DOCSLIB.ORG

VLASTA VELISAVLJEVI]: U Svakoj Drami Ima Malo Komedije

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
VLASTA VELISAVLJEVI]: U Svakoj Drami Ima Malo Komedije PONEDELJAK, 20. mart 2017, broj 7112, godina XX cena 40 din, 20 den, 1 KM, 0,7 EUR (CG), 0,7 EUR (SLO), 5 kuna, 1,2 EUR (GR) www.danas.rs lumac Vlasta Velisavljevi} ovogodi{nji je dobitnik nagrade Zlatni }uran za `ivotno delo, najvi{eg priznanja Pozori{nog festivala Dani komedije u Jagodini, koje }e mu biti uru~eno G na zatvaranju manifestacije, 27. marta. „Vlasta Velisavljevi} na{ je rekorder po broju odigranih uloga u pozori{tu, na filmu i televiziji – odigrao je vi{e od 360 uloga! Verujemo, da je po tome bez premca i u svetu. Jo{ kao de~ak daleke 1938. stao je na pozori{nu scenu sa koje ne silazi ni danas. Upravo ga gledamo u Jugoslovenskom dramskom pozori{tu u ulozi Hamletovog oca. Njegove kolege glumci govore o Vlasti kao jednom od najomiljenijih partnera. U svojoj rasko{noj galeriji likova koje je tuma~io Velisavljevi} je izbegao gluma~ki kalup koji bi ga karakterisao. Njegove transformacije su ga u~inile podjednako uspe{nim tuma~em svekolikih ljudskih sudbina. Njegove brojne gluma~ke bravure osta}e u se}anju pozori{nih poslenika. Vlasta Velisavljevi} trajno je urezao svoje ime u pozori{nu umetnost Srbije“, navodi se u obrazlo`enju Upravnog odbora festivala. „Mi glumci `ivimo zbog nagrada i kritika, ali i zbog li~nog zadovoljstva. Bavimo se poslom koji volimo. E sad, em se bavim poslom koji volim, em dobijam za to platu u svom Jugoslovenskom dramskom pozori{tu, em su tu i neke nagrade. Kud }ete vi{e?! Ima li i{ta lep{e i bolje“, ka`e za Danas slavni glumac. Festival Dani komedije na kojem je vi{e puta u~estvovao pamti, kako ka`e, po mnogim stvarima. „Pamtim ga po nekim stvarima koje su zbilja za pri~u. Taj festival koji ja zaista cenim i volim traje ve} mnogo godina, ali se u izvo|a~kom smislu, mislim na prostore gde se odvija taj festival, ni{ta nije promenilo za ovih mnogo godina. Ne{to malo je bilo {minkanja. Ofarbano je ovo, pro{ireno ono... Prvo su, kao i obi~no, na red do{li foaje i bife. Ali dole gde se glumci presvla~e i skidaju, naro~ito glumice, to su podrumske prostorije. [ta vi{e da vam ka`em“, pri~a Velisavljevi} dodaju}i kroz smeh da se nada da mu zbog ovih re~i ne}e oduzeti nagradu. Na pitanje za{to voli da igra komediju, odgovara da je to zato {to mu je ceo `ivot bio dovoljno dramati~an. „Svi mi te`imo svojoj suprotnosti. Ja ba{ volim komediju. Volim da se radujem. Malo sam se radovao kroz `ivot. Trpeo sam. Ali do~ekao sam i da se radujem u pozori{tu. Lepo je. U svakoj drami ima malo komedije. I kod [ekspira i kod ^ehova... kod svih velikih autora mora biti trenutka za olak{anje. Ovo je moj trenutak za olak{anje, za `ivotno olak{anje. Lepo }e to biti. Ne sumnjam. Prvo po imenima koja su pro{la kroz taj festival i koja su laureati te nagrade... Ve} to je dovoljno da budem stvarno zadovoljan {to sam u ba{ lepom i dobrom dru{tvu“, ka`e dramski umetnik, koji ima 91. godinu, ali je i dalje vrlo aktivan u svom poslu. Kroz smeh pri~a da ne mo`e da pro|em bez spominjanja svojih godina. „Ne smeta mi to! Pa moje godine su moje bogatstvo. To je moj kapital. Dobro bi bilo kad bih mogao da ga unov~imo. Ali nijedna banka ne}e to da prihvati. Dao bih te moje godine pod dobrim uslovima... kamatnim. Ali eto niko to ne prihvata. Ali dobro, bi}e sve u redu i bez toga. Mo}i }u ja i bez tih kamata“, {ali se Velisavljevi}. ÎStrana II VLASTA VELISAVLJEVI]: U svakoj drami ima RE^ malo komedije LAUREATA Pre bih se ubio nego odustao od glume. Niko od mojih kolega nikad ne bi odustao od svog poziva, ka`e dobitnik nagrade Zlatni }uran za `ivotno delo Foto: Marko Mi{i} / FoNet II Dani komedije, 46. put, u Jagodini od 20. do 27. marta 2017. ponedeljak, 20. mart 2017. III PROGRAM 2017. VELISAVLJEVI]: On je do`ivotni po~asni ~lan JDP i trenutno na sceni ovog teatra igra u tri predstave – Hamlet (Duh Hamletovog oca), Uobra`eni U svakoj drami ima bolesnik (Gospodin Diafoarus) i Sumnjivo lice (Tasa). „Taman posla Tragikomedije da odustanem od glume. To je moj `ivot. Pre bih se ubio nego PASIVNO UDAJ SE malo komedije odustao od glume. Niko od mojih kolega nikad ne bi odustao od PU[ENJE MU[KI svog poziva. Zato glumci mnogo i trpe“, zaklju~uje Velisavljevi}. na{eg vremena Nastavak sa I strane Ovo visoko priznanje za `ivotno delo ustanovljeno je 2001. i Zvezdara teatar Beograd ISPAD – Centar za interaktivnu dosad su ga dobili glumci Miodrag Petrovi} ^kalja, Danilo Bata Tekst Neboj{a Rom~evi}, re`ija Egon umetnost Beograd Stojkovi}, Mira Banjac, Ljubomir Ubavki} Pendula, Nikola Simi}, Savin, scenografija Vesna Popovi}, Tekst Dunja Petrovi}, re`ija Marija RE^ SELEKTORKE Pi{e: Ana Tasi} Olivera Markovi}, Bora Todorovi}, Vlastimir \uza Stojiljkovi}, Petar kostimografija Jelena Stoku}a, Lipkovski, uloge Stefan Uro{ Te{i}, Kralj, Milena Dravi}, Jelisaveta Seka Sabli} i Svetlana Bojkovi}. organizator Dragi{a ]urguz, igraju Aleksandar Jovanovi}, Predrag Kotur, d pogledanih ~etrdeset predstava, napra- ~enja predstave, stilski o{tri, satiri~ni prizori iz na{e Me|u dobitnicima su i reditelj Dejan Mija~ i dramski pisac Du{an Aleksandar \urica, Radoslav Milo{ \or|evi}, Sne`ana Savi} i Ratko vila sam izbor od sedam izuzetnih kome- stvarnosti krcate protivure~nostima. Ova predstava je Kova~evi}, a nagradu su dobili i pisci i pozori{ni kriti~ari Muharem Milenkovi}, Mladen Andrejevi}, Tankosi} dija, isklju~ivo vo|ena kriterijumima njiho- gogoljevski iskrivljeno ogledalo sudara razli~itih poli- Pervi} i Milosav Buca Mirkovi}, kao i reditelj Dragoslav Lazi} kao Marko Ba}ovi}, Milica Gojkovi} i Petak, 24. mart vog ukupnog scenskog kvaliteta i komi~- ti~kih tokova u na{em dru{tvu, od grlate borbe za o~u- najzaslu`niji za nastanak ovog festivala. \ Miodrag Te{ovi} O kih vrednosti. Na ovogodi{njem programu vanje Kosova, do nametanja odr`avanja gej parade. Ponedeljak, 20. mart Dana komedije preovla|uju predstave srpskih autora, Hor „be~kih“ de~aka, tekst Miroljub Nedovi}, Foto: Nikola Vukeli} ~ak {est su napisali doma}i pisci, pri ~emu je re~ o pra- adaptacija i re`ija Irfan Mensur – produkcija Yugoart Be- izvedbama njihovih tekstova. Ovi autori pripadaju raz- ograd (igra se u zemunskom teatru Carte Blanche). DVA U JEDAN li~itim generacijama, od Du{ka Kova~evi}a, preko Ne- Radnja ove crne komedije de{ava se u }umezu u Be- DOK TE JA Narodno pozori{te Subotica boj{e Rom~evi}a, Svetislava Basare i Miroljuba Nedo- ~u, u podrumu bez prozora, sa jednim krevetom koji na Tekst Rej Kuni, re`ija Petar Jovanovi}, vi}a, do Dunje Petrovi}. smenu koriste Vule i Aca, emigranti u godinama iz Srbi- HRANIM I scenografija Aleksandar Veljanovi}, Sve predstave su u pogledu tema koje tretiraju vrlo je. Oni su se tu na{li iz o~ajanja, u potrazi za boljim `ivo- kostimografija Marko Marosiuk, savremene, one (tragi)komi~ki odra`avaju `ivot u sa- tom jer ih je u Srbiji odneo vihor tranzicije. Izgubili su OBLA^IM asistent kostimografa Tamara Santra~, vremenom svetu, u lokalnom i globalnom pogledu, ~e- posao u privativizovanim firmama i bili osu|eni na no- Pozori{te mladih Novi Sad igraju Vladimir Grbi}, Sanja Morav~i}, sto ih prepli}u}i. Izabrane predstave su ogledalo nago- vi po~etak, bez mnogo perspektive. Kroz `ivot u nehu- Autorska predstava rediteljke Olje Igor Greksa, Zoran Bu~evac, Sr|an milanih tenzija u dru{tvu, bave se pitanjem ostanka ili manim uslovima i rad na be~kom gradili{tu vodi ih D`o- \or|evi} i dramatur{kinje Danice Sekuli}, Sne`ana Jak{i}, Jelena odlaska iz zemlje, `ivotnih okolnosti emigranata, stra- ni, gastarbajter sa iskustvom. Ovi okviri su plodno tlo za Nikoli} Nikoli}, scenografija Diana Mihajlovi}, Vesna Kljaji} Ristovi}, hovima od terorizma, ksenofobijom, prekomernim uti- urnebesno razigravanje problematike `ivota u tu|ini, Radosavljevi} Milovi}, kostimografija Karmen Bardak i Milan Vejnovi} cajem politike na svakodnevni `ivot, dru{tvenom ko- bavljenje temom prolaznosti i nostalgije prema domu, Milica Grbi} Komazec, kompozitorka Subota, 25. mart rupcijom i la`nim moralom. Humor u njima je gorak, ali i na kriti~ko osvrtanje na na{u nedavnu politi~ku isto- Irena Popovi}, koreografija Andreja obojen tamnim tonovima. Ima lice i nali~je, potvr|uju- riju, apsurdne promene u poslednjih dvadesetak godi- Foto: www.kovacsattilaphotography.com Kule{evi}, glumci Jelica Gligorin, }i slo`enost `anra komedije koji je kroz istoriju pozori- na. Glumci Predrag Ejdus, Boda Ninkovi} i Irfan Mensur Slavica Vu~eti}, Neda Danilovi}, {ta postojano otkrivao svoja vi{eslojna zna~enja. Komi- sa izuzetnom ve{tinom grade svet izmu~enih ostarelih RE^ Kristina Savkov, Slobodan Ninkovi}, ka u svim izabranim predstavama nije povr{na, nije boraca za `ivot koji u emigraciji dele sme{no-tu`ne tre- UMETNI^KOG Sa{a Latinovi}, Ivan \uri} i Danilo HIPNOZA sredstvo jednodimenzionalnog zabavljanja, ve} je dvo- nutke i u zajedni{tvu crpe snagu za opstanak. DIREKTORA Milovanovi} smislena, analiti~ka, provokativna. Sve komedije grade Dva u jedan, tekst Rej Kuni, re`ija Petar Jovanovi} – Utorak, 21. mart JEDNE izazovan odnos prema okolnostima u kojima `ivimo Narodno pozori{te Subotica. biraju}i put koji ne odvodi od stvarnosti, ve} put obra- Radnja urnebesne komedije Reja Kunija, jednog od LJUBAVI ~unavanja sa njom, duhovit i intrigantan. Imaju}i sve najuspe{nijih naslednika @or`a Fejdoa, zasnovana je na Zvezdara teatar Beograd ovo u vidu, jagodinski Dani komedije ove godine ima- farsi~nim zavrzlamama i vi{estrukim bra~nim preljuba- REVIZOR ZA Tekst i re`ija Du{an Kova~evi}, ju podnaslov Tragikomedije na{eg vremena.
Load more

Recommended publications
  • 1 Lenki I Relji, Mojim Unucima
    Lenki i Relji, mojim unucima 1 2 Feliks Pašić MUCI Ljubomir Draškić ili živeti u pozorištu 3 4 Ulaz u vilu »Nada« u Omišlju na ostrvu Krku 5 6 Mladom Svetozaru Cvetkoviću, tek pristiglom u Atelje 212, činio se kao ka- kav veliki lutan, očiju dubokih i crnih, sa podočnjacima koji su s godinama posta- jali sve tamniji i dublji. Mira Stupica pamti jedno štrkljasto i visoko dete, krakato, okato, nosato i pomalo dremljivo, koje je kapke imalo uvek napola spuštene, kao roletne. I u sećanju Aleksandra–Luja Todorovića javlja se u istoj slici: visok, štrkljast, šiljat, neopisivo mršav. Vojislavu Kostiću je, tako visok i mršav, sa šišanom bradom, ličio na Don Kihota. Ivana Dimić je imala dvanaest godina kad ga je prvi put videla, na slavi na koju je došla s roditeljima. Među gostima se izdvajao visok, mršav, duhovit čovek koji je psovao. Ogroman, tamnog lica i brade, izgledao joj je kao neki Azijat. Aleksandar–Saša Gruden seća ga se kao klinca koji je s majkom došao kod očeve rodbine u Užice. Prilog opštem utisku: štkljast, nosat, s ogromnim kolenima. Kad su ga upitali kako je, odgovorio je: »Zaštopal mi se nosek.« Posle je objašnjavao da je imao jezički problem: »Govorio sam hrvatski.« Dolasku u Užice 1941. godine prethodi prva velika životna avantura. Od ranih dana naučio je da svet i ljude vidi u slikama. U slikama Zadra, u koji se porodica 1939. seli iz Zagreba, kada je otac Sreten postavljen za vicekonzula Kraljevskog konzulata, prelamaju se, između ostalih, prizori ogromnog stana u kome, po jednom dugačkom hodniku, vozi bicikl.
    [Show full text]
  • FILM FESTIVAL 22Nd - 29Th November 2012
    UNDER THE AUSPICES OF THE EMBASSY OF THE REPUBLIC OF SERBIA IN PRETORIA SERBIAN ARTS AND CULTURE SOCIETY AFRICA SERBIAN FILM FESTIVAL 22nd - 29th November 2012 NU METRO, MONTECASINO An author’s perspective of the world Film, as a sublimation of all arts, is a true medium, a universal vehicle with which the broader public is presented with a world view, as seen by the eye of the fi lmmaker. Nowadays, due to the global economic crisis, which is ironically producing technological and all sorts of other develop- ments, an increasing number of people are pushed to the margins of average standards of living, and fi lmmakers are given the chance to bring under their ‘protection’ millions of disillusioned people with their fi lmmaking capabilities. Art, throughout its history, has always praised but has also been heavily critical of its subject. Film is not just that. Film is that and so much more. Film is life itself and beyond life. Film is everything many of us dream about but never dare to say out loud. That is why people love fi lms. That is why it is eternal. It tears down boundaries and brings together cul- tures. It awakens curiosity and builds bridges from one far away coast to another. Film is a ‘great lie’ but an even greater truth. Yugoslavian, and today the Serbian fi lm industry has always been ‘in trend’. It might sound harsh but, unfortunately, this region has always provided ample ‘material’ for fi lms. Under our Balkan clouds there has been an ongoing battle about which people are older, which came and settled fi rst, who started it and who will be fi rst to leave and such battles have been and continue to be an inspiration to fi lm producers.
    [Show full text]
  • MIKI MANOJLOVIC Monografija 08.Indd
    A ko si ti? Automonografija Predraga Mikija Manojlovića Ova knjiga je posvećena Predragu Mikiju Manojloviću, laureatu nagrade Dobričin prsten za 2012. Dobitnici nagrade Dobričin prsten LJUBA TADIĆ (1980.) MIRA STUPICA (1981.) MIJA ALEKSIĆ (1982.) ZORAN RADMILOVIĆ (1983.) NEVENKA URBANOVA (1984.) RAHELA FERARI (1986.) BRANKO PLEŠA (1988.) DANILO STOJKOVIĆ (1990.) MARIJA CRNOBORI (1992.) MATA MILOŠEVIĆ (1994.) LJILJANA KRSTIĆ (1995.) PETAR KRALJ (1996.) OLIVERA MARKOVIĆ (1997.) RADE MARKOVIĆ (1998.) STEVAN ŠALAJIĆ (1999.) MIRA BANJAC (2000.) VLASTIMIR ĐUZA STOJILJKOVIĆ (2001.) STEVO ŽIGON (2002.) MIHAILO MIŠA JANKETIĆ (2003.) PETAR BANIĆEVIĆ (2004.) Automonografija dobitnika nagrade Dobričin prsten SVETLANA BOJKOVIĆ (2005.) BORA TODOROVIĆ (2006.) KSENIJA JOVANOVIĆ (2007.) PREDRAG EJDUS (2008.) 7 VOJISLAV BRAJOVIĆ (2009.) JELISAVETA SEKA SABLIĆ (2010.) RUŽICA SOKIĆ (2011.) PREDRAG MIKI MANOJLOVIĆ (2012.) JASNA ĐURIĆIĆ (2014.) SVEČANA DODELA NAGRADE DOBRIČIN PRSTEN PREDRAGU MIKIJU MANOJLOVIĆU NASLEĐE VELIKOG GLUMCA LJILJANA ĐURIĆ, predsednica Udruženja dramskih umetnika Srbije Verujem da većina vas poznaje istoriju Dobričinog prstena, ali isto tako verujem da ima i onih koji do sada ovu priču nisu čuli. Zato mi dozvolite da pročitam kratak zapis gospođe Ksenije Šukuljević Marković: Udruženje glumaca Kraljevine Jugoslavije dodelilo je zlatan prsten Dobrici Miluti- noviću, velikanu srpskog glumišta povodom četrdesete godišnjice njegovog umetničkog rada 1937. godine. Udruženje je smatralo da Dobricu Milutinovića treba izdvojiti iz plejade velikih glumaca i ovenčati nesvakidašnjom nagradom koja će se pamtiti i simbo- lizovati njegovu umetničku ličnost. Odlučilo je da prsten bude prelazni, da se dodeljuje Automonografija dobitnika nagrade Dobričin prsten najboljem glumcu i da se na taj način sačuva trajan spomen na Dobricu. Donet je i pra- vilnik po kojem je trebalo da Dobrica odredi dobitnika prstena ili da to učini odabrana tročlana komisija.
    [Show full text]
  • Films & Film Projects
    FILMS & FILM PROJECTS PRESENTED BY FILM CENTER SERBIA PRESENTED BY FILMS & FILM PROJECTS FILMS 20% & FILM CASH PROJECTS PRESENTED BY REBATE FILM CENTER SERBIA IN SERBIA QUICK & EASY* CANNES 2017 *quick incentive payout, easy prodedure First come - first serve policy. The required documentation can be downloaded on the following websites: Ministry of Economy: www.privreda.gov.rs Film Centre Serbia: www.fcs.rs/serbian-film-commission For all information please contact Film Center Serbia www.fcs.rs serbianfi[email protected] Tel: +381 11 2625 131 CANNES 2017 Cannes 2017 On the subject of production we can boast of new films by experienced and globally renowned auteurs, Emir Kusturica and Goran Paskaljević; On the Milky Road by Emir Kusturica had its premiere at the Venice Film Festival official competition, while The Land of Gods by Goran Paskaljević is the first Serbian- Indian coproduction and it was first screened to the audience of theMontreal Film Festival. Beside those, Requiem for Mrs. J, the second film by writer-director Bojan Vuletić had the honor of being invited to Berlin Festival’s Panorama Special, while Train Driver’s Diary is the Serbian entry for the Academy Award for Best Foreign Language Film, as well as being a favorite of festival audiences. It also had its premiere at an A-list festival, in Moscow. We would also like to draw your attention to last autumn’s box office hits in Serbia, supported by Film Center Serbia – The Samurai in Autumn by young director Danilo Bećković, and Herd, the directorial debut of the well-known Serbian film star,Nikola Kojo.
    [Show full text]
  • Fiction & Documentary
    FICTION & DOCUMENTARY FICTION 2 Nightlife by Damjan Kozole 4 Mother by Vlado Škafar 6 Huston, We Have A Problem by Žiga Virc 8 Perseverance by Miha Knific 10 Nika by Slobodan Maksimović 12 A Comedy of Tears by Marko Sosič 14 Case: Osterberg by Matej Nahtigal 1 FICTION 16 Šiška Deluxe by Jan Cvitkovič IN 18 Idyll by Tomaž Gorkič FICTION PRODUCTION 32 20 Family Film by Olmo Omerzu 43 DOCUMENTARY 22 The High Sun by Dalibor Matanić IN 24 Life is a Trumpet by Antonio Nuić DOCUMENTARY PRODUCTION 58 26 Ministry of Love by Pavo Marinković 28 Lucy in the Sky by Giuseppe Petitto 30 Our Everyday Life by Ines Tanović Production: Slovenian Film Centre Editor: Inge Pangos Translation: Borut Praper Visual & design: Boštjan Lisec Print: Collegium Graphicum Print run: 700 Ljubljana, January 2016 Slovenian Film Guide_Fiction & Documentary 3 Nightlife by Damjan Kozole Nočno življenje, 2016, DCP, 1:2.35, in colour, 93 min Late at night, a renowned lawyer is found on the sidewalk of a busy street in Ljubljana. He is semi-conscious and his body is covered in blood from numerous dog bite wounds. Phy- sicians at the Ljubljana Medical Centre are fighting for his life, while his wife is coping with the shock and her deepest fears. During that night she breaks all of the moral princi- ples she has advocated all her life. Damjan Kozole (1964) is an award-winning filmmaker whose directing credits include the critically acclaimed Spare Parts, nominated for the Golden Bear at the 53th Berlin IFF, Selected Filmography and Slovenian Girl, which premiered in 2009 at Toronto, Pusan and Sarajevo IFF and has (feature) been distributed worldwide.
    [Show full text]
  • MIKI MANOJLOVIC Monografija 08.Indd
    A ko si ti? Automonografija Predraga Mikija Manojlovića Ova knjiga je posvećena Predragu Mikiju Manojloviću, laureatu nagrade Dobričin prsten za 2012. Dobitnici nagrade Dobričin prsten LJUBA TADIĆ (1980.) MIRA STUPICA (1981.) MIJA ALEKSIĆ (1982.) ZORAN RADMILOVIĆ (1983.) NEVENKA URBANOVA (1984.) RAHELA FERARI (1986.) BRANKO PLEŠA (1988.) DANILO STOJKOVIĆ (1990.) MARIJA CRNOBORI (1992.) MATA MILOŠEVIĆ (1994.) LJILJANA KRSTIĆ (1995.) PETAR KRALJ (1996.) OLIVERA MARKOVIĆ (1997.) RADE MARKOVIĆ (1998.) STEVAN ŠALAJIĆ (1999.) MIRA BANJAC (2000.) VLASTIMIR ĐUZA STOJILJKOVIĆ (2001.) STEVO ŽIGON (2002.) MIHAILO MIŠA JANKETIĆ (2003.) PETAR BANIĆEVIĆ (2004.) Automonografija dobitnika nagrade Dobričin prsten SVETLANA BOJKOVIĆ (2005.) BORA TODOROVIĆ (2006.) KSENIJA JOVANOVIĆ (2007.) PREDRAG EJDUS (2008.) 7 VOJISLAV BRAJOVIĆ (2009.) JELISAVETA SEKA SABLIĆ (2010.) RUŽICA SOKIĆ (2011.) PREDRAG MIKI MANOJLOVIĆ (2012.) JASNA ĐURIĆIĆ (2014.) SVEČANA DODELA NAGRADE DOBRIČIN PRSTEN PREDRAGU MIKIJU MANOJLOVIĆU NASLEĐE VELIKOG GLUMCA LJILJANA ĐURIĆ, predsednica Udruženja dramskih umetnika Srbije Verujem da većina vas poznaje istoriju Dobričinog prstena, ali isto tako verujem da ima i onih koji do sada ovu priču nisu čuli. Zato mi dozvolite da pročitam kratak zapis gospođe Ksenije Šukuljević Marković: Udruženje glumaca Kraljevine Jugoslavije dodelilo je zlatan prsten Dobrici Miluti- noviću, velikanu srpskog glumišta povodom četrdesete godišnjice njegovog umetničkog rada 1937. godine. Udruženje je smatralo da Dobricu Milutinovića treba izdvojiti iz plejade velikih glumaca i ovenčati nesvakidašnjom nagradom koja će se pamtiti i simbo- lizovati njegovu umetničku ličnost. Odlučilo je da prsten bude prelazni, da se dodeljuje Automonografija dobitnika nagrade Dobričin prsten najboljem glumcu i da se na taj način sačuva trajan spomen na Dobricu. Donet je i pra- vilnik po kojem je trebalo da Dobrica odredi dobitnika prstena ili da to učini odabrana tročlana komisija.
    [Show full text]
  • NOMINACIJE I NAGRADE Dobitnik ”Dobri~Inog Prstena” 06
    POZORI[NE NOVINE BROJ 139 NOVEMBAR 2006. GODINA XV CENA 50 DINARA NOMINACIJE I NAGRADE Dobitnik ”Dobri~inog prstena” 06 BORA TODOROVI] Nagrade 1980. LJUBA TADI] DOSADA[NJI DOBITNICI NAGRADE 1981. MIRA STUPICA 1982. MIJA ALEKSI] ”DOBRI^IN PRSTEN” 1983. ZORAN RADMILOVI] (za `ivotno delo) 1984. NEVENKA URBANOVA 1986. RAHELA FERARI 1988. BRANKO PLE[A 1990. DANILO STOJKOVI] 1992. MARIJA CRNOBORI 1994. MATA MILO[EVI] 1995. LJILJANA KRSTI] 1996. PETAR KRALJ 1997. OLIVERA MARKOVI] 1998. RADE MARKOVI] 1999. STEVAN [ALAJI] 2000. MIRA BANJAC 2001. VLASTIMIR \UZA STOJILJKOVI] 2002. STEVO @IGON 2003. MIHAILO JANKETI] 2004. PETAR BANI]EVI] 2005. SVETLANA BOJKOVI] 2006. BORIVOJE BORA TODOROVI] nepoznat i neustaljen proces dodele za- ka pesnikinja, o svom kolegi ~ija je pes- gradu, sa socijalne ta~ke gledi{ta nije mu slu`nih penzija biti br`i? Na osnovu ni~ka generacija poumirala mlada, a on potrebna i penzija zaslu`nog umetnika, Gordijevog ~vora? je ostao da stari sam. Napisala je: “I ali sa umetni~ke ona mu svakako pripa- OBE]ANJA SU DATA Ili je ovo samo slatko predizborno postepeno je rasla cena toga {to nije da, zar ne? (Osim ako je izmislio novo obe}anje u kampanji za sveop{te izbore, umro mlad!” Lepo je po`iveti du`e, ali oru`je, pa dobio Nobela za mir.) esti o nacionalnim penzijama za la jedan sastanak u trajanju od pome- koja je prakti~no ve} po~ela, mada su cena, na `alost, stalno raste! Dostojan- zaslu`ne umetnike govore o tome nute dve nedelje, ali bez pauze, bez spa- Ako pretpostavimo da }e se u prvom izbori tek u januaru.
    [Show full text]
  • Reposition-1.Pdf
    Introduction: Is every country too small for big ideas?1 Publication “(Re)positioning the region of Southeast Europe through culture” stems from the research conducted by the Creative Europe Desk Serbia within its Forum in 2017, the topic of which was exactly regional cooperation. Cre- ative Europe Forum 2018 shifts its focus on celebrating European cultural heritage, at the same time being related to the Republic of Bulgaria presiding over the Council of the European Union and dealing with EU integration of the Western Balkans. Due to this, an important segment of the CE Forum 2018 deals with regional cooperation in the feld of culture, and also cooperation of the region with the European Union. Bearing in mind the initiative of presiding over the EU Council has a clear political dimension, the debates during CE Forum 2018 will support future refections on the implementation of cultural strategy of the European Union. Our ambition is for the results presented in the publication “(Re)positioning the region of Southeast Europe through culture” to become a relevant segment in the implementation process of cultural strategy. The research was conducted in order to defne recommendations for the de- velopment of the region of Southeast Europe through culture. The aim was to analyse the presence of regional artists in relevant international manifesta- tions, the most important projects and initiatives from the domain of regional cooperation, strategic documents and legal frameworks of regional coopera- tion, and content of promotional touristic campaigns. The latter is especially important in the context of choosing content and the manner in which we present the region in the European and the international frameworks.
    [Show full text]
  • Croatian Cinema 01, Časopis
    match.tportal.hr Gledaj bilo gdje. Bilo kada. Prvi i jedini sportski Dostupan svima bez croatian cinema pay per view web obzira kojeg pružatelja hrvatski filmski magazin 1 / 2014. servis u Hrvatskoj. internetskih usluga koristite! JURIĆ TILIĆ & MALOČA FORŠPANI FILM I GORAN PRETPLAĆENI NA BLOCKBUSTERE 2014. FINANCIJE BOGDAN zvijezda iz videoteke croatian cinema croatian hrvatski filmski magazin 1 filmski magazin 2014./hrvatski uvodnik POčELA JE VELIKA POTRAGA ZA NOVIM publike, blockbusteri, a “Kauboji” (s četrdesetak tisuća posjeta) kult-film godine. Manjinski i ve- ćinski hrvatski filmovi puno su putovali i osvojili mnogo međunarodnih nagrada, osobito “Halimin put” Arsena Ostojića, “Krugovi” Srđana Golubo- vića, “Obrana i zaštita” Bobe Jelčića. Puno očeku- jemo od svjetske premijere “Projekcija” Zrinka hrvoje hribar Ogreste, kao i od spomenutih “Kauboja” kad krenu ravnatelj havc-a na festivale. okazali su mi jednom u Rusiji fotografiju Najviše me uzbuđuje trio “Kauboji”, “Obrana i za- komesara s kožnim ovratnikom, pozna- štita” i “Projekcije”. Ta tri filma – koja jedan na P tog po zaslugama za karijeru Andreja drugog nimalo ne nalikuju – ujedno ne nalikuju Tarkovskog. Gospoda u polucilindrima, članovi ni na koji film ikad prije snimljen u Hrvatskoj. Uprave RKO Picturesa, koji su Orsonu Wellesu U hrvatskom filmu počela je velika potraga za odobrili da snimi “Građanina Kanea”, nisu imali novim, za nepoznatom vrstom filma koja će biti u privlačnija lica. Ni s njima, vjerujem, ne biste rado stanju ispričati “nove zgode ove neobične zemlje”, proveli ljeto na otoku. Mislim na te slike dok se da se poslužimo rječnikom Ivane Brlić-Mažuranić. gledam u zrcalu. Priznajem da ne znam odgovor Producenticu i autoricu dokumentarnog filma na pitanje koja je točno uloga sustava u sudbini Danu Budisavljević nedavno smo zamolili da se pojedinog umjetničkog djela.
    [Show full text]
  • Films Projects & Talents from Serbia
    FILMS PROJECTS & TALENTS FROM SERBIA PRESENTED BY FILM CENTER SERBIA FROM SERBIA PRESENTED BY & TALENTS FILMS PROJECTS WWW.FCS.RS FILMS CANNES 2015 PROJECTS & TALENTS FROM SERBIA PRESENTED BY FILM CENTER SERBIA Including Ocial Selection CANNES 2015 CANNES 2015 TO SHOW AND STIMULATE EMOTIONS This year’s Cannes Film Festival, the most important film festival in the world, will see the screen- ing of Panama, the first feature film by Pavle Vučković. Its world premiere in the O cial Selection – Special Screenings programme will also mark the first time after 28 years that a Serbian debut feature film is included in the o cial selection of the most influential global film festival. Panama is a film authored by young people and for most of them this has been their first feature film making experience: screenwriter and co-producer Pavle Vučković, screenplay co-writer Jelena Vuksanović, producer Tatjana Žeželj-Gojković, director of photography Đorđe Arambašić, set designers Bojana Nikolić and Livija Mikić, costume designer Magdalena Klašnji, editor Bojan Kosović and young actors for which Panama was their film debut, Slaven Došo and Jovana Stojiljkovič. Others who have contributed towards the making of this film include Miloš Pjevač, Tamara Dragičević, Jelisaveta Orašanin, Nebojša Milovanović, Aleksandar Đurica, Branka Pujić, Andrija Daničić... Panama was produced mostly with financing from Serbia, with the support of partners from Slovenia and the United Kingdom. As a mostly Serbian production Panama does not increase the overall high share of co-productions in Serbian film industry, which in recent years has climbed as high as 50% The High Sun, by Dalibor Matanić, a co-production between Croatia, Slovenia and Serbia which will screened in the O cial Selection – Un Certain Regard, is a fine example of the need for coopera- tion and joint ventures into the art of moving pictures and the skill of showing and stimulating emotions.
    [Show full text]
  • Moma PRESENTS MAJOR SURVEY of SERBIAN FILMMAKER GORAN PASKALJEVIC Director Known for Such Films As Cabaret Balkan, Someone Else
    MoMA PRESENTS MAJOR SURVEY OF SERBIAN FILMMAKER GORAN PASKALJEVIC Director Known for Such Films as Cabaret Balkan, Someone Else’s America, and How Harry Became a Tree Celebrated with Retrospective of Thirteen Features and Two Shorts GORAN PASKALJEVIC January 9–31, 2008 The Roy and Niuta Titus Theaters NEW YORK, December 17, 2007— The Museum of Modern Art presents the first major North American survey of the films of Goran Paskaljevic, one of Europe’s most respected and critically acclaimed directors. The exhibition Goran Paskaljevic comprises new 35mm English-subtitled prints of 13 features and two shorts by the director, presented January 9–31, 2008, in The Roy and Niuta Titus Theaters. The director will be in attendance on January 9 at 7:00 p.m. to introduce his debut feature Cuvar Plaze U Zimskom Peridou (Beach Guard in Winter, 1976). The exhibition is organized by Laurence Kardish, Senior Curator, Department of Film. Paskaljevic (Serbian, b. 1947) spent much of his adolescence at the Belgrade Cinematheque, which his stepfather founded. At the age of 20 he studied cinema at FAMU (Film and TV School of the Academy of Performing Arts), the celebrated film academy in Prague, during the brief, heady period of liberalization in Czechoslovakia, but in 1973, during the early years of the Soviet occupation of Czechoslovakia, Paskaljevic returned to Yugoslavia, where he commenced making short films and documentaries for television. His first feature, Beach Guard in Winter, garnered international critical acclaim, and by the time he had completed The Powder Keg (a.k.a. Cabaret Balkan) 22 years and nine feature films later, he was one of Eastern Europe’s leading filmmakers.
    [Show full text]
  • Croatian Cinema 01, Magazine
    INTRODUCTION A GREAT QUEST FOR THE NEW HAS BEGUN Priest’s Children, Lapitch, the Little Shoemaker and The Mysterious Boy have become blockbust- ers and Cowboys (with 34,000 views) became the cult film of the year. Croatian minority and ma- jority co-productions have travelled extensively and won a great number of international awards, in particular Halima’s Path by Arsen Ostojić, Cir- hrvoje hribar cles by Srđan Golubović, A Stranger by Bobo Jelčić. ceo of croatian n Russia, I was once shown a photograph of I am most excited about the trio Cowboys, A Stran- audiovisual centre a commissary with a leather collar who was ger and Projections. These three films, which bare Iknown for jumpstarting Andrej Tarkovsky’s no resemblance to one another, are also radically career. The faces of the gentlemen in bowler hats, different from any other film that was previous- the board members of RKO Pictures that have ly shot in Croatia. A great quest for a new and un- granted Orson Welles permission to filmCitizen known kind of film has begun in Croatia, one that Kane weren’t any more attractive. I don’t believe will be able to tell “new anecdotes of this unusual that you would like to spend your summer vaca- country”, as Croatia’s famous author Ivana Brlic tion on an island with any of them. I think of those Mazuranic would put it. photos while watching myself in a mirror. I admit We have recently asked documentary author and that I do not know the answer to the question of producer Dana Budisavljević to join an interna- what exactly is the role of the system in the fate tional presentation of the Croatian audiovisual of an individual work of art.
    [Show full text]