NOMINACIJE I NAGRADE Dobitnik ”Dobri~Inog Prstena” 06

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

NOMINACIJE I NAGRADE Dobitnik ”Dobri~Inog Prstena” 06 POZORI[NE NOVINE BROJ 139 NOVEMBAR 2006. GODINA XV CENA 50 DINARA NOMINACIJE I NAGRADE Dobitnik ”Dobri~inog prstena” 06 BORA TODOROVI] Nagrade 1980. LJUBA TADI] DOSADA[NJI DOBITNICI NAGRADE 1981. MIRA STUPICA 1982. MIJA ALEKSI] ”DOBRI^IN PRSTEN” 1983. ZORAN RADMILOVI] (za `ivotno delo) 1984. NEVENKA URBANOVA 1986. RAHELA FERARI 1988. BRANKO PLE[A 1990. DANILO STOJKOVI] 1992. MARIJA CRNOBORI 1994. MATA MILO[EVI] 1995. LJILJANA KRSTI] 1996. PETAR KRALJ 1997. OLIVERA MARKOVI] 1998. RADE MARKOVI] 1999. STEVAN [ALAJI] 2000. MIRA BANJAC 2001. VLASTIMIR \UZA STOJILJKOVI] 2002. STEVO @IGON 2003. MIHAILO JANKETI] 2004. PETAR BANI]EVI] 2005. SVETLANA BOJKOVI] 2006. BORIVOJE BORA TODOROVI] nepoznat i neustaljen proces dodele za- ka pesnikinja, o svom kolegi ~ija je pes- gradu, sa socijalne ta~ke gledi{ta nije mu slu`nih penzija biti br`i? Na osnovu ni~ka generacija poumirala mlada, a on potrebna i penzija zaslu`nog umetnika, Gordijevog ~vora? je ostao da stari sam. Napisala je: “I ali sa umetni~ke ona mu svakako pripa- OBE]ANJA SU DATA Ili je ovo samo slatko predizborno postepeno je rasla cena toga {to nije da, zar ne? (Osim ako je izmislio novo obe}anje u kampanji za sveop{te izbore, umro mlad!” Lepo je po`iveti du`e, ali oru`je, pa dobio Nobela za mir.) esti o nacionalnim penzijama za la jedan sastanak u trajanju od pome- koja je prakti~no ve} po~ela, mada su cena, na `alost, stalno raste! Dostojan- zaslu`ne umetnike govore o tome nute dve nedelje, ali bez pauze, bez spa- Ako pretpostavimo da }e se u prvom izbori tek u januaru. Obe}anje za ~ije }e stvo je sve skuplje, {to je manje zdravlja. krugu pojaviti, ili barem izdvojiti na vrh Vda }e komisija za dodelu ovih pen- vanja i bez telefoniranja. I bez razli~itih nesprovo|enje (ili u boljem slu~aju, Smanjenje cifre, a pogotovo argu- zija biti formirana do polovine novem- mi{ljenja i sukobljavanja! Te jo{, ako bi rang liste, stvarno umetnici najzaslu`- neblagovremeno ispunjenje) biti kriv ment koji ga prati, je samo po sebi niji u svojoj umetnosti, oko ~ijih zasluga bra, da }e imati devet (9) ~lanova, da broj takav sastanak pre`iveli! ^ak kad bi se i neko drugi, a ne davaoci obe}anja? Ili }e me{anje socijalne politike u umetni~ke zaslu`nih penzija nije limitiran (dakle tako desilo mora}e da postoji i rok za ne}e biti spora (a takvih ima!) ipak }e ~ak biti krivi sami penzioneri, ako ne zasluge. Mada socijalna politika trako|e spor nastupiti u trenutku kada bude nu- nije 100 kao {to je ranije objavljivano, `albe, a ostaje posle jo{ i administrativna iza|u na izbore i ne izaberu davaoce treba da postoji! Ako ne ba{ dosto- Slovenci npr. imaju 70 premda ih je (birokratska) procedura, dok sve potvr- `no odvagnuti da li je nacionalno zaslu`- obe}anja? janstvenu, onda sigurno bar ne-poni- niji vajar od glumca, balerina od peva~a, mnogo manje), a da }e penzije zaslu`- |ene odluke pro|u kroz papirologiju i Dodatak za zaslu`ne umetnike izno- `avaju}u starost treba da imaju svi koji pesnik od lutkara ili slikara, muzi~ar od nima biti ispla}ivane ve} od decembra! institucije, pa dok se zatim sprovedu u sio bi, prema najnovijim vestima, raz- je do~akaju, a ne samo zaslu`ni umetni- scenografa, reditelja, kerami~ara, roma- Daj, Bo`e! Treba ne znati matematiku, delo, odnosno dok se zaslu`ne penzije liku izme|u njihove obi~ne penzije i ci. [to ipak ne zna~i da treba brkati soci- nopisac od komediografa... itd.itd. ni psihologiju, ni sociologiju, pa da se napokon isplate. Postoji li za ovo uop{te 100000 dinara. [to zna~i da bi onaj ko jalne i umeti~ke kriterijume. Ove su se poveruje kako komisija mo`e u roku od zakonska regulativa, ili je treba tek stvo- ima (ili bi mu po zakonu o penzijma pri- dve, u su{tini nespojive kategorije, na Posebno {to se ve} u javnosti ~uju i samo dve nedelje da razmotri npr. 100 riti, {to svakako ne}e mo}i komisija, pa padalo) 10 000 dobio dodatak od 90 000, vrlo dramati~an na~in ve} zamrsile kod mi{ljenja da za{to samo zaslu`nim zahteva (a sigurno je da }e ih biti vi{e), da je najefikasnija na svetu?! Zaboravi- a onaj ko ima 40 000 dobio bi jo{ 60 000. statusa samostalnih umetnika, ako se umetnicima kad postoje i zaslu`ni nau~- sve sa prilo`enom obimnom dokumen- mo, na ~as, da nam efikasnost ba{ i nije Na stranu {to se stra{no razilaze mi{- se}ate, kada je glavni argument za nici itd. koji su svojim radom zadu`ili tacijom i da se slo`i oko odluke koji su nacionalna osobina... ljenja umetnika oko toga da li su ovakve nepla}anje njihovog osiguranja bio da dru{tvo i dr`avu... E, to bi tek zakomp- umetnici zaslu`ni, a koji pak nisu. Po{to Poznato je da danas obi~ni novo- penzije prevelike ili nisu, da li treba “neki od njih imaju para da to plate likovalo stvari, po{to je zasluga za prethodno mora da se dogovori i oko toga pe~eni penzioneri ~ekaju svoju prvu obi- smanjiti dodatak pa “pokriti” vi{e za- sami!” [to je ta~no, ali ~injenica da neko dru{tvo vrlo {iroka i te{ko uhvatljiva, koje su umetnosti zaslu`ne, a koje nisu i ~nu, punu starosnu penziju mesecima, slu`nih umetnika, ili je ovo prava, adek- ima novaca ne ~ini ga nezaslu`nim! Kao dok je zasluga za dr`avu ~isto politi~ka po{to prethodno osmisli i utvrdi kriteriju- mada je proces i na~in njene dodele i vatna cifra, koja obezbe|uje dostojan- {to drugoga ~injenica da nema para ne kategorija! I me|u umetnicima ima onih me i metode sopstvenog rada i na~in do- isplate ve} odavno ustaljen i poznat. A stvenu starost zaslu`nih umetnika. ~ini ni zaslu`nim niti nezaslu`nim koji su zaslu`ni za Dr`avu, a da im je to no{enja va`e}ih odluka. Mo`da bi ko- postoji i kakva-takva zakonska regulati- Uzgred, da podsetimo na najbolju defini- umetnikom. Ako bi neki na{ umetnik najve}a zasluga... misija sve to mogla da obavi, kad bi ima- va. Na osnovu ~ega da verujemo da }e ciju starosti koju je napisala jedna poljs- (daj Bo`e!) sutra dobio Nobelovu na- M. O. LUDUS 139Lu 2 Metropola, s brda, s dola... Brankova Na sceni Ateljea 212 ZKM i SNP u JDP ^arobna frula Vesele `ene Jir`ija Mencla Na velikoj sceni JDP ~lanovi Pozori{tance ‘Pu`’ priredilo je Gost Narodnog pozori{ta bio je ansambla Zagreba~kog kazali{ta muzi~ki spektakl s neobi~nim video Jir`i Mencl koji }e u ovoj sezoni mladih, izveli su dramu Biljane efektima u kome 25 likova u boga- re`irati predstavu ‘Vesele `ene Srbljanovi}, ‘Skakavci’ u re`iji Ja- tim kostimima vode glavnog juna- vindzorske’ Viljema [ekspira. Po- nu{a Kice. Isti teatar je na Sceni ka kroz niz komi~nih situacija. Re~ vodom njegove posete na Velikoj Bojan Stupica izveo komad ‘S dru- je o premijeri predstave ‘^arobna sceni NP odr`ana je projekcija ge strane’ u re`iji Nata{e Rajkovi} i frula’, po tekstu Branka Mili}evi}a filma ‘Strogo kontrolisani vozovi’, Bobe Jel~i}a. To je jedina predstava Kockice, u re`iji Slobodanke Cace a gostu je dodeljena nagrada Zlatni iz Hrvatske koja je gostovala na Aleksi}. Predstava je, imala neko- pe~at jugoslovenske kinoteke. ovogodi{njem, 46. Me|unarodnom liko pretpremijernih izvo|enja, ‘po pozori{nom festivalu MESS u Sara- starom dobrom obi~aju’, kako je jevu. rekao B.M.Kockica. Dve premijere na Slovensko narodno gledali{~e Drama iz Ljubljane gostovalo je u Ateljeu 212 Srpsko narodno pozori{te je go- Sceni ‘Ra{a Plaovi}’ s predstavom Vladimira Bartola ”Alamut” u re`iji Sebastijana Horvata, za koju stovalo sa predstavom ‘Ujkin san’ Radovi} na novoj Premijera drame ‘Kosovska’ je dramatizaciju uradio Du{an Jovanovi}. Predstava je izvedena u koprodukciji s F.M. Dostojevskog u adaptaciji i re- @eljka Huba~a, nastala u kopro- festivalom Salcburger Festspiele i predstavlja prvu me|unarodnu koprodukciju `iji Egona Savina. adresi SNG Drame iz Ljubljane s jednim od najpresti`nijih svetskih festivala. Ina~e, na dukciji NP Beograd, [aba~kog tom festivalu je 2005. god. reditelj, Sebastijan Horvat, dobio nagradu Young Pozori{te za decu i tinjed`ere pozori{ta, NP Pri{tine - Srpska ”Du{ko Radovi}” posle 40 godina Directors Anjard za najboljeg mladog reditelja. JDP u gostima drama, zakazana je za 16. novem- kona~no }e biti obnovljeno! Dok se Za 19. i 20. novembar zakazano je gostovanje, odnosno prva repriza pred- bar na Sceni ‘Ra{a Plaovi}’. Sa predstavom ‘Brod za lutke’ ne zavr{i obnova pozori{te }e od Na istoj sceni, jo{ jedna premi- stave 'Tesla Electric Company' po tekstu Darka Luki}a u re`iji Toma`a po~etka slede}e godine biti na novoj Pandura i izvo|enju hrvatskog Theaters/Ulysses. Osniva~i ovog pozori{ta su Milene Markovi} u re`iji Slobodana jera do kraja novembra, ‘Kamen Unkovskog JDP u~estvuje na Festi- adresi, u zgradi biv{eg bioskopa za pod glavu’, drama Milice Rade [erbed`ija i Borislav Vuj~i}, knji`evnik i dramati~ar. Delovanje ovog teatra ”Jugoslavija” u ulici Goce Del~eva u je povezano s istarskim podru~jem oko Vodnjana, Fa`ane, Briona i Pule, a ime valu u U`icu u konkurenciji za Novkovi}, nastala u koprodukciji “Ardaliona”, dok }e komad ‘[uma’ Novom Beogradu.
Recommended publications
  • VLASTA VELISAVLJEVI]: U Svakoj Drami Ima Malo Komedije
    PONEDELJAK, 20. mart 2017, broj 7112, godina XX cena 40 din, 20 den, 1 KM, 0,7 EUR (CG), 0,7 EUR (SLO), 5 kuna, 1,2 EUR (GR) www.danas.rs lumac Vlasta Velisavljevi} ovogodi{nji je dobitnik nagrade Zlatni }uran za `ivotno delo, najvi{eg priznanja Pozori{nog festivala Dani komedije u Jagodini, koje }e mu biti uru~eno G na zatvaranju manifestacije, 27. marta. „Vlasta Velisavljevi} na{ je rekorder po broju odigranih uloga u pozori{tu, na filmu i televiziji – odigrao je vi{e od 360 uloga! Verujemo, da je po tome bez premca i u svetu. Jo{ kao de~ak daleke 1938. stao je na pozori{nu scenu sa koje ne silazi ni danas. Upravo ga gledamo u Jugoslovenskom dramskom pozori{tu u ulozi Hamletovog oca. Njegove kolege glumci govore o Vlasti kao jednom od najomiljenijih partnera. U svojoj rasko{noj galeriji likova koje je tuma~io Velisavljevi} je izbegao gluma~ki kalup koji bi ga karakterisao. Njegove transformacije su ga u~inile podjednako uspe{nim tuma~em svekolikih ljudskih sudbina. Njegove brojne gluma~ke bravure osta}e u se}anju pozori{nih poslenika. Vlasta Velisavljevi} trajno je urezao svoje ime u pozori{nu umetnost Srbije“, navodi se u obrazlo`enju Upravnog odbora festivala. „Mi glumci `ivimo zbog nagrada i kritika, ali i zbog li~nog zadovoljstva. Bavimo se poslom koji volimo. E sad, em se bavim poslom koji volim, em dobijam za to platu u svom Jugoslovenskom dramskom pozori{tu, em su tu i neke nagrade. Kud }ete vi{e?! Ima li i{ta lep{e i bolje“, ka`e za Danas slavni glumac.
    [Show full text]
  • 1 Lenki I Relji, Mojim Unucima
    Lenki i Relji, mojim unucima 1 2 Feliks Pašić MUCI Ljubomir Draškić ili živeti u pozorištu 3 4 Ulaz u vilu »Nada« u Omišlju na ostrvu Krku 5 6 Mladom Svetozaru Cvetkoviću, tek pristiglom u Atelje 212, činio se kao ka- kav veliki lutan, očiju dubokih i crnih, sa podočnjacima koji su s godinama posta- jali sve tamniji i dublji. Mira Stupica pamti jedno štrkljasto i visoko dete, krakato, okato, nosato i pomalo dremljivo, koje je kapke imalo uvek napola spuštene, kao roletne. I u sećanju Aleksandra–Luja Todorovića javlja se u istoj slici: visok, štrkljast, šiljat, neopisivo mršav. Vojislavu Kostiću je, tako visok i mršav, sa šišanom bradom, ličio na Don Kihota. Ivana Dimić je imala dvanaest godina kad ga je prvi put videla, na slavi na koju je došla s roditeljima. Među gostima se izdvajao visok, mršav, duhovit čovek koji je psovao. Ogroman, tamnog lica i brade, izgledao joj je kao neki Azijat. Aleksandar–Saša Gruden seća ga se kao klinca koji je s majkom došao kod očeve rodbine u Užice. Prilog opštem utisku: štkljast, nosat, s ogromnim kolenima. Kad su ga upitali kako je, odgovorio je: »Zaštopal mi se nosek.« Posle je objašnjavao da je imao jezički problem: »Govorio sam hrvatski.« Dolasku u Užice 1941. godine prethodi prva velika životna avantura. Od ranih dana naučio je da svet i ljude vidi u slikama. U slikama Zadra, u koji se porodica 1939. seli iz Zagreba, kada je otac Sreten postavljen za vicekonzula Kraljevskog konzulata, prelamaju se, između ostalih, prizori ogromnog stana u kome, po jednom dugačkom hodniku, vozi bicikl.
    [Show full text]
  • FILM FESTIVAL 22Nd - 29Th November 2012
    UNDER THE AUSPICES OF THE EMBASSY OF THE REPUBLIC OF SERBIA IN PRETORIA SERBIAN ARTS AND CULTURE SOCIETY AFRICA SERBIAN FILM FESTIVAL 22nd - 29th November 2012 NU METRO, MONTECASINO An author’s perspective of the world Film, as a sublimation of all arts, is a true medium, a universal vehicle with which the broader public is presented with a world view, as seen by the eye of the fi lmmaker. Nowadays, due to the global economic crisis, which is ironically producing technological and all sorts of other develop- ments, an increasing number of people are pushed to the margins of average standards of living, and fi lmmakers are given the chance to bring under their ‘protection’ millions of disillusioned people with their fi lmmaking capabilities. Art, throughout its history, has always praised but has also been heavily critical of its subject. Film is not just that. Film is that and so much more. Film is life itself and beyond life. Film is everything many of us dream about but never dare to say out loud. That is why people love fi lms. That is why it is eternal. It tears down boundaries and brings together cul- tures. It awakens curiosity and builds bridges from one far away coast to another. Film is a ‘great lie’ but an even greater truth. Yugoslavian, and today the Serbian fi lm industry has always been ‘in trend’. It might sound harsh but, unfortunately, this region has always provided ample ‘material’ for fi lms. Under our Balkan clouds there has been an ongoing battle about which people are older, which came and settled fi rst, who started it and who will be fi rst to leave and such battles have been and continue to be an inspiration to fi lm producers.
    [Show full text]
  • MIKI MANOJLOVIC Monografija 08.Indd
    A ko si ti? Automonografija Predraga Mikija Manojlovića Ova knjiga je posvećena Predragu Mikiju Manojloviću, laureatu nagrade Dobričin prsten za 2012. Dobitnici nagrade Dobričin prsten LJUBA TADIĆ (1980.) MIRA STUPICA (1981.) MIJA ALEKSIĆ (1982.) ZORAN RADMILOVIĆ (1983.) NEVENKA URBANOVA (1984.) RAHELA FERARI (1986.) BRANKO PLEŠA (1988.) DANILO STOJKOVIĆ (1990.) MARIJA CRNOBORI (1992.) MATA MILOŠEVIĆ (1994.) LJILJANA KRSTIĆ (1995.) PETAR KRALJ (1996.) OLIVERA MARKOVIĆ (1997.) RADE MARKOVIĆ (1998.) STEVAN ŠALAJIĆ (1999.) MIRA BANJAC (2000.) VLASTIMIR ĐUZA STOJILJKOVIĆ (2001.) STEVO ŽIGON (2002.) MIHAILO MIŠA JANKETIĆ (2003.) PETAR BANIĆEVIĆ (2004.) Automonografija dobitnika nagrade Dobričin prsten SVETLANA BOJKOVIĆ (2005.) BORA TODOROVIĆ (2006.) KSENIJA JOVANOVIĆ (2007.) PREDRAG EJDUS (2008.) 7 VOJISLAV BRAJOVIĆ (2009.) JELISAVETA SEKA SABLIĆ (2010.) RUŽICA SOKIĆ (2011.) PREDRAG MIKI MANOJLOVIĆ (2012.) JASNA ĐURIĆIĆ (2014.) SVEČANA DODELA NAGRADE DOBRIČIN PRSTEN PREDRAGU MIKIJU MANOJLOVIĆU NASLEĐE VELIKOG GLUMCA LJILJANA ĐURIĆ, predsednica Udruženja dramskih umetnika Srbije Verujem da većina vas poznaje istoriju Dobričinog prstena, ali isto tako verujem da ima i onih koji do sada ovu priču nisu čuli. Zato mi dozvolite da pročitam kratak zapis gospođe Ksenije Šukuljević Marković: Udruženje glumaca Kraljevine Jugoslavije dodelilo je zlatan prsten Dobrici Miluti- noviću, velikanu srpskog glumišta povodom četrdesete godišnjice njegovog umetničkog rada 1937. godine. Udruženje je smatralo da Dobricu Milutinovića treba izdvojiti iz plejade velikih glumaca i ovenčati nesvakidašnjom nagradom koja će se pamtiti i simbo- lizovati njegovu umetničku ličnost. Odlučilo je da prsten bude prelazni, da se dodeljuje Automonografija dobitnika nagrade Dobričin prsten najboljem glumcu i da se na taj način sačuva trajan spomen na Dobricu. Donet je i pra- vilnik po kojem je trebalo da Dobrica odredi dobitnika prstena ili da to učini odabrana tročlana komisija.
    [Show full text]
  • Glava U Torbi
    Borka Pavićević czkd 2017. GLAVA U TORBI Borka Pavićević Sadržaj 5 ZAŠTO I ZATO 131 Bogujevci/vizuelna istorija 7 ZABELEŽITI SVOJE VREME 135 Rezervna država 2013. 2014. 11 Ne radite „svoj posao“ 141 Čudo u Šarganu 14 Spomenik 144 Jututunska Juhahaha i Osmi putnik 18 Palme, Ana Lind i Zoran Đinđić 148 Bal na vodi 22 Dogodilo se u Berlinu 152 Elektrošok 27 4. april – Dan studenata 155 Botoksi i botovi 31 Amarkord 159 Sanjao sam noćas da vas nema 35 Vukovar je oslobođen 162 1914.-2014. 39 Skladište 166 Veliki i mali 43 Nekom rat, nekom brat 169 Užižena istorija 48 Čin ubijanja 173 Okupacija 52 Belavista 176 Hip hop u Nišu 56 Peć, Peja, Bistrica, Kosovo 180 Između 60 Freska 183 Đavolja varoš 65 General žive vojske 186 Aleksandra Zec 69 Poslednje dete 190 Kenotaf 73 Na Gvozdu 193 Šta je tu sporno 77 Što te nema 197 Sve je pod kontrolom 81 I did it my way, Dragan Babić 201 Magla izlazi na scenu 85 Songšpil o parama i vlasti 205 Berlin-Užice 89 Mira Trailović (1924.-1989.) 208 Uzdignuta zvezda 93 Na vest o smrti hotela „Crna Gora“ 212 Mitotvorno mesto 97 „Mira Trailović“, „Zoran Đinđić“ 215 Kula Janković Stojana i Oliver Frljić 218 Surovo pozorište 101 Libricid, biblioklazam, knjigocid 222 Gluvi i slepi 104 Jovanka Budisavljević Broz 225 Dobro jutro, Beograde 108 Savršeno dosledan 228 Nepodnošljivi hor 112 „Everyman Đilas“ 233 Sve je po zakonu 116 Pomeranje dna 236 Drugi jezik 119 Crvena jabuka 239 Okupacija u 26 slika 123 LIBERA! VIA, VIA... 243 Vreme koje se približava Mina Kovačević (1919.-2013.) 247 Parade 127 Prvi ili peti 250 Šarena jaja 253 Uživamo u prevazilaženju straha 387 Nitko i nitkovi 257 Marija Crnobori 1918.
    [Show full text]
  • Films & Film Projects
    FILMS & FILM PROJECTS PRESENTED BY FILM CENTER SERBIA PRESENTED BY FILMS & FILM PROJECTS FILMS 20% & FILM CASH PROJECTS PRESENTED BY REBATE FILM CENTER SERBIA IN SERBIA QUICK & EASY* CANNES 2017 *quick incentive payout, easy prodedure First come - first serve policy. The required documentation can be downloaded on the following websites: Ministry of Economy: www.privreda.gov.rs Film Centre Serbia: www.fcs.rs/serbian-film-commission For all information please contact Film Center Serbia www.fcs.rs serbianfilmcommission@fcs.rs Tel: +381 11 2625 131 CANNES 2017 Cannes 2017 On the subject of production we can boast of new films by experienced and globally renowned auteurs, Emir Kusturica and Goran Paskaljević; On the Milky Road by Emir Kusturica had its premiere at the Venice Film Festival official competition, while The Land of Gods by Goran Paskaljević is the first Serbian- Indian coproduction and it was first screened to the audience of theMontreal Film Festival. Beside those, Requiem for Mrs. J, the second film by writer-director Bojan Vuletić had the honor of being invited to Berlin Festival’s Panorama Special, while Train Driver’s Diary is the Serbian entry for the Academy Award for Best Foreign Language Film, as well as being a favorite of festival audiences. It also had its premiere at an A-list festival, in Moscow. We would also like to draw your attention to last autumn’s box office hits in Serbia, supported by Film Center Serbia – The Samurai in Autumn by young director Danilo Bećković, and Herd, the directorial debut of the well-known Serbian film star,Nikola Kojo.
    [Show full text]
  • Fiction & Documentary
    FICTION & DOCUMENTARY FICTION 2 Nightlife by Damjan Kozole 4 Mother by Vlado Škafar 6 Huston, We Have A Problem by Žiga Virc 8 Perseverance by Miha Knific 10 Nika by Slobodan Maksimović 12 A Comedy of Tears by Marko Sosič 14 Case: Osterberg by Matej Nahtigal 1 FICTION 16 Šiška Deluxe by Jan Cvitkovič IN 18 Idyll by Tomaž Gorkič FICTION PRODUCTION 32 20 Family Film by Olmo Omerzu 43 DOCUMENTARY 22 The High Sun by Dalibor Matanić IN 24 Life is a Trumpet by Antonio Nuić DOCUMENTARY PRODUCTION 58 26 Ministry of Love by Pavo Marinković 28 Lucy in the Sky by Giuseppe Petitto 30 Our Everyday Life by Ines Tanović Production: Slovenian Film Centre Editor: Inge Pangos Translation: Borut Praper Visual & design: Boštjan Lisec Print: Collegium Graphicum Print run: 700 Ljubljana, January 2016 Slovenian Film Guide_Fiction & Documentary 3 Nightlife by Damjan Kozole Nočno življenje, 2016, DCP, 1:2.35, in colour, 93 min Late at night, a renowned lawyer is found on the sidewalk of a busy street in Ljubljana. He is semi-conscious and his body is covered in blood from numerous dog bite wounds. Phy- sicians at the Ljubljana Medical Centre are fighting for his life, while his wife is coping with the shock and her deepest fears. During that night she breaks all of the moral princi- ples she has advocated all her life. Damjan Kozole (1964) is an award-winning filmmaker whose directing credits include the critically acclaimed Spare Parts, nominated for the Golden Bear at the 53th Berlin IFF, Selected Filmography and Slovenian Girl, which premiered in 2009 at Toronto, Pusan and Sarajevo IFF and has (feature) been distributed worldwide.
    [Show full text]
  • Searchable PDF Format
    - !-l t(xt0 trA(i'l's Atr()U'I' YUGOSLAVIA (t) 4tlr eclitiorr a-\ l2tl pagcs rl -30 lrltck.unrl-wlriIc photographs - 3 rrraps - Lurrgrr:tgt's: tinglish, French, -) (icrrnitn, I\rssian, Spanish 'l'lris b<xrk c:ontuins the basic facts E- llrorrt Yrrgttslavia GT]o(;I{APIIY, I{ISTORY, r-\ w-) S ATF, OR.GANIZATION, AA IIOREIGN POLICY, WORKTJRS' SELF-MANAGEMENT, -t INDT]STRY, TRANSPORT, ACRICULTURE, a EDUCATION, ARTS, E- SOCIAL INSURANCE, (J TOURISM, SPORT IOOO FACTS ABOUT YUGOST.AVIA r= O waRszAwA .^*-h-;; c_-?6 =i PUBLISHER IZDAVACKI ZAVOD "IUGOSLAVI.I A. Beograd, Nemamjiaa 34 FACTS ABOUT YI]GOSIAYIA COUNTRY AND POPULATION GEOGRAPHIC AREA POSITION The Social srt Federral Rerpub,lic of y,urgoslavia lies, u,ith its greater part (g0 percent) in the Balkan peninsula, Southeast Europe, and, with a smaller part (20 percent) in Central Europe. Since its southwestern ,regions occupy a long length of the Adriati,c coastal be1t, it is b,oth a continental and a maritime country. The country,s extreme points extend from 40o 57' to 460 53, N. lat. and from 13" 23' to 23o 02' E. l"ong. It is consequently pole, closer to the Equator than to the North and and Italy. it has the Central European Standard time. POPULATION AND BOUNDARIES ITS NATIONAL STRUCTURE Yugoslavia is bounded by several states and the sea. On the land side, it borders on seven states: Austria and Hungary on the north, Rumania on the northeast, Bulgaria on the east, Greece on the south, Albania on the southwest and Italy on the northwest.
    [Show full text]
  • MIKI MANOJLOVIC Monografija 08.Indd
    A ko si ti? Automonografija Predraga Mikija Manojlovića Ova knjiga je posvećena Predragu Mikiju Manojloviću, laureatu nagrade Dobričin prsten za 2012. Dobitnici nagrade Dobričin prsten LJUBA TADIĆ (1980.) MIRA STUPICA (1981.) MIJA ALEKSIĆ (1982.) ZORAN RADMILOVIĆ (1983.) NEVENKA URBANOVA (1984.) RAHELA FERARI (1986.) BRANKO PLEŠA (1988.) DANILO STOJKOVIĆ (1990.) MARIJA CRNOBORI (1992.) MATA MILOŠEVIĆ (1994.) LJILJANA KRSTIĆ (1995.) PETAR KRALJ (1996.) OLIVERA MARKOVIĆ (1997.) RADE MARKOVIĆ (1998.) STEVAN ŠALAJIĆ (1999.) MIRA BANJAC (2000.) VLASTIMIR ĐUZA STOJILJKOVIĆ (2001.) STEVO ŽIGON (2002.) MIHAILO MIŠA JANKETIĆ (2003.) PETAR BANIĆEVIĆ (2004.) Automonografija dobitnika nagrade Dobričin prsten SVETLANA BOJKOVIĆ (2005.) BORA TODOROVIĆ (2006.) KSENIJA JOVANOVIĆ (2007.) PREDRAG EJDUS (2008.) 7 VOJISLAV BRAJOVIĆ (2009.) JELISAVETA SEKA SABLIĆ (2010.) RUŽICA SOKIĆ (2011.) PREDRAG MIKI MANOJLOVIĆ (2012.) JASNA ĐURIĆIĆ (2014.) SVEČANA DODELA NAGRADE DOBRIČIN PRSTEN PREDRAGU MIKIJU MANOJLOVIĆU NASLEĐE VELIKOG GLUMCA LJILJANA ĐURIĆ, predsednica Udruženja dramskih umetnika Srbije Verujem da većina vas poznaje istoriju Dobričinog prstena, ali isto tako verujem da ima i onih koji do sada ovu priču nisu čuli. Zato mi dozvolite da pročitam kratak zapis gospođe Ksenije Šukuljević Marković: Udruženje glumaca Kraljevine Jugoslavije dodelilo je zlatan prsten Dobrici Miluti- noviću, velikanu srpskog glumišta povodom četrdesete godišnjice njegovog umetničkog rada 1937. godine. Udruženje je smatralo da Dobricu Milutinovića treba izdvojiti iz plejade velikih glumaca i ovenčati nesvakidašnjom nagradom koja će se pamtiti i simbo- lizovati njegovu umetničku ličnost. Odlučilo je da prsten bude prelazni, da se dodeljuje Automonografija dobitnika nagrade Dobričin prsten najboljem glumcu i da se na taj način sačuva trajan spomen na Dobricu. Donet je i pra- vilnik po kojem je trebalo da Dobrica odredi dobitnika prstena ili da to učini odabrana tročlana komisija.
    [Show full text]
  • Reposition-1.Pdf
    Introduction: Is every country too small for big ideas?1 Publication “(Re)positioning the region of Southeast Europe through culture” stems from the research conducted by the Creative Europe Desk Serbia within its Forum in 2017, the topic of which was exactly regional cooperation. Cre- ative Europe Forum 2018 shifts its focus on celebrating European cultural heritage, at the same time being related to the Republic of Bulgaria presiding over the Council of the European Union and dealing with EU integration of the Western Balkans. Due to this, an important segment of the CE Forum 2018 deals with regional cooperation in the feld of culture, and also cooperation of the region with the European Union. Bearing in mind the initiative of presiding over the EU Council has a clear political dimension, the debates during CE Forum 2018 will support future refections on the implementation of cultural strategy of the European Union. Our ambition is for the results presented in the publication “(Re)positioning the region of Southeast Europe through culture” to become a relevant segment in the implementation process of cultural strategy. The research was conducted in order to defne recommendations for the de- velopment of the region of Southeast Europe through culture. The aim was to analyse the presence of regional artists in relevant international manifesta- tions, the most important projects and initiatives from the domain of regional cooperation, strategic documents and legal frameworks of regional coopera- tion, and content of promotional touristic campaigns. The latter is especially important in the context of choosing content and the manner in which we present the region in the European and the international frameworks.
    [Show full text]
  • Početkom Devedesetih Glumica Mira Furlan Protjerana Je Medijskom Hajkom Iz Zagreba Jer Nije Pristala Na Mržnju I Podjele. Dana
    #1102 Samostalni srpski tjednik Petak 29/01/2021 10 kn/100 din/1.20 € 5720 Dosje Furlan Početkom devedesetih glumica Mira Furlan protjerana je medijskom hajkom iz Zagreba jer nije pristala na mržnju i podjele. Danas se građanke i građani spontano opraštaju od nje cvijećem i svijećama, ostavljenima na adresi na kojoj je nekada živjela str. 8-11. i 27. Novosti Tjednik za racionalnu manjinu piše 2 #1102, petak, 29. siječnja 2021. Milorad Krstulović RABLJENA SEDMICA hdz uživa 31,1 posto čelnika Željka Sabu u sličnoj raboti. Sabo je potpore, ali 57 posto građana ne podržava zbog toga odrobijao osam mjeseci. Šta li će Vladin smjer (Foto: Sanjin biti s hdz-ovom zvijezdom u državi koju Strukić/pixsell) desetljećima vodi hdz? Meštar A onda se oglasio Andrej Plenković. Preka- ljeni majstor relativizacije i veliki meštar svih hadezeovaca zapazio je kako je Tušek počinio ‘grubu političku pogrešku koja se nije smjela dogoditi’. Požalio se i kako nje- govi radari, a nedavno se hvalio njihovim dometima, ne funkcioniraju u klijetima i zapazio kako je ‘ovo jedna gruba politička pogreška’ te da se Tušek nije trebao naći sa Šimunićem. Slično je govorio i Gordan Sve bliže gradonačelničkoj kandidaturi – Gordan Maras Jandroković – a ne, govorit će drugačije – (Foto: Marko Lukunić/pixsell) ali i Zoran Milanović koji u Tušekovim riječima i postupcima ne nalazi elemente najvećoj opozicijskoj stranci Maras postaje kaznenog djela. Od početka godine otkrive- kandidat. O beznađu u socijaldemokratskim no je da je požeški gradonačelnik i saborski redovima svjedoči podatak da je drugi po- zastupnik hadezea Darko Puljašić nago- tencijalni kandidat bio Joško Klisović.
    [Show full text]
  • Pdf Lope Y Calderón En Las Escenas Serbias / Jasna Stojanović, Bojana
    LOPE Y CALDERÓN EN LAS ESCENAS SERBIAS Jasna stoJAnović / Bojana rAJić Universidad de Belgrado leon@eunet.rs rajic_bojana@yahoo.es RESUMEN: En el presente trabajo trazamos un esbozo de la recepción de las obras de Lope y Calderón en Serbia (y Yugoslavia), desde la fecha del primer estreno, en 1874, hasta el año 2000. Registramos las traducciones de las comedias y de los dramas de los autores mencionados e investigamos en qué condiciones han sido realizadas, a partir de qué idioma y con qué calidad. Luego, recorremos las carteleras de los teatros a lo largo del país para registrar los estrenos de las piezas de Lope y Calderón. Analizamos las condiciones culturales, sociales e ideológicas en las que se han representado Fuenteovejuna, La dama boba, La discreta enamorada y El caballero de milagro de Lope, así como La vida es sueño y La dama duende de Calderón, reuniendo datos sobre las compañías involucradas, los directores, los actores, y la acogida del público y de la crítica. Palabras clave: teatro español, Lope, Calderón, recepción, Serbia. ABSTRACT: In this paper we outline the reception of the works by Lope and Calderón in Serbia (and Yugoslavia) from the first premiere, in 1874, until 2000. We collect translations of comedies and dramas of the above-mentioned authors and investigate the circumstances in which they were produced, the language they were translated from, as well as their quality. We subsequently examine repertoires of theaters throughout the country in order to register the premieres of Lope’s and Calderon’s plays. We analyze cultural, social and ideological conditions surrounding the performances of Fuenteovejuna, La dama boba, La discreta enamorada y El caballero de milagro by Lope, as well as La vida es sueño y La dama duende by Calderón.
    [Show full text]