match.tportal.hr Gledaj bilo gdje. Bilo kada.

Prvi i jedini sportski Dostupan svima bez croatian cinema pay per view web obzira kojeg pružatelja hrvatski filmski magazin 1 / 2014. servis u Hrvatskoj. internetskih usluga koristite! JURIĆ TILIĆ & MALOČA FORŠPANI FILM I GORAN PRETPLAĆENI NA BLOCKBUSTERE 2014. FINANCIJE BOGDAN zvijezda iz videoteke croatian cinema

rasiflsimgzn hrvatski/ 2014. magazin filmski 1 uvodnik

Počela je velika potraga za novim

publike, blockbusteri, a “Kauboji” (s četrdesetak tisuća posjeta) kult-film godine. Manjinski i ve- ćinski hrvatski filmovi puno su putovali i osvojili mnogo međunarodnih nagrada, osobito “Halimin put” Arsena Ostojića, “Krugovi” Srđana Golubo- vića, “Obrana i zaštita” Bobe Jelčića. Puno očeku- jemo od svjetske premijere “Projekcija” Zrinka hrvoje hribar Ogreste, kao i od spomenutih “Kauboja” kad krenu ravnatelj havc-a na festivale.

okazali su mi jednom u Rusiji fotografiju Najviše me uzbuđuje trio “Kauboji”, “Obrana i za- komesara s kožnim ovratnikom, pozna- štita” i “Projekcije”. Ta tri filma – koja jedan na P tog po zaslugama za karijeru Andreja drugog nimalo ne nalikuju – ujedno ne nalikuju Tarkovskog. Gospoda u polucilindrima, članovi ni na koji film ikad prije snimljen u Hrvatskoj. Uprave RKO Picturesa, koji su Orsonu Wellesu U hrvatskom filmu počela je velika potraga za odobrili da snimi “Građanina Kanea”, nisu imali novim, za nepoznatom vrstom filma koja će biti u privlačnija lica. Ni s njima, vjerujem, ne biste rado stanju ispričati “nove zgode ove neobične zemlje”, proveli ljeto na otoku. Mislim na te slike dok se da se poslužimo rječnikom Ivane Brlić-Mažuranić. gledam u zrcalu. Priznajem da ne znam odgovor Producenticu i autoricu dokumentarnog filma na pitanje koja je točno uloga sustava u sudbini Danu Budisavljević nedavno smo zamolili da se pojedinog umjetničkog djela. Ako netko poznaje pridruži jednoj međunarodnoj prezentaciji hr- način izmjere efekta koji model upravljanja ima vatskog audiovizualnog modela. Dana je donijela na kvalitetu kulturne proizvodnje, molim da se PowerPoint s fotografijama ljudskih lica. Odlučila javi na adresu iz impresuma. Bilo bi od pomoći. je pobrojiti cijelu generaciju mladih autorica i autora koji su u posljednje dvije godine dobili Mi smo u Hrvatskoj prije nekoliko godina promi- priliku da naprave svoje debitantske filmove jenili filmski model: filozofiju, energiju i praksu. pod okriljem HAVC-a. Prečesto se zabavljamo Zatim se promijenila i proizvodnja. Obično se objašnjavajući tehnologiju našeg funkcioniranja usredotočimo na brojke. Na primjer: već drugu – bilo da govorimo o našim financijskim bitkama godinu zaredom hrvatski film ustalio se na 11% ili proceduralnim finesama. To što radimo ima kinorepertoara, što je bolje od prethodnih 1-2%. jednostavniji cilj: probuditi novu energiju u stari- “Sonja i bik”, “Svećenikova djeca”, “Šegrt Hlapić”, ma i u isto vrijeme otvoriti prostor energiji novih, “Zagonetni dječak” postali su, slobodnom voljom onih mladih – to je sav smisao onoga što radimo.

3 SADRŽAJ croatian cinema br.1, siječanj 2014. croatian br.1, cinema 10 goran bogdan Novu zvijezdu domaćeg filma sljedeće godine gledat ćemo u još više filmova

48 traži se nova prvakinja hrvatskog filma

Tihana Lazović, Ivana Rushaidat i Lana Barić ove su godine istaknule kandidaturu

3 uvodnik / 7 vijesti / 10 intervju: goran bogdan / 18 projekt digitalizacije kinomreže / 22 hrvatski film u 2013. / 30 kalendar filmskih festivala u 2014. / 31 hrvatski film na međunarodnim festivalima / 32 gost kritičar: “visoka modna napetost” / 34 paralelni intervju: jurić tilić & maloča / 39 hrvatski film u fokusu / 40 gospodarski učinci hrvatskog filma / 44 intervju: nevio marasović / 48 glumice koje su obilježile 2013. / 54 “projekcije”: kamera branka linte / 56 “obrana i zaštita”: kad se kamera koleba / 58 “svećenikova djeca” i “majstori”: dvije scenografske priče / 64 pazi, u hrvatskoj se ponovo snima! / 67 hrvatski film u 2014. / 73 tko je tko u hrvatskom filmu / 74 nemilosrdni gadovi vs. “kauboji”

4 SADRŽAJ 54 “projekcije”

Kad je kamera u 34 centru zbivanja pretplaćeni na blockbustere Ankica Jurić Tilić i Ivan Maloča u paralelnom intervjuu 67 foršpani 2014.

30 filmova koje nestrpljivo očekujemo 18 u 2014. godini digitalizacija hrvatskih kina

Projekt digitalizacije spasio je neovisna kina od sigurne propasti

impressum croatian cinema hrvatski filmski magazin / izdavač hrvatski audiovizualni centar Nova ves 18, 10 000 Zagreb, Hrvatska / za izdavača hrvoje hribar / savjet magazina tina hajon, mario kozina, ana mikin, drago perić, vanja sremac / glavni urednik igor tomljanović / dizajn orsat franković / prijelom flomaster d.o.o. / koncept global studio d.o.o. / fotograf alan vajdić / lektura amra milivojević / suradnici mario duspara, janko heidl, ivana miloš, sanja muzaferija, arsen oremović, damir radić, ivan-vanja runjić, mario sablić, saša vejnović / tisak grafički zavod hrvatske d.o.o. Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb, Hrvatska

* fotografiju na naslovnici snimila je mare milin

5 6 ILM F NEWS “svećenikova djeca” dotaknula nebo

u berlinu od međunarodnih festivala na kojima su hrvat- ski filmovi već dulje vrijeme redovni sudionici, proboj u međunarodnu kinodistribuciju mnogo je teži zalogaj koji bi najgledaniji hrvatski film u 21. stoljeću konačno mogao zagristi.

Nominacija za Europsku filmsku nagradu filma Inače, Europska filmska nagrada za najbolji film Vinka Brešana “Svećenikova djeca”, u kategoriji godine otišla je filmu “Velika ljepota” (“La grande najbolje komedije, jedan je od najvećih uspjeha bellezza”) Paola Sorrentina, najboljim glumcem hrvatskoga filma, neovisno o činjenici da mu proglašen je Toni Servillo koji igra glavnu ulogu je sama nagrada na kraju izmaknula. Budući ostarjelog pisca u ovom filmu, a glumicom Veerle vinko brešan da je u konkurenciji bio i slabašni film “Putnici Baetens za ulogu u belgijskom filmu “The Broken I nominacija među četiri ljubavnici” Pedra Almodovara i slabo poznat ta- Circle Breakdown”. Nagrada za najbolji scena- najbolje europske komedije lijanski film “Dobrodošli, predsjedniče” Riccarda rij pripala je Francoisu Ozonu za film “U kući” godine velik je uspjeh Milanija, nagradu je odnio film “Sve što trebaš je (“Dans le Maison”), a za glazbu veteranu Enniju ljubav”, relativno konvencionalna romantična Morriconeu za film Giuseppea Tornatorea “Naj- komedija renomirane danske redateljice Susanne bolja ponuda”. Nagradu za životno djelo primila Bier (dobitnica Oscara za film “U boljem svijetu”). je Catherine Deneuve. ∆

Iako je bilo jasno da “Svećenikova djeca” nisu među favoritima, ipak je postojala određena šan- sa da iskoriste priliku, no kad se to već nije do- godilo, ostaje činjenica da su “Svećenikova djeca” tek treći hrvatski film nominiran za ovu nagra- du. Prije njega to je uspjelo filmovima ­“Krhotine” Zrinka Ogreste i “Ta divna splitska noć” Arsena A. Ostojića, oba u kategoriji mladog filma. No, sudeći prema riječima producenta filma Ivana Maloče, još je veća satisfakcija proboj u redovitu kinodistribuciju u cijelom nizu zemalja, poput Italije, Norveške, Islanda, Poljske, Španjolske, Švedske, Brazila, Južne Koreje i SAD-a. Za razliku

7 croatian cinema

Hrvoje Hribar dobio odličje Viteza reda umjetnosti i književnosti

Ravnatelju Hrvatskog cusko-hrvatskoj filmskoj koprodukciji, audiovizualnog centra organizaciju festivala hrvatskog filma ministrica kulture i Croatie, la voici!, održanog prošle godi- komunikacija Republike ne u Parizu, te za podršku francuskom Francuske, Aurélie Filippetti, Nacionalnom centru za kinematografiju dodijelila je odličje Viteza u borbi za izuzeće europskog audiovizu- reda umjetnosti i književnosti alnog sektora iz trgovinskog sporazuma za 2013. godinu Europske unije i SAD-a.

Francuska veleposlanica u Hrvatskoj Vitez reda umjetnosti i književnosti Michèle Boccoz uručila je 4. prosinca od- (Chevalier de l’ordre des Arts et des ličje Viteza reda umjetnosti i književno- Lettres) francusko je nacionalno odlič- sti za 2013. godinu ravnatelju Hrvatskog je kojim od 1957. godine Ministarstvo audiovizualnog centra Hrvoju Hribaru kulture (danas Ministarstvo kulture i za zasluge u kulturnoj suradnji i jačanju komunikacija) odaje priznanje pojedin- veza hrvatskog i francuskog audiovizu- cima iz Francuske i svijeta za njihove alnog sektora. U obrazloženju se navodi zasluge u području kulture i umjetno- da se Hribaru odličje dodjeljuje za pre- sti. Ovo priznanje dosad su u Hrvatskoj, danost jačanju odnosa Francuske i Hr- među ostalim, dobili i Tereza Kesovija, vatske otkad je postao ravnatelj HAVC-a, Ivan Picelj, Predrag Matvejević, Andrea zasluge na potpisivanju ugovora o fran- Zlatar-Violić te Ivan Ladislav Galeta. ∆

hrvatska casting direktorica u žiriju za dodjelu nagrade shooting stars 2014

Jedna od najutjecajnijih glumačkih film- dama. Oriana Kunčić jedina je hrvatska skih nagrada za mlade talente, Shoo- casting direktorica i jedna od rijetkih ting Stars, dodjeljuje se svake godine na stručnjaka u regiji za to specifično pod- filmskom festivalu u Berlinu, a među 24 ručje filmske pretprodukcije. U toj funk- prijavljena glumca žiri će izabrati dese- ciji, ali i kao asistentica režije, radila je tero ravnopravnih dobitnika. I dok smo na filmovima kao što su “Grbavica” i “Na prethodnih godina imali nagrađene glu- putu” Jasmile Žbanić, “Gospođica” Andre- mice Zrinku Cvitešić i Mariju Škaričić, je Štake, “Obrana i zaštita” Bobe Jelčića, ove je godine veliko priznanje hrvatskoj “Snijeg” Aide Begić i “Storm” Hans-Chri- kinematografiji odabir Oriane Kunčić u stiana Schmida koji je 2009. godine igrao peteročlani žiri koji će odlučivati o nagra- u službenoj konkurenciji Berlinalea. ∆

8 film news

HRVATSKI BLOCKBUSTERI 2013. je godina najbolje gledanosti hrvatskog filma od osamostaljenja Hrvatske do danas

Pet hrvatskih filmova prikazanih u redovnoj kinodistribuciji zaslužili su titulu hit-filma pri- vukavši u kino više desetaka tisuća gledatelja, a dva su filma nadmašila granicu od sto tisuća gle- datelja. Domaći hit godine je film Vinka Brešana “Svećenikova djeca” koji je u redovnoj distribuciji vidjelo 158 tisuća gledatelja, no tome se može pri- dodati još nekoliko tisuća gledatelja na posebnim projekcijama, poput one festivalske u pulskoj Areni pred gotovo pet tisuća gledatelja. Ekrani- zacija “Šegrta Hlapića” nije prikazana na pulskom festivalu, no i bez toga bilježi izvrsne rezultate, a ipak se očekivao nešto bolji rezultat, tim više što iako je film još uvijek u redovnoj kinodistribuciji, je kazališnu predstavu prema kojoj je snimljen već ga je pogledalo više od sto tisuća ljudi. Lijepo film pogledalo više od sto tisuća gledatelja, dakle je vidjeti da neki domaći film­ovi, snimljeni za tri puta više nego što ih je pogledalo film Tomi- iznose koji se u Hollywoodu potroše samo na ca- slava Mršića. tering, uspijevaju konkurirati, a često i nadmašiti megaprodukcije sa šest nula, poput “Čovjeka od Nažalost, i dalje velik dio domaće filmske pro- čelika” ili “Gravitacije”, a tek je nekoliko filmova dukcije u kinima prolazi ispod radara te privlači poput “Štrumpfova 2” i “Hobita” ostvarilo bolji doista malen broj gledatelja pa se može reći da je rezultat od “Svećenikove djece”. šteta što je, u najmanju ruku, zanimljiv film Bobe Jelčića “Obrana i zaštita” vidjelo tek nešto više od Imamo li u vidu da su u 23 godine postojanja hr- 2500 gledatelja, a mnogi drugi domaći filmovi za- vatske države tek četiri domaća filma postigla bilježili su još i slabiji rezultat. Unatoč tomu, 2013. gledanost veću od sto tisuća gledatelja (“Kako je bila je najbolja kinogodina za hrvatski film još od počeo rat na mom otoku” Vinka Brešana, “Što je osamostaljenja Hrvatske, godina u kojoj su doma- muškarac bez brkova” Hrvoja Hribara, animirani ći naslovi konačno zaslužili status blockbustera. ∆ film Milana Blažekovića “Čudnovate zgode šegrta Hlapića” i “Maršal” Vinka Brešana), ovaj rezultat dodatno dobiva na značaju, tim više što je broj ki- noposjetitelja ipak u padu te nije realno očekivati top 5 hrvatskih blockbustera da neki film nadmaši rekord od 337.000 gledatelja koji drži film “Kako je počeo rat na mom otoku”. film broj gledatelja Najugodnije iznenađenje svakako je romantič- na komedija Vlatke Vorkapić “Sonja i bik” (koja Svećenikova djeca 158.000 je, doduše, veći dio svojih gledatelja skupila još Šegrt Hlapić 118.000* tijekom 2012.) te koja je ujedno najzaslužnija za Sonja i bik 97.500 promociju najvećeg novijeg glumačkog otkrića, Zagonetni dječak 69.000 Gorana Bogdana (s kojim razgovaramo na stra- Kauboji 33.500* nicama koje slijede). * film se još nalazi u kinodistribuciji pa navedeni Iako se nalazi na petom mjestu najgledanijih broj gledatelja nije konačan domaćih filmova godine, od komedije “Kauboji”

9 croatian cinema

Vinko Brešan najutjecajniji je domaći filmaš, a “Tko pjeva zlo ne misli” Kreše Golika najbolji je film svih vremena prema istraživanju agencije “Promocija plus” provedenom krajem rujna ove godine. Hrvati očito vole komedije, Hrvati no premalo idu u kino, a ključnu ulogu u promociji domaćeg filma još uvijek može i se vole treba odigrati televizija sami sebi smijati i onda kada im je najteže

tekst drago perić

Trend rasta proizvodnje, ali i kvalitete godine starosti. Naime, čak 90% starijih prvom mjestu drže akciju/avanturu, a domaćeg filma, koju prati gledanost po- od 50 godina gleda filmove na televiziji, komedija je druga. Koliko Hrvati vole jedinih hitova, još nije promijenio neke a 80% onih od 25 do 50 godina. Tek ne- komedije pokazuje i činjenica da su ko- ustaljene predrasude o domaćem filmu, što više oko 45% populacije od 15 do 24 medije zauzele prvih pet mjesta najboljih čak ni nakon doista značajnih uspjeha godine koristi TV ekran, ali preko 50% domaćih filmova svih vremena. Najbo- na kinoblagajnama. Sva je prilika da se koriste kompjutor za uživanje u filmu. I k lji film svih vremena po ocjeni publike percepcija publike prema domaćem filmu tome, mladi “netokrati” dvostruko više od je “Tko pjeva zlo ne misli”, zatim slijede promijeni i da neki filmovi, koji imaju ostalih posjećuju kino. Na mladima svijet “Kako je počeo rat na mom otoku”, “Sveće- “nesreću” da nisu komedije, kao “Obrana i ostaje, a onda i film koji će kad sadašnja nikova djeca”, “Što je muškarac bez brko- zaštita” Bobe Jelčića, svojom kvalitetom mladež uđe u tridesete, polako ukloniti va” i “Sonja i bik”. A na sedmom mjestu je privuku znatno više publike. televiziju s trona filmofila kao medij koji i “Maršal”, treći film Vinka Brešana među je samo za starce, barem kada su filmo- prvih deset. Sad definitivno znamo tko je Agencija Promocija plus, krajem rujna ove vi u pitanju. Čini se da se domaća javna najodgovorniji za smijeh u Hrvata. Vinko godine, provela je za HAVC prvo istraži- televizija osobito ne zabrinjava, i sada Brešan, a ne više general Rojs. vanje kinopublike. Cilj istraživanja bio se ponaša kao da je domaćem filmu već je utvrditi navike gledanja filmova, po- mjesto na zaslonu kompjutora umjesto da Glumci su glavni razlog odabira pojedinog sebno navike gledanja filmova u kinima pridržavamo kapke otvorenima da bismo filma kada su u pitanju uvozni proizvodi, uz poseban osvrt na doživljaj domaćeg nešto prije ponoći ugledali poneki domaći obično američki, a to nije slučaj kada ispi- filma. Kvantitativno istraživanje prove- film. U svemu tome raduje i činjenica da tanici odgovaraju na pitanje o razlozima deno je na 1000 ispitanika u cijeloj Hr- nam kokice neće pojesti filmove, osobito gledanja domaćeg filma. Tu je ključni po- vatskoj, a standardna pogreška iznosi nakon ovogodišnje digitalizacije 28 ne- ticaj preporuka prijatelja. Nešto očito ne +-3,1%. Gotovo tri četvrtine ispitanika, ovisnih kina u svim regijama Hrvatske štima. Imamo generaciju sjajnih glumica točnije 73,6%, filmove, strane i domaće, koju je provelo Ministarstvo kulture u i glumaca, a imali smo to i prije, također najčešće gleda na televiziji, a tek nešto suradnji s HAVC-om. imamo mogućnost i ozbiljnijeg utjecaja više od 2% u kinu. Ostaje 23,4% onih koji medija, ali to očito tek treba iskoristi- najčešće koriste kompjutor za gledanje A što to volimo gledati? Na prvom su nam ti za korist domaćeg filma i publike. Na “sprženog” ili “skinutog” filma s interne- mjestu komedije, a nakon toga akcija, tri- potezu je HAVC zajedno s redateljima i ta. I to su, prije sviju, mladi od 15 do 24 ler i drama. Amerikanci, primjerice, na producentima.

10 film news

Hrvatska publika voli domaće fi lmove, iako još uvijek, pomalo atavistički vje- preferencije gledanja filmskiH ruje da je fi lm iz susjednih država bolji, a Žanrova u kinu to već neko vrijeme pokazuju i rezultati na domaćim kinoblagajnama. Brešano- KoMedija Filmski Žanr Udio va “Svećenikova djeca”, s gotovo 160.000 Komedija 22,7% gledatelja, imala su najveću gledanost u Akcijski 17,7% ovom stoljeću, prestigavši za nekoliko Triler 12,7% tisuća Hribarovu komediju “Što je muš- aKCija Drama 11,3% karac bez brkova”, a “Sonja i bik” Vlatke sF Znanstveno-fantastični (SF) i fantastični 6,6% Vorkapić dobacio je do gotovo 100.000 tRileR Ljubavni/romantična komedija 6,1% gledatelja, slijede “Koko i duhovi” Daniela dRaMa Gledam sve fi lmske žanrove 6,1% Kušana s oko 80.000 i “Zagonetni dječak” Dječji 5,4% Dražena Žarkovića sa 70.000 gledatelja. Animirani 4,4% U kinima se prikazuje još jedan domaći titetom, ali očito posljednjih godina naju- Horor 3,2% fi lm za djecu, “Šegrt Hlapić” Silvija Pe- spješnija kinematografi ja u regiji donosi Povijesni 2,1% tranovića, koji je već nakon nešto više respektabilne zarade distributerima i Glazbeni/plesni (mjuzikl) 0,3% od mjesec dana prikazivanja pogleda- kinoprikazivačima. Nažalost, ne toliko Avanturistički 0,3% lo blizu 120.000 gledatelja. Tu svakako producentima i autorima. Očit je problem Art 0,3% treba ubrojiti i manjinske koprodukcije, i prelazak granice naših fi lmova, prije Kriminalistički 0,2% a među njima se po gledanosti “Parada” svega unutar regije koja je nekad bila je- Vestern 0,1% nalazi u samom vrhu. Domaći su fi lmovi dinstveno tržište, a kad je fi lm u pitanju, Ne znam 0,5% tako zasjenili mnoge megahitove ame- nema pametnog razloga da opet to ne ričkih distributera koji su, dakako, i dalje postane. Kinopublika niti izaziva inciden- u tretmanu domaćih distributera i pri- te, niti je moraju čuvati kordoni policije, kazivača poslovno atraktivniji radi tzv. ona samo treba dobar fi lm na jezicima dugog repa u ponudi fi lmova. Domaća koji itekako povezuju naše kulture. Zato, kinematografi ja ne može parirati kvan- krenimo u kino! ∆ doŽivljaj najBoljeg Hrvatskog razlozi gledanja domaĆeg filma sviH vremena filma u kinu

Naziv fi lma Udio Razlozi Udio Tko pjeva zlo ne misli 17,0% Preporuka prijatelja 13,0% Kako je počeo rat na mom otoku 11,8% Volim domaće fi lmove 10,1% Svećenikova djeca 7,3% Dobra promocija fi lma 6,6% Što je muškarac bez brkova 5,7% Dobra radnja fi lma 4,5% Sonja i bik 3,0% Dobre kritike fi lma 4,5% Metastaze 2,2% Primarno je druženje pri odlasku u kino, tako i u slučaju domaćeg fi lma 4,2% Maršal 2,0% Medijska popraćenost fi lma 4,0% Bitka na Neretvi 1,9% Znatiželja 3,7% Vlak u snijegu 1,4% Bliskost tematike fi lma 3,4% Sokol ga nije volio 1,3% Dobri glumci 3,4% Breza 1,2% Volim pratiti zbivanja na domaćoj kinematografi ji 3,2% Duga mračna noć 1,0% Svaki dobar fi lm volim pogledati u kinu, pa tako i domaći 2,9% Kad mrtvi zapjevaju 0,7% Baš zato što su domaći 2,1% H-8 0,6% Volim kino ambijent 2,1% Ljudožder vegetarijanac 0,6% To je jedina mogućnost gdje mogu pogledati fi lm koji je tek izašao 1,6% Život sa stricem 0,6% Zbog doživljaja na većem ekranu 1,6% Deveti krug 0,5% Da podržim hrvatsku produkciju 1,3% Konjanik 0,5% Aktualnost fi lmske priče 1,1% Pjevajte nešto ljubavno 0,5% Očekujem dobar fi lm 1,1% Glembajevi 0,4% Zabava 1,1% Ostalo 11,4% Ostalo 8,7% Ne znam 24,9% Ne znam 10,6% Nijedan 3,2% Nemam poseban razlog 5,3% Ne gledam domaće fi lmove 0,3%

11 BO

intervju razgovarao Janko Heidl foto Alan Vajdić GDAN

Glumac koji je ove godine spojio tri sjajne filmske, jednu televizijsku i nekoliko kazališnih uloga nedavno je nagrađen i kao najbolji glumac na međunarodnom festivalu u Indiji

oran Bogdan, jedan od najistaknutijih mla- drami “Broj 55” Kristijana Milića, crnohumornoj đih hrvatskih filmskih i kazališnih gluma- antiglazbenoj satiri “Svinjari” Ivana Livakovića, G ca, za prvu glavnu ulogu u dugometražnom društveno-kritičkoj obiteljskoj drami “Mirni ljudi” igranom filmu, u prošlosezonskom domaćem hitu Ognjena Sviličića i srbijanskoj obiteljskoj drami “Sonja i bik” Vlatke Vorkapić, u listopadu je nagra- “Dječaci iz Ulice Marksa i Engelsa” Nikole Vukčevića. đen kao najbolji glumac međunarodnog Filmskog festivala Tamil Nadu u indijskom Chennaiju. U ”Nisam vjerovao kad su mi rekli da sam nagrađen u studenom je za svoj kazališni rad dobio nagradu Indiji! Mislio sam da me netko zeza. Ali to je sjajno! publike Teatar.hr kao izvođač godine, a HAVC ga Osjećam se počašćeno što me HAVC predložio za je kandidirao za priznanje Shooting Stars 2014., nagradu Shooting Stars. Bio bih jako sretan kad bi koje na filmskom festivalu u Berlinu predstavlja nešto od toga bilo, no ne očekujem mnogo. Ne želim i promovira najbolje mlade europske glumce. Na biti preskroman ili preponizan, ali posrijedi je vrlo televiziji ga trenutačno možemo gledati u seriji ozbiljna konkurencija iz cijele Europe, to su mahom “Na terapiji” Tomislava Rukavine i Marka Škopa. mladi ljudi od dvadeset pet godina s dvadeset glav- Osim u “Sonji i biku”, zapažene uloge na velikom nih uloga iza sebe i nekoliko ozbiljnih nagrada na platnu odigrao je u komedijama “Svećenikova prestižnim A-festivalima. Ja već imam trideset tri i djeca” Vinka Brešana i “Majstori” Dalibora Mata- mnogo manje filmskih uloga, tako da mi se čini kako nića, a uskoro ćemo ga vidjeti u ratnoj akcijskoj sam malo zalutao, ali ipak mi je drago biti u toj ekipi.”

1224 13 “sonja i bik” Romantična komedija u kojoj upravo snimate “broj 55” u režiji nastupa s Juditom Franković kristijana milića. privukla je gotovo sto tisuća gledatelja Film je utemeljen na, nažalost, istinitom do- gađaju iz rujna 1991., kada su pripadnici jedne naše satnije poginuli u srpskom selu na liniji razgraničenja, gdje je njih dvadesetak dvade- set četiri sata odolijevalo cijeloj srpskoj vojsci tog područja. Baš smo danas snimali prizor u kojem nas odvoze kao leševe, naslagane jednog na drugoga. Bilo je naporno, a na koncu nismo glumački uzori uspjeli snimiti scenu jer je pala blenda, nije “Bill Murray i Joaquin Phoenix u likovima koje tumače uvijek bilo dovoljno dnevnog svjetla, tako da sutra nastoje pronaći žive ljude” ponavljamo. Kristijan Milić je bez daljnjega u samom vrhu hrvatskih redatelja. Jedan od onih koji vole film! Mislim da ima nešto od stare američke škole, od onoga što smo svi voljeli gledati u djetinjstvu, velike filmove Spielberga i Kubricka, pa “Ramba” i “Rockyja”. Nitko nije s jedanaest godina gledao “Inarritua”, zar ne? Ovo što sam dosad vidio od “Broja 55” stvarno izgleda dobro, i mnogo je skuplje nego što jest. Mislim da radimo velik spektakl kakvog ovdje nije bilo ni blizu, mislim da tolika količina speci- jalnih efekata nikad prije nije viđena na našem filmu. Osim prije rata. Malo baca na one velike Bulajićeve, odnosno bulajićevske filmove kao što su “Bitka na Neretvi” i “Kozara”, “Sutjeska” Stipe Delića i ostale.

14 intervju: goran bogdan

koliko tu ostaje prostora za glumca? glumili ste u mnogo kratkih studentskih filmova. prije četiri-pet godina na danima To je film akcije, film situacije, sve se događa u hrvatskoga filma malne u svakom trećem dvadeset četiri sata. Kad sam razmišljao o tome, filmu – eto gorana bogdana! shvatio sam da bi tu možda bilo najpametnije samo reagirati na ono što se događa oko tebe. Ne Dosta kasno sam upisao ADU u Zagrebu. Imao bi bilo ni pošteno, ni pametno graditi karakter, sam već dvadeset pet godina, a kolege su došle proturiti dramsku ulogu, potencirati sebe kao s osamnaest. Činilo mi se da oni imaju još cijeli lik. Riječ je o situaciji u kakvoj se nitko od tih život pred sobom, da imaju mnogo više mogućno- ljudi nikad prije nije našao. Sa svime se susreću sti za pogrešku nego ja, koji sam već bio završio prvi put, ni u jednom od njih ne postoji neki bazen jedan fakultet i počeo raditi. Osjećao sam se kao iskustava koja mogu iskoristiti i znati se ponaša- da imam manje vremena, kao da moram više raditi, ti. Nije tu bilo podrazumijevanja, nego: snađi se, brže shvatiti jer nemam vremena kao drugi. Dugo druže! Moj lik je Tomo, jedan od tih vojnika. Po- sam se tražio drugdje i onda sam ovdje morao stoje stvarni likovi, a mi smo uzeli samo njihovu požuriti. Plus, kako Akademija prve tri godine sudbinu, ali nismo ih direktno kopirali. Nismo zabranjuje rad izvan Akademije, jedino što sam to htjeli, iz pijeteta prema žrtvama. Zajednički mogao, jedino što sam imao kao dopušten prostor smo odlučili stvarati nove ljude koji su se našli igre, bile su studentske vježbe kolega redatelja u toj situaciji. Ja ne znam kome sam se i jesam li kojima sam pristupao s golemim entuzijazmom. se uopće približio nekom od njih. Zamislio sam To je bio prostor ispipavanja, isprobavanja, i bilo čovjeka koji nije imao vojnog iskustva prije nego mi je divno. Osjećao sam se kao pionir koji otkriva što je došao braniti svoju državu, čovjeka čistog nove zemlje na Divljem zapadu. Sve je bilo novo, ne i poštenog, koji je imao svoj normalan, civilni samo meni nego i kolegama redateljima kojima je život, a onda se našao u tom nesretnom ratu, u toj to bio mahom prvi, drugi ili treći film pa smo za- situaciji, prepadnut. Pokušao sam ga napraviti jedno otkrivali što jest, a što nije. Imao sam sreće što životnijim i vidjet ćemo jesam li uspio u tome. da sam tada radio s divnim redateljima: s Hanom Jušić, Sonjom Tarokić, Filipom Mojzešom, Dainom što vam se najviše sviđa u filmskoj glumi? Oniunas Pusić, Ivanom Livakovićem... Hvala im, jer sam uz njih, zajedno s njima, naučio jako mnogo. Kad sam bio mali, živio sam u Širokom Brijegu, Poslije, gledajući te filmove, primijetio sam da sam nažalost u ratno i poslijeratno vrijeme. Nije bilo ni s vremenom uspio razviti filtre, smanjiti geste i kazališta, ni ičega. Jedino što sam imao, bili su fil- grimase koje su mi zbog silnog entuzijazma u po- movi. Gutao sam ih. Radio sam u videoteci, događaj četku znale biti prejake, na zube, na silu... Upravo mjeseca bio mi je izlazak časopisa Hollywood koji radom u tim filmovima shvatio sam i naučio kako sam jako volio. Obožavao sam svaki segment filma, dobiti neke efekte iz manjih, više mentalnih nego “svećenikova djeca” obožavam ga i dan-danas. Kad sam došao u Zagreb fizičkih napora. Daleko od toga da sam sad izgra- Nesretni mladoženja u filmu studirati ekonomiju, statirao sam gdje god sam mo- đen glumac, tražim još mnogo toga i neću prestati. Vinka Brešana gao. Na snimanju filma “Sto minuta Slave” Dalibora Matanića nosio sam scensku tehniku, sve me je zanimalo. Meni je filmski set praznik, produženi raspust. Katkad se ozlijediš, katkad si uznemiren dramama i situacijama koje glumiš, bude teško, naporno, hladno, vruće... Ali kad sve to maknemo, samo bivanje na setu je nešto predivno. Jednostav- no volim biti dio tog vašara, nema tu velike filozo- fije. Za razliku od kazališta, gluma pred kamerom, u krupnom planu, ne dopušta ni mrvu laži. Kamera vidi sve, svako pretjerivanje, svako podigravanje. Dijapazon pogotka je jako uzak. Još, dakako, učim: kako, što i koliko daleko mogu otići. Prvi je stupanj postići prirodnost koju kamera zahtijeva i koja je nužna. Onda drugi stupanj – kako iz te prirodnosti pokušati ispričati priču, stvoriti lik koji je drugačiji od tebe. To je beskrajno polje igre koje još otkrivam i ne uspijevam svaki put, ali kad uspijem – a to sam osjetim – riječ je o neograničenoj, neopisivoj sreći.

15 16 “majstori” U filmu Dalibora Matanića s Nikšom Butijerom

intenzivno glumljenje u studentskim izmišljali film na licu mjesta – gegove, padove i vježbama se, dakle, može preporučiti pokrete prethodno smo vježbali s Irmom Omerzo, kao vrlo dobra škola? no pripreme za snimanje bile su vrlo kratke i bilo je nemoguće sve precizno koreografirati. Bili Nema bolje. Radiš s raznim ljudima, mnogo naučiš smo na jako tankom ledu. Zdušno smo radili i o odnosu redatelj – glumac, pogotovo kad su ti zadovoljan sam “Majstorima”, no rado bih izbrusio redatelji mladi pa ni sami ne znaju svoju vokali- ponešto od svoje izvedbe. Možda bi bilo još bolje, zaciju, nemaju svoj izraz, svoj način komunika- možda bi bilo lošije, tko zna, no doista me zanima cije. Mnogo naučiš o jeziku među ljudima, naučiš kamo smo mogli otići da smo imali više vremena. prepoznati nejasnu uputu. Ponekad ni etablirani redatelji nisu osobito vični radu s glumcima, a volite li više da vas redatelji čvrsto zahvaljujući prethodnom radu s kolegama stu- vode ili da vam daju slobodu? dentima, naučio sam iz malo informacija dobiti ono što mi treba kao glumcu. Volim probe. Bilo mi je lijepo kada smo s Vlatkom Vorkapić dva mjeseca probali prije snimanja “So- gledajući vas u filmovima u kojima ste nje i bika”. Na probama se stekne sigurnost, mozak glumili, stječe se dojam da vas više prestane misliti na zadanosti i počne stvarati ono vesele uloge koje su komične. što je vrhnje, krema svega. To se može dogoditi ili bez ijedne probe, ili od jako mnogo proba. Najgo- Slučajno se tako dogodilo. Ja još tražim koji sam lik, re mi je ostati negdje između. Uvijek dobro igra tko zna hoću li ga ikad naći? Na kraju krajeva, nije ni svježina, ali ja bih radije probao više nego manje, bitno, bit ću koji god treba. Među omiljenim glumci- jer najbolja se improvizacija dogodi nakon mnogo voli probe ma su mi, recimo, Bill Murray i Joaquin Phoenix jer proba. One te čvrsto smjeste u tračnice, tako da “Bilo mi je lijepo kada u ulogama, likovima, nastoje pronaći žive ljude koji nema šanse da skreneš, a sve što onda gore lama- smo s Vlatkom Vorkapić imaju i svoje mrakove i svoje duhovite trenutke. taš i dodaješ ostaje u službi te osnove. To - istovre- dva mjeseca probali prije mena sigurnost i ludost - najdivniji je osjećaj. ∆ snimanja ‘Sonje i bika’” uloga prepuna nijemofilmske fizičke komedije, gegova i slapsticka, kakvu glumite kao nespretnjaković ilija u “majstorima”, nešto je novo u hrvatskom filmu.

To je bila gluma slobodnog pada. Kada bi krenuo kadar, nisam znao što će se usput dogoditi, nisam imao jasan plan. Jedanput bih srušio stol, drugi put tanjur, treći put svjetiljku, pa bi se otvorio kišobran..., to su bile intuitivne odluke u djeliću sekunde, neki oblik improvizacije na filmu. Čak i na snimanju prvog kadra filma, duge vožnje, jedanput bi bilo ovako, drugi put onako. U cilju da bude što prirodnije, više sam nastojao snaći se, da se bacim pa da preživim, nego što sam radio nešto točno predviđeno. Ponekad je bilo bolno i opasno, bilo je i ozljeda, doslovno i krvi. Naravno, nismo

17 U ambicioznom projektu digitalizacije mreže neovisnih kina čak je 28 kinodvorana u 27 gradova opremljeno suvremenom opremom za kinoprojekcije Digitalizacija Među njima je bilo velikih i nekad vrlo popularnih kinoprikazivača, ali i onih malih. No, bez obzira gdje se nalazili, jesu li mali i nepoznati ili se nekad pred njihovim blagajnama protezao nepregledan red, donedavno su svi bili na rubu egzistencije. tekst saša vejnović Od sigurne propasti spasila ih je akcija HAVC-a i foto arhiva havc-a Ministarstva kulture te lokalnih zajednica. HAVC je na čelu s Hrvojem Hribarom osmislio projekt, a financirali su ga Ministarstvo kulture i lokalna igitalizacija kina nije pitanje sigurnosti, zajednica. nego jednostavno vašeg određenja, jeste li D kino ili niste. Bez te digitalne opreme više Ova faza digitalizacije hrvatskih neovisnih kina niste kino – kaže Marijana Bošnjak, direktorica završena je 10. listopada projekcijom filma “Kau- Kinematografa Osijek, objašnjavajući što za nju boji” u svim novoopremljenim kinima, a rezultat znači digitalni projektor kojim je uz pomoć države je najveće tzv. otvaranje nekog domaćeg filma i lokalne zajednice opremljeno i njihovo kino. u povijesti, istovremeno u čak 42 dvorane. “Do ovakvih projekata ne bi došlo da netko nije imao hrabrosti reći – mi imamo pravo na svoje kino. Ovo SVAKI NOVI DIGITALNI PROJEKTOR STAJAO će vam kino pružiti uvid u jednu drugu stvarnost i uvid u tip filmova koje ne možete inače vidjeti u JE GOTOVO POLA MILIJUNA KUNA, IZNOS redovnim filmskim i televizijskim programima. PODJEDNAKO NEDOSTIŽAN KINIMA I U To pravo da gledate nešto drugačije znači pravo na drugačiji život, pravo na promjenu, da mislite VELIKIM, i POSEBNO U MANJIM GRADOVIMA drugačije i da dalje hrabro pratite i izvodite pro- jekte. A naš je posao da prepoznamo vaše ideje te I drugi voditelji kina širom Hrvatske, naročito im damo potporu“, izjavila je Andrea Zlatar Violić, oni u manjim mjestima, tvrde da bi danas dobar ministrica kulture, na svečanoj projekciji “Kauboja” dio njih već bio zatvoren da nije bilo akcije koja je koja je tada održana u kutinskom kinu Moslavina. pokrenuta još 2011. godine, a koja je rezultirala digitalizacijom 28 hrvatskih kinodvorana u 18 Svaki digitalni projektor s kojeg su te večeri županija i 27 gradova te šest filmskih festivala. prikazivani “Kauboji” stajao je gotovo pola mili- Čitav projekt stajao je 12,5 milijuna kuna, a upravo juna kuna, iznos nedostižan kinima i u velikim objedinjena nabava omogućila je da se digitalna hrvatskim gradovima, a kamoli onima u malim oprema kupi po povoljnijim cijenama. mjestima. Rijetki su oni koji su se usudili i raz- mišljati o nabavi takvog projektora. Među njima Sve je započelo još u studenom 2011. godine objavom je možda bilo pulsko Kino Valli, kino koje posluje javnog poziva za iskazivanje interesa za digitalno pod javnom ustanovom Pula film festival, no i opremanje kinodvorana, a pola godine kasnije njegova voditeljica Tanja Miličić priznaje da to odabrani su kinoprikazivači koji su ispunili uvjete. sami ne bi mogli učiniti.

18 Digitalizacija ih je spasila od SIGURNE propasti

90% digitalno

Ideja o unapređenju hrvatskih neovisnih kina rodila Na natječaj se prijavilo 40 kinoprikazivača, od čega se u HAVC-u, koji je projekt digitalizacije uvrstio u je njih 28 ispunilo kriterije za dobivanje financijske svoj Nacionalni program promicanja audiovizualnog potpore pri kupnji digitalne opreme. Ostale dvorane stvaralaštva 2010. – 2014. Projekt je potom nisu bile tehnički spremne ili nisu kontinuirano prihvatilo i Ministarstvo kulture uvrstivši ga u svoj prikazivale filmove ili su pak prikazivale premalen strateški plan, a smjena vlasti nije ga dovela u pitanje. broj filmova. Namjera HAVC-a je osnovati mrežu neovisnih kinoprikazivača da bi lakše izmjenjivali Na projektu se intenzivno počelo raditi u rujnu filmove, zajednički kreirali programe, promovirali 2011. godine, kada je tehnički tim HAVC-a krenuo kvalitetne filmove i u konačnici, da bi svi uštedjeli. u obilazak svih neovisnih kinodvorana. Tada su utvrđene velike razlike jer su neka kina u malim U Hrvatskoj je digitalizirano 90% ekrana. Prema planu gradovima imala samo dvije projekcije vikendom, Ministarstva kulture, do kraja 2015. trebalo bi se a maksimalno do osam tjedno, dok su u većim digitalizirati preostalih 15 kinodvorana po posebnom gradovima pojedina kina radila između pet i sedam programu, nakon čega će sva kina u Hrvatskoj biti dana u tjednu. Potpisivanjem ugovora o programskim digitalizirana. Kinoprikazivači će morati zadržati i svoje obvezama i s HAVC-om, svi su se kinoprikazivači 35-milimetarske projektore da bi mogli prikazivati i obvezali na minimalno šest projekcija tjedno. baštinske filmove koji nisu digitalizirani.

19 “Kino Valli dosta dobro posluje, dijelom i zbog toga movi, koji su atraktivniji široj publici, uglavnom što je jedino kino u gradu i nema konkurenciju, no su nas zaobilazili”, kaže Miličić. da se digitalizacija nije realizirala na ovaj način, bili bismo primorani tražiti potporu Grada (ute- I dok Kino Valli možda ne bi propalo tako brzo, bez meljitelja javne ustanove Pula Film Festival koja digitalnog projektora sudbina ostalih istarskih upravlja Kinom Valli) i uložiti dio svojih sredstava kina bila bi sasvim izvjesna. “Mislim da su novi u kupnju projektora. Kino Valli je kino u pravom digitalni projektori kina u Rovinju, Poreču i Pazinu smislu riječi, nema dodatnih aktivnosti poput doslovno vratili u život. Koliko mi je poznato, kino kazališnih predstava, koncerata i slično, bez u Pazinu nije ni funkcioniralo posljednjih neko- liko godina”, kaže Miličić, “a nama je gledanost bez svake sumnje porasla, a samim time i zarada.” kinoprikazivači se obvezuju Prilikom preuzimanja projektora svaki se ki- godišnje prikazati najmanje 35 posto noprikazivač Ugovorom obvezuje da će 35 posto prikazanih filmova biti europski, hrvatski i hrvatskih i europskih te svjetskih svjetski neovisni filmovi, dok ostalih 65 posto neovisnih filmova, dok ostatak mogu samostalno izabrati. “Država je uložila novac u tehničko unapređenje kinodvorana, a repertoara mogu birati sami kinoprikazivači trebaju osmisliti zanimljive i kvalitetne filmske programe te uložiti trud u mogućnosti prikazivanja filmova mi bismo bili promociju svoje djelatnosti. Ugovor o programskim osuđeni na propast”, kaže Miličić, voditeljica kina obvezama temelj je za razvoj neovisne kinopri- koje je prvo u ovom projektu dobilo svoj digitalni kazivačke mreže, a njegova uspješna provedba projektor, još u srpnju ove godine. Upravo su zajednička je misija HAVC-a i kinoprikazivača”, ovih dana prvi put morali promijeniti lampu na objašnjava Tina Hajon, koordinatorica projekta projektoru jer je njihov projektor odradio prvih digitalizacije i razvoja neovisne kinoprikazivačke tisuću sati. mreže u HAVC-u.

“Zahvaljujući Festivalu igranog filma u Puli, Kino Najmanje šest hrvatskih filmova mora biti pri- Valli imalo je privilegij biti prvo neovisno digitali- kazano u godini, a svaki mora imati barem šest zirano kino u Hrvatskoj. Odmah smo počeli raditi projekcija. Kino Valli u ovom slučaju neće imati punom parom jer nam je gledanost do lipnja bila zavidne rezultate jer Puljani većinu hrvatskih iznimno loša. Zbog vrlo oskudne ponude filmova filmova pogledaju na Festivalu igranog filma u Puli. na 35-milimetarskim vrpcama bili smo primorani “Tijekom Festivala hrvatske filmove u Areni pogle- potpis ugovora prikazivati i filmove s Blu-raya, DVD-a, DVCAM- da između četiri i sedam tisuća gledatelja, a to sva- Ministrica kulture Andrea a i drugih digitalnih formata. Naravno, to smo kako znači da će interes za kino biti manji. To smo Zlatar Violić i ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar na potpisivanju mogli samo uz posebnu dozvolu distributera i to naglasili pri potpisivanju ugovora o programskim Ugovora u Mimari isključivo za neovisne filmove. Komercijalni fil- odrednicama i za to, naravno, imaju razumijevanja. Nerijetko se dogodi da film bude distribuiran prije nego što se prikaže na Festivalu kao, primjerice, ‘Svećenikova djeca’ i ‘Šegrt Hlapić’. U takvim slu- čajevima nemamo problema, i kino, a poslije i Fe- stival budu preplavljeni gledateljima”, kaže Miličić.

Inače, kako objašnjava Tina Hajon, izrada pro- gramskih obveza inspirirana je programskim načelima međunarodne organizacije Europa Cinemas i programa MEDIA, a temeljena je na analizi konkretnih podataka hrvatskih kinopri- kazivača. Većina hrvatskih članova mreže Europa Cinemas već godinama radi punom parom i uve- like ispunjavaju sve uvjete. Među njih se ubraja i osječko kino Urania koje je i dosad prednjačilo u prikazivanju hrvatskih i europskih filmova. Tako je od 390 prikazanih filmova godišnje, čak 375 hrvatskih ili europskih naslova. A upravo je i ovo kino digitalni projektor spasio od propasti.

“Već smo bili zatvorili jer bilo je nemoguće raditi u gradu s dva multipleksa. Naši su programi

20 kino valli Pulsko kino prvo je digitalizirano neovisno kino u Hrvatskoj

Filmska kritičarka Diana Nenadić također zna za probleme transporta kopija te zbog toga i poz­dravlja digitalizaciju koja je kinima u malim sredinama pomogla da prežive. “To je sigurno velik dobitak za manja mjesta i gradove koji su jednim potezom dobili pristup filmovima koje prije nisu imali. Nadam se da će svi oni moći prikazivati i starije baštinske filmove koji nisu digitalizirani, odnosno da će im ostati i stara oprema koju će moći koristiti po potrebi”, kaže Nenadić. Ona smatra da država uvijek može pronaći novce za pomoć kinooperaterima, bez obzira na krizu. otvaranje Da su digitalni projektori bili spas za kinoprika- Novi početak Art-kina u Rijeci bio je velik događaj zivače, ne dvoji ni filmski kritičar Nenad Polimac, za cijeli grad koji podsjeća da novije hrvatske filmove nije moglo prikazivati ni jedno neovisno kino jer se filmovi

drugačiji od njihovih i uvijek smo imali dosta gledatelja. Nemamo problem s publikom, ali bez digitalizacije više ne bismo postojali”, kaže SVE DIGITALNE DVORANE Marijana Bošnjak, čiji Kinematografi Osijek upravljaju i Uranijom. Nabava digitalne opreme Od potpisivanja ugovora projekta digitalizacije neovisnih kinoprikazivača ne znači, međutim, da kina neće prikazivati i 8. srpnja 2013. godine u Muzeju Mimara do 10. listopada 2013. godine filmove na filmskim vrpcama. “Velika je šansa digitalizirano je 28 kinodvorana – u Biogradu na Moru, Čakovcu, da ćemo, dok se ne digitaliziraju svi arhivi, i dalje Daruvaru, Dubrovniku, Koprivnici, Korčuli, Novskoj, Osijeku, Pakracu, prikazivati u posebnim ciklusima filmove s vrpce.” Poreču, Puli, Rijeci, Rovinju, Sisku, Splitu, Kutini, Pazinu, Zaboku, Gospiću, Prelogu, Samoboru, Sinju, Velikoj Gorici i Vodicama, a u Zagrebu kina Gospićko kino Korzo voli se pohvaliti dobrim po- Europa i Tuškanac te dvorana Gorgona MSU-a. Digitalizacijom su sjetom u odnosu na broj stanovnika.“S publikom obuhvaćeni i Zagreb Film Festival, Festival mediteranskog filma Split, nismo imali problema, Ličani očito vole filmove, Vukovar film Festival – Festival podunavskih zemalja, Međunarodni no to ovisi i o filmu. Najviše vole komedije, ali i festival novog filma/Split Film Festival, Motovun Film Festival i Festival crtiće”, priča nam Ivica Ćaćić, voditelj gospićkog igranog filma u Puli. kina Korzo, koje je također dobilo digitalni pro- jektor, što im je uvelike olakšalo život. “Sad je puno lakše doći do filmova, a nije zanemarivo i to da sad više ne treba vući teške pakete s pošte više ne snimaju na vrpcama. “Digitalija ima smisla na poštu. Imali smo problem kad bi film igrao u ponajprije zato što niskobudžetski filmovi tako Gospiću, pa smo ga nakon projekcije morali poslati mogu ići u sva kina. Englezi su, primjerice, još u, recimo, Knin ili Biograd. Zbog slabe prometne prije nekoliko godina digitalizirali svoja kina, povezanosti ponekad smo filmove slali poštom, što im je spasilo domaću filmsku produkciju koja a ponekad smo davali strojovođi vlaka za piće nije visokobudžetska”, kaže Polimac, navodeći da nam preveze teške role. Sad je puno lakše i primjer proslavljenog filmskog redatelja Martina efikasnije, film se ugovori mjesec dana ranije, a Scorsesea, koji je svojedobno ustvrdio da nikad distributera je više”, kaže Ćaćić, koji je u svom neće napustiti filmsku vrpcu. No, svoj posljednji kinu morao izvesti i građevinske radove da bi film, “The Wolf of Wall Street”, ipak je snimio u nova oprema mogla raditi. digitalnom formatu. ∆

21 HRvATSKi FiLm U 2013. rekordan broj snimljenih fi lmova, rekordna gledanost i brojna međunarodna priznanja obilježili su godinu na izmaku, stoga izbor iz bogate ovogodišnje produkcije nije bilo nimalo lako napraviti iGRA- Ni fi l m o i v Kamera: Stanko Herceg Montaža: Ivana dine zapaženim TV fi lmom “Leti leti”, a sad Fumić Glazba: Daniel Biff el Glume: Ecija je snimio kriminalističku dramu o dvjema Hitac Ojdanić, Iva Babić, Barbara Nola, Enes ženama koje poveže jedan slučajan hitac. Radi Vejzović, Milan Štrljić, Milan Pleština se o policijskoj inspektorici (Ojdanić) koja 2013., krimi-drama Trajanje: 72 minute istražuje slučaj i mladoj djevojci s obiteljskim Režija: Robert Orhel Scenarij: Robert Orhel problemima (Babić), a onda se veza među nji- Produkcija: Kinorama/Ankica Jurić-Tilić, Kino-debi iskusnog televizijskog redatelja ma iznenada produbi kada obje saznaju da su Hrvoje Pervan, Goran Radman (HRT) Roberta Orhela koji je debitirao još 2004. go- skoro jednako dugo trudne.

Djeca jeseni Kauboji Nije sve u lovi

2013., drama 2013., komedija 2013., triler/drama Režija: Goran Rukavina Scenarij: Zvonimir Režija: Tomislav Mršić Scenarij: Tomislav Režija: Dario Pleić Scenarij: Dario Pleić, Munivrana Produkcija: Corvus Film / Mršić Produkcija: Kabinet / Suzana Pandek, Branko Ružić Produkcija: Interfi lm / Ivan Zvonimir Munivrana, Josip Popovac (HRT) Goran Radman (HRT) Kamera: Predrag Maloča Kamera: Mario Delić Montaža: Kamera: Darko Drinovac Montaža: Vjeran Dubravčić Montaža: Hrvoje Mršić Glazba: Antonija Mamić Vukičević Glazba: Tomislav Pavlinić Glazba: Davor Devčić Glume: Leon Damir Martinović Mrle & Ivanka Mazurkijević Babić Glume: Marko Cindrić, Sara Stanić, Lučev, Judita Franković, Anamarija Mandić, Glume: Saša Anočić, Rakan Rushaidat, Živko Nikša Butijer, Leona Paraminski, Doris Šarić Ivana Roščić, Joško Ševo, Drago Utješanović Anočić, Hrvoje Barišić, Ivana Rushaidat, Kruno Kukuljica Trajanje: 87 minuta U kinima od: Trajanje: 92 minute U kinima od: 5. prosinca Klabučar, Radovan Ruždjak Trajanje: 105 31. listopada minuta U kinima od: 10. listopada Dvostruki debi – redatelja Gorana Rukavi- Još jedan debi još jednog iskusnog TV redate- ne (inače TV veterana koji je zimus napisao Snimljeni prema istoimenoj superuspješnoj lja, Darija Pleića (“Mamutica”, “Loza”), krimić scenarij i režirao pet epizoda hvaljene seri- kazališnoj predstavi (preko 100.000 gledatelja!), je o mladom paru (Marko Cindrić i Sara Sta- je “Počivali u miru”) i scenarista Zvonimira “Kauboji” su priča o redatelju (Saša Anočić, inače nić) koji se zbog svojih dugova nađe u bijegu Munivrane, govori o patologu (Lučev) čija je autor originalne predstave) koji se po povrat- pred kamatarima, a mogući spas nalaze u supruga (Roščić) nestala u jednoj znanstvenoj ku u sivi, industrijski, rodni gradić prihvati povučenom bankaru (Nikša Butijer) kojeg ekspediciji, a u njegov život s osmogodišnjom režiranja predstave s potpunim amaterima, vide kao potencijalnog vjerovnika, no onda (Mandić) kćeri ulazi nova žena (Franković). koloritnom lepezom lokalnih zgubidana, luzera stvari krenu u sasvim nepredviđenom smje- Situaciji nimalo ne pomažu pisma koja dje- i glumačkih aspiranata s urnebesnim, a po- ru – smjeru neobičnog ljubavnog trokuta koji vojčici redovno stižu od majke. vremeno i iznenađujuće dirljivim rezultatima. onda pokreće dodatne probleme, ali i obrate.

22 HRvATSKi FiLm U 2013.

Kratki spojevi

2013., omnibus Režija: “Rođendan” – Hana Jušić i Sonja Tarokić / “Bomba“ – Dario Juričan / “Podstanar” – Andrija Mardešić Scenarij: “Rođendan” – Hana Jušić i Sonja Tarokić / “Bomba” – Dario Juričan / “Podstanar” – Andrija Obrana i zaštita Apsolutni pobjednik u Puli i sudionik prošlog Mardešić Produkcija: HRT / Mario Orešković, Berlina (u programu Forum), fi lm Bobe Jelčića Goran Radman Kamera: Dragan Ruljančić 2013., drama Režija: Bobo Jelčić Scenarij: drama je smještena u suvremeni, nacionalno Montaža: Iva Blašković Glazba: Dubravko Bobo Jelčić Produkcija: Spiritus Movens još uvijek rascijepljen Mostar. Kad Hrvatu Robić Glume: Marija Piliškić, Daria Lorenci, / Zdenka Gold, Goran Radman (HRT), (Diklić) umre prijatelj Bošnjak, on se nađe na Mia Biondić, Rakan Rushaidat, Marko Cindrić, Produkcija Kadar (BIH) Kamera: Erol sto muka oko odlaska na njegov sprovod na Ivan Glowatzky, Bojan Navojec, Damir Šaban, Zubčević Montaža: Ivana Fumić Glume: “drugu stranu” grada, a Jelčić i njegov snima- Filip Radoš, Ozren Grabarić, Boris Miholjević Bogdan Diklić, Nada Đurevska, Ivana Roščić, telj, također u Puli nagrađen Erol Zubčević, tu Trajanje: 78 minuta Selma Alispahić, Rakan Rushaidat Trajanje: njegovu turbulenciju prate vrlo zanimljivom 87 minuta U kinima od: 26. rujna polueksperimentalnom kamerom iz ruke. Ovaj omnibus sastavljen od tri segmenta pri- kazan je ljetos u Puli izvan konkurencije, na zahtjev svojih mladih autora. Priča “Rođen- dan” govori o 12-godišnjakinji koja polaže ve- like nade u proslavu svog rođendana, “Bomba” je priča o curi kojoj incident u shopping centru promijeni pogled na život, a “Podstanar” o novopečenom mužu i budućem ocu kojem pri selidbi više odmažu nego pomažu njegovi budući “susretljivi” susjedi.

Majstori Projekcije Oproštaj

2013., komedija 2013., drama 2013., drama Režija: Dalibor Matanić Scenarij: Dalibor Režija: Zrinko Ogresta Scenarij: Lada Režija: Dan Oki Scenarij: Dan Oki Matanić Produkcija: HRT / Goran Radman, Kaštelan Produkcija: Interfi lm / Ivan Produkcija: Udruga Kazimir / Slobodan Mario Orešković Kamera: Vanja Černjul Maloča Kamera: Branko Linta Montaža: Jokić (Dan Oki) Kamera: Raul Brzić Montaža: Tomislav Pavlic Glazba: Jura Tomislav Pavlic Glume: Jelena Miholjević, Montaža: Davor Švaić Glazba: Vjeran Ferina & Pavao Miholjević Glume: Areta Bojan Navojec, Polona Juh, Ksenija Pajić, Šalamon Glume: Andrea Dea Mladinić, Ćurković, Nikša Butijer, Goran Bogdan, Ksenija Marinković, Doris Šarić Kukuljica, Nikša Arčanin, Bruna Bebić, Danijela Bojan Navojec, Mate Gulin, Krešimir Mikić Jasna Bilušić, Luka Petrušić Trajanje: Vuković, Elena Orlić, Leon Lučev, Danijel Trajanje: 75 minuta 80 minuta Rafaelić Trajanje: 80 minuta

Već osmi fi lm hiperaktivnog Dalibora Mata- U novom, po fi lmskoj metodi i radu s kame- Ekološko-socijalna drama “Oproštaj” treći nića pastoralna je pučka komedija o dokonoj i rom pomalo eksperimentalnom fi lmu Zrinka je fi lm, u tri godine, produktivnog splitskog letargičnoj domaćici (Ćurković), koja razapeta Ogreste, grupa ljudi, psihologa, pedagoga i eksperimentatora i profesora na tamošnjoj između nezainteresiranog muža (Butijer) i defektologa pohađa tečaj psihoterapije kod Akademiji – Slobodana Jokića, umjetničkim nasrtljivog hauzmajstera udvarača (Bogdan), renomiranog američkog stručnjaka. No, na imenom Dana Okija, danas uglavnom posve- odluči otići na putovanje u romantično pri- posljednju seansu profesor kasni, a polaznici ćenog igranoj formi – koji govori o poznatom morsko mjesto. No ni tamo neće naći svoj mir se spletom okolnosti nađu zaključani u jednoj problemu azbestoze na splitskom poluotoku jer zapne za oko lokalnom ribaru i “galebu” prostoriji pa uslijedi neobična igra među- Vranjicu, ali dotiče se i kompliciranih obi- (Navojec), a i prethodno spomenuta dvojica sobnog prepucavanja, ali i preispitivanja i teljskih odnosa, seksualnih dvojbi, odljeva ubrzo se pojavljuju na moru. skidanja maski... mozgova i društvenog aktivizma.

23 croatian cinema

Šuti

2013., drama Režija: Lukas Nola Scenarij: Lukas Nola Svećenikova djeca Produkcija: Kinorama / Ankica Jurić Tilić, Sa svojih preko 160.000 gledatelja u hrvat- Hrvoje Pervan, Goran Radman (HRT) 2012., komedija skim kinima, “Svećenikova djeca” najgleda- Kamera: Mirko Pivčević Montaža: Slaven Režija: Vinko Brešan Scenarij: Mate niji je domaći kinofilm još od 2006., a tome Zečević Glazba: Pavao Miholjević & Jura Matišić Produkcija: Interfilm / Ivan Maloča treba pridodati, između ostalih nagrada, i Ferina Glume: Tihana Lazović, Milan Kamera: Mirko Pivčević Montaža: Sandra nominaciju za najbolju europsku komediju Pleština, Živko Anočić, Lana Barić, Ksenija Botica Brešan Glazba: Mate Matišić Glume: Europske filmske akademije za priču o sve- Pajić, Nika Mišković Trajanje: 86 minuta Krešimir Mikić, Nikša Butijer, Marija ćeniku (Mikić) koji pronatalitetnu politiku u U kinima od: 19. prosinca Škaričić, Dražen Kühn, Jadranka Đokić, malom otočnom mjestu provodi bušeći kon- Goran Bogdan Trajanje: 96 minuta dome uz pomoć mjesnog trafikanta (Butijer) Osmi film Lukasa Nole osvojio je šest nagrada U kinima od: 3. siječnja i osebujnog apotekara (Kühn). na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Puli, jednu manje od ukupnog pobjednika, “Obrane i zaštite”. Uz montažu, glazbu, ton i masku, nagrađene su i glumice Tihana Lazović kao najbolja debitantica i njena filmska majka Lana Barić kao najbolja sporedna glumica u ovoj teškoj i turobnoj drami o začaranom krugu obiteljskog zlostavljanja, snimljenoj prema istinitim događajima.

Vis-A-Vis Simon čudotvorac Šegrt Hlapić 2013., metafilmska drama 2013., crna komedija 2013., dječji Režija: Nevio Marasović Scenarij: Nevio Režija: Petar Orešković Scenarij: Ivan Vidak Režija: Silvije Petranović Scenarij: Silvije Marasović, Rakan Rushaidat, Janko Popović Produkcija: Alka Film / Jozo Patljak Petranović Produkcija: Maydi Film / Volarić Produkcija: Antitalent Produkcija Kamera: Darko Drinovac Montaža: Maydi Petranović, Silvije Petranović / Copycat Produkcija / Danijel Pek / Nevio Dubravko Slunjski Glazba: Dubravko Robić Kamera: Mirko Pivčević Montaža: Andrija Marasović Kamera: Damir Kudin Montaža: Glume: Sven Jakir, Jadranka Đokić, Elizabeta Zafranović Glazba: Anita Andreis Glume: Nevio Marasović Glazba: Andrew Bird Kukić, Mia Anočić, Dean Krivačić, Goran Mile Biljanović, Ena Lulić, Goran Navojec, Glume: Rakan Rushaidat, Janko Popović Grgić, Krešimir Mišak, Dražen Šivak Hristina Popović, Milan Pleština Trajanje: Volarić, Krešimir Mikić, Daria Lorenci Flatz Trajanje: 90 minuta 102 minute U kinima od: 7. studenoga Trajanje: 80 minuta

U godini bogatoj debitantima s jakim TV isku- Ekranizacija dječjeg klasika Ivane Brlić- Drugi film talentiranog Nevija Marasovića stvom i Petar Orešković dobio je svoju priliku Mažuranić još je jedan domaći blockbuster miljama je udaljen od njegova debija (“The te je iskoristio snimivši ovu pomaknutu crnu koji je u kinima vidjelo preko 100.000 gleda- Show Must Go On”), a radi se o svojevrsnom komediju o momku iz naslova (Jakir) s nad- telja, s tim što je konačan rezultat u trenut- metafilmskom eksperimentu u kojem reda- naravnim moćima koji iz mrtvačnice ukrade ku dok ovo pišemo još neizvjestan. Priča o telj (Rushaidat) i njegov glavni glumac (Po- tijelo majke svoje bivše djevojke (Đokić) ne bi omiljenim likovima Hlapiću, Giti i majstoru pović Volarić) odlaze usred zime na otok Vis li je oživio i tako pomogao kćeri da s majkom Mrkonji drugi je film i, nakon “Družbe Isuso- raditi na scenariju, da bi se tamo, mnogo više razriješi neke stare račune. No, stvari ispadnu ve” Jirija Šotole, druga ekranizacija književ- nego samim scenarijem, bavili sami sobom i značajno kompliciranije nego što ih je Simon nog klasika za redatelja i scenarista Silvija svojim problemima i ta autoreferentnost daje isplanirao. Petranovića. iznenađujuće rezultate...

24 hrvatski film u 2013. Ko- PRoDUK- CiJE

Visoka Krugovi Đuričić, Geno Lechner, Nebojša Glogovac, modna napetost Vuk Kostić Trajanje: 112 minuta 2013., ratna drama (Srbija/Hrvatska/ U kinima od: 24. listopada 2013., art komedija Slovenija/Francuska/ Njemačka) Režija: Filip Šovagović Scenarij: Ivica Đikić, Režija: Srđan Golubović Scenarij: Srđan Nagrađen u Berlinu (u sekciji Forum u kojoj je Robert Perišić, Filip Šovagović Produkcija: Koljević i Melina Pota Koljević Produkcija: bila i “Obrana i zaštita” Bobe Jelčića) i Sundanceu Zona Sova / Filip Šovagović Kamera: Mirko Filmska Kuća Baš Čelik / Jelena Mitrović (najbolja “World” drama), treći fi lm beogradskog Pivčević Montaža: Dafne Jemeršić Glazba: Koprodukcija: Propeler Film (Hrvatska), redatelja Srđana Golubovića (“Klopka”, “Ap- Filip Šovagović Glume: Goran Navojec, Neue Mediopolis (Njemačka), La Cinefacture solutnih sto”) inspiriran je poznatim istinitim Marija Škaričić, Bojan Navojec, Mijo Jurišić, (Francuska) Vertigo (Slovenija) Kamera: događajima iz ratnog Trebinja 1993. – ubojstvom Marijana Mikulić, Bojana Petrović, Stjepan Aleksandar Ilić Montaža: Marko Glušac srpskog mladića Srđana Aleksića koji je od svo- Mesić Trajanje: 100 minuta Glazba Mario Schneider Glume: Leon Lučev, jih naoružanih sunarodnjaka spasio prijatelja U kinima od: 28. studenoga Hristina Popović, Aleksandar Berček, Jasna Bošnjaka i za to platio glavom.

Osam godina nakon kontroverzne “Pušće Bistre” evo konačno drugog fi lma svestra- nog Filipa Šovagovića s kojim su na scenariju surađivali književnici Ivica Đikić i Robert Perišić. Radi se o malom otočnom mjestu sa 99 stanovnika, čiji se načelnik (Goran Navojec) svim silama trudi taj broj nagurati na 100 ne bi li mjesto dobilo status grada, a seljaci konačno postali građani, no to će se pokazati znatno težim zadatkom nego što se isprva činilo. Adria blues F a l s i fi k a t o r

2013., drama (Slovenija/Hrvatska/BIH) 2012., komedija (Srbija/Hrvatska/BIH) Zagonetni dječak Režija: Miroslav Mandić Scenarij: Režija: Goran Marković Scenarij: Goran Miroslav Mandić Produkcija: Gustav Film, Marković Produkcija: Drina Film / 2013., dječji krimić Filmostovje, Senca Studio / Frenk Celarc, Tihomir Stanić Koprodukcija: Jadran Film Režija: Dražen Žarković Scenarij: Hana Miroslav Mandić, Ida Weiss Koprodukcija: (Hrvatska), Balkan Film (BIH) Kamera: Jušić Produkcija: Kinorama / Ankica Jurić Propeler Film (Hrvatska), SCCA/PRO.BA Dušan Joksimović Montaža: Snežana Tilić, Goran Radman (HRT) Kamera: Mario (BIH), Comrad (Slovenija), TV Slovenija Ivanović Glazba: Zoran Simjanović Sablić Montaža: Slaven Zečević Glazba: (Slovenija) Kamera: Jure Černec Montaža: Glume: Tihomir Stanić, Branka Katić, Dinko Appelt Glume: Antonio Parač, Karlo Stanko Kostanjevec Glazba: Aldo Kumar Sergej Trifunović, Dragan Petrović, Emir Maloča, Toma Budanko, Vanja Markovinović, Glume: Senad Bašić, Mojca Funki, Iva Babić, Hadžihafi zbegović, Haris Burina, Goran Filip Ružić, Nina Mileta, Kristian Bonačić Peter Musevski Trajanje: 90 minuta Navojec Trajanje: 80 minuta U kinima od: Trajanje: 80 minuta U kinima od: 28. veljače U kinima od: 28. studenoga 21. studenoga

Još jedan dječji klasik i još jedan kinohit (preko Toni Riff (Bašić), nekadašnja bosanska rock Još jedan iskusan beogradski klasik tzv. Praš- 70.000 gledatelja!) – nakon “Koka i duhova” zvijezda iz 80-ih, za vrijeme rata našao se u ke škole, Goran Marković (“Specijalno vaspi- nastavlja se serijal uspješnih ekranizacija omi- Sloveniji i ondje se oženio za svoju obožavate- tanje”, “Već viđeno”, “Variola Vera”), vraća se ljenih dječjih romana lani preminulog Ivana ljicu (Funki). Od tada ništa ne radi, nego živi od gorko-slatkom dramedijom o dobrodušnom Kušana, koje su očito i nove generacije klinaca suprugine plaće zarađene na seksi telefonu. ravnatelju (Stanić) jedne škole u malom bo- prigrlile kao svoje. Ovaj put Koko (sad već isku- A onda se jedan njezin bogati klijent, vlasnik sanskom mjestu krajem 1960-ih, čiji je “fuš”, sni Antonio Parač koji ponavlja svoju ulogu iz hotela i Tonijev fan, ponudi organizirati To- ili bolje rečeno hobi, falsifi ciranje diploma za “Duhova”) uz pomoć frendova rješava misterij nijev veliki povratnički koncert, no o tome svoje sugrađane, a to radi iz čistog altruizma. tajanstvenog novog učenika u razredu. zaborave obavijestiti samog Tonija. No, naravno, država i Zakon ne misle tako.

25 croatian cinema DoKUmEN-

TIR Kad svane dan TARNi 2013., drama (Italija/Hrvatska) 2012., ratna drama Režija: Alberto Fasulo Scenarij: Alberto (Srbija/Hrvatska/ Francuska) Fasulo, Enrico Vecchi, Carlo Arciero, Branko Režija: Goran Paskaljević Scenarij: Filip Završan Produkcija: Nefertiti Film/Alberto David, Goran Paskaljević Produkcija: Nova Fasulo, Nadia Trevisan Koprodukcija: Film / Goran Paskaljević Koprodukcija: Focus Media (HR)/ Irena Marković Kamera: Maxima Film (Hrvatska), Arsam Alberto Fasulo Montaža: Johannes Hiroshi International Sarl (Francuska) Kamera: Nakajima Glume: Branko Završan, Lučka Milan Spasić Montaža: Kristina Poženel Počkaj, Marijan Šestak Trajanje: 90 minuta Glazba: Vlatko Stefanovski Glume: Mustafa Nadarević, Mira Banjac, Nada Šargin, Ana Pedesetogodišnji učitelj (slovenski glumac Stefanović, Meto Jovanovski, Predrag Branko Završan – također glumi i u “Adria Ejdus, Nebojša Glogovac, Zafi r Hadžimanov Gangster te voli Bluesu”) teško uspijeva zaraditi za svoju obi- Trajanje: 90 minuta telj pa odluči zaposliti se kao vozač kamiona (Gangster of Love), 2013. za jednu talijansku tvrtku. Putuje kroz cijelu Film beogradskog veterana Gorana Paska- (Hrvatska/Njemačka/Rumunjska) Europu s iskusnim vozačem koji ga uči poslu ljevića (“Varljivo leto ‘68.”, “Poseban tretman”, Režija: Nebojša Slijepčević Scenarij: Nebojša koji se sastoji od beskonačnih sati provede- “Pas koji je voleo vozove”, “Bure baruta”) priča Slijepčević, Vanja Jambrović Produkcija: nih na kotačima ili stojeći negdje na cesti, a je o umirovljenom profesoru glazbe (Nadare- Restart / Vanja Jambrović Koprodukcija takav lifestyle ostavlja posljedice i na njegov vić) koji pod neobičnim okolnostima otkriva Kloos & Co. Medien, Sub-cult-ura Films, obiteljski život. svoje židovsko podrijetlo i da su mu roditelji Fade In (HR) / Stefan Kloos, Florin Lepan, stradali u Holokaustu, a pronalazi i jednu Calin Meda, Morana Komljenović Kamera: nedovršenu skladbu svoga oca čiji završetak Nebojša Slijepčević Montaža: Nebojša mu postaje opsesija, a po kojoj je i sam fi lm Slijepčević, Iva Kraljević Glazba: Augustin Goltzius i dobio ime. Kujundžić Ago Trajanje: 80 minuta Tragikomična priča o bračnom posredniku s Pelikanova družina četvrtstoljetnim stažem, bivšem parketaru Nedjeljku Babiću, zvanom Gangster, koji se 2012., povijesna drama (Velika Britanija/ nađe u problemu kad mu se za pomoć obrati Francuska/Nizozemska/Hrvatska) jedna samohrana majka, 35-godišnja Bugar- Režija: Peter Grenaway Scenarij: Peter ka Maja. Iako nema tih usamljenih srca koje Greenaway Produkcija: Kasander Film Šangaj Gangster ne može spojiti, ovo će se pokazati (Nizozemska),MP Filmska Produkcija malo težim slučajem... (Hrvatska), Portpictures (Velika Britanija), 2012., ljubavna drama (Slovenija/Hrvatska) CDP (Francuska) / Kees Kasander, Igor A. Režija: Marko Naberšnik Scenarij: Marko Nola, Mike Downey, Sam Taylor, Catherine Naberšnik (prema knjizi Ferija Lainščeka) Dussart Kamera: Reiner van Brummelen Produkcija: Arsmedia d.o.o. / Franci Zajc Montaža: Elmer Leupen Glazba: Marco Koprodukcija: Jadran fi lm Zagreb (Hrvatska) Pun kufer Robino Glume: F. Murray Abraham,Kate Kamera: Miloš Srdič Montaža: Janez Bricelj Moran, Ramsey Nasr, Vedran Živolić, Goran Glazba: Saša Lošić Glume: Visar Vishka, Asli (Fed Up!), 2013. Grgić, Enes Vejzović, Goran Bogdan Trajanje: Bayram, Senad Bašić, Marjuta Slamič, Jasna Režija: Tomislav Jelinčić Scenarij: Tomislav 129 minuta U kinima od: 14. studenoga Diklić, Emir Hadžihafi zbegović Trajanje: 124 Jelinčić Produkcija: Akademija dramske minute U kinima od: 31. siječnja umjetnosti (ADU) / Marina Jurišić Kamera: Dio najnovijeg fi lma slavnog britanskog art Gašper Milkovič-Biloslav Montaža: Denis redatelja Petera Greenawaya (“Kuhar, lopov, Novi fi lm Marka Naberšnika, scenarista i Golenja Trajanje: 43 minute njegova žena i njen ljubavnik”) sniman je kod redatelja drugog najgledanijeg slovenskog nas. Radnja fi lma smještena je na kraj 16. fi lma novog milenija, “Pijetlova doručka”, Film dugogodišnjeg RTL-ova voditelja “Dnev- stoljeća i prati slavnog nizozemskog slikara epska je četvero-generacijska povijest jedne nika”, novinara Tomislava Jelinčića pripovije- i tiskara Hendrika Goltziusa (Oskarovac F. mnogobrojne romske obitelji koju priča i u da o ljudima koji su odlučili napustiti gradski Murray Abraham) u skupljanju fondova za centru koje je njen patrijarh, samoproglašeni život i otišli živjeti u prirodu, točnije selo izradu tiskarske preše u jednom dvorcu na romski kralj Belmondo (Vishka), osnivač rom- Bratuša na Petrovoj gori. Tamo, u svojevrsnoj Rajni. S njim je i jedna glumačka družina koja skog naselja iz naslova te krijumčar najprije komuni za 21. stoljeće, živi šarolika zajednica svojim predstavama zaintrigira plemićko “robe široke potrošnje”, a kasnije, dolaskom prirodi okrenutih istomišljenika iz svih kra- društvo... rata, i oružja. jeva Hrvatske.

26 hrvatski film u 2013. DoKUmEN- TARNi fi l m o i v

Kismet Baršunasti Mama Europa 2013. (Grčka/Cipar/Bugarska/Ujedinjeni teroristi (Mother Europe), 2013. Arapski Emirati/Hrvatska) (Slovenija/Makedonija/Hrvatska) Režija: Nina Maria Paschalidou Scenarij: (Zamatovi teroristi / Velvet Terrorists), 2013. Režija: Petra Seliškar Scenarij: Petra Nina Maria Paschalidou Produkcija: (Slovačka/Češka/Hrvatska) Seliškar, Terra Ferro Seliškar Produkcija: Anemon Productions, Forest Troop / Rea Režija: Pavol Pekarčík, Ivan Ostrochovský, Petra Pan Films, PPFP / Petra Seliškar, Brand Apostolides, Yuri Averof, Nina Maria Peter Kerekes Scenarij: Pavol Pekarčík, Ferro Ko-produkcija: Restart / Oliver Sertić, Paschalidou Ko-produkcija: Agitprop, Ivan Ostrochovský, Peter Kerekes Bojan Mastilović Kamera: Brand Ferro Nukleus Film, Veritas Films / Martichka Produkcija: Peter Kerekes s.r.o. / Peter Montaža: Katrin Ebersohn Bozhilova, Siniša Juričić, Eva Star Sayre Kerekes Ko-produkcija: Sentimentafi lm, Trajanje: 90 minuta Kamera: Michael Aristomenopoulos, George Partizanfi lm, Hypermarket Film, Nukleus Karvelas Montaža: Thodoris Armaos Glazba: fi lm (HR) / Juraj Baláž, Albert Malinovský, Priča o Europi iz perspektive šestogodišnje Spyros & Michalis Moshoutis Trajanje: Slavomír Královič, Tereza Horská, Silvie djevojčice “kompliciranog” podrijetla – ku- 48/52/70 minute Holovská, Filip Remunda, Siniša Juričić bansko-makedonskog oca i majke Slovenke, Kamera: Martin Kollár Montaža: Marek daje jedan malo drugačiji pogled na kontinent Film o fenomenu turskih sapunica koji nadi- Šulík, Zuzana Cséplö Glazba: Marián Čurko iz nevinih, ali neobično iskusnih očiju djeteta lazi religije i kulture i koji očito nije zahvatio Trajanje: 87 minuta koje sa svojom obitelji putuje kroz bivšu dr- samo naše krajeve, prati zvijezde – glumce žavu i susreće razne ljude s raznim pričama. i kreativce tamošnje industrije sapunica te “Baršunasti teroristi” je fi lm o nekim manje istražuje kako su turske sapunice pomogle u poznatim i/ili neuspjelim terorističkim zavje- širenju debate o pravima žena u regijama Bli- rama i pokušajima iz zajedničke socijalističke skoga istoka, sjeverne Afrike, Balkana i Azije. povijesti Češke i Slovačke, atentatorima koji su promašili metu, bombašima koji su u zrak U braku dizali plakate, revolucionarima i zavjereni- cima koje nitko nije ozbiljno shvaćao. sa švicarcem

Presuda (Married to the Swiss Franc), 2013. Režija: Arsen Oremović Scenarij: Arsen (The Verdict), 2013. Oremović Produkcija: Interfi lm / Ivan Režija: Đuro Gavran Produkcija: Pipser / Mi- Maloča Kamera: Vjekoslav Vrdoljak ljenka Čogelja Kamera: Pavel Posavec, Niko- Montaža: Slaven Jekuc Glazba: Matej la Sučević, Tamara Duganđija, Đuro Gavran Meštrović Trajanje: 55 minuta Montaža: Iva Mrkić Trajanje: 11 minuta U Sarajevu i Vukovaru nagrađeni debi novi- Višestruko nagrađivani tzv. “fl y-on-the-wall” nara i fi lmskog kritičara Arsena Oremovića kratki dokumentarac koji nizom krupnih govori o žrtvama kredita u švicarskim franci- planova prati provalu emocija nekoliko ti- ma, njih oko 120.000 kojima su se zbog porasta suća ljudi preklani okupljenih na Jelačićevu rate za otplatu kredita, u nekim slučajevima trgu u Zagrebu da bi pratili izravan prijenos čak i 60 posto, raspale obitelji, događale bole- (prvostupanjske!) presude generalima Goto- sti, čak i smrtni slučajevi, a sve to bez ikakve vini i Markaču, punih šesnaest godina nakon reakcije vlasti. završetka rata.

27 croatian cinema KRATKi iGRANi fi l m o i v Balavica

(Litt le Darling), 2013. drama Režija: Igor Mirković Scenarij: Igor Mirković (prema priči Olje Savičević) Produkcija: Studio dim / Darija Kulenović Gudan, Marina Andree Škop Kamera: Radislav Jovanov Gonzo Montaža: Tomislav Pavlic Glazba: Vlada Divljan Uloge: Đana Gudelj, Marko Boljat, Slavica Jukić, Nika Petrović, Petra Barbarić Trajanje: 15 minuta

Višestruko nagrađivan fi lm Igora Mirkovića pripovijeda o tajnom svijetu djevojčice iz jed- nog sredozemnog grada koja provodi dane na krovu nebodera u kojemu stanuje u društvu s lokalnim delinkventom. Njoj je 11 godina, a njemu 14, a vrijeme krate izvodeći sve one zabranjene stvari koje roditelji ne smiju znati – piju, puše, hodaju po rubu…

Teleport Zovko Bijela Lili na Mjesecu

(Zovko Teleport), 2013. ZF komedija (White), 2013. drama (Lily on the Moon) , 2013. drama Režija: Predrag Ličina Scenarij: Predrag Režija: Zvonimir Jurić Scenarij: Režija: Dorotea Vučić Scenarij: Dorotea Ličina Produkcija: Kinorama / Ankica Jurić Zvonimir Jurić, Lana Barić Produkcija: Vučić Produkcija: Mainframe / Igor A. Nola Tilić, Hrvoje Pervan Kamera: Mario Sablić Petnaesta umjetnost / Hrvoje Osvaldić Kamera: Mark Moriarty Montaža: Kristijan Montaža: Tomislav Pavlic Glazba: Jura Kamera: Bojana Burnać Montaža: Kaurić Glazba: Aleksandar Spasoski Uloge: Ferina, Pavao Miholjević Uloge: Linda Dubravka Turić Glazba: Hrvoje Radnić Rebeka Čuljak, Anita Matić Delić, Krešimir Begonja, Krešimir Mikić, Bojan Navojec, Uloge: Lana Barić, Filip Križan, Mikić, Martina Tomić, Mirna Horvat Dado Ćosić, Ana Stunić, Rene Rehek Nikša Butijer Trajanje: 29 minuta Trajanje: 15 minuta Trajanje: 17 minuta Lili nije obična djevojčica. Njezine noći is- U pedesetak godina udaljenoj budućnosti Djevojka gleda TV u sobi, a dva momka boje punjene su jezom. Svake noći u njezinu sobu teleportacija postaje uobičajeno prijevozno zidove u kuhinji. Onda zamijene prostorije. ulazi Čudovište, a ona ne može zvati roditelje sredstvo u bogatim zemljama, no ne i u Hr- Dva momka boje sobu, a ona sjedi u kuhinji. u pomoć jer je prestala govoriti. Jedne noći Lili vatskoj. Martina čuje radijsku reklamu za Zatim jedu. Svi troje. Razgovaraju dok jedu. ugleda djevojčicu nalik sebi koja je spasi od prvu uslugu teleportacije u Hrvatskoj, Zovko Momci odlaze. Završili su. Obojili su njezin pada s krova, ali ona ubrzo nestaje. Te se noći Teleport, pa nagovara supruga da je iskušaju stan. Ona ostane sama u stanu. Iziđe van iz Čudovište opet pojavljuje, a Lili bježi u svoj te zajedno s djecom otputuju na Vis na obi- stana. Potrči. zamišljeni svijet. U mašti se penje na sigurno, teljski odmor. na vrh dizalice.

28 hrvatski film u 2013. ANi- EKS- miRA- PERimEN-

Ni fi l m o i v TALNi fi l m o i v

Bla

(Bla), 2013. Režija: Martina Meštrović Scenarij: Martina Meštrović Produkcija: Kreativni sindikat / Igor Grubić Animacija: Martina Meštrović, Siniša Mataić, Marko Meštrović Montaža: Martina Meštrović Glazba: Kimiko Trajanje: 7’48’’

Obrazovna struktura kroz koju smo protisnu- ti jedno je od glavnih oružja svakoga sustava. Pristajemo li na to dobrovoljno ili nam se bez Razglednice Amnezijak na plaži pitanja ispostavlja račun? (Postcards), 2013. (Amnesiac on a Beach), 2013. Režija: Ana Hušman Scenarij: Ana Hušman Režija: Dalibor Barić Scenarij: Dalibor Barić Produkcija: Studio Pangolin / Ana Hušman Produkcija: Bonobostudio / Vanja Andrijević Kamera: Ivan Slipčević Montaža: Iva Kamera: Daniel Bakotić Montaža: Dalibor Fibonaccijev kruh Kraljević Glazba: Tomislav Domes, Nenad Barić Animacija: Dalibor Barić Glazba: Romić Uloge: Nicole Hewitt , Vili Matula, Tomislav Babić Uloge: Ana Kolčeg, Dalibor (Fibonacci Bread), 2013. Tvrtko Jurić, Jadranka Đokić, Tanja Vrvilo, Barić, Flavio Floričić Glasovi: Lada Bonacci, Režija: Danijel Žeželj Scenarij: Danijel Boris Bakal, Damir Bartol Indoš Trajanje: 23 Marko Cindrić, Thomas Johnson Žeželj Produkcija: Zagreb fi lm Animacija: minute Trajanje: 24 minute Danijel Žeželj Montaža: Dubravka Turić Glazba: Jessica Lurie Trajanje: 7’40’’ U nastavnom planu za hrvatski jezik i me- Bliski susret sa životom možda se čini kao todici podučavanja hrvatskog kao stranog neobičan i izvanredan događaj, ali zapravo se Životna rutina jednog pekara ispričana u crno- jezika ističu se metode igranja uloga, igro- može dogoditi bilo kome. Zašto biti obilježen bijelim geometrijskim uzorcima. Noću peče kaza, izražajnog čitanja, insceniranja bajki svojim fi ksnim, nepromjenjivim identitetom kruh koji ujutro na svom biciklu dostavlja te pisanja i čitanja razglednica. U kombinaciji kao da nikada nećemo djelovati i željeti, nika- kroz urbani labirint. Jednoga dana doživjet s priručnikom za učenje hrvatskog jezika za da iskusiti ništa novo? Sada vam možemo dati će neobičan susret… strance i razglednicama koje su u Hrvatsku najdragocjeniji dar: Bliski susret sa životom. poslane iz Amerike te su metode polazna toč- ka za improvizirane i performativne situacije u kojima sudjeluju i profesionalni glumci i Finili su Mare bali amateri. Strange Fruit (The Dance is Over, Maria), 2013. Režija: Natko Stipaničev Scenarij: Natko 2013. Stipaničev, Josip Žuvan Produkcija: Režija: Ivan Faktor Scenarij: Jasna Žmak, Akademija likovnih umjetnosti Academy of Ivan Faktor Produkcija: Hrvatski fi lmski Fine Arts (ALU) / Natko Stipaničev savez / Vera Robić - Škarica Kamera: Boris Animacija: Ognjen Tutek, Danijel Žeželj Poljak Montaža: Dubravka Turić Trajanje: Montaža: Natko Stipaničev Trajanje: 9’30’’ 23 minute

Dvoje ljudi žive sami na izoliranom otoku u Ima nešto posebno u tome kada čovjek, nakon klasičnom patrijarhalnom odnosu. On svakod- što je šutke hodao poljima, zastane na ravnici nevno lovi ribu s barke i kući donosi ulov, a Ona i pogleda oko sebe. Sunce klone prema obzoru obavlja svakodnevne kućanske poslove. Film odražavajući se u lokvama proljetnih voda. se bavi predvidljivošću ljudskih postupaka Vjetar huji ravnicom preko pustih oranica i i mehaničkih, ukorijenjenih reakcija na sve širokih drumova. U šipražju izbija prvo ze- životne događaje, ma koliko oni bili obični i lenilo. Intenzivna svjetlost vlada golemom svakodnevni ili nepredvidljivi i čudesni. prazninom. Duboko ispod površine nijemo se bude klice.

29 Čak 54 festivala tijekom sljedeće godine prikazat će više stotina 2014. filmova svih rodova i vrsta

27. 7. 2014. – 1. 8. 2014. 25. 9. 2014. – 28. 9. 2014. KALENDAR Supertoon – međunarodni Internacionalni festival festival animacije eksperimentalnog filma i videa – 25 FPS FILMSKIH 31. 7. 2014. – 3. 8. 2014. Međunarodni festival 4. 10. 2014. – 10. 10. 2014. kratkog filma Postira Dokuart – Dani FESTIVALA U Seaside Festival dokumentarnog filma

srpanj 2014. 16. 10. 2014. – 19. 10. 2014. HRVATSKOJ Gastro film fest DUFF – Filmski festival djece i mladeži zemalja Mediterana 2. 8. 2014. – 7. 8. 2014. 17. 1. 2014. – 19. 1. 2014. 3. 6. 2014. – 8. 6. 2014. SPFF 2013. – 19. 10. 2014. – 26. 10. 2014. Antičke filmske večeri Svjetski festival animiranog Starigrad Paklenica Film Zagreb Film Festival filma – ANIMAFEST Zagreb Festival – međunarodni 23. 2. 2014. – 2. 3. 2014. (kratkometražno izdanje) festival glazbenog 20. 10. 2014. – 10. 12. 2014. ZagrebDox – međunarodni dokumentarnog filma Filmski festival Uhvati film festival dokumentarnog filma 6. 6. 2014. – 14. 6. 2014. Festival mediteranskog 18. 8. 2014. – 24. 8. 2014. 5. 11. 2014. – 7. 11. 2014. 6. 3. 2014. – 9. 3. 2014. filma Split Vukovar Film Festival – Međunarodni festival DORF 2014 – festival Festival podunavskih arheološkog filma (MFAF) dokumentarnog rock filma 10. 6. 2014. – 15. 6. 2014. zemalja Festival dokumentarnog 6. 11. 2014. – 9. 11. 2014. ožujak 2014. – travanj 2014. filma „Festival Novih 2014“ 18. 8. 2014. – 23. 8. 2014. PSSST! Festival nijemoga filma Revija amaterskog filma Opuzen Film Festival 12. 6. 2014. – 15. 6. 2014. 7. 11. 2014. – 9. 11. 2014. 15. 4. 2014 – 30. 4. 2014. Tabor Film Festival 20. 8. 2014. – 24. 8. 2014. Revija hrvatskog filmskog Dani hrvatskog filma Revija filmova podunavskih i videostvaralaštva 17. 6. 2014. – 21. 6. 2014. zemalja 22. 4. 2014. – 27. 4. 2014. Filmska revija mladeži i Four 14. 11. 2014. – 19. 11. 2014. VAFI - internacionalni River Film Festival 23. 8. 2014. – 29. 8. 2014. Filmska Vox Feminae festival animiranog filma Avantura Festival – djece i mladih Varaždin 25. 6. 2014. – 28. 6. 2014. FilmForumZadar 17. 11. 2014. – 21. 11. 2014. Đakovački rezovi Festival o pravima djece 23. 4. 2014. – 26. 4. 2014. 26. 8. 2014. – 30. 8. 2014. ETNOFILM – festival 27. 6. 2014. – 5. 7. 2014. Liburnia Film Festival 21. 11. 2014. – 23. 11. 2014. etnografskog filma Fantastic Zagreb Film One Take Film Festival Festival 3. 9. 2014. – 7. 9. 2014. 2. 5. 2014. – 9. 5. 2014. Kinookus Food 22. 11. 2014. – 23. 11. 2014. Dani europskog filma 15. 7. 2014. – 19. 7. 2014. Film Festival FHAF – Festival hrvatskog Supetar Super Film animiranog filma 3. 5. 2014. – 17. 5. 2014. Festival i Radionice 11. 9. 2014. – 13. 9. 2014. Subversive Film Festival dokumentarnog filma Trash Film Festival – 28. 11. 2014. – 7. 12. 2014. međunarodni festival Filmske mutacije: sedmi svibanj 2014. srpanj 2014. niskobudžetskih filmova festival nevidljivog filma Sisački ekološki filmski Festival igranog filma u Puli festival – SEFF 13. 9. 2014. – 20. 9. 2014. prosinac 2014. 18. 7. 2014. – 22. 7. 2014. Splitski filmski festival Revija dokumentarnog 18. 5. 2014. – 24. 5. 2014. Festival plesa i neverbalnog filma Fibula Festival tolerancije – kazališta Svetvinčenat – 25. 9. 2014. – 28. 9. 2014. Festival židovskog filma audiovizualni dio programa Revija hrvatskog filmskog 7. 12. 2014. – 20. 12. 2014. Zagreb; Festival tolerancije i videostvaralaštva djece Human Rights Film Festival Rijeka /Sarajevo 22. 7. 2014. – 27. 7. 2014. Pašmanske filmske večeri 25. 9. 2014. – 28. 9. 2014. 12. 12. 2014. – n /a 30. 5. 2014. – 1. 6. 2014. Međunarodni festival Revija jednominutnog Festival jednominutnih 26. 7. 2014. – 30. 7. 2014. podvodnog filma hrvatskog filma “60 sekundi filmova Motovun Film Festival Bijeli lav hrvatskog filma”

30 sundance (siječanj) krugovi, manjinska koprodukcija, r.: Srđan Golubović; program World dobra Dramatic – posebna nagrada žirija

rotterdam (siječanj – veljača) presuda, kratkometražni dokumentarni, festivaL- r.: Đuro Gavran; program Spectrum shorts 42 iza ogledala, dokumentarni, r.: Jagoda Kaloper, program Signals Regained ska clermont-ferrand (veljača) otac, animirano-dokumentarni omnibus, koprodukcija, r.: Ivan godina Bogdanov; natjecateljski program berlinale (veljača) Između Berlina i Berlina, filmskog festivala i obrana i zaštita , r.: Bobo Jelčić – program Forum dodjele nagrada Europske filmske akademije, krugovi, manjinska koprodukcija, r.: Srđan hrvatski je film ove godine dobro kotirao na Golubović; program Forum – Nagrada prestižnim međunarodnim festivalimA Ekumenskog žirija

tekst IVAN-vanja runjić hot docs toronto (travanj – svibanj) gangster te voli, dokumentarni, r.: Nebojša festivalski hitovi Godina koja je kulminirala nominacijom Europ- Slijepčević; program World Showcase Dokumentarac “Gangster te ske filmske akademije filma “Svećenikova djeca” voli” prikazan je na prestižnom Vinka Brešana za najbolju europsku komediju, oberhausen (svibanj) festivalu Hot Docs u Torontu, još je jedna u nizu uspješnih godina hrvatskoga site selection, kratki eksperimentalni, a igrani film “Obrana i zaštita” filma na svjetskim festivalima. Moglo bi se reći r.: Mare Šuljak; natjecateljski program na Berlinaleu da je sve počelo ondje gdje je i završilo – u Berlinu. U Berlinu, u kojem je i sjedište Europske filmske karlovy vary (lipanj – srpanj) akademije, naime, svake druge godine održa- svećenikova djeca, igrani, r.: Vinko Brešan; va se ceremonija dodjela Europskih filmskih natjecateljski program nagrada (nekadašnjeg Felixa), gdje je Brešanov gangster te voli, dokumentarni, r.: Nebojša film bio nominiran u konkurenciji s filmovima Slijepčević; dokumentarni program oskarovaca Pedra Almodovara i Susanne Bier dvojina, manjinska koprodukcija, igrani, (čiji je film na kraju i pobijedio). Dobra festivalska r.: Nejc Gazvoda; natjecateljski godina za hrvatski film počela je također u Ber- program East Of The West linu, uvrštavanjem filma Bobe Jelčića “Obrana i adria blues, manjinska koprodukcija, igrani, zaštita” u program Berlin film festivala, točnije r.: Miroslav Mandić; natjecateljski program u program Forum, specijaliziran za inovativna East Of The West djela koja predstavljaju odmak od srednje struje okupacija, 27.slika, koprodukcija, dugometražni i njeguju nekonvencionalne filmske pristupe. dokumentarni, r.: Pavo Marinković; nenatjecateljski Hrvatskog filma u berlinskim programima nije dio službenog programa Povratak korijenima bilo još od Brešanovih “Svjedoka” 2004., filma baršunasti teroristi, manjinska koprodukcija, koji je nastupio u glavnoj konkurenciji i osvo- dokumentarni, r.: Peter Kerekes, Pavol Pekarčík, jio dvije nagrade. Na ovogodišnjem Filmskom Ivan Ostrochovský; natjecateljski program festivalu u Berlinu, također u programu Forum, East Of The West – nagrada fedeora prikazana je i hrvatska manjinska koprodukci- ja “Krugovi” Srđana Golubovića, koja je osvojila idfa (amsterdam, studeni – prosinac) nagradu Ekumenskog žirija. Zanimljivo je da kismet, manjinska koprodukcija, dokumentarni, je istu nagradu (samo u programu Panorama) r.: Nina Maria Paschalidou; natjecateljski godinu prije osvojila još jedna hrvatska manjin- program srednjometražnih filmova ska koprodukcija, “Parada” Srđana Dragojevića, kao i Brešanovi “Svjedoci” 2004. godine. Slijedi europska filmska nagrada (prosinac) pregled nekih od najvažnijih nastupa i nagrada svećenikova djeca na svjetskim filmskim festivalima hrvatskih igrani, r.: Vinko Brešan; nominacija u filmova i poneke manjinske koprodukcije. ∆ kategoriji Najbolje europske komedije

31 Pučka art komedija goran navojec Očito je uživao u ulozi ili spajanje osebujnog načelnika film, sastavljen od većih i manjih krhotina onog što čini naraciju (priča, likovi, motivi), a ta izrazito razlomljena naracija oblikovana je ekvivalentnim nespojivog stilom u kojem se, reklo bi se nasumice, izmjenjuju crno-bijela i kolor fotografija (potonja opet varira od zasićenih boja do monokromatskih učinaka, odnosno sepije), nestabilna, lelujava kamera iz ruke i ona čvrsto ili nešto manje čvrsto fiksirana, dok se u odabiru planova primjećuje znatna sklonost (polu)totalima, odnosno onom što se može shvatiti U rubrici “Gost rugi redateljski dugometražni filmski pro- kao perspektiva izdvojenog, distanciranog pogleda. kritičar” Damir jekt Filipa Šovagovića, čija je realizacija Izrazitoj dinamičnosti strukture pridonosi i upo- Radić analizira D trajala dulje od dvije godine, naizgled je raba različitih jezika – od hrvatskog (dalmatin- začudnu strukturu narativno kaotičan i teško uhvatljiva smisla, kao skog) preko engleskog i talijanskog do mješavine i umjetničke domete i njegov neuspio prvijenac “Pušća Bistra” iz 2005., hrvatskog i srpskog, te uopće kreativan pristup filma “Visoka modna no zapravo je riječ o neusporedivo suvislijem i zvučnom sloju djela – česti su zvukovi iz drugog napetost”, drugog dojmljivijem ostvarenju. “Visoka modna napetost” plana koji se preklapaju s onima u prvom planu, redateljskog tematski se bavi nastojanjima načelnika jadran- a podrijetlo im je nerijetko medijsko/telekomu- projekta Filipa skog otočnog mjestašca da istom pribavi status nikacijsko (radio, televizija, mobitel). Također i Šovagovića grada, a usporedo se prate i odnosi u načelniko- glazba ima svoj zanimljiv raspon – od oslonca na voj obitelji, ponajviše oni između njega i dvojice blues preko motiva dalmatinskog melosa do čišćeg braće, od kojih je jedan raspop, a drugi mentalno priklanjanja new ageu. nestabilan džanki.

Ova tematska baza garnirana je nizom motiva i mo- tivskih natruha vezanih uz razne, više ili manje pri- sutne likove, gdje se kao možda glavna nit vodilja nameće načelnikov odnos s trudnom mještankom, fotografija a zaokruženje u oblik cjelovite epizode zadobiva Superiorni snimatelj Mirko (naposljetku turbulentan) poslovno-­turistički bo- Pivčević odigrao je veliku ravak talijanskog modnog dizajnera i njegova lju- ulogu u kreiranju atmosfere bavnika u mjestu. Iako su suradnici na scenariju bili istaknuti književnici Ivica Đikić i Robert Perišić, koje se teško može dovesti u vezu s modernistič- kom naracijom ili stilom, Šovagovićeva narativno- stilska koncepcija izrazito baštini modernističku tradiciju, ali s obzirom na to da je znatan oslonac cjeline žanr, i to žanr (pučke) komedije, konačan re- zultat je tzv. postmodernistička struktura. Naime, “Visoka modna napetost” izrazito je fragmentaran

32 mijo jurišić melankolija Zanimljivo ostvarenje uloge Kadrovi pučine i glazbena kulisa mlađeg brata džankija stvaraju melankoličan ugođaj

Spajanjem svih ovih (disparitetnih, antitetičkih) iznimno umješno iz mnoštva vrlo raznovrsnih elemenata Šovagović je kreirao bogatu, slojevitu komadića posložila narativno često eliptičnu, cjelinu znatne unutarnje napetosti, a tu, dakako, ali posve suvislu i stilski konstantno dinamičnu spada i žanrovska opreka između pučke kome- cjelinu. Za glazbu je zaslužan sam Šovagović, a dije na jednoj strani i art filma (tzv. mediteran- glumački su najveći dio filma iznijeli vjerojatno skog tipa) na drugoj, pri čemu svaka od ove dvije nikad bolji Goran Navojec, koji je očito uživao odrednice istovremeno ograničava i nadopunjuje utjelovljujući istodobno tipičnog i osebujnog, uvi- drugu. Ipak, neosporno je da je “Visoka modna jek neumornog načelnika kao pomalo neobično, napetost” prije svega film atmosfere, no kako je ali tim interesantnije, oličenje vitalizma, te Mijo riječ o par excellence hibridnom uratku, onda je Jurišić (tragični antijunak “Halimina puta”) kao i ta atmosfera na svoj način hibridna – povezuje najmlađi, psihički poremećeni brat neprilagođen tzv. karnevalesknu sniženost i intenzivne meta- okolini, no duhom sposoban dosegnuti dalje od fizičke sugestije, pri čemu potonje, zahvaljujući ostalih. Dobri su Bojan Navojec kao raspop koji će mnogim kadrovima otvorenog mora, odnosno pu- postati konkurencija starijem bratu na izborima čine (što priziva beskonačnost i nedohvatljivost) za gradonačelnika, a uz to mu na neki način i oteti praćenima glazbom dominantno melankolične djevojku, te Marija Škaričić kao ta djevojka/žena/ intonacije, odnose prevagu. majka. Posebno izdvajanje zaslužuju i Miran Kur- spahić u ekspresivnoj epizodi mladog ljubavnika Velik je udio u kreiranju atmosfere uobičajeno su- starijeg modnog dizajnera i Marijana Mikulić periornog snimatelja Mirka Pivčevića, ali i monta- kao djevojka najmlađeg brata, glumica koja je žerke Dafne Jemeršić (pamtimo je kao atraktivnu svojom osobitom ljepotom plemenito ukrasila mladu glumicu s početka devedesetih), koja je svaki kadar u kojem se pojavila. ∆

33 pretplaćeni na bLoCKbUSTERE intervju ankica jurić tilić & ivan maloča

razgovarao Profesija fi lmski producent godinama je arsen oremović foto bila zapostavljena u hrvatskom fi lmu, no alan vajdić niz kreativno i komercijalno uspješnih domaćih fi lmova u prvi je plan izbacila dva imena koja su postala sinonimom vrhunske domaće fi lmske produkcije

34 bLoCKbUSTERE

vrijeme kada smo planirali intervju s dvoje jalno najjači niz fi lmova od osamostaljenja države. istaknutih hrvatskih producenata, direk- O samoj nominaciji Maloča kaže: “Kada smo ušli U torom Interfi lma Ivanom Maločom i di- u širi izbor za nagradu EFA-e, prirodno je da sam rektoricom Kinorame Ankicom Jurić Tilić, stigla je se nadao i nominaciji, ali unatoč tomu, moram vijest da je fi lm “Svećenikova djeca” Vinka Brešana priznati da me nominacija ipak iznenadila zato ušao među četiri nominirana za nagradu Europske što smo mala zemlja s relativno malim brojem fi lmske akademije u kategoriji najbolje komedije. članova EFA-e. Znam da je kategorija najboljeg I bez te vijesti, odnosno činjenice da je Maloča fi lma najvrednija među fi lmašima, ali katego- producent toga fi lma, povod je bio značajan jer rija najbolje komedije producentima nudi veće producenti predstavljaju važan zamašnjak u pro- poslovne prilike jer komedije imaju veće tržišne cvatu hrvatskoga fi lma nakon tmurnog razdoblja mogućnosti i za njih su distributeri zainteresira- 1990-ih. Naime, posljednjih godina uloga fi lmskog niji. Film smo dosad prodali u nekoliko zemalja, producenta postaje onakva kakva bi trebala biti, Poljsku, SAD i Italiju, a sada se nadam još boljim oni postaju i kreativci, a ne samo tehnička usluga. rezultatima, a u slučaju da fi lm dobije nagra- Ova nominacija dolazi kao kruna uspješnog raz- du, vjerujem da će oni zaista i doći.” “Nominacija doblja kojem su naši sugovornici dali velik obol: Brešanova fi lma za nagradu EFA-e jedna je od Maločine produkcije “Svećenikova djeca” i “Sonja veselijih fi lmskih vijesti koje smo čuli ove godine”, i bik”, te drugi nastavak dječjeg serijala o Koku, nadovezuje se Ankica Tilić, “ne znam je li javnost “Zagonetni dječak” u produkciji Ankice Jurić Tilić, upoznata s važnošću ove nominacije, ali mi, fi lmski u svega nekoliko mjeseci u kina su privukli preko radnici, itekako jesmo i to je prava prilika za če- 300 tisuća gledatelja. Time su napravili komerci- stitanje redatelju, Ivanu i svima koji su radili fi lm.”

35 croatian cinema

možete li usporediti poziciju, odnosno ulogu Ako je redatelj pametan i mudar, iskoristit će producenata u današnjem hrvatskom filmu u sve kreativne potencijale producenta u interesu odnosu na onu prije 10, 15 godina. čini se da smo filma. S većinom redatelja i scenarista kreativno se maknuli od onoga da, grubo artikuliram surađujem već od sinopsisa, a gotovo sa svima dojam javnosti, producent dobije novac od od prve ruke scenarija, premda moj posao na- države, podijeli honorar s redateljem i od stupa kod finalnog scenarija. Mislim da se uloga ostatka snimi film. producenta posljednjih godina promijenila, sve više postaju kreativni producenti, “one druge” jurić tilić: Ta je predodžba slična, primjerice, onoj redatelji i scenaristi zaobilaze u širokom luku, da je zanimanje profesora ili učitelja lagano i ili bi to trebali. lagodno jer oni imaju duge ljetne praznike i malu satnicu. Naše zanimanje nije jedino koje pati od jurić tilić: To se apsolutno mijenja, rekla bih da baš pogrešne percepcije u široj javnosti. Situacija je redatelji imaju najbolji uvid u ono što mi sve ra- zaista daleko bolja nego prije desetak godina, ali dimo, možemo, znamo i s koliko energije i strasti još nije dovoljno dobra; još je pred nama golem zajedno s njima postavljamo na noge svaki film. posao osvještavanja ne samo šire javnosti nego Moja su iskustva s redateljima dobra, zapravo čak i naših suradnika u procesu stvaranja filma. kreću od uzajamnog uvažavanja koje, naravno, onda generira i dobru suradnju u svim aspektima proizvodnje filma – u radu na scenariju, tijekom snimanja, a potom i u finalizaciji i promociji filma.

u kontekstu teze “redateljeva je zadnja”, je li istina da posljednju riječ ima redatelj, jeste li imali slučaj kreativnog “sukoba” oko završne verzije filma?

jurić tilić:Naravno, bilo bi naivno vjerovati da dvije glave uvijek misle jednako. Ono što olakšava ovakve trzavice je, naravno, zajednički cilj – uvijek je jednak, svaki od nas želi da film bude što bolji.

maloča: Imao sam dosta “sukoba” s redateljem i/ ili scenaristom oko zadnje ruke scenarija. Uvijek nastojim “friškim očima” pripomoći scenaristu i redatelju da bolje vide scenarij. Osim toga, pro- ducent bi u fazi stvaranja scenarija trebao uvijek ukazati na njegove manjkavosti, a to treba činiti maloča & jurić tilić Najčešće se ignorira naš istinski doprinos stvara- kroz sve faze proizvodnje filma. No, konačna od- Svake godine neki naš film, nju filma, ignorira se golema pravna i financijska luka uvijek je autorova. Jedan moj prijatelj i reda- nogometnim rječnikom odgovornost koja je nepodijeljena, čiji smo jedini telj/scenarist uvijek mi u pripremama kaže: “Sada rečeno, igra u Europskom nositelji, odriče nam se bilo kakav autorski udio mi sve govori, kritiziraj koliko hoćeš, nemoj mi kupu, a ponekad dođe i do finala i tako redom. Bojim se da će proći još dosta vre- hvaliti scenarij, ništa ne hvali, to mi sada ne treba, mena dok to ne bude ispravljeno. hvalu ću (ili neću) imati kada bude premijera.”

maloča: Posljednjih godina produciranje filmova kako birate projekte kojima ćete se natjecati velik je izazov, kriza je stvorila dodatne probleme na fondovima? birate li mnogo, budući da vas u pri zatvaranju financijske konstrukcije, što je startu ništa ne košta uzeti već ponuđen projekt rezultiralo traženjem partnera i većim brojem i proslijediti ga fondu, pa što bude – bude? koprodukcija. Time se uloga producenta još više povećala. maloča: Producent ne dobije gotov projekt, nego eventualno završni scenarij, nakon čega treba kakva je kreativna uloga producenta u tzv. napraviti operativni i financijski plan, razradu, autorskoj kinematografiji, gdje bi sve trebalo prijevode itd. Također, scenarist i redatelj imaju biti podređeno autoru? koliko možete ili želite još posla da bi se zgotovio projekt. Priprema pro- tražiti od redatelja eventualne promjene? jekta troši vrijeme i novac pa se zbog toga radi selekcija scenarija. Svaki producent ima svoju maloča: Uloga producenta najviše ovisi o njemu strategiju odabira scenarija, moja je – dobar sce- samome, koliko je stručan, angažiran, koliko narij koji ima komercijalni potencijal ili scenarij ima iskustva i sl. te o karakteru/stavu redatelja. koji radi umjetničke iskorake.

36 intervju

jurić tilić: Kinorama nudi izuzetno malo proje- kata na natječajima za financiranje produkci- je. Razlog je taj što ne vjerujemo u proizvodnju bez dugotrajne pripreme, bez temeljitog razvoja scenarija. Iskreno, preporodili smo se kada je HAVC uveo natječaje za razvoj scenarija i razvoj projekata. Tu praksu smatramo odličnom i naše redatelje zaista potičemo da zajednički prolazimo sve ove faze razvoja i da se natječemo prvo u tim kategorijama, kako bismo bili sigurni da imamo odličan tekst u rukama prije no što se javimo na natječaj za sufinanciranje same proizvodnje filma. Mislim da nam je baš zahvaljujući ovom pri- stupu i dugotrajnom radu na razvoju, prolaznost serijal o koku na natječajima za proizvodnju vrlo dobra – zaista U pripremi je treći ne pokušavamo s projektima koji su u početnim film, a četvrti će ili nedovoljno zrelim fazama razvoja. biti prequel

g. maloča, radili ste istraživanje o tomu kako jurić tilić: Očito je da se slika bitno mijenja. Osim publika doživljava hrvatski film, a rezultati domaćih dječjih naslova i komedija za koje ite- baš nisu blistavi. možete li nešto više reći o tom kako postoji publika, ima i divnih iznenađenja istraživanju i nekim specifičnostima? kao što je Vlatkin film “Sonja i bik” ili Jelčićeva “Obrana i zaštita”, tako da se zaista ne možemo maloča: Radio sam prvo istraživanje o mišlje- požaliti na domaću kinematografiju posljednjih njima, navikama itd. potencijalnih gledatelja nekoliko godina. Raznovrsno i uzbudljivo, barem hrvatskoga igranog filma da bih utemeljeno sa- u posljednje vrijeme, nikako dosadno. znao koji su najveći problemi gledanosti domaćeg filma u kinu. Jedno od pitanja u istraživanju bilo gđo jurić tilić, nastavlja li kinorama je što ispitanici pomisle kad čuju izraz “hrvat- sa serijalom o koku dok ne budu ski film”. Dobiveni odgovori potom su grupira- ekranizirane sve knjige? ni te su tako dobiveni najučestaliji faktori: rat, drama(drametina), dosada, sporo, jeftino(novci)... jurić tilić: Ne, oduvijek smo planirali napraviti četiri filma, od kojih će posljednji biti prequel, jurić tilić: Naravno da smo jako kritični prema dakle, priča će biti smještena u vrijeme prije prve svemu što je naše. U kina nam dolaze ili viso- priče, “Koka i duhova”, i snimit ćemo je s mlađom kobudžetski, senzacionalno upakirani američki djecom. U proljeće snimamo film “Ljubav ili smrt” filmovi ili najbolje što je Europa proizvela u teku- prema, čini mi se, najneobičnijem i vrlo intrigant­ ćoj godini – naravno da je teško biti konkurencija. nom Kušanovu romanu. Scenarij je pisao i režirat će Daniel Kušan, a za četvrti film, “Uzbunu na ipak, rezultati posljednjih nekoliko filmova, Zelenom Vrhu”, scenarij je napisala Hana Jušić, a među kojima su i vaši, govore da bi se ta slika režirat će ga Čejen Černić. mogla promijeniti? velik je problem s televizijskom produkcijom. maloča: Vjerujem da može, i ta slika se pomalo komercijalne televizije praktički se uopće ne mijenja. Zabilježen je značajan porast broja gle- služe kapacitetima domaćih producentskih kuća, datelja, mijenja se i percepcija gledatelja i javnosti a javna televizija izrazito malo – kao da ni sama prema hrvatskome filmu. Domaći filmovi postižu ne zna što bi i kako bi, iako je to zakon prilično međunarodne uspjehe, a tamo se natječemo u jasno odredio. europskoj, odnosno svjetskoj konkurenciji. No- gometnim rječnikom rečeno, svake godine neki jurić tilić: Nažalost, to je istina, a ja sam više tužna naš film igra u europskom kupu, a poneki dođe do nego ljuta zbog toga. Stalno naivno vjerujem da će finala kao “Svećenikova djeca” ove godine. se to promijeniti, ali, eto, ne mijenja se. Filmska

37 intervju

je proizvodnja zaista doživjela velik napredak u dokumentarnih, eksperimentalnih i igranih fi l- svakom smislu u posljednjih, recimo, pet godina mova, razvijaju se i nove forme koje su u domeni – na istom tržištu imamo prirodne partnere koji transmedije i cross-medije, treba nam samo per- trebaju program i žele sve jednako kao i mi, ali manentna proizvodnja ambicioznog TV programa. ne surađujemo ili u najboljem slučaju: nedovoljno surađujemo. g. maloča, pokretač ste ideje stvaranja filmskog grada na zagrebačkom velesajmu. maloča: Zakon je jasan, štoviše on propisuje naj- u kojoj je fazi taj projekt i što bi se postiglo niže postotke programa koje televizije moraju njegovom realizacijom? naručiti od neovisnih proizvođača (a to je 10%, odnosno 15%, dok su u Europi te kvote mnogo maloča: Filmski grad je zamišljen da pomogne veće). Takav stav, kupnja stranog, uglavnom sje- hrvatskoj AV industriji da ne bude butik- vernoameričkog programa, ima posljedicu da destinacija za strana snimanja. Strane ekipe se naše AV tržište i industrija ne razvijaju i ne sada uglavnom odrade eksterijerna snimanja zapošljavamo domaći (ili europski AV) sektor. na lijepim lokacijama u Dubrovniku, Splitu, Plitvičkim jezerima..., a nakon toga vraćaju što bi sve trebalo poduzeti da av industrija u se u fi lmski studio negdje u Europi. Filmskim hrvatskoj postane velika kao što je u eu, dakako gradom i njegovim studijima zadržali bismo razmjerno našem gospodarstvu? strane ekipe dulje u Hrvatskoj i povećali prihod ne samo AV industrije nego i turizma, maloča: Treba shvatiti da budućnost pripada di- ugostiteljstva... A faza? Projekt se pomalo gitalnom dobu, imamo više od 30 digitalnih TV kreće samo ne znam je li smjer dobar. kanala. Doći će do daljnje fragmentacije tržišta. Sve više će se tražiti AV sadržaji, slike u pokretu, koje projekte pripremate za realizaciju? interaktivna sučelja, sve će postati interaktivno i još dinamičnije. Hrvatskoj AV industriji ne treba maloča: Pripremam dramu “Trampolin”, redate- mnogo za ozbiljan rast, sve te AV sadržaje i sl. tre- ljice debitantice Katarine Zrinke Matijević Veli- ba netko proizvoditi, posebice one na hrvatskome čan, te partizansku komediju “Vatreno krštenje jeziku. Za početak bi bilo dovoljno da televizije s Ljiljana Vidića”, redatelja Ivana Gorana Viteza. nacionalnom koncesijom naručuju od neovisnih proizvođača 10%, odnosno 15% programa. jurić tilić: U montaži je “Kosac” Zvonimira Jurića i kratki igrani fi lm Daniela Kušana “Zajedno”. Za jurić tilić: Samo nam još nedostaje živa, snažna, snimanje nam je spreman novi Koko, a nadam se ambiciozna TV produkcija. Rekla bih da je sve da ćemo odmah nakon toga snimati novi Matani- drugo na mjestu. Naravno, uvijek ima mjesta ćev fi lm “Zvizdan” te fi lm Snježane Tribuson “Sve za napredak, ali rekla bih da je ovo prvo. Strane najbolje”. Spremamo i dva kratkometražna fi lma, su se produkcije vratile zahvaljujući poreznim a u raznim fazama razvoja imamo i pet dugome- poticajima, povećala se proizvodnja animiranih, tražnih fi lmova od kojih su tri debitantska. ∆

  osnovao je 1995. godine produk-        diplomirala je komparativnu cijsku kuću Interfi lm, a 2003. godine i Hrvatsku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. udrugu producenata (HRUP). Član je Europske Diplomant je EAVE-a i članica ACE-a, Producers on fi lmske akademije (EFA). Move i Europske fi lmske akademije (EFA).

Producirao je neke od najuspješnijih hrvatskih Nakon što je desetak godina radila kao slobodni dugometražnih igranih fi lmova: “Maršal“ i “Sve- fi lmski djelatnik za neovisne produkcijske kuće ćenikova djeca“ Vinka Brešana, “Sonja i bik“ Vlat- i nacionalnu televiziju, 2003. godine osnovala ke Vorkapić, “Crvena prašina“, “Tu“, “Iza stakla“ i je Kinoramu. U njenoj fi lmografi ji je 15 igranih “Projekcije“ Zrinka Ogreste, “Dva igrača s klupe“ fi lmova, nekoliko TV serija i niz kratkih fi lmova. Dejana Šorka i druge fi lmove koji su osvajali Najuspješniji su kratki igrani fi lm “Tulum“ Dali- nagrade u Hrvatskoj i inozemstvu. Također je bora Matanića i dugometražni igrani fi lm “Crnci“, proizveo i tridesetak dokumentarnih fi lmova te redatelja Zvonimira Jurića i Gorana Devića. Naj- televizijske serije “Bitange i princeze“ i “Zakon!“. brojniju publiku imali su dječji fi lmovi “Koko i du- hovi“ (2011.) i “Zagonetni dječak“ (2013.), snimljeni prema književnim predlošcima Ivana Kušana.

38 Najbolji lmovi i serije iz cijele regije

www.klasiktv.com www.facebook.com/klasiktv

39 tekst SVAKA KUNA mario duspara foto alan vajdić ULOŽENA U arhiva havc-a FILM VRAĆA

Nedavno je na naslovnici New York Timesa osva- nula fotografi ja novozelandskog premijera Johna Keya s mačem u ruci. Nije to bio bilo kakav mač – radilo se o replici mača iz trilogije “Gospodar pr- stenova”, kakav je nosio junak Frodo Baggins. Ovu fi lmsku memorabiliju darovao mu je predsjednik SAD-a Barack Obama, a simbolizira fi nancijski uspjeh koji su ovi fi lmovi Petera Jacksona donijeli objema zemljama.

U vrijeme fi nancijske krize u Hrvatskoj nije uopće loša ideja usmjeriti pogled prema uspjehu koji je fi lmska industrija donijela toj zemlji na drugoj strani globusa. Novi Zeland je sa 4,4 milijuna stanovnika zemlja slična Hrvatskoj, ali, naža- lost, zasada većina sličnosti tu prestaje. Bilo bi sjajno kada bi novozelandski primjer potaknuo i Hrvatsku vladu na veću aktivnost budući da se donedavno krhka audiovizualna industrija posljednjih godina dokazala, po brojčanim poka- istraživanje zateljima, kao još mala, ali vrlo uspješna industrija koja višestruko vraća uložen novac. instituta za Potvrdu za to dali su i rezultati istraživanja javne financije “Gospodarski i fi skalni učinci audiovizualne dje- latnosti i državne potpore” koje je nedavno u pokazalo je Hrvatskom saboru članovima više saborskih odbora prezentirao dr. Anto Bajo iz Instituta za da je filmska javne fi nancije.

industrija Ako bismo ovo istraživanje sveli na kratak za- ključak, moglo bi se reći da ulaganje u fi lmsku jedno od industriju već sada proračunu donosi debeo profi t. Naime, kroz sustav poticaja putem Hrvatskog najisplativijih audiovizualnog centra (HAVC) u audiovizualne djelatnosti država godišnje uloži oko 70 milijuna ulaganja u kuna, dok se u državni proračun iz iste industrije uplati 103 milijuna kuna godišnje. Od toga je 54 hrvatskoj milijuna samo od PDV-a.

40 dr. ante bajo Autor istraživanja o gospodarskim učincima hrvatskoga filma hrvoje hribar Ravnatelj HAVC-a prilikom predstavljanja istraživanja u Saboru RH

Iako je riječ o relativno maloj industrijskoj djelat- nosti u kojoj djeluje 500-tinjak poduzeća i koja već godinama stabilno zapošljava nešto više od 1000 ljudi, njezine aktivnosti potpomažu zapošljavanje još oko 2000 ljudi. Godišnji promet doseže 740 milijuna kuna, a posljednjih je godina zabilježen rast profitabilnosti. Stoga je hrvatska AV indu- strija prema operativnoj bruto profitnoj stopi u samom vrhu zemalja Europske unije. Tako je u 2011. u odnosu na 2007. zabilježen porast dobiti prije oporezivanja od čak 24,7%. Rast dobiti pre- slikao se i na pokazatelje profitabilnosti ukupne AV djelatnosti pa je bruto dobit profita porasla sa 14% u 2007. na 18% u 2011., odnosno neto dobit sa 12% u 2007. na 16% u 2011. Procijenjena direkt­ na dodana vrijednost djelatnosti proizvodnje i distribucije filmova iznosi 188 milijuna kuna.

Čak tri četvrtine ukupnog iznosa isplaćenih poticaja za proizvodnju audiovizualnih djela u hodi hrvatskog proračuna su 20 milijardi dolara, Hrvatskoj vrati se u proračun već kroz uplaćene osam puta manji nego novozelandski. poreze i doprinose, ali ukupni učinak daleko je povoljniji. Za svaku kunu poticaja, država je u Na Novom Zelandu država izravno subvencionira proračun 2012. godine na razne načine dobila film i televiziju s oko 17%, pa je tako prošle godi- između 1,5 do 2,3 kune. ne na filmove potrošila oko 200 milijuna dolara. Zadnji uspjeh novozelandske filmske industrije Ono što je Hrvatskoj, kao turističkoj zemlji, iznim­ je film “Hobit: Neočekivano putovanje”. Već ovaj no bitno je činjenica da na svaku kunu dodane vri- prvi dio trilogije doveo je Novi Zeland na svjetske jednosti koju stvori filmska industrija, stvori se naslovnice, a i Novozelanđani su zdušno svoju još 2 do 3 kune dodane vrijednosti u turizmu i dru- zemlju ko-brendirali s filmovima redatelja Petera gim industrijama vezanim uz produkciju filma. Jacksona. Tamo svaki korak podsjeća na film, od golemog antijunaka Golluma koji se nad putnici- Iako Bajino izvješće zvuči odlično, usporedba s ma u zračnoj luci u Wellingtonu hrani ribom, preko Novim Zelandom otkriva da je samo nebo grani- zrakoplova obojenih likovima iz filma do brojnih ca. Naime, samo je prošle godine Novi Zeland od suvenirnica koje do maksimuma eksploatiraju snimanja dugometražnih filmova i televizijskih sve što ima veze s filmovima. serija ostvario oko 1,1 milijardu dolara prihoda. Tamošnjoj ekonomiji to je značajna injekcija, a Tamošnja je Vlada prije dvije godine spasila više Hrvatskoj bi bila nevjerojatna. Naime, ukupni pri- tisuća radnih mjesta kada je ulaganje Warner

41 “gospodar prstenova” U Novom Zelandu motivi iz čuvene filmske trilogije turiste dočekuju već na samim avionima te aerodromu u Wellingtonu

Da je slične uspjehe makar u nekoj mjeri mogu- će očekivati u Hrvatskoj, može se zaključiti iz Film kao najbolja izlaganja koje je Saboru podnijela konzultantica Juliane Schulze, koja je govorila na poziv rav- državna investicija natelja HAVC-a Hrvoja Hribara. Zastupnike je upozorila na primjere u kojima filmski turizam Doprinos bruto domaćem proizvodu od AV djelatnosti je 188 milijuna daje fantastične rezultate, kao što je, primjerice, kuna, a ukupna je dodana vrijednost između 377 i 565 milijuna kuna. slučaj u Velikoj Britaniji (“Harry Potter”), Novom Direktni fiskalni prosječni godišnji učinci su 103 milijuna kuna, a ukupni se Zelandu (trilogija “Gospodar prstenova”) ili New kreću između 205 i 308 milijuna kuna. Ukupni troškovi četiriju projekata, Yorku (turistička ruta “Seks i grad”). financiranih programom mjera poticaja ulaganja u proizvodnju audiovizu- alnih djela, u 2012. iznose 18,8 milijuna kuna. Udio troškova po uplaćenim Osim što dolazak stranih koprodukcija donosi porezima i doprinosima iznosi 14,6% ukupnih troškova proizvodnje. izravne financijske koristi, Hrvatska ima velikih potencijala i za takav oblik turizma koji dugoročno povećava broj dolazaka turista i prihode. U Dubrov- niku neke turističke agencije već nude obilazak lokacija na kojima se snima HBO-ova serija “Igra prijestolja”. Direktorica Turističke zajednice grada Brossa od pola milijarde dolara “pogurala” s još Zagreba Amelija Tomašević zastupnike je pozvala 99 milijuna i dodala 10 milijuna za marketing. na ublažavanje restriktivnih zakona koji odbijaju Novozelandski premijer Key izlobirao je spome- strane produkcije zbog predugog perioda za do- nuto ulaganje od oko 500 milijuna dolara studija bivanje dozvola u Hrvatskoj. Ako se sve poklopi, Warner Brothers, između ostaloga, i tako što možda za nekoliko godina i hrvatski predsjednik je uspio uvjeriti parlament da usvoji preinake dobije od Baracka Obame rekvizit u vidu prijestolja, Zakona o radu. a priča završi na naslovnici New York Timesa. ∆

Novozelandska turistička zajednica u ovoj će fiskalnoj godini ukupno potrošiti oko osam mi- lijuna dolara, a u budućnosti vjerojatno još i više na promidžbenu kampanju države kao filmske zemlje iz snova. Očekuju da će od turizma zaraditi 20 puta više nego izravno od filmske produkcije. Ustupci “Hobitima” još su veći nego oni nedavni, kada je za trilogiju “Gospodara prstenova” ulo- ženo 150 milijuna dolara. Posljedica toga je da ljubitelji filmova, koji su Novom Zelandu donijeli tri milijarde dolara prihoda, sada ga smatraju utjelovljenjem Međuzemlja. Osim tih filmova, Peter Jackson je u Novi Zeland doveo “Avatar”, “Osvetnike”, “Pustolovine Tintina” i “Prometeja”. Ovi su uspjesi otvorili oči i drugima, pa se sada za filmaše svim silama bore Sjeverna Irska i Srbija, dok je i Hrvatska stidljivo počela s ulaganjem.

42 hrvatski film u fokusu

Brojni međunarodni filmski festivali u suradnji s HAVC-om pripremili su filmske cikluse posvećene hrvatskoj kinematografiji film “Noćni brodovi”

short shorts film festival u tokiju (japan) američka kinoteka u los angelesu (sad) fest program (8 naslova) i Retrospektiva “Focus on Croatia” – fokus program na “Kino Croatia: novi filmovi 2013” – program Marka Meštrovića (5 naslova) te je odr- hrvatsku kratkometražnu produkciju predstavljanja recentnih hrvatskih filmova žan master class pod vodstvom Marka 23. svibnja – 16. lipnja 2013. 21. – 23. lipnja 2013. Meštrovića.

Program je uključivao sedam nagrađiva- Program se sastojao od pet dugomet­ međunarodni festival dokumentarnog i nih igranih, eksperimentalnih i animi- ražnih igranih filmova novijeg datuma animiranog filma – dok leipzig (njemačka) ranih naslova: “Zimica” Hane Jušić, “Ži- – “Sonja i bik” Vlatke Vorkapić, “Ljudožder “SEED – South East European Documentaries” votinjsko carstvo” Igora Šeregija, “Otac” vegetarijanac” Branka Schmidta, “Kotlo- 28. listopada – 3. studenoga 2013. skupine autora, “Site Selection” Mare vina” Tomislava Radića, “Noćni brodovi” Šuljak, “Uskršnja jaja” Slobodana Karaj- Igora Mirkovića te “Zagonetni dječak” Inicijativu SEED pokrenuli su Restart i lovića, “Miramare” Michaele Müller i “Žuti Dražena Žarkovića. Hrvatski gosti koji HAVC s još šest partnera iz regije da bi pro- mjesec” Zvonimira Jurića, a na festivalu su su predstavili svoje filmove u L.A.-u bili su movirali dokumentarni film jugoistočne gostovali redatelji Hana Jušić i Igor Šeregi. redatelj Igor Mirković i redateljica Vlatka Europe. Njezin je cilj skrenuti pozornost Vorkapić. na regionalne koprodukcijske potencijale, medfilm festival u rimu (japan) drugim festivalskim selektorima predsta- “Into the Eyes of the Sun: New međunarodni filmski festival viti najnovije naslove i poticati umrežava- Croatian Cinema” – fokus program u braunschweigu (njemačka) nje među dokumentaristima unutar i izvan na hrvatsku kinematografiju “Croatia Goes Europe” – fokus program regije. U sklopu inicijative pripremljen je 21. – 23. lipnja 2013. na hrvatsku recentnu filmsku produkciju i katalog filmova u kojem je svaka zemlja 5. – 10. studenoga 2013. predstavila do pet filmskih naslova zavr- Povodom ulaska u Europsku uniju Hrvat- šenih u posljednjih godinu dana te do pet ska je bila počasni gost festivala medite- Program fokusa na hrvatsku recentnu naslova koji se nalaze u fazi postprodukcije ranskog filma. Prikazano je devet hrvat- filmsku produkciju sastojao se od ukupno i čiji se završetak planira do kolovoza 2014. skih naslova: dugometražni igrani film četrnaest kratkometražnih i dugometraž- “Sonja i bik” Vlatke Vorkapić, dugome- nih igranih, animiranih i dokumentarnih les arcs european film festival (francuska) tražni dokumentarno-igrani film “Pismo naslova nastalih u posljednje tri godine. “Focus on ex-Yugoslavian Countries” – fokus ćaći” Damira Čučića, dokumentarni film program na kinematografiju zemalja iz regije “Čedo” Nikole Strašeka, eksperimentalni međunarodni festival animiranog 13. – 21. prosinca 2013. film “Od do” Mirande Herceg te kratkome- filma u ženevi – animatou (švicarska) tražni filmovi “Najmanji” Tomislava Šoba- “Spéciale Croatie” – fokus program U sklopu ovog posebnog programa bit će na, “Terarij” Hane Jušić, “Teleport Zovko” na suvremenu hrvatsku animaciju prikazano ukupno 14 odabranih naslo- Predraga Ličine, “Od danas do sutra” Sare 5. – 12. listopada 2013. va koji će predstavljati kinematografije Hribar i “Sin” Ivana Sikavice. Hrvatskom Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Her- redatelju Veljku Bulajiću dodijeljena je U sklopu fokusa na hrvatsku animaciju cegovine te Makedonije. Hrvatska će biti nagrada za životno djelo 19. MEDFILM predstavljeno je šest programa hrvatskih predstavljena dugometražnim igranim Festivala, a tim su se povodom u progra- kratkometražnih animiranih filmova – filmovima “Metastaze” Branka Schmidta, mu “Tribute to...” prikazali njegovi filmovi Suvremeni program (9 naslova), Zlatno “Živi i mrtvi” Kristijana Milića i “Armin” “Bitka na Neretvi” i “Libertas”. Hrvatski doba Zagrebačke škole animiranog filma Ognjena Sviličića te kratkometražnim gosti festivala bili su Veljko Bulajić, Arsen (10 naslova), Dječji program (7 naslova), igranim filmovima “Sotonin sin” Marka Anton Ostojić i Ivan Kelava. Studentski program (10 naslova), Anima- Dješke i “Sin” Ivana Sikavice.

43 intervju nevio marasović

razgovarao Mladi redatelj Nevio Marasović objašnjava ivan-vanja runjić foto koje su prednosti i mane niskobudžetskih alan vajdić i bezbudžetskih fi lmova, projicira gledanost svog novog fi lma i najavljuje njegov metafi lmski nastavak Vis a Vis Bi Bilo NemoGUće sNimiTi U NormalNoJ ProDUKCiJi

ko su oko dugometražnog debija Nevija Ma- Tijekom cijelog procesa nastanka fi lma bili smo rasovića “The Show Must Go On”, koji je, ne svjesni da će javnost dobiti dojam da je fi lm čista A zaboravimo, snimio s 25 godina kao svoj autobiografska istina i znali smo da od toga doj- diplomski rad i s iznimno skromnim budžetom, mi- ma nikako nećemo moći pobjeći. Razlog tome su šljenja možda i bila podijeljena, oko njegovog drugog očite sličnosti lika glumca (Janko Popović Volarić) fi lma “Vis-A-Vis” kao da se stvorio neki opći konsen- sa stvarnim, živim Jankom i lika redatelja (Rakan zus – imamo novog ozbiljnog fi lmskog autora! Auto- Rushaidat) s mojom malenkosti. U fi lmu uistinu ra koji je eksperimentalnim, gotovo gerilskim me- postoji velik broj elemenata iz naših života koje todama snimio zanimljiv, minimalističan, a bogat i smo autoironično ukomponirali u likove i priču. iznenađujuće “komunikativan” fi lm. O iskustvima Dogovor između autora fi lma, Janka, Rakana s “Vis-A-Visa”, idejama i planovima za budućnost, ali i mene bio je da nećemo nikada otkriti koji su i nekim drugim fi lmskim temama razgovarali smo točno dijelovi stvarni, a koji fi kcija (smijeh, op.a.). s uvijek prezaposlenim Marasovićem. Generalno, tih autobiografskih dijelova je mnogo manje nego što se to gledatelju možda čini dok gle- da ne idemo previše u pitanja koja vam od da fi lm. Jedan od tih izmišljenih dijelova je upravo ljetošnjeg pulskog festivala vjerojatno mnogi “odbijeni” projekt “Comic Sans”. Istina je da sam postavljaju o autentičnosti zbivanja u “vis-a- ja napisao taj scenarij, ali on nikada nije odbijen visu” (odnosno koliko se radnja filma poklapa na fi lmskom natječaju. Čak suprotno, za “Comic sa stvarnim događajima iz života aktera Sans” sam od HAVC-a dobio fi nancijski poticaj za filma, redatelja i njegovog glavnog glumca) – razvoj projekta uz produkcijsku kuću Kinorama. objasnite nam taj put od “odbijenog” filma do Janko i ja smo prošle jeseni otišli na Vis da bismo ideje da se o tom odbijanju snimi film. na miru pročitali zadnju ruku dotičnog scenarija,

44 Vis a Vis Bi Bilo NemoGUće sNimiTi U NormalNoJ ProDUKCiJi

budući da je Janko trebao glumiti glavnu ulogu u O tome je teško suditi prema samo dva fi lma, ali tom fi lmu. No, kako je njemu razvod tada bio vrlo osobno mislim da se tu radi o pukoj slučajnosti, svjež, na kraju smo cijeli boravak na Visu proveli nekako sumnjam da će sada autori masovno kre- pričajući o ženama, razvodima, poslu, ljubavi, nuti snimati fi lmove koje stilski i dramaturški životu... scenarij fi lma nismo ni taknuli. Taj tje- obilježava takva estetika. Moju vježbu s prve dan na Visu ostavio je na nas toliki dojam da smo, godine Akademije, “Autobiografi ju”, neki su pro- inspirirani njime, odlučili snimiti fi lm o glumcu i glasili jednom od najboljih u povijesti fakulteta redatelju koji odlaze na otok raditi na scenariju. pa sam od tada sklon autobiografskim motivi- Velike i dramatične stvari u “Vis-A-Visu” – razvod, ma u vlastitim fi lmovima. “Autobiografi ja” me smrt oca, depresije i odbijanja potpuno su fi ktivni je fi lmski ogolila i time u meni eliminirala bilo elementi. Osim što nisam odbijen na natječaju, kakav sram od stavljanja vlastite intime pred moj otac je u stvarnosti, hvala bogu, živ i zdrav, kameru. Autobiografskih elemenata ima čak i tako da te dvije činjenice dosta govore o tome u mojem prvom fi lmu “The Show Must Go On”, koliko se ovdje zapravo radi o fi ktivnoj priči... samo što nisu toliko izraženi kao u “Vis-A-Visu”. Moj sljedeći projekt će, moram vam najaviti, biti slučajnošću ili ne, u posljednjih godinu- također autoreferentan. Taj fi lm sam pisao kao dvije imamo dva filma iznimno ispovjednog svojevrsnu psihoterapiju kojom sam preispitivao tona (drugi je “pismo ćaći”), iako ne baš vlastiti karakter. međusobno slična. stvara li se to na sceni neki novi domaći pokret/val, neki “cinema u današnjem svijetu facebooka, twittera verite” za 2010-e? imate li još kakvih srodnih, i inih oblika, nazovimo to tako, “intimnog autoreferentnih ideja “na lageru”? ekshibicionizma”, nije li neobično da i filmaši

45 croatian cinema

posežu za takvim ekstremnim ogoljivanjem nove scene, radili noću, danju, dogovarali snima- pred kamerom? ili je, pak, to nešto sasvim nja mailom samo jedan dan prije, bez prethodne očekivano? najave... Dakle, osim ozbiljnog redateljsko-glu- mačkog i dramaturškog rada, ništa na snimanju Točno, u današnjem svijetu društvenih mreža nije ni približno sličilo nekoj klasičnog filmskoj privatnost je postala nešto javno. No, nije to ništa produkciji na kakve smo naviknuli. Ovo je bio novo, valja, primjerice, samo pogledati bilo koji potpuni eksperiment u svakom mogućem smislu. film Woodyja Allena, u kojem je svaki glavni lik za- Eksperiment koji je, na sreću, uspio. pravo on, bilo da ga on sam glumi bilo netko drugi. Tako da mislim da ovo nije neki novi trend, čak su i a globalno gledano? naime, u jeku sveopće u mjuziklu “Pjevajmo na kiši” Gene Kelly i Stanley krize i besparice, minimalnih budžeta i Donen ubacivali očite autoreferentne elemente ekskluzivnih sponzora, a s druge strane kojima su se sprdali sa sobom i svojom profesijom. nekih novih, iznimno dostupnih tehničkih mogućnosti – nije li upravo ovakvo vrijeme ako je vaš debi “the show must go on” bio “low najpogodnije za neku novu eksploziju “vis-a-vis” Janko Popović Volarić i budget” (iako ni približno nije tako izgledao), kreativnosti koja ne traži puno novca, a nosi Rakan Rushaidat u potrazi “vis-a-vis” je, reklo bi se, “no budget” – po toj ono što se ne može nadomjestiti – neku novu za filmom i samima sobom analogiji teško je i zamisliti što je sljedeće... autentičnu ideju, emociju, atmosferu, priču...?

Ako dobijem financijsku potporu od HAVC-a, Tako je, to je bila cijela poanta “Vis-A-Visa”. Željeli ­sljedeći projekt bit će film kojime se u “Vis-A-Vi- smo se koncentrirati na ono bitno – priču, glu- su” bavi glavni lik, redatelj. Dakle, pogodili ste – mu i karaktere. Sve ostalo je bilo sekundarno i “Comic Sans”! time smo se bavili usput. Prva ideja bila je da se ekipa filma sastoji samo od dva glumca i mene šalu na stranu, ima li takav nebudžetski pristup i koji snimam i režiram. Ton je trebao biti ono što svojih prednosti? neku novu autorsku slobodu? bismo uhvatili kamerom, dakle neka ekstremna varijanta danske “Dogme 95”. Na kraju smo od- Odgovorno tvrdim da bi “Vis-A-Vis” bilo nemogu- lučili malo ozbiljnije pristupiti tehničkoj strani će snimiti da smo ga radili u uvjetima klasične te iskoristiti tehnološke mogućnosti današnjih filmske produkcije. Mi smo bez ikakvog čvrstog malih i laganih filmskih kamera pa smo ipak plana snimali koliko god treba i kad god treba, okupili malenu, ali iskusnu i učinkovitu filmsku križali scene, izbacivali ih, nenadano snimali ekipu iza kamere...

46 intervju: nevio marasović

glazba u “vis-a-vis” je prilično efektna i pomalo neočekivana – otkud ideja da se u filmu umjesto nekih predvidljivih mandolina koristi americana iz illinoisa i kako ste uspjeli doći do andrewa birda?

Kada sam Rakanu Rushaidatu prvi put pričao o filmu koji želim snimiti, poslao sam mu mailom pjesmu “Tenuousness” Andrewa Birda i rekao da ne znam o čemu će se u filmu točno raditi, ali da atmosferu i impresije koje na mene ostavlja ta pjesma želim atmosferski prenijeti u film. On se složio i glazba Andrewa Birda postala nam je korektivni element, po njoj smo se ravnali da bismo znali kada je nešto pregrubo ili izvan stila i atmosfere koju želimo postići. U montaži sam onda ubacio razne Birdove pjesme koje su me inspirirale za montažu, atmosferu, stil, a i sam tijek priče. Na kraju je ta glazba postala toliko nerazdvojna od samoga filma da smo zaključili kako bez nje nikako ne možemo završiti film. Ja- vio sam se menadžerici Andrewa Birda – na sreću, radi se o normalnim i dragim ljudima te nam je, nakon što je vidio nekoliko glazbenih sekvenca iz filma, Andrew Bird dao dozvolu za korištenje njegove glazbe.

lik glumca u filmu konstantno se brani i opravdava zbog svog angažmana u sapunicama, slično kao što i režiser ima potrebu braniti skovao opis “Vis-A-Visa” na koji sam vrlo ponosan “the show must go on” svoje režiranje reklama. kako gledate na jer je smiješan, a to je “fiktivni making-of filma Zlokobni futuristički prizori sapunice? je li bilo kakvih ponuda i biste li se koji još nije ni snimljen”! Trenutačno radim na na ulicama Zagreba mogli jednog dana prihvatiti toga posla? novoj ruci scenarija zajedno s Rakanom Rushai- datom, koji u “Vis-A-Visu” glumi fiktivnu verziju Nikad ne branim režiranje reklama, naprotiv, mene koji radim na istom scenariju na kojem sada ponosan sam što se time bavim i uvijek govorim Rakan radi sa mnom, kojega je u “Vis-A-Visu”, ajmo kako volim i uživam snimajući reklame. Upravo reći, i glumio. To je da ti mozak eksplodira! zato ne mogu biti licemjeran i pljuvati sapunice, to je također posao koji donosi kruh i nije ništa kad “vis-a-vis” možemo očekivati u kinima? ima manje vrijedan od mog s reklamama. Dobivao sam li tu kakvih očekivanja, s obzirom na aktualnu mnogo ponuda za sapunice, ali nije me to nikad komercijalnu “renesansu” domaćeg filma? toliko zanimalo, jer sam se opredijelio u životu raditi isključivo reklame i dugometražne filmove. Iskreno, ne znam što očekivati jer je kod nas apso- Također, kako sam afirmiran reklamni redatelj, lutno nemoguće procijeniti kako će kinopublika nije OK da uzimam posao kolegama koji žive od reagirati na neki domaći film. Recentni primjer za sapunica jer za to nemam potrebu. Inače, ne bi mi to su “Kauboji”. Ja procjenjujem da “Vis-A-Vis” može bio nikakav problem raditi kao redatelj sapunica. u kinima imati između 326 i 35.000 gledatelja. U kina planiramo ući u drugoj polovini siječnja! s obzirom na činjenicu da se vaša prva dva filma međusobno prilično razlikuju, što i za kraj, filmski uzori – bilo domaći, možemo očekivati nakon ovoga? bilo strani?

Budući da lik redatelja u “Vis-A-Visu” cijelo vrije- Od domaćih mi je najveći uzor Ante Babaja (i ne me pokušava završiti scenarij za svoj film “Comic samo zato što je podrijetlom s Visa), a od stranih Sans”, pravi “Comic Sans” će na neki način biti me- - Woody Allen, Stanley Kubrick i Alfonso Cuaron. tafilmski nastavak “Vis-A-Visa”. Od te činjenice je Sada konačno mogu priznati da sam svoj prvi film nemoguće pobjeći i kada netko jednoga dana bude “The Show Must Go On” radio gotovo isključivo gledao “Comics Sans”, neke stvari će već znati jer zbog potpune opsjednutosti Cuaronovim filmom se o njima pričalo u “Vis-A-Visu”. Nedavno sam “Djeca čovječanstva”! ∆

47 TRAŽi SE NovA PRvAKiNJA HRvATSKoG FiLmA

tekst sanja muzaferija foto alen vajdić

Ivana rushaidat, tihana Lazović i Lana Barić ove su godine briljirale na fi lmu pa sada s pravom od njih očekujemo još i mnogo više, no prije toga odlučili smo saznati što one o tome misle

48 TRAŽi SE

49 croatian cinema

ri glumice. Zagrepčanka, Zadranka, Spli- natjerala roditelje da je odvedu u Trešnjevačke ćanka. Naturščik s velikim iskustvom u mališane, a iduće četiri marljivo su je vozili na T mjuziklu; još uvijek studentica kojoj svi probe i koncerte. Oduvijek je, dakle, znala da želi proriču izvanserijsku karijeru; multinagrađi- pjevati, a prva profesionalna iskustva stekla je vana glumica zagrebačkog HNK sa sarajevskom sa 16 godina. “Upisala sam novinarstvo, ali već na glumačkom akademijom kao backgroundom. prvoj godini svima je u familiji bilo jasno da neću One su: Ivana Rushaidat, Tihana Lazović i Lana završiti faks i da je pjevanje moj konačni odabir. Barić. Ne mogu biti različitije nego što jesu, a opet, Pjevala sam u raznim bendovima – Funky Town, na neki tajanstven način su jednake, povezane Lounge Paket, Trio Sattelite, Billie and the Kids…, neraskidivim nitima glumačke profesije, posebne, a sada sam s bendom Little Drop of Poison, s kojim jedinstvene, poput članica nekog tajnog glumač- pjevam većinom blues, a surađujem i s Maya- kog sestrinstva u kojem se ne plaća članarina, lesima. Kao back-vokal snimila sam s Jinxima nego se pristupnica osigurava iskrenom glumom. njihova zadnja dva albuma, kao i zadnji Mayalesa, One su najveće nade hrvatskoga glumišta ili ba- no još nisam snimila vlastiti nosač zvuka. Imam rem onog njegovog ženskog dijela. Jednake su 28 godina i već mi mnogi predbacuju što to još i po skromnosti i neopterećenosti vanjštinom, nisam učinila, no sada imam ozbiljne planove za jednake po strasti koju njeguju prema glumi, po glumačko-pjevački cabaret s Majom Posavec, a ljubavi koju joj daju bez ostatka i primisli o ljepoti, s Vladimirom Mirčetom iz Mayalesa počela sam slavi, novcu. Slične po nekim skromnim isku- raditi i na solo albumu. Imamo nekoliko stva- stvima u inozemstvu ili težnji da ga isprobaju, ri, napredujemo… Da, gluma je došla kasnije…”, ali sve tri su fokusirane na sada i ovdje; realne, priča Ivana, koja je u braku s jednim od najboljih ozbiljno nadarene. Da su u Hollywoodu, njihovi glumaca u Hrvatskoj, Rakanom Rushaidatom. bi bankovni računi bilježili šest nula u dolarskoj Samo u tjednu u kojem smo razgovarale, Ivana je valuti. Ovdje, na intervju dolaze s djecom jer ne imala nekoliko predstava, među kojima su tjelesno, mogu organizirati/platiti “tetu čuvalicu”; dis- glumački i pjevački najnaporniji i najzahtjevniji kretno našminkane, gotovo obično i jednostavno trosatni “Kauboji”, zatim koncert s bendom u Vintage odjevene, netaknute glamurom, nezainteresi- Industrial Baru,dvije besplatne gaže na dodjelama rane za sjaj, “operirane” od taštine i suparništva, Nagrada hrvatskoga glumišta i Teatra.hr, te pet iskreno spremne na seriozne rasprave o glumi i proba zaredom – za predstave i koncerte. Uza sve promišljanje vlastite profesije. Ivana Rushaidat to, tu je i dvije i pol godine star sinčić Tom. “Ma, rođena je 1984. u Zagrebu. Već je s četiri godine nije uvijek baš tako naporno. Ponekad zatišje traje i po nekoliko mjeseci. Ali, zna biti gusto”, smije se Ivana i kaže da je mislila kako se netko zabunio kada ju je odabrao i pozvao da se predsta- Da su u Hollywoodu, vi zajedno s Tihanom i Lanom, dvjema glumicama njihovi bi bankovni velikog formata kojima se izrazito divi. Iako nije akademska glumica, iza Ivane je golemo računi bilježili šest nula iskustvo. Već je sa 13 godina nastupala u “Turbo Limach Showu”, a sa 17-18 počela je profesionalno u dolarskoj valuti pjevati i glumiti u mjuziklima kazališta Komedija i Trešnja (npr. u “Kosi”, gdje su bile i Iva Visković, Natali Dizdar i Maja Posavec); 2005. odigrala je zahtjevnu naslovnu ulogu u predstavi HNK Iva- na pl. Zajca u Rijeci “Uspon i pad Malog Glasa”, u režiji Mateje Koležnik, a 2008. počela je igrati u “Kaubojima” Teatra Exit, nagrađivanoj predstavi odigranoj više od 300 puta. Ta predstava-feno- men umnogome je odredila njen život jer se već nakon mjesec dana zaljubila u kolegu Rakana (i on u nju), a ostalo je povijest. “Tko zna bi li tako bilo da nisam jedina žena u predstavi”, smije se Ivana, “no ‘Kauboji’ su doista bili fatalni i posebni po mnogo čemu. I još su. Od njih živimo, a sada je tu i film.” U filmu koji je režirao Tomislav Mršić, Ivana je debitirala na filmskim platnu iako se prije već pojavila u Matanićevoj “Majci asfalta”, ivana rushaidat prilikom snimanja scene no tamo nije imala glumački zadatak, nego je iz Mršićevih “Kauboja” pjevala s bendom u baru. “U kazalištu sam na-

50 tri glumice

“Iako se većina učila snažno gestikulirati i govoriti glasno da posao, točno znamo što trebamo raditi. Život nije ljudi pravi da to me čuju i u zadnjim redovima, a na filmu se vidi toliko predvidljiv pa se ipak treba malo i potruditi, svaki treptaj oka pa sam imala tremu, ali Rakan ali to što smo u istom poslu, znatno olakšava situ- nije važno, kad i ostali dečki iz predstave mnogo su mi pomagali aciju, bolje se razumijemo. Voljela bih surađivati s jednom osvojiš jer imaju filmskog iskustva, a imali smo i mnogo Rakanom, uvijek.” Ivana je velika obožavateljica nagradu, ipak proba. Predstava i film razlikuju se po atmosferi. Beatlesa, Macy Gray, Billie Holiday, Judy Garland, Iako je materijal isti, autori su različiti. Na setu Shirley Bassey, ali i Boba Dylana, Toma Waitsa i si jako sretan”, je vladalo divno ozračje, sve je teklo glatko i po Elvisa, a i sin Tom izuzetno je glazbeno osjetljiv, ISKRENA JE IVANA planu, uz mnogo smijeha i spontanih tuluma”, pa i izbirljiv. Jedno je vrijeme plakao ako mu ne kaže Ivana kojoj je i dan-danas još čudno kad je bi pustili Elvisa ili Beatlese. prepoznaju na ulici ili na trajektu Šibenik – Zla- rin, pa čak i kad je nazivaju glumicom jer sebe Dok je Ivana glazbenica koja se, kao slučajno, (a doživljava ponajprije kao pjevačicu. Uostalom, na nikad ništa nije slučajno) obrela u glumi, Tihana trik-pitanje o tome bi li radije osvojila Grammyja Lazović, zvijezda filma “Šuti” Lukasa Nole, koja je ili Oscara, bez razmišljanja je odabrala Grammyja. također sanjala o glazbenoj karijeri, završila je na I poželjela da joj ga, po mogućnosti, uruči Bob ADU, gdje je na trećoj godini dogurala do suradnje Dylan ili Paul McCartney. Ali, kako kaže, svaka s Vinkom Brešanom (“Svećenikova djeca”) i Nolom, bi joj nagrada mnogo značila jer, iako se većina u čijem je filmu za ulogu Bebe na filmskom festi- ljudi pravi da to nije važno, kad jednom osvojiš valu u Puli osvojila nagradu Breza za najboljeg nagradu, ipak si jako sretan. No, unatoč njenoj debitanta. Kod Brešana je samo glumila da svira skromnosti i samozatajnosti, Ivana je toliko va- trubu jer su ovoj energičnoj 22-godišnjoj Zadranki žan dio “Kauboja” da nikad nije imala alternaciju. u “pravom” životu draže klavijature, a odnedav- Za vrijeme trudnoće i nakon porođaja, ekipa ju no i bubnjevi. Na njenu radost, uspoređuju je s je čekala napravivši sedmomjesečnu stanku. Na vršnjakinjom i oskarovkom Jennifer Lawrence, pitanje o tome kakav je život u njihovoj kući, njen možda zato što je bujna po temperamentu i burna suprug Rakan Rushaidat jednom je rekao da sve po nastupu, te je ne bi bilo teško zamisliti u filmu pomalo sliči na romantičnu komediju, a s obzirom poput serijala “Igre gladi”, a nije nelogično kad na to da je Ivana još i pjevačica, ponekad i na kaže da priželjkuje ulogu u nekom akcijskom mjuzikl. No, Ivana kaže: “Kad surađujemo, posao je filmu. Glumački dijapazon koji pokazuje i doka-

51 “U glumi je jedino važna iskrenost. Glumac može raspolagati ne znam kakvim glumačkim vještinama, ako se detektira laž, ništa ne pomaže”, tvrdi tihana

zuje dvama mjuziklima (jednim na Akademiji, vječna buntovnica, vesela životna pozitivka koja “Nemirnim nogama” u teatru Exit), Brešanovom je na ekran uspjela prenijeti jednu od najtežih populističkom komedijom i art filmom Luka- rola i teških ženskih tema viđenih u posljednje sa Nole, priskrbio joj je titulu najveće ženske vrijeme na hrvatskom velikom platnu. Odlučna glumačke nade hrvatskoga filma. “U glumi je je u tome da o tematici nasilja nad ženama treba jedino važna iskrenost. Glumac može raspolagati govoriti i kaže da je uopće ne zanima što će se o ne znam kakvim glumačkim vještinama, ako filmu pisati, te koliko je mračan i mučan. “Važno se detektira laž, ništa ne pomaže”, kaže Tihana, je samo da iz kina nitko ne ode netaknut pričom, čiji je lik u filmu “Šuti” žrtva zlostavljanja, tukli hladan i nezainteresiran. Cilj je dotaknuti ljude. su je otac, muž i brat, a osim što je plakala i bila Zato se i bavim ovim poslom”, kaže i ističe da je prepuna modrica, morala se i nesputano smijati jako važno znati zašto se baviš nekim poslom, a i – razgolititi. No, imuna je, kaže, na sve dok god da se od svih kritičara boji samo jednog – sebe. Baš doista vjeruje u svoj lik. Da bi preživjela tešku kao i Ivana, i Tihana je silno glazbeno nadarena, tihana lazović ulogu, Tihana se nije poistovjetila s likom koji ali hladnokrvno kaže: “U glumi pomaže ako imaš Kadar iz filma “Šuti” redatelja Lukasa Nole glumi, nego se s njim sprijateljila i odlučila kroz sluha, ali ako ga nemaš, to ne mora nužno biti njega proći s mnogo empatije, kao da se sve događa minus”, i nastavlja o tome koliko se divi glumi- njenoj najdražoj prijateljici. Obožava Kate Winslet cama poput Meryl Streep, koja je nevjerojatno i najviše vjeruje u iskustvo, u rad, jer samo se talentirana i svaku ulogu igra kao da je rođena za tako postaje boljim glumcem. Premda namjerava nju. Nagrade? “Znače mi, neću lagati. Nisu važne diplomirati jer shvaća da je i Akademija trening, sve dok ih ne dobiješ, ali kad ih dobiješ, neosporno naglašava da bi u ovoj fazi radije samo snimala. daju vjetra u leđa.” Inozemna karijera? “Zašto ne? “Uostalom, tko je u Hollywoodu završio pravu glu- No, ima još vremena.” mačku školu? Volim taj glumački minimalizam na filmu, volim što se u filmu mogu osloniti na -in Briga o tome kako izgleda na platnu? “Ma kakvi, tuiciju. Da, istina je da bih rado igrala u akcijskom zanima me samo jesam li nešto dobro napravila ili filmu. Dosta mi je drame, patnje i boli – radije bih nisam”, a s njom se apsolutno slaže i nešto starija pucala. Barem trenutno”, smije se ova energetska kolegica Lana Barić, s petnaestak filmskih naslo- bomba, anarhistica, prema vlastitom priznanju, i va u filmografiji, čija je lista glumačkih nagrada

52 tri glumice

upravo impresivna. Među njima je i Zlatna arena u Puli, za najbolju sporednu žensku ulogu u filmu Lukasa Nole “Šuti”, ali i brojne kazališne nagrade – nagrada žirija i specijalna nagrada sponzora za najbolju žensku ulogu, za ulogu Klitemnestre u predstavi “Ifigenija” kazališta Mala scena na Međunarodnom festivalu za mlade Rainbow u Sankt Peterburgu 2006. godine (za koju je dobila i nagradu Hrvatskoga glumišta), prestižna Judita na 53. Splitskom ljetu za predstavu Marka Uvodi- ća “Libar o’libra”, kao i filmske nagrade Breza za najboljeg debitanta na Festivalu igranog filma u Puli za ulogu u segmentu “Žuti mjesec” Zvonimira Jurića, u “Zagrebačkim pričama” te nagrada za istu ulogu na Brussels Short Film Festivalu. “Kad je o izgledu riječ, njega u radu doista i ne primje- ćujem”, kaže ova atraktivna, visoka i odlično građena mlada žena i majka djevojčice Mirej, koja je u filmu “Šuti” gotovo neprepoznatljiva kao umiruća žena koja većinu vremena samo – kašlje. Premda se u privatnom životu brine o tijelu i s veseljem vježba s osobnim trenerom, u poslu joj je to posljednja briga. “Igrala sam u filmu bez imalo šminke, a o tome kako ću izgledati doista uopće ne mislim, nevažno mi je. Mislim o tome hoću li biti precizna u glumačkom izričaju i dosljedna sebi”, kaže Lana koja je srednju školu završila u Londonu, studirala u Sarajevu, i rođena je Splićan- ka koja radi u Zagrebu. Ideja o inozemnoj karijeri čini joj se zgodnom, ali, kako kaže, i nerealnom s obzirom na to da na inozemnoj sceni, ako nisi izvorni govornik, teško možeš dobiti uistinu važ- što to znači jer kod nas u HK-u toga doista nema. “Kad je o izgledu nu ulogu. Kazalište versus film? “Volim oboje, a U Hrvatskoj zaista ima divnih glumica, samo im riječ, njega u kad dugo radim u jednom, zaželim se drugoga. treba materijala da se raspojasaju. Duboko sam A gluma u tim medijima nije različita. Postoji uvjerena da svakome dođe ono i onoliko koliko radu doista i samo jedna gluma. Dobra ili loša. Ostalo je stvar mu treba i s čime se može nositi. Ja upravo radim ne primjećujem”, intenziteta glumačkih sredstava i upotrebe glu- predstavu ‘Na dnu’ Maksima Gorkog, u matič- kaže lana mačkog instrumentarija u određenim okolnosti- noj kući HNK u Zagrebu, a režira Paolo Magelli. ma”, kaže obožavateljica Cate Blanchett, Samant- Potom snimam igrani film ‘Kosac’ sa Zvonimi- he Morton i Leonarda Di Caprija. rom Jurićem, a nakon toga kratki ‘6 pola 7’, po vlastitom scenariju za koji smo dobili potporu Unatoč brojnim dojmljivim ulogama i svim nagra- HAVC-a. Režirat će ga Dalija Dozet. Nastavljam dama, publika je najviše poznaje po ulozi frizerke raditi na svom scenariju za igrani film ‘Tereza Nives u televizijskoj seriji “Stipe u gostima”, što 33’ koji će, ako dobijemo potporu, režirati Danilo znači da većinu publike, koja je poznaje s malih Šerbedžija. Upravo se pripremamo za prijavu na ekrana, nasmijava. No, u publici filma “Šuti”, koji sljedeći natječaj za produkciju. Već smo dobili je snimljen prema istinitom događaju, teško da novac za scenarij i razvoj projekta, a upravo smo će se itko smijati, a Lana je čitajući scenarij dva se prije nekoliko tjedana vratili iz Poljske gdje puta plakala. “Kad pogledate film i znate da se to smo projekt razvijali u filmskoj školi Andrzeja zaista dogodilo, srce preskoči otkucaj. Jako sam Wajde. Trudimo se, radimo. Vidjet ćemo. Sljedeće sretna što je Lukas snimio ovaj film, pozvao me godine snimam i jednu od glavnih uloga u filmu da budem dio toga i što ništa nije umivao. Tako ‘Trampolin’ Zrinke Matijević Veličan. Uglavnom, je – kako je. A gadno je. Prezirem nasilje bilo koje mnogo je posla, malo mi se vrti u glavi i kad to vrste i mislim da o tome treba i te kako govoriti, nabrajam”, priča Lana koja, premda je od 2011. u ako ne i vikati. Moje scene nisu bile mučne, ali angažmanu HNK, kontinuirano surađuje i s neo- su bile emotivno zahtjevne.” Je li konačno došlo visnim kazališnim skupinama. I tako, bez obzira vrijeme velikih ženskih rola na domaćem filmu na to što smo ušli u zimu, kad je riječ o ovim glu- i kolika je kompeticija i zavist među glumica- micama, čini se da za hrvatsku žensku filmsku ma? “Ne razumijem zavist i natjecanje. Ne znam scenu – nema zime. ∆

53 kaD je kamera U CeNTrU ZBiVaNJa tekst ilm “Projekcije“, redatelja Zrinka Ogreste, nametljivo postavio gledatelja u središte zbivanja. mario sablić jedan je od zanimljivijih naslova recentne Dakako, za provedbu zacrtane redateljske strate- foto F hrvatske produkcije. Riječ je o komornom gije Ogresta je trebao podjednako kompetentnog arhiva havc-a ostvarenju koje, pored dojmljive glumačke međui- direktora fotografi je, također spremnog upustiti se gre i znakovitog, pisanog predloška Lade Kaštelan, u rizik snimanja unutar jednog prostora, s pokret- redateljev pristup čini intrigantnim. Već sama nom kamerom koja je smještena gotovo isključivo činjenica da je radnja smještena u jedan, omeđen u poziciju očišta protagonista (iznimka su, zapravo, prostor (dvorana u kojoj se odvija psihoterapijska samo kadrovi nadzornih kamera). Naoko se čini edukacija) te se odvija u vremenskom kontinuitetu, da je ovdje ostavljeno malo prostora za vizualnu u rukama manje ambicioznog fi lmaša urodila bi kreativnost, no direktor fotografi je Branko Linta, fi lmom koji bi se, eventualno, mogao pohvaliti h.f.s. (“Crnci“, 2009.; “Fine mrtve djevojke“, 2002.) zamjetnim glumačkim dosezima, ali bi na svim umješno je pronašao način kako redateljev koncept ostalim razinama ostao na poziciji snimljenog sprovesti u djelo te ga naposljetku i upotpuniti. kazališta ili, u najboljem slučaju, solidne televi- zijske drame. Ogresta, međutim, ima daleko veće Linta se odlučio jednolično osvijetliti koloristički ambicije i hrabro se upušta u eksperiment za koji nenametljiv prostor mekanim, gornjim, nimalo nikako nije mogao znati što će iz njega proizići. laskajućim svjetlom. No, namjera nije bila samo u Naime, malo je fi lmova zabilježenih u kolektiv- poštovanju logike svjetla kakvim bi takav prostor nom sjećanju, a koje odlikuje ovako dosljedno uobičajeno bio osvijetljen, nego prije svega u težnji sproveden redateljski stil, pogotovo onih u kojima da se protagoniste ogoli do srži, ostavi nezaštiće- subjektivni kadar postaje ishodišnim čimbenikom nima i ranjivima. Lišeni objekata iza kojih bi se fi lmskog pripovijedanja. mogli sakriti, odnosno sjenovitih prostora koji Koncept sagledavanja situacije isključivo putem nude makar prividnu zaštitu, likovi “Projekcija“ subjektivnih kadrova svih likova pod paskom usmjereni su jedni na druge u težnji da interak- manje talentiranog fi lmaša mogao je prouzročiti cijom pokušaju riješiti osobne probleme, pri čemu vizualnu zbrku u kojoj bi se sasvim izgubila pri- prostor koji ih okružuje, ma koliko se benignim i ča. Upravo se ovdje očituje Ogrestina redateljska nezanimljivim činio, kao da podiže tenzije među vještina jer je ovom metodom, ne samo značajno njima. Ovakav likovni prosede sjajno se poklopio dinamizirao načelno statičnu situaciju nego je i ne- s pokretima kamere koji sugeriraju konstantnu

54 Film “Projekcije” Zrinka Ogreste iznimno je zanimljiv stilski, dramaturški i snimateljski eksperiment, snimljen u realnom vremenu u jednom prostoru i korištenjem isključivo subjektivnih kadrova U CeNTrU

izmjenu subjektivnih pogleda. U ovom segmen- Dvojako značenje također imaju povremeno tu ipak se čini da je bilo još prostora za vizualnu umontirani kadrovi nadzornih kamera. Može ih nadogradnju. Nedorečenim se čine vizure prota- se tumačiti kao objektivni prikaz samog fi lmskog gonista u trenucima kada njihova pozornost nije svijeta, ali i kao dodatni nivo samog dramaturškog usmjerena prema drugim likovima, ni na samu sklopa cjeline. Ipak, kako se Ogresta i ne trudi radnju, nego lutaju po prostoru, što djeluje dosta precizno pojasniti apsolutno svaki element svojeg zbunjujuće. Budući da nema objektivnog kadra fi lmskog djela, u tu strategiju uklapaju se i spome- koji bi tako apstraktne vizure pojasnio, odnosno nute vizure, podjednako višeznačne i ostavljene opravdao, one prestaju biti dijelom subjektivnog gledatelju na slobodno tumačenje, svojevrstan kadra i poprimaju dodatno značenje, pogotovu redateljev poziv na komunikaciju. kada imaju zamjetnije trajanje. Apstraktnost i de- komponiranost takvih kadrova (šare na parketu, U najinspirativnijim trenucima “Projekcije“ nude zidovi, dekomponiranje kadrova u kojima su drugi gotovo savršen, organski spoj forme i sadržaja. likovi negdje na rubu...) postaje pomalo zbunjujuća Posebno je upečatljiv završni kadar fi lma koji komponenta vizualnog iskaza “Projekcija“. svojom jednostavnošću i vještim poigravanjem subjektivno/objektivno ne ostavlja nedoumice o Stoga je dojam da se strogo poštovanje fi zikalnih unutrašnjem proživljavanju fi lmskog lika, isto- zakona (što protagonist može vidjeti iz određene dobno metaforički zboreći o fi lmskoj cjelini uopće. pozicije) pokazalo ograničavajućim faktorom, od- “Projekcije“ daleko nadmašuju standarde fi lmova- nosno ishodištem potencijalnih nejasnoća. Taj se nja na ovim prostorima, te su tematski, a pogotovo zaključak odnosi i na apstraktne kadrove, kao i formalno pravo osvježenje. ponekad nedovoljno defi nirane pokrete kamere. U realnom životu takvo što i ne primjećujemo, osim U doba kada se zanatska kompetencija nerijetko onda kada nam je pozornost izravno usmjerena na poistovjećuje s autorstvom, te se vještina reda- neki objekt, baš kao što ne primjećujemo trenutke telja često ocjenjuje preko iskazane umješnosti u kojima okrećemo glavu, a koji su u fi lmskom u raskadriravanju fi lmskih prizora, “Projekcije“ prostoru, već samim postojanjem fi lmskog okvira, vraćaju vjeru u postojanje fi lmaša čije su ambicije itekako zamjetni te mogu imati dodatna značenja daleko veće i imaju odvažnosti uputiti se manje osim čisto deskriptivne funkcije. istraženim fi lmskim stazama. ∆

55 zaštozaštozaštozašto sesese se

kamerakamerakamerakamera

perspektiva, kao i nedokučiva pripadnost grupi igraju ključnu ulogu u formiranju pogleda na koleba?koleba?svijet. Delikatnost i nestabilnost individualne perspektive naglašavaju se nemirnim kadrovima, uvijek u pokretu, baš poput naših razmišljanja, nedosljednosti, prijestupa u ponašanju. “Obrana i koleba?zaštita” film je koji rafinirano izlaže rastresenost tekst radovi svoju podijeljenost čuvaju u srcu, baš gledišta izgubljenog čovjeka, prikazujući kole- koleba?ivana miloš kao i ljudi. Znanje o postojanju granica, bez banje Slavkove suštine na svim, mediju dostu- foto Gobzira na to koliko uspješno izbjegavanih, pnim razinama. Odličan Bogdan Diklić formira ARHIVa HAVC-a gradi jezgru punu sumnji i oklijevanja, a život Slavkovu verbalnu, gestualnu, fizičku raspetost, ograničen samo na jednu polutku urađa gorkim dok sjajna, konzistentna kamera netremice kruži plodovima poteškoća koje prolaskom vremena oko njega i hvata ga za rame, postavljajući ga u zadobivaju tamnu auru nerješivosti. Prvi dugo- nebrojene relacije svjetlosti i tame, simbolične metražni igrani film kazališnog redatelja Bobe prijelaze preko kojih nevoljko kroči. Jelčića “Obrana i zaštita” posvećen je mapiranju unutarnjeg razdora grada Mostara, u srži jednog Rijetko se kada na našim prostorima mogao za- njegovog stanovnika. Slavko svoje umirovljenič- mijetiti stupanj dosljednosti poput ovoga u ovom ke dane u društvu supruge Milene provodi na hr- filmskom djelu, gdje se Slavkova nesigurnost sa- vatskoj strani Mostara, sve dok lavinu prešutnih pleće u začudnu dramaturgiju, mizanscenu i sku- nesigurnosti njegovih osjećaja obveze, privrže- čenu scenografiju te neobična motrišta, stvarajući nosti i ispravnosti ne potakne smrt i pogreb pri- svestran portret karaktera. Slavko nije sposoban nada đurevska jatelja Đulage, koji bi valjalo pohoditi na drugom, donositi odluke u univerzumu koji mu uskraćuje Za ulogu Slavkove supruge muslimanskom dijelu grada. No, razdvojenost bilo kakvu sigurnost u vlastitu poziciju. Ipak, on nagrađena je Zlatnom arenom na temelju nacionalne pripadnosti u “Obrani i pripada upravo takvom svijetu, svijetu specifič- zaštiti” zadobiva posve nov ton, budući da u ovom ne vrste mira koji nastupa nakon rata, ovisnom djelu svjedočimo stilski, estetski i dramaturški o prešutnim dogovorima, međama i pravilima. značajnom koraku u novijem hrvatskom filmu. Tijekom cijelog filma Slavko se neuspješno trudi uspostaviti kontakt s Draganom, svojevrsnim Već na prvi pogled uočljiva dokumentaristička hrvatskim glavarom Mostara, elokventno prika- kamera iz ruke izjava je za sebe, retorički upadljiv zujući ponore birokracije stupanjem u apsurdne modus kojim se gledatelja dovodi u neposrednu situacije vječnog godoovskog čekanja na odgovo- blizinu likova, i to snažnim narativnim oprav- re i sigurnost koja nikada neće stići. No Slavkova danjem. Naime, u ovom filmu, kao i u Mostaru, se kompleksna, kompletna podijeljenost filmski

56 Esej o stilskim postupcima u filmu “Obrana i zaštita” Bobe Jelčića koji su kritiku podjednako i oduševili i zbunili

najartikuliranije očituje u inovativnom pona- na svim poljima, film širinu svog zahvata duguje šanju kamere koja na sebe preuzima njegovo upravo nepokolebljivosti u provođenju svog pro- oklijevanje. Kolebljiva kamera Erola Zubčevića nicljivog pogleda na njegov život. Naizgled sasvim tako, baš poput samog Slavka, izbjegava prela- mirna rutina raspada se pod pažljivom lećom koja ženje s jedne na drugu stranu, te uvijek ostaje prati ovaj dugi dan u Slavkovu životu, a svi detalji na dovratku, u prostoru neodlučnosti. Najčešće njegove svakodnevice zadobivaju mnogo dublji zastaje tik na granici stanova i prostorija, motreći značaj. Ovako precizno autorovo istraživanje scenu kroz okvir balkonskih vrata ili prozora. emocionalne, društvene, ali poglavito ljudske ne- Taj isti okvir, usto, nerijetko dijeli kadar na dva odlučnosti, koji nesumnjivo zna i provodi ono što dijela, dodatno oslikavajući Slavkovo stanje, kao želi, rijetko je i vrijedno postignuće u hrvatskom i podijeljenost na širim razinama grada i regije. filmu. Možemo se samo nadati da će nas odjeci Konstantno revno bilježenje granica koje čine njegovih iskoraka na filmskoj sceni pratiti jed- Slavkov život nemogućim sumirano je u sce- nako zvonko kao što to čine zvukovi neumornog ni njegova izbora zaobilazne stazice uz riječnu tipkanja uz odjavnu špicu, neposustalo i revno. ∆ obalu, umjesto glavne ulice pri prelasku u mu- bogdan diklić slimanski dio Mostara. Dok se u pozadini uzdiže Nesigurnost glavnog lika Stari most, simbol podjele Mostara, Slavko pita prati i začudna dramaturgija svoju ženu Milenu: “Ne možeš to prekoračiti?“

Njegovi neuspjesi i (uglavnom) tiho očajanje pred odlukama s kojima je suočen poplavljuju i drama- turgiju, osobito u dva posve neočekivana sjajna ka- dra zamišljanja vlastitog samoubojstva. No, sklad “Obrane i zaštite” ne posrće ni pred kojim od zani- mljivih retoričkih sredstava kojima film obiluje. Naprotiv, njegovo bogatstvo gradi se na raznoli- kim signalima vješto rasutim po cijelom filmskom tkanju, objedinjujući ga na narativnoj, estetskoj i stilskoj razini. Dok Slavko neprestano posustaje

57 prvić šepurine Uz male preinake centralni trg dalmatinskog mjesta postao je idealna scenografija filma “Svećenikova djeca”

“Svećenikova djeca“ i “Majstori“ dvije su komedije koje su na kreativan način iskoristile sve što im pružaju vizure dalmatinske obale, o tome svjedoče njihovi scenografi i direktori fotografije, Damir Gabelica, Bojan Drezgić, Mirko Pivčević i Vanja Černjul

58 scenografija, kamera, sunce, more... i malo sreće

tekst janko heidl jesu li prvić šepurine bile prvi izbor za foto privatne arhive lokaciju mjestašca u kojem će se snimati “svećenikova djeca“?

nešto više od 160.000 gledatelja “Svećeni- gabelica: Nakon prvog posjeta Prvić Šepurinama kova djeca“, film Vinka Brešana, ne samo zaključili smo da trebamo tražiti dalje, jer smo u S što je bio najgledaniji hrvatski film prošle njima naišli na nepremostiv problem. Obišli smo sezone nego i drugi najgledaniji hrvatski film mnoga dalmatinska mjestašca, obalna i otočna, od osamostaljenja, nakon, također Brešanova, sve do Fažane u Istri. Nijedno nam se nije činilo “Kako je počeo rat na mom otoku“ (1996.), koji je u idealnim na prvi pogled – ovdje je nedostajalo ovo, kinima vidjelo 342.000 ljudi. Iako je nezahvalno ondje ono. U užem izboru je bio, recimo, Sutivan, predviđati gledanost nekog filma koji još nije ali crkva i trg su orijentirani na sjever pa su pro- distribuiran u kinima, netipična romantična čelja gotovo cijeli dan u sjeni, što nam nikako nije komedija “Majstori“ Dalibora Matanića, bogata odgovaralo. No nakon obilaska Zlarina, Kaštela slapstickom i gegovima, s referencama na još i Brača domislio sam se rješenja prvićkog pro- uvijek omiljen domaći klasik “Tko pjeva zlo ne blema. Naime, ondje nam se učinilo da je glavni misli“ Kreše Golika (1970.), također posjeduje ve- prostor zbivanja malen te neupotrebljiv. Ali ako lik potencijal popularnosti. Radnje oba filma zna- bismo premostili more između dvaju molova, ta čajnim dijelom smještene su na jadransku obalu, bi se vizura otvorila i dobili bismo trg u veličini no tu atraktivnu scenografiju koriste na različite koja nam je bila potrebna. Ne samo u estetskom načine, o čemu su nam svoja iskustva iz prve ruke smislu, nego i u praktičnom. Vratili smo se u Prvić prenijeli scenografi i direktori fotografije Damir Šepurine, utvrdili da je moja zamisao ostvariva Gabelica i Mirko Pivčević (“Svećenikova djeca“) te i tako smo dobili našu glavnu lokaciju, mada ona Bojan Drezgić i Vanja Černjul (“Majstori“). u organizacijskom smislu nije bila idealna jer do

59 croatian cinema

u nekom prethodnom razdoblju, bez modernih građevina – neko naselje koje nije vikendaško. Meni su se tijekom čitanja kao idealna nametnula Kaštela, no kada smo došli ondje, ni Vinku, ni Mirku nisu se učinila odgovarajućom lokacijom.

pivčević: Imali smo osjećaj da se doima previše tmurnom, da ne odgovara komičnoj, vedroj noti kojom je trebalo obojiti ugođaj. Jer “Svećenikova djeca“ je film koji se dugo pretvara da je komedija, da bi se kasnije preobratio u nešto drugo. A to je trebalo pratiti i dočarati i u vizualnom smislu, ponajviše koloritom.

koliko ste se, pak, otimali prvom dojmu da je vinjerac idealna lokacija za snimanje “majstora“?

černjul: Mislim da je Dalibor dugo vrebao Vinjerac bojan drezgić Prvić Šepurina nema trajekta, što je iziskivalo i čekao priliku da ga iskoristi u filmu. Prizori “Jedina scenografska dodatne napore. Stvar je, zapravo, bila u tome da na moru u scenariju “Majstora” bili su pisani za intervencija u Vinjercu pri prvom obilasku nismo Prviću prišli na pravi Vinjerac. bile su šarene svjetiljke” način. Stali smo pred crkvu, sve nam se učinilo premaleno i to je bilo to. Kada smo u povratku drezgić: Junakinja “Majstora“ Keka (Areta Ćur- osmotrili Prvić na drugi način, imajući na umu ković) bježi od muža i odlazi u mjesto gdje su bili spomenuto rješenje, vidjeli smo da nam odgovara. na medenom mjesecu. Gledajući vizualno, ona iz malog doma u gradu, gdje su izolirani od svijeta, pivčević: Vinko Brešan je otpočetka, prije pregleda bježi opet u izolirano mjesto na moru, ali koje nosi terena, navijao za Fažanu, ona mu se činila baš drugi predznak. Bježi iz jedne izolacije u drugu. pravom lokacijom. Prema topografiji opisanoj Trebalo nam je, dakle, osamljeno obalno mjesto u u scenariju, gdje piše da se trafika, župni ured kojem ćemo imati što manje scenografskih zahva- i crkva nalaze u istom potezu, Fažana je doista ta. Mislim da je Matanić u Vinjercu ljetovao kao najtočnije odgovarala zadanim gabaritima. No, dijete, ostao mu je u sjećanju. Na pregledu terena kada su u pitanju vizualnost i atmosfera, njezin pokazalo se da je posrijedi lijepo, pitoreskno selo je glavni trg previše šaren, sladoledarski, s puno uz more čija je velika prednost to što nam je, osim više talijanskog duha, negoli onoga kakav većina vizualnosti kakvu smo tražili, ponudilo studijske nas zamišlja kao tipično dalmatinski. Uostalom, uvjete snimanja, jer u njemu živi vrlo malo ljudi. radnja se zbiva u dalmatinskom mjestu, jer da se Mještani su nam zdušno pomagali, a to puno znači. zbiva u Istri, tako bi i pisalo. Nije riječ o sitniča- Jedino smo Vinjercu kakav jest dodali šarene svje- renju i slijepoj doslovnosti, ali scenarij ipak valja tiljke u eksterijeru, kojima smo ukrasili šetnju poštovati kao djelo koje dobro daje do znanja u likova da bismo dodali malo bajkovitosti. kojem smjeru treba oblikovati film. Potom, trg u Fažani nije na samoj obali, tako da samo more ne je li fotogenični vinjerac, sa začudno bi bilo stalno i snažno prisutno u slici i u atmosferi. impresivnim totalom ubavog mjestašca uz obalu Vidjeli bismo ga, ali tek u drugom, trećem planu. mora, okruženog kamenim brdima, ikad prije Usto, fažanski je trg orijentiran na zapad, što bi snimljen na hrvatskom filmu? opet bilo nezgodno za snimanje zbog sjenovitosti tijekom gotovo cijelog dana. drezgić: Mislim da nije. Kada smo ondje stigli ka- mionima, kombijima i agregatom, mještani su se dakle, nakon što ste pročitali scenarij, niste pitali što je sad ovo. Domaći su nam govorili kako se odmah sjetili nekog određenog savršenog im je jako drago da će se njihovo mjesto sad napo- mjesta, nego ste krenuli u sustavnu potragu? kon vidjeti i pokazati. Da je u Vinjercu već sniman neki film, siguran sam da bi se toga sjećali, jer gabelica: Trebalo je svakako naći mjesto koje se gdje god dođete, a nešto se već snimalo, mještani doima tradicionalnim, donekle zaustavljenim vam ispričaju kako je tu Jadran film radio ovo ili

60 lokacije

ono. Uvijek je to bio Jadran film. Lijepo je da smo dana snimanja te vrlo kratku pretprodukciju. probili led. Vjerojatno u Hrvatskoj i na našoj obali Kako je riječ o fizičkoj komediji s vratolomijama ima puno takvih, filmski još neotkrivenih mjesta. koje su trebali izvesti sami glumci, morali smo pronaći pristup koji će im dati maksimalnu slobo- je li direktor fotografije imao neke posebne du kretanja. Početna referenca bili su nam filmovi zahtjeve za scenografa? “Bottle Rocket“ i “Rushmore“ Wesa Andersona, zbog precizno definirane palete boja i upotrebe gabelica: Kada smo usvojili Prvić Šepurine kao širokog formata u komediji. Na prvom sastanku eksterijerni objekt “Svećenikove djece“, pokazalo s Bojanom i s kostimografkinjom Moranom Cero- se da gotovo sve savršeno odgovara onome što vec govorio sam o tome da želimo puno boje i da se nam treba, tako da nije bilo potrebno puno inter- ne trebamo bojati bezobraznih primara. Odredili venirati. Najveća nevolja bila nam je suvremena smo hladniji pristup zagrebačkim lokacijama, zgrada pošte pokraj crkve, bijela građevina usred tako da su setovi u kojima žive glavni likovi bili niza starih kamenih kuća. Inače je jako “lijepa“, dizajnirani u dominantnim plavim i zelenim to- čak je dobila i neku nagradu za arhitekturu. No novima. Opravdanje za tu odluku bila je ponajprije uspjeli smo je preurediti i pretvoriti u filmsku praktičnost – na zagrebačkom smo setu kuhinje ljekarnu. Naravno, s time da smo, zbog produkcij- trebali snimiti jako mnogo u kratkom roku i to u skih razloga, sve interijere – osim sobe don Fabi- širokim kadrovima u kojima se vidi čitav prostor. jana (Krešimir Mikić) u župnom dvoru, koja ima Bojan i Dalibor su predložili da interijer stana ri- izravnu vezu s morem – snimali u okolici Zagreba. bara Luje bude u crvenim i narančastim tonovima. Isprva sam mislio da je to previše ekstreman izbor pivčević: Ima jedna krasna anegdota. Damir nas je u odnosu na zagrebačke prostore, ali dan prije vodio na pregled terena u blizini Zagreba, kadaga snimanja, na glumačkoj probi na lokaciji, vidio je nazvao Vladimir Tadej i, među ostalim, pitao što sam da to izvrsno funkcionira. Cilj nam je bio radi. Damir mu je odgovorio da je baš kod Velike da boje budu organski uklopljene u fotografiju, Gorice i da tražimo dalmatinske lokacije. Na to htjeli smo izbjeći drastičnu manipulaciju slike u mu je Tadej rekao: “Da, tu vam je krasna rivijera.“ postprodukciji. ∆ Tadej, scenograf stare škole, iz onih vremena kada su se filmovi snimali puno dulje i kada su financije bile bitno izdašnije, naprosto nije mogao pojmiti da snimamo Dalmaciju u Zagrebu. gabelica: Najveći dio interijernih scena snimili smo u naseljima Odra i Bregana. Mislim da smo pronašli interijere koji su, uz scenografsku dora- du i određenu stilizaciju, odgovarali mediteran- skom duhu eksterijera. Možda je najsumnjiviji interijer crkve, uistinu krasne barokne građevine dovoljno patinirane da odgovara eksterijeru, ali ipak različite od arhitekture kakva se nalazi u Dalmaciji. Naime, zbog sadržaja filma nije bilo lako naći crkvu u kojoj će nam odobriti snima- nje “Svećenikove djece“, no župnik u jednoj crkvi nedaleko od Zagreba, neću reći gdje, dopustio nam je da pet dana snimamo između jutarnje i večernje mise. drezgić: Interijeri “Majstora“ također su snimani u Zagrebu. U kući u Nazorovoj ulici mogli smo raditi što smo htjeli pa smo taj naturalni objekt preuredili u kuhinju, sobu, hodnik, u ono što nam je trebalo. vanja černjul “Hrvatska je prepuna černjul: “Majstori“ su relativno skroman TV pro- lokacija na kojima bih jekt i na raspolaganju smo imali samo dvadeset volio snimati”

61 lokacije

“Mogu zamisliti film o jamesu bondu na hvaru“, kaže mirko pivčević

drezgić: Generalna ideja bila je da film izgleda pitoreskno, veselo, u neku ruku komično. Da bude živo, a ne depresivno, iako se priča vrti oko brač- nih problema među supružnicima.

kako se scenografskim elementima postiže efekt komičnog?

drezgić: Na filmu se uglavnom izbjegavaju kričave boje – crvena, narančasta, svijetloplava... Ali već samim bojenjem zidova u neku od tih boja – npr. svijetloplava kuhinja s crno-bijelim pločicama na podu, kao što smo učinili u “Majstorima“, i s ponekom, recimo, komičnom slikom na zidu – do- bijete određenu igru prostora koja djeluje nesva- kidašnje i na svoj način diže vizualnu podlogu na kojoj se odvija priča na drugu, malo življu, veseliju, nesvakidašnju razinu. damir gabelica Nakon filmova “Majka asfalta“ i “Ćaća“ neki su “Lokacije za snimanje suradnici očekivali snimanje kamerom iz ruke što su prednosti, a što mane snimanja na moru nekih dalmatinskih i minimalno korištenje dodatne rasvjete pa su u odnosu na snimanje u unutrašnjosti? interijera pronašli smo bili iznenađeni kontroliranim pokretima kamere u Odri i Bregani” pomoću klasične scenske tehnike, upotrebom pivčević: Iako je logično da se prvo snimaju ekste- velikih difuznih izvora svjetla i fotografijom rijeri, a potom interijeri, tako da unutra namjestiš visokoga ključa. Izgledalo je da nećemo imati svjetlo koje odgovara onome što se događalo vani, vremena da taj pristup zadržimo do kraja sni- u “Svećenikovoj djeci“ interijere smo snimali prije manja, ali nakon filma “Ćaća“ znao sam što je sve eksterijera. Pretpostavljao sam da će na moru moguće s Daliborovom energijom i strategijom biti lijepo vrijeme i sve sam interijere snimao asistenta režije Dragana Jurića. S njima bih bez kao da je vani sunčano, no kada smo došli u Pr- straha snimao i “Marš pingvina“. vić, neprestano je bilo tmurno i kišovito. I onda

62 sam se morao snaći i improvizirati, no naš posao razglednice – sunce nam je granulo točno trideset “svećenikova djeca” ionako jest neprestana improvizacija. Nezgoda sekundi prije snimanja prve repeticije. Scenografska skica interijera snimanja na moru jest da se unutar jedne scene Petrove kuće vrijeme i svjetlosni uvjeti jako često mijenjaju. I postoje li neka mjesta u hrvatskoj koja biste radi samog filma, volio bih da je bilo više sunca, voljeli češće vidjeti na filmu ili u njima snimati? jer Dalmaciju i inače doživljavam kao sunčano i vedro mjesto. No, iako je i Vinko Dalmatinac, on gabelica: Klis, kninska tvrđava, Senj... Poklonik Dalmaciju doživljava kao tmurnu i kišnu, tako da sam starije arhitekture i volio bih da se više snima mu nije nimalo smetala ta doza sivila koja meni u nekom od krasnih starih dvoraca u Hrvatskoj. Ali nije bila po volji. Za mene nema bitne razlike valjda nije vrijeme za takve povijesne teme koje između snimanja u unutrašnjosti ili na obali. Na iziskuju veće proračune, mada mislim da bi se u moru je, doduše, ljepše raditi, ali samo onda kada te građevine mogle smjestiti i suvremene priče. se ima vremena. A kada se snima u stalnoj vre- menskoj stisci, kao što je to kod nas posljednjih černjul: Hrvatska je prepuna lokacija na kojima godina uvijek slučaj, onda mi je zapravo svejedno. bih volio snimati. Čini mi se da domaći autori još nedovoljno koriste Istru koja je bogata raznolikom černjul: Najveća opasnost pri snimanju na moru su prirodom i arhitekturom, ali i sjajnom infrastruk- tulumi u hotelu nakon kojih se glumci pojavljuju na turom. Istra je vrlo dostupna i zbog toga strane setu s tamnim podočnjacima. Šalim se. Uvijek me produkcije često tamo snimaju. veseli putovanje na lokaciju jer znam da ću pronaći dodatnu inspiraciju na licu mjesta. Naravno, malo drezgić: Upravo sam se vratio s pregleda terena je zastrašujuće biti sa samo jednom kamerom na gdje smo prošli Mljet, Brač i Hvar. To su stvarno terenu, udaljen nekoliko sati vožnje od najbližeg prekrasna mjesta čija se prava ljepota vidi i doživi iznajmljivača i servisera. Na snimanju “Majstora“ tek izvan sezone, kada nije skrivena turistima, vrijeme se mijenjalo iz sata u sat, tako da nije bilo štandovima, šarenilom... lako postići vizualni kontinuitet. Sjećam se da je Dalibor zaplesao od sreće kada nam je prilikom pivčević: Mogu zamisliti da se u Hvaru snima neki snimanja totala Vinjerca sunce izišlo na nekoliko film o Jamesu Bondu jer Hvar ima doista sve što minuta. Imali smo sreće i sa završnim kadrom koji je potrebno za ambijent i atmosferu filma iz tog je jednostavno morao imati kvalitetu sunčane serijala. ∆

63 Dubrovački set megapopularne serije “Igra prijestolja” tek je vrh ledene sante povratka međunarodnih filmskih koprodukcija u Hrvatsku

PAZI, SNIMA SE, PONOVO!

64 PAZI, SNIMA SE, PONOVO!

tekst U proteklih nešto manje od sto godina u Hr- Hrvatsku jest program poticaja kojim se filmskim igor tomljAnović vatskoj je snimljeno čak 126 međunarodnih projektima osigurava povrat sredstava uloženih foto filmskih koprodukcija, što osim u filmofilskoj u snimanje u Hrvatskoj (cash rebate) u vrijednosti mario romulić triviji predstavlja i značajan doprinos razvoju do 20%. Ova je povlastica inaugurirana 2012. hrvatske filmske kulture, ali i stručnom, teh- godine te je ubrzo rezultirala značajnim poveća- ničkom i organizacijskom snaženju potencijala njem međunarodne filmske produkcije na našim domaće filmske industrije, da o financijskom prostorima. Preduvjet za ostvarenje povlastice je priljevu i ne govorimo. Rat i raspad filmske in- zadovoljavanje minimalnih uvjeta koje u natje- frastrukture gotovo je prekinuo ovu vrijednu čaju postavlja Hrvatsko audiovizualno vijeće, a gospodarsku i kulturnu djelatnost, no posljednjih koji se odnose na bliskost projekta s hrvatskom nekoliko godina Hrvatska ponovo postaje atrak- kulturom, običajima ili podnebljem, sudjelovanje tivna lokacija za međunarodne koprodukcije. kreativnih članova filmske ekipe iz Hrvatske te Najveći razlog povratku stranih filmskih ekipa u korištenje lokalnih resursa.

65 foto pakt media foto pakt media foto embassy films croatia

strane koprodukcije Najpoznatiji i medijski najeksponiraniji je pri- u Dubrovniku, a u njemu sudjeluju jake snage Na setu filma “Red Tails” u mjer popularne HBO-ove serije “Igra prijestolja“ hrvatskoga glumišta na čelu s Leonom Lučevom i Motovunu (gore lijevo i u (“Game of Thrones”) koja je prva iskoristila novu Marijom Škaričić (u filmu nastupa i Beograđanka sredini); na snimanju serije povlasticu te je druga i treća sezona serije sni- Mirjana Karanović). ∆ “Igra prijestolja” u Dubrovniku (gore desno) mljena u Dubrovniku i okolici, a već je najavljeno i snimanje četvrte sezone u Dubrovniku i Splitu. Osim direktnih, financijskih učinaka gostovanja stranih ekipa poput ove, neosporni su i veliki marketinški efekti, osobito kad je riječ o tako Cash popularnim naslovima. O tome zorno svjedoči i fascinantan podatak da Googleova tražilica rebate na upit “game of thrones croatia” izbacuje preko milijun i pol rezultata. vrijednost povlastice? do 20% od ukupnog Još je jedan zanimljiv naslov prošle godine isko- lokalnog troška ristio potencijale atraktivnih hrvatskih lokacija i filmske infrastrukture. Riječ je o biografskom minimalni trošak 300.000 kn filmu o princezi Diani, “Diana”, s holivudskom na koji se odobrava dokumentarni film zvijezdom Naomi Watts u naslovnoj ulozi. Film povrat? 500.000 kn je sniman na lokacijama u Zagrebu, Rovinju i animirani film Opatiji, a u produkciji je bilo angažirano oko 130 750.000 kn hrvatskih filmskih radnika. epizoda TV serije 2 milijuna kn Nedavno smo u kinima imali priliku vidjeti naj- igrani film noviji film kultnog engleskog redatelja Petera Greenawaya “Goltzius i Pelikanova družina” koji maksimalni trošak 20 milijuna je realiziran još godinu ranije, naime sniman je na koji se odobrava kuna tijekom 2012. u Zagrebu, dok se na redovnom povrat? kinorepertoaru upravo prikazuje francuski film “Zagorjela ljubav” (“Eyjafjallajökull”), komedija vrste filmova za cjelovečernji igrani, Alexandrea Coffrea u kojoj glavne uloge tumače koje se odobravaju dokumentarni, kratki Valérie Bonneton i Dany Boon. Hrvatska je u ovom sredstva? igrani, televizijski i filmu “glumila” Albaniju, Sloveniju i Grčku, što animirani filmovi pokazuje kakav se potencijal krije u njezinoj već opjevanoj prirodnoj i kulturološkoj raznolikosti. što čini ukupni trošak? olakšica se temelji na trošku hrvatske ekipe Od ostalih filmova realiziranih prošle godine u koja radi u Hrvatskoj, Hrvatskoj treba spomenuti i finsko-češku kopro- te na robu i usluge dukciju pod radnim naslovom “A Patriotic Man” kupljene u Hrvatskoj finskog redatelja Artoa Halonena te švicarski film “Cure“ redateljice Andree Štake, koji je sniman

66 FORŠPANIzdvojili smo nekoliko naslovaI iz 30 filmova koje sljedeće iznimno bogate ponude filmova godine morate koji se trenutačno nalaze u ZA 2014. produkciji ili su pak najavljeni za pogledati sljedeću godinu filmovi DUGO- Most na METRAŽNI kraju svijeta

Drama Režija: Branko Ištvančić IGRANI Scenarij: Josip Mlakić Produkcija: Artizana Film Producent: Irena Škorić Kamera: Branko Cahun Montaža: Veljko Segarić Glazba: Dalibor Grubačević Uloge: Aleksandar Bogdanović, Sanja Radišić, Boro Stjepanović, Vlatko Dulić, Nela Kocsis, Slobodan Ćustić, Miralem Zubčević, Đorđe Kukuljica, Slaven Knezović, Jelena Perčin, Anita Schmidt, Ivan Brkić, Darko Milas, Nikša Kušelj

Kada je završio Domovinski rat, sela u kojima su živjeli bosanski Hrvati su razrušena, a prog­ nanici su naseljeni u kućama hrvatskih Srba koji su napustili Hrvatsku. No sada se srpski vlasnici vraćaju, a hrvatske stanare čeka ne- izvjesna budućnost. U ovom ozračju straha, starac Jozo, bosanski Hrvat, nestaje bez traga. Slučaj je povjeren policajcu Filipu koji pokreće detaljnu istragu…

Svinjari

Crna komedija Režija: Ivan Livaković Scenarij: Ivan Livaković Produkcija: Fos Film Producent: Goran Mećava Kamera: Daniel Ruljančić Montaža: Maida Srabović Uloge: Goran Bogdan, Iva Mihalić, Ana Maras, Marina Redžepović, Ivana Roščić

Novac više nije dovoljan, slava je postala naj- traženija valuta. Novinarka je spremna učiniti sve da bi se domogla priče, pa i izmisliti je. Ako je potrebno, uništit će tuđe živote, no otkrit će da su i potencijalne žrtve više nego spremne igrati tu igru, čak i ako to znači eksploataciju vlastitih tragedija. Teško je pobijediti „stroj slave“, posebno kada ga odluče zamijeniti no- vim modelom. Smješten između realnosti i iluzije, film “Svinjari” antiglazbena je satira koja se obračunava s medijima i stereotipima koji vladaju našim svakodnevnim životima.

67 croatian cinema

Mirni ljudi

Drama Režija: Ognjen Sviličić Scenarij: Ognjen Sviličić Produkcija: MaXima Film Producent: Damir Terešak Kamera: Crystel Fournier Uloge: Emir Hadžihafizbegović, Jasna Žalica, Hrvoje Vladisavljević, Ljubomir Bandović, Mira Banjac

Maja, Ivo i njihov sin Tomica žive u Zagrebu. Maja i Ivo bliže se mirovini i naporno rade da bi spojili kraj s krajem, a Tomica je maturirao i trenutačno je nezaposlen. Njihovi životi nisu ništa posebno, no situacija je stabilna. Jednoga dana, bez ikakva razloga, Tomu pretuče sku- pina klinaca na ulici. Sljedećeg dana budi se s užasnom glavoboljom, no kada ga Maja i Ivo odvedu u bolnicu, liječnici tvrde da su njegove ozljede bezopasne. Tomica kasnije pada u komu i ubrzo postaje jasno da mu je život u opasno- sti. Prvi put u životu Maja i Ivo suočavaju se s ozbiljnim problemom. Institucije koje bi im trebale pomoći pokazuju nevjerojatnu letargiju i nezainteresiranost. Da bi spasili sina, Maja i Ivo kreću u bitku protiv ravnodušnih vlasti.

Zagreb cappuccino

Drama Režija: Vanja Sviličić Scenarij: Vanja Sviličić, Ognjen Sviličić Produkcija: MaXima Film Producent: Damir Terešak Uloge: Nela Kocsis, Mila Elegović, Igor Kovač, Robert Budak, Jadranka Elezović, Dušan Gojić Cast Darija Lorenci, Olga Pakalović

Priča o odnosu dviju najboljih prijateljica na pragu četrdesetih. One žele izaći iz naučenih i društvom nametnutih obrazaca ponašanja, ali to nije uvijek lako, naročito ako je grad malen i društvo konzervativno. Upoznajemo njihove strahove i nedoumice, njihovu samoću.

Mrtve ribe plivaju na leđima

Drama Režija: Kristijan Milić Scenarij: Josip Mlakić Produkcija: Eurofilm Producent: Slaven Knezović Kamera: Mirko Pivčević h.f.s. Montaža: Veljko Segarić

Vedran se otuđio od svoje djece, no kada mu Film prati putovanja desetak ljudi jedne kasne Loveable ona pruže drugu priliku, on je je želi iskoristiti jeseni u malom bosanskom gradu, dok ih nad- i pokušava se ponovo s njima zbližiti. Nataša lijeću jata ždralova selica. Naoko nepovezani Drama Režija: Ivona Juka Scenarij: je producentica uspješne televizijske serije, prizori, posloženi nelinearno, postupno otkri- Ivona Juka, Anita Juka Production: 4film a unatoč trudnoći, njezin odnos s djetetovim vaju raznovrsne veze između likova. Središnji Producer: Anita Juka Kamera: Mario Oljača ocem se raspada. Neriješeni sukobi iz prošlosti motiv koji ih povezuje bizarno je samoubojstvo Montaža: Vladimir Gojun Uloge: Lana izlaze na površinu i morat će se s njima suočiti. umirovljenog učitelja, čiji motiv ostaje misterij. Barić, Vojislav Brajović, Nataša Janjić, Goran Ives, televizijska redateljica, sve se teže nosi s Većina prizora u filmu događa se tijekom nje- Hajduković, Helena Beljan, Juraj Dabić, očevom uznapredovalom demencijom. Čezne govog pogreba, dok iznad grada lete ždralovi. Nataša Dorčić, Sebastian Cavazza za time da prekine sve veze sa svojim dosadaš- Pojedinačne priče polagano se završavaju na njim životom koji se vrti isključivo oko posla i pogrebu, dok se ždralovi gube iz vida, a pogreb- brige za oca. na zvona zvone.

68 foršpani za 2014.

Dalila, njezin muž Grebo i sedmogodišnja kći nećaku, šestogodišnjaku Adamu, sviđaju se Otok ljubavi Sanja provode praznike u hotelskom naselju Sanjine škripave natikače i ozbiljno se u nju za- na hrvatskoj obali. Izloženost moru, suncu i ljubljuje. Kada Grebo i Dalila prvi put vide Floru Komedija Režija: Jasmila Žbanić Produkcija: hotelskim aktivnostima potiču Grebu i Da- Sanjinim očima, shvaćaju njezinu opčinjenost. Produkcija Živa Producenti: Damir lilu na sve veću uzajamnu žudnju koju teško No Florina ljepota u njima pobudi neobične Ibrahimović, Leon Lučev Scenarij: Aleksandar kontroliraju. Njhova kći, koja se nada da će na osjećaje, što na neobičan način zakomplicira Hemon, Jasmila Žbanić Kamera: Christine ovim praznicima naučiti plivati u dubokoj vodi, njihov desetogodišnji brak i otkrije im nove Meier Uloge: Ariane Labed, Ada Condeescu, saznaje od kćeri hotelske sobarice šokantne mogućnosti u životu. Praznici ubrzo kreću ne- Ermin Bravo, Franco Nero, Leon Lučev, Bojana činjenice o životu. Sanja je opčinjena Florom, kontroliranim putem... Gregorić, Jelena Lopatić Engleskinjom koja radi u hotelu. Florinom

Iza sna Ljubav ili smrt Kosac

Drama Režija: Igor Filipović Scenarij: Igor Dječji Režija: Daniel Kušan Scenarij: Daniel Drama Režija: Zvonimir Jurić Scenarij: Filipović Produkcija: Jamat produkcija Kušan Produkcija: Kinorama Producent: Zvonimir Jurić, Jelena Paljan Produkcija: Producent: Matija Jakšeković Kamera: Ankica Jurić Tilić Kamera: Mario Sablić Kinorama Producentica: Ankica Jurić Tilić Goran Legović Montaža: Slaven Jekauc Montaža: Slaven Zečević Glazba: Dinko Kamera: Branko Linta h.f.s. Glazba: Uloge: Borko Perić, Dušan Bućan, Kruno Appelt Uloge: Antonio Parač, Kristian Jura Ferina, Pavao Miholjević Montaža: Belko, Ana Vučak Bonačić, Filip Mayer, Nina Mileta Dubravka Turić Uloge: Ivo Gregurević, Mirjana Karanović, Igor Kovač, Nikola Mladić Tihi (Borko Perić), nezadovoljan slabo Treći film iz serijala o dječaku Koku prema Ristanovski, Lana Barić, Zlatko Burić, Dado plaćenim poslom u tvornici, razapet je između romanima Ivana Kušana. Dok petnaestogo- Ćosić, Peter Musevski želje iz tinejdžerskih dana da postane glazbena dišnjeg Koka više zanima nogomet, njegov zvijezda i težnje da nađe bolji i siguran posao. najbolji prijatelj Zlatko opčinjen je klasičnim Film govori o Ivi, radniku u jednom slavon- Njegova djevojka Lana (Ana Vučak) stvara mu ljubavnim romanima i predbacuje Koku da skom poljoprivrednom kombinatu, koji je prije pritisak da se egzistencijalno osigura. Tijekom je klinac koji ne poznaje pravu ljubav. Koko mnogo godina bio osuđen zbog silovanja. Kroz jedne noćne vožnje gradom upada u ured glaz- počinje Zlatku pričati svoju ljubavnu priču o tri priče koje se događaju jedne noći i koje na benog producenta Sanjina (Dušan Bućan) koji tajanstvenoj Ani, a njegova priča malo-pomalo različite načine tematiziraju Ivu, postupno mu odlučuje pomoći u proboju na glazbenoj upleće i sve ostale ljubavne priče Kokovih i dobivamo sumornu sliku njegova života, ali i sceni. Zlatkovih prijatelja. čitavog kraja koji je, kao i Ivo svojim zločinom, ostao zaustavljen i zarobljen ratom.

69 croatian cinema KRATKI IGRA- filmovi Srce mesara NI

Komedija Režija: Antonio Nuić Scenarij: Antonio Nuić Produkcija: Propeler Film Producent: Boris T. Matić Kamera: Mirko Pivčević Montaža: Marin Juranić Uloge: Bojan Navojec, Iva Babić, Zlatko Vitez, Mirela Brekalo, Goran Navojec, Ksenija Marinković, Filip Šovagović, Filip Križan

Boris Burić trubač je alternativnog jazz ben- da koji se treba oženiti psihologinjom Janom Krajač. Boro Bura, kako ga zovu prijatelji, iz bogate je mesarske obitelji, a Jana je iz klasič- ne građanske obitelji. Organizaciju svadbe na sebe je preuzeo Burin otac Zdravko, koji želi oženiti sina kako priliči tradiciji i običajima.. Zajedno Nezaposlena majka s dvogodišnjim djetetom pokušava pronaći posao i nastaviti normalni Režija: Daniel Kušan Scenarij: Daniel Kušan život u ludom svijetu u kojem su trenuci opu- Produkcija: Kinorama Producent: Ankica štanja neobično vrijedni. Jedina kakva-takva Oslobođenje Skopja Jurić Tilić Kamera: Raul Brzić Glazba: Dinko podrška joj je muž s kojim se tijekom dana čuje Appelt Uloge: Ivana Roščić, Stjepan Perić telefonom, no koji će uskoro izgubiti posao. Drama Režija: Rade Šerbedžija, Danilo Šerbedžija Scenarij: Dušan Jovanović, Rade Šerbedžija Produkcija: Partysans (MK) Producent: Goran Tozja Glazba: Vlatko Režija: Igor Šeregi Scenarij: Igor Šeregi Stefanovski, Nigel Osborne Uloge: Produkcija: Grupa sedam Producent: Rade Šerbedžija, Lucija Šerbedžija Ivan Kelava Kamera: Mario Sablić Montaža: Tomislav Stojanović Uloge: Rene Bitorajac, Osmogodišnji Zoran glavni je junak priče smje- Radovan Vujović, Max Whatley, Zijad Gračić, štene u Skopje za vrijeme Drugoga svjetskog Ilija Ivezić, Petar Cvirn, Danko Ljuština rata i njemačke okupacije grada. Kroz njegove oči doživljavamo svu okrutnost, siromaštvo i Stipe i Peđa, obavještajci JNA s početka 70- patnje života u vrijeme rata. Zoranov otac bori Poklon ih godina 20. st., dobivaju specijalni zadatak se s partizanima, stric Gheorgiy je član pokreta da prevezu poklon američkog predsjednika otpora u Skopju i pomaže evakuirati Židove na predsjednika Nixona drugu Titu i osobno mu ga dostave na slobodni teritorij, međutim, bliske prijatelje i Brijunima. Poklon je živo biće ili je bilo živo do susjede, Rossmannove,ne uspijeva spasiti od Nixona jednog trenutka u filmu... deportacije. Zoran je očajan kada mu malu prijateljicu Renatu Rossmann zajedno s obitelji odvedu u koncentracijski logor. Kada bugar- ska tajna policija uhiti i muči strica, Zoranova Ponoćno sivo Manjača majka Litza koketira s njemačkim časnikom Hansom. Nedugo potom Hans se pobrine da Režija: Branko Ištvančić Scenarij: Josip Režija: Tin Žanić Scenarij: Tin Žanić Gheorgiya puste iz zatvora – a on više nije isti Mlakić Produkcija: Artizana Producent: Produkcija: Kinoklub Zagreb Producent: čovjek. Zoran shvaća da je Hans postao majčin Irena Škorić Kamera: Branko Cahun Tena Gojić Kamera: Jana Plećaš Montaža: ljubavnik i često sanja oca kako se vraća kao Montaža: Silvije Magdić Glazba: Dalibor Jan Klemsche Uloge: Matija Ferlin, junak u oslobođeno Skopje. Grubačević Uloge: Đorđe Kukuljica, Venceslav Kapural, Roberta Milevoj Aleksandar Bogdanović, Nikša Kušelj, Jasmin Telalović, Slaven Knezović Manjača je film o mladiću koji prvi put u životu preuzima odgovornost za sebe. Želeći promije- Radnja filma događa se za vrijeme rata u BiH. niti svoje navike i odvojiti se od prošlog života, Pripadnici HVO-a odlaze do porušene kavane on se useljava u stan kod svoga djeda. koja se nalazi između crta sukoba s Armijom BiH. Tu zateknu dvojicu pripadnika Armije BiH i uspiju ih zarobiti. Nakon kratkog vremena počnu zajedno piti, no uskoro započinje sukob sa suborcima koji su ostali na crti.

70 foršpani za 2014. DOKU- MEN- TARNfilmoviI

Photoshop: Kako smo čitali novine

Režija: Silvana Menđušić Scenarij: Darija Kulenović Gudan, Marina Andree Škop Produkcija: Studio dim Producent: Darija Snovi se Tijekom dvije godine snimanja ekipa najvećeg Kulenović Gudan, Marina Andree Škop regionalnog dokumentarnog filmskog pro- Kamera: Almir Fakić Montaža: Damir Čučić vraćaju kući jekta obišla je deset zemalja i snimila preko 120 sati materijala. Film govori o ponovnom Nalazimo se u vremenu nestajanja novina Režija: Mladen Mitrović Scenarij: Mladen susretu grupe nekadašnjih Sarajlija koji su se kakve smo poznavali – ozbiljne, analitične i Mitrović Produkcija: Fabrika snova (BA) nakon 1987. godine, kada ih je redatelj prvi dostojanstvene. Umjesto njih na scenu stu- Koproducenti: Factum (HR), Balkan Art put snimao, rasuli svijetom stjecajem brojnih paju novi hibridni mediji, novi formati i novi Centar (BA) Producent: Mladen Mitrović a ponajviše ratnih okolnosti. medijski heroji. Film pokušava zabilježiti ovaj povijesni, prekretnički trenutak u povijesti masovnih medija.

Generacija ‘68 Lika: ljepotica Režija: Nenad Puhovski Scenarij: Nenad i zvijer Puhovski Produkcija: Factum Producent: Besplatno Nenad Puhovski Kamera: Nenad Puhovski Režija: Katarina-Zrinka Matijević Veličan Montaža: Vesna Biljan Pušić Scenarij: Katarina-Zrinka Matijević Veličan Režija: Vlatka Vorkapić Scenarij: Produkcija: Factum Producent: Vlatka Vorkapić Produkcija: FADE IN Autor ispisuje hommage generaciji s kojom Nenad Puhovski Kamera: Vjeran Hrpka Producent: Morana Komljenović dijeli mladenačke zanose i ideju o revoluciji Montaža: Ana Štulina, Vesna Biljan Pušić koja će uspjeti promijeniti svijet, koja će biti Je li uistinu besplatno sve ono što nazivamo realna i zahtijevati nemoguće. Ujedno propitu- Lika je prekrasan, ali pomalo zaboravljen dio “besplatnim”? Ima li u modernim društvima je stvarne dosege tih promjena, na društvenom Hrvatske iz kojeg je većina stanovništva iselila mjesta za besplatno školstvo i zdravstvo? Koje i , vjerojatno važnijem, osobnom planu. u potrazi za boljim životom, dok se oni koji su su zamke ovog koncepta “besplatnog” i može- ostali bore s usamljenošću i gubitkom identi- mo li ga prevladati? teta. Lika je mjesto u kojemu je život težak i okrutan, ali istovremeno i prekrasan.

71 foršpani za 2014.

Kupa

Režija: Goran Dević Scenarij: Goran Dević Produkcija: Petnaesta umjetnost Producent: Hrvoje Osvaldić Kamera: Vjeran Hrpka

Film dokumentira život građana Siska na Kupi tijekom ljetne i zimske sezone. Kupa prolazi centrom grada i dok je zimi velika i hladna rijeka koja se često smrzava, tijekom ljetnih mjeseci postaje pitomom rijekom koja privlači brojne Siščane. Riba ribi grize rep

Režija: Neven Hitrec Scenarij: Neven Hitrec i Davor Šišmanović Produkcija: Hrvatski filmski savez Producent: Vera Robić Škarica Kamera: Dragan Marković Montaža: Bolesno Slaven Zečević

Režija: Hrvoje Mabić Scenarij: Hrvoje Mabić Kroz najmanje se najjasnije vidi najveće. U ovom Produkcija: FADE IN Producent: Iva Tkalec, slučaju “najmanje” je sukob dvaju lokalnih ribič- Morana Komljenović Kamera: Almir Fakić, kih društava: Štuke i Šarana. I dok se hihoćemo Bojana Burnać Montaža: Žarko Korać gledajući njihove svađe, borbu za priznavanje, za koncesiju, prevratničke Skupštine, izdaje Zastrašujuća priča o Ani Dragičević, djevoj- povjerenja, potezanje veza, kupnju glasova, le- ci zatvorenoj na pet godina u Psihijatrijsku galne i manje legalne pravne manevre – nekako bolnicu Lopača zbog svoje homoseksualnosti. Vještica nam je cijela ta priča bliska i otprije poznata. Film postavlja pitanje je li nepravda koja joj je nanesena otklon od sustava koji inače do- u raljama života bro funkcionira ili je ipak riječ o simptomu Režija: Mija Pavliša i Senad Zemunović šire društvene klime te metafora za “bolesno” Scenarij: Mija Pavliša Produkcija: Hulahop društvo? Producent: Dana Budisavljević, Miljenka Čogelja Kamera: Senad Zemunović

Priča o spisateljici Dubravki Ugrešić, jednoj od najnagrađivanijih hrvatskih književnica u svijetu čija su djela najviše prevođena. Izložena Potrošeni medijskom linču i proglašena državnim ne- prijateljem te “vješticom koju treba spaliti na Režija: Borut Šeparović Scenarij: lomači” zbog tekstova usmjerenih protiv naci- Borut Šeparović Produkcija: Montažstroj onalizma i rata, odlučila je napustiti Hrvatsku i Moj zanat Producent: Borut Šeparović Montaža: već dva desetljeća živi u egzilu u Amsterdamu Jan Klemsche i ne želi se vratiti ni komunicirati s medijima. Režija: Mladen Matičević Scenarij: Mladen Matičević Produkcija: Hrvatski filmski savez Osobe starije od 55 godina nalaze se na margini Producent: Vera Robić Škarica Kamera: Boris sustava u kojemu je sve potrošno, pa i ljudski Poljak Montaža: Suzana Stevanović život. Projekt 55+ okupio je osobe starije od 55 godina a film prati proces projekta. Protago- Arsen Dedić, hrvatski kantautor, pjesnik i pje- nisti su u kadru dobili točno onoliko sekundi vač, vrhunski glazbenik, tekstopisac, zavodnik, koliko imaju godina da bi ispričali najvažniju glazbeni producent, ali i osoba o čijem se privat- minutu svoga života. nom životu malo zna. Tko je ustvari Arsen, kako daleko ili kako blizu seže njegov život i utjecaj, gdje je sve isprepleten s našim životima, neka su od pitanja na koja pokušava odgovoriti ovaj film. Djeca kapitalizma Zabava Ljubavna odiseja

Režija: Matija Vukšić Scenarij: Matija Režija: Bojan Mrđenović Scenarij: Bojan Režija: Tatjana Božić Scenarij: Alexander Vukšić Produkcija: Factum Producent: Mrđenović Produkcija: FADE IN Producent: Goekjian, Tatjana Božić Produkcija: JvdW Nenad Puhovski Kamera: Mario Marko Krce Morana Komljenović film (NL) Koproducenti: IKON, Zelovic Productions, Factum Producent: Boudewijn Film istražuje položaj djece u suvremenom Na otoku Pagu nalazi se plaža Zrće koja je sino- Koole Kamera: Ton Peters Montaža: konzumerističkom svijetu. Ona u njemu su- nim za razuzdanu ljetnu zabavu. Film postavlja Boudewijn Koole djeluju na nekoliko razina: kao mali manekeni, pitanje društvenih normi, mjere i dobrog uku- ciljana skupina i kao potrošači. Film se također sa. Što je normalno, a što nenormalno? Koga Na prvi pogled pravi filmski chick-lit, ustvari bavi i onom djecom koja ne mogu ili ne žele osuđujemo, a s kime se identificiramo? Koga je humorističan, ali nemilosrdan prikaz reda- sudjelovati u tom i takvom svijetu. prepoznajemo kao “nas”, a koga kao “njih”? teljičina ljubavnog života.

72 JAVNE INSTITUCIJE CEO Vinko Brešan Hrvatska udruga State Intellectual E [email protected] T +385 (0) 1 4613 689 filmskih snimatelja Property Office of the W www.novatv.hr hrvatski audiovizualni F +385 (0) 1 4557 068 Croatian Republic of Croatia centar E [email protected] Cinematographers RTL Televizija Croatian Audiovisual W www.zagrebfilm.hr Society Ulica grada Vukovara 78 Centre HR - 10 000 Zagreb Krapinska 45 PROFESIONALNE UDRUGE Britanski trg 12 T +385 (0) 1 6106 410 HR - 10 000 Zagreb Nova Ves 18 HR - 10 000 Zagreb F +385 (0) 1 6112 017 T +385 (0) 1 3660 000 HR - 10 000 Zagreb Društvo za zaštitu CEO Vjekoslav Vrdoljak E [email protected] F +385 (0) 1 3660 009 CEO Hrvoje Hribar audiovizualnih radova T +385 (0) 1 4847 291 W www.dziv.hr E [email protected] t +385 (0) 1 6041 080 Association for F +385 (0) 1 4847 291 W www.rtl.hr f +385 (0) 1 4667 819 Protection of E cine–[email protected] Zaštita autorskih e [email protected] Audiovisual Works W www.hfs.adu.hr muzičkih prava VISOKOŠKOLSKE w www.havc.hr Croatian Composers OBRAZOVNE INSTITUCIJE Josipa Ruđera Boškovića 7 Hrvatska zajednica Society, Collecting MEDIA Desk Croatia HR - 10 000 Zagreb samostalnih umjetnika Society Akademija dramske T +385 (0) 1 4924 580 Croatian Freelance umjetnosti Ulica kralja Zvonimira 20 F +385 (0) 1 2330 332 Artists’ Association Heinzelova 62a Academy of Dramatic Art HR - 10 000 Zagreb E [email protected]–com.hr HR - 10 000 Zagreb CEO Martina Petrović Ilica 42/2 T +385 (0) 1 6387 000 Trg maršala Tita 5 t +385 (0) 1 4655 434 Hrvatsko društvo HR - 10 000 Zagreb F +385 (0) 1 6387 001 HR - 10 000 Zagreb f +385 (0) 1 4655 442 filmskih djelatnika CEO Silvije Petranović E [email protected] T +385 (0) 1 4828 506 e [email protected] Croatian Society of T +385 (0) 1 4847 560 W www.zamp.hr F +385 (0) 1 4828 508 w www.mediadesk.hr Film Workers F +385 (0) 1 4847 717 E [email protected] E [email protected] Hrvatska udruga za W www.adu.hr Hrvatska kinoteka Britanski trg 12 W www.hzsu.hr zaštitu izvođačkih prava Croatian Cinematheque HR - 10 000 Zagreb Croatian Performers’ adu Zagreb, Odsjek CEO Nada Gačešić Livaković Hrvatsko novinarsko Right Collecting Society za animirani film i Savska c. 131 T +385 (0) 1 4847 024 društvo nove medije HR - 10 000 Zagreb F +385 (0) 1 4847 026 Croatian Journalists’ Ivana Broza 8a Academy of Fine Arts CEO Carmen Lhotka E [email protected] Association HR - 10 000 Zagreb Zagreb, Department of t +385 (0) 1 6190 618 W www.hdfd.hr T +385 (0) 1 3033 600 Animation and New Media F +385 (0) 1 6190 618 Perkovčeva 2 F +385 (0) 1 3033 630 E [email protected] Društvo hrvatskih HR - 10 000 Zagreb E [email protected] Ilica 85 E [email protected] filmskih redatelja CEO Zdenko Duka W www.huzip.hr HR - 10 000 Zagreb W www.arhiv.hr Croatian Film T +385 (0) 1 4828 333 T +385 (0)1 3711 300 Directors’ Guild F +385 (0) 1 4828 332 Udruga za zaštitu, F +385 (0)1 3773 401 Hrvatski filmski arhiv E [email protected] prikupljanje i E [email protected] Croatian Film Archives Nova Ves 18 W www.hnd.hr raspodjelu naknada W www.alu.hr HR - 10 000 Zagreb fonogramskih prava Savska c. 131 CEO Antonio Nuić Hrvatsko društvo Association for Umjetnička akademija HR - 10 000 Zagreb T +385 (0) 1 4846 852 filmskih kritičara Protection, Collection u Osijeku CEO Carmen Lhotka F +385 (0) 1 4846 852 Croatian Society of and Distribution of Academy of Arts Osijek T +385 (0) 1 6190 618 E [email protected] Film Critics Phonogram Producers’ Department for Film, Video and W www.dhfr.hr Rights Kralja Petra Svačića bb Phono Material Processing Savska c. 131 HR - 31 000 Osijek CEO Mladen Burić Hrvatsko društvo HR - 10 000 Zagreb Ivana Broza 8a T +385 (0) 31 253 333 T +385 (0 )1 6060 535 dramskih umjetnika CEO Bruno Kragić HR - 10 000 Zagreb E [email protected] E [email protected] Croatian Association of T +385 (0) 1 6192 091 T +385 (0) 1 3668 194 W www.uaos.hr Dramatic Artists F +385 (0) 1 6192 091 F +385 (0) 1 3668 072 Ministarstvo E [email protected] E [email protected] Umjetnička akademija, kulture – Uprava za Amruševa 19/3 W www.hdfk.hr W www.zapraf.hr Sveučilište u Splitu izvedbene umjetnosti HR - 10 000 Zagreb Academy of Arts i audiovizualnu CEO Goran Grgić Hrvatski filmski savez NACIONALNE TELEVIZIJE University of Split djelatnost T +385 (0) 1 4920 717 Croatian Film Clubs’ Ministry of Culture – F +385 (0) 1 4920 718 Association Hrvatska radiotelevizija Tvrđava Gripe, Glagoljaška bb Directorate for E [email protected] Croatian Radiotelevision HR - 21 000 Split Performing Arts and W www.hddu.hr Tuškanac 1 T +385 (0) 21 348 622 Audiovisual Affairs HR - 10 000 Zagreb Prisavlje 3 F +385 (0) 21 348 620 Hrvatska udruga CEO Hrvoje Turković HR - 10 000 Zagreb E [email protected] Runjaninova 2 producenata T +385 (0) 1 4848 771 T +385 (0) 1 6343 683 W www.umas.hr HR - 10 000 Zagreb Croatian Producers F +385 (0) 1 4848 764 F +385 (0) 1 6343 692 MOC Andrea Zlatar Association E [email protected] E [email protected] Škola medijske kulture T +385 (0) 1 4866 408 W www.hfs.hr W www.hrt.hr School of Media Culture F +385 (0) 1 4866 438 Nova Ves 18 W www.min-kulture.hr HR - 10 000 Zagreb UDRUGE ZA ZAŠTITU Nova TV Tuškanac 1 CEO Ankica Jurić Tilić AUTORSKIH PRAVA HR - 10 000 Zagreb Zagreb film T +385 (0) 1 4666 550 Remetinečka c. 139 T +385 (0) 1 4848 771 F +385 (0) 1 4666 550 Državni zavod za HR - 10 000 Zagreb F +385 (0) 1 4848 764 Vlaška 70 E [email protected] intelektualno T +385 (0) 1 6008 300 E [email protected] HR - 10 000 Zagreb W www.hrup.hr vlasništvo F +385 (0) 1 6008 333 W www.hfs.hr

73 Nemilosrdni gadovi vs. “Kauboji”

Publika je kriva za sve!

Iako se inače ne slažu gotovo ni u čemu, dva su Nemilosrdna gada nakon dubinske analize umjetničke vrijednosti filma Tomislava Mršića ipak pronašla krivca za relativni komercijalni podbačaj “Kauboja”

diskutiraju dvoranama u kojima publika postaje ng runjić: To ti je od Bronhija. Naravno da ivan-vanja runjić ­žrtvom zaraznog smijeha. E pa ja sam se ne slažem. Meni to s Ivanom, koja je igor tomljanović film gledao u: a) polupraznoj dvorani, b) u inače u filmu super i sve, uopće nije bilo kojoj je vladala dostojanstvena tišina kao toliko urnebesno – malo me podsjetilo da je na ekranu kakav Godard. U takvoj na onaj izmišljeni jezik na kojem briju ng tomljanović: Hrvatski film konačno je situaciji bi se i Charlie Chaplin proveo k’o Navojec i Violićka kod Viteza u “Šumi razbio Kolumbovo jaje. Prvo je u knjižar- bos po trnju, a kako ne bi Saša Anočić?! summarum”. Ali su mi zato Anočić Jr. i skom izlogu otkriven Ante Tomić, ubrzo Rakan konstantno bili urnebesni, koliko potom na dječjem odjelu knjižnice požu- ng runjić: Polako s tim NG konsenzusom! god su te fore s Cigom možda izlizane i tjele stranice “Koka i duhova“, a evo sada Meni je bilo smiješno, čak i dirljivo tije- opće mjesto, a dobar mi je i onaj Barišićev je uskrsnut i šegrt Hlapić. No, u pokušaju kom cijelog filma bez obzira na okolinu. blesavi Javor. Ma ti ne kužiš komediju, al’ da se uhvati još neki blockbuster, laso se Drugim riječima – ti se smiješ i na “Mrak to je old news... zaustavilo na predstavi “Kauboji“ Saše film“ jer si u dvorani s ekipom koja brije Anočića, koju je vidjelo više od sto tisuća na to?! Ne usudim se ni pomisliti kakav ng tomljanović: Yeah, sure. Slažem se da je gledatelja. No, nešto je pošlo krivo pa je si na stadionu... Al’ ajmo mi radije malo Živko apsolutno otkriće i žao mi je što mu film pogledala tek trećina kazališnih o tome kako smo konačno dobili jednu scenarij nije dao malo više prostora, ispa- gledatelja. Oba Nemilosrdna gada bila pravu, dobru populističku, da ne kažem lo bi još i mnogo bolje. Moguće je da tražim su više nego milosrdna u ocjeni filma, pučku komediju, koja pritom ne vrijeđa dlaku u jajetu, ali zapravo imam osjećaj no ni to nije pomoglo. Pa u čemu je onda inteligenciju izbirljivijih filmofila. Kla- da im je baš ta dlaka nedostajala da is- problem? Kako je to moguće? NG Runjiću? dim se da će film razvaliti kad ga puste na padne masterpis i rasturi boksofis. Šteta. telki. Naravno, ako to bude u nekom pri- ng runjić: Najlakše je okriviti publiku pa stojnom terminu, a ne u gluho doba kad ng runjić: Ne da tražiš dlaku u jajetu, nego ću i ja učiniti upravo to. Doduše, i traileri pristojan svijet već kljuca pred ekranom. bi i da je jaje slonovsko. Ja mislim da s su mogli biti uzbudljiviji,. Po meni je za “Kaubojima“ možemo apsolutno biti zado- takav rezultat najmanje “kriv“ sam film. ng tomljanović: Pučka komedija koja voljni. I još mislim da zaslužuju nastavak. Ali nije kraj svijeta, i 34.000 gledate- je podbacila s gledanošću? Zvuči skoro Ali na to se ipak ne kladim... lja lijepa je cifra – to je i dalje tri soma jednako oksimoronski kao Šovagovićeva više ljudi nego što je zajedno pogledalo pučka art komedija, ali nema veze. Ma ng tomljanović: Ne slonovsko, Kolumbo- filmove o Jobsu i Assangeu. Osim toga, simpa su “Kauboji“, ali kad bolje promi- vo. Inače, dobar bi bio nastavak “Kauboji znamo da su kod nas kazališta značajno slim, i ja sam bio u publici te sam se nakon u 3 i 10 za Kutinu“. posjećenija od nogometnih utakmica pa nekog vremena stvarno prestao smijati, se onda ponekad zna dogoditi i da budu zapravo mogu točno detektirati kad su ng runjić: “Obračun kod OK Ivanića“? “Rio posjećenija od kina. stvari lagano krenule nizbrdo, nakon što Lonja“? “Točno u podne i kvarat“? je Ivana Rushaidat završila svoj potpuno ng tomljanović: Eto, dogodilo se i to – da sulud i nerazumljiv uvodni monolog. Kad se ti i ja slažemo – ovaj put u tome da je radiš komediju i najjače mjesto imaš u publika kriva. U ovom je slučaju to i em- desetoj minuti, to ujedno znači da imaš (Bogatu kolekciju velikih misli Nemilosrdnih pirijski dokazivo. Poznato je, naime, da problem. I sad već slutim da ćemo se pre- gadova možete pronaći na web stranici komedije funkcioniraju samo u punim stati slagati pa odmah lakše dišem. www.nemilosrdnigadovi.com)

74