Glava U Torbi
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Load more
Recommended publications
-
Medijska Kampanja Inicijative REKOM Izveštaj, 27
Medijska kampanja Inicijative REKOM Izveštaj, 27. mart – 03. avgust 2011. godine U periodu od 27. 03. do 03.08.2011. godine, u medijima u regionu bivše Jugoslavije o Inicijativi REKOM objavljeno je više od 610 tekstova. Većina tekstova prenose podršku Inicijativi REKOM. Inicijativa je imala veliku podrsku medija u Srbiji i Crnoj Gori, ignorisana je u javnim medijima u Hrvatskoj, a u medijima u Federaciji BiH bilo je negativnih priloga. 1. Oglašavanje u štampanim medijima i na Facebook-u Oglas REKOM, Daj potpis prikazan je na stranicama korisnika Facebook 14.565.215 puta, a posetilo ga je (kliknulo) 7.898 korisnika iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Hrvatske, Makedonije i Srbije. Druga oglasna kampanja su promo poruke preko sajta Neogen.rs. Promo poruke su poslate na adrese 428.121 korisnika baze podataka pomenutog sajta, 6.908 korisnika je pročitalo poruku i informisalo se o Inicijativi REKOM. 1.1. Srbija Oglas REKOM-Daj potpis 11.05.2011. Politika i Danas (plaćeni oglas) 12.05. 2011. Blic i Dnevnik (plaćeni oglas) 13.05.2011. Magyar Szo (plaćeni oglas) 19.05. 2011. Nin i Vreme (plaćeni oglas) 9.06.2011. Danas (plaćen oglas) 1.2. Bosna i Hercegovina 20.05. 2011. Oslobođenje i Dnevni list (plaćeni oglas) 25.05.2011. Oslobođenje (plaćeni oglas) 26.05.2011. BH Dani i Slobodna Bosna (plaćeni oglas) 27.05.2011. Oslobođenje i Dnevni list (plaćeni oglas) 1.06. 2011. Oslobođenje (plaćeni oglas) 1.3. Hrvatska 29.04.2011. Tjednik Novosti (gratis) 30.04.2011. Novi list (gratis) 06.05.2011. Tjednik Novosti (gratis) 07.05.2011. Novi list (gratis) 13.05.2011. -
Serbia#.Viuy Mpbtgm.Cleanprint
https://freedomhouse.org/report/freedom-press/2015/serbia#.ViUY_MPBtgM.cleanprint Serbia freedomhouse.org Journalists and media outlets faced numerous instances of pressure in 2014 after criticizing the government of Prime Minister Aleksandar Vučić. Media workers in Serbia also risk physical attacks and are constrained by a difficult economic environment. The legal framework for the protection of media freedom in Serbia was brought further into line with European Union (EU) standards with the August 2014 approval of three new media laws, but the laws have yet to be implemented. Legal Environment Freedoms of speech and the press are protected under Serbia’s constitution and legal system. However, these protections are not consistently upheld in practice. Vučić and his supporters stepped up hostile rhetoric and verbal harassment against critical journalists and outlets in 2014. The Balkan Investigative Reporting Network (BIRN), a regional media organization funded in large part by foreign grants, faced pressure after its August 2014 publication of reports suggesting that the Serbian government had overpaid for its share in the Air Serbia airline. Vučić publicly dismissed BIRN’s investigation—which was published in the weekly Vreme—as based on inaccurate documents, and as backed by a wealthy businessman facing corruption charges. Shortly after the report’s publication, the progovernment newspaper Informer referred to reporters from BIRN and from Serbia’s Center for Investigative Journalism (CINS), a similar media organization, as “spies”; it also alleged that BIRN and CINS held millions of dollars’ worth of secret contracts with the EU, and that those contracts defined which topics the organizations were permitted to cover. -
Juxtaposition and Improvement in Retranslating “Romeo and Juliet” Into Albanian to Be Downloaded from Commentary 2 in LCPJ
Kadija, Refik 2014: Juxtaposition and Improvement in Retranslating “Romeo and Juliet” into Albanian To be downloaded from www.lcpj.pro Commentary 2 in LCPJ Juxtaposition and Improvement in Retranslating “Romeo and Juliet” into Albanian [Paper submitted at the International Symposium “Shakespeare’s Romeo and Juliet in European Culture” held at the University of Murcia (Spain) from 19 to 21 November 2014.] The tragedy “Romeo and Juliet” was first translated into Albanian some sixty years ago by Alqi Kristo. Until October 2014 it was the only translation of “Romeo and Juliet” that existed in Albanian. Although Kristo was not an English graduate and was basically self-taught in English, this first translation has certainly undeniable merits. The Albanian text was used for reading by the university students for several decades. It was used as the basic text for the production of this tragedy on stage. It was first produced in 1964 by the students of the Drama School of the Academy of Arts in Tirana. It was then produced in March 2011 by Teatri Metropolitan “Shekspir” in Tirana. This first translation was published several times in separate and collected editions in Albania and Kosova (Kosovo). Reassessment of Shakespeare’s Works in Albania I started the retranslation of the tragedy “Romeo and Juliet” into Albanian in January 2014 and finished it on July 5th 2014. This second Albanian translation of “Romeo and Juliet” was published in October 2014. The retranslation of the tragedy “Romeo and Juliet” was undertaken for several reasons: Volume 7/2, 2014 79 © LCPJ Publishing Kadija, Refik 2014: Juxtaposition and Improvement in Retranslating “Romeo and Juliet” into Albanian To be downloaded from www.lcpj.pro • I have been teaching English Literature for more than forty-five years at Albanian universities. -
1 Lenki I Relji, Mojim Unucima
Lenki i Relji, mojim unucima 1 2 Feliks Pašić MUCI Ljubomir Draškić ili živeti u pozorištu 3 4 Ulaz u vilu »Nada« u Omišlju na ostrvu Krku 5 6 Mladom Svetozaru Cvetkoviću, tek pristiglom u Atelje 212, činio se kao ka- kav veliki lutan, očiju dubokih i crnih, sa podočnjacima koji su s godinama posta- jali sve tamniji i dublji. Mira Stupica pamti jedno štrkljasto i visoko dete, krakato, okato, nosato i pomalo dremljivo, koje je kapke imalo uvek napola spuštene, kao roletne. I u sećanju Aleksandra–Luja Todorovića javlja se u istoj slici: visok, štrkljast, šiljat, neopisivo mršav. Vojislavu Kostiću je, tako visok i mršav, sa šišanom bradom, ličio na Don Kihota. Ivana Dimić je imala dvanaest godina kad ga je prvi put videla, na slavi na koju je došla s roditeljima. Među gostima se izdvajao visok, mršav, duhovit čovek koji je psovao. Ogroman, tamnog lica i brade, izgledao joj je kao neki Azijat. Aleksandar–Saša Gruden seća ga se kao klinca koji je s majkom došao kod očeve rodbine u Užice. Prilog opštem utisku: štkljast, nosat, s ogromnim kolenima. Kad su ga upitali kako je, odgovorio je: »Zaštopal mi se nosek.« Posle je objašnjavao da je imao jezički problem: »Govorio sam hrvatski.« Dolasku u Užice 1941. godine prethodi prva velika životna avantura. Od ranih dana naučio je da svet i ljude vidi u slikama. U slikama Zadra, u koji se porodica 1939. seli iz Zagreba, kada je otac Sreten postavljen za vicekonzula Kraljevskog konzulata, prelamaju se, između ostalih, prizori ogromnog stana u kome, po jednom dugačkom hodniku, vozi bicikl. -
MIKI MANOJLOVIC Monografija 08.Indd
A ko si ti? Automonografija Predraga Mikija Manojlovića Ova knjiga je posvećena Predragu Mikiju Manojloviću, laureatu nagrade Dobričin prsten za 2012. Dobitnici nagrade Dobričin prsten LJUBA TADIĆ (1980.) MIRA STUPICA (1981.) MIJA ALEKSIĆ (1982.) ZORAN RADMILOVIĆ (1983.) NEVENKA URBANOVA (1984.) RAHELA FERARI (1986.) BRANKO PLEŠA (1988.) DANILO STOJKOVIĆ (1990.) MARIJA CRNOBORI (1992.) MATA MILOŠEVIĆ (1994.) LJILJANA KRSTIĆ (1995.) PETAR KRALJ (1996.) OLIVERA MARKOVIĆ (1997.) RADE MARKOVIĆ (1998.) STEVAN ŠALAJIĆ (1999.) MIRA BANJAC (2000.) VLASTIMIR ĐUZA STOJILJKOVIĆ (2001.) STEVO ŽIGON (2002.) MIHAILO MIŠA JANKETIĆ (2003.) PETAR BANIĆEVIĆ (2004.) Automonografija dobitnika nagrade Dobričin prsten SVETLANA BOJKOVIĆ (2005.) BORA TODOROVIĆ (2006.) KSENIJA JOVANOVIĆ (2007.) PREDRAG EJDUS (2008.) 7 VOJISLAV BRAJOVIĆ (2009.) JELISAVETA SEKA SABLIĆ (2010.) RUŽICA SOKIĆ (2011.) PREDRAG MIKI MANOJLOVIĆ (2012.) JASNA ĐURIĆIĆ (2014.) SVEČANA DODELA NAGRADE DOBRIČIN PRSTEN PREDRAGU MIKIJU MANOJLOVIĆU NASLEĐE VELIKOG GLUMCA LJILJANA ĐURIĆ, predsednica Udruženja dramskih umetnika Srbije Verujem da većina vas poznaje istoriju Dobričinog prstena, ali isto tako verujem da ima i onih koji do sada ovu priču nisu čuli. Zato mi dozvolite da pročitam kratak zapis gospođe Ksenije Šukuljević Marković: Udruženje glumaca Kraljevine Jugoslavije dodelilo je zlatan prsten Dobrici Miluti- noviću, velikanu srpskog glumišta povodom četrdesete godišnjice njegovog umetničkog rada 1937. godine. Udruženje je smatralo da Dobricu Milutinovića treba izdvojiti iz plejade velikih glumaca i ovenčati nesvakidašnjom nagradom koja će se pamtiti i simbo- lizovati njegovu umetničku ličnost. Odlučilo je da prsten bude prelazni, da se dodeljuje Automonografija dobitnika nagrade Dobričin prsten najboljem glumcu i da se na taj način sačuva trajan spomen na Dobricu. Donet je i pra- vilnik po kojem je trebalo da Dobrica odredi dobitnika prstena ili da to učini odabrana tročlana komisija. -
Kandidatkinje
MEDIJSKA SFERA KANDIDATKINJE MONITORING PRISUSTVA ŽENA KANDIDATKINJA U MEDIJIMA TOKOM PREDIZBORNIH KAMPANJA ZA LOKALNE I POKRAJINSKE IZBORE U 2008. Novosadska novinarska škola Novi Sad, 2008. broj 3 1 Izdavači: Novosadska novinarska škola Zmaj Jovina 4/II, Novi Sad tel/fax: (021) 424-164 e-mail: [email protected] http://www.novinarska-skola.org.rs Pokrajinski zavod za ravnopravnost polova Bulevar Mihajla Pupina 16, Novi Sad www.ravnopravnost.org.rs Za izdavače: Mirjana Pušin, direktorka Novosadske novinarske škole Vesna Šijački, direktorka Pokrajinskog zavoda za ravnopravnost polova Urednica zbornika “Kandidatkinje” Doc. dr Dubravka Valić Nedeljković Urednica edicije istraživačkih izveštaja “Medijska sfera” Doc. dr Dubravka Valić Nedeljković Asistentkinje Danja Janjić Milin i Elena Popović Lektura i korektura Mirjana Grubišić Prevod na engleski jezik Danja Janjić Milin Dizajn korica Studio “Inside”, Novi Sad Kompjuterska priprema Emil Otrupčak Štampa NS PRESS, Novi Sad Tiraž 300 primeraka Novi Sad, 2008. Sredstva za objavljivanje publikacije obezbeđena su u budžetu Autonomne Pokrajine Vojvodine Sva prava zadržava izdavač. Za svako korišćenje, umnožavanje i stavljanje u promet dela teksta ili teksta u celini potrebna je saglasnost Novosadske novinarske škole. SADRŽAJ: Vesna Šijački PREDGOVOR . 7 IZVEŠTAJI MONITORINGA PRISUSTVA ŽENA KANDIDATKINJA U MEDIJIMA TOKOM PREDIZBORNIH KAMPANJA ZA LOKALNE I POKRAJINSKE IZBORE U 2008. 11 Višnja Baćanović UVODNIK - “KANDIDATKINJE” MONITORING PRISUSTVA ŽENA KANDIDATKINJA U MEDIJIMA TOKOM PREDIZBORNIH KAMPANJA ZA LOKALNE I POKRAJINSKE IZBORE U 2008. 13 Višnja Baćanović, mr Dejan Pralica, doc. dr Laura Spairosu, Ištvan Kolarš, Eva Radovanović ZASTUPLJENOST ŽENA POLITIČARKI U PREDIZBORNOJ KAMPANJI U MAJU 2008. GODINE U ELEKTRONSKIM I PISANIM MEDIJIMA NA SRPSKOM JEZIKU . 24 3 Višnja Baćanović, Žužana Serenčeš, Ištvan Kolarš ZASTUPLJENOST ŽENA POLITIČARKI U PREDIZBORNOJ KAMPANJI U MAJU 2008. -
Bekim Fehmiu and (Yugoslav) Albanian Identity
Bekim Fehmiu and (Yugoslav) Albanian Identity By Bruce Williams Spring 2007 Issue of KINEMA DOUBLE EAGLE, DOUBLE INDEMNITY: BEKIM FEHMIU AND (YUGOSLAV) ALBA- NIAN IDENTITY ”ONCE upon a time there was a country, and its capital was Belgrade.” These opening words of Kusturica’s Underground (1995) allow us to reflect on the apparent unity forged by Tito in Yugoslavia and the notion, however fleeting, of Yugoslav cinema. As Dina Iordanova asserts, this statement at once foregrounds Kus- turica’s claim that Yugoslav union had been ”an artificial political construction built on lies and mutual betrayal” (Iordanova 2002, 83), and evokes an undeniable nostalgia for the defunct state. In wake of the bombardment of Dubrovnik, the wars in Bosnia and Kosovo, and unrest in Macedonia, we recall with certain fondness an era in which Yugoslavia provided a peaceful and accessible portal between East and West. The ambivalence of Kusturica’s stance recalls Edward Said’s reconsideration of the relationship of divergent communities to the ever-fluctuating nation-state, an argument which has provided a theoretical framework for recent re-figurations of the notion of national cinema by such critics as Mette Hjort, Scott Mackensie, Andrew Higson, and Ian Jarvie. These new scholarly debates have explored national cinema from the loci of production, reception (both local and international), and critical assessment. Iordanova’s seminal study, Cinema of Flames: Balkan Film, Culture and the Media, pluralizes the turf of the national, and examines the phenomenon of national cinematic voice in the context of the complex cultural entity known as the Balkans, which she argues is widely defined by ”shared Byzantine, Ottoman and Austro-Hungarian legacies andby the specific marginal positioning of the region in relation to the western part of the European continent” (2001, 6). -
Searchable PDF Format
- !-l t(xt0 trA(i'l's Atr()U'I' YUGOSLAVIA (t) 4tlr eclitiorr a-\ l2tl pagcs rl -30 lrltck.unrl-wlriIc photographs - 3 rrraps - Lurrgrr:tgt's: tinglish, French, -) (icrrnitn, I\rssian, Spanish 'l'lris b<xrk c:ontuins the basic facts E- llrorrt Yrrgttslavia GT]o(;I{APIIY, I{ISTORY, r-\ w-) S ATF, OR.GANIZATION, AA IIOREIGN POLICY, WORKTJRS' SELF-MANAGEMENT, -t INDT]STRY, TRANSPORT, ACRICULTURE, a EDUCATION, ARTS, E- SOCIAL INSURANCE, (J TOURISM, SPORT IOOO FACTS ABOUT YUGOST.AVIA r= O waRszAwA .^*-h-;; c_-?6 =i PUBLISHER IZDAVACKI ZAVOD "IUGOSLAVI.I A. Beograd, Nemamjiaa 34 FACTS ABOUT YI]GOSIAYIA COUNTRY AND POPULATION GEOGRAPHIC AREA POSITION The Social srt Federral Rerpub,lic of y,urgoslavia lies, u,ith its greater part (g0 percent) in the Balkan peninsula, Southeast Europe, and, with a smaller part (20 percent) in Central Europe. Since its southwestern ,regions occupy a long length of the Adriati,c coastal be1t, it is b,oth a continental and a maritime country. The country,s extreme points extend from 40o 57' to 460 53, N. lat. and from 13" 23' to 23o 02' E. l"ong. It is consequently pole, closer to the Equator than to the North and and Italy. it has the Central European Standard time. POPULATION AND BOUNDARIES ITS NATIONAL STRUCTURE Yugoslavia is bounded by several states and the sea. On the land side, it borders on seven states: Austria and Hungary on the north, Rumania on the northeast, Bulgaria on the east, Greece on the south, Albania on the southwest and Italy on the northwest. -
MIKI MANOJLOVIC Monografija 08.Indd
A ko si ti? Automonografija Predraga Mikija Manojlovića Ova knjiga je posvećena Predragu Mikiju Manojloviću, laureatu nagrade Dobričin prsten za 2012. Dobitnici nagrade Dobričin prsten LJUBA TADIĆ (1980.) MIRA STUPICA (1981.) MIJA ALEKSIĆ (1982.) ZORAN RADMILOVIĆ (1983.) NEVENKA URBANOVA (1984.) RAHELA FERARI (1986.) BRANKO PLEŠA (1988.) DANILO STOJKOVIĆ (1990.) MARIJA CRNOBORI (1992.) MATA MILOŠEVIĆ (1994.) LJILJANA KRSTIĆ (1995.) PETAR KRALJ (1996.) OLIVERA MARKOVIĆ (1997.) RADE MARKOVIĆ (1998.) STEVAN ŠALAJIĆ (1999.) MIRA BANJAC (2000.) VLASTIMIR ĐUZA STOJILJKOVIĆ (2001.) STEVO ŽIGON (2002.) MIHAILO MIŠA JANKETIĆ (2003.) PETAR BANIĆEVIĆ (2004.) Automonografija dobitnika nagrade Dobričin prsten SVETLANA BOJKOVIĆ (2005.) BORA TODOROVIĆ (2006.) KSENIJA JOVANOVIĆ (2007.) PREDRAG EJDUS (2008.) 7 VOJISLAV BRAJOVIĆ (2009.) JELISAVETA SEKA SABLIĆ (2010.) RUŽICA SOKIĆ (2011.) PREDRAG MIKI MANOJLOVIĆ (2012.) JASNA ĐURIĆIĆ (2014.) SVEČANA DODELA NAGRADE DOBRIČIN PRSTEN PREDRAGU MIKIJU MANOJLOVIĆU NASLEĐE VELIKOG GLUMCA LJILJANA ĐURIĆ, predsednica Udruženja dramskih umetnika Srbije Verujem da većina vas poznaje istoriju Dobričinog prstena, ali isto tako verujem da ima i onih koji do sada ovu priču nisu čuli. Zato mi dozvolite da pročitam kratak zapis gospođe Ksenije Šukuljević Marković: Udruženje glumaca Kraljevine Jugoslavije dodelilo je zlatan prsten Dobrici Miluti- noviću, velikanu srpskog glumišta povodom četrdesete godišnjice njegovog umetničkog rada 1937. godine. Udruženje je smatralo da Dobricu Milutinovića treba izdvojiti iz plejade velikih glumaca i ovenčati nesvakidašnjom nagradom koja će se pamtiti i simbo- lizovati njegovu umetničku ličnost. Odlučilo je da prsten bude prelazni, da se dodeljuje Automonografija dobitnika nagrade Dobričin prsten najboljem glumcu i da se na taj način sačuva trajan spomen na Dobricu. Donet je i pra- vilnik po kojem je trebalo da Dobrica odredi dobitnika prstena ili da to učini odabrana tročlana komisija. -
Preugovor Alarm Izveštaj O Napretku Srbije U Poglavljima 23 I 24
PREUGOVOR ALARM IZVEŠTAJ O NAPRETKU SRBIJE U POGLAVLJIMA 23 I 24 Jelena Pejić Nikić, ur. Beograd, novembar 2020. PREUGOVOR ALARM IZVEŠTAJ O NAPRETKU SRBIJE U POGLAVLJIMA 23 I 24 Urednica: Jelena Pejić Nikić Beograd, novembar 2020. PREUGOVOR ALARM: IZVEŠTAJ O NAPRETKU SRBIJE U POGLAVLJIMA 23 I 24 Novembar 2020. Izdavač Beogradski centar za bezbednosnu politiku Đure Jakšića 6/5, Beograd www.bezbednost.org Urednica Jelena Pejić Nikić Autori Branko Čečen, Bojan Elek, Gordana Grujičić, Marija Ignjatijević, Tanja Ignjatović, Milan Igrutinović, Jasmina Krunić, Vanja Macanović, Nemanja Nenadić, Jelena Pejić Nikić, Isidora Stakić Prevod Siena, Lexicon, Infoprevodi Lektura Tatjana Hadžić Jovović Dizajn i prelom Marko Zakovski Štampa Unagraf Tiraž: 100 komada ISBN 978-86-6237-209-3 CIP – Каталогизација у публикацији - Народна библиотека Србије, Београд 341.217.02(4-672EU:497.11) 340.137(4-672EU:497.11) 341.231.14(497.11) PREUGOVOR alarm : izveštaj o napretku Srbije u Poglavljima 23 i 24 / [autori Branko Čečen ... et al.]] ; urednik Jelena Pejić Nikić. - Beograd : Beogradski centar za bezbednosnu politiku, 2020 (Beograd : Unagraf). - 80 str. : ilustr. ; 30 cm Izv. stv. nasl.: Preugovor Alarm. - Tiraž 100. - Spisak skraćenica> str. 8-9. - Napomene i bibliografske reference uz tekst. ISBN 978-86-6237-209-3 1. Чечен, Бранко, 1968- [аутор] а) Европска унија -- Придруживање -- Србија б) Право -- Хармонизација -- Европска унија -- Србија в) Људска права -- Међународна заштита -- Србија COBISS.SR-ID 25829129 Objavljivanje ove publikacije podržala je Ambasada Kraljevine Holandije u Beogradu. Stavovi izneti u ovoj publikaciji predstavljaju stavove koalicije prEUgovor i ne odražavaju nužno stavove Kraljevine Holandije. O prEUgovoru Koalicija prEUgovor (eng. prEUnup) jeste prva koalicija organizacija civilnog društva, koja je osnovana radi praćenja realizacije politika koje se odnose na pregovore o pristupanju Srbije Evropskoj uniji, sa posebnim naglaskom na poglavlja 23 (Pravosuđe i osnovna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbednost) pravnih tekovina Evropske unije. -
Tokom Predizborne Kampanje 2020. Godine
1 Naslov Koga su mediji izabrali... a šta su partije nudile u tradicionalnim medijima i na društvenim mrežama? Monitoring medijskog izveštavanja, promotivnih političkih TV spotova, objava političkih partija na Fejsbuku kao i objava kandidata na Tviteru u predizbornoj kampanji za lokalne, pokrajinske i parlamentarne izbore 2020. na srpskom i mađarskom jeziku Izdavač Novosadska novinarska škola Kosovska 1/27, Novi Sad http://www.novinarska-skola.org.rs [email protected] 021 42 41 64 Za idavača Milan Nedeljković Urednice Zbornika prof. dr Dubravka Valić Nedeljković Valentina Sigeti Autori prof. dr Dubravka Valić Nedeljković Darija Stjepić Radmila Đurđev Marko Apostolović Stefan Janjić Valentina Sigeti Dizajn/izvor grafike Canva/Getty Images Pro Edicija Medijska sfera Novi Sad, jul 2020. 2 Zbornik radova Koga su mediji izabrali... a šta su partije nudile u tradicionalnim medijima i na društvenim mrežama? Monitoring medijskog izveštavanja, promotivnih političkih TV spotova, objava političkih partija na Fejsbuku kao i objava kandidata na Tviteru u predizbornoj kampanji za lokalne, pokrajinske i parlamentarne izbore 2020. na srpskom i mađarskom jeziku 3 Sadržaj Uvodnik ........................................................................................................................................................ 8 I DEO TRADICIONALNI MEDIJI ......................................................................................................... 12 1.1. Metod i korpus ................................................................................................................................ -
NOMINACIJE I NAGRADE Dobitnik ”Dobri~Inog Prstena” 06
POZORI[NE NOVINE BROJ 139 NOVEMBAR 2006. GODINA XV CENA 50 DINARA NOMINACIJE I NAGRADE Dobitnik ”Dobri~inog prstena” 06 BORA TODOROVI] Nagrade 1980. LJUBA TADI] DOSADA[NJI DOBITNICI NAGRADE 1981. MIRA STUPICA 1982. MIJA ALEKSI] ”DOBRI^IN PRSTEN” 1983. ZORAN RADMILOVI] (za `ivotno delo) 1984. NEVENKA URBANOVA 1986. RAHELA FERARI 1988. BRANKO PLE[A 1990. DANILO STOJKOVI] 1992. MARIJA CRNOBORI 1994. MATA MILO[EVI] 1995. LJILJANA KRSTI] 1996. PETAR KRALJ 1997. OLIVERA MARKOVI] 1998. RADE MARKOVI] 1999. STEVAN [ALAJI] 2000. MIRA BANJAC 2001. VLASTIMIR \UZA STOJILJKOVI] 2002. STEVO @IGON 2003. MIHAILO JANKETI] 2004. PETAR BANI]EVI] 2005. SVETLANA BOJKOVI] 2006. BORIVOJE BORA TODOROVI] nepoznat i neustaljen proces dodele za- ka pesnikinja, o svom kolegi ~ija je pes- gradu, sa socijalne ta~ke gledi{ta nije mu slu`nih penzija biti br`i? Na osnovu ni~ka generacija poumirala mlada, a on potrebna i penzija zaslu`nog umetnika, Gordijevog ~vora? je ostao da stari sam. Napisala je: “I ali sa umetni~ke ona mu svakako pripa- OBE]ANJA SU DATA Ili je ovo samo slatko predizborno postepeno je rasla cena toga {to nije da, zar ne? (Osim ako je izmislio novo obe}anje u kampanji za sveop{te izbore, umro mlad!” Lepo je po`iveti du`e, ali oru`je, pa dobio Nobela za mir.) esti o nacionalnim penzijama za la jedan sastanak u trajanju od pome- koja je prakti~no ve} po~ela, mada su cena, na `alost, stalno raste! Dostojan- zaslu`ne umetnike govore o tome nute dve nedelje, ali bez pauze, bez spa- Ako pretpostavimo da }e se u prvom izbori tek u januaru.