Community Revitalization Through Democratic Action – Economy Program
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Load more
Recommended publications
-
STANOVI U NOVOM SADU ZAMENA 1. Centar, 68M2, Menjam Nov Trosoban Stan, Neuseljavan, Za Manji. Tel. 064/130-7321 2. Detelinara No
STANOVI U NOVOM SADU ZAMENA 1. Centar, 68m2, menjam nov trosoban stan, neuseljavan, za manji. Tel. 064/130-7321 2. Detelinara nova, menjam garsonjeru na II spratu, za stan na poslednjem spratu. Tel. 063/730-4699 3. Grbavica, menjam četvorosoban stan 120m2, za dva manja, ili prodajem. Tel. 021/523-147 4. Kej, 61m2, menjam stan, za manji, uz doplatu. Tel. 021/661-4507, 063/766-0101 5. Novo naselje, menjam stan 45m2, visoko prizemlje, za odgovarajući do V sprata sa liftom. Tel. 061/242-9751 6. Novo naselje, menjam stan 76m2, pored škole, za adekvatan stan u okolini Spensa i Keja. Tel. 060/580-0560 7. Petrovaradin, 116m2, menjam stan u kući, 2 nivoa, za 1 ili 2 manja stana, uz doplatu. Tel. 060/718-2038 8. Petrovaradin, menjam nov stan+garaža (71.000€), za stan u Vićenci-Italija. Tel. 069/412-1956 9. Petrovaradin, menjam stan, garaža, 71.000€+džip 18.500€, za trosoban stan. Tel. 063/873-3281 10. Podbara, 35m2, menjam jednoiposoban stan, u izgradnji, za sličan starije gradnje u centru ili okolini Suda. Tel. 062/319-995 11. Sajam, 52m2, menjam dvoiposoban stan, za dvosoban stan na Limanima, Keju. Tel. 064/881-8552 12. Satelit, menjam jednosoban stan, za veći, uz doplatu. Tel. 063/823-2490, 063/822-3724 PRODAJA GARSONJERE 1. Bulevar Evrope, 24m2, nova garsonjera u zgradi, I sprat, na uglu sa Ul.Novaka Radonjića, bez posrednika. Tel. 062/181-6160 2. Cara Dušana, 25m2, uknjižena garsonjera, nameštena, II sprat, lift, cg, klima, balkon, po dogovoru. Tel. 063/893- 0614 3. Detelinara nova, 30m2, garsonjera, uknjižena, renovirana, IV sprat, bez lifta, vlasnik. -
Odluka O Programu Uređivanja Građevinskog Zemljišta Za 2021. Godinu
ODLUKA O PROGRAMU UREĐIVANJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA ZA 2021. GODINU ("Sl. list Grada Novog Sada", br. 59/2020, 5/2021, 9/2021 i 15/2021) Član 1 Ovom odlukom utvrđuje se Program uređivanja građevinskog zemljišta za 2021. godinu (u daljem tekstu: Program), koji je sastavni deo ove odluke. Član 2 Program obuhvata: radove na pripremanju zemljišta, radove na komunalnom opremanju zemljišta, kao i troškove realizacije investicija i izvršenja sudskih odluka. Član 3 Za realizaciju Programa planiraju se sredstva u ukupnom iznosu od 5.929.666.145,28 dinara, i to prema izvorima prihoda: Sredstva iz budžeta Grada Novog Sada (u daljem tekstu: Budžet) 1. Opšti prihodi i primanja budžeta 2.995.424.957,80 dinara 2. Transferi od drugih nivoa vlasti 170.000.000,00 dinara 3. Primanja od prodaje nefinansijske imovine 1.395.523.575,48 dinara 4. Neraspoređeni višak prihoda i primanja iz ranijih godina 1.352.217.612,00 dinara 5. Neutrošena sredstva donacija, pomoći i transfera iz ranijih 16.500.000,00 dinara godina UKUPNO: 5.929.666.145, dinara Sredstva iz stava 1. ovog člana raspoređuju se na: I Radove na pripremanju zemljišta 946.937.000,00 dinara II Radove na komunalnom opremanju zemljišta 4.373.584.145,28 dinara III Troškove realizacije investicija i izvršenja sudskih odluka 609.145.000,00 dinara UKUPNO: 5.929.666.145,28 dinara Gradonačelnik Grada Novog Sada (u daljem tekstu: Gradonačelnik), na predlog Gradske uprave za građevinsko zemljište i investicije (u daljem tekstu: Gradska uprava), utvrdiće prioritete u izvršavanju radova predviđenih u Programu. Radovi na uređivanju građevinskog zemljišta, koji nisu obuhvaćeni Programom, mogu se izvoditi pod uslovom da se obezbede posebna sredstva za finansiranje i da ti radovi ne utiču na izvršenje radova utvrđenih Programom. -
1 the Early and Middle Bronze Age in the Balkans Arthur Bankoff
1 The Early and Middle Bronze Age in the Balkans Arthur Bankoff The earlier part of the Bronze Age in temperate southeastern Europe (c. 2200– 1500 B.C.) presents a confusing picture to the unwary archaeologist. Although over the years more publications have appeared in English, German, and French, many basic site reports and syntheses are only fully available in Hungarian, Romanian, Bulgarian, Serbian, or other indigenous languages. Often the names of apparently identical archaeological cultures change with bewildering abandon as one crosses modern national borders or even moves between regions of the same country. This part of the world has a history (beginning in the mid–nineteenth century) of antiquarian collecting and detailed specialist typological studies, especially of ceramics and metal objects, with far less effort expended on the more mundane aspects of prehistoric life. Only since the 1980s have studies become available that incorporate the analysis of plant and animal material from Bronze Age sites, and these are far from the rule. To some extent, this is due to the nature of the archaeological record, that is, the sites and material that have survived from the Early and Middle Bronze Age. With the exception of habitation mounds (tells) and burial mounds (tumuli), both of which have a limited distribution in the earlier part of the Bronze Age, most sites are shallow, close to the modern ground surface, and easily disturbed. Farming and urban development has been more destructive to these sites than to the more deeply buried sites of earlier periods. The typically more dispersed settlement pattern of the Bronze Age in most of this region results in smaller sites, more vulnerable to the vagaries of history than the more concentrated nucleated sites of the later Neolithic or Eneolithic (sometimes called Copper Age) of the fifth and fourth millennia B.C. -
Tekst Važećeg Statuta Sa Ugrađenim
Na osnovu člana 191. stav 1. Ustava Republike Srbije (“Službeni glasnik RS”, br. 98/2006) i člana 32. stav 1. tačka 1) Zakona o lokalnoj samoupravi (“Službeni glasnik RS”, br. 129/2007), Skupština grada Subotice, na 3. sednici održanoj dana 25.09.2008. godine, donela je STATUT GRADA SUBOTICE I OSNOVNE ODREDBE Član 1. Grad Subotica (u daljem tekstu: Grad) je teritorijalna jedinica u kojoj građani ostvaruju pravo na lokalnu samoupravu, u skladu sa Ustavom, zakonom i sa Statutom Grada Subotice (u daljem tekstu: Statut). Član 2. Teritoriju Grada, u skladu sa zakonom, čine naseljena mesta, odnosno područja katastarskih opština koje ulaze u njen sastav, i to: Redni Naziv naseljenog mesta Naziv naseljenog mesta na Naziv katastarske opštine broj na srpskom i hrvatskom mađarskom jeziku jeziku 1. Bajmok Bajmok Bajmok 2. Mišićevo Mišićevo Bajmok 3. Bački Vinogradi Királyhalom Bački Vinogradi 4. Bikovo Békova Bikovo 5. Gornji Tavankut Felsőtavankút Tavankut 6. Donji Tavankut Alsótavankút Tavankut 7. Ljutovo Mérges Tavankut 8. Hajdukovo Hajdújárás Palić 9. Šupljak Ludas Palić 10. Đurđin Györgyén Đurđin 11. Kelebija Kelebia Stari grad (deo) 12. Mala Bosna Kisbosznia Donji grad (deo) 13. Novi Žednik Újzsednik Žednik 14. Stari Žednik Nagyfény Žednik 15. Palić Palics Palić 16. Subotica Szabadka Donji grad (deo) Novi grad (deo) Stari grad (deo) 17. Čantavir Csantavér Čantavir 18. Bačko Dušanovo Dusanovó Čantavir 19. Višnjevac Visnyevác Čantavir Član 3. Naziv Grada je: GRAD SUBOTICA - na srpskom jeziku GRAD SUBOTICA - na hrvatskom jeziku SZABADKA VÁROS- na mađarskom jeziku. 1 Član 4. Sedište Grada je u Subotici, Trg slobode 1. Član 5. Grad ima svojstvo pravnog lica. -
2 Izvori{Ta VRA]AWE BUNARA U REDOVNO STAWE 3 Sporazum
^ITA]ETE U OVOM BROJU : 2 10 Izvori{ta Aktuelne informacije VRA]AWE BUNARA SINDIKAT U REDOVNO STAWE 11 3 Dokumenti Sporazum REAGOVAWE NA MODEL ZA CELU DR@AVU INFORMACIJU PREDSEDNIKA 5 SINDIKATA Konkurs JKP „VODOVOD „ KONKURS FONDA ZA I KANALIZACIJA KAPITALNA ULAGAWA NOVI SAD, OD 3.11.2008. 9 12 Sektor kanalizacija Dokumenti CEO [TRAND IZVOD PRIKQU^EN NA IZ ZAPISNIKA SA KANALIZACIONU 19. sednice Gradskog MRE@U odbora Sindikata Hilanandar zaposleniH U NASTAVQENA USPE[NA komunalno-Stambenoj SARADWA delatnosti Novog 7 Sada, 26.11.2008. 1 IZVORI[TA U okviru poslova na vra}awu reni bunara u redovno stawe, u saradwi sa Institutom „Jaroslav ^erni“, otpo~eli su radovi na bunarima na izvori{tima „[trand“ i „Petrovaradinska ada“. O tome smo razgovarali sa in`iwerom izvori{ta Rankom Vuki}evi}em... - U toku je regeneracija reni bunara 1 na [trandu, ne bude obezbe|en novac iz gradskog bud`eta, mo`e biti u zbog koli~ine vode, ve} je u pitawu sagledavawe da li je potpunosti vra}eno u sistem najdaqe do kraja januara. u pitawuU primarno zaga|ewe ili nije. Pijezometarska - Kakvi }e poslovi biti ura|eni na RH – 8 na mre`a izvori{ta [trand“ u u`oj zoni je isprana, Petrovaradinskoj adi? dezinfikovana i uzeli smo uzorke na osnovu kojih - Na RH - 8 na Petrovaradinskoj adi je tako|e u toku su ura|ene analize koje pokazuju da je preko 90 odsto snimawe i dezinfekcija u saradwi sa Institutom uzoraka ispravno. „Jaroslav ^erni“, jer je tamo do{lo do peskarewa. Do Snimqeni su i svi drenovi koji su u ispravnom peskarewa mo`e do}i usled pucawa drena, ali i zbog stawu, a trenutno se rade mikrobiolo{ke analize preoptere}ewa, {to je tako|e bio slu~aj sa na{a dva drenova na osnovu kojih }emo utvrditi da li je do{lo preostala izvori{ta zbog toga {to je „[trand“ bio do zaga|ewa primarnog sloja. -
Geographical and Economic Influences on the Colonisation of the Banat
Geographica Pannonica No. 2, 20-25 (1998) Geographical and Economic Influences on the Colonisation of the Banat Bruce Mitchell School of Slavonic and East European Studies, University of London, Senate House, Malet Street, London WC1E 7HU, Englad Saša Kicošev Institute of Geography, University of Novi Sad, Trg Dositeja Obradovica 3, 21000 Novi Sad, Yugoslavia Abstract In the following paper, the influence of selected factors on the developing settlement of the Banat is examined. These include the historical river network and marshes, the availability of building materials, fuel and drinking water, and the variety, location and extractability of raw materials. Mention is also made of the effect of some of these factors on the general state of health of the population. This is followed by a brief account of processes of colonisation in the Banat during the 18th and 19th centuries. The motivations of the colonists themselves, and of their rulers, the context in which they were operating, and a brief appreciation of the contributions of the various ethnic groups involved. Bounds and Area The Banat is a conventional label for a territorial entity whose existence, despite a remarkably chequered administrative history, is acknowledged by Serb, Romanian, German and Hungarian, and there is close agreement on its geographical bounds. The courses of the Danube, Tisa and Maros embrace the Banat on three sides: divided from the Bačka on the west by the southward flow of the Tisa (Hungarian, Tisza), the Banat is separated "naturally" from Srem and Serbia, and Wallachia by the broad stripe of the Danube as far as Orsova. -
PLEASE NOTE: This Book Contains Graphic Description of Inhuman Acts
PLEASE NOTE: This book contains graphic description of inhuman acts committed by a small but unfortunately significant segment of the Serb nation. It is published for the information of politicians, diplomats, historians, soldiers, reporters and other professionals. Not recommended to the general public. To keep one's sanity it should be read with total professional detachment. Please read POSTSCRIPTUM on page 162 before you start reading the book. It will give you basic knowledge and better understanding of the true nature of the Partisan Warfare. The Publisher TITOIST ATROCITIES in VOJVODINA 1944-1945 SERBIAN VENDETTA IN BACSKA TIBOR CSERES HUNYADI PUBLISHING Copyright © Tibor Cseres 1993 All rights reserved First edition in the English Language Hunyadi Publishing Buffalo, NY - Toronto, Ont. Hungarian title: VERBOSSZU BACSKABAN Library of Congress Catalogue Card Number 92-76218 ISBN 1-882785-01-0 Manufactured in the United States of America 9 AUTHOR'S PREFACE TO THE ENGLISH EDITION At the end of World War I, the southern part of the thousand year old historical Hungary was occupied by Serbian troops. Under the terms of the Paris Peace Treaty in 1921 it was annexed to the Serbo-Croat-Slovenian Kingdom, that later became Yugoslavia. The new name of this territory, situated to the east of present Croatia, was VOJVODINA (also spelled Voivodina or Voyvodina). Its former Hungarian name had been Bacska and Banat. During World War II, in 1941, Germany occupied Yugoslavia. At the same time, Hungary took possession of and re-annexed VOJVODINA from divided Yugoslavia. At the end of 1944, the Serbs reoccupied Bacska, which has belonged to Serbia ever since. -
Nadmorska Visina GMRS Na Sistemu JP "Srbijagas"
Nadmorska visina GMRS na sistemu JP "Srbijagas" Izračunati Šifra Nadmorska Naziv GMRS Izlazne tačke sa transporta Vrsta Naziv distributera atmosferski izlaza visina (m) pritisak GMRS ELEMIR POLJEZR-173-1 SS I ELEMIR Proizvođač 74 1008,0 GMRS RGE FR-15ZR-175-1 RGE FR-15 ENERGETIKA Proizvođač 78 1007,6 GMRS MELENCIZR-76-1 ŠP MELENCI Distributer JP"SRBIJAGAS"Distribucija 76 1007,8 ZR-76-2 ŠP KUMANE Distributer JP "KOMUNALAC" NOVI BEČEJ 76 1007,8 ZR-76-3 MELENCI SREDNJI Distributer JP"SRBIJAGAS"Distribucija 76 1007,8 GMRS ELEMIR+ARAD+MIHAJLOVOZR-77-2 ŠP ELEMIR Distributer JP"SRBIJAGAS"Distribucija 78 1007,6 GMRS FSKZR-78-1 PETROHEMIJA-FSK ELEMIR Krajnji kupac 75 1007,9 GMRS BANATSKI DVORZR-79-1 ŠP BANATSKI DVOR Distributer JP"SRBIJAGAS"Distribucija 74 1008,0 GMRS BANATSKI DVOR-FARMAZR-80-1 ŠP TORDA Distributer JP"SRBIJAGAS"Distribucija 74 1008,0 ZR-80-2 FARMA BANATSKI DVOR Krajnji kupac 74 1008,0 GMRS BAN KARAĐORĐEVOZR-81-1 D GMRS BAN. KARAĐORĐEVO Distributer JP"SRBIJAGAS"Distribucija 72 1008,2 GMRS BEGEJCIZR-82-1 D GMRS BEGEJCI Distributer JP"SRBIJAGAS"Distribucija 75 1007,9 GMRS SRPSKI ITEBEJZR-83-1 D GMRS SRPSKI ITEBEJ Distributer JP"SRBIJAGAS"Distribucija 77 1007,7 ZR-83-2 ŠP SRPSKI ITEBEJ Distributer JP"SRBIJAGAS"Distribucija 77 1007,7 GMRS MEĐAZR-84-1 ŠP MEĐA Distributer JP"SRBIJAGAS"Distribucija 74 1008,0 GMRS CIGLANA NEIMARZR-85-1 IGM NEIMAR Krajnji kupac 78 1007,6 ZR-85-2 D GMRS NEIMAR Distributer JP"SRBIJAGAS"Distribucija 78 1007,6 GMRS KLEKZR-86-1 ŠP KLEK Distributer JP"SRBIJAGAS"Distribucija 78 1007,6 GMRS PROLETERZR-87-1 DN GMRS -
Prethodna Studija Izvodljivosti Izgradnje RVS Dubovac-Zrenjanin-Kikinda-Knjiga 2
Prethodna Studija izvodljivosti izgradnje RVS Dubovac-Zrenjanin-Kikinda-Knjiga 2 1. Uvod Brz razvoj privrede i društva i urbanizacija naselja u proteklom periodu na području Vojvodine nije uporedo pratila izgradnja infrastrukturnih objekata koji obezbeđuju stabilno i kvalitetno vodosnabdevanje. Neadekvatno rešenje vodosnabdevanja ogleda se pre svega u nestašici vode pri čemu posebno treba istaći neadekvatan kvalitet isporučene vode, koji u pojedinim regionima Vojvodine predstavlja osnovni problem vodovodnih sistema. Javno snabdevanje vodom u Vojvodini je orijentisano isključivo na korišćenje podzemnih voda iz različitih vodonosnih sredina: aluvijalnih sedimenata u priobalju Save i Dunava - "prva" izdan (dubine bunara do 50 m), osnovnog vodonosnog kompleksa - osnovna izdan (dubine bunara od 50-250m) i subarteske i arteske izdani - duboka izdan (dubine bunara od 250m do 350m) Problemi koji se javljaju u vodosnabdevanju prema svojoj prirodi mogu se generalno svrstati u dve grupe: 1. problemi vezani za resurs podzemnih voda 2. problemi vezani za vodovodne sisteme Problemi vezani za resurs podzemnih voda se mogu svrstati u dve kategorije: problemi nedovoljnih količina podzemnih voda i problemi neodgovarajućeg kvaliteta. Period od početka organizovanog vodosnabdevanja 60-tih godina prošlog veka do danas karakteriše se izrazitim porastom eksploatacije podzemnih voda na području cele Vojvodine (Zahvaćene količine podzemnih voda iz izdani koje se sporo obnavljaju (osnovne i duboke izdani) su znatno veće (4600 l/s) od količina zahvaćenih iz relativno brzo obnovljive izdani ("prve" izdani) - oko 1900 l/s. S obzirom na činjenicu da su izvorišta formirana u naseljima ili u njihovoj neposrednoj blizini, eksploatacija podzemnih voda se vrši na malom prostoru što je dovelo do sniženja nivoa podzemnih voda, kako lokalno tako i na širem području. -
ODLUKU O Izboru Pravnih Lica Za Poslove Iz Programa Mera Zdravstvene Zaštite Životinja Za Period 2014–2016
Na osnovu člana 53. stav 5. Zakona o veterinarstvu („Službeni glasnik RS”, br. 91/05, 30/10, 93/12), Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donosi ODLUKU o izboru pravnih lica za poslove iz Programa mera zdravstvene zaštite životinja za period 2014–2016. godine Poslovi iz Programa mera za period 2014–2016. godine, koji su utvrđeni kao poslovi od javnog interesa, ustupaju se sledećim pravnim licima: Grad Beograd 1. VS „Tika Vet” Mladenovac Rabrovac, Jagnjilo, Markovac Amerić, Beljevac, Velika Ivanča, Velika Krsna, Vlaška, Granice, Dubona, Kovačevac, Koraćica, Mala Vrbica, 2. VS „Mladenovac” Mladenovac Međulužje, Mladenovac, selo Mladenovac, Pružatovac, Rajkovac, Senaja, Crkvine, Šepšin Baljevac, Brović, Vukićevica, Grabovac, Draževac, VS „Aćimović– 3. Obrenovac Zabrežje, Jasenak, Konatica, LJubinić, Mislođin, Piroman, Obrenovac” Poljane, Stubline, Trstenica Belo Polje, Brgulice, Veliko Polje, Dren, Zvečka, Krtinska, 4. VS „Dr Kostić” Obrenovac Orašac, Ratari, Rvati, Skela, Ušće, Urovci 5. VS „Simbiosis Vet” Obrenovac Obrenovac, Barič, Mala Moštanica 6. VS „Nutrivet” Grocka Begaljica, Pudarci, Dražanj Umčari, Boleč, Brestovik, Vinča, Grocka, Živkovac, 7. VS „Grocka” Grocka Zaklopača, Kaluđerica, Kamendo, Leštane, Pudraci, Ritopek Baroševac, Prkosava, Rudovci, Strmovo, Mali Crljeni, 8. VS „Arnika Veterina” Lazarevac Kruševica, Trbušnica, Bistrica, Dren Vrbovno, Stepojevac, Leskovac, Sokolovo, Cvetovac, 9. VS „Artmedika Vet” Lazarevac Vreoci, Veliki Crljeni, Junkovac, Arapovac, Sakulja Lazarevac, Šopić, Barzilovica, Brajkovac, Čibutkovica, VS „Alfa Vet CO 10. Lazarevac Dudovica, Lukovica, Medoševac, Mirosaljci, Zeoke, Petka, 2007” Stubica, Šušnjar, Županjac, Burovo 11. VS „Ardis Vet” Sopot Slatina, Dučina, Rogača, Sibnica, Drlupa 12. VS „Uniprim Vet” Barajevo Arnajevo, Rožanci, Beljina, Boždarevac, Manić 13. VS „Vidra-Vet” Surčin Bečmen, Petrovčić, Novi Beograd, Bežanija Surčin Surčin, Dobanovci, Boljevci, Jakovo, Progar 14. -
The Small Religious Communities of Yugoslavia
Occasional Papers on Religion in Eastern Europe Volume 3 Issue 6 Article 2 9-1983 The Small Religious Communities of Yugoslavia Rudolf Grulich Follow this and additional works at: https://digitalcommons.georgefox.edu/ree Part of the Christianity Commons, and the Eastern European Studies Commons Recommended Citation Grulich, Rudolf (1983) "The Small Religious Communities of Yugoslavia," Occasional Papers on Religion in Eastern Europe: Vol. 3 : Iss. 6 , Article 2. Available at: https://digitalcommons.georgefox.edu/ree/vol3/iss6/2 This Article, Exploration, or Report is brought to you for free and open access by Digital Commons @ George Fox University. It has been accepted for inclusion in Occasional Papers on Religion in Eastern Europe by an authorized editor of Digital Commons @ George Fox University. For more information, please contact [email protected]. l THE SMALL RELIGIOUS COMMUNITIES OF YUGOSLAVIA by Rudolf Grulich Th e Old Catholics Th e Croatian bishop Josip Jura j Stro ssmay er of Djakovo was th e most outspo ken oppon ent of th e dogma of papal infallibility at th e First Vatican Council , and also th e last bi shop to accept th e council 's decre es in 18 73, thr ee years aft er th e meet ing . Th ere was , how ever, no Old Catholic mov ement in th e Croatian dioc es es at that tim e, although th e situation was diff erent in th e German-sp eaking ar eas of middl e Europ e. This was becaus e the imp erial gov ernment in Vi enna was against th e Old Catholic mov ement . -
Rezultati Prinosa U Kukuruzu
REZULTATI OGLEDA Rezultati prinosa iz demonstracionih i SBS ogleda 2020 SY Chorintos Vojvodina Prinos Prinos Lokacija Proizvođač / Firma Vlaga % SRPS Lokacija Proizvođač / Firma Vlaga % SRPS kg/ha kg/ha Vašica SBS Uroš Đačanin 14 12.545 Lukićevo Mezzo Jugoslav Lazić 15,9 9.463 Krčedin Saša Obardović 16,9 12.479 Tornjoš Igor Roza 15,2 8.874 Opovo Milan Babajanin 15,4 12.350 Izbište Predrag Milunov 10,2 8.662 Zagajica Agrozavod Vršac 16,7 11.916 Erdevik - Kukujevci Dražen Medoš 14,4 11.886 Bačka Palanka SBS Marcikić Božidar 18,8 11.495 SY Chorintos Centralna Srbija Vrbas 1 Vlajko Šuvakov 14,8 11.449 Dobrica 2 Ivan Todorov 12,4 11.318 Prinos Lokacija Proizvođač / Firma Vlaga % SRPS Kuzmin SBS Dragan Živković 13,8 11.312 kg/ha Idvor Jan Čižik 15,9 10.976 Kušiljevo Mezzo Zoran Radivojević 15,7 13.841 Starčevo Mezzo Saša Stojanov 11,3 10.805 Čačak, Mršinci Puniša Milikić 16,8 13.786 Srpska Crnja Žarko Tešin 11,2 10.756 Batovac Veliša Obradović 11,1 12.790 Novi Kozjak Dragan Drndarski 10,9 10.657 Tabanovac Miloš Veliborović 18,2 12.617 Svetislav Desine SBS Marko Đorđević 16,7 12.523 Maradik 15,4 10.612 Radosavljević Kušiljevo Zoran Radivojević 15,4 12.409 Martinci SBS Dragan Žunić 13,7 10.378 Leskovac, Cekmin Radovan Jović 14,5 12.156 Bavanište Danijel Stevanović 16,5 10.017 Kruševac, Mirko Brkić 15 11.825 Bečej Mezzo Milan Popov 15 10.001 Veliki Šiljegovac Kovačica 1 Željko Toman 11,2 9.991 Cerovac Goran Urošević 11,7 11.735 Mali Iđoš Geza Varga 18,2 9.824 Niš, Trupale Vladica Ristić 15,6 11.636 Stara Pazova Napredak AD 17,1 9.534 Kurjače Mezzo