Početkom Devedesetih Glumica Mira Furlan Protjerana Je Medijskom Hajkom Iz Zagreba Jer Nije Pristala Na Mržnju I Podjele. Dana

#1102 Samostalni srpski tjednik

Petak 29/01/2021 10 kn/100 din/1.20 € 5720

Dosje Furlan Početkom devedesetih glumica Mira Furlan protjerana je medijskom hajkom iz Zagreba jer nije pristala na mržnju i podjele. Danas se građanke i građani spontano opraštaju od nje cvijećem i svijećama, ostavljenima na adresi

na kojoj je nekada živjela str. 8-11. i 27. Novosti Tjednik za racionalnu manjinu piše 2 #1102, petak, 29. siječnja 2021. Milorad Krstulović RABLJENA SEDMICA

hdz uživa 31,1 posto čelnika Željka Sabu u sličnoj raboti. Sabo je potpore, ali 57 posto građana ne podržava zbog toga odrobijao osam mjeseci. Šta li će Vladin smjer (Foto: Sanjin biti s hdz-ovom zvijezdom u državi koju Strukić/pixsell) desetljećima vodi hdz? Meštar A onda se oglasio Andrej Plenković. Preka- ljeni majstor relativizacije i veliki meštar svih hadezeovaca zapazio je kako je Tušek počinio ‘grubu političku pogrešku koja se nije smjela dogoditi’. Požalio se i kako njegovi radari, a nedavno se hvalio njihovim dometima, ne funkcioniraju u klijetima i zapazio kako je ‘ovo jedna gruba politička pogreška’ te da se Tušek nije trebao naći sa Šimunićem. Slično je govorio i Gordan Sve bliže gradonačelničkoj kandidaturi – Gordan Maras Jandroković – a ne, govorit će drugačije – (Foto: Marko Lukunić/pixsell) ali i Zoran Milanović koji u Tušekovim riječima i postupcima ne nalazi elemente najvećoj opozicijskoj stranci Maras postaje kaznenog djela. Od početka godine otkrive- kandidat. O beznađu u socijaldemokratskim no je da je požeški gradonačelnik i saborski redovima svjedoči podatak da je drugi po- zastupnik hadezea Darko Puljašić nago- tencijalni kandidat bio Joško Klisović. Za- varao tamošnjeg direktora komunalne firme tvorite načas oči i pokušajte se sjetiti jedne Josipa Viteza da krši zakon i poslove ener- misli, rečenice ili geste Klisovića i Marasa Sindrom kalne izbore, počeo se penjati u stranačkoj getske obnove povjerava podobnim firmama, koju valja zapamtiti. Kako ide? hijerarhiji, dogurao do vrha stranačke or- da sisačko-moslavački župan i hadezeovac Počinjemo s informacijom o kolektivnom ganizacije u Krapinsko-zagorskoj županiji, Ivo Žinić živi u kući koju mu je otkupila Škrinja štokholmskom sindromu. Redoviti mje- a zatim je stigao i u Sabor, još 2015. godine, država iako ima četiri svoje i koristi državni sečni Crobarometar veli da je hdz najjača dok je stranku vodio Tomislav Karamar- stan u Zagrebu. Šta li bi se tek dogodilo da Jedno od jezivijih ubojstava u Hrvata stiglo stranka s 31,1 posto potpore, dok sdp ima ko. Postao je i član partijskog predsjedništva. stranački šef nema razvikane radare? je do Vrhovnog suda. Branitelj četrdesetše- 16,6 posto. I tako mjesecima. Raste Može- Sve je mirisalo na karijeru jandrokovićev- stogodišnje Smiljane Srnec iznosio je mo!, došli su do 9,6 posto, dok četvrto i peto skog tipa, ali onda je u javnost stigla tonska Kandidat detalje žalbe na presudu kojom je osuđena mjesto dijeli desnica: Most sa 7,8 posto i Do- snimka na kojoj se čuje da Tušek pokuša- movinski pokret koji trenutno ima 7,3 posto. va kupiti Viktora Šimunića, nezavisnog Gordan Maras. Ne, nije zafrkancija, Gor- Sestra iz noćnih mora – Smiljana Srnec (Foto: Vjeran Od stranaka ispod praga najbolje stoji Centar vijećnika iz Oroslavja. Šimunić je otkrio dan Maras. Gordan Maras ima ogromne Žganec Rogulja/pixsell) s tri posto. Istodobno, 66 posto građana mi- novinarima da ga je na razgovor s Tušekom šanse postati sdp-ov kandidat za zagrebač- sli da zemlja ide u pogrešnom smjeru, njih pozvao Emil Gredičak, hdz-ov načelnik kog gradonačelnika. Pobijedi li, označit će 25 posto ima posve drukčiji stav – vjeruju Oroslavja. Družili su se 16. siječnja u Gre- definitivni slom mnogih kriterija jer zašto, da Hrvatska dobro putuje, a kultnih i nepo- dičakovoj klijeti, Šimunić veli – i dokazuje dovraga, Maras? Osim zato što dugo želi biti novljivih devet posto građana ne zna kamo snimkom – da su mu predlagali izlazak na sdp-ov gradonačelnički kandidat. Senzaci- ide Hrvatska, ali želi sudjelovati u anketi i izbore s centrističko-lijevom listom koja bi jama nije kraj – Marasa je jednoglasno po- izraziti svoje neznanje. K tome, 57 posto onemogućila pobjedu sdp-a. Obećali su mu i držalo predsjedništvo zagrebačkog sdp-a, a ih ne podržava Vladin smjer. Analiza ovih tajno financiranje kampanje te postizborno znamo kako u toj stranci tradicionalno nisu rezultata nadilazi politološka znanja i za- partnerstvo. Nudili su mu štošta, naročito suglasni ni oko čega. Analitičari zbivanja u dire u medicinu. S jedne strane, lako bi bilo Tušek. Sve je hdz spreman uraditi da makne sdp-u vele da je, na prvi pogled, neobična zaključiti kako su birači zasićeni hdz-om, a sdp s vlasti u Krapinsko-zagorskoj županiji. privrženost frakcije bliske Davoru. Na nemaju alternativu, pa umjesto rizika podr- Šimunić, međutim, nije htio sudjelovati u drugi je logična, jer bernardićevci (bernar- žavaju ono što im je poznato. S druge strane, političkoj korupciji, nego je snimku razgo- dinci?) žele konačno politički pokopati am- kako nemaju alternativu, od Škorinih ust... vora s Tušekom i jaranom dostavio novina- bicioznog Marasa. Tehnika je jasna – podržat pristaša preko Mostovih klerikalaca i Centra rima. Prije sedam godina, hdz-ovka Marija će njegove nerealne ambicije. Uglavnom, do Možemo! – dobro, teško je naći hdz-ovca Budimir snimila je vukovarskog gradona- prema sadašnjem raspoloženju u još uvijek koji bi podržao Možemo! – niz je stranaka koje glasač može zaokružiti. Al’ jok, Hrvat na 15 godina zatvora zbog ubojstva sestre hoće hdz. Tema za ‘Dosje X’. Jasmine Dominić u ljeto 2000. godine. Slučaj pamtljivim čini nevjerojatna činje- Tušek nica da je pokojničino tijelo godinama bilo skriveno u škrinji u obiteljskoj kući. Odvjet- Žarko Tušek imao je sve pretpostavke za nik pokušava dokazati da su i drugi članovi uspješnu karijeru u hdz-u. Obrijano lice, obitelji mogli biti ubojice, a optužena se na sklonost nošenju odijela i privrženost An- koncu njegova izlaganja samo kratko sugla- dreju Plenkoviću. Ili kako se već zove sila s onim što je rekao. Srnec se u sjednicu predsjednik partije. K tome, na pragu je če- Vrhovnoga suda uključila video-vezom iz trdesetih, bio je u sjemeništu pa pobjegao, varaždinskog zatvora. Mediji su zabilježili upisao pravo pa odustao, ali od ljubavi prema njezinu uplakanost, a mi primjećujemo da je Posrtanje perspektivnog hdz-u nije odstupao. Učlanio se početkom kadra – Žarko Tušek (Foto: odvjetnik govorio o krajnje neprofesionalno vijeka i 2005. godine stigao na listu za lo- Patrik Macek/pixsell) izvedenom uviđaju.

Zamjenice glavnog Kolumnisti Daskalović, Ivica Đikić, Tajnica redakcije Štampa Tiskara ‘Zagreb’, Zagreb IMPRESSUM Samostalni urednika Marinko Čulić, Boris Tena Erceg, Milan Gavrović, Vedrana Bibić Tiraža 6500 Novosti su financirane Tamara Opačić Dežulović, Viktor Ivančić, Dragan Grozdanić, Grafički urednici Godina xXII / Zagreb | petak, 29/01/2021 srpski tjednik sredstvima Savjeta za i Andrea Radak Sinan Gudžević, Tomislav Jakić, Mirna Jasić Ivica Družak, nacionalne manjine Vlade Izvršni urednici Boris Rašeta Gašić, Nenad Jovanović, Darko Matošević Republike Hrvatske i sredstvima Izdavač Goran Borković (Portal Dizajn Ureda za ljudska prava i prava Vladimir Jurišić, Davor nacionalnih manjina Vlade Srpsko narodno vijeće Novosti), Petar Glodić Redakcija Konjikušić, Saša Kosanović, Parabureau / Igor Republike Hrvatske. Za izdavača (Kronika), Boris Postnikov Paulina Arbutina, Anja Kožul, Igor Lasić, Stanišljević & Damir Redakcija Milorad Pupovac (Kultura) Bralić, Nikola Đurek Gajeva 7, 10 000 Zagreb Mašenjka Bačić, Jerko Bojan Munjin, Srećko Pulig, t/f 01/4811 198, 4811 281 Glavni urednik Redaktorica Darija Bakotin, Dragana Bošnjak, Hrvoje Šimičević, i Borivoj fotografija naslovnice [email protected] #1102 www.portalnovosti.com Nikola Bajto Mažuran-Bučević Milan Cimeša, Zoran Dovniković (karikaturist) Marko Prpić/pixsell Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 3 kolumna #1102, petak, 29. siječnja 2021.

ARITMETIKA POLITIKE Svečano strijeljanje

akle, to je zbilja trebalo vidjeti. Promaknuće novog američkog predsjednika izvedeno je u pomno re- žiranom scenariju, jedini Dproblem bio je što nisi mogao razaznati da li to više sliči na svečanu inauguraciju ili na svečano strijeljanje. Da ovo drugo nije pretjerano, jasno govori činjenica da je čak i među 25.000 pripadnika elitnih gardijskih postrojbi koji su osiguravali inauguraciju provedena istraga da se u tu do zuba naoru- žanu armadu nije uvukao netko tko bi svoju dugu cijev okrenuo prema Bidenu umjesto prema ‘domaćim teroristima’, kako je novi Piše Marinko Čulić predsjednik nazvao rulju koja je nedavno napala zgradu Kongresa. Nemojmo se lagati, to je velika pobjeda Trumpa. On je kaprici- ozno, kao napuštena mlada, odbio doći na Iako je Trump Bidenovu inauguraciju i povukao se u jednu od svojih bjelokosnih rezidencija. Ali ondje istupanje iz Pariškog klimatskog sporazu- Sinovi pred očevima nacije – izgubio izbore, pripadnici Nacionalne garde u je iz fotelje mogao sa zadovoljstvom pratiti ma, iz Svjetske zdravstvene organizacije obilasku Kapitola (Foto: Leigh kako sjemenje institucionalnog bezakonja, itd. Ali, jeste i to da za razliku od nobelovca Vogel/Newscom/pixsell) prerano je zaključiti kaosa i već napola ozvaničene mržnje dobro Baracka Obame nije pokretao nove ratove napreduje, tu su i prvi plodovi, a nije isklju- u islamskom svijetu. A donekle je i relak- Već prije Trumpa američke statistike govo- da ih je Biden čeno da ih ubrzo bude i puno više. sirao odnose s Rusijom i Kinom, o kojima rile su da policija u očito kontrolirano nekon- Uoči ovih američkih izbora bivši amba- je čak i pomirljivi Joe Biden na nedavnoj troliranim intervencijama ubije puno više cr- dobio. Jer Trump sador u Hrvatskoj i još nekim susjednim ze- inauguraciji zadržao dosta hladnoratovske naca nego bijelaca, iako je prvih u ukupnom mljama, William Montgomery, predvidio retorike, iz koje može proizaći i ovo i ono. broju stanovništva otprilike šest puta manje je do zadnje točke je da će ih Trump izgubiti jednostavno zato Ključno je, očito, nešto drugo. Trump je u od drugih. Trump nije ništa poduzeo s tim u što je osiona ‘budala’, koja je uvijek spremni- nekoj mjeri suzio bojišnicu vanjskopolitič- vezi, naprotiv, poticao je tu atmosferu animo- i zareza razgolitio ja za kavge nego za suradnju. Ali što da radiš s kih trvenja s ostatkom svijeta, što uključuje ziteta prema crncima, isto kao i prema islam- tim ako je on najuspješnija ‘budala’ koju smo i nasrtanje na Evropsku uniju, koje ne bi ni skim, meksičkim i drugim imigrantima, iako otvorene rane imali priliku gledati svojim očima, a to što je bilo bez američkog pokroviteljstva i goleme je i sam potomak imigranta. Na to mu je Biden u onom glavnom – izborima – podbacio, ne materijalne pomoći. Ali je zato tu bojišnicu uzvratio slabije primijećenom, ali najrazorni- cijelog kapitalizma, znači da njegovu ostavštinu treba gumicom preselio unutar granica Sjedinjenih Država, jom rečenicom uoči inauguracije da barbar- prebrisati. Jer, hej, za ovu ‘budalu’ glasalo je koje nikada nisu bile bliže, ili možda još jesu, ski napad trampista na Kongres sigurno ne u rasponu od 74 milijuna Amerikanaca, što je više nego vidjet ćemo, reprizi građanskog rata otprije bi naišao na ovako mlako i gotovo suradničko što su dobivali i neki pobjednici prijašnjih stoljeća i pol. To je dobar podsjetnik na to da reagiranje policije da su na Capitol Hill nasr- liberalnog do predsjedničkih izbora. A to, jedan kroz je- je američka demokracija rođena u potocima nuli batinaši crne, a ne bijele boje kože. Ima dan, znači da su Amerikanci mogli izabrati za krvi stotina hiljada poginulih i ranjenih, čiji tu još nešto što je izmaklo pažnji javnosti i profašističkog, a predsjednika ‘budalu’ samo ako su i sami ‘po- miris dopire do današnjih dana, a u paradoks medija. Riječ je o neispunjenom Trumpovom budalili’, što evidentno i jeste činjenica. Cije- te demokratske revolucije spada i to da su obećanju, za koje ni Biden ne može, sve i da te rane ne može la Amerika, od vrhova vlasti do dna biračke neki od očeva te demokracije koja je na kraju hoće, dati jamstva. Obećanje je glasilo da će baze, napravila je veliki civilizacijski korak dovela do ukidanja crnačkog ropstva i sami se vratiti siguran socijalni status milijunskom izliječiti nitko unatrag, da se ne varamo evidentno profaši- držali robove. radništvu osiromašenom planskom deindu- stički, tako da se s razlogom čini kako neke strijalizacijom Amerike, koja je jedva nešto sam, pa ni Biden. od slavnih epizoda iz američke povijesti, kao akle, Amerika kao jedna od manja nego u Hrvatskoj. Naravno, ništa od što je ukidanje ropstva i oslobađanje Evrope lučonoša slobodarstva u svi- toga. Američki kapitalizam u međuvremenu Potreban je dublji (uz Rusiju) od nacizma, ne bi bile ni moguće jetu ima tu čudesnu dimen- je napravio još korak-dva više iz industrijske uz stanje kolektivnog duha koje posljednjih ziju, ali ima i čudovišnu, i to u špekulantsku fazu, i tako se približio pono- zaokret godina vlada ovom moćnom i važnom ze- sada curi kroz sve raspukline ru koji je najavio prije punog stoljeća jedan mljom. Što je presudilo tome, pitanje je za Dove velike zemlje u možda najvećoj krizi od otaca moderne automobilske industri- milijardu dolara. Dosta blizu uvjerljivom koja ju je pogodila nakon osnutka. Donald je. Henry Ford, o njemu je riječ, izjavio je, odgovoru je to što se Amerika ne snalazi u Trump sigurno nije jedini krivac za to, tre- prepričavam, da će kapitalizam propasti ako ulozi onoga koji više nije u vrhu hijerarhije ba kopati dublje da se dođe do ostalih, ali njegovi radnici ne budu financijski sposobni svjetske moći, nego se tu pojavljuju i drugi, otvorio je sve ventile koje je stigao, sve do kupiti automobile koje sami proizvode. Kina, Rusija, na rezervnoj klupi i Indija, u ovog najnovijeg, s pandemijom Covida−19, I to upravo gledamo. Kada je nekada moć- perspektivi čak i Brazil i neki drugi. I zato jer je budalaški umislio da galamom može na kapitalistička parnjača svjesno prešla sa nije čudo da je Trump započeo mandat onim nadjačati koronavirus, što je isto kao da der- skupljeg, ali efikasnijeg kamenog uglja (bolje ‘America first’, čime je najavio borbu za novo njavom pokušavaš rastjerati olujne oblake. plaćanje stvaralaca nove materijalne vrijed- američko ustoličenje na tronu svjetske moći. Biden nije takvo laprdalo, pa iako tek treba nosti) na jeftiniji drveni ugljen (burzovno i Ali, paradoksalno, glavni razlog za suno- vidjeti što će donijeti četiri godine njego- bankarsko preraspodjeljivanje postojećih vri- vraćenje sad-a ne dolazi odatle gdje ga je vog predsjedničkog mandata, za početak jednosti), sve se počelo urušavati. Prvo je, evo, najviše trebalo očekivati, štoviše, Trump ostanimo na tome da je hladno i uvjerlji- posrnula najmoćnija kapitalistička zemlja, je vodio barem donekle uspješnu ili barem vo poklopio Trumpa da je Covid−19 odnio sad, koja je izgubila svoje imperijalističko podnošljivo neuspješnu vanjsku politiku. više američkih života nego bitke u Drugom prijestolje. A sada logički može doći na red Jeste da je radio neoprostivo glupe greške, svjetskom ratu. Ali dobro, koronavirus je tu jedino posrnuće brutalnog kapitalizma u cje- na prvom mjestu suspenziju nuklearnog i jednog dana će se valjda povući, a puno je lini, o čemu nećemo nagađati, ali nam, hvala sporazuma s Iranom, okuraživanje Izrae- važnije što se to ne može s istom sigurnošću liberalnim demokratima, nitko ne može zala da administrativno anektira Jeruzalem, reći za rasnu segregaciju. braniti ni da se tome toplo nadamo. ■ Novosti Predsjednik Zoran Milanović još jednom je ostao piše Ivica Đikić Tjednik za racionalnu manjinu usamljen u borbi protiv ustaških simbola 4 politika #1102, petak, 29. siječnja 2021. Zvijezda iz rukava Iz onoga što je rekao Branko Bačić proizlazi da će HDZ u razgovor o potpunoj zabrani ustaškog pokliča uvesti moment zvijezde petokrake kao simbola Jugoslavenske narodne armije, vojske koja je djelovala ‘na području Hrvatske u vrijeme totalitarnih režima’. Nema sumnje da će ovaj bizarni pokušaj izazvati još dublje prijepore

remijer Andrej Plenković te čla- gestu okretanja leđa hos-u i zds-u, misli- hos-ovci na proslavi u Zadru (Foto: Dino novi njegove vlade i stranke opet su Milanovićev mo na to da je Milanovićev prošlogodišnji Stanin/pixsell) odbili jasno i nedvojbeno podržati odlazak sa svečanosti u povodu dvadeset i predsjednika Zorana Milanovi- odlazak nije pete obljetnice ‘Bljeska’ u Okučanima nai- Banskim dvorima i policajcima iz osiguranja, ća u odustajanju od sudjelovanja šao na zdušnu osudu Plenkovića i njegovih bio proustaški radikaliziran ili samoradika- Pu komemoraciji na kojoj su se u službenom izazvao žešće ljudi: najčešće su ponavljali optužbu da je liziran. protokolu ukazali ljudi u uniformama i pod za- predsjednik Republike otišao iz Okučana a Premijer Plenković: ‘Cijelu tu priču znam stavama hos-a, odnosno pod grbom u kojem je kritike, ako da se nije udostojio poslušati hrvatsku hi- samo iz naše jutrošnje rane konverzacije, jer ispisan ustaški poklič ‘Za dom spremni’. To je mnu i da nikakve filoustaške provokacije me on nazvao ujutro dok sam ja sa sinom najvažnija vijest nakon što je Milanović proš- izuzmemo ne mogu biti opravdanje za takav manjak gledao kako on završava jedan Lego. Nisam log petka napustio obilježavanje dvadeset i poštovanja spram državnih i nacionalnih znao što je tako dramatično u osam sati. osme godišnjice operacije ‘Maslenica’ u Zadru ponekoga s krajnje svetinja te poginulih za Hrvatsku. Sad su Onda sam shvatio da mi želi reći da su nje- zbog hos-ovaca u protokolu, a hos-ovci su bili ipak reagirali nešto suzdržanije, valjda zato govi iz protokola ili, ne znam, iz sigurnosti u protokolu usprkos naknadnim pokušajima političke desnice te što se u međuvremenu, u listopadu 2020., vidjeli nekoga u majicama hos-a. Nazvao visokopozicioniranih hdz-ovaca da zamagle zbio oružani napad dvadeset dvogodišnjeg sam ministra Banožića, pitao ga o čemu se ili relativiziraju tu činjenicu. radikalnije među Kutinjanina Danijela Bezuka na sjedište radi, on u tom trenutku toga uopće nije bio Kad kažemo da su najviše rangirani hdz- Vlade i što se saznalo da je Bezuk, koji se ubio svjestan, da se tako nešto događa. I prema ovci opet odbili poduprijeti predsjednikovu veteranima ubrzo nakon pucnjave iz kalašnjikova po onom što ja vidim, i što sam pokušao provje- Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 5 politika #1102, petak, 29. siječnja 2021. riti do sada jer sam pretpostavljao da ćete me to pitati, dakle koliko sam ja shvatio, tamo se pojavilo nekoliko ljudi u majicama hos-a koji nisu bili, prema onom što mi kaže ministar Banožić, predviđeni u tom službe- nom protokolu koji se odnosio na dijelove braniteljskih udruga. Da li je to sve skupa bilo baš tako ili ne, ja to u biti ne znam. U svakom slučaju, ja sam za komemoracije, ne za provokacije.’ Ministar obrane Mario Banožić: ‘Imate službeni protokol. Pojavili su se ljudi koji nisu dio toga, prema riječima organizatora. Nikad nisam cijenio samovolju, pa neću ni sad. Prema riječima branitelja, samovolja je koštala mnogo ljudskih života. Kasnije se dogodilo da smo skoro došli u situaciju da je nanesena sjena na kompletan Domovin- ski rat. Tim riječima ću završiti komentar.’ Zadarski župan Božidar Longin: ‘Nažalost, izgleda da pijetet žrtvi i ovaj veliki dan pada u drugi plan zahvaljujući ovakvim potezima. Mislim da ničiji ego, ni lijevi ni desni, ne bi trebao biti iznad poginulih branitelja i proslave akcije Maslenica.’ Druga važna vijest u vezi sa zadarskim slučajem jest ta da je Milanović odmah zapo- vjedio načelniku Glavnog stožera admiralu Robertu Hranju da se hitno povuče s obi- lježavanja ‘Maslenice’ i da sa sobom povede sve aktivne vojne zapovjednike najviše razine. Otišli su generali Boris Šerić, zapovjednik Kopnene vojske, Michael Križanec, zapovjednik Ratnog zrakoplovstva, Mla- den Fuzul, zapovjednik Zapovjedništva za potporu, Blaž Beretin, zamjenik zapovjednika Hrvatskog vojnog učilišta, Mijo Validžić, zapovjednik Gardijske oklopno- mehanizirane brigade, te Boris Zdilar, posebni savjetnik načelnika Glavnog stožera za zdravstvo. Premijer Plenković i ministar Banožić na to su samo konstatirali da vrhovni zapovjednik ima zakonsko pravo na izdavanje takve vrste naredbi i nisu davali vrijednosne ocjene o tom postupku koji je dodatno učvrstio Milanovićev autoritet u Hrvatskoj vojsci i u javnosti. Predsjednik je, osim toga, premijeru jasno dao do znanja da će biti dosljedan i čvrst shvatio da u ovoj priči ne smije ostati pasi- Glavni zapovjednik Oružanih Smisao je da se hdz snaga – Zoran Milanović (Foto: u pogledu – trenutno više-manje legalne – van i okamenjen u preporuci Kusićevog vije- Josip Regović/pixsell) upotrebe krilatice ‘Za dom spremni’ i tako ća koja proizvodi samo konfuziju i u javnom svaki put nanositi sve veću javnu štetu umje- u iduća tri-četiri životu i u sudskoj praksi. U svibnju dolaze Bačić je dao do znanja i kako se namjerava renjačkom i civiliziranom imidžu aktualnog lokalni izbori i hdz-u nije pametno da se postići prolongiranje odluke o spomenutom vodstva hdz-a: Milanovićev odlazak iz Zadra, mjeseca glede hos-a predizborna kampanja i ljevice i desnice pre- problemu. ‘Treba urediti korištenje svih uostalom, nije izazvao šire i žešće kritike u tvori u istjerivanje na čistac Andreja Plen- simbola i znakova svih vojski koje su bile javnosti, ako izuzmemo ponekoga s krajnje i ustaškog pozdrava kovića kad je riječ o odnosu prema zds-u. na području Hrvatske u vrijeme totalitarnih političke desnice te ponekoga iz radikalnije Iz riječi Branka Bačića može se zaključiti da režima’, rekao je, ponovimo, potpredsjednik struje među ratnim veteranima. I svaki slje- ne zamjeri previše ni hdz kani poduzeti manevar čiji je osnovni hdz-a i šef hdz-ovog saborskog Kluba zastu- deći put negodovanje na račun Milanovića bit smisao odgađanje rješenja, odnosno kupova- pnika. Iz toga proizlazi da će hdz u razgovor će sve slabije i još manje relevantno. lijevima ni desnima nje vremena do okončanja lokalnih izbora, o potpunoj zabrani ustaškog pokliča i ka- U prvi mah učinilo se, dakle, da će Plen- smisao je da se hdz u iduća tri-četiri mjeseca znenom gonjenju onih koji krše tu zabranu ković i hdz uglavnom ignorirati predsjedni- četku prošlog mandata osnovali smo povje- glede hos-a i ustaškog pozdrava ne zamjeri uvesti novi moment u vidu zvijezde peto- kov zadarski potez i ostati pri svome stavu renstvo i držimo da je to povjerenstvo sagle- previše ni lijevima ni desnima. Ništa drugo krake kao simbola ili znaka vojske – Jugo- da se amblem hos-a s ustaškim pokličem davajući sve aspekte dalo jednu preporuku Plenković ni dosad nije činio u vezi s time: slavenske narodne armije – koja je djelovala može koristiti iznimno u prilikama pove- za koju mislim da može biti dobra podloga mislio je da je zahvaljujući vijeću Zvonka ‘na području Hrvatske u vrijeme totalitarnih zanim s obljetnicama ratnih događaja, što za uređenje zakona kako postupati prema Kusića pronašao formulu da vuk trajno bude režima’. Nema sumnje da će bizarni pokušaj je rješenje kojem se domislilo Vladino Vije- tom i drugim simbolima totalitarnih reži- sit, a i da ovce budu na broju. službenog stavljanja znaka jednakosti iz- će za suočavanje s posljedicama vladavine ma. Treba urediti korištenje svih simbola i među simbola ndh i jna izazvati još dublje nedemokratskih režima, vijeće prevođeno znakova svih vojski koje su bile na područ- Glasnik još jednog rješenja koje političke i društvene prijepore nego što su to nije – Branko Bačić (Foto: Luka akademikom medicinske provenijencije i ju Hrvatske u vrijeme totalitarnih režima. Stanzl/pixsell) oni postojeći o zds-u i hos-u, ali Plenkovi- premijerovim savjetnikom Zvonkom Kusi- Mislimo da se u dogovoru sa svim sudioni- ću je cilj – osim pukog odugovlačenja – da ćem. Isti dojam bio je i u ponedjeljak, kad je cima, pa i oporbenim, može iznaći rješenje se hdz po svaku cijenu pojavi u ulozi onog Mario Banožić uoči sjednice Predsjedništva koje će zadovoljiti sve građane Hrvatske.’ političkog aktera koji pravednički udara po i Nacionalnog vijeća hdz-a odao priznanje Razlog ovoj prividnoj popustljivosti i otvo- ‘ekstremizmima’ raspoređenima zdesna i sli- pripadnicima hos-a koji su se borili u Do- renosti nije, naravno, u afirmaciji Milanovi- jeva. Zapravo se radi o tome da hdz želi u što movinskom ratu, ali da im to, eto, ne daje ćevih postupaka, nego u inicijativi zagrebač- većoj mjeri relativizirati nedvosmisleno i pravo da provociraju i ‘stvaraju nelagodu’. ke Židovske općine kojoj se odazvala većina neophodno stavljanje ustaštva i ndh-nostal- Pritom je izjednačio one desnije od hdz-a i parlamentarnih stranaka, uključujući i gije izvan zakona paralelnim forsiranjem one koji su na lijevo-liberalnoj strani da sa predstavnika hdz-a i zastupnike hdz-ovih antikomunizma i antijugoslavenstva kao suprotnih pozicija podrivaju Plenkovićev koalicijskih partnera: zahtijeva se da svako svojevrsne nacionalističke legitimacije pred koncept beskonfliktnosti kad je riječ o za- veličanje ustaštva i ndh te javno korištenje ustašofilskim dijelom birača koji se teško konskom tretmanu hos-ovog grba inspiri- ustaških obilježja i pozdrava budu sankcio- mogu pomiriti s gubitkom. hdz će tom dije- ranog ustaštvom. No nakon rečene sjednice, nirani kao kazneno djelo umjesto kao pre- lu birača ponuditi ideološku kompenzaciju, potpredsjednik hdz-a Branko Bačić izja- kršaj, bilo da se dopuni postojeći Kazneni bez obzira na to kakvi će biti efekti po ne- vio je ovako: ‘Prije svega, u osudi ustaškog zakon, bilo da se donese posebni zakon ko- jaku državu i društvo, jer to je već trideset režima, hdz se više puta izjasnio. Na po- jim bi se regulirala ta materija. Plenković je godina suština hdz-ove politike. ■ Novosti Predsjednik Židovske općine Zagreb piše Jerko Bakotin Tjednik za racionalnu manjinu inicirao je sastanak predstavnika 6 aktualno #1102, petak, 29. siječnja 2021. saborskih klubova Zabrana na čekanju Povodom inicijative za zabranu ustaških, nacističkih, fašističkih i četničkih simbola za Novosti govore odvjetnica Vesna Alaburić, stručnjak za desni ekstremizam David Begrich i politolog Tihomir Cipek

onovno je pokrenuta javna ra- minatornoj osnovi, a Zakon o prekršajima židovske ili srpske narodnosti’. Najveći je pro- narodni radnički pokret i borbu za pravedni- sprava o zabrani nacističkih, fa- protiv javnog reda i mira propisuje sankcije blem u tome što spd-ov prijedlog ne rješava je društvo, kao i pojedine legalne stranke u šističkih, ustaških, ali i četničkih ako je korištenjem tih simbola i pozdrava na ključno pitanje vezano uz pozdrav zds, koji članicama eu-a. O situaciji u Njemačkoj za obilježja. Predsjednik Zoran javnom mjestu stvarno remećen javni red se u tekstu predloženih zakonskih izmjena Novosti govori sociolog, teolog i stručnjak za Milanović, načelnik Glavnog i mir. Tako cijeli spektar rasističkog govora, uopće ne spominje. desni ekstremizam David Begrich, poznati Pstožera os rh admiral Robert Hranj i drugi uključujući govor simbolima, gestama, odo- — Kod nas postoji spor da li je zds samo ustaš- istočnonjemački intelektualac. zapovjednici su uslijed prisutnosti osoba s rama, ostaje izvan dosega našeg kaznenog ki pozdrav ili je to i pozdrav iz Domovinskog — Zabranjena je upotreba simbola iz vremena ustaškim pozdravom ‘Za dom spremni’ napu- zakonodavstva – kaže Alaburić. rata, koji u kontekstu posljednjeg rata i da- nacionalsocijalizma, simbola tadašnjih naci- stili obilježavanje obljetnice akcije Maslenica. Što se tiče konkretne inicijative sdp-a, našnje Hrvatske nema značenje ustaškog po- onalsocijalističkih organizacija i nacističke Potom su se u Židovskoj općini Zagreb sastali odvjetnica je smatra dobrodošlom, jer će se zdrava. Važno je da se zakonodavac o tome države. Odredbama kaznenog zakona 86 i predstavnici većine saborskih zastupničkih Sabor konačno morati izjasniti o zakonodav- precizno i jasno odredi. sdp bi svoj prijedlog 86a zabranjeni su i simboli poratnih neona- klubova, uključujući i predstavnika hdz-a nom uređenju ovog pitanja. Međutim, na- mogao dopuniti jasnim određenjem o ustaš- cističkih organizacija. Tu je i paragraf 130 o Damira Habijana. Tamo se razgovaralo i o pominje da tekst prijedloga ima dvije slabe kom pozdravu zds – ističe Alaburić. Dakle, huškanju naroda (Volksverhetzung) – navodi sdp-ovom prijedlogu izmjena Kaznenog za- točke. Prvo, ona smatra da reguliranje kažnja- karakter zds-a ostao bi nejasan čak i sa usvo- Begrich. kona, odnosno dopuni člankom 325a. Time bi vanja zds-a isključivo Kaznenim zakonom jenim sdp-ovim zakonskim prijedlogom, a Taj paragraf – koji propisuje zatvorske ka- se onoga ‘tko u javnom prostoru koristi, isti- nije dobro rješenje. Ističe da se u skladu s te- upotreba tog pozdrava ostala bi siva zona. U zne za poticanje mržnje i distribuciju pred- če, nosi na odjeći ili pokazuje na drugi način meljnim načelima kaznenog prava i međuna- pojedinim bi situacijama optužene za kori- meta koji potiču mržnju, kao i za odobravanje simbole, parole, slogane, zastave, znakove, rodnim konvencijama, kazneni progon treba štenje zds-a ‘bilo moguće braniti argumen- ili umanjivanje nacističkih zločina – done- oznake, slike, imena, nadimke, nazive, po- propisati samo za najteže povrede zaštićenih tacijom da je riječ isključivo o patriotskoj, ne- kle je poslužio kao uzor za sdp-ov prijedlog. zdrave, pokliče, načine pozdravljanja, geste, osobnih i društvenih vrijednosti, odnosno diskriminatornoj upotrebi zds-a s tradicijom Postoje i iznimke u slučaju znanstvene ili odore ili njihove dijelove ili druga obilježja za rasistički, diskriminatorni govor kojim se u Domovinskom ratu’. Jedini način da se to umjetničke upotrebi tih simbola, kao i u sdp- fašističkog, nacionalsocijalističkog, ustaškog potiče ili može potaknuti na nasilje i mržnju izbjegne je da zakoni točno propišu u kojem ovom prijedlogu. Komunistički simboli, pak, i četničkog pokreta ili režima ili njihovih prema ranjivim društvenim skupinama. bi situacijama zds bio zabranjen, a u kojima nisu zabranjeni. vodećih osoba ili postrojbi’, kaznilo kaznom — Za diskriminatorni govor koji ne prijeti eventualno iznimno dopušten. Postoje i na- — U nekom saveznim pokrajinama zabranje- od šest mjeseci do tri godine zatvora. Ako je takvim neposrednim štetnim posljedicama gađanja da bi hdz podržao zabranu ustaških ni su simboli pojedinih konkretnih komuni- djelo počinjeno putem medija ili društvenih dostatna je i prekršajnopravna zaštita, pa i obilježja, ali samo u paketu sa zabranom crve- stičkih organizacija, poput organizacije Freie mreža, ili se radi o proizvodnji i distribuciji građanskopravna zaštita na temelju propi- ne zvijezde i ostalih komunističkih obilježja. Deutsche Jugend, ali simboli komunizma spomenutih obilježja i predmeta, kazna bi sa o zabrani diskriminacije. Uvijek su važni Prošlih je dana to spomenuo i utjecajni sudac sami po sebi nisu – dodaje on. mogla iznositi do četiri, odnosno pet godina kontekst i stvarne ili neposredno moguće po- Ivan Turudić. Što se upotrebe nacističkih simbola tiče, zatvora. Time bi, primjerice, bio zabranjen sljedice. A kad govorimo o pravnoj zaštiti, ne — To je potpuno zamagljivanje problema. S kazne su uglavnom novčane, a zatvorske pozdrav zds, kao i prodaja fotografija poglav- smijemo se fokusirati samo na kazneno pravo, komunizmom nemamo problema, ne posto- samo ukoliko se radi o vezi s drugim, istovre- nika Ante Pavelića. U priopćenju nakon već na cjelinu pravnog sustava – objašnjava je ilegalne grupe koje se nasiljem zalažu za us- meno počinjenim kaznenim djelima. Begrich sastanka, predsjednik žoz-a Ognjen Kraus odvjetnica. postavu diktature proletarijata. Zakonom se ističe da same kazne neće postići svrhu, nego je ustvrdio da je ‘jednoglasno zaključeno da Ukratko, reguliranje zds-a trebalo bi proši- ne propisuju zabrane uslijed zla počinjenog je potrebno povesti raspravu i sagledati druš- se pristupi usuglašavanju zakonskog okvira’ riti i na prekršajno zakonodavstvo, većinu ko- pod nekim simbolima u povijesti, nego zato tveni kontekst, odnosno tko i u koje svrhe kojim bi se spomenuta obilježja zabranila. No rištenja zds-a kažnjavati novčanim kaznama, što se tim tradicijama inspiriraju danas posto- koristi određene simbole. utjecajni su hdz-ovci i sam Habijan brzo dali a kazneni progon pokretati i zatvorske kazne jeće grupe koje pozivaju na nasilje i mržnju, Odluka o zds-u i ostalim ustaškim – ali do znanja da od toga neće biti ništa. propisivati tamo gdje je vidljiva očita namjera pa stoga predstavljaju društvenu opasnost. i četničkim – simbolima ovisi o hdz-u. Ta Novosti su dobile sdp-ov tekst zakonskog poticanja na nasilje i mržnju, ‘primjerice kad Osim toga, Europski sud za ljudska prava je je stranka, ističe u jednom tekstu profesor prijedloga te se o njemu konzultirale s odvjet- je isticanje ili promoviranje ustaških simbola presudio da se crvenu zvijezdu ne može za- zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti nicom Vesnom Alaburić. Prošle se godine ili pozdrava usmjereno prema dijelu građana braniti – zaključuje Alaburić. Tihomir Cipek, 1990-ih godina vodila ‘dvo- zakuhala javna rasprava o odluci Visokog esljp je u slučaju koji je mađarski ljevičar struki diskurs u politici povijesti.’ hdz se u prekršajnog suda, koji je utvrdio da Marko Prizor s Thompsonovog Attila Vajnai 2008. vodio protiv Mađarske ‘službenim istupima u pravilu suzdržavao koncerta, Knin 2015. Perković Thompson izvikivanjem zds-a (Foto: Duško Jaramaz/ ustvrdio da crvena zvijezda ne simbolizira od povezivanja s ustaškim simbolima, ali u u sklopu nacionalističke budnice ‘Bojna Ča- pixsell) isključivo totalitarno nasljeđe, nego i među- neslužbenima ih je dio članova stranke ned- voglave’ ne krši javni red u mir, a protivno vojbeno prihvaćao’. pojedinim dotadašnjim primjerima sudske — Potom se Sanaderov hdz i bez eksplicit- prakse. Za razliku od dijela pravnih stručnja- nih zakona jasno određivao prema ustaškoj ka, Alaburić je argumentirala da kritike vps-a simbolici. Otkako je stranku preuzeo Kara- nisu opravdane, da zds tom odlukom nije u marko, duh je pušten iz boce i jasno je da svim okolnostima legaliziran, nego da nije se radi o pokušajima rehabilitacije fašizma. kažnjiv u određenom kontekstu. Skrenula Danas bi bilo prijeko potrebno izričito zabra- je pažnju i na to da trenutno zakonodavstvo niti sve fašističke simbole. No hdz se vratio ne propisuje beziznimno kažnjavanje zds-a dvostrukom diskursu. Prema inozemstvu se i da je, ako političari smatraju da je to nužno, zastupaju liberalno-demokratske vrijednosti, na njima da ‘obave svoj posao i to propišu ali se pazi da se ne zamjera radikalno desnim zakonom’. biračima. Promijenjene su okolnosti – za ra- — Odgovornost za sve oblike korištenja faši- zliku od nekadašnjih hsp-ova pod utjecajem stičkih, ustaških, četničkih simbola i pozdra- hdz-a, sada postoje autentične stranke ra- va treba biti precizno uređena zakonom, a dikalne desnice koje se s hdz-om nadmeću to ovoga trenutka u Hrvatskoj nije učinjeno. za isti glasačko tijelo. Zbog toga se oklijeva Kazneni zakon prijeti sankcijama samo ako sa zakonskim zabranama i mislim da će se se korištenjem tih simbola i pozdrava druge oklijevati i dalje, barem do lokalnih izbora. poziva na nasilje i mržnju prema pojedinci- Dakle, vodit će se nedosljedna politika poma ili društvenim skupinama na nacional- vijesti koja ne odgovara temeljima ustavnog noj, vjerskoj, rodnoj ili nekoj drugoj diskri- poretka – kaže Cipek za Novosti. ■ Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 7 kolumna #1102, petak, 29. siječnja 2021.

UVREDE & PODMETANJA Pobunjena kulisa

razliku od više njegovih ranijih poteza i istupa, demonstrativno odbijanje hrvatskog predsjednika - da sudjeluje u svečanosti Zpovodom obilježavanja 28. godišnjice ratne operacije Maslenica zaslužuje respekt. Kao što znamo, to je već druga sabotaža takve vrste priređena s najviše državne po- zicije: prošloga proljeća je Milanović protes- tno napustio sličnu obrednu svetkovinu u Okučanima, također zbog prisustva osoba s ustaškim insignijama, da bi ga nakon toga ‘zgroženi’ ministri vlade - optuživali kako ‘ne poštuje branitelje’ Viktor Ivančić i izdaje nacionalnu stvar. Sada, saznavši da je protokolom proslave u Maslenici predvi- đeno sudjelovanje individua opremljenih crnim uniformama i grbovima s ustaškom Upravo na parolom ‘Za dom spremni’, predsjednik je, U svoju obranu, bez namjere da obusta- Ima da me nema – Zoran Milanović (Foto: Marko iskoristivši ovlast zapovjednika -a, s fe- vim posipanje pepelom, mogu tek uočiti pa- Prpić/) rutinskim šte povukao i ofi cire iz vojnog vrha, uklju- radoks ovoga korisnog političkog iskoraka: čujući načelnika Glavnog stožera Zoran Milanović morao je odbiti da se pojavi da je ‘to bio neformalan sastanak’, da ‘nisu patriotskim . To, naravna stvar, nije pokolebalo u ulozi predsjednika kako bi ulozi predsjed- donesene nikakve odluke’ i da je cijela stvar ministra obrane da svo- nika konačno dao smisao. Potvrdio je svoju napuhana ‘uoči lokalnih izbora’ kada se, već ceremonijama jom nazočnošću legitimira državni ritual političku važnost uskraćujući se, takoreći; uobičajeno, ‘umjesto o ozbiljnim pitanjima ukrašen fašističkim simbolima. po modelu ‘ima da me nema’ (pokazat ću želi govoriti o ideologiji’. Proglas centrale – ne pristajući Tako je raniji utisak dodatno izoštren: vam tko je predsjednik tako što ga neće izrecitirao je pak ovako: predsjednik države nije familijaran s fašiz- biti!) uspio je zaskočiti sistem s leđa i poru- ‘Stav je -a jasan, uvijek smo jasno sudjelovati u mom kakav Vladi i njenom predsjedniku oči- čiti kako je najprisutniji, a za humanistički osuđivali ustaški režim 1941–1945., i tu ne- to ne smeta. Čovjek prosto poželi da ovakvi raspoloženi dio javnosti i najkorisniji, kada mamo dilema, ali treba biti pažljiv prema svojstvu umrtvljena protokolarni okršaji postanu redovni, kako demonstrativno odsustvuje. mladićima koji su bili u -u i pod znakom bi se postojeći jaz produbio. Milanović je na- Drugim riječima: upravo na rutinskim ‘Za dom spremni’ u Domovinskom ratu umi- državnog dekora ime, zahvaljujući mogućnostima koje pruža patriotskim ceremonijama – ne pristajući rali za Hrvatsku. To nema veze s , što je visoka državna funkcija, efektnije od bilo sudjelovati u svojstvu umrtvljena državnog potvrdilo i Vijeće za suočavanje s prošlošću.’ – Milanović je koga drugoga raskrinkao ciničnu narav one dekora – Milanović je osigurao svojoj funkci- ‘dvostruke konotacije’ što ju je Plenković ji težinu veću od ceremonijalne. Maslenička nakon toga suvišna osigurao svojoj pripisao paroli ‘Za dom spremni’, pa onda predstava je propala jer je scenografi ja izne- pitanja – na primjer: kako to i sramotnoga zakonskog rješenja – kao nor- vjerila očekivanja. I na tome mu postignuću, nema veze s ako su i u vri- funkciji težinu veću mativnog izraza nacionalne hipokrizije – po imajući u vidu napore vladajuće većine da jeme mladići pod znakom kojemu je ustaški poklič faktički legaliziran, normalizira crnokošuljaški ambijent i ustaš- ‘Za dom spremni’ ‘umirali za od ceremonijalne. ‘u posebnim prilikama’, razumije se. ko folklorno blago, valja odati priznanje. PHrvatsku’? ili: što učiniti s pažnjom prema Bitna razlika između dvojice političara S premijerom Plenkovićem i -om mladićima koji su pod znakom ‘Za dom spre- Maslenička očitovala se i u Plenkovićevoj frajerskoj su- stvari stoje sasvim drugačije. Baš u vrijeme mni’ klali za Hrvatsku? – bilo bi gubljenje gestiji da ga je predsjednikov telefonski poziv održavanja priredbe povodom godišnjice vremena. Stranački ovlašteni agent samo je predstava je propala – kada ga je upozorio da je protokol državne slavne bitke u Zagrebu je, na inicijativu po tisućiti put ukazao na raspored grupacija svečanosti zagađen fašističkom simbolikom Židovske općine, organiziran sastanak na na hrvatskoj političkoj i javnoj sceni: postoje jer je scenografi ja i da on takvom skupu ne kani prisustvovati kojem su predstavnici partija vladajuće fašisti, postoje antifašisti i postoje hadeze- – nepotrebno ometao dok je gledao sina kako koalicije i nekih opozicijskih stranaka, pre- ovci, čiji se antifašistički fašizam, ovisno o iznevjerila slaže lego-kockice. Milanović, međutim, nije ma novinskim izvještajima, ‘jednoglasno prilikama, može prikloniti onima prvima imao potrebu za izmotavanjem i nastupio je zaključili da se pokrene procedura za dono- ili onima prvima. očekivanja kategorično: ‘Hrvatska vojska i ustaštvo neće šenje zakona o zabrani i krivičnom kažnja- Kratkoročno, partiji ostaje sanirati rupe u biti povezani dok sam ja predsjednik.’ vanju upotrebe ustaških simbola, negiranja protokolu i pozabaviti se novonastalim pro- Šteta je što u ovoj zemlji nije demonstri- koncentracijskih logora smrti i veličanja blemom – kako disciplinirati predsjedničku ran takav stav u prvoj polovini zadnje deka- ustaških zločinaca’. kulisu da ne otima vojno zapovjedništvo i de prošloga stoljeća. A šteta je i što aktualni Prvi utisci bili su toliko optimistični da ne pretvara domovinske rituale u farsu? Jer korisnik rezidencije na Pantovčaku ne gaji je čak i poslovično skeptični predsjednik dekor, za nevolju, iskazuje znatno manje sličnu dosljednost kada je riječ o oduzi- Židovske općine Zagreb drvenoga mrtvila nego što je to zamišljeno manju državnih odlikovanja pravomoćno nakon sastanka izjavio: ‘Vjerujem da ćemo ustavnim rješenjem. osuđenim ratnim zločincima. Ipak, principi- možda jednom nešto konačno postići nakon Vizija takozvanoga političkog centra jelno zalaganje za antifašističke vrijednosti 30 godina.’ I još: ‘Ako postoji volja, do ljeta bi kakvu nameću Andrej Plenković i njegova obećava. Dotle da i rijetki glasovi koji tvr- se moglo izaći na glasanje pred Sabor, i ako stranka, naime, ne podrazumijeva osloba- de kako najvažnija karakteristika funkcije postoji volja vladajuće stranke, taj se zakon đanje hrvatskoga društva od ustaštva, već predsjednika leži u njenoj nepotrebnosti može izglasati dvotrećinskom većinom.’ oslobađanje ustaštva od društvene sumnje. – a među takvima je i glas ovog potpisnika Sutradan, međutim, pokazalo se kako Stoga bi bilo ljekovito lišiti se iluzija o real- – djeluju pomalo sumnjivo, barem u aktu- je , predstavnik -a na noj fašističkoj prijetnji: stvarna snaga hrvat- alnoj konstelaciji političkih snaga. Zar nije spomenutom sastanku, sudjelovao u ulozi skog fašizma ne manifestira se postrojava- bolje da revije crnokošuljaša u državnoj re- stranački ovlaštenog agenta, zaduženog da njem crnokošuljaša na državnoj proslavi, već žiji budu popraćene makar protokolarnom šutnjom zavara koalicijske partnere i pod- gardom onoga koji ne razumije zbog čega nelagodom, kakvu može izazvati jedino nese izvještaj centrali. A kada ga je centrala ga se takvom viješću ometa dok gleda svoj pobunjena kulisa? upoznala sa službenim stavom, izjavio je pomladak kako slaže lego-kockice. ■ Novosti Iz povijesti beščašća piše Hrvoje Šimičević Tjednik za racionalnu manjinu 8 Društvo #1102, petak, 29. siječnja 2021.

očetkom listopada 1991. godine Mira Furlan poslala je pismo u redakciju tjednika Danas. Povod za istup bile su javne osude u Hrvat- skoj zbog njenog nauma da igra u Hajka na Ppredstavi na Beogradskom internacionalnom teatarskom festivalu (bitef). Furlan je napisala da je odlučila odigrati ulogu iz više razloga, pa i zbog ljudi koji ‘nisu poljupcima i maha- njem ispraćali tenkove upućene u Hrvatsku’. ‘Ne igrati ovu predstavu znači pristati na to da je sve gotovo, da je opća destrukcija izvede- Miru Furlan na dokraja, da smo svi mi zbrisani s lica zemlje kao nepotrebni, pa čak i štetni balast, ukratko to znači potpisati vlastitu kapitulaciju’, stoji u tom pismu. Donosimo arhivu medijskih napada Iako se naivno možda nadala da je time dovoljno objasnila svoj izbor, razdoblje najvećeg iživljavanja tek je uslijedilo. U sljedećem bro- na glumicu početkom devedesetih. ju, u rubrici pisma čitatelja, javio se Zvonko Maković da obznani kako se iza njene odluke krije ‘veoma dvojbeni moral’. Prednjačio je tjednik Globus, za koji su Vjesnik je u svome prilogu objavio kratku informaciju o pismu i citat iz njega, uz naslov ‘Glumom protiv očaja’. Uz obavijest je stajala pisali Rene Bakalović, Slaven Letica, Tanja oveća teatarska fotografija Mire Furlan u po- luobnaženom izdanju. Tamo gdje je režimski list stao sa sugestiv- Torbarina i drugi, a sekundirali su Anja nim prizorom, nastavio je Globus eksplicit- nim tumačenjem. U novinama Denisa Ku- ljiša, koje su u svojim počecima obilato radile Šovagović, Zvonimir Maković, Božidar na proizvodnji mržnje, Tanja Torbarina je 4. listopada komentirala kazališni festival u Beo- gradu. ‘Mira Furlan razdragano igra i pokazuje Alić i brojna poznata imena. Furlan je prvo sise po beogradskoj pozornici bitef-a. Dok joj zagrebačke kolegice s navedenim rekvizitima silaze u podrume. Kad joj napalm-bomba, po ostala bez posla, a uskoro i bez stana, koji preporuci Šešelja, razvali Hrvatsko narodno kazalište, čiji je još član, možda ipak Furlanica Mira Furlan 2016. godine nazove Zagreb. Da pita je li joj došla plaća. Bez joj je vraćen nakon 16 godina u Rijeci (Foto: Goran Kovačić/pixsell) obzira koliko joj je mala’, piše u tekstu. Deset dana poslije, Globus je objavio vijest da je ‘Mira Furlan izazvala ogorčenje svojih zagrebačkih kolega igranjem u predstavi ‘Po- zorišne iluzije’ na bitef-u.’ ‘Još uvijek se nalazi u Beogradu, valjda dok ne prestanu zračne opasnosti nad Zagrebom. Potpisuje ugovore za nove uloge u srpskim filmovima’, glasila je nepotpisana vijest u listu koji je doprinio hajci na još jednog glumca. ‘Što se dogodilo s Radom Šerbedžijom?’ zapitali su se u Globu- sovoj kulturnoj rubrici. ‘Nakon što je ‘ugrožen’ u tišini napustio Zagreb, sve češće se pojavljuje u Beogradu, gdje potpisuje ugovore za nove predstave i filmove’, odgovorio je tjednik. Dvoje glumaca Torbarina je spojila u kolumni objavljenoj 25. listopada, razrađujući scenarij za film koji je nazvala ‘Gospoda Mi- loševići’. ‘Po scenariju Aleksandra Tijanića, gospođu Milošević igrat će Mira Furlan. A gos- podina Miloševića Rade Šerbedžija’, napisala je. U dijelu novina rezerviranom za ležernije teme i kulturu, sugovornici tjednika dobivali su priliku da se očituju oko (bivše) kolegice. Glumica Anja Šovagović u nevjerici je 21. listopada komentirala kako Šerbedžija i Furlan ‘u presudnom trenutku za Hrvatsku snimaju srpske filmove i igraju na bitef-u’. ‘Jer, vremena su takva da se ljudi moraju opre- dijeliti, moraju se odlučiti gdje ćemo, kako i s kime živjeti. Dobro je da se sada neke stvari dovedu do kraja. Jer, sve je ili crno ili bijelo. Nema sivog.’ Voditeljica Željka Ogresta 6. studenoga poručila je da ne bi više zvala nikoga iz Srbije u svoju televizijsku emisiju, pa ni njih. ‘Ma kakvi... To je strašno. Znate, teško je govoriti o ljudima s kojima si do jučer surađivao. Čula sam da je prije mjesec dana Šerbedžija bio u Karaki u Zagrebu. Nakon što je naručio viski, svi su napustili lokal. Hrvatska nikada neće biti za nikoga fizički zatvorena, ali će se doga- đati da neki ljudi neće imati više s kime popiti piće’, izjavila je Ogresta. Nakon jednomjesečnih napada, Mira Fur- lan i Rade Šerbedžija poslali su početkom Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 9 Društvo #1102, petak, 29. siječnja 2021.

studenoga pismo Danasu u kojem obrazlažu razloge svojih odluka. ‘Odbijam i ne pristajem na takvo osakaćenje sebe same i svog života. Svoje zadnje predstave u Beogradu igrala sam za one očajnike koji nisu ‘Srbi’, nego ljudi, ljudi kao ja, ljudi koji se gnušaju ove odvratne granginjolske farse u kojoj lete mrtve glave. Tim ljudima, i ovdje i tamo, i sada se obra- ćam’, napisala je glumica, izražavajući nadu da će pismo netko ipak pročitati čistog srca. ‘Takvom čovjeku ću biti zahvalna’, zaključila je. Uz novinarku Danasa Vesnu Kesić koja se osvrnula na hajku, podršku su joj u pismi- ma čitatelja pružili novinarka Heni Erceg i, kolektivno, Toni Gabrić, Nenad Sarapa te Dada i Ivo Špigel. Bilo je tamo još nekoliko sličnih poruka, ali i onih u kojima je optužena za svrstavanje na ‘stranu agresora’. Desetak dana nakon objave pisma u Danasu, 15. studenoga 1991., Globus je objavio vijest da ‘nakon svojih beogradskih boravaka, Mira Fur- lan doživljava neugodnosti u rodnom Zagre- bu’. ‘Na automatsku sekretaricu svakodnevno joj stižu prijetnje i epiteti ‘četnička kurvo’, a ovih dana doživjela je najteži udarac. Matična kuća – hnk, dala joj je otkaz, usprkos tome što je upravo ona jedan od njezinih najjačih glu- čestitke od onih istih srpskih ‘uglednika’ čije tekstu ‘Hrvatske feministice siluju Hrvatsku’. Prvi nastavak Globusovog feljtona iz siječnja 1992. i mačkih aduta. Otkaz je potpisao v.d. direktor su ruke okrvavljene od odgovornosti za zloči- Nije dakle u slučaju Globusa bila riječ o ek- tjednik Top iz studenoga 1991. Drame i njezin kolega Dragan Milivojević’. ne u Hrvatskoj!’ izjavila je za Top. scesu, već o uređivačkom konceptu Denisa U istom broju objavljen je tekst Slavena Leti- U sljedećem broju isti je tabloid objavio Kuljiša i njegovih sekundanata. ciji u kojoj je Globusov feljton nazvan zastra- ce u kojem je Mira Furlan smještena u društvo otvoreno pismo Božidara Alića, adresira- Blistavi primjer takvog usmjerenja bio je šujućim. Pismo je potpisalo šezdeset i dvoje ‘najpodlijih izdajica’. no na Šerbedžiju i Furlan, s kojom je svega intervju s Radom Šerbedžijom. Ovo su neka kolega iz glumačke branše, od Alme Price i Letičinu pseudosociološku analizu, za- nekoliko mjeseci prije glumio u predstavi na od pitanja koje mu je početkom 1992. posta- Urše Raukar do Špire Guberine i Pere Kvr- pravo huškanje koje će u Globusu dogodine Splitskom ljetu. Poručio joj je da ‘podržava vio novinar Boris Homovec: ‘Kad ste otišli iz gića. No razorni efekt Globusovih pisanija, usavršiti u uratku karijere poznatom kao ‘Vje- četnička divljanja u čije Žikino kolo bi nas sve Hrvatske snimati film ‘Nečista krv’ u Srbiju, sasvim u skladu s režimskom proizvodnjom štice iz Rija’, Kuljiševo je uredništvo opremilo vrlo rado upleli, kao što tebe već jesu’. ovdje se razbuktao rat. Time što ste ostali u državnih neprijatelja i većinskim javnim ras- pitanjem: kako se dogodilo da su pojedinci s Režimska srednja struja sličnom je into- Srbiji postali ste izdajnikom svoje domovine’; položenjem, nadvio se nad sudbinom glumice. hrvatskog kulturnog prostora postali ‘elitni nacijom pratila priču. Vjesnik je u kulturnoj ‘Ali samim time što ste otišli živjeti u Beograd Tako je zaokružena najgora faza javnog srbijanski i armijski ratnohuškački stroj?’ I rubrici od 18. studenoga objavio tekst novina- na strani ste okupatora. Zar vam to nije ja- zlostavljanja Mire Furlan. Ostala je bez po- potom: ‘Zašto su zapravo postali najpodliji ra Aleksandra Miloševića ‘Tko je prognao sno?’; ‘I vi biste konačno trebali odlučiti želite sla, zavičaja i brojnih prijatelja, a potom i bez izdajice?’ Petrunjelu i Hamleta?’. ‘Petrunjelu i Hamleta li biti zagrebački ili beogradski glumac, igrati onog stana u Petrovoj. Najprije je iskorištena Letica je ponudio tipologiju pozitivnih i nitko nije istjerao iz Domovine. Na žalost, oni u hnk ili Jugoslavenskom dramskom pozo- odredba o oduzimanju nekretnine u slučaju negativnih javnih osoba. U skupini ‘anđela’ su Domovinu prepustili zloj sudbini u trenu- rištu, snimati s Almom Pricom ili s Cecom neopravdanog izbivanja u roku od šest mje- našao se primjerice Slobodan Praljak. U cima kada ih je ona najviše trebala’, tiskano je Veličković?’; ‘Niste mi izravno odgovorili: seci. Pod pravosudnom egidom ‘Grad Zagreb suprotstavljenoj grupaciji, koje je nazvao ‘de- u listu koji je tada uređivao Hido Biščević. Jeste li ugroženi Srbin u Hrvatskoj?’ protiv Mire Furlan’ gradska je administracija monima’, bilo je ime Mire Furlan. ‘Glumica Negdje u to vrijeme, sredinom studenoga, godinama ulagala nemale napore i žalbe da joj koja se iz Zagreba preselila u Beograd, gdje raz- Mira Furlan je sa suprugom već bila na putu ulminacija Globusovog pro- se definitivno oduzme dom. S novom vlašću golićena zabavlja bezbrižnu publiku...’, pisalo za Ameriku. Globus je uzeo određenu pauzu, gona Mire Furlan desila se 31. 2000. godine ništa se nije promijenilo. Svježe je pored njene ‘demonske’ fotografije, koja barem što se nje tiče. Na red su došle viđeni- siječnja 1992. godine, objavom izabrani gradonačelnik Milan Bandić izja- je u Letičinoj dijagnozi ‘najpodlijih izdajica’ je feministkinje. U napadima je, po običaju, K prvog nastavka čuvenog trodi- vio je medijima da mu se Mira javi pa će joj okarakterizirana i kao ‘strašno lice ništavila’. prednjačila Tanja Torbarina. Koristeći posto- jelnog feljtona. Iako je bio pot- on sigurno naći neki stan. Otupjeli cinik na U tabloidu Top, koji je uređivao Milivoj jano stupidan humor kakav danas upražnjava- pisan kolektivnim pseudonimom ‘Globusov čelu Zagreba ponudio je tako milostinju kao Pašiček, 11. studenoga na naslovnici je objav- ju primjerice Zvonimir Hodak i kolumnisti investigativni tim’, naknadno je otkriveno zadnji stadij višegodišnjeg poniženja. Možda ljen masni naslov ‘Mira Furlan sisama na Hr- Hrvatskog tjednika iz Zadra, za antihrvatske da je autor Rene Bakalović, čovjek koji je s mu to nije uspjelo u ovom slučaju, ali ga je isti vatsku’. Autor tabloidne potjernice, izvjesni rabote je redovno prozivala Jelenu Lovrić, njom do tih trenutaka dijelio gotovo cjeloži- modus do danas održao na vlasti. Ladislav Sever, nije bio iznenađen što je Vesnu Kesić, Jasminu Kuzmanović, Slaven- votno poznanstvo. ‘Uništili ste mi život’, ci- Ne treba zaboraviti ni da je kroz Bandića glumica proglašena ‘nacionalnom izdajicom’, ku Drakulić, Radu Iveković i Dubravku tirali su na početku Gorana Gajića, supruga progovarao sdp, i ne samo kroz njega. Mi- kao uostalom ni njenim ponašanjem, koje Ugrešić, ‘vještice’ za koje će kolektivnu lo- Mire Furlan, koji se telefonom javio iz sad-a. nistar kulture Antun Vujić u Globusu je je odavno bilo ‘antihrvatsko i prosrpsko’. Po maču krajem 1992. godine pripaliti Letica u To je bilo ništa, očigledno je rezonirao Globus. komentirao i slučaj Mire Furlan. Globus, da, njemu, životi na relaciji Beograd – Zagreb, kao Jer nakon uvodnih opaski uslijedilo je nabra- onaj isti Globus, nakon desetak godina je su- u slučaju Furlanove, doprinijeli su konačnoj janje navodnih živčanih slomova Mire Furlan, gerirao da su Ugrešić, Drakulić, Šerbedžija i brojci mrtvih ljudi i razorenih gradova u Hr- Kulminacija njenih posjeta psihijatru, sklonosti depresiji Furlan bili otjerani iz Hrvatske. ‘Odlazak je vatskoj. Novinar je još upozorio da su najoštri- i pokušaju suicida. Pisalo se o promiskuitetu bio njihov izbor. Vaše pitanje pretpostavlja ji u osudi Mire Furlan bili ‘popularna kolumni- Globusovog progona i submisivnosti spram muškaraca, navadi da neki teški državni grijeh prema njima, a njega stica tjednika Globus (Tanja Torbarina, op.a.) igra obnažene scene i utjelovljuje prostitut- nije bilo. Možda je ponegdje bio u pitanju me- i duhoviti novinar jedne lokalne zagrebačke Mire Furlan desila ke u mladosti. Sve uz obnažene fotografije. dijski linč, na primjer, nad Mirom Furlan, no radiostanice koji je primijetio da se ta glumica ‘Poželjna i intelektualcu i kamiondžiji – Mira linčem se prijetilo i socijaldemokratima’, od- nametnula kao pretendent na mjestu mini- se 31. siječnja 1992., Furlan u predstavi ‘Šteta što je kurva’’, pisalo govorio je progonjeni socijaldemokrat. Svega stra kulture u nekoj od tzv. ‘krajina’’. je ispod njene slike. godinu dana nakon ove izjave prvostupanjski ‘Dokaz više da Mira Furlan egzistencijalno objavom prvog ‘Težak život lake žene’, prvi od tri nastavka, Općinski sud u Zagrebu oduzeo je stan Miri nije ugrožena jest i činjenica da posjeduje luk- izašao je otprilike dva i pol mjeseca nakon Furlan, pod obrazloženjem da supružnici nisu suzni trosoban stan nedaleko od centra grada. nastavka čuvenog što je Mira sa suprugom napustila bivšu Jugo- dokazali izbivanje iz opravdanih razloga. Jav- Na samom početku Petrove ulice’, obznanio slaviju i otišla u sad. Sve dotad zagrebački je na hajka naime nije uzeta u obzir kao ade- je list Top, za slučaj da uniformirani bojovni- trodijelnog feljtona. tjednik dao nemali doprinos njenom izgnan- kvatno obrazloženje. Sutkinja Živana Perkov ci odluče provjeriti je li glumica navratila do stvu, dok je Bakalovićev uradak poslužio kao vjeru je poklonila susjedima i gradskim činov- Petrove i grada koji je izdala. Iako je bio potpisan prijetnja da joj na pamet ne padne eventualni nicima, koji su po nalogu režima bezuspješno Citirana je i izjava Anje Šovagović iz Globusa, povratak. Protiv odurnog Globusovog serijala lupali po vratima stana u jesen 1991. godine. uz naslov ‘Sramim se postupaka Mire Furlan kolektivnim pisali su Viktor Ivančić i Ivica Ivanišević Susjeda je bila i supruga Andrije Hebranga, i Rade Šerbedžije’. Glumica Marija Sekelez, u Slobodnoj Dalmaciji te Jasmina Kuzmano- koja je Miru Furlan u Jutarnjem listu nazvala koja je prošle godine s Radom Šerbedžijom pseudonimom, vić u Nedjeljnoj Dalmaciji. U Globusovim pi- ‘izrodom’. U potpuno očekivanom obratu, na- primila državnu Nagradu Vladimir Nazor za smima čitatelja objavljena je i reakcija njenih knadno će se ispostaviti da je sutkinji Perkov životno djelo, poručila je da je Mira Furlan ‘pot- naknadno je kolega. ‘Još davno uprli ste prstom u ‘grijeh’ ustupljen jedan gradski stan. Nakon punih pisala definitivnu kapitulaciju’. ‘Sramotno je, Mire Furlan i njezine javne postupke – ona je 16 godina trajanja postupka, početkom 2008. dok kod nas u Hrvatskoj postaje luksuz i pranje otkriveno da je autor uostalom dobila otkaz u matičnom kazalištu glumici je njen stan konačno vraćen. Ali već kose, da Mira Furlan u Beogradu na miru pije i sad je u Americi, daleko od hrvatskih scena i tada je po mnogočemu bilo kasno. Najmanje kavu i da na koktelima nakon premijera dobiva Rene Bakalović kamera – nije li to dovoljno?’ pisalo je u reak- 16 godina. ■ Novosti U povodu jedne predstave, jedne hajke piše Boris Dežulović Tjednik za racionalnu manjinu i jedne smrti 10 Društvo #1102, petak, 29. siječnja 2021.

Bila je idealna meta – talentirano a misleće ljudsko biće, misleće a nezavisno, nezavisno a ženskog spola Helena, žena (Foto: Goran Kovačić/pixsell) koje nije bilo Slomljena radije nego pognuta, Mira Furlan presjekla je svoj život na dva komada pa – samo mjesec-dva nakon što smo je dugim pljeskom kao Helenu ispratili s marjanske punte – zajedno sa suprugom otišla daleko i zauvijek. ‘Preda mnom više ne stoje nikakve odluke koje moram donijeti. Sve su odlučili drugi’, napisala je sugrađanima. Baš kao što se ‘sve sa Helenom događa mimo njene volje’, kako je proročanski rekla godinu dana ranije Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 11 Društvo #1102, petak, 29. siječnja 2021.

rije trideset godina, početkom ko- Te noći, kad je s punte Farosa otplovila Kao da ‘čitav’ taj ‘zagađeni prostor’ nisu lovoza vrelog Splitskog ljeta 1991., zvjezdanim morem u namreškano nebo, Hrvatskoj – sve- sami uredili i vladali njime svih tih trideset u perivoju Oceanografskog insti- posljednji put smo vidjeli Helenu. jednoj 1991. kao i godina, od ‘naše velike umjetnice’ svečano se Ptuta na punti Marjana posljednji je Danas, rekoh, znamo: na tom putu Miru je oprostio cijeli zbor hadezeovskih teoklimena, put postavljena Euripidova ‘Hele- u Zagrebu dočekao grafit ‘četnička kurva’ na od predsjednika Sabora Gordana Jandroko- na’ u režiji Paola Magellija. Nije bilo vrije- zidu kuće, probušene gume na automobilu, 2021. – u svakom je vića – koji je za lentu na vijencu od umjetnog me za teatar, kao što mu nikad vrijeme i nije, prijetnje smrću na telefonskoj sekretarici, cvijeća odabrao konfekcijsku rečenicu kako pucalo se oko Šibenika, pucalo se oko Vukova- otkaz na porti matičnog Hrvatskog narod- historijskom trenut- ‘gospođa Furlan ulazi u red naših umjetnica ra, ali na marjanskoj punti mi ionako nismo nog kazališta, voštani pečat na vratima odu- koje su ostvarile zavidnu karijeru kako u Hr- bili tu – bili smo hiljadu morskih milja daleko, zetog bakinog stana i stroga službenica na ku njenog vječnog vatskoj, tako i u inozemstvu’ – do ministrice u perivoju dvora egipatskog kralja Teoklimena, zagrebačkom šalteru jat-a, kojoj je postiđeno kulture Nine Obuljen Koržinek, koja je na otoku Farosu pred deltom velike rijeke. ‘To morala objašnjavati da kartu za Beograd ku- međuvremena pis- iz kineskog pogrebnog dućana s plastičnim Nila vali djevičanski su, čisti’, kaže lijepa Hele- puje jer između Zagreba i Beograda živi već rečenicama odabrala onu kako ćemo ‘Miru na u prvoj rečenici Euripidove drame. četiri godine, jer joj je tamo muž i jer tamo mo Mire Furlan sti- Furlan zauvijek pamtiti po njezinoj umjet- Kao i na premijeri godinu ranije, u snaž- igra predstavu na bitef-u. ničkoj raznovrsnosti i zavidnoj glumačkoj nom finalu – jednom od najdojmljivijih koje Slomljena radije nego pognuta, Mira Fur- glo jutros, u svakom vještini, radoznalosti i otvorenosti’. smo vidjeli – egipatski je kralj svjedočio kako lan presjekla je onda svoj život na dva koma- Matični pak zagrebački hnk, koji je tride- se ispunjava proročanstvo njegove sestre da, pa – samo mjesec-dva nakon što smo je tom trenutku u istu set godina ranije prezrenu ‘beogradsku glu- Teonoje, i kako Menelaj i Helena gliserom dugim pljeskom ispratili s marjanske punte micu i srpsku nevjestu’ otjerao kao da mu se isplovljavaju s mula marjanskog Instituta niz – zajedno sa suprugom Goranom Gajićem ‘prazninu i mrak’. to na porti ukazala sama živa i odrasla Lea ‘djevičanske i čiste valove Nila› u tihu crnu pu- otišla daleko i zauvijek. Ostavila je za sobom Deutsch, u oči će nas gledati i zahvaljivati činu prema Čiovu, nestajući u gluhoj i slijepoj tek potresno ‘Pismo sugrađanima’, objavljeno I stizat će joj tako ‘umjetnici koja je svojim beskompromisnim noći da se iz nje više ne vrate. u zagrebačkom Danasu početkom studeno- stavovima postala moralna veličina’, i čiji je Još jedan dugi aplauz, pokoji ‘bravo’ iz pu- ga 1991., zahvalivši ‘sugrađanima koji su se dovijeka ‘odlazak u sad 1991. godine zbog političkih blike, teški zastor od kobaltnog ljetnog neba bezrezervno pridružili ovoj maloj, usputnoj razloga bio trenutak prestanka njezinog rada i kraj. i, po svemu sudeći, ne naročito značajnoj ke gastroenterologije Denisa Kuljiša i šupač- u Hrvatskom narodnom kazalištu’. Gdje su nestali Menelaj i Helena? ‘Moglo hajci’. ‘Iako usputna, ona će ipak promijeni- kim potpisom Globusovog investigativnog Vrag su politički razlozi, poput onih ‘čudno- se čuti od Glasnika da je brod trebao stići na ti i označiti cijeli moj život. Što je, naravno, tima – u tri je dijela objavio veliki izvještaj o vatih događaja na ušću Nila’, deus ex machina nebo, jer kraljevski par iz Sparte, nakon čud- posve nevažno u kontekstu svakodnevnih sadržaju utrobe Mire Furlan, otkrivši kako joj koji čini da ljudi iznenada odlaze i nestaju, pa novatih događaja na ušću Nila, tamo čekaju smrti, uništavanja, razaranja i stravičnih zlo- je već ulogom prostitutke u prvoj gimnazij- će se na njih požaliti i Hrvatska televizija, pod- dioskuri’, tumačio je u jednom razgovoru djela u kojima se odvija naš život’, napisala je skoj predstavi ‘usud ostavio pečat’. ‘Korijene sjećajući kako je Mira Furlan ‘zbog političkih redatelj Magelli. ‘Jasno je valjda da Helena Mira Furlan. ‘Strahovito je tužno biti prisiljen njene česte zluradosti prema Zagrebu’ – ko- razloga 1991. emigrirala u Sjedinjene Američke i Menelaj više nemaju prostora za sreću na na opravdavanje, a nedjelo ne postoji. Preda jom je valjda pisala sugrađanima – iskopao Države’. Na Prisavlju su se onda dosjetili pa kao zemlji. Euripid je to tako pisao, bio je prvi mnom više ne stoje nikakve odluke koje moje pak u usudu njene bake Židovke, koja je in memoriam postavili uvod iz emisije Nedje- koji je problem smrti uveo kao opravdanost. ram donijeti. Sve su odlučili drugi.’ iz nekih čudnovatih razloga ‘dobar dio rata ljom u 2, u kojoj je ‘naša velika umjetnica’ go- Čak i kad objašnjava rat i njegovo postojanje, Ili: ‘Sve sa Helenom događa se mimo njene ustrašena provela u ormaru’. stovala 2008. – prilog u kojemu će se jednako on ide protiv mita i stvara Helenu od magle, volje, za sve što se s njom i oko nje zbiva ona ‘Težak život lake žene’, glasio je veliki, iznenada pojaviti i sam ugledni gastroentero- pa kaže da je ‘bilo previše ljudi’. A kad otvara ne snosi nikakvu krivnju.’ masni naslov prvog nastavka, ‘Poželjna i nomad Rene Bakalović, pa na pitanje o onom problem dioskura, koji zapravo predstavljaju Pa ako već mi ime rug je Heladi/ a ono tije- intelektualcu i kamiondžiji’, stajalo je pod strvinarskom izvještaju iz 1991. lakonski, uz onaj drugi život, ono nešto iza smrti, on sa- la bar nek’ ljaga ne kalja. Tako je Euripidova fotografijom u drugom, ‘Da li je Globusov loše odglumljenu građansku nelagodu, odati mim time ne negira postojanje. Zapravo, on lijepa Helena objašnjavala u četvrtom činu, feljton nekrolog glumici ili povod za njen kako mu je i danas teško zbog toga. afirmira postojanje nečeg drugog. Taj gliser, ulazeći u onaj brod za ‘neku drugu civilizaci- trijumfalni povratak u Zagreb?’ pitao se ci- ‘Mučno je i prisjećati se, nažalost, onoga dakle, hita u neku drugu civilizaciju, ili iza ju, i još dalje, u nepoznato’, vapeći ljudskim, nični podnaslov trećeg dijela feljtona, koji što je sasvim izvjesno, da sam ja bio autor, nje, u nepoznato. Kamo? U tom pitanju svi nama dakle već posve nepoznatim starogrč- će, uz zloslavne ‘Vještice iz Rija’ Tuđmano- to se dobro sjećam’, reći će Bakalović – on se smo mi sadržani.’ kim jezikom: Al’ nešto tamo me i amo vuče sad/ va savjetnika Slavena Letice, objavljene dobro sjeća! – pa se uz sjetni uzdah prisjetiti Kamo su onda umakli Teoklimenu, zna li i ne kudim te – samo sreće treba mi. krajem iste te 1992., ostati do danas najniža i kako je ‘Miru upoznao u drugom razredu proročica Teonoja kuda su te tople splitske Još ona strašna rečenica u pismu – ‘upuću- i najdublja izmjerena točka u cjelokupnoj zagrebačke Šesnaeste jezične gimnazije, gdje noći 1991. gliserom otplovili Menelaj i Hele- jem ovo pismo u prazninu, u mrak, ne znajući povijesti hrvatskog novinstva. je među desecima prekrasnih cura bila jedna na? ‘U tom pitanju’, jasno, ‘svi smo mi sadr- tko će ga i kako pročitati’ – pa cinični pod- Mira Furlan do tada je već radila kao čista- od najljepših’, i kako je u ono vrijeme ‘dosta žani’, u njemu – u perivoju pod egipatskim smijeh iz mračnog partera, teški zastor od čica i konobarica u New Yorku, izgubivši se surađivao s njenim suprugom, tako da nije palmama na punti Marjana – bili smo publika kobaltnog ljetnog neba i kraj. iz naših života u onoj gluhoj i slijepoj noći, u bilo potrebe za izmišljanjem faktografije’. i ispratili smo ih pljeskom: nakon te ljetne A dragi sugrađani ispratili su je teško shvat- ‘praznini i mraku’ iz kojega će se zahtjevna Ukratko, koliko se u mraku marjanske noći nikad se više nisu vratili. ljivom mržnjom i bijesom, poput čopora splitska publika i dragi zagrebački sugrađani punte dalo razabrati, ‘naša velika umjetnica’ Teoklimena je igrao Božidar Alić, Teono- izgladnjelih hijena kopajući po ostacima one sljedećih trideset godina pitati je li uopće ikad – ‘jedna od najljepših cura u gimnaziji’, poznaju Zoja Odak, Menelaja Mustafa Nadare- polovice života koju nam je ostavila. Mira i postojala, ili je zaista bila samo oblak – onaj ta po ‘umjetničkoj raznovrsnosti i glumačkoj vić, a Helenu – Mira Furlan. Furlan bila je idealna meta – talentirano a Euripidov ‘živ od zraka stvoreni lik’, da se radoznalosti’ – nakon čudnovatih događaja na Točno trideset godina kasnije, u svega dese- misleće ljudsko biće, misleće a nezavisno, ‘lude misle: ima me, a nema’ – tek opsjena ušću Nila 1991. iznenada je ‘zbog političkih ra- tak ovih strašnih mjeseci, jedno za drugim svi nezavisno a ženskog spola. zbog koje su Troja i Sparta onako spremno zloga’ prestala raditi u Hrvatskom narodnom su otplovili u noć: prvi je pred prošlo proljeće Danas ugledni gastronomad Rene Baka- ratovale. Rat se ionako, kako reče Magelli, kazalištu i emigrirala u Sjedinjene Američke otišao Teoklimen, prošlog ljeta Teonoja, u je- lović, u ono vrijeme tek gastroenterolog ‘događa zbog fikcije, privida, dima i magle’. Države, ostvarivši tako ‘zavidnu karijeru kako sen Menelaj, a za njim ove zime i lijepa Helena. stažist i predani istraživač ljudskih utroba u Viđali smo sljedećih desetljeća jednu, ista u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu’. Danas znamo što je bilo poslije. Božidar tiražnom zagrebačkom Globusu – pod ured- Mira Furlan, američku glumicu koja je igrala Sva je sreća ispala da ‘nije bilo potrebe za Alić skončao je siromah pomračena uma kao ničkom paskom samog nadstojnika zagrebač- u popularnoj američkoj space operi ‘Babylon izmišljanjem faktografije’. maskota opskurne hrvatske desnice, učeći 5’, i onoj još popularnijoj, zvala se ‘Izgubljeni’. ‘Život ide dalje, nema mjesta samosaža- vlastitu djecu nacistički pozdrav i izvodeći Mira Furlan kao Helena i Mustafa Ova pak ‘naša’ Mira Furlan vraćala se par puta, ljenju ni veličanstvenim osjećajima’, jedno- Nadarević kao Menelaj. Redatelj Paolo bizarne ustaške performanse po svom otupje- Magelli, Split 1990. (Foto: HNK Split) mnogo godina kasnije, nakratko, tek valjda stavno je pak, pomirena sa sobom, pola sata lom gradu. Hrabra Zoja Odak, čvrsta i nepoko- da se uvjerimo kako je stvarno nema. Ono nakon Bakalovića te Nedjelje u 2 dodala Mira lebljiva splitska heroina, ostala je u splitskom što je trideset godina ranije tumačio Magelli, Furlan. hnk-u boriti se i onda kad više nije bilo ni Helena je za jednog od tih kratkih povratnič- Odlaskom ‘naše velike umjetnice’, Domo- preživjelih ni smisla: nacionalna prvakinja kih privida 2017. godine objasnila nešto razu- vini je ostalo dovoljno mjesta za samosažalje- rješenje o mirovini dobila je poštom. Dobri mljivijim jezikom: ‘Tijekom svojih nedavnih nje i veličanstvene osjećaje, ali ne i za život. Mustafa Nadarević pridružio se pak Art gar- boravaka u Hrvatskoj shvatila sam da je čitav Dok je Mirin tako ‘otišao dalje’, dragim sugra- di i na pozornicu zagrebačkog hnk-a vratio prostor toliko zagađen senzacionalizmom, đanima nije se pomaknuo do danas. U takvoj ožujka sljedeće godine, u ‘Dioklecijanovoj vulgarnošću i primitivnim nacionalističkim Hrvatskoj, ‘Pismo sugrađanima’ iz studeno- palači’ Antuna Šoljana, završivši na kraju diskursom koji se nije promijenio od devede- ga 1991. – koje već danima kruži društvenim kao slavni prostodušni penzioner u jednoj setih kad sam otišla, da sam zaključila kako tu, mrežama – čitamo kao da nam ga je poštar sad prizemnoj humorističkoj seriji i groteskni zapravo, više nemam što tražiti. To je tužna donio, kao da ga je Mira sinoć pisala, kao njene hrvatski general u drugoj. pomisao, ali nažalost istinita. A istinu treba posljednje riječi, kao testament. Hrvatska u Mira Furlan jedina nije birala svoj put. Kako prihvatiti. Nemamo drugog izbora.’ koju je to pismo stiglo nakon trideset godina je u intervjuu pod naslovom ‘Mira, žena koje Strašno je koliko je Mira Furlan bila u pravu, lutanja provincijskim poštanskim uredima, ima’ proročanski rekla godinu dana ranije, i strašnija od toga možda je još samo činjeni- ista je ona čudnovata Hrvatska iz koje je pot- pred splitsku premijeru 1990., nijemo se nad- ca da je morala umrijeti kako bismo je možda pisnica i otplovila tople splitske kolovoške glasavajući s vatrometom i kravalom ‘demo- jednom i shvatili, na kauču pred televizorom noći 1991., ista iz koje je zauvijek otišla one kratskih promjena’: ‘Sve sa Helenom događa uljuljani u onu toplu kolovošku ‘dugu i mračnu hladne zagrebačke noći par mjeseci kasnije, se mimo njene volje, za sve što se s njom i noć’ što nam se do dana današnjeg nije razdani- ista iz koje je to pismo i napisano, do danas oko nje zbiva ona ne snosi nikakvu krivnju.’ la, očiju odavno naviklih na ‘prazninu i mrak’. netaknuta i konzervirana, ‘pognutih glava, Novosti U povodu Operativnih programa za nacionalne piše Tamara Opačić Tjednik za racionalnu manjinu manjine za razdoblje od 2021. do 2024. 12 društvo #1102, petak, 29. siječnja 2021.

stisnutih usana i kosih pogleda prepunih mr- doba, sve viteškom desnicom svirajući kurcu žnje i bijesa’, kakvu će je Mira Furlan opisati u i herojski prkoseći boli. drugom jednom intervjuu, prije deset godina. Riječju, Republika Hrvatska. Ili dvadeset pet, ili sinoć, više nije važno. Ta Republika, eto, raskošno je i savršeno Na primjer: ‘O čemu je zapravo riječ, tko je svejedna 1991., 1999., 2008. ili 2021., mala, maltretirao Miru Furlan? I kako? To što joj je tijesna, ‘prazna i mračna’ republika u kojoj Bolji netko oteo zajedničku državu kao prostor ne istočni grijeh Mire Furlan nikad ne zastarije- njene intime, nego naprosto pozornicu njene va. Na primjer: ‘Izbaciti Miru Furlan iz stana slave, jedini je problem u cijeloj ovoj farsi. Kaj i s posla nije bilo u redu. Bombardirati i slati Mira Furlan želi kazati, kad su u trenutku tenkove iz Beograda isto nije bilo u redu.’ Ni agresije na Hrvatsku ona i Gajić izabrali da ne datum ni autor ovog efektnog kratkog iz- budu uz svoje sugrađane? Kakav linč? Kakav vještaja o slabo poznatoj ulozi ‘naše velike progon? Ili bismo mi sada trebali pristati na umjetnice’ u bombardiranju Hrvatske i ten- dani za reviziju povijesti, pa pristati na verziju Mire kovskim operacijama jna, shvatili ste dosad, Furlan: ovdje nacionalizam, ondje naciona- nisu važni: što će se promijeniti u slici Hr- lizam, a Muze šute! Ovdje nacionalizam?! vatske saznanjem da nije napisan 1992., već Ne, draga Mira, ovdje smo htjeli samostalnu upravo ovih dana, upravo povodom smrti Hrvatsku, a nismo htjeli živjeti u Jugoslaviji!’ Mire Furlan, kao nekrolog? I da mu autor nije Na primjer: ‘Žao mi je što smo ti razjebali komtur nekog viteškog reda, nego sam slavni jedinu državu u kojoj si ikada bila zvijezda. Denis Latin, ikona hrvatskog televizijskog manjine To smo napravili samo zato da ti ne budeš novinarstva? zvijezda. Za to je život dalo desetak tisuća Kako točno tu sliku mijenja saznanje da ljudi. Zašuti i poštuj barem njihovu žrtvu. A je ikona hrvatskog novinarstva svoj šupački tebe tko jebe! Eto, o tome ja tako mislim, i komentar uskoro jednako šupački uklonio sa Novi Operativni programi molim, ovime skidam Miru Furlan s križa. Pa svog Facebooka? Dobro, osim blage nijanse mislili vi o meni kaj god hoćete. A i zato me u prijelazu iz 2021. u 1991., u dane ponosa i zaista više boli kurac.’ slave kad bi Denis Latin – samo da ga umje- za nacionalne manjine Na primjer: ‘U mojoj su zemlji ljudi ginuli sto spiskova hrvatskih vještica nisu dopali za njenu slobodu, i za moralni i svaki drugi spiskovi sisačkih Srba – prvi spremno stao u izbor Mire Furlan boli me kurac.’ red za silovanje, pa mlađi i hrabriji ponosno donose niz mjera za Iz koje od proteklih dugih i mračnih tride- potpisao kako je ‘izbaciti Miru Furlan iz stana set godina kulja ovaj autentični gnjev i kro- i s posla sasvim u redu’. nični hrvatski schwanz-schmerz? Je li ga to još Kako pokazuje ovaj mali eksperiment u unaprjeđenje položaja u jesen 1991. zapisao jedan od onih žovijalnih kontroliranim laboratorijskim uvjetima, toj pseudonima Božićevog Slobodnog tjedni- Hrvatskoj – svejednoj 1991. kao i 2021. – u ka, ili ga je 1992. zapisao netko iz Globusova svakom je historijskom trenutku njenog manjinskih zajednica. gastroenterološkog tima? Je li te riječi u pra- vječnog međuvremena pismo Mire Furlan vednu bijesu pisao neki branitelj isprovociran stiglo jutros, u svakom tom trenutku u istu kolumnama Mire Furlan u Feral Tribuneu ‘prazninu i mrak’. I stizat će joj tako dovijeka. Podrazumijevaju devedesetih, ili neki od njenih bivših kolega, Smrt ‘naše velike umjetnice’ takvoj je Hrvat- kad se ono 2002. vratila na Brijune da u Šer- skoj bila zaista posljednja šansa, ne po cijeni bedžijinu Ulysses teatru odigra Medeju? Je li da joj se ‘Pismo sugrađanki’ vrati s pečatom poštivanje prava na ih pisao neki pretenciozni bloger, razgnjev- ‘Primateljica nedostupna’, nego upravo zato. ljen pojavom Mire Furlan na htv-u 2008., Adresa pošiljatelja jedina je njegova točna ili neki pretenciozni čitatelj domovinskog adresa. Nakon što je i tu šansu propustila, korištenje jezika i pisma, tiska, razgnjevljen njenom pojavom 2016. više ih neće imati. Svaka sljedeća – a bit će u riječkom teatru? Je li to jedan od bezbroj ih još što će zavodljivom onom dramskom anonimnih komentara ispod onog njenog in- ‘opravdanošću smrti’ izgledati prilikom – doći ravnomjeran razvoj tervjua 2017., ili ipak samo jedan od bezbroj će za cijeli jedan život Mire Furlan prekasno. anonimnih komentara ispod vijesti o njenoj U tom velikom životu, naime, u toj tra- smrti prošle srijede? gičnoj smrti – na vrijeme je objasnio Paolo svih krajeva i rad na Je li, konačno, riječ o odgovoru bezimenog Magelli – ‘svi smo mi sadržani’. dragog sugrađanina na pismo iz 1991., ili o Trideset godina nakon Magellijevih ‘čud- njegovu odgovoru na pismo iz 2021.? novatih događaja na ušću Nila’, gliser s mar- izgradnji mira, a ključno To što ne znate, niti možete makar otprili- janske punte konačno je tako ‘stigao na nebo’. ke pretpostaviti, govori sve o hrvatskih tride- Kao u nekoj lošoj adaptaciji, jednoj od onih set godina bez Mire Furlan: kao što je njeno za blaziranu i manje zahtjevnu publiku, Miri je da se planovi ostvare u pismo moglo biti napisano bilo koje od tih Furlan glave je na koncu došao obični koma- uzaludnih godina, kao što svakoj od tih bilo rac s virusom Zapadnog Nila. Tamo, na hilja- kojih godina stoji poput osobne posvete, tako du morskih milja i trideset godina dalekoj predviđenim rokovima joj stoje i ‘stisnute usne’ i ‘kosi pogledi prepu- drugoj obali – u onoj ‘drugoj civilizaciji, ili ni mržnje’ kojim su ispisani gornji redovi. ‘U iza nje’ – simbolično ju je tako dostigao opa- a ulicama gradova i mjesta u državne uprave, a u njihovu izradu bili su mojoj su zemlji ljudi ginuli za njenu slobo- ki virus s obale s koje je one ljetne noći niz kojima su za to ispunjeni za- uključeni saborski zastupnici nacionalnih du, i za moralni izbor Mire Furlan boli me ‘djevičanski čiste valove Nila’ i krenula na put. konski uvjeti nalaze se dvo- manjina. No programi nisu dospjeli u fokus kurac.’ U svakoj od trideset godina mračnog Hoće li drago sugrađanstvo razumjeti ba- jezične ploče. U većini sela javnosti jer ih je Vlada donijela 30. prosinca međuvremena ta historijska bol mlohavom rem tu poruku, jeftinu taman po njegovoj uvedeni su struja i voda, a u 2020., odnosno dan nakon razornog potresa hrvatskom kurcu pristaje kao vuneni nakur- mjeri, poput magneta za frižider iz jedne Nsvim osnovnim i srednjim školama predaje koji je pogodio Baniju. njak dida Vidurine. mrtvačnice u Los Angelesu? Svejedno je, re- se o doprinosu nacionalnih manjina hrvat- U aktualnu verziji tog dokumenta koji se Naravno da onda niste pogodili tko je au- koh, sad je kasno. Sve je gotovo. Tko god je skoj politici, znanosti i kulturi. Na hrt-u sastoji od dva dijela – operativnog programa tor, kako biste i mogli: ako je to danas uopće čitao grčke mitove, tko god je pohađao bolje je osnovana posebna redakcija koju čine za zaštitu i unaprjeđenje postojeće razine važno, važno je samo zbog toga što je odgovor građanske gimnazije, zna da Helena na kraju pripadnici manjina i novinari s iskustvom prava svih nacionalnih manjina te posebnih – a točan je onaj pod e) pretenciozni bloger svog mita postaje boginja. u izvještavanju o manjinskim temama. Para- programa za svaku od njih – prenesen je veći razgnjevljen pojavom Mire Furlan na htv- Danas i to znamo: čovjek samo mrtav lelno se diljem zemlje obnavljaju spomenici broj planiranih aktivnosti iz njegove pret- u 2008. – lijep i prilično precizan presjek može biti bog, objasnili su nam još dioskuri, značajni za identitet Srba, Talijana, Roma, hodne verzije. Kako su Novosti pisale, Ope- bijedne malograđanske Hrvatske iz koje je braća Helenina. I Helene je zaista bilo, shvatit Mađara, Čeha, Židova, a članovi Vlade osu- rativni programi za razdoblje od 2017. do Mira Furlan onomad i pobjegla: gnjevni je ćemo na kraju, kad tjelesna, stvarna i mrtva đuju svako javno odobravanje ili poricanje 2020. uglavnom se u najvažnijim segmenti- bloger bolna kurca glavom, bradom, glavićem postane božanstvo. Kad tvrdo se nadaš, izda holokausta, genocida i ratnih zločina. ma, posebno kada je riječ o srpskoj manjini, i podbratkom Romano Bolković – sam de- te nada, pisao nam Euripid, gdje nade i nema, Tako bi Hrvatska izgledala da se u praksi nisu provodili u zakazanim rokovima. Na korativni stup hrvatskog društva, rado viđen put nađe božanstvo. A bijedna, mala Hrvatska doslovno provedu novi Operativni programi to su ukazivali i zastupnici nacionalnih ma- gost agramskih salona, domjenaka i kazališ- svejedna je i sebi, kamoli bogovima. za nacionalne manjine. Riječ je o dokumen- njina, koji čine aktualnu koalicijsku Vladu. nih premijera, komtur viteškog Reda svetog Ali boli nas tvrda nada. Nama ostaju pra- tu kojim se određuju mehanizmi za osigu- Sada se nadaju da će dogovorene mjere biti Jurja plemenite kuće Habsburg-Lothrin- znina, mrak, ikone, gastronomadi i vitezovi ranje prava manjinskih zajednica i podršku realizirane u predviđenom roku. Pri tome, gen i ugledni voditelj htv-ova talk-showa u Reda svetog Jurja. Pošteno. djelovanju njihovih tijela, u skladu s Ustav- kaže nam predsjednica Kluba zastupnika kojemu s prokuratorima, Velikim meštrima i Samo još jedan dugi aplauz, pokoji ‘bravo’ nim zakonom i drugim propisima. U pripre- sdss-a Dragana Jeckov, u novim progra- ostalim društvenim stupovljem iz memorije iz publike, teški zastor od kobaltnog ljetnog mi Operativnih programa za razdoblje od mima preciznije su definirane aktivnosti i svog mobitela palamudi o izazovima našeg neba i kraj. ■ 2021. do 2024. sudjelovala su nadležna tijela rokovi za njihovu finalizaciju. Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 13 društvo #1102, petak, 29. siječnja 2021.

— U cijeli proces su intenzivno uključeni potpredsjednik Vlade za društvene djelat- nosti i ljudska prava Boris Milošević i njegov ured, pa vjerujem da će to dovesti do bržeg rješavanja otvorenih pitanja – govori Dragana Jeckov. Njena očekivanja dijeli Furio Radin, potpredsjednik Sabora i zastupnik Talijana, koji smatra da je odnos prema manjinama u Hrvatskoj sada bolji. — Mislim da zahvaljujući zajedničkom radu manjine danas imaju drugačiji status u hrvatskom društvu nego što su imale u proš- losti. Dovoljno bolji? Naravno da ne, treba raditi još dugo da postignemo ravnopravnost između većine i manjine – kaže Radin. Poseban naglasak u općem dijelu programa stavljen je na upotrebu jezika i pisma, obrazovanje manjina, kulturnu autonomi- ju te njihovo sudjelovanje u javnom životu i nadolazećem popisu stanovništva. Među nabrojanim aktivnostima je praćenje ostvarivanja prava na prednost pri zapošljavanju u državnim tijelima te na razini jedinica lo- kane i regionalne samouprave koje, unatoč zakonskim garancijama, još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. Naime, prema za- dnjim podacima iz 2018. udio svih pripadnika nacionalnih manjina (od njih ukupno 7,67 posto) u tim tijelima iznosio je tek 3,24 posto. Zastupnici manjina posebne nade polažu u dio programa koji se odnosi na unapređe- nje razvoja područja na kojima povijesno Vlada se obvezala i na ulaganje dodatnih Nekad bilo, danas se Područje Banije spominjalo – ćirilična ploča u žive pripadnici njihovih zajednica, a koja sredstava koja su potrebna za ubrzavanje Vukovaru 2013. godine (Foto: su ispod prosjeka nacionalne razvijenosti. programa obnove i stambenog zbrinjavanja Goran Ferbežar/pixsell) Vlada je obećala da će usvojiti višegodišnji treba pomoć države bivših nositelja stanarskih prava. Do 2024. program financiranja projekata lokalne in- tako se najavljuje izmjenu odluke kojom se financijske naravi, dok se uglavnom radi o frastrukture, ruralnog razvoja, poduzetniš- u cjelini i svi smo regulira prodaja stanova u državnom vlasniš- manjinskim pravima. Dakle, relativno sam tva i obrta u tim krajevima. U sklopu mjere tvu radi korekcije njihove otkupne cijene i zadovoljan, jer je došlo do obostranog popu- ‘Promicanje mira i tolerancije te suzbijanja oko toga suglasni. otvaranje novoga roka za predaju zahtjeva štanja, što je u skladu s politikom malih koraka zločina iz mržnje’ najavljena je pak borba za otkup. Obećan je i nastavak obnove ratom koju zastupam – kaže Furio Radin. protiv govora mržnje i drugih oblika na- Odmah nakon toga oštećenih stambenih objekata češke i slovačke Za Mađare su predviđena sredstva potreb- silja kroz ulaganje u obrazovanje i javne manjine te osiguravanje sredstava za izgrad- na za otvaranje mađarskih kuća, odnosno kampanje. Vlada se obvezala i na ‘osnaži- slijede infrastruk- nju infrastrukture u naseljima u kojima žive sjedišta udruga te manjine, kupnju objekta vanje zakonodavnog okvira o suzbijanju pripadnici tih manjina. prikladnog za održavanje ljetnih kampova za govora mržnje, posebice prema ranjivim turna pitanja i U programu za talijansku manjinu naglasak učenje mađarskog jezika i kulture te izgradnju skupinama i nacionalnim manjinama i inje stavljen na teritorijalno i sadržajno proširenje vodovodne i kanalizacijske mreže u naseljima zistiranje na procesuiranju onih koji javno ravnomjeran razvoj upotrebe talijanskog jezika i kulture. Tako se koja se nalaze na području Baranje. Osobito je šire mržnju ili potiču na nasilje’. Pri tome se predviđa uvođenje učenja talijanskog jezika u zanimljiv operativni program za albansku na- ne navodi hoće li moguće izmjene zakona drugih područja svim školama s nastavom na hrvatskom jeziku, cionalnu manjinu, kojim se najavljuje pokre- podrazumijevati zabranu ustaških simbola, u općinama i gradovima u kojima povijesno živi tanje postupaka sklapanja bilateralnih spora- što zasad ne podržava vladajuća većina iz nastanjenih pripad- talijanska manjina, a koji su dvojezični. Vlada zuma s Republikom Albanijom i Republikom redova hdz-a. je obećala i da će do 2024., u suradnji s Republi- Kosovo. Vlada je obećala i da će u suradnji s Veljko Kajtazi, zastupnik romske i 11 nicima nacionalnih kom Italijom i Istarskom županijom, osigurati Gradom Zagrebom pronaći primjereno mje- drugih manjina, za Novosti je potvrdio sredstva za izgradnju osnovne škole u Novigra- sto za postavljanje spomen-ploče braniteljima kako je to bila jedna od točaka o kojoj su manjina, ističe du, predškolske ustanove u Rijeci i dovršetak albanske nacionalnosti koji su sudjelovali u predstavnici manjina razgovarali prilikom rekonstrukcije školskog objekta u Bujama. prethodnom ratu te da će podržati osnivanje donošenja novih Operativnih programa. Do- Dragana Jeckov — Operativni program za talijansku manjinu katedri za bosanski, crnogorski i rusinski jezik daje da podržava aktualni prijedlog židovske predstavlja kompromis između onoga što sam na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. zajednice i ostalih stradalničkih naroda da se prvi prioritet osiguravanje osnovnih život- predložio, u suradnji s Talijanskom unijom, U dijelu Programa koji se odnosi na romsku sva ustaška obilježja zabrane kroz izmjene nih uvjeta tamošnjim stanovnicima. i ono što je Vladi bilo politički prihvatljivo. manjinu najavljeno je donošenje nove Naci- Kaznenog zakona. — Područje Banije treba pomoć države u Predložene mjere samo su u malom dijelu onalne strategije za uključivanje Roma, kao — To je jedinstvena prilika da zajednički poka- cjelini i svi smo oko toga suglasni. Odmah i novih mjera za zapošljavanje pripadnika te žemo da se ne moramo bojati glasne, radikal- nakon toga slijede infrastrukturna pitanja i manjine. Povećat će se i učeničke i studentske ne i nazadne manjine koju ne podržava većina ravnomjeran razvoj drugih područja nasta- stipendije, kvote za upise na visoka učilišta, a naših građana. U našem društvu ne bi trebalo njenih pripadnicima nacionalnih manjina planira se i izgradnja Romskog edukacijskog biti mjesta za naslijeđe totalitarnih režima i to koja također ne smiju ostati zanemarena – centra u Zagrebu. Kao i u prethodnom Ope- nema nikakve veze s hos-om ili doprinosom kaže zastupnica sdss-a. rativnom planu, predviđen je daljnji rad na te postrojbe u odbrani rh, već s određenim ci- U tu svrhu Vlada je zadužila Ministarstvo legalizaciji, urbanizaciji i uređenju romskih Furio Radin (Foto: Duško vilizacijskim standardima koje bismo trebali gospodarstva i Hrvatske vode da poduzmu sve Marušić/pixsell) naselja. Veljko Kajtazi ističe da je riječ o pro- imati kao članica eu-a – kaže Kajtazi. mjere potrebne za obnovu i izgradnju vodo- blemu koji je nemoguće riješiti u kratkom Na tragu novih politika pomirenja, Plen- vodne mreže na ratom stradalim područjima, razdoblju. kovićeva Vlada se u programu za srpsku ma- a u kojima živi veći broj Srba. Procjenjuje se — Treba uzeti u obzir činjenicu da pojedina njinu obvezala na ‘poduzimanje svih potreb- da postoji potreba za izgradnjom, sanacijom romska naselja postoje sedamdesetak godina, nih mjera radi unaprjeđenja procesuiranja i obnovom vodovoda u 135 takvih sela s oko a da sve donedavno u njima nije postojala ap- svih ratnih zločina, neovisno o nacionalnosti pet tisuća domaćinstava. U suradnji s hep-om solutno nikakva infrastruktura koja je uobiča- počinitelja i žrtve’ te na jednako postupanje planira se pak dovršetak procesa reelektri- jeni standard za sve ostale građane – kaže on. Veljko Kajtazi (Foto: u procesu pronalaska nestalih osoba. U tom fikacije sela koji je bio obustavljen od 2012. Patrik Macek/pixsell) — S obzirom na početnu poziciju koja je bila kontekstu posebno je zanimljivo obećanje do 2018. U protekle tri godine na električnu znatno lošija, jasno je da rješavanje iziskuje Vlade da će predložiti osnivanje zaklade za mrežu je ponovno spojeno oko 140 kućan- vrijeme duže od jednog ili dva mandata. Nije promicanje dijaloga između mladih Hrvata stava na području Petrinje, Obrovca, Vrlike, jednostavno reći što je prioritet jer to ovisi od iz Srbije i Srba iz Hrvatske i da će podržati Srba, Vrginmosta i drugih mjesta. Iz hep-a naselja do naselja, ali svakako je najvažnije da otvaranje srpskih kulturnih centara u Zagre- najavljuju da će se u naredne dvije godine ljudi imaju zadovoljene osnovne potrebe kao bu, Rijeci, Osijeku, Vukovaru i Kninu. Draga- veliki radovi odvijati u Parčićima, Divoselu i što su struja, voda, asfalt, odvoz smeća te da im na Jeckov pozdravlja donošenje navedenih Počitelju, Buševiću kod Donjeg Lapca, Jakovci djeca imaju priliku pohađati redovnu nastavu Dragana Jeckov (Foto: mjera, ali ističe da je nakon potresa na Baniji kod Pakraca te Gračacu i njegovoj okolici. Patrik Macek/pixsell) kao i sva ostala – zaključuje Kajtazi. ■ Novosti Množe se primjeri niskih kazni u Ana Vračar, Članica Baze za radničku Tjednik za racionalnu manjinu slučajevima ratnih zločina inicijativu i demokratizaciju () 14 #1102, petak, 29. siječnja 2021. INTRIGATOR

potićeve jedinice i osuđeni su zbog ubojstva iste starije, neidentifi cirane žene. O vojnoj akciji Medački džep, pokrenutoj Metak zbog na zaštićenom području -a u podvelebit- skim selima Divoselo, Čitluk i Počitelj, skoro je sve poznato, osim odgovornih za ubojstva 88 Srba, među kojima i 17 žena. Od pronađe- nih posmrtnih ostatka 84 osobe još je sedam krivog pogleda osoba neidentifi cirano. Na listi nestalih vodi se još 11 lica. Zdravstvo se Josip Mršić ubio je u akciji Medački Županijskom sudu kazao da je staricu izveo ■ Paulina Arbutina džep staricu koja mu je ‘uputila pogled iz podruma i prema njoj ispalio jedan hitac iz pun mržnje’ i za to mu je potvrđeno tri pištolja. Mršić je tvrdio da starica nije posluša- godine zatvora la naredbu da izađe iz kuće. ‘Primio sam je za vraća na ‘sta- ruku i izveo van, a kad smo izašli dolazi do te pripadniku 9. gardijske scene. Prije nego što sam pucao, žena me po- brigade Vrhov- gledala izrazom teške mržnje poput boksača ro normalno’ ni sud je potvrdio presudu od koji se sprema na udarac’, opisivao je Mršić. Preniske tri godine zatvora zbog ratnog U obrazloženju odluke Vrhovnog suda ko- zločina nad civilima. Mršić je jom je presuda Županijskog suda u Zagrebu kazne Prizivali smo princip solidarnosti umjesto Bprešao put od svjedoka do osuđenog rat- iz 2017. postala pravomoćna među olakotnim tržišta na međunarodnom tržištu lijeko- nog zločinca. Optužnica ga je teretila da okolnostima uvaženo je da Mršić nije ranije va i vakcina, no kako komentirate ovo što je tokom akcije Medački džep rujna 1993., bio osuđivan, da je otac maloljetnog djeteta, sud u Beogradu u smo dobili zauzvrat – egoizam velikih na- zajedno sa također osuđenim da je u vrijeme počinjenja zločina imao 23 go- ponovljenom postupku donio cija tj. njihovih vlada, onih koje ne dopu- , ubio neidentifi ciranu stariju ženu. dine, a bio je i smanjeno ubrojiv. ‘Otegotnim je presudu za ratni zločin iz štaju da ih tamošnje privatne korporacije Mršić je najprije bio svjedok u sudskom mu je ocijenjeno što je kao profesionalni voj- oktobra 1991. godine u Lovasu. prodaju politički te ekonomski slabijima, postupku protiv Šolaje, ali je tokom rekon- nik počinio kazneno djelo, lišavajući života Preinačenjem presude Višeg sve dok se sami ne namire? strukcije u Čitluku 2014. priznao da je zapra- nenaoružanu ženu starije životne dobi pred Asuda u Beogradu optuženi - Pozivi na solidarnost koje smo čuli od boga- vo on počinitelj. Kasnije je na zagrebačkom očima pripadnika svoje postrojbe kojima je i oslobođeni su optužbi, tih država početkom pandemije shvaćeni su trebao služiti kao primjer. Tako odmjerena a ostalima su smanjene kazne zatvora – malo preozbiljno. Iako su -dužnosnici go- Svečanost povodom 27. kazna odgovara stupnju krivnje optuženika i osuđen je na šest godina zatvo- vorili kako će cjepivo za Covid−19 biti ‘naše obljetnice Medačkog džepa (Foto: Marko Dimić/) pogibeljnosti kaznenog djela. Izrečena kazna ra, i na zajedničko javno dobro’, njihovo ponašanje sadrži dostatnu moralnu osudu za zlo koje četiri godine, a , nije ukazivalo na to. Kada su se suprotstavile je optuženik počinjenjem djela prouzročio i na tri. prijedlogu za privremenu suspenziju prava i dostatnu društvenu osudu. Izricanje blaže Fond za humanitarno pravo () smatra intelektualnog vlasništva za izvanredne ili strože kazne nije opravdano’, ustanovio je da nije bilo mjesta oslobađanju Krnjajića situacije poput Covid−19 pandemije u sklo- Vrhovni sud u obrazloženju. i Devčića te da su izrečene kazne ispod za- pu Svjetske trgovinske organizacije, države U konačnici su za ratne zločine u Me- konskog minimuma i preniske u odnosu na koje su pozivale na solidarnost ispriječile dačkom džepu pravomoćno osuđene četiri težinu zločina u kojem je samo na minskom su se na putu mjera kojima bi bio olakšan osobe: , tadašnji zapovjednik polju poginulo 19, a ranjeno 12 mještana. Ovaj pristup medicinskim proizvodima za Co- 9. gardijske brigade, na šest godina zbog postupak je jedan od najsloženijih za ratne vid−19. Svjetska zdravstvena organizacija nesprečavanja ratnog zločina, te još trojica zločine pred srpskim pravosuđem, a završen stalno poziva članice na solidarnost, ali ona pripadnika -a. Prije pola godine - je minimiziranjem uloge , koja je bila naj- je iz ruku ispustila većinu mehanizama ko- dobio je tri godine zato što nije spriječio odgovornija za stradanje civila, ističu iz -a. jima bi mogla utjecati na njihovo ponašanje. ubojstvo četvorice neidentifi ciranih ratnih — Smanjenje kazni ipak se ne može oka- zarobljenika te zbog paljenja i miniranja kuća. rakterisati kao trend u pravosuđu Srbije. U Velibor Šolaja kažnjen je s pet godina zatvora, poslednje vreme izrečene su samo još dve Kakvom vidite dugoročnu perspektivu a Mršić s tri. Obojica su bili pripadnici Krm- pravosnažne kazne ispod zakonskog mini- takvog obrata u kontekstu svjetske zdrav- muma, dok su u ostalim predmetima izre- stvene zajednice i sudbine javnog zdrav- čene kazne zatvora u rasponu od osam do stva općenito? 15 godina. U prvostepenim postupcima ne Rekla bih da se više radi o povratku na ‘staro BORDOLINE uočava se taj trend, pa je u predmetu Bog- normalno’ nego o obratu. Ako tijek i poslje- danovci prvostepenom presudom izrečena dice ove pandemije po zdravstvene sustave kazna zatvora u trajanju od 15 godina – kaže i živote ljudi nisu bili dovoljno uvjerljiv ar- iz -a, punomoćnica gument u korist drugačijih javnih politika, oštećenih u Lovasu. onda je zaista teško zamisliti što će do tih — Jedna od karakteristika postupaka je izo- promjena dovesti. Ipak, moguće je da je stanak procesuiranja visokorangiranih pri- iskustvo pandemije otvorilo malo više pro- padnika vojske i policije, čime se umanjuje stora borbi za bolja radnička prava u zdrav- njihovo učešće u ratnim zločinima koji se stvu, drugačiji okvir proizvodnje lijekova itd. nastoje prikazati kao izolovani incidenti. Na ovaj način se održava teza da Srbija nije uče- stvovala u ratovima na području Hrvatske i Hrvatska je iz svojih ruku ispustila resur- BiH – naglašava Kljaić. se koji omogućuju sudjelovanje na trži- — Imajući u vidu brojnost počinjenih zločina, štu lijekova i vakcina, konkretno Plivu i ne možemo biti zadovoljni brojem proce- Imunološki zavod. Može li se ta industrija suiranih slučajeva, a posebno ne dužinom ikako obnoviti? trajanja postupaka u predmetima Ovčara Javna proizvodnja lijekova je sve popularnija ili Lovas, ali i drugim postupcima, u kojima tema. Jedan od prioriteta La- su u pravilu prvostepene presude ukidane i burističke partije bilo je jačanje javne proi- predmeti vraćani na ponovni postupak. Da zvodnje lijekova kako bi se smanjili troškovi li će u budućnosti biti postupaka za neke od nabavke lijekova i povećao broj kvalitetnih masovnih zločina teško je reći, jer to zavisi radnih mjesta. Nije nemoguće zamisliti ta- od optužnica Tužilaštva za ratne zločine Sr- kvo nešto i za Imunološki, ali provedba ta- bije. Sada je najviše predmeta ustupljenih kve ideje tražila bi puno sredstava i drugačije iz BiH, a mnogo manje onih koji su rezultat razmišljanje o zdravstvenom sustavu, što –Znaš, Ivice, nekad smo imali kafi će, gdje smo mogli prolistati novine i uz kavu i piće rada Tužilaštva – dodaje Kljaić. je teško očekivati u trenutnom kontekstu. sastajati se sa susjedima i prijateljima... ■ Nenad Jovanović ■ Igor Lasić Novosti Još jedna farsa u Senatu zagrebačkog Tjednik za racionalnu manjinu sveučilišta 15 #1102, petak, 29. siječnja 2021.

Možda je posrijedi samo bizaran taktič- ki moment, ali posve je jasno da ista gesta LEKSIKON dvaput – nije slučajnost. Kao i to da je Bo- Taktika ras u tome defi nitivno nadmašio Tuđmana TRANZICIJE koji , , i ipak nije do te mjere mrcvario. Komunjare iscrpljivanja ■ Igor Lasić ; jedan od onih pojmova, karakterističnih za ideološke aspekte tranzicije, kojim se žele postići učinci Upad jake difamacije, ponekad i Ketiketiranja do progona, koliko javno-medijski eksponiranih društvenih, umjetnič- kih, intelektualnih i političkih protagonista, na radio toliko i ‘anonimnih’ ljudi iz šire zajednice, za koje subjekti adresiranja ovog termina Radio Orahovice procjenjuju da simboliziraju zagovornike ili 4. siječnja u prijepodnevnim promotore lijevih političko-ideoloških sta- satima upao je predsjednik vova, socijalizma, komunizma, anarhizma... Udruge dragovoljaca Hrvat- a u našem internom kontekstu i jugoslaven- skih obrambenih snaga (- ske ideje, te s njom povezivih, a navodno U ) , da bi pred kolegama prevladanih, vrijednosti. zaprijetio novinaru, uredniku i direktoru Specifi čnost ovog, kao i nekih njemu usput ga vrijeđaju- srodnih stigmatizacijskih pojmova, kakav ći. ‘Ti si govno od čovjeka, kada ja dođem je recimo ‘srbočetnička soldateska’, u tome na vlast, ti ćeš biti prvi kojeg ću ja smijeniti, je da već svojim leksikom i zvučnošću ima ako nemaš novca za tužbu, ja ću ti dati’, re- za cilj proizvesti spontane organske učinke kao mu je. Sekulić je bio nezadovoljan što gađenja, odvratnosti i neprijatnosti. Zato na portalu Radio Orahovice nije objavljen komunjare, a ne naprosto komunisti, što poziv članovima -a za volontiranje predstavlja etimološki predložak, u formi na Baniji. i značenju, ovom pojmu. U prilog ovoj tezi — Obavijest smo u formi vijesti objavili u ide već i paušalan, nesistematičan pregled Poput Franje Tuđmana koji je 1995. Odbijena kandidatura – informativnim emisijama, a on je tražio da nekoliko popularnih internetskih foruma u Neven Jovanović (Foto: odbio potvrditi čak četiri opozicijska Davor Puklavec/) je objavimo i na našem portalu kao servisnu Hrvatskoj, koji daje zanimljive i znakovite gradonačelnika Zagreba, rektor Damir informaciju s njegovim privatnim brojem uvide da se u komentarima uz riječ komu- Boras sada iznuruje nesuđene dekane sanju obavljenom pomoću e-maila; protiv mobitela na koji bi se članovi trebali javljati. njara često pojavljuju epiteti poput: debeo, Filozofskog fakulteta njih se u oba slučaja izjasnilo 48 senatora, Rekao sam mu da portal koncepcijski nije mastan, slinav, zadrt, govno. dok je preostalih 20 većinom bilo suzdržano. predviđen za objavu servisnih informacija i Simptomatičan je i kontekst povremene je ono I nema u tome nekakve vijesti jer se znalo da to inače ne činimo te naglasio da za takve upotrebe ovog pojma u povijesno-politič- jednog po jednog odbacivao da je Senat sveučilišta u glavnini zapravo stvari imaju svoje službene stranice – izjavio koj perspektivi. Naime, etiketa komunjare opozicijske kandidate za nakupina poltrona vezanih karijernim i sta- nam je Rađenović. pojavljuje se i sa svrhom diskreditacije broj- mjesto gradonačelnika Za- tusnim interesom čiju distribuciju nadziru Novinar je zbog doživljenog stresa potra- nih partijskih prvoboraca najjače stranke u greba osvojeno regularnim Boras i njegovi najbliži suradnici. žio liječničku pomoć, a prijetnju, vrijeđanje novijoj hrvatskoj povijesti, Hrvatske demo- Dizbornim rezultatom, činilo se da nikad ni- Ipak, zapanjuje specifi čna dodana vrijed- i uznemiravanje na radnom mjesto prijavio kratske zajednice (), kao licemjera, in- šta u istom gradu i zemlji neće nadmašiti tu nost na takav postupak, a koju također odre- policiji i povjereniku Vlade za Grad Ora- teresdžija i beskičmenjaka. Aludira se time razinu silničkog cinizma prema volji baze. đuje sam rektor – on te kandidate najprije hovicu . Policija je protiv Se- na dobro poznatu činjenicu da je gotovo sto No kao što će se pokazati i u mnogo drugih pozove na razgovor da im pruži nadu, e da kulića općinskom Državnom odvjetništvu hiljada nekadašnjih članova Saveza komuni- pitanja, gadno smo se prevarili. U međuvre- bi se naknadno otkrilo kako ih je ustvari već podnijela kaznenu prijavu zbog ‘prijetnje sta Hrvatske ( ) početkom 1990-ih, moti- menu se na istom supstratu razvilo puno bio otpisao, službeno! Štoviše, zagrebački novinaru prema njegovom poslu’, za što je viranih osobnim prosperitetom, karijernim novih tuđmančića, raznolikih intenzitetom rektor kao da namjerno ostavlja tragove o predviđena kazna zatvora od šest mjeseci i materijalnim interesima, konformistički i stilom, a s njima su stigle i dodatne forme ranije tako odrađenom poslu, ne bi li žrtve do pet godina. naprosto prebjeglo, zamijenilo jednu umi- iživljavanja. bolje shvatile da su na razgovoru bile upravo Sekulić smatra da ovdje nije riječ o prijet- ruću stranku novom koja je tada tek nasta- Jednu od takvih manifestacija moći inau- radi jačanja kasnijeg efekta šoka. nji, već tvrdi da su njegove riječi izvađene iz jala. Uostalom, na čelu te stranke i države gurirao je , rektor Sveučilišta Bagić je primljen na razgovor baš za vrije- konteksta i očekuje da će Državno odvjet- stajao je, znamo svi, jedan bivši komunist, u Zagrebu, naspram Filozofskog fakulteta i me kojeg je, ispostavit će se laganom rekon- ništvo odbaciti prijedlog. partizan i general , povjesničar drugih sveučilišnih sastavnica koje mu nisu strukcijom, iz rektorata poslan dopis -u — To je sve samo ne prijetnja. Došao sam pi- . Pritom riječ ‘komunjara’ biva po guštu jer se opiru njegovu načinu uprav- o odbijanju tog kandidata. Geld je na raz- tati zašto poziv našim članovima nije objav- adresirana s krajnje desnih političkih pozici- ljanja institucijom. Kao što je znano, danas govoru kod Damira Borasa bila 21. siječnja ljen i napomenuo da novinar nije korektan ja, ekstremnijih crkvenjaka, konzervativnih na -u stoluje obnašatelj dužnosti dekana ove godine, te joj je rektor tada kazao da je jer objavljuje samo informacije vezane uz civilnih udruga i njima naklonih medija, ali , eksponent Borasov, njezin program dobar, iako ga treba još jed- bivšu gradonačelnicu - . i od zagovornika liberalno-tržišnog katekiz- namjesto grubo uklonjene dotadašnje de- nom pročitati. No fakultet je tek zatim dobio Kazao sam da ću, ako na izborima budem ma, glasnogovornika neoliberalizma. kanice . Borasovo negativno mišljenje o programima izabran za gradskog vijećnika, na prvoj sjed- Ovi zadnji pak u komunjarama vide i pro- No i privremenom dekanu slijedi neka njezinu i Jovanovićevu, koje se predlaže Se- nici podnijeti zahtjev za njegovim razrješe- nalaze kočničare ekonomskih i sistemskih zamjena, pa sad Boras i njegova svita odigra- natu za glasanje, a taj dokument datiran je njem zbog pristranosti, što je moje demo- društvenih reformi u smislu privatizacija i vaju kojekakve obavezne fi gure u proceduri s 15. siječnjem. kratsko pravo. Ne mogu ga ja smjenjivati, deregulacija, smanjenja poreza na kapital, po- čijim vas detaljima ovdje nećemo posebno Borasova obrazloženja dadu se svesti na nisam ja bog, nego dragovoljac Domovin- ticanja poduzetničke socijalne klime... koje gnjaviti. Tek najkraće: fakultet svako toliko stajalište da kandidati nisu dobri zbog toga skog rata, umirovljeni bojnik i ratni invalid deklarativno smatraju ne samo nužnim i ne- predloži kandidatkinju ili kandidata, a sam što se ne slažu s njegovim odnosom prema 80 posto, a vijećnici će odlučiti hoće li ga ophodnim u kontekstu kapitalističke tran- rektor i Senat sveučilišta, sve po rektorovim -u i što im programi imaju ‘opstruktivno smijeniti – tvrdi Sekulić. zicije, već ih vide i kao spasonosnu ideju, nit notama, isti mu čas odsviraju postludij. Prvo aktivističku namjenu’, ali i to je bilo očeki- Prijetnja ili ne, odlučit će pravosuđe. Ali vodilju ka navodno općem prosperitetu. Iz je ljetos tako otpravljen , a vano. Nova kvaliteta u ovoj priči je eviden- sasvim je sigurno da lokalnim novinarima perspektive neoliberala, komunjare su sino- zatim su jedno za drugim na isti način treti- tna rektorova manira iznurivanja protivni- nije ugodno raditi u okolnostima kad u re- nim za arhaične relikte prošlosti, smrdljivi rani i . ka koje ima funkciju potvrđivanja njegove dakcije upadaju ratni veterani čiji dopisi za- nazadnjaci koji su vonjem, ali i karakternim Potonjih dvoje kandidata prekriženi su svemoći i riješenosti na metode kakvih se vršavaju s ‘Bog i Hrvati’ i ‘Za dom spremni’. profi lom, bliski zadahu trulog uhljebništva. dan uoči slanja ovog izdanja u tisak, u gla- pobrojane žrtve ne mogu ni dosjetiti. ■ Goran Gazdek ■ Hajrudin Hromadžić Novosti Obišli smo potresom razrušen grad piše/foto Dragan Grozdanić Tjednik za racionalnu manjinu 16 Reportaža #1102, petak, 29. siječnja 2021. Život u kontejneru Od nekadašnje industrijske velesile Sisak je postao umalo grad beskućnika. Nakon razornog petrinjskog potresa prije mjesec dana, dio je građana smješten u tri kontejnerska naselja diljem grada. U jednom od njih, koji smo obišli, ljudi žele vjerovati da ondje neće ostati zadugo, ali im to nitko ne može garantirati

anim prijepodnevom stariji ili nova nevolja, čovjek će doskora doznati. novčić. Nedavno je izašla iz bolnice gdje se brendiranim markama kao u kakvoj poslo- čovjek s torbom u ruci i ciga- U centru Siska potres je mnoge stare zgra- liječila od korone: uz postojeći dijabetes, vi- vično lošoj krajnosti. retom u ustima kreće se polu- de učinio neupotrebljivim. Trgovine i dućani rus ju je gotovo dokrajčio. Nova prilika za Postojeći kontejneri, smješteni na ledini i praznim gradskim centrom pa u njihovom sklopu stoga su većinom zatvo- život ubrizgala joj je osjećaj samopouzda- okruženi ogoljelom sivom šumom koja po- zastane na kratki odmor kod reni, a tek ispred omanje trgovine smještene nja: odlučna je predati zahtjev za socijalnu jačava dojam čamotinje prostora, primili su Rštanda prodavača voća. Korača zatim dalje u jednom prolazu radnici Komunalca jedu pomoć, jer kako kaže, ne može čovjek cijeli uglavnom samce iz raznih društvenih sloje- ulicom Antuna i Stjepana Radića, kojom de- svoje sendviče. U isto vrijeme, malo dalje, život prositi. va: ratne veterane, vlasnike opg-ova, starije filiraju kamionske dizalice, bageri i građe- jedna se žena razotkriva ispod plašta vlastite Od nekadašnje industrijske velesile Sisak i mlađe, zaposlene i nezaposlene, osjetljive i vinski radnici. Vatrogasci provjeravaju ošte- traume. Pripovijeda svom slušatelju događaj je postao umalo grad beskućnika. Nakon ra- ravnodušnije, kako god – sudbina im je svi- ćene građevine. Huk vjetra podiže zaštitnu od 29. prosinca. Dok hvata zrak između re- zornog petrinjskog potresa prije točno mje- ma ista. U tih 12 kvadrata kontejnerskog pro- ceradu na jednoj vremešnoj zgradi i ogoljuje čenica, priča otprilike i ovo: ‘Što sam ja do- sec dana, dio je građana ostao bez krova nad stora treba organizirati život; krevet, stolić, njezin oštećeni trup; nastane šuplji, skeletni živjela, samo što sam bila prisebna. Činilo se glavom. Iz tog razloga ubrzo su podignuta tri priručni hladnjak... to je sve što su stanari zvuk. Potpomažući se štakom čovjek se ras- kao da je zgradu probio tenk na gusjenicama. kontejnerska naselja diljem grada. U jednom dobili na korištenje. Na ukupno 23 kontejne- pituje za adresu Županijske zgrade. Glas mu Lomilo se, pomicalo se, ormari su padali...’ takvom koji smo obišli, ljudi žele vjerovati ra, nalaze se dva izdvojena sanitarna čvora. je snažan, ali pomalo nerazgovijetan; nosi sa A na zidiću, podalje od njih, sjedi starija da ondje neće ostati zadugo. Pritom se iro- A nije baš svejedno kad vam se usred hladne sobom nekakve papire, a da ne zna hoće li žena s maskom na licu, navučenoj do njezi- nija sudbine ukazuje već preko puta ceste Đorđe i Hamida Stanulov ih itko pogledati. Krije li se u njima rješenje nih sitnih očiju. Pruža ruku, moli za kakav gdje se smjestio trgovački centar sa svojim ispred svog privremenog doma Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1102, petak, 29. siječnja 2021. KRONIKA

Jedna od rijetkih škola koja na tom prostoru započinje nastavu u skoro normalnim okolnostima je upravo Osnovna škola Jabukovac. Ona se nalazi u selu u kojem je potres ostavio ozbiljne posljedice, ali Nastavom do srećom, školska zgrada je prošla s mini- malnim oštećenjima koja su sanirana pred početak ovog drugog polugodišta. U ponedjeljak, 25. siječnja, dok se širom Hr- vatske odvijala nastava na daljinu, učenici u Jabukovcu ipak su krenuli na nastavu u svojoj školskoj zgradi. normalizacije — Krećemo s uobičajenom nastavom po A modelu. Školska zgrada je u redu. Imali smo manja oštećenja žbuke u donjem dijelu gdje je dvorana i ta je sanacija danas Učenici su jedva čekali da krenu u školu, završena. Svi učenici dolaze u školu. Mi smo mala škola, brojimo 65 učenika od prvog do osmog razreda i možemo zado- da izađu u normalnost iz skučenih voljiti sve epidemiološke mjere. Mi smo zahvalni i sretni što nam je škola u dobrom stanju. Vjerujem da je ovo najbolje rješe- kontejnera ili kamp-kućica u kojima su nje. S obzirom da je većina kuća oštećena ili porušena, naši učenici jedva su čekali da krenu u školu, da se druže i da izađu u nor- privremeno smješteni, kaže ravnateljica malnost iz skučenih prostora kontejnera ili kamp-kućica u kojima su privremeno smješteni i u kojima se osjećaju nesigur- oš Jabukovac Jagoda Novak no. Školska zgrada je ipak sigurna i škola im je poznata sredina – kaže ravnateljica osljedice potresa na petrinj- Moramo zadržati djecu ovdje, jer inače na krova do temelja. Upravo na dan najjačeg Osnovne škole Jabukovac Jagoda Novak skom području nisu mimoišle ljeto nećemo imati koga upisati. Mi smo potresa od 6,4 po richteru, u glinsku sred- i dodaje da su se nastavnici pobrinuli da ni školske zgrade. Po službenim jak resurs ovoga grada. Imamo 65 visoko- nju školu dostavljen je paket računala za naprave dobru atmosferu prvi dan. podacima, na području Sisačko- obrazovanih profesora, to treba sačuvati. nastavnike. Značajnu obnovu, prema po- — Vjerujem da će se djeca ugodno osjećati. moslavačke županije postoje Pedesetak učenika ove škole je raseljeno, dacima Ministarstva čeka Gimnaziju Sisak, Prvi tjedan u školi neće biti redovne nasta- P53 škole s ukupno 14.705 učenika. Prema dio ih je smješten u Svetom Martinu, dio oš Katarina Zrinska Mečenčani, Srednju ve već smo učenicima pripremili interak- prvim podacima Ministarstva obrazovanja, u Zadru, Viru i Crkvenici. Svi ćemo pratiti školu Viktorovac, oš Ivana Kukuljevića i tivne i zabavne radionice za kurikularne pet zgrada treba ponovno sagraditi, devet on-line nastavu – kaže ravnatelj Srednje Ekonomsku školu Sisak, oš Viktorovac, oš sadržaje. U ponedjeljak imamo druženje. ih je značajno oštećeno, a trinaest ih treba škole Petrinja Milan Orlić. Budaševo-Topolovac-Gušće, oš Dragutin Djeca naše škole dobila su hrpu poklona iz popraviti da bi se mogle koristiti. Osim 53 Osim potpune sanacije, odnosno izgrad- Tadijanović i oš Mate Lovraka u Petrinji. Nove Gradiške – ističe ravnateljica koja je matične, u županiji je i 50 područnih škola nje tih dviju škola, na području Sisačko-mo- Prema podacima Ministarstva, uz po- nakon potresa obišla učenike svoje škole. koje također treba popravljati. Jedna od slavačke županije crvene naljepnice dobile pravke je moguće koristiti ostale školske — Naša djeca jedva su čekala da krenu u najpogođenijih su Srednja škola Petrinja i su Glazbena škola Frana Lhotke Sisak i objekte u Sisačko-moslavačkoj župani- školu. Snimili smo stanje njihovih domova uz nju naslonjena Osnovna škola. Strukovna škola Sisak, Područna škola Far- ji. Osim na školama, milijunska šteta i organizirali im jedan dio pomoći koji ide — Zgrada izgrađena 1871. i dalje stoji, ali kašići Letovanić, Osnovne škole Mladost iz nastala je na dva fakulteta na području preko škole jer ipak mi najbolje poznaje- unutra se sve raspalo kao bundeva. Škola Lekenika te matična oš Ivan Goran Kovačić pogođenom potresom. Riječ je o sisačkom mo naše selo, djecu i njihove situacije. Ne izgleda kao tenk u kojem je eksplodirala iz Gora i Područna škola Nebojan. Metalurškom fakultetu Sveučilišta u znamo točan broj koliko je djece s kućama kumulativna mina. Zgrada je za ruše- Teško je stradala srednja škola u Glini Zagrebu gdje je procijenjena šteta od osam sa crvenom oznakom. Znam da su samo nje i nema druge nego skupiti novac za kojoj su popucali podovi i zidovi, a odvojio milijuna kuna, dok šteta na petrinjskom tri-četiri kuće ostale s neznatnim oštećenji- montažni objekt. Škola ne smije stati. se i zid sportske dvorane u vertikali od Učiteljskom Fakultetu Sveučilišta u Zagre- ma. Dosta je kuća za rušenje. Imamo dosta bu iznosi 1, 5 milijuna kuna. Sredstva za djece koji imaju zelene ili žute oznake, ali obnovu škola, kako kažu u Vladi, povlačit koja opet ne mogu biti u svojim kućama jer će se iz europskog Fonda solidarnosti. potresi se ovdje i dalje dešavaju skoro na dnevnoj bazi – govori Novak. a užem prostoru Banije, — Potresi nisu prestali i s psihološke depopulacija kao i u svim strane trauma još uvijek postoji kod hrvatskim ruralnim krajevi- djece i roditelja. Zbog toga još uvijek ne ma nakon rata devedesetih, možemo govoriti o normalizaciji nastave. ostavila je pogotovo jak Djeca se boje i to je normalna situacija u Npečat na školstvu. Stoga su na području nenormalnim uvjetima. Nakon razgovora Banije osnovne škole preživjele samo u s roditeljima organizirali smo psihološku Petrinji, Glini, Sunji, Hrvatskoj Kostajnici pomoć na terenu za nekoliko djece čiji su i Dvoru, dok srednje škole funkcioniraju roditelji to zatražili. Većina djece i roditelja samo u banijskim gradskim mjestima Hr- je jako skromno. Oni su navikli na teškoće vatskoj Kostajnici, Petrinji i Glini, kao i u i stradanje. Naša djeca malo su zrelija od Sisku. Sve nekadašnje područne osnovne gradske. Fascinantno je bilo to da kad smo škole, zbog drastičnog pada broja djece, ljude koji su sve izgubili i ostali bez kuće zatvorene su. Jedine škole koje do dan- pitali trebaju li išta, oni su odgovarali da danas egzistiraju na životu jesu Osnovna im ne treba ništa – rekla je Novak poru- škola Jabukovac i Osnovna škola Katarina čujući da je neizvjesno kada će se učenici Zrinska Mečenčani. Od svih banijskih ško- vratiti u normalan tok nastave. la, nastava učenja srpskog jezika i kulture — Sve ovisi o stanju djece. Naravno, da postoji samo u osnovnim školama u Dvoru, nam je cilj da što prije nastave sa redov- Glini i Jabukovcu. nom nastavom. Ali prioritet je da djeca Od 25. siječnja, drugo polugodište budu dobro, da njihovim roditeljima počelo je i u Sisačko-moslavačkoj županiji. pružimo kao i našim učiteljima koji su sa područja potresa pružimo svu potrebnu Zgrada Srednje škole Glina dobila je crvenu oznaku pomoć – kaže ravnateljica Jagoda Novak. (Foto: Igor Mrkalj) ■ Paulina Arbutina Obilazimo pripadnike zajednice 2 KRONIKA na razorenoj Baniji Novosti #1102, petak, 29. siječnja 2021. Ustanak humanosti Ohrabruje što se cijela Hrvatska angažirala zajedno s drugim zemljama. Ne pita se sada tko je Srbin a tko Hrvat, a to nije pitao ni moj pokojni ćaća kad je dizao ustanak, kaže Nikola Marić iz Bijelih Voda

itate me kako sam prošao u po- je uvod našeg razgovora Nikola Marić pa vola ostavili, pa pregazili rijeku gdje je Mladenovcu: bio mu je to prvi posjet tom tresu. Ali kojem potresu? Ova je nastavio kako bi nam objasnio koje je sve najplića i konačno pronašli kakvo-takvo gradu i toj zemlji, Srbiji. Banija za mog života doživjela još potrese prošao u životu. utočište u Bosni. — Dvije sam godine ondje nekako izdržao, točno tri potresa, sve jednoga — Imao sam svega šest godina kad je na — Cijelo je naše selo, a rođen sam u ali dalje nije išlo. Stalno su mi pred očima gorega od drugoga, pa ću vam Baniji zagrmio prvi potres, onaj 1941. godi- obližnjim Martinovićima, bilo partizan- bili Banija, moja kuća, moje njive i voćnja- Ppričati o sva tri, a vi lijepo zapisujte – kaže ne: ustaše su tada žarile i palile po selima, sko, zato smo i morali bježati. Vidite onaj ci, sav moj život. Po povratku, kuću sam nam odmah, onako u glavu, naš 84-godiš- zaredale bile nesreće i zločini. Kako su mi spomenik tamo usred sela, onoga visokoga zatekao cijelu, ali opustošenu: sve što je nji sugovornik Nikola Marić, samotnjak pričali stariji, bilo je zaista teško izvući brončanoga partizana? To vam je moj stric iole vrijedilo lopuže su ukrale i odvezle. U iz Bijelih Voda kraj Gline. živu glavu. A kad su se namjerili na naše Mile, odnosno lik koji je po njemu nakon ovoj sam se kući u Bijelim Vodama nasta- Razorna trešnja koja je protutnjala selo, moj me djed Jovo stavio u bisage iz oslobođenja umjetnik napravio. Svaki put nio nakon ženidbe, prije šest desetljeća, Banijom na samom kraju prošle godine kojih mi je onako malešnome samo glava kad prođem pokraj spomenika, osjećaj ali moji su mi pričali da je ona starija od odnijela je sedam života i pričinila još virila, objesio ih o svog jedinog vola, pa ponosa bude mi izmiješan s osjećajem 150 godina – kaže nam čovjek kojem nije dokraja nezabilježenu štetu, a Nikola ju je put pod noge. U ovim brdima ostade samo tuge – objašnjava nam dalje Marić. bilo lako započeti život ispočetka. Pokr- itekako osjetio unatoč tome što je njegova moj otac Mićo, da sa svojim drugovima Drugi potres koji spominje a koji je pao je sam što se dalo pokrpati, zametnuo stara drvena kuća ostala na svome mjestu. diže ustanak protiv tih fašista i okupatora – žestoko uzdrmao cijelu Baniju odnosi se koju ovcu i kokoši, potražio pomoć u Glini Za potresa je, i onog glavnog i onih na- prisjeća se starac potresne prošlosti u doba na Domovinski rat, točnije na onaj njegov pa nekako ostvario pravo na mirovinu, knadnih, samo škripala, stenjala i savijala svog djetinjstva. Po porodičnim pričama, olujni epicentar koji je, bar za mnoge ljude jer je dobar dio radnog vijeka proveo u se, prkoseći nekim čudom gomilama onih dovukli su se bili preko banijskih brda i srpske nacionalnosti, bio u prvim danima sisačkoj Željezari. Svako bi jutro, zimi i koje su ostajale bez krovova, dimnjaka, no- dolina do Une, no most nisu mogli prijeći kolovoza 1995. Tada su brojni Banijci opet ljeti, pješačio iz svoga sela po sat vremena sivih i pregradnih zidova. Kako su stradali i jer ga je ustaška vlast nadzirala. Stoga su morali napustiti svoja ognjišta i to neri- do željezničke stanice u Maji, a onda se gospodarski objekti poput štala i štagljeva, jetko istim putem kao Marićevi 1940-ih, još toliko vozio vlakom do Siska. I, jasno, mnogi su ionako siromašni ljudi postali još preko Une za Bosnu. Nikola je u to doba već istim putem natrag. Tvrdi nam da su ga siromašniji i još nesretniji. Mi smo i inače živio sam, supruga Mara umrla je osam prevarili za nekoliko godina radnog staža, — Strašna je to nesreća. Gledam na tv-u te godina prije sukoba, a djeca Pero, Dragan i premda je nadoplatio razliku i žalio se porodice koje su izgubile domove, gledam ovdje zapostavljeni, Mirjana bili su već odrasli pa su roditeljski na obračunati iznos; no sada je tako kako svu tu patnju i suosjećam s njima. Ohra- dom ostavili u potrazi za svojim životima. jest, pa mu ne preostaje ništa drugo nego bruje me to što se cijela Hrvatska angažira- puteve baš ne Kako nikada nikoga nije uvrijedio a nekmo- pomiriti se s crkavicom od 1.500 kuna la da im pomogne i to zajedno s drugim ze- li da se nekome ozbiljno zamjerio, isprava mirovine. mljama. Ne pita se sada tko je Srbin a tko nasipaju, pa se do je mislio da ne treba bježati. Ali vidjevši — Nije to neki novac za život u ovoj pusto- Hrvat, a to nije pitao ni moj pokojni ćaća komšije kako bezglavo i u panici napuštaju poljini, ali mi tu i tamo pomognu djeca, pa kad je dizao ustanak, a bogme ni stric Mile nekih povratnika ne selo, i sam je sjeo na traktor pa se na njemu se snađem. Zapravo, samoća me mnogo koji se i danas, u broncu izliven, ponosno pridružio tužnoj i dugoj koloni. Poslije više muči od novca: prvi je komšija na puš- kočoperi usred Martinovića – zaključio može autom desetak dana, obreo se kod sina Dragana u komet, nigdje živog ili mlađeg čeljadeta, a dani se kotrljaju sporo da sporije ne mogu. Pravi mi praznik bude kad navrati netko od moje djece i unučadi. Eh, to mi onda proleti brzo, u hipu. I onda opet sve utihne – žali nam se sugovornik. Otkako se realizira program ‘Od vrata do vrata’, Nikolu često posjećuje Ljuba Vrga: odvozi ga u Glinu platiti režije, kupiti što mu treba, k liječniku. Prije tri godine prodao je jednu šumu kupcu koji ju je odmah posjekao, a potom neovlašteno zašao u drugu te i nju okljaštrio; Marić se radi toga obraćao i policiji i šumarima – svi bi nešto zapisivali, još manje provjeravali, da bi cijela priča završila k’o u onoj narodnoj, pojeo vuk magare. — Još tu šumu nisam prebolio. Ali mi smo i inače ovdje prilično zapostavljeni, pored toga što nas je malo: putovi se baš ne nasipaju, pa se do nekih povratnika ne može autom čim zapadaju obilnije kiše ili snijeg. I sam sam morao betonirati veći dio dvorišta da se ne gušim u blatu i lokvama, jer nikakvih odvodnih kanala ovdje nema iako naknadu za slivne vode redovito pla- ćam. Da barem netko dođe ovamo vidjeti ovu moju nevolju, to dvorišno jezero s betonskim dnom – slikovito nam opisuje što ga sve muči i bez ovog posljednjeg, finalnog potresa. ■ Vladimir Jurišić Preživio sam ja tri potresa – Nikola Marić Разговор: Милан Ђурђевић, начелник У Глини је отворен центар за 3 KRONIKA Бискупије помоћ страдалима у потресу Novosti #1102, petak, 29. siječnja 2021. Одмах Отворена смо помогли Банијска кућа Хитно смо упутили два У Глини је отворен центар комбија пуна помоћи у којем ће активисти снв-а

ако су људи Бискупије и осталих опћина око Кни пружати правну, социјал- на доживјели банијски потрес? Свега пар дана након разор- ну и хуманитарну помоћ Кног потреса, сви опћински начелници овог подручја састали су се с дожупаном итање обнове и развоја пресељавани у контејнере у којима је Николом Вукобратовићем и нашом Баније питање је бити или смјештено по пет-шест људи. саборском представницом Ањом не бити нашег друштва — У Сабору је било много говора о стању Шимпрагом како бисмо заједнички и наше државе – рекао је на подручјима повратка. Десеци и стоти- договорили конкретну помоћ за стра- предсједник снв-а Мило- не милиона куна су раније осигуране дале. Тако смо одмах почетком јануара Прад Пуповац, отварајући на Св. Саву, 27. за обнову кућа, ре-електрификацију у склопу снв-ове акције ‘Банија је наша јануара, Банијску кућу, центар у којем села и оживљавање опг-ова, али тек је кућа’, упутили онамо два комбија пуна ће активисти снв-а пружати правну, потрес требао да људи почну суосјећати лијекова, одјеће и обуће, хигијенских инфраструктуру, па смо уз помоћ три социјалну и хуманитарну помоћ, те с овим подручјем. Сада најмање треба потрепштина и ствари за дјецу. Сва- натјечаја асфалтирали више километра прикупљати податке за обнову и развој да једни другима солимо памет. Мени је ка овдашња опћина на намјенски је трију улица, а довршена је и прва фаза подручја погођеног потресом. Објект је најпречи посао да видим прве црепове рачун нашег кровног Вијећа уплатила реконструкције јавне расвјете, у којој је донирао активист Игор Мркаљ, заш- на новообновљеним кућама, прву стоку по 20.000 куна, а ми смо поврх тога за тристотињак жаруља замијењено лед- тићени је споменик културе и снв га је која се враћа газдама у села и први погон страдале уплатили још 10.000 у прора- свјетлима. Путем натјечаја смо добили и обновио, а у њему ће бити смјештен и који ће прорадити у Глини, Петрињи чун. Поткрај мјесеца, опет заједно, на новац за мобилно рециклажно дво- глински пододбор Просвјете. или Вргинмосту – рекао је. Банију шаљемо шлепер с грађевинским риште те контејнере који ће бити на тзв. — Ми смо на повијесном мјесту и Отварању су присуствовали и челни материјалом и то оним за који ће наши зеленим отоцима. Што се тиче натјечај- повијесном тренутку у којем након раз- људи ‘Просвјете’ на челу с предсједни- теренски сурадници закључити да них позива руралним срединама с више арања и патњи сада крећемо у смјеру ком Милом Радовићем, заступница је најпотребнији. Били смо спремни од пет посто мањинског становништва, обнове и стварања новог концепта раз- Ања Шимпрага, предсједник Савјета упомоћ послати и тридесетак ватрогаса- прошла су два овдашња опг-а али и витка и живљења на простору Сисач- за националне мањине Александар ца или људи из овдашњих комуналних сама Опћина, добивши 200.000 куна. ко-мославачке и Карловачке жупаније Толнауер, бројни мањински акти- подузећа, но испоставило се да је ондје Осим тога, свим нашим домаћинствима – рекао је Пуповац. висти и чланови ‘Просвјете’. Такођер већ довољан број стручњака и волонтера. подијељене су канте за рециклажни и — снв је заједно с Митрополијом заг- су обиљежени дан и крсна слава скд Али, остајемо спремни ако нас се позове. мијешани комунални отпад. Ученици- ребачко-љубљанском и другим орга- ‘Просвјета’. Предсједник скд Миле ма смо осигурали бесплатне биљежнице, низацијама, подијелио 83 контејнера Радовић подсјетио је да је Просвјета након што се за бесплатне уџбенике по- становништву ове двије жупаније, а чека 1944. основана у том мјесту које је сада А како се носите с пандемијом Цови бринула држава. Школарцима плаћамо се испорука још 30 до 40 контејнера. На погођено разорним потресом. да−19? пријевоз и допунску наставу, а покрива- листама је још 83 обитељи које чекају — Изражавајући нашу подршку и У првом смо валу, поштујући прописане мо и пуну цијену боравка дјеце у вртићу. збрињавање, с тим да друге невладине суосјећајући с грађанима Глине и мјере, прошли такорећи неокрзнути: Стога слободно могу рећи да смо у том организације такођер имају поприли- околних села, дошли смо да на скроман јесенас смо пак имали доста заражених, сегменту редовитих активности јако за- а неки су и преминули. Тренутачно је довољни учињеним лани, иако је година стање све боље, као и у остатку државе. по свему другом била изнимно тешка. Током мјера, настојали смо и настојимо људима, поготову старијима и болесни- ма, изаћи у сусрет у сурадњи с удруга- Како се припремате за попис станов ма, и то понајприје с доставом хране и ништва и локалне изборе? лијекова. С тим у вези, оправдано смо Започели смо с тиме поткрај прошле страховали да ће се епидемиолошке године, а онда смо били присиљени мјере негативно одразити на економско пажњу преусмјерити на банијски потрес стање у цијелој држави, па тако и на наш и помоћ страдалима. Сад се опет озбиљ- опћински прорачун, но морам рећи да није бацамо на припрему избора, а у Отворење Банијске он још увијек није драстично смањен, координацији с снв-ом настојат ћемо куће у Глини начин обиљежимо крсну славу нашег односно да успјешно држимо главу и попис становништва дочекати што друштва и да не дозволимо да приро- изнад воде. приправнији, јер ће нам то у већој мјери чан број обитељи на листама. Осим за дне катастрофе зауставе наш живот те у наредних десет година одређивати смјештајем, још увијек су велике потребе прекину наше традиције и обичаје – ре- живот и заступљеност у институцијама за грађевинским материјалом, храном и као је Радовић. Након што је освештао Каквим се лањским успјесима може власти. хигијенским потрепштинама. Но највећа славски колач, владика горњокарло- подичити ваша опћина? је потреба да се добије све што требамо вачки Герасим изговорио је пригодну Започела је реконструкција бивше за почетак обнове, израду развојног про- бесједу о значењу Св. Саве. школске зграде, тј. њезина пренамјена Успјели сте у поводу православних грама и свеукупну развојну економску — Вера светих и њихов живот треба у дјечји вртић који ће до љета, надамо благдана и свјетовних празника обнову подручја – нагласио је Пуповац. да нам буду путоказ и смисао нашег се, бити довршен. У сурадњи с не- подијелити пакетиће најмлађим По његовим ријечима, постоји живота. Служење двема највећим ким удругама прошли су нам важни члановима заједнице? разлика између Загреба и Баније јер заповестима – љубави према Богу и пројекти у самој Бискупији које финан- Да, ишли смо аутом од врата до врата и се на банијском подручју догодио спој љубави према ближњима доводе нас да цира Европски социјални фонд: то су дјеци предавали традиционалне дарове посљедица рата, сиромаштва и нераз- Св. Саву славимо као светитеља. Био је друштвено-културни центар и центар без задржавања и уласка у куће. Бадњи вијености с једне стране те посљедица мисионар, лекар, просветитељ, задуж- за одрживи развој опћине, оба вриједна дан и Божић прослављени су у миру, потреса. Због тога ће обнова на том бинар, Христов човек и верни слуга, око четири милијуна куна. Ту су и радо- али с мањим бројем вјерника на ли- подручју требати бити ургентнија; молитвеник за свет, миритељ завађене ви на обнови дома културе у Врбнику. тургијама и скромније него протеклих људи у Загребу имају могућност да браће и суседних земаља, па га назива- Јављали смо се и на натјечаје Министар- година. Но важно нам је да су бадњаци нађу пристојан смјештај те наставе мо човеком васељенске цркве и многих ства градитељства и Министарства налагани свагдје гдје се и иначе налажу. нормално радити и живјети, али на народа – казао је Герасим. регионалног развоја везане уз цестовну ■ Ненад Јовановић Банији такву могућност немају јер су ■ Ненад Јовановић Dugogodišnji novinar, književnik i suradnik KRONIKA Novosti o svom djelu koje je nakon potresa 4 dobilo na značaju Novosti #1102, petak, 29. siječnja 2021.

odluku, da na postojeće riječi dopisujem svoje, onako kako sam ih i od koga ranije čuo. No, i prije toga, još na studiju u Zagrebu, na nagovor svoga profesora Tvrtka Čubelića Đorđe Ličina počeo sam izučavati i skupljati lirske narodne pjesme s Banije. I sve je na kraju preraslo u rječnik sa 8311 riječi i izraza. Oda zavičaju

Za Banovinu Natuknicu za ‘Baniju’ iskoristili ste da napišete prelijepu odu svom zavičaju, pojasnili otkud uopće taj toponim, ali i objasnili opoziv prema Banovini, što je pitanje kojim se javnost zadnjih tjedana i politički prepoznaje i dijeli, pa hajde da pojasnimo što ne valja s Banovinom? nikad čuo Povijesno gledajući i Banija i Banovina su legitimni nazivi za ove prostore. S jednom jedinom, ali čini mi se, bitnom razlikom: Banovina je, naime, bio naziv za široko U svojih sedamdeset i nešto godina područje koje se protezalo od Karlovca, pa sve do današnjeg Ivanić-grada, a u među- prostoru su se nalazila tri uža geografska života nikad i ni od koga nisam čuo da područja – Kordun, Banija i Moslavina. U svojih sedamdeset i nešto godina života nikad i ni od koga nisam čuo da ovaj kraj ovaj kraj naziva Banovinom. Uvijek je to naziva Banovinom. Uvijek je to bila samo Banija. U Glini je svojedobno postojao nogo- metni klub ‘Banovac’, ali isto tako i ‘Banija’. bila samo Banija, objašnjava Đorđe Ličina, U svojem rječniku pod natuknicom Bani- ja uvrstio sam jednu legendu koja na svoj način govori o tome kako je Banija dobila autor ‘Banijskog rječnika’ svoj naziv. Legendu sam šezdesetih godina

orđe Ličina, novinar, pu- dugogodišnjim suradnikom Novosti, koji drugo. Upustiti se u avanturu izrade epo topisac, književnik i rođeni preko 500 tjedana, iz broj u broj u svom halnog djela, kao što je to ‘Banijski rječ Banijac, nedavno je objavio ‘Stogodnjaku’ podsjeća što se događalo prije nik’ u kojem su na tisuću stranica sabrane svoje životno djelo. Radi se o stotinu godina na ovim prostorima. ‘malo poznate i nepoznate riječi i izrazi, ‘Banijskom rječniku’ (Zavi- običaji i vjerovanja, neobični nadimci i Đčajno udruženje Banija, Subotica 2019.) koji druge zanimljivosti u starogovoru Srba je marljivo skupljao i pisao čak 40 godina. Strasti za riječima nikad vam nije nedo sa Banije’, kako je knjiga podnaslovljena, Tim povodom razgovarali smo s Ličinom, stajalo. Međutim, rječnik je ipak nešto veliki je pothvat. Zanimljiv je povod koji vas je potaknuo da krenete u ovaj posao. Jesu li vas prilikom istraživanja ponekad, da se poslužim izrazom iz rječnika, gleda li kao da ste sagrajilo? Sagrajilo, što će reći simpatično spadalo, još je dobroćudna i prihvatljiva riječ za nekoga tko se bavi poslom kojeg mnogi drugi malo ili nimalo ne razumiju ili dovoljno ne cijene. Prije bi se moglo reći da su me, dok sam od sela do sela skupljao te lingvističke rbanje, gledali kao čudaka, veliku dangubu, da sam osoba koja uludo troši dane na tamo neke beskorisne stvari i malo razumljive riječi kojima se više nitko ili malo tko služi, jednostavno da, kako bi to moji Banijci posprd- no kazali – nosim dim na tavan! Dakle, da se bavim poslom od kojeg možeš dobiti samo Knjiga Đorđa Ličine žulj na – laktu! Ali, unatoč svemu i bez obzira na sve prepreke s kojima sam bio suočen, prošlog stoljeća čuo od Nikole Drobnjaka ja nikad nisam odustao od tog svoga zavi- iz Malog Graca koji je često svraćao u našu čajnog rječnika, jer sam znao da će u njemu kuću u Dragotini. Po njoj, u nekom selu ostati sve – i tradicijska baština, i povijesna podno Šamarice, živio je stanoviti Knja- svjedočanstva, i običaji, i vjerovanja, da će po jako hvalisavo čeljade, koji se ni u što ostati jedna zanimljiva prošlost srpskih di- nije razumio, a sve je znao. Pa tako i kako jelova Banije, kao svojevrsni kontrapunkt je Banija dobila ime. Po njemu, tvrdio je zaboravu. Razmišljao sam: starogovor banij- on, još u vrijeme dok je radio kao konjušar skih Srba, njihova arhaička abeceda, da tako kod bana. Baš zbog toga konjušarstva, a i te kažem, opstat će samo ako ostane zabilje- veze s banom, ostala mu je uzrečica – ban žena. Sjećanja nisu dovoljna, nije dovoljna i ja! Kad je ban umro, Knjapo se dosjetio, ni ljubav prema tim sjećanjima i ljudima, pa kazao: ‘Ode ban, ali ostade njegova i moja čak ni usmena predaja o njihovim prošlim zemlja, Banija!’ i sadašnjim olovnim vremenima. Valjda je svakom jasno da nema nikakve koristi od onoga što nije zapisano. Sudeći po ‘Rječniku’, Banijci nemaju po A povod za rječnik? Moglo bi se kazati – sebne izraze za potres i zemljotres? slučajan. Poslije očeve smrti u pisanoj ostav- Točno, nemaju. Ali imaju riječ koja pokriva štini pronašao sam njegov dnevnik sa stoti- sve nesreće, nevolje i muku banijskog čo- njak riječi uz koje je stajala opaska – tako mi vjeka. Pokaranija! To je prava i jedina riječ za divanimo! Očeve bilješke su mi odjednom sve – i za potres, i za zemljotres, i za bolest, i rodile ideju, ali samo ideju, ne učvrstile i za siromaštvo, i za srušene kuće, i za uginulu

Kako sam nosio dim na stoku… Pošast, zlo i naopako, gorka sudbina, tavan – Đorđe Ličina katkad i špast, a ako je nešto manje ružno i Nastavak sakupljanja i otpremanja pomoći 5 KRONIKA na potresom pogođena područja Novosti #1102, petak, 29. siječnja 2021.

manje tegobno, onda može i antrešelj – što bi bila neprilika, briga, težak teret… Pokara- nija se ne koristi jedino za smrt. Prema njoj se Banijci odnose kao i svi drugi: uplašeno, smjerno i sa izrekom koja uvijek pokriva sve – daleko joj kuća! Pomogli

Bjelanović piše da je ‘Banijski rječnik’ namijenjen onima koji se poistovjećuju sa sudbinama ljudi nekadašnje i sadaš nje banijske stvarnosti. U tom smislu vrlo je aktualan. Da li je i vas pogodio po i Makedonci tres? U samom predgovoru za ‘Rječnik’ odmah sam želio otkloniti sve nedoumice. Nisam, naime, želio neku visokoumnu knjigu, na- Akciji ‘Banija je naša kuća’ mijenjenu znanstvenom radu, već lagano, popularno i glatko štivo koje će svatko razumjeti, rado pročitati i koje će moći usput- s osam paketa priključili su se pripadnici no pomoći u izučavanju govora ovoga kraja. Nije mi, dakle, bila nikakva nakana da se upuštam u pisanje lingvističke studije o makedonske manjine iz Splita starogovoru svoga zavičaja. Pritom svakako moram iskazati duboku zahvalnost bivšem akon višetjednog skuplja- Tamo su brojne aktivistice sortirale robu Britvić dostavili su građevinski materijal glavnom uredniku zagrebačke ‘Prosvjete’ nja donacija za stradale koja je stizala iz drugih krajeva zemlje i obitelji Prišić u selo Veliki Šušnjar pokraj Miloradu Novakoviću koji je, kao rođeni u potresu koji je krajem slagale ju u snv-ove pakete. Petrinje. Gospodarski objekti obitelj Prišić Banijac, ipak prepoznao u rječniku neke prošle godine pogodio Sisak — Sva roba se popisuje i unosi u informatič- tokom potresa doživjeli su velika oštećenja, vrijednosti i djelomično ga objavio u listu. i Baniju, vsnm Splitsko- ki sustav kako bi se znalo gdje ima koliko i što je ozbiljno ugrozilo njihovu egzisten- To se može kazati i za Zavičajno udruženje Ndalmatinske županije otpremio je veliki kakve robe kad se za njom ukaže potreba, ciju s obzirom da se unutar vlastitog opg-a ‘Banija’ u Subotici i njegove urednike Željka kombi pun hrane, odjeće, higijenskih po- ističe Simić. bave uzgojem svinja i goveda. Tintora i Milana D. Miljevića koji su pak trepština i druge robe u skladište Srpskog Naglasio je i da se akciji s osam paketa rječnik oteli potpunom zaboravu, prirediv- narodnog vijeća u Vrginmostu. priključila i makedonska nacionalna ma- ktivisti i aktivistkinje snv-a ši ga kao knjigu s više od 1000 stranica. A — U okviru akcije ‘Banija je naša kuća’ njina u Splitu. te paroh petrinjski Saša potres i ja? Već dosta dugo, iz objektivnih organizirali smo prikupljanje donacija u — Prostorije našeg i njihovog gradskog vijeća Umičević svakodnevnim razloga, nisam bio na Baniji. U Dragotini prostorijama naših gradskih i općinskih vi- su zajedno, pa su nas pitali mogu li i oni dati obilaskom potresom pogo- imam roditeljsku kuću koju sam prošle go- jeća, s tim da je prebacujemo kad se ukaže svoj doprinos, što smo mi objeručke prihva- đenog područja usmjeravaju dine bio spreman besplatno ustupiti neko- potreba za otpremom – rekao je za Novosti tili, zahvalni za solidarnost – rekao je Simić. Apomoć i detektiraju obitelji u potrebi pa su me za stanovanje i s tim u vezi već sam bio predsjednik vsnm-a Božidar Simić koji je Pomoć stradaloj Baniji pružila je i srpska tako došli i do obitelji Prišić s troje djece, obavio neke razgovore. Međutim, sada mi sa zamjenikom Dušanom Stojancem, čla- zajednica Varaždina i Varaždinske županije. koja u ovom trenutku ovisi o donacijama. je drago da se to nije ostvarilo, jer ne znam novima vsnm-a te predsjednikom vsnm-a — Vijećnici su odlučili da je najprikladnije Tako su članove udruge Vedra dočekali koliko je kuća oštećena i kako bi stanari općine Dicmo Mirkom Simićem dopre- dati novčani prilog pošto su stradali imali paroh petrinjski te Milijana Nožinić, prošli u ovoj katastrofi. mio pomoć. Njih je u Krnjaku dočekao dosta humanitarnih artikala, hrane i odjeće. koordinatorica humanitarnih aktivnosti načelnik Dejan Mihajlović koji koordini- Kako lani zbog pandemije nismo iskori- snv-a za područje Petrinje. Najvažnija razlika ra humanitarnu akciju na ovom prostoru, stili sva sredstva, preostalih 21.000 kuna Jedan od ključnih punktova humani- a nakon kraćeg razgovora nastavili su do naše Vijeće je doznačilo na račun Srpskog tarne akcije ‘Banija je naša kuća’ svakako Vrginmosta. narodnog vijeća – kazao je Mile Sekulić, je centralno skladište za donacije snv-a u Ima li razlike u govoru Srba i Hrvata u tom — Čim je akcija krenula svako od naših predsjednik vsnm grada Varaždina. vsnm Vrginmostu. Jelena Nestorović, koordi- kraju? vijeća moglo je birati hoće li donirati robu Varaždinske županije kojem je predsjednik natorica volontera i vijeća snv-a na terenu Ima i nema, ovisi o tome kako tko gleda ili novčana sredstava. Vijeće u Dicmu se mr. Milan Mirčetić, otpremilo je kombi s te Tatjana Dragičević, voditeljica na taj govor. Banijca, bio Srbin ili Hrvat, odlučilo za doniranje novca, dok su se u pomoći stradalima na Baniji. Radilo se o Odjela za humanitarna i socijalna pitanja, uvijek ćete prepoznati po melodiji njego- Imotskom, Splitu i Vrlici opredijelili za sku- osnovnom građevinskom materijalu. S Va- naglasile su da koordinacija humanitarnu ve rečenice – usporena je, otegnuta i ima pljanje trajne hrane, higijenskih sredstava raždinske županije pripremaju još nekoliko pomoć donatora iz Hrvatske i susjednih poseban naglasak. Kad je riječ o leksiku tu za bebe, folija, daski za krevete i drugog. velikih kombija kojima će prevesti građe- zemalja usmjerava ciljano prema skladištu već postoje razlike – u srpskim selima rijet- Skupilo se preko sto kilograma brašna, vinski materijal. u Vrginmostu, a svi podaci o donacijama ko ćete, recimo, čuti riječ lijevak, već samo preko 70 boca ulja, velikih količina šećera i Srpsko narodno vijeće i splitska udruga bit će centralizirani i povezani sa središ- tratijer, dok se u hrvatskim selima može tjestenine. Kupili smo zaštitne čizme. Svu Vedra (Veterani Domovinskog rata i an- njim uredom snv-a u Zagrebu. Jelena čuti i jedno i drugo. Ili riječ stokuš, baka- robu smo prije utovara rasporedili i popisali tifašisti) u sklopu humanitarne akcije ‘Ba- Nestorović napomenula je da prostor u lar. Dobar prijatelj iz sela Hajtić kod Gline, – ističe Simić i naglašava dobru organizaciju nija je naša kuća’, u subotu su organizirali Vrginmostu raspolaže kapacitetima za upozorio me je da je tu riječ čuo jedino u rada u regionalnom skladištu u Vrginmostu. dostavu humanitarne pomoći na Baniju. skladištenje hrane koja bi se u periodu ob-

svom selu i nigdje drugdje, iako je prošao Istovar artikala u Generali hv-a Luka Džanko i Veselko nove, sljedećih mjeseci, nastavila dijeliti dosta srpskih i hrvatskih sela. Mnoštvo je Vrginmostu Gabričević te predsjednik Vedra-e Ranko stanovništvu Banije. sličnih primjera. Ali, kad god bi se krenulo Udruženje krajiških Srba ‘Prelo’ iz s pričom o razlici u govoru Srba i Hrvata u Čikaga poslalo je 15.000 dolara pomoći. tom kraju nezaobilazna je ona koja govori o Sredstva su uplaćena na namjenske račune slovu Č i Ć. Jer, ni jedno slovo (glas) pričali koje je Gornjokarlovačka eparhija otvorila mi o njemu učeno ili kroz šalu, kroz knjige za pomoć stanovništvu i obnovu ošteće- ili u birtiji bjelodanije ne oslikava razliku nih crkava. Predsjednik Ljubinko Špegar u govoru i pismu, pa tako i u mentalitetu kaže da je više od 100 članova i simpati- banijskih Srba i Hrvata, kao što je to riječ zera ‘Prela’ iz cijele Amerike dalo novčane o slovima Č i Ć. Među Srbima nema onoga priloge. Odlučeno je da 3.000 dolara bude koji će pomiješati slovo (glas) Č i Ć, i to ne namijenjeno za hitne popravke hramova, samo u izgovoru, već i u pismu. S druge stra- a ostatak za pomoć stanovništvu. ne malo je Hrvata koji će taj izgovor učiniti ‘Većina naših članova je porijeklom sa savršenim. To su valjda jedina slova (glaso- Banije, Korduna i drugih područja pogo- vi) zbog kojeg su na Baniji lako letjele glave. đenih zemljotresom. I njima je oštećena Urođeno čistunstvo kad je riječ o glasovima imovina koju tamo imaju i koja iziskuje Č i Ć, osobito u srpskim banijskim prezi- hitne popravke, a mnogi su pojedinačno menima možda je najbolje iskazao starina slali pomoć rodbini i prijateljima koji žive Dušan Pribičević iz sela Glavičana, rekavši: u tim krajevima’, ističe Špegar. ‘Mi smo u stvari Pribićevići, ali kako nama Udruženje iz Čikaga među prvima se više pada Č nego Ć, kažemo Pribičevići. Iz u dijaspori odazvalo apelima za pomoć. S komšiluka nam je i onaj poznati Svetozar akcijom pomoći neće stati i pozivaju sve Pribičević. On se zvao Pribićevićem, ali to koji žele da novčane priloge pošalju na ne mijenja stvar…’ adresu Udruženja. ■ Goran Borković ■ N. Jovanović. M. Cimeša Иницијатива предсједника звоа изнијета на недавној KRONIKA сједници Одбора за дијаспору и Србе у региону Народне 6 скупштине Републике Србије Novosti #1102, petak, 29. siječnja 2021. Рјешење против финанцијске неизвјесности Укључивање зво-а и снв-а у буџет Србије чинило би нас мање зависним од будућих хрватских влада и способности или неспособности разумевања мањинских потреба од стране људи који им буду на челу, наводи предсједник зво-а Срђан Јеремић

а недавно одржаној ке активности оне интензивно раде — Да бисмо то успели, морамо имати сједници Одбора за дијас- на многим пољима како би се живот средства неопходна за ревитализацију пору и Србе у региону српске заједнице унапредио, а тиме и средина у којима живе Срби, а то су Народне скупштине Ре- створиле претпоставке за дугорочан ос- углавном неразвијене средине. Да публике Србије, предсјед- танак Срба на својим вековним огњиш- би спречили асимилацију, потребно Нник Заједничког већа општина Срђан тима – нагласио је Јеремић. је много више средстава усмерити у Јеремић предложио је да за Српско на- — За тако комплексан циљ, поготово у мањинско образовање, очување кул- родно вијеће и зво у буџету Србије убу- тешком времену за наш народ у Хрват- турне аутономије, медије на српском дуће буде планиран одређени годишњи ској које траје преко 20 година, а бројке језику и ћириличном писму – рекао износ. Тако би се остварила сигурност у нам се смањују из године у годину, је Јеремић. Указао је да ни зво ни снв раду и реализацији програмских актив- битно је направити значајан искорак да никад не знају колико новца ће добити ности. Своју иницијативу образложио тренд покушамо окренути у супротном за свој рад, већ то сазнају тек пред крај је за Новости. смеру. Да би могли остварити све про- текуће за наредну календарску годину. — зво и снв, као једине изборне инсти- грамске активности усмерене на помоћ — Не постоји сигурност у финансирању туције српске заједнице у Хрватској, заједници, зво-у и снв-у потребна су из буџета Републике Хрватске због координирају рад свих организација и знатно већа средства од оних којима чињенице да оно зависи од сваке Владе, удружења које окупљају наше суна- тренутно располажу – каже Јеремић а онда и од нашег положаја у појединој родњаке у земљи. Кроз своје програмс- који вјерује да је у интересу Србије Влади. Укључивање у буџет Србије пру- спречавање одласка Срба из Хрватске и жило би сигурност у раду за обе институ- Србија већ финанцира многе пројекте – Скупштина Србије повратак одређеног броја оних који су ције и чинило би нас мање зависним од (Фото: А.К.ATAimages pixsell) отишли у треће земље. будућих хрватских влада и способности или неспособности разумевања мањин- ских потреба од стране људи који им буду на челу – наводи предсједник зво-а. Истиче позитивну реакцију чланова скупштинског Одбора и јасно исказану жељу да активности Срба у региону буду помогнуте у много већој мјери, поготово у БиХ, Црној Гори и Хрватској. — Верујем да ће иницијатива за ин- Потребна су знатно већа средства тензивнију помоћ Србима у региону – Срђан Јеремић (горе). Очекујем наићи на подршку и других посланика, да се извори финанцирања наших а како је подршку иницијативи дао и програма диверзифицирају – Дејан Јовић (доље) потпредседник Скупштине Владимир Орлић, то улева додатни оптимизам. активности – доминантно за мањинске Наравно, не постоји никакав рок за медије, културни аматеризам и мањин- прихватање или провођење иницијати- ско образовање. ве али је чињеница да време није наш — Да бисмо се као народ очували, потреб- савезник и то требамо узети у обзир – но је много више уложити у ове сегменте, нагласио је Јеремић. а још више у економско јачање средина у којима живе Срби. Имати значајнију си- сим тога, приједлог да гурност за свој рад кроз отварање буџет- зво и снв буду у ставка- ске ставке сигурно би имало позитивне ма буџета Србије није импликације на положај Срба у Хрват- инкомпатибилан са већ ској и на могућности решавања њихових постојећим начинима потреба, али и за очување националног Офинанцирања програмских активности идентитета – сматра Јеремић. О томе је за ових институција. Помоћ Србије врши Новости говорио и предсједник Савјета се преко конкурса за точно одређене снв-а Дејан Јовић. Povratnici u Liku snijeg Nova sredstva za učenje i nastavu 7 KRONIKA srušio objekt za stoku po manjinskome modelu Novosti #1102, petak, 29. siječnja 2021.

— Финанцирање активности мањин- ских заједница од стране њихових ‘ма- тичних држава’ је честа пракса, сасвим у складу с међународним узусима. То Pomoć za Ljubicu ради и Хрватска у односу на хрват- ске заједнице у другим земљама, без обзира ради ли се о Хрватима у БиХ као конститутивном народу или о хрват- Srpsko narodno vijeće osiguralo je obnovu ским мањинама другдје. Такав облик помоћи опстанку и развоју национал- них мањина имају Италија у односу на štale Ljubici Zarić iz Vodoteča kraj Brinja Талијанску унију, Мађарска у односу на Савез Мађара и Чешка у односу на Чеш- jubici Zarić iz Vodoteča pitanja, izgradnju će najvećim dijelom poskidati krovnu konstrukciju, drvene ку беседу, да споменем само неколико kraj Brinja, prošlog tjedna sufinancirati snv. Točan iznos znat će elemente i jedan dio zidova koji su loši. примјера. Стога мислим да се ради о dogodilo se ono od čega je kad radovi budu gotovi. Novu štalu Komunalac Krnjak radi čišćenje urušenog приједлогу који је сасвим у складу с najviše strahovala – njena podignut će Komunalac iz Krnjaka, a dijela i dio koji je vezan za zidanje. Štali међународним стандардима и подржа- dotrajala štala urušila se zbog krov će izgraditi firma Jandrić iz Grabovca, se ne može prići, blato je do gležnja i вам га – наглашава Јовић. Lsnijega. Srpsko narodno vijeće Ljubici je od koje je snv kupio dio građevinskog zato je potrebno nešto nasuti kako bi se — Србија је и досад финанцирала те по- još prije dva mjeseca osiguralo kompletan materijala. Načelnik Općine Krnjak radnici mogli normalno kretati i završiti магала многе пројекте који су се тицали građevinski materijal u vrijednosti oko Dejan Mihajlović kaže da su zaposlenici posao – kaže Mihajlović. Kako saznajemo, Срба у Хрватској, па би било добро да та- 28.500 kuna, a donator je ustupio drvenu Komunalca raskrčili dio urušene štale te Ljubica i njene tri krave – Kaća, Cvijeta i кав облик сурадње постане системски и građu u vrijednosti oko 12.000 kuna za su radovi započeli. On je u kontaktu sa Jagoda su dobro. Životinje su smještene u трајан, јер се неки пројекти одвијају кроз novu štalu. Zlatkom Fumićem, načelnikom općine pomoćni objekt dok novi ne bude gotov. више година и потребно им је стабилно U petak, 22. januara, započeli su radovi Brinje, koji će poslati komunalne službe da Načelnik Krnjaka kaže da je Ljubici potreba финанцирање. Политички је важно да се jer je napokon nađen izvođač. Prema olakšaju prilaz objektu. konstantna pomoć, ne toliko financijska покаже да и Хрватска и Србија брину о riječima Tatjane Dragičević, voditeljice — Štala je bila devastirana i ovo malo snijega koliko savjetodavna, kako bi njeno imanje ономе што је важно за српску заједницу у Odjela za socijalna i humanitarna što je palo urušilo ju je do kraja. Sad treba dobilo prostora za napredak. Хрватској и хрватску заједницу у Србији. Ljubica Zarić se u Vodoteč vratila Што је више заједничких пројеката, prije pet godina. Do 1992. je živjela u тиме се шаље јаснија порука о добрим Rijeci i bila je perspektivna studentica намјерама и повезаности српске зајед- medicine. Tada su je roditelji poslali kod нице са Србијом и Хрватском, према rođaka u Srbiju, kaneći je zaštititi od којима објема имамо посебне осјећаје и ratnih dešavanja. Međutim, tamo nije у односу на које имамо многе заједничке bila prihvaćena, a devedesetih se više nije интересе. Посебно наглашавам да су снв mogla vratiti u Rijeku ni u Vodoteč. и зво настали као резултат Ердутског Nadala se da će joj u Srbiji rodbina споразума и пратећих докумената, те да pomoći da završi fakultet, ali je njen život су двије земље већ на почетку нормали- otišao u drugom smjeru. U međuvremenu зације односа – а у 2021. ћемо обиљежити je zasnovala obitelj u Jagodini, gdje se 25. годишњицу потписивања Споразума bavila poljoprivredom. U Vodoteč se vratila о нормализацији између Хрватске и bolesnim roditeljima koji se više nisu mogli тадашње срј – високо истакнуле важност brinuti o sebi, a od juna ove godine, nakon заштите и слободног развоја мањина у smrti majke, živi potpuno sama. обје земље – истиче Јовић. Стабилно и ■ Anja Kožul трајно системско финанцирање проје- Ljubica Zarić uskoro će ката, организација и активности српске dobiti novu štalu заједнице допринијело би бољим одно- сима двију земаља, сматра Јовић. Но под- сјећа да вербалну и политичку подршку мора пратити конкретна финанцијска и пројектна помоћ, како не би све остало на ријечима. Stižu novi udžbenici — Српске организације у Хрватској су и досад успјешно показале да знају управљати том подршком, а такођер и да знају што желе, јер сваке године Štampane su nove školske knjige пријављују велик број пројеката за финанцирање и углавном су успјешне у задовољавању критерија. То што се велик iz srpskog jezika i kulture za A model дио наших активности финанцира из прорачуна није смањило самосталност у onačno je postignut Izdavačkog poduzeća ‘Prosvjeta’ oni bi ćemo udžbenike dopremiti u sve škole po одлучивању о програмима и политикама napredak u udžbenicima konačno mogli stići do učenika do proljeća. Hrvatskoj u kojima ima nastave po modelu у односу на домаће политичке актере, za učenike koji nastavu — Krenuli smo koracima da i srpski jezik ‘C’ – ističe direktor Izdavačkog poduzeća тако да сам сигуран да ће исто тако бити srpskog jezika i kulture bude usklađen sa kurikularnom reformom. ‘Prosvjeta’ Mirko Marković. и у односу на вањске актере, а посебно у u Hrvatskoj pohađaju po Ove smo godine radili 12 udžbenika za — Udžbenici iz srpskog jezika za osnovne односу на Србију. Српска заједница се у Kmodelu A ili po modelu C. Učenici koji pravoslavnu veronauku za osnovnu školu i škole, svih 17 naslova po modelu ‘C’ задње вријеме окренула и аплицирању nastavu pohađaju na srpskom jeziku i 17 udžbenika srpskog jezika za učenike po trebali bi do proleća da budu završeni, за подршку у оквиру еу, тако да очекујем pismu, odnosno po modelu A, mahom s modelu ‘C’. Uz pomoć Republike Srbije, uz a za sledeću godinu krenuli smo sa да се извори финанцирања наших про- područja istočne Slavonije, prvi dan drugog geografske karte i didaktičku opremu ove pripremom za izradu udžbenika po грама диверзифицирају. То ће повећати, polugodišta dobili su dio naslova koji su modelu ‘A’, odnosno novih 17 naslova za не само могућности које имамо него и prema novom kurikulumu prevedeni s osnovne škole – kaže predsjednica Odbora ојачати нашу заједницу, која је мања него hrvatskih standardnih udžbenika. Na za obrazovanje Zajedničkog veća opština прије, али је пуна изврсних идеја, проје- školske klupe stigli su prevedeni udžbenici Milica Stojanović. ката и људи које треба подржати посебно iz informatike od prvog do četvrtog razreda, Kašnjenje u prevođenju i štampanju ако се ради о младој генерацији. Треба za sve predmete u drugom, trećem, šestom udžbenika ali i izradi novih udžbenika додатно радити и на прикупљању инди- i sedmom razredu i dio naslova za osmi za model C, u ‘Prosvjeti’ opravdavaju видуалних и корпоративних донација, razred. Štampanje prevedenih udžbenika djelomice neusklađenim zakonskim што је такођер могуће с обзиром на све za ostale razrede očekuje su sljedeće rokovima te čekanjem Kataloga udžbenika бројнију заједницу Срба из Хрватске који školske godine. za školsku 2020/2021. nakon čega se сада живе и раде изван наших земаља. Što se tiče nastave C modela koji tek moglo pristupiti izboru i prevodu, a Од њих су многи везани за свој завичај uglavnom prevladava izvan istočne dijelom i zbog usaglašavanja na relaciji а постали су успјешни у пословном, Slavonije, udžbenici još nisu stigli pred Ministarstvo znanosti i obrazovanja – друштвеном и интелектуалном свијету krajnje korisnike, nastavnike i učenike izdavači. у земљама у којима живе – закључио је koji još uvijek uče iz knjiga objavljenih ■ Paulina Arbutina Јовић. 1997. godine. Iako nekoliko puta Jedna od ranijih ■ Ненад Јовановић najavljivani, po najnovijim najavama pošiljaka udžbenika Godišnjica bitke Obilježen veliki vsnm Križevaca potvrdio KRONIKA na Moslavini pravoslavni praznik dobar odnos s gradskom 8 upravom Novosti #1102, petak, 29. siječnja 2021.

županije Milan Ivančević, a delegacije među kojima su bili članovi vsnm Garešni- Stogodnjak ca i vsnm Kutina, na čelu s predsjedni- Marš na Humku kom Jovicom Trbojevićem, položile su vijenac na spomenik koji je podignut u (566) čast ove borbe. Bitka između 40 pripadnika Moslavačkog 29. 1. – 5. 2. 1921: u Beogradu je, u po- 40 partizana na vrhu partizanskog odreda ‘Kasim Čehajić’ koji je vodu dodijele odlikovanja francuske predvodio komandant Pavle Vukmanović- Legije časti glavnom gradu države, Stipe i brojčano izrazito nadmoćnijih snaga; održana svečana sjednica kojoj su Moslavine odbilo je napad oko 600 ustaša, domobrana, pripadnika prisustvovali brojni ugledni uzvanici, folksdojčerske organizacije ‘kulturbund’ i među kojima i zagrebački gradona- oružnika (žandara) počela je u ranim jutar- čelnik Heinzel na čiju su inicijativu čak 600 domaćih izdajnika njim satima pri izuzetno niskoj temperaturi Zagrepčani uplatili 50.000 kruna od minus 30 stupnjeva Celzijusa i snijegu kao prilog za gradnju monumental- visine oko 60 centimetara. nog spomenika beogradskim oslo- i nanijelo im gubitke Partizanski odred zauzeo je dominantne bodiocima. Poslije svečane večere u visove u području obraslom gustom šu- hotelu ‘Grand’ Heinzel je dao izjavu: druga antifašista iz slavačke gore – Humci. Ova bitka u velikoj mom i u obliku potkovice dočekao neprija- ‘Ostao sam zadivljen iskrenom gosto- Garešnice i ove je godine je mjeri bila vodilja i imala veliki odjek u telja koji se stalno kretao ‘u brdo’ i nadirao ljubivošću braće Srba…te sam upravo organizirala tradicionalni širenju otpora naroda Moslavine protiv iz više pravaca, a na kraju i uspio okružiti zanesen ovom ljubavi i srdačnošću, marš učesnika i poštovalaca Nezavisne države Hrvatske, rečeno je na odred. Bitka je trajala čitav dan, ali dubok pažnjom i gostoljubivošću. U potpu- partizanskog pokreta kao skupu održanom 25. januara. snijeg i držanje položaja na dominantnim nom zanosu i nezaboravnoj uspome- Upodsjećanje na bitku koja se vodila 27. O samoj bitci i Moslavačkom partizan- kotama partizanima su donijeli kontrolu ni ostavljam naš bratski Beograd…’ januara 1942. u okolini najvišeg vrha Mo- skom odredu govorio je član predsjed- situacije. Uspjeli su likvidirati 13 ustaša, a Sudionici spomen-marša ništva zuaba Bjelovarsko-bilogorske 11 ih raniti, što je izazvalo strah i paniku pa * iz opticaja su povučene sve novčani- su se napadači povukli. ce od 20 dinara (80 kruna). Razlog: Partizani su imali po jednog mrtvog i mnoštvo falsifikata koji prijete ranjenog borca, a dan kasnije komanda da ozbiljno naštete monetarnom partizanskog odreda odlučila je da se sistemu zemlje. U novinama su se jedinica povuče s Moslavačke gore i da se pojavili i opisi svih falsificiranih dije- preko Ilove uputi u srce zapadne Slavonije lova, od kojih su neki bizarni. Tako je u selo Gornje Borke na slobodni partizan- naličje falsificirane novčanice manje ski teritorij. Dio učesnika ovogodišnjeg od originala za cijela 2,5 milimetra, marša krenuo je pješice iz Podgarića prema njezini dijelovi, osobito polje i klasje, Humci, dok su stariji članovi na Humku s manje su detalja nego na originalu, došli automobilima. Porodica Zagorac i na licu novčanice nema šešira, već drugi članovi Mjesnog odbora Podgarić, za je na njegovu mjestu crtež nekakve dvadesetak učesnika marša pripremili su kapice. Vrhunac svega je papir na tradicionalni vojnički grah uz poštovanje kojem su odštampani falsifikati – on epidemioloških mjera. je mnogo, mnogo kvalitetniji od ■ N. J. originala, jer mu je površina sjajnija i čak se može pod prstima razlikovati!

* poznati pjesnik Aleksa Šantić dopre- mljen je u sarajevsku bolnicu gdje je hitno morao biti podvrgnut operaciji Najmlađi odnio krst bubrega. Novine javljaju da ga je operirao poznati sarajevski liječnik dr. Milivoje Hadži-Kostić i da mu Najbolje je plivao učenik Đorđe Bunić je iz bubrega izvadio kamen veći od – oraha! Šantić je, kažu, stigao u ogojavljenje – jedan od Svetu arhijerejsku liturgiju povodom bolnicu u zadnji čas. najvećih kršćanskih i pravo- ovog praznika, u sabornom hramu Svetog slavnih praznika obilježen je i Nikole u Karlovcu služio je 19. januara * jedan pak drugi bolesnik iz okolice na području Gornjekarlovačke episkop gornjekarlovački Gerasim. Tom Sarajeva, iz sela Kobilja Glava, u eparhije Srpske pravoslavne prilikom episkop je izvršio i tradicionalno bolnicu je stigao prekasno te ga je Bcrkve. Za časni krst se plivalo i ove godine veliko osvećenje bogojavljenske vodice. neposredno pred bolnicu donio – u izuzetno hladnoj Korani, u Malićima, u U parohiji pulsko-perojskoj, kako javlja konj! Novine pišu da je nesretnik ‘na blizini pravoslavnog manastira Bogorodice tamošnji paroh protoprezviter-stavrofor konja zajahao kod kuće i zaputio se u trojeručice. Sudjelovalo je petero plivača, Goran Petković, a prenosi internetski Sarajevo. Putem su ga neki suseljani a pobijedio je najmlađi, učenik osmog portal Gornjekarlovačke eparhije, ove susretali i pozdravljali, čudeći se kako razreda krnjačke Osnovne škole Katarina godine u hladnom moru plivalo se osmi im ništa ne odgovara. U samom gradu Zrinski, TaeKwonDo majstor, odnedavno put zaredom za časni krst. Sudjelovalo je neki su zaustavili konja, jer im je bilo prvak Evrope u svojoj kategoriji te talenti- devetero plivača-ica. čudno jahačevo ukočeno držanje. A rani slikar Đorđe Bunčić. On je nadmašio ■ M. C. kad tamo – nesretnik je bio mrtav, višestrukog pobjednika Marka Stojka- već posvema hladan, pa se pretpo- novića i Milana Ogrizovića. Đorđe Bunčić (lijevo) stavlja da je umro odmah nakon što se uspeo na konja, grčevito se držeći za sedlo zbog čega i nije pao…’ aktivnostima i postignućima u radu Vijeća te budućim planovima. Predsjednica vsnm- * ministarstvo unutrašnjih poslo- a Goranka Manojlović istaknula kako su svi va naredilo je svim nadleštvima Vijeće kod članovi bili izuzetno angažirani. da odmah pozovu na predaju sve — Biblioteka Vijeća trenutno je popunjena odmetnike, postavljajući im rok od sa 600 knjiga, a među planovima je održa- mjesec dana. ‘Svima koji se budu vanje književnih večeri dok se stabilizira predali na poziv vlasti, oprašta se situacija s bolesti covid−19. Trudit ćemo se smrtna kazna, a ostale kazne, koje gradonačelnika da uspješnu suradnju nastavimo – rekla je bi im bile izrečene za zločine, bit će Goranka. Mario Rajn pohvalio je rad Vijeća im smanjene. Osim toga oslobađaju ijeće srpske nacionalne Grada Rajna. Ispred vsnm-a prijemu su prisustvo- te činjenicu da je u proteklom razdoblju se kazne i svi prestupnici za vrijeme Križevaca (vsnm) potvrdilo vali predsjednica Goranka Manojlović osnovan Odbor za kulturu. Pohvalio je okupacije. Protiv onih koji se ne je dobar odnos s Gradom sa članovima Jovom Manojlovićem i Perom popunjavanje biblioteke te poželio puno budu predali, vlasti će povesti najod- Križevcima prošli tjedan kad Carevićem, a u ime Grada gradonačelnik i uspjeha u ostvarivanja planova u ovoj lučnije mjere…“ je održan tradicionalni prijem Sandro Novosel, pročelnik. U razgovoru godini. Vkod križevačkog gradonačelnika Marija tokom prijema bilo je riječi o dosadašnjim ■ Z. V. ■ Đorđe Ličina Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 17 Reportaža #1102, petak, 29. siječnja 2021.

noći navali na toalet do kojeg treba prijeći Neki stanar zatim zamijenio nas je za Centar Siska danas (Foto: Željko Lukunić/pixsell) nekoliko desetaka metara brisanog prostora. televizijsku ekipu, mada kamere nemamo. Volonter Crvenog križa Walter Salković s Na naše pitanje treba li mu što ili da možda otoka Cresa pomaže u raspodjeli tri dnevna prenesemo njegove želje iza ove stambene obroka, od kojih se kuhani ručak doprema, žice odgovara: ‘Samo preko televizije’. kako kaže, iz jednog restorana u Garešnici. Ali ne zato, kako kaže, što bi televizijska Posljednji stanar pristigao u kontejner- informacija stigla brže i dalje prenijeti infor- sko naselje jedva je živu glavu izvukao iz maciju, nego zato što mnogi novine ne čitaju. svoje potresom urušene zgrade u ulici Ni- Ne čitaju ih ni on ni njegova supruga. Ali ne kole Šipuša. Premda se stanari međusobno opet zato što za novine nemaju vremena, nego uglavnom ne poznaju, Enes i Amir bili su zato što za njih nemaju živaca. Iz ostataka nji- donedavni susjedi u gradskim stanovima hove kuće u blizini autobusnog kolodvora nisu navedene zgrade stare 92 godine. Enes Kadić uspjeli izvući ni osobne dokumente. Potrebu izgubio je otada čak 15 kilograma: tek mu je za isticanjem činjenice da su i oni, a ne samo nikakav, jede rekli bismo na kapaljku, tek neki drugi, jednako teško oštećeni nakon mi- jednom dnevno. U njegovom kontejneru nule prirodne katastrofe, iskazuju riječima: koji nosi logo zadarske Čistoće nalazi se i ‘Sisak je dobro nastradao. Više od Zagreba’. televizija, ali ona čak ni nije njegova te je Trenutno je devetero stanara tog kontej- neupotrebljiva jer nema vanjsku antenu za nerskog geta. Ali nitko opet ne izlazi iz tih čiju kupovinu Enes nema novca. Grije se na plavih kućica. Ni pas ni mačka; ali ni neki električnu grijalicu, a nedostaje mu da po novi čovjek. Zato slušamo supružnike koji navici skuha nešto u svom novom prostoru. se prisjećaju gdje su se zatekli u trenutku Priča nam kako je netom nakon potresa tri potresa, zamišljamo kako se treskom lomilo dana i noći boravio u sportskoj dvorani sisač- staklo, kako su se njihovim nekadašnjim ži- ke Osnovne škole 22.lipnja, a kad je izašao votnim prostorom razletjele uspomene. Od konačno iz nje, počeo je uzimati tablete za Crvenog križa dobili su na korištenje krevet smirenje. Spavao je zatim u autu, potom u i grijalicu, posteljinu, stol i dvije stolice. kamp-kućici, nakon čega mu je Grad Sisak No kako objasniti njihovu potrebu da ustupio kontejner. ukažu da su neki pojedinci, eto, nakon ovog Enes smatra da je sramota što nitko od potresa profitirali jer sad imaju čak i kon- službenika grada Siska nije obišao ljude koji tejner za stanovanje. A do jučer, za razliku su prije potresa živjeli u gradskim stanovi- do njih, nisu imali ni kuće ni kućišta. Za ma, kako bi im u novim okolnostima dali Đorđa Stanulova i njegovu suprugu Ha- savjet, odgovorili što će biti s njima i gdje će midu nema dileme: ostaju ondje do daljeg s na koncu završiti. Reksom, svojom psećom statuom, čuvarom — Meni je samo rečeno da imam smještaj. U svoje nove privremene kuće. ‘Usput pozdra- Sisački član Radničke fronte Marko Mi- redu, hvala im na tome, ali nitko ne kaže što vite Grad Sisak’, dobacuje za nama, nimalo lošević smatra da će, što se duže bude odu- U tih 12 kvadrata će biti s nama dalje – potužio nam se Enes. ironično Hamida. govlačilo s početkom obnove Banije i Siska, Njegov susjed Amir kaže da je ratni vojni Sisak pamti ono što se novim generaci- rasti šanse da svi oni koji su imali mogućno- kontejnerskog pros- invalid i da je prije smještaja u kontejneru jama doima kao znanstveno fantastična sti otići negdje drugdje ondje nepovratno spavao dva tjedna u autu ispred srušene predaja: to je grad koji je, kako kažu nje- ostanu. Takvo što već se i događa. tora treba organ- zgrade. Supruga i maloljetno dijete prese- govi stariji građani, od 1972. do 1976. imao — Rafinerija je pritom zadnja žrtva uzmemo lili su se kod njezinog bratića u, kako kaže, više zaposlenih nego stanovnika. Danas već li u obzir da je velik dio sisačke industrije izirati život; krevet, donekle sigurnu zgradu. On pak ne želi on- odavno ne postoji nekad strahopoštovana već dugo vremena likvidiran. To je stanje dje smetati. Željezara koja je zapošljavala nezamislivih koje traje u gradu barem 20 godina i utječe stolić, priručni hlad- No zato je nazvao Ministarstvo obrane da 14 tisuća radnika, a politički interesi koji na pasivnost i pesimizam ljudi. Rekao bih da ih zapita da mu daju na korištenje jedan od normalnom čovjeku ne mogu biti razumljivi je to jedno permanentno potresno stanje. A njak... to je sve što vojnih stanova u Zagrebu, Velikoj Gorici ili gurnuli su i tamošnju Ininu Rafineriju dubo- još se jasno sjećamo kada su se 2002. godine bilo gdje drugdje, kako bi od svakodnevnih ko u živo blato iz kojeg se 250 njezinih rad- radnici Željezare na Novom mostu fizički su stanari dobili na podrhtavanja tla i dodatnih šokova koji iz nika teško može izvući. Oni su jesenas, dok suprotstavili interventnim Linićevim poli- toga proizlaze sklonio svoje dijete. nas je pandemija koronavirusa učila kako cijskim kordonima. To su bili buntovi kakve korištenje. Na uku- — Znate li što su mi odgovorili? Da Ministar- biti solidaran i empatičan, dobili rješenja o Hrvatska otada ne pamti – kaže Milošević. stvo nije još dozvolilo da se nas branitelje otkazima, pa sad odrađuju i tu preostalu di- Dok se jedni raseljavaju, dotle je minula pno 23 kontejnera, smjesti na takav način. To mi je, dakle hvala onicu u svom radnom i životnom stažu. Ne nepogoda silom prilika izvukla iz ureda pred – rezignirano tvrdi. treba se također čuditi što je minuli potres oči građana i javnosti političare, gradske oce nalaze se dva izdvo- Sve se raspalo, nastavlja, obitelji su se ra- ubrzao raseljavanje ljudi na Baniji. i sve one koji kroje sudbinu ljudsku i od nje sule. A gdje da on krene u svojim pedesetima, rade svoju ‘Božanstvenu komediju’. jena sanitarna čvora pita se. Enes Kadić spavao je u Gradonačelnica Kristina Ikić Baniček sportskoj dvorani, autu i — U onu stvar – sebi u bradu odgovara pa kamp-prikolici prije nego što posebno je medijski eksponirana posljednjih kontra hdz-a, ali i zbog kritika koje su joj konstatira: je smješten u kontejner dana, zbog predizborne kampanje koju vodi upućene zbog samopromocije. Proizveli su — Svi smo na tabletama. ih plakati s njezinom fotografijom, s kojih A potom stižu i dvije liječnice, kažu da su poručuje da će Siščani imati pravo na sto iz mobilnog zdravstvenog tima. posto državne obnove. Gradonačelnicu smo — Mogu li dobiti normabele? – upita ih Amir. posve slučajno susreli na jednom pješakom — Tko je vaš doktor? – odvrati liječnica. prijelazu pa kad je tako već, da čujemo što — Otišla je u mirovinu upravo... ima za reći: kazala nam je da je u kontejne- Ulicu Barice Rapić u četvrti Sisak Stari rima ukupno 220 građana Siska našlo novi do našeg posjeta, prema riječima tamošnje dom, dok se njih 120 nalazi u sportskim stanarke, statičari još nisu bili obišli kako bi dvoranama. A nove kontejnere čekaju da ustanovili štete na kućama. A one su stare i im država isporuči. ciglene – pamte još Drugi svjetski rat. Kroz Kaže i to da je sa svoje strane učinila sve njih vjetar cvili i vlaga prodire. I manja treš- što je mogla da Rafinerija ne padne šaptom. nja tla sad pričinja mnogo štete. Pa ipak nose S tim se neki baš i ne bi složili. Smatra tako- te kuće uzorito ime Barice Rapić, nekadaš- đer da radnike Rafinerije treba zaposliti u nje pripadnice prvo osnovanog Sisačkog na- postojećim firmama koje rade u Gradu Sisku rodno-oslobodilačkog partizanskog odreda. i oko njega. ‘Sisak je jako oštećen’, netko opet kaže. Ali koje firme? Iza žičane ograde na tjeskobnom parkira- — Mislim da bi se trebala i Vlada uključiti u lištu poljoljekarne Prvča, gdje se inače smje- rješavanje tog pitanja. Ako već na vrijeme stio i autoservis, ali i dva velika spremišta za nisu spasili Rafineriju onda da nam pomo- miješani komunalni otpad, desetak je novih, gnu da postojeća radna mjesta sačuvamo. za život organiziranih kontejnera; ne nala- Bilo bi zanimljivo čuti komentare vladaju- zimo ispočetka nikoga, samo jedan viličar s ćih na sudbinu tih 250 ljudi. Prvo su se bavili maskom na licu razvozi palete kao da je to Covidom, sad se bave potresom, a ovo zadnje trenutno najvažniji posao na svijetu. Cijeli je, čini se, prošlo ispod žita. Sve je to rezul- prizor podsjeća na geto. tat vladine politike i odluke da industrijska Novosti Krah ‘globalne suradnje bez presedana’ piše Tena Erceg Tjednik za racionalnu manjinu 18 Nova Evropa #1102, petak, 29. siječnja 2021.

— Nikome nije ni na kraj pameti bilo da će se Meni je samo rečeno poslije taj iznos otpremnine gotovo prepo- loviti. Ona se inače određuje sukladno pra- da imam smještaj. vilnicima i izračunu Ine, ali očito su pritom smanjili koeficijente. Mogao si dakle pot- U redu, hvala im pisati odmah otkaz i dignuti otpremninu u Nervoza roku od sedam ili 14 dana ili si mogao čekati na tome, ali nitko moj scenarij i odrađivati otkazni rok. Za to vrijeme nemam obavezu dolaženja na posao, ne kaže što će biti s a dok traje otkazni rok dobivamo punu ugo- vornu plaću, priča taj radnik. nama dalje, potužio Proizvodnja se u Rafineriji Sisak više neće odvijati, tvrdi. Ondje su još ostali zaposleni zbog nam se Enes Kadić, u sektoru energetike da održavaju toplinu cijevi, da se ne smrznu. privremeno smješten Što će raditi nakon otpremnine, kako će organizirati život? u kontejnerskom — Bit će problema, jer imam još otprilike 210 tisuća stambenog kredita – odgovara. naselju I ne samo on, otpremnina će većini radni- manjka ka pokriti tek dugovanja i kredite. A onda? proizvodnja nije strateška, kao i nemara oko Još jedan naš sugovornik u aprilu ove go- obaveza mađarskog Mol-a prema tim pitanju dine navršio bi čak 41 godinu staža, što je – tvrdi gradonačelnica. donja granica za odlazak u redovnu mirovi- Na mnoge loše pojave u sisačkoj Rafineriji nu. Nominalno je do 25. veljače zaposlenik upućuju stalno i na Facebook stranici ‘Po- Rafinerije. Vjeruje da bi mogao otkupiti pre- držimo radnike Rafinerije nafte Sisak da se ostala dva mjeseca staža. Iako želi ostati ano- doza izbore za bolju budućnost svih radnika Ine’, niman, razmišlja slično kao i njegov kolega: odakle poručuju, između ostalog da ‘Vlada — Kad se gleda koliki ne dobiju ništa ili dobi- uz čiji blagoslov je dozvoljen izvoz hrvatske ju otpremninu u visini zadnje tri plaće, s te nafte u Mađarsku je ista ona Vlada koja je strane moramo biti zadovoljni. S druge stra- Iako je eu sa šest kompani- dozvolila otkaze i skoro zatvaranje Rafine- ne nismo zadovoljni jer veća grupa radnika, rije Sisak’. koja je, dogovorivši poslovno uvjetovan ot- Jedan od rijetkih radnika Rafinerije koji se kaz, otišla iz firme prije dvije godine, dobila ja ‘zaključila ugovore’ za čak odvažio javno pogovoriti o okolnostima koje je oko 420 tisuća kuna otpremnine, dok bih su dovele do scenarija s otkazima podsjeća ja sad trebao dobiti, sukladno dogovoru s i na zanimljivu činjenicu: da je prvi poslije- firmom, nekih 220 tisuća kuna otpremnine, 2.265 milijuna doza cjepiva, ratni župan sisačko-moslovačke županije kaže ovaj radnik, inače samohrani otac teško Đuro Brodarac umro u zatvoru kao osum- hendikepiranog djeteta. njičenik za ratne zločine po zapovjednoj Otkako je, kako nam kaže, 2018. bez obra- sada se suočava s odgodom odgovornosti nad srpskim civilima u Sisku; zloženja ugašen fluid katalitički kreking da je i njegova nasljednica Marina Lovrić (fcc) za sekundarnu obradu teških ostataka Merzel završila u zatvoru zbog malverza- nafte, inače najprofitabilniji pogon Rafineri- isporuke. Poljska i Italija cija s javnim novcem. Banija se nije usrećila je, čiji produkti su benzin i tekući naftni plin ni s aktualnim hdz-ovim županom Ivom i koji donosi enormnu dobit, Rafinerija je iz- Žinićem, kojeg prate pak nekretninske afe- gubila svoju svrhu. Iako su neki uvjeravali da najavile su tužbe protiv Pfi- re, ali koji također ničim nije doprinio da Rafinerija može živjeti bez tog pogona, to je, problem Rafinerije i njenih radnika postavi priča nam on, isto kao da čovjek živi bez srca. kao zasebnu točku na nekoj od Županijskih — Krivim našu Vladu jer većinski je vlasnik zera, dok je evropska pučka skupština. onaj tko ima 50 plus jednu dionicu, a ma- — Točno je da 253 radnika već četiri mjeseca đarski Mol to nema – kaže nam taj radnik. odrađuju otkazni rok – kaže nam Marijan, Mali sindikat osnovan u studenome 2015. pravobraniteljica otvorila čiji otkazni rok ističe 15. veljače. Rafine- pod imenom Nova Solidarnost bio je očito rija, nastavlja, nema pravnu osobnost još minoran subjekt u borbi da se sačuva rad- od 2003. godine: direktor u Sisku nije u na mjesta i Rafineriju. I premda je i bivša istragu nakon što je Komisi- pravom smislu direktor jer otada ne može predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović potpisati dokument vrjedniji od pet tisuća 2019. govorila kako je Rafineriju potrebno kuna. Sve je počelo lanjskog kolovoza kada modernizirati i dati joj novu poslovnu prili- ja odbila objaviti ugovore s je stala kompletna proizvodnja, a radnici ku, uslijedili su poslovno uvjetovani otkazi. su poslani kućama i stavljeni na 75 posto Pitamo tog radnika u što kani uložiti no- iznosa plaće. vac iz otpremnine i gdje se vidi u budućno- farmaceutskim kompanija- Iza njega je ukupno 37 godina radnog sta- sti? Nasmijao se tek. Obrađuje šest hektara ža i tri godine do nedostižne redovne penzije. zemlje traktorom kupljenim još za Titovog Trebao bi dobiti otpremninu u iznosu od 246 života. A onda slijedi zanimljiva usporedba ma i imena ljudi koji su tisuća kuna neto, što je otprilike dvostruko onodobnog i tekućeg vremena: manji iznos od njegovih kolega, koji su se, — Kad smo traktor kupovali, prodali smo šest kako kaže, tri mjeseca prije prijavili da bi prvoklasnih kobila. A danas da biste kupili pregovarali u ime eu-a otišli iz firme. najjeftiniji traktor na tržištu morate prodati ne šest, nego 600 kobila. Konj više ništa ne d izbijanja pandemije korona- Kako će cijela stvar s proizvodnjom i dis- Walter Salković, volonter sa Cresa vrijedi, zaključuje radnik. virusa početkom prošle godine tribucijom cjepiva izgledati moglo se, do- Poslijepodne je šetalište uz rijeku Kupu pa sve do prvih objava vodećih duše, naslutiti i prije nego što su tri vodeće okupilo desetke građana koji, sa šalicom farmaceutskih kompanija da su kompanije – Pfizer, Moderna i AstraZeneca kave u ruci, neobavezno čavrljaju. Maglo- proizvele efikasne vakcine, me- – jedna za drugom obznanile da ‘smanju- vito sunce osjenčalo je oštećene krovove u Ođunarodne organizacije, znanstvena zajednica ju proizvodnju’. Prva naznaka pojavila se kolokvijalno imenovanim središnjim ulica- i političke elite uvjeravale su globalnu javnost već početkom siječnja u obliku vakcinacij- ma: Prvoj, Drugoj, Trećoj... Grad je sad već da je ono čemu svjedočimo primjer globalne skog ‘čuda’ Izraela, koji je s 27. siječnjem posve opustio. suradnje bez presedana. Obećavali su se golemi dosegnuo procijepljenost od 48 posto Ostajemo pomalo iznenađeni količinom proizvodni pothvati koji neće biti vođeni profi- ukupnog stanovništva. Ubrzo se pokazalo osmrtnica nalijepljenih na plakatne punkto- tom, upozoravalo se na opasnosti ‘vakcinskog da je izraelski poduhvat rezultat osobnih ve. Neke od njih datiraju još iz prošle godi- nacionalizma’ bogatih država, a osnovan je i poznanstava tamošnjeg premijera Benja- ne, očito ih komunalci nisu stigli skinuti jer međunarodni mehanizam koji je cjepiva obe- mina Netanjahua s direktorima Pfizera i grad ima prečeg posla. Netko je ondje plaka- ćao dostaviti u svaki kutak svijeta. Obećanja su Moderne, kao i dvostruko ili trostruko veće tirao i reklame za Isusa, kojeg možda nismo se rasplinula prije nego što su se tvornički pogo- cijene koju im je izraelska vlada ponudila upoznali i koji se može čuti triput tjedno na ni farmaceutskih kompanija pošteno zahuktali, za cjepiva. jednom internetskom kanalu. a cijeli poduhvat ubrzo se našao u raljama geo- Evropska unija, s druge strane, osim što još Tako Sisak živi u nesigurnim vremenima. ■ političkih rivalstava i dilova politike i kapitala. uvijek nije proizvela vlastito cjepivo, nije ga Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 19 Nova Evropa #1102, petak, 29. siječnja 2021.

u stanju ni kupiti, iako je prethodno sa šest kompanija ‘zaključila ugovore’ za čak 2.265 milijuna doza. Unatoč tome, do pred kraj siječnja cijepilo se mizernih osam milijuna ljudi. Gledano u odnosu na broj stanovnika, Evropska unija sramotno je lošija i od sad-a i od Velike Britanije: u eu-u taj je omjer 1,29 na sto stanovnika, a u sad-u i Velikoj Britaniji 4,48 na sto odnosno 6,67 na sto stanovnika. Odgodu distribucije u eu prvo je sredinom siječnja najavila američka kompanija Pfizer, a potom također američka Moderna, dok je AstraZeneca najavila isto to prije nego što je uopće dobila odobrenje evropskog regula- tornog tijela. Kompanija je najavila da će u prvom kvartalu godine isporučiti čak 60 posto manje cjepiva nego što je dogovoreno, što znači 31 umjesto 80 milijuna doza do kraja ožujka. Zbog obustave isporuke Poljska i Italija najavile su tužbe protiv Pfizera, a evropska pučka pravobraniteljica otvorila je istragu nakon što je Evropska komisija odbila objaviti ugovore s farmaceutskim kompanijama i imena ljudi koji su pregovarali u ime eu-a. Komisija je naime ranije odbila takav zahtjev neprofitne organizacije Corporate Europe stvena i diplomatska velesila’, piše američki Procijepljenost u zemljama Budući da su Pfizer eu-a manja je i od one u sad-u Observatory (ceo), navodeći kao razlog dnevnik, ‘no njezina je kampanja umrljana i Britaniji – Italija (Foto: Ciro ‘zaštitu komercijalnih interesa’ kompanija. sumnjama’, pa se dalje navode ‘sjećanja na De Luca/Reuters/pixsell) Nedavno je, tek nakon opetovanih pritisa- i Moderna američke, kineske skandale s vakcinama’, ‘manjak tran- ka, parlamentarnim zastupnicima pokazala sparentnosti u ranim danima pandemije’ i izvršni direktor kompanije Stéphane Ban- redigiranu verziju jednog ugovora (s njemač- a AstraZeneca bri- ‘nekonzistentnost u vezi efikasnosti’. cel, glavni medicinski dužnosnik Tal Zaks kim CureVacom), dok je ostalih pet ugovora Financial Times također piše da je ‘kine- i predsjednik kompanije Stephen Hoge u tri i dalje tajno. Prema analizi ceo-a, Komisija tanska kompanija, ska industrija cjepiva zagađena korupcijskim navrata mijenjali svoje planove za prodaju je u ugovorima CureVacu omogućila ‘maksi- skandalima’ i napominje da je ovo prvi put da dionica neposredno prije objave neke važ- malno uklanjanje financijskih rizika i odgo- evidentno je da se Kina proizvodi cjepivo na globalnoj razini, pa ne novosti u razvoju cjepiva, nakon čega bi vornosti’, dok s druge strane nije osigurala zaključuje da kineske i ruske kompanije ‘ne uslijedio rast vrijednosti dionice. Direktor nikakva prava na CureVacove izume, unatoč njihovi iznenadni, ali razumiju kako se razvija povjerenje u stra- PfizeraAlbert Bourla također je početkom tome što je u razvoj cjepiva i avansne ugovore nim zemljama’ zato što rade za državu. studenoga, na dan objave o 90-postotnoj efi- s kompanijama uložila ukupno 2,8 milijardi koordinirani ‘prob- Iako se fakti navedeni u ovim tekstovima kasnosti njihovog cjepiva, prodao 62 posto eura javnog novca. ne mogu osporiti, primjećuje se da vodeći za- svojih dionica i zaradio 5,6 milijuna dolara, Budući da su Pfizer i Moderna američke, a lemi u proizvodnji’ padni mediji nisu s podjednakim žarom izvje- i on navodno nesvjestan da će kompanija AstraZeneca britanska kompanija, evidentno štavali o sličnim etički i zakonski dubioznim toga dana objaviti radosnu vijest. Moderna je da se njihovi iznenadni, ali koordinirani kronološki poklapaju s ponašanjima zapadnih kompanija, naročito je, osim toga, još uvijek uključena i u spor ‘problemi u proizvodnji’ kronološki poklapa- kada je u pitanju trenutno najveća farmace- oko patentnih prava na tehnologiju prijenosa ju s određenim političkim zbivanjima, prije određenim političkim utska zvijezda u usponu Moderna, kompanija ‘podataka’ koju koristi u svom mnra cjepivu svega dolaskom u Americi na vlast Joea Bi- u koju se polažu goleme nade u vezi razvoja protiv Covida−19, a koju je preuzela od male dena, koji je obećao u prvih 100 dana svoje zbivanjima mrna tehnologije. Moderna je osnovana 2010. kanadske kompanije Acuitas Therapeutics. vladavine cijepiti 100 milijuna ljudi. Iako i jednako kao kineske kompanije ne samo da Za razliku od Moderne koja je praktički to nije izrečeno, kao najočitije objašnjenje koristi tehnologiju virusnog vektora, jedna- ‘nikada nije bila veliki izvoznik’, već do cjepi- nova kompanija, druge dvije vodeće kompa- misterioznih ‘zastoja u proizvodnji’ nameće ko kao i britanska AstraZeneca, dok Sinovac i va za Covid−19 na tržište nije izbacila nijedan nije, Pfizer i AstraZeneca, stari su znanci kada se ono da će Pfizer i Moderna prvo namiriti Sinopharm koriste deaktivirani virus. proizvod. Do početka prošle godine vrijedila je je u pitanju kršenje zakona. Alat za praćenje potrebe američkog tržišta, unatoč tome što s U nedavno objavljenom tekstu pod naslo- oko šest milijuna dolara, a njezina dionica 20 takvog ponašanja korporacija, ‘violation trac- Evropskom unijom imaju potpisane ugovore. vom ‘Azijske vlade nepotrebno usporavaju dolara. U travnju je od vlade dobila pola milijar- ker’ američke neprofitne organizacije Good Što se tiče Velike Britanije, ona je s prosje- vakcinacijski zalet’ The Economist se tako de dolara za razvoj cjepiva i najavila suradnju s Jobs First, tako bilježi 74 ‘prijestupa’ koje je kom od preko 6 cijepljenih na sto stanovnika ostrvio na vladu Filipina zato što je odbila Nacionalnim institutom za alergijske i zarazne Pfizer počinio od 2000. godine, a koji su rije- treća zemlja u svijetu jer je prva izdala odo- ugovor s Pfizerom i umjesto toga posao dogo- bolesti, na čelu kojega je šef američkog stožera šeni globama ili nagodbama ukupne vrijed- brenje za AstraZenecinu vakcinu. No Velika vorila s kineskim Sinevacom, te vladu Indije za Covid−19 Anthony Fauci. Nakon toga joj nosti 4,7 milijardi dolara. Najviše prijestupa, Britanija ima i devetu najveću stopu smrt- zato što je dala zeleno svjetlo domaćem Co- je vrijednost dionice dosegnula 90 dolara, a njih 23, počinjeno je u kategoriji ‘prijestupi nosti od Covida−19 u svijetu, zbog čega se vaxinu prije završetka posljednje faze klinič- potom se stabilizirala na oko 70. povezani s ugovorima s državom’, a kompa- srozao rejting konzervativne vlade premijera kih ispitivanja, ‘što je dovelo do spekulacija o Dva mjeseca kasnije antikorupcijska orga- nija od 2009. drži rekord kada je u pitanju Borisa Johnsona. Uspješni program vakci- političkom uplitanju kako bi se promovirao nizacija Accountable.us prijavila je Modernu sudska presuda za protuzakoniti marketing, nacije stoga bi joj mogao donijeti višestruku autohtoni proizvod’. U tekstu pod naslovom Komisiji za reguliranje i trgovinu vrijedno- teška ukupno 2,3 milijarde dolara. Good Jobs političku korist koja uključuje i obeshrabri- ‘Kina se htjela praviti važna sa svojim cjepivi- snim papirima izražavajući sumnju u mani- First za britansku AstraZenecu bilježi 21 pri- vanje Škotske u njezinim secesionističkim ma, a sada joj se to vraća’ New York Times pak puliranje financijskim tržištima jer su vodeći jestup od 2000. godine, za koje je ukupno nastojanjima, kao i argument o ispravnosti piše kako se vlade Brazila i Turske žale zbog ljudi kompanije tada počeli prodavati dionice platila 1,15 milijardi dolara. Brexita zato što je Velika Britanija proizvela prespore isporuke kineskih cjepiva, te se tvr- svoje kompanije. Ukupno su prodali najma- Pfizer je nedavno imao i sukob s Američ- vlastitu vakcinu i postigla najveću procije- di da su deseci siromašnih država pogriješili nje 90 milijuna dolara dionica pa isto toliko kom agencijom za hranu i lijekove nakon što pljenost od svih evropskih država. što su ušli u posao s Kinom ‘zbog zastoja u novca stavili u svoje džepove. U istrazi koju se ispostavilo da se iz bočice, ali samo speci- Unatoč tome što su upravo zapadne farma- isporuci i manje efikasnosti’ njezinih cjepiva. je proveo javni servis National Public Radio jalnom špricom, može izvući šest umjesto ceutske kompanije obustavile izvoz i time ‘Kina se nadala da će se dokazati kao znan- i neki drugi neovisni mediji navodi se da su predviđenih pet doza cjepiva. Budući da je pristale na ‘vakcinski nacionalizam’ svojih cijena formirana prema broju doza, Pfizero- država, u vodećim zapadnim medijima isto- vi dužnosnici uspješno su pritisnuli fda da vremeno je pokrenuta kampanja protiv ki- promijeni tekst odobrenja kako bi u njemu neskih i ruskih proizvođača u kojima ih se stajalo da bočica sadrži šest doza. Time se optužuje da su oni ti koji ugrožavaju globalni povećala i cijena bočice, unatoč tome što se projekt vakcinacije. Ruska kompanija Ga- medicinski radnici diljem zemlje žale da ne- maleja te kineski Sinevac i Sinopharm nisu, maju adekvatne šprice pa stoga ne mogu ni naime, objavili konačne rezultate treće faze izvlačiti šestu dozu. Osim toga, Pfizer i Mo- kliničkih ispitivanja svojih proizvoda. Sve tri derna ispregovarali su u prosincu s federal- kompanije objavile su takozvane privremenom vladom ugovore u kojima im se do 2024. ne rezultate treće faze, u kojima se navode godine jamči apsolutna zaštita od bilo kakve metode za ispitivanje efikasnosti i sigurnosti tužbe zbog eventualnih ozbiljnih nuspojava na velikom broju ispitanika, a te su metode Isporuka Moderninog od njihovih proizvoda, što se smatra preseda- cjepiva – Rim (Foto: ocijenjene kao zadovoljavajuće po međuna- Guglielmo Mangiapane/ nom u ugovorima države s farmaceutskim rodnim standardima. Ruska Gamaleja pritom Reuters/pixsell) kompanijama. ■ Novosti Povodom nedavno objavljene ‘Kraljevačke András Bódis, suosnivač i urednik Tjednik za racionalnu manjinu pank hronike’ istoričara Vojislava nezavisnog mađarskog portala 20 #1102, petak, 29. siječnja 2021. Trifunovića Válasz Online (Foto: Válasz Online) INTERNACIONALA

kog Bad Justice, pa izdanje ‘Ex-Yu’ bendova i zajedničke turneje po Sloveniji. — Zbog toga su neki ljudi bili pod prismotrom Preko zidova određenih organa reda. Nije bilo naivno, ali us- peli su da se izbore. Naravno, nisu zaustavili rat ni nacionalizam, ali ipak su pokazali da mogu KRATKO I JASNO da se samoorganizuju. Radili su sve sami. I nisu oni izmislili toplu vodu, nisu jedini bili kontra nacionalizama fašizma, ali su te teme predstavili da budu lokalne, dali su im lokalni šmek. Protežirali su Kvalitetno čak i neke teme koje nisu bile toliko aktuelne, kao zaštita životinja, naglašava Trifunović i ističe da su se ti bendovi ‘pojavili u pravom novinarstvo i rata trenutku na pravom mestu.’ Kao posebnu vezu muzičkih grupa navodi primere kraljevačkog Pankeri iz Kraljeva svojim antiratnim benda Hoću? Neću! i Nule iz Šibenika. opstaje angažmanom uticali su na brojne — Povezali su se preko anderground veza i generacije širom bivše Jugoslavije, zbog postali su dobri prijatelji. Vrhunac tog prija- čega su bili i pod prismotrom državnih teljstva su pesme koje su posvećivali jedni Vaše istraživanje pokazuje da mađarska organa drugima. To su sitni koraci, možda zvuči na- vlada kontrolira više od polovice svih me- ivno, ali kad uzmeš kontekst i koliko je to bilo dija u zemlji? oko i uho, koje se formiralo ‘nenormalno’ u očima ‘normalnih’ ljudi onda Ne znamo koje medijske sadržaje prate ma- u jeku pank pokreta u Jugoslaviji, shvataš kako je to bilo veliko, ističe Trifunović. đarski građani, jer većina medija ne objavljuje na mapu gradova sa pank scenom Značaj kraljevačke pank scene opisuje i kroz podatke o nakladi, to jest publici. Moj članak će najčešće stavljati glavne grado- sopstveno iskustvo. na portalu Válasz Online dokazuje da polovica ve nekadašnjih republika, uklju- — Uticaj se vidi u razgovorima sa ljudima koji – odnosno 44 od 88 – medija koji su u stanju Lčujući tu još Rijeku i Novi Sad. Ono upuće- dolaze iz bivše Jugoslavije. Svi prepoznaju utjecati na mađarsku politiku i javnost već nije uho toj značajnoj listi dodaće i Kraljevo Kraljevo kao bitnu sredinu. Na koncertu benda pripadaju tvrtkama i oligarsima bliskim vladi. u centralnoj Srbiji. Hoću? Neću! u zagrebačkom klubu Medika bilo Međutim, to ne znači da preostale nezavisne ‘Kad god bi se pomenulo Kraljevo i lokalna je 350 ljudi što je neverovatno za jedan mali medije nadziru opozicijske stranke ili da se nji- scena, odmah bi se, gotovo u glas, odgovorilo: bend koji nema nikakvu popularnost. I još tih ma upravlja iz jedinstvenog središta – riječ je o ‘A, ma to su ti anarhisti’. Izgledalo je kao da 350 ljudi pevaju sve pesme u jedan glas. Ja sam međusobno nezavisnim platformama s različi- je Kraljevo stecište različitih anarhističkih svirao u poslednjoj postavi tog benda i meni je tim ideologijama. Među njima ima konzerva- kolektiva koji planiraju novu svetsku revo- to bilo kao da sam svirao u Stonsima. Te pesme tivnih medija, poput portala Válasz Online koji luciju’, piše početkom devedesetih fanzin su postale himne, kaže autor. Kraljevački ben- uređuje naš novinarski kolektiv, kao i centris- Kontrapunkt, a prenosi ‘Kraljevačka pank dovi uticali su na ojačavanje do it yourself ( , u tičkih ili liberalnih. Desno i lijevo orijentiranih hronika’, knjiga istoričara - Vojkan Trifunović, autora prevodu ‘Uradi to sam’) fi lozofi je i izvršili uticaj medija nema jednak broj. Stvar je u tome da knjige o panku (Foto: , nedavno objavljena kao samizdat. Nikola Trifunović) na mnoge mlade širom nekadašnje države. vlada drži polovicu medijske infrastrukture To je svedočanstvo o razvoju jedne od najza- — Ja sam jedan od tih klinaca koji je mogao da pod izravnom kontrolom, a samo nezavisni nimljivijih lokalnih pank scena na prostoru Spletom okolnosti, kraljevačka scena sklizne u nacionalističku priču, ali uhvatio sam mediji imaju privilegiju baviti se istinskim no- bivše Jugoslavije koja je ostavila trag među postaje izuzetno politizovana i sinonim za se kaseta koje su došle do mene i to je bilo pro- vinarstvom. Što se postaja i tiska tiče, vlasti brojnim generacijama širom nekadašnje dr- anarhističko delovanje. Na to je itekako uti- viđenje. Nisam mogao da verujem da pevaju o nadziru već dvije trećine tih sektora. žave. Govori ne samo o bendovima i njihovim cao raspad države, kao i ratovi koji su vođeni Hrvatu kao mom bratu. Ako ništa drugo, mogu pesmama, već i o društveno-političkom an- u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, ali i na Ko- da kažu da su usmerili jednog klinca u pravom gažmanu pojedinih aktera scene. sovu. Od samog početka kraljevački pankeri smeru, a znam mnoge na koje su tako uticali, Koliko prostora ostaje za kritično novi- — Uvek sam razmišljao, da je ovo neka Ame- odbijaju da budu deo opšteprihvaćenog naci- nastavlja istoričar. Osim već pomenutih, kao narstvo i da li vlast nastoji preuzeti ili rika, Engleska, da bi se verovatno o toj sceni onalističkog narativa. značajne na kraljevačkoj sceni treba navesti i ugušiti preostale nezavisne medije? snimao dokumentarac. Pišem o uticaju ame- — Bez obzira na raspad Jugoslavije, rat, blo- sastave Smudos, Sedativ, Mortus i Panišd. Provladin poduzetnik je upravo preuzeo naj- ričkog hardkora, britanskog panka, objašnja- kade i sankcije, ta scena je nastavila da živi. Svoj tvrdi antiratni stav pankeri su pokazali popularniji mađarski portal Index.hu. Njegov vam kako je pank nastao u . Bavim se sa- Odvojena zbog ratova, granica, ali je nastavila i u jeku sukoba na Kosovu. Trifunović ističe najveći rival Origo.hu već je godinama u posje- mim bendovima i društvenim aktivizmom, da sarađuje. Uspevali su na razne načine da da su neki od njih, poput - du zaklade bliske premijeru . tako da čak i neko ko nije bio deo scene i ostanu u kontaktima. Posebno se tu izdvajaju – , frontmena benda Hoću? Neću! Međutim, čitatelji još uvijek traže nezavisne nema veze s pank muzikom i potkulturom ljudi sa srpske i hrvatske scene. Slali su pisma bili i hapšeni. Sićko je bio mobilisan u ratu na izvore vijesti. Mađarska publika reagira i ljudi može da stekne utisak o tome šta se tu deša- i ništa ih nije sprečavalo. To nisu bili samo Kosovu, a pred sam kraj sukoba je dezertirao su voljni putem crowdfundinga poduprijeti valo, kaže za Novosti Trifunović, u kasnijem pokušaji da se sačuvaju stara prijateljstva i i bio je hapšen. najvažnije medijske platforme. Nezavisna pro- periodu i sam član jednog od najbitnijih pank stvaraju nova. Vrlo brzo su počeli da sarađu- ‘Nekoliko godina nalazio na poternici zbog izvodnja vijesti još uvijek ima značajan prostor. bendova iz Kraljeva. ju na višem nivou kroz antiratne aktivnosti. dezertiranja tokom sukoba na Kosovu. Naime, Imali su mogućnost da pokažu svetu da pank samovoljno je napustio ratište nekoliko dana Odvraćali mlade od nije samo muzika, nego društveni pokret koji pre konačnog završetka rata, ali je zbog svog Članke s portala Válasz Online citirali nacionalizma – nastup grupe Hoću? Neću! (Foto: Vojkan menja jako puno toga, objašnjava Trifunović. aktivizma bio stavljen na listu dezertera, zbog su, između ostalih, New York Times i Le Trifunović/HellyCherry.com) Antiratni angažman je potencirao u knjizi. čega je imao raznih problema. Tako je jednom Monde. Kako u ovim uvjetima održavate — Nisu pankeri bili jedini protiv rata. Bilo je tu prilikom trebalo da otputuje u Švajcarsku na kvalitetno novinarstvo i koji je vaš po- raznih inicijativa, što nevladinih organizacija, sastanak povodom Prigovora savesti, ali je za- slovni model? što manjih političkih partija. Veliki bendovi, držan na beogradskom aerodromu i uhapšen Snažno vjerujem da je kvalitetno novinar- supergrupe, takođe su ustajali protiv rata, ali na osnovu poternice. Zahvaljujući intervenciji stvo u stanju nadići prepreke. Ako pišemo osim svih tih poznatijih likova pojavljuju se , u to vreme savetnika predsed- relevantne i vjerodostojne članke možemo klinci koji su se bez ičije pomoći borili protiv nika Srbije , Sićko je oslobođen, opstati. Ne oslanjamo se na strane fi nanci- nacionalizama i rata. Nisu bili pod kontrolom ali nažalost nije mogao da otputuje u Švajcar- jere i lobističke grupe, nego na mudrost Ma- organizacija, partija. Dobijali su neka sred- sku’, piše u knjizi. đara koji imaju luksuz da čitaju i orijentiraju stva za štampanje majica, kaseta, ali to su bili Istekom devedesetih kraljevačka scena do- se. Nezavisne mađarske medije danas ne po- autohtoni i antiautoritarni pokreti koji su se življava sunovrat – bendovi još uvek postoje, dupiru vlada, veliki oglašivači ili nevladine bazirali na idejama anarhizma. Odatle i kam- ali njihovi članovi su već u poznijim godinama. udruge, nego mikro-donatori. To je ogromna panja ‘Preko zidova nacionalizama i rata’ koja Međutim, to je za ovu priču nebitno. Kralje- prilika, prema kojoj se vlast trenutno ne zna je počela sa pamfl etom štampanim u pet hilja- vački pankeri su kao svoju osnovu izabrali hu- postaviti. Naročito smo sretni kada strani da primeraka uz pomoć drugova i drugarica iz manizam. Na žalost, taj humanizam je bio na mediji primijete istinsko novinarstvo. Mi, Italije, objašnjava autor. Nakon toga je usledilo ogromnom ispitu zrelosti tokom devedesetih. naime, ne zapošljavamo lobiste, nego jed- split, odnosno zajedničko izdanje hrvatskog Oni su ga položili. nostavno radimo svoj posao. benda Totalni Promašaj iz Požege i kraljevač- ■ Dejan Kožul ■ Jerko Bakotin Novosti Hapšenje poznatog opozicionara Tjednik za racionalnu manjinu izazvalo masovne prosvjede u Rusiji 21 #1102, petak, 29. siječnja 2021.

bliskih Navaljnom objavljen njegov doku- nomskog foruma (), koji se već dugo mentarni fi lm ‘Putinova palača’. Priča u os- održava u švicarskom mjestu Davosu. Ove novi i nije nova: Putin posjeduje golemu i godine ipak će biti organiziran virtualno, ‘Izdajnik’ raskošnu palaču, vrijednu milijardu dolara. iako se zove ‘Davos agenda’. Usprkos nekim U fi lmu je palača detaljno opisana, baš kao promjenama u pogledu na stanje svijeta, a što je opisan i način fi nanciranja, odnosno ne samo ekonomije, ne možemo od ‘glave- donacije ruskih oligarha. Putin je žurno sve šina’ svjetskih institucija i vlada očekivati demantirao, kazao da on nema nikakvu pa- čuda. Oxfarmovo istraživanje, iako radikal- izaziva Putina laču, ali dokumentarac je pogledalo više od no usmjereno na ‘promjenu paradigme’, a 86 milijuna ljudi. ne samo na kozmetičke zahvate u strukturu Navaljni se morao vratiti u Rusiju, u su- globalne nejednakosti, ostaje u žanru ‘kriti- protnom bi postao jedan od brojnih protiv- ke kapitalizma unutar kapitalizma’. Zato je nika koji žive u inozemstvu i za Putina su tu puno više statistike koja govori o protur- bezopasni, što ne znači da Putin nije opa- ječnostima u raspodjeli bogatstva u suvre- san za njih. Nastavak političkog djelovanja menom svijetu, govora o ranjivim grupa- Navaljnog ovisio je o njegovom povratku. ma, koje su rodno, etnički ili na drugi način Njegova pozicija je promijenjena, ne samo dodatno potlačene, nego li što se postavlja zato što više nije u Njemačkoj i na slobodi. pitanje: može li svijet kakav jest omogućiti U očima ruskih vlasti on više nije protivnik radikalnu jednakost i ljudska prava za sve, nego izdajnik, agent stranih tajnih službi bez obzira na partikularne identitete, a da se koje rovare protiv Rusije. Proteklog tjedna ne zapitamo i kako je ta nejednakost klasno u Rusiji su širom zemlje organizirani pro- distribuirana, a još više proizvedena? svjedi u korist Navaljnog, a protiv Putina. Staru istinu da u krizama, poput ove iza- Opozicija tvrdi da je prosvjedovalo više od zvane virusom Covid−19, bogati postaju još Više od 86 milijuna ljudi pogledalo je ‘Mi smo ovdje vlast’ – skup 200 tisuća ljudi, a samo u Moskvi 50 tisuća. bogatijima, a siromašni još siromašnijima, podrške Navaljnom u fi lm o ‘Putinovoj palači’. Uhapšeni se Novosibirsku (Foto: Kirill Vlasti tvrde da nije prosvjedovalo više od Oxfam dokazuje na nizu zanimljivih pri- broje u tisućama. Putina muči i niz Kukhmar/Newscom/ ) 40 tisuća ljudi, a u Moskvi svega četiri tisu- mjera. Tako saznajemo da je tisuću najbo- drugih ozbiljnih problema će. Uhićenih je na tisuće, hapsi se novinare, gatijih ljudi na svijetu u samo devet mjeseci va pred Europskih sudom za ljudska prava jedan policajac iz Kurska je dobio otkaz jer uspjelo nadoknaditi gubitke koje su imali Rusije uslijed kršenja njegovih prava, kao i prošlo- je poslao videoporuku podrške Navaljnom. zbog korona-krize, dok će najsiromašnijima u svojoj vladavini nema ljetno trovanje nervnim otrovom novičok, Čeka se 2. veljače kada sud odlučuje hoće li za to trebati desetljeće. Rast bogatstva deset problema s opozicijom, ali ima koje je Navaljni čudesno preživio. uvjetnu presudu od tri i pol godine pretvo- najbogatijih ljudi ili kompanija od početka problema s opozicionarima. U Proteklih dana Navaljni je ponovno u fo- riti u služenje zatvorske kazne. izbijanja krize bio bi, da se to bogatstvo re- Dumi jedva da i ima opozicije, i kusu ruske politike i odnosa inozemstva Navaljni nije jedini Putinov politički pro- distribuira, dovoljan da spriječi osiromaše- Pne samo zato što njegova stranka Ujedinjena prema Rusiji. Navaljni se od trovanja liječio blem. Za rujan su zakazani parlamentarni nje bilo koga zbog širenja ove bolesti. I više Rusija ima 335 od 450 zastupnika. Proble- u Njemačkoj, posjetila ga je i kancelarka izbori. Prema anketama Ujedinjena Rusija od toga: taj novac bio bi dovoljan da se svima ma povremeno ima na ulici i u inozemstvu, , a nakon izlječenja se uvjerljivo vodi i uživa podršku 30 posto bi- plati cijepljenje. U Sjedinjenim Državama problema ima s izvanparlamentarnom opo- u naizgled politički suicidalnom potezu rača, što je za tu stranku malo. Proteklih je bi 22 tisuće crnih i ‘obojenih’ ljudi još uvi- zicijom, a najvažnije ime te opozicije po- vratio u Rusiju. Vjerojatno je znao da će godina uživala nešto veću anketnu podrš- jek bilo živo, da je stopa smrtnosti u tim sljednjih godina je . Isti- ga odmah uhapsiti i da će sud tražiti da se ku, od 33 do 35 posto, ali prije nešto više zajednicama ista kao u bjelačkim. S druge na, ima i Navaljni stranku iza sebe, Rusiju uvjetno mu izrečena kazna pretvori u slu- od četiri godine uživala je i pedesetpostot- strane, da su žene i muškarci izjednačeni u budućnosti, ali ta stranka nema nijednog ženje kazne u zatvoru. Razlog je bizaran: nu podršku. Kakva će biti uloga Navaljnog sektorima koji su posebno pogođeni krizom zastupnika u Dumi, nijednog vijećnika u Navaljni je kršio uvjete izdržavanja kazne na izborima nije poznato. Tek treba vidjeti izazvanom koronavirusom, u svijetu bi 112 regionalnim parlamentima. Navaljni ima i nije se uredno javljao vlasti, što, narav- hoće li se on i njegova lista moći kandidi- milijuna žena manje bilo izloženo riziku od dugu povijest odnosa s ruskim vlastima, no, nije mogao jer se liječio u Njemačkoj, rati. Problematičan je i završetak izgradnje gubitka prihoda ili poslova, političkih suđenja, osuđujućih presuda ili a liječio se zato što ga je po gotovo općoj plinovoda Sjeverni tok 2 kojem se posebno Oxfamovo istraživanje pokazuje da 87 po- zabrane kandidiranja, primjerice na pred- ocjeni – uz očekivano negiranje ruskih vla- opiru Sjedinjene države tvrdeći da će Europa sto uglednih ekonomista misli da će korona sjedničkim izborima 2018. U toj povijesti sti – otrovala ta ista vlast. Nakon uhićenja njime povećati energetsku ovisnost o Rusiji. virus dovesti do povećanja ili velikog pove- odnosa je i šest njegovih uspješnih slučaje- na internetskim platformama je iz krugova Nedavno je nakon zastoja izgradnja nastav- ćanja u nejednakosti prihoda u njihovoj ze- ljena, ali i zbog Navaljnog bi ponovno mogla mlji. Njih 56 posto misli da će virus vjerojat- biti obustavljena, čemu bi mogle biti prido- no ili vrlo vjerojatno povećati rodne razlike. dane i nove sankcije. Dobre vijesti za Putina Zbog svega toga istraživači govore o ‘virusu

PERSONA NON CROATA Foto: Facebook ne stižu ni iz -a. Od novog predsjednika nejednakosti’. Novo je samo to da ovaj virus može se očekivati prekid kon- istodobno pogađa gotovo sve zemlje svijeta, cilijantne politike kakvu je nastojao voditi bez obzira na razinu njihove razvijenosti, i obnova tvrde politike koja odnosno nerazvijenosti. Ovo je, piše u iz- Rusiju vidi kao sigurnosnu ugrozu. vještaju ‘najgora poslovna kriza u posljed- ■ Tihomir Ponoš njih 90 godina, sa stotinama milijuna ljudi koji su ostali bez prihoda ili posla’. Dakle i veća ekonomska kriza od one povijesne iz tridesetih godina prošlog stoljeća. Strah od posljedica sve većeg jaza između siromašnih i bogatih stigao je i do organizatora -a. Oni problem vide kroz generacijsku optiku, Virus kada govore da ‘dvostruko uništena genera- cija odrasta u doba izgubljenih šansi’. S time su u vezi i problemi sigurnosti, Ili, kako to nejednakosti moćnici iz Davosa kažu ‘povećani globalni rizici’. A to kod njih izaziva zabrinutost da nevladina mladi ljudi ‘gube povjerenje u današnje eko- U sudskom procesu započetom ovog ponedjeljka u pariškom predgrađu Evry vi- organizacija Oxfam obja- nomske i političke institucije.’ Mi u tome jetnamsko-francuska novinarka tuži niz međunarodnih korporacija vila je ovih dana studiju o možemo vidjeti i šansu. Predstavnici Oxfa- koje proizvode kemikalije, uključujući gigante poput Dow Chemicala ili Monsanta. nejednakosti i raspodjeli ma zaključno zahtijevaju ‘demokratizaciju Sjedinjene Države su tijekom Vijetnamskog rata tu zemlju zasule ogromnim koli- globalnog bogatstva u ekonomije’, ‘snažniju podršku siromašnih činama otrovnog herbicida ‘Agent Orange’. Milijuni Vijetnamaca boluju od teških Mvremenu korona krize. Ona jasno upozorava i usmjeravanje ekonomije prema općem bolesti, a velik broj djece rođen je s deformitetima. Sama Nga pati od raka, a 1966. da se situacija obzirom na rast nejednakosti dobru.’ Pitanje je samo hoće li to apel na po- nakon trovanja herbicidom umrla je njena trogodišnja kćerka. rapidno pogoršava. Izlazak studije tempiran litičare i postići. ■ J. B. je tako da prethodi susretu Svjetskog eko- ■ Srećko Pulig Novosti Sociologinja govori o Janšinoj vladi, problematici razgovarao Srećko Pulig Tjednik za racionalnu manjinu sjećanja na jugoslavenski socijalizam, sindikatima Foto Wikidata 22 Intervju #1102, petak, 29. siječnja 2021. i položaju seksualnih radnica Maja Breznik Društvene institucije već su se pripremile na dolazak autoritarnog režima Janša je došao na vlast u povoljnom trenutku za svoju politiku. Autoritarna vlast podudarila se s izvanrednim okolnostima epidemije, što je aktiviralo sile o kojima si dosad nismo dozvolili misliti da postoje. Zdravstveni konzorciji su npr. radili liste koje se korisnike staračkih domova može poslati u bolnicu ako obole od Covida−19, a koje ne

a slovenskom sociologinjom Ma- uvijek nisu dobili plaću. Ili priča o direkto- Pa i oni koji nisu bili egzistencijalno ugro- jom Breznik razgovarali smo o ru statističkog ureda koji nije dao podatke ženi, niti su radili u otežanim uvjetima. To Koja je razlika između sindikalne borbe nekoliko tema. Od ocjene opće vladinim savjetnicima jer su bili zaštićeni je mnogima pomoglo da odvrate pogled od nekada, u ‘zlatnim vremenima’ sindi- političke situacije u Sloveniji prema Zakonu o osobnim podacima. Nedu- povijesnog revizionizma, korupcije, sa- ka lizma u tranzicijskoj Sloveniji i da- preko promijenjenog položaja go nakon toga pročitao je u novinama da ga moubilačke privredne politike. Međutim, nas? Ssindikata do problematike sjećanja na jugo- je vlada smijenila i imenovala novog. Takve jasno je da će ‘privredni oporavak’ nakon U kritici suvremenih sindikata mogli bi- slavenski socijalizam. Na kraju smo se do- priče u svoje vrijeme pripisivali su jedino epidemije početi s ‘mjerama štednje’. Prve smo opravdano govoriti o Lenjinovom takli i pitanja položaja seksualnih radnica, Staljinu. Sjetite se recimo one kada se po- mjere najavili su u decembru, suspendira- ‘tredjunionizmu’, okrenutosti prema po- kao sive zone radnih prava, iz čijeg primjera moćnik požalio Staljinu na svoju ženu, a on njem novele Zakona o minimalnoj plaći, litičkom reformizmu. Slovenski sociolog možemo povući brojne paralele s položajem ju je još iste večeri dao deportirati u Sibir. koja je stupila na snagu 1. januara. Ali kada Miroslav Stanojević posljednju fazu sin- radnica uopće. su sindikati zaprijetili generalnim štrajkom, dikata okarakterizirao je kao ‘ekonomski ‘Revizionizam vlada je prijedlog povukla. Ipak, sindikati sindikalizam’. Ali tobože se već razmišlja nastavljaju s pripremama jer prijedlog sve- čak i o ‘financijskom sindikalizmu’, da bi Kako biste ocijenili trenutnu političku na ljevici’ jedno nije zamro. se sindikati usredotočili na radnike s višim situaciju u Sloveniji? Što se događa s Jan- primanjima, čiji bi doprinosi donijeli više šinom vladom? novca. Česta zamjerka je da sindikati za- Mogu je opisati jednom riječju, janšizam, Što u takvoj situaciji mogu učiniti sindi- Paradoks je stupaju ‘radničku birokraciju’, slično kao ali je ne smijem izgovoriti u javnosti. To kati? Kakav je izgled da se oni napokon u 19. stoljeću, kada su sindikate osnivali vam sve govori o trenutnoj situaciji. Stanje pokrenu? da se nakon raspada privilegirani zanatski radnici. Pa ipak, po- se može opisati samo anegdotalno jer je sve Janša je došao na vlast u povoljnom tre- stoji velika razlika u današnjoj strukturi drugo suviše stresno. Prije nekog vremena nutku za svoju politiku. S jedne strane, Istočnog bloka sindikalnog članstva, kao što smo pokazali novine su primjerice pisale da su sutkinju epidemija mu daje priliku da straši ljude. S u jednom našem istraživanju: sindikalno koja je privatno govorila o Janši kao o dik- druge strane, evropski fondovi solidarnosti 1989. slavio upravo članstvo danas tvore pretežno radnice i tatoru maknuli s položaja voditeljice odjela. omogućavaju mu da potkupljuje sve koje radnici s najnižim dohocima, koji se po To pismo je došlo u ruke Slovenske demo- ne može zastrašiti ili zamijeniti. U decem- liberalizam, koji je radnim odnosima i ekonomsko-socijalnoj kratske stranke (sds), pa ipak su je na kraju bru je koalicijska Stranka modernog centra sigurnosti približavaju prekarnim radni- degradirali sami suci. Druga anegdota je o (smc) glasno razmišljala da li da istupi iz nekoliko desetljeća cima. Iz svih tih razloga međunarodne or- Slovenskoj tiskovnoj agenciji, kojoj je vla- vlade. Prije kraja mjeseca izašao je zakon ganizacije – ilo, oecd – ubrajaju ih baš u da u oktobru oduzela sredstva jer je vijest koji je namijenio 200 milijuna eura za kre- prije toga doprinio prekarne radnike. Ta činjenica blokira sin- o izdavanju novog albuma repera Zlatka dite u turizmu, inače interesnom području dikate da uistinu prijeđu u ekonomski ili bila duža od vijesti o susretu Janše s Orba- te stranke. Ne predstavlja iznenađenje što nastanku raznih financijski sindikalizam i da u trenutnim nom. Ta pripovijest – ‘tko ima dulji’ – još je smc ostao u koaliciji. Iako manje, nešto okolnostima postanu ‘pokorna sindikalna se nije završila, a novinarke i novinari još sitno dobili su i radnici kroz krizne dodatke. fašizama birokracija’. Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 23 Intervju #1102, petak, 29. siječnja 2021.

Bavite se kritikom sjećanja na jugoslaven- Spontano sku socijalističku prošlost. Razlikujete dva modaliteta, onaj narodnog sjećanja narodno sjećanje i onaj memorijalne politike institucija. Koje su sličnosti, a koje razlike među na jugoslavensku njima? Modaliteti imaju upravo suprotan odnos prošlost je ‘postso- spram prošlosti. Spontano narodno sjeća- nje čuva kulturni opstanak zajednice koja cijalistička nostal- je prošla. S druge strane, institucionalne politike sjećanja oblikuju ‘zajednice sje- gija’, dok se insti- ćanja’ i preko zajedničke kulture uspo- stavljaju nove društvene grupe. S time da tucionalna politika se za njih sastavlja, ako već ne i izmišlja, prošlost, o kojoj dosad nisu znali da postoji sjećanja i da im je zajednička, oni se konstruiraju u djelatnu društvenu grupu. Da budemo nastavlja na konkretni, spontano narodno sjećanje je ‘postsocijalistička nostalgija’, dok se insti- ideološke aparate tucionalna politika sjećanja nastavlja na ideološke aparate države, koji oblikuju države, koji ‘okoliš sjećanja’. oblikuju ‘okoliš sje-

Razvila se velika produkcija akademskih ćanja’ radova o kulturi sjećanja na socijalizam, tek ponekad i politici sjećanja. Što je pro- totalitarizma, bave sa stvarno postojećim blem s većinom te proizvodnje? Njihov socijalizmom. Čitajući te studije osvijestila interes za prošlost usmjeren je na buduć- sam neke simptomatične tragove. Autorice nost i to na specifičan način... i autori u svojim studijama redovito nazna- Započnimo s politikama sjećanja koje svoj čuju da postsocijalističke nostalgije ne po- pogled na budućnost grade na povijesnoj kazuju stvarnu namjeru obnove socijaliz- amneziji socijalizma. Rezultati nas mogu ma i da se socijalizam ne može ponoviti. To ponekad zabavljati, kao u priči mađarskog je bilo prvi put da su ‘povjesničari’ osjećali filozofa Gáspára Miklósa Tamása, koji dužnost da naglase da se prošlost ne može je pred vratima knjižare sreo studenta s ponoviti. Zatim se radi o načinu kako se oni Marxovom knjigom na engleskom. Pitao obračunavaju s postsocijalističkim – nacio- ga je zašto ne uzme mađarski prijevod. Po- nalističkim i neoliberalnim – ideologijama. kazalo se da student nije znao da on uopće Socijalistička prošlost pojavljuje se kao re- postoji. No rezultati mogu biti dramatič- fleksija razočaranja sadašnjim društvenim niji, kao što se pokazalo pri nastajanju su- stanjem, restauracijom kapitalizma i ko- vremenih ‘autokratskih’ režima. Pomoću lonizacijom. Ali se pogled na socijalizam amnezije ti režimi prikrivaju svoju sličnost reducira na nekoliko ‘prava’, na opću dostu- s povijesnim režimima i s razlozima zašto pnost obrazovanja i zdravstva, na socijalnu su se oni uopće pojavili – da su se pojavili i radničko-pravnu sigurnost, uzmimo, kao iz duboke krize kapitalizma, da su društve- pozitivno naslijeđe socijalizma. Tako uspi- ne elite same predale vlast autokratskim jevaju razlikovati pozitivne dosege socija- režimima jer su jedino tako omogućile lizma od njegove ‘autoritarne i totalitarne kapitalizmu daljnji život. Zato brojne ana- prirode’. A pitanje je možemo li analizu lize govore o tim režimima kao o novom socijalističkih društava tako jako reducira- stupnju u razvoju kapitalizma. Međutim, ti da razlikujemo dio od cjeline. Nisu li ta pomoću amnezije prikrivaju i činjenicu da prava bila uvjetovana socijalističkim tipom su se odgovori na takve krize već oblikova- akumulacije, koji nije bio utemeljen na pri- će one škoditi oboljelima. Drugi primjer li, ponegdje kao socijalizmi, drugdje kao vatnom prisvajanju profita? je Akademija znanosti, koja je jesenas pri- Kako u svemu tome prolaze seksualne socijaldemokratski ili državni kapitalizmi. redila savjetovanje na kojemu su razvijali radnice? Paradoks je da se nakon raspada Istočnog Položaj etička mjerila pomoću kojih bi odlučivali Podatke uzimam iz sudskog postupka o bloka 1989. slavio upravo liberalizam, koji tko će dobiti medicinsku pomoć, a kome će bordelu Marina, koji je stekao 150 000 je nekoliko desetljeća prije toga doprinio seksualnih radnica ona biti uskraćena ako će nedostajati liječ- stranaka, s radnom snagom od više od 400, nastanku raznih fašizama. nika ili opreme. I još jedan primjer. Usred uglavnom rumunjskih, prostitutki oba spo- Povijesna amnezija omogućava da se epidemije jedno se poduzeće odlučilo da la. Presuda pokazuje kako sud ima naivnu u razmišljanju o budućnosti te činjenice Što je to onda ‘zajednica memorije’, koja će uvesti svoj ‘model zapošljavanja’ mimo predodžbu o prisilnom radu. Radi se o pret- izgube. Tomaž Mastnak jedan je od rijet- ustvari pomaže da se održi postojeće druš- važećeg zakonodavstva, ali se nijedna nad- postavkama da se osoba ne može slobodno kih koji upozorava na njih i na proturječje tvo, proizvođenjem vlastite kulture? zorna institucija nije pokrenula. Njihova kretati, da je se fizički kažnjava i psihički da evropskim institucijama više odgovara Zajednica memorije je okoliš sjećanja – reakcija poručuje da su radnice i radnici u ucjenjuje. Budući da sudovi prvog i višeg vlada Janeza Janše no što bi im odgovara- škole, muzeji, pravo, kultura, istraživanja potpunosti prepušteni despotizmu svojih stupnja nisu našli te znakove, oprostili su la uzmimo Ljevica (Levica), sa socijalnim itd. – i vjerovanje da zajednička memorija poslodavaca. Tako se čovjek jednog dana organizatorima i vlasnicima bordela sve op- programom. postoji. Kada se u to ureže ‘memorijalni probudi i ustanovi da su se društvene in- tužbe za iskorištavanje prostitucije. Stav inženjering’ – povijesna amnezija socijaliz- stitucije već odavno pripremile na dolazak sudova bio je da su prostitutke bile radnice ma – i ako je on ustrajan, okoliš sjećanja po- autoritarnog režima. za nadnicu, koje su se kao slobodne osobe Kako onda dolazi do izvjesnog ‘revizio- činje sam proizvoditi učinke. Čak i nevjero- odlučile za taj posao pod unaprijed znanim nizma na ljevici’ koja se, u civilnom žar- jatne učinke. To se pokazalo sada, kada se uvjetima, pa zato ne trebaju zaštitu države. gonu govoreći, ‘suočava s prošlošću’? Go- autoritarna vlast podudarila s izvanrednim Bavite se, iako uzgred, i položajem sek- To je u stvarnosti stajalište društva spram vorite na primjerima nekih radova Tanje okolnostima epidemije. Te okolnosti po- sualnih radnica u Sloveniji. Kako biste ga ‘viška iskorištavanja’ uopće. U konkretnom Petrović i Mitje Velikonje. mogle su aktivirati sile o kojima si dosad ukratko opisali? Je li prostitucija zabra- primjeru žene su poticali na prostituciju Određeni dio akademske produkcije pole- nismo dozvolili misliti da postoje. Nabrojat njena, iako je vlast tolerira na različite tako što su ih zaposlili na dva sata dnevno mizirao je s politikama sjećanja. Ta produk- ću slovenske primjere, iako dolaze vijesti načine? kao animatorice, plaćajući im manje od mi- cija nadahnjivala se narodnim sjećanjem da su i druge države imale sličnu praksu. Nisam se prije time bavila, a sada sam otkri- nimalne plaće. Za dodatan prihod ponudili na socijalizam – masovnim obilježavanji- Prvi takav primjer je da su u vrijeme pro- la kako je to odlično područje koje može iz su im prostituciju i plaću na ruke. Tako su ma socijalističkih praznika u Jajcu ili Ku- ljetne epidemije zdravstveni konzorciji brojnih perspektiva pojasniti suvremeno poticali žene na prostituciju i najzad stva- mrovcu, sakupljanjem socijalističkih mu- radili liste koje se korisnike staračkih do- radničko pitanje. Prostitucija inače nije za- rali uvjete za prisilan rad. Nije nužno da je zealija, Balkan-partyjima, obnavljanjem mova može poslati u bolnicu ako obole od branjena. Osoba koja želi obavljati tu djelat- do toga uvijek došlo, ali i druge činjenice socijalističke zabavne i potrošačke kul- Covida−19, a koje ne, iako trebaju nužnu nost može se registrirati i plaćati socijalna – ako nisu dosegle normu, morale su vratiti ture itd. – koji je nazvala postsocijalistič- medicinsku pomoć. Spomenimo i da se davanja. Ono što je nejasno jest pomoć pri plaću; ako su neopravdano izostale s posla, kom nostalgijom. Studije tvrde za sebe da našla skupina liječnika koja je javno izja- toj aktivnosti i naročito definicija iskorišta- morale su plaćati naknadu itd. – govore da se, u suprotnosti s apstraktnim teorijama vila da neće poštovati vladine mjere ako vanja prostitucije. je do toga vjerojatno dolazilo. ■ Novosti Koliki je rizik od potresa zbog piše Igor Lasić Tjednik za racionalnu manjinu metode tzv. frakiranja ili 24 Priroda i društvo #1102, petak, 29. siječnja 2021. frakturiranja?

sastav i ugrozili ekosustav. Ina je metodu hi- drauličkog frakturiranja, međutim, počela koristiti još sredinom prošlog stoljeća, ali u kudikamo manjem opsegu od onog kojem su pribjegli Amerikanci, kao i neke multina- Bez tla cionalne kompanije koje djeluju po svijetu. Ini takvo silovanje zemlje, uostalom, donedavno nije ni komercijalno bilo potrebno. No budući da ne znamo ništa o planovima i postupcima novijih vlasnika Ine, a državni se nadzor aktivnosti takvih kompanija svodi na alibi-protokole, pitanje je što se zaista čini pod nogama u npr. Ininim poljima Vezišće, Žutica, Okoli, Stružec. Ako niste čuli za ta mjesta, kao ni mi, pogledajte malo detaljniju kartu područja između Ivanić Grada i Siska. Vjerojatnost da su prešućena obimnija Na ponešto sitnijemu mjerilu već prepo- znajemo razne topose iz iste ove tematike: Nizozemska, Engleska, Teksas, Filipini. To frakturiranja izazvala potrese na Baniji su samo neke od zemalja ili dijelovi drugih u kojima su enormni razmjeri frakturiranja izazvali ozbiljne potrese. U blizini ni- i kod Zagreba nije velika. Ipak, događaji zozemskog Groningena, čiji su stanovnici već iscrpljeni od učestalih podrhtavanja tla, pojavila se upravo kompanija Vermilion koja u Nizozemskoj pokazuju kako ne treba je počela operirati i u Moslavini te na Baniji. Naftaška priča da frakturiranje može izazvati samo minorne površinske tremore na odmahivati rukom na one koji su se oko sjeveroistoku Nizozemske više ne prolazi. Veliki broj manjih tako induciranih potresa zacijelo također može dovesti do nečega toga usplahirili, nego treba preduprijediti nepredvidivog ili bar nepredviđenog. Do sličnog je zaključka morala doći i Europska komisija kad je prije nekoliko godina ek- buduće eventualne katastrofe splicitno ustvrdila kako postoji očita veza između eksploatacije plina i niza potresa u ova orijentacija Hrvatske u Jasno smo skrenuli pažnju na mogućnost kom smislu. Sporna je isključivo metoda tzv. Nizozemskoj, inače ranije seizmički veoma istraživanju i eksploataciji proboja sumnjivih praksi dotičnih kompani- frakiranja ili frakturiranja (eng. fracking) pasivnoj. Tamo je u najmanju ruku ustanov- nafte i plina, s kraja prošlog ja u tim krajevima, te potencijalno ugrožava- kojom se za izvlačenje plina, zadržanog ljeno da se o toj vezi zna premalo da bi se desetljeća, jest širenje tih nje tektoničke stabilnosti niza pripadajućih u kapilarnim pukotinama stijena na veli- moglo govoriti o iole prihvatljivoj sigurno- aktivnosti. Dotad je ugljiko- županija. No svega četiri dana nakon zagre- kim dubinama, koristi podizanje pritiska u sti pri frakturiranju, pa su eksploatacijska Nvodike iz podzemlja crpila samo Ina, pored bačkog potresa Vlada je potpisala i ugovore tim slojevima. To se postiže visokotlačnim djelovanja najprije prorijeđena. Efekt je bio stranih kompanija na Jadranu, a zatim je i temeljem spomenute odluke iz 2019. godine. upumpavanjem pijeska i slojne vode, do- očekivan: podrhtavanja tla su također po- golema većina kopna ponuđena svima koji Danas pak nitko ne zna s iole dostatnom bivene iz istih dubina u prethodnim faza- čela bivati rjeđa. A ponovno napominjemo u tome nalaze interes. Ovom prilikom zane- sigurnošću je li možda netko već bio preko- ma eksploatacije, dok je plina bilo dosta i u da ovdje ne iznosimo sve ostale prigovore marit ćemo glavninu prigovora upućenih na račio crtu prije nego što se potres zbio i na prostorima širim od spomenutih pukotina. na frakturiranje koji se u pravilu navode tu činjenicu iz ekološkog aspekta. Ostat ćemo Baniji, a indicija ne nedostaje. I to veoma za- Povišeni tlak izaziva pucanje stijena, pa se prije potresa, npr. zagađenje podzemnih samo na jednom: u posljednje vrijeme se i vodljivih i sugestivnih, toliko da su se prvi iz ostatak plina oslobađa i automatski diže prete izvorskih voda u površinskim slojevima u rh tematizira rizik od izazivanja potresa letargije prenuli poneki dežurni teoretičari ma površini tj. području nižeg pritiska. No tla. Kad se ima posla s naftnom i plinskom određenim metodama izvlačenja plina na urota te uz njih brižni hrvatski suverenisti. postoje različiti intenziteti frakturiranja, o industrijom, ne smije se smetnuti s uma da površinu, recimo, Banije. Zemljotresna se opasnost dakle ne odnosi čemu se u ovoj zemlji počelo govoriti tek je klasična energetika još uvijek globalno Upravo seizmički rizik te vrste ponukao samo na fizičku statiku i dinamiku, nego i nedavno i to na poticaj sa zapada eu-a, gdje najmoćnija ekonomska grana, uz financij- nas je prije nepunih godinu i pol da u ovim na društvenu i sociopsihološku. se uznemirenost zbog seizmičkih posljedica sku industriju. novinama upozorimo na alarmantnu ne- Elem, ugovorima sklopljenim proljetos takve metode raširila već odavno. Općenito, naftašima se ne može tek tako transparentnost jedne odluke Vlade o dalj- savska dolina između Slovenije i donjeg vjerovati, jer su i sami određeni pregolemim njem poslovanju nekoliko domaćih i stra- toka Kupe dodijeljena je kompaniji Aspect ije svejedno, drugim riječima, interesima oko kojih se vrti njihovo poslo- nih naftnih te plinskih kompanija u širim Croatia Kft., a dio Moslavine i Banije stav- jesmo li u zemlju ubrizgali, vanje. Prije par desetljeća su tako predlagali depresijama rijeka Save i Drave. Naravno, ljen je na raspolaganje kompaniji Vermilion, za postupka lomljenja stije- i tobože pouzdan način pohranjivanja smeća nitko nije trznuo na to ni najmanje, pa ni uz dodatne zone uz Dravu za Inu. Naftne na – odnosno ‘hidrauličkog svih vrsta u napuštene bušotine, a onda je kad je zatim potkraj ožujka Zagreb i okolicu kompanije i nepronični poslovni sporazu- stimuliranja’, kao što kažu jedan profesor fizikalne kemije sa Sveučili- razdrmao onaj prvi u seriji potresa koji do mi pa – reklo bi se pop-kulturno – što može Nnaftaši – nekoliko tisuća kubnih metara šta u Zagrebu dokazao – srećom, u izravnom danas uporno šire jad i užas po čitavome poći po zlu? vode, uz proporcionalnu količinu pijeska, prijenosu Hrvatske televizije – da nemaju tom dijelu središnje Hrvatske, na potezu Svašta, mada ne treba inzistirati na tezi da ili nekoliko desetaka tisuća kubika. Također, pojma o čemu govore. Prije svega o moguć- od slovenske do bosanskohercegovačke već jest, ali pogledajmo najprije o kakvoj je nije svejedno izvodi li se čitava operacija na nostima vertikalnih migracija tvari iz dubo- granice. problematici riječ u tehničkom i tehnološ- par kilometara dubine, gdje smo još uvijek u kog podzemlja i njihovu utjecaju na prirodu. stanju izazvati promjene koje će se odraziti Realno, vjerojatnost da su posve neprimi- na površini, ili u puno dubljim te inertni- jećena i prešućena obimnija frakturiranja jim slojevima. Te navodno ključne razlike izazvala potrese na Baniji i kod Zagreba ipak utječu na Vladine odluke o dopuštenim po- nije velika. Pritom svejedno ne treba samo stupcima u rh, ali količinska ograničenja za odmahivati rukom na usplahirenost onih intenzitet frakturiranja ovdje se tek uvode. koji u takvu umirujuću pretpostavku ni za Dosad se moglo raditi kako se htjelo, barem živu glavu ne vjeruju, nego treba nekako što se tiče zakona i ostalih propisa koji regu- preduprijediti buduće eventualne katastro- liraju tu branšu. fe. U protivnom će nam, umjesto naftaša, Tome treba dodati kako problematično lekcije dijeliti jednako lažni proroci desnice, mijenjanje podzemnog krajolika ne nastaje a bome i uvoditi političke redukcije uslijed prilikom samog početnog frakturiranja, nego razbuktale panike. zbog naknadnog deponiranja ogromnih ko- No zaokreta nema bez demokratizacije ličina slojne vode i pijeska koji se u među- ekonomskih procesa, među koje spada i ek- vremenu prikupio na površini. Naftaši imaju sploatacija rudnih vrijednosti. Ako već ne obavezu vratiti taj materijal, ranije izvučen prije recentnih potresa, sad je definitivno van, jer je riječ o fluidu prezasićenom mine- vrijeme da civilno-aktivistički i znanstveni ralima koji bi poremetili površinski kemijski krugovi zatraže podrobniji uvid u taj sektor. Ili se barem prestanimo stalno iščuđavati Pogon za frakiranje u Velikoj Britaniji (Foto: Danny Lawson/ oko toga zašto nam se stalno i u svemu ne- pa Images/pixsell) smiljeno izmiče tlo pod nogama. ■ Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 25 kolumna #1102, petak, 29. siječnja 2021.

MAKSIMIR I MIROGOJ Vera Čejkovska

vo zemljotresno vrijeme čini da jako mislim na Veru Čej- kovsku. Zvao sam je Žena zemljotres. Oni koji ne znaju, evo da čuju: Vera Čejkovska Oje bila makedonska spisateljica, pjesnikinja i pripovjedačica. Bila je i više od toga, više u nastavku. Umrla je 19. novembra 2018, u Skoplju, od raka. Kad smo se, aprila 2018, posljednji put vidjeli u Skoplju, Vera Čejkovska je, po dogovoru, došla na Trg Makedonija. Nakon što smo se pozdravili, prvo što mi je rekla bilo je da je na tom trgu bio epicentar jednoga od brojnih skopskih zemljotresa, i da joj se jedan prijatelj bio našao baš tu kad Vera Čejkovska na novoj žel jeznič- broj njih može spojiti što daje ogromnu puko- se tlo zatreslo. Pa smo se sjetili vica o Crno- koj stanici u Skoplju, oktobra 1987. tinu, lom čvrste sredine. Ovaj može izgledati piše Sinan Gudžević Foto: Bernhard Widdner. Album gorcu koji priča kako je doživio zemljotres: Filipa van der Fliera-Čejkova kao golemi hirurški rez, ako ima pripijena ‘Evo ja stojim ođe, a ođe (i pokazuje prstom krilca ili kao sablasna rana, ako su ta krilca ispred sebe) – epicentar!’ Dok smo išli prema kasnije je to uzbudljivo polaganje opisala u otvorena! Ako se spajanje malih pukotina O zemljotresima je Staroj čaršiji, barem smo pet puta ponovili: autobiografskoj knjizi ‘Čejka i Čajka’’. Krene, odvija brzinom koja raste, javljaju se potresi, ođe ja, ođe epicentar! dakle, Čejkovska s posjećivanjem nastave, no čuju se tutnjevi iz utrobe Zemlje... Boro je Vera znala sve što Ručali smo u Staroj čaršiji, i najviše razgo- se opet razboli, opet upala pluća. Nema druge na to rekao, eto sve se poklapa. Eto, nešto o varali o skopskoj seizmičkoj senzibilnosti. Ja odluke do odluke da se vrati u Skoplje. tome sam zapisala i u priči ‘Juga’. se može znati. Jer sam postavljao pitanja, a Vera je odgovarala. Roditelji je dočekaju tužno-sretno: oboje Veru Čejkovsku sam upoznao na Struš- Za četrdeset godina poznanstva, po prvi put su bili sovjetofi li, još od 1934. kad je Komu- kim večerima poezije, krajem avgusta 1978. je bila i seizmolog, smo razgovarali više o nečemu što nije poezi- nistička partija sssr-a priznala makedonsku Imala je objavljenu knjigu stihova ‘Čovek i ja. O zemljotresima je znala sve što se može naciju i jezik. Otac će tu ljubav platiti skupo, vrata’, dvije godine ranije je dobila i nagradu dugogodišnji istra- znati. Jer je Vera bila i seizmolog, dugogodišnji od 1949. do 1953. bit će zatočenik po raznim Mlada Struga. Na pozornici je čitala nekoli- istraživač pa upravitelj Seizmološke opser- zatvorima, na kraju i na Golom otoku. Bio je ko pjesama, a meni su ostali u sjećanju pje- živač pa upravitelj vatorije Prirodno-matematičkog fakulteta u u zatvoru u Beogradu kad mu se rodila prva sma Свеќа (Svijeća) i Verin glas dok je čita: Skoplju. Objavila je više relevantnih radova kćerka, odande je tražio da joj dadu ime Sta- Seizmološke opser- o potresima. A Vera je i dijete Skoplja, imala linka, i dali su joj. Vera se rodila godinu dana Несебично je devet godina kad je Skoplje porušio potres. po očevu povratku. I taka natamu. Незабележано vatorije Prirodno- Pričala mi je da je bila na raspustu u Kavadarci- U restoranu, dakle, pitam Veru kakva je Пожртвовано ma, u kući svoje majke, kad je zatutnjalo, kuća to ćud te naše majčice Zemlje, kad tako po- Гори matematičkog fa- se jako tresla, a Kavadarci su pravom linijom divlja da sruši i ubija na sebi i po sebi. A Vera, osamdesetak kilometara od epicentra. kao da mi čita iz Plinija Starijega, kaže Што подолго kulteta u Skoplju. A Vera je studirala primijenjenu fi ziku u da je Zemlja ljudima ono što je bogovima Светлина Skoplju, postdiplomske studije završila je u Nebo. Ona nas hrani svojim plodovima, i kad Помалку ја има Vera je i dijete Sko- Zagrebu, na Geofi zičkom zavodu ‘Andrija Mo- nas se cijela Priroda odrekne, prima nas u И на крајот horovičić’ pri Prirodoslovno-matematičkom sebe. Zemlja je svakako neko božansko biće, Тивко plja, imala je devet fakultetu. U Zagrebu će magistrirati, njen ima svoju vatrenu utrobu, u njoj ima svoje Мирно magistarski rad s naslovom ‘Osnove metode hernije, prolapse, svoje čireve, svoje ciste i Ишчезнува godina kad ga je i modeli žarišta tektonskog potresa: metode svoje tumore. Ima i spletove crijeva Zemlja, određivanja mehanizma žarišta potresa-ra- koji se ne mogu riješiti drukčije nego rezom. Ние porušio potres sjeda’ čuva se u zbirci doktorata i magisterija Ona nama ljudima daje ljekovito bilje, ali Се разбира u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci. Dok- svoje boljke liječi sama. Te lijekove mi ne Бесчувствено torat iz fi zike će steći na Prirodno-matema- možemo uvijek dokučiti, ali vidimo njihova Купуваме tičkom fakultetu u Skoplju. neželjena djelovanja. Нова Njeno studiranje fi zike zaslužuje da se Dobro, Veročka, a gdje si ti to čitala Plini- Свеќа ukratko opiše. Pričala mi je, davno još, kako ja? Ja počela još u Moskvi, pa poslije i ovdje, se ‘četvoroumila’ između fi lozofi je, književ- i na ruskom i na engleskom. Plinije je moj *** nosti, engleskog jezika i fi zike, pa se odlučila geolog, a i moj seizmolog. I biolog i taka nata- za fi ziku, ‘jer se sva priroda zasniva na fi zici’. mu. Znaš kako on s ljubavlju piše o otrovima Nesebično Nakon prve godine studija, dobivši odgovara- koje Zemlja proizvodi da pomogne ljudima Neprimjetno juću republičku stipendiju za studiranje u ino- koji hoće da umru bez muke. A piše i o mno- Požrtvovano stranstvu, na sugestiju oba roditelja, Penke, go čemu što ljudima daje za njihovu dobrobit, Gori rođene Tasova i Mihaila Čejkova, odlučuje a ljudi to iskoriste kao otrov protiv drugih, da ide u Moskvu na Universitet imjeni Lomo- na primjer gvožđe od kojega prave oružje. Što duže joj svjetlost nosova! Ondje joj priznaju položene ispite i Zemlja ima svoje muke, ima i svoju melan- Traje određuju da mora polagati ‘razliku’, tj. pred- holiju i svoju depresiju, i svoju huju. Jedanput To nje manje ima mete koje nije imala u Skoplju. Strašna pro- me je naš prijatelj Boro, u društvu svoje Zo- I na kraju mjena klime čini da nakon mjesec dana dobije rice i Milka, znaš Milka, u Zagrebu, pitao bi Tiho tešku upalu pluća, pa taman kad se oporavi, li se neka seizmička teorija mogla primijeniti Mirno ova joj se vrati. Zaostatak u nastavi biva sve na političke potrese u Jugoslaviji. To je bilo Iščezava veći, te Vera, u međuvremenu oporavljena od 1991, na dan kad je jna tenkovima ušla u Slo- bolesti, odlučuje da prekine i sa studijem i sa veniju. Rekla sam da se može primijeniti. Bilo Mi fi zikom, i da se vrati u Skoplje. Ali je kultur- kojoj čvrstoj sredini svojstven je nastanak Razumije se ni ataše jugoslavenske ambasade ubijedi da malih pukotina. One su ili otvorene, ili imaju Bešćutno ostane u Moskvi, a da fakultet može izabra- pripijena tzv. krilca. Te otvorene su pore, a Kupujemo ti drugi. I Vera Čejkovska, Žena zemljotres, one sa pripijenim krilcima su pritajene pri- Novu upisuje se na čuveni Sveruski državni insti- jetnje za neprekinutost sredine. Svijeću tut za kinematografi ju, odsjek scenario. Na Ako se naprezanja povećavaju, male pu- prijemnom ispitu je pisala o Dostojevskom kotine mogu otvoriti svoja krilca i zatvoriti I Vera, Žena zemljotres, ugasila se tiho, kao i Tarkovskom, i položila! A Tarkovski je bio pukotine. Dakle, pore mogu da se izliječe, a svijeća. Tri mjeseca prije smrti, poslala mi je zabranjeno ime u tadašnjem sssr-u. Priču o prijetnje da se ostvare i razjape se kao otvore- poruku: ‘Počela sam da se kupam u vodama tom prijemnom sаm slušao od Vere jednom ne rane. Ako se naprezanja umnože, a pojave naše Liljane Dirjan.’ A Liljana Dirjan je od u Zagrebu za vrijeme Goranova proljeća, a se i druga na drugim mjestima, onda se veliki iste boljke preminula godinu prije. ■ Novosti Inicijativa #Nisam tražila prikupila je piše Mašenjka Bačić Tjednik za racionalnu manjinu tisuće svjedočanstava žena o nekom 26 Društvo #1102, petak, 29. siječnja 2021. obliku seksualnog nasilja

Broj prijava seksualnog uznemiravanja posljednjih godina raste, o čemu svjedoče i službene statistike. Kad je riječ o kaznenim djelima spolnog uznemiravanja, u 2017. bilo je 26 slučajeva, godinu poslije Nisu tražile 49, a u 2019. godini 59 slučajeva. Iz ureda pravobraniteljice također kažu da im raste broj pritužbi, da su sve podnijele žene te da je sve više onih koje su anonimne ili Aleksandar Maršavelski smatra da bi za posredničke. — Činjenica da raste broj anonimnih pritužbi ukazuje na to da zakonodavni okvir, učinko- kazneni progon spolnog uznemiravanja vitost zaštite žrtava i mehanizmi sankcioni- ranja ovog protupravnog ponašanja u praksi ne funkcioniraju kako bi trebali, što djeluje trebalo propisati da se više ne traži prijed- demotivirajuće na žrtve koje se teško odlu- čuju na prijavu, a kad se ipak odluče, onda u sve većem broju slučajeva traže i zaštitu log žrtve, već da se on poduzima po službe- svog identiteta, odnosno anonimnost kod postupanja – rekla nam je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. noj dužnosti. I iz ureda pravobraniteljice Maršavelski smatra kako se prvi problem zakonodavnog okvira odnosi na neusugla- šenost kaznene politike kod prekršaja i ka- kažu da zakonodavni okvir u praksi znenih djela. — Kod kaznenih djela se u velikoj većini slučajeva izriču uvjetne osude, zbog čega ne funkcionira kako bi trebao je prekršajna odgovornost, gdje se kazna u slučajevima spolnog uznemiravanja sastoji a, vidjeli smo vrtirepku, jad- razumijevanja za prijavu nasilja još ne po- Na stranici #Nisam tražila spominju se i u plaćanju više tisuća kuna, često teža po na nije dobila što je zamislila stoje te da zakonski okvir treba unaprijediti. Pravni fakultet u Splitu te Tekstilno-tehno- počinitelja od kaznene odgovornosti – rekao pa onda u napad – jedan je od Vodstvo zagrebačke Akademije dramske loški u Zagrebu. Kontaktirali smo njihovo nam je i dodao kako smatra da bi u budu- gnjusnih komentara upućen umjetnosti, koje je odmah reagiralo poziva- čelništvo da saznamo kakva je procedura ćim izmjenama trebalo propisati da se uz policajkama koje su prijavile u njem studentica da se jave, zaprimilo je već za prijavu seksualnog nasilja, koliko su do uvjetnu osudu izriču posebne obveze kao Dponedjeljak smijenjenog načelnika granične 27 prijava. A na fakultet je u utorak stigla i sada takvih prijava imali te namjeravaju li što su naknada štete žrtvi, uplata određe- postaje Gruda Matka Klarića jer je, izme- policija. Povjerenstvo za pritužbe osnovano reagirati, ali do zaključenja ovog broja nismo nog iznosa humanitarnim organizacijama đu ostalog, seksualno uznemiravao kolegice. je i na Likovnoj akademiji u Zagrebu, gdje su dobili odgovore. ili udrugama koje pružaju podršku žrtvama Unatoč nepravomoćnoj odluci mup-ovog dis- četiri studentice medijima ispričale svoja No nisu samo fakulteti u pitanju. Slučaj spolnog nasilja i sl. ciplinskog suda u Splitu, Klarić i dalje uživa iskustva seksualnog nasilja na tom fakul- uznemiravanja prijavila je i jedna studentica Osim toga, Maršavelski smatra da bi za potporu dijela lokalnih čelnika, medija i jav- tetu. I studentska pravobraniteljica zagre- koja je radila u zagrebačkom Muzeju suvre- kazneni progon spolnog uznemiravanja tre- nosti okupljene u Facebook-grupu podrške, bačkog Filozofskog fakulteta dobila je pet mene umjetnosti. Ona je optužila jednog balo propisati da se više ne traži prijedlog odakle i potječe komentar s početka teksta. prijava koje će biti predane fakultetskom od zaposlenika za ‘neumjesne opaske’, ‘ge- žrtve, već da se on poduzima po službenoj Premda je prijavljen još prošle godine, disci- povjerenstvu. Većina se odnosi na još uvijek stikulaciju’ i pitanja kao što su: ‘Znaš da dužnosti. plinski postupak protiv Klarića okončan je na zaposlene profesore. moraš biti sa mnom dobra ako se hoćeš — U praksi smo uočili da se tu javljaju pro- prvom stupnju tek početkom ovog tjedna, u — Jedna prijava se odnosi na umirovljenog zaposliti u Muzeju?’ Ravnateljica muzeja blemi zbog čega su na kraju neki ozbiljni jeku razbuktavanja inicijative #Nisam tražila, profesora koji na fakultetu sada jedino men- Snježana Pintarić potvrdila nam je kako slučajevi koji su uključivali više žrtava pali hrvatske inačice pokreta #MeToo. torira doktorske radove – rekla je za Novosti je upoznata s ispoviješću studentice te da u vodu – kazao je Maršavelski i podsjetio na Facebook-stranica koja je pokrenuta Norma Trkovnik, pravobraniteljica na ff- će muzej poduzeti postupke u skladu s pra- slučaj Bernarda Jakelića, bivšeg zamjeni- nakon što je glumica Milena Radulović u, dodajući kako nijedan od ovih profesora vilnicima ustanove ‘kako bi se što točnije ka glavnog direktora Hrvatske udruge poslo- optužila poznatog beogradskog profesora do sada nije bio prijavljen. Ipak, prošle godi- utvrdile sve činjenice i okolnosti’. Dodala davaca (hup), protiv kojeg je bila podnesena Miroslava Aleksića za silovanje prikupila ne jedan je profesor udaljen s radnog mjesta je kako u msu-u do sada nije bilo prijava o kaznena prijava da je spolno uznemiravao 17 je tisuće svjedočanstava žena koje su doži- nakon prijave za seksualno uznemiravanje. seksualnom uznemiravanju. zaposlenica hup-a. vjele seksualno nasilje u rasponu od uzne- Na Veterinarskom fakultetu devet biv- — Zbog zakonske odredbe da se za kazneno miravanja do silovanja, a mediji već dani- ših studentica podnijelo je prijavu protiv ato ih je bilo na hrt-u, gdje je djelo spolnog uznemiravanja prijedlog za ma otkrivaju slične slučajeve u različitim profesora s Klinike za kirurgiju, ortopediju jedna zaposlenica, potaknuta progon mora podnijeti tri mjeseca od doga- institucijama. No slučaj s početka teksta i oftalmologiju, od čega su tri potpisane, a navedenim događajima, ispri- đaja, žrtve su zakasnile s podnošenjem tog pokazuje kako siguran prostor i atmosfera šest anonimnih. Profesor je udaljen s rad- čala medijima kako je optužila prijedloga. U takvim situacijama često nije Vodstvo zagrebačkog adu-a nog mjesta i počeo je stegovni postupak. A ravnatelja poslovanja za nepri- problem u samom zakonu, nego u primjeni. adekvatno je reagiralo i do otkriveno je da je bio prijavljivan i 2018., no Zmjerene razgovore i seksualne sugestije. S Ponekad dolazi do propusta da nakon kazne- sada su zaprimili 27 prijava ne službeno pa nije bilo osnove za daljnje hrt-a su poručili kako su utvrdili da op- ne prijave sa žrtvama ni nakon tri mjeseca (Foto: Matija Habljak/ pixsell) postupanje. tužbe nisu točne, no kako nam je potvrdila nitko nije obavio ni obavijesne razgovore u Maja Sever, predsjednica Sindikata novina- kojima bi ih se poučilo o pravima koje imaju, ra Hrvatske, na javnom servisu zatražit će uključujući da podnesu prijedlog za kazneni osnivanje nezavisnog povjerenstva. progon. Drugim riječima, naprosto je netko Kad je riječ o seksualnom uznemirava- stavio spis u ladicu i čekao da prođe zakon- nju, ono je u Hrvatskoj regulirano kao pre- ski rok. Ako su pak žrtve same podnijele tu kršajno djelo putem Zakona o suzbijanju kaznenu prijavu, onda se takva prijava auto- diskriminacije i Zakona o ravnopravnosti matski imala smatrati ujedno i prijedlogom spolova te kao kazneno djelo. U Kazneni za kazneni progon. Kad se pojavljuju ovakve zakon je uvedeno 2011., a primjenjuje se od situacije nakaradne prakse, najbrže rješenje 2013. godine, kako nam je rekao Aleksan- problema je da idemo u izmjenu zakona – dar Maršavelski s Katedre za kazneno rekao je Maršavelski. pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta koji Po njemu, brza rješenja nisu dugoročno je sudjelovao u njegovoj izradi. Kao prekr- dobra jer onda praktičari očekuju da se sva- šajno djelo, seksualno uznemiravanje se ki detalj propiše u zakonu, u protivnom će kažnjava s pet tisuća do 40 tisuća kuna te je smatrati da određena situacija nije obuhva- dovoljno da se dokažu cilj i radnja povrede ćena propisom. dostojanstva. No u slučaju kaznenog djela — Bilo bi bolje više ulagati u edukacije u mora nastupiti jedna od posljedica – strah, pravosuđu u kojima bi se policiju, državne neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo odvjetnike i suce uputilo na odgovarajuću okruženje. primjenu zakona – zaključio je Maršavelski. — Zbog toga je razlika kod kaznenog djela No ne treba educirati samo njih, nego bi vidljiva i u odnosu na propisanu sankciju pa i cijeli obrazovni sustav od najranijih dana sud u slučaju kaznenog djela spolnog uzne- trebao dječake i djevojčice odgajati tako da miravanja može izreći kaznu zatvora do hajka koju su hrabre policajke s početka tek- dvije godine – objasnio nam je Maršavelski. sta doživjele bude nezamisliva. ■ Novosti Mira Furlan (1955. – 2021.) piše Bojan Munjin Tjednik za racionalnu manjinu 27 In memoriam #1102, petak, 29. siječnja 2021.

prije pola godine dolazila je iz Amerike da bi igrala u riječkoj predstavi ‘Vježbanje života Sudbina Mire – drugi put’, pisala je kolumne, davala inter- vjue. Što nam to u ovom strašnom vremenu Furlan zauvijek će poručuju zvijezde? Zašto je i Mira morala Heroina otići? Ako se za nekoga kaže da je u isto vri- ostati kao tamna jeme bio i krhak i jak, to vjerojatno djeluje kao fraza, ali svi koji su poznavali Miru mrlja na savjesti Furlan znaju da je ona bila sačinjena baš od takvog materijala: odlučna, istinoljubiva i hrvatske kulture – neustrašiva, a u isto vrijeme do bola senzibilna i osjetljiva. I dobro i loše prolazilo je kaže redatelj u teatru kroz nju punom snagom, a ona se držala do krajnjih granica, kao mornar koji trpi Rajko Grlić svaku nevolju i želi ustrajati i na najgoroj buri. Takva je bila i u kazalištu i u životu: do kako bi preživjeli: ona je jedno vrijeme ra- kraja i preko njega. Postoji također i neko dila kao konobarica, a on kao fizički radnik. opće mjesto kako je Mira Furlan bila femme Iz Zagreba će joj stići samo jedno pismo, od fatale i seks-simbol jugoslavenskog filma iz glumca Đorđa Rapajića, koji joj se obraća i životu 1980-ih, ali to u dobroj mjeri nije tako. Kao toplinom kolege i prijatelja. S obzirom na to glumica u očima je uvijek imala nešto iza- da su drugdje vladali ledeni muk i otrovna zovno, divlje i erotično, ali filmovi u kojima mržnja, Mira se javnim pismom obratila je najviše sjala, ‘Štefica Cvek u raljama u svojim sugrađanima: ‘Ja u svakom slučaju Svi koji su poznavali Miru života’, ‘Otac na službenom putu’, ‘Za sreću mislim, znam i osjećam da je moja dužnost, je potrebno troje’, ‘Lepota poroka’ (Zlatna dužnost naše profesije da gradi mostove. Arena za glavnu žensku ulogu), ‘Stela’, pra- Da ne odustaje od suradnje i zajedništva. Furlan znaju da je bila odluč- va su umjetnost. Ono što je primarno jest Profesionalnog. Ljudskog. I onda kada je da je kazalište bio Mirin pravi dom, a po- najužasnije, kao što je to sada, trebalo bi in- zornica njeno prirodno okruženje. Toliko zistirati, do zadnjeg daha, na uspostavljanju na, istinoljubiva i neustraši- puta hvaljen ‘Dundo Maroje’ sada je ostao i i održavanju veza između ljudi. To je ulog za bez Pometa i bez Petrunjele – u nepuna dva budućnost...’ Danas, kada se ti mostovi ipak mjeseca otišli su i Mustafa Nadarević i grade, nespretno, manje ili više iskreno, ali va, u isto vrijeme do bola Mira Furlan. Sjećamo se također briljantnih se grade, tko je bio više u pravu, Mira Furlan uloga ove glumice, prvakinje zagrebačkog koja je u najgore vrijeme inzistirala na mo- hnk-a, u predstavama ‘Mizantrop’, ‘Šteta stovima ili oni, sa svake strane Drine, koji bi senzibilna i osjetljiva. I do- što je kurva’, ‘Mjesec dana na selu’, ‘Vučjak’, ih i danas rušili? ‘Mi smo veterani raspada’, ‘Helena’ (Splitsko ljeto), ‘Grisonova banda’ jednom je rekla Mira, koja je puno puta u (rans Moša Pijade) i mnogim drugim. Mira svojim kolumnama, od Ferala do najnovijih bro i loše prolazilo je kroz Furlan je zaista bila prava heroina jugosla- eseja, savršeno opisala tu kancerogenu rupu venskog i hrvatskog teatra. društva kroz koju su prošli i zagušljivi nacionalizam i musava politika i prostački i ne- ovu izuzetnu glumicu pu- to je na primjer mogla učiniti ova zajažljivi tajkuni, konačno i kazalište koje nevjerojatno talentirana glumica je u međuvremenu izgubilo auru i sjaj. Bez početkom 1991., kada se još uvi- obzira na kasniju američku karijeru, slavne nom sagom, a ona se držala jek pokušavalo spasiti mir, a ne serije (’Babilon 5’, ‘Izgubljeni’) i povremene krenuti u rat, nego da prihvati po- predstave nakon svega u Hrvatskoj, osamlje- Šziv renomiranog Jugoslovenskog dramskog nost je bila njena sudbina. kao mornar koji želi ustraja- pozorišta iz Beograda da igra u predstavi — U općoj poplavi ljubavi prema Miri, koja se Mira Furlan i Milena ‘Pozorišne iluzije’, u režiji velikog Slobo- tako naglo dogodila nakon njene smrti, ruž- Dravić na snimanju serije dana Unkovskog i uz prvorazredne glum- no je prizivati neugodnu prošlost, ali to se ti i na najgoroj buri ‘Putovanje u Vučjak’ (Foto: Arhiva/pixsell) ce, za kojima luduje publika i u Hrvatskoj, ne može izbjeći. Jednostavno treba reći da nekad i sad? Otišla je onamo baviti se, bez će njena sudbina zauvijek ostati kao tamna sumnje, svojim poslom, glumom, a ne po- mrlja na savjesti hrvatske kulture. Ne samo litikom. Zar ne jurcaju danas glumci ovamo da su je izbacili iz hnk-a, njenog matičnog i onamo, snimajući tv serije i glumeći u teatra, nego u ovih trideset godina niti jedan raznim gradovima i u raznim teatrima? U hrvatski ministar ili ministrica kulture nije Beogradu je studirao i njen suprug, redatelj našao za shodno da joj se ispriča za naciona- Goran Gajić, rođeni Zagrepčanin, čovjek listički pogrom koji je doživjela 1990-ih i da kojeg je Mira voljela i odabrala za cijeli ži- je pozove nazad, u njenu matičnu sredinu, vot. Predstava ‘Pozorišne iluzije’ bila je ne- u Zagreb, u njen hnk – kaže za Novosti re- mogući spoj poetike francuskog klasicizma datelj Rajko Grlić. 17. stoljeća, iz pera Pierrea Corneillea, Glumica Mira Furlan bila je neizbrisivi i užasne jugoslavenske stvarnosti: na po- dio jednog boljeg vremena i jednog raspje- zornicu bajkovite scenografije odjednom vanijeg i veselijeg Zagreba, u kojem su ka- su nahrupili reski zvukovi tenkova koji su fići Kavkaz, Zvečka i Blato bile oaze razba- se spremali da za nekoliko tjedana krenu rušenih umjetnika i ludih kreativaca svih u rat i žamor sa sve uzrujanijih gradskih vrsta, među kojima nije postojalo pitanje ulica, a premijerna publika nije mogla vje- tko je Hrvat, Srbin, Slovenac, Bosanac ili rovati da tako angažiranoj izvedbi upravo Makedonac, kada je u Kulušiću svirao bend prisustvuje. Na kraju, sva ta magična sceno- Le Cinema, u kojem su osim nje nastupa- grafija odletjela je u nebo, a glumci, s čijih li, između ostalih, Piko Stančić, Davor lica je oljuštena šminka, ostali su na goloj Slamnig i Vlada Divljan. Tada su svi oni pozornici, tupo gledajući u publiku i užas bili braća, a ne samo ljudi različitih etnija koji upravo stiže. Zbog te uloge, čovjeka i kultura. kojega je voljela i tog grada čiji su stanov- Iz djetinjstva Mire Furlan, čije su sve nici i posebno umjetnici pokazali ogroman bake i djedovi bili različitih nacionalnosti, kapacitet antiratnog djelovanja početkom postoji anegdota koje se u svom nekrologu ledam u zvijezde. Vedra je ruka objavljena na Twitteru glumice Mire 1990-ih, Mira Furlan je teško kažnjena i sjetila beogradska dramatičarka Biljana noć i Mliječni put se čini tako Furlan. U crnom kvadratu stoji datum ro- izgnana iz rodnog Zagreba i vlastite sredine. Srbljanović. Osmogodišnja Mira pitala blizu. Tamo idem uskoro. ‘Svi đenja i smrti: 7. 9. 1955. – 20. 1. 2021. U Beograd je otišla radi naloga profesije, a u je oca: ‘Što smo mi? Da li smo mi Talijani?’ smo mi materija iz zvijezda.’ Umrla je od posljedica zaraze virusom Za- Ameriku se uskoro iselila kako bi obranila Otac je odgovorio: ‘Zavisi s koje strane se Nije to tako loše. Ne plašim se. padnog Nila, koji joj je prenio neki komarac sebe. Taj egzil će joj slomiti srce i obilježiti gleda.’ U teatru Mira Furlan je bila zagre- GU međuvremenu, dopustite da sklopim oči i u njenom vrtu u Los Angelesu, u kojem je je do kraja života, s čime se morala nositi bačka Mira Stupica; u životu ona je bila osjetim ljepotu oko mene. I da udahnem, is- neprestano prebivala, štiteći se od svjetske kako je znala i umjela. Antigona hrvatske stvarnosti. Bila je stvo- pod tamnog neba punog zvijezda. Udahnem. epidemije Covida−19. Zašto se baš to, tako U prvo vrijeme, Mira Furlan i Goran Gajić rena za ljubav, a ne za mržnju, i to joj nikada Izdahnem. To je sve – ovo je posljednja po- bizarno i smrtonosno, moralo dogoditi? Još u Americi su prihvaćali svakakve poslove nije bilo oprošteno. ■ Novosti Snimatelj i fotograf, redatelj i profesor razgovarao Davor Konjikušić Tjednik za racionalnu manjinu na zagrebačkoj adu u povodu izložbe Foto Mario Majcan 28 Razgovor #1102, petak, 29. siječnja 2021. ‘Fotokemika’ Silvestar Kolbas U praznoj Fotoke- mici reagirao sam intuitivno U Fotokemiku sam ušao neposredno nakon što su iz njenih prostora iznesene proizvodne linije i strojevi, tako da sam svjedočio tragovima života, odnosno proizvodnog procesa. Prazni zidovi imali su ne samo svoju likovnost, već i dublju značenjsku razinu

nimatelj i fotograf, redatelj i pro- Likovni umjetnici, ali i fotografi amateri, proizvodile greške u fotografskoj reproduk- dobio s bavljenjem ovom temom kroz takav fesor na zagrebačkoj Akademiji temu propadanja koriste kao svoju temu. ciji. Upravo te greške danas razumijem kao pristup. Svi znamo da je industrija propala, dramske umjetnosti Silvestar Smatram da je za ovaj rad posebno važno svjedočanstvo prolaza vremena na jedan da su radnici otpušteni i da su njihovi životi Kolbas prihvatio se važne i velike da sam u Fotokemiku ušao neposredno specifi čan način. Nešto što inače smatramo u nekim aspektima promašeni ili nereali- teme – nekadašnje tvornice Foto- nakon što su iz njenih prostora iznesene problemom u fotografi ji ovdje je postalo zirani. Direktno stavljanje soli na tu ranu Skemika. Obradio ju je izložbom koju je tre- proizvodne linije i strojevi, tako da sam njen gradivni element. Riječ je o specifi č- bilo mi je besmisleno, ali sam zapravo želio nutno moguće vidjeti u Tehničkom muzeju svjedočio tragovima života, odnosno proi- nom prolasku vremena, ali čijem? doći do ljudi sa svojom pričom o Fotokemici. Nikola Tesla, a potom na posebnoj izložbi u zvodnog procesa. Sve me je to pozivalo da S druge strane, namjeravam napraviti ek- Galeriji Prica pou Samobor. Ekstenzivnost počnem istraživati i rekonstruirati što se sperimentalni fi lm sa svojim fotografi jama, ovog rada prikazuje dugotrajni proces koji dešavalo unutar same zgrade. Zanimalo me Je li riječ o vremenu koje se odnosi na Fo- a u pozadini bih dao glas radnicima. Dakle, uključuje stvaranje novih radova koristeći gdje se što proizvodilo, gdje su stajali radnici. tokemiku ili na vas kao fotografa? postoji još jedna prilika u kojoj namjeravam stare Fotokemikine fi lmove, prikupljanje i U svemu tome, koliko god to pretenciozno Rekao bi da je riječ i o jednom i o drugom, dodatno osvijetliti i socijalnu komponentu. spašavanje tvorničkog materijala te arhiv- zvučalo, bilo je i neke mistike. tako da u ovom radu prepoznajem i osobnu sko i terensko istraživanje. dimenziju. E fk e fi lmove, koji se danas ne Nekadašnja jugoslavenska tvornica visoko- mogu kupiti, nabavljao sam od prijatelja, a Zanimljiv je vaš način rada gdje, kao i u kvalitetnih fotografskih, rendgenskih i dru- Kako vas je ta mistika potaknula da nasta- u jednom mračnom tvorničkom kutku pro- slučaju fi lma ‘Kino Crvena zvijezda’, odla- gih fi lmova nastala je davne 1946. spajanjem vite s umjetničkim istraživanjem? našao sam rolnu fotografskog papira. Godi- zite u napušteni prostor i počinjete graditi poduzeća Foto i Ozacel. U zlatnom periodu Prazni zidovi imali su ne samo svoju likov- nama kasnije uspio sam pronaći fotografski priču. Ova o tvornici Fotokemika mogla zapošljavala je i do 2000 radnika, početkom nost, već i dublju značenjsku razinu. Rea- laboratorij koji sve to može razviti i zato mo- se, recimo, iskoristiti za stvaranje arhiva rata 1991. godine njih 802, da bi jedanaest go- girao sam odmah intuitivno, počeo sam ram spomenuti Icu Majdaka, čovjeka bez koji bi se pretvorio u muzej, no ispada da dina kasnije svi bili otpušteni. Nekretnine i fotografi rati na što je moguće raznovrsnije kojeg sve to ne bi bilo moguće. Dakle, ovaj institucije uopće ne zanima naša kulturna zemljište u Hondlovoj, kao i poslovni prostori načine, da bih nakon nekog vremena osvi- rad je proces u kojem sam iz koraka u korak baština. u Beogradu i Skoplju i odmaralište na Silbi jestio da je to što fotografi ram rodno mje- shvaćao koje su mi stvari važne. Prije nekoliko godina u Nizozemskoj sam vi- rasprodani su, a zemljište u Samoboru, na ko- sto dijela negativ-fi lmova koje sam koristio. dio muzej u jednoj od vjetrenjača koja se kojem se danas u nekadašnjoj upravnoj zgradi Tada sam se odlučio da u ovom radu kori- ristila za mljevenje boje. Bilo je to u vrijeme nalazi krematorij za kućne ljubimce, priva- stim Fotokemikin E fk e fi lm čije su role zbog Iz izložbe ste izostavili povijesno-druš- njihove kolonijalne ekspanzije, a proizvod tizirano je. Prema jednoj od procjena iz 1992. svoje starosti ili različitih vanjskih utjecaja tveni kontekst same tvornice – zašto? se rabio za slikarske boje. Tada sam shvatio vrijednost nekretnina iznosila je 11 256 667, Prvobitna namjera bila je da se napravi da bi se u nekom uređenijem sustavu, u ko- a opreme oko dva milijuna tadašnjih njemač- klasični narativni dokumentarac, odnosno jem pojam javnog dobra još uvijek postoji i u kih maraka, o čemu su Novosti pisale 2014. ekspozicijski dokumentarni fi lm u kojem dobrom smislu shvaćeno njegovanje tradici- Zadnji vlasnik tvornice je samoborski podu- bismo osvijetlili cjelokupnu temu tvorni- je, od Fotokemike napravio odličan mali mu- zetnik i vlasnik Samoborke Želimir Kodrić. ce Fotokemika. Kako je to napravio netko zej ili memorijalni centar. U putevima naše drugi, odustali smo od te ideje. Umjetničko privatizacije to nije bilo moguće, a i danas istraživanje koje bi imalo i neku znanstvenu prednjači to da je privatni, pojedinačni in- Tema vašeg rada ‘Fotokemika’, osim priče crtu možda bi zahtijevalo i neku drugu vr- teres snažniji od javnog interesa. Ne mislim o nekadašnjoj tvornici, dotiče se i raznih stu pristupa. Ali osobno me najviše zanimao nikoga prozivati, kao na primjer čovjeka koji drugih problema poput promjena u fo- umjetnički i interpretativni aspekt jer je ova je kupio Fotokemiku, već govorim o općoj tografskoj industriji, privatizacije, ali i priča dijelom povezana sa zamršenim to- klimi. Institucije su kod nas velikim dijelom vas kao fotografa. Što biste od svega toga kovima hrvatske privatizacije. Razgovarao anakrone i ponekad same sebi svrha. Čak i izdvojili kao posebno važno? sam s ljudima o tome i vidio sam da postoje kada nisu, mehanizmi kojima raspolažu i Kod ovog rada najzanimljiviji mi je bio fe- mračni prostori koji nadilaze moje sposob- to kako se organiziraju nisu dovoljni. Dakle nomen propadanja jer entropija uvijek ima nosti, ali čak i interese. Star sam čovjek, vi- da, bilo bi optimalno da se vrati povjerenje potencijala da bude umjetnički zanimljiva. dio sam svega i previše, i pitao sam se što bih u institucije. ■ Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 29 kolumna #1102, petak, 29. siječnja 2021. TV RAŠETANJE Made in Germany

ili traume iz prošlosti? – odmah ti pokvare Djelo bez jutro. Kao da živimo u ‘tv kalendaru’! Lani četnici u Višegradu, sad ustaše u Maslenici, autora, Cinemax, pa što je život, Bulajićeva ‘Bitka na Neretvi’? Elem, nekakvih pet bačava slanine, odjeve- 19. siječnja, 20:30 nih u crne uniforme, s klasičnim ustaškim Nemačka medicina je najbolja na svetu – go- obilježjima, na obljetnicu Maslenice došlo je vorio je Bata Stojković u ‘Ko to tamo peva’, provocirati predsjednika Zorana Milanovića, a mi danas možemo reći kako njemačka ki- ali je ovaj mrtav hladan naredio okupljenim nematografi ja sigurno spada među najkva- generalima i vojnicima povlačenje – i svi su litetnije na planetu. Christian Petzold, se povukli. To je u kut stjeralo i premijera Florian Henckel von Donnersmarck, koji je baš slagao lego-kockice s djecom pa, Oliver Hirschbiegel i Max Färberböck kaže, nije odmah najbolje razumio o čemu dostojni su nasljednici Fassbindera, se radi. A o čemu se radi? Radi se o tome da Schlöndorffa, Von Trotte, Wendersa čim se Hrvatska proba malo izdići na razinu Piše Boris Rašeta i Herzoga, dok su glumci njemačkog go- trenutka u kojemu živi, pa na dnevni red vornog područja, pokojni, prerano umrli dođu teme poput Ive Žinića, brzine i kvalite- Ulrich Mühe, Nina Hoss, Peter Kurth, te protupotresne obnove razrušenih područ- Nemačka medicina Sebastian Koch, Til Schweiger, Chri- ja, digitalizacije državnih usluga, povećanja stoph Waltz, Bruno Ganz, Thomas konkurentnosti, razvoja zakržljale pravne je najbolja na sve- Thieme... ravni suvremenim holivudskim države itd., ovakav polusvijet (s ‘više očiju zvijezdama ili bolji od njih. Želite li uživati u glavi no zuba’) vrati raspravu na početnu u dobrom fi lmu, pogledati kako se ozbiljan točku. Time se i cijeli kompleks socijalnih Iz ﬁ lma ‘Djelo bez autora’ tu, govorio je Bata Floriana Henckela von narod odnosi prema traumama iz prošlosti odnosa petrifi cira. Hrvatska propada, demo- Donnersmarcka Stojković u ‘Ko to i sadašnjosti ili jednostavno prekratiti vri- grafski nestaje, postaje sve nekonkurentnija, jeme, teško ćete pogriješiti s proizvodima sudovanja traju desetljećima, pravosuđe is- četić izrekao je svoje viđenje incidenta tamo peva’, a da- Made in Germany. Njemačka više nije pre- poručuje bijednu travestiju pravde i sve ide s hos-ovcima u Zadru (Goranko Fižulić velika za Europu, premala za svijet, jedna dovraga jer se bavimo onim što je Ernst No- na Telegramu ih je raskrinkao kao lažne nas slično možemo kulturna nacija vratila se sebi. lte nazvao ‘prošlošću koja nikako da prođe’ hos-ovce: od četvorice gostiju iz Koprivni- Film ‘Djelo bez autora’ priča je o nacistu (’Vergangenheit, die nicht vergehen will’). ce dvojica su toliko mladi da nisu mogli ni reći za njemačku koji se za vrijeme rata bavi eugenikom, steri- Ove crnokošuljaše sigurno vodi neka nevid- sudjelovati u ratu, dok druga dvojica nisu lizacijom i eliminacijom ‘genetski nesposob- ljiva ruka. Krajnji efekt njihovih performan- bili članovi hsp-a pa zapravo nisu imali kinematograﬁ ju. nih za normalan život’, a nakon rata, stjeca- sa je bacanje u drugi plan suvremene otima- nikakve veze s komemoracijom). Kako to jem okolnosti, završi kao komunist u ddr-u, čine, krađe, pljačke narodne imovine i to je da su Plenkovićevi radari zatajili, zapitao Christian Petzold, pa potom prebjeg u sr Njemačkoj. U oba slu- danas posve jasno. ‘Ustaše su’, kako bi rekao se Fižulić, a Vučetić ponudio svoj odgovor, čaja drži pritajenim svoja eugenička uvjere- Boris Buden, ‘krajnja točka samodestrukci- baziran na omašci Marija Banožića koji je Florian Henckel von nja (i to je ono što plaši: ako pogledamo što je’, pri čemu nije mislio na ove performere rekao da je to bila obljetnica hdz-a. ‘To nije danas pišu anonimni građani na webu, vidi- nego na dio srednjostrujaške kulturne elite, bio lapsus, nego govor podsvijesti’, smatra Donnersmarck, Oli- mo da bi mobilizacija novih legija za takve ali nema veze, ocjena stoji. Na maslenički Vučetić. ‘hdz smatra da hrvatska vojska i ideje išla vrlo glatko – svijet vrvi dobrovolj- incident najburnije su reagirali manjinci i njene pobjede služe njihovim stranačkim ver Hirschbiegel i nim čuvarima logora). Na koncu se bume- ljevica, a to je pogrešno – ovo je većinski pro- interesima. Banožić je izrekao jednu go- rang vrati i u njegovu obitelj... Zanimljiva blem, to je smrtonosna autoimuna bolest tovo bestijalnost – da nije potrebno veza- Max Färberböck do- je i slika crvenoarmejca u ovom fi lmu (to je, koju mora izliječiti onaj tko ju je i proizveo, ti čovjeka uz izrečen sadržaj, nego treba nema sumnje, paradigmatski Rus – Evgenij vladajuća stranka većinskog naroda, o tome promatrati onoga tko govori. Prema tome, stojni su nasljednici Vladimirovič Sidihin koji glumi i u ‘Jednoj se radi. kada govori hdz-ovac, na to trebamo pri- ženi u Berlinu’ – kao oličenje brutalne snage stati kao istinu, a netko tko nije u hdz-u, Fassbindera, Von i nemilosrdne pravde; njemačka kinema- Kiklop, hrt, njega treba, govorom Zvonimira Tro- tografi ja očito priznaje pogrešku njemačke skota, eliminirati i procesuirati. Ministar Trotte, Wendersa povijesti). Von Donnersmarck je veliki autor 22. siječnja, 21:05 je izrekao svu tužnu stvarnost u kojoj se malog broja fi lmova. Svjetski poznat postao Hrvatska nalazi, stvarnost zarobljenosti i Herzoga je po Oscarom nagrađenom, briljantnom Tko god je na program, u povodu smrti Mire u kojoj se sve što se događalo događalo u ‘Životu drugih’, fi lmu o agentu Stasija u ko- Furlan, stavio Vrdoljakova ‘Kiklopa’ ili funkciji ove stranke koja je zloupotrijebila jemu pod konac ddr-a prevlada čovjek. U je jako pogriješio ili je namjerno po drugi Domovinski rat i njegove obljetnice. Mini- Hollywoodu je potom snimio osrednji fi lm put viktimizirao pokojnu glumicu. Pristoj- star je rekao da su neki momci provocirali ‘Turist’, s Angelinom Jolie, a kad se vratio no bi bilo staviti ‘Dunda Maroja’, ‘U raljama – a čime? Obilježjima hos-a. Doživljavamo podneblju i temama koje najbolje poznaje, života’, ‘Za sreću je potrebno troje’, neku od li mi onda obilježja hos-a kao provokaciju ovaj 2,05 metara visok njemački aristokrat uloga u Corneilleu, Euripidu, Moliereu ili ne isključivo se ravna prema tome kada (rođen 1973.) opet je napravio veliku stvar. ili Brechtu, a ne fi lm u kojemu Mira Furlan nam neko sumnjivo tijelo u funkciji hdz-a Kyle Smith iz ‘National Reviewa’ kaže da u ulozi Enke u svakom drugom kadru leži u kaže u kojim trenucima, s kojom vještinom je riječ o ‘kinematografskom remek-djelu’ i krevetu, gola ili dopola gola. Još jedna sramota i preciznošću mi to trebamo doživljavati dodaje: ‘To je možda najbolji njemački fi lm Prisavlja, pri čemu ne znaš je li gore ako je kao obilježavanje neke veličine, veličan- koji sam ikad vidio.’ To je možda pretjerana motiv nedostatak takta ili podvala, na liniji stvenih podviga u našoj prošlosti, a kada ocjena, ali preporuka za gledanje svakako kontinuiteta. kao provokaciju’, kazao je Vučetić. jest. ‘Ovo je, u stvari, bio manifest hdz-a. Da N1 Newsroom, postoji zrelosti i da država postoji u institu- N1 Info, cijama – ustaški pozdrav ne bi imao što ra- 25. siječnja, 18:27 diti u oslobođenoj državi. Dokle god nismo 22. siječnja, 10:30 riješili zds, Hrvatska nije oslobođena. Ništa Počeli smo s poviješću, završavamo s po- što ima veze s ustaštvom, ideologijom zla, Probudiš se oduševljen ‘Djelom bez autora’, viješću. Bivši saborski zastupnik i kandi- ne može postojati u demokraciji i slobodi’, ali domaće vijesti – jesu li to svježe vijesti dat za gradonačelnika Zadra Marko Vu- rekao je Marko Vučetić. ■ Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 30 kritike #1102, petak, 29. siječnja 2021.

Nun of Your Business Sally Rooney: (r: Ivana Marinić Normalni ljudi Kragić) (s engleskoga prevela Patricija Horvat, Fraktura, Zagreb 2020.) (2019.)

piše Damir Radić Igrana rekonstrukcija izvedena je kao foto-ﬁlm Život u samostanu piše Dragan Jurak Roman ﬁne podešenosti Dokumentarno-igrani film Ljubav i klasna o dvije mlade časne sestre asimetrija koje se međusobno zaljube

a relativno nedavno održa- izraze u rekonstrukciji (erotskog) života u Ljubić koji već od prvih nom online izdanju Zagreb- samostanu koji u paru s načinom kadriranja Doxa nagrada publike pripala podsjeća na emocionalno akcentuiranje u je hibridnom dokumentar- filmovima iz klasičnog, pa i nijemog razdo- stranica potiče marksistič- no-igranom filmu znakovito blja povijesti kinematografije, što rabljena Nigralački dvosmislenog naslova ‘Nun of Your tehnika dodatno naglašava. Kombinacijom Business’ splitsko-zagrebačke producentice takvih foto-filmskih prizora i standardnih ko uzbuđenje mlađe srednje generacije, Ivane Marinić komentara protagonistica u offu, plus stan- Kragić, kojoj je to bio autorski dugometraž- dardnih dokumentarističkih snimki, stvara ormalni ljudi’ su ljubić koji i među publikom. Slijedili su ‘Normalni ljudi’ ni debi (osim kao producentica, film je pot- se ambigvitetna i ambivalentna struktura već od prvih stranica potiče (2018.), a zatim serija snimljena prema nji- pisala kao redateljica, koscenaristica i sni- koja istovremeno potvrđuje i (dobroćudno) marksističko uzbuđenje. Ma- ma. Reklo bi se: i prije svoje tridesete Sally mateljica). Marinić Kragić odlučila se priču o ironizira tematiziranu ljubavnu priču i njezin rianne i Connell se u školi pra- Rooney je postala jednom od trenutačno dvije mlade časne sestre koje se međusobno stvarnosni kontekst, dovodeći naposljetku ve da se ne poznaju. Da se ne najutjecajnijih književno-televizijskih oso- zaljube ispričati dobro poznatim prosedeom do toga da se evidentnim upućivanjem na Npoznaju dobro. Marianne živi u bijeloj vili s ba. ‘Normalni ljudi’ imaju jasno postavljen koji povezuje dokumentarističku ‘bazu’ i igrani sloj upravo kao na igru (maštu) zapravo kolnim prilazom. Connellova mama je čista- socijalni kontekst. No psihološka dinamika igranu ‘nadgradnju’, to jest rekonstrukciju, razotkriva iluzornost shvaćanja dokumenta- čica. To je ono što se zna u školi. Ono što se ne likova komplicira klasno postavljen odnos. ali je u tu koncepciju, čestu kod televizij- rizma kao (nužnog) garanta autentičnosti/ zna jest da Connell dolazi autom po mamu Klasno marginalizirani Connell u gimnaziji skih dokumentaraca, unijela rijetko viđeni istinitosti. Ili, kad bismo se htjeli usko teo- kada čisti kod Marianne. Zvoni na vrata bijele je sasvim dobro socijaliziran, a privilegirana pomak u obliku tzv. foto-filma (u nas je, ako rijski izraziti, upućuje na performativnost vile, pa zajedno s Marianne čeka mamu da Marianne socijalno je potpuno marginalizi- se ne varam, zadnji put zabilježen 2010. s onog što gledamo. To, međutim, neće ospo- završi s poslom. To između Connella i Mari- rana. Na sveučilištu stvari će se promijeniti, glasovitim kratkim igranim filmom ‘Onda riti uvjerljivost svjedočanstava protagonisti- anne stvara poseban odnos. Odnos određen Connell će se boriti za stipendiju da bi mogao vidim Tanju’ Jurja Lerotića, a u svjetskim ca, Dalmatinke Marite i Slavonke Fani (u malom školskom tajnom i literarno sasvim pokrivati troškove, a Marianne će na stipen- je razmjerima svakako najpoznatiji njegov igranim dijelovima glume ih Maruška Aras obećavajućom klasnom asimetrijom. diju uporno gledati ‘kao na pitanje osobnog reprezent kratki igrani dragulj Chrisa Mar- i Mia Anočić Valentić), koja se, zanimljivo, U debitantskom romanu ‘Razgovori s osjećaja, a ne ekonomske činjenice’. Dinami- kera ‘Nasip’ iz 1962.). dijelom poklapaju s tzv. muškim fantazijama prijateljima’ Sally Rooney je svoju glavnu ku između ljubavnika sada će većinom odre- Dokumentarni segment svog uratka au- o erotskim aktivnostima u ženskim samo- protagonisticu nazvala komunistkinjom: đivati psihološki procesi između ljubavnika i torica je snimila standardno, ali je igranu re- stanima (tajni noćni lezbijski seksualni su- probleme koje je djevojka imala u katoličkoj u njima. ‘Oboma nam je promakla ideološka konstrukciju, dakle, izvela kao foto-film (sve sreti, dinamika dominacije i podčinjavanja irskoj školi objašnjavala je time što je ona ko- čistoća’, kazat će Connell. scene sastoje se od niza povezanih statičnih odnosno seksualno uznemiravanje, pa i zlo- munistkinja. Sally Rooney (1991.) nije bila Ali ovo je vrlo dobro napisan roman. Mar- fotografija što, sukladno digitalnom dobu, stavljanje mlade časne koja čezne za svojom mnogo starija od svoje junakinje kada je pisala ksističko uzbuđenje s prvih stranica romana nije izvedeno izrezivanjem sličica iz kon- pretpostavljenom, ali postaje plijenom druge i objavila ‘Razgovore s prijateljima’ (2017.). s vremena na vrijeme i dalje će se pojavlji- tinuiteta snimke nego tehnikom time lapse starije i iskusnije časne koja joj se ne sviđa), Roman je pričao priču o preljubničkoj vezi iz- vati. Marianne ima vilu u Italiji, Connell pu- sekvenci fotografija), što u kontrastu sa stan- a dijelom otkrivaju činjenice samostanskog među ‘ekstremno mlade’ 21-godišnje djevojke tuje Evropom s naprtnjačom: njemu je tek dardnim dokumentarizmom izgleda možda života i političke prakse nadstojnica koje la- i oženjenog 32-godišnjeg muškarca. No nije se novac od stipendije svijet učinio stvarnim. još začudnije nego da je cijeli film realiziran icima nisu najpoznatije – izrazito demotivi- zbog ljubavi sasvim izgubilo glavu: u vrijeme Marianneini novi dečki bit će iz dobrosto- istim postupkom. Pritom je tehnički kontrast ranje za stvaranje bližih (prijateljskih) veza dok su se u Irskoj još uvijek osjećale posljedice jećih obitelji. A par će se tek kad se razdvoji dvaju segmenata filma povezan s intonacij- između časnih sestara, psihičko prisiljavanje financijske krize, neke su stvari u romanu bile zapitati zašto nisu nikada razgovarali o tome skim kontrastom: standardno snimljenim na izlazak na izbore s jasnom uputom za koga sasvim jasno politički definirane. Upečatljivi da je Connellova mama slabo plaćena poslu- dokumentarnim dijelovima dominira neu- treba glas(ov)ati. opisi seksa i fizičke privlačnosti imali su svoj ga u Marianneinoj obitelji. tralan, ‘objektivistički’ ton, načelno očekivan Najkraće, dugometražni prvijenac Ivane društveni kontekst. Dok su Frances i Nick pa- Stavljamo naglasak na socijalni kontekst u dokumentarnom rodu, dok su fotografske Marinić Kragić uradak je koji ozbiljne teme lili plahte, vani, kroz otvoren prozor, nazirao ‘Normalnih ljudi’ da naglasimo finu podeše- igrane rekonstrukcije zaigrane i ostavljaju prezentira na zabavan, ali ne zbog toga ma- se prepoznatljiv kapitalistički svijet. Seks je nost romana Sally Rooney. Nije to sve što isti ‘nužno’ humoristični dojam kao i povre- nje inteligentan i relevantan način. ■ bio toliko dobar da bi tijekom odnosa Frances valja. Odnos između Marianne i Connella mena današnja oponašanja nekadašnje poeti- često plakala; ali to, čini se, nije dovelo u pi- događa se između plahti, u dodirima kože, ke nijemog filma. Nije to samo zbog tehnike, tanje njena komunistička uvjerenja. Ljubić unutar krivih koraka: ali i ono što vidimo nego i zbog glumačko-redateljske izvedbe bezobrazno mlade irske spisateljice postao i čujemo kroz otvoren prozor ljubavničke koja potiče znakovite poglede i ine facijalne je euroatlantska senzacija, i među kritikom sobe nosi svoja uzbuđenja. ■ Novosti Književnica i novinarka u povodu otvorenog Tjednik za racionalnu manjinu pisma ministrici kulture 31 kultura #1102, petak, 29. siječnja 2021.

PREPORUKE: MUZIKA Slađana Bukovac Bez potpore su ostale i žrtve potre- Sleaford Mods: Spare Ribs sa i već renomirani pisci (Rough Trade, 2021.) U otvorenom pismu ministrici kultu- a britanski duo Sleaford Mods re upozorili ste na netransparentne savršeno bi se mogla primije- odluke pri dodjeli potpora za poticanje niti čuvena dosjetka Johna knji ževnog stvaralaštva u 2021. Što Peela o bandu The Fall – ‘uvi- smatrate najproblematičnijim u tom jek isti, uvijek različiti’. ‘Spare natječaju? NRibs’ njihov je jedanaesti album i dolazi na- Nejasno je je li natječaj koji je trebao biti kon desetljeća u kojem su prerasli iz kućnog literarne naravi naknadno promijenjen u projekta Jasona Williamsa u jedan od naj- podršku socijalno ugroženim piscima. S tim osebujnijih i brzo prepoznatljivih britanskih da se o tome kako pisci žive i koliko imaju bendova. Njihova formula je jednostavna, odlučivalo bez podataka i bez ikakve do- ali efektna. Instrumentali Andrewa Ferna nicima kao forma antistres terapije, dojmljiv kumentacije. Valjda jer u malograđanskoj spajaju punk, postpunk, hip-hop i grime u je album na više razina. Premda frontman sredini ljudi misle da se iz tračeva sve može specifi čni britanski urbani zvučni krajolik Charlie Steen u tekstovima tematizira doznati. Ono što je pak sigurno jest da su preko kojeg Williams pljuje svoje opservacije prvenstveno iskustvo prošlog albumskog bez potpore ostale i žrtve potresa i već re- Foto: Manuel Angelini o društvu, glazbenom biznisu, pop-kulturi, ciklusa i očekivanja od mladog gitarskog nomirani pisci. Nešto nedostojanstvenije i politici i koječemu drugom u maniri Marka benda koji glazbeni tisak naziva ‘čudom od za dobitnike i za ‘gubitnike’ jedva je moguće Operativno, samo su dva načina valorizacije: E. Smitha ili Johna Coopera Clarkea koji četiri akorda’, prevladavajuća atmosfera ite- zamisliti. A pritom nije jasno je li to odluka jedna je ova potpora za narednu knjigu i posu nekim slučajem čuli Wu-Tang Clan. Budu- kako korespondira s kolektivnim osjećajem ministrice ili kolega: pisaca, prevoditelja i stoji, u manjem iznosu i za manji broj pisaca, ći da Sleaford Mods svoj recept ne mijenjaju, nastalim nakon snimanja albuma. U glazbe- kritičara, iz komisije. neka vrsta bonusa za uspješnu objavljenu već samo od izdanja do izdanja promiješaju nom smislu, album predstavlja nadogradnju knjigu. Za 2019. godinu ta sredstva nisu omjere sastojaka, album uvijek ovisi o tome žustrog mladenačkog zvuka prvijenca inte- dodijeljena. Taj novac, ako se odnosi na li- koliko ste otvoreni za Williamsov tekstual- gracijom kompleksnije ritmike nadahnute Kako su vaši dosadašnji romani i zbirke terarnu kvalitetu, velika je satisfakcija jer ni otrov. Glavni šarm Sleaford Mods je jed- afrobeatom i math rockom, ali i dinamične pjesama bili ocijenjeni kod publike i kri- autoru daje do znanja da je važan za litera- nostavni pristup radničke klase, što je dio zvučne slike u kojoj se našlo mjesta za ra- tike? turu. Teoretski, postoji i novac koji se dobije britanske glazbene tradicije od šezdesetih znorodne suptilne eksperimente. Na koncu Roman ‘Putnici’ je dobio nagrade Slavić i Ki- od posuđivanja u knjižnicama. Koliko znam, naovamo. S vremenom je Williams shvatio je ‘Drunk Tank Pink’ uspjeli pokušaj ambici- klop za prvu knjigu, ‘Rod avetnjaka’ nagradu već se godinama ne isplaćuje. Bitno je da što da se jezikom nogometnih navijača može reći oznog benda da proširi svoj zvuk, ne gubeći Fran Galović, ‘Stajska bolest’ bila je u fi nalu se više taj ionako mali novac namijenjen mnogo toga s čime se takve skupine ne slažu pritom ništa od kohezije i energije prvijenca. četiri najpoznatije hrvatske nagrade, ‘Nije- literaturi cjepka i što se više forsira ‘urav- ili to jednostavno nisu osvijestile. Tako u na- dan pauk nije savršen’ u fi nalu Kiklopa za nilovka’, tim bolje za svaku vlast jer što nas slovnoj pjesmi proziva mizoginiju skrivenu Lice: Wasteland: poeziju, a nedavnu zbirku priča, ‘Odstraniti je više i što smo jeftiniji i bezvrjedniji, tako iza ‘racionalnih’ objašnjenja, a u ‘Out There’ životinju’, kritičar Večernjeg lista proglasio slabi društvena pozicija i pisaca i literature. What Ails Our People je domaćom knjigom 2020. godine, dok je u Jutarnjem ušla u izbor 50 najboljih domaćih Is Clear i stranih beletrističkih naslova objavljenih Kako vi i vaše kolegice i kolege pisci u Hr- lani. U komisiji Ministarstva koja mi je od- vatskoj egzistirate – živite li od pisanja? (Settled Law, 2021.) bila rukopis koji pišem sjedi kritičar koji je Ne mogu živjeti od pisanja; dio nas radi u za tu knjigu napisao pozitivnu recenziju na novinarstvu, dio u školama, ima i nezaposle- zmemo li u obzir koliko ih nekoliko kartica! Neki autor teoretski može nih. Na ovoj listi ‘odbijenih’ tako na primjer je otočka glazbena kritika od ozbiljne kvalitete preko noći postati ‘loš’ ima višestruko nagrađivanih autora s mi- toplo dočekala i prije objave ili ‘slab’, ali tu bi morale biti u pitanju dosta zernim mirovinama. Pozicija samostalnog prvijenca, pomalo je ironično dramatične okolnosti... umjetnika uglavnom je potplaćena. Mož- da su neke od glavnih tema da je moguće, ukoliko je čovjek dovoljno Udebitantskog albuma ovog bristolskog benda ‘umrežen’, živjeti isključivo pronalazeći stav glazbenog tiska, pitanje plaćene pro- Koliko se uopće valorizira ‘minuli rad’ razne vrste dotacija. Ali onda ‘slobodni pi- mocije te sukob etabliranih i neetabliranih pisaca u Hrvatskoj: pozitivne recenzi- sac’ postaje ‘državni pisac’, a to je najgora glazbenika. Sve navedeno su bitni i vrlo je, uspjeh kod čitalaca, broj objavljenih moguća opcija. stvarni problemi, ali nepredvidljiva mješa- knjiga? ■ Bojan Munjin

još jednom opisuje postbrexitovski blues najavljen još na sjajnom ‘Austerity Dogs’ iz 2013. Jedna od čestih kritika Williamsovog KVADRAT pristupa jest da su mu tekstovi previše vezani za vrijeme u kojem su nastali i da će zastarjeti Dekanica zagre- za šest mjeseci. S druge strane, pjesme poput bačke Akademije ‘Shortcummings’ o Dominicu Cummingsu, dramske umjetno- sad već bivšem glavnom savjetniku Borisa sti Franka Per- Johnsona, ili ‘Elocution’ o licemjerju glaz- ković Gamulin bene industrije u doba pandemije, nisu tu da među prvima je ih netko razumije u 2032. Sleaford Mods ne reagirala na regio- stvaraju buduće klasike, oni dokumentiraju nalni pokret protiv sadašnjost. To je sasvim dovoljno. seksualnog nasilja i uznemiravanja, Shame: pokrenut preko Facebook-strani- Drunk Tank Pink vina stilova koju njeguje ovaj bend djeluje ce ‘Nisam tražila’. kao insajderski vic. Bendov hermetični spoj Na Akademiji je (Dead Oceans, 2021.) gotovo spoken word vokala, postpunka, na- osnovano posebno truha ambient i industrial tekstura, velike povjerenstvo koje rugi album londonskog po- doze psihodeličnih, praktički prog rock rje- je u samo nekoliko stpunk benda Shame dolazi tri šenja, namjerno se ili nenamjerno obraća dana zaprimilo čak godine nakon hvaljenog debi- prije svega ukusu onih koje kritizira. Sve 27 prijava. ja ‘Songs of Praise’. Snimljen bi to bilo užasno iritantno da nije izvedeno ■ B. P. prije proglašenja pandemije vještinom, sigurnošću i lakoćom potpuno Covida−19, ‘Drunk Tank Pink’, nazvan po neočekivanom za jedan debitantski album. D Foto: Davor Puklavec/ žvakaćoj gumi koja se daje nasilnim zatvore- ■ Karlo Rafaneli pixsell