Quick viewing(Text Mode)

FEUDVAR Ausgrabungen Und Forschungen in Einer Mikroregion Am Zusammenfluß Von Donau Und Theiß Herausgegeben Von BERNHARD HÄNSEL Und PREDRAG MEDOVIC 1

FEUDVAR Ausgrabungen Und Forschungen in Einer Mikroregion Am Zusammenfluß Von Donau Und Theiß Herausgegeben Von BERNHARD HÄNSEL Und PREDRAG MEDOVIC 1

PRÄHISTORISCHE ARCHÄOLOGIE IN SÜDOSTEUROPA

BAND 13

FEUDVAR Ausgrabungen und Forschungen in einer Mikroregion am Zusammenfluß von Donau und Theiß herausgegeben von BERNHARD HÄNSEL und PREDRAG MEDOVIC 1

DAS PLATEAU VON TITEL UND DIE SAJKASKA Archäologische und naturwissenschaftliche Beiträge zu einer Kulturlandschaft

TITELSKI PLATO I SAJKASKA Arheoloski i prirodnjacki prilozi o kultumoj slici podrucja

VERLAG OETKER/VOGES •KIEL 1998 Inhalt

Vorwort des Herausgebers...... "...... 7

Bernhard Hänsel und Predrag Medovic...... 9 Einleitung Uvod

Bernhard Hänsel...... 15 Das Feudvar-Projekt - eine Einleitung. Ausgrabungen und Geländeuntersuchungen auf dem Plateau von Titel und in seiner Umgebung Projekat Feudvar - priprema istrazivanja i rekognosciranja na Titelskorn platou i njegovoj okolini

Beiträge zur Archäologie - Arheolosko istrazivanje

Predrag Medovic...... 41 Die Geländebegehungen im Raum um das Titeler Plateau 1965 und 1969 Rekognosciranje Titelskog platoa i bliie okoline 1965. i 1969.

Predrag MedoviC...... 141 Stand der archäologischen Forschung in der Sajkaska Arheoloska slika Sajkaske u odnosu na siri prostor jugoslovenskog Podunavlja

Predrag Medovic ...... 167 Ausgrabungen auf dem Titeler Plateau in den Jahren 1951 - 1952 Istraiivanja Titelskog platoa 1951-1952. godine

Predrag Medovic...... 171 Untersuchungen in Feudvar in den Jahren 1951-1952 Istrazivanja Feudvara 1951-1952. godine

Dusan Boric ...... 179 Die Fortführung der Ausgrabungen in Feudvar im Jahre 1960 Nastavak iskopavanja na Feudvaru 1960. godine

Predrag Medovic...... 195 Die Rettungsgrabung in der Nekropole Pod Gracom in Lok, Gemeinde Titel Zastitno istrazivanje nekropole sa urnama Pod Gracom u Loku, Opstina Titel

Predrag Medovic...... 201 Der Kalvarienberg von Titel. Die Notgrabungen des Jahres 1968 Titel - Kalvarija, zastitno istraiivanje 1968. godine

Velika Dautova-Rusevljan ...... 211 Das sarmatische Gräberfeld "Kraljev Surduk" in Mosorin Sarmatska nekropola "Kraljev surduk" u Moforinu

Nebojsa Stanojev...... 229 Die mittelalterliche Nekropole von Stubarlija (Cot) Srednjevekovna nekropola, Stubarlija (Cot) 6

Nebojsa Stanojev...... „.„.„.„ ...... „ . .. „ ...... •. ..••... „ . •....•.•...... „ ... „ .. „ ... „ ... „ .. „ ... 233 Die mittelalterliche Siedlung in Bostaniste (Kuvezdin) Srednjevekovno naselje na Bostanistu (Kuvezdin)

Beiträge zur Geologie - Geolosko istrazivanje

Aleksandar Kukin ... „. „ .....•...... „ ...... „ ...... „. „. „ ... „. „. „ •.... „. „ „. „ . • .. „ „. „. „ ..... „ .. „. „. „ .•... „ .•. „ ••.... „ ...... 241 Das geologische Gefüge des Titeler Lößplateaus und seiner näheren Umgebung Geoloski sastav Titelskog lesnog platoa i njegove blize okoline

Vladimir HadZic, Aleksandar Kukin und F. Ljiljana Ne§ic .... „.„„ . . „.„„ ..... „.„„„„.„.„„„ ... „„.„.„„ .. „ ... „ ...... „ 249 Pedologische Charakteristika des Lößplateaus von Titel und des umliegenden Gebietes Pedoloske karakteristike Titelskog lesnog platoa sa blifom okolinom

Slobodan Curcic ...... „ .... „. „. „. „. „ ...... „ . „ ..... „ ...... „. „ ...... „. „ . „ ...... „. „ •. „ . „. „. „. „ .. „ .. „ .... „. „ ... „ .. „ ...... „ .... „ 261 Das Plateau von Titel und seine Umgebung: Geomorphologie und Besiedlungsverhältnisse Titelski breg i okolina: Orohidroloske karakteristike i uslovi za naseljavanje

Beiträge zur Botanik - Botanicko istrazivanje

Branisla va Butorac„...... „ ...... „.„ ...... „ ...... „.„ ...... „.„ ...... „.„ ...... „.„.„.„ ...... „ ... „ ... „ .....•.. „ ••••.• 281 Der Zustand der rezenten Flora und Vegetation des Plateaus von Titel Stanje recentne flore i vegetacije Titelskog platoa

Helmut Kroll ...... „ ...... „.„.„.„.„.„.„.„ ..... „.„ ... „.„ ...... „ .... „ .„.„ •...... „.„ ...... „.„ .. „.„„.„ .. „ ...... •...... •. 305 Die Kultur- und Naturlandschaften des Titeler Plateaus im Spiegel der metallzeitlichen Pflanzenreste von Feudvar Biljni svet Titelskog platoa u bronzanom i gvozdenom dobu - paleobotanicka analiza biljnih ostataka praistorijskog naselja Feudvar

Beiträge zur Zoologie - Zoolosko istrazivanje

Comelia Becker„ ...... „.„.„.„.„.„.„.„ ... „.„ ...... „..... „.„.„ ...... „.. .. „.„ ...... „.„ ...... „.„ ... „.„ ...... 321 Möglichkeiten und Grenzen von Tierknochenanalysen am Beispiel der Funde aus Feudvar Mogucnosti i granice analize zivotinjskih kostiju na primeru nalaza iz Feudvara

Mihdly Mikes ...... „ ... „ ...... •.•. „ .•...... •.. • „ ....•.•...... •.....•..• „ •. . .•... „ ...... „.„.„.„.„.„ ..... „.„„ ..... „ . • • 333 Die Säugetierfauna auf dem Titeler Plateau Teriofauna podrucja lokaliteta Titelskog platoa

Boris Garovnikov ...... „ .... „.„ ...... „ ..•.. „ .„.„.„ ...... „.„ ...... „ .... „.„.„.„.„.„ .... „„ ..... „ ...... „ .... „. 343 Die A vifauna des Titeler Plateaus und seiner Umgebung Ptice Titelskog platoa i njegove okoline

Ljiljana Budakov.... „...... „...... „.„.„ ..... „.... „...... „.„.„ ...... „... . „.... 365 Die Fischfauna von Donau und Theiß Recentno stanje i zastita ihtiofaune Dunava i Tise Stand der archäologischen Forschung in der Sajka5ka Arheoloska slika Sajkaske u odnosu na siri prostor jugoslovenskog Podunavlja

Predrag Medovic

Die in unserem Beitrag "Geländebegehungen im Prezentirana arheoloska karta 14 katastarskih opstina Raum um das Titeler Plateau" vorgestellten archäo• Sajkaske daje kultumu sliku praistorije ovog prostora logischen Karten der 14 Gemeinden der Sajkaska, i ona je trenutno potpunija od bilo kog drugog dela dem weiteren Umfeld des Titeler Plateaus im Zwik­ Vojvodine. Takva ce biti sve dok i druge predeone kel zwischen Donau und Theiß, vermitteln ein Bild celine u Vojvodini ne budu na slican nacin obradene der vorgeschichtlichen Besiedlung dieser Gegend, das i prezentovane, da bi se objektivno procenili gustina bislang in der das vollständigste ist. Die i kvalitet lokaliteta i nalaza regionainih celina. Pro­ bislang bekannten Daten sowie die Kenntnisse des cenjujuci ono sto danas imamo pred sobom, uz Autors lassen annehmen, daß der Sajkaska eine be­ dopustenje da se autoru ovog rada prizna globalno sondere Bedeutung in diesem Raum zukommt. Dies poznavanje prilika u celoj Vojvodini, mislimo da ce ist unter anderem auf die günstige geographische Sajkaska uvek prednjaCiti. Takav status omogucio joj Lage zwischen den zwei großen Strömen, Donau und je geografski polofaj uokviren dvema velikim rekama Theiß, zuriickzuführen. Zudem wird die relativ klei­ (Dunav i Tisa). Osim toga ovaj relativno mali prostor ne Fläche von 877,4 km2, von zahlreichen Seitenarmen od 877 ,4 km2 presecaju brojni rukavci dveju reka, zweier weiterer Flüsse, der Großen und Kleinen Velika i Mala Jegricka. To najbolje potvrduju lanci Jegricka, gegliedert. Die Bedeutung dieser Flußläufe lokalitata na njihovim obalama. Ranije smo vec zeigt sich in der Tatsache, daß entlang dieser ein napomenuli, u uvodnom delu rezultata rekognos­ Großteil der Fundstellen liegt. Die vorgelegten Kar­ ciranja, da je Sajkaska najbolje istrafoni teren Voj­ ten basieren auf dem Kenntnisstand vor den Unter­ vodine, ne samo sa aspekta arheologije, vec i drugih suchungen des seit 1986 durchgeführten Projekts und di sciplina, a narocito prirodnih nauka, 0 cemu govore berücksichtigen die im Folgeband publizierten Kar­ sest poglavlja u ovoj knjizi. ten von F. Falkenstein nicht. standard praistorijskih kultura Sajkaske Von der Vielzahl der Funde und Fundstellen, die von najbolje ilustruju nekoliko velikih lokaliteta i nalaza: der großen Bedeutung der prähistorischen Kulturen Feudvar, Popov salas, Nove zemlje, Kalvarija i mnogi in der Sajkaska zeugen, seien hier vorweggreifend nur drußi lokaliteti i pojedinacni nalazi kao sto su ostave einige genannt: Feudvar, Popov salas, Nove zemlje iz Curuga i tri para srebmih pojaseva tipa Mramorac. und Kalvaria. Nicht zu vergessen ist, daß die wohl Podsecamo na cinjenicu da je par pojaseva iz Titela aus Titel stammenden und bereits genauer bespro­ jos 1867, godine na svetskoj izloZbi u Parizu chenen Silbergürtel schon bei der Weltausstellung in reprezentovao Sajkasku i najavio njene velike mo­ Paris im Jahr 1867 als Vertreter der Sajkaska ausge­ gucnosti. stellt wurden und somit bereits damals die große Bedeutung dieser Region demonstrierten. Na5a arheoloska karta registruje 156 arheoloskih Auf unseren Verbreitungskarten (Karten 1-5) haben lokaliteta praistorije. VeCina njih ima vise kultumih wir insgesamt 156 prähistorische Fundorte verzeich­ horizonata koji skoro u celini eine kontinuitet pra­ net. Die meisten sind mehrphasig und belegen eine istorije Sajkaske i najveceg dela Vojvodine. Osim toga, vorgeschichtliche Siedlungskontinuität in der Sajkaska ovde se nalaze u razlicitim periodima, tragovi uticaja und in großen Teilen der Vojvodina. Außerdem fin­ susednih kultura, pretefoo onih sa severa. To se det man hier die Spuren kultureller Einflüsse benach­ naroCito odnosi na doba neolita. U Durdevu, na star­ barter Völker, vorwiegend aus nördlichen Gebieten cevackom naselju "Bela bara" vidljiv je uticaj Körös sowie - wenn auch sporadischer - aus entfernten Kul­ grupe, odnosno njen najjufoiji domet (Karta 1,91 ). turzentren. Dies trifft insbesondere auf die neolithi­ Slicnaje situacija na lokalitetu "Nove zemlje" u Zablju sche Periode. zu. In der Starcevo-Siedlung "Bela bara" gde se preplicu vincanska kultura i potiska grupa in Durdevo ist der Einfluß der Köros-Gruppe beson­ (Karta 3, 122). To prakticno znaci da sevemi delovi ders gut sichtbar. "Bela bara" ist zudem der südlich• Sajkaske predstavljaju granicne oblasti, i u mnogim ste Verbreitungspunkt von Funden dieser Gruppe drugim mladim periodima praistorije. (Karte 1,91 ). Eine ähnliche Situation findet man am Fundort "Nove zemlje" in Zabalj, wo Elemente der Na osnovu rezultata rekognosciranja terena i Vinea-Kultur mit solchen der Theiß-Gruppe verfloch­ iskopavanja, veceg ili manjeg obima, na 20 lokaliteta ten sind (Karte 3, 122). Die nördlichen Teile der Sajkaske, bilo je moguce izdvojiti 9 kultumih grupa: 142 Predrag Medovic

Sajkaska stellen in dieser Zeit also, wie auch in vie­ starcevacka, vincanska, badenska, kostolacka, hori­ len jüngeren Perioden der Vorgeschichte, ein Grenz­ zont humki, vatinska, dubovacko-:lutobrdska (Zse­ gebiet dar. remele), belegiska, bosutska i laten. Uz ove osnovne Die Prospektionen und Ausgrabungen an 20 Fund­ kulturne grupe, manje iii vise definisane kulturne orten in der Sajkaska ermöglichten uns, die Anwe­ sadriine naseobinskih slojeva trajnijeg karaktera, senheit von Fundstoff folgender Kulturgruppen her­ javljaju se celim tokom praistorije veci i manji uticaji auszuarbeiten: Starcevo, Vinca, Baden, Kostolac, susednih ili sasvim udaljenih centara (Mikena). Za Hügelgräber, Vatina, Dubovac-Zuto Brdo (Sze­ neolit smo vec rekli da se radio granicnom preplitanju remle), Belegis, Bosut und Latene. Im Verlauf unse­ grupa, a da su ostali sporadicni uticaji. Tokom rada rer Arbeit an der archäologischen Karte der Sajkaska na arheoloskoj karti Sajkaske definitivno smo otklonili konnten wir den langjährigen Irrtum, inkrustierte Ke­ dugogodisnju zabludu, da se na ovom prostoru javljaju ramik aus der mittleren Bronzezeit käme in diesem samo sporadicni nalazi inkrustovane keramike Gebiet nur sporadisch vor, beseitigen. Eine solche srednjeg bronzanog doba. Tih nekoliko poznatih Annahme ging auf die geringe Zahl der früher be­ nalaza (Popov salas, Gardinovci) nisu se mogli dru­ kannten Funde zurück (Popov salas, Gardinovci). Als gacije tretirati, medutim baveCi se nedavno pro­ wir uns mit der Problematik dieser Gruppe beschäf• blematikom ove grupe u Vojvodini, dosli smo do vrlo tigten, konnten wir anhand von Karten beweisen, daß uverljive slike koja nam pokazuje da je siri pojas leve der breite Streifen am linken Donauufer, von der obale Dunava, od usca Drave do Derdapa, sastavni Draumündung bis zum Eisernen Tor, zum Verbrei­ deo rasprostranjenosti inkrustovane keramike tungsgebiet der inkrustierten Keramik gehört (Medovic 1996, 163-172). (Medovic, 1996, 163-172). Kada se pazljivije posmatra lista osnovnih Wenn man die vorgeschichtliche Entwicklung der Saj­ praistorijskih grupa Sajkaske, u odnosu na stanje u kaska im Verhältnis zum benachbarten Syrmien oder susednom Sremu ili severnom i srednjem Banatu, zum nördlichen und mittleren aufmerksamer primecuje se odsustvo bar jedne od ranih kultura betrachtet, macht sich das Fehlen zumindest einer bronzanog doba - vinkovacke, koja je egzistirala u der frühen bronzezeitlichen Kulturen bemerkbar, Sremu, ili moriske koja se razvijala u severnom nämlich der Vinkovci-Kultur, die in Syrmien existier­ Banatu. Ta praznina u Sajkaskoj karakteristicna je i te, oder der Mure§-Kultur, die sich im Nordbanat za celu Backu, veci deo srednjeg i ceo jugoistocni entwickelte. Diese kulturelle Lücke ist nicht nur für Banat. die Sajkaska charakteristisch, sondern für die ganze Backa, für den größeren Teil des mittleren sowie für Evidentno je i potpuno odsustvo vucedolske grupe den ganzen Südostbanat. koja je na suprotnoj obali Dunava u Sremu imala briljantan razvoj i vrlo visok civilizacijski domet Auffällig ist auch das völlige Fehlen der Vucedol­ (Dimitrijevic l 979b, 267-341). Gruppe, die in Syrmien, auf der gegenüberliegenden Donauseite, ein sehr hohes kulturelles Niveau er­ Na osnovu ovakvog karaktera grade i neobjavljenih reichte (Dimitrijevic I 979b, 267-341 ). svih fondova, dobijenih iskopavanjima tesko je i nezahvalno nuditi bilo kakvo tumacenje nepotpune Auf Grund des Materialcharakters und des lücken• slike praistorijskih kultura u Sajkaskoj. Ponajmanje haften Publikationsstandes ist es schwer, ein vollstän• nam pada na um, da su praznine u postojecem diges Bild des prähistorischen Kulturgeschehens in hronoloskom sistemu odraz pauze u kontinuitetu der Sajkaska zu zeichnen. Wir halten es für unwahr­ zivota na ovim prostorima. Najverovatnije je da su scheinlich, daß die Lücken im bestehenden chrono­ nosioci kostolacke grupe nastavili zivot duze nego logischen System auf eine Unterbrechung der susedi u Sremu ili je vatinska grupa ovde zazivela Siedlungskontinuität in diesem Raum zurückzufüh• mnogo ranije nego sto mi danas mislimo. Skloni smo ren sind. Wahrscheinlicher ist, daß die Kostolac­ verovanju da u obzir dolaze obe varijante. Najmanje Gruppe in der Sajkaska länger existierte als im be­ verujemo u mogucnost da ni jedna od nedostajuCih nachbarten Syrmien, oder daß sich die Vatina-Grup­ grupa nije jos otkrivena. Manje praznine u kon­ pe hier viel früher angesiedelt hat als wir heute an­ tinuitetu moguce je primetiti samo kada se izvodi nehmen. Beide Möglichkeiten können in Betracht ge­ hronoloska slika prema vladajucim kriterijumima. zogen werden. Die Annahme, daß keine der fehlen­ Mislimo da se taj problem moze resiti finijom kul­ den Gruppen bislang entdeckt worden ist, kommt für turnom i stratigrafskom podelom navedenih osnovnih uns nicht in Frage. Kleinere Lücken in der Kontinui­ kulturnih grupa. tät lassen sich nur bemerken, wenn man ein chrono­ logisches Bild nach den herrschenden Kriterien ent­ U dosadasnjoj analizi, potpuno je izostavljen problem wirft. Dieses Problem kann man, so denken wir, mit nedostatka starijih kultura kamenog doba. Jasno je Sajkaska 143 einer feineren kulturellen und stratigraphischen Un­ da ih na recnim terasama nema, ali se nalazi mladih terteilung der Hauptgruppen lösen. paleolitskih kultura mogu ocekivati na Titelskorn platou. U ovom slueaju posebno su zanimljive istoene In der bisherigen Betrachtungen ist das Problem des i jufoe padine Platoa. Fehlens von altpaläolithischen Kulturen völlig unbe­ Da bi dobili objektivniju sliku praistorijskih kultura achtet geblieben. Es ist eindeutig, daß es auf den Fluß• u Sajkaskoj, kao osnovni reper uzeli smo stanje iz terrassen ·keine Hinterlassenschaften altpaläoli• Praistorije jugoslovenskih zemalja, koja je sukcesivno thischer Kulturen gibt, jungpaläolithische sind jedoch objavljivana u Sarajevu, poslednjih 15 godina. To je auf dem Titeler Plateau zu erwarten. In diesem Fall najpotpunije i najkvalitetnije delo, ciji se globalni zak­ sind die Ost- und Südhänge des Plateaus besonders ljucci odnose i na Sajkasku. Na falost, iz ovog dela interessant. nismo mogli koristiti i hronoloske tabele, koje su Als Ausgangspunkt für unsere Betrachtungen der prä• radene razlicitim kriterijumima. historischen Kulturen der Sajkaska dienten die in den letzten 15 Jahren sukzessiv veröffentlichten Bände "Praistorija jugoslavenskih zemalja". Es handelt sich Neolit (karta 1) um das beste und vollständigste Werk; die hier gezo­ genen Schlußfolgerungen können auch allgemein auf Starcevacka grupa die Sajkaska bezogen werden. Leider haben wir die chronologischen Tabellen aus diesem Werk nicht Na nafoj arheoloskoj karti su oznacena 24 naselja benutzen können, da sie nach verschiedenartigen Kri­ starcevacke grupe gde nema tragova nekropola ove terien erstellt wurden. grupe niti pojedinacnih sahrana.

Najvise naselja ove grupe locirano je oko bara, duz Neolithikum (Karte l) obala Jegricke, rukavaca Dunava i Tise, a rede duz visokih obala ovih velikih reka. Sevema strma visoka Die Starcevo-Gruppe obala Titelskog platoa nije privlacila nosioce star­ cevacke grupe. Na osnovu ovih pojava moiemo izvesti Auf unserer Karte sind 24 Fundorte der Starcevo­ dva osnovna zakljucka: Gruppe verzeichnet. Es handelt sich ausschließlich 1. Nosioci starcevacke grupe su svoja naselja podizali um Siedlungen, da es bislang dort weder Spuren von najrade uz male vodotoke ili bare u relativno udal­ Nekropolen noch von Einzelbestattungen gibt. jenom zaledu Dunava i Tise. 2. Kada je u pitanju polofaj naselja najcesce su birani Die meisten Siedlungen dieser Gruppe findet man in niski tereni pored voda bara, rukavaca i Jegricke. Sumpfgegenden, entlang der Ufer der Jegricka und Sudeci po polofaju nekoliko takvih naselja, ima se den Seitenarmen von Donau und Theiß, seltener aber utisak da su rado birani niski ovalni tereni ciji se delovi an den steilen Ufern dieser großen Flüsse. Das steile naselja granice sa vodom. Najbolji primer za to je Nordufer des Titeler Plateaus scheint für die Träger "Beta bara" kod Durdeva (karta 1,91) i skoro sva der Starcevo-Gruppe nicht attraktiv gewesen zu sein. naselja uz Jegricku. Mali broj naselja na jufoim Auf Grund dessen können wir zwei grundlegende padinama Titelskog brega smesten je na niskim Schlußfolgerungen ziehen: terasama pored vode (karta 1,9. 11.15.16). Slicna 1. Die Träger der Starcevo-Gruppe haben sich mit situacija vlada i u ostaiim delovima Vojvodine. Ta Vorliebe an kleineren Strömen oder Sümpfen, im pojava je u manjoj meri primecena jos samo u vin­ Hinterland von Donau und der Theiß, angesiedelt. canskoj grupi. Ostale praistorijske grupe biraju do­ 2. Die Siedlungen wurden meist in flachen Landab­ minantnija mesta i polofaje sto je najverovatnije schnitten, an Sümpfen, Seitenarmen der großen Flüs• vezano za klimatske prilike i bezbednost. se oder an der Jegricka errichtet. Der Lage mehre­ rer solcher Niederlassungen nach zu urteilen, gewinnt Ranije smo naglasili, da se u severnoj polovini man den Eindruck, daß meistens flache, ovale und Sajkaske oseca jak uticaj Körös grupe, ciji prodor je teilweise ans Wasser grenzende Gebiete ausgewählt uocljiv i na suprotnoj, levoj obali Tise. Ocigledno je wurden. Die besten Beispiele dafür sind "Bela bara" da su se ovde u Sajkaskoj duze vreme dodirivale ove bei Durdevo (Karte 1,91) und fast alle Siedlungen an rane neolitske grupe. Osim seveme Backe i sevemog der Jegricka. Eine kleine Anzahl von Siedlungen ent­ Banata, sav ostali prostor Vojvodine pripada do­ lang der Südhänge des Titeler Plateaus befindet sich minaciji starcevacke grupe (M. Garafanin 1979, 115- auf flachen Terrassen, in Wassernähe (Karte 143). Starcevacka naselja su po pravilu jednoslojna. 1,9.11.15.16). Po broju do sada otkrivenih naselja, pripada im trece Auch in anderen Teilen der Vojvodina herrschen ähn• mesto u Sajkaskoj. Ovo je izvanredan rezultat i sasvim liche Zustände. Eine solche Auswahl der Siedlungs- nova pojava s obzirom da na karti rasprostranjenosti 144 Predrag Medovic

plätze, jedoch im kleineren Rahmen, konnte nur noch starcevacke grupe u Praistoriji jugoslovenskih zemalja bei der Vinea-Gruppe beobachtet werden. Andere nema nijedan lokalitel obelezen na ovom prostoru. prähistorische Gruppen wählen herausragendere La­ Prema podacima B. Bruknera ju:lna granica ras­ gen, was wahrscheinlich mit den klimatischen Bedin­ prostiranja Körös grupe sa severa doprla je do Starog gungen und dem Sicherheitsbedarf zusammenhängt. Beceja i Backog Gradista (Brukner 1979, 213-226). To In der Nordhälfte der Sajkaska ist, wie bereits be­ prakticno znaci da se teritorije ove dve grupe granice tont, ein starker Einfluß der Körös-Gruppe zu beob­ u sevemim delovima Sajkaske. achten. Das Vordringen dieser Gruppe macht sich auch auf dem entgegengesetzten, linken Ufer der Theiß bemerkbar. Es ist offensichtlich, daß diese bei­ Vincanska kultura den frühneolithischen Gruppen in der Sajkaska län• gere Zeit parallel existierten. Abgesehen von der U odnosu na sve ostale praistorijske grupe, u Nordbacka und dem Nordbanat, dominiert die Sajkaskoj je otkriveno najmanje vincanskih naselja, Starcevo-Gruppe in allen Gebieten der Vojvodina (M. samo 6, bez ijedne nekropole. Tesko je trafüi razloge Garasanin 1979, 115-143). Die Starcevo-Siedlungen za ovakvo stanje. U prvom redu, sumnja se u dobru sind in der Regel einschichtig. Im Vergleich zur ge­ istra:lenost terena. Doduse, slojevi ovih naselja su samten Zahl der bisher entdeckten Niederlassungen mocniji u odnosu na prethodne starcevacke, pa prema erreichen sie den dritten Platz in der Sajkaska. Dies tome i trajniji. Posto su i povrsinski veCi, mozda bi se ist ein außerordentliches Ergebnis und gibt ein völlig moglo zakljuciti da je doslo do vece koncentracije neues Bild wieder, da auf der Verbreitungskarte der kuca na jednom naselju. Takvo misljenje potkrepljuje Starcevo-Gruppe in "Praistorija jugoslavenskih situacija na naselju "Nove zemlje" u Zablju (karta zemalja" kein Fundort vermerkt ist. Nach den Schät• 1, 122). Na osnovu rezultata rekognosciranja i manjih zungen von B. Brukner verläuft die Südgrenze der zastitnih istrazivanja na ovom naselju, ocigledno se Verbreitung der Körös-Gruppe bei den Orten Stari radi o najveeem naselju ovog doba u Sajkaskoj. Slicna Becej und Backo Gradiste (Brukner 1979, 213-226). je situacija i sa naseljem "Stara obala" u Gardinovcima Dies bedeutet, daß sich die Grenze zwischen den Ter­ (karta 1,70). Na. naselju "Nove zemlje" u Zablju ritorien dieser zwei Gruppen im Norden der Sajkaska otkriven je sloj starije vincanske kullure iznad koga befindet. se formirao sloj mlade potiske grupe. Upravo na ovom lokalitetu, belezi se ju:lna granica potiske grupe. Ovu pojavu prati slicna situacija na suprolnoj levoj Die Vinca-Kultur obali Tise, sve do Begeja. Inace, kao i kod starcevacke grupe, osim seveme Backe i severozapadnog Banata, Im Verhältnis zu allen anderen prähistorischen Grup­ gde dominira potiska grupa sav ostali prostor Voj­ pen in der Sajkaska sind von der Vinca-Kultur die vodine pripada vineanskoj grupi (M. Garasanin 1979, wenigsten Fundstellen bekannt: nur sechs Siedlun­ 144-207). Izuzev malog dela zapadnog Srema koga gen und keine Nekropolen. Es ist schwer, Gründe pokriva starija i mlada lendelska grupa. Kao i kod dafür zu finden. Man zweifelt vor allem daran, in­ starcevacke grupe, slicna je situacija sa naseljavanjem wiefern dieses Gebiet untersucht wurde. Die Schich­ Titelskog platoa. U oba slueaja veoma je vafoo da su ten dieser Siedlungen sind mächtiger im Vergleich ove dve rane praistorijske kulture prisutne na Platou. zu den vorherigen aus der Starcevo-Zeit und dem­ nach dauerhafter und wohl auch länger belegt gewe­ sen. Da sie von der Oberfläche her ausgedehnter sind, Eneolit (karta 1) könnte man vielleicht auf eine größere Konzentra­ tion von Häusern in einer Siedlung schließen. Diese Ovo doba je u Sajkaskoj najmanje istra:leno. Od naj­ Behauptung wird von der Situation der Siedlung manje 5 kulturnih grupa koje se ocekuju na ovom "Nove zemlje" in Zabalj unterstützt (Karte 1, 122). Die prostoru, do sada su otkrivene samo dve: badenska i Prospektionsergebnisse sowie kleinere Rettungs­ kostolacka. Nedostaje najstarija Tiszapolgar i Bodrog­ grabungen in dieser Siedlung machten deutlich, daß kesztur, Boleras-Cemavoda III i najmlada - vucedolska es sich hier um die größte Niederlassung dieser Pe­ grupa. Najverovatnije je u pitanju nedovoljna istra:le­ riode in der Sajkaska handelt. Eine ähnliche Situa­ nost terena, kada su u pitanju rane kulture i potpuno tion findet man auch in der Siedlung "Stara obala" in odsustvo vucedolske grupe. Gardinovci (Karte 1,70). In "Nove zemlje" in Zabalj entdeckte man eine Schicht der älteren Vinca-Kul­ tur, über der eine Schicht mit Material der Theiß• Grupa Tiszapolgdr i Bodrogkesztur Gruppe lag. Eben an diesem Fundort zeichnet sich die Südgrenze der Theiß-Gruppe ab. Diese Erschei­ VeCi broj lokaliteta koji pripadaju ovoj grupi poznat nung ist auch auf dem gegenüberliegenden, linken je u severnoj Backoj, Banatu i Sremu. Ova najstarija Sajkaska 145

Ufer der Theiß, bis nach Begej, zu beobachten. Die eneolitska grupa u Vojvodini nalazi se u celom Vinca-Gruppe ist folglich - mit Ausnahme der nördli• okrufonju, ali je jos nema u Sajkaskoj. Ako posma­ chen Backa und dem Nordwestbanat, wo die Theiß• tramo njenu ekspanziju iz madarskog Potisja niz obe Gruppe dominant ist - genau wie die Starcevo-Grup­ obale Tise, onda bi bilo logicno ocekivati je na teri­ pe in der ganzen Vojvodina vertreten (M. Garasanin toriji Sajkaske. Nalazimo je na vise lokaliteta u 1979, 144-207). Das von der älteren und jüngeren susednom Sremu i pratimo niz Dunav do Derdapa Lengyel-Gruppe besiedelte Westsyrrnien stellt eine (Tasic l 979a, 55-85 ). N. Tasic vezuje naselja ove grupe Ausnahme dar. za naseobinske slojeve mlade Potiske grupe. Ako sledimo ovaj zakljueak onda u Sajkaskoj postoji i taj uslov. Radi se o naselju "Nove zemlje" u Zablju (karta Äneolithikum (Karte 1) 1, 122), koje je istraiivano, medutim rezultati nisu u celini publikovani. Doduse, ovde nisu zabelezeni Diese Periode ist in der Sajkaska am wenigsten er­ nalazi grupe Tiszapolgar i Bodrogkesztur sto se moze forscht worden. Von mindestens fünf Gruppen, de­ tumaciti velikom erozijom naselja obradom zemlje i ren Existenz in diesem Gebiet angenommen wird, sind atmosferalijama. Istrazivanja su vrsena na najvise bisher nur zwei entdeckt worden: die Kostolac-Grup­ ugrofonim delovima naselja, gde je nestao veci deo pe und die Badener Kultur. Es fehlen die ältesten kulturnog sloja. Kulturgruppen, nämlich Tiszapolgar und Bodrog­ keresztur, Boleraz-Cernovoda III und die jüngste, Vucedol. Die Abwesenheit der älteren Kulturen ist Grupa Boleras-Cemavoda III wahrscheinlich auf den lückenhaften Forschungsstand zurückzuführen; Vucedol-Fundstellen scheinen da­ Ova grupa je kratko egzistirala kao posebna pojava u gegen tatsächlich nicht vorhanden zu sein. jugoslovenskom Podunavlju. Njome su bile obuh­ vacene novootkrivene pojave u jugoistocnom Banatu - Cer-navoda III i u zapadnoj Backoj - Boleras. Die Tiszapolgar- und Bodrogkeresztur-Gruppe Kasnijom obradom i otkrivanjem novih nalazista doslo se do zakljucka da se radio o jedinstvenoj pojavi Eine größere Anzahl an Fundorten dieser Gruppe ranog eneolita. Zanemarena je njihova prvobitna findet man in der Nordbacka, im Banat und in razlicita stratigrafska pozicija. Ove grupe su otkrivene Syrrnien. Diese älteste äneolithische Einheit ist in der u celom jugoslovenskom Podunavlju, a najznacajnija ganzen Vojvodina, außer in der Sajkaska, vertreten. su na Brzoj vrbi kod Kovina u jufoom Banatu, kod Wenn man ihre Expansion vom ungarischen Theiß• Odfaka u zapadnoj Backoj i na Gradini na Bosutu u gebiet entlang beider Flußufer betrachtet, wäre ihre zapadnom Sremu. S. Dimitrijevic je ovu grupu svrstao Anwesenheit auch im Gebiet der Sajkaska logisch. kaoyrotobadensku (Dimitrijevic 1979a, 183-234 ). Man kann diese Gruppe an mehreren Fundorten in U Sajkaskoj nisu otkriveni tragovi naselja grupe Syrrnien finden und sie entlang der Donau bis zum Boleras-Cernavoda III, ali se ona svakako mogu oce­ Eisernen Tor verfolgen (Tasic l 979a, 55-85). N. Tasic kivati na ovom prostoru. Mol.da bi se sadafoje od­ verbindet Niederlassungen dieser Einheiten mit sustvo ove grupe u Sajkaskoj moglo objasniti otefanim Siedlungsschichten der früheren Theiß-Gruppe. okolnostima identifikacije sitnog materijala u obilju Wenn man die Siedlung "Nove zemlje" in Zabalj (Kar­ kostolackih i badenskih nalaza. te 1, 122) betrachtet, dann bestehen auch in der Sajkaska Anlässe für eine solche Schlußfolgerung. Diese Siedlung ist zwar erforscht worden, doch wur­ Badenska grupa den die Resultate nicht vollständig publiziert. Daß hier keine Funde der Tiszapolgar- und Bodrog­ Na karti Sajkaske obeleieli smo 8 nalazista badenske keresztur-Gruppe gemacht worden sind, kann mit grupe. U pitanju je 7 naselja i jedna ostava kerarnickih landwirtschaftlich bedingten Erosionen und Nieder­ posuda (kenotaf ?) sa lokaliteta Magarece ostrvo kod schlägen erklärt werden. Die Untersuchungen wur­ Zablja (karta 1, 121 ). Nisu otkriveni tragovi nekropola. den an den am meisten gefährdeten Teilen der Sied­ lung durchgeführt, wo die Kulturschicht jedoch be­ Na osnovu trenutnog stanja istrazenosti ove grupe, reits größtenteils erodiert war. Sajkaska pripada delu Podunavlja gde su nalazi ove grupe otkriveni u celom okruzenju. Najveca kon­ centracija nalazista badenske grupe je u jufooj Backoj, Die Boleraz-Cemavoda III-Gruppe Sremu i istocnoj Slavoniji, a nesto manje u Banatu (Dimitrijevic 1979a, 183-234). Na osnovu otkrivenog Diese Gruppe existierte kurz als eine besondere Er­ naseobinskog materijala i inventara ostave iz Zablja, scheinung im jugoslawischen Donaugebiet. Sie um- prisustvo ove grupe u Sajkaskoj datuje se u ranu fazu. 146 Predrag Medovic

faßte zwei neu entdeckte Einheiten: Cernavoda III Ako se uzme u obzir da je u najbli:lem okruzenju Saj­ im Südostbanat und Boleraz in der Westbacka. Durch kaske otkrivena Boleras-Cernavoda III grupa, spätere Bearbeitung und Entdeckungen neuer Fund­ mozemo smatrati da postoji kontinuitet u ovim kra­ orte kam man zur Erkenntnis, daß es sich im Grun­ jevima, od protobadenske do zavrfoe faze, kada de um eine einzige äneolithische Gruppe handelt. Die nastaje kostolacka grupa. Tatsache, daß diese beiden Gruppen anfangs verschie­ dene stratigraphische Positionen hatten, wurde ver­ nachlässigt. Die Niederlassungen dieser Einheiten Kostolacka grupa entdeckte man im gesamten jugoslawischen Donau­ gebiet. Die wichtigsten Fundorte sind Brza Vrba bei Na prostoru Sajkaske registrovano je ukupno 4 im Südbanat, Odfak in der Westbacka und naselja kostolacke grupe. Ravnomerno su raspo­ Bosut in Westsyrmien. S. Dimitrijevic ordnete diese redena po celoj teritoriji. Na karti rasprostranjenosti Gruppe dem Protobadener Horizont zu (Dimitrijevic kostolacke grupe u jugoslovenskom Podunavlju I 979a, 183-234). In der Sajkaska wurden keine Spu­ primecuje se velika koncentracija naselja u zapadnoj ren von Siedlungen der Boleraz-Cernavoda-Gruppe Backoj i Sremu (Tasic l 979b, 235-266). U Sajkaskoj i festgestellt, man kann sie auf diesem Gebiet aber drugim delovima Backe nije obele:leno nijedno durchaus erwarten. Das Fehlen dieser Gruppe in der nalaziste ove grupe. Nasa 4 naselja predstavljaju Sajkaska könnte vielleicht mit Schwierigkeiten bei der sasvim nov rezultat i dovoljan oslonac verovanju da Ansprache von Kleinfunden und der zu stark frag­ je cela jufoa Backa pripadala uzoj teritoriji ras­ mentierten Keramik der Kostolac- bzw. der Badener prostiranja kostolacke grupe. Kultur erklärt werden. U Sajkaskoj nema tragova nekropola.

Die Badener Kultur Vucedolska grupa

In der Karte der Sajkaska haben wir acht Fundorte U raspolozivom arheoloskom materijalu iz Sajkaske der Badener Kultur eingezeichnet. Es handelt sich nismo otkrili nista sto bi ukazivalo na postojanje vuce­ um sieben Siedlungen und einen Keramikgefäß• dolske grupe. Severno od Dunava zabelezena su samo depotfund (Kenotaph?) von dem Fundort Magarece dva slucaja - jedan u zapadnoj Backoj i jedan u Banatu ostrvo bei Zabalj (Karte 1, 121 ). Hinweise auf Nekro­ (Dimitrijevic l 979b, 267-341 ). Susedni Srem je maticno polen wurden nicht gefunden. Die Sajkaska gehört, podrucje ove grupe i bilo bi logicno ocekivati bar slabe nach den bisherigen Erforschungen der Badener reflekse na susednoj obali. Mozda ovo pitanje ne bi Kultur, zu ihrem Hauptverbreitungsgebiet. Die ni postavljali da se ono ne odnosi i na ranu bron­ stärkste Konzentration von Badener Funden findet zanodobnu kulturu u Sajkaskoj - vinkovacku grupu. man in der Südbacka, Syrmien und in Ostslawonien, Na taj nacin stvorila se velika praznina u kontinuitetu etwas schwächer im Banat (Dimitrijevic l 979a, 183- praistorije Sajkaske. Cini nam se da ce sadasnje stanje 234). Auf Grund der entdeckten Siedlungsmaterialien ostati definitivno. Kako ee se taj prostor popuniti und dem Inventar des Hortfundes aus Zabalj wur­ ostaje da se razresi, mozda na lokalitetu Feudvar. den die Funde aus der Sajkaska in die ältere Baden­ Phase datiert. Da in der unmittelbaren Umgebung der Sajkaska die Boleraz-Cernavoda III-Gruppe ent­ Humke (karta 2) deckt wurde, kann man in diesen Gebieten wohl von einer Kontinuität von Protobaden bis zur Schlußphase Na Teritoriji Sajkaske humke nisu istraZivane a danas bzw. bis zur Entstehung der Kostolac-Gruppe ausge­ ih je ukupno 72. hen. Na karti se lako uoeava najveca koncentracija humki u istocnim delovima Sajkaske. One prate visoku staru obalu Dunava i Tise, od Gardinovaca pored Sajkasa, Die Kostolac-Gruppe Durdeva i Zablja prema severu Backe. Najbrojnije su u ataru SajkaSa (ukupno 21 humka). Es wurden insgesamt vier, im gesamten Territorium der Sajkaska gleichmäßig verteilte Siedlungen der U novije vreme B. Jovanovic je napravio najpotpuniju Kostolac-Gruppe entdeckt. Auf der Verbreitungs­ studiju o pojavi, karakteru i poreklu humki u jugo­ karte der Kostolac-Gruppe im jugoslawischen Donau­ slovenskom Podunavlju (Jovanovic 1979, 381-395). gebiet macht sich eine hohe Konzentration der Sied­ Smatra ih tvorevinom kojaje nastala u drugoj polovini lungen in der Westbacka und in Syrmien bemerkbar III milenijuma, od ranih badenskih do kraja kos­ (Tasic 1979b, 235-266). In der Sajkaska und in den tolackih naselja. Vezuje ih za prodor stepskih plemena anderen Teilen der Backa wurde jedoch kein Fund- duz Podunavlja prema zapadu. Na osnovu stanja na Sajkaska 147 ort dieser Gruppe festgestellt. Die vier erwähnten terenu, najjaci talasi doprli su do Tamisa i Tise, a Siedlungen stellen somit ein vollkommen neues Er­ zapadnije su sve reda pojava. Na osnovu Iicnog uvida, gebnis dar und bilden eine ausreichende Unterstüt• posto nema egzaktnih podataka, najveca kon­ zung für unsere Annahme, daß die Südbacka dem centracija humki se nalazi na donjem toku obe obale engeren Verbreitungsgebiet der Kostolac-Gruppe Tise. Podignute su na visokim obalama glavnog toka vollständig zuzurechnen ist. i obalama bocnih rukavaca. Mnoge su znatno de­ In der Sajkaska sind keine Bestattungsplätze dieser gradirane obradom zemlje i atmosferilijama. Humke Gruppe bekannt. su cesto sluzile kao pozajmista zemljista za razlicite gradevinske radove. Po izboru polofaja za gradnju humke, postoje ujednaceni kriterijumi u celoj Voj­ Die Vucedol-Gruppe vodini, pa i u Sajkaskoj. One prate polofaje naselja i nikada se ne grade na niskim terenima. Ne racunajuci Im bislang bekannten archäologischen Material aus manju seriju humki izrazito malih dimenzija u der Sajkaska haben wir nichts entdeckt, was auf die srednjem Banatu, sve ostale u Vojvodini su slicne Existenz der Vucedol-Gruppe hindeuten könnte. konstrukcije i velicine. Imaju precnik od 30-60 m i Nördlich der Donau wurde Vucedol-Material nur in prosecnu visinu od 3 do 4 m. Kalotastog su oblika. zwei Fällen konstatiert: einmal in der Westbacka und Na osnovu dodataka dobijenih istrazivanjem humki einmal im Banat (Dimitrijevic l 979b, 267- 341 ). Dies u Banatu, a narocito na suprotnoj levoj obali Tise u ist insofern erstaunlich, als das benachbarte Syrmien ataru Perleza, nase humke u Sajkaskoj bi trebalo da ein Kerngebiet dieser Gruppe ist und von daher we­ pripadaju grobovima sa okerom. U nedostatku nigstens schwache Ausläufer am anderen Donauufer hronoloski osetljivog materijala, izuzetno retkih zu erwarten wären. Diese Frage würden wir gar nicht grobnih priloga, jos se ne zna kojoj kulturnoj grupi stellen, wenn sie sich nicht auch auf die erste früh• pripadaju tvorci ovih grandioznih objekata u Saj­ bronzezeitliche Kultur in der Sajkaska, die Vinkovci­ kaskoj. U svakom slucaju je jedna od postojecih Gruppe, bezöge. Auf diese Weise bleibt eine große razvijenih eneolitskih kultura, koja je ostvarila najveci Lücke in der vorgeschichtlichen Kontinuität der Saj­ gradevinski poduhvat u praistoriji Sajkaske. Nizovi kaska. Unserer Meinung nach wird sich daran auch ovih objekata izmenili su i ulepsali prirodni ambijent in Zukunft nichts ändern. Es kommt uns so vor, als ovog prostora. würde der jetzige Zustand definitiv bleiben.

Bronzano doba (karta 3) Hügelgräber (Karte 2) Na osnovu raspolozive grade, u arheoloskoj karti In der Sajkaska sind bisher insgesamt 72 Grabhügel Sajkaske zabelefüi smo ukupno 62 naselja i 14 bekannt, von denen jedoch noch keiner untersucht nekropola. To je daleko najveci broj lokaliteta u wurde. odnosu na prethodna dva doba. Ocigledno je Sajkaska Auf der Verbreitungskarte ist die große Konzentra­ zbog svog geografskog polofaja i kvalitetnog zemljista tion von Hügeln in den östlichen Teilen der Sajkaska privlacila pafoju nosilaca bronzanodobnih kultura. sehr auffällig. Die Hügel liegen entlang des alten ho­ Nemamo egzaktne podatke za ostale predeone celine hen Donau- und Theißufers von Gardinovci über Yojvodine, ali verujemo da je ova pojava karak­ Sajkaska, Durdevo und Zabalj in Richtung Nordbacka teristicna za celo jugoslovensko . verstreut. Am zahlreichsten sind sie in der Gemar­ Tokom bronzanog doba u Sajkaskoj su egzistirale tri kung des Dorfes Sajkas (insgesamt 21 Hügel). osnovne kulturne grupe: vatinska, dubovacka­ fotobrdska (Szeremle) i belegiska. Ova slika se zna­ B. Jovanovic legte eine gründliche Studie zu Herkunft, cajno razlikuje u odnosu na onu koja je data u Pra­ Charakter und Aussehen von Hügelgräbern im jugo­ istoriji jugoslovenskih zemalja za Vojvodinu. 0 tome slawischen Donaugebiet vor (Jovanovic 1979, 381 - 395). ce biti vise govora kada budemo obradivali pojedine Er behauptet, daß diese Grabmonumente in der zwei­ grupe. Ovom prilikom zelimo da naglasimo da u ten Hälfte des dritten Jahrtausends bzw. in der Zeit Sajkaskoj, kao i u celoj Backoj, srednjem i jugoistoc­ zwischen der frühen Badener Kultur und dem Ende nom Banatu, ostaje i dalje otvoreno pitanje najranije der Kostolac-Gruppe entstanden sind. Entscheidend bronzanodobne kulture. Rano bronzano doba u dafür soll das Vordringen von Steppenstämmen ent­ severnom Banatu predstavlja Moriska grupa (Mok­ lang der Donau in Richtung Westen gewesen sein. rin) (M. Garasanin, 1983b, 476-483). Njeni uticaji, Die stärksten Ausbreitungswellen kamen, nach dem prema najnovijem stanju na Ievoj obali Tise, dosefo heutigen Forschungsstand, bis zur Tamis und zur do Kumana, blizu Begeja. U ranom bronzanom dobu Theiß. In westlicher Richtung werden diese Einflüs• vinkovacka grupa u Sremu ima svoj puni razvoj (M. se immer seltener. Auch wenn es keine genauen An- Garasanin 1983a, 471-475). Na suprotnoj levoj obali, 148 Predrag Medovic gaben gibt, sehen wir die höchste Konzentration der nema nalaza ove grupe. Kao sto se vidi, u severnim i Hügel, nach eigener Einschätzung, am unteren Lauf jufoim delovima Vojvodine rano bronzano doba beider Theißufer. Die Hügel wurden an beiden Ufern pocinje sa dve pomenute grupe, a cela Backa i veci des Hauptlaufs und an den Ufern der Seitenarme er­ deo Banata i dalje ostaju pod znakom pitanja. Simp­ richtet. Viele sind von der Landwirtschaft und von tomaticna je situacija u Backoj gde nema ni Vu­ Niederschlägen stark zerstört worden, und oft benutz­ cedolske grupe sa kojom je vinkovacka grupa kul­ te man sie als Materialquelle für verschiedene Bau­ turno i stratigrafski bliska. Ako je ovo pravilo objek­ arbeiten. Die Auswahl der Stellen zum Hügelbau folg­ tivno, za stanje u Backoj se mora traziti resenje na te in der ganzen Vojvodina übereinstimmenden Kri­ drugoj strani. Mozda u okviru vatinske grupe, cije se terien. Sie richten sich nach der Lage der Siedlungen samo kasnije faze nalaze iznad vinkovackih slojeva u und befinden sich nie in flachen Landschaften. Aus­ Sremu, odnosno moriskih u severnom Banatu. Odgo­ genommen einiger weniger kleiner Hügel im Mit­ vore na ovo pitanje treba oeekivati na Feudvaru. telbanat, stimmen alle anderen in der Vojvodina in Bauart und Größe überein. Sie haben einen Durch­ messer von 30-QO m, eine Durchschnittshöhe von 3-4 m Vatinska grupa und die Form einer Kalotte. U arheoloskoj karti Sajkaske zabelezeno je ukupno Aufgrund der zusätzlichen Daten, die wir bei der Un­ 12 naselja vatinske grupe i jedna nekropola (karta tersuchung von Hügeln im Banat, insbesondere am 3,25). Ova naselja su bila utvrdena: Feudvar (karta linken Theißufer in der Gemarkung Perlez, gewon­ 3,24) i Grac u Loku (Karla 3, 18). nen haben, sollten auch die Hügel in der Sajkaska zu Bez obzira sto je vatinska grupa otkrivena pre jednog den Ockergräbern gezählt werden. Da es an chrono­ veka i vise autora su je parcijalno obradivali ona je logisch empfindlichen Funden, besonders an selte­ do danas ostala nedefinisana. To se podjednako od­ nen Grabbeigaben, fehlt, weiß man noch immer nicht, nosi na kulturnu sadrzinu, stratigrafsku i hronolosku welcher Kulturgruppe die Erbauer dieser grandio­ sliku. Bolje poznavanje ove grupe limitira cinjenica sen Objekte angehörten. Es handelt sich sicherlich da rezultati istrazivanja Vatina nisu nikada u celini um Vertreter einer der spätäneolithischen Kulturen, publikovani. Mozda vatinski fondovi ne mogu prufüi die diese größten Bauvorhaben in der Geschichte der odgovore na mnoga pitanja, ali, u svakom slucaju, nase Sajkaska fertiggestellt haben. Die Hügelketten haben poznavanje ove grupe bi bilo mnogo potpunije. das natürliche Am~iente dieser Gegend verändert und verschönert. Kada je rec o vatinskoj grupi, onda je sasvim izvesno da je u ovom momentu slika o njenom teritorijalnom rasprostiranju najpotpunija. Poslednju celovitu sliku Die Bronzezeit (Karte 3) ove grupe dao je M. Garasanin (M. Gara5anin l 983c, 504-519). lstocna Backa pripada zapadnoj periferiji Anhand der gesammelten Daten können wir in der najufog centralnog dela rasprostiranja ove grupe. archäologischen Karte der Sajkaska insgesamt 62 Najznacajnija naselja ove grupe su Feudvar (karta Siedlungen und 14 Bestattungsplätze aus der Bron­ 3,24) i Popov salas (karta 3,85). Rezultati istraiivanja zezeit verzeichnen. Im Verhältnis zu den zwei voran­ Popovog sala5a su delimicno objavljeni (Tasic 197 4, gehenden Perioden sind bronzezeitliche Fundstellen 212-224 sl. 153; 156; 157; 169), a o Feudvaru su data weitaus häufiger. Offensichtlich zog die Sajkaska dva izvestaja (Rasajski/Sulman 1953, 117-142; Hänsel/ wegen ihrer Lage und der Qualität des Bodens die Medovic, 1991,45-204). Träger bronzezeitlicher Kulturen an. Wir haben kei­ U odnosu na stav M. Garasanina u Praistoriji jugo­ ne exakten Daten zu anderen Gebieten der Voj­ slovenskih zemalja (M. Garasanin 1983c, 504-519) u vodina, glauben aber, daß die vermehrte Zahl an meduvremenu je doslo do znaeajne promene u Fundplätzen auch für das gesamte übrige jugoslawi­ redosledu horizonata vatinske grupe. Pancevo­ sche Donaugebiet charakteristisch ist. Omoljica faza na Feudvaru se nalazi iznad vatinsko­ vrsacke faze (Hänsel/Medovic 1989-1990, 113-120). U Während der Bronzezeit existierten in der Sajkaska ovom trenutku, pored navedene zamene redosleda hauptsächlich drei Kulturgruppen: Vatina, Dubovac­ slojeva na Feudvaru, imamo i drugih razloga za Zuto Brdo (Szeremle) und Belegis. Dieses Bild un­ reviziju stava M. Garasanina o vatinskoj grupi. To se terscheidet sich sehr von dem in der "Praistorija narocito odnosi na belegisku grupu, ciju stariju fazu jugoslavenskih zemalja" vorgestellten. Damit werden M. Garaiianin obraduje u okviru vatinske grupe, a wir uns später, bei der Bearbeitung einzelner Grup­ mladu u periodu polja sa urnama Vojvodine. Na pen eingehender beschäftigen. Bei dieser Gelegen­ osnovu prikupljene grade za arheolosku kartu Saj­ heit möchten wir betonen, daß in der Sajkaska, wie kaske, sa jedne strane, rasprostranjenosti inkrus­ in der ganzen Backa sowie im Mittel- und Süd- tovane keramike u Vojvodini, sa druge strane, dosli Sajkaska 149 ostbanat, weiterhin die Frage nach der frühesten smo do zakljucka da bi vatinsku grupu trebalo pos­ bronzezeitlichen Kultur offen bleibt. Die Frühbron• matrati kao posebnu grupu do momenta kada zezeit wird im Nordbanat von der Mure§-Gruppe nastupaju nosioci inkrustovane keramike srednjeg () repräsentiert (M. Garasanin l 983b, 476- bronzanog doba. Analizirajuci arheolosku kartu 483). Ihre Einflüsse reichen - nach dem neuesten primetili smo da na 12 naselja vatinske grupe u Saj­ Forschungsstand - auf dem linken Theißufer bis nach kaskoj samo u 4 slueaja je bila prisutna starija i mla­ Kuman, in die Nähe von Begej. da belegiska faza. U dva slucaja su u pitanju visesloj­ na naselja, a u dva druga-jednoslojna. Da bi se ovaj In der Frühbronzezeit entfaltet sich in Syrmien die problem resio potrebno je prethodno publikovati re­ Vinkovci-Gruppe (M. Garasanin l 983a, 471-475). Auf zultate istrazivanja Feudvara i resiti odnos inkrus­ der gegenüberliegenden, linken Uferseite der Donau tovane keramike prema starijoj belegiskoj fazi. Zbog gibt es keine Funde dieser Gruppe. In den nördli• toga ostajemo pri opredeljenju da se u okviru vatinske chen und südlichen Teilen der westlichen Vojvodina grupe sada uvedu samo dva klasicna horizonta: Vatin­ beginnt die Frühbronzezeit auch mit den beiden schon Vrsac i Pancevo-Omoljica. Oba ova horizonta su erwähnten Gruppen (Mure§ und Vinkovci), dies kann zastupljena u Sajkaskoj. Nasim odnosom prema ovom dagegen für die Backa und den größeren Teil des pitanju svakako ne zelimo da umanjimo znacaj Vatina Banats nur vermutet werden. Besonders bemerkens­ za razvoj belegiske grupe. wert ist die Situation in der Backa, wo nicht einmal U okviru naseobinskih slojeva vatinske keramike pri­ die Vucedol-Gruppe vorkommt, die mit der Yinkovci­ mecuje se prisustvo Otomani grupe sa severa i mi­ Gruppe zeitlich und kulturell eng verknüpft ist. Wenn kenskog sveta sa jugoistoka. Bez sumnje su mikenski diese Beobachtung der Wahrheit entspricht, muß man uticaji ostavili siri i dublji uticaj na razvoj vatinske andere Lösungsansätze für die Backa suchen, viel­ grupe, 0 cemu ce najpotpuniju sliku dati rezultati sa leicht im Rahmen der Vatina-Gruppe, von der nur Feudvara. die späteren Phasen - in stratigraphischer Lage über U poredenju sa poznavanjem naselja, o nekropolama Yinkovci-Schichten in Syrmien bzw. über Mure§­ znamo vrlo malo. Pocetna istrazivanja nekropola Schichten in der Backa - zu finden sind. Die Antwor­ naselja Popov salas i Feudvar daju malo mogucnosti ten auf diese Fragen sollte man in Feudvar erwarten, za bolje poznavanje ove problematike. Skeletni grob die Grabungen haben das Niveau dieser Zeit jedoch na Stubarliji u Moforinu ima kao prilog jednu leider nicht erreicht. vatinsku i jednu inkrustovanu posudu (Medovic 1996, 163-172). Tako zakljucujemo da mozemo ocekivati samo skeletno sahranjivanje u vatinskoj grupi o cemu Die Vatina-Gruppe svedoci i jedan slican grob sa Golokuta kod Vizica, takode sa mefanim materijalom (Petrovic 1980, 57- Auf der archäologischen Karte sind insgesamt zwölf 64, t. 1,2). Pomenuta dva groba predstavljaju granicni Siedlungen und ein Bestattungsplatz (Karte 3,25) der trenutak kada se korporalno sahranjivanje pokojnika Vatina-Gruppe vermerkt worden. Zwei Siedlungen zamenjuje spaljivanjem i sahranjivanjem u urnama. waren befestigt: Feudvar und unserer Meinung nach Ovaj novi obicaj u Sajkaskoj usvojili su nosioci auch Grac bei Lok (Karte 3, 18 und 24 ). inkrustovane keramike. Ako je verovati ovim uzor­ Auch wenn die Vatina-Gruppe bereits vor einem cima, skeletno sahranjivanje traje samo dok uz njega Jahrhundert entdeckt wurde und mehrere Autoren nalazimo vatinsku keramiku. sie teilweise bearbeitet haben, ist sie bis heute undefiniert. Dies bezieht sich gleichermaßen auf die materielle Kultur und auf das stratigraphische und lnkrustovana keramika srednjeg bronzanog doba chronologische Bild. Eine bessere Kenntnis dieser ( Dubovacko-i.utobrdska grupa) Gruppe erschwert die Tatsache, daß die Ergebnisse der Untersuchungen des eponymen Fundortes nie Na arheoloskoj karti Sajkaske oznaceno je 19 naselja vollständig publiziert wurden. Vielleicht bleiben auch i 7 nekropola sa inkrustovanom keramikom. anhand der Funde aus Yatin viele Fragen unbeant­ Umesto dosadasnjeg uobicajenog naziva: dubovacko­ wortet, doch wenn das dort entdeckte Material aus­ fotobrdska grupa, kojom smo obelefavali inkrus­ reichend zugänglich wäre, könnten wir unsere Kennt­ tovanu keramiku srednjeg bronzanog doba u jugo­ nis dieser Gruppe wenigstens verbessern. istocnom Banatu i severnoj Srbiji, smatramo da je Es ist gewiß, daß das Bild der räumlichen Ausdeh­ potrebno naCi odgovarajuCi naziv. Nato nas obavezuju nung der Vatina-Gruppe zur Zeit recht vollständig 26 novih lokaliteta u Sajkaskoj, dva puta vise nego u ist. Die letzte umfassende Bearbeitung dieser Ein­ maticnom prostoru dubovacke grupe. Osim toga, u heit legte M. Garasanin vor (M. Garasanin l 983c, do sada objavljenoj oskudnoj gradi otkrili smo jos 6 504-519). Die Ostbacka liegt am westlichen Rand des lokaliteta inkrustovane keramike u ju:lnoj i zapadnoj zentralen Verbreitungsgebiets dieser Gruppe. Die Backoj. Iz privatne zbirke J. Bakalov u Zrenjaninu 150 Predrag ~edovic bedeutendsten Siedlungen sind Feudvar (Karte 3,24) koristili smo arheoloski materijal sa 7 lokaliteta iz und Popov salas (Karte 3,85). Die Ergebnisse der Un­ srednjeg Banata. Na ovaj nacin, bez koriscenja neo­ tersuchungen in Popov salas sind teilweise publiziert bjavljenih fondova, dobili smo ukupno 36 lokaliteta (Tasic 1974, 212-224 Abb. 153; 156; 157; 169); über inkrustovane keramike u Backoj i srednjem Banatu Feudvar sind zwei Berichte erschienen (Rafajski/ (Medovic 1996, 163-172). Ova respektabilna brojka ni Sulman 1953, 117-142; Hänsel/Medovic 1991, 45-204). izdaleka nije objektivna, cak ni u Sajkaskoj, gde je Seit den Ausführungen von M. Garasanin in "Pra­ sakupljen sav raspolozivi materijal, te moramo istorija jugoslavenskih zemalja" (M. Garasanin I 983c, razmisliti o prikladnijem nazivu ove pojave. Pre svega, 504-519) kam es zu einigen bedeutenden, die chrono­ doslo je do povezivanja dva udaljena regiona u logische Stellung der verschiedenen Horizonte be­ jugoslovenskom Podunavlju: Baranja - istocna treffenden Änderungen: die Schichtenabfolge in Slavonija - zapadni Srem - jugoistocni Banat - sevema Feudvar zeigt, daß die Pancevo-Omoljica-Phase über Srbija. Tako postoji teritorijalni i kulturni kontinuitet der Vatina-Vrfac Phase liegt (Hänsel/Medovic 1989- sa slicnim pojavama od Transdanubije do Derdapa i 1990, 113-120). Eine weitere Berichtigung betrifft die u Rumuniji od Derdapa do usca lskera. Pojavu inkrus­ BelegiS-Gruppe, deren ältere Phase M. Garafanin im tovane keramike u Transdanubiji nazivaju Szeremle Rahmen der Vatina-Gruppe und deren jüngere er (Bandi/ Kovacs 1970, 25-29), u Baranji i istocnoj im Zusammenhang mit der Urnenfelderzeit in der Slavoniji, kultura inkrustirane keramike jufoe Trans­ Vojvodina bearbeitet. Auf Grund des zusammenge­ danubije (Vinski-Gasparini 1983, 493- 503), u Voj­ tragenen Materials für die archäologische Karte der vodini i severnoj Srbiji, Dubovacko-fotobrdska gru­ Sajkaska und der Verbreitung der inkrustierten Ke­ pa (M. Garasanin, l 983d, 520-535), u Rumuniji-Grupa ramik in der Vojvodina, kamen wir zur der Schluß• Cirna-Girla Mare. folgerung, daß die Vatina-Gruppe als eine eigenstän• U ranijoj teritorijalnoj rasprostranjenosti ova podela dige Gruppe betrachtet werden sollte und als Träger je bila razumljiva. Nova karta inkrustovane keramike inkrustierter Keramik der mittleren Bronzezeit auf­ namece razmatranje celine i sa odgovarajucim kri­ tritt. Bei der Auswertung der Verbreitungskarte ha­ terijumima vrsi se nova regionalizacija. Ocigledno, ben wir bemerkt, daß bei zwölf Siedlungen der sve pomenute regionalne grupe imaju mnogo za­ Vatina-Gruppe in der Sajkaska nur in vier Fällen die jednickih elemenata i specificnih pojava. Na jednu od ältere und jüngere Belegis-Phase vertreten sind. Bei njih smo vec ukazali prilikom obrade inkrustovane zwei Fällen handelt es sich um mehrschichtige Sied­ keramike u Vojvodini. Tada smo uocili da idoli iz lungen, bei den anderen um einschichtige. Um die­ istocne Slavonije, Backe i srednjeg Banata imaju ses Problem lösen zu können, ist zuerst die Publika­ razlicitu semu u odnosu na idole sa prostora Dubovac­ tion der Untersuchungen in Feudvar und dann die Zulo brdo i grupa Cirna-Girla Mare (Medovic 1996, Klärung des Verhältnisses von inkrustierter Keramik 163-172). Smatramo da ovi reprezentativni objekti zur älteren Belegis-Phase notwendig. Daher bleiben posebne namene, vezani za kult i duhovni zivot uopste, wir bei der Meinung, daß im Rahmen der Vatina­ predstavljaju najznacajniju i najosetljiviju regionalnu Gruppe nur zwei klassische Horizonte eingeführt komponentu. Naravno, ovo sto smo naveli nije do­ werden sollten: Vatina-Vrsac und Pancevo-Omoljica. voljno za regionalizaciju grupa, ali je u svakom slucaju Diese beiden Horizonte sind in der Sajkaska vertre­ indikativno. U tom slueaju, granica bi se mogla povuCi ten. Mit dieser Feststellung möchten wir jedoch kei­ izmedu srednjeg i jugoistocnog Banata. nesfalls die Bedeutung der Vatina-Gruppe für die Entwicklung der Belegis~Gruppe vermindern. Mnogi autori su sporadicne pojave inkrustovane keramike u Backoj i Sremu tumacili kao kulturne In den Siedlungsschichten mit Vatina-Keramik ma­ uticaje na prostore gde nema inkrustovane keramike. chen sich Einflüsse der Otomani-Gruppe aus dem D. Garafanin je uocila da postoje dva horizonta Norden und der mykenischen Welt aus dem Südosten inkruslovane keramike. U stariju fazu ubraja nalaze bemerkbar. Die mykenische Welt gab zweifelsohne sa Popovog salasa i iz nekropole u Belegisu, a narocito wichtige Impulse für die Entwicklung der Vatina­ na nalaze K. Vinski-Gasparini u Bijelom Brdu (D. Gruppe. Das vollständigste Bild darüber werden die Garasanin 1983, 536-540). Kao prilog misljenju D. Untersuchungsergebnisse in Feudvar geben können. Garasanin, dobili bismo novootkrivene skeletne grobove sa mesanim materijalom vatinske i inkrus­ Im Verhältnis zu unseren Kenntnissen der Siedlun­ tovane keramike na Golokutu u Fruskoj gori (Petrovic gen wissen wir sehr wenig über die Bestattungsplätze. 1980, 57-64) i Stubarliji u Moforinu (Medovic 1996, Die Sondagen in den Nekropolen von Popov salas 163-172). Logicno je da su na nase prostore prvo do­ und Feudvar können nur wenig zur Erweiterung un­ pirali kulturni uticaji i tek nakon toga dolazi do seres Wissens über diese Problematik beitragen. In usvajanja stila inkrustovane keramike. dem Skelettgrab der Stubarlija-Nekropole in Moforin fand man als Beigabe ein inkrustiertes und ein Vatina- Sajkaska 151

Gefäß (Medovic 1996, 163-172). Daraus schließen wir, Za sada je naseobinski sloj u Sajkaskoj konstatovan i daß man in der Vatina-Gruppe nur Skelettbe­ stratificiran samo na Feudvaru (Hänsel/Medovic stattungen erwarten kann. Diese Hypothese wird von 1994, 189-199). Naslonjen je direktno na seriju vatins­ einem ähnlichen Grab, auch mit gemischtem Mate­ kih kuca i datuje se od BA2 do BB2 po Reinecke. rial, in Golokut bei Vizic unterstützt (Petrovic 1980, Naseobinski sloj na Feudvaru ima i odgovarajucu 57-64 Taf. 1,2). Diese beiden Gräber weisen auf eine nekropolu na Stubarliji u Mosorinu (Medovic 1996, Umbruchphase hin, in der die Körperbestattung 163-172). durch Verbrennung und Urnenbestattung abgelöst wird. Diese neue Sitte haben in der Sajkaska die Trä• Inkrustovana keramika je ravnomemo rasporedena ger der inkrustierten Keramik übernommen. Wenn po celoj teritoriji Sajkaske. Pored karakteristicnog man diesen Beispielen Glauben schenken kann, dann ukrasavanja manjeg procenta naseobinske keramike, dauert die Sitte der Skelettbestattung nur solange wie u nekropolama je obrnut slucaj. Celovita slika man sie mit Vatina-Keramik findet. kulturne sadriine bice nam poznata, tek kada budu publikovani rezultati istrazivanja Feudvara i Stu­ barlije. Pretpostavljamo da ce tada biti jasniji odnos Die inkrustierte Keramik der mittleren Bronzezeit izmedu inkrustovane keramike i starije belegiske faze. (Die Dubovac-Zuto Brdo-Gruppe) Primecen je njihov bliski odnos u naseljima i nekropolama Backe i Banata, dok u Sremu imamo Auf der archäologischen Karte der Sajkaska wurden cistu dominaciju starije belegiske faze. Moglo bi se 18 Siedlungen und sieben Bestattungsplätze mit sa sigurnoscu tvrditi da u istocnoj polovini Srema inkrustierter Keramik vermerkt. nema inkrustovane keramike, osim pomenutih ne­ Bisher wurde die inkrustierte Keramik der mittleren koliko slueajeva. Znatno vise nalaza inkrustovane Bronzezeit im Südostbanat und in Nordserbien als keramike nalazimo u zapadnoj polovini Srema (Go­ die Dubovac-Zuto Brdo-Gruppe bezeichnet. Wir fin­ molava, Gradina na Bosutu, Lice-Erdevik) sto bi se den, daß dafür eine erweiterte Bezeichnung gefun­ moglo smatrati uticajem iz istocne Slavonije. den werden sollte. Dazu verleiten uns 26 neue Fund­ orte in der Sajkaska - zweimal soviele wie im Stamm­ gebiet der Dubovac-Gruppe. Unter dem bisher pu­ Belegiska grupa blizierten, ärmlichen Material haben wir in der Süd• und der Westbacka noch weitere sechs Fundorte mit Arheoloska karta Sajkaske sadtli ukupno 31 naselje inkrustierter Keramik entdeckt. Aus der privaten i 6 nekropola starije i mlade faze belegiske grupe. Sammlung von J. Bakalov in haben wir ar­ Lokaliteti ove grupe ravnomerno su rasporedeni po chäologisches Material von sieben Fundorten aus dem celoj teritoriji. Mittelbanat in unsere Studie miteinbezogen. Auf die­ Za razliku od tretmana ove grupe u Praistoriji jugo­ se Weise gewannen wir, ohne unveröffentlichte Fun­ slovenskih zemalja, koju smo uzeli kao reper za de zu beachten, insgesamt 36 Fundstellen mit procenu stanja u Sajkaskoj, belegisku grupu smo inkrustierter Keramik in der Backa und im Mit­ izdvojili kao posebnu grupu. M. Garasanin je imao telbanat (Medovic 1996, 163-172). Diese respektable drugaciji stav na tadasnjem stepenu istrazenosti, pa Zahl entspricht bei weitem nicht der Realität, nicht je ovu grupu vezao za vatinsku,kao njen produfotak einmal in der Sajkaska, in der bereits sehr viel Mate­ (M. Garafanin l 983c, 504-519). U ovom trenutku takav rial gesammelt wurde. Daher müssen wir über eine tretman mofe da ima belegiska grupa u obe svoje treffendere Bezeichnung nachdenken. Unsere Unter­ razvojne faze, samo u istocnoj polovini Srema. Ovde suchungen zeigen in erster Linie die Verbindung je u starijoj fazi nezavisna u odnosu na inkrustovanu zweier weit voneinander entfernter Regionen im ehe­ keramiku, a u mladoj, bez uticaja Gava grupe. U mals jugoslawischen Donaugebiet: ­ Sajkaskoj je razvoj vatinske grupe presekla in­ Ostslavonien-Westsyrmien und Südostbanat-Nord• krustovana keramika, sto se najbolje vidi na Feudvaru serbien. So besteht eine territoriale und kulturelle (Hänsel/Medovic 1994, 189-199). Zbog toga je M. Kontinuität von ähnlichen Erscheinungen von Garasanin izdvojio dubovacko-fotobrdsku grupu kao Transdanubien bis zum Eisernen Tor und in Rumä• poseban horizont na prostoru gde je ona egzistirala nien sowie Bulgarien vom Eisernen Tor bis zur Iskär• (M. Garasanin 1983d, 520-535). Situacija se znacajno mündung. Die inkrustierte Keramik in Transdanubien izmenila, pa takav tretman ima ceo siri pojas leve wird als Szeremele-Gruppe bezeichnet (Bandi/ obale Dunava, od Derdapa do usca Drave. U ovaj uzi Kovacs 1970, 25-29), in der Baranya und in Ost­ pojas svakako spada i Sajkaska. U novonastaloj slavonien als die Kultur der inkrustierten Keramik situaciji belegiska grupa bi se pre mogla vezati za des südlichen Transdanubiens (Vinski-Gasparini inkrus(ovanu keramiku sa istim razlozima kao i za 1983, 493-503), in der Vojvodina und Nordserbien als vatinsku. Nas zadatak, u ovom trenutkut nije Dubovac-Zuto Brdo-Gruppe (M. Garasanin 1983d, generalno resavanje problema belegiske grupe i 152 Predrag Medovic

520-535) und in Rumänien als Cirna-Girla Mare­ njenog odnosa sa drugim grupama, vec da skrenemo Gruppe. pa.Znju na navedene okolnosti. Angesichts des bislang bekannten Verbreitungsbildes ist diese Gliederung verständlich. Die neue Karte der Belegiska grupa u Sajkaskoj se nalazi u najufoj zoni inkrustierten Keramik zeigt eine Einheit auf, und mit razvoja ove grupe u Backoj i Banatu. Ocigledno se entsprechenden Kriterien können neue Regional­ razvijala pod snafoim uticajem inkrustovane ke­ gruppen gebildet werden. Diese weisen offensicht­ ramike srednjeg bronzanog doba. To najbolje do­ lich sowohl viele gemeinsame Elemente als auch spe­ kazuje saddina nekropole u Ilandzi (Marijanski 1957, zifische Erscheinungen auf. Auf eine von diesen ha­ 5-26 t. 1, 1.5.6; 2,5.8; 3,2; 6,2.3). Produ:leni uticaj inkrus­ ben wir schon bei der Bearbeitung inkrustierter Ke­ tovane keramike pratimo i u kasnijoj belegiskoj fazi ramik aus der Vojvodina hingewiesen. Wir stellten na suprotnoj obali Tise na Batki kod Perleza. Ovde fest, daß die Idole aus Ostslavonien, der Backa und smo istrazivanjem naselja otkrili dva cela postolja za aus dem Mittelbanat anderen Gestaltungsschemata velike posude poput onih iz Dubovca (Medovic 1988- folgen als die Idole aus dem Gebiet der Dubovac­ 1989, 45-57 t. 5,2.3). Zuto Brdo- und der Cirna-Girla Mare-Gruppe (Medovic 1996, 163-172). Wir nehmen an, daß diese lstrazivanjem nekropole Stubarlija u Moforinu otkrili repräsentativen Gegenstände - mit einem besonderen smo belegisku urnu u krugu gde dominiraju urne tipa Gebrauch und stark mit dem Kult und dem geistigen Dubovac-Zuto brdo. U dosadasnjem skromnom istra­ Leben verbunden - die empfindlichste und bedeutend­ zivanju ove nekropole primetili smo da se hori­ ste Regionalkomponente darstellen. Das, was wir auf­ zontalno sirila i da su samo nosioci kasnog gvozdenog geführt haben, reicht für eine Gruppenunterteilung doba ukopavali grobove u nekropolu srednjeg i kas­ natürlich nicht aus, ist jedoch auf jeden Fall kenn­ nog bronzanog doba. Sa nastavkom istrazivanja zeichnend. In diesem Fall könnte die Grenze zwischen nekropole odnosi pomenutih grupa bice sigurno den Spielarten im Mittel- und Südostbanat gezogen mnogo jasniji. werden. Na naselju Feudvar postoji takode naseobinski sloj Viele Autoren haben das sporadische Auftreten der starije i mlade belegiske grupe. Kada uskoro bude inkrustierten Keramik in der Backa und in Syrmien publikovan bice nam mnogo jasnija kulturna i strati­ lediglich als Kultureinflüsse von außen gedeutet. D. grafska slika belegiske grupe i njen odnos prema Garafanin unterscheidet zwei Horizonte von naseobinskom sloju inkrustovane keramike. inkrustierter Keramik. Sie zählt die Funde au s Popov Znaci u Sajkaskoj nema nalaza kulture grobnih humki salas und die aus der Nekropole in Belegis, insbe­ cija teritorijalna rasprostranjenost dose:le nedaleko sondere aber die Funde aus Bjelo Brdo (D. Gara5anin od severnih granica Sajkaske. Takode nije otkrivena 1983, 536- 540) zu der älteren Phase. Den Ausführun• nijedna ostava bronzanih predmeta sto je inace vrlo gen D. Garasanins sind die neu entdeckten Skelett­ uobicajena i cesta pojava u Vojvodini. Te5ko je reci gräber mit gemischtem Material, d.h. inkrustierter da li se u oba slueaja radi o lofoj istra:lenosti terena. und Vatina-Keramik, auf dem Friedhof von Golokut Kada su u pitanju ostave, one ne popunjavaju nikakav in der Fruska (Petrovic 1980, 57--64) und von vremenski period, pa se samo postavlja pitanje, sta Stubarlija in Moforin (Medovic 1996, 163- 172) hinzu­ se dogada u Sajkaskoj u vreme trajanja ove susedne zufügen. Es erscheint logisch, daß zunächst nur im­ grupe na severu. Verovatno je to vreme popunjeno materielle Einflüsse in unseren Gebieten vorgedrun­ belegiskom grupom. gen sind und daß es erst später zur Übernahme des Stils der inkrustierten Keramik kommt. In der Sajkaska wurde bisher nur in Feudvar eine Starije gvozdeno doba (karta 4) Siedlungsschicht der Vatina-Gruppe gefunden und stratigraphisch eingehängt (Hänsel/Medovic 1994, Na arheoloskoj karti Sajkaske nalazi se ukupno 23 189-199). Sie ist direkt an eine Sequenz von Vatina­ naselja i dve nekropole starijeg gvozdenog doba. Do Behausungen gebunden und datiert von BrA2 bis sada su poznata 4 utvrdenja naselja na Titelskorn pla­ BrB 1 nach Reinecke. Zu dieser Siedlungsschicht in tou (karta 4,6.12. 18.24). Feudvar gibt es auch eine zeitgleiche Nekropole, und zwar auf der Stubarlija in Moforin (Medovic 1996, Starije gvozdeno doba u Vojvodini, osim zapadne i 163--172). severne Backe, u celini pripada bosutskoj grupi. Kao sto je poznato, ovu grupu eine tri horizonta: Die inkrustierte Keramik ist in der ganzen Sajkaska - Naselja tipa Kalakaca ( Bosut Illa) gleichmäßig verteilt. Während in Siedlungen ein ge­ - Naselja sa keramikom Basarabi stila (Bosut Illb) ringer Anteil der Keramik verziert ist, ist bei Nekro­ - Naselja sa kanelovanom keramikom (Bosut IIlc). polen das umgekehrte der Fall. Das gesamte Spek- Bosutska grupa obuhvata celo jugoslovensko Po- Sajkaska 153 trum der materiellen Kultur dieser Gruppe wird uns dunavlje, izuzev zapadne Backe gde dominira grupa erst dann bekannt sein, wenn die Ergebnisse der Aus­ Vall Dalj (Doroslovo). Sajkaska se nalazi u krugu jez­ grabungen in Feudvar und Stubarlija veröffentlicht gra bosutske grupe i dobro je rasporedena uz manje sein werden. Wir nehmen an, daß das Verhältnis i veee vodotoke i po nepristupacnim polofajima. Kao zwischen der inkrustierten Keramik und der älteren sto se iz karte vidi i u ovoj grupi vlada velika nes­ Belegis-Phase . erst dann geklärt werden kann. Die razmera izmedu broja naselja i nekropola. Problem enge Verknüpfung dieser beiden Kulturgruppen wur­ nekropola prati celu bosutsku grupu. U ovom lre­ de in den Siedlungen und Nekropolen in der Backa nutku mo:lemo, bez rezerve, tvrditi da pred sobom und im Banal festgestellt, während in Syrmien die imamo samo jednu nekropolu starijeg gvozdenog ältere Belegis-Phase klar vorherrscht. Man könnte doba. To je Stubarlija u Moforinu na kojoj je otkri­ mit Gewißheit behaupten, daß im östlichen Teil veno 5 skeletnih grobova kasnog perioda starijeg Syrmiens, mit Ausnahme der erwähnten Funde, kei­ gvozdenog doba (karta 4,25). Druga oznacena ne inkrustierte Keramik existiert. Bedeutend mehr nekropola je jos pod znakom pitanja, s obzirom na inkrustierte Keramik finden wir in der Westhälfte nedovoljno pouzdane nalaze (karta 4, 133). Ako je Syrmiens (Gomolava, Gradina na Bosutu, Lice­ suditi po grobovima sa Stubarlije i pojedinacnim Erdevik). Dies kann als Einfluß aus Ostslawonien be­ nalazima iz Srema. mo:le se ocekivati skelelno sahran­ trachtet werden. jivanje u ovom dobu.

Najznacajnija naselja slarijeg gvozdenog doba u Saj­ Die Belegis-Gruppe kaskoj su pomenula 4 utvrdena naselja na Titelskorn platou. Posmatrajuci njihov raspored dobijamo utisak Die archäologische Karte der Sajkaska enthält ins­ da su cinili odredeni sistem kolektivne odbrane. Da gesamt 31 Siedlungen und sechs Bestallungsplätze, su u lo doba stanovnici Sajkaske bili dobro organi­ die zur älteren und jüngeren Phase der Belegis-Grup­ zovani i mocni, pored utvrdenih naselja, polvrduju pe gehören. Die Fundorte dieser Gruppe sind im nalazi luksuzne i retke robe: tri para srebrnih pojaseva ganzen Gebiet gleichmäßig verteilt. tipa Mramorac sa podrucja Titela i ostava srebrnog Im Gegensatz zur Einschätzung dieser Gruppe in nakita iz Curuga. Ovo je svakako natproseean stan­ "Praistorija jugoslavenskih zemalja", greifen wir die dard u odnosu na druge regionalne celine Vojvodine, Belegis-Gruppe als eine besondere Einheit heraus. verovatno kao posledica izvanrednog polofaja i Aufgrund des damaligen Forschungsstandes vertrat prirodnog izobilja. M. Garafanin eine andere Meinung und betrachtete diese Gruppe als Verlängerung der Valina-Entwick­ Bosutska grupa je opsle prihvacen termin i pojam. lung (M. Gara5anin 1983c, 504-519). So eine Beurtei­ Podela na gore pomenuta tri razvojna perioda sa jasno lung kann beiden Entwicklungsphasen der Belegis­ odvojenim stilskim celinama predslavlja jedno od Gruppe nur im östlichen Teil Syrmiens zukommen. najbolje istrazenih perioda praislorije u Vojvodini. Dort entwickelt sie sich in der älteren Phase unab­ Tome su doprinela tri velika islrazivacka projekta hängig von der inkrustierten Keramik, in der jünge• (Kalakaea, Gomolava i Gradina na Bosutu). Tekuce ren Phase ohne Gava-Einflüsse. In der Sajkaska un­ istrazivanje Feudvara znacajno ce doprineti i ucvrstiti terbricht die inkrustierte Keramik die Entwicklung postojeca znanja o naseljima, ne samo u Sajkaskoj der Vatina-Gruppe, was man am Beispiel von Feudvar vec u celom jugoslovenskom Podunavlju. Bez obzira am besten sehen kann (Hänsel/Medovic 1994, 189- na datu ocenu o poznavanju ovoga doba u najnovijim 199). Deshalb hat M. Garasanin die Dubovac-Zuto sintetickim delima, postoje izvesna neslaganja oko Brdo-Gruppe als einen besonderen Horizont in ih­ pocetka ove grupe. R. Vasic sva tri razvojna horizonta rem Verbreitungsgebiet von den anderen abgeson­ bosutske grupe stavlja u starije gvozdeno doba (Vasic dert (M. Garasanin 1983d, 520-535). Da sich der 1987, 536- 554), dok M. Garasanin naselja tipa Kala­ Forschungsstand bedeutend geändert hat, wird der kaea vezuje za-period polja sa urnama Vojvodine, breite Streifen des linken Donauufers, vom Eisernen odnosno za grupu Belegis-Ilandfa II (M. Garafanin Tor bis zur Draumündung, wo auch die Sajkaska da­ 1983e, 668-684 ). Razloge naseg neslaganja sa mis­ zugehört, gänzlich auf diese Art gegliedert. In der ljenjem M. Garasanin obrazlozili smo ranije, pa i dalje neu entstandenen Situation könnte die Belegis-Grup­ ostajemo pri tome (Medovic 1994, 45-50). Osnovu za pe eher mit der inkrustierten Keramik verbunden neslaganja eine neke tipoloske procene i ocigledne werden, mit den gleichen Gründen wie die Vatina­ praznine na prelazu iz bronzanog u starije gvozdeno Gruppe. In diesem Rahmen ist es nicht unsere Auf­ doba. Kalakaca u Sremu i u Sajkaskoj ima direklne gabe, das Problem der Belegis-Gruppe und ihre Be­ stratigrafske i kulturne kontakte sa Basarabi stilom i ziehungen zu anderen Einheiten generell zu lösen, oni se ne mogu lako pokidati. Resenje ce se svakako wir können lediglich auf die angeführten Umstände naci u okviru postojeCih grupa ili novootkrivenih aufmerksam machen. pojava. 154 Predrag Medovic

Die grundlegenden Charakteristika der Belegis-Grup­ Mlade gvozdeno doba (Laten) (karta 5) pe entwickelten sich in der Backa und im Banat, wozu auch die Sajkaska zählt. Es ist offensichtlich, daß sie Iz ovog najmladeg perioda praistorije Sajkaske na sich unter starkem Einfluß der inkrustierten Kera­ arheoloskoj karti su obeleiena 24 naselja i tri mik der mittleren Bronzezeit herausgebildet hatte. nekropole. Dies beweisen die Grabinventare der Nekropole in Sajkaska pripada sirem pojasu leve obale Dunava u Iland:la am eindeutigsten (Marijanski 1957, 5-26 Taf. Backoj sa mnogim poznatim lokalitetima. Medu njima 1, 1.5.6; 2,5.8; 3,2; 6,2.3). Der Einfluß der inkrustierten u jufooj Backoj dominiraju opidumi: Ciglana u Plavni, Keramik ist auch in der späteren Belegis-Phase noch Turski sanac u Backoj Palanci, Carnok u Vrbasu i deutlich faßbar, so am entgegengesetzten Theißufer, verovatno Kalvarija u Titelu. Ovi objekti poticu iz II auf der Batka, bei Perlez. Bei unseren dort durchge­ veka pre n.e. i prakticno predstavljaju sevemu granicu führten Ausgrabungen dieser Siedlung haben wir zwei keltskih plemena u Backoj. U Sajkaskoj tu prirodnu ganze Ständer für große Gefäße, die jenen aus granicu predstavlja Veliki kanal u ataru sela Nadalj. Dubovac ähnlich sind, entdeckt (Medovic 1988-1989, 45-57 Taf. 5,2.3). Na teritoriji Sajkaske, naselja ovog doba su rasporedena po celoj teritoriji duz obala vodotokova In der Nekropole Stubarlija in Moforin entdeckten i rubova Titelskog platoa. Nalazimo ih i na niskim wir in einer Zone, in der Urnen der 'Dubovac-Zuto terenima recnih sprudova (karta 5, 14). Do sada su Brdo Gruppe dominieren, eine Urne vom Belegis­ vrsena samo manja istrazivanja naselja. Obimnija Typ. Während der bisherigen Untersuchungen die­ istrazivanja su vrsena samo na Popovom salaSü kod ser Nekropole stellten wir fest, daß diese horizontal Kaca, ali rezultati u celini jos nisu objavljeni. weit ausgedehnt war und daß die Träger der Spät• eisenzeit ihre Gräber in die Nekropole der mittleren Nosioci latenskih naselja u Sajkaskoj pripadaju is­ und Spätbronzezeit eingegraben hatten. Mit der Fort­ tocnoj zajednici keltskih plemena - Skordiska, koji su setzung der Untersuchungen dieser Nekropole wird nastanjivali i jugoslovensko Podunavlje i deo Po­ sicherlich einiges über die Beziehungen der erwähn• moravlja. Najveea koncentracija ovih plemena u Voj­ ten Gruppen geklärt werden können. vodini locirana je u susednom Sremu, ciju je jufou granicu cinila reka Sava. Reka Tisa cinila je prirodnu In der Siedlung Feudvar befindet sich auch eine istocnu granicu teritorije Skordiska u Sajkaskoj i Schicht mit Keramik der älteren und jüngeren Be­ uopste. Jos uvek je nepoznato, ko su tada bili severni legis-Gruppe. Mit der baldigen Veröffentlichung der susedi keltskih plemena u Sajkaskoj. Najnoviji nalazi Materialien aus Feudvar wird das kulturelle und stra­ ranog Iatena u severnom Banatu vise zbunjuju, nego tigraphische Bild dieser Gruppe sowie ihre Beziehun­ sto ovu situaciju eine izvesnijom. gen mit der Siedlungsschicht der inkrustierten Kera­ mik viel klarer sein. U Sajkaskoj nema ranih keltskih nalaza. Naselja datiraju iz II i I veka i vezuju se za opidume, koje za In der Sajkaska gibt es keinen Fund der Hügelgräber• sada nemamo pouzdano na nafoj teritoriji. Jedno ve­ kultur, deren Ausdehnung bis an die Nordgrenzen liko i dobro ocuvano zemljano utvrdenje na Kalvariji unseres Gebietes reicht. Es wurden auch keine Bron­ u Titelu moglo bi pripadati ovom periodu, ali je ono zedepots gefunden, die eigentlich in der Vojvodina do danas ostalo ne istraZeno. U tom pogledu postoji in dieser Zeit sehr häufig sind. Ob es sich in beiden velika rezervisanost s obzirom da se ranije i utvrdeno Fällen um eine Forschungslücke in unserem Gebiet naselje Feudvar svrstavalo u ove objekte. Ispostavilo handelt, ist schwer zu sagen. Wir müssen uns fragen, se kasnije da na Feudvaru postoji samo manja latenska was in der Sajkaska parallel zu der in den nördlichen nekropola, a naselje u neposrednoj blizini. Na Nachbargebieten bestehenden Hügelgräberkultur Kalvariji u Titelu je sliena situacija. Brojni su naiazi geschah. Diese Zeit wird wahrscheinlich von der latenskog materijala na rubu Titelskog platoa i Belegis-Gruppe abgedeckt. verovatno pripadaju naselju. Nekropola je otkrivena na jugoistocnim terasama Piatoa u samom naselju (karta 5,7). Kalvarija se nalazi na dominantnom po­ Die ältere und mittlere Eisenzeit (Karte 4) lo:laju prema Banatu i mogao bi se ocekivati opidum na ovom polofaju. Auf der archäologischen Karte der Sajkaska finden sich insgesamt 23 Siedlungen und zwei Bestattungs­ Nasa situacija u Sajkaskoj je u svemu saglasna sa plätze der älteren Eisenzeit. Bislang sind vier befe­ kulturnom slikom Skordiska u Vojvodini i zakljuccima stigte Siedlungen auf dem Titeler Plateau bekannt B. Jovanovica u najnovijoj i sveobuhvatnoj studiji o (Karte 4,6.12.18.24 ), wobei Fundplatz 12 noch nicht ovoj problematici u Praistoriji jugoslovenskih zemalja eindeutig nachgewiesen werden konnte. (Jovanovic 1987, 803-899). Sajkaska 155

Mit Ausnahme der West- und Nordbacka, ist die Zakljueak Früheisenzeit in der Vojvodina gänzlich durch die Bosut-Gruppe vertreten. Wie bereits bekannt, besteht Na osnovu svega recenog o pojedinim dobima i diese Gruppe aus drei Horizonten: pojavama, dobili smo jednu relativno jasnu sliku o - Siedlungen mit Keramik des Kalakaca-Typs (Bosut Sajkaskoj i Titelskorn platou, kao njenom specificnom Illa) (mittlere und späte Urnenfelderzeit) i znaeajnom delu. Sajkaska je bez sumnje delila - Siedlungen mit Keramik des Basarabi-Stils (Bosut sudbinu najveceg dela jugoslovenskog Podunavlja. Illb) (ausgehende Urnenfelder- und ältere ­ Vise puta u toku praistorije predstavljala je granicnu zeit) oblast dodira kulturnih grupa. To se narocito odnosi - Siedlungen mit kannelierter Keramik (Bosut Illc) na ceo neolit i dobar deo eneolita. Tako dobijamo (jüngere Hallstattzeit) jasan opsti zakljucak, da je Sajkaska najcesce bila deo opstih dogadanja na najvecem delu Vojvodine. Die Bosut-Gruppe umfaßt das ganze jugoslawische Odlucujuci uticaj na ovaj prostor imali su Dunav i Donaugebiet, außer der Westbacka, in der die Val­ Tisa. Ove dve reke obezbedivale su Sajkaskoj veoma Dalj (Dorslovo)-Gruppe vorherrscht. Die Sajkaska povoljan strateski polofaj. ZahvaljujuCi ovim vodenim befindet sich im Kerngebiet der Bosut-Gruppe; die putevima Sajkaska je lakse dolazila u kontakt sa Fundorte liegen - gut verteilt - an kleinen und großen privrednim i kulturnim centrima jugoistocne Evrope Strömen sowie an unzugänglichen Lagen. Wie sich i severnim oblastima Panonske nizije. Pocev od auf der Karte erkennen läßt, herrscht auch in dieser metalnih doba, Titelski plato dobija centraino mesto. Gruppe eine ungleiches Zahlenverhältnis von Sied­ Jedino na njemu belezimo velika utvrdena naselja, lungen und Nekropolen vor. Das Problem der gerin­ koja su imala veliki znaeaj za siru okolinu. Bez obzira gen Anzahl von Nekropolen begegnet in der ganzen sto je fizicki bio odvojen vodama Dunava i Tise od Bosut-Gruppe. Zur Zeit können wir ohne Zurück• okru:lenja, on je bio jedinstveni deo backe ravnice. haltung behaupten, daß wir bisher nur eine Nekro­ Vodena prepraka mu je davala prednost u delikatnim pole der Früheisenzeit haben. Es handelt sich um situacijama, naroCito kada je bila u pitanju bez­ Stubarlija in MoSürin, wo fünf Skelettgräber aus dem bednost. U kulturnom pogledu, Titelski plato je imao späteren Abschnitt der Früheisenzeit entdeckt wur­ sve razvojne periode kao i ostali delovi Sajkaske. den (Karte 4,25). Die zweite gekennzeichnete Nekro­ Nedostaju mu humke, medutim, taj problem ce biti pole ist wegen unzuverlässiger Befunde noch nicht resen zajedno sa celokupnom problematikom humki gesichert (Karte 4, 133). Den Gräbern aus Stubarlija na ovim prostorima. und einzelnen Funden aus Syrmien nach zu urteilen, können Körperbestattungen als die dominierende Sva sakupljena raspoloziva grada iz Sajkaske dopri­ Bestattungsform dieser Periode angenommen wer­ nela je da se izmeni i dopuni dobar deo praznina u den. praistorijskim kulturama Vojvodine. To se narocito odnosi na bronzano i gvozdeno doba. Die erwähnten vier befestigten Siedlungen des Titeler Plateaus stellen die bedeutendsten Siedlungen aus der Früheisenzeit in der Sajkaska dar. Ihre Anordnung erweckt den Eindruck, als stellten sie ein gemeinsa­ mes Verteidigungssystem dar. Daß die Bewohner der Sajkaska gut organisiert u.nd mächtig waren, zeigen neben den befestigten Siedlungen auch die Funde luxuriöser und seltener Waren: drei silberne Gürtel• paare des Typs Mramorac, wohl aus Titel, und der Silberhortfund aus Curug. Dieser im Vergleich zu anderen Gebieten der Vojvodina sicherlich über• durchschnittliche Standard konnte wahrscheinlich als Folge der außerordentlichen Lage und des Überflus• ses der Natur entstehen.

Bosut-Gruppe ist eine allgemein anerkannte Bezeich­ nung. Ihre Unterteilung in die drei oben erwähnten Entwicklungsperioden erfolgte anhand von klar ge­ trennten Stileinheiten. Die Bosut-Gruppe ist eine der am besten untersuchten Perioden in der Vorgeschich­ te der Vojvodina; dazu haben drei Forschungs­ projekte viel beigetragen: Kalakaca, Gomolava und 156 Predrag Medovic

Gradina na Bosutu. Die Erforschung Feudvars wird Literatur das bestehende Wissen über Siedlungen, nicht nur in Bandi/Kovacs 1970: G. Bandi!f. Kovacs, Die historischen Be­ der Sajkaska, sondern auch im ganzen Donaugebiet, ziehungen der bronzezeitlichen Szremele-Gruppe. Acta Arch. Acad. Seien. Hungaricae 22, 1970, 25-39. untermauern und erweitern. Auch wenn unsere Brukner 1979: B. Bruckner, Körös grupa In: Praistorija Kenntnisse über dies Periode gut sind, so gibt es den­ jugoslavenskih zemalja II (Sarajevo 1979) 213-226. noch Unstimmigkeiten bezüglich des Beginns dieser Dimitrijevic l 979a: S. Dimitrijevic, Badenska kultura. In: Gruppe. R. Vasic ordnet alle drei Entwicklungs­ Praistorija jugoslavenskih zemalja ill (Sarajevo 1979) 267- horizonte der Bosut-Gruppe in die Früheisenzeit ein 341. (Vasic 1987, 536-554), während M. Gara5anin die Sied­ - 1979b: -, Vucedolska kultura i vucedolski kultumi kompleks. lungen mit Keramik der Kalakaea-Art in die Urnen­ In: Praistorijajugoslavenskih zemalja ill (Sarajevo 1979) 536- 540. felderzeit der Vojvodina bzw. in die Belegis-Ilandfa D. Gara5anin 1983: D. Garafanin, Transdanubijska (juz­ II-Gruppe einordnet (M. Garasanin 1983e, 668-684 ). nopanonska) grupa s inkrustiranom kerarnikom. In: Praistorija Die Gründe für unsere von M. Garasanin abweichen­ jugoslavenskih zemalja IV (Sarajevo 1983) 536-540. de Meinung haben wir schon erörtert, unser Stand­ M. Garafanin 1979: M. Gara5anin, Centralnobalkanska zona. In: punkt hat sich nicht geändert (Medovic 1994, 45-50). Praistorija jugoslavenskih zemalja II (Sarajevo 1979) 115-143. Diese Unstimmigkeit wurde durch einige typologi­ - l 983a: - , Vinkovacka grupa. In : Praistorija jugoslavenskih sche Ungenauigkeiten und offensichtliche Fundlücken zemalja (Sarajevo 1983) 471-475. - l 983b: -, Moriska (Mokrinska) grupa. In : Praistorija jugo­ im Übergang von der Bronze- in die Früheisenzeit slavenskih zemalja IV (Sarajevo 1983) 476-483. verursacht. Die Keramik vom Kalakaca-Typ steht in - 1983c: -, Vatinska grupa. In: Praistorijajugoslavenskih zemalja Syrmien und in der Sajkaska in unmittelbarer strati­ IV (Sarajevo 1983) 504-519. graphischer und kultureller Beziehung zum Basara­ - l 983d: -, Dubovacko-fotobrdska grupa. In : Praistorija bistil, die nicht vernachlässigt werden kann. Eine jugoslavenskih zemalja IV, (Sarajevo 1983) 520-535. Lösung wird gewiß durch die erneute Bearbeitung - 1983e: - , Period polja sa umama Vojvodine. In: Praistorija jugoslavenskih zemalja IV (Sarajevo 1983) 668--084. der bestehenden Gruppen und durch Neuentdeckun­ Hänsel/Medovic 1991: B. Hänsel/P. Medovic, Vorbericht über gen gefunden werden. die jugoslawisch-deutschen Ausgrabungen in der Siedlung von Feudvar bei Moforin (Gern. Titel Vojvodina) von 1986-1990. Ber. RGK 72, 1991 , 45-204. Die späte Eisenzeit (Latenezeit) (Karte 5) -!- 1989-1990: -/-, Zur Stellung des bronzezeitlichen Pancevo­ Omoljica-Stils innerhalb der Keramikentwicklung der Vattina­ Aus dieser jüngsten Periode der Vorgeschichte der Kultur. Starinar XL-XLI, 1989-1990, 113-120. -/- 1994: -/-,Bronzezeitliche Inkrustationskeramik aus Feudvar Sajkaska sind auf der archäologischen Karte 24 Sied­ bei Moforin an der Theißmündung. Zalai Muz. 5, 1994, 189- lungen und drei Bestattungsplätze vermerkt worden. 199. Jovanovic 1979: B. Jovanovic, Stepska kultura u eneolitskom Die Sajkaska gehört zu einem Gebiet, das sich vom periodu Jugoslavije. In: Praistorija jugoslavenskih zemalja ill linken Donauufer bis in die Backa erstreckt und reich (Sarajevo 1979) 381-395. an bekannten Fundstellen ist. In der südlichen Backa - 1987: - , Keltska kultura u Jugoslaviji. In: Praistorija dominieren die Oppida: Ciglana bei Plavna, Turski jugoslavenskih zemalja V (Sarajevo 1987) 803-899. Marijanski 1957: M. Marijanski, Groblje umi kod llandZe. Rad Sanac bei Backa Palanka, Carnok bei Vrbas und wahr­ Vojvodjanskih Muz. 6, 1957, 5-26. scheinlich Kalvarija in Titel. Diese Objekte stammen Medovic 1988-1989. P. Medovic, Kanelovana keramika aus dem 2. Jahrhundert v. Chr. und stellen die Nord­ prelaznog perioda u Vojvodini. Rad Vojvodjanskih Muz. 31, grenze der keltischen Stämme in der Backa dar. Die­ 1988- 1989, 45-57. se natürliche Grenze wird in der Sajkaska vom Veliki - 1994. -, Geneza kultura starijeg gvozdenog doba u Kanal in der Gemarkung Nadalj verkörpert. jugoslovenskom Podunavlju. In: Kulture gvozdenog doba jugoslovenskog podunavlja. Simpozijum Sombor 1993 Siedlungen dieser Periode finden sich in der Sajkaska (Beograd 1994) 45-50. im ganzen Gebiet verteilt und zwar an den Ufern der - 1996: -, Die inkrustierte Keramik der Mittelbronzezeit in der Ströme und an den Rändern des Titeler Plateaus. Wir Vojvodina. In: N. Tasic (Hrsg.), The Yugoslav basin finden sie auch in den Niederungen entlang der and the neighbouring regions in the 2nd millenium b.c. Seitenarme der Flüsse (Karte 5, 14). Bisher wurden (Beigrade, Vr5ac 1996) 163-172. nur kleinere Untersuchungen der Siedlungen durch­ Petrovic 1980: J. Petrovic, Grob ranog bronzanog doba sa geführt. Umfangreichere· Ausgrabungen wurden in Golokuta kod Vizica. Rad Vojvodjanskih Muz. 26, 1980, 57- 64. Popov salas bei Kac unternommen, die Ergebnisse Rafajski/Sulman 1953: R. Rafajski/M. Sulman, Praistoriska sind aber noch nicht vollständig publiziert. gradina Feudvar kod Moforina. Rad Vojvodjanskih Muz. 2, 1953, 117-141. Die Träger der Latene-Niederlassungen gehören zur Tasic 1974: N. Tasic, Vatinska grupa. In: B. Brukner/B. Jovanovic/ südöstlichen Gemeinschaft der keltischen Stämme N. Tasic (Hrsg.), Praistorija Vojvodine ( 1974) (Skordisken), die das jugoslawische Donaugebiet und 212-224. - 1979a: -, Tizapolgar i Bodrogkeresztur kultura. In: Praistorija Teile des Moravagebiets besiedelten. Die höchste Sajkaska 157

Konzentration dieser Stämme in der Vojvodina ist jugoslavenskih zemalja III (Sarajevo 1979) 55-85. im benachbarten Sirmium festgestellt worden, wo­ - l 979b: -, Kostolacka kultura. In: Praistorija jugoslavenskih bei der Fluß Sava die südliche Grenze bildete. Die zemalja III (Sarajevo 1979) 235-266. Vasic 1987: R. Vasic, Bosutska grupa. In: Praistorija Theiß war für die Sajkaska und insgesamt die natür­ jugoslavenskih zemalja V (Sarajevo 1987) 536-554. liche Ostgrenze des Gebiets der Skordisker. Es ist Vinski-Gasparini 1983: K. Vinski-Gasparini, Srednje broncano immer noch unbekannt, wer damals die nördlichen doba savsko-dravskog medurijeeja i bosanske Posavine. In: Nachbarn ·der keltischen Stämme in der Sajkaska Praistorija jugoslavenskih zemalja IV (Sarajevo 1983) 493- waren. Die neuesten Funde aus der Frühlatenezeit 503 . verwirren eher, als daß sie Klarheit in dieser Frage verschaffen.

In der Sajkaska sind keine frühen keltischen Funde bekannt. Die Siedlungen datieren aus dem 2. und 1. Jahrhundert v. Chr. und werden an die Oppida ge­ bunden, die bisher in unseren Gebieten nicht zuver­ lässig nachgewiesen werden konnten. Eine große und gut erhaltene Befestigung aus Erde auf dem Kal­ varienberg in Titel könnte dieser Periode angehören, ist aber bislang unerforscht. In Anbetracht der Tat­ sache, daß früher die Siedlung Feudvar fälschlich auch zu diesen Erdobjekten gezählt wurde, muß man je­ doch mit der Interpretation vorsichtig sein. In Feudvar stellte es sich erst später heraus, daß nur eine la­ tenezeitliche Nekropole existierte und daß sich die Siedlung in der weiteren Umgebung befand. Auf dem Kalvarienberg in Titel ist die Situation ähnlich. Am Rand des Titeler Plateaus sind die Latene-Funde zahl­ reich, wahrscheinlich gehören sie zur Siedlung. Die Nekropole wurde an den Südostterrassen des Pla­ teaus innerhalb der Siedlung entdeckt (Karte 5,7). Da der Kalvarienberg strategisch günstig zum Banat liegt, könnte man dort ein Oppidum erwarten.

Die Fundsituation in der Sajkaska stimmt in allem mit dem kulturellen Bild der Skordisker in der Voj­ vodina und den Ergebnissen von B. Jovanovic über• ein, der sich in seiner neuesten und umfassenden Stu­ die mit dieser Problematik in "Praistorija jugo­ slavenskih zemalja" auseinandersetzt (Jovanovic 1987, 803--899).

Schlußfolgerungen

Wir hoffen mit unseren Ausführungen, ein klareres Bild der einzelnen Perioden in der Sajkaska und ins­ besondere auf dem Titeler Plateau entworfen zu ha­ ben. Die Sajkaska teilte zweifellos das Schicksal des größ• ten Teils des jugoslawischen Donaugebiets. Im Lau­ fe der Urgeschichte stellte sie oft das Grenzgebiet und die Kontaktzone verschiedener Kulturgruppen dar. Dies bezieht sich insbesondere auf das gesamte Neolithikum und einen großen Teil des Äneo­ lithikums. So bekommen wir den Eindruck, daß die Sajkaska in den meisten Zeiten teil hatte am Kultur­ geschehen in der Vojvodina. Den entscheidenden 158 Predrag Medovic

Einfluß auf dieses Gebiet hatten die Donau und Theiß. Diese beiden Flüsse gaben der Sajkaska eine strategisch sehr günstige Lage. Zugleich sicherten diese Wasserwege bessere Kontaktmöglichkeiten mit den Wirtschafts- und Kulturzentren Südosteuropas sowie mit den nördlichen Teilen Panonniens. Mit dem Beginn der Metallzeiten bekommt das Titeler Pla­ teau eine zentrale Stellung. Dort konnten wir große Befestigungen, die von Bedeutung für die weitere Umgebung waren, feststellen. Auch wenn das Pla­ teau durch die Donau und die Theiß von der Umge­ bung getrennt war, gehörte es gänzlich zur Backa­ Tiefebene. Die Wasserbarriere war von Vorteil in delikaten Situationen, besonders wenn es um die Si­ cherheit ging. Kulturgeschichtlich weist das Titeler Plateau dieselben Entwicklungsstufen wie die ande­ ren Teile der Sajkaska auf. Das Problem des Fehlens von Hügelgräbern wird gemeinsam mit der gesam­ ten Problematik der Bestattungssitten in diesen Ge­ bieten geklärt werden können. Durch die bisherigen Untersuchungen in der Sajkaska konnten einige große Lücken in der Vorgeschichte der Vojvodina geklärt werden. Dies trifft insbeson­ dere für die Bronze- und Eisenzeit zu. Sajkaska 159

Liste der prähistorischen Fundstellen in der Sajkaska und ihre kulturelle Zuordnung (die Ziffern entsprechen der Bezeichnung der Fundstellen in dem Beitrag von P. Medovc "Geländebegehungen im Raum um das Titeler Plateau"). Spisak praistorijskih lokalileta Sajkaske sa kultumom saddinom. (+) Nekropole - nekropola

l Titel VII Kovi/j 1 Belegis, Bosut 71 Belegis 2 Belegis (+) 72 Vatina, Latene 3 Dubovac, Belegis 73 Latene 4 Dubovac (+ ) , Belegis ( +) 74-75 Grabhügel - humka 5 Bosul 6 Baden, Kostolac, Bosul, Latene Vill Budisava 7 Dubovac (+), Latene (+) 76 Starcevo, Belegis, Baden, 8 Bosut, Latene 9 Starcevo, Belegis IX Kac 10 Belegis 77 Vatina 11 Starcevo 78 Dubovac (+), Belegis (+) 79 Vatina, Bosul II Lok 80 Belegis, Latene 12 Belegis, Bosut 81-82 Belegis 13 Belegis 83 Vatina, Belegis 14 Bosut, Latene 84 Baden, Kostolac, Dubovac, Belegis 85 Vatina, Dubovac, Belegis, Bosut, Latene lll Vi/ovo 86 Belegis 15 Starcevo 87 Starcevo, Belegis 16 Starcevo, Vinca, Bosul 88 Starcevo, Dubovac 17 Grabhügel - humka, BelegiS 89 Dubovac, Belegis

IV Moforin X Durde vo 18 Vatina, Bosul 90 Belegis, 19 Starcevo, Dubovac, Bosut 91 Starcevo 20 Vatina, Bosul, Lalene 92 Dubovac (+) 21 Dubovac 93 Baden, Belegis 22-23 Grabhügel - humka 94 Grabhügel - humka 24 Valina, Dubovac, Belegis, Bosut, Latene (+) 95 Baden 25 Vatina (+), Dubovac (+), Belegis (+), Bosul (+) 96-106 Grabhügel - humka 107 Latene v Sajkas 108-109 Grabhügel - humka 26-33 Grabhügel - humka 34 Dubovac, Bosul XI Zabalj 35-37 Grabhügel - humka 110-118 Grabhügel -1mmka 38 Starcevo 119 Vatina, Dubovac, Latene 39 Belegis 120 Starcevo, Baden, Belegis, Latene 40-44 Grabhügel - humka 121 Baden 45 Stareevo, Vinca 122 Starcevo, Vinca-Poliska, Baden, Vatina, Dubovac, 46 Dubovac (+), Belegis (+) Bosul, Lalene 47-48 Grabhügel - humka 123 Starcevo, Vatina, Latene 49 Belegis, Latene 124 Dubovac 50 Starcevo, Grabhügel - humka, Dubovac 125 Grabhügel - humka 51 Starcevo, Belegis 126 Starcevo 52 Stareevo, Bosut 127 Dubovac, Latene 53 Belegis 128 Latene 54 Kostolac, Dubovac, Belegis 129 Starcevo, Vinca 55 Grabhügel - humka 130 Starcevo 56-57 Grabhügel - humka, Latene XII Curug VI Gardinovci 131-132 Grabhügel - hurnka 58-&l Grabhügel - humka, Latene 133 Dubovac, Belegis, Bosul (+), Latene 61--07 Grabhügel - humka 134 Dubovac, Belegis, Bosut, Lalene 68 Latene 135- 136 Grabhügel - hurnka 69 Dubovac 137 Latene (+) 70 Vinca, Vatina, Belegis, Latene 138 Bosul 139 Baden, Bosul, Latene 140 Große Schanze - Veliki sanac 141 Kleine Schanze - Mali fanac 160 Predrag Medovic

XIII Gospodinci 147 Starcevo, Vinca, Latene 142 Dubovac (+) 148 Starcevo, Dubovac, Bosut 143 Stareevo 149 Starcevo 144 Belegis, Bosut 145 Bosut XN Nadalj 146 Bosut 150 Belegis 151-156 Grabhügel - humka

Auflistung der Fundstellen nach Kulturgruppen. Spisak praistoriskih naselja i nekropola po kulturnim grupama u Sajkaskoj .

Neolithikum - neolit Dubovac Starcevo 19 Siedlungen - naselja: 3, 19, 21, 24, 34, 50, 54, 69, 84, 85, 88, 24 Siedlungen - naselja: 9, 11 , 15, 16, 19, 38, 45, 50, 51 , 52, 76, 90, 119, 122, 124, 127, 133, 134, 148 87, 88, 91 , 120, 122, 123, 126, 129, 130, 143, 147, 148, 149 7 Nekropolen - nekropole: 4, 7, 25, 46, 78, 92, 142 Vinca Belegis I-11 6 Siedlungen - naselja: 16, 45, 70, 122, 129, 147 31Siedlungen-naselja:1,3,9, 10, 12, 13, 17,24,39, 49, 51,53, 54, 70, 71 , 76, 80--85, 87, 89, 90, 93, 120, 133, 134, 144, 150 Äneolithikum - eneolit 6 Nekropolen - nekropole: 2, 4, 25, 46, 78, 86 Baden 8 Siedlungen - naselja: 6, 84, 93, 95, 120, 121, 122, 139 Eisenzeit - gvozdeno doba Kostolac Ältere und mittlere Eisenzeit - Starije gvozdeno doba 4 Siedlungen - naselja: 6, 19, 54, 84 24 Siedlungen - naselja: 1, 5, 6, 8, 12, 14, 16, 18, 20, 24, 34, 52, Grabhügel - humke 79, 85, 122, 133, 134, 138, 139, 144-146, 148 72 Grabhügel - humke: 17, 22, 23, 26--33, 35-37, 40--44, 47, 48, 2 Nekropolen - nekropole: 19, 25, 133 50, 55-57, 58--67, 74, 75, 94, 96--106, 108-118, 125, 131, 132, Jüngere Eisenzeit (Latene) - mlade gvozdeno doba (Laien) 135, 136, 151-156 21 Siedlungen - naselja: 6, 8, 14, 20, 49, 56, 68, 70, 72, 73, 80, 85, 107, 119, 120, 122, 123, 127, 128, 133, 134 Bronzezeit - bronzano doba 3 Nekropolen - nekropole: 7, 24, 137 Vatina 12 Siedlungen - naselja: 18, 20, 24, 70, 72, 77, 79, 83, 85, 119, 122, 123 1 Nekropole - nekropola: 25 Sajkaska 161

•-a 4-b•-c ()-d

u

A G 0 R

;...... -~-=--'""

Karte 1. Neolithische und äneolithische Fundstellen in der Sajkaska. a Stareevo; b Vinca; c Baden und Kostolac; d Depot. Karta 1. Lokaliteti neolitski i eneolitski Sajkaske. a Starcevo; b Vinca; c Baden i Kostolac; d depo. 162 Predrag Medovic

+153 +•54 +1ss +1ss

ss+ ss+ 3 ~·r· +3s. 3, 57+ 1 •o+

R u $ K A G 0 R ------_]"""

Karte 2. Grabhügel in der Sajkask Karta 2. Humke Sajkaske. a. Sajkaska 163

•-a A-b e -c

092

93A "" ~ti~ ""~ A51 53A •54

u s K A G ______.... 0

Karte 3. Bronzezeitliche Fundstellen in der Sajkaska. Ausgefülte Symbole: Siedlungen; halbgefüllte Symbole: befestigte Siedlungen; leere Symbole: Nekropolen. a Inkrustierte Keramik; b Belegis; c Vatina. Karta 3. Lokaliteti bronzanog doba Sajkaske. Cma simbol: naselje; pola simbol: utvrdeno naselje; bijela simbol: nekropole. a inkrustovana keramika; b Belegis; c Vatina. 164 Predrag Medovic

e-a ~-b o-c

'!-. ;7 i )il ! 1 / ,,,, " ' ,,'t.' ,," /' \ / /

~ ~'- ~

u

A G 0 -----=--"m

Karte 4. Fundstellen der älteren und mittleren Eisenzeit in der Sajkaska. a Siedlung; b befestigte Siedlungc; c Nekropole. Karta 4. Lokaliteti starijeg gvozdenog doba Sajkaske. a Naselje; b utvrdeno naselje; c nekropole. Sajkaska 165

e-a 0-b

Karte 5. Fundstellen der Latene-Ze't . d Karta 5. Latenski lokaliteti d~b: s:~kJ as:~kaska. e. a Naselja; a S~edlung; b nekropole b Nekropole. .