<<

Babuḍaṅ Ạdibạsi Alor Paṭhsalare Bego̠r Kạuḍite Cikitsa Seba Emena

Baduḍaṅ Ạdibạsi Alor Paṭhsala reaḱ pinḍạre (25 September) bela 11 baja kho̠n ạyuṕ bela 3 baja dhạbić bego̠r kạuḍite cikitsa seba ńamkeda (98) are gel irạl goṭen ạdibạsi ar Diko ko. Rajshahi reaḱ Godagaṛi upạjilạ, Mohonpur union reaḱ Babuḍaṅ skul pinḍare Chapainawabgonj reaḱ samajik soṅgothon ‘ sompritir’ Benarre noa sebae e̠mat́koa Dr. maruf Hasan. Niạ okte rogiko do̠ bego̠r kạuḍite ranko ńamkeda.

Maraṅ peṛa hisạbte cikitsa ḍera do̠e uḍhạuket́a Babuḍaṅ Ạdibạsi Alor Paṭhsala ren kạmi kho̠n jirạu akan benaoić Maraṅ Mahasoe Kanai Chondro Das. Ar ona okte seṭerko tahẽkana soṅgoṭhon ren sabha mukhiạ Nahidul Hoqe, Sadharon sompadok Ziaur Rahman, Member Sohidul Hoqe, Yusuf Ali, atoren mạńjhi Kartik Kol Tudu, Madhob Kol Soren, Toriqul Islam, Skul ren maraṅ mahasoe Ali Uzzaman Nur, São goṛoić (Assistant) maraṅ mahasoe Sonkor Chondro Das, Luis Murmu selet́ jo̠to̠ mahasoe ar songoṭhonren memberko. Bego̠r kạuḍite cikitsa seba ńam khạtir mimit́ ho̠ṛ ạḍi ãṭ rạskạ ko bujhạukeda. E̠nte bego̠r kạuḍite mońj seba ar ranko ńamkeda. Ona iạte Doctor ạḍi johar ko emadea. Songoṭhon ren Sabha mukhiạ do̠e me̠net́kana, Ale do̠ sãota reaḱ seba kạmikole kạmi baṛaea. Niạ ṭoṭha je̠leka jo̠to̠ lekan subitạ kho̠n e̠ṛaṅgea. Ona iạte ale do̠ nonḍe bego̠r kạuḍite seba kạmi reaḱle goṭa akada. Dr. Md. Maruf Hasan do̠e me̠nkeda, sãota reaḱ dạyik kạmiko kho̠n abo laha hijuḱ hoyoḱtabona. Onako mo̠tlo̠b kho̠nge onkoko ho̠ṛko ṭhen he̠ć hoeakana. Onkoaḱ niropon hoṛmo aodhanoḱ lạgit́le uskurakat́koa. Asle do̠ho̠et́kana, candore mit́ dhao katere hõ noko ho̠ṛko talare he̠ćkate cikitsa sebale e̠makoa.

Tumạl- Adivasinews Moṅgolbar Kho̠n Uḍạuḱ Gạḍi reaḱ Ghạṭire Ko̠ro̠na Biḍạu E̠hoboḱ Kana

Darakan Moṅgolbar (28 September) kho̠n Hazrat Shahjalal Antorjatik (Bimanbondor) uḍạuḱ gạdi reaḱ ghạṭire tearen RT- PCR Lab re e̠ṭaḱ disomre tahẽn kanko lạgit́ ko̠ro̠na bidạu hoyoḱa me̠nteye bạḍae ocoakana Besamorik Biman poribohon ar porjoton Protimontri Md. Mahbub Ali. Teheń setaḱ okte Socibaloyre porjoton mãhãre gapalmarao tayo̠m uni do̠ noa kathae me̠nket́a.

Inạ chaḍa hõ Civil Surgeon Dr. Moinul Ahsan do̠e baḍae ocokeda, Trial lạgit́ teheń 96 hoṛkoaḱ nạmuna hatao hoeakana. Pe khon pon ghonṭa bhitrirege Test reaḱ result do̠ e̠mo̠go̠ḱa me̠nte as menaḱa. Nit habićte jo̠to̠waḱ sasaṕṛao kodo̠ purạu akana. To̠be̠ fee tinạḱkate e̠moḱ hoyoḱa ona reaṅ do̠ nit dhạbić ạuri goṭae hoyoḱa.

Source: Jamuna news

November re SSC Ar Disember re HSC Bidạu Hoedạṛeaḱa

Sikhnạt Montri Dipu Moni do̠e me̠nkeda, Calaḱkan serma reaḱ November barabạri se̠ć SSC biḍạu ar Disember reaḱ pạhil se̠ć do̠ HSC bidạu hatao reaḱ hudis me̠naḱa.

Inạ chaḍa Arhõ uni do̠e me̠nket́a, pe̠ hapta tayo̠m Pre- Primary ren pạṭhuạko iskul calaḱ reaḱ babotre goṭa hoyoḱa me̠nteye baḍae ocokeda. Teheń (25 September) setaḱre Silpokola Academy re Boṅgobundhu- Bapu Digital Exibition akhṛare selet́kate noa khobor do̠e lạiket́a.

Source: Padmatimes

Bo̠cho̠r Mucạt́re Arhõ Irạl Gel Are (89) Lakh Ṭikạ Hijuḱ Kana

Calaḱkan bo̠cho̠r mucạt́ se̠ć disạmre arhõ 89 lakh doge ko̠ro̠na ṭikạ do̠ hijuḱkana. Noa modre me̠naḱa, 71 lakh doge Pfizer ar 18 lakh doge Moderna ṭikạ. Juktorasṭro ar Covax po̠rho̠ reaḱ tạritege Baṅgladisạm do̠ noako ṭikạye ńam akada. Arhõ note 19 September dhạbić disạmre ṭikạ he̠ćakana 4 karoṛ 95 lakh 85 hajar 80 doge.

Nit́ dhạbić Ṭikạko hataoakat́ ho̠ṛkoaḱ soṅkha 3 karoṛ 73 lakh 15 hajar 7 goṭen hoṛko. Noko modre pạhil dogeko hatao akat́a 2 karoṛ 24 lakh 94 hajar 565 goṭen hoṛko. Ar dosar dogeko hatao akat́a 1 karoṛ 48 lakh 20 hajar 442. Niako oktere disạmre Astrazeneca, Moderna, Pfizer ar Sinopharm reaḱ ṭikạko emako kana.

Source: Korotoa Haptare Bar Din kate Kelas Hoyoḱa Tesar ar Ponaḱ Kelas Reaḱ

Darakan hapta kho̠n tesar ar ponaḱ kelas ren pạthuạkoaḱ haptare bar din kate kelas hoyoḱa. Prathomik sikkha odhidaptor ren mit́ maraṅ Officer do̠ noa kathae lạiket́a.

Arhõ noa babotre odhidaptor ren Maran ạḱyurić Alomgir Muhammod Monsurul Alom (21 September) Moṅgol hiloḱ noa kathae me̠nket́a, hukum kate noa bisoiko baḍae ocoḱa. Me̠nkhan calaḱkan serma ar darakan sermaren SSC, HSC pạthuạkoaḱ ar mõṛeaḱ kelas ren pạthuạkoaḱ do̠ din hiloḱ kelas hoyoḱ kantakoa.

Ar e̠ṭaḱ e̠ṭaḱ kelas ren pạthuạkoaḱ haptare mit́ din kate kelas hoyogo̠ḱkanre hõ noa do̠ bại bạite bạṛti calaḱ kana.

Source: Padmatimes

Mohadevpurre Hoyena Karam Po̠ro̠b

“Ạdibạsikoaḱ ạprug paltuṛ, pạrsi ar legcar do̠ mit́ten jạtiaḱ oprom kana” noa nisạna samaṅre do̠ho kate ạḍibạsi jạti-gosthikoaḱ Karam p̠ro̠ro̠b do̠ hoyena. 21 September Moṅgolbar tikin 2 baja okte Naogan jilạ reaḱ Mohadevpur upạjilạ reaḱ Ḍakbaṅglo maṭhre jạtiyo ạdibạsi porisod reaḱ bo̠ndo̠bo̠ste 26 naḱ kạhtur Karam po̠ro̠b do̠ hoe purạuena. Noa kạhtur Karam po̠ro̠bre gapalmarao ar eneć, sereń akhṛa hõ hoyena.

Karam po̠ro̠bre ḍho̠l, dumdaḱ ante aema ṭotha ren ạdibạsiko ạḍi jo̠mo̠ḱte e̠neć, sereń haparaoreko selet́lena. Noa bo̠cho̠r do̠ Ḍakbaṅglo maṭhre hoeyen Karam po̠ro̠bre Munḍa, Orao, Bedia (Mahato), Ganju, Santal, Lohar, Kharia, Bhumij selet́ aema jạti- gosṭhi ren 20 goṭen ạdibạsi do̠lko selet́lena. Noa akhṛare manotan kodo̠ ạdibạsikoaḱ ạdibạsi hisạbte akoaḱ ạidạri ar Soman otren ạdibạsiko lạgit́ alada Montronaloy ar Sạdhin bhumi commission goṭhon se̠ benao, Ạdibạsikoaḱ legcar rukhiại selet́ ạdibạsikoaḱ 9 kạni dạbi hoe purạu lạgit́ rasṭro ṭhene dạbiket́a. Inạ chaḍa hõ ạdibạsiko hạṭiń ko birudre sontor tahẽnoḱ reaḱ hõko galmaraokeda.

Noa akhṛa kho̠n jitạuen pe do̠lko bachaoket́koa. Pạhil do̠l do̠ Potnitola upạjilạ reaḱ Coknondon atoren, dosar do̠l do̠ Naogan so̠do̠r upạjilạ reaḱ Kirtipur atoren ar tesar do̠l do̠ Sapahar upạjila reaḱ Phokonda atoren. Noko jitạu akan pe̠ do̠lge kuṛại hisạbte LED Tv ko e̠mat́koa. Inạ chaḍa hõ tinạḱ do̠l noa haparaoreko selet́len jo̠to̠ do̠lko mit́ seṭ irạl (8) goṭen kate sạṛi sandes ko emawat́koa.

Sikhnạt Gaota Reaḱ Hapta Chuṭi Ḍheroḱ Kana

Robibar (19 September) Jatiyo ar paṭhopustok board (NCTB) member () Professor Moshiuzaman khoboriạ ko noa kathae lạiat́koa. Primary kho̠n College hạbić re maraṅ utạr bo̠do̠lte̠t́ ạgui reaḱ hudis cintạ calaḱ kana. Oka do̠ 2023 sikhnạt serma kho̠n bại bạite purạu idiḱa. Dr. Moshiuzaman do̠e me̠nket́a, nãwã syllabus lekate pạṭhuạkoaḱ hapta reaḱ chuṭi bar din do̠hoyet́kana ko. Pạṭhuạko je̠mon apnar kusi-sana leka thoṛa okto ko khemao daṛeaḱ ona lạgit́ge noa do̠ goṭae hoyoḱ kana.

Uni do̠e me̠nkeda, khạli Mahasoe ar kelas tayomre dạṛtege unkoaḱ din do̠ paro̠m idiḱ kantakoa. Onkate paṛhao reaḱ ạḍi ucạṭ do̠ onkore paṛaoḱ kana. Noa khạtir pạṭhuạ gidrạko lạgit́ hapta chuṭi mit́din baṅkate bar din e̠m hoyogo̠ḱ kana. E̠nḍekhan chuṭi hiloḱ pạṭhuako do̠ Apnaraḱ kusi sana leka dinko khemao daṛeaḱa. NCTB ren member ko me̠net́kana, hapta re bar din sikhnạt gaotako reaṅ chuṭi tahẽnre hõ jatiyo mãhãkore do̠ sikhnạt gaotako jhićge tahẽna, ar mimit́ mãhã kodo̠ manaoḱa. Noa dinkore pạthuạ gidrạko aema lekan haparaoreko selet́ daṛeaḱa.

Noa din lạgit́ aema lekan haparao do̠ sapṛao tahẽna. Ar gidrạkoaḱ haparaore mimit́koaḱ seledoḱ cetanre namber ko emakoa. Ar ona namber do̠ bo̠cho̠r mucạt́ reaḱ biḍau ar e̠ṭaḱ biḍạuko são lekha midoḱa.

Source: Somoynews

Jhinaido̠ho re Ạḍibạsi Pạṭhuạko Talare Goṛo E̠mena

Jhinaidoho re reṅgeć-nacar legcar seba e̠moḱko ar ạdibạsi pạṭhuạ kuṛiko talare teheń tikin okte so̠do̠r upạjila porisod se̠ć kho̠n kạuḍi goṛo ar ḍuluṅ gạḍi e̠m haṭiń hoyena. Noare upạjila ren mimit́ ṭoṭha kho̠n naṭok kạmiạko, bajondar, gainaha ko talare jo̠to̠ko 25 sae ṭaka kateć ko e̠m haṭińat́koa.

Noa okte upạjila Chairman Adv. Abdur Rasid, upạjila nirbahi officer (UNO) S.M Shahin, upạjila silpạkola Academy ren sadharon sompadok Nazim Uddin, so̠do̠r upạjila nirbahi office ren goṛo kạmiạić (Nazir) Jahangir Hosen, nirbahi member Bablu Aktal Laltu, naṭok são jopoṛao menae Rubel Pervage selet́ arhõ e̠ṭaḱko seṭerko tahẽkana.

Ar mit́ seć, Upạjilạ porisod pinḍare ạdibạsi pạthuạko sikhnạt reaḱ aso̠l jaigare ruạṛ ạguko lạgit́ ar sạṅgiń ren pạṭhuạkoaḱ calaḱ hijuḱ re mońj bebostha lạgit́ upạjila reaḱ mimit́ atokoren ạdibạsi ge̠l goṭen pạṭhuạ kuṛiko talare ḍuluṅ gạḍi e̠m haṭiń hoyena. Upạjila Chairman ar Upạjila nirbahi Officer do̠ noakin e̠m haṭińkeda.

Source: Bangladeh pratidin

Jo̠to̠ Sikhnạt Gãota Bond Reaṅ Ạnạri Parwana

Ko̠ro̠na mãhãmạri ạuri cabaḱ dhạbić disam reaḱ jo̠to̠ sikhnạt gãotako bond do̠ho̠e lạgit́ sarkar ren o̠koe do̠ noare jopoṛao menaḱko onko ṭhen ạnạri parwanako kol akada.

Teheń Lukhibar (16 September) Supreme court ren muktạr Khondokar Hasan Shahriar Prathomik ar Gonosikha Montronaloy ren sucib se̠le̠t́ turui (6) ho̠ṛko ṭhen noa parwana do̠e kol akada.

Parwanare eyae (7) din bhitrite sikhnạt gãota jhić reaḱ goṭawaḱ bạtilkate ḍhạrwạḱ so̠do̠r ar porcar lạgit́ nehõr hoeakana. Baṅkhan niạ babotre jut lạgit́ Highcourt re likhạl dạyiroḱa me̠nte parwanare ulek akana.

Tumạl: Banglanews24.com

2022 Sal Reaḱ March Cando Bhitrite Baṅgladisạm do̠ 24 karoṛ Ko̠ro̠na Ṭikaye Ńameda: Pororastro Montri

Darakan 2022 sal reaḱ March cando bhitrite Covax reaḱ tạrire me̠naḱ 24 karoṛ ko̠ro̠na ṭikạ do̠ Baṅgadisạm ko ńama me̠nte Pororastro Montri Dr. K Abdul Momen do̠e lại so̠do̠rket́a. Hola (15 September) Rajdhạni reaḱ mit́ṭen hotelre Garments ren kamiạko mońj tahẽn (surokha) babotre bo̠ndo̠bo̠s akat́ mõṛẽaḱ Antorjatik Inclusive Conference mucạt́re kho̠bo̠riạ ko noa kathae metat́koa.

Arhõye me̠nkeda, Okare mit́ sãe pe gel mõṛẽ (135) goṭen disạm ren ho̠ṛko ṭikạ baṅko ńamakat́, me̠nkhan nitoḱ hõ onḍe baṅgadisạmre aema ho̠ṛko ṭikạko ńamakat́ rehõ Briten baṅgadisạm araḱ tạlikạre do̠ho do̠ ko̠nṭe̠t́gea. Disạmre nitoḱ ko̠ro̠na rog chạplạuḱ do̠ aemage ko̠m ńõḱ akana, ar ona sãote gujuḱ soṅkha hõ. Din dinte ṭikạ kạmi horako ke̠ṭe̠ć idiḱ kana.

Tumạl- Bangladesh pratidin