Glava U Torbi

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

Glava U Torbi Borka Pavićević czkd 2017. GLAVA U TORBI Borka Pavićević Sadržaj 5 ZAŠTO I ZATO 131 Bogujevci/vizuelna istorija 7 ZABELEŽITI SVOJE VREME 135 Rezervna država 2013. 2014. 11 Ne radite „svoj posao“ 141 Čudo u Šarganu 14 Spomenik 144 Jututunska Juhahaha i Osmi putnik 18 Palme, Ana Lind i Zoran Đinđić 148 Bal na vodi 22 Dogodilo se u Berlinu 152 Elektrošok 27 4. april – Dan studenata 155 Botoksi i botovi 31 Amarkord 159 Sanjao sam noćas da vas nema 35 Vukovar je oslobođen 162 1914.-2014. 39 Skladište 166 Veliki i mali 43 Nekom rat, nekom brat 169 Užižena istorija 48 Čin ubijanja 173 Okupacija 52 Belavista 176 Hip hop u Nišu 56 Peć, Peja, Bistrica, Kosovo 180 Između 60 Freska 183 Đavolja varoš 65 General žive vojske 186 Aleksandra Zec 69 Poslednje dete 190 Kenotaf 73 Na Gvozdu 193 Šta je tu sporno 77 Što te nema 197 Sve je pod kontrolom 81 I did it my way, Dragan Babić 201 Magla izlazi na scenu 85 Songšpil o parama i vlasti 205 Berlin-Užice 89 Mira Trailović (1924.-1989.) 208 Uzdignuta zvezda 93 Na vest o smrti hotela „Crna Gora“ 212 Mitotvorno mesto 97 „Mira Trailović“, „Zoran Đinđić“ 215 Kula Janković Stojana i Oliver Frljić 218 Surovo pozorište 101 Libricid, biblioklazam, knjigocid 222 Gluvi i slepi 104 Jovanka Budisavljević Broz 225 Dobro jutro, Beograde 108 Savršeno dosledan 228 Nepodnošljivi hor 112 „Everyman Đilas“ 233 Sve je po zakonu 116 Pomeranje dna 236 Drugi jezik 119 Crvena jabuka 239 Okupacija u 26 slika 123 LIBERA! VIA, VIA... 243 Vreme koje se približava Mina Kovačević (1919.-2013.) 247 Parade 127 Prvi ili peti 250 Šarena jaja 253 Uživamo u prevazilaženju straha 387 Nitko i nitkovi 257 Marija Crnobori 1918. - 2014. 390 Oko Bogdana 260 Tirana iz nekoliko puta 393 Svi sveti 263 Ćirilov 266 Škeljzen, Kosovo i Jugoslavija 2016. 270 Između Ciprasa i Vulina 401 Čišćenje snega i leda 273 Veče u kome je promovisana 404 Kolarac, klub i trg Koraksova knjiga 408 Po ko zna koji put 412 Komunalna policija 2015. 415 Nije isto 279 Između Bečkog koncerta i Ulice 419 Milan Vukos otvorenog srca 422 Duša jedinica moja 282 Zanat 426 Uzaludnost proročanstva i 285 Jedan i jedan su dva dramaturgije 288 Prizor i besprizor 430 Liceulice 291 Makedonski izdajnici 434 Sreća se igra 294 Milena Dravić, pobednica 438 Jugoslavija kao otpor 297 Beograd na Savi 441 Vlažnost 300 Javni prostor ili čija je ova zemlja 445 Dom moga oca 304 Otpor estetike 451 Bageri mešalice nemešanja 307 Uvod u stvarnost 454 Tek će unuci biti vaši pravi sinovi 310 Biblioteka 458 Naše nasilje i vaše nasilje 313 Sviranje u diple 461 O pristojnosti 316 Ombudsman specijalis 464 Putovanje Reihl Kira 319 Pravnik i umetnik 468 To je jedna obična rupa 322 Odlazak advokata 472 Čiji grad, naš grad 326 Otac i otadžbina 475 Ona je tu 329 Geneza Cvijeta 479 Zašto se svi toliko bojimo? 332 Suroi 482 Čeri paradajz i burek 335 O kretanju i o šunjanju 486 BEZ (Mira Stupica 1923.-2016.) 339 Junaštvo i stvaralaštvo 489 Zar te to čudi 342 Šuma Birnemska 493 Spomenik spomenicima 346 Sa severa 497 Šta će sa nama biti 349 Nisu to imigranti, već izbeglice 500 Kako vam drago 353 Štetočinjarenje 504 Glasnost 356 Picin park 507 Vrata od utrobe 359 Reč nedelje – Ćirilov 511 Trepča 363 Nostalgija 515 Ustav Republike Hrvatske 366 Na svojoj zemlji 519 Sanjao sam da radim 370 Kompleks BITEF 522 Znaš li ti, bre, ko sam ja 373 Zemlja i kutija šibica 525 Ima li terora vlasti 377 Na Trgu Republike, Slobode, Pozorišta 529 Lazar naše mladosti 380 Svi bedževi Miljenka Derete 535 TORBA ZA NA GLAVU 384 Država i udari 543 Borka Pavićević, biografija ZAŠTO I ZATO „Glava u torbi“ zajednički je imenitelj, nadnaslov, kolumni koje sam objavljivala u vikend izdanju lista „Danas“ svake nedelje od maja 2013. godine do decembra 2016. godine. Do tada sam u „Danasu“ pisala kolumne sredom, od početka izlaženja lista, pod naslovom „Postdejtonska moda“, a posle 5. oktobra 2000. godine i pod naslo- vom „No Longer and Not Yet“ (Hana Arent). I bile su kraće. A onda me je uredništvo „Danasa“ bez naročitog upozorenja prebacilo na čitavu stranu nedeljnog dodatka. Nadam se da između „Postdejtonske mode“, „Not Longer and Not Yet“ i „Glave u torbi“ postoji određeni kontinuitet. Sudeći po materijalu koji stvarnost nudi možda će Glava u torbi po- trajati još desetak godina, kada list „Danas“ kome je dvadesetogodi- šnjica, bude obeležavao trideset godina i ja zajedno sa njim. Nigde danas „Danasa“ na kioscima – „Razgrabljen!“ kaže prodavac na „mom kiosku“ koji inače po instrukcijama pakuje „Danas“ negde ispod Sportskog žurnala. U znak solidarnosti čitaoci kupuju Danas koji je ugrožen združenim snagama režima. Mladi ljudi u protestu „Protiv diktature“, i svi ljudi u protestu, podržavaju i nose Danas, uzdižu ga iznad glave i torbe. Tamo gde se osvaja sloboda, uprkos svim „skretanjima“ „Danas“ je na pravom putu, putu slobode, protiv cenzure i ucene svake vrste. Drago mi je što sam danas deo „Dana- sa“, za danas i za budućnost. Izvinjavam se prodavcu u samoposluzi što ne znam šta hoću, a on kaže – „Možete da me davite koliko hoćete, čitam vaše kolumne i slažem se“. Strogi prijatelji su me potakli da objavim „Glavu u torbi“, uverili me da je to obaveza zbog razumevanja vremena u kome smo bivali i ak- Glava u torbi 5 teri i svedoci. Da se time potakne pamćenje protiv zaborava događa- ja i ličnosti, ili celine, pojma o celini, i današnju preku potrebu da se razume, a time i menja stvarnost. Dakle, evo mog udela u toj celini. Borka Pavićević 6 Borka Pavićević ZABELEŽITI SVOJE VREME Svi se mi rađamo u zanimljiva vremena. Okruženi savremenicima koji, u najboljem slučaju, vide isto što i mi i žive isto što i mi. I pamte. Za one koji dolaze ostaju naše priče, sećanja i svedočenja. To je dug i obaveza i doslovce ono najmanje što možemo i moramo ostaviti. Spremiti i spakovati u knjige. Dodati onim knjigama koje su nama ostavljene od prethodnika. Kad tad će priče o našem vremenu doći u ruke onima koji moraju razumeti vlastito doba, biće one kompas, oslonac i svetlo na nekim budućim raskrsnicama. Nema jasnijeg putokaza od onog ucrtanog u knjige. Pre više od pola veka čitala sam neke knjige – Orvela, Kamija, Bulga- kova, Zamjatina, Platonova, Hakslija... I nema tog nabrajanja koje bi saželo sva imena omiljenih mi autora. I to nije ni važno. Važno je to da je sva ta istorija ideja u njima izvirala iz prethodnika i da je dotrajala i do nas, da su recimo Ilijada i Odiseja i danas pod- jednako aktuelne kao onda kad su nastajale, otprilike osam vekova pre nove ere. Ovih dana je izašlo iz štampe u Švedskoj novo izdanje Mi Jevgenija Zamjatina, a Orvelova 1984. je upravo rasprodata kod Amazona, tre- nutno najvećeg distributera knjiga u svetu. Sve me to samo podseća na naše ogromne potrebe, ali i obaveze – da razumemo, da se sećamo, da pamtimo i da posvedočimo. O našem vremenu. Glava u torbi 7 Pa makar i sa glavom u torbi. Ljiljana Dufgran Publicista, kritičarka i prevoditeljka. Bivša predsjednica PEN centra Švedske, bivša članica upravnog odbora Saveta za kulturu Švedske, članica Matice crnogorske i diplomac Filološkog fakulteta u Beogra- du. Takođe osnivač i direktorka ImagoLit iz Stokholma. 8. marta 2017. Sarasota, Florida, USA 8 Borka Pavićević 20 13 NE RADITE „SVOJ POSAO“ Banka, naravno, ima čuvara, to je onaj koji otvara i zatvara vrata, do- čekuje vas i ispraća. Ljudi nema mnogo, ali ih ima. „Ko je poslednji“, pitam. Tišina, niko ni da zucne. „Iza koga da stanem?“ Ništa, jedna „gospođa“ gleda u daljinu, u zid iza šaltera. „Gospodin“ još malki- ce okreće leđa, nagoveštavajući tako svoju neželju za „komunikaci- jom“. Službenica za šalterom, hoteći da održi „dobar duh“, daje znak da sačekam. „Zašto, ljudi, zašto nećete da odgovorite, zašto nećete ništa da kažete kada vas lepo pitam?“ „Vidite ovdje majku i sina! Među njima je nastupila otuđenost (ist eine Entfremdung eingetreten)“ Bertold Brecht „Sto i pedeset dinara“. „Je li ovaj paradajz makedonski ili italijan- ski?“ „Sto i pedeset dinara“. „A ovaj krompir, turski li je, ili grčki , ili ivanjički?“ „Sto dinara“. Pare, pare, pare. „Legle su pare“. „Nisu legle pare“, lepo vidiš kako pare ležu, kako se dižu, kako spavaju, kako se bude i kako se cere. Kako beže, zatvaraju se, zaključavaju vrata, a deca lupaju i viču: „Otvaraj“. „Krompir kao delikates“ („Politika“, 6. mart 2013.): „Rod podbacio od Afrike do Rusije, u Srbiji nezapamćen pad proizvodnje pa nedostaje 200.000 tona“. Izveštaj ni manje ni više nego iz Guče: „Sušna godina desetkovala je prinos krompira u Srbiji, čiji je rod jedva dostigao 40 procenata uobičajenog. Umesto očekivanih 750.000, krompiri- šta u našoj državi dala su tek 300.000 tona, i do novog roda biće potrebno još 200.000 tona za prehranu stanovništva i preradu“. Ove podatke je, na osnovu izveštaja sa terena, prikupila asocijacija „Plo- dovi Srbije“. Ako nema krompira, ima banana. Glava u torbi 11 Bez obzira šta se u prevozu zbiva, da li je neko pao, da li je u autobus ušao neko ko bi trebalo da sedne, bez obzira da li se neko „gura“, po mogućnosti sa ruksakom na leđima i mobilnim za ispoved, bez obzi- ra da li nešto gori, ili se trese, ili će zemlja da se provali, ljudi gleda- ju kroz prozor kao da smo na sajtsiingu kroz Pariz ili Rim, nešto ima što vuče pogled dalje, i sve dalje od neposrednog zbivanja, dalje od stvarnosti i dalje od života. I ujutro umoran, narod gleda u daljinu, što dalje od bližnjeg, povlači se na sedištu, uvlači se u se, u sebe i za sebe.
Recommended publications
  • Medijska Kampanja Inicijative REKOM Izveštaj, 27
    Medijska kampanja Inicijative REKOM Izveštaj, 27. mart – 03. avgust 2011. godine U periodu od 27. 03. do 03.08.2011. godine, u medijima u regionu bivše Jugoslavije o Inicijativi REKOM objavljeno je više od 610 tekstova. Većina tekstova prenose podršku Inicijativi REKOM. Inicijativa je imala veliku podrsku medija u Srbiji i Crnoj Gori, ignorisana je u javnim medijima u Hrvatskoj, a u medijima u Federaciji BiH bilo je negativnih priloga. 1. Oglašavanje u štampanim medijima i na Facebook-u Oglas REKOM, Daj potpis prikazan je na stranicama korisnika Facebook 14.565.215 puta, a posetilo ga je (kliknulo) 7.898 korisnika iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Hrvatske, Makedonije i Srbije. Druga oglasna kampanja su promo poruke preko sajta Neogen.rs. Promo poruke su poslate na adrese 428.121 korisnika baze podataka pomenutog sajta, 6.908 korisnika je pročitalo poruku i informisalo se o Inicijativi REKOM. 1.1. Srbija Oglas REKOM-Daj potpis 11.05.2011. Politika i Danas (plaćeni oglas) 12.05. 2011. Blic i Dnevnik (plaćeni oglas) 13.05.2011. Magyar Szo (plaćeni oglas) 19.05. 2011. Nin i Vreme (plaćeni oglas) 9.06.2011. Danas (plaćen oglas) 1.2. Bosna i Hercegovina 20.05. 2011. Oslobođenje i Dnevni list (plaćeni oglas) 25.05.2011. Oslobođenje (plaćeni oglas) 26.05.2011. BH Dani i Slobodna Bosna (plaćeni oglas) 27.05.2011. Oslobođenje i Dnevni list (plaćeni oglas) 1.06. 2011. Oslobođenje (plaćeni oglas) 1.3. Hrvatska 29.04.2011. Tjednik Novosti (gratis) 30.04.2011. Novi list (gratis) 06.05.2011. Tjednik Novosti (gratis) 07.05.2011. Novi list (gratis) 13.05.2011.
    [Show full text]
  • Serbia#.Viuy Mpbtgm.Cleanprint
    https://freedomhouse.org/report/freedom-press/2015/serbia#.ViUY_MPBtgM.cleanprint Serbia freedomhouse.org Journalists and media outlets faced numerous instances of pressure in 2014 after criticizing the government of Prime Minister Aleksandar Vučić. Media workers in Serbia also risk physical attacks and are constrained by a difficult economic environment. The legal framework for the protection of media freedom in Serbia was brought further into line with European Union (EU) standards with the August 2014 approval of three new media laws, but the laws have yet to be implemented. Legal Environment Freedoms of speech and the press are protected under Serbia’s constitution and legal system. However, these protections are not consistently upheld in practice. Vučić and his supporters stepped up hostile rhetoric and verbal harassment against critical journalists and outlets in 2014. The Balkan Investigative Reporting Network (BIRN), a regional media organization funded in large part by foreign grants, faced pressure after its August 2014 publication of reports suggesting that the Serbian government had overpaid for its share in the Air Serbia airline. Vučić publicly dismissed BIRN’s investigation—which was published in the weekly Vreme—as based on inaccurate documents, and as backed by a wealthy businessman facing corruption charges. Shortly after the report’s publication, the progovernment newspaper Informer referred to reporters from BIRN and from Serbia’s Center for Investigative Journalism (CINS), a similar media organization, as “spies”; it also alleged that BIRN and CINS held millions of dollars’ worth of secret contracts with the EU, and that those contracts defined which topics the organizations were permitted to cover.
    [Show full text]
  • Juxtaposition and Improvement in Retranslating “Romeo and Juliet” Into Albanian to Be Downloaded from Commentary 2 in LCPJ
    Kadija, Refik 2014: Juxtaposition and Improvement in Retranslating “Romeo and Juliet” into Albanian To be downloaded from www.lcpj.pro Commentary 2 in LCPJ Juxtaposition and Improvement in Retranslating “Romeo and Juliet” into Albanian [Paper submitted at the International Symposium “Shakespeare’s Romeo and Juliet in European Culture” held at the University of Murcia (Spain) from 19 to 21 November 2014.] The tragedy “Romeo and Juliet” was first translated into Albanian some sixty years ago by Alqi Kristo. Until October 2014 it was the only translation of “Romeo and Juliet” that existed in Albanian. Although Kristo was not an English graduate and was basically self-taught in English, this first translation has certainly undeniable merits. The Albanian text was used for reading by the university students for several decades. It was used as the basic text for the production of this tragedy on stage. It was first produced in 1964 by the students of the Drama School of the Academy of Arts in Tirana. It was then produced in March 2011 by Teatri Metropolitan “Shekspir” in Tirana. This first translation was published several times in separate and collected editions in Albania and Kosova (Kosovo). Reassessment of Shakespeare’s Works in Albania I started the retranslation of the tragedy “Romeo and Juliet” into Albanian in January 2014 and finished it on July 5th 2014. This second Albanian translation of “Romeo and Juliet” was published in October 2014. The retranslation of the tragedy “Romeo and Juliet” was undertaken for several reasons: Volume 7/2, 2014 79 © LCPJ Publishing Kadija, Refik 2014: Juxtaposition and Improvement in Retranslating “Romeo and Juliet” into Albanian To be downloaded from www.lcpj.pro • I have been teaching English Literature for more than forty-five years at Albanian universities.
    [Show full text]
  • 1 Lenki I Relji, Mojim Unucima
    Lenki i Relji, mojim unucima 1 2 Feliks Pašić MUCI Ljubomir Draškić ili živeti u pozorištu 3 4 Ulaz u vilu »Nada« u Omišlju na ostrvu Krku 5 6 Mladom Svetozaru Cvetkoviću, tek pristiglom u Atelje 212, činio se kao ka- kav veliki lutan, očiju dubokih i crnih, sa podočnjacima koji su s godinama posta- jali sve tamniji i dublji. Mira Stupica pamti jedno štrkljasto i visoko dete, krakato, okato, nosato i pomalo dremljivo, koje je kapke imalo uvek napola spuštene, kao roletne. I u sećanju Aleksandra–Luja Todorovića javlja se u istoj slici: visok, štrkljast, šiljat, neopisivo mršav. Vojislavu Kostiću je, tako visok i mršav, sa šišanom bradom, ličio na Don Kihota. Ivana Dimić je imala dvanaest godina kad ga je prvi put videla, na slavi na koju je došla s roditeljima. Među gostima se izdvajao visok, mršav, duhovit čovek koji je psovao. Ogroman, tamnog lica i brade, izgledao joj je kao neki Azijat. Aleksandar–Saša Gruden seća ga se kao klinca koji je s majkom došao kod očeve rodbine u Užice. Prilog opštem utisku: štkljast, nosat, s ogromnim kolenima. Kad su ga upitali kako je, odgovorio je: »Zaštopal mi se nosek.« Posle je objašnjavao da je imao jezički problem: »Govorio sam hrvatski.« Dolasku u Užice 1941. godine prethodi prva velika životna avantura. Od ranih dana naučio je da svet i ljude vidi u slikama. U slikama Zadra, u koji se porodica 1939. seli iz Zagreba, kada je otac Sreten postavljen za vicekonzula Kraljevskog konzulata, prelamaju se, između ostalih, prizori ogromnog stana u kome, po jednom dugačkom hodniku, vozi bicikl.
    [Show full text]
  • MIKI MANOJLOVIC Monografija 08.Indd
    A ko si ti? Automonografija Predraga Mikija Manojlovića Ova knjiga je posvećena Predragu Mikiju Manojloviću, laureatu nagrade Dobričin prsten za 2012. Dobitnici nagrade Dobričin prsten LJUBA TADIĆ (1980.) MIRA STUPICA (1981.) MIJA ALEKSIĆ (1982.) ZORAN RADMILOVIĆ (1983.) NEVENKA URBANOVA (1984.) RAHELA FERARI (1986.) BRANKO PLEŠA (1988.) DANILO STOJKOVIĆ (1990.) MARIJA CRNOBORI (1992.) MATA MILOŠEVIĆ (1994.) LJILJANA KRSTIĆ (1995.) PETAR KRALJ (1996.) OLIVERA MARKOVIĆ (1997.) RADE MARKOVIĆ (1998.) STEVAN ŠALAJIĆ (1999.) MIRA BANJAC (2000.) VLASTIMIR ĐUZA STOJILJKOVIĆ (2001.) STEVO ŽIGON (2002.) MIHAILO MIŠA JANKETIĆ (2003.) PETAR BANIĆEVIĆ (2004.) Automonografija dobitnika nagrade Dobričin prsten SVETLANA BOJKOVIĆ (2005.) BORA TODOROVIĆ (2006.) KSENIJA JOVANOVIĆ (2007.) PREDRAG EJDUS (2008.) 7 VOJISLAV BRAJOVIĆ (2009.) JELISAVETA SEKA SABLIĆ (2010.) RUŽICA SOKIĆ (2011.) PREDRAG MIKI MANOJLOVIĆ (2012.) JASNA ĐURIĆIĆ (2014.) SVEČANA DODELA NAGRADE DOBRIČIN PRSTEN PREDRAGU MIKIJU MANOJLOVIĆU NASLEĐE VELIKOG GLUMCA LJILJANA ĐURIĆ, predsednica Udruženja dramskih umetnika Srbije Verujem da većina vas poznaje istoriju Dobričinog prstena, ali isto tako verujem da ima i onih koji do sada ovu priču nisu čuli. Zato mi dozvolite da pročitam kratak zapis gospođe Ksenije Šukuljević Marković: Udruženje glumaca Kraljevine Jugoslavije dodelilo je zlatan prsten Dobrici Miluti- noviću, velikanu srpskog glumišta povodom četrdesete godišnjice njegovog umetničkog rada 1937. godine. Udruženje je smatralo da Dobricu Milutinovića treba izdvojiti iz plejade velikih glumaca i ovenčati nesvakidašnjom nagradom koja će se pamtiti i simbo- lizovati njegovu umetničku ličnost. Odlučilo je da prsten bude prelazni, da se dodeljuje Automonografija dobitnika nagrade Dobričin prsten najboljem glumcu i da se na taj način sačuva trajan spomen na Dobricu. Donet je i pra- vilnik po kojem je trebalo da Dobrica odredi dobitnika prstena ili da to učini odabrana tročlana komisija.
    [Show full text]
  • Kandidatkinje
    MEDIJSKA SFERA KANDIDATKINJE MONITORING PRISUSTVA ŽENA KANDIDATKINJA U MEDIJIMA TOKOM PREDIZBORNIH KAMPANJA ZA LOKALNE I POKRAJINSKE IZBORE U 2008. Novosadska novinarska škola Novi Sad, 2008. broj 3 1 Izdavači: Novosadska novinarska škola Zmaj Jovina 4/II, Novi Sad tel/fax: (021) 424-164 e-mail: [email protected] http://www.novinarska-skola.org.rs Pokrajinski zavod za ravnopravnost polova Bulevar Mihajla Pupina 16, Novi Sad www.ravnopravnost.org.rs Za izdavače: Mirjana Pušin, direktorka Novosadske novinarske škole Vesna Šijački, direktorka Pokrajinskog zavoda za ravnopravnost polova Urednica zbornika “Kandidatkinje” Doc. dr Dubravka Valić Nedeljković Urednica edicije istraživačkih izveštaja “Medijska sfera” Doc. dr Dubravka Valić Nedeljković Asistentkinje Danja Janjić Milin i Elena Popović Lektura i korektura Mirjana Grubišić Prevod na engleski jezik Danja Janjić Milin Dizajn korica Studio “Inside”, Novi Sad Kompjuterska priprema Emil Otrupčak Štampa NS PRESS, Novi Sad Tiraž 300 primeraka Novi Sad, 2008. Sredstva za objavljivanje publikacije obezbeđena su u budžetu Autonomne Pokrajine Vojvodine Sva prava zadržava izdavač. Za svako korišćenje, umnožavanje i stavljanje u promet dela teksta ili teksta u celini potrebna je saglasnost Novosadske novinarske škole. SADRŽAJ: Vesna Šijački PREDGOVOR . 7 IZVEŠTAJI MONITORINGA PRISUSTVA ŽENA KANDIDATKINJA U MEDIJIMA TOKOM PREDIZBORNIH KAMPANJA ZA LOKALNE I POKRAJINSKE IZBORE U 2008. 11 Višnja Baćanović UVODNIK - “KANDIDATKINJE” MONITORING PRISUSTVA ŽENA KANDIDATKINJA U MEDIJIMA TOKOM PREDIZBORNIH KAMPANJA ZA LOKALNE I POKRAJINSKE IZBORE U 2008. 13 Višnja Baćanović, mr Dejan Pralica, doc. dr Laura Spairosu, Ištvan Kolarš, Eva Radovanović ZASTUPLJENOST ŽENA POLITIČARKI U PREDIZBORNOJ KAMPANJI U MAJU 2008. GODINE U ELEKTRONSKIM I PISANIM MEDIJIMA NA SRPSKOM JEZIKU . 24 3 Višnja Baćanović, Žužana Serenčeš, Ištvan Kolarš ZASTUPLJENOST ŽENA POLITIČARKI U PREDIZBORNOJ KAMPANJI U MAJU 2008.
    [Show full text]
  • Bekim Fehmiu and (Yugoslav) Albanian Identity
    Bekim Fehmiu and (Yugoslav) Albanian Identity By Bruce Williams Spring 2007 Issue of KINEMA DOUBLE EAGLE, DOUBLE INDEMNITY: BEKIM FEHMIU AND (YUGOSLAV) ALBA- NIAN IDENTITY ”ONCE upon a time there was a country, and its capital was Belgrade.” These opening words of Kusturica’s Underground (1995) allow us to reflect on the apparent unity forged by Tito in Yugoslavia and the notion, however fleeting, of Yugoslav cinema. As Dina Iordanova asserts, this statement at once foregrounds Kus- turica’s claim that Yugoslav union had been ”an artificial political construction built on lies and mutual betrayal” (Iordanova 2002, 83), and evokes an undeniable nostalgia for the defunct state. In wake of the bombardment of Dubrovnik, the wars in Bosnia and Kosovo, and unrest in Macedonia, we recall with certain fondness an era in which Yugoslavia provided a peaceful and accessible portal between East and West. The ambivalence of Kusturica’s stance recalls Edward Said’s reconsideration of the relationship of divergent communities to the ever-fluctuating nation-state, an argument which has provided a theoretical framework for recent re-figurations of the notion of national cinema by such critics as Mette Hjort, Scott Mackensie, Andrew Higson, and Ian Jarvie. These new scholarly debates have explored national cinema from the loci of production, reception (both local and international), and critical assessment. Iordanova’s seminal study, Cinema of Flames: Balkan Film, Culture and the Media, pluralizes the turf of the national, and examines the phenomenon of national cinematic voice in the context of the complex cultural entity known as the Balkans, which she argues is widely defined by ”shared Byzantine, Ottoman and Austro-Hungarian legacies andby the specific marginal positioning of the region in relation to the western part of the European continent” (2001, 6).
    [Show full text]
  • Searchable PDF Format
    - !-l t(xt0 trA(i'l's Atr()U'I' YUGOSLAVIA (t) 4tlr eclitiorr a-\ l2tl pagcs rl -30 lrltck.unrl-wlriIc photographs - 3 rrraps - Lurrgrr:tgt's: tinglish, French, -) (icrrnitn, I\rssian, Spanish 'l'lris b<xrk c:ontuins the basic facts E- llrorrt Yrrgttslavia GT]o(;I{APIIY, I{ISTORY, r-\ w-) S ATF, OR.GANIZATION, AA IIOREIGN POLICY, WORKTJRS' SELF-MANAGEMENT, -t INDT]STRY, TRANSPORT, ACRICULTURE, a EDUCATION, ARTS, E- SOCIAL INSURANCE, (J TOURISM, SPORT IOOO FACTS ABOUT YUGOST.AVIA r= O waRszAwA .^*-h-;; c_-?6 =i PUBLISHER IZDAVACKI ZAVOD "IUGOSLAVI.I A. Beograd, Nemamjiaa 34 FACTS ABOUT YI]GOSIAYIA COUNTRY AND POPULATION GEOGRAPHIC AREA POSITION The Social srt Federral Rerpub,lic of y,urgoslavia lies, u,ith its greater part (g0 percent) in the Balkan peninsula, Southeast Europe, and, with a smaller part (20 percent) in Central Europe. Since its southwestern ,regions occupy a long length of the Adriati,c coastal be1t, it is b,oth a continental and a maritime country. The country,s extreme points extend from 40o 57' to 460 53, N. lat. and from 13" 23' to 23o 02' E. l"ong. It is consequently pole, closer to the Equator than to the North and and Italy. it has the Central European Standard time. POPULATION AND BOUNDARIES ITS NATIONAL STRUCTURE Yugoslavia is bounded by several states and the sea. On the land side, it borders on seven states: Austria and Hungary on the north, Rumania on the northeast, Bulgaria on the east, Greece on the south, Albania on the southwest and Italy on the northwest.
    [Show full text]
  • MIKI MANOJLOVIC Monografija 08.Indd
    A ko si ti? Automonografija Predraga Mikija Manojlovića Ova knjiga je posvećena Predragu Mikiju Manojloviću, laureatu nagrade Dobričin prsten za 2012. Dobitnici nagrade Dobričin prsten LJUBA TADIĆ (1980.) MIRA STUPICA (1981.) MIJA ALEKSIĆ (1982.) ZORAN RADMILOVIĆ (1983.) NEVENKA URBANOVA (1984.) RAHELA FERARI (1986.) BRANKO PLEŠA (1988.) DANILO STOJKOVIĆ (1990.) MARIJA CRNOBORI (1992.) MATA MILOŠEVIĆ (1994.) LJILJANA KRSTIĆ (1995.) PETAR KRALJ (1996.) OLIVERA MARKOVIĆ (1997.) RADE MARKOVIĆ (1998.) STEVAN ŠALAJIĆ (1999.) MIRA BANJAC (2000.) VLASTIMIR ĐUZA STOJILJKOVIĆ (2001.) STEVO ŽIGON (2002.) MIHAILO MIŠA JANKETIĆ (2003.) PETAR BANIĆEVIĆ (2004.) Automonografija dobitnika nagrade Dobričin prsten SVETLANA BOJKOVIĆ (2005.) BORA TODOROVIĆ (2006.) KSENIJA JOVANOVIĆ (2007.) PREDRAG EJDUS (2008.) 7 VOJISLAV BRAJOVIĆ (2009.) JELISAVETA SEKA SABLIĆ (2010.) RUŽICA SOKIĆ (2011.) PREDRAG MIKI MANOJLOVIĆ (2012.) JASNA ĐURIĆIĆ (2014.) SVEČANA DODELA NAGRADE DOBRIČIN PRSTEN PREDRAGU MIKIJU MANOJLOVIĆU NASLEĐE VELIKOG GLUMCA LJILJANA ĐURIĆ, predsednica Udruženja dramskih umetnika Srbije Verujem da većina vas poznaje istoriju Dobričinog prstena, ali isto tako verujem da ima i onih koji do sada ovu priču nisu čuli. Zato mi dozvolite da pročitam kratak zapis gospođe Ksenije Šukuljević Marković: Udruženje glumaca Kraljevine Jugoslavije dodelilo je zlatan prsten Dobrici Miluti- noviću, velikanu srpskog glumišta povodom četrdesete godišnjice njegovog umetničkog rada 1937. godine. Udruženje je smatralo da Dobricu Milutinovića treba izdvojiti iz plejade velikih glumaca i ovenčati nesvakidašnjom nagradom koja će se pamtiti i simbo- lizovati njegovu umetničku ličnost. Odlučilo je da prsten bude prelazni, da se dodeljuje Automonografija dobitnika nagrade Dobričin prsten najboljem glumcu i da se na taj način sačuva trajan spomen na Dobricu. Donet je i pra- vilnik po kojem je trebalo da Dobrica odredi dobitnika prstena ili da to učini odabrana tročlana komisija.
    [Show full text]
  • Preugovor Alarm Izveštaj O Napretku Srbije U Poglavljima 23 I 24
    PREUGOVOR ALARM IZVEŠTAJ O NAPRETKU SRBIJE U POGLAVLJIMA 23 I 24 Jelena Pejić Nikić, ur. Beograd, novembar 2020. PREUGOVOR ALARM IZVEŠTAJ O NAPRETKU SRBIJE U POGLAVLJIMA 23 I 24 Urednica: Jelena Pejić Nikić Beograd, novembar 2020. PREUGOVOR ALARM: IZVEŠTAJ O NAPRETKU SRBIJE U POGLAVLJIMA 23 I 24 Novembar 2020. Izdavač Beogradski centar za bezbednosnu politiku Đure Jakšića 6/5, Beograd www.bezbednost.org Urednica Jelena Pejić Nikić Autori Branko Čečen, Bojan Elek, Gordana Grujičić, Marija Ignjatijević, Tanja Ignjatović, Milan Igrutinović, Jasmina Krunić, Vanja Macanović, Nemanja Nenadić, Jelena Pejić Nikić, Isidora Stakić Prevod Siena, Lexicon, Infoprevodi Lektura Tatjana Hadžić Jovović Dizajn i prelom Marko Zakovski Štampa Unagraf Tiraž: 100 komada ISBN 978-86-6237-209-3 CIP – Каталогизација у публикацији - Народна библиотека Србије, Београд 341.217.02(4-672EU:497.11) 340.137(4-672EU:497.11) 341.231.14(497.11) PREUGOVOR alarm : izveštaj o napretku Srbije u Poglavljima 23 i 24 / [autori Branko Čečen ... et al.]] ; urednik Jelena Pejić Nikić. - Beograd : Beogradski centar za bezbednosnu politiku, 2020 (Beograd : Unagraf). - 80 str. : ilustr. ; 30 cm Izv. stv. nasl.: Preugovor Alarm. - Tiraž 100. - Spisak skraćenica> str. 8-9. - Napomene i bibliografske reference uz tekst. ISBN 978-86-6237-209-3 1. Чечен, Бранко, 1968- [аутор] а) Европска унија -- Придруживање -- Србија б) Право -- Хармонизација -- Европска унија -- Србија в) Људска права -- Међународна заштита -- Србија COBISS.SR-ID 25829129 Objavljivanje ove publikacije podržala je Ambasada Kraljevine Holandije u Beogradu. Stavovi izneti u ovoj publikaciji predstavljaju stavove koalicije prEUgovor i ne odražavaju nužno stavove Kraljevine Holandije. O prEUgovoru Koalicija prEUgovor (eng. prEUnup) jeste prva koalicija organizacija civilnog društva, koja je osnovana radi praćenja realizacije politika koje se odnose na pregovore o pristupanju Srbije Evropskoj uniji, sa posebnim naglaskom na poglavlja 23 (Pravosuđe i osnovna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbednost) pravnih tekovina Evropske unije.
    [Show full text]
  • Tokom Predizborne Kampanje 2020. Godine
    1 Naslov Koga su mediji izabrali... a šta su partije nudile u tradicionalnim medijima i na društvenim mrežama? Monitoring medijskog izveštavanja, promotivnih političkih TV spotova, objava političkih partija na Fejsbuku kao i objava kandidata na Tviteru u predizbornoj kampanji za lokalne, pokrajinske i parlamentarne izbore 2020. na srpskom i mađarskom jeziku Izdavač Novosadska novinarska škola Kosovska 1/27, Novi Sad http://www.novinarska-skola.org.rs [email protected] 021 42 41 64 Za idavača Milan Nedeljković Urednice Zbornika prof. dr Dubravka Valić Nedeljković Valentina Sigeti Autori prof. dr Dubravka Valić Nedeljković Darija Stjepić Radmila Đurđev Marko Apostolović Stefan Janjić Valentina Sigeti Dizajn/izvor grafike Canva/Getty Images Pro Edicija Medijska sfera Novi Sad, jul 2020. 2 Zbornik radova Koga su mediji izabrali... a šta su partije nudile u tradicionalnim medijima i na društvenim mrežama? Monitoring medijskog izveštavanja, promotivnih političkih TV spotova, objava političkih partija na Fejsbuku kao i objava kandidata na Tviteru u predizbornoj kampanji za lokalne, pokrajinske i parlamentarne izbore 2020. na srpskom i mađarskom jeziku 3 Sadržaj Uvodnik ........................................................................................................................................................ 8 I DEO TRADICIONALNI MEDIJI ......................................................................................................... 12 1.1. Metod i korpus ................................................................................................................................
    [Show full text]
  • NOMINACIJE I NAGRADE Dobitnik ”Dobri~Inog Prstena” 06
    POZORI[NE NOVINE BROJ 139 NOVEMBAR 2006. GODINA XV CENA 50 DINARA NOMINACIJE I NAGRADE Dobitnik ”Dobri~inog prstena” 06 BORA TODOROVI] Nagrade 1980. LJUBA TADI] DOSADA[NJI DOBITNICI NAGRADE 1981. MIRA STUPICA 1982. MIJA ALEKSI] ”DOBRI^IN PRSTEN” 1983. ZORAN RADMILOVI] (za `ivotno delo) 1984. NEVENKA URBANOVA 1986. RAHELA FERARI 1988. BRANKO PLE[A 1990. DANILO STOJKOVI] 1992. MARIJA CRNOBORI 1994. MATA MILO[EVI] 1995. LJILJANA KRSTI] 1996. PETAR KRALJ 1997. OLIVERA MARKOVI] 1998. RADE MARKOVI] 1999. STEVAN [ALAJI] 2000. MIRA BANJAC 2001. VLASTIMIR \UZA STOJILJKOVI] 2002. STEVO @IGON 2003. MIHAILO JANKETI] 2004. PETAR BANI]EVI] 2005. SVETLANA BOJKOVI] 2006. BORIVOJE BORA TODOROVI] nepoznat i neustaljen proces dodele za- ka pesnikinja, o svom kolegi ~ija je pes- gradu, sa socijalne ta~ke gledi{ta nije mu slu`nih penzija biti br`i? Na osnovu ni~ka generacija poumirala mlada, a on potrebna i penzija zaslu`nog umetnika, Gordijevog ~vora? je ostao da stari sam. Napisala je: “I ali sa umetni~ke ona mu svakako pripa- OBE]ANJA SU DATA Ili je ovo samo slatko predizborno postepeno je rasla cena toga {to nije da, zar ne? (Osim ako je izmislio novo obe}anje u kampanji za sveop{te izbore, umro mlad!” Lepo je po`iveti du`e, ali oru`je, pa dobio Nobela za mir.) esti o nacionalnim penzijama za la jedan sastanak u trajanju od pome- koja je prakti~no ve} po~ela, mada su cena, na `alost, stalno raste! Dostojan- zaslu`ne umetnike govore o tome nute dve nedelje, ali bez pauze, bez spa- Ako pretpostavimo da }e se u prvom izbori tek u januaru.
    [Show full text]