Ivica Pančić, Radno Mjesto

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

Ivica Pančić, Radno Mjesto KRIK S OVČARE... Poruka je ovo iz Vukovara javnosti i svima koji još sumnjaju u Domovinski rat i sve više ga potiskuju, te koprenom zaborava prikrivaju njegovu neophodnost da se oslobodi Hrvatska iz grabežljivih pandži srbočetničkih zločinaca. Za nas je jednako poruka bolna i istinita dolazila ona iz Tezenske šume kod Maribora, Kočevskog Roga, Celja, Macelja ili Jazovke. Dapače i Daksa, snažno i kao i sve vrtače i jame, one ispod Crvenih stijena kod Kiseljaka ili grobnice i jame oko Imotskoga i Bjelovara, sve je to krik pravde da se već jednom odkriju zlikovci i počinitelji, da se odgovori "tko je pobio te ljude". To nisu pilići, a da i jesu, to bi bio ekonomski zločin, ali ovo je genocid i ratni zločin. A veli međunarodno pravo da ratni zločini ne zastarijevaju. Zašto onda pravosuđe i državno tužiteljstvo šuti? HDPZ je pokrenuo zahtjev da se istraži odgovornost za ubojstva nevinih, bez suda ubijenih na povratku razoružane vojske i civila od Bleiburga, a surovo su poklani i ubijeni, pa pobacani u tenkovske rovove oko Maribora. Tražimo istinu i odgovornost počinitelja. Kako ne biti uznemiren što se ovih dana ponovno časti i uzdiže "pobjednik" Tito i njegovu komunističku borbu uporno ističe kao "antifašističku borbu". To nije istina jer je antifašistička borba bila samo borba naših Istrana koji je od fašističke okupacije još od Musolinijevog vremena i dalje uporno trajala. Ali istina je da je tako i partija uvukla nezadovoljne Dalmatince i Istrane u partizanske redove. Naravno, komesari partije sve su lažno prikrivali i obećavali med i mlijeko, dok nisu došli na vlast i pod okolnostima završetka II. svjetskog rata komunistička vlast sa svojim zločinima, metenja tavana i oduzimanja imovine "kulacima", pa onda konfiskacija privatnog vlasništva, razočarali su i mnoge svoje borce jer je puklo saznanje "nismo se mi zato borili", znalo se čuti. Pobjednici su nesmiljeno uklanjali sve koje su smatrali svojim neprijateljima. Premnogi su ubijeni bez suda, drugi po sudu "u ime naroda", a ne zna im se niti za grob. Stotine tisuća završilo je u tamnicama i logorima. Činjenica je da su Hrvati odrobijali više od 14 milijuna dana u komunističkim zatvorima Jugoslavije. Pitam se, jesu li Hrvati mogli zavoljeti tu vlast?-Nisu! Zbog toga je istina da je i Domovinski rat započeo iz Bleiburga, a oslobađanje Hrvatske je izvedeno pod vodstvom Dr. Franje Tuđmana, to nitko ne može pobiti. Ali svakako je to zasluga čitavog hrvatskog naroda, od prvih bojovnika ZNG i policije iz čijih je redova iznikla pobjednička Hrvatska vojska. Žalosno je što na Dan državnosti ove godine nismo čuli one zanosne pjesme koje su u vrijeme Domovinskog rata snažile moral i podizale hrabrost do pobjede. Zar danas ti ljudi bez dijelova svog tijela i ranjene duše zbog gubitka svojih najmilijih, ne zaslužuju da ih se i dalje hrabri i potiče na rodoljublje? Zašto se provode hajke na časne generale i častnike - branitelj e? Žalosno je što branitelji, kad se jave za pomoć na nekom šalteru dobiju odgovor: "A tko vas je tjerao da idete u rat?" - to mi je reklo nekoliko ogorčenih branitelja. Ma, tko su ti ljudi što tako govore? Oni su u redovnom radnom odnosu, što im je omogućio i taj branitelj što ga tako neljudski odbijaju sa šaltera. Zašto se pravedni ljudi optužuju u Haagu? Je li i tu na djelu antifašistička borba? Ili opet samo osveta zbog toga što je razbijena Jugoslavija? Kaja Pereković KRUHA, NE IGARA Svjetina će povjerovati svakoj laži, samo ako je dovoljno fantastična. Stoljećima političari i drugi ribari ljudskih duša znaju za ovaj recept, pa ni dotad oporbenoj koaliciji ne treba zamjerati što je u siječnju došla na vlast na valu zamamnih obećanja i na ogorčenju ranijom, dijelom korumpira- nom, a skoro u cjelini bahatom vladavinom Hrvatske demokratske zajed- nice. Koalicija se poslužila legitimnim sredstvom političke borbe i na uzoran demokratski način došla na vlast. Neki nesvikli na demokratske običaje u toj su promjeni vidjeli, ako ne smak svijeta, a ono sigurno propast Nacije. A ne će se dogoditi ni jedno ni drugo. Pred nama je opet novi krug političke borbe, u kojoj vladajuća koalicija zapravo i nije u povlaštenu položaju: da se i manje rasipala obećanjima, ne bi mogla ostvariti bitne pomake. Ovako se suočava ne samo s objektivno teškom situacijom, nego i s balonom splasnutih nada, kojeg je sama napuhala skoro do puknuća. Pukne li taj ba- lon, prve će žrtve biti oni koji su ga napuhali. I baš zbog toga što ne mogu ili ne znaju osigurati kruh, vlada i njezini stratezi posežu za igrama, pretvarajući uz pomoć nadziranog novinstva i marginalne teme u tobožnje sudbonosne događaje. Neke su od tih igara u biti bezazlene: istrage u nogometnim klubovima, teoretiziranje o pretvorbi i privatizaciji, povjereno mlađahnim samozvanim znalcima kojima je namijenjena sudbina topovskog mesa u političkom rovu, epsko raspredanje o jednome dnevnom listu, hajke na tajkune i tzv. tajkune. Druge su potenci- jalno opasne: poigravanje s dostojanstvom branitelja, dovođenje u pitanje ugovora sa Svetom Stolicom, termidorska reakcija prema tzv. hadeze- ovskim kadrovima, servilna popustljivost tzv. međunarodnoj zajednici, popustljivost koja nadmašuje zahtjeve te zajednice, najava "zakona o deus- tašizaciji" koja dopire upravo iz redova dojučerašnjih pobornika zloči- načkoga komunističkog sustava. Neke od tih igara mogu se pretvoriti u bombu, jer će marginalnim ver- balnim radikalima s lijeve i desne strane, koji su najčešće zalutali na prag 21. stoljeća, možda priskrbiti potporu mladih ljudi, pred kojima je skoro beznadna situacija: konfuzijana sveučilištu, rastuća nezaposlenost, kaos na tržištu rada. Mladi nikad nisu spremni naviknuti se na očaj, i samo je pitanje trenutka, kad će se naći demagog koji će iskoristiti njihov bijes i zloupo- trijebiti njihov idealizam baš protiv njihovih ideala. Zbog toga je poigravanje nacionalnim vrijednostima najgori izbor ko- jeg jedna vlada obilježena socijaldemokratskom nadmoći može poduzeti. Socijaldemokratski su prvaci toga nesumnjivo svjesni, pa nije čudo, da se iz perspektive hrvatskih nacionalista može držati, da posljednjih godina o hrvatskim nacionalnim interesima više računa vode bivši jugoslavenski komunisti, nego bivši hrvatski nacionalisti (neki čak i politički uznici), koji kao da bi se u svom dodvoravanju tzv. međunarodnoj zajednici najradije odrekli svega u što su desetljećima vjerovali. I kao što odmjerena, nacion- alno svjesna socijaldemokracija predstavlja najbolju branu ekstremnom ljevičarenju, tako i odmjerena nacionalistička, konzervativna stranka, treba predstavljati prepreku desnom ekstremizmu, jer ni jedan ni drugi zapravo nemaju uporišta u hrvatskoj političkoj baštini, niti zaslužuju istaknutije mjesto u budućnosti. Drugo je pitanje, postoje li na hrvatskoj pozornici snage koje su i u tom pogledu svjesne svoje nacionalne uloge. Tomislav JONJIĆ MUFTIJA ŠEVKO EF. OMERBAŠIĆ: BOŠNJACI ŽELE UJEDINJENJE S HRVATSKOM! ...Podržao sam HDZ, kao što ga je i dobar geopolitički položaj. A sadašnja - Duboko vjerujem da je proces inte- podržala i Katolička crkva. Bilo mi je stalo granica nije prirodna... gracije muslimana u hrvatskom društvu da se država konačno formira. Vodila me * Tako je govorio i Tuđman... odavno završen. O tome govori i važan broj od 108 sveučilišnih profesora mus- ideja ravnopravnosti naroda. - Pa, Hrvatska zaista izgleda kao kifla, * U tom ste smislu državotvorac... a Bosnai Hercegovina kao njen trbuščić... limana, ne postoji nijedna grana, bilo go- spodarska, znanstvena ili umjetnička, u ko- - Točno. Osim toga pomagao sam u * Nisam siguran da će Vaši Bošnjaci joj nismo kvalitetno predstavljeni. U našoj Domovinskom ratu gdje god sam mogao. hiti oduševljeni ovim što govorite. Islamskoj zajednici imamo, osim Bošn- Veoma smo se trudili da Republika - Varate se. Oni jedva čekaju to spa- jaka, Albance, Rome, Turke, Gorane iz Hrvatsk dobije što veći broj diplomatskih janje. Ali ne kako se govorilo, s pozicija Srbije i Makedonije i dakako - Hrvate, pa priznanja od zemalja islamskog svijeta. stvaranja velike Hrvatske, nego na osnovi stoga moramo biti jako tolerantni. Štoviše, Kada se pisao hrvatski Ustav, ondašnji je ravnopravnih odnosa. Ali o tome ćemo Albanci su daleko više nacionalno svjesni vrh bio jako naklonjen muslimanima. Bio moći bolje razgovarati nakon Izetbego- nego mi Bošnjaci. Bošnjaci nemaju svoju sam član ustavne komisije, pa znam o vićeva povlačenja, kada vidimo tko dolazi povijest, odnosno, ne poznaju je. Ona je ili čemu govorim. (...) Mi od 16. st. naovamo na njegovo mjesto. Jer, ljudi koji su nas zajednička s drugim narodima ili još nije možemo pisati čvrstu povijest muslimana rastavili, ne mogu nas opet okupiti. Za od- napisana. (...) na području Hrvatske. Mi smo, dakle, vajanje Bošnjaka i Hrvata najveću odgo- ovdje autohtoni. Turci su bili manjina. vornost ima Mate Boban, koji je predano * Slažete li se s Huntingtonom o tome Većina hrvatskih muslimana bili su Hrvati radio na tome. A onda kada se krv prolije, da će doći do civilizacijskog sukoba koji su prešli na islam iz različitih razloga. sve je gotovo. kršćana i muslimana? Naše izbacivanje iz Ustava bio je politički * Ipak bi trebalo pitati i hrvatske - Ja ne vidim u islamskom svijetu snage čin koji je Hrvatsku udaljio od islamskog građane. Možda oni to ne žele... koja će potaknuti velike sukobe. Ali kao svijeta. (...) musliman moram priznati našu veliku - Tvrdim da će ta ideja o zajedničkoj * Kako gledate danas na Hrvatsku i na manu. Ako u 21. stoljeću ne dođe do de- državi tek oživjeti. Težnja za nacijom kod mokratizacije islamskog svijeta, a 70 posto BiH (...)? muslimana uvijek je bila manja nego kod muslimana živi pod diktaturama, onda će katolika. Nacionalizam je u islamu surogat - Mislim da Hrvatska i Bosna i Herce- nam se dogoditi isto što se događa i za idolopoklonstvo. Za mene je puno govina mogu opstati samo ako su u jednoj kršćanima, to je da gube ili su izgubili utje- važnije to što sam musliman, nego što sam državi. Te su države patuljci. Same teško caj na svijet... mogu napredovati, ni ekonomski ni poli- Bošnjak. (...) tički. (...) Ujedinjene, naše bi zemlje imale * Kako se osjećaju muslimani danas u (Preneseno iz Fokusa, br.
Recommended publications
  • Panajiotis Asimopulos MULTIJEZIČNI MOZAIK U STIHOVIMA ĐORĐE
    Holon, 2 (3):44-93, 2012., Zagreb Stručni rad UDK Primljeno: 13. 12. 2012. 81'373.45=163.41:78Balašević Prihvaćeno: 19. 12. 2012. Panajiotis Asimopulos* MULTIJEZIČNI MOZAIK U STIHOVIMA ĐORĐE BALAŠEVIĆA Sažetak Predmet ovog rada je analiziranje 1.200 leksičkih posuđenica s tvorbeno-semantičkog aspekta i sinkrona stanovišta koje se u velikoj učestalosti pojavljuju u neusporedivom nadahnuću kantautora Đorđe Balaševića. Ključnim ciljem smatra se etimološko definiranje i semantičko rasvjetljavanje stranih leksema koji vode do harmonične koegzistencije s autentičnim srpskim riječima i prema tome se u suvremenom srpskom ne tretiraju kao zasebne leksičko-stilske cjeline. Kriterijski podaci za klasifikaciju odrednica u skupinama usklađeni su sa njihovim tematskim raščlanjenjem. Ključne riječi: pjesme Đorđe Balaševića, popularna glazba, jezični kontakt, posuđenica, srpski jezik 1. Uvod1 1.1. Predmet i korpus istraživanja Osnovni predmet ovog rada jest podrijetlo i tumačenje leksičkih posuđenica u suvremenom srpskom jeziku, a koje u značajnoj mjeri u svojim stihovima veoma uspješno upotrebljava Đorđe Balašević. Bogati korpus za analizu predstavljalo je djelo samog umjetnika Dodir svile, a i mnoge različite web stranice država bivše Jugoslavije, ali i inozemstva, koje su posvećene svestranoj ličnosti novosadskog stvaraoca. * Grčka vojna akademija, Vari, GR- 16 673 Atena, [email protected] 1 Posebnu zahvalnost dugujem Jeleni Smiljanić, Jovani Pejović, Uni Ružić, Koraljki Crnković i Miljani Barjamović na velikoj pomoći i suštinskoj podršci. 44 Panajiotis Asimopulos Holon, 2 (3):44-93, 2012., Zagreb Multijezični mozaik u stihovima … 1.2. Život i glazbena karijera Đorđe Balašević rođen je 1953. godine u Novom Sadu. Prvi je uspeh postigao 1977. godine s popularnim hitom »U razdjeljak te ljubim«. Uskoro će uslijediti uspjesi s pjesmama »Prva ljubav«, »Panonski mornar« i album Odlazi cirkus.
    [Show full text]
  • Domaće Popularne, Zabavne, Strane I Rok Pesme
    DOMAĆE POPULARNE, ZABAVNE, STRANE I ROK PESME: o Aerodrom – Obična ljubavna pesma o Ambasadori – Dođi u 5 do 5 o Apsolutno Romantično – Đoletova pesma o Atomsko Sklonište – Olujni Mornar o Atomsko Sklonište – Pakleni vozači o Atomsko Sklonište – Za ljubav treba imat dušu o Azra – Balkan o Azra – Usne vrele višnje o Azra – Voljela me nijedna o Babe – Ko me ter’o o Babe – Noć bez sna o Baby Doll – Brazil o Bajaga – 220 u voltima o Bajaga – Godine prolaze o Bajaga – Moji su drugovi o Bajaga – Na vrhovima prstiju o Bajaga – Ti se ljubiš tako dobro o Bajaga – Tišina o Bajaga – Vratiće se rode o Bijelo Dugme – A i ti me iznevjeri o Bijelo Dugme – Ako ima Boga o Bijelo Dugme – Đurđevdan o Bijelo Dugme – Esma o Bijelo Dugme – Lažeš o Bijelo Dugme – Lipe cvatu o Bijelo Dugme – Na zadnjem sedištu moga auta o Bijelo Dugme – Napile se ulice o Bijelo Dugme – Padaju zvijezde o Bijelo Dugme – Pljuni i zapjevaj o Bijelo Dugme – Ružica si bila o Bijelo Dugme – Tako ti je mala moja kad ljubi o Boris Režak – Anđeo o Colonia – Ti da bu di bu da o Crvena Jabuka – Bacila je sve niz rijeku o Crvena Jabuka – Da nije ljubavi o Crvena Jabuka – Dirlija o Crvena Jabuka – Moje najmilije o Crvena Jabuka – Nekako s prolijeća o Crvena Jabuka – Stižu me sjećanja o Crvena Jabuka – Tamo gdje ljubav počinje o Crvena Jabuka – To mi radi o Crvena Jabuka – Tuga, ti i ja o Crvena Jabuka – Volio bi da si tu o Crvena Jabuka – Zovu nas ulice o Čutura – Voli me o Darko Domijan – Ulica jorgovana o Dado Topić I Slađana Milošević – Princeza o Dejan Cukić – Milica o Dejan Cukić – Nebo
    [Show full text]
  • VREME Br. 312, 14. Decembar 1996
    VR m sa m m n<m A u s t r i a .................. A T S 5 5 SumzERlANd . CHF 4 .8 0 DenkiarIc . DKK 19 Cyp«us . VREME NfrtiERlANds . NLG 5 . 5 0 S u /E d E N .................. S E K 5 2 lTAty . UT 5600 Lmcoubocec inUrnational G e rm a n y . DEM 4 . 5 0 BElqiuMi ...........l BEF 100 France . FRF 17 MAkEdoM«^ . Acid Lite - The Svvatch that glovvs in the dark c^\A/i<=;c^ marlp suucitchn C Generalni distributer za Jugoslaviju RGROCOm, Ivana Milutinovića 84/11, 11000 Beograd, tel: 011-433-517; 430-782; Fax: 459-355 Politika Otpor: Treća nedelja 6 Socijalisti: Vreme za reciklažu 10 TV: Tijanićeva deklamacija 11 Tirnanić: Strah od krvoprolića 13 Pravda: Gusari brane presto 14 Brutalnost: Slučaj Bulatović 18 Niš: Nedelja bez Mileta 19 Niš (2): Tehnologija lopovluka 20 Čačak: Spremni za vlast 22 Profesori: Protiv linča i uvreda 24 3 Univerzitet: Sto godina buna 25 Tema Vremena: Buna u Srbiji Treća nedelja otpora: Odbrojavanje na ulicama Beograda Uvodnik: Moralni delikti 29 Milošević ovih dana: Tužan je i pali cigaretu na cigaretu, kaže Keti Pozorište: Spuštene zavese 30 Marton Pravosuđe: Protiv gusara koji brane presto Fotoreportaža: Intervju: Dragan Bjelogrlić 33 Studenti u akciji Niš: "Vreme" otkriva tehnologiju krađe Eksk­ luzivno: Aleksandar Tijanić, recitator u novogodišnjem TV progra­ Intervju: Predrag Palavestra 36 mu Bogdan Tirnanić: "Čini mi se da će ovo završiti krvoprolićem" Intervju: Svetislav Basara 37 Univerzitet: Sto godina bune Lik i delo: rektor Dragutin Veličković Đioskopi: Dan solidarnosti 38 T-y .. T , , i . , . , strane 6-28 Rok: Masa sve guta 39 Dosije: Intelektualci i pobuna Idu dani: Srbija se vraća kući 40 Za "Vreme" govore i pišu: Mirjana Miočinović, Branko Baletić, Jovan Ćirilov, Dušan Kovačević, Milena Dravić, Svetislav Basara, Dragan Svet Bjelogrlić, Predrag Palavestra, Vladimir Arsenijević, Branislav Lečić, SAD: Vesti visoko lete Svetozar Cvetković, Predrag Čudić, Srđan Gojković Gile, Zoran Rusija: Jeljcin i ostavka Kostić Cane..
    [Show full text]
  • Tkh Br. 16 Pravo Na Teoriju >>
    TkH br. 16 Pravo na teoriju >> TkH, časopis za teoriju izvođačkih umetnosti, br. 16: TkH-centar za teoriju i praksu izvođačkih umetnosti Magacin – Kraljevića Marka 4, 11000 Beograd e-mail: [email protected], [email protected] web site: www.tkh-generator.net t/f: +381113286849 (kancelarija); +381113061524 (knjigovodstvo) Za izdavača: Ana Vujanović Savet časopisa: dr Milena Dragićević Šešić (Beograd), dr Ješa Denegri (Beograd), Jovan Ćirilov (Beograd), mr Aldo Milohnić (Ljubljana) Urednici časopisa: dr Ana Vujanović (glavna urednica), dr Miško Šuvaković (odgovorni urednik) Likovni urednik časopisa: mr Siniša Ilić Broj 16 uredili: Miško Šuvaković, u saradnji sa Jelenom Novak i Anom Vujanović Impressum Saradnici u broju 16: Saša Asentić (Novi Sad), dr Mieke Sadržaj Uvod u TkH, broj 16 / 4 Bal (Amsterdam), mr Marc Botha (Durham/Stokton, VB), >> Maja Fowkes (Mančester), dr Reuben Fowkes (Mančester), >> uredništvo broja dr Josef Früchtl (Amsterdam), Goran Gjorgjevski (Skoplje), mr Siniša Ilić (Beograd), dr Nikola Janović (Ljubljana), Janez Janša (Ljubljana), dr Lev Kreft (Ljubljana), dr Matko Meštrović (Zagreb), Mile Nichevski (Skoplje), mr Jelena Novak (Beograd/ Lisabon), dr Žarko Paić (Zagreb), Anne Querrien (Pariz), Balint Szombathy (Novi Sad/Budimpešta), dr Miško Šuvaković Pravo na teoriju / 7 (Beograd), mr Zoran Todorović (Beograd), dr Ana Vujanović (Beograd), dr Gesa Ziemer (Cirih) Gesa Ziemer / Nikola Janović / Anne Querrien Prevod: Dragana Jovović, Emilija Mančić, mr Irena Šentevska / Maja i Reuben Fowkes / Marc Botha / Žarko
    [Show full text]
  • Brkic Eap 15
    ORIGINALNI NAU 5NI 5LANAK UDK 316.4+316.7 Aleksandar Brki 4 Univerzitet umetnosti u Beogradu [email protected] Mogu 4nost društvene promene i popularna muzika * u Srbiji: Studija slu 6aja – Šobaja i "Tri poljupca" Apstrakt: Da li je društvena promena mogu 4a samo na radikalan na 6in? Da li je radikalan na 6in promene uopšte mogu 4? Kada kažemo društvena promena, da li misli- mo "revolucija"? Postoji li druga 6ije gledanje na promenu društva i koja je uloga elit- ne, a koja popularne kulture u ovim procesima? Da li se zaista vremenski i kontekstu- alno ograni 6eni efekat promene i gerilske subverzije, kroz popularnu kulturu, pokazao efektniji? Ovo istraživanje, u ograni 6enom formatu, ima za cilj da pokrene pitanje mogu 4nosti uticaja na pozitivne promene u društvu kroz popularnu muziku, razmatra- ju 4i uslovnosti takvih mogu 4nosti, a kroz studiju slu 6aja projekta Nebojše An 7elkovi- 4a – Šobaje i pesme "Tri poljupca" koja je proglašena najve 4im muzi 6kim hitom 2009. godine u Srbiji. Klju 6ne re 6i: popularna kultura, društvena promena, Rambo Amadeus, Puraševi 4, Šobaja, tri poljupca Društvena subverzija i popularna kultura Mo 4 je stanje svesti Dejl Karnegi 1 Da li je društvena promena mogu 4a samo na radikalan na 6in? Da li je radi- kalan na 6in promene uopšte mogu 4? Kada kažemo društvena promena, da li mislimo "revolucija"? Postoji li druga 6ije gledanje na promenu društva i koja je uloga elitne, a koja popularne kulture u ovim procesima? Da li se zaista vre- * Ovo istraživanje ra 7eno je u okviru predmeta "Popularna kultura" na nau6nim doktorskim studijama Menadžment umetnosti i medija na Fakultetu dramskih umet- nosti Univerziteta umetnosti u Beogradu, pod mentorstvom profesora Dr Aleksandra Jankovi 4a, tokom 2009/2010.
    [Show full text]
  • FEMINISTIČKA TEORIJA JE ZA SVE Urednice: Adriana Zaharijević I Katarina Lončarević
    K1 (NASLOVNA STRANA) FEMINISTIČKA TEORIJA JE ZA SVE Urednice: Adriana Zaharijević i Katarina Lončarević FEMINISTIČKA TEORIJA JE ZA SVE Urednice: Adriana Zaharijević Katarina Lončarević Univerzitet u Beogradu Institut za filozofiju i društvenu teoriju Univerzitet u Beogradu Fakultet političkih nauka FAKULTET POLITIČ KIH NAUKA FEMINISTIČKA TEORIJA JE ZA SVE Zbornik radova sa konferencije „Neko je rekao feminizam? Feministička teorija u Srbiji danas” Urednice: Adriana Zaharijević i Katarina Lončarević FEMINISTIČKA TEORIJA JE ZA SVE Zbornik radova sa konferencije „Neko je rekao feminizam? Feministička teorija u Srbiji danas” Urednice: Adriana Zaharijević i Katarina Lončarević Izdavači: Institut za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu Kraljice Natalije 45, 11000 Beograd Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu Jove Ilića 165, 11000 Beograd Za izdavače: Petar Bojanić (Institut za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu) Dragan Simić (Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu) Recenzentkinje: dr Stanislava Barać, naučna saradnica (Institut za književnost i umetnost, Beograd) dr Brigita Miloš, viša asistentica (Sveučilište u Rijeci, Odsjek za kulturalne studije) dr Đurđa Trajković, naučna saradnica (Institut za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu) Lektura i korektura: Hristina Piskulidis Lektura i korektura za engleski jezik: Emilia Epštajn Dizajn i prelom: Jelena Šušnjar Štampa: ATC Beograd Tiraž: 500 Godina: 2018 ISBN 978-86-6425-051-1 Objavljivanje ove knjige pomogle su fondacije: Rekonstrukcija Ženski Fond (www.rwfund.org) i Heinrich Böll Stiftung (www.rs.boell.org , www.boell.de) Zbornik radova Feministička teorija je za sve je rezultat konferencije Neko je rekao feminizam: feministička teorija u Srbiji danas, koja je održana u periodu od 8. do 11. februara 2018.
    [Show full text]
  • Sounds of Attraction
    edited by Sounds of Attraction Miha Kozorog, Rajko Muršič Yugoslav and Post-Yugoslav Popular Music edited by Miha Kozorog and Rajko Muršič Miha Kozorog by edited Yugoslav and Post-Yugoslav Post-Yugoslav and Yugoslav Attraction Sounds ofSounds Popular Music Popular SOUNDS OF ATTRACTION: YUGOSLAV AND POST-YUGOSLAV POPULAR MUSIC Sounds of Attraction: Yugoslav and Published by/Založila: Znanstvena Post-Yugoslav Popular Music založba Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani (Ljubljana University Press, Uredila/Edited by Faculty of Arts) Miha Kozorog, Rajko Muršič Izdal/Issued by: Oddelek za etnologijo Recenzenta/Reviewers in kulturno antropologijo/ Svanibor Pettan Department of Ethnology and Cultural Jernej Mlekuž Anthropology Zbirka/Book series Za založbo/For the publisher Zupaničeva knjižnica, št. 43 Roman Kuhar, dekan Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani/The Lektor/Proofreading dean of the Faculty of Arts, University Peter Altshul of Ljubljana Odgovorni urednik zbirke/ Ljubljana, 2017 Editor in chief Boštjan Kravanja Oblikovna zasnova zbirke/Design Vasja Cenčič Uredniški odbor zbirke/ Editorial board Bojan Baskar, Mateja Habinc, Vito Hazler, Jože Hudales, Božidar Jezernik, Delo je ponujeno pod licenco Creative Miha Kozorog, Boštjan Kravanja, Commons Attribution-ShareAlike 4.0 Uršula Lipovec Čebron, Ana Sarah International License (priznanje Lunaček Brumen, Mirjam Mencej, avtorstva, deljenje pod istimi pogoji). Rajko Muršič, Jaka Repič, Peter Simonič Prva izdaja, e-izdaja/ First edition/e-edition Fotografija na naslovnici/Cover photo Urša Valič Publikacija je na voljo na/Publication is available on: Vse pravice pridržane./ https://e-knjige.ff.uni-lj.si All rights reserved. DOI: 10.4312/9789612379643 Raziskovalni program št. P6-0187 je sofinancirala Javna agencija za raziskovalno dejavnost Republike Slovenije iz državnega Publikacija je brezplačna./Publication proračuna.
    [Show full text]
  • On Populist Pop Culture: Ethno As the Contemporary Political Ideology in Serbia Research Article
    On Populist Pop Culture: Ethno as the Contemporary Political Ideology in Serbia Research Article Irena Šentevska Independent researcher and curator based in Belgrade [email protected] http://www.suedosteuropa.uni-graz.at/cse/en/sentevska Contemporary Southeastern Europe, 2015, 3(2), 87-106 Contemporary Southeastern Europe is an online, peer-reviewed, multidisciplinary journal that publishes original, scholarly, and policy-oriented research on issues relevant to societies in Southeastern Europe. For more information, please contact us at [email protected] or visit our website at www.contemporarysee.org On Populist Pop Culture: ethno as the contemporary political ideology in Serbia Irena Šentevska This study attempts to shift the debate of the contemporary facets of populist ideologies from the realm of institutional politics to the realm of everyday life, popular culture, media and “invented traditions”. My intention is to demonstrate how these realms generate new sources and voices of populism, often downplayed in the academic debates on the subject. The paper stems from comprehensive research on discourses of identity (re)construction in post-Yugoslav Serbia as communicated in pop- cultural media forms (specifically, music videos of all genres), in which I used a sample of 4733 music videos produced between 1980 and 2010 (and later). In this paper, I have chosen to focus on the case of the charity campaign Podignimo Stupove and its music video output. The campaign was launched as a pop-cultural initiative to help the restoration of the 12th century monastery Đurđevi Stupovi in Stari Ras, a site of utmost historical significance and value for the national culture.
    [Show full text]
  • BELGRADE:NONPLACES / Art in Public Space
    umetnost u javnom prostoru BELGRADE:NONPLACES / art in public space Salon Muzeja savremene umetnosti i javni prostori u Beogradu Salon of the Museum of Contemporary Art and public spaces in Belgrade 31 / 07 – 06 / 09 / 2009 Ma šta značili prostor i vreme, mesto i prilika znače više. Jer prostor čovek sagledava kao me- sto, a vreme doživljava kao niz prilika, događaja. [Aldo van Ajk (Aldo van Eyck), arhitekta] Projekat Beograd: Nemesta realizovan je dok je definisanja, od konkretnog spomeničkog iskustva sa okolinom Beograd:Nemesta.zgrada Muzeja savremene umetnosti u Beogradu pod rekon- ka simboličnom odnosu individualnog i socijalnog u kategoriji Od:do Una Popović i Dušica Dražić strukcijom. Takva situacija činila se kao zanimljiv pokretač, oki- prostora i mesta, pa do samog rezultata pravljenja mesta kroz dač ili simboličan trenutak u kome je moguće, iz pozicije kustosa proces ponašanja i egzistencije. i umetnika, promišljati različite kategorije umetnosti, institucio- nalnosti, javnosti, publike, pa i samog autorstva. Nepostojanje ili nestanak mesta česta je konstatacija vezana za današnjicu, naročito za savremeni gradski prostor. Grad postaje 1 N.N, “Više nego muzej”, Telegram, Zagreb, 19.maj. 1967. Trinaest umetnika iz zemlje i inostranstva pozvano je da se oslo- dinamičan konstrukt koji se iznova menja, razlaže, preoblikuje 2 Lefevr, Anri. Sociologija svakidašnjeg života, Naprijed, Zagreb, ni na koncept koji se navodi u podnaslovu ovog projekta, “umet- upravo u sve prisutnijem kontinuitetu prometa, informacije, ko- 1988, str. 228-251. nost u javnom prostoru”, a koji simbolično proizlazi iz konkret- munikacije. Žan Bodrijar (Jean Baudrillard) govori o savremenoj 3 Skulptura Reiđira Vade je poklon Muzeju savremene umetnosti nog, zatvorenog, institucionalnog prostora, same zgrade Muzeja arhitekturi u kontekstu kulture potrošnje, informacije i komuni- u Beogradu.
    [Show full text]
  • The “Jaranization” of Yugoslav Rock and Roll Before 1974: Use of Folklore in the Early Stages of the Development of the Yugoslav Rock Scene
    The “Jaranization” of Yugoslav Rock and Roll before 1974: Use of Folklore in the Early Stages of the Development of the Yugoslav Rock Scene Irena Šentevska I have often claimed thatzabavna [entertainment] and narodna [traditional/folk] would become one, and that this would simply be- come Yugoslav music. Milovan “Minimaks” Ilić (cited in Ivačković 2013: 110) INTRODUCTION Debates on the social position and (political) influence of the rock scene in socialist Yugoslavia have put forward various (and often con- flicting) interpretations of the use and role of folkloric motifs in the creative output of Yugoslav rock musicians. In spite of the consider- able differences between the decades, in the late 1960s and throughout the 1970s some rock bands (e.g., YU grupa, Korni grupa, S vremena na vreme, Smak, Bijelo dugme, Leb i sol, etc.) used folkloric elements 167 in spontaneous attempts to attract audiences with music that more or less already had a strong presence in their lives. These groups sought to expand their audience base to segments of the youth population that favoured folk music idioms. This strategy was also helpful in dealing with the music executives at the broadcasters and record companies. At the same time, such “nostrification” was an asset in overcoming the ideologically-driven resistance to rock and roll, which was often perceived from different sides in the (socialist) society as an alien and decadent form of Western popular culture. In the socialist context, rock music incorporating folkloric ele- ments assumed two basic roles: 1) the “domestication” of rock and roll as a cluster of imported Western music idioms, lifestyles and value sys- tems, largely in disharmony with the social order in the Eastern Bloc countries (not excluding Yugoslavia); 2) the mediation of the national identities, where such music could perform both “centrifugal” and “centripetal” functions in asserting either unitary or separate ethnic identities, respectively.
    [Show full text]
  • Rock Music in Eastern Europe – Introduction
    Rock Music in Eastern Europe – Introduction Due to the East-West Bloc formation in Europe following the Second World War, the conditions for rock music in Eastern Europe were different from those in most countries in the West of our continent. For rock fans from Western Europe, access to Eastern European rock music in the form of obtaining information and LP releases in the seventies and eighties was difficult, but not completely impossible. Today, more than 25 years after the dissolution of the Eastern European economic and military alliance and the disintegration or destruction of Yugoslavia, a large part of those countries belong to the EU and NATO. The music market has also changed fundamentally. In the meantime, practically everything is available on the Internet as second-hand records and CDs that once were produced in Eastern Europe and as new CDs and a few new LPs, although the business practices of some Eastern European sellers are not always causing satisfaction to put it mildly. There is also a lot of information on the net, but unfortunately most of it requires sufficient knowledge of Eastern European languages. However, what is missing so far is a comparative work on the development of rock music in the individual Eastern European countries from the early sixties to the end of the eighties and beyond. And a discographic selection of the interesting items for record and CD collectors and other rock music lovers in a package with an introduction to the subject of rock music in Eastern Europe on English. Rock music from Eastern Europe has been my topic for 30 years and my mailorder also began 30 years ago.
    [Show full text]
  • Prednja I Zadnja Korica Kulture Broj 122-123
    Redakcija: dr Divna Vuksanovi}, dr Veselin Kljaji}, dr Rada Drezgi}, dr Vesna Miki}, dr Vladislava Gordi} Petkovi}, dr Angelina Milosavljevi}, dr Zoran Jevtovi}, dr Aleksandar Prnjat, dr Dragan ]alovi}, mr Gorana Petrovi}, Pe|a Pivljanin (sekretar) Glavni urednik: dr Milanka Todi} Lepotom ~asopisa bavio se: Bole Miloradovi} Lektura i korektura: Dragana Martinovi} Priprema za {tampu: Svetozar Stanki} Izdava~: Zavod za prou~avanje kulturnog razvitka Odgovorni urednik: Aleksandar Lazarevi} Redakcija ~asopisa Kultura, Beograd, Rige od Fere 4, tel. 2187-637 E-mail: [email protected] Web site: www.zaprokul.org.rs ^asopis izlazi ~etiri broja godi{nje Svi tekstovi u ~asopisu se recenziraju Pretplate slati na adresu: Zavod za prou~avanje kulturnog razvitka, Rige od Fere 4, ra~un 840-713668-11 s naznakom “Za ~asopis Kultura” KULTURA – Review for the Theory and Sociology of Cul- ture and for the Cultural Policy (Editor in Chief dr Milanka Todi}), Beograd, Rige od Fere 4, tel. (+ 381 11) 2637 565 Published quarterly by Zavod za prou~avanje kulturnog razvitka (Center for Study in Cultural Development), Beograd, Rige od Fere 4 [tampa: FOTO FUTURA, Beograd, Beogradskog bataljona 3, Tira`: 500 [tampanje zavr{eno: juna 2009. ISSN 0023-5164 UDK 316.7 [tampanje ovog broja Kulture pomoglo je Ministarstvo kulture Republike Srbije KULTURNI IDENTITETI GRADOVA Priredila dr Divna Vuksanovi} Ratko Bo`ovi} GRAD I KULTURA 11 Milena Dragi}evi}-[e{i} KULTURA U FUNKCIJI RAZVOJA GRADA – KULTURNI KAPITAL I INTEGRATIVNA KULTURNA POLITIKA 20 Branimir Stojkovi} GRAD
    [Show full text]