Ivica Pančić, Radno Mjesto

KRIK S OVČARE...

Poruka je ovo iz Vukovara javnosti i svima koji još sumnjaju u Domovinski rat i sve više ga potiskuju, te koprenom zaborava prikrivaju njegovu neophodnost da se oslobodi Hrvatska iz grabežljivih pandži srbočetničkih zločinaca. Za nas je jednako poruka bolna i istinita dolazila ona iz Tezenske šume kod Maribora, Kočevskog Roga, Celja, Macelja ili Jazovke. Dapače i Daksa, snažno i kao i sve vrtače i jame, one ispod Crvenih stijena kod Kiseljaka ili grobnice i jame oko Imotskoga i Bjelovara, sve je to krik pravde da se već jednom odkriju zlikovci i počinitelji, da se odgovori "tko je pobio te ljude". To nisu pilići, a da i jesu, to bi bio ekonomski zločin, ali ovo je genocid i ratni zločin. A veli međunarodno pravo da ratni zločini ne zastarijevaju. Zašto onda pravosuđe i državno tužiteljstvo šuti? HDPZ je pokrenuo zahtjev da se istraži odgovornost za ubojstva nevinih, bez suda ubijenih na povratku razoružane vojske i civila od Bleiburga, a surovo su poklani i ubijeni, pa pobacani u tenkovske rovove oko Maribora. Tražimo istinu i odgovornost počinitelja. Kako ne biti uznemiren što se ovih dana ponovno časti i uzdiže "pobjednik" Tito i njegovu komunističku borbu uporno ističe kao "antifašističku borbu". To nije istina jer je antifašistička borba bila samo borba naših Istrana koji je od fašističke okupacije još od Musolinijevog vremena i dalje uporno trajala. Ali istina je da je tako i partija uvukla nezadovoljne Dalmatince i Istrane u partizanske redove. Naravno, komesari partije sve su lažno prikrivali i obećavali med i mlijeko, dok nisu došli na vlast i pod okolnostima završetka II. svjetskog rata komunistička vlast sa svojim zločinima, metenja tavana i oduzimanja imovine "kulacima", pa onda konfiskacija privatnog vlasništva, razočarali su i mnoge svoje borce jer je puklo saznanje "nismo se mi zato borili", znalo se čuti. Pobjednici su nesmiljeno uklanjali sve koje su smatrali svojim neprijateljima. Premnogi su ubijeni bez suda, drugi po sudu "u ime naroda", a ne zna im se niti za grob. Stotine tisuća završilo je u tamnicama i logorima. Činjenica je da su Hrvati odrobijali više od 14 milijuna dana u komunističkim zatvorima Jugoslavije. Pitam se, jesu li Hrvati mogli zavoljeti tu vlast?-Nisu! Zbog toga je istina da je i Domovinski rat započeo iz Bleiburga, a oslobađanje Hrvatske je izvedeno pod vodstvom Dr. Franje Tuđmana, to nitko ne može pobiti. Ali svakako je to zasluga čitavog hrvatskog naroda, od prvih bojovnika ZNG i policije iz čijih je redova iznikla pobjednička Hrvatska vojska. Žalosno je što na Dan državnosti ove godine nismo čuli one zanosne pjesme koje su u vrijeme Domovinskog rata snažile moral i podizale hrabrost do pobjede. Zar danas ti ljudi bez dijelova svog tijela i ranjene duše zbog gubitka svojih najmilijih, ne zaslužuju da ih se i dalje hrabri i potiče na rodoljublje? Zašto se provode hajke na časne generale i častnike - branitelj e? Žalosno je što branitelji, kad se jave za pomoć na nekom šalteru dobiju odgovor: "A tko vas je tjerao da idete u rat?" - to mi je reklo nekoliko ogorčenih branitelja. Ma, tko su ti ljudi što tako govore? Oni su u redovnom radnom odnosu, što im je omogućio i taj branitelj što ga tako neljudski odbijaju sa šaltera. Zašto se pravedni ljudi optužuju u Haagu? Je li i tu na djelu antifašistička borba? Ili opet samo osveta zbog toga što je razbijena Jugoslavija?

Kaja Pereković KRUHA, NE IGARA

Svjetina će povjerovati svakoj laži, samo ako je dovoljno fantastična. Stoljećima političari i drugi ribari ljudskih duša znaju za ovaj recept, pa ni dotad oporbenoj koaliciji ne treba zamjerati što je u siječnju došla na vlast na valu zamamnih obećanja i na ogorčenju ranijom, dijelom korumpira- nom, a skoro u cjelini bahatom vladavinom Hrvatske demokratske zajednice. Koalicija se poslužila legitimnim sredstvom političke borbe i na uzoran demokratski način došla na vlast. Neki nesvikli na demokratske običaje u toj su promjeni vidjeli, ako ne smak svijeta, a ono sigurno propast Nacije. A ne će se dogoditi ni jedno ni drugo. Pred nama je opet novi krug političke borbe, u kojoj vladajuća koalicija zapravo i nije u povlaštenu položaju: da se i manje rasipala obećanjima, ne bi mogla ostvariti bitne pomake. Ovako se suočava ne samo s objektivno teškom situacijom, nego i s balonom splasnutih nada, kojeg je sama napuhala skoro do puknuća. Pukne li taj ba- lon, prve će žrtve biti oni koji su ga napuhali. I baš zbog toga što ne mogu ili ne znaju osigurati kruh, vlada i njezini stratezi posežu za igrama, pretvarajući uz pomoć nadziranog novinstva i marginalne teme u tobožnje sudbonosne događaje. Neke su od tih igara u biti bezazlene: istrage u nogometnim klubovima, teoretiziranje o pretvorbi i privatizaciji, povjereno mlađahnim samozvanim znalcima kojima je namijenjena sudbina topovskog mesa u političkom rovu, epsko raspredanje o jednome dnevnom listu, hajke na tajkune i tzv. tajkune. Druge su potenci- jalno opasne: poigravanje s dostojanstvom branitelja, dovođenje u pitanje ugovora sa Svetom Stolicom, termidorska reakcija prema tzv. hadeze- ovskim kadrovima, servilna popustljivost tzv. međunarodnoj zajednici, popustljivost koja nadmašuje zahtjeve te zajednice, najava "zakona o deus- tašizaciji" koja dopire upravo iz redova dojučerašnjih pobornika zloči- načkoga komunističkog sustava. Neke od tih igara mogu se pretvoriti u bombu, jer će marginalnim ver- balnim radikalima s lijeve i desne strane, koji su najčešće zalutali na prag 21. stoljeća, možda priskrbiti potporu mladih ljudi, pred kojima je skoro beznadna situacija: konfuzijana sveučilištu, rastuća nezaposlenost, kaos na tržištu rada. Mladi nikad nisu spremni naviknuti se na očaj, i samo je pitanje trenutka, kad će se naći demagog koji će iskoristiti njihov bijes i zloupo- trijebiti njihov idealizam baš protiv njihovih ideala. Zbog toga je poigravanje nacionalnim vrijednostima najgori izbor kojeg jedna vlada obilježena socijaldemokratskom nadmoći može poduzeti. Socijaldemokratski su prvaci toga nesumnjivo svjesni, pa nije čudo, da se iz perspektive hrvatskih nacionalista može držati, da posljednjih godina o hrvatskim nacionalnim interesima više računa vode bivši jugoslavenski komunisti, nego bivši hrvatski nacionalisti (neki čak i politički uznici), koji kao da bi se u svom dodvoravanju tzv. međunarodnoj zajednici najradije odrekli svega u što su desetljećima vjerovali. I kao što odmjerena, nacionalno svjesna socijaldemokracija predstavlja najbolju branu ekstremnom ljevičarenju, tako i odmjerena nacionalistička, konzervativna stranka, treba predstavljati prepreku desnom ekstremizmu, jer ni jedan ni drugi zapravo nemaju uporišta u hrvatskoj političkoj baštini, niti zaslužuju istaknutije mjesto u budućnosti. Drugo je pitanje, postoje li na hrvatskoj pozornici snage koje su i u tom pogledu svjesne svoje nacionalne uloge.

Tomislav JONJIĆ MUFTIJA ŠEVKO EF. OMERBAŠIĆ: BOŠNJACI ŽELE UJEDINJENJE S HRVATSKOM! ...Podržao sam HDZ, kao što ga je i dobar geopolitički položaj. A sadašnja - Duboko vjerujem da je proces inte- podržala i Katolička crkva. Bilo mi je stalo granica nije prirodna... gracije muslimana u hrvatskom društvu da se država konačno formira. Vodila me * Tako je govorio i Tuđman... odavno završen. O tome govori i važan broj od 108 sveučilišnih profesora mus- ideja ravnopravnosti naroda. - Pa, Hrvatska zaista izgleda kao kifla, * U tom ste smislu državotvorac... a Bosnai Hercegovina kao njen trbuščić... limana, ne postoji nijedna grana, bilo gospodarska, znanstvena ili umjetnička, u ko- - Točno. Osim toga pomagao sam u * Nisam siguran da će Vaši Bošnjaci joj nismo kvalitetno predstavljeni. U našoj Domovinskom ratu gdje god sam mogao. hiti oduševljeni ovim što govorite. Islamskoj zajednici imamo, osim Bošn- Veoma smo se trudili da Republika - Varate se. Oni jedva čekaju to spa- jaka, Albance, Rome, Turke, Gorane iz Hrvatsk dobije što veći broj diplomatskih janje. Ali ne kako se govorilo, s pozicija Srbije i Makedonije i dakako - Hrvate, pa priznanja od zemalja islamskog svijeta. stvaranja velike Hrvatske, nego na osnovi stoga moramo biti jako tolerantni. Štoviše, Kada se pisao hrvatski Ustav, ondašnji je ravnopravnih odnosa. Ali o tome ćemo Albanci su daleko više nacionalno svjesni vrh bio jako naklonjen muslimanima. Bio moći bolje razgovarati nakon Izetbego- nego mi Bošnjaci. Bošnjaci nemaju svoju sam član ustavne komisije, pa znam o vićeva povlačenja, kada vidimo tko dolazi povijest, odnosno, ne poznaju je. Ona je ili čemu govorim. (...) Mi od 16. st. naovamo na njegovo mjesto. Jer, ljudi koji su nas zajednička s drugim narodima ili još nije možemo pisati čvrstu povijest muslimana rastavili, ne mogu nas opet okupiti. Za od- napisana. (...) na području Hrvatske. Mi smo, dakle, vajanje Bošnjaka i Hrvata najveću odgo- ovdje autohtoni. Turci su bili manjina. vornost ima Mate Boban, koji je predano * Slažete li se s Huntingtonom o tome Većina hrvatskih muslimana bili su Hrvati radio na tome. A onda kada se krv prolije, da će doći do civilizacijskog sukoba koji su prešli na islam iz različitih razloga. sve je gotovo. kršćana i muslimana? Naše izbacivanje iz Ustava bio je politički * Ipak bi trebalo pitati i hrvatske - Ja ne vidim u islamskom svijetu snage čin koji je Hrvatsku udaljio od islamskog građane. Možda oni to ne žele... koja će potaknuti velike sukobe. Ali kao svijeta. (...) musliman moram priznati našu veliku - Tvrdim da će ta ideja o zajedničkoj * Kako gledate danas na Hrvatsku i na manu. Ako u 21. stoljeću ne dođe do de- državi tek oživjeti. Težnja za nacijom kod mokratizacije islamskog svijeta, a 70 posto BiH (...)? muslimana uvijek je bila manja nego kod muslimana živi pod diktaturama, onda će katolika. Nacionalizam je u islamu surogat - Mislim da Hrvatska i Bosna i Herce- nam se dogoditi isto što se događa i za idolopoklonstvo. Za mene je puno govina mogu opstati samo ako su u jednoj kršćanima, to je da gube ili su izgubili utje- važnije to što sam musliman, nego što sam državi. Te su države patuljci. Same teško caj na svijet... mogu napredovati, ni ekonomski ni poli- Bošnjak. (...) tički. (...) Ujedinjene, naše bi zemlje imale * Kako se osjećaju muslimani danas u (Preneseno iz Fokusa, br. 6/L, Zagreb, izuzetan ljudski i tehnički kapacitet. Imaju Hrvatskoj? 16. lipnja 2000.) •

ŽARKO PUHOVSKI: ŽELJKO DOBRANOVIĆ: KRTICA ŽELJEZNA ŠTANGA U NA ČELU PREDSJEDNIKOVA UREDA "DEMOKRATSKIM" RUKAMA Željko Dobranović za širi puk potpuno je nepoznata osoba, dok su se samo pojedini novinari sjetili da je bio član Državne komisije za određivanje granice "Najvažniji tekst u Hrvatske i BiH. (...) Željko Dobranović rođen je 1948. u Puli. (...) Nakon prvom broju se [časopisa završene osnovne škole 1967. godine upisuje se u srednju tehničku školu, a po- Gordogan, op. prir.], recen- tom postaje pitomac Mornaričko-tehničke akademije u Puli, dakle vojne škole. ziju Solženicinova 'Arhip- Odličan je učenik, no u razredu je zapažen i kao vjerni sljedbenik komunis- elaga Gulag', koji je tada tičke filozofije i ideologije, zbog čega dobiva nadimak Mao. Neki tadašnji po- izašao u [sipskom, op. prir.] laznici akademije pamte i daje o svojim kolegama volio pričati nadređenim star- prijevodu, pristao je napisati ješinama. (...) Nakon preuzimanja diplome zapošljava se u Brodarskom institutu Žarko Puhovski. Zbog uo- u Zagrebu, tada elitnoj vojnoj instituciji. (...) Prema informacijama s Instituta, Dobranović je tamo bio i šef "bezbednosti". bičajenog odgađanja predaje rukopisa, tekst je izostao iz Početkom devedesetih prepoznaje istinsku hrvatsku stvar te ulazi u HDZ. (...) Dobranovićevi poznanici, tada u JNA, danas tvrde da im je on samo dva mje- prvog broja. Kad je časopis seca prije predaje Instituta [15. rujna 1991.] govorio da još ne odlaze na hrvatsku ipak izašao, pa izazvao nepo- stranu, jer nije jasno kako će sve završiti. (...) U studenome 1992. odlazi u vojni voljne javne reakcije, kabinet predsjednika Republike. (...) U uredu se bavio planiranjem ratnih sred- Dr. Žarko Puhovski Puhovski se [Branku] stava, operativno-strateškim vojnim pitanjima, organiziranjem. Bio je voditelj Matanu i [Bozi] Kovačeviću Ureda za međudržavnu vojnu suradnju, te je sudjelovao u pregovorima o subre- obratio pismom u kojem im priopćava da su 'časopis gionalnom sporazumu pod paskom OESS-a, kao i u sastavljanju Bečkog spora- pretvorili u diskusioni klub socijaldemokracije, svrstali zuma iz 1994. o kontroli osiguranja. se time među neprijatelje, s kojima bih se bio spreman Zašto je upravo Dobranovića imenovao svojim predstojnikom, Me- fizički obračunati, da ih ne smatram previše sić je objasnio tek ovaj tjedan, kad je rekao da je on bio njegova osobna krtica u HDZ-ovim redovima. Nakon imenovani a optuži valo ga se da j e pripadnik KO S- beznačajnim'." a, pa čak i daje britanski špijun, no prema svjedočenjima nekih ljudi koji su ga (Preneseno iz Globusa, br. 500, Zagreb, 7. srpnja upoznali, riječ je o izuzetno pametnom i šarmantnom čovjeku. 2000.: Denis Kuljiš, Lik i djelo Bože Kovačevića) • (Preneseno iz Jutarnjeg lista, Magazin, Zagreb, 1. srpnja 2000.) • HRVATSKI POLITIČKI ZATVORENICI NEMAJU RAZLOGA ZA ZABRINUTOST! (Razgovor s premijerom Ivicom Račanom)

• Gospodine predsjedniče, mučan Razgovarao: sao na materijalnom i duhovnom opo- hod hrvatskog naroda u demokraciju ravku Hrvatske, pa nas ekstremizam Andrija VUČEMIL popraćen je strahovitim teškoćama bilo koje boje može samo usporiti i počevši od 1918. pa do naših dana. omesti. Nitko odgovoran u ovoj zemlji Danas Hrvatska i njezini građani žele darska slabost i nejakost demokratskog ne bi mu stoga smio podleći, želi li dobro izgrađivati demokratski sustav sustava. Ipak, vjerujem u mudrost sebi i svojoj djeci. primjeren svjetskim standardima. naroda i odgovornost političara koje će • Naša udruga, HDPZ, imala je ve- Pobjedom Vaše heterogene koalicije nam udružene sačuvati politički i ku- likih problema u svezi s ostvarivan- proširili su se neki putovi u europske i lturni identitet u procesu globalizacije. jem prava bivših političkih za- svjetske integracije. Mi, koji smo tvorenika. Bivša, hadezeovska, vlast živote dovodili u pitanje i spremno sve ostvarivala je to na kapaljku i hrva- žrtvovali za uspostavu države i tski politički uznici najlošije su prošli njezinu opstojnost, bojimo se da, s ob- u odnosu na prava koja su postigli po- zirom na sadašnje gospodarske litički zatvorenici u drugim tranzi- prilike i slabosti demokratskog cijskim zemljama. Naše članstvo pita sustava, ne dođe do gubitka našeg kakav će biti odnos Vaše Vlade prema identiteta kako u ekonomiji tako i u nama i kad će se ostvariti sva prava politici i državnosti, s obzirom na zajamčena Zakonom? jaku nazočnost ekstremno lijeve RAČAN: Moram Vas prije svega misli, koja je nakon siječanjskih podsjetiti da je bivša vlast olako dono- izbora došla na svoje. Želimo jasno sila zakone kojima se različitim društ- očitovanje što mislite o tome? venim skupinama jamče brojna prava i RAČAN: Krenimo od Vaše tvrdnje s povlastice, a da istodobno nije osigura- kojom se potpuno slažem: danas građani vala materijalno pokriće za primjenu tih Hrvatske žele izgrađivati demokratski zakona. Uzmite primjer branitelja i in- sustav primjeren svjetskim standar- valida Domovinskog rata, doplatka za dima. Takvu su volju građani iskazali na djecu, političkih zatvorenika, da umi- siječanjskim parlamentarnim i predsjed- Predsjednik hrvatske vlade, Ivica Račan rovljenike i ne spominjemo. Bilo je to ničkim izborima. Svjetski standardi neodgovorno i politički štetno, a poslje- ujedno znače i otvaranje prema de- Međutim, ne mislim da je poslije dice toga osjeća naša Vlada, jer mora mokratskom svijetu. U protivnom, siječanjskih izbora porasla opasnost od pronalaziti načine da vrati dugove iz samoizolacija odvodi svaku zemlju i ekstremno lijeve misli niti daje ona sada ionako prenapregnutoga državnog pro- narod u propast. Otvoriti se svijetu znači došla na svoje. Rekao bih da je ponešto računa. prihvatiti njegove uvjete, među kojima ojačao i lijevi i desni politički ekstremi- Ne znam kako su riješena prava su najvažniji slobodno tržište i ljudska zam o čemu svjedoče brojni javni istupi i bivših političkih zatvorenika u drugim prava. nastupi. Ta me pojava ne čudi, jer se tranzicijskim zemljama, ali te zemlje Prihvaćanje tih pravila neizbježno obično javlja kao pratiteljica krupnih nisu morale snositi teret rata i razaranja, nas uključuje u svjetski proces globali- političkih i društvenih promjena. Dok je prognanika i izbjeglica, niza zacije, sa svim njegovim pozitivnim i u granicama podnošljivoga i u okviru naslijeđenih javnih dugova i gubitaka. negativnim obilježjima. Na ovom pravila demokratskog ponašanja, nema Podatak da se većina prava po Zakonu o mjestu otvara se pitanje o vlastitom razloga za zabrinutost. Istina, teške go- pravima bivših političkih zatvorenika identitetu i njegovom očuvanju u spodarske prilike i socijalne napetosti počela ostvarivati tek od 1996., rječito svjetskom žrvnju, pogotovo malih pogoduju jačanju ekstremizma svih govori o razumljivoj razlici. Ipak, naroda. Otegotne okolnosti u pro- vrsta: radi toga treba biti oprezan - uvjeravam vas da će ova Vlada učiniti nalaženju ravnoteže između svjetskoga i smirivati strasti i ukazivati na političke sve, u okvirima realnih mogućnosti vlastitoga će nam svakako biti gospo- manipulacije. Čeka nas silno težak po- države, da ostvarite ukupna prava za- jamčena zakonom. Već i zato što želimo prehrani i lošim higijenskim skim obvezama veliko su proračunsko vratiti povjerenje svih građana u pravnu uvjetima. Nakon izdržane dugogo- opterećenje, a ni jedna se potreba u toj državu. dišnje robije bili su proskribirani, sferi ne smije zanemariti, jer izravno Osim toga, želim vas uvjeriti da će se građani trećeg reda, razorenih pogađa egzistencije najugroženijih ova Vlada s dužnim poštovanjem od- obitelji, bez imovine, bez zaposlenja i društvenih skupina. nositi prema bivšim političkim bez nade. Kod odlaska u mirovinu os- zatvorenicima kao žrtvama u dugoj i novica im je bila, zbog političkih Razumijem ogorčenje vodstva pravednoj borbi za slobodu, demokra- posljedica, ispod prosjeka, pa su imali Vaše udruge, ali spor između dviju ciju i ljudska prava u Hrvatskoj. U tom i mirovine kao trećerazredni umi- udruga, a pogotovo problem za- smislu novac nikako ne će biti jednom rovljenici. Izmjenom Zakona, za koji sponom udruge političkih zatvorenika i ste i Vi glasovali, prošle godine po- posjedanja poslovnih prostorija nove vlasti. pravilo im se stanje, ali sada Vaša ne može niti smije rješavati preds- Vlada ponovno segregira bivše poli- jednik Vlade. Prigovarate sporosti Prihvaćanje svjetskih stan- tičke zatvorenike u predviđenoj po- pravne države i u tome se slažem s darda neizbježno nas uključuje u višici mirovina, a ne dira u njihove Vama. Mjerodavne ustanove ko- progonitelje, bivše udbaše i milicajce. svjetski proces globalizacije, sa jima ste se obraćali, nisu se ni ovaj Zašto imate senzibiliteta za progo- svim njegovim pozitivnim i nega- put "proslavile" hitrošću i djelot- nitelje, a nemate senzibiliteta za žrtve tivnim obilježjima. Na ovom komunističkog sustava koji ovaj po- vornošću, ali na to ih možete "nat- mjestu otvara se pitanje o vlasti- tez Vaše Vlade smatraju ponovnim jerati" samo svojom upornošću. tom identitetu i njegovom oču- kažnjavanjem? vanju u svjetskom žrvnju, pogo- RAČAN: Mislim da ste pogrešno Ponavljam, bivši politički za- tovo malih naroda. Otegotne okol- shvatili televizijsku izjavu ministra Vi- tvorenici nemaju nikakav razlog za za- nosti u pronalaženju ravnoteže iz- dovića, jer se on založio za jednaku mi- brinutost u pogledu svojih zakonskih prava, unatoč svim teškoćama s kojima među svjetskoga i vlastitoga će rovinsku osnovicu zastupnika, vojnih se suočavamo. nam svakako biti gospodarska sla- djelatnika i političkih zatvorenika. S • Jedna od statutarnih obveza naše bost i nejakost demokratskog sus- time da se visina uvećane mirovine određuje posebnim zakonima, dok se udruge je i prikupljanje, te objavlji- tava. Ipak, vjerujem u mudrost sredstva za nju ne bi osiguravala u mi- vanje građe o stradanju i političkim naroda i odgovornost političara rovniskom fondu nego u Državnom pro- progonima hrvatskog naroda od koje će nam udružene sačuvati po- računu. Samo na taj način postigla bi se 1918. u bivšim državama i diljem litički i kulturni identitet u procesu jasnoća u formiranju i razlikovanje re- svijeta. Od bivše vlasti uporno smo globalizacije. dovnih od uvećanih mirovina, a nitko ne tražili financijsku potporu za taj po- bi bio oštećen. sao, jer se tim problemima u Hrvat- • Hrvatske političke zatvorenike Zakon kojim se predviđa povećanje skoj nitko ne bavi, ali nismo, osim jako je uznemirila izjava ministra Vi- mirovina po presudi Ustavnog suda dovića da se političkim zatvorenicima upućen je u proceduru Zastupničkog Nakon siječanjskih izbora nije (uz saborske zastupnike i hrvatske doma Hrvatskoga državnog sabora. ojačao samo lijevi, nego i lijevi i vojne umirovljenike) ne će povećati Nastojat ćemo u proračunu za 2001. desni politički ekstremizam. Ta je mirovine temeljem presude Ustavnog osigurati veća sredstva, posebno za suda. Zar Vaša Vlada zaboravlja da se isplatu naknada bivšim političkim pojava pratiteljica krupnih poli- vladajući režim bivše Jugoslavije ok- zatvorenicima i tako ubrzati ispunjenje tičkih i društvenih promjena. Dok rutno obračunavao sa svojim poli- zakonskih obveza. je u granicama podnošljivoga i u tičkim protivnicima, poglavito sa Prema tome, nema ni govora o okviru pravila demokratskog svjesnim Hrvatima koji su težili na- kakvom segregiranju političkih za- ponašanja, nema razloga za zabri- cionalnoj slobodi i državnoj neovi- tvorenika niti mogu prihvatiti Vašu nutost. snosti. Takve je Hrvate i građane ocjenu da ova Vlada nema senzibiliteta režim bivše Jugoslavije nemilosrdno za žrtve komunističkog režima. Ali progonio, zatvarao i ubijao. Zatvori morate znati i prihvatiti činjenicu da se nešto potpore za glasilo, ništa do- su bili prava mučilišta u kojima su Hrvatska nalazi u kritičnoj gospodar- bivali. Stječe se dojam da se mnogi bivši politički uznici bili izloženi skoj situaciji i da državni proračun do- boje istine i povijesnog svjedočenja o svakodnevnoj tjelesnoj i duševnoj slovno ekvilibrira na oštrici noža. Izdva- zlu koje nam se događalo, a i sada torturi, teškom fizičkom radu, slaboj janja za socijalne programe po zakon- događa. Mi smo i Vašoj Vladi ponudili opsežan program za istraživanje, ali država. Nemili događaji oko naše ratne stradalnike, invalide i branitelje, nismo dobili ni lipe. Dobili smo tek dio udruge koji su počeli nasilnim oduzi- kao i žrtve državnoga nasilja, dakle novca za rad Društva koje ima 20 po- manjem naših prostorija na Krešimi- bivše političke zatvorenike. Zahvalju- družnica i preko osam tisuća članova. rovu trgu i zapljenom cjelokupnog jući njima, ostvarili smo samostalnost, Možemo li očekivati jaču potporu za inventara i dokumentacije, o čemu slobodu i gradimo demokraciju, što istraživački rad i sigurno izlaženje smo Vas osobno i Vaš kabinet, te sve odista nije floskula, pa bi neosjetljivost našeg časopisa? važne čimbenike u državi u nekoliko prema njima bila teškom moralnom po- navrata izvijestili i zatražili da nađete Uvjeravam vas da će ova sat-dva vremena da primite naše iza- Nastojat ćemo u proračunu za Vlada učiniti sve, u okvirima real- slanstvo, nikako ne idu u prilog pravnoj državi. Zašto izbjegavate 2001. osigurati veća sredstva, nih mogućnosti države, da ost- razgovor s vodstvom HDPZ-a? posebno za isplatu naknada varite ukupna prava zajamčena RAČAN: Pitanje zašto ih izbjega- bivšim političkim zatvorenicima i zakonom. Već i zato što želimo vam postavljaju mi mnogi, unatoč tako ubrzati ispunjenje zakonskih vratiti povjerenje svih građana u činjenici da mi je svaki radni dan pot- obveza. Prema tome, nema ni go- pravnu državu. Osim toga, želim puno ispunjen, pa i prepunjen susretima vora o kakvom segregiranju poli- vas uvjeriti da će se ova Vlada s i razgovorima. Razumijem ogorčenje vodstva Vaše udruge, ali spor između dužnim poštovanjem odnositi tičkih zatvorenika niti mogu prih- dviju udruga, a pogotovo problem za- vatiti Vašu ocjenu da ova Vlada prema bivšim političkim zat- posjedanjaposlovnihprostorija nemože nema senzibiliteta za žrtve komu- vorenicima kao žrtvama u dugoj i niti smije rješavati predsjednik Vlade. pravednoj borbi za slobodu, de- Prigovarate sporosti pravne države i u nističkog režima. Ali morate znati mokraciju i ljudska prava u Hrvat- tome se slažem s Vama. Mjerodavne i prihvatiti činjenicu da se Hrvat- skoj. ustanove kojima ste se obraćali, nisu se ska nalazi u kritičnoj gospodar- ni ovaj put "proslavile" hitrošću i djelot- skoj situaciji i da državni proračun vomošću, ali na to ih možete "natjerati" RAČAN: Novac za djelovanje doslovno ekvilibrira na oštrici samo svojom upornošću. Napokon, udruga raspodjeljuje Vladin Ured za obećaj em da ću se čim uzmognem rado noža. udruge. Za ovu godinu Vašem je Društvu taj Ured odobrio 408.000,00 kuna za poboljšanje socijalnog statusa greškom. Država je stoga dužna skrbiti bivših političkih zatvorenika, publici- se o njihovim potrebama, čak i kada one ranje svjedočanstva o stradanjima i čine znatnu stavku proračuna i to nitko izdavanje glasila Politički zatvorenik, nikada nije zanijekao. Već prvi koraci zatim za sistematiziranje dokumentacije izlaska iz sadašnje gospodarske krize o stradanjima u političkim procesima od poboljšat će i materijalni položaj bivših 1945. do 1990. i za sudjelovanje u radu političkih zatvorenika. Ipak, novac za- Međunarodne udruge bivših političkih cijelo nije sve što muči Vaše članove. zatvorenika i žrtava komunizma, koje Mogućnost sudjelovanja u društvenome ste članom. Vjerujem da odobrena sred- životu, pozornost koju vam duguje jav- stva ne će pokriti sve Vaše planove i pro- nost, barem prigodni znakovi zahval- grame, ali napominjem da su propor- nosti, prilika da se čuje i vaš glas, sve su cionalno veća od onih odobrenih dru- to obveze zajednice koja drži do sebe. gim, također važnim i društveno ko- Svima nam je potruditi se oko takvoga risnim udrugama. Što se tiče istraživačkog rada, pokušat ćemo naći mjesta u društvu svakoga bivšeg poli- tičkog stradalnika. Zato vas molim za načina da pomognemo Vašem Društvu, sastati s izaslanstvom Vaše udruge kako malo strpljenja u ovim odlučujućim ali jednako tako držim kako bi u taj bih čuo potankosti o Vašem radu i danima za našu budućnost, ne sumnja- važan posao trebalo uključiti sve rele- postignućima. vantne stručne i znanstvene institucije jući da ćete je i naći kako bismo zajed- • Ovo i nije pitanje nego prilika da kojima bi to postao dio vlastitih nički dosegli bogatiju i sretniju sami kažete nešto što biste željeli reći, istraživanja i znanstvenoga rada. Hrvatsku. Hvala vam. a nisam Vas pitao. * Naše članstvo jako zanima kada RAČAN: Osobno, a vjerujem i svi • Hvala i Vama, gospodine preds- će konačno profunkcionirati pravna članovi Vlade, duboko poštujemo sve jedniče. • TKO JE PAMETAN, A TKO GLUP

z dužnu ispriku svima koji se ni Piše: možda bi ipak u Hrvatskoj ostalo pokoje krivi ni dužni zovu Ivica Pančić, radno mjesto. Možda bi bilo dobro ime- Mijat T0MIĆ to ime i prezime od sada pa novati ga veleposlanikom u Japanu, ako ubuduće autor ovoga teksta uvijek će pi- nema koja udaljenija zemlja i to odmah tada bi uslijedilo pribijanje na medijski sati malim slovima. Tu «čast» zaslužio je na dva-tri mandata, dok se naše gospo- stup srama. onaj ivica pančić što sebe naziva minis- darstvo malo ne oporavi. trom branitelja, a kojega su drugi nazvali U zemlji Hrvatskoj ivici pančiću ne Doduše Linić i diplomacija su spojivi stečajnim upraviteljem branitelja i samo što ne pada na pamet dati ostavku; kao Marko Kraljević i televizor, ali bolje lažnim ministrom, a ubuduće, tko zna on drži da se nema zašto niti komu is- je da nas sramoti u bijelome svijetu nego kakvim će ga imenima sve zvati. Zna se pričavati. Umjesto toga taj besramni da nam uništi cijelo gospodarstvo. No jedino da to ne će biti lijepa imena. Taj mladi čovjek upućuje nove prijetnje kakav je Linić on bi se i u Japanu želio ministrić, do jučer smješten u prog- hrvatskim braniteljima. Bolji ministar baviti gospodarstvom i financijama. Pa naničkoj sobici, za samo nekoliko mje- hrvatskih branitelja od ivice pančića bila neka, možda bi njegovu stručnu pomoć seci prometnuo se u najbahatiju i vjero- bi i pančićeva omorika. Makar ih ne bi moćno japansko gospodarstvo izdržalo jatno najomraženiju javnu osobu u vrijeđala. Ona je endemska vrsta. Kamo koju godinu-dvije dok i ono ne bi došlo Hrvatskoj. sreće da je to i ivica pančić, ali ima do prosjačkog štapa, ali hrvatsko gospo- takvih još na visokim položajima samo Najavio je mali ivica junior, darstvo, koje je već odavno na staklenim su stariji i iskusniji pa se lakše prikrivaju. oponašajući svog šefa malog Ivicu nogama, teško će dočekati i jesen, s seniora, da će ispraviti nepravde prema ovako robustnim dopredsjednikom Što reći o ministru Boži Kovačeviću? hrvatskim braniteljima, da će javno Vlade. prozvati lažne invalide štiteći time prave Njegovo ministarstvo još nije, barem to Da se mene pita, dao bih među- invalide i dignitet Domovinskoga rata. javnost ne zna, sagradilo ništa i nije narodni javni oglas u kojem bih ponudio Mnogi mu nisu vjerovali, ali čak ni oni zasadilo niti jednu ružu, iako se zove i da mijenjamo jednog dopredsjednika nisu mogli pretpostaviti da će mališ ministarstvom zaštite okoliša, ali zato Vlade za dvojicu pripravnika. Pošto se hrvatskoga ratnog junaka, generala tijela jest rušilo i, opet će, ako bude sreće. na oglas nitko ne bi javio, dao bih oglas punog gelera, proglasiti javno, preko Ministra Kovačevića u njegovim ruši- da mijenjamo jednog dopredsjednika najjačeg medija - televizije, lažnim in- lačkim namjerama ograničavaju samo validom Domovinskog rata. sredstva, ali čim bude više novaca Božo Vlade za bilo što, a ako ni tada ne bi išlo, ponudio bih uz njega i Čačića, pa bi išlo Čovjeku koji bi trebao biti branite- će se dokazati u poslu koji mu, doista, još gore. Osloboditi se Linića, to previše ljem branitelja čak ni to nije bilo dosta, dobro ide od ruke. Kako gaje krenulo, lijepo zvuči da bi moglo biti istina. pa je kao lažnog invalida prozvao daj Bože, da se zaustavi na bespravno čovjeka koji je u Domovinskom ratu sagrađenim objektima. Taj posao zna Moram priznati da u posljednje ostao bez noge. Što je drugo ostalo osladiti. No već i do sada Božo je Ko- vrijeme ja ništa ne razumijem. Očito su Darku Bešteku nego svoju protezu daro- vačević zaslužio naziv - ministar godine učinile svoje. Ipak bih volio da vati «svom» ministru, neka je, kako je rušiteljstva. mi netko, kako reče junak jednog filma, kao šestogodišnjaku, objasni kako je gorko rekao, da nekomu drugom pravom U vrijeme dok je nastajao ovaj tekst, invalidu. nekoliko dana ni jedna hrvatska tvrtka moguće da pogonsko gorivo poskupi za 30 posto i da poslije toga svi mi bolje Da se upola manja sramota dogodila nije otišla u stečaj, a koliko je poznato, živimo. Ministar Crkvenac baš tako bilo kojem ministru u vladama zemalja tih dana nije bilo ni masovnih otpuštanja kaže. Ništa ne će poskupjeti, a možda će koje obično nazivamo razvijenim de- radnika. Baš sam se pitao o čemu se radi, čak i pojeftiniti. Ne mogu shvatiti kako mokracijama, ministra koji je kriv za kad sam iz novina doznao da je dopreds- to da će netko prijevoz plaćati skuplje, a skandal mediji bi razapeli, iako bi on još jednik Račanove Vlade, stečajni upravi- prije izlaska prvih kritika u novinama telj hrvatskog gospodarstva Slavko proizvode prodavati jeftinije. Baš sam iskoristio brzinu elektronskih medija i Linić otputovao u Japan da zaduži naše glup, ali što mogu. dao neopozivu ostavku. Ako to slučajno unuke i praunuke. Kad bi «popularni» Isto tako moj očito ishlapjeli mozak ne bi učinio, premijer bi ga smijenio i tek Slave češće boravio u inozemstvu, nikako da shvati kako su Kosovac i ostala omražena gospoda u vrijeme SLOVENIJA: TAJNE KOČEVSKE ŠUME OPET UZDRMALE hadezeovskog mraka emitirali 3 puta POLITIČKU SCENU po 24 sata televizijskog programa uz manju televizijsku pretplatu i usput, kako reče uvažena gospođa Pusićka »DOMOBRANI« NE ŠTEDE iznosili lovu u vrećama, dok sadašnji demokrati, koji uzgred ne kradu, ne »PARTIZANE« mogu bez povećanja pretplate izgurati Piše: vlade niti ministri nisu reagirali na ni shemu 1 X 24. Bože, zašto sam tako «krajnje sporne ocjene» govornika, što glup!? Goran IVANOVIĆ je čelnik Udružene liste socijaldemok- rata Borut Pahor protumačio kao Kada sam čuo i pročitao da je «uporabu žalosne epizode političkih Hrvatska u vrijeme mraka u Herceg- LJUBLJANA - Umjesto melema na- sporova iz bliže prošlosti u dnevnopoli- Bosnu netransparentno slala astro- cionalne pomirbe, u Sloveniji se iznova tičke svrhe». nomske svote novca, glup kakav sam otvaraju stare rane, koje i nakon 60-ak Neprimjerene izjave u Kočevskom godina nezacijeljene muče njezino iznenada postao, pomislio sam, sad će Rogu je osudio i biskup Vekoslav društvo. Podjele na partizane i domo- nama svanuti, ali opet sam se pre- Grmič, koji je stao u obranu antifašis- brane te međusobne optužbe za «prije- vario. Znam daje pitanje glupo, ali vo- tičke borbe, rekavši kako kritičari u njoj varu slovenstva», izbile su u prvi plan vide samo borbu za uvođenje «nekakvog lio bih da mi netko objasni zašto se nakon nedavnog obilježavanja 10. obl- zločinačkog sustava», premda je «istini sada ta silna lova koja se odlijevala u jetnice «pomirbene svečanosti« u za volj u, ta borba vođena protiv onih koj i Herceg-Bosnu, a sada se više ne od- Kočevskom Rogu, poznatom poratnom su osudili slovenski narod na izginuće i stratištu slovenskih kolaboracionista, ali lijeva, ne iskoristi za otvaranje kojega smrt». «A oni koji su ga tako osudili su i nedužnih civila. radnog mjesta. istodobno bili i smrtni neprijatelji «svega Tada je cuharistijsko slavlje vodio što je kršćansko pa prema tome i Kato- To što sve manje stvari razumijem, ljubljanski nadbiskup France Rode, koji ličke crkve», rekao je dr. Grmić, koji nije silno me zabrinulo, dok nisam je, među ostalim, antifašističku revolu- propustio istaknuti da je među partiza- primijetio da se moja bolest nerazu- ciju 1941. godine označio tragedijom za nima bilo mnogo vjernika katolika. slovenski narod. A nakon zvukova orig- mijevanja proširila okolo kao epi- Posebno žustro je reagirao predsjed- inalnih snimaka negdašnjeg domobran- nik Slovenske nacionalne stranke demija. Sretnem prijatelja, znam - skog pjevačkog zbora, prigodni je govor Zmago Jelinčić, koji je na adrese 26 ve- uvijek je bio pametan, najbolji u održao Justin Stanovnik, koji se pose- leposlanstava u Ljubljani već poslao razredu, najbolji na studiju, na poslu. bice obrušio naprijašnju izjavu predsjed- pisma sa zamolbom da njihove države Pitam ga da mi objasni, a on kaže: ja nika Milana Kučana da «politika koja ne uvažava oslobodilačku borbu kao te- «spriječe neofašizaciju Slovenije)), a sam ti za to previše glup, ništa me ne melj slovenske državnosti nikada neće posebno zastupničko pitanje o razlozima pitaj. Pitam ženu, i ona je bila nekad biti niti slovenska niti europska«, da bi na prisutnosti počasne satnije Slovenske pametna, ali badava, ni ona ništa ne koncu oslobodilačku borbu 1941. - vojske u Kočevskom Rogu će biti adre- razumije. Koga god sretnem, nitko 1945. proglasio prijevarom. sirano na ministra Janšu. ništa ne zna. Saznanje da su gotovo svi Iako je bio pozvan u Kočevski Rog, Tajne kočevske šume su tako još jed- oko mene glupi barem jednako kao i predsjednik Kučan je radije olišao na ot- nom snažno uzburkale slovensku poli- ja, djelovalo je na mene umirujuće. vorenje izložbe Expo u Hannover. No, na tičku scenu, na kojoj su uloge prema starom ideološkom obrascu oštro podijel- Vidim, svi smo mi manje-više podjed- spomen-svečanosti je zato bio vrh slov- jene na «domobrane» i «partizane», tako nako glupi i zato i zaslužujemo Vladu enske vlade, na čelu s premijerom An- drejem Bajukom, da popuštanja nema. Doduše na pomirbu kakvu imamo i ministre čija ob- kojem su uz bok stajali ministri obrane Jancz Janša i barem naizgled pozivaju ploče u jašnjenja ne razumijemo. Sve je jasno. vanjskih poslova Lojze Peterle. Uz njih Kočevskom Rogu s natpisom «Otpusti», Oni su pametni, a mi glupi. Ne hvalim su bili i ostali čelnici stranaka «sloven- premda se otpuštanje grijeha onih koji su se, samo konstatiram činjenice. Kad skog proljeća)), koje čine desnosrednju ih postavili nekršćanski uvjetuje «poka- se mi malo opametimo, izabrat ćemo vladinu koaliciju te koriste svaku priliku janjem krvnika», što ne može zacijeliti stare rane. neke slične sebi, jer ovi su pre- za povratak u prošlost i dvojbeno vred- pametni, da ne kažem, premazani novanje suvremene slovenske nacionalne povijesti. Za sve oporbene stranke je svim mastima, jer to bi netko mogao (Preneseno iz Slobodne Dalmacije, potpuno neprihvatljivo da ni predsjednik 23. 6. 2000.) shvatiti kao kritiku. • IVICA PANČIĆ - MINISTAR BRANITELJA ILI SAMO VISOKI DUŽNOSNIK SDP-a?

a zasjedanju Hrvatskoga držav- Prije nekoliko tjedana, jednog utorka, Piše: nog sabora 14. travnja 2000., bila je na I. programu Hrvatskog radija zastupnici su raspravljali o Ljubica ŠTEFAN ona jadna emisija za branitelje i stradal- Vladinoj Deklaraciji o suradnji s nike rata, jadna jer traje samo jednom Haaškim sudom, završivši rad započet u jasniti" da su u krivu oni zastupnici, ali i tjedno samo 60 minuta. Voditeljica 9.30 sati tek u ponoć. Razumije se, ta građani, među njima i branitelji, koji nji- emisije rekla je na samom početku da su deklaracija je prihvaćena većinom gla- hovi deklaraciju smatraju vele- pozvali - emisija ide u živo i slušatelji sova zastupnika vladajuće koalicije, dok izdajničkim aktom i bezuvjetnom kapi- mogu postavljati pitanja - i nadležnog su članovi HSP-a i HKDU-a glasovali tulacijom Hrvatske pred inozemnim ministra Pančića. Odgovor je bio da "ne protiv, a članovi HDZ-a prije početka može" - početak je u 9.00 sati -jer "u de- nam "prijateljima". No, Ivica Pančić ni u poj edinačnog izjašnjavanja - prozivanj a set ima sjednicu Vlade". Na molbu vo- po popisu - demonstrativno napustili diteljice da dođe bar od 9.00 do 9.30 nije, dvoranu. čini se, ni odgovorio. A vani, na Markovu trgu, događalo No, da ponekad ima vremena za novi- se ono što nitko od 1991. i tijekom cije- nare i pričanje o sebi i svojem životu od log Domovinskog rata ni u najstrašnijem djetinjstva, naišla sam na dokaz na sas- snu nije mogao zamisliti. Članovi ud- vim neočekivanom mjestu. Večernji list ruga iz Domovinskog rata, vezani jedan ima cijelu jednu stranicu namijenjenu za drugog lancima s lokotima, kao sim- djeci, a nazvana je Mali Večernjak. I gle bolom haaškog uzništva, prosvjedovali čuda: jedan udarni članak, vrlo krupnim, su protiv prihvaćanja predložene stiliziranim slovima, ima naslov "Astro- Vladine Deklaracije koju su nazvali "ve- naut sletio u Vladu", a nadnaslov je "Iv- leizdajom kojom se Domovinski rat ica Pančić, ministar hrvatskih branitelja izjednačuje sa srpskom agresijom, a Domovinskog rata". Slika s podpisom branitelji sa Četnicima". Pred ulazom u "Ministar Ivica Pančić", a pod podnaslo- zgradu Sabora oni su mnoge zastupnike i vom "Moje djetinjstvo", velika razgled- članove Vlade izviždali. nica s četiri vedute jednog prekrasnog grada i porukom "Pozdrav iz Vukovara". Među ministrima bio je i "njihov" Ispod slika tih divnih ulica, zgrada, ministar, Ivica Pančić, ministar hrvat- parka, piše "Razglednica nekadašnjeg skih branitelja Domovinskog rata, koji Vukovara kakvoga ga iz djetinjstva je u tu fotelju zasjeo u ovome, "demok- pamti ministar Ivica". ratskom" režimu, smijenivši vukovar- Ministar Ivica Pančić skog heroja, dr. Jurja Njavru, stradal- Djeca koja čitaju tu stranicu imaju najviše 14-15 godina. Koliko i što uopće nika iz srpskih logora. Ulazeći u Sabor, Sabornici nije progovorio ni riječi, oni znaju kako danas izgleda taj daleki im ministar Pančić, dočekan i ispraćen mirne savjesti, iako su na galeriji tijek grad? Jer, u članku nema nijedne sličice zvižducima, hladnokrvno je prošao zasjedanja pratili s gorčinom, ponižen- današnjeg Vukovara, a ni iz pričanja Iv- pored očajnih branitelja, ne zaustavivši jem i uvrijeđeni, predstavnici udruga iz ice Pančića djeca ne mogu ništa doznati. se dabi s njima porazgovarao bar malo. Mladini Domovinskog rata na čelu s Slučajnost? Ne, ciljano je da se "ne Sve do ponoći Ivica Pančić je presje- Jastrebom - Brankom Borkovićem, vraćamo u prošlost", kako nas uče, jer dio u Sabornici uz Tonina Piculu, Jozu posljednjim zapovijednikom obrane zašto bi djeca bila "opterećivana" pričan- Radoša, Gorana Granića, koji su i istu- Vukovara. A Ivica Pančić je rođeni jem i slikama o nekome tamo ratu. Ona se pali za govornicom pokušavajući "ob- Vukovarac... trebaju zabaviti gledanjem lijepih vuko-

8 varskih slika i čitati priču, zamislite, jed- nas upoznaje da je "Ivica doista (po nje- točenih i nestalih koje obitelji još traže, o nog ministra koji je iz toga grada. govom pričanju?) prošao put od trnja do onih najmanje 300 neidentificiranih, po- A Pančić počinje ovako: "Rodio sam zvijezda". Za njim su, kaže, "duge go- bijenih i pokopanih u Srbiji, branitelja (i se u Vukovaru jednog zimskog dana i dine učenja (u školi i poslije na Fakultetu civila?) za koje pukovnik Grujić točno političkih znanosti), velika odricanja (!), tamo živio sve do 1991. godine, kada je zna da su iz Podunavlja, ali je bespo- vrijeme bez posla...". taj grad poharao rat". I do konca pričanja moćan, jer Srbija ne dopušta pristup gro- ni riječi o gradu mučeniku, o divljacima Tri točke nam ne govore što je bilo bovima i prijenos tijela. koji su pjevali Slobi tražeći salatu, ni dalje. Gdje je ratovao i je li? O tome on Ministar hrvatskih branitelja se ne riječi da je sve srušeno, ljudi masakri- ne govori. O Domovinskom ratu se mora opterećuje tim problemima. I dok su rani, među njima i mala djeca. Jer, grad šutjeti. Zato nije rekao ni riječ ni kada je je poharao, čini se, neki, valjda, tajfun, general Dečak u Saboru pročitao Rezo- Dečak i drugi govorili o strahotama Do- koji on naziva rat. Sve je u stilu i cilju luciju udruga Domovinskog rata o movinskog rata, o žrtvama pobunjenih onoga što mora Hrvatska učiniti: ne go- nužnosti, pored ostaloga, zaštite dosto- Srba, hrvatski je ministar, Ivica Pančić, voriti u udžbenicima povijesti o Domov- janstva Domovinskog rata. sjedeći cijelog dana u Saboru i uporno inskom ratu (pa ni o Vukovaru), a za No, iz Vukovarskih novina, koje šutjeći, ne uključujući se u zahtjeve da se novu školsku godinu na brzinu će oni jedva imaju sredstva za izlaziti na 10-12 zaštiti dostojanstvo i branitelja i cijelog "hrvatski" povjesničari (mnogi masoni), stranica dvotjedno, doznajemo da on do- naroda, imao mnogo vremena za raz- koji sebe uobraženo nazivaju "maticom lazi u Vukovar, ali kao - predsjednik mišljanja o predstojećoj predizbornoj hrvatske historiografije", kao spužvom županijskoga Vukovarsko-srijemskog kampanji SDP-a u hrvatskom Podunav- izbrisati sve ono što je bilo u ovoj nesret- SDP-a. Vijest je kratka, jer su, očito, bili Iju. noj zemlji od 1991. poželjni nazočiti samo "podobni". Vrlo Što bi rekli tamošnji Srbi da se prikl- Tako i ministar branitelja, iako je angažiran pripremama za konvenciju jučio u diskusiji u Saboru onima koji su rođeni vukovarac, obmanjuje svoje partije i lokalne izbore. Zato, reče govorili o agresiji tih njegovih potenci- (slučajno?) djecu. Jer on tako provodi on, "tamo gdje SDP nije nazočan mo- politiku svoje Vlade i svoje stranke - ramo formirati ogranke i popuniti ih jalnih birača, "komšija", koji "ništa nisu SDP-a. Nada li se i on, da će Vukovar kvalitetnim i stručnim ljudima". Među- krivi"? A tek što bi bilo da su ga vidjeli opet u povijesti biti poznat samo kao tim, ometaju ga u tome obveze u Min- na Trgu sv. Marka u razgovoru s onim grad u kojem je davno održana osni- istarstvu, pa je najavio prenošenje dijela braniteljima, okovanim lancima, po nji- vačka skupština Komunističke partije svojih ovlasti (stranačkih, ne ministar- hovim riječima, veleizdaje!? skih!) na dopredsjednika stranke. Jugoslavije? Sjećate li se one emisije na Da, govoriti je srebro, šutjeti je zlato. TV, na samom početku "mirne reintegra- Kako nemaju dovoljno kvalitetnih Zato nekadašnji vukovarski dječačić, Iv- cije", kad je Pančićev današnji premijer ljudi, treba osnovati županijsko vijeće i ica Pančić, nosi u svojim sjećanjima (a možda i on s njime?) bio u Vukovaru, uključiti stotinjak intelektualaca te samo onaj lijepi, predratni Vukovar. agitirajući za osnutak ogranka svoje županije. Pošto u Vukovaru još uvijek, a Tako će doći do "zlatnih" srpskih gla- stranke u dvorani gdje je bila srpska zas- valjda i u cijeloj županiji, ima daleko sova. Bar se on tome nada. No, vidjet tava! Jer, treba skupljati i srpske bratsko- više Srba (privilegirani su, imaju posao, jedinstvene glasove! stanove), a prognani Hrvati se nemaju ćemo. Jer, branitelji pamte. Iz Pančićeve priče o djetinjstvu djeca kuda vratiti, jer za njih nitko ne brine, za U istom broju Vukovarskih novina, u očekivati je, izgleda, da će Srbi (agre- opširno doznaju koje je sportove volio, rubrici "Sjećanja", obitelj poginulog što je volio čitati, pa o prvoj ljubavi itd., sori, preko noći abolirani) biti tamo Vukovarca, Petra Živkovića, s gorči- pa onda daje "njegov najdraži grad rodni glavnina stranke ministra hrvatskih nom kaže i ovo: "Banditi su te masakri- Vukovar koji u njemu uvijek iznova budi branitelja. rali kod Negoslavaca krajem 1991. Na uspomene iz djetinjstva". Je li on bio Zato, kako bi on mogao u Saboru, a i žalost zaboravljen si od onih za koje si branitelj svoga najdražeg grada? O tome inače, govoriti o agresiji, o zločinima prolio krv i ugradio u temelje ove države. uopće ne govori. "JNA", o tamošnjim i srbijanskim pri- Do zuba naoružani krvnici uzeli su te na Umjesto toga, doznajemo da je želio došlim četnicima, o borbi za zaštitu biti astronaut (otuda ta magična riječ u dostojanstva Domovinskog rata, o Križni put. Čuvao si ognjišta u svome naslovu priče), pa pilot, kapetan broda i teškom položaju prognanih Vukovaraca, voljenom gradu, nisi pobjegao, a mogao sl. No, dogodilo se drugo: sudbina ga je, o besperspektivnom i ponižavajućem si. Danas mi je, brate, žao za koga si kaže, "poslala (!) u politiku". Novinar položaju branitelja, o onih 1.641 za- život dao!". • Nitko nam ne može oduzeti pravo na istinu o ratnim i nakonratnim j zločinstvima protiv branitelja hrvatske slobode, protiv hrvatskoga naroda i j hrvatskih državljana od 1941. do 1945., do 1990., do 1995. i do sada! Ne može i to niti tzv. Međunarodni sud u Haagu, niti njegovi gospodari - moćnici j globalizacijskoga neoimperializma, a niti nagodbenjačka kukavno-pokorna hrvatska politika. Opet svjedočimo istinu s Jazovke - središnjega domovinskoga znamena i vječnoga počivališta Hrvata, koje mahom od svibnja 1945. poubijaše partizansko-jugoslavenski zločinci prerušeni u antifašiste. Svjedočimo i sa stotina i stotina takvih množtvenih grobišta i stratišta, koja prekriše Domovinu poglavito nakon tzv. antifašističkoga rata protiv Nezavisne Države Hrvatske od 1941. do 1945., te za tzv. antifašističkoga rata protiv Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine od 1991. do 1995. Dne 22. lipnja 1941. krenuše u strahotno ubijanje svega hrvatskoga, a jednako i 1991., ali se slomiše na hrvatskoj slozi. Sada pak takve sablasti zlorabe hrvatsku pomirbu i oprost, te opet priete Domovini! Pokušavaju zatrti istinu pa krivotvore i poviest, ne bi li nove naraštaje zaveli u nova stradanja. Stoga s ovoga svetišta hrvatske muke opet u ime hrvatske istine i pravde zahtievamo jasan odgovor predvodnika toliko obećavane "pravne države", odgovor na bitnu poruku i pitanje:

Tko je poubijao te ljude? Zar ste doista zaboravili, da ratno zločinstvo ne zastarieva!? Zar doista ne prepoznajete niti jednoga zločinca među tzv. antifašistima!? Zar doista ni jednomu zločincu ne ćete suditi!? Zašto ne odgovarate na kaznene prijave hrvatskih udruga protiv takvih zločinaca!?

To pitamo i poručujemo u znak vječne počasti žrtvama, koje po Bleiburzima, Križopućima, Jazovkama, Vukovarima i Srebrenicama dadoše sebe, da Dom obstane ijednom uzkrsne u cjelovitoj slobodi! Osnova hrvatske politike

«Ne imade na svietu naroda toli snižene ćudi, koji si ne bi samostalnost države svoje želio; pojedini članovi naroda mogu biti izdajicama; glupost u narodnoj politici može prouzročiti da većina voditeljah naroda posrne za putem podanosti svoje: no narod vazda se otimlje tuđinstvu - bi reć to je prirođeni čovječanstvu nagon uzdržanja političkog.» Eugen Kvaternik

Bez sumnje možemo kazati, daje jedna Piše: državu. Hrvatski je narod svijesni narodno- od najslabijih strana u našoj narodnoj borbi i politički individualitet s izgrađenim nutarn- političkom radu pomanjkanje samo- Tias Mortiđija jim jedinstvom. Međutim, mjesto da se iza pouzdanja i vjere u vlastitu snagu; nestalnost rata nastojalo, da hrvatski narod «svoj fak- i nesigurnost uvjerenja, da mogućnost sa- tični opstanak prebaci u područje javnoga mostalnog života i opstanka hrvatskog osnovi i po načinu, kako se odrazilo i raz- prava» (Jellinek) i tako stvori svoju državu, naroda nije nedostiživi i neostvarivi ideal. vilo, plod nepouzdanja u snagu naše narodne ušlo se poznatim putem u novi državni Nijesmo, nažalost, u većini slučajeva shva- zajednice. Posljedica je to pomanjkanja sklop, te je tako hrvatski narod postao po- tili Starčevićeve riječi, da je «pripovijetka o vjere, da hrvatski narod može živjeti svojim dređen drugom, stvarno državnom narodu, siromaštvu, o slabosti, o malenkosti Hrvat- samostalnim životom, i da može osjećaj kao skupini i elementu, koji vodi i upravlja ske, tuđe bilje, nasađeno po rastrganom svoga bivstva i skupnosti prenijeti u organ- ovom državom. izirano jedinstvo, te tako stvoriti svoj «živ- hrvatskom narodu samo zato, da se narod, Pitanje se ovako postavljalo i rješavalo: izgubivši pouzdanje u sebe, sam preda otni oblik» (Kjellen), svoju državu. Ta je «ideja uzvišena, u historiji ukorjenjena, po- Mi smo Hrvati malen, a k tome još teritori- tuđincima u naručaj». Ovu žalosnu istinu ni jalno nesjedinjen narod. Živimo u teškim uz najbolju volju ne možemo zanijekati ili litički moguća, u zakonitosti osnovana» (Kvaternik). Narodnosna ideja je pak pri- prilikama i na onom dijelu zemaljske kugle, prikriti, a bez jasne i pune njezine spoznaje gdje odvajkada prodorne snage Istoka do- ne možemo opet razumjeti razvoj i tok rodna ideja razvoja čovječanstva, u ime koje narodi traže i imaju pravo na svoju narodnu laze u sukob sa Zapadom i gdje se ukrštavaju događaja, te peripetije formiranja hrvatske interesi sila. političke misli u zadnjih stotinu godina. Ne idemo dalje u prošlost, jer je za nas dovoljno to razdoblje stvaranja i izgrađivanja hrvatstva kao moderne narodnosti. MORTIĐIJA O MALODUŠNICIMA Nakon «ilirskog» zanosa, prevarenih Nakon prvog vala izručenja Hrvatajugoslavenskim boljševicima, u svibnju 1945., nada godine 1848. i iskustava Bachova ap- tzv. demokratski Saveznici nastavili su idućih mjeseci i godina kao "ratne zločince" solutizma našli smo se u obnovljenom ustav- izručivati ne samo hrvatske vojnike, nego i znanstvenike, književnike, novinare. Je- nom životu pred velikom raskrsnicom. Sa- dan od tako izručenih bio je briljatni urednik zagrebačke Spremnosti, Tias Mortiđija. bor s oduševljenjem prima Kvatemikov go- Mortiđija je rođen 7. travnja 1913. u Dubrovniku. Sredinom 3O-tih bio je članom vor i zanosi se Starčevićevim izlaganjima, sveučilištarskog društa Matija Gubec i pripadnikom ilegalnoga Ustaškog pokreta. U ali ne glasuje za njihov prijedlog. Ne vjeruje, doba NDH surađivao je u Hrvatskoj enciklopediji i većem broju listova. Od travnja da je to moguće ostvariti i postići. «Predlog 1941. urednikom je Hrvatskog naroda, a 1942. postaje glavnim urednikom novopok- g. Kvaternika bih bez opaske objeručke po- renutog tjednika Spremnost. primio, da bi iole pomisliti mogao, da će se Nakon povlačenja u Austriju u svibnju 1945., jugoslavenskim je komunističkim moći realizirati)), kaže 1. srpnja 1861. u saboru Tito Babić, a nekoliko dana prije Franjo vlastima kao "ratni zločinac" izručen 26. kolovoza 1946. Zagrebački gaje okružni sud Šagovac tumači saboru, da bi on «umni osudio na smrt 8. rujna 1947., a tu je osudu 23. rujna 1947. potvrdio Vrhovni sud predlog g. Kvaternika u prijaznih okolnostih Hrvatske. Mortiđija je smaknut, vjerojatno u Rakovu Potoku, 23. listopada 1947. političkih rado prigrlio, ali pošto tomu nije Desetkovanjem hrvatskih intelektualaca, Hrvatska je doživjela nenadoknadiv gu- tako, zato ga ne može poprimiti)). Počinje bitak i strahovit nazadak. U spomen na njega i njegov naraštaj, objavljujemo Mortiđi- nanovo traženje putova, kolebanje između jin članak iz 1938., objavljen u Almanahu hrvatskih sveučilištaraca. {Almanah je Beča i Pešte, približavanje jednome ili jugoslavensko redarstvo zaplijenilo u tiskari i uništilo čitavu nakladu, a spašeno je - drugom, pristajanje uz Austriju ili uz Ugar- po svemu sudeći - svega pedeset primjeraka, koji stoga predstavljaju bibliofilsku rijet- sku. Tu se opet isprepliće i provlači ideja i kost.) program «šire zajednice na slavenskom Moglo bi se činiti daje nemoderno danas objavljivati tekst o osnovama hrvatske Jugu», zasnovane na ideji narodnog jedin- politike iz 1938., ali će čitatelj iz ovoga teksta uočiti da u hrvatskom biću postoji kon- stva Hrvata i Srba, a poduprte mišlju sves- stanta malodušnosti, da je i 1861. i 1938. (i ne samo tada) postojao onaj isti osjećaj ne- lavenske uzajamnosti i duhom panslavis- moći koji danas žanje Hrvatskom, osjećaj nemoći pred jakima, pred tzv. europskim ili tičkog mesijanizma. Nakon svjetskoga rata i svjetskim poredkom. A ipak, nije slučajno da su se svi ti tadašnji europski i svjetski raspada dvojne Monarhije dolazi do priklan- poredci srušili kao kule od karata. Nema više ni habsburškoga Beča, ni Lige naroda. janja istočnom susjedu. Točnije i otvorenije Pregaženi su i Hitler i Churchill, i Staljin i Mussolini. Carstvo u kojem sunce ne zalazi, rečeno: do ideološkog opravdanja i mirnog Osovina i entente cordiale povijesni su i politički pluskvamperfekt. omogućenja srpske okupacije. Sve je to - kao i opravdanje i isticanje potrebe, koris- Stoga nije slučajno ni to, daje ispovjedatelje hrvatske nemoći iz 1861. i 193 8. pre- nosti, nužnosti i logičnosti novoga stanja-u gazilo i vrijeme i povijest. Hoće li tako biti sa suvremenim malodušnicima? (T.J.) Te sile, koje se sukobljuju na hrvatskom uopće ne priznaje svojstvo političkog ideala nom nekoga jugoslavenskog naroda, is- životnom prostoru, jače su od naših snaga i i «politička historija obiluje takvim više tovjetovao se sa Srbima, utapljao u neo- našeg otpora, pa se zato hrvatska politika ne manje promašenim idealima». Derenčinu je dređeno slavenstvo i si. Radi toga i poli- može tako očitovati u pozitivnom izgrađi- utopija i Košutov ideal nezavisnosti tičkog «realizma» poricala se vrijednost i vanju, već više u pasivnom otporu i pozi- Madžarske; to mu je promašeni ideal, kao važnost hrvatskoga državnog prava, koje se vanju na prošlost, na historijsko hrvatsko što i Starčevićevu političku ideju «smatra omalovažavalo, prikazivalo zastarjelim i državno pravo. Izloženi napadajima i prodi- političkom zabludom», kojaje »evolucijom nepotrebnim, a i ismjehivalo se. Ra- ranjima sa svih strana moramo uvijek biti u umrla». Zato se ne smijemo za takvom poli- zumljivo, kad se nije polazilo s hrvatskog defenzivi. U tome se lome i troše naše snage, tičkom zabludom zanašati, već moramo vo- narodnog stajališta. Da je to bila osnovica to uvjetuje naše akcije i određuje naše sta- diti pametnu i realnu politiku, koja će gledanja, ne bi se odbacivalo državno pravo, jalište u političkim situacijama i prema donijeti ploda. U duhu Darwinove i koje pojačava i upotpunjuje prirodno pravo važnim događajima. Mi smo Hrvati maleni Spencerove nauke vide jedini put u smišlje- hrvatskog naroda, te i nije drugo nego odraz pokraj velikih, nespremni kraj spremnih, si- nom, postepenom radu; u evoluciji i poli- narodnog života i narodnih prava iz romašni i zaostali kraj bogatih i naprednijih, prošlosti. Državno pravo preziru i odbacuju pa možemo li onda zahtijevati, da živimo sa- oni, koji ga nemaju, ili oni, kojima smeta. mostalnim životom i da budemo neodvisni Starčević je to lijepo usporedio s pričom o od drugih? Razumlj i vo, da ne, pa onda to i ne lisici, koja je izgubila svoj rep, pa savjetuje može biti naš program i u tome smjeru ne onda drugarice, da i one otrgnu repove. Zato možemo upraviti naša nastojanja. Politiku i su Srbi bili žestoki i trajni neprijatelji hrvat- dosljednu borbu u tome smislu mogu voditii skoga državnog prava; to im je pravo sme- i propovijedati samo fantasti i magloviti ide- talo, a svoga nijesu imali. Tako je Danilo Di- alisti, a narod od toga ne samo da nema i ne mović bio iskren, kada je godine 1897. u al- može imati koristi, već naprotiv štete. Naši manahu «Narodna Misao» ustao protiv his- političari, koji se smatrahu naprednima i koji torijskoga državnog prava, koje nije «u naročito isticahu svoj realizam u pogledima Ilica: demonstracije 1935. skladu sa prirodnim pravom Srba i Hrvata, na politička pitanja, tumačili su i tvrdili, da (Mortiđija u svijetlom kaputu) jer je ono partikularističke naravi, jer ne nas taj politički realizam uči, da malim naro- obuhvaća čitav narod». Dakle, hrvatsko dima, a to znači i nama Hrvatima, nije baš državno pravo «ne involvira u sebi sve tičkim kompromisima. Važno je spomenuti i apsolutno potrebna potpuna nezavisnost i potrebe i težnje narodne», ono «ne živi u to, da se mišljenje o nemoći Hrvatske sve sloboda, jer da je u današnjem političkom svijesti narodnoj» i «nema motorne snage u jače razvija, što Srbi više ulaze u hrvatski po- poretku u svijetu sloboda i nezavisnost sebi i ono je rudimentarna pojava, koja je litički život i što Srbija jače i intenzivnije malih naroda ionako prividna i formalnog samo za prošlost od važnosti)) i «spada u ar- razvija svoju ekspanzionističku ve- obilježja. Zato i nijesu bez ograde postavljali heologiju, a ne u narodnu političku borbu» - likosrpsku propagandu, koja se zasniva na i prihvaćali zahtjev za potpuno slobodnom i zato, jer je i partikularističko, jer ga nemaju poznatoj Vukovoj koncepciji, a koja se pre- nezavisnom hrvatskom državom, već samo Srbi. Ne moramo se čuditi, da su Srbi tako cizira u političkom programu službene uslovno i u zadnjoj liniji . Ali u to opet nij- mislili, jer je to u njihovu interesu, ali su nji- Srbije iz god. 1844., u poznatom «Načer- esu vjerovali. Derenčin je godine 1902. u hovo mišljenje dijelili i mnogi Hrvati. Tako taniju» Ilije Garašanina, ministra kneza «Hrvatskoj Misli» pisao, da ideja posve sa- je držala i «ujedinjena hrvatska i srpska Aleksandra Karađorđevića. mostalne hrvatske države (i to još «pod akademska omladina« (Banjanin, Lorković, žezlom vladara, koji će podjedno vladati u Takvom držanju i mišljenju pridružuju Kostić, Mangjer, Mazzura, Sv. Pribićević i ostalim zemljama Monarhije») «nije poli- se ideološke i načelne zablude, zastranji- dr.), to ispovjedaju naprednjaci, a takav duh tički ideal, već ju ide oznaka utopije», te da vanja", te kriva i neosnovana stajališta, koja vlada i u hrvatsko-srpskoj koaliciji. Sam «nikakva akcija, bila ona ma kako umna i su nijekala ili oslabljivala kulturni i entičko- koalicionaš Živko Bertić kaže, da su Srbi u požrtvovna, ne bi bila kadra, da ostvari poli- politički individualitet našega naroda. koaliciji bili svi jedne misli i da je njihov tičku ideju Ante Starčevića». On toj ideji Hrvatski se narod smatrao dijelom ili pleme- program «jednostavan, ravan i jasan - put u

Odraz ovakvog shvaćanja vidimo i kod Stjepana Radića. On je godine 1909. ("Državna i narodnosna ideja s gledišta socijalne znanosti" u Mjesečniku pravničkoga društva god. XXXV. str. 378 i dalje, u nastavcima) izlagao, kako je u šezdesetim godinama XIX. stoljeća prevladavalo mišljenje, daje "najprirodnije, da svaki narod ima svoju državu i da svaka država bude samo jedne narodnosti", ali da "događaji posljednjih 50 godina utvrđuju neoborivo baš protivno mnijenje" (str. 785). Radić se zato zalaže za mnogojezične, t.j. višenarodne države, jer da su te jače, i jer da imaju prednost pred narodnim državama, koje pokazuju tendenciju širenja i na tuđe područje (str. 785). "Mnogojezična (je) država savršeniji oblik zajedničkog života, razumije se pod tim uvjetom, ako se svaka narodnost u njoj može posvema slobodno razvijati" (str, 787,). Radić dalje kaže, da je "bila zabluda učiniti od narodnosti posebni princip međunarodne politike i propoviedati, da se već u ime toga principa mogu stvarati, dotično proširivati državne granice (ib.). Svoju raspravu Radić završava apologijom Austrije (a i slavenstva): "Napose za male narode, koji su u velikoj kakvoj carevini, a k tomu su još grana kojega velikog kulturnog plemena (Slavena!), naše doba može biti zlatnim viekom. Pa zato i mi Hrvali možemo gledati s najvećom nadom u budućnost" (str. 1054,). Stjepan Radić godine 1897. u praškoj "Hrvatskoj misli" u članku "Hrvatski ideali" piše, kako treba, da "Bosna i Hercegovina budu mjesto, na kom će se stvoriti prvi trajni temelji posvemašnjega narodnoga jedinstva hrvatskoga ili srpskoga naroda". Onda nastavlja: "Posvemašnjo narodno jedinstvo naS je ideal. Ne ćemo sloge, kompromisa. Slogu uglavljuju različni elementi, slogu treba ugovarati, kod ugovaranja treba popuštati, kod popuštanja se tuži i sudi, a to vazda ostavlja žalac, koji prije ili poslije dovodi do ponovnoga rascjepa. Naša je narodna duša jedna. Sad treba to jedinstvo samo manifestirati". Zato "s hrvatskim ili srpskim narodnim jedinstvom počnimo, sa zdravo shvaćenom slavenskom uzajamnošću nastavimo, s ozbiljnim i temeljitim proučavanjem velike zapadno-evropske kulture završimo". - U zagrebačkoj pak "Hrvatskoj misli" iz godine 1904. Stj. Radić tvrdi, da je "hrvatsko narodno more samo maleni dio velikoga slavenskoga oceana i da bi se brzo pretvorilo u tuđinsku baruštinu, da našim neprijateljima uspije uz pomoć naše zaslijepljenosti odijeliti nas od Srba, a tim i od direktne veze sa Slavenstvom. Jedino naš seljak pojmi na prvi mah, da Srbin ne može biti Hrvatu narodni neprijatelj, da to i hoće, ako istodobno nije i srpski izdajica, jer gdje je jedan jezik i jedna domovina, pak prema tome jedni te isti kulturni i gospodarski interesi, tu je i svaka politička razlika umjetno načinjena". - Dr Ante Radić, brat Stjepanov, piše godine 1911, o skupštini srpske samostalne stranek ("Dom" od 17. svibnja 1911.) i ističe, da je Hrvatska seljačka stranka promijenila taktiku "ostajući vjerna misli narodnog jedinstva i sporazuma sa Srbima", te daje Hrvatima i Srbima "obojici jednaka duša narodna", te da "sve što oni (Srbi!) osjećaju kao svoje, sve je to isto barem u kojem dijelu hrvatskog naroda, sve je to i hrvatsko, sve je to i naše, i nema razloga, da im se to krati. A budemo li ovako svi za sve radili, tko će za malo vremena i znati, što je naše, a što njihovo, jer će sve biti naše!"-Ante Radić je u više navrata žestoko napao hrvatsko-srpsku koaliciju, ali je o koalicionažima napisao i to, da "su u jednoj politici sjedinili Hrvate i Srbe. I to je ono, stoje koalicionaškoj politici uza sve njezine grijehe, pogreške i uza svu protivštinu i silu moćnih protivnika i vlasti, davaio tako dugo snagu i život. Ali to je ujedno i jedino, što se u toj politici može barem braniti" ("Dom" od 26. travnja 1911.).- Prvi program HPSSS, djelo Stjepana i Ante Radića, donosi u § 2.: "Hrvati i Srbi jedan su narod, pa se već zato moraju "sporazumjeti i u političkom radu, naročito ondje gdje žive zajedno".

12 Srbiju, ujedinjenje sa Srbima izvan Monar- dišta negativan i štetan rad. Razlika je u na štetu, drugog, srodnog naroda. Kad bi hije pod svaku cijenu», dok je nacionalizam tome, da za svoj rad i stav imaju sada nepos- Srbi i Hrvati bili dva različita naroda, dva hrvatskih članova koalicije bio «natrunjen rednu ili posrednu pomoć i potporu sa strane posebna kulturna tipa, koji imadu svoje raznim višim principima i obzirima one Srba, koji se zajedno s hrvatskim «jugoslav- zasebne kulturne aspiracije i materijalne in- praške ideologijo), teje «znatno kod mnogih enima» i «realistima» nalaze nasuprot pro- terese, onda bi taj spor već u tom faktu našao članova oslabio, a kod nekih čak popustio do buđenim i sve jačim hrvatskim nacionaliz- svoje opravdanje«, te onda treba po mo- potpune indiferentnosti prema hrvatskom mom. Ovaj naš nacionalizam ne priznaje i ne gućnosti naći sporazum. imenu, hrvatskim tradicijama i prema zaht- može priznati 1. prosinca 1918. i novi jevu hrvatske državnosti«. Zaista, ako na hrvatsko-srpski spor i su- položaj Hrvata. On nastoji ukloniti posto- kob gledamo sa stajalištanarodnogjedinstva Do toga su dovele prilike i duh sredine. jeće stanje, kao rezultat srpske ekspanzije nužno slijedi, da taj sukob ne počiva na pri- Pomanjkanje samopouzdanja u vlastitu prema zapadu i aneksije Hrvatske s jedne rodnim osnovama, da ne znači isto što i snagu i vjere u mogućnost samostalnog op- strane; a s druge strane i kao rezultat predrat- narodna borba, da nema raison d'trea i stanka, tretiranje Starčevićeva ideala kao nog i ratnog razvoja hrvatske službene poli- opravdanja. Međutim realnost nam kaže, da utopije i zablude, «realizam» u politici, tike. se Pribićevićeve kondicionale mora ideološke zablude i zastranjivanja-to su os- zamijeniti s prezentima, jer sukob Hrvata i novice i ishodišta, na kojima su zasnivali Srba ima značaj sukoba dvaju naroda, dviju svoj rad i opravdavali svoju politiku svi ti nacionalnih i državnih misli. To je sukob madžaroni, «austrijanci», narodnjaci, na- ideje Tomislavove narodne države i srpske prednjaci i koalicionaši, koji su nastupali imperijalističke koncepcije Dušanova car- nasuprot hrvatskoj narodnoj, Starčevićevoj, stva. Hrvatsko je etničko i historičko mi bi danas kazali, nacionalističkoj, kon- područje u sferi prodora i interesa srpskog cepciji hrvatske politike. S toga stajališta imperijalizma, paje sukob neizbježiv. S naše je strane to samoobrana od srpske ekspan- moramo se negativno odnositi i prema onim zivnosti na naš teritorij i na naše etničko kasnijim skretanjima pojedinih frakcija pra- područje. U tome je bit hrvatsko-srpskog su- vaša, koje su često u praktičnoj politici, a i koba. U vezi s tim dr Pero Gavranić - go- načelnim nastupima, stvarno odstupale od voreći o ((utakmici među raznoimenim dije- osnovnih zasada Starčevićeve nauke, a neke lovima istog i istojezičnog naroda», dakle i demantirale svog učitelja u najosnovnijim polazeći sa gledišta narodnog jedinstva, - pitanjima, u odnosu prema Srbima i u stavu piše god. 1895. u svojoj »Političkoj povijesti prema Austriji . Starčevićeva ideja je ostala hrvatskog naroda«: «Da bi mi Hrvati imali čista i netaknuta, te je ne može potamniti svoju nezavisnu državicu kao Srbi, i da se ne evolucija pravaštva kao stranke, koja se cije- bi trebali ni od koga bojati, buknuo bi za- pala u frakcije, koje su se međusobno žes- cijelo rat između Hrvata i Srba, i taj bi toko i nemilosrdno borile, tako da godine svakako bio najpopularniji«. Uz držanje 1918. u sudbonosnim časovima i nakon ve- Srba i njihove težnje hrvatsko-srpski sukob likoga svjetskog loma nije bilo u Hrvatskoj je neizbježiv i opravdan. To je naša samoo- jakoga i organiziranoga političkog faktora, brana, borba za opstanak našega narodnog bića i naše državnosti. Kako onda izgleda koji bi bio nosilac Starčevićeve čiste ideje i Naslovna stranica Almanaha hrvatskih politika hrvatsko-srpske koalicije, od godine narodno-političkog programa. To moramo sveučilištaraca 1910. uz manje prekide vladajuće političke ne samo priznati, već i naglasiti. formacije u Hrvatskoj, koju su stvarno vodili Nakon rata, u novim prilikama, madžar- Svetozar Pribićević je godine 1897. u Srbi na čelu s Pribićevićem? Hrvatsko je mišljenje tako dolazilo sve više pod srpski one, «austrijance», narodnjake, naprednjake «Narodnoj Misli» u poznatom članku ((Mi- upliv i Hrvati su u vlastitoj domovini postali i koalicionaše - zamjenjuju jugoslavenski sao vodilja Srba i Hrvata napisao i ovo: «No quantite negligeable. Ban je Tomašić s pra- unitaristi i sintetičan, novi «austrijanci» - kad bi taj spor (hrvatsko-srpski!) počivao na prirodnim osnovama, t. j. kad bi on isto vom govorio: «A1 kak su bedasti ti naši Hor- «jugoslaveni», uskrsnuli i ponovo oživjeli vati; kak se daju od Vlaha za nos voditi«. značio što i nacionalna borba, koja proističe koalicionaši, te «realisti» i oportunisti raznih Hrvatsku su službenu politiku ne samo struja i nijansa. U novoj sredini i pred novim iz posebnijeh, različitijeh, nacionalnijeh po- stvarno vodili Srbi, već se ta politika ravnala pitanjima dolaze novi ljudi s novim shvaćan- gleda i zadataka, onda mu se ne bi moglo po uputama strane i nama tuđe zemlje, kral- jima; stariji se prilagođuju novom stanju; prigovoriti, jer bi u tom slučaju imao svoj jevine Srbije; hrvatska je politika bila pod mnogi pak, a to je najfatalnije, nastavljaju raison d''etre u prirodnoj težnji svakoga uplivom nove vanjske politike Srbije, inici- predratni i ratni, s hrvatskoga narodnog gle- naroda, da svoju nacionalnost ojača makar i rane dolaskom Karađorđevića godine

Naprednjacima bliski socijalisti imaju posve jugoslavensko stajalište. Prva jugoslavenska socijalistička konferencija u Ljubljani godine 1909. donosi rezoluciju, koja počinje: "1. Jugosloveni Austro-Ugarske smatraju za svoj konačni cilj narodno-političkih težnja: potpuno nacionalno ujedinjenje svih Jugoslovena", da u § 2. nastavi: "Kao dijelovi jednog velikog jedinstvenog naroda težimo, da se konstituiramo kao jedinstven narod bez obzira na umjetno načinjene državnopravne i političke ograde". Na spomenutoj konferenciji u Ljubljani kazao je Juraj Demetrović, da "socijalizam postaje nosiocem naše narodne jugoslovenske misli uopće". - Prvoga svibnja 1918. zbor hrvatske socijalističke stranke u Zagrebu donosi rezoluciju, u kojoj se ističe, da "proleterijat Hrvatske i Slavonije, dosljedno odlukama ranijih nadležnih nacionalnih i internacionalnih socijalističkih kongresa, a naročito jugosl. socijal. konferencije u Beogradu i Ljubljani, stoji na stanovištu, da su Slovenci, Hrvati i Srbi jedan jedinstven narod...". Poznat je stav "čiste" Stranke prava ("frankovci") prema Austriji i politici Beča, a drugo krilo prevaža, Hrvatska Starčevićeva stranka prava ("milinovci") u deklaraciji u hrvatskom saboru od 5. lipnja 1917. izjavljuje: "Starčevićeva stranka prava, stojeći na stanovištu narodnog jedinstva Hrvata, Slovenaca i Srba, pozivlje...". Ovu su rezoluciju potpisali: pok. dr. A. Pavelić (zubar), dr. Ž. Petričić, Kempf, Ivan Kovačević, Kufrin, dr P. Majer, Cezar Akačić, Ivan Peršić i Dragutin pl. Hrvoj. Rezolucija vijeća iste stranke od 5. lipnja 1918. u uvodu § 1. kaže: "Narod Hrvata, Srba i Slovenaca jest pod tri imena jedan isti narod".

13 1903.1 Hrvatskom državnom saboru preds- tim narodom, koji imade jedne iste ideale, kada bismo to mogli nazvali samo paradok- jedao je Srbin dr Bogdan Medaković, koji je jedan i nedjeljiv«. «Jugoslovenski som! Pribićevićje u koaliciji vodio glavnu riječ. U Odbor», koji je kasnije nastao, nije hrvatski Godina 1918. znači, dakle, triumf poli- vrtlogu godine 1918. oni znaju što hoće. To i ni po sastavu; uz Hrvate tu ima Srba, a i tike hrvatsko-srpske koalicije, ali u tome provode. Vidimo onda, kako je sramotna Slovenaca. U memoiru francuskoj vladi od ima za nas nešto i tragikomično. Srbi koali- kapitulacija odgovornih političkih faktora u 6. svibnja 1915. Odbor tvrdi, da su «jugo- cionaši «svoj zavet ispuniše» i bili su zado- Hrvatskoj i do čega su dovele ideološke zab- slovenski narodi, koje historija poznaje pod voljni. A Hrvati? Lorković uviđa i osjeća na lude i nepouzdanje u vlastitu snagu i mo- imenom Srba, Hrvata i Slovenaca, jedan isti terenu za vrijeme rata svu istinitost Supi- gućnost samostalnog opstanka hrvatskog narod», a 24. veljače 1916. «Jugoslovenski lovih navoda i predviđanja. Istupa iz koali- naroda. odbor» pozdravlja sipskog regenta Aleksan- cije, ali prekasno. Godina 1918. je već tu i U velikim i nama Hrvatima tako dra kao «predstavnika jugoslavenske ideje, svršetak rata zatekne Hrvate, piše godine svete svima nama - Srbima, Hrvatima i svojstvenim iluzijama nijesmo vidjeli, da je 1927. koalicionaš Bertić, «nespremne, Slovencima - koji stvaramo jugoslavenski svjetski rat - ako ga gledamo s hrvatskog nesložne i rastrovane kao nikad u historiji. narod». Pozdravlja ga uz želju, da ob- gledišta i ako ga ograničimo na naše etničko Bjesno u toj slabosti namamljeni slatkim i historičko područje - bio u stvari i riječima u Beograd i ondje nemilice pogubl- hrvatsko-srpski rat. Kao što su hrvatske čete, jeni kao ćurani na političkom stratištu». iako pod tuđim vodstvom i u sklopu tuđe po- Tako smo «tim velikim, nebolomnim, nese- litike i ratnih nastojanja, na zapadu stvarno bičnim mislima i frazama zamutili sami sebi branile našu granicu, tako su se na istoku oči i zbunili pamet, te postali brzo plijenom suprotstavljale srpskom prodoru na hrvatski jedne priproste, nekombinovane, egoističke životni prostor. (Naše je stajalište prema on- i tvrde nacionalne misli - misli ve- dašnjoj Austro-Ugarskoj i njezinoj politici likosrpske)). Citirali smo Bertića, da bismo prema Hrvatima jasno i određeno. Naše je riječima jednog koalicionaša - koji se još i stajalište hrvatsko, nacionalističko, pa nitko godine 1918. u saboru cinički izrugivao ne može naše izvode shvatiti ili prikazati kao «plitkim i praznim geslima: Hrvatska neku apologiju bivše Monarhije ili zauzi- Hrvatima, Bog i Hrvati» - pokazali, kako je manje nekoga «austrijanskog» stajališta!) politika hrvatsko-srpske koalicije svršetkom Svjetski je rat stavio Hrvate u težak i zam- rata za Hrvate značila slom. Stvarnost je od- ršen položaj, pa nije čudo, što se mnogi i mah prešla preko svih naivnih očekivanja i mnogi nijesu snašli. Nije bilo ni jedinstve- srušila kumire ideoloških zabluda. To je plod nog pogleda na rat: jedno se mislilo o ratu u hrvatske službene politike i odgovornih fak- banskoj Hrvatskoj, drugo u dalmatinskoj tora, a ta politika nije bila pravi odraz želja i Hrvatskoj, a treće u Bosni i Hercegovini. raspoloženja hrvatskog naroda. Narod je Mržnja na Austriju mnoge je tako zato odmah ispravno reagirao, a isto bi bilo, zaslijepila, da nijesu realno gledali na karak- daje narod bio pitan i prije sudbonosnih od- ter sukoba sa Srbijom i na njezine namjere, luka. Narod ne priznaje ono, što je doneseno pa su u Srbiji gledali prijatelja i saveznika. u njegovo ime, a protiv njegove volje; ne Ako sada uočimo i sve one ideološke zab- Almanah je zabranjen zbog hrvatskog može pristati na ono, što je protiv njegova in- lude i zastranjivanja, razumjet ćemo držanje nacionalizma: uvodne napomene teresa. Narodu našemu lebdi pred očima i rad mnogih Hrvata u domovini i vani u emi- ideal Tomislavove države. Odgovorni hrvat- graciji. Hrvatska je emigracija stajala ot- novljena Srbija «zahvati čitav jugoslavenski ski politički faktori i inteligencija ne smiju voreno na strani Antante i s njom surađivala. narod i čitavo njegovo zemljište«. Tako go- se nikadaudaljiti od zahtjeva i težnja naroda. Međutim, mjesto da se ta naša emigracija dine 1916., a srpnja naredne godine «Jugo- Ne smijemo to glavno i osnovno pitanje - bit postavila na hrvatsko stajalište, pa tako kao slovenski Odbor» i sprska vlada sklapaju i glavni zahtjev «hrvatskog pitanja» - zam- predstavnik hrvatske ideje dočekala slom i «kifsku deklaraciju)), koja se zasniva na račiti i prekriti drugim, po mogućnosti onda na osnovu usvojenog načela sa- ideji, «da je ovaj naš troimeni narod jedan rješenja, sekundarnim pitanjima. Ne moodređenja iznijela zahtjev za hrvatskom isti po krvi, po jeziku govornom i pisanom, smijemo dopustiti da nam neprijatelji skreću narodnom državom, ona je zauzela odmah po osjećajima svoga jedinstva«. Tako je pažnju s toga glavnog i osnovnog pitanja. otvorenojugoslavensko stajalište, te istovje- radila emigracija, dok je koalicija u domov- «Jedno između sredstava, kojima se narodi tovala svoj program s nastojanjima Srbije. ini spremala «Narodno Vijeće«; na obje drže u sužanjstvu, jest to, da se narodu ne Naša je emigracija za svjetskog rata bila strane obmana, a zajednički rezultat - kapi- dade čas mira, da razmišlja o svojoj nevolji, odražaj, slobodni i neprekriveni odražaj po- talucija i debacle od godine 1918. Nepri- nego se radi, da se zabavlja kojekakvimi ob- litike i mentaliteta hrvatsko-srpske koalicije. jatelja smo držali bratom, prijateljem i manami i opsjenami, ter tim da pogiba, bez Zato je mogao «hrvatski odbor» u Rimu u saveznikom. S njim smo surađivali, poma- da bol ćuti» (Starčević). Mi smo Hrvati početku rata, prosinca godine 1914., izjaviti gali njegovu politiku, sami se borili za nje- malen narod, a istinaje, da se politička i soci- «da iz svečanih izjava hrvatskog sabora pro- gove ciljeve, te na kraju u njegove ruke jalna strujanja, te pojave i ideje u svijetu izlazi, da se Hrvate i Srbe smatra jednim is- predali svoju sudbinu. Bili bismo sretni, snažnije i jače odrazuju baš kod malih Dr Ivo Pilar napisao je godine 1915.: "Nedvojbeno jest, ali, da se od godine 1907. srpska politika u Hrvatskoj vodi isključivo pod vidom propagande, koju kraljevina Srbija vodi u svrhu svoje državne ekspanzije" ("Svjetski rat i Hrvati" str. 64.). Ne smijemo pak smetnuti s uma, da su politiku hrvatsko-srpske koalicije vodili stvarno Srbi. Važna su zato priznanja Adama Pribićevića, Švetozarova brata, u božičnom broju beogradske "Pravde" godine 1937. Kad je naime Svetozar Pribićević spremao sporazum koalicije i bana Škerleca "pre nego što bi doneo definitivno rešenje, brat je hteo, piše A. Pribićević, da dozna mišljenje vlade kraljevine Srbije u ovoj stvari". Zato Adam odlazi u Beograd i tamo posjeti Ljubu Jovanovića, koji mu reče, da Svetozar "bez brige sklopi nameravani pakt". Jovanović je tom zgodom Adamu još govorio, da Srbiju sada "čeka na severu obračun s Austrijom", ali da se za to treba dobro spremiti, jer uz ostalo "nove krajeve treba smiriti i asimilirati". Pašić je pak Adamu Pribićeviću kazao, da reče bratu, kako treba " s vremena na vreme dovoditi svoju stranku na vlast". Nakon izlaganja A. Pribićević zaključuje: "Pakt sa Škerlecom bio je sklopljen i hrvatsko-srpska koalicija došla na vlast u Hrvatskoj".

14 naroda, gdje često poprimaju oštriji oblik i poštene namjere, ali koji ne reagiraju uvijek damo u život, na političke prilike i snage. gdje se s naročitom vehementnošću sudaraju kao Hrvati, koji nijesu osjetljivi prema ma i Nijesmo fantasti i znademo, da se nove i međusobno bore. Moramo zato biti na najmanjim povredama naših prava i integ- državne tvorevine, nove političke jedinice oprezu, da ne bi, zahvaćeni političkim i soci- riteta hrvatskoga narodnog bića, te koji često na geografskoj karti, ne stvaraju samo jed- jalnim silama današnjice zanemarili ili ne shvaćaju u potpunosti i osnovi značaj nostranom voljom jednoga naroda i usred manju pažnju posvećivali prvom i osnov- naših nastojanja. Svima ovima treba kazati, mira, već u većim lomovima, sukobima i ka- nom zahtjevu hrvatske politike; idealu da je dosta toga polutanstva, «umjerenosti», taklizmima. Tada volja i ideja može hrvatske države. neodređenosti i neodlučnosti. U teškim doživjeti ostvarenje. Sredstva, prilike i ljudi Iskustva prošlosti, život i spoznaja pra- prilikama i velikim vremenima od svakoga se mijenjaju, a ideje i ideali ostaju. vog značaja hrvatskog bića pokazuju nam to se traži jasan i određen stav, te rad i dje- Preživljuju pojedince, vođe pa i generacije - pravo osnovno načelo hrvatske politike. lovanje u tome smislu. Za to treba - nikad očekujući čas ostvarenja i ispunjenja. Taj se Svaki Hrvat može poput Starčevića u nije suvišno isticati - puno samopouzdanja, čas ne može točno znati. Može doći brzo i dubokom uvjerenju i svijesti kazati: «Ja ne hrabrosti, odlučnosti, te vjere u vlastitu neočekivano. Treba zato biti uvijek spre- znam, što bi moralo Hrvatima biti stalo do snagu, potrebu i mogućnost samostalnog op- man. Taj čas ne smijemo samo čekati i zane- jedne skupnosti, koja nije hrvatska«, ili stanka i života hrvatskog naroda. mariti pozitivan rad deklamirajući o blago- poput Kvaternika: «Za ideju bo «jugo- datima i sreći, koja će nam doći. Ne smijemo slavenstva», «ilirizma» i ostalih sličnih san- se poput mnogih naših predšastnika u teškim jarijah, ne dam ja ni šuplja boba». Već se dva situacijama obraćati samo slavnoj povijesti, decenij a hrvatski narod nalazi u protivnosti s te romantikom prošlosti prekrivati teškoće i novim stanjem i njegovom ideološkom pod- težak položaj današnjosti. Ne smijemo opet logom. «Mi smo proti svemu tome za to, jer s druge strane odbaciti tradiciju i suprot- su to prazne riječi; jer za te sanjarije bez stavljati joj neki napredak, što je jedna od svakoga sadržaja ne ima temelja u prošlosti, značajki posljeratne generacije i njenih indi- ne ima razloga u sadašnjosti, a ni izgleda u vidualističkih težnja. Paul Valery je pred budućnosti. Mi smo proti tome ludovanju nekoliko godina s humorom kazao: «Napre- zato, jer to cijelo pletivo smatramo golim dak i tradicija su dva najveća neprijatelja vrtoglavanjem, koje razbija napredak i pri- čovjeku«. To je i točno, ako ih odvajamo. Mi pravlja nam očitu propast», kazao bi Starče- ih pak moramo spojiti. «Nema ni na kakvom vić i danas, a njegove bi riječi snažno od- polju aktivnosti pravog napredka, ako se ne jeknule u milijunima hrvatskih srdaca. oslanja na tradiciju; nema života tradiciji, Nažalost među nama u novoj mladoj ako ne osjeća potrebu, da se pomladi s na- Sadržaj Almanaha hrvatskih predkom» (Gillet). Potrebni i opravdani kult generaciji, pa i među najmlađima, ima još sveučilištaraca uvijek ljudi, koji i dalje pripovijedaju o našoj prošlosti i tradicije ne smije, dakle, paralizi- nemoći i nesposobnosti, te o tome, kako mi Momentalni politički položaj, događaji rati ozbiljan rad oko stvaranja i osiguranja Hrvati iz političko-diplomatskih i gospodar- ili neuspjeh ne smiju nas svrnuti s pravog osnove i uslova našega napretka i narodne skih razloga ne možemo živjeti sami svojim puta, niti nas baciti u pesimizam i defetis- neodvisnosti; kult prošlosti i primarnost po- slobodnim životom i kako ne možemo stvor- tičko raspoloženje. Apatija - ono naše «ne litičkog pitanja ne oslobađaju nas dužnosti, iti svoj vlastiti «životni oblik». Mi se bavim se više politikom» - ne smije biti da što djelotvornije radimo na kulturnom, opravdano i s čuđenjem pitamo: Zašto i posljedica neželjenog razvoja prilika ili socijalnom i gospodarskom polju, ali čitav odakle toliko nepouzdanje u našu snagu? neuspjeha; naročito ne smijemo dopustiti, da taj naš rad mora biti podređen i usmjeren Zašto toliki defetizam? Zar ih prošlost i bi radi toga nastala rasprava o našem prvom i putovima ostvarenja političkog ideala i iskustvo njihovih otaca nije ništa naučilo? najvećem idealu, našoj državi. To mora biti rješenja političkog pitanja. Zar ne vide strahote krvave stvarnosti? Zar dogma, o kojoj nema i ne može biti diskusije. Dosad smo se više puta poslužili Starče- ne osjećaju jučerašnju i današnju veliku laž? Ne ćemo se zato složiti sa Spenglerom, po vićevim riječima, jer je on iznio misli, koje Zar će dopustiti, da budu jezgra novog ele- kojemu za političara i politiku postoje samo će za nas Hrvate biti vječno aktualne. S menta, koji će nastaviti grijehe otaca? političke činjenice, a nipošto političke is- njima možemo i danas najbolje izraziti naše Jednojerazjašnjenje sada potrebno. Kad tine. Moramo biti realisti i otvorenim očima misli i zahtjeve. Dok drugi nijesu vjerovali u govorimo naime o ovim pitanjima, u gledati na činjenice, ali istini, ideji dajemo mogućnost integralnog oživotvorenja ideala prošlosti i sadašnjosti, i kad se obaramo na prvo mjesto. U povijesnom razvitku često hrvatskog naroda, Starčević je vjerovao i one, koji ne rade u pravom smjeru i duhu, ili dugo prevladavaju interesi i sila. Trajnost ostao tome dosljedan. Nakon loma svih koji ne shvaćaju potpunosti i osnovi značaj pripada idejama, a ideja nije ništa drugo, kompromisnih austrofilskih, madžarofilskih naše narodne oslobodilačke borbe i naših nego zamisao buduće stvarnosti, teorijski i jugoslavenskih programa, Starčevićeva je političkih nastojanja, - onda ne mislimo na pogled na jedan praktičan program. Fouche koncepcija postala aktualna više nego ikad one rođene Hrvate, koji se nalaze u nepri- je rekao najednom mjestu, da se politika ne prije, taj «najžešći, ali najnacionalniji i naje- jateljskim redovima, koji su inventar svih vodi mržnjom. To ne znači da prema nepri- tatičniji» (Marjanović) hrvatski političar režima ili koji svijesno ili proračunato negi- jatelju moramo biti dobri i blagi, već da nas učinio je najveće djelo, kada je čvrsto raju naš narodni individualitet. Vulgo ka- mržnja ne smije zaslijepiti, da ne vidimo povezao hrvatske narodne i državnopravne zano: ne mislimo na prodane duše, izrode i stvarnost; kao što ni naš nacionalizam ne zahtjeve, kada je istovjetovao narodni i izdajice, koji su vrijedni samo prezira i smije značiti suženje političkog vidika i državni program. Jovan Skerlić ispravno gnjeva naroda. Naprotiv, mislimo na one ograničenje interesa na isključivo naša pi- tvrdi za Starčevića, da «slovenska misao, naše naivnjake, zanesenjake i intelektualno tanja. Mi smo idealisti i realisti. Idealisti ilirstvo, jugoslavenska ideja, narodna poli- (ne moralno!) pokvarene elemente, kojima smo, jer svoje ideale predpostavljamo efe- tika srpsko-hrvatska nije imala ogorčenijeg se ne mogu zanijekati hrvatski osjećaj i mernim interesima, a realisti, jer stvarno gle- protivnika od njega». Starčević je bio pot-

15 pun i čist Hrvat, a snaga i vrijednost njegovih njihovom pravom rastu i podrijetlu, bilo da esu tlapnje ni umjetne konstrukcije in- riječi leži baš u tome, što je on izrazio, sin- je to država ili ma šta drugo, steknut će telekta, već plod iskustva prošlosti i jasnog tetirao i formulirao ono, što se nalazi u duši i najjasniji pogled o njima». I modemi engle- pogleda u život i stvarnost - moraju biti jaki osjećajima hrvatskog naroda, ili kako sam ski politički pisci (Seeley, Sidgewich, stožer, na kojemu čvrsto stoje naši zahtjevi, kaže: «Ne daj nam Bože, pasti u ludost, u ko- Bums) smatraju politiku usko povezanom s neostvarivi bez jakog uvjerenja u potrebu i mogućnost samog ostvarenja. joj bismo rekli, da je narod pristao uz naš povijesti. Nije dalje toliko važno, što je program, uz našu politiku. To ne, nego mi netko mislio, već što je i kako učinio. Kad su Iznijeli smo osnove, s kojih moramo po- jednom Starčevića upitali, da li je Stross- laziti u našem radu, očitovao se taj u poli- smo naš program, mi smo našu politiku mayer izdajica, odgovorio je da ne pro- tičkom, socijalno-gospodarskom ili kultur- iscrpili, složili iz prava, ćudi, duha, koristi i suđuje ljude po onome, što misle ili žele, već nom pogledu. To će nam biti najsigurniji potreba naroda, te nije čudo, što je sav narod po onome, što rade i kako nastupaju. S hrvat- putokaz i najbolji regulativ u životu. U veliki za svoje». skoga narodnog gledišta ne možemo nazvati i teški pripremni rad, zasnovan na tim temel- Hrvatski narod, prožet kao nikad dosad pozitivnim i korisnim one, koji ništa ili malo jima, moramo uložiti sve snage, da nas ne bi Starčevićevim duhom i mislima opravdano rade, naročito, ako za to imaju uvjeta i spo- događaji iznenadili i zatekli nepripremne. vjeruje u svoju budućnost. Poučen dugim sobnosti. Takvi nijesu pozitivni i konstruk- Na našoj se generaciji ne smije prelomiti iskustvom i gledajući realno u život, nema tivni također i zato, jer svojim stavom dopri- štap kao na onoj pred osamnaest godina. razloga, da sumnja u mogućnost i potrebu našaju mnogo tome, da se mogu držati na Moramo biti pripravni za svaku situaciju, jer svoga samostalnog života i opstanka. Inteli- površini oni, koji ne rade u duhu narodnih je život sada mnogostruk i raznoličan, a gencija mora biti uz narod. Ne smije biti tuđa težnja ili koji drže i propovijedaju, da Hrvati današnjica i prebogata iznenađenjima, na- njegovim osjećajima i težnjama. Međutim sami kao narodno-politički individualitet ne glim promjenama, preokretima i katastro- nije dovoljno nešto samo htjeti i o nečem biti mogu živjeti u svojoj vlastitoj zajednici, na fama, skoro čudesnim događajima. Znamo uvjeren. Politika nema zadaću da samo čuva svom teritoriju i pod svojom vlasti. «Tu kapitulaciju od godine 1918., a Frano Šu- ideale, već da ih i ostvaruje. Zato je svaka neistinu, tu sablazan tvrditi, što drugo može pilo, najlucidniji hrvatski političar i možda prava politika aktivistička i realistična. jedini naš diplomat većeg stila, kao da je to Ograničiti se samo na isticanje svojih prava predvidio, kada je već godine 1893. kao znači nemoć i nesposobnost. Potrebna je mladi dubrovački pravaš u svom listu zato najveća i neprekidna aktivnost, jer se «Crvena Hrvatska« napisao ove značajne politički ideali ostvaruju teškim i mučnim riječi: «Ili će Hrvati pobijediti snagom svoga radom; moraju se svladati tolike teškoće i ne vlastitog pokreta, ili će veliki događaji Mon- smije se propustiti nijedna prilika. Aktivnost arhije riješiti hrvatsko pitanje kao dio njenog i rad su potrebni i radi samog učvršćenja kompleksa ili će vanjski prevrati oboriti ideje, jer ideja bez akcija slabi i umire. Ne Monarhiju. Mi se uzdamo u sve troje. A smijemo zato samo naglašavati svoja prava, narod treba pripravljati, kad ga događaji po- a ignorirati ono, što tome smeta, i ne poduzi- zovu, da bude spreman. Malo ih je koji tako mati ništa, da to odstranimo. Nemojmo biti misle. A dan bi mogao doći iznenada. Bruke kao grof Chambord, zadnji Bourbonac, koji li narodu, ako ne će znati, što da učini. Is- je imao prilike da zasjedne prijestolje pre- prika je uzaludna. Sam je onda svoju osudu daka, a koji je mirno čekao, da ga Francuzi potpisao.« pozovu na prijestolje. Radio nije uglavnom ništa, već samo iznosio svoje pravo. Tako je i Problematiku, kako je Supilo postavio, u grob otišao, pa mu se može kazati, daje bio možemo i sada ponoviti, jer ni u novim pošten i dobar, ali da nije bio političar, da vremenima i novim prilikama njegove riječi nije gledao realno u život, da nije nastupio, nijesu u osnovi izgubile na važnosti. Godina kad je i mogao, da nije shvatio vrijeme i da 1918. dalaje prava Supilovu, u osnovi pesi- nije iskoristio priliku. Kod nas je pak raširen mističkom očekivanju. Nova generacija tip inteligenta, koji ispravno i pošteno misli, mora sve poduzeti, da novi kataklizam ali, koji ili se «ne bavi politikom» ili samo dočeka spremna, pa onda ne će biti bruke i ne govori o našim pravima, te kako bi trebalo će trebati isprika, jer ćemo znati, što hoćemo učiniti ovo ili ono, kako sve slabo ide i t.d. Tias Mortiđija u mariborskom zatvoru i što nam je dužnost. Godine 1918. nije pro- Međutim sam ništa ne radi, pa ni u onim nakon izručenja govorio hrvatski narod, pa se zato nije ni granicama, u kojima pojedinac prema svo- obrukao, niti «sam onda svoju osudu potpi- jim sposobnostima i položaju može nešto sao«. Tako su prošli i to su učinili odgovorni znamenovati, nego naš narod osramotiti i učiniti. Ovakvi neaktivni elementi često se politički faktori, moralno ili intelektualno onda pozivaju na svoju prošlost i dosljed- posvetiti današnje stanje, u kojemu on ne- pokvareni inteligenti, koji su se, da slika nost. To je lijepo i pohvalno, ali se time ne pravedno pogiba. Po ljudima, koji ne bi bude potpuna, dali voditi od tuđinaca i nepri- može nadomjestiti aktivnost, koju su bili zahtijevali, da se narodu vrati ono što ga pra- jatelja hrvatskog naroda. To se više ne će i ne dužni. Pojedini prigodni i časoviti nastupi vom i po njegovoj naravnoj bitnosti ide; koji može ponoviti. Ne smije opet biti podvoje- rijetko mogu stvar izmijeniti. Aktivnost je, bi otpuštali od prava naroda sve, što tuđinac nosti hrvatske službene politike od narodnih shvaćajući ovaj pojam široko i mnogos- poželi na svoju korist... po takovim ljudima i želja i zahtjeva. Da sigurnost bude što veća i truko, mjerilo političke vrijednosti po- najprva država i najveći narod brzo bi opali u čvršća, treba da svu našu aktivnost upravimo jedinca. Inteligenciji, a naročito istaknutijim ovo stanje, u kojem je naša domovina« prema ostvarenju osnovnog zahtjeva hrvat- i odgovornijim faktorima nužna je i znatna (StarČević). ske politike, a taj mora biti zasnovan - da na politička kultura i poznavanje činjenica. Iz svega proizlazi, da nam osnovno kraju još jednom naglasimo - na glavnom i Nijedna pak činjenica i pojava nije načelo hrvatske politike nalaže jasan i osnovnom stožeru hrvatske politike: na vjeri osamljena u sadašnjosti, pa treba poznavati i odleđen zahtjev, te rad na ostvarenju naših u djelotvornu snagu našega naroda, te u mo- povijest. To se ističe naročito od Darvvinova ideala. A zar je to moguće bez vjere u vlas- gućnost i potrebu samostalnog života i op- vremena, a inače je već Aristotel u svojoj titu snagu i mogućnost samostalnog opstanka naše narodne zajednice, jer «mi svi «Politici» kazao: «Onaj tko razmatra stvari u stanka hrvatskog naroda? Zato samo- želimo osloboditi se odjarrnama čijega, a ne pouzdanje i vjera u vlastitu snagu - koje nij- želimo jarma mjenjati« (Starčević).

16 HRVATSKOJ JE POTREBNO VIŠE NACIONALNOGA

zadnje su vrijeme u nas izričaji Piše: vanje nas samih, ponovni susret s dru- nacija i nacionalno postali po- Mato MARČINKO gime, u jeziku, umjetnosti, religiji, grdne riječi. Riječi zastarjele, pravu i povijesti, što nas može dovesti koje prizivaju mračnu prošlost. Riječi do istinskih zajedništava... Tako ne opasne, koje prijete demokraciji i od- pohodu najveća smetnja nacionalne može biti presmiono kao posljednju po- gađaju ulazak u Europu i u napredni države. Da bi ih izbrisale i tako utopile litičku konskvenciju naših razmišljanja svijet. Riječi zloćudne, koje treba izbri- u područne, europske i svjetske integra- spomenuti to, da ćemo možda sati iz rječnika i zakonom zabraniti nji- cije, najprije udaraju na njihov jezični i preživjeti kao čovječanstvo ako nam hovo spominjanje u školama i na jav- kulturni identitet. Najjače im je oružje uspije naučiti da ne smijemo jednim mjestima. jedinstveni svjetski jezik, naravno nostavno iskorištavati sredstva svoje englezki. I jedinstvena svjetska kultura, Njemački filozof Gadamer govori o moći i mogućnosti djelovanja, nego se angloamerička. O priželjkivanu cilju Platonovu izkustvu demokracije. Kada zaustaviti pred drugim kao drugim, jednoga jedinstvenoga jezika za Eu- su atenski građani iz Atene prognali pred prirodom kao i pred izraslim kul- ropu i čovječanstvo Gadamer piše: trideset tirana i ponovno vratili demok- turama naroda i država, te da nam tako raciju, svi su je pozdravili kao drugo i druge valja doživljavati oslobođenje. No upravo ta de- kao druge nas samih, kako bismo mokracija, veli Gadamer, imali udjela jedni u drugima onoga kojega Platon najviše (Hans-Georg Gadamer, Nasljeđe poštuje i kojemu se najviše Europe, MH, Zagreb 1997., str. divi, Sokrata, u postupku zbog 25.-26.). bezboštva osuđuje na smrt izpi- Kolonijalni globalizam mul- janjem otrovnoga vrča. tinacionalnih kompanija na djelu U doba multija, u doba je i u Hrvatskoj. Pomažu mu do- svjetskoga gospodarstva, u maći sluge i poslušnici. Prve su doba koje kroz industrijsku na udaru škole. Čiste se školske knjige ne samo od nacionalnoga, revoluciju dobiva svoje navlas- nego i od rodoljubnoga i domol- tito lice, riječ nacija i izraz na- jubnoga. Rodoljublje nazivaju cionalno gospodarstvo zvuče etnofilijom, da bi zvučalo nas- čudnovato zastarjelo - piše Krstionica kneza Višeslava trano kao nekrofilija. Gadamer. Industrijska se revolucija propela do vala, koji nas «To je možda praktično i u poseb- U svomu predavanju o filo- sve preplavljuje i odnosi. U tomu nim se područjima, recimo u jeziku u zofiji ekoložke krize održanu u Moskvi procesu nepromjenjiv je zakon, žel- prometu, već danas prakticira. Ali jezik godine 1990. njemački filozof Vittorio jezna nužda ne zaostati, da bi se na taj je primarno ono što govori prirodna Hosle, rođen u Milanu, rekao je: način uobće stvorili izgledi za život i jezična zajednica, i samo će prirodne «Ako se u vašoj zemlji probiju preživljavanje svih - nu odjednom je jezične zajednice biti u stanju jedne s snage koje Sovjetskomu Savezu baš taj zakon postao ujedno i prijetnjom drugima izgraditi ono što ih sjedinjuje i najviše žele da postane kao zapadn- životu i preživljavanju svih. što prepoznaju u drugomu... jačke države, onda se pribojavam triju Multinacionalne kompanije, iza ko- U pogledu množtva znanstvenosti, stvari. Kao prvo, vaš će se nacionalni jih stoji sila i moć Ujedinjenih koja se u kulturnim jezicima i u ponos slomiti na dugo vrijeme - sa Američkih Država, nastoje kolonizirati jezičnim kulturama svih naroda javlja starim poznatim opasnostima koje pro- sav svijet, da bi prigrabile njegova bo- iz njihovih vlastitih tradicija i blaga, to izlaze iz takva zbivanja. Koliko god je gatstva. U tomu su im kolonijalnomu je upravo drugost, ponovno prepozna- nacionalizam, apsolutiziranje interesa

17 vlastite nacije na štetu legitimnih interesa drugih nacija, moralno bezvrije- dan i politički opasan, toliko je neo- Ocu U BOLNICI sporno dajedino patriotizam (kojega se Višnja SEVER Tomislav PEĆARINA ne će moći odreći niti nekadašnja univerzalna država) može motivirati na Maček se Toliko ova bijela šutljiva soba podsjeća na ono kolektivno transcendiranje vlasti- smiče robiju, tih partikulamih interesa bez kojega se vuz plot. a lagani bolničarev korak na uzničara - špijuna. ne mogu svladati ozbiljne opasnosti Na prozoru rešetke, hrana po šabloni današnjice... gubitak nacionalne časti V hiži (kažu dijeta), mogao bi se preobratiti u šovinizam... kričiju dani svedj' isti zabluda je vjerovati, da je povijest je god. - robija bez pendreka, a s mirisom fenola došla svome kraju. Vjerojatno ste čuli i natrijuma. za tu tezu Francisa Fukuvame, službe- nika američkoga State Departmenta, o Ti si spet kojoj se prošle godine (1989.) po- vuz nas Bolničar ima prazan pogled kao stražar u drobno razpravljalo u SAD-u i Zapad- kaj ne? pohodu kroz ćelije, noj Europi: s približavanjem dviju pob- a liječnik poput upravitelja kaznione pita jedničkih sila, s pobjedom zapadne de- samo škrto, Zakaj bi mokracije, nadvladana je opreka tih kao sa sjetom. moralo prejti sustava, a time naposljetku i okončana Dodje ti da lažeš i kuneš i tifus i medicinu povijest (F. Fukuyama, The End of His- baš se? i crijeva što bubnjaju podmuklo bolnom tory ?, The National Interest, Summer operetom. 1989, 3.-18.)... Pomislimo li na sasvim Življenje nove zadaće, radikalne promjene u je žmehko našem kategorijalnom i vrijednosnom kaj ne? Kako su mrski svi ti sulfati i streptozoli, sustavu, koje će u slijedećim desetl- griz bolnički gutaš bez teka kao robij aški grah. jećima biti na dnevnom redu povijesti, Zakaj bi Katkad u skepsi pogledaš s čežnjom na onda Fukuyamina teorija djeluje djelo- moralo prejti obližnju mrtvačnicu mice neukusno a djelomice sablastno» i zažcliš pusto da si već nitko - posmrtni prah. (Vittorio Hosle, Filozofija ekološke baš se? krize, MH, Zagreb 1996., str. 16.-19.). Tebe smo Plahte bijele i dodadne, robijo s osudom Globalizacija ne podnosi države- imele spiruheta i bakcila! narode ni ustanove državnoga su- tak jako radi. Čekati, čekati (koliko) da se završi Kalvarija: vereniteta. Svijestni narodi daju odpor u zgužvanom odijelu s prestrašenom energi- kozmopolitizmu i globalizaciji, koje Turen si bil i stup jom im nameće zakon tržišta. Globalizacija starca je kao plimni val zahvatila i nas. Ako ne s Tobom smo skup i otpusnicom - otkaz na griz i streptozole želi izgubiti svoj nacionalni i državni živele vu nadi. identitet, Hrvatskoj je potrebno više ili na tvrdoj nosiljci pod beskrvnom plahtom P.S. Josip Sever, državotvorna rodoljublja i domol- na put u nepovratno, na groblj e Sveta Marij a. jublja, više nacionalnoga. Inače će, politički zatvorenik kako reče Carl Gustav Strohm, Hrvat- Lepoglave 1946. Zarazna bolnica u Sisku, studeni 1949. O ska ostati bez Hrvata ili Hrvati bez Hrvatske. •

18 HRVATSKI KRALJ ZVONIMIR I PAPA GRGUR VII. (20.)

najstarijemu zagrebačkomu ob- Piše: skoga nadbiskupa. Prva briga bana panon- redniku prozvanom MISSALE ske Hrvatske morala je biti, da s bizant- ANTIQUISSIMUM (MR165), a Tomislav HERES skim carem i papom uredi položaj bro- pisanu negdje na prijelomu XI. -XII. st. za jnoga kršćanskoga pučanstva, što ga je uporabu novoosnovane zagrebačke bisku- Carstvo zajedno sa zemljom odstupilo i nekih drugih mjesta obstojao neprekidno svojim pobjedonosnim protu avarskim pije, nalaze se ostatci liturgijskih obreda od doselidbe Hrvata, kako su već tvrdili bivše srijemsko-sisačke crkvene pokra- Šišić i neki drugi povjestnici i ako mu je saveznicima. Papa Ivan IV. godine 641. jine, kojima sličnih nema nigdje na zapadu pučanstvo sačuvalo kršćansku vjeru, ob- šalje Hrvatima poslanstvo pod vodstvom (na primjer obredi krštenja i blagoslova redne knjige i brinulo se za svećenike, tko opata Martina. Hrvati su dali kršćanima vode na Bogojavljenje). (Iz tih se obreda, može razborito zanijekati, da i vlaško - podpunu slobodu, da žive po vjeri otaca. smatra Sakač, ne smije zaključivati na ari- uličanska crkva sv. Marije potječe iz doba Nema ni mučenika niti ikakova drugoga jansko krivovjerje u Hrvata. Mi pak sma- doselidbe Hrvata i prvih početaka traga ili spomena, da bi Hrvati priječili tramo, da su ti obredi indo-iranskoga panonsko-hrvatske Banovine? Drugim širenje kršćanstva i među hrvatskim podrijetla, koji su se zadržali u Hrvata i riječima, panonsko-posavski Hrvati prvi pučanstvom. nakon pokrštenja. Tvrdnja Tome Arci- put su upoznali Presvetu Djevicu Mariju Zagrebačka okolica bila je u dosta po- djakona, da su Hrvati došli u današnju dona tlu današnjega Zagreba, na području voljnom položaju, jer su je dobre rimske movinu kao kršćani arijanci, nije bez te- banskoga grada ili Griča. Vicus Latino- ceste povezivale sa Siskom i Dalmacijom. melja). Ovi obredi potvrđuju mišljenje rum sa svojom crkvom sv. Marije bio je za U Hrvatskomu Zagorju nema nijednoga Šišića i drugih izpitivatelja, da je na gornju Hrvatsku neka vrsta Betlehema, u staroga rimskoga naziva mjesta - znak da području Panonske Hrvatske i nakon avar- kojemu hrvatski Banovi poput mudraca s ni kršćansko pučanstvo nije ostalo koje ih skoga pustošenja ostalo kršćanskoga iztoka nađoše Dijete s Marijom, majkom je poznavalo, ali zato imamo dvije labud - pučanstva. Njegovom, padoše ničice i pokloniše mu rječice, Krapinu i Krapinicu i labud - grad Spomenuti zagrebački obrednik spo- se. Krapinu sa špiljom proročice. Nije čudo, minje crkvu sv. Marije i crkvu sv. Stjepana ali se tu uvriježio kult labud - djevice Prvomučenika. Prva je, kako je izpitao Krapine. Za osnutak Zagrebačke biskupije Ivan Krstitelj Tkalčić, nekadašnja crkva navodi se kao razlog želja kralja La- sv. Marije u Vlaškoj ulici, koju su godine dislava, da bi «biskupovo nastojanje opet 1241. opustošili Tatari, a od druge se još privelo na put istine one, koje je zabluda nalaze ostatci u kapelici nadbiskupskoga idolopoklonstva otuđila od štovanja pra- dvora. Budući da se iz izprave kralja An- voga Boga». Šišić je lijepo dokazao, da se drije II. iz god. 1217. dade zaključiti, daje to ne smije razumjeti doslovno, ali crkvu sv. Stjepana sagradio kralj Ladislav, dopušta, daje na području nove biskupije, obrednikom MR 165 konačno je us- udaljenom od crkvenih središta u Splitu, tanovljeno mnijenje Tkalčićevo, da je Radionica (VIII. st.) Kninu i Akvileji «cvalo različito nekadašnja vlaškouličanska crkva sv. praznovjerje sjećajući na poganstvo i Marije obstojala i prije godine 1093.-4., to U Zagrebu će se odmah nakon ustrojbe idolatriju«. Važna je i jedna napomena jest i prije no što je bila osnovana zagre- posavsko-hrvatske Banovine, to jest Šišićeva, da se zagrebačka biskupija iz- bačka biskupija. Nakon njezina osnutka, zadnjih godina vladanja cara Heraklija prva zvala zagorskom (zagoriensis) - kako prvi zagrebački biskupi nisu odmah (610. - 641.), zbivati isti tijek pokršta- «možda jedan mig, da je baš u Zagrebu imali svoje stolne crkve, jer se njezina vanja (točnije rečeno: pokatoličenja) kao bilo najviše ostataka poganstva«. Sada izgradnjastavljatekutijek XII. st., apo iz- dolje u Splitu, gdje je u sedmom stoljeću kad znademo, da Krapina znači Labu- pravi kralja Andrije II. od god. 1217. bila nadbiskup Ivan Ravenjanin pretvorio dica, žena - proročica, to postaje veoma upravo te godine i posvećena, od godine Dioklecijanov mauzolej u crkvu «slavne vjerojatnim. 1093. - 1094. do godine 1217. crkva sv. Djevice« (gloriosae Virginis) i onda zašao Osnutkom zagrebačke biskupije i Marije služila je i za stolnu crkvu. među Hrvate, saveznike Heraklijeve, da ih podignućem vlaškoveske crkve sv. Marije U Vlaškoj ulici ili onda još vesi obsto- nagovori na pokatoličenje. Porfirogenet makar samo i privremeno na dostojanstvo jala je dakle još prije osnutka zagrebačke izričito iztiče, da su panonsko-hrvatski ar- prvostolnice, štovanje je Majke Božje biskupije crkva sv. Marije i u njoj se rabio honti (banovi) bili u svezi s dalmatinskim tako ojačalo i po Zagorju se tako širilo, da stari obred bivše sisačke biskupije pre- arhontom (vladarom) i priznavali mu je zauvijek i s korijenjem uništeno plavljene na koncu VI. st. od Avara i njiho- počastno prvenstvo. Znademo i to, da je si- štovanje labud - djeve, Karapet - Krapine, vih saveznika. Sakač zaključuje: Ako je sačka biskupija nakon razoritbe Sirmija ako ga je još štogod i gdjegod bilo. Iz zagrebački Vicus Latinorum poput Siska god. 582. podpala pod solinsko - split- Vlaške vesi osvojila je Marija i Gornji

19 Grad i bivše «slavuj - brdo» - Kaptol, gdje skim jezikom, nego indoiranskohrvat- U stepama Euroazije u pradavnim se su joj posvećene i prvostolnica i župna skim. oblikovala kulturna zajednica nazvana crkva sv. Marije. A i u Hrvatskomu Za- O povezanosti krapinske legende o skitskom ili skitsko - sibirskom. Iztočna gorju je slavlje Majke Božje podpuno. Na trojici braće Čehu, Lehu i Mehu s granica skitskoga svijeta - Mongolija - domak razvalina staroga grada Krapine i kijevskom legendom o trojici braće Kiju, nadovezuje se na starokineski kulturnopo- njegove opustjele špilje diže se Trski vrh s Ščeku i Horivu i armenskom legendom o vijestni sustav. Središnji dio, stepe Kazas- prošteništem Majke Božje Jeruzalemske. trojici braće Kuaru, Melteju i Horeanu tana i sjevera srednje Azije, usmjeruje se Nedaleko labud - rječice Krapine, nekada piše dr. EVGEN Paščenko u svojoj knjigi na kulturu Horezma i Baktrije koja je možda svete rijeke, privlači Majka Božja Etnogeneza i mitologija Hrvata u kon- ulazila u staroiranski svijet imperija Bistrička svake godine na tisuće ho- tekstu Ukrajine (Zagreb 1999.). Bez ob- Ahemenida. Zapadna su područja, gdje su dočastnika. U zagrebačkoj Vlaškoj vesi ili zira što je ta knjiga pisana sa slavističkoga prevladavali izvorni Skiti i kasnije njima ulici nestalo je nakon tatarskoga pus- motrišta, u njoj će pristaše indoiranske srodni Sauromati ili Sarmati, predstavljala tošenja godine 1241. prastare crkve sv. teorije o podrijetlu Hrvata naći dra- stepske i šumo - stepske prostore iztočne Marije, ali s crkvom nije nestalo i štovanje gocjenih podataka, koji spomenutu teoriju Europe i Predkavkazja. U drugomu ti- Majke Božje. Usredotočilo se ono za cijeli potvrđuju kao znanstveno najutemeljeniju sućljeću prije Krista i u početku prvoga ti- Zagreb na središnjem Kaptolu. Nakon teoriju o podrijetlu Hrvata. sućljeća prije Krista, odnosno u brončano stoljeća područje Vlaške ulice dobiva doba, sjevernoiranski narodi u iztočnoj ponovno crkvu sv. Marije, velebnu ba- Europi razseljavaju se na velikomu pros- ziliku Gospe Lurdske, kraljice Hrvata. U toru od Dnjestra do Urala, od rijeke Kama srdačnomu štovanju Majke Božje složili srednje Oke, dakle na Uralu, do prikas- su se svi narodnostni slojevi od kojih su pijskih sjevernokavkazkih stepa i sve do Krima. nastali južni Hrvati: i antsko - araratski i iranski i «vlaški» ili latinski. Sarmati su kao i Skiti pripadali istoj Svoju razpravu Krapina, Kijev, iranogovornoj skupini nomadskih naroda. Kako piše Herodot u svojoj Povijesti, sar- Ararat Stjepan Krizin Sakač završuje matske su zemlje obuhvaćale stepe od ovim riječima: rijeke Tanais (nižni Don) sve do Priuralja. «Naši Krapinčani smiju se s pravom Sarmati su se postupice pomicali od iztoka ponositi ne samo svojim predpotopnim prema zapadu. Njihovo jako širenje s iz- čovjekom, nego i s Čehom, Lehom i Me- toka počinje krajem IV. st. i početkom III. hom, s krapinskom Bijelom Labudicom prije Krista, kada oni izlaze na političku Zabat s prikazom Krista (XI. -XII. st.) sestrom Krapinom i s njezinim pro- pozornicu iztočne Europe kao velika vo- ročištem ispod staroga grada. U tom ob- jnička snaga. Već sredinom I. tisućljeća Problem podrijetla Hrvata, veli liku taje priča posve njihova. Kalup je do- prije Krista Sarmati su zauzimali goleme Paščenko, jedan je od najstarijih i duše istočnjački, donesen prije 13 stoljeća prostore od Dona prema Kaspiju. araratsko - kavkaskim slojem hrvatskoga najzanimljivijih problema u znanosti. Tra- Od plemena sarmatskoga naroda iz an- naroda preko Kijeva i Krakova u Hrvatsko govi imena Hrvat razsuti su na cijelomu tičkih izvora poznati su nam Jazigi, Rok- Zagorje, ali izgradnja priče je domaća, lo- ukrajinskomu području i nazočni su u solani, Alani i Aorsi. Razseljavajući se iz- kalna, alarodijsko - hrvatska. To je isto različitim vremenima od skrajnjega jugo- među Dona i Dnjepra, ta su plemena u tako 1.300 - godišnja (u ovoj godini iztoka Ukrajine, odnosno priazovsko - početku I. stoljeća po Kristu prešla Dunav, 2.000., kada ovo pišem, već je 1.360 - go- crnomorske stepe, pa sve do zapada od- a sredinom II. st. po Kristu već su živjeli u dišnja) baština južnih Hrvata kao i iransko nosno do Karpata. Upravo bismo taj pra- dolini rijeke Tise u Karpatima. Prvi su od bansko dostojanstvo, vazmeni krijesovi, vac od Dona do Karpata uvjetno mogli Sarmata prema zapadu pošli Jazigi. Sredi- spominjanje huda i huća u opreci s Bo- obilježiti kao smjer kretanja selidbenoga nom i krajem II. st. prije Krista prema za- gom i Božićem. Sve to potječe iz prvih tijeka narodnoga imena (etnonima) Hrvat. padu polaze i Aorsi. Zajedno s Rok- početaka hrvatskoga narodnoga života u U pisanim je izvorima zabilježeno, da se solanima oni napadaju pridunavske pok- lijepoj južnoj domovini baš kao i glavni na tom prostoru ime Hrvat pojavljivalo u rajine Rimskoga Carstva. Jedno su dijelovi bijeloga Zagreba s imenima Grad, vrijeme Aorsi bili u savezničkim svezama Tuškan, Zagrab, a s njima i vlaškouličan- razdoblju od II. i III. st. do X. st. našega s Rimljanima. U drugoj polovici I. st. po ski kult sv. Marije. Romantična Krapina, doba. Nu ustanovljeni spomenici još ne Kristu vođe Aorsa, koji su se nazivali care- Labudičin grad, slavni je kutić hrvatske znače konačnu vremensku granicu mo- vima, kovali su novac u grčkoj koloniji zemlje, koji je najžilavije čuvao svoje do- guće nazočnosti narodnostne skupine koja Oliviji. Sarmatski Alani u I. st. po Kristu maće predaje i vazda bio najuže sjedinjen stoji iza tog imena. pojavljuju se u stepama sjevernoga s panonsko -hrvatskim banovima, tim ču- Ime Hrvat u različitim je oblicima na- Kavkaza i u II. st. prevladavaju u sjever- varima i nosiocima hrvatske državnosti zočno u dugomu vremenskomu razdoblju nomu Pricrnomorju. kroz punih trinaest stoljeća.» i na golemu prostoru od Dona do Karpata. Među iranogovorne narode spadaju Krapinska priča o Čehu, Lehu i Mehu Paščenko smatra, da je narodno ime Hrvat također Kimerijci i Anti. Ime Anti dokazuje, da Hrvati u VII. st. po Kristu jednim dijelom svoga nastanka i podrijetla najčešće se objašnjava kao iranski naziv nisu govorili ni praslavenskim ni slaven- bliz staroukrajinskomu imenu Rus'. povezan sa staroindijskim antah (kraj,

20 konac, završetak; an tijah: onaj koji pre- podjele družtva, svemira i svijeta bogova. tičkopravnim i religijskomagičnim meto- biva na kraju). Ljudi su se dijelili na tri družtvene sku- dama, suodnoseći se s vrhovnim U znanosti je danas najviše prih- pine: služitelje kulta (žreci), vojnike i božanstvima kozmičke nadnebeske sfere. vaćeno, da iranogovornoj skupini naroda radni dio stanovništva. Svemir pak na tri Ta su božanstva izražavala magične i pripada i ime Hrvat. To se ime povezuje i s područja (sfere): gornje (podnebesko), pravne metode kozmičkoga pravnoga praindoeuropskim jezičnim podrijetlom. srednje (između neba i zemlje) i dolnje poredka. (pod zemljom). Bogovi gornjega sloja U indoiranskoj mitologiji takvi su bo- Sjeverno je Pricrnomorje antičkoga povezivali su se s podnebeskom sferom i govi bili Varuna i Mitra, u iranoarijskoj doba od VII. do VI. st. prije Krista pred- sa žrecima, bogovi srednjega sloja s pros- Ahura - Mazda i Mitra. Oni su zbog pre- stavljalo svojevrstnu arenu borbe iranstva torom između neba i zemlje i s vojnicima, pletanja tradicija i uzajamnoga i njegovih različitih odnosa s helenstvom a dolnjega sa zemljom i podzemnim svije- primorskih grčkih kolonija. U tim se tom odnosno s rodovskim obćinama. prožimanja imali uzporedbe s odgovara- područjima pojavljuju Kimerijci i Skiti jućim božanstvima indoiranskih i sjever- Najstarija indoeuropska tročlana kao najstariji iranogovorni nomadi euroa- noiranskih naroda. U ovih zadnjih pred- struktura družtvene, kozmičke i sakralne zijskih stepa, a veoma rano pojavljuju se i stavnika iranojezičnoga prostora u mjes- razpodjele konačno se staložila u I. ti- Hrvati. To dokazuje grčki nadpis u topisju, narodopisju, nazivima kraljeva, sućljeću prije Krista. Poznato je iz Tanaisu na Donu, gdje je zabilježeno ime bogova pa čak čitavih državnih tvorevina Rigvede, da su Arijci bili poklonici vatre, Horovatos. U traganju za iranskim ko- i naroda često se sureću nazivi glasovne njihove religijske predočbe ujedinjavale rijenima imena Hrvat posebice su važni (fonetske) skupine, koja mijenja pojam stari nazivi, koji imaju slični temelj HOR, KOR, HUR i t.d. Božanstvo Harvat. HORS, poznato iz starokijevskih izvora, Skite, koji su iz Irana došli u ukrajinske doneseno je na prostore današnje Ukra- stepe, smatraju potomcima Arijaca. Arijci jine s područja iranojezičnih naroda. bijahu malena plemena, stočari - nomadi. Većina izpitivatelja to božanstvo pove- Ta su se plemena okupljala u saveze, što je zuje sa sunčanim božanstvom iranskih stoljetni stepski zakon. Družtveni su te- plemena. Imenom Horasan nazvana je iz- melj Arijaca bile patriarhalne obitelji na točnoiranska zemlja u kojoj se diže sunce. čelu sa starješinama. Nekoliko obitelji Kako neki misle, ime božanstva Hors činilo je gramu (naselje, obćina, ali i vo- nastalo je od perzijskoga Kors (Koršid), jnički odred; riječ grama nalazi se u ko- što je značilo Sunce. rijenu riječi gromada, koja prvobitno Božanstvo Hors, veli Paščenko, znači: družtvo, skupina, ljudska skupina). održalo se u družtvu koje mu se klanjalo i Nekoliko obćina činilo je pleme odnosno uzelo njegovo ime za svoje narodno ime. vis (ves), to jest selsku gromadu sa Korijen HOR u narodnomu imenu Hrvat, zemljom. Na čelu grame odnosno visa bio prepdostavlja Paščenko, odraz je mije vođa, koga nazivahu kraljem ili carem. toložkih predočbi, u prvomu redu imena Najbliži vođi odnosno kralju bila je osoba nekoga vrhovnoga božanstva, nebeskoga odgovorna za duhovne (vjerske) obrede ognja, Sunca. Narodno ime Hrvat povezane s božanstvom Purohita (Pe- povezano je upravo s mitoložkim svjeto- run?). Na narodnim zborovima (SAUI- Lik hrvatskog dostojanstvenika (XI. st.) nazorom nositelja toga imena. Ta se TIMA, saborima) odlučivalo se o svrga- povezanost s prastarim mitom tijekom vanju nepoželjnoga vođe odnosno kralja i su sastojke klanjanja vatri, suncu, svetim vremena gubila prelazeći u znak određe- izboru drugoga. Rat je bio svagdašnje za- vojničkim kolima, konju, oružju, svetoj noga sloja družtva koje je sa suncem, s ne- nimanje Arijaca, a označavao se nazivom kravi. U vjerovanjima starih Iranaca beskim svijetlom, s kozmogonijskom koji je u prijevodu sa sanskrta značio posebnu je ulogu odigrao za sve Indoeu- simbolikom povezivalo pojam u prvomu borbu za krave. ropljane značajan kult vatre. Najkasnije u redu ratne snage. Paščenko smatra, da bi u pokušaju od- početku prvoga tisućljeća prije Krista Ime Hrvat treba gledati kao kultni krivanja sadržaja imena (etnonima) Hrvat stare se predočbe povlače predzaratus- znak. Korijene toga imena valja tražiti u trebalo rabiti mitoložki ključ, jer se on na- trovskoj religiji abstraktnoga božanstva osobinama duhovnosti, u družtvenomu dovezuje na težnju za pronalazkom odjeka AHURA - MAZDE, koji je poosobitba poimanju čovjeka indoeuropskih sredina. družtvenih svjetonazora u imenoslovju (personifikacija) dobra, pravde, svjetlosti U doba patriarhata s kultom mužke snage (etnonimiji). Mitologija je, veli on, jedna i suprotnost demonu AHRIMANU iza širio se i kult boga - vojnika, kult oružja, od najvažnijih značajki arhaičnoga života. kojega su stajale snage zla. konja, Sunca - kotača i nebeske vatre. Vo- Tu bi njegovu upozorbu trebalo uzeti u ob- U gratbi družtva vodeću su ulogu imali jnički odličnici klanjahu se božanstvu zir, jer mit - kako kaže njemački filozof žreci, kraljevi, vrhovni duhovni svećenici, Sunca ili Horsu, čije ime od pamtivijeka Riidiger Bubner - leži u temelju povijest- sakralizirani vođe. Oni su se naslanjali na bijaše Hor i koje se suodnosilo u kozmo- noga načina mišljenja. obćinskorodovske starješine i poglavare gonijskomu mitu s nebeskom vatrom, Za svjetonazor prastarih Indoeu- velikih rodbina. Ovaj družtveni sloj osigu- Suncem. Jedan od mnogobrojnih totema, ropljana bio je značajan tročlani model ravao je redovito djelovanje družtva poli- koji je predstavljao Sunce, bijaše sveti

21 pas po imenu Hort. U hrvatskomu gradba HARA(U)VA-T. Na temelju ar- dade uzporediti s iranoarijskim pralikom folkloru to je vukodlak, psoglavac. heoložkih podataka može se zaključiti, da zaratustrovskoga Ahura Mazde. Dažbogu Hrvatsko je ime doneseno u predjele su Hrvati pokrivali čitavo područje je najbliži iranski bog Mitra. Iza Svaroga i sadašnje Ukrajine u valovima velikih mi- današnje Ukrajine. njegovoga sina, cara Sunca Dažboga bio gracija iranogovornih naroda. To ime je Narodno ime Ros - Rus, smatra je bog Perun, pobjednik zmaja, zatim označivalo određenu družtvenu skupinu, u Paščenko, vuče korijene kao i narodno ime Svarožić koji je predstavljao ostvarbu nebeskoga svijetla - ognja (svijetla kao prvomu redu vojničke odličnike određe- Hrvat s gotovo istih područja odakle pot- takvog). Perun je sličan indoarijskomu noga naroda. Iransko ime Horovatos ječe i ime Hrvat. Možda su, zaključuje on, božanstvu Indri. zabilježeno je u Pricrnomorju u II. i III. st. Rusi i Hrvati dvije grane istoga in- po Kristu. Paščenko narodno ime Horovat doarijskoga korijena razprostranjena na Po kijevskoj legendi o osnutku Kijeva, izvodi iz imena božanstva Hors, golemu prostoru plemenskih selidbi. Na- koju je zabilježio ljetopisac Nestor, u zaključivši, da je narodno ime Hrvat zivi Ros, Roks, Ras, Rakš, Rokš, Roš, zemlji Poljana bijahu trojica braće. Jedan veoma staro. U svezi s tim Paščenko pove- Ruš, Aors, Araks i Arsi slični su na- se zvao Kij, drugomu je bilo ime Šćek, a zuje ime Hrvat s narodom Kara iz jednoga zivima Hors, Horos, Horvat. Treba trećemu Horiv. Imali su sestru, koja se iranskoga vjerskoga spjeva te Kuretima ili zvala Labud (Lybid'). Koribantima Tome Arcidjakona, ističući naglasiti neke fonetske podudarnosti u Kij je sjedio na gori gdje je sada uzvoz važnost fonetske skupine kur, kor, hor i imenima Ros - Rus - Hrvat. Ime Rus po- Boričiv, Šćek je sjedio na gori koja t.d., koja se često susreće na se sada zove Šćekavica, dok je Ho- golemomu prostoru. Još u XV. riv sjedio na trećoj gori koja se st. talijanski humanist Mario zove Horevica. Na prostoru Galeotto Hrvate naziva Kure- Kijevske države i grada Kijeva tima. poznata su i imena rijeka s osno- Kako predpostavlja vom HOR. Mjestna imena s osno- Paščenko, širenje imena Hrvat s vom KIJ - KIJEV nalaze se i na iztoka na zapad kao da ocrtava prostoru današnje Hrvatske. Iz put Sunca. Selidba toga imena starokijevskoga doba poznat je na- značila bi put za suncem, a ziv župa, koji se u ukrajinskomu današnji su Hrvati možda jedini jeziku izgubio, ali je sačuvan u živi narod koji je to arhaično ime Hrvata. očuvao. To se ime na dugu selid- benomu putu sdad pojavljivalo Hrvati su, što dokazuje sad nestajalo obilježavajući kijevska legenda, igrali važnu ulogu na ukrajinskim prostorima. cijeli niz mjestopisnih pojmova. Nin - Crkva Sv. Križa Njegova čvrsta zapečaćenost na U legendi su Hrvati povezani s božanstvom Horiv, u čijemu se široku prostoru govori o njegovoj pripad- javilo se kasnije od imena Hrvat, ali su ti imenu nalazi korijen HOR. Na nazočnost nosti snažnim nositeljima. nazivi zvukovno srodni. Dva imena, Hrvat Hrvata u Ukrajini upućuju imena rijeka i i Rus, upućuju na prastari indoarijski kult Ukrajinski put Hrvata počinje u mjestna imena s osnovom HOR. Na njih vrhovnoga božanstva Sunce (Hors). Pricrnomorju. Na ukrajinskomu su pros- nailazimo u staroukrajinskim ljetopisima, toru iranojezični narodi osim arheoložkih Iranojezična plemena Alani, Aorsi, a neka su se sačuvala i do danas. Na te- tragova ostavili i tragove u rijekopisju (hi- Roksolani, Rusi, Hrvati i Anti pripadali su melju svega ovoga Paščenko predpostav- dronimiji). Korijen imena glavne rijeke istoj jezičnoj i obrednokulturnoj velikoj lja, da je narodna skupina s imenom Hor- priazovske kulture Donje Dan, što u iran- obitelji. Pripadajući istomu svjetonazor- vat bila ne samo jedna od vodećih, nego i skim odnosno skitskosarmatskim jezi- nomu mitoložkomu krugu, nazivi Hrvat i sastavni dio oblikovanja ukrajinskoga veliku vodu. Ros - Rus mogle su biti različite inačice cima znači Indoiranski tra- naroda i subjekt njegove kasnije povijesti govi očiti su u nazivu rijeke Donjec, koji je imena srodnih božanstava. U temelju povezane s nastankom i djelovanjem nastao od osetinskoga don (voda). Taj imena Ros i Hrvat treba tražiti isti pojam jezgre staroukrajinske države. iranski temelj ima odjeka i u auktora an- povezan uz naziv vrhovnoga nebeskoga tičkoga doba, koji spominju Tanais kao ta- božanstva sunčanoga kruga. Naziv Ros - Za izpitivanje podrijetla Hrvata, piše dašnji naziv rijeke Don koja se ulijevala u Rusj kao ime indoarijskih plemena Paščenko, Karpati su iznimno važni i Azovsko more i grčkoga grada na njezinoj Pricrnomorja bliz je staroindijskomu nezaobilazni. Jedan od najstarijih obali na mjestu grada Azova. U grčkim iz- rukša, što znači svijetao, jasan. S tim se pokušaja tumačenja narodnoga imena vorima II. i III. st. spominje se Horouathos nazivom povezuju i nazivi Aorsi, Roksi od Hrvat povezuje ga s imenom Karpata. kao staro ime rijeke Horvatos iz porječja čega je proizašlo i Rusj. Karpi je ime jednoga plemena, koje je Tanaisa, jednoga od pritoka rijeke Don. Bog neba Svarog, otac boga Sunca živjelo na području Karpata (korijen riječi Zapis pronađen u Tanaisu potaknuo je (Dažboga i ognja) Svarožića, ima zajed- karpi: stijena sačuvan je u albanskomu poistovjetbu imena rijeke Horovatos s nički korijen s indoarijskim bogom nebe- jeziku). Od imena Karpati, smatraju neki narodnim imenom Hrvat kao iranskim ske vatre Varunom, a korijenski se podu- iztraživači, nastalo je ime Harvate kako imenom. Izpitivači su se složili u posto- dara sa staroiranskim «Svaroga» (nebo). se nazivalo stanovništvo karpatskoga janju sveze između imena Horovatos i Njegova je uloga slična ulogi in- područja. iranskoga podrijetla, na što je upućivala doarijskoga nebeskoga boga Mitre. Čak se (nastavit će se) • KOMUNISTI IZ HRVATSKE I HRVATSKA DRŽAVA (XIII.) KOMUNISTI SU ISKORISTILI HRVATSKO-SRPSKI SUKOB

zaslanik Vrhovnog štaba NOP Piše: NDH još 4 korpusa, jedna divizija, 32 odreda, Vladimir Popović, javlja brigade i dvije pukovnije četnika. Na či- Tomislav JONJIĆ 29. studenoga 1941. o neuspje- tavu području NDH, kroz četničke je re- lim pokušajima da se narod u Hrvatskom dove prošlo oko 100.000 ljudi, od kojih Zagorju potakne na borbu protiv ustaša. tavak agresivne srpske hegemonističke je 98% Srba. Pred kraj rata, većina njih je "U tom nastojanju," kaže on, "koje je išlo politike. jednostavno i bez većih teškoća prešla u 4 do provociranja sukoba između hrvat, Nakon njemačkog napada na SSSR, partizane. seljaka i ustaša (slanjem odreda u skoro stvar se još više zaoštrila. Fra Dominik Desetljećima je prešućivana čin- sve hrvatske srezove), izgubili smo dosta Mandić piše 2. rujna 1942. M. Martino- jenica, da su prve pokolje zametnuli Srbi, ljudi, zato što politički nije bio pri- premljen teren iako su nas drugovi iz tih krajeva obavještavali (lažno) da će hrvatski seljaci podupirati akcije partizana. No, to ne znači da su zagorski seljaci us- taški raspoloženi ili orijentisani".1

U kasnijoj fazi, u partizanskoj će se propagandi uvećavati udio Hrvata u partizanskim postrojbama, odnosno - kako je u izvješću Titu 18. svibnja 1942. na- pomenuo Kardelj - isticat će se borbe u Hrvatskoj i Sloveniji, da bi se pariralo Draži Mihailoviću. Hrvatsko je pučan- stvo, međutim, još uvijek bilo privrženo vlastitoj državi, makar j e iz dana u dan ra- slo nezadovoljstvo prilikama, koje su u njoj vladale.

Korijeni hrvatsko -srpskog rata Momčilo Đujić s talijanskim časnicima Višedesetljetne napetosti u hrvatsko- srpskim odnosima dodatno su se vicu kako su nakon ulaska Rusije u rat koji su pritom uživali znatnu potporu zaoštrile uspostavom Banovine Hrvat- "Srbi se redom počeli buniti i rušiti novu talijanskih čimbenika, ponajprije vojnih ske, kad je među Srbima spontano nastao Pavelićevu državu. Nastala je po svim dužnosnika, među kojima je bio priličan snažan pokret koji je prijetio da će čak i krajevima borba: veoma divlja i okrutna. broj onih, koji su i sami sudjelovali u oružjem spriječiti bilo kakvu autonomiju Istini za volju, mora se priznati, da su krvavim pohodima uglavnom na civilni 5 Hrvatske. Niz krvoprolića u travanjskom komunisti, i neki elementi četnički prvi živalj. ratu, prigodom kojih su četnici i srpske počeli sa nasiljima i ubijanjem nedužnih Sve i da su (protivno logičnoj težnji 3 postrojbe u sklopu redovite jugoslaven- ljudi, osobito u istočnoj Bosni". da sačuvaju mir i tako učvrste svoj ske vojske masakrirali hrvatski civilni Tijekom rata, na području BiH je os- položaj) htjele, hrvatske vlasti u prvo živalj, opravdavanje hrvatskom izdajom novano 14 četničkih korpusa, 76 brigada vrijeme nisu mogle poduzimati kakve Jugoslavije, a zapravo je bio logičan nas- i dvije pukovnije, a na ostalom području opsežnije progone, jer još nije postojala

1 ZNOR, II/2, dok. 42, s. 84-86. 2 ZNOR, H/4, dok. 60, s. 135. 3 HAIV, 1985., 213-214. 4 Bleiburg 1945.-1995. Zbornik radova međunarodnog znanstvenog skupa, Matica hrvatskih iseljenika, Zagreb, 1997., 24-34. 5 Prema nekim (čini se, ipak, pretjeranim) procjenama, talijanske su snage na području Slovenije, NDH i Crne Gore ubile oko 300.000 ljudi. Za ratni su zločin poratne jugoslavenske vlasti osumnjičile 743 osobe, a imena njih 206 objavio je hrvatski tisak 1997. (Usp. Armando Černjul, Ratni zločinci izmakli su sudskoj pravdi, Večernji list, Zagreb, 15. lipnja 1997., 16-17.) izgrađena organizacija vlasti, a kamoli tovano ponašanjem hrvatskih vlasti. Je- kalno" očistiti gradove i popuniti ih izgrađena, ustrojena i naoružana vojska. dan od ključnih dokumenata u tom "svežim srpskim elementom", te izraditi To priznaje i visoki partizanski dužnos- smjeru, projekt banjolučkoga odvjetnika plan čišćenja ili preseljavanja seoskog 1 nik, R. Bulat. i kasnijega člana četničkoga Centralnoga pučanstva, radi stvaranja "homogenosti Američki znanstvenik židovskoga nacionalnog komiteta, Stevana Molje- srpske državne zajednice", dok pitanje podrijetla Ph. Cohen ističe: "Ustaški vića, datiran 30. lipnja 1941., polazi od muslimana, kao posebno teško pitanje, "gubitka države i slobode", odnosno masakri nad Srbima počeli su kao od- valja po mogućnosti "resiti u ovoj fazi". posljedičnoga uvjerenja da snagu države mazda. Između invazije sila Osovine na Mihailovićev naputak Đorđu Lašiću i Jugoslaviju 6. 4. 1941. i prvih maškara ne čini ni površina njezina teritorija, ni broj žitelja, ni bogatstvo, nego neovis- Pavlu Đurišiću od 20. prosinca 1941. ustaša nad Srbima (27. 4. 1941.) četnici nost i sloga. Stoga srpski narod ima precizira kako u ciljeve četničkih odreda su izvršili 11 neprovociranih masakra budućnost samo "u homogenoj Srbiji". ("Jugoslovenske vojske") spadaju i: nad hrvatskim stanovništvom (civilima). Likvidirali su ukupno 246 civila. Ustaške Tu homogenu Srbiju, koja bi obuhva- "... 2.) Stvoriti veliku Jugoslaviju i u odmazde počele su pak 27.4. uhićenjima tila "ćelo etničko područje na kome njoj veliku Srbiju, etnički čistu u grani- i masakrima nad 176 Srba kod Bjelovara. Srbi žive" (a tu bi, prema Moljeviću od- cama Srbije - Crne Gore - Bosne i Herce- Ustaški masovni teror značajno se nosno velikosrpskoj tradiciji uopće, spa- govine - Srema - Banata i Bačke. (...) povećao nakon 22. 06. 1941., kada su se dala Srbija, Makedonija, Crna Gora, is- 4.) Čišćenje državne teritorije od svih dogodila tri važna događaja: njemačka točna Hercegovina, sjeverna Albanija, narodnih manjina i ne-nacionalnih ele- invazija na Rusiju, partizanski ustanak sjeverna Dalmacija, glavnina Like, Kor- menata. (Sisak) i smanjenje snaga njemačkih duna i Banovine, veliki dijelovi Sla- 5.) Stvoriti neposredne zajedničke trupa koje su bile prebačene na Istočnu vonije, Baranja i bivša Drinska bano- granice između Srbije i Crne Gore, kao i frontu."2 vina, dok bi ostatak Dalmacije uživao autonomiju, moguće je postići prije Srbije i Slovenačke čišćenjem Sandžaka Otklanjajući talijansku argumenta- svega preseljavanjem pučanstva. Srbi od Muslimanskog življa i Bosne od Mus- ciju da hrvatska nasilja izazivaju pobune moraju imati hegemoniju na Balkanu, a limanskog i Hrvatskog življa. i nemir, uslijed čega treba proširiti tali- da bi to mogli imati, moraju imati he- jansku okupaciju, Lorković je upozorio 6.) Kazniti sve Ustaše i Muslimane gemoniju u Jugoslaviji.5 na to da je u isto vrijeme kad i u Hrvat- koji su u tragičnim danima nemilosrdno skoj, do pobune došlo i u Srbiji odnosno Program stvaranja homogene Srbije, uništavali naš narod. Crnoj Gori, gdje nema ustaša.3 opisan u Moljevićevu elaboratu zapravo 7.) Kazniti sve one koji su krivi za Švicarski generalni konzul F. Kaestli ne predstavlja nikakvu novost u srpskoj našu aprilsku katastrofu. 6 piše kako su "ispadi srpskih četnika u politici, nego se naslanja na čitav niz 8.) U krajevima očišćenim od narod- rano ljeto 1941. dali znak za borbu na programskih dokumenata koje su tije- nih manjina i ne-nacionalnih elemenata kom čitava XIX. i prve polovice XX. život i smrt između ustaša i svega izvršiti naseljavanje Crnogorcima (u ob- stoljeća sastavili odgovorni i utjecajni srpskoga". Uz to on napominje kako čin- zir dolaze siromašne nacionalno is- srpski politički i javni radnici. Slično jenica da su zločine započeli Srbi, pa je pravne i poštene porodice)."9 ustaški odgovor izvorno imao obrambeni vrijedi i za razmatranja generala Mi- U pismu Dragiši Vasiću, Moljević se značaj, ipak nije od odlučujućeg lutina Đ. Nedića, pod naslovom "Srbi i 4 u prosincu 1941. opet pozabavio razgra- značenja. srpske zemlje. Etnografski problem srpskog naroda",7, a isto se može kazati i ničenjem s Hrvatima: dok s drugim sus- za program Mihailovićeva četničkog jedima, zbog nedostatka vojničke snage, Genocid kao konstanta pokreta, sastavljen u rujnu 1941. nije moguće stvoriti svršen čin, "što se velikosrpskog programa Taj opširni dokument ističe kako je tiče našeg unutarnjeg razgraničenja sa U svakom slučaju, definiranje ve- cilj pokreta "omeđiti 'defakto' srpske Hrvatima, tu držimo da treba odmah, čim likosrpskoga programa nakon sloma zemlje i učiniti da u njima ostane samo se ukaže prilika, prikupiti sve snage i Jugoslavije tek je uzgredno bilo uvje- srpski živalj". Pritom treba "brzo i radi- stvoriti svršen čin: 1 Usp. Rade Bulat, Vojno-politićka situacija na Kordunu u vrijeme donošenja Ostroiinskog pravilnika, u: Ostrožinskipravilnik 14. XII. 1941. Materijali s naučnog skupa održanog u Vrginmostu, 15. decembra 1989., izd. Historijski arhiv u Karlovcu-Skupština općine Vrginmost, Karlovac, 1990., 45. 2 Philip J. Cohen, Desecrating the Holocaust. Serbia's Exp1oitation ofthe Holocaust as Propaganda. 3 Usp. M. Lorković, Kroatiens Kampf..., 29-30. 4 BAR, E 2400 Zagreb, Bd. 4, Geschaftsbericht 1942-1943, 2., 26. 5 ZNOR, XI V/l, dok. 1., s. 1 -10. Genocid nad Muslimanima, 8-14. 6 Iako priređivači to posebno ne ističu, to jasno proizlazi iz nekoliko vrijednih zbirki dokumenata o velikosrpskoj ideologiji, objavljenih nakon agresije na Republiku Hrvatsku: Izvori velikosrpske agresije (Zagreb, 1991.); Etničko čišćenje. Povijesni dokumenti o jednoj srpskoj ideologiji (Zagreb, 1993); Greater Serbia: from Ideology toAggression (Zagreb, 1993.) itd. 7 Usp. Etničko čišćenje, n. dj., 135-141. 8 ZNOR, XIV/1, dok. 6, s. 26-29. Genocid nad Muslimanima, 18-19. 9 ZNOR, XI V/l, dok. 34, s. 93-100. Genocid nad Muslimanima, 25-31. a) zaposesti na karti označenu terito- niko zbog toga i ne okrene glave. Dakle, Da je ustaška vlast odgovarala na riju; ako budemo pametni, ovo pitanje sličan način, na koji je hrvatski narod bio b) očistiti je pre nego li se iko pribere. čišćenja odnosno preseljavanja i izmene napadnut odmah nakon uspostave svoje stanovništva, neće nam biti naročito države, nakon rataje priznao i sam Pave- Zaposedanje bi se, mislimo, moglo teško".2 lić, ističući kako, promatrano iz ondašnje izvesti samo tako ako bi se jakim odre- perspektive, "nije nikakvo čudo, što je dima zaposela glavna čvorišta i to: Krvav odgovor na krvave zločine reakcija hrvatskog naroda, koji je branio Osijek, Vinkovci, Slav. Brod, Sunja, Međutim, bez obzira na to što su za sebe i svoju domovinu, bila kadkada Karlovac, Knin i Šibenik, te Mostar i 4 prva krvoprolića odgovorni Srbi, čin- oštra i nesmiljena". Metković, a onda iznutra pristupiti jenica je da je odgovor hrvatske strane Čini se prilično izvjesnim kako su čišćenju zemlje od svih nesrpskih eleme- bio radikalan i da je bitno odredio sud- srpska klanja Hrvata u travnju 1941. nata. Krivci bi imali da budu na mestu predstavljala povod, a ne pravi uzrok kažnjavani, a ostalima bi valjalo otvoriti hrvatske odmazde. Na temelju iskustva put - Hrvatima u Hrvatsku, a mus- iz prve Jugoslavije, ili, još dalje, na te- limanima u Tursku (ili Albaniju)."1 melju iskustava s "Khuenovim Srbima" i Književnik Dragiša Vasić, jedan od dalmatinskim autonomašima, ustaštvo je prvaka četničkog pokreta, u cijelosti je u srpskoj manjini u Hrvatskoj gledalo podupirao projekt stvaranja "homogene neizbježnoga eksponenta velikosrpske Srbije". U pismu Draži Mihailoviću, politike odnosno politike koja će služiti upućenom u prvoj polovici svibnja svakome protivniku hrvatske državnosti 1942., on naglašava: "Pitanje homogene i nacionalne slobode.5 srpske države, koja ima da obuhvati celo Iako je bilo pokušaja da se upozori na etničko područje na kome danas Srbi to kako Hrvatskoj veću prijetnju pred- žive, jeste van diskusije. U tome se slažu stavljajugoslavenska, nego velikosrpska svi Srbi". U pogledu hrvatsko-srpskog misao, uglavnom točnom može se uzeti razgraničenja, Vasić podsjeća da je i gen- Leposlava - Bela i Miroslav Krleža u ocjena Dide Kvaternika, da je pro- eral Simović "još pre nekoliko godina" u razgovoru ugodnom s Jovankom Broz tusrpstvo bilo "raison d' etre" odnosno svome uredu u Generalštabu "pokazivao "ceterum censeo" ustaštva.6 Ponašanje strategiske granice koje bi mi morali zau- Srba, bilo pripadnika jugoslavenske vo- binu države, kako u pogledu davanja mo- zeti" u slučaju da se Hrvati odcijepe od jske i četnika, bilo civila do sredine trav- gućnosti Talijanima (u manjoj mjeri i Jugoslavije. Što se, pak, "čišćenja" za- nja samo je podupiralo protusrpsko Nijemcima) da se stave u ulogu zaštit- posjednutog područja tiče, nastavlja Va- uvjerenje kod nezanemariva broja nika Srba, te na taj način prošire svoj ut- sić, "mislim da nam ovo pitanje nemora Hrvata. U tom svjetlu treba promatrati jecaj, tako i u pogledu pothranjivanja (sic!) zadavati mnogo brige. Pamtim vrlo odredbu S. Kvaternika od 30. travnja, ko- komunističkog odmetništva i kasnijega dobro stanje u kome se Evropa nalazila jom je strogo i pod prijetnjom kazne 3 posle prošlog rata. Ratujuće države bile jačanjapartizanstva. Naime, hrvatska se zabranjeno u djelatni stališ primati su toliko zauzete svojim brigama, da strana (bez obzira na to, je li se radilo o časnike i dočasnike pravoslavne vjerois- nijedna takoreći nije mogla voditi računa redovitim vojničkim postrojbama ili seo- povijedi, tj. Srbe. Ta zapovijed, doduše, o tome šta druge u svojim granicama rade skim vojnicama) u nizu slučajeva predviđa iznimke, i to po izričitu vojsko- i preduzimaju. U prvoj godini iza prošlog okomila ne na pojedinačne ili skupne vođinu odobrenju. Istodobno se napo- rata moglo se prosto istrebiti jedan dobar počinitelje pokolja nad Hrvatima, nego minje kako su obitelji srpskih časnika i deo svoga neželjenog stanovništva a da na srpsku manjinu u NDH. dalje pod nadzorom, ograničeno im je

1 ZNOR, XIV/1, dok. 35, s. 101-103. Usp. i slično intonirano Moljevićevo pismo Mihailoviću od 23. travnja 1942., na istome mjestu, dok. 70, s. 196-199. 2 ZNOR, XIV/1, dok. 85, s. 255-263. 3 U hrvatskoj je historiografiji potpuno previđen podatak da su svi opsežniji pothvati za slamanje pobune (u partizanskoj terminologiji oni se nazivaju "neprijateljskim ofenzivama") poduzeti na području južno od demarkacijske crte, kao i činjenica da svi partizanski korpusi utemeljeni na talijanskomu posadnom području. Podatak, da je pobuna plamsala na području, kojim su faktično upravljali Talijani, prilično je rječita. Da nije riječ (samo) o talijanskoj vojnoj nesposobnosti ili nespremnosti, govori činjenica da unutar talijanskih rapalskih granica pobune nije bilo do pada Italije. (Na ovo je upozorio Krešimir Mikolčić, raspravljajući o obradi povijesti NDH u hrvatskim školskim udžbenicima. Usp. Hrvatska književna revija Marulić, br. 5/1995.) 4 Ante Pavelić, Hrvatska pravoslavna crkva, Domovina, Madrid, 1984., 14. 5 Jareb piše: "lako se s moralnog i realno političkog gledišta ne da braniti politiku Ustaškog pokreta prema srpskoj narodnoj manjini u NDH, ona je, s druge strane, psihološki razumljiva. Ustaški pokret bio je odgovor na srpske zulume i bespravnu vladavinu u Hrvatskoj. Smisao stvaranja Ustaškog pokreta i akcije dra Ante Pavelića bio je, da na silu treba odgovoriti silom. 'Na ljutu ranu ljuta trava' bilajePavelićeva deviza. Poslije 1918. hrvatski narod po prvi put seje našao u jednoj balkanskoj državi, gdje su fizička sila, ubijstva i tajne prevratničke organizacije normalne političke pojave. Ustaški pokret je uveo i primijenio balkanske političke metode po prvi put u hrvatskoj politici. Trebalo je pokazati Srbima, da i Hrvati umiju rukovati oružjem, braniti se i napadati. Radićeva i Mačekova mirotvorna i humana politika samo je izazivala prezir i posmijeh kod Srba. Vjerojatno je ta politika stvorila kod Srba iluziju i samopouzdanje, da će lako izići na kraj s hrvatskim narodom." (J. Jareb, Pola stoljeća.. ,90.) 6 Usp. E. D. Kvaternik, Riječi i činjenice..., n. dj., 134.

25 kretanje izvan mjesta boravišta, ali ih se pobuna, nalazio riječi isprike za zagovor- u Sarajevu 2. listopada 1941. zapovjed- nipošto ne smije uznemiravati, a s njima nike oštrih mjera, posebno kad je bila ništvo Četvrte oružničke pukovnije jav- 1 2 treba ljudski postupati. riječ o ustašama-povratnicima. lja kako su Hrvati dobro raspoloženi Niz mjera poduzetih malo nakon U više su slučajeva, doduše, posebno prema novoj državi, dok je "grčko- uspostave države (onemogućavanje dje- nakon 9. kolovoza 1941., protiv pripad- istočni živalj" nezadovoljan i ogorčen, lovanja Srpske pravoslavne crkve, nika Ustaškog pokreta poduzete oštre "jer strahuje da mu nema opstanka a niti zabrana ćirilice, poticanje vjerskih prije- mjere (pa i strijeljanja) zbog samovlas- mirnog života. Većina ovoga življa od- laza, najava iseljavanja u Srbiju i uskoro noga protupravnog postupanja prema započeto, u velikoj mjeri slabo organizi- Srbima, ali takve mjere nisu bile ni do- metnulo se od vlasti i po šumama rano iseljavanje), pogađao je čitavu voljno odlučne, ni dovoljno česte, da bi udružuju se i čine protuzakonita djela". srpsku manjinu, a ne samo organizirane obeshrabrile buduće prijestupnike. Židovi su, nastavlja se u izvješću, ili latentne protivnike hrvatske države. Nema sumnje da je davanje od- također nezadovoljni, "ali to javno ne Utoliko je pogodovao svima, kojima je riješenih ruku ustaškim skupinama, baš izražavaju, niti učestvuju u radu protiv bilo u interesu da rasplamsavanjem unu- kao i agresivna protusrpska propaganda, vlasti u većem obujmu, osim što po- tarnjega rata destabiliziraju hrvatsku jednim dijelom bila prouzročena potre- jedinci kao pristaše komunizma to ističu, državu. bom da se kompenzira teritorijalni gubi- te od organa vlasti bivaju uhićeni i pred- Znatan dio zločina događao se na tak nakon razgraničenja s Italijom, jer vedeni zakonskom postupku".7 mjesnoj razini, bez znanja, a pogotovo treba imati na umu, da se nije moglo bez odobrenja središnjih vlasti. Među- sakriti kako je krajem travnja i početkom Stožer vrbaskoga divizijskog tim, središnje su vlasti stvarale takvu psi- svibnja 1941., u jeku hrvatsko- područja izvješćivao je 24. listopada talijanskih pregovora o graničnim i dru- hološku klimu, u kojoj su lokalni 1941. Ministarstvo domobranstva o prekršitelji-makarsunerijetko išli samo gim pitanjima, koji su okončani za prilikama u Bosanskoj Krajini. Dok su za grabežom i osobnim osvetama - na- Hrvatsku veoma bolnom žrtvom, srpska Hrvati zadovoljni i strpljivo podnose sve lazili političku legitimaciju za svoja na- manjina u sjevernoj Dalmaciji, sa svojim silja. zahtjevom za talijanskom aneksijom, teškoće, "raspoloženje Grkoistočnjaka opet poslužila kao trojanski konj, po- prema Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i sa- dupirući i legitimirajući talijanski danjem poretku nije povoljno, jer ih je Ugrožena sigurnost osoba 4 imperijalizam. Bilo bi, međutim, pret- i imovine veliki broj poubijan, opljačkan i odveden jerano reći da su Talijani na svakom ko- u razne logore, te im se ne priznaje vjera, Odlučujući čimbenik tadašnje hrvat- raku uspijevali pridobiti Srbe za urotu a niti uživaju podpuna građanska prava". ske politike, dr. A. Pavelić, vjerovao je da protiv Hrvatske. Bilo je slučajeva da se Zahvaljujući Poglavnikovu proglasu, je većina Srba nesrpskoga (pretežno lokalno srpsko pučanstvo oduprlo toj 5 vlaškog) podrijetla, dok su Lorković, podmukloj imperijalističkoj politici, pa veći dio grkoistočnjaka (uglavnom žena i Budak i mnogi drugi mislili kako je riječ bi ih hrvatske vlasti branile od nasrtaja djece) počeo se vraćati iz šume. Židovi 6 o etničkim Hrvatima. Svi su uglavnom divljih ustaša. se, pak, drže "podpuno povučeno i ne bili suglasni s tim, da je ta skupina Hrvatsko-srpski je sukob daju ni najmanjeg povoda za postupke posrbljena djelovanjem svetosavske najveće razmjere dosegao na području protiv njih, ali bez sumnje potajno sim- crkve. Unatoč tom uvjerenju, koje je u Bosne i Hercegovine, upravo tamo, gdje patiziraju sa pobunjenicima i očekuju biti polazilo od pretpostavke mogućnosti je prethodna dva desetljeća velikosrpski 8 pobjedu Sovjetske Unije". asimilacije većine Srba, Pavelić je, u teror bio najoštriji. Nove prilike mno- najmanju ruku, poglavito u ljetnim mje- gima su se ukazale kao prava prigoda za secima 1941., nakon prvih srpskih osvetu. U jednome izvješću, datiranomu (svršetak u idućem broju) • I. Košutić, I., 159-160. Vojskovođa Kvaternik će kasnije zapisati da je vjerojatno mukotrpan dugogodišnji život, koji se sastojao od progona, logora i internacija doveo do toga, da su pojedinci postali "duševno nastrani, da ih rastače mržnja i osveta." (Usp. S. Kvaternik, n. dj., 93., 219.) Usp. B. Krizman, II., 134., 137., 184-185., 188. Zagrebački Novi list 6. rujna 1941. objavljuje tekst pod naslovom "Strijeljan nasilnik, koji se izdavao za ustaškog dužnostnika". Javnost se izvješćuje kako je pokretni prijeki sud 3. rujna 1941. na kaznu smrti strijeljanjem osudio Eugena Guića, rodom iz Fojnice, a nastanjenoga u Kaknju, 36 godina starog, bivšega rimokatoličkog svećnika, od prije povraćena u laički stalež, koji je u noći između 26. i 27. travnja 1941. u vlaku koji je imao krenuti u pravcu Lašva - Gora, opljačkao vlakovođu Savu Janjića, nadzornika brzojava Fr. Vrebca, trgovca Ostoju Đurđevića i grkoistočnog svećenika Miladina Minića, kojega je "ispalivši u njega hitac iz vojničke puške, na mjestu ubio, izdavajući se za ustaškog dužnostnika". Osuda nad Eugenom Guićem je izvršena istoga dana. (Prema: Vrhbosna. Katoličkoj akciji, br. 7-8/LV., Sarajevo, srpanj-kolovoz 1941., 165.) Glasilo ustaškog pokreta, Ustaša, također objavljuje niz smrtnih osuda objavljenih nad ustaškim dužnosnicima ili onima koji su činili zločine tako se predstavljajući. Svakako je zanimljivo, da nije poznat primjer, da bi četničko vodstvo na sličan način postupalo prema zločincima iz svojih redova. Riječ je o akciji Nike Novakovića-Longa, Boška Desnice, prote Sergija Urukala, Uroša Desnice, Svete Rađenovića i drugih. Slične pothvate će srpski politički predstavnici idućih mjeseci poduzimati u pogledu Like, Hercegovine, Bosne... Tako se, prema Rojnici, ponašala većina Srba u Dubrovniku. (I. Rojnica, n. dj., 135.) Drugi, pak, izvori, govore drugačije. (Usp. A. Vojinović, NDH u Beogradu, 66.) Usp. primjer zaštite sela Glušci kod Metkovića. (M. Ujdurović, n. dj., 59.) ZNOR, IV/2, dok. 96, s. 239-251. ZNOR, IV/2, dok. 118, s. 336-350.

26 DA SE VIRUS KOMUNIZMA NE PROŠIRI

Međunarodni kongres o komunističkim zločinima održan je u Litvi

e samo u Hrvatskoj, nego u skoro Piše: kavkazki narodi radi svoga geopolitičkog svim bivšim komunističkim položaja, bili najmasovnije tamanjeni i ra- zemljama dogodio se neugodan fe- Jure KNEZOVIĆ seljavani po silnim prostranstvima hladnoga nomen preobrazbe progonitelja u promi- Sibira. catelja ljudskih prava, uz totalnu amneziju Kad su nas doveli na daleki sjever u Si- počinjenih, ne samo prekršaja, već zločina kako kulturne revolucije, tako i samou- biru gdje drveće ne raste, ostavili su nas i svake vrste od likvidacija do ratnih zločina pravljačkog socijalizma, u njimajoštinjažar otišli a mi smo pocrkali od zime - pripo- masovnih demonstracija "izvanparlamen- koji, kako nam je svima poznato, ne zas- vijeda rijetka preživjela Litvanka, napomin- tarne opozicije", čiji su izdanci Die RoteAr- tarijevaju, ali je to mala utjeha budući se jući da su u transportu bili i djeca. Kakva je mee Fraktion i Brigattee Rosse. Zbog toga je zločinci ne izvode pred lice pravde. razlika između ove smrti i plinskih komora, zabrinjavajuće slušati da je ideja komu- Da razdoblje u kojem su izvršeni ma- trebali bi odgovoriti drugovi komunisti, koji nizma bila dobra, ali put do ostvarenja sovni zločini nad više od 100 milijuna ljudi se sada pretvaraju u demokrate i skrivaju iza pogrješan. Znači li to da se traži novi put u ne padne u zaborav, žrtve pokušavaju pokre- antifašizma, oskvrnjujući tako taj salonski strašna iskušenja i da čovječanstvo u novom pokret koje ga je Krleža najbolji predstavnik. nuti međunarodni sud o zločinima komu- poredku možda čeka orvelovski dotjeran put nizma. Taj je podhvat nakon dvogodišnjih u socijalizam? Kad su se Molotov i Staljin, ljuti na priprema počeo u Litvi, simpatičnoj bal- Ukrajince, dogovorili da sve Ukrajince treba tičkoj državi, koja je osjetila nasilje obadva preseliti u Sibir i nakon što je prvih pet mili- totalitarizma - nacionalsocijalističkog i juna transportirano, razočarano su ustanovili komunističkog. da nemaju dovoljno vagona, pa moraju Tamo je u glavnom gradu Vilniusu, ne odustati od svoga plana - priča predsjednik samo pod visokim pokroviteljstvom, nego Sveukrajinske udruge političkih uznika i uz aktivno sudjelovanje najviših državnih progonjenih. Kojaje razlika između Hitlero- dužnostnika, održan "The Congres on the vog rješenja židovskog pitanja i prijedloga evalution of the Crimes of communism" - Staljin - Molotov? U Jugoslaviji su nakon Kongres o procjeni komunističkih zločina. završetka Drugoga svjetskog rata Titovi Predsjednik Seimas-a (litvanskog par- komunisti uništili veliku nacionalnu zajed- lamenta) a i bivši predsjednik Litve prof. nicu Nijemaca, kojaje brojala 500.000 ljudi, Vytautas Landbergis otvorio je Kongres i u ubijajući ili izgoneći ih u Njemačku, a svome pozdravnom govoru, kojeg u cijelosti pljačkajući njihovu imovinu, činili isti onaj objavljujemo, upozorio na teška vremena i zločin za koji se danas sudi u Haagu, pa iako silne žrtve koje je čovječanstvo pretrpjelo od taj zločin nije zastario, ratnog zločinca Tita ostvaritelja komunističke ideje stare 150 go- veličaju ne samo njegovi sljedbenici. dina. Budući da ta neman nije dotučena, jer Pokolji nad Hrvatima izvršeni "da bi vladajoš u Kini, Sjevernoj Koreji i Kubi, a u Jugoslavija mogla živjeti" jasan su dokaz susjednoj Bjelorusiji, pod Lukašenkovim zločina nad nemoćnim i bez dokaza krivice, vodstvom ponovo oživljava, znamenita je dakle nad nevinima, što i drug Horvat njegova rečenica: "da se virus komunizma priznaje, pa ipak njegovi sljedbenici bes- ne proširi". Zato su žrtve najpozvanije stalno upozo- ramno slave toga Moloha, a hrvatski sud ni- Kongres i Tribunal održavao se u Vil- ravati na opasnosti koje vrebaju u zaboravu, kako da pokrene postupak protiv komunista niusu od 12. do 14. lipnja 2000. Toga 14. jer nakon pada nacizma, u istočnoeuropskim počinitelja ratnih zločina. lipnja, na dan kada su komunisti započeli državama, umjesto demokratskih sustava Sram je Hrvata priznati da naše sudstvo masovne deportacije baltičkih naroda u Si- učvršćuje se totalitarni komunizam, perfid- igra poltronsku igru ne izvodeći ni one ratne bir, održavao se i u Tallinu, u Estoniji, sličan niji od fašizma. Progoneći manjinske narode zločince pred sud, koji su se sami optužili kongres, također međunarodnog značaja. I komunizam je isto genocidan, a partije man- hvaleći se o izvršenim masovnim tamo se tražila međunarodna osuda komu- jinskih naroda igraju podložnu i izdajničku ubojstvima, dok u Latviji, gdje je latvijsko nizma. Na tome kongresu svakako je ulogu prema svome narodu vršeći zapo- stanovništvo svedeno na polovicu, izvode najznačajnija odluka koju je najavio estonski vijedi gospodara. Oni progone, ubijaju i zat- uljeze, koji su počinili ratne zločine a sada premijer Mart Laar: on i madžarski pre- varaju svoj narod za volju "zajedničke prikriveno čekaju nove ruske zadatke, pred mijer Viktor Orban zajedno pokreću os- države", u kojoj prednost ima glavna nacija. sud. Mi Hrvati smo i te kako osjetili progone i nivanje zaklade za izučavanje komunis- Obmanom pomirbe prošla je vlast ušut- tičkih zločina. ponižavanja od "naših" Jugoslavena, a kavala žrtve, a ova koja ima naznake re- Mogu li Hrvati, koji su također bili žrtve usporedbu smo mogli povući u zatvorima vanšizma prema žrtvama bivšeg komunis- još strašnije balkanske komunističke stra- gdje je bio samo trag srbskih političkih zat- tičkoga nasilja (vidi segregacijski prijedlog hovlade očekivati od Vlade, koja se hoće vorenika, dok su nesrbski narodi činili tisuće ministra Vidovića o povećanju mirovina zvati socijaldemokratskom, da pristupi Zak- kolona robijaša. svima osim političkim zatvorenicima) na- ladi za izučavanje komunističkih zločina? Isto se zbivalo u SSSR-u gdje su baltički građuje progonitelje. Budući su trenutačno na svjetskoj pozor- narodi radi svoje priobalne naseljenosti, Problem je sličan i kod drugih naroda, pa nici vlasti zanesenjaci iz '68., vođeni idejom Ukrajinci radi težnje za samostalnosti, je potrebno i gonjenje počinitelja interna- cionalizirati. Zato je osnivanje Tribunala za zotkriveni kao loši, drugi, protivnici gresa, glavna je tužiteljica Zita ŠIičyte, osudu komunističkih zločina dobar početak fašizma, prikazuju se dobrima a pomagači su njezin zamjenik Miehal Gl'onda (Slo- u pravom smjeru. Da postoji veliki interes ispunjenjaMolotov-Ribbentrop ugovora. Is- vačka), članovi tužiteljstva: Frigves Kah- pokazala je i zastupljenost izaslanstava iz 21 tinaje, kako su se komunisti pokazali, da su ler (Madžarska), Uldis Pauls Strelis (Lat- zemlje koje su bile nazočne (u zagradi broj oni bili još i gori od fašista. Prave protivnike vija), Luan Daći (Albanija), L.G. Luk- izslanika): Albanija (5), Bjelorusija (6), fašizma komunisti su najrađe likvidirali; janenko (Ukrajina), Ivan Stančev (Bugar- Bugarska (3), Čečenija (1), Češka (4), Es- bilo da su pripadali vjerskim zajednicama ili ska), Leo Oispuu (Estonija), žrtve: Algir- tonija (6), Hrvatska (2), Italija (1), Japan (1), socijaldemokraciji. Zato je bilo zanimljivo, i das Petrusevičius, Romualdas Zubinas, Latvija (6), Kanada (1), Kirgizija (1), za nas Hrvate čeznutljivo, slušati litvanskog R.Strileiiinas, Alfonsas Svarinskas, Madžarska (3), Njemačka (3), Poljska (2), nadbiskupa i predsjednika Litvanske bisk- Aukse Ramanauskaite-Skokauskiene, SAD (8), Slovačka (3), Rusija (5), Ru- upske konferencije (naravno katoličkog!), Balys Gajauskas, Vincas Grinkus, F6nay munjska (3), Ukrajina (7) i Litva kao do- Nj. E. Sigitasa Tamkeviciusa, kako u svom Jeno, branitelji: Jurijus Rodovičius maćin, dok Slovenci uopće nisu došli. referatu naglašava da Crkva u Litvi nije pro- (Litva), Egidijus Kuprusevičius (Litva), Kongres je po planu započeo radom u gonjena radi sebe same, nego u prvom redu glavni tajnik Edmundas Mikučiauskas, velikoj dvorani Litvanskog parlamentu Sei- radi litvanskog naroda uz koji je stala u tajnici Ryte Konstantinavičiene, Loreta masa. Otvorio ga je predsjednika Seimasa težkim trenutcima ugrozbe njegove egzis- Romanovskiene, Asta Karužiene i Aukse prof. Vytautas Landbergis, podsjetivši na tencije - na što je Crkva ponosna. Kako bi Čirgelyte. žrtve koje je pretrpjelo čovječanstvo i litvanski narod od strane komunista. Hrabro je prozvao glavnog krivca - bivši SSSR - i za- tražio da nasljednica te države namiri nastalu štetu litvanskom narodu. On je na taj način prihvatio prijedlog koji je Internacionalna asocijacija na VIII. kongresu u Dubrovniku prihvatila da se traži naknada za počinjenu štetu i isplata prisil- noga rada od sljednica bivših komunističkih država. To je zadatak Internacionalne asoci- jacije, a sada se tome pridružila i Vladajedne porobljene države. Premijer Vlade Republike Litve An- drius Kubilis pozdravio je do zadnjeg sjedala popunjenu veliku dvoranu litvan- skoga parlamenta. Predsjednik parlamentarnog odbora za ljudska prava, Emanuelis Zingeris ukazao je na stradanja i na potrebu poštovanja ljudskih prava, ističući velike žrtve pripadnika židovskog naroda. Počastni gost bio je bivši predsjednik Dvorana Seimasa, ukrašena zastavama zemalja sudionica Poljske države Lech Walesa. Poznati borac za ljudska prava, član Ruske Dume i zat- Očekivanja od ovoga Kongresa ili od vorenik u Vilniusu Sergej Kovaljov, burno biskup govorio da imaju Bleiburg! javnog Tribunala nisu brza rješenja i pozdravljen od nazočnih osudio je komunis- O komunističkom genocidu i okupaciji tičko kršenje ljudskih prava u Bjelorusiji i Litve govorila je u svome iscrpnom referatu privođenje počinitelja pred lice pravde od- Čečeniji. dr. Zita SIičyte. Na svakom koraku su- mah, kako je to bilo u poznatome Nilrn- Kongres je zatim konstituirao Tribunal, kobljavamo se s potezima ništarija i čudimo berškom procesu, nego je to poticaj za izabrao sudce, porotu i tužitelje iz raznih kako je moguće da su ljudi danas tako konačnu osudu, a izreka prof. Landbergisa: država, a pretežno iz baltičkih, te prihvatio pokvareni, kako je moguće da se u zemljama "od Vilniusa do Haaga" sadržava smisao pravila Tribunala. Rad Tribunala odvijao se bivšega socijalističkog bloka događa toliko ovoga početka stavljanja komunizma i nje- kriminala, ili da se naš čovjek u zapadnom u zgradi Vrhovnog suda, a Kongres je nasta- govih izvršitelja na povijestno mjesto zloči- svijetu normalnije i moralnije ponaša, nego vio svoj rad, podijeljen, radi mnoštva dele- načkih ideologija i pripadništva zloči- gata, u dvije skupine u sporednim dvo- kod kuće. To nije samo naša boljka, to je načkim udruženjima, pri čemu su komuni- ranama parlamenta. Održano je preko pede- posljedica rastroja morala koji se dogodio set referata od kojih je potrebno istaknuti pod komunističkom vladavinom o čemu je zam i komunisti zacijelo kruna zločinstva u Herberta Romersteinera, američkog govorila dr. Jaroslava Moserova, predsjed- ljudskoj povijesti. Židova i suradnika legendarnog američkog nica Glavne konferencije UNESCO-a i Za pozdraviti je i najavu Ukrajinske ud- predsjednika Ronalda Reagana. članica Češkog parlamenta. ruge bivših političkih uznika, da će sličan U svome izlaganju pod nazivom Nakon konstituiranja Internacionalnog kongres održati u Kijevu. Možda i hrvatska "Sovjetsko-nacistički savez i Zapadne javnog tribunala u Vilniusu, Kongres je iz- vlada podupre akciju održavanja sjednice komunističke partije" Romersteiner je uka- abrao sljedeće članove: za predsjednika Vy- zao i dokumentirano podkrijepio blisku su- tautas Zabiela (Litva), zamjenik predsjed- Tribunala u Hrvatskoj, na kojoj bi hrvatske radnju komunista i nacional-socijalista u nika Aivars Liudviks (Latvija), porota Ly- žrtve jugokomunizma mogle svjedočiti o počinjenim zločinima protiv čovječnosti. nette Andresen (USA), Mykola Kulčyn- kršenju ljudskih prava i strahotama koje su Dok su jedni odgovarali za svoja zlodjela sky (Ukrajina), Vytautas Raudeliunas oni ili njihovi bližnji proživljavali. Contra drugi se skrivaju iza antifašizma. Prvi su ra- (Litva), uz sudjelovanje predstavnika Kon- spem spero. •

28 UVODNO IZLAGANJE PREDSJEDNIKA LANDSBERGISA

oštovani predsjedniče Walesa, go- sa smeđim fašistima, bez obzira pod kojom Jesu li oni bili ludi ili su bili tako okrutni? spodine predsjedatelju, akreditirani zastavom oni bili, bila svastika ili srp i čekić. Ne, nisu bili ludi jer sve što su radili bilo je veleposlanici i sudionici Kongresa! Današnji kongres ima mnogostruku hladnokrvno. Predstavnici brojnih naroda došli su u važnost, na međunarodnoj, međudržavnoj i Tko ih je učinio tako opasnima? To je bila Vilnius raspravljati i procijeniti razdoblje lokalnoj razini, jer svimaje potrebna istina, a komunistička ideologija. To je komunistički komunizma i zločine tih režima. Htio bih vas ona djeluje kao lijek. Ponekad kažemo da tre- odgoj kao zločinačka doktrina. "Taj se zahvat pozdraviti u ime Litvanskog Seimas u ovoj bamo raditi, da se prošlost ne bi ponovila. U morao poduzeti", to su riječi jednog od dvorani neovisnosti gdje su 11. ožujka 1990. ovom slučaju treba reći da se trebamo potru- komunističkih vođa Litve kad je govorio predstavnici Litve proglasili ponovnu diti da to zlo ponovno ne oživi. mladeži 1963. godine. Taj je zahvat bio uspostavu neovisnosti. Tijekom ovih godina potreban, ali pošto nismo imali kirurški nož, nešto smo uspjeli kako bismo zaustavili virus Pozdravljam inicijatore kongresa koji su koristili smo sjekiru. To je također citat jed- komunizma. Moglo bi se reći da smo se usp- u stvarnost proveli ideju koja je prvi put nog od litvanskih komunističkih vođa. jeli osloboditi otvorene naravi te bolesti. predložena od strane Vrhovnog vijeća ponovno uspostavljenog Seimasa ovdje u Narod koji je već bio na samrti, ponovno je oživio i živjet će u slobodi, iako je još Litvi, koji su zatražili da se procijene zločini uvijek slab od rana koje je proživio i ako se komunizma u drugom zasjedanju. Neka ovaj još uvijek bori protiv posljedica te bolesti. proces krene iz Vilniusa u Haag - to bi bio naš jasan cilj. Još se uvijek sjećamo riječi izgovorenih nakon što smo se izborili za slobodu. Jedan U isto vrijeme htio bih podijeliti neke diplomat došao je u Litvu kako bi odao svoje misli o komunističkoj doktrini i njezi- počast u ime žrtava komunizma. Stvarnost je, noj zloj naravi. Sam komunizam, sa svojom rekao je on, daje litvanska krv zagađena. Mi filozofijom i praksom je u stvarnosti 'osl- možemo razumjeti koliko mu je teško bilo obođeno zlo', kojemu se treba odupirati gdje izreći te riječi. Rane u duhu naroda su još god i kako god se može i kad god se može. uvijek duboke i one utječu na vrijednosti, Dopustite mi da vam predočim nekoliko Vanda Briediene, Jure Knezović, Vytalis mentalitet i rad naroda. Ta šteta se teško primjera iz iskustva Litve. Ovo nije više Landsbergis može izračunati i teško je predložiti zakon uvodna riječ i postoji, ako mi predsjedatelj koji će ju nadoknaditi. Ipak, komunizam se dopusti, zloguko vrijeme kad je komunizam mora povući i to je put kojeg smo mi u Litvi Prije nekoliko godina, kad je Rusija upu- proživjeti odbacujući diktaturu jednoumlja rođen i proširen kao jedna od utopija 19. i 20. tila svoju vojsku u Čečeniju, objašnjenje za političke ideologije, a s ponovnom usposta- stoljeća. To je išlo na ruku rada fanatika i tu operaciju bilo je vrlo slično: trebalo ih je vom demokratskog prava glasa. Mi smo po- vrhunskih demagoga. Ideologija i rad su ubiti jer su nam se protivili. To je vječna nudili komunističkoj partiji da se pokaje i nerazdvojivi, jer koncepti takozvanih zakona odredba komunizma, koju je Lenjin već nestane i brojni obični članovi su učinili baš bili su takvi da su dopustili ljudima da zabo- koristio. Drugim riječima, koristiti silu da to. rave na potrebu za kajanje i za odgovornost stvorite oporbu i onda uništiti sve koji vam se za svoja djela. Trebala je pomoć povijesti da odupiru, jer žrtva je sama sebi kriva za svoje izbriše ideje i rad ljudi, koji su stajali na putu uništenje i to nas vraća na pseudoznanstvenu napretka i tako se to zlo širilo. ideologiju komunizma, koju su koristili da opravdaju uništenje naroda kao klasnog ne- U toj golgoti prema nikamo, u ime prijatelja. nekakve utopije više od 100 milijuna života je žrtvovano. Više od polovice tih su bili žene Navodna objektivnost navodnih vladara znači užitak u napredak, drugim riječima, i djeca. Ne smijemo zaboraviti da komuni- nema potrebe za kajanje, jer što smo bliži zam znači rat, kao stoje jedan od pisaca 'crne pobjedi komunizma, to je bolje. Na takav knjige komunizma' slikovito rekao kad je go- način antagonizam klasnih interesa i sve jača vorio o boljševičkoj Rusiji, aktivnosti su klasna borba vodili su prema socijalnom određene na takav smišljen način kako bi nat- genocidu i uništenju socijalnih skupina. To je jerali da svoju krv prolijevaju. Dvorac Trakai - simbol litvanske značilo da se čak treba doživjeti ubojstvo ne- Litva je doživjela taj fenomen na životu koga koji ti se protivi kao zadovoljstvo, jer je povijesti svojih ljudi. Kako god se to shvatilo u komunistička demagogija ohrabrivala svako narodu, ubojstvo civilnog pučanstva je geno- zlo koje se u čovjeka može naći; nedostatak Ruska komunistička tvorevina propala cid. Mi smo zamijenili to zlo i uveli posebni ljubavi, bezosjećajnost, nevjera u Boga ili je, jer se sastojala od zajedništva u koje nitko zakon o ratnim zločinima. Taj zakon sada ljubav za sve što je humano načinje na koji je nije išao dragovoljno. Litvanska komunis- sadrži jasan članak, koji određuje da je prot- komunizam podjarmio sve one inferiorne tička partija se raspala u nekoliko nasljed- jerivanje civila na teritorij okupatorskih i komplekse ljudi prema onima oko nj ih i izaz- ničkih stranaka. Dvije legalne, Radnička anektirajućih snaga očiti primjer ratnog vao kolektivnu mržnju i citiram, "mržnju stranka i Socijalistička a ostale dvije nele- zločina. To je u stvarnosti izraženo u pritvar- prema onome koji je različit od tebe, koji ima galne. Nažalost učinak komunističke partije anju i protjerivanju desetaka tisuća nedužnih druge vrijednosti, od drugeje vjere i Crkve" i se još uvijek široko osjeća kao njena dema- žrtava. Tko ih je izložio mučenju i smrti? To to je dovelo do oslobađanja zla koje se reflek- gogija i agresija raznih skupina u borbi su bile vlasti sovjetskog režima i komunis- tiralo u praksi. klasnih struktura, koje se još uvijek pre- tičke vlasti, to su bile okupacijske snage i nji- Dopustite mi da citiram iz ove male poznaju kao znamen crvenih fašista. Tako je i hovi kolaboracionisti. knjižice koju ste, nadam se, svi dobili: Ljudi

29 su došli do zaključka da nisu svi komunisti populisti i ima onih koji ne bi, kad bi došlo do ponovnog sukoba s buržoazijom, izbjegli VIENUI VIENI - SAMO SAMI klasnu borbu - buržoazija se ne će predati, dakle možemo biti sigurni da ćemo sad, kad Piše: Jure KNEZOVIĆ smo se ujedinili sa Sovjetskom Savezom, nositi svoju borbu još i dalje i voditi je do Nakon službenog svršetka drugoga svjet- pobjedonosnog završetka". skog rata utihnulo je oružje u državama koje su vodile imperij alistički rat. U državama koj e Iza ovih užasnih govora, koji su izrečeni su u.trenutku ratnih zbivanja vidjele mo- u Seimasu u ime naroda, stajala je prijetnja gućnost ostvarenja povijestne težnje svoga komunističkih uništenja, protjerivanja i pok- naroda za stvaranjem samostalne države, to olja. Mržnja koju su ubojice osjećale izaz- nije bio slučaj. vana je takozvanom prijetnjom i dovela do Mi u Hrvatskoj znademo da je oružanog uništenja neprijatelja. Tu se također vidi i odpora bilo sve do početka 50-tih godina. izraz mikrosadizma, i užitak klanja i javnog Slično je bilo i kod drugih naroda. Kako mi poniženja žrtava i boraca za litvansku slo- svoje zaboravljamo i činimo se kao danas nije bodu, a može se jednostavno upitati je li to sram, a trebalo bi nas biti, možemo se uz- uopće bilo moguće. Netko bi mogao po- porediti sa sjećanjem drugih naroda na svoje sumnjati da je uopće moguće ubiti ženu hrabre junake, koji su u teškim vremenima i trudnu s djetetom, ali njihova je okrutnost pod beznadnim uvjetima žrtvovali svoje živ- bila takva da je uistinu to sve bilo moguće. ote za slobodu svoje domovine. Jedan je problem što nismo još uvijek U Litvi je baš u dane pred održavanje In- shvatili riječ kataklizma, jer smo i mi tek ternacionalnog kongresa o procjeni komunis- 1998. uvrstili prikladan članak u našem tičkih zločina počelo snimanje 20-epizodne kaznenom zakonu koji predviđa sankcije za serije o litvanskim antikomunističkim parti- ovakve radnje. Mikrosadizam se još uvijek zanima, koji su se u šumama nizinske Litve i u može vidjeti na televizijskim ekranima, kad gradovima održali sve do 1954. godine. U gledamo rusku vojsku kako vuku čečenske Kaunasu, tvrđavi litvanskog nacionalizma, borce vezane žicom. započelo je snimanje prve epizode. U ostvar- Kad su litvanske komunističke vođe enju toga za nacionalnu svijest važnog pro- 1941. pobjegle u Moskvu, doznalo se o jekta, sudjeluje Ministarstvo obrane Litve, ubojstvima u Rainiu. Oni su zatražili istragu Ministarstvo kulture Litve, Zaklada Litvan- i pregled žrtava, ali se ništa dalje nije dogo- skog društva političkih uznika, Europske institucije za obranu i to: Poljske, Švedske, dilo. Neki sudionici ubojstava su čak pro- Danske, Njemačke, Belgije, Francuske i Italije, te litvanske emigrantske organizacije u glašeni herojima. Na takav način sustav još svijetu. jednom dokazuje da je ubojstvo u načelu Zanimljivo je da će vojske navedenih država sudjelovati u snimanju u onim potrebno i dopušteno. ulogama, u kojima je njihova prijašnja vojska pokušavala uništiti narodni litvanski od- Samo je jedan ubojica doživio ponovnu por ili je pasivno promatrala kršenje ljudskih prava. Samo Rusija nije sposobna pogle- uspostavu litvanske neovisnosti, pukovnik dali u svoju prošlost. KGB-a Petras Raslanas, koji je očito kriv za Prva epizoda opisuje razdoblje nastanka organiziranog odpora komunističkoj inva- svoje zločine, ali je bio zaštićen od tadašnjeg ziji 1926., te preko sporazuma Molotov - Ribbentrop obuhvaća i razdoblje okupacije, glavnog tužitelja Litve, te sudski proces nije sve do stvaranja neovisne države Litve. Bit će obrađene čak i pjesme koje su pjevane u pokrenuti, a toj je osobi bilo dopušteno vrijeme porobljenosti i odpora tome porobljavanju. Nešto slično kao naše koje se sada živjeti u miru u Litvi. spremaju naše vlasti zabraniti. Tek nakon puča u Moskvi omogućeno Za mnoge će biti zanimljiva prisega prokomunističkih boraca za slobodu mu je da pobjegne u Rusiju i tada je pokrenut porobljene Litve, lako su zemlje međusobno udaljene, objeme je poznata prisega sa sudski proces. Sad Rusija zaštićuje tog rat- sličnim ili istim motivima. To samo govori o univerzalnosti borbe za slobodom svoga nog zločinca kao i čekiste i komuniste, te ne naroda i opravdanosti naše patnje i borbe do hrvatske slobode. želi izdati tjeralicu kako bi se tu osobu Vienui vieni - Samo samil To je naslov serije. Znakovit. Taj osjećaj samotnosti, bez dovelo u Litvu da mu se sudi. Prema tome, oslonca poznaje svaki Hrvat koji se makar malo angažirao u vrijeme jugokomunističke sustav još uvijek živi. Bivši glavni tužitelj strahovlade, a danas to svaki Hrvat razumije čitajući novine i shvaćajući da smo još Litve međutim sada proglašava novu poli- uvijek, bez, obzira koliko si umišljali, ipak za sve dobro i za sve zlo odgovorni samo sami. tiku ovdje u Litvi. Ali kako je pojedinac ponosan na ono što postigne sam, tako i narod ima pravo na ponos Ovo su samo nekoliko činjenica za raz- svoga samostalnog uspjeha, bez obzira na to, tko mu to osporavao. Prisega litvanskih bo- mišljanje naših političara. Još uvijek se može raca, dakle, glasi: čuti da, kad se održe izbori u Rusiji i ona se PRISEGA pretvori u demokraciju, da će promijeniti Ja, prisežem pred Svemogućim Bogom, u ime sve pale braće, koji su položili svoj stav prema ratnim zločincima koji su još svoje živote za Slobodu i Neovisnost Litve, da ću činiti sve najbolje u očuvanju litvanske uvijek na slobodi. Neka to pitanje ostane ot- slobode, Izvršavat ću zapovijedi svojih nadređenih, ne štedeći svoju snagu niti život; da voreno. Za sad nas zanima istina o komunis- ću strogo čuvati povjerene mi tajne, da ne ću surađivati s neprijateljem i sve ću prenijeti tičkoj okupaciji i mučenjima. Za sada nema svojim nadređenima. načina da ih dovedemo pred lice pravde. Kad Shvaćam da će se prijestup ovog obećanja kazniti smrću. to uspijemo, onda ćemo biti zadovoljni i onda ćemo biti sigurni da zlo više nije na slo- Pridržavat ću se ovog obećanja, tako mi Bog pomogao! bodi kao što još uvijek jest. Hvala vam na pažnji! HRVATSKA KAO ŽRTVA JUGOSLAVENSKOGA KOMUNIZMA

(Izlaganje hrvatskog izaslanstva na Međunarodnom kongresu održanom u Vilniusu, 12.-14. lipnja 2000.)

olazak komunista na vlast u Hrvat- ske političke snage, Hrvatske republikan- jednice davale Jugoslaviji i njezinu režimu skoj (1945.) nije značio samo ske seljačke stranke, te uhićuje njezina bitno determinirati oblike i vanjskopoli- uspostavu novoga društveno- leadera, Stjepana Radića. tičku orijentaciju hrvatskih separatista, političkog poredka, nego i obnovu jugo- Jedan će velikosrpski parlamentarni koji će biti prisiljeni svoj oslonac tražiti slavenske države. Velika većina Hrvata taj zastupnik u beogradskoj Skupštini 1928. među revizionističkim snagama. je povijesni proces gledala s protivljenjem tijekom parlamentarne sjednice izvršiti at- Neprirodnost jugoslavenske državne i bojaznima, budući da je jugoslavenska entat u kojem su ubijena dva hrvatska zas- tvorevine, nedostatak društvene, političke ideja - koja je izvorne zagovornike i po- tupnika. Među više ranjenih bio je i sam i kulturne legitimacije njezina režima, te bornike imala upravo u dijelu hrvatske in- Radić, koji je nekoliko tjedana kasnije njegove nasilničke, nedemokratske mjere teligencije - već poodavno bila kompromi- umro od posljedica atentata. Previranja dovest će izravno do brzoga sloma jugo- tirana. nakon skupštinskog atentata dovode do ra- slavenske države i njezine vojske 1941., *** dikalizacije političkih prilika u Hrvatskoj. unatoč ograničenom pokušaju napuštanja Krajnje nezadovoljstvo artikulira se u Kao dio ranije Austro-Ugarske s držav- strogo centralističkog ustroja 1939. go- radničko-sveučilišnim, a dijelom i građan- nopravnom tradicijom, identitetom i dine. Jugoslavija će se u proljeće 1941. ras- skim krugovima, u koj ima nastaj e nova po- autonomijom, koja je uključivala vlastiti pasti kao kula od karata, a da za njom u litička snaga, Ustaški pokret. Taj će se pok- parlament (Sabor) i vlastite oružane snage stanovitoj mjeri zažale tek donekle Srbi, ret zalagati za bezuvjetno, oružano razbi- (domobranstvo), Hrvatska je 1. prosinca koji su se samo u Jugoslaviji nalazili janje Jugoslavije i stvaranje neovisne okupljeni u jednoj državi. 1918., uz blagoslov i potporu sila pobjed- hrvatske države. nica, postala dijelom novouspostavljenoga • ** Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Ta U svim društvenim i političkim previ- država s pseudoparlamentarnim sustavom ranjima 1918.-1941. Komunistička partija bit će 1929., nedugo nakon uvođenja mon- Jugoslavije ne igra neku posebno važniju arhofašističke diktature, preimenovana u ulogu. Kao sekcija Komunističke intema- Kraljevinu Jugoslaviju. cionale i ekspozitura međunarodnoga Ulaskom u jugoslavensku državu, komunističkog pokreta, ona i strateški i Hrvatska 1918. gubi obilježja državno- taktički nastupa s idejama i krilaticama pravnog subjekta. Taj čin Hrvati koje ne nailaze odjeka ni u hrvatskom, a ni doživljavaju nelegalnim i nelegitimnim. u drugim narodima Jugoslavije. Unatoč Nije proveden plebiscit, niti im je pružena velikoj gospodarskoj krizi i općenitom si- mogućnost izbora. Hrvatski je Sabor jed- romaštvu Jugoslavije, stožerno pitanje oko nostavno raspušten, te za postojanja Kral- kojeg se razvija društveni i politički život, jevine Jugoslavije nikad nije došao u jest nacionalno pitanje, tj. pitanje prizna- prigodu raspravljati o ratifikaciji ujedin- Pred Trakaiom; Hrvati, Litvanci vanja identiteta i subjektiviteta naroda, te jenja. Hrvatski zakoni su zamijenjeni zak- i Nijemci onima Kralj evine Srbije, a državna uprava, pitanje njihova autonomnog razvitka. prosvjeta, školstvo i druge grane društve- Shvaćajući da zanemarivanjem na- Na oružane akcije hrvatskih nacional- cionalnog pitanja ne će zadobiti potporu u nog života personalno su i politički upreg- ista jugoslavenski režim odgovara po- širim slojevima, KPJ sredinom dvadesetih nute u jačanje srpske odnosno jugoslaven- jačanom represijom. Politički djelatna godina, po smjernicama Kominterne, ske svijesti. Od 1929. bit će dokinut svaki hrvatska politička emigracija postaje sve napušta otvorenu unitarističku jugoslaven- oblik parlamentarnog života, zabranjeni brojnija, a desetci tisuća ljudi odlaze u ino- nacionalni simboli (zastava, grb), pa čak i zemstvu dijelom iz političkih, a dijelom i iz sku orijentaciju, te iz taktičkih razloga spomen narodnoga imena. gospodarskih razloga. Demografske, poli- pokušava koketirati s narodnim pokretom. Prvi proplamsaj oružanog otpora zbio tičke, gospodarske i kulturne posljedice Međutim, sredinom tridesetih godina, opet se svega nekoliko dana nakon proglašenja nasilnog ulaska u Jugoslaviju bivaju iz po smjernicama iz Moskve, priklanja se nove države, kad su jugoslavenske unita- dana u dan sve teže. politici pučke fronte i očuvanju Jugo- rističke snage 5. prosinca 1918. na središn- Politički život u Kraljevini Jugoslaviji slavije. Taj zaokret pokušava kompenzirati jem trgu glavnoga grada Hrvatske, Za- obilježen je nasiljem, atentatima, poli- osnivanjem svojih podružnica u Sloveniji i greba, pobile veći broj hrvatskih domo- tičkim procesima i ograničenjem građan- Hrvatskoj, ali unatoč tom potezu, ne brana. Tijekom 1919/20. u širokim dije- skih prava i sloboda, sve u funkciji doživljava znatniju afirmaciju. Postupa- lovima Hrvatske traje pobuna seljaka zbog rastakanja narodne samobitnosti i stvar- jući kao "možda najposlušniji član Komin- obilježavanja stoke za jugoslavensku vo- anja nove, jugoslavenske nacije. Taj pro- terne" (to se priznavalo i u komunističkoj jsku i nasilnih mjera srpskog oružništva. U ces, nažalost, uživa potporu zapadnoeu- literaturi!), KPJ je slijedila sve naputke takvom okružju u Hrvatskoj jača narodni ropskih sila, u prvome redu Francuske i koje je dobivala iz Staljinova SSSR-a, pa je pokret, kojega obilježava republikanstvo. Velike Britanije, ali na specifičan način i stoga doživljavana kao ekspozitura tuđe, Međutim, krajem 1924. monarhistički fašističke Italije odnosno nacističke Nje- umjetno uvezene političke snage. Prema režim zabranjuje djelovanje najjače hrvat- mačke. Upravo će potpora koju su sile pob- službenim partijskim podatcima, u

31 proljeće 1941. KPJ je imala oko 12.000 poražene Nezavisne Države Hrvatske, iz- "sluge okupatora" izvuku na ulice i pos- članova. vršen 1945. Nakon što su britanske snage u trijeljaju kao pse: oni nisu zaslužili sud, Kad su hrvatski separatisti u travnju Koruškoj (Austrija), radi stjecanja povol- nego ih - po uzoru na NKVD - treba jed- 1941. pod zaštitom sila Osovine proglasili jnije situacije u odmjeravanju snaga s Mo- nostavno smaknuti! skvom, sredinom svibnja 1945. val hrvat- Nezavisnu Državu Hrvatsku, Komunis- Taj obračun s pretpostavljenim protiv- skih (kao i slovenskih odnosno srpskih) tička partija Jugoslavije ostaje pasivna, jer nicima režima (svećenstvom, inteligenci- se Sovjetski Savez još uvijek nalazi u izbjeglica vratile Titovoj armiji, bez jom, građanskim slojem) trajao je neko- savezničkom odnosu s Trećim Reichom ikakva je suđenja poubijan velik broj izb- liko godina. Prema jednome jugoslaven- odnosno Osovinom. Tek nakon što Nje- jeglica i ratnih zarobljenika. Drugi dio mačka 22. lipnja 1941. napadne SSSR, upućen je na tzv. križni put. Pod tim se ime- skom izvoru, navodi se da je "Korpus komunisti će pozvati na oružani ustanak. nom podrazumijevaju usiljeni marševi narodne odbrane" (KNOJ), jedan od in- Taj poziv je imao za cilj olakšati ratni izgladnjelih zarobljeničkih kolona, koje su strumenata jugoslavenskoga položaj SSSR-a, ali je ujedno obuhvatio i s austrijske granice uglavnom pješice obavještajno-represivnog sustava, do poziv na obnovu Jugoslavije te uspostavu vođene do istočnih dijelova Jugoslavije, a svog raspuštanja 1953. ubio, ranio i zaro- njihov je put obilježen brojnim pojedi- komunističkog poredka. bio oko 116.000 neprijatelja, od čega je načnim i skupnim ubojstvima bez suda, Budući da uslijed uspostave neovisne ubijeno njih 26.947. teškim bolestima i stradanjima zbog Hrvatske takav poziv među Hrvatima nije *** iscrpljenosti. nailazio na spomena vrijedan odziv, komu- Povremeno objavljivani podatci o nisti u prvim mjesecima oružane pobune "uspjesima" režima u borbi protiv "klas- uporišta nalaze među Srbima, koji se os- nog neprijatelja" imali su vanjskopoli- jećaju ugroženima uspostavom hrvatske države. Komunistički partizani nastupaju tičku i unutarnjopolitičku svrhu. Na zajedno s velikosrpskim odredima (četni- vanjskopolitičkom planu njime se htjelo, cima), koji se, iako međusobno slabo ili ni- primjerice, nakon sukoba Tito - Staljin kako povezani, smatraju lojalnima izb- pokazati Moskvi da Jugoslavija nije jegličkoj jugoslavenskoj vladi koja je napustila komunistički put. Istodobno se konačno utočište našla u Londonu. htjela demonstrirati snaga pred tihom unu- Želeći potaknuti i Hrvate u borbu, tarnjom oporbom. Međutim, znanstveno komunisti u to vrijeme poduzimaju istraživanje broja žrtava bilo je strogo mnoštvo sabotaža i oružanih akcija, ko- zabranjeno. Pojedinci koji bi se upustili u jima je cilj izazvati reakciju i represalije taj pokušaj postali su žrtvama režima, bilo posadnih njemačkih i talijanskih snaga, a u da su ubijani, bilo da su suđeni na dugogo- određenoj mjeri i hrvatske vojske koja se Drago Pezer, hrvatski izaslanik polako stvara. Uslijed tih represalija sman- dišnje robije. juje se životna i pravna sigurnost, pa Jugoslavenski komunistički podatci o Na sličan je način, političkim proce- ugroženi dijelovi pučanstva utočište traže broju izručenih i potom smaknutih osoba sima, jugoslavenski komunistički režim u šumi. Na taj način potpadaju pod utjecaj nisu jedinstveni. Ministarstvo unutarnjih zatirao slobodu mišljenja, govora i tiska militantne i dobro organizirane komunis- poslova Jugoslavije objavilo je 1949. daje uopće. U razdoblju između 1945. i 1989. tičke manjine. U takvome slijedu događaja u svibnju 1945. zarobljena 341.000 nepri- osuđeno je nekoliko desetaka tisuća će pokret otpora, iako okuplja većinu ne- jateljskih vojnika, dok ih je oko 100.000 Hrvata, a procjenjuje se da su pripadnici komunista, postai bitno obilježen komu- poginulo. O civilima su u ovome izvješću tog naroda, koj ih u domovini nema više od nističkim vodstvom. ne govori ništa. Zaokruženih znanstvenih 4,5 milijuna, izdržali više od 500.000 go- *** istraživanja još uvijek nema, a prema dina teške robije. Žrtvama političkih U krvavome građanskom ratu, u kojem većini izvora, bez suda je ubijeno više od umorstava i dugogodišnjih tamnica su sve strane počinile teške zločine, pod 200.000 ljudi, dok najskromnije jugo- postali su hrvatski nekomunistički poli- komunističkim su vodstvom u ime obnove slavenske procjene govore o oko 50.000 tičari, biskupi i svećenici, javni radnici, žrtava. Jugoslavije, u razdoblju 1941.-1945. iz- književnici i novinari. Uslijed takvog Usporedno s prvim obračunom s rat- vršeni strahoviti pokolji civilnog življa i terora, hrvatski narod postaje, poslije političkih protivnika iz građanskih nim zarobljenicima i civilnim izbjegli- židovskoga i irskog, najraseljenijim naro- stranaka. Poubijano je više stotina kato- cama, komunisti započinju obračun s dom na svijetu. ličkih i pravoslavnih svećenika, te islam- "klasnim neprijateljima". Više od 300.000 skih vjerskih službenika. Iako provoditelji ljudi pobjeglo je iz Jugoslavije (ne računa- Zahvaljujući tomu što je Jugoslavija ateizatorske politike, komunisti su okrut- jući više stotina tisuća Podunavskih Nije- nakon sukoba Tita i Staljina (1948.) nim nasiljem onemogućavali konstitui- maca, nad kojima je izvršen pravi geno- postala miljenicom demokratskog Za- ranje hrvatske nacije kao moderne cid), a više od 200.000 bilo je lišeno prava pada, demokratska javnost i danas uglav- viševjerske nacije. Priklanjanje bosansko- glasa na izborima 1945. zbog navodne "su- nom ne zna, da je represijajugoslavenskog hercegovačkih muslimana hrvatskoj radnje s okupatorom". Pred vojnim i im- režima nad političkim protivnicima u narodnoj misli za komuniste je postalo proviziranim "narodnim sudovima" sudi Jugoslaviji često bila dosljednija i okrut- zločinom po sebi, a pokušaj osnivanja se tisućama ljudi, a najčešća osuda glasila nija, nego u drugim europskim komunis- autokefalne Hrvatske pravoslavne crkve je - smrt. Brojni su slučajevi da se smrtna tičkim zemljama. nemilosrdno je ugušen u zametku. osuda izriče naknadno, nakon što je Ipak, sve te pokolje u kojimaje stradalo osumnjičeni već smaknut. Jedan od prvaka Neka ovaj kratak osvrt bude doprinos više desetaka tisuća ljudi, zasjenio je pok- komunističkog pokreta poziva svoje pris- skidanju vela tajne s komunističkih olj civila i pripadnika oružanih snaga taše u Zagrebu, da "klasne neprijatelje" i zločina nad hrvatskim narodom. KOMUNISTIČKI I POSTKOMUNISTIČKI ZLOČINI U ČEČENIJI

omunistički zločini protiv čečen- i obraćanjima. U tim deklaracijama pri- nova vlast ojačala, ona je odmah ukinula skog naroda imaju svoje speci- jašnji carski režim žigosan je sramotom za šerijatske sudove, i počela zatvarati is- fičnosti zbog neprekidne borbe krivokletstvo, neispunjena obećanja i pod- taknute djelatnike Čečenije. Stanovništvo Čečena za svoju slobodu i nezavisnost. muklost, za uništenje kulture i religije je razoružano, iako je prije gorštacima bilo Događaji u veljači 1917. u Rusiji bili neruskih naroda. dopušteno imati oružje. su nastavak nacionalno-osloboditeljske U jednome takvom obraćanju O tome kako se u tim godinama provo- borbe kolonijalnih graničnih područja kavkazcima, koje su podpisali Lenjin i dio boljševički teror, može se suditi po protiv Ruskog Imperija. Na Sjevernom Staljin, piše: "Čečeni i gorštaci Kavkaza, onim normativima na kojima se temeljila Kavkazu od 1917. do 1918. Čečenija je svi vi čije su se džamije uništavale, čiji su tadašnja politika. Naprimjer, "Upute o ra- bila začetnikom političkog ujedinjavanja se običaji i vjerovanja gazili carevima i zoružavanju Čečenske autonomne pokra- Kavkazaca u cjelovit državni savez stvar- ugnjetavateljima Rusije! Od sada se vaša jine, ožujak, 1925. g." daju sljedeći prijed- anjem neovisne Savezne Gorske Repub- vjerovanja i običaji, nacionalne i kulturne log: "Na skupu stanovnika sela objavljuje like. ustanove proglašavaju slobodnima i se zahtjev za potpunu predaju oružja, za U Republiku su ušli svi sjeverno- nepovrjedivima. Uređujte svoj nacionalni što se daje određeni rok... Ako stanov- kavkazki narodi od Kaspijskog do Crnog život slobodno i bez prepreka. Vi imate ništvo ne ispuni zahtjev ili ga ispuni djelo- mora. Nova kavkazka država sastojala se pravo na to i znajte, da se vaša prava, kao i mično, onda se po njemu otvara topovska, od sedam regija: Abhazije, Adigeje, Dag- estana, Kabarde, Karačajevo-Balkarije, Osetije, i Čečeno-Ingušetije. Sudsko- pravni sustav zasnivao se na normama tra- dicionalnog Adata, jednakim za sve kavkazce, čiji su osnovni principi sloboda, jednakost i demokracija. Ustav Savezne Gorske Republike bio je po duhu blizak Ustavu SAD-a. Čak je i državna zastava bila prugasta sa sedam zvijezda (sedam regija) u gornjem desnom kutu. Zastava Savezne Gorske Republike čuva se do danas u SAD-u, u državi New Jersey. Međutim, Gorska Republika postojala je kratko, tek nešto više od godine dana. Kavkazci su prvo vodili borbu s boljševi- cima, a zatim s carskom Denikinovom ar- mijom, koja se hranila novcem i oružjem sa Zapada. Jedan od članova Gorske vlade Ruševine Groznoga (1995.) - Vukovar 1991. M. Šanba, u knjizi "Ruski imperijalizam i nezavisnost gorštaka" (Prag, 1928.) piše: prava svih naroda Rusije, čuvaju svom /// u slučaju odsutnosti artiljerije vatra iz "Savezna Gorska Republika bila je snagom revolucije i njenih tijela... " strojnica u trajanju od 10 minuta... " osuđena na propast, zahvaljujući tome što Međutim, komunistička ideologija Međutim, stvar se nije svodila samo na je novoformiranoj na jugu ruskoj vlasti, boljševizma bila je u suprotnosti s nacion- artiljerijsku vatru. U jednom od izvještaja došla u pomoć, neupućena u događaj e, Eu- alnim posebnostima gorštaka. Valja o operaciji kaže se slijedeće: "Represija se ropa." General Denikin, pretpostavljajući spomenuti da je 1918. među 5 milijunskim izražavala u zračnom bombardiranju 16 da će se s boljševicima nekako obračunati, stanovništvom Sjevernog Kavkaza bilo naselja i artiljerijskom naletu na više od odlučio je iskoristiti novac i oružje Zapada svega 10 komunista, a u čečenskom 100 naselja. Dignuto je u zrak 119 kuća za uništenje Savezne Gorske Republike. narodu - niti jednog. zločinačkog elementa i u borbama je Komunisti su u razdoblju borbe za Neko vrijeme, dok se vlast bol- ubijeno 12 zločinaca ". vlast na Kavkazu potpuno iskorištavali pa- jševika nije učvrstila na Kavkazu, ona je U takvim uvjetima u planinama rolu nacionalno-osloboditeljske borbe poduzimala niz koraka, koji su u dijelu Čečenije 1929.-1932. ponovo su planuli carizmom pokorenih naroda, pozivajući pučanstva stvorili iluziju da je sada na- ustanci. Otpor se pojačao kada je vlast za- se na njihovu prošlost. pokon moguć samostalan razvoj čečen- počela masovne represije protiv Čečena, U duhu tradicija ruskog apsolutizma skog naroda. Tako je u sklopu SSSR-a bila koje su se provodile pod parolom borbe boljševici su se obraćali ugnjetavanim formirana Gorska Republika, utemeljeni protiv reakcionarnog svećenstva, kojemu narodima Rusije narednim deklaracijama su šerijatski sudovi itd. Međutim, čim je su se pripisivali gotovo svi Čečeni starije dobi, i "kulaka" (imućnih ljudi) u koje su uz tu akciju dugo su vrijeme bili skrivani. naveo je podatke iz Ruskog arhiva (fond spadali svi aktivni, uvaženi ljudi. Stvar je Plan deportacije Čečena i Inguša pripre- 9487, dossier br. 1375) koji svjedoče da dolazila do apsurda kada su za "kulake" mao se puno prije 1944. i brižno se čuvao u su Čečene u godinama deportacije hranili proglasili sve fizički snažne ili rastom vi- najstrožoj tajnosti. 200 tisuća vojnika i otrovanim namirnicama. Na istoj konfer- soke ljude. oficira NKVD-a i Crvene Armije počevši enciji jedan drugi sudionik, Rišard od 23. veljače tijekom narednih tri dana Bočan, zastupnik skupštine Krakowa proveli su vojnu operaciju iseljavanja naveo je svjedočanstva deportiranih Pol- Čečena i Inguša. jaka, očevidaca zagonetnog masovog (na tisuće) umiranja "na prvi pogled zdravih i Za vrijeme trajanja operacije čvrstih Čečena". Svjedočanstava sličnih "čišćenja" čečenske zemlje od Čečena strašnih pogibija Čečena zabilježeno je tijekom samo jednog dana bilo je uništeno mnogo, ne samo od strane Poljaka, nego i do 12 tisuća ljudi svih uzrasta i oba spola. Nijemaca, Korejaca, Grka i drugih naroda Strijeljali su, dizali u zrak i spaljivali deportiranih u to vrijeme. Čečene u vlastitim kućama, davili ih u jez- erima Kezenoj-Am i Galančož, uništavali Uslijed te deportacije poginulo je oko ljude u školama i bolnicama. Sve ceste i 70% čečenskog naroda, preživjeli su 13 naselja Čečeno-Ingušetije bila su godina proveli u izgnanstvu u uvjetima prekrivena tijelima strijeljanih Čečena - najgore moralne i fizičke torture. To je bio muškaraca, žena, djece i staraca. genocid čečenskog naroda. Gušenje tih ustanaka uzrokovalo je po- 27. veljače 1944. specijalne Za vrijeme Nikite Hruščova, 1957., gibije ne samo sudionika ustanaka, nego i moskovske jedinice NKVD žive su spalile Čečeni i Inguši dobili su pravo povratka u domovinu. Bila je ponovo uspostavljena mnogih tisuća žena, djece i staraca. Prema u seoskoj štali (koja se ironijom sudbine autonomija republike, ali nije bila ost- podacima iz arhiva Sjeverno - Kavkazkog zvala imenom L. Berije) više od 700 varena politička i ekonomska rehabilita- kraja kao rezultat represije u Čečeniji od stanovnika starog čečenskog planinskog cija Čečena. Štoviše, bio je organiziran 1929. do 1938. stanovništvo se s obzirom naselja HAJBAH. Pukovnik Gvešiani, oružani protuudar od strane Rusa koji su na nerođene, smanjilo na 206 tisuća ljudi. počinivši taj zločin, odmah je uputio očigledno sebe zauvijek smatrali vlasni- A represije su počele puno prije 1929. narodnom komitetu unutarnjih poslova SSSR-a L. Beriji brzojav sljedećeg cima čečenske zemlje. Po dolasku u do- U drugoj polovici tridesetih na čelo sadržaja: "Potpuno tajno. Samo za vaše movinu, Čečeni su bili primorani pobunjenika protiv komunističkog oči. Zbog nepogodnosti za prijevoz i s cil- otkupljivati vlastite kuće, a one nacional- gaženja Čečena stao je čečenski pisac jem obaveznog izvršenja u roku operacije izirane nikad nisu vraćene. O vraćanju Hasan Israilov, koji je u siječnju 1940. u 'Gora', bio sam prisiljen likvidirati više osobne imovine i privrednih objekata po- svojoj poznatoj Deklaraciji rukovodstvu od 700 ljudi u mjestašcu Hajbah. " gotovo nikad nije bilo govora. SSSR-a pisao: "Eto ima već 20 godina od- kad sovjetska vlast vodi rat protiv moga Kao odgovor, Gvešiani je dobio brzo- naroda uništavajući ga dio po dio - kao jav ovakvog sadržaja: "Grozni, UVD. kulake, svećenike i 'zločince' i kao Gvešiani. Za odlučne poteze u vezi isel- buržoaske nacionaliste. Sad sam se javanja Čečena u okrugu Hajbah Vi ste uvjerio da se odsad rat vodi za istrebljenje predloženi za dodjelu državne nagrade s cijelog naroda. Zato sam ja odlučio stati povišenjem u zvanju. Čestitam. Narodni načelo osloboditeljskograta. Ja predobro komitet unutarnjih poslova SSSR-a, shvaćam da ne će samo Čečeno- Berija." Ingušetiji, nego caki cijelom nacionalnom Više od 600 tisuća Čečena i Inguša bili Kavkazu biti teško osloboditi se teškog su ukrcani u stočne vagone s rešetkama Članovi Tribunala tereta crvenog imperijalizma, ali fana- umjesto prozora koji su nakon mjesec tična vjera u pravdu i zakonska nada na dana zimskog putovanja predali nesretne i Dolaskom na vlast L. Brežnjeva pomoć slobodoljubivih naroda Kavkaza i izgladnjele zatočenike u tuđe krajeve, u završio se kratki period "hruščovljevog cijelog svijeta inspiriraju me na taj, u kojima je većinu čekala sigurna smrt. zatopljenja" i za Čečene je počela nova vašim očima drzak i besmislen, a u mom Već prve godine hladnoća, glad i tifus etapa komunističkoga kolonijalnog uvjerenju jedini ispravan povijesni korak. pokosili su ljude. No to nisu bili jedini gaženja. Hrabri Finci sada dokazuju daje velika razlozi masovnog umiranja Čečena i In- Osobitu snagu počela je dobivati poli- robovlasnička imperija nemoćna protiv guša. Jedan od razloga koji objašnjava tika rusifikacije Čečena i Inguša. U svim malog ali slobodoljubivog naroda. Na takve gubitke bio je obznanjen na među- sferama djelatnosti, u svim obrazovnim Kavkazu ćete imati drugu Finsku, a nas će narodnoj konferenciji "Međunarodno ustanovama Čečeno-Ingušetije koristio se slijediti drugi potlačeni narodi. pravo i Čečenska Republika", koja se samo ruski jezik. Ako je netko htio izgra- Upravo je ta osloboditeljska borba održavala u poljskom gradu Krakowu od diti karijeru u svojoj republici - državnu, Čečena bila razlogom totalne deportacije 8. do. 11. prosinca 1995. partijsku, znanstvenu - nije trebao pozna- čečenskog naroda u veljači 1944.U Sibir, Jedan od sudionika, Ivan Bilas, profe- vati materinski jezik ali je ruski morao Srednju Aziju i Kazahstan. Detalji vezani sor i zastupnik ukrajinskog parlamenta, znati. Bile su zatvorene sve džamije, nacionalne škole i drastično smanjena aktiv- obavještajne snage organizirale su (Referat "Komunistički i postkomu- nost čečenskih i inguških ustanova. Za mnogobrojne provokacije protiv čečen- nistički zločini u Čečeniji" bio je pročitan Čečene i Inguše uvodila su se ograničenja skog naroda i rukovodstva Čečenske Re- na Međunarodnom kongresu o procjeni za zapošljavanje u tvornicama, školama i publike Ičkeria, a kada ni to nije previše zločina komunizma, održanom u Vil- visokoškolskim ustanovama. Štoviše, bile pomoglo, ljeti 1999. bili su umjetno pok- niusu, Republika Litva, 12.-14. lipnja su stvorene pravne prepreke u vezi s prija- renuti događaji u Dagestanu. Nakon toga 2000.) • vom boravka u prijestolnici vlastite republike. U potrazi za poslom Čečeni su bili primorani napuštati domovinu, dok su za Ovih je dana predsjednik Republike Ruse bili osigurani privilegirani uvjeti. Hrvatske Stipe Mesić spomenio važnost Prema socijalno-ekonomskim poka- naftovoda kojim će se dopremati kas- zateljima životnog standarda 1990., među pijska nafta. Možda ni sam ne zna, ali je svim bivšim državama SSSR-a Čečeno- indikativno da baš tu naftu spominje i tu Ingušetija je zauzimala posljednje, 73. važnost za Europu, a ona je uzrok sa- mjesto, unatoč tomu što se iz njedara dašnjem uništenju čečenskog naroda i čečenske zemlje godišnje izvlačilo od 12 ona je zatvorila oči svim borcima za do 25 mil. tona visokokvalitetne nafte, a u Sudionici kongresa ljudska prava, koji gledaju kako se pred Groznom je funkcionirao snažan energet- ovim čovječanstvom ubija jedan cijeli ski kompleks. ruske su vlasti optužile čečensko rukovod- narod. Procesi demokratizacije koji su počeli stvo i cijeli čečenski narod za agresiju i krajem 80-ih u bivšem SSSR-u, ulili su u međunarodni terorizam. Hrvatski politički uznici žrtve su i Čečene nadu za bolju budućnost. Upravo Rusko rukovodstvo, ruske komunističkog i velikosrbskog nasilja i u tom razdoblju počeo je nagli proces obavještajne službe i propaganda aktivno sigurno će biti dirnuti čitajući referat duhovnog buđenja čečenskog naroda, su pripremali teren za novi rat protiv veleposlanice Misije Čečenske Repub- ojačala je nacionalna svijest, pojavile su se Čečenije, koji traje već 10. mjesec. Su- like Ičkerije u Litvi, Nj.E. gospođe Ami- prve koncepcije daljnjeg političkog raz- vremeni svijet opet je postao svjedokom nat Saieve. U mnogim usporedbama voja Čečeno-Ingušetije na putu prema ponovnoga nečuvenog genocida čečen- njihove i naše prošlosti osjetit ćemo što nezavisnosti. skog naroda. Čečenija je u ruševinama. znači kad našem neprijatelju dođe "u Stvaranje suverene Čečenske države Nastavlja se genocid čečečnskog naroda. pomoć neupućena Europa" ili sada odvijalo se pravnim putem, u skladu sa Amerika, što je nada u "pomoć slobo- zahtjevima međunarodnog prava. Rusija doljubivih naroda ", što znači "ukrcati se na početku složila s neovisnošću u stočne vagone s rešetkama " i voziti u Čečenske republike, no međutim posto- smrt i konačno pred očima nam je još janje u Rusiji sindroma postkomunizma, velikodržavnog šovinizma i totalitarizma svježa slika našeg Vukovara u kojem su doveli su do pokušaja gušenja Čečenije on i drugi hrvatski "gradovi i naselja prvo posredstvom političke, ekonomske i pretvoreni u ruševine ", a ranjenici pred financijske izolacije i blokade, a kada to Vukovarskom bolnicom na hlodnoći nije uspjelo, protiv Čečenske republike poslagani pred očima "demokrata" započet je otvoreni rat koji je trajao dvije Vancea i odvezeni od pripadnika imeri- godine i odnio 120 tisuća života civila. Zgrada Seimasa, u kojoj je zasjedao jalističkoga srbskog naroda pod Protiv teritorijalno male Čečenije s kongres zvijezdom petokrakom u gnojište na nevelikim brojem stanovništva upo- Ovčari. trijebljene su sve vrste oružja, uključujući To je rezultat otpornosti podmukle To je, gledali smo, proživljavao i oružje zabranjeno međunarodnim kon- krvoločne ideologije imperijalnog komu- pred našim očima čečenski narod, silnu vencijama. Gradovi i naselja bili su pret- nizma, koja je u Rusiji duboko pustila ko- Ameriku i Europu nije smetalo, mi se voreni u ruševine, narušena je ekološka rijene. I ako se ta ideologija koja zagovara nismo bunili ni kad se to događalo ni ravnoteža, stotine tisuća ljudi izgubili su nasilje, agresivni nacionalizam, rasizam i kuće, normalne uvjete života te su postali kad bi spiker Hrvatske televizije Šaša šovinizam ne stavi izvan zakona, svijet će izbjeglice. Kopljar čečenske borce nazivao se ponovo naći u kaosu. "čečenskin teroristima ", isto kao što su Rat Rusije protiv Čečenije 1994. - Ovaj Kongres potvrđuje ideju, da se 1996. vodio se s ciljem uništenja držav- naši dragovoljci na srbskoj televiziji nosti Čečenije ponovo uspostavljene zločini komunizma prema čečenskom nazivani "teroristima", a Rusi su na- 1991. narodu temelje na prijašnjim imperijalis- gradili Putina za uništenje jednog tičkim principima nečovječnosti zbog iz- Prošlo je svega nepune tri godine od naroda. Je li za to odgovoran samo završetka rata, tijekom kojih je Moskva mišljenih razloga i sa prijašnjom okrut- komunizam? koristila sva sredstva kako bi u Čečeniji noscu. Jure KNEZOVIĆ pokrenula međučečenski konflikt. Ruske Aminat Saieva

35 IZVADAK IZ ODLUKE JAVNOGA MEĐUNARODNOG TRIBUNALA VILNIUS (Vilnius, 14. lipnja 2000.)

udbeno vijeće Javnoga među- 1. predstavnica Kongresa Glavna poginuli se uslijed gladi, bolesti, hlad- narodnog tribunala Vilnius, kojeg tužiteljica Zita Šlicyte je u optužnici noće ili neizdrživo teškog rada. su sačinjavali Vytautas Zabiela navela da: 2) Procjena Tribunala se također traži (Litva) predsjedatelj Vijeća, Aivars Liud- u teoriji komunizma, neznanstvena, za genocid pučanstva Uže Litve (Pok- viks (Latvia) zamjenik predsjedatelja nehumana i kriminalna narav doktrine rajina Karaliaučius), uslijed čega je Vijeća, sa sucima Lynette Andresen komunizma očito sama sebe otkriva, jer je cijela jedna etnička skupina uništena. Tijekom barbarskih operacija u prol- (SAD), Mykolom Kultčynskyim (Ukra- takozvana "borba socijalnog sloja" pro- jeće 1946. uništeno je više od pola jina), Vytautasom Raudeliunasom (Litva), glašena glavnim pokretačem povijesnog milijuna mirnih žitelja tog kraja. Ta uz sudjelovanja predstavnika Kongresa i procesa i napretka, a to znači, da se sila i nasilje sastoje od temeljnoga subjektivnog djela su očiti primjeri zločina GENO- glavne tužateljice Zite Šličyte, njezina CIDA. čimbenika društvenog razvoja; dakle, zamjenika Michala Gl'onde (Slovačka), marksistička teorija klasne borbe je nemi- B) Kao način pritvora komunistički tužitelja: Frigyesa Kahlera (Mađarska), novno svršila u genocidu nad pučanstvom režim je izvršio mučenja, pokolje, nezak- Uldisa Paulsa Strelisa (Latvia), Luana Da- komunističkih zemalja, zahtijevajući živ- onito zatvaranje, prisilni rad i prot- cija (Albanija), L.G. Lukjanenka (Ukra- ote milijuna ljudi. Ta ideologija je također jerivanje. Ta djela, koja su obilježena kao jina), Ivana Stančeva (Bugarska), Lea odredila agresivnu narav režima - uz djela protiv čovječnosti su potvrđena slje- Oispuua (Estonija), žrtava: Algirdasa Pe- dužnu počast susjednim državama - i dećim činjenicama: trusevičiusa, Romualdasa Zubinasa, 1) Organizatori komunističkog R.Strilčiunasa, Alfonsasa Svarinskasa, režima u Litvi, tijekom 1940.-1941. su Aukse Ramanauskaite-Skokauskiene, vatrenim oružjem ubili 470 uznika, Balysa Gajauskasa, Vincasa Grinkusa, tijekom 1941.-1944. smrtna kazna je F6naya Jenoa, branitelja: Jurijusa Rodo- izrečena nad 595 uznika u logorima, 1941.-1957. pobijeno je tisuću uznika, vičiusa (Litva), Egidijusa Kuprusevičiusa 1946.-1955. samo u logoru Šilute pre- (Litva), Glavni tajnik Edmundas Mikuči- minulo je 559 uznika, među njima bilo auskas, tajnici Ryte Konstantinavičiene, je i djece. Loreta Romanovskiene, Asta Karužiene i 2) U skladu s uputama koje je izdao Aukse Čirgelyte, na javnom su Tribunalu NKVD i KGB iz Sovjetskog Saveza, pregledali materijale navedene u ljudi su mučeni, optuženi za "djela optužnici koji su prikupljeni tijekom tri- protiv države". Tijekom 1941.-1952. bunalskog procesa i predani kao doku- takvih slučajeva je bilo najmanje menti optužnice. Predsjednik Biskupske konferencije 620.899, uključujući 45.429 sudionika otpora i njihovih istomišljenika. Glavna tužiteljica Zita Šličyte predala Litve, nadb. S. Tamkevičius, govori na je Sudbenom vijeću zahtjev glede odgode kongresu 3) Ljudima su takozvane "trojke" Tribunala do sljedećeg zasjedanja. Zbog sudile bez suda. Smrtne kazne su se količine materijala predanog tužitelju Tri- dijelile bez suda i dokaza. Ove činjen- Litva je postala žrtva takve politike. Mi, ice potvrđuju da je komunistički režim bunala, žrtve i branitelji ne mogu analizi- dakle, držimo da je komunistički režim odgovoran za zločine protiv rati prikupljene dokaze i u isto vrijeme Sovjetske Federacije odgovoran za plani- čovječnosti. sudjelovati u sudskoj raspravi za vrijeme ranje, pripremu, uvođenje i provedbu C) Izbor civila ili civilnih objekata kao ovog zasjedanja. Javne udruge i pojedinci agresije protiv Repulike Litve tijekom ciljeva za napade, besmislena devastacija ostalih država su također izrazili svoje 1939.-1940. i rušenja gradova, sela, naselja, oduzi- zahtjeve da sudjeluju u tribunalskom U tom razdoblju, cijeli niz vojnih i manje privatnog ili javnog vlasništva su procesu. Uz to, Tužiteljstvo zahtijeva da kaznenih djela kao i zločina protiv činjenice koje se prepoznaje kao ratne se arhiviraju izvješća i rezolucije koje će čovječnosti počinjeni su u Litvi. zločine. Njihova provedba je dokazana se čitati na Kongresu. činjenicama: A) najokrutniji zločin počinjen protiv Nakon što je saslušalo optužnice koje Litve od strane komunističkog režima je 1) više od 20.000 ljudi između je predala predstavnica Kongresa, Glavna GENOCID. 1944. - 1953. pobile su represivne strukture koje je stvorila Komunistička partija i tužiteljica Zita Šličyte i ostali tužitelji, kao 1) Između 1941. - 1953. najmanje njezino sluganstvo. Oko 5.000 je bilo ne- i objašnjenja žrtava i svjedoka a i zahtjeve 39.000 djece i 50.000 žena su protjer- naoružano. Glavne tužiteljice Zite Šličyte Sudbeno ani iz Litve. 29.000 ljudi od 132.000 vijeće je zaključilo: (protjerano ili rođeno u Sibiru) nastavak na strani 45.

36 REPRESIVNOST JUGOSLAVENSKOG SUSTAVA U HRVATSKOJ 1945. (II.)

akle, KPJ je - sukladno svom objek- Piše: Na isti je način rješavan i problem nedo- tivnom povijesnom položaju i mod- statka, premapartijskom kriteriju, odgovara- elu partijske organizacije koji je Dr. Josip JURČEVIĆ jućih udžbenika, pa je "Univerzitet (je) bio preko Kominterne usvojen od sovjetske par- preplavljen prevodima sovjetskih udžbenika tije (SKP/b) - tijekom cijelog rata posebnu ... iz oblasti društvenih i prirodnih nauka" . redova bivših boraca, istina pouzdanih ali pozornost pridavala kadrovskim pitanjima. Treba također naglasiti, kako je glede općeg većinom nestručnih, novih stanovnika gra- U povijesnom slijedu, na civilnoj razini nedostatka podobnih udžbenika ipak dova, dojučerašnjih seljaka, uopšte ljudi sa to se može pratiti od održavanja partijskih nepotpunim stručnim kvalifikacijama ili bez "najveći problem ... predstavljala nacionalna kurseva tijekom cijelog rata do propisivanja njih" . Teško se može prihvatiti mišljenje istorija, koja se školske 1945/6. nije ni učila u odredbe Krajiških propisa (rujan 1942. g.) kako su te osobe nestručnost mogle na prim- školama zbog nedostatka (odgovarajućih, o. kako "jedino mjerilo po kojem će se birati jeren način nadoknađivati "voljom, radnim a.) udžbenika" i stoga što je partija "stojala članovi NOO-ajeste da je poznat kao odan i naprezanjem, identifikacijom s političkim na stanovištu da istorij a treba što pre da se vjeran (n. a.) narodnooslobodilačkoj borbi i 12 kursom KPJ..."6 očisti od "falsifikata"" . kao nepomirljivi (n. a.) neprijatelj okupatora Osim općeg obrazovnog sustava, pose- i njegovih slugu" ili u pozivima koji su za Problem stručnosti nastojao se, u poraću, ban interes KPJ bio je usmjeren na izdvojeni prvo zasjedanje AVNOJ-a upućeni probra- rješavati ubrzanim doškolavanjem, "uglav- proces političko-ideologijskog obrazovanja nim vjećnicima isticalo se "ceneći tvoju isk- nom preko tečajeva, večernjih škola, vanred- partijskih kadrova. Ratni partijski kursevi renu privrženost i odanost narodno- nih studiranja", a "nedovoljno stručnim kad- zamijenjeni su u poraću s detaljno oslobodilačkoj borbi pozivamo te..."" i td. rovima priznavala se stručna sprema na osnovu učešća u narodnooslobodilačkoj borbi razrađenim sustavom partijaskih škola. Već Međutim, iako je Partija tijekom rata ili na osnovu vršenj a poslova za koje se tražio u srpnju 1945. g. CK KPJ je "doneo odluku o ulagala goleme napore kako bi opismenila visok stepen političkog poverenja" . organizaciji Više partijske škole ... označu- te ideološko-politički i moralno obrazovala i jući kao njen zadatak vaspitavanje viših i odgojila svoje (nove) članove taj je proces O kakvoći i načinu na kojima je KPJ srednjih partijskih kadrova" , a za ostale ipak ostao na samom početku, te je partija dugoročno utemeljila rješavanje problema partijske kadrove osnivane su niže partijske završetkom rata raspolagala s članstvom koje obrazovanja i stručnosti ponajbolje svjedoče škole pri CK republika, pokrajina i oblasti. je najvećim dijelom bilo polupismeno i nes- i sljedeći podaci. Partija je uočila kako se tručno za preuzimanje upravljačkih mjesta u "među učiteljima nalazio mali broj (sasvim Viša partijska škola trajala je šest, a niža državnoj upravi, gospodarstvu, kulturi, pros- neznatan) marksista", pa su "za (postojeće, tri mjeseca. Točno je bilo razrađeno koji par- vjeti i drugim sastavnicama društvene i op. a.) učitelje i profesore držani ... tečajevi tijski kadar (civilni i vojni) treba pohađati državne piramide. širom Jugoslavije", a za stvaranje novog nas- višu, a koji nižu partijsku školu. S druge strane, članstvo je bilo rigidno tavnog kadra "na univerzitetima su organi- Kako bi se ukratko naznačio ideološko- ideološki indoktrinirano po sovjetskom mod- zovani... jednogodišnji tečajevi za profesore politički okvir jugoslavenskih partijskih kad- elu, preko analfabetskih tečajeva, kratkih u nižim razredima gimnazije" rova dostatno je navesti program nastave kurseva i drugih oblika ubrzanog partijskog "Ministarstvo prosvete DFJ je u jesen partijskih škola i temeljnu literaturu koja je odgajanja kao uglavnom jedinog oblika 1945. isticalo da na Univerzitetu postoji korištena. Nastavni predmeti više škole bili obrazovanja kojeg su prošli, što ih je stavljalo svega nekoliko marksista" , te se taj problem su: "kratki kurs istorije SKP(B), dijalektički i u položaj isključive duhovne i materijalne rješavao dolaskom sovjetskih profesora koji istorijski materijalizam, politička ovisnosti opartiji, kojoj su, s uvjerenjem ili su pomagali "u organizaciji Univerziteta" i ekonomija, učenje o državi, narodnooslo- bez njega, morali biti vjerni i odani. držali su predavanja "naročito iz biologije, bodilačka borba naroda Jugoslavije i U takvoj situaciji, KPJ je novi državni i istorije i filozofije", a "najveći broj jugo- izgradnja nove države, ustrojstvo Partije, društveni administrativni ustroj, pa čak i slavenskih studenata usmeren je prema ruski jezik i pravopis"; a niža škola je imala 10 privredne ustanove i poduzeća, formirala "iz SSSR-u i Čehoslovačkoj" . tri nastavna predmeta: "kratki kurs istorije

1 L. Geršković, n. dj, str. 21; iz "Naredbe o izborima NOO-a"; v. poglavlje disertacije "Proces nastanka vlasti druge Jugoslavije". 2 Isto, str. 127. 3 v. S. Milošević, O analfabetskim tečajevima ujedinicam NOV i POJ 1941-1945. godine, V1G, 1969, br. 3, str. 191-201. 4 v. P. Morača, Moralni faktor u narodnooslobodilaćkom ratu, VIG, 1956, br. 23, str.263-280; "Trebalo je često od zaostalih i nepismenih ljudi izgrađivati svjesne borce- ljude koji znaju misliti i stvarati... Metodi kolektivnog vaspitanja imali su ... prvorazredan značaj. Vanredno razvijenim kolektivnim životom korz mnogobrojne forme: diskusije, analize akcija i rada uopšte, kritiku i samokritiku, isticanje pozitivnih i negativnih primjera u kolektivu itd., naši partizanski odredi, čete i bataljoni postali su bili škole u kojima se vaspitavao novi čovek i stvaralo novo društvo" - Isto, str. 272. 5 B. Petranović, n. dj, III, str. 151. 6 Isto, str. 151. 7 Isto, str. 151. 8 Isto, str. 144, U Hrvatskoj je ZAVNOH već 1944. izradio plan za potpunu promjenu obrazovnog sustava promjenom "u nastavničkom osoblju i rukovodstvu škola", čišćenjem udžbenika, revizijom svjedodžbi, forsiranim stvaranjem "novog kadra putem kurseva" itd. - v. poglavlje "Nastanak vlasti druge Jugoslavije", str. 109. 9 Petranović, n. dj, str. 147; Na fakultetima je u velikoj mjeri nedostajalo nastavnog kadra, jer je dijelu zabranjen rad, dio je napustio državu, dio je procesurian i td. Osim toga "partijska organizacija je određivala stav po pitanju izbora svakog kandidata" za nastavni posao na fakultetima i pritom su "oni klasifikovani na sledeće kategorije: pouzdani, kolebljivi i neprijatelji" - Isto, str. 154; O represiji koja je provođena nad hrvatskom inteligencijom bit će više riječi u narednim poglavljima disertacije. 10 Isto, str. 147. 11 Isto, str. 128-129. 12 Isto, str. 145. 13 Isto, str. 34. SKP(b), narodnooslobodilačka borba naroda zetnoj važnosti rata, a posebno pojedinih nove vlasti, kad se u listopadu 1941. g. u "di- Jugoslavije, i partijska izgradnja" . osoba (npr. - Tito), događaja (npr. - ofenzive, rektivnom članku" NOO-ima odredio os- Budući je KPJ nametnula SSSR kao opći zasjedanja AVNOJ-a) i institucija (npr. - JA), novni "cilj: organizovanje pozadine u službi uzor, Staljin je bio "smatran četvrtim »ko- koji su pretvarani u kult i trajnu vrijednost s fronta, organizovanje svega u interesu rifejom« klasika marksizma", anjegova djela kojom se Jugoslavija poistovjećivala i u po- narodno-oslobodilačke borbe", tj. "da "gotovo... svetim štivom" , razumljivo je što ratnim desetljećima, te se o njima nije javno organizuju aktivnost celog naroda, tako da bi su temeljnu literaturu za političko- propitivalo ili raspravljalo, nego su se našim borcima na frontu obezbedilo sve ideologijsko obrazovanje jugoslavenskih ponavljani zadani stereotipi. što je potrebno" . partijskih kadrova i u poraću predstavljala Tako je JA (partizanski odredi, NOV i U Fočanskimpropisima, iz veljače 1942. Staljinova djela - O osnovama lenjinizma i POJ) predstavljana kao narodna i revolu- g. naglašeno je kako NOO-i "vrše sve funk- Odabiranje kadrova, njihovo isticanje i ra- cionarna vojska koja je tijekom rata bila od- cije vlasti osim onih koje pripadaju vojnim spodjela. Medu domaćim autorima lučujući čimbenik u pobjedi Narodnooslo- vlastima" , a u "Naredbi o izborimaNOO-a" najznačajniji su bili Tito {Narodnooslobodi- bodilačke borbe (NOB) i socijalističke revo- {Krajiški propisi, rujan 1942. g.) vojnoj je lačka borba i organizaciono pitanje partije), lucije, a nakon rata kao glavna snaga koja je strukturi dodijeljena ključna uloga u pro- A. Ranković {Organizaciono pitanje) i S. jamac očuvanja ratnih i revolucionarnih vođenju izbora civilnih vlasti, jer je propi- Zujović {Za čistoću i boljševizaciju Partije) tekovina. Istovremeno je naglašavano kako sano da "sreske izborne komisije imenuje se taj cjelokupni proces odigravao pod ruko- štab zone ili operativni štab dotičnog vodstvom KPJ, te se javno stvarao ideološki područja", a "opštinske izborne komisije OSNOVNE ZNAČAJKE magični trokut: KPJ - narod - JA. imenuje sreska izborna komisija u spora- JUGOSLAVENSKE ARMIJE Svi navedeni stavovi jasno su zadani i u zumu sa nadležnom komandom mjesta" . Ukoliko se u cijelosti promatraju katalozi poratnim političkim tekstovima Tita: Isto je tako bilo propisano da se okružni knjižnica u gotovo polastoljetnom izda- "Najznačajnije poglavlje u slavnoj historiji NOO-i "kao najstarija građanska vlast u ok- vaštvu na prostoru druge Jugoslavije, može naše Komunističke partije predstavlja onaj rugu" biraju samo "na području sa kojeg se se primjetiti znatna zastupljenost tema koje period u kome je ona izvršila veliki zadatak mobilišejedan partizanski odred", a sjedište se odnose na Drugi svjetski rat. U različitim organizatora i rukovodioca Narodnooslo- im je moralo biti "u istom mjestu gdje je i ko- autorskim znanstvenim i publicističkim knji- bodilačkog rata i socijalističke revolucije ... manda toga područja" . Osim toga, okružni gama, časopisima, udžbenicima, preglednim Rat i Revolucija najtešnje su vezali sudbinu NOO-i su birani na okružnoj konferenciji izdanjima, zbirkama dokumenata i td. višes- naše zemlje i naših naroda za sudbinu Komu- koju su sačinjavali "delegati svih srezova truko je i detaljno - događajno i sintetski - nističke partije" . dotičnog okruga i delegati odreda odnosno zastupljena obrađenost jugoslavenske ratne Pritom, "najvažnije je bilo odrediti prav- brigade" . problematike. ilnu političku liniju i osigurati da ona bude U propisivanju praktičnih zadataka S druge strane, u komunističkoj su Jugo- ostvarena. To znači da je na bazi opštih sta- NOO-a glede narodno-oslobodilačkih fon- slaviji ratne teme (žrtve rata, ratne obljetnice vova revolucionarne teorije trebalo izučiti dova, opskrbe NOV-a i zapljene imovine i dr.) bile sadržajno i terminološki izuzetno specifične uslove naše društvene stvarnosti narodnih neprijatelja, Krajiški propisi snažno nazočne u svakodnevnom javnom i ... Za sve vreme rata Partija je neprekidno određuju gotovo potpunu koncepcijsku i političkom životu, kao i u obrazovnom sus- radila na tome da okupi sve snage za borbu i funkcionalnu podređenost NOO-a vojnim tavu. Propagandni ustroj je u različitim pobjedu, ali uporedo s tim i na tome da se vlastima; "po tome kakav je NOF vidi se ko- prigodama i radi različitih pragmatičkih onemogući povratak stare, omrznute vlasti... lika je volja naroda da pomogne svoju vo- potreba neprekidno javno aktuelizirao poje- Zato je i parola "Sve za front, sve za pob- jsku"11; "od zaplijenjene imovine narodnih dine ili zbirne događaje iz rata, a ratna je ter- jedu!" ostala najvažnija parola tokom čitave neprijatelja vojne vlasti uzimaju za vojsku 5 minologija {borba, front, rovovska bitka, narodnooslobodilačke borbe." . što je vojsci potrebno" i td. presudna bitka, neprijatelj, ofenziva, oružje i Kad se i na temelju dokumenata promatra Međutim, stvarna situacija bila je još td.) u medijskoj komunikaciji, koja se uopće ukupni tijek ratnih događanja i proces ustro- nepovoljnija za civilnu vlast, što se pre- nije odnosila na rat, zmjenjivala adekvatnije javanja vlasti druge Jugoslavije razvidan je poznaje iz podatka koji je iznesen u siječnju termine. izraziti prioritet koji je na gotovo svim razi- 1943. g. na Konferencijipretstavnika sreskih Isto tako, u većini su navedenih slučajeva nama pridavan vojnoj sastavnici. Na taj se NOO-a i komandi područja koju je sazvao opisi, interpretacije i vrijednosne ocjene po- način može zaključiti kako je KPJ u svojim Upravni otsek IO AVNOJ-a. i Otsek VŠzavo- jedinih ratnih događaja - zbog istog planovima predvidjela vojsci, osim njene jne vlasti u pozadini. Naime, činjenica što političko-ideologij skog porijekla - imale pre- nužnosti za ostvarivanje vojne pobjede, i "nije redak slučaj da su komandanti odreda poznatljivo istoznačan okvir. daleko značajniju društvenu namjenu. ili bataljona, pa čak i komandanti područja, Jedna od značajki takvog pristupa Dokumentirana kronologija tog procesa smenjivali narodno-oslobodilačke od- svakako je bilo i stvaranje općeg dojma o izu- može se pratiti od prvih normativnih akata bore" navedenaje u pozitivnom kontekstu,

1 Isto, str. 34-35. 2 Isto, str. 35. 3 v. Isto, str. 43. 4 J. B. Tito, Četrdeset godina revolucionarne borbe KPJ, VD, 1959, br. 4-5, str. 171. 5 Isto, str. 174-175. 6 L. Geršković, n. dj, str. 8. 7 Isto, str 8. 8 Isto, str. 19. 9 Isto, str. 22. 10 Isto, str. 22. 11 Isto, str. 24. 12 Isto, str. 25. 13 Isto, str. 150.

38 kao dokaz kako se organi narodne vlasti za- Osim toga, partizanska je vojska bila iz- borca ... Temelj takve discipline jeste pravo "nisu osećali kao prava narodna vor kadrova kojima je nakon završetka rata bezgranična ljubav za pravednu stvar radnog vlast"1. ispunjavana državna, društvena i gospodar- naroda grada i sela ... Ovo zahteva strogo i Opći i presudan značaj vojske nedvos- ska struktura druge Jugoslavije, a sudje- bezuslovno izvršavanje svih naređenja vo- misleno jebio određen i na prvom zasjedanju lovanje u ratu i pripadnost Partiji najčešće su jnih starešina i političkih rukovodilaca (n. 9 AVNOJ-a, krajem studenog 1942. g, kad je prilikom zapošljavnjapredočavani kaojedini a.)" . Tito u uvodnom referatu naglasio kako se dokaz stručnosti . Prema tome, može se zaključiti kako je AVNOJ stvara kao tijelo koje će "podupirati A) PROCES NASTANKA svrha ustrojavanja proleterskih brigada bila našu borbu", jer "mi nemamo tako reći ništa. u stvaranju partijske revolucionarne vojske, JUGOSLAVENSKE ARMIJE Mi imamo samo oružje, koje smo osvojili što se nije nimalo prikrivalo, jer je i na sim- krvlju naših najboljih boraca ... Našoj vojsci Budući je sudbina KPJ i provođenje boličkoj razini određeno da svaka proleter- treba obuće - mi nemamo tvornica obuće. njenih revolucionarnih planova bilo tijekom ska udarna brigada "mora imati svoju zas- Našoj vojsci treba naoružanja- mi nemamo rata isključivo ovisno o vojnom čimbeniku, tavu. Zastava je crvena, sa srpom i čekićem u tvomicaoružja. Našoj vojsci treba hrane. Sve partijsko je rukovodstvo nastojalo i proces gornjem desnom uglu, petokrakom to pada kao zadaća na ovaj visoki forum"". (pre)ustrojavanja vojske potpuno nadzirati zvijezdom u sredini i sa izvezenim svojim Drugo zasjedanje AVNOJ-a donijelo je prilagođavajući ga svojim interesima. Stoga imenom" . posebnu odluku u kojoj "izražava svoje je "CK KPJ budno motrio i oštro intervenisao Organizacijski, a naročito zapovijedni priznanje i zahvalnost Vrhovnom štabu ... za da se voj ska ne odvoji od pokreta, da mu se ne ustroj proleterskih udarnih brigada bio je u izgradnju i organizaciju naše narodne vojske nametne kao samostalna i otuđena sila", jer je cjelosti podređen partijskoj dominaciji, paje i za uspješno rukovođenje operacijama", te takvih "tendencija početkom rata bilo na čak i operativno vojničko zapovijedanje bilo "izražava najdublju zahvalnost i divljenje nižim i srednjim nivoima vojnog koman- ustrojbeno podređeno političkom komesaru našeg naroda Vrhovnom komandantu drugu dovanja u mnogim krajevima" . i drugim izravnim partijskim institucijama u Titu za njegov vojni i politički rad" . Na kraju Naime, iako u poratnoj jugoslavenskoj vojsci . Prema Statutu, u brigadama su se je zaključeno kako AVNOJ "s punim pravom literaturi, radi zaštite kulta isključive ruko- nalazile i kulturne ekipe koje su vršile vjeruje da će naše najviše vojničko rukovod- vodeće uloge Partije već od početka rata, nije "političko-propagandni rad na ideološkoj stvo ... i ubuduće voditi našu slavnu izravno isticana kaotičnost situacije i spon- izgradnji boraca" . Narodno-oslobodilačku vojsku iz pobjede u tanost pobuna koje su prevladavale u raspad- Osim brigada, Statut je, po istom ustro- pobjedu sve do konačnog istjerivanja okupa- nutoj Kraljevini Jugoslaviji, ipak je razvidno jbenom obrascu, predvidio i stvaranje prole- tora iz naše zemlje i uništavanja svih njego- kako je u početnim godinama rata osnovni terskih udarnih bataljuna, a na kraju je propi- vih pomagača" . problem KPJ bio u pronalaženju načina ko- sao kako "po ugledu na ovaj statut treba for- Pokraj posebnog normativnog i poli- jim bi se oružani izrazi nezadovoljstva stavili mirati i organizovati i narodnooslobodilačke tičkog položaja u koji je KPJ stavljala vojni pod isključivo partijsko zapovjedništvo. partizanske odrede Jugoslavije" . čimbenik tijekom rata, izuzetan značaj vo- Ključni korak u tom smjeru napravljen je U prethodnim smo poglavljima prikazali jske naglašavali su brojni komunistički ruko- krajem 1941. g. kad je KPJ , putem odluka i naglašavali kako je KPJ na političkoj, dip- vodioci i autori u svojim prigodnim i VŠ NOPOJ, započela od dijelova različitih lomatskoj i deklarativnoj razini - radi unutar- stručnim djelima. postrojbi ustrojavati Proleterske narodnoo- jugoslavenskih i međunarodnih razloga - Tako se glede karaktera i uloge jugo- slobodilačke udarne brigade koje su prema postupala taktički, te je potpuno ili djelo- slavenske vojske opravdano isticalo kako je prvom članku svog Statuta bile određene kao mično nastojala pri krivalti svoje revolucion- "stvaranje i jačanje nove armije, stvaranje i stranačka vojska, tj. one su "vojne udarne arne namjere, dok od kraja 1941. g. to oči- razvijanje njene ratne veštine bilo i nepos- formacije naroda Jugoslavije pod ruko- gledno nije bio slučaj i na vojnoj razini. redno zasnovano na revolucionarnoj poli- vodstvom Komunističke partije" . Stoga je KPJ imala i određenih problema s tičkoj liniji KPJ. Ta vojska je bila glavni fak- Ta je činjenica još razvidnija iz članka Kominternom, koja je najvjerojatnije sma- tor u rješavanju revolucionarnih zadataka - to Statuta kojim je propisana disciplina uprole- trala kako je bilo preuranjeno tako drastično je bila vojska revolucije. Njeni borci i star- terskim udarnim brigadama, gdje je također partijsko-revolucionarno ustrojavanje vo- ješine bili su politički najuzdignutiji i naglašena i različitost između ovakve vojske jske, paje tijekom 1942. g. CK KPJ "bio kri- najsvjesniji dio naroda - nosioci i tumači i kapitalističkih armija: "Disciplina je u bri- tikovan zbog prekršćavanja partizanskih je- linije KPJ ... organizatori masovnog poli- gadama gvozdena. Ova disciplina nije slična dinica u proleterske", no "od naziva se nije tičkog rada u narodu i inicijatori stvaranja disciplini u kapitalističkim armijama. To je odstupilo uprkos kritici Kominterne" te je revolucionarne vlasti po oslobođenim selima samodisciplina koja je zasnovana na svesti i nastavljeno s ustrojavanjem proleterskih i gradovima" . političkom uverenju (n. a.) svakog pojedinog udarnih brigada.

1 Isto, str. 150. 2 Isto, str. 128-129. 3 Isto, str. 252. 4 Isto, str. 252. 5 P. Morača, Moralni faktor u narodnooslobodilačkom ratu, VIG, 1955, br. 2-3, str. 268. 6 v. poglavlje ove disertacije "Ozračje represivnosti"- podnaslov "Odgojno-kadrovska razina". 7 M. Stanište, Osnovni principi izgradnje oružanih snaga revolucije 1941-1945. godine, VD, 1969, br. 2, str. 126. 8 L. Geršković, n. dj, str. 38; "Statut proleterskih narodnooslobodilačkih udarnih brigada"; I u vojno-operativnom pogledu proleterske brigade, koje su bile mobilne postrojbe sposobne i predviđene za ratovanje na različitim područjima, bitno su se razlikovale od partizanskih odreda, koji su operativno bili vezani za određeni teritorij na kojem su i nastali. 9 Isto, str, 39. 10 Isto, str. 39. 11 O tome će biti riječi u posebnom poglavlju disertacije. 12 L. Geršković, n. dj, str. 40; "Statut. 13 Isto, str. 41. 14 B. Petranović, n. dj, II, str. 205; v. i str. 218-219.

39 Znajući kako partijske proleterske bri- U drugoj polovici 1942. g. - nakon ofen- Tijekom završnih godina rata, a naročito gade neće biti privlačne većini stanovnika i ziva njemačke, talijanske i hrvatske vojske i od druge polovice 1944. g. partizanska je vo- zbog složenosti ratne situacije KPJ je počet- prelaska partizanskih brigada i političkog i jska imala još brže vojno jačanje, te se kra- kom 1942. g. nastojao stvoriti vojni model vojnog rukovodstva u zapadnu Bosnu (Bo- jem 1944. g. na području NDH nalazilo kojim bi mogao uspostaviti nadzor i nad sansku krajinu) - partizanski je pokret nasta- "osam korpusa, 31 divizija i 97 partizanskih različitim postrojbama i izrazima nezadovol- vio svoje jačanje, te je krajem 1942. g. uku- brigada" u kojima je bilo "ukupno oko jstva koji su tada postojali izvan dosega par- pan broj partizana u vojnim postrojbama na 420.000 partizana (od oko 650.000 koliko ih tije. Stoga je u prvoj polovici siječnja 1942. području NDH narastao na 42.000, a je bilo na području cijele Jugoslavije)" . Za- g. "u vezi sa raspoloženjem jednog dijela sveukupno je "naoružanih boraca NOVJ i nimljiva je činjenica stoje u navedeni uk- stanovništva koje je raspoloženo za borbu iz- pripadnika NOP-a na području NDH krajem upni broj partizana na području NDH bilo van sastava četničkih i partizanskih jedinica, 1942. bilo oko 100.000, od ukupno 150.000 uključeno čak "120.000 partizana iz drugih Vrhovni štab NOPOJ resio ... da se stvori na području bivše Jugoslavije" . krajeva, pretežito Srbije, Crne Gore i Make- Narodno-oslobodilačka vojska", te je izdao U tom su razdoblju osnivane nove parti- donije, među kojima je nešto manje od Naredbu "da se odmah pristupi stvaranju na zanske brigade, ali i viši vojni ustrojbeni ob- 10.000 boraca zapadnih saveznika i Crvene teritoriju Bosne i Hercegovine, a prema lici - divizije i korpusi - pa je od druge Armije" . potrebi i u ostalim pokrajinama, jedinica polovice studenog 1942. g. za partizanske Radi vođenja završnih ratnih operacija i Narodno-oslobodilačkih dobrovoljačkih postrojbe uveden i službeni, zbirni, naziv organizacijskog ustrojavanja velikog broja odreda"1. Narodno oslobodilačka vojska i partizanski novonastalih postrojbi, u početnim je mjese- odredi Jugoslavije (NOV i POJ). Zanimljivo Istom je naredbom predviđeno da "ko- cima 1945. g. izvršen posljednji značajniji je navesti kako su krajem ljeta 1942. g. mandire i komandante" dobrovoljačkih ratni preustroj partizanskih postrojbi koji je uspostavljeni i prvi izravni dodiri između odreda imenuje VŠ "odnosno glavni štabovi sadržavao osnivanje četiriju armija i Gener- partizana i Njemaca glede razmjene dotičnih pokrajina", a njihove štabove alštaba, te provođenje daljnje mobilizacije u zarobljenika, koji su uz manje probleme raz- 13 "postavlja Vrhovni štab" . Zanimljiva je i područjima koja su ranije zauzeta vijani sve do kraja rata . odredba kako "borci ... dobrovoljačkih Tijekom prve polovice 1943. g. partizan- odreda treba da nose na svojim kapama kao ski je pokret na prostoru NDH nastavio vojno B) POZADINSKE VOJTVE oznake svoju nacionalnu trobojku" . jačanje. Ustrojena su dva nova korpusa (2. VLASTI U općem organizacijskom pogledu do- hrvatski i 2. bosanski) i šest novih divizija, a brovoljački su odredi bili "sastavni deo" broj partizana u postrojbama na području U dokumentima koji su imali normativni Narodnooslobodilačke vojske, koju su osim NDH "porastao je na oko 70.000"9. značaj, a koje su tijekom 1941. i prvih osam njih tada sačinjavali "Narodno-oslobodilački Nakon kapitulacije Italije (8. rujna 1943. mjeseci 1942. godine izdavali CK KPJ i VŠ partizanski odredi (NOPOJ, o. a.) i Proleter- g.) partizanski je pokret definitivno učvrstio učestalo se spominje termin vojne vlasti ili ske narodno-oslobodilačke udarne bri- svoju vojnu snagu na prostoru NDH, što je vojna uprava. Tako se primjerice u Direkliv- 4 gade" . bio temelj unutarnjeg i međunarodnog poli- nom članku iz listopada 1941. g. kod određi- Dobrovoljačke postrojbe kao poseban tičkog položaja NOP-a. vanja zadataka NOO-n spominje "kompe- organizacijski oblik nisu ostavile većeg traga Do kraja 1943. g. partizani su na tencija vojne uprave" , bez ikakvog u povijesti nastanka NOV-a, te su se dobro- području NDH imali "pet korpusa, 19 divi- daljnjeg obrazloženja što se pod tim pojmom voljački odredi koji su bili pod nadzorom zija, 67 brigada (od 9 korpusa, 28 divizija i podrazumijeva. VŠ-a uglavnom raspali već u prvoj polovici 104 brigade u cijeloj Jugoslaviji), 61 parti- U Fočanskim propisima, početkom vel- 1942. g, međutim oni su zanimljivi kao po- zanski odred i druge manje postrojbe", s uk- jače 1942. g. na više je mjesta korišten ter- java i ideja u strukturi KPJ u vrijeme kad su upno "oko 150.000 partizana u postrojbama" min vojne vlasti. Tako se vlast NOO-a ogra- partizanske postrojbe krajem 1941. i tijekom (od toga je bilo "više od 10.000 partizana iz ničava funkcijama "koje pripadaju vojnim prve polovice 1942. g. raspolagale tek s 20- drugih područja bivše Jugoslavije"), dok je vlastima", zatim se navodi kako su NOO-\ u ak tisuća boraca u vojnim postrojbama na sveukupni broj "naoružanih pripadnika različitim zadacima "dužni tesno sarađivati s 5 području NDH . NOP-a bio oko 200.000"10. vojnim vlastima". Isto se tako navode i poje-

1 L. Geršković, n. dj, str. 41; "Naredba VŠ NOPOJ o stvaranju Narodnooslobodilačkih dobrovoljačkih odreda". 2 Isto, str. 42. 3 Isto, str. 42. 4 Isto, str. 42. 5 Broj partizana preuzet iz Z. Dizdar, n. dj, str. 169 i 175; Osim dobrovoljačkih odreda (Jahorinski, Fočanski, Drinski, Rogatički, Krajiški, Vlasenički, Srebrenički idr.) osnivani su i dobrovoljački bataljuni koji su bili još kraćeg trajanja. Nastanak i problematika dobrovoljačkih odreda u jugoslavenskoj se historiografiji, neopravdano, isključivo vezivala uz neuspjeh parlizansko-četničkih pregovora. Naime, činjenica je da su dobrovoljačke postrojbe pod nadzorom VŠ-a osnivane isključivo u istočnoj Bosni i da su njihovi vojnici, prije ili kasnije, uglavnom i najčešće bili pripadnici i partizana i četnika, no problem namjera VŠ-a s dobrovoljačkim postrojbama kao oblikom okupljanja boraca koji ne žele u partizane ostaje historiografski otvoren, o čemu svjedoči i posljednji članak spomenute Naredbe, kojim se naredilo "svim glavnim štabovima pojedinih pokrajina (republika, op. a.) i štabovima Narodno-oslobodilačkih partizanskih odreda da prema datim uslovima u svakoj pojedinoj pokrajini odnosno oblasti hitno postupe po ovom naređenju"; O dobrovoljačkoj vojsci Jugoslavije v. A. Sarajlić, Pregled organizacijskog razvitka PO i DVJ u Istočnoj Bosni između Druge i Treće neprijateljske ofanzive, VIG, 1952, br. 6. 6 Z. Dizdar, n. dj, str. 175-176. 7 Novoosnovane partizanske udarne brigade na području NDH- šest krajiških (1.-6.), tri ličke (1.-3), tri dalmatinske (1.-3), 13. proleterska, 4. i 5. kordunaška, 7. i 8. banijska, 6. i 14. primorsko-goranska i 12. slavonska; Divizije - li 2. proleterska, 3. udarna, 4. i 5. krajiška, 6. licka, 7. kordunska, 8. banijska, 12. slavonska; Korpusi - 1. bosanski i 1. hrvatski. 8 v. B. Petranović, n. dj, II, str.249-252; u fondu OZN-e nalazi se niz fragmenata - u dokumentima i knjigama depeša — koji svjedoče o detaljima dodira partizana i Njemaca sve do kraja rata. 9 Z. Dizdar, n. dj, str. 181; usp. I. Jelić, n. dj. 10 Isto, str. 182. 11 Isto, str. 189. 12 Isto, str. 189. 13 v. poglavlje ove disertacije "Završne vojne operacije". 14 L. Geršković, n. dj, str. 8. dini zadaci koji su prvenstveno u kompeten- melj ustroja predstavljala viša razina, tj. ko- Za istraživački predmet ove disertacije ciji vojnih vlasti; primjerice, "gonjenje špi- manda područja. značajno je naglasiti represivne dužnosti po- juna, izdajica, plaćenika i agenata nepri- Prema članku 1. Naredbe osnovni kriterij zadinskih vojnih vlasti: "borba protiv pete jatelja, borba protiv sabotera i panikera pri- za određivanje opsega pojedinog područja kolone, izdajstva, panikerstva ... i svakog pada u prvom redu vojnim vlastima ... predstavljao je partizanski odred, tj. "ko- oblika služenja neprijatelju", te "vršenje vo- Obavještajna služba takođe spada u manda područja obrazuje se na mobiliza- jne sudske vlasti" za što su osnivani stalni nadležnost vojnih vlasti" , ili "sve rekvizicije cionom području jednog partizanskog vojni sudovi pojedinih područja . vrše se isključivo na zahtev vojnih vlasti i za odreda, te može obuhvatiti jedan ili više sre- Naredba je detaljnije razradila i institu- njihov račun"", "vojne vlasti i sudovi dono- zova . ciju partizanskih straža koje su "organi ko- siće pravovaljana rešenja o zapleni" i tsl. Sve razine pozadinskih vojnih vlasti bile mande mjesta i štabova NOP i Dobrovol- 1 Međutim, ni ovdje, osim navođenja vo- su višestruko podređene glavnim i operativ- jačkih, op. a.) odreda" , apostavljane su "na jnih sudova, nije uopće pojašnjeno o kojim je nim štabovima te operativnim postrojbama važnijim točkama, raskršćima itd.". One su zapravo vojnim vlastima riječ. Na taj se način koje su se nalazile na području. Komande praktično izvršavale većinu dužnosti poza- može pretpostaviti kako se najvjerojatnije područja mogle su biti osnivane od strane dinskih vojnih vlasti: organizirali su obavještajnu službu i službu veze, prik- radilo o zapovjedništvima partizanskih pos- glavnih štabova, štabova operativnih grupa, upljale su sve podataka vezane za mobiliza- trojbi i o operativnim tijelima KPJ koja su do odreda ili zona, te su se istovremeno nalazile ciju, čuvale su i održavale red, nadzirale su jeseni 1942. g. obavljala sve partijske, poli- pod njihovom "neposrednom komandom", a morale su i "izlaziti u susret zahtjevima op- "rad seoskih straža koje određuje opštinski tičke i vojne funkcije . 17 erativnih trupa na svome području" . NOO" i td. Tek izdavanjem Krajiških propisa u ru- Isto je tako propisano da opseg teritorija Partizanske su straže, radi značaja i jnu 1942. g. uspostavljenje normativni nacrt svake komande područja ili mjesta "određuju složenosti poslova koje su obavljale, pola- kojim se jasno razdvajaju civilne i vojne glavni štabovi ili operativni štabovi grupa, gale partizansku zakletvu, za njih su važili vlasti, što znači da se KPJ tada prvi put od- odreda ili zona" . "svi propisi i disciplina udarnih jedinica" , lučila za sustavno "stvaranje i učvršćivanje a imale su vojne i političke instruktore koje pozadinskih vojnih vlasti" . Taj osnovni Komandant područja potpisivao je sva naređenja na svom području, a nadležni je određivao komandant područja . model koji je uspostavljen krajem 1942. g. (viši) štabovi - koji su ga postavili - dodjel- Nakon Naredbe o osnivanju pozadinskih nije se bitno mijenjao i nadalje je dograđivan jivali su mu "na službu potreban broj lica" ". vlasti, VŠ je u drugoj polovici listopada sve do kraja rata. Komanda područja raspolagala je s koman- 1942. g. osnovao Privremeni upravni otsek U okviru Krajiških propisa izdana je dama mjesta te s partizanskim i seoskim ("do stvaranja Narodno-oslobodilačkog od- posebna, od Tita potpisana Naredba o obra- stražama kao sa svojim izvršnim organima, a bora Jugoslavije"20) koji "ima zadatak da zovanju pozadinskih vojnih vlasti na komandant područja određivao je koman- vodi unutrašnje poslove na oslobođenoj teri- području koje su nadzirale partizanske pos- dante mjesta i dodjeljivao im je "izvjestan toriji", među koje pripadaju: "Organizacija i trojbe. Pojašnjavajući razloge osnivanja po- broj lica na službu" . kontrola pozadinskih vojnih vlasti ... Da- zadinskih vojnih vlasti naglašeno je kako se Međutim, Naredba je također propisala vanje direktiva narodno-oslobodilačkim od- to čini "u cilju savlađivanja svih zadataka da se komande mjesta "ustanovljavaju" i "sa borima ... Organizacija službe bezbjednosti narodno-oslobodilačke borbe na oslobođe- osvaj anj em većih mj esta. Ukoliko na tom ter- pozadine ... Propaganda u zemlji i inostran- 21 noj teritoriji i radi usklađivanja djelatnosti enu još nema komandi područja, komandu stvu" . Za rukovodioca Otseka "određen je građanskih i vojnih vlasti" . mjesta privremeno postavlja štab jedinice drug čiča Janko" ", što je bio pseudonim Predviđena, osnovna struktura pozadin- koja je mjesto osvojila" . Moše Pijade. skih vojnih vlasti sastojala se od tri teritori- Dužnosti pozadinskih vojnih vlasti obuh- Za razumijevanje poratne represivnosti jalne razine: komande područja, komande vaćale su niz djelatnosti: organiziranje jugoslavenskog sustava važno je naglasiti da mjesta te partizanskih i seoskih straža. Pola- obavještajne službe, mobilizacijske poslove, je Otsek tri dana nakon svog osnivanja po- zišna razina bila je inverzna, slično kao i kod brigu o opskrbi operativnih postrojbi, organ- slao naređenje "svim komandama područja" civilnih vlasti (NOO-a)1, što znači daje te- iziranje radionica i javnih radova i tsl. u kojem se kaže: "Nareduje vam se da odmah

1 Isto, str. 10. 2 Isto, str. 11. 3 Isto, str. 12. 4 Hijerarhija tih tijela započinjala je s Politbiroom CK KPJ i VŠ, te se nastavljala s zemaljskim glavnim štabovima i nacionalnim i pokrajinskim partijskim rukovodstvima, zatim s različitim oblicima lokalnih partijsko-vojnih rukovodstava - v. npr. M. Ujdurović, Biokovsko-neretvanskopodručje u NOB i socijalističkoj revoluciji, Split, 1983, str. 45-140 ("Utemeljenje oslobodilačke borbe, prva etapa: travanj 1941-rujan 1942"). 5 L. Geršković, n. dj, str. 18; "Predgovor Krajinskim propisima". 6 Isto, str. 27; "Naredba o obrazovanju pozadinskih vojnih vlasti". 7 Već smo napomenuli daje prema dijelu Krajiških propisa koji se odnosi na izbore za NOO-e temelj ustroja predstavljao sreski NOO, a kod pozadinskih vojnih vlasti to je bila za jednu stepenicu viša razina, tj. komanda područja. 8 L. Geršković, n. dj, str. 27. 9 Isto, str. 27; cl. 3. 10 Isto, str. 27; cl. 2. U Isto, str. 28; cl. 13. 12 Isto, str. 27; cl. 4. 13 Isto, str. 27; cl. 5. 14 Isto, str. 27; cl. 5. 15 Isto, str. 28-29, u narednim ce se poglavljima detaljnije govoriti o vojnim sudovima. 16 Isto, str 29; cl. 15. 17 Isto, str. 29; cl. 15, d. 18 Isto, str. 28; cl. 7. 19 Isto, str. 28; cl. 6. 20 Isto, str. 43; "Obavještenje Vrhovnog štaba o osnivanju Privremenog upravnog odsjeka". 21 Isto, str. 43. 22 Isto, str. 43.

41 preko područnih organa pristupite sas- obezbeđenje sigurnosti naše oslobođene teri- izgrađivao pozadinske vojne vlasti u glav- tavljanju spiskova narodnih neprijatelja, us- torije, a s druge strane, o osiguranju kazne za nog čimbenika na oslobođenim područjima. taša i četnika"' . narodne neprijatelje" (n. a.). Stoga je Osim toga, izravna veza pozadinskih ko- Zatim se navode uputstva o načinu iz- naglašeno kako izradu spiskova ne treba mandi s VŠ, koji je praktično bio dio Politbi- vršenja zadatka. Posao su trebale obaviti ko- usporavati prikupljanjem nepotrebnih poda- roa, omogućavala je rukovodstvu KPJ - pok- mande mjesta "uz pomoć svojih obavešta- taka, jer "glavno je imati imena i najnužnije raj zbirnih podataka—i neposredan uvid i in- jaca i partizanskih straža, kao i uz pomoć podatke kako bi se mogle preduzimati tervencije u situacije na terenu. Stoga je, narodnooslobodilačkih odbora prema potrebne mere, a manje važni podaci mogu se primjerice, Otsek upozoravao sve komande priloženom obrascu br. 4" . Naređeno je i kasnije unositi" . područja "da redovno i uredno šalju otseku kako se trebaju izraditi tri odvojena spiska za Budući su pozadinske vojne vlasti imale i petnaestodnevne izveštaje i podatke koje ot- Njemce, ustaše i četnike, te "poseban spisak represivne nadležnosti posebno je značajna sek od njih traži ... Obraća se pažnja svima ("spisak kontrolisanih lica") o svim sumn- sljedeća uputa: "Naročito se obraća pažnja komandama područja i mesta da treba da jivim licima čije kretanje i rad treba kontroli- komandama u ugroženim krajevima ili ako iskorišćuju sva sredstva (telefon i druga) radi 3 sati" . nastupe izgledi na mogućnost skorog evakui- što hitnijeg obaveštavanja Otseka o svakom O svakoj osobi je trebalo navesti razloge sanja neke teritorije s naše strane, da u tom važnijem događaju. Kod takvih slučajeva sumnjivosti, s kim su u doticaju, zanimanje u slučaju treba još manje paziti na tačno mogu i komande mesta svoja obaveštenja Kraljevini Jugoslaviji i u NDH i tsl. Znako- popunjavanje svake rubrike. U tom slučaju slati najbržim putem direktno Otseku" . vita je široka obuhvatnost kategorija sumn- potrebna su dela ... potrebno je brzo postu- Postupnim jačanjem partizanskog pok- jivog pučanstva za koje su zatraženi spiskovi: panje prema narodnim neprijateljima i nji- reta povećavao se i oslobođeni teritorij, a s "U ovaj spisak treba uneti sve (bivše jugo- hovoj imovini (n. a.)" . njim se razvijao i vojnopozadinski sustav slavenske, op. a.) oficire, aktivne i rezervne, Nakon stvaranja AVNOJ-a, ukinut je (u vlasti i povećavao broj njegovih komandi, te žandarme, policajce podoficire, finance, pro- prosincu 1942. g.) Privremeni upravni otsek je krajem rata cjeloviti jugoslavenski sustav fesore i učitelje i sve državne i opštinske či- pri VŠ, a njegove kompetencije glede civilne vojnopozadinskih vlasti bio podijeljen na novnike koji se nalaze na oslobođenoj terito- vlasti (NOO-a) predate su otsecima Izvršnog "21 vojnu oblast, 93 vojna područja i 478 ko- riji a ne učestvuju u narodnooslobodilačkoj odbora mandi mesta" . borbi. " Na taj se način zapravo htjelo, osim AVNOJ-a. Istovremeno je pri VŠ for- spomenutih spiskova Njemaca, ustaša i čet- miran Pozadinski otsek VŠ koji je preuzeo nika, napraviti i spiskove nositelja državne i nadležnost za pozadinske vojne vlasti. Pri C) ZAPOVJEDNI USTROJ društvene strukture Kraljevine Jugoslavije. kraj u 1942. g. Pozadinski otsek] e promij enio naziv u Otsek VSza vojne vlasti u pozadini, a JUGOSLAVENSKE VOJSKE Međutim nisu samo oni bili sumnjivi, na čelu muje i nadalje ostao "čiča Janko" . nego je u spisak trebalo unijeti "i sva lica za Revolucionarni ciljevi koje je tijekom koja se, mada učestvuju u narodno- Otsek je intenzivno nastavio izvršavati rata ostvarivala KPJ podrazumjevali su oslobodilačkoj borbi, ima razloga sumnjati u zadatke iz svoje nadležnosti, što znači da je stvaranje totalitarnog modela vlasti u kojem njihovu iskrenost i ispravnost" . izravno organizirao i nadzirao rad pozadin- će sve sastavnice državnog i društvenog us- Isto je tako zatražena "hitna izrada popisa skih vojnih vlasti, o čemu je i obavijestio sve troja biti centralizirano podređene par- svih konfiskovanih i napuštenih kuća komande: "svoj zadatak vršiće Pozadinski tijskom rukovodstvu. Stoga su pojedini dje- (Obrazac br. 6)" s nizom podataka o njiho- otsek održavajući sa komnadama područja i lovi tog u načelu jednostavnog modela bili voj očuvanosti, načinu raspolaganja i tsl. mesta neposrednu vezu. Prema tome, ko- prepoznatljivo jednoobrazni prema ustroju i Spskovi su označeni povjerljivima ili mande područja i komande mesta slaće svoje načinu funkcioniranja. Prema tome, a po- osobito povjerljivima, a komande mjesta bile izveštaje i traženje uputstava neposredno glavito zbog značaja vojske kao revolucion- su dužne sve spiskove napraviti u tri prim- ovom otseku a ne preko drugih organa" . arne partijske snage, ova činjenica nije zao- jerka - za sebe, komandu područja i Otsek, Zbog velikog značaja kojeg su pozadin- bišla ni jednu razinu ili dio vojske, pa tako dok je svaka komanda područja trebala za ske vlasti imale za, sjedne strane, mobiliza- niti zapovjedni ustroj partizanske vojske od sebe izraditi "registarski pregled svih tih ciju i opsrbu operativnih postrojbi, te, s druge njezinog nastanka do propasti države. 7 spiskova posebno" . strane, sigurnost pozadine, raznolike Prije prezentiranja (u narednom poglav- Kako izvršitelji posla ne bi imali dvojbi obavještajne podatke i represivnu djelatnost, lju) izravnih partijskih mehanizama, koji su oko svrhe i značaja izrade spiskova, u post Otsek]s putem intenzivne komunikacije (de- djelovali unutar operativnih postrojbi i poza- scriptumu naredbe navedeno je: "ne radi se taljna uputstva, direktive, upozorenja, dinskih vojnih struktura, potrebno je navesti ovde o nekom statističkom ili birokratskom traženje izvješća i td.) već od početka svog neke značajke i pokazatelje zapovjednog us- poslu, nego s jedne strane o merama za djelovanja nametnuo sustav rada koji je troja jugoslavenske armije. 1 Isto, str. 44. 2 Isto, str. 44. 3 Isto, str. 44. 4 Isto, str. 44. 5 Isto, str. 44. 6 Isto, str. 44. 7 Isto, str. 45. 8 Isto, str. 45. 9 Isto, str. 45. 10 Isto, str. 45-46. 11 V. Isto, str. 48-49; Obavijest o formiranju Pozadinskog odsjeka VŠ. 12 Isto, str. 49. 13 Primjerice, samo krajem 1942. g Otsek je poslao komandama detaljno razrađeno upozorenje "o potrebi budnosti kod predaje neprijatelja", uputstvo "o propusnicam za slobodno kretanje", "naredbu o upotrebi narodne radne snage i prevoznih sredstava" - v. Isto, str. 46-53; O nekim primjerima praktičnog funkcioniranja pozadinskih vojnih vlasti v. B. Petranović, n. dj, II, str. 222-238 14 Isto, str. 49. 15 B. Petranović, n. dj, II, str. 435-436.

42 Već prije početka rata -1940. g. CK KPJ uglavnom prepušteni inicijativi zemaljskih Pritom svakako treba naglasiti kako su je osnovao Vojnu komisiju, koja je 27. lipnja partijskih rukovodstava. Primjerice, u Srbiji zapovjednici ionako u pravilu bili članovi 1941. g. - dakle, pet dana nakon Proglasa CK je stvoren Štab partizanskih odreda Srbije; u Partije i da su sva pitanja, uključujući i op- erativna, bila najprije razmatrana i odluči- KPJ kojim se pozivalo narod "u posljednji i BiH nije bilo posebnog naziva, nego je na vana u partijskoj hijerarhiji postrojbe, a od- odlučni boj" - preformirana u Glavni štab pokretanju ustanka radio Pokrajinski komitet luke su postajale obvezne za sve partijske Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda KPJ za BiH; u Hrvatskoj je stvoreno Opera- ., 10 Jugoslavije (GŠ NOPOJ). Kad se ukratko tivno partijsko rukovodstvo i td. članove . želi ilustrirati osnovno obilježje i smjernice Krajem rujna 1941. g, na partijskom i vo- Načela zapovjednog ustroja koja su rada GŠ NOPOJ-a, dostatno je navesti čin- jnom savjetovanju u Stolicama prihvaćeno je uspostavljena u Statutu nisu bitno mijenjana jenicu da je odluka o njegovu formiranju određeno organizacijsko ujednačavanje tijekom cijelog rata. Na taj su način i donesena na sjednici Politbiroa CK KPJ u zemaljskih vojnih zapovjedništava, a sva su složenije postrojbe -divizije, korpusi i armije Beogradu, te da su svi članovi Politbiroa ušli dobila naziv glavnih štabova pojedine zem- - koje su nastajale i razvijale se do pred kraj u GŠ NOPOJ1. lje. Na temelju toga je sredinom listopada u rata - imale isti osnovni model zapovjednog U prve dvije godine rata GŠ je, ovisno o Hrvatskoj stvoren Glavni štab NOPO Hrvat- ustroja, koji je bitno obilježavala zapovjedna razvoju situacije, nekoliko puta mijenjao ske, kojem je za komandanta postavljen Ivan dvostrukost (komandant i politički kome- svoj naziv. Na savjetovanju u Stolicama, kra- Rukavina, a Marko Orešković za političkog sar). jem rujna 1941. g, preimenovanje u Vrhovni komesara. U procesu nastanka Jugoslavenske ar- štab NOPOJ. Krajem prosinca 1941. g. os- Zapovjedno i ustrojbeno ujednačavanje mije, jedini izuzetak od modela paralelnog nivanjem Prve proleterske udarne brigade na razini operativnih partizanskih postrojbi zapovjedanja, predstavljale su dobrovol- počinje se stvarati Narodnooslobodilačke prvi put je propisano krajem 1941. g. kad je jačke postrojbe, koje u zapovjednoj strukturi partizanske vojske Jugoslavije, a sredinom Vrhovni štab "po odobrenju Centralnog nisu imale instituciju političkog komesara. siječnja 1942. g. izdaje se naredba o stvar- komiteta Komunističke partije Jugoslavije" Međutim, dobrovoljačke postrojbe prestale anju dobrovoljačkih odreda, pa VŠ opet formirao "Prvu proletersku narodno- su biti sastavni dio Narodnooslobodilačke mijenja naziv - u Vrhovni štab Narodnooslo- vojske tijekom 1942. g.n, te nisu utjecale na bodilačke partizanske i dobrovoljačke vojske oslobodilačku udarnu brigadu" i donio 2 Statut, njeno organizacijsko oblikovanje. Jugoslavije (VŠ NOP i DVJ) . odgovarajući koji je bio obvezan za proleterske brigade i partizanske odrede . Kad se promatra cijeli proces nastanka U studenom 1942. g, nakon propalog Statut je čak i glede isključivo vojno za- Jugoslavenske armije, koji je završio totali- pokušaja s dobrovoljačkim postrojbama i povjednog ustroja - osim na koncepcijskoj i tarizacijom vojske kao glavne revolucion- premještanja partijskog i vojnog rukovod- arna snaga KPJ i čija se zapovjedna struktura stva iz istočne u zapadnu Bosnu, VŠ NOP i simboličkoj razini — nedvojbeno odredio par- DVJ postaje Vrhovni štab Narodnooslobodi- partijsku pripadnost partizanskih postrojbi, gotovo u cijelosti sastojala od članova lačke vojske i partizanskih odreda Jugo- jer su vojnički komandni dio štaba sačin- tije, ondaje zanimljivo navesti kako se u par- slavije (VŠ NOV i POJ), i taj je naziv zadržan javali "komandant i politički komesar, tizanskim postrojbama "u početku ustanka do 1. ožujka 1945. g. kada je stvorena Jugo- zamenik komandanta i zamenik političkog išlo na izbor starešina od strane boraca" , slavenska armija (JA), a Vrhovni štab reor- komesara" . U tom su smislu još jasnije što se vjerojatno može tumačiti početnim ganiziran u Generalštab JA. odredbe kako "Komandni deo donosi zajed- taktiziranjem i objektivnom slabošću KPJ. nički sve odluke. U toku borbe komandant i Početak vojnog zapovjednog ustro- Tijekom cjelog rata Vrhovni je štab bio politički komesar moraju biti zajedno", te javanja u pojedinim jugoslavenskim ključno tijelo pomoću kojeg je KPJ odredba koja propisuje: "Komandanti i ko- zemljama vezanje za sjednicu Politbiroa CK uspostavljala, ostvarivala i nadzirala većinu mandiri su glava jedinice. U zajednici s poli- KPJ koja je održana početkom srpnja 1941. svojih interesa, koji se u totalitarnom sus- tičkim komesarom oni izrađuju operativne g. u Beogradu . Tada je poimenice odlučeno tavu kakav se uspostavljao u Jugoslaviji koji su partijski kadrovi zaduženi za organ- planove" . samo uvjetno mogu podijeliti na civilni i vo- iziranje oružane borbe u pojedinim zemljama Uvođenjem institucije političkog kome- jni dio. Naime, revolucionarnim projektom (osim Makedonije), pa je tako "odlukom sara - kao partijskog političkog predstavnika KPJ rukovodio je Politbiro, kao najuže par- CKKPJ pri Centralnom komitetu KP Hrvat- - u cijelu vojnozapovjednu strukturu, KPJ je tijsko vodstvo čiji su članovi i formalno ske formirano ... Operativno partijsko ruko- uspostavila paralelizam ili dvostrukost vo- zauzimali sva ključna mjesta u novoosnova- vodstvo s Vladom Popovićem na čelu, sa za- jnog zapovjedanja(dvostarešinstvo), što je, s nim središnjim vojnim i civilnim tijelima datkom da provede odluku o pokretanju jedne strane, predstavljalo suprotnost uo- vlasti. Stoga je razumljivo što je Vrhovni oružane borbe . bičajenim vojnim modelima, a s druge je štab, kojeg su činili članovi Politbiroa, do U početnom razdoblju nazivi i načini dje- strane omogućavalo potpunu partijsku domi- osnivanja AVNOJ-a donosio sve civilne i lovanja zemaljskih vojnih zapovjedništava naciju i u čisto vojnim, operativnim funkci- vojne odluke, paje čak bio i formalni inicija- nisu bili ni propisani niti ujednačeni, nego su jama vojske. tor i sazivač prvog zasjedanja AVNOJ-a '. 1 v. Povijest Saveza komunista Jugoslavije, Beograd, 1985, str. 175-209; "Pripremanje i pokretanje NOB-e". 2 v. L. Geršković, n. dj, str. 37-42. 3 Nazočni su bili: Josip Broz Tito, Aleksandar Ranković, Milovan Đilas, Ivan Milutinović, Ivo Lola Ribar, Svetozar Vukmanović i Sreten Žujović - v. Povijest SKJ, str. 184. 4 Povijest SKJ, str. 184. 5 L. Geršković, n. dj, str. 37. 6 Isto, str. 41; cl. 11 Statuta. 7 v. poglavlje ove disertacije "Proces nastanka Jugoslavenske armije". 8 L. Geršković, n. dj, str. 40; "Statut proleterskih udarnih brigada". 9 Isto, str. 40. 10 O tome će se detaljnije govoriti u narednom poglavlju. 11 v. poglavlje "Proces nastanka Jugoslavenske armije"; v. L. Geršković, n. dj, str.41-42; "Naredba o stvaranju dobrovoljačkih odreda". 12 M. Stanišić, n. dj, str. 132. 13 L. Geršković, n. dj, str. 127; Tekst poziva vjećnicima AVNOJ-a.

43 Nakon uspostavljanja AVNOJ-a, D) PARTIJSKE INSTITUCIJE nad unutrašnjim političkom i moralnom Vrhovni je štab i nadalje imao dominantan čvrstinom partizanskih četa". položaj, kako prema formalnom ustroju, tako U STRUKTURI Rukovodstvo KPJ je teoretski, a naročito i prema stvarnoj moći koja je na svim razi- praktički gotovo poistovjećivalo političko- nama bila uvjerljivo temeljena na vojnoj sas- JUGOSLAVENSKE VOJSKE ideološku svijest i moralni čimbenik od- tavnici. Osim toga, tome je doprinosila i čin- U dosadašnjim poglavljima disertacije nosno ostrašćena ideološko-politička indok- jenica centraliziranog partijskog jedinstva, naznačeni su neki oblici i načini trinacija trebala je biti temelj moralno- kao i osobe koje su istovremeno obnašale uspostavljanja totalitarnog sustava vlasti u motivacijskog čimbenika boraca, a naročito civilne i vojne dužnosti. drugoj Jugoslaviji, iz čega se mogao steći partijskih kadrova. Na taj je način Politbiro U tom pogledu je najrazvidniji bio prim- uvid u teoretske (ideološko-političke) odred- postizao dva osnovna cilja. Prvi se sastojao u jer Tito koji je u svojoj osobi objedinio sve nice i proces stvarnog strukturanja potpune odanosti i vjernosti Partiji, a drugi je imao moći koju je KPJ ostvarivala u državnom i vrhovne položaje u državi i društvu: gener- svrhu u poticanju izuzetnih radnih i borbenih društvenom ustroju. Isto tako je naglašavano alni sekretar KPJ, vrhovni vojni zapovjednik, učinaka. Naime, u tadašnjoj ratnoj situaciji - kako je vojska bila ključni čimbenik cjelok- predsjednik vlade i predsjednik NOF-a, kao kad Partija svojim članovima i borcima nije upnog revolucionarnog zahvata kojeg je po- krovne organizacije svih društvenih i sindi- mogla ponuditi uobičajene povlastice vlasti duzimala KPJ, što se očitovalo na različitim ili ni približnu vojnoorganizacijsku i vojno- kalnih udruženja. razinama promatranja, od općeg društvenog tehničku izjednačenost s suparničkim U državi koja je ustrojena na taj način položaja vojne sastavnice do organizacijskog vojskama - onda je ionako važni motiva- bilo j e - glede vrhovnog vojnog zapovjedanj a i zapovjednog ustrojavanja postrojbi i poza- cijski (moralni) čimbenik istovremeno bio i -potpuno primjereno što je Vrhovni štab "bio dinskih vojnih vlasti. nadomjestak nedostacima ostalih društvenih organ Vrhovnog komandanta za operativno Osim toga, vojska je od strane KPJ bila i vojnih čimbenika. strategijsko rukovođenje oružanom borbom i shvaćena i kao odgajalište kadrova koji će Svakako treba naglasiti kako se posebna ratnim dejstvima uopšte" . Prema svje- biti nositelji cjelokupnog totalitarnog us- pogodnost indoktrinacijskom djelovanju dočenju izravnog sudionika događaja, troja; tj. "naši partizanski odredi, čete i bataljoni postali su bili škole u kojma se vaspita- Partije u vojsci nalazila u činjenica što je Vrhovni štab se razvijao "popunjavao i radio vao novi čovjek i stvaralo novo društvo" . većina boraca i novih članova Partije bila ... pod njegovim (Titovim op. a.) okom i Stoga je KPJ najveću pozornost prida- nepismena ili na rubu pismenosti, te su im rukovodstvom, uklopljen i podređen njego- vala fetišiziranju vojske i očuvanju svoje pot- ideologizirani analfabetski tečajevi i kul- vom stilu rada i rukovođenja" , a "odluke po pune moći u tom odlučujućem čimbeniku turni sadržaji, kao i partijska ideološko- svim važnijim pitanjima donosio je drug revolucionarne pobjede prema modelu KPJ. politička nadgradnja zapravo predstavljali Tito. Vrhovni štabje samo predlagao odluke, Način kojim je Partija trebala unutar vojske jedinu duhovnu civilizacijsku baštinu kojoj kadkad i u više varijanti, a zatim bi redovno ostvariti svoj cilj jasno je naznačio i Edvard su bili intenzivno izloženi unutar sustava formulisao ono što je Tito odlučio" . Kardelj, član Politbiroa i jedan od dugogo- koji je organizirala KPJ . U zadnjoj godini rata kad je porasla bro- dišnjih glavnih partijskih ideologa, koji je u Kad se nakon pregleda niza izvora i lit- početnom dijelu rata zapisao kako partizan- jnost partizanske vojske i povećala se erature koj i se odnose na proces izgradnj e to- ski pokret "može da održava na visini, da ga složenost vojnih operacija, Vrhovni je štab talitarnog sustava druge Jugoslavije nam- jača, da ga čuva pred spoljašnjim uništenjem značajno proširen te je promijenio naziv u jerava u sažetom obliku ilustrirati opseg i ili unutrašnjim raspadom samo svesna i Generalštab JA koji je tada imao sedam od- organizovana revolucionarna snaga koja čvrstina, sustavnost i strast ideološko- jeljenja s čak "oko 330 ljudi" . Stoga, kao i neprestano, iz dana u dan, teži da politički i političkog okvira kojeg je ustrojavala KPJ, radi sve veće zauzetosti Tita političkim po- moralno učvrsti svaku partizansku četu i onda je za to svakako najpogodniji prikaz slovima, Tito je područje "manje važnih svakog pojedinog partizana ... Svaka par- partijskog sustava unutar partizanske vo- problema i obaveza iz domena vrhovnog vo- tiska organizacija i svaki pojedini komunist jske. Prikaz tog sustava - koji i s današnjeg jnog rukovođenja" prepustio Generalštabu, mora u ovo vreme biti svestan da u prvom motrišta izgleda impresivno - istovremeno ali je i nadalje "nalazio vremena da ... daje redu od njegovih napora zavisi da li će naše će pripomoći i cjelovitijem razumijevanju inicijative i upute, da odlučuje po svim važni- partizanske četejačati ili oslabiti... Partizan- uzroka, okolnostima odvijanja, intenziteta i jim pitanjima operativno strategijske pri- ski pokret jačaće, pobeđivaće i postići svoj sustavnosti represije koju je u poraću jugo- 5 rode" . cilj samo ako svaki komunist do kraja izvrši slavenski sustav provodio u Hrvatskoj. svoju dužnost i ako ljubomorno (n. a.) bdi (nastavit će se) 1 R. Hamović, O vrhovnom rukovođenju u završnim operacijama za konačno oslobođenje Jugoslavije; u Završne operacije ..., str. 65; R. Hamović je 1945. g. bio načelnik Operativnog odeljenja Generalštaba JA. 2 Isto, str. 65. 3 Isto, str. 67. 4 I. Radaković, Neka iskustva iz dejstava Četvrte armije u završnim operacijama za oslobođenje Jugoslavije; u "Završne operacije ..., str.369. 5 R. Hamović, n. dj, str. 70. 6 v. npr. "Proces nastanka vlasti druge Jugoslavije" i "Ozračje represivnosti". 7 P. Morača, Moralni faktor..., str. 272. 8 Kardeljev navod preuzet iz Z. Kolar, Rad KPJ na jačanju moralne snage naših jedinica u NOR-u, VD, 1959, br. 4-5, str. 256. 9 U načelu motivacijski čimbenik se izgrađivao na stavljanju svega protivničkog u negativni kontekst i uzdizanju vlastitih polazišta i ciljeva, tj. sveopća moralna i materijaln trulost kapitalizma nasuprot svetosti revolucionarnih pobuda i ciljeva naše borbe. 10 "Podizanjem ideološko političke svijesti, naši borci i starješine su svoju spremnost i odlučnost da se bore, svoju vjeru u pobjedu i povjerenje u svoje snage još više razvili i učvrstili ma naučnim, marksističkim spoznajama o razvitku društva, o klasnoj borbi, o neminovnosti pobjede socijalizma i njegovih ideja ... Svako slobodno vrijeme je korišćeno. Pored toga bio je, takođe, svestrano razvijen rad na kulturno-prosvjetnom uzdizanju sastava armije. Njene jedinice postale su škole u kojima je opismenjeno na desetine hiljada nepismenih boraca, u kojima su oni dobili osnovna znanja iz pojedinih istoriskih, prirodnih i drugih nauka. Zbog sivega toga, borci i starješine Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda mogli su biti nosioci ideja revolucije ... tumači linije KPJ u širokim narodnim slojevima" -P. Morača, n. dj, str. 273.

44 nastavak sa strane 36. 1921. 10.657 članova klera uhićeno, prot- 3. imajući u vidu činjenicu da tužitel- jerano, ubijeno ili izvrgnuto okrutnim jstvo, obrana i žrtve moraju pregledati ve- U okupiranoj i anektiranoj Litvi, izrugivanjima. liku količinu materijala podnesenog Tri- komunistički režim je uništio nacionalnu Svjedok Balys Gajauskas svjedočio je bunalu kako bi mogli doći do zaključka na genetsku jezgru naroda; školovani, fizički da je proveo 37 godina u komunističkim pravedan i objektivan način tijekom sud- i psihički stabilni ljudi su poubijani ili kazamatima, gdje je izvrgnut teškim ske rasprave, prema st. 2, članka 3. Statuta osakaćeni, 444.200 stanovnikaje iselilo ili fizičkim, moralnim i duhovnim patnjama. Tribunala i Poslovnika, Tribunal je od- napustilo Litvu. Drugi su poginuli ili nes- Svjedok Alfonsas Svarinskas je proveo 21 lučio: tali tijekom borbenog otpora, na borbenim godinu pritvora, on je duhovno i fizički zadovoljiti zahtjevu predstavnika linijama ili su protjerani u logore. Litva je osakaćen i izvrgnut stanju polu gladi. Kongresa- Glavne tužiteljice Zite Šlicyte između 1940. - 1953. izgubila sveukupno Svjedokinja Aukse Ramanauskaite- 780.922 ljudi. i dopustiti tužiteljstvu da Tribunalu pod- Skokauskiene, kći litvanskog junaka, gen- nese materijal prikupljen na Kongresu, da erala (protukomunističkoga) partizanskog pokreta Alfonsa Ramanauskasa podnijela je službenu liječničku dokumentaciju da joj je otac osakaćen na najokrutniji način. Škare su mu ubodene ispod oka, rastezali su mu spolovilo, probušili tijelo. Kasnije je osuđen na smrt.

Tribunal je primio liječničke izvadke glede mučenja koja su sačinjena da su glave gnječene i kasnije prostrijeljene. Javne udruge su podnijele mnogo svezaka statistika, znanstvenih i anali- tičkih radova glede djela koja su počinili komunistički režimi, djela koje mogu sadržati i elemente genocida, zločina protiv čovječnosti i zločina protiv mira. Predstavnik Kongresa Glavna tužiteljica zatražila je da se slučaj zapiše na Međunarodnom kongresu "Procjena komunističkih zločina", određeni statis- Eugen Pronjuk, ukrajinsku izaslanik Bjeloruska izaslanica tički, znanstveni i analitički podaci. 2. Tužitelji drugih država su ukazali na Tijekom tribunalskog procesa, tužitelji se održi drugo zasjedanje Tribunala 4. ru- činjenice slične onima koje su se događale i žrtve su zatražili da se apelira državnim jna 2000. Uspostaviti potrebne uvjete za u Litvi. Te države uključuju Rumunjsku, vodstvima, parlamentima, Ujedinjenim udruge iz svih država koje žele sudjelovati Ukrajinu, Albaniju, Latviju, Slovačku i narodima kako bi se poduzele efikasnije na zasjedanju Drugog tribunalskog pro- druge. Tijekom Tribunala ispitivane žrtve mjere na državnoj razini za procjenu cesa to mogu. Pozvati bivše tužitelje i svjedočile su prema sljedećim iskazima: zločina koje su počinili komunistički žrtve i nove žrtve i tužitelje kao i obranu na Žrtva Vincas Grinkus (Litva) svje- režimi i da se osobe odgovorne za zločine dočio je, da je protjeran u Magadan gdje je protiv mira, ratne zločine, zločine protiv tribunalski proces, koji će početi 4. rujna radio 10-11 sati na dan. Onje bio invalid sa čovječnosti i zločine genocida privede 2000. slomljenom rukom. Pošto konja nije bilo pred lice pravde i da se priznaju institucije na raspolaganju, ljudi su vezani po šest u koje su proglasile te zločine kao organizi- ISTINITI IZVADAK stroj i natjerani da vuku terete do jedne rani kriminal. tone. Neki prijedlozi su izrečeni Istočnim i Predsjedatelj Sudbenog vijeća Svjedok Evgen Pronjuk (Ukrajina) Srednjim Europskim državama gdje su javnoga međunarodnog svjedočio je o ubojstvima, represiji i prokomunisti počinili zločine i gdje ogra- Tribunala Vilnius gonima koji su provedeni bez ikakva ničenja na takve zločine nisu primijen- Vytautas Zabiela poštivanja prema Crkvi ili kleru. Svje- jena, kako bi uspostavili ugovore u skladu dočio je da su 1918. Harkovu, čekisti or- Međunarodnih tribunala i proveli sankcije ganizirali pokolje kad je 11 redovnika protiv odgovornih osoba i obeštećenje za Glavni tajnik zasjedanja nabijeno na kolce, a preživjeli redovnici štetu od strane onih koji su počinili štetu E. Mikučiauskas su skalpirani. Svjedok je izjavio da je državi, javnim institucijama i građanima.

45 Uloga i mjesto Hrvata islamske vjere (III.)

ranijem nastavku pokušao sam či- Piše: Stocu, Fazlagića Kuli. Međutim cilj i bit je tateljima predočiti sve strahote in- uvijek isti. Uništiti supstancu hrvatskog telektualno promišljenog i okrutno Mirsad BAKŠIĆ, dr.iur. naroda, pogotovo kada se radi o mus- provođenog zločina i terora koji se u tijeku limanima koji se nacionalno opredjeljuju drugoga svjetskog rata provodio nad mus- kao Hrvati. Načini koji se sada prim- Istu takovu poruku, komunistički limanima u BiH i Hrvatskoj od strane Srba jenjuju imaju široki raster. Zločinačka zločinci, tobožnji antifašisti, odašilju i velikosrpske politike. U tom pravcu maštovitost velikosrpske politike, pod muslimanima i iz Zagreba, zločinačkim prilike se nisu ništa izmijenile nakon krinkom tzv. bratstva i jedinstva, ima za prevrata godine 1945. i navodnog oslo- ubojstvom imama zagrebačke džamije, Is- cilj izbrisati sjećanja, uništiti starčevićan- bođenja. Zločin u raznim pojavnim obli- met ef. Muftića, kojeg su prikovali na ske tradicijske vrijednosti i uvjeriti mus- cima nastavio se prakticirati na hrvatskim ulazna vrata džamije na današnjem Trgu limane da su bili od strane Hrvata katolika, muslimanima. hrvatskih velikana. To je poruka i znak lažljivih Latina, kako ih nazivaju, zloupo- svima kako će postupati s Hrvatima islam- trijebljeni i upregnuti u kola stvaranja Zločin i teror tobožnjih partizana i na- ske vjere. Iako, posve sigurno znaju za zločinačke države koju oni s oma- vodnih antifašista nad muslimanima, ovaj zločin, kao i za rušenje minareta i lovažavanjem nazivaju takozvanom najbolje opisuje visoko pozicionirani par- devastiranja vjerskih simbola i vrijednosti NDH. tizanski komesar, član Glavnog štaba - unutrašnjosti te džamije, idejni i rodbinski Adil Zulfikarpašić, pripadnik stare be- nasljednici tadašnjih zločinaca, nas- Sigmatiziraju cijelokupni hrvatski narod kao kolektivnog zločinca i to čine govske obitelji, neposredni svjedok parti- tavljaju s obavljanjem zločinačkog rituala neprekidno preko četrdesetpet godina zanskog «bezrazložnog» (kao da ima pred ovom nekad džamijom, tražeći tijeka komunističko srpske vladavine razložnog) klanja muslimana u Foči, izmjenu imena današnjeg trga hrvatskih ojačane trabantima, slugama za beneficije iz redova našeg i drugih naroda. Između niza ciljeva i razloga obilježavanja cjelok- upnoga hrvatskog narod zločinačkim, jedan je svakako i stvoriti odium - zaziranje prema Hrvatima i ishoditi distanciranje hrvatskih muslimana od hrvatstva, te na takav način, stalnim, neprekidnim ponavljanjem teze o zločinačkom hrvatskom narodu, nakon postupnog udaljavanja i distanciranja, postići pola- gani zaborav kod muslimana o svome etničkom porijeklu. Sustavnim djelovanjem u pravcu ost- varivanja takovih ciljeva, stajao im je na raspolaganju cijelokupni represivni državni aparat, kao i prosvjeta, znanost i kultura. Počinje to uvijek s učiteljima koji su pretežno Srbi i nastavlja se kroz dirigi- rano školstvo, školske programe, udžbe- nike, literaturu, novinstvo, film , radio i naposljetku televiziju. Poglavito se to čini u BiH u tradicionalnim muslimansko hrvatskim krajevima, ali naravno i u samoj Ademaga Mešić (prvi s lijeva), Zagreb, 1941. Hrvatskoj. Istodobno s opisanim postupcima pokušavaju nasilnu srbizaciju muslimana, počinjenog gotovo neposredno iza isto velikana. a potom, kad uviđaju da taj projekt nailazi takovoga stravičnog klanja od strane Zaredale su zločinačke OZN-ine na otpor kod muslimana, pribjegavaju srpskih četničkih jedinica, protestirajući noćne racije i odvođenja u «nepoznato», u drugom projektu stvaranja nad nacije koja zbog toga zločina izravno i usmeno kod cilju proizvodnje straha i time imobiliza- se zove jugoslavenstvo, što je ustvari Maršala Tita, čiji je miljenik bio. Od Tita cije bilo kakovog otpora. prikriveno srpstvo. dobio je odgovor: «Ne uzimaj to tako Od 1945. počinje primjena novih raf- Srbizaciji na prostorima BiH mus- tragično, pa Srbi se moraju malo ispuhati. iniranijih metoda, za razliku od metoda limani su se silno opirali, metodom «neo- Zločinački odgovor Maršala Tita iscrpno i masovne likvidacije poput onih u Foči i predjeljenosti». Mnogobrojne su teorije o bez ostatka opisuje stav tobožnjih anti- cijeloj istočnoj Bosni i Hercegovini, razlozima tobožnje neopredjeljenosti fašista prema muslimanima. Ljubinju, Trebinju, Bileću, Gackom, muslimana. Međutim, niti jedna postavka

46 nije valjano objasnila stvarne razloge sko plemstvo, nakon postupnog likvidi- tizao dvostruki strateški cilj. Omraza mus- takovog čina. ranja hrvatsko-katoličkog plemstva ili limana i pravo na retorziju, osvetu koju su Stvarni razlozi leže u činjenici suprot- asimilacije i nestanka kroz germanizaciju, partizansko-četnički zločinci promovirali stavljanja posrbljivanju, metodom pasiv- talijanizaciju ili mađarizaciju. Kako bi se u rang prihvaćenih pravnih postupaka. nog otpora koja se može najbolje iskazati stvarni sadržaj i smisao Starčevićeve po- Na taj način provodila se od 1943., ovom definicijom: Nije mi dopušteno da ruke učinio upitnim, činilo se je srpskom kada dolazi do simbioze između četnika i budem Hrvat, ono što stvarno jesam, a lobiju zločina učiniti to omalovaža- partizana, te kada dojučerašnji koljači vanjem. Srbin ne ću da postanem, ostajem neopre- postaju partizanski komandiri i komesari, dijeljen. Bez ikakove sumnje da su Srbi Da bi prikrili partizanske zločine, time i amnestirani za počinjene zločine, i dobro shvatili značenje poruke o «neopre- bolje reći četničke zločine sada pod zna- ne samo to, već i stimulirani za izvršenje deljenosti». Nisu se uspješno mogli niti menjem crvene petokrake, puštaju u opt- još groznijih zločina, koje će u nastavku i boriti protiv ovog stava muslimana kako jecaj izmišljene i lažne priče o počinite- činiti, čvrsto nastavljati provedba planova ne bi kompromitirali privid poštivanja ljima tih zlodjela. U predjelima nasta- Garašanina, Draže Mihajlovića, uništenje opredjeljenja. Upravo stoga kasnije pris- njenim pretežno muslimanima, gdje su muslimana i katolika na području Bosne i tupaju provedbi ideje o jugoslavenskoj na- činili zločine znali bi se oblačiti u odore Hercegovine. hrvatske vojnice i pri počinjenju zločina, ciji, idejikojajeuslijed prirode lažnih pos- Vjerujem da će stoga svima biti ob- tulata o bratstvu i jedinstvu mogla naići i glasno da to svakako čuju žrtve koje su jašnjiva i jasna reakcija Tita na protest na veći odziv. Konačno, ta ideja je bila i unaprijed određene da se spase i time taj Adila Zulfikarpašića, kada Tito doslovce prisutna i kod Hrvata katolika, pa zašto ne događaj razglase, izvikivali imena: «kolji, odobrava partizansko četnički zločin u bi mogla funkcionirati i kod muslimana, Jure, kolji, Mate, za 'Rvatsku», želeći tako Foči. ratio je razmišljanja komunističko- da pomno odabrani preživj eli pronesu glas velikosrpske politike. Posebno valja naglasiti da su komunisti u nekom obliku bili internacionalci, Ono što se kao ključno može pratiti u ako se pritom podrazumjeva sljedba ta- takovoj politici je konzekventnost u dašnje Kom-Partije SSSR-a. Ovdje na provedbi fizičkog nestanka muslimana ili prostoru bivše Jugoslavije dominantnu su njihovog brisanja kroz bilo koji drugi ob- ulogu imali, kako su to oni govorili, srpski lik asimilacije. Pri tome valja imati na kadrovi. Kadrovi iz drugih naroda, pogo- umu daje krucijalni zadatak ove politike tovo hrvatskog, koji su im se pridružili bili odvojiti katolike od muslimana natura- isključivo sluge i izvršitelji zlodjela. Radi njem velikosrpskih šovinističkih stajališta Hrvatima, prema kojima vjera određuje dokazivanja komunističke pravovjernosti, naciju. Prema tim retrogradnim sta- tražili su od njih počinjenje najgroznijih jalištima, Hrvat je isključivo katolik, mus- zločina, kao znaka apsolutnog prihva- liman je Turčin u boljem poimanju, Hrvatska muslimanska postrojba na ćanja odluka Partije. Partije kojom su Srbi najčešće Balija ili ništa. S pravoslavljem mimohodu u Zagrebu, 1941. upravljali i za koju činjenicu su svi znali, nije bilo problema, upravo iz navedenih pa su ipak bespogovorno primali i provodili sve zapovijedi, pogotovo zločinačke, razloga, jer su bili uklopljeni u provedbu o ovim činjenicama. Isto tako postupali su kako to samo pristoji slugama koji se takove politike. u predjelima pretežno nastanjenim katoli- dodvoravaju gospodarima. Borili su se protiv pasivnog otpora cima, time da je sada došlo do izmjene muslimana na sve moguće načine, pa i one uloga. Stavljali su fesove na glavu i Upravo zbog toga nikada se nije reklo koji su iz zone poticanja na izrugivanje, prilikom zločina i pomno odabranih hrvatski ili slovenski komunisti, već omalovažavanje i izazivanje prezira. preživjelih izvikivali glasno da se dobro hrvatski komunistički kadrovi, slovenski Primjerice, načinom kao što su katolike čuje i zapamti: «kolji, Mujo, kolji, Salko, kom. kadrovi, za razliku od nacionalno nazivali lažljivi i licemjerni Latini, tako su šokce inovjerce». naglašenog nominiranja srpskih, crnogor- skih komunista, čime je više nego očito za muslimane govorili «prevrtljivi mus- Ovakovu zločinačku strategiju prim- postavljena ideološka vododjelnica na limani». Starčevićevu prispodobu, da su jenjivali su iz više razloga: prvi, osnovni i pravovjerne i na kooptirane, tj. muslimani cvijet hrvatstva, izvrgavali su temeljni razlog bio je zavaditi i podijeliti priključene, koji su potrebni isključivo ruglu, dajući tome smisao okretanja sad na Hrvate katolike i Hrvate muslimane. onda ako pokorno služe ovima. Stoga se i jednu sad na drugu stranu, sve u cilju da Drugi cilj o kojem se maršal Tito ne us- moglo desiti da u samoj Hrvatskoj, a da i poruče muslimanima, eto i Hrvati kojima tručava govoriti, bio je proizvesti kaos i ne govorim o BiH, gotovo u cijelosti se vi gurate, podsmjehuju vam se i izrugu paniku i time dovesti da se radi pripisi- provjereni komunistički kadar i time i vas. Htjeli su, makar i na takav primitivan vanja zločina hrvatskoj vojsci, počinje rukovodeći budu Srbi. Tako je bilo u vo- način, izazvati kod muslimana poticaj dis- pristupati partizanima i u njihovom okrilju jsci tzv. JNA, tako u policiji, upravi a da se tanciranja od hrvatske etničke pripad- potražiti zaštitu. Ovakovi partizanski i ne spominju komiteti. nosti. zločini nipošto nisu bile ekscesne pojave, Radi dijela neupućenih kao i onih na već promišljena i neprekidno provođena Takova konstelacija omogućavala je koje je evidentno djelovala ovakova taktika i strategija. Posebice se nastojalo permanentno okretanje teze o kolektivnoj srpsko-komunistička promičba, valja reći partizansko srpske zločine počinjene nad krivnji hrvatskoga katoličko - musliman- da je Dr. Ante Starčević ovom prispodo- vlastitim stanovništvom Srbima, opi- skog naroda i nastavka politike velikosrba bom želio istaći činjenicu da je kao autoh- sanim kamufliranjem pripisati mus- na brisanju identiteta, poglavito mus- tono hrvatsko plemstvo ostalo musliman- limanima u hrvatskoj vojsci. Time se pos- limana.

47 Cilj je bio i ostao uvijek isti. Brisanje njihovi još sumnjiviji ciljevi u jednom tre- nacionalne svijesti o zajedničkoj etničkoj nutku zatamnit će istinski tolerantni hrvat- LEPOGLAVA pripadnosti kao i povijesnog sjećanja i tra- ski genij svojom tamnom sjenom. Među- dicijskih veza, time postizanje razdva- tim hrvatski narod znat će prepoznati tak- SPAVA janja katolika od muslmana, da bi se mogli ove ljude i njihove mračne ciljeve i one- lakše ostvariti odavno zacrtani ciljevi, koji mogućiti njihovo daljnje političko Bruno ZORIĆ će biti ponovno oživljeni po Srpskoj izživljavanje u korist trećih. Duboko i Mrak je Akademiji nauka, te skoro i realizirani u istinski vjerujem u ponovno oživljavanje Lepoglava spava ovom ratu čiji smo svjedoci. Upravo u re- starčevićanskih tradicija uz puno pošti- aliziranju tog cilja ključnu ulogu nosili su Samo poneki jauk budi me takovi komunistički kadrovi. Svakako tu vanje posebnosti, čime će se eliminirati iz hladne zemljane jazbine maligni rad pojedinaca i grupica okrenutih valja priključiti brojne zločince koji su i boli me noć svojim osobnim probitcima. Zar takva na- opsluživali najmračnije srpsko- koja je preteško stala na moja komunističke službe i djelatno ostvarivali java već nije pred nama? (Podsjećam na prebijena leđa velikosrpske ciljeve uništenja muslimana intervju Muftije Ševka ef. Omerbašića!!!). a potom, da se rješimo zablude i katolika Kad nije uspjela asimilacija putem Gnojna na području Bosne i Hercegovine, sve u tobožnjeg Jugoslavenstva, kvazi intelek- Izudarana skladu s Instrukcijama Draže Mi- tualni srpski lobi, dobio je zadatak da pro- Polomljene kosti hajlovića, revitaliziranim programom nađe formulu pomoću koje će trajno odvo- kao da pale svijeću Srpske Akademije nauka, kao i radom jiti Hrvate katolike od Hrvata islamske Poletjet ću mislima izvan ovih okova brojnih nazovi intelektualaca iz redova vjere. Formula je uvijek jednostavna i Srba. nažalost uvijek funkcionira. Podjeli pa Jer sam lagan bez cipela Od brojnih metoda koje trebaju po- vladaj ili zavadi pa vladaj. I nemam odjeću služiti brisanju svijesti o zajedničkom et- Postavlja se pitanje, je li se u tadašnjoj Oni kažu prije ćeš poletjeti u nebo ničkom porijeklu Hrvata katolika i mus- Republici Hrvatskoj, kao sastavnom A glad je teška limana, trebala je poslužiti metoda prih- dijelu Jugoslavije moglo učiniti ili činiti I studen u mojim preostalim kostima vaćanja jugoslavenske nacije, kao nacion- nešto što bi se moglo suprostaviti ovom Preteška je alnog dobra utemeljenog na tobožnjem velikosrpskom komunističkom bratstvu i jedinstvu. htijenju??? Odgovor je: malo ili gotovo Ja više ne znam za sebe U tom cilju čvrsta i kompaktna komu- ništa! Doduše, postoje nastojanja hrabrih Ne osjećam svoje udove nistička partija se otvara i poprima ele- u tadašnjoj Hrvatskoj. Nastojanja koja u Možda sam postao zloduh koji vreba mente pristupne organizacije, koja toj konstelaciji predstavljaju prekoračenje kućnog miša svakom tko pristupi jamči povlastice granica građanske hrabrosti. To su prije raznih oblika i sadržaja i time prelaskom u svih rad i djelovanje hrabrih ljudi, poput Zamišljam svjetla tobožnji Savez komunista ima u vidu da će književnika, pjesnika i esejista Dubravka pojedinci i cijele grupe radi svojih uskih Horvatića i akademika Dubravka Jelčića. Samo ih zamišljam egoističnih utilitarnih ciljeva biti spremni Njihovom enormnom građanskom Jer iz svoje jazbine svjetla ne mogu na svakojake kolaboracije, a poglavito će hrabrošću u tim mračnim vremenima, vidjeti biti dovedeni u poziciju da radi nezadrživo kada uvrštavaju u preglede hrvatske Ne mogu ustati jer su mi ONI koji sve gramzljivih prohtjeva budu pogodan ob- književnosti, književnike pisce i pjesnike znaju jekt za provođenje politike jugoslaveniza- Hrvate islamske vjere, pružaju izravan ot- cije kojom će upravljati Srbi. Dopuštajući i koji brinu o mome zdravlju i mojoj por takovim nastojanjima i rade na ču- raznoraznim nadri mešetarima, lažnim i gladi nesposobnim trgovcima, iz svih tadašnjih vanju i promociji stvarnih vrijednosti za- objesili teške verige na rukama i republika, djelovanje po inozemstvu i jedničkog doprinosa hrvatskoj kulturnoj nogama baštini od strane Hrvata islamske vjere. stjecanje vlastite enormne koristi, s punim I kažu svjetlo bi mi smetalo znanjem i odobrenjem Partije, stvaraju od U inozemstvu takovu tradiciju Za moje zdravlje njih objekte provedbe svojih ciljeva ko- održava, potiče i promovira pok. prof. Zato dat će mi tamu jima će služiti čak i onda kada se Jugo- Vinko Nikolić i cijela plejada tamošnjih Punu vlage slavija raspadne. hrvatskih pisaca. Eseji Ferida Karihmana, Formalno, javno, ti će ljudi u tijeku književnika, publicista, istinski su dopri- Moja jazbina me jedva podnosi Domovinskog rata i rata u Bosni i Herce- nos održavanju naših tradicijskih starče- Lepoglava spava tisuću devetsto govini funkcionirati kao da su za raspad vićanskih vrijednosti. četrdeset i sedme Jugoslavije, dok će s druge strane tajno Čast mi je ustvrditi da je veliki broj I svijet izvan ovih zidina činiti sve da do toga ne dođe. Broju ovih Hrvata katoličke vjere koji su u tim koje je izmislio čovjek-nečovjek kadrova valja dodati i uvezene iz inozem- vremenima izlažući se ogromnim rizicima stva u kojem su obavljali najmračnije i i ne sluti svojim stavom održavali vječni plam za- prljave poslove ranijih tajnih službi. Pred- kako zlikovci oštre svoje strasti jedništva Hrvata katolika i muslimana. O stavljat će se kao ultranacionalisti i činiti na čovjeku koji je samo usnuo slobodu. sve da kompromitiraju narod u čije ime se tome u idućem broju. bubaju u prsa kao gorile. Sumnjivi ljudi i (nastavit će se) •

48 PISMA IZ ISTRE

PIuri...multi...bla, bla, bla...! Piše: jan! Pak zašto i Ja Jaser Arafat, nebin moga biti...Istrijan?!» Poveja si je jedan moj prijatelj sina u Blaž PILJUH - «Ma...da...dobro, moreš biti, ma...ča Zagreb. Dite ud četiri lita. Pak je poša š će ti to?» njin u zoološki vrt. Mali je bija mi je jasno da niki političari rezoni- oduševljen. Ni se moga nagledati svih tih raju...kako dica ud četiri lita! - «He, he, sinko moj, ja imam mili- životinjah. Slonovi, jardu dolari! Pak ću lipo pokupovati sva žirafe, zebre, lavovi, hijene, kroko- napuštena sela po Istri, i sve napuštene Da mi je biti Afarat...eli, kako dili, nojevi, nosorogi! Kad su došli doma ostvariti palestinsku državu? tvornice. Pogotovo une koje imaju dimn- u Pulu, pita ga did: jake!!! Pak ću ud tvornicah načiniti - «Nu, povi mi, dite moje, di si bija?» Kako? Vero lako! Ča se vraga Afarat džamije, a ud dimnjaki...minateta!!!» toliko zajebava s tin Židovima. I natiže - «U...u...Afriki!!!» -je rekamali. - «Ma, čekaj ti Jaser Arafat, ne more okolo tega da li će mu dati 2 eli 3% terito- Tako dica rezoniraju. Di su slonovi, to tako...kako ti to misliš...Istru kupo- rija na Zapadnoj obali eli u Gazi. Ma lavovi, šimijc.to je Afrika. A vero i niki dajte, vas molin! Da je on pametan, kako vati?)) odrasli političari. Di su Talijani je Italija, ča san na primjer ja, palestinski problem - «Vero lipo! Kako i ti! Ča nisi ti ku- di su Srbi je Srbija, di su Muslimani je bi se riješija u rekordnen roku. Vero bi! pija čilo selo, Sveti Juraj, za samo 30 000 džamahirija, di su Cigani je...Ciganija! Da san na primjer ja Jaser Arafat, a da san Pak zato tribaju i odgovarajući natpisi, ta- marak?» bele. Za sada u Istri imamo dvojezične ta- pametan kako Blaž Piljuh, bih Izraelcima - «San...ali...» ponudija: «Dajte mi milijardu dolari i u bele, a ako bude po Martinčiću, će biti - «Nema tu «ali»! Proglašavan ud najkraćem roku palestinski problem neće trojezične. Fali još tabela na ćirilici! uvegahipa da san i ja, Jaser Arafat... Istri- biti...nikakov problem!» Pak bin njin lipo A Nino Jakovčić je pak reka da ud izložija svoj plan. jan!!! I svi moji mudžahedini i tega ne bude niš. (To jest...Niš!) Da kad mudžahedinke su...Istrijani i Istrijanke!!! on bude ostvarija svoju državu...škužajte, Inšoma, kad bin dobija tu milijardu I prema temu ud sad pa na dalje mi smo san stija reći Istru-Euroregiju, da će biti dolari, a dobija bin je, jer ča je milijarda tote u Istri...autohtoni! E, a sad si zamisli trojezičnost, ma ne hrvacko-talijansko- dolari da se jedanput zavajk riješi pitanje srpska, kako je to predložija šef ud svih države Izrael i Palestine, bin zatražija sas- koliko tega ja u Istri moren kupiti Srba u Istri Sveto Dovijanić bre, nego, tanak z Ivanon Jakovčićem-Ninom. To bi za...milijardu dolari! A moren kupiti i sve hrvacko-talijansko-slovenska. A ča je z bili bilateralni razgovori dva šefa te tvoje lokalne političare i dužnosnike po Istrijanima? Ča neće biti i tabela na do- budućih državah, Palestine i «Istre- općinah. Pak da ne delaju pizdarije i da države». Pak bin ga lipo pita: maćen istrijansken jeziku? Ča su sad Is- mi ne stvaraju probleme okolo loka- trijani? Narod? Nacija? A Pauleta se niš - «Vi u vašen IDS-u govorite da ni cijskih dozvolah za gradnju svojih vjer- ne buni! važno kad je ki u Istri doša i ud kud, nego skih objekti.)) A, ma. Inšoma, je reka Nino Jakovčić da je važno da podržava vašu plurimul- - «A...ča će biti z mojon... «Istron- da ne moru u Istri imati ista prava Talijani tijezičnokulturnovjerski tolerantnu Istru. državon»? i Srbi. A Srbi se sad osjećaju zajc.ni ud Je to istina, eli ni?» - «Ma daj, te molin, ne povidaj mi štu- IDS-a. Svih tih lit su IDS-u davali bezrez- - «A...istina je!» pidece. A ča se ta nova Palestina ne more ervnu podršku. Su bili toliko samo- - «A j e rekla vaša podžupanica da su u nazvati i... «lstra-država»? 1 ti i ja jako zatajni, da ni svoju stranku nisu osnovali. Istri autohtoni Hrvati, Talijani, Slovenci A ča će njin, ter imaju IDS! I ča sad? He, i...Istrijani?!» dobro znamo da ni važno kako se država he, ne laje brek radi sela, pak ni Srbin radi zove, nego...ki u njoj vlada i ki je u njoj - «A...je...je rekla.» Talijana i Istrijana! kapital uložija!» - «I...ki su van ti Istrijani?» Da, i kako će sad biti u toj Euroregiji Eko, ste vidili kako bin ja to sve Istri? Ča će po Puli biti trojezične, - «Pa...kako bin van reka...» riješija. Z jenin udarcen tri muhe, Izrael, hrvacko-talijansko-slovenske tabele? I ki - «Nemoj mi tu petljati! Znanja da ti Palestina i «Istra-država»! Ako i vi imate će u Puli čitati slovenske a u Kopru to ne znaš, kako ni ta tvoja podžupanica. kakov originalni prijedlog, javite se! hrvačke tabele? Čaje vami to jasno? I dali Maja dobro znan da su to i Srbi i Mus- će u Trstu na primjer isto biti trojezične limani i Albanci i Cigani i svaki kemu Pozdravlja vas vaš tabele? A, ma! Metni to još ni jasno? Ma god na pamet pade. Svaki more biti Istri- Blaž Piljuh •

49 UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE: SKUPŠTINA HDPZ - 1BEOVCI NISU HRVATSKI POLITIČKI UZNICI U IME REPUBLIKE HRVATSKE PODRUŽNICA DUBROVNIK PRESUDA Dne 6. svibnja2000. održana je Skupština HDPZ-Podružnice Du- Upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca brovnik. Budući je bio prisutan potreban broj članova, predsjednik je Upravnog suda Miljenke Pajalić kao predsjednice vijeća, Dijane Os- predložio radno predsjedništvo koje je prihvaćeno. Prihvaćen je i mann i Božene Vuksan kao članova vijeća, te više sudske savjetnice dnevni red. Pozdravio je nazočne i predsjednicu HDPZ, i daojoj riječ. Blanše Turić kao zapisničara, u upravnom sporu tužitelja D.P. iz K., Predsjednica Hrvatskog društva političkih zatvorenika, gđa Kaja protiv rješenja tužene Drugostupanjske komisije Vlade Republike Pereković, pozdravila je članove i upoznala ih s nastojanjima i Hrvatske za rješavanje prava bivših političkih zatvorenika, klasa 140- teškoćama HDPZ (posebno u svezi s provalom u prostorije središn- 09/94-12/46, ur. broj: 50304-97-01, od 2. srpnja 1997. godine, radi jice). priznavanja prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, u nejavnoj Autor usklađenog Pravilnika HDPZ - Podružnica Dubrovnik, .1. sjednici vijeća održanoj dana 12. travnja 2000., Radića, objasnioje u čemu je izvršeno usklađenje sa Statutom, te koje presudio je su novine unesene u Pravilnik. Novi Pravilnik predviđa sedam čla- Tužba se odbija. nova Upravnog odbora, i to: dva s otoka Korčule, jedan s područja Obrazloženje Metkovića i Opuzena, jedan s područja Konavala i tri s područja Du- Osporenim rješenjem tužbenog tijela odbijena je žalba tužitelja brovnika i okolice. Od dva podpredsjednika jedan treba biti s Korčule, izjavljena protiv rješenja Vlade Republike Hrvatske, Administrativne a jedan s područja Metkovića. Nakon tumačenja i diskusije, Pravilnik komisije, klasa: 140-09/94-12/46, ur. broj: 50304/4-97-01 od 6. lipnja je jednoglasno prihvaćen. 1997. godine, kojim rješenjem je odbijen zahtjev tužitelja za prizna- Daljnja točka Skupštine bila je reizbor predsjednika podružnice. vanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja. Tu je objašnjeno daje na prošloj Skupštini izabran dotadašnji preds- Tužitelj u tužbi prigovara pravilnosti i zakonitosti osporenog jednik L. Lasić, kao prvi po broju glasova, dr. A. Franić kao drugi i J. rješenja i u bitnome ističe daje u ondašnjem sistemu bio u zatvoru Radića kao treći. Kako je iza Skupštine gosp. L. Lasić odustao. Vijeće zbog svog političkog rada i orijentacije. Smatra da ispunjava uvjete za HDPZ u Zagrebu predložilo je v.d. dr. A. Franića. To je također prih- priznavanje statusa političkog zatvorenika, pa predlaže sudu da tužbu vatio i Upravni odbor Podružnice, s tim da on odmah preuzme posao uvaži i osporeno rješenje poništi. do izrade novog Pravilnika, a nakon toga će se izvršiti njegov reizbor. Tuženo tijelo u odgovoru na tužbu ostalo je u cijelosti kod razloga U skladu s tim dr. A. Franić je dao slobodu članstvu da eventualno osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbu odbije. predloži i nekog drugog za predsjednika. Budući da nije bilo nikakvog Tužba nije osnovana. novog prijedloga, dr. A. Franić je jednoglasno izabran za predsjed- Odredbom članka 2. stavka 1. Zakona o pravima bivših političkih nika. zatvorenika ("Narodne novine" broj: 34/95, 164/98), propisano je da Upravni odbor s ovlaštenjima koje ima po Pravilniku, predložio je se bivšim političkim zatvorenikom u smislu ovoga Zakona smatra Skupštini da prihvati utemeljenje Ogranka na Korčuli. I ova je točka hrvatski državljanin koji ima prebivalište na području Republike dnevnog reda jednoglasno prihvaćena. Metković nije nikad tražio Hrvatske, ako je radi svojih političkih uvjerenja ili političkog otpora i nešto slično, jer je tamo oko dvadeset članova, ali zato je već ranije, a i borbe za samostalnu hrvatsku državu bio lišen slobode u razdoblju od sada pronađen i izabranjedan član koji će biti za kontakt Podružnice s 1. prosinca 1918. do 8. listopada 1991. godine. Pretpostavka svojstva tom skupinom naših članova. Izbor predsjednika Ogranka na Korčuli, političkog zatvorenika je odluka nadležnog tijela temeljem koje je te njegovog predsjednika bit će dogovoren prilikom planiranog pos- osoba iz stavka 1. ovoga članka bila lišena slobode (stavak 4.). Svo- jeta 7. svibnja 2000., a u Metkoviću 10. svibnja 2000. jstvo političkog zatvorenika može se, ako nije moguće pribaviti od- Na kraju se govorilo o socijalnim prilikama naših članova. Premda luku iz stavka 4. ovoga članka, priznati na temelju obrazloženog mišl- su sredstva mala i za sada oskudna, dogovoreno je da se evidentiraju jenja Hrvatskog društva političkih zatvorenika, koje se u tom slučaju takvi slučajevi kako bi se moglo pomoći s ono malo sredstava što smatra dokaznim sredstvom (stavak 5.). imamo, ali i onda kada se bude imalo više. Prema uvjerenju Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske od Nakon završetka Skupštine priređena je skromna zakuska u jednoj 17. ožujka 1994. godine proizlazi da je tužitelj osuđen presudom Vo- ugostiteljskoj radnji, gdje su bile prisutne predsjednica gđa. K. jnog suda u Zagrebu broj: 822/51 od 17. listopada 1995. radi kaznenog Pereković i gđa. Franičević. djela iz članka 118. KZ-a na kaznu zatvora u trajanju od 6 godina i gu- Dne 7. svibnja 2000. bio je organiziran sastanak s našim članovima bitak građanskih prava u trajanju od jedne godine, (presudom i drugim koji žive na otoku Korčuli, tj. danas već našem Ogranku. podacima ovo tijelo ne raspolaže). Uvjerenje je izdano na osnovi po- Kako te članove nismo zvali u Dubrovnik na Skupštinu, s njima su dataka iz službene evidencije, a koja se vodi u svrhu utvrđivanja sta- se razmotrile iste točke dnevnog reda što su i oni jednoglasno prihva- tusa bivšeg političkog zatvorenika u skladu sa Zakonom o pravima tili. 1 tu se čula riječ naše predsjednice gđa. K. Pereković, koju su čla- bivših političkih zatvorenika. Iz dopisa Hrvatskog društva političkih novi rado prihvatili. Pod točkom razno bilo je više pitanja na koje je zatvorenika od 17. travnja 1997. godine proizlazi da tužitelj ne ispun- Predsj ednica odgovorila. Za predsj ednika ogranka izabran j e prof. Mi- java uvjete za utvrđivanje statusa bivšeg političkog zatvorenika. lan Oreb, aza podpredsjednika Podružnice u Dubrovniku Donko Don- Tuženo tijelo u obrazloženju osporenog rješenja pravilno zakl- jerković dipl. oec. jučuje da u konkretnom slučaju lišavanje slobode tužitelja nije bilo Dne 10. svibnja 2000. organiziranje sastanak s našim članovima s posljedica njegovih političkih uvjerenja i političkog otpora i borbe za područja Metkovića i Opuzena. Kako su oni bili pozvani na sastanak samostalnu hrvatsku državu. Skupštine u Dubrovniku, njima je jedino preostalo da se odluče tko će Sud prihvaća stajalište tuženog tijela izloženo u obrazloženju u njihovo ime biti podpredsjednik Podružnice. To je učinjeno, te je iz- osporenog rješenja i nalazi da je to tijelo pravilno postupilo kada je abran gosp. Slavko Brčkaj. On je ujedno čovjek za vezu između Po- osporenim rješenjem odbilo žalbu tužitelja izjavljenu protiv naprijed družnice i članstva s tog područja. citiranog rješenja upravnog tijela prvog stupnja. Gđa. Pereković se obratila članovima jednim kraćim govorom i bila spremna odgovoriti na njihova pitanja, što su oni rado prihvatili. Iz svega navedenog proizlazi da je u postupku koji je predhodio Na Skupštini je bilo prisutno oko 60-ak članova, u Korčuli oko 30- donošenju osporenog rješenja činjenično stanje pravilno i potpuno ut- ak, a u Metkoviću oko 20-ak. O svim točkama dnevnog reda glasano je vrđeno pa osporenim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu jednoglasno, uz prethodno neka mala pitanja. tužitelja. Svi su s veseljem primili posjet iz Zagreba i zaželjeli da ih se opet Trebalo je stoga temeljem članka 42. stavak 2. Zakona o upravnim posjeti. sporovima ("Narodne novine", br. 53/91, 9/92, 77/92) tužbu odbiti Posjet Predsjednice i gđe. Franičević za sve je značio poticaj i ohra- kao neosnovanu. brenje u ovim teškim vremenima u kojima živimo. Članovi su osjetili U Zagrebu, 12. travnja 2000. da nisu zaboravljeni i da se o njima vodi briga. Zapisničar: Blanša Turić, v.r. (A. F.) Predsjednik vijeća: Miljenka Pajalić, v.r. • PRIGOVOR I PRO- lazi dobro je došla kakva takva. Luka je imao dosta iskustva u pisanju ovakvim sti- OGLAS TIVLJENJE DVIJU lom, samo je šteta što se nije totalno ORGANIZACIJA odrekao njihova utjecaja i tendencioznog Klesarstvo SAMOBORGRANIT, POLITIČKIH pisanja koje se primjećuje kod njegova vi. Đuro Krznar, Strmec, Prečna 12 opisivanja partizanskih napada na hrvat- ZATVORENIKA ska uporišta u južnoj Lici. Puno ima ne- Izrađujemo u radionici sve vrste točnosti i neopravdanog prebacivanja da- spomenika od granita, postavu po do- Naša organizacija postoji takoreći od tuma događaja što je teško vjerovati da on kada i naša slobodna Hrvatska, pa i naše to nije znao, ili mogao znati. On često pre- govoru za obiteljske kuće, stepenice, glasilo ZATVORENIK, čiji sam čitatelj bacuje partizanske zločine na četnike što klupice, cvijećnjake. Vršimo i rezanje od prvih dana, kao i član. mu je valjda ostalo u krvi iz prijašnjih pi- kamena po mjeri. U posljednje vrijeme jedna manja sanja. U knjizi, «KOTAR GRAČAC U skupina odvojila se od našeg matičnog NARODNO OSLOBODILAČKOM Informacije na telefon Društva političkih zatvorenika i osnovalo RATU», od 1097 stranica Luka Pavičić i 01/33 85174 novu organizaciju «ŽRTVA KOMU- Jure Ivezić su jedini «Hrvati» Jugoslav- NIZMA». Ta nova organizacija, ukoliko eni, sa 13 gračačkih Srba, članovi redak- se može tako zvati, suprotna je našim cije te knjige. Knjigu je tiskala tiskara OGLAS načelima, a to prikazujem time da je «Zagreb» u Karlovcu 1984., a hrvatski Hrvate nacionaliste i te kako progonio narod ju je morao platiti. U toj knjizi Luka Članica HDPZ-Zadar, Nada ALEKSANDAR KARAĐORĐEVIĆ, Pavičić sudjeluje s dva priloga od oko 34 Dešpoja, Zrinsko-Frankopanska 5, njegov bratić Pavle, pa i sin Petar, koji stranice sveukupno, osim nešto povij- tel.: 023/316-610, iznajmljuje sobe nisu bili članovi komunističke partije esnih prikazivanja sve ostalo je primitivno preko ljeta. Jugoslavije pa i Hrvatske. Stoga pitam komunističko žvakanje. U zajedničkom Cijena sobe je 100,00 kn (dva kre- poznaju li ti ljudi i malo našu povijest i prilogu s Jurom Ivezićem, na strani 460- veta). Dopuštena je uporaba kuhinje i prošlost. Na pr. 1923. Antun Bauer, zagre- toj on iznosi sljedeće: «Ovom prilikom su kupatila u tijeku cijelog dana. Stan se bački biskup i nadbiskup, Aleksandru četnici bili na nivou Ustaša i njihovih nalazi u blizini Društva HDPZ - Zadar Karađorđeviću poslao je tri kutije do- zločina, tako da su na Resniku porodicu (100 m), blizina bogate tržnice (50 bivenih odlikovanja od Karađorđevićeve Peršić umorili na najodvratniji način. metara), te blizine mora (200 metara). države, a razlog je bio što su bile pune Najprije su zaklali oca i njegovu krv Članovi Društva HDPZ imaju tamnice, pa i podrumi, Hrvata i hrvatskih utočili u pripremljeno jelo, zatim prisilili prednost, kao i članovi njihovih nacionalista. Dakle, to se nije odnosilo na sina, omladinca da to jede, nakon čega su obitelji iz unutrašnjosti naše Do- komuniste koji su zajedno i robijali s mu zaklali mater i najzad njega.» Ovo nije movine. hrvatskim nacionalistima. A, Karađorđe- bila laž, ali Luka je ovo partizansko ned- vić, zvani CRNOGORAC, ta je odlik- jelo prebacio na četnike i usput dobro ob- Informacije se mogu dobiti na tel. ovanja vratio i ispraznio GLAVNJAČU u latio hrvatsku vojsku koja nikad, ma ni- gđe Nade Dešpoje, tel. 023/316-610 Beogradu, ali za kratko vrijeme. Ta odlik- kad, takvo što ne bi napravila, ne da čet- ili u Podružnici HDPZ - Zadar, tel.: ovanja čuvaju se u Riznici zagrebačke nici nisu ovakve zločine radili, ali tada ih 023/312-583. katedrale. tamo nije bilo. Moj Luka, reći ćeš da se Ovo je dokaz kakvi su ovi ljudi, koji su među njima nije moglo drugačije. To bih ti samo željni nekih fotelja, tu su i prostorije, vjerovao, ali, Luka, moglo se je šutjeti. ISPRAVCI tajnici i svašta što nije jeftino za našu Samo ovim činom izgubio si puno, a to je Hrvatsku za koju smo se borili i robijali. pravo na savršenstvo tj. vječiti život. Mi U prethodnom su se broju, uz niz Dakle, potrebno je ovo pročitati i obja- djeca, hrvatska, pisali smo parole ŽDH sitnijih, podkrale i dvije krupne viti u našemu glasniku ZATVORENIK. A jednako kao i one ŽAP, to znači, živio drug pogrješke. Ponovno je, tehničkim Vlada Republike Hrvatske neka promisli Hebrang i živio Ante Pavelić. Zašto He- previdom, objavljena išta pjesma koga registrira i s kojim ciljevima i nam- brang, to bi morao shvatiti sam. Pitanje je, Višnje Sever, a u tekst Mate jerama. jesu li četnici, ispod Resnika, pobili hrvat- Marčinka Čija je naša država ispala Dostavljam na uvid i postupak VLADE ske obitelji 1942., Matijević, Matovino- je završna rečenica, koja u cijelosti REPUBLIKE HRVATSKE U ZA- vić, Peršić i Rupčić? Zna se, da su tada ispod Resnika partizani došli prvi, a četnici i treba glasiti: "kako ne bismo daleko GREBU. Talijani su došli kasnije da deblokiraju vidjeli. Ne dopustimo im to." U S. Lončar Karaulu u kojoj je bilo 7 Talijana. Tada su raspravi Tomislava Heresa Hrvatski «KRONIKA STRADANJA u Smokriću, na «oslobođenom» teritoriju, kralj Zvonimir i Papa Grgur VII., na HRVATA JUŽNE LIKE» partizani zaklali obitelji Marka Pešuta i str. 21. stupac 1., redak 25., umjesto Dane Segotića. Tri ženske osobe sa pro- To je knjiga koju je napisao Luka Mesi, treba biti: Meshi, Ispričavamo bodenim vratovima došle su u Lovinac Pavičić. Onanije nešto više od suhoparnih se auktorima i čitateljima. • kod hrvatskih vlasti. S tobom u tom statistika, ali, kako oni kažu, od koga do- prilogu sudjelovao je i Jure Ivezić, on je uz Sinkroniziranja s napadom na Lovinac i Beča, pobjegao sve do Zagreba gdje su ga mog «brata» Ivicu počinio više od 30 s četnicima nije bilo. Lovinac je napadnut hrvatske vlasti pogubile. Tko je to sve smrtnih napada na dijete, a to sam bio ja. 25. prosinca na Božić u pet sati poslije mogao znati, kad je on bio ubijen? Posljednji podli napad na mene počinili su podne jer su računali, da će vojska biti pi- Kovanje u zvijezde gospodina Franje 1984. godine poslije «bratove» smrti u za- jana. Zapovjednik lovinačke obrane bio je Tuđmana nije u duhu hrvatske tradicije ni grebačkoj Dubravi, gdje se tramvaji ok- poručnik Bešević, a ne Delko Bogdanić. kulture. Možda je gospodin Pavičić te reću. Pogodili su jednog čovjeka u plavoj Kad je on negdje poslije ponoći, iza leđa, u običaje negdje drugdje primio. Nije čudo košulji koji je odmah pao. Zašto? Samo bunkeru blizu crkve ubio poručnika da ga je gospodin Tuđman pohvalio. Nitko zbog toga što nisam htio biti Jugoslaven, Božidara Ognjanovića, iskusnog časnika s nema ništa protiv patriotizma Luke ni onda kad me je Jure upozorio, da će me Udbine, i 5 vojnika, Bešević je pored Pavičića, ali bismo rado znali, s obzirom ubiti, prije 20 minuta, ako se ne okrenem. crkve u Lovinac uveo čitav bataljun parti- da je Luka bio na njihovoj strani, koliko je Niti su me ubili niti sam se okretao, ono zana. Hrvatska obrana se je pregrupirala i on pridonio stradanju Hrvata južne Like? dvadesetak rana što su mi po tijelu nanijeli zahvaljujući hrabroj posadi, od 40 domo- U Londonu, 20. 03.2000. nije to ništa, drago mi je što i danas od njih brana, Cvituše, gdje nije bilo izdajnika, Dane Ivezić, Daca nosim ožiljke. mogla se je povući na zapad i preko Vele- bita u Primorje. Preko Peregina Polja na OVAKO GOVORI TVRDI KRVAVO SILVESTROVO Cvitušu su cijelunoć jurišala dva partizan- Pod ovim naslovom na stranici 89-toj ska bataljuna i nisu je mogli zauzeti. Kad MAČEKOVAC svoje knjige Luka tvrdi, daje Udbina pala, je pred zoru domobranima nestalo strel- Nije mi jasno, zašto se u našem listu ob- što nije istina. Nakon poraza na Udbini jiva, oni su se sami povukli sa Cvituše. javljuju popisi ubijenih i nestalih, kadje to partizanski štab je izdao naređenje, da se Imali su 5 mrtvih vojnika koji su izginuli sve utvrđeno, a popisi napravljeni na lo- Udbina ne smije više napadati. Ovo ne liči od bombe u matičnom bunkeru nesretnim kalnim razinama, predani su saborskoj na poraz Udbine. Luka ne može, a da ne slučajem. S Beševićem k partizanima je Komisiji. I s druge strane, zašto stalno prišlo i nešto domobrana. Izuzev nekoliko pohvali partizansku «silu» makar i brkao pišete on BiH? Mi imamo naše granice, a ubojstava «zalutalim» metkom Luka ima, pojmove. druge države su druge države. Neka donekle, pravo kad kaže, da su se tada par- Pod istim naslovom Luka iznosi, da su svatko ide svojoj kući: podstanar ne može tizani u Lovincu korektno ponašali. Ovo partizani izvršili opći napad na Lovinac, biti gazda u mom domu! Zašto se se jedino može zahvaliti politčkom kome- Ričice, Smokrić i Vranik. Za Guduru saru 1. hrvatskog korpusa Vjećeslavu prešućuje nas kontinentalce? I ja sam bio u tvrdi, da je napadnuta 31. prosinca 1942. Holjevcu koji je poslije napada na Guduru zatvoru 1945. što nije istina. Guduru je napala kom- 22. prosinca 1942. uputio kritičnu Ja sam tvrdi radićevac i mačekovac i pletna 6. lička divizija i lički partizanski okružnicu komesaru i štabu 6. ličke poštivam liniju braće Radića i Vladka odred rano u zoru po jakoj kiši 20. diivzije. Pogledajte foto kopiju sa 116. Mačeka, koji su izborili Banovinu Hrvat- prosinca 1942. U dogovoru s oružničkim stranice iz knjige Đorđa Orlovića, Druga sku do Zemuna i Drine, bez kapi krvi, a narednikom Borovićem iz Gudure parti- lička proleterska brigada, izdata u Beo- drugi su 1941. cijelu Dalmaciju i Istru pro- zane je doveo na brdo Kosu, iznad gradu 1983. dali Italiji, a Međimurje Madžarima. Za to Gudure, Pilip Tomičić iz Ričica. Narednik U Kronici na strani 87. Luka iznosi, da je okolo Gudure smijenio straže s partiza- su krivi naši emigranti, koji su morali su Tomičić Jurišu ubili četnici u Guduri nima poslije čega su dolje u selu pobili 4 platiti svoj dug. 1946. Te godine četnika nije bilo. U stvari oružnika u krevetima i tada je započeo Ivan Radočaj, Novska njega i Ivana Šikića, Škaretina, iz Gudura pokolj naroda. Od partizanskih položaja izdajom su uhvatili OZNA-ši, bivši parti- POMOZIMO NEMOĆNIM do Talijana utvrđenih na stajalištu Štikada zani, u Guduri gdje su ih mučili do smrti. nije bilo ništa više od jednog kilometra, ČLANOVIMA! Njih trojica su zakopani u Ričicama kod oni su bili utvrđeni u manjoj zgradi i bun- U jednom broju našeg mjesečnika kuće Jurišine u živici. Ako bi Luka htio da kerima što se je moglo Iako minobacačima uočila sam poziv članovima HDPZ-a koji ih prenesemo u groblje, bili bismo mu zah- imaju vremena, snage i želje za dobrovol- porazbijati, ali oni kao i svuda po Lici nisu valni za pomoć. Isto nije točno što se kaže, jnim radom u društvu. Otišla sam vidjeti, napadali Talijane. Mi smo bježali od te da su Pavla Skorupa ubili četnici na Alanu mogu li se uključiti u kakav konkretan rad. «narodne» vojske ka okupatoru Tali- 1943. Njega su u stvari ubili gračacki Srbi Predsjednica Kaja i gospodin Knezović janima da nas spase. Luka je naveo točan partizani zato jer je on imao visoki profil uputili su me na adrese naših članova koji broj Gudurana koje su tada partizani pok- kod komunista, a nije bio totalno dokazani su se obratili pismeno, telefonski ili preko lali i poubijali. Gudurani, iako stari ljudi, Jugoslaven, kao na primjer Jure Ivezić, ali drugih članova HDPZ-u, tražeći da ih se nisu imali šanse za obranu pa zbog toga ovo Luka nije mogao znati. Neshvatljivo posjeti ili na drugi način pomogne. nije bilo nikakva otpora, a kamoli lavljeg. je, zašto Luka daje toliko prostora jednom Od studenoga mjeseca 1999. do ovih Točno je naveo da su mog strica Petra Blažu Tomičiću i pričama spetljanim ok- dana obišla sam 17 članova. Neke od njih i Ivezića izbodena noževima još živa bacili olo njega. Premještan iz jednog logora u više puta. Uspostavila sam telefonski do- u njegovu zapaljenu kuću. drugi da bi konačno iz trećeg logora, kod dir, te postala svojevrsnom sponom iz-

52 među članova i društva. Mislim da moje dosadašnje iskustvo potvrđuje potrebu UREDNIČKE GLOSE UZ nastavka rada. To znači, da je potrebno uključiti više ljudi u akciju pomoći ne- STOTI BROJ moćnima, vezanima za krevet, smješten- ima u domove. Bilo bi originalno prigodom stotog broja glasila ne osvrnuti se na njegovu Vrijeme leti: Naše se društvo, ako Bog prošlost, ne promotriti njegovu sadašnjost i - bar naglas - ne razmišljati o njegovoj budućnosti. Kako bi takvu šutnju mnogi krivo protumačili, urednik se osjeća ob- da, ne će podmlađivati. Uostalom, od 17 veznim kazati dvije-tri riječi. članova koje sam ja posjetila, dvoje je već Čitavo desetljeće, naime, Politički zatvorenik pokušava istodobno biti časopisom umrlo. Zato, učinimo danas sve što koji će bilježiti, za povijest čuvati i raščlanjivati fenomen hrvatskoga političkog možemo! Kad bi desetak naših dragovol- uzništva, društvenim biltenom i, bar u stanovitoj mjeri, političkim mjesečnikom. jaca preuzelo brigu za dvoje-troje ne- Stoga nije čudo, da tim zahtjevnim zadaćama nije mogao udovoljiti ni u vrijeme većeg zanosa i poleta, a kamoli sada. Pokušavajući biti sve troje, on ponekad nije ni moćnih, mogli bismo ne samo njima po- jedno od toga. Za to je uvijek odgovoran prije svega glavni urednik, potom urednički moći, nego i učvrstiti društvo i svima nam odbor. Ipak, ima i nekih drugih okolnosti, koje izvana može vidjeti samo izvježbano život učiniti humanijim i ljepšim. To nije oko. pomoć samo potrebnima, nego je i za nas Sve ove godine list se suočava s jednim te istim teškoćama: radi se amaterski i us- korisno, kad osjetimo danas drugi trebaju. put; unatoč pozivima na suradnju, krug stalnih suradnika omeđen je na nekoliko imena; list nema ni fotografa, a kamoli fototeku (pa urednik pabirči ilustracije po Od svega je najvažniji razgovor i susret. knjigama i drugim tiskovinama). Nema sustavnog praćenj a tiska i drugih medij a: ono Ideju o "posvojenju" nemoćnog člana što se prati, prati se pojedinačno i bez ikakve veze s listom. Nema sređene pis- izložila sam našoj članici Emiliji. Ona živi mohrane uredništva, a kamoli svojevrsne kartoteke, razvrstane građe o događajima, sama u stanu, skromna, sretna i zahvalna pojavama i osobama, bez koje se ne može zamisliti sustavan i kvalitetan rad. Ured- ništvo, dakako, nema daktilografa odnosno prepisivača tekstova (prečesto napisanih na pomoći koju povremeno prima od rukom, jedva čitljivim rukopisom). Devet desetina posla oko lista iz godine u godinu HDPZ-a. I inače su naši članovi zahvalni obavlja jedan čovjek (usput, dakako). Nekima od tih teškoća može se, bar donekle, vodstvu Društva, na borbi za poboljšanje doskočiti kod povremenika. Redovit ritam izlaženja pretpostavlja čvrste obveze i ut- naših prava i osiguranju dostojnog života vrđene rokove. onemoćalim hrvatskim političkim uzni- Kako tzv. renomirana imena u listu ne žele surađivati (jedni se ne žele politički poistovjećivati i, kako kažu, "getoizirati" s tobože "desno orijentiranim" političkim cima. Emilija pripovijeda kako nakon ses- uznicima, drugima je naklada nevrijedna pozornosti, a trećima honorar prenizak), trine smrti malo izlazi i s nikim se ne druži. svih ovih godina suradnja ovisi o dragome Bogu i poštaru. Radi toga (a ne radi nekri- Primila je izbjeglicu iz Bosne i tako jedna tičnosti uredništva) u listu bivaju objavljeni i slabi tekstovi: promašeni komentari, drugu pomažu. Dirljivo je čuti, koliko vole svjedočenjakojaništane govore, tugaljivi "stihovi" koji s književnošću ponekad nemaju nikakve veze (pri čemu je karakteristično, da je upornost auktora tih "stihova" Hrvatsku i koliko su i sad spremne za nju da molbama i intervencijama izbore objavljivanje plodova njihova srca i uma, obr- žrtvovati. Susret s njom jača i moje uvjer- nuto razmjerna njihovoj kakvoći). enje, da smo dužni i daje u obostranom in- Tako u listu bivaju objavljivani i cjeloviti prigodni govori, kojibi u ozbiljnim no- teresu pomoći svim našim članovima, ko- vinama bili sažeti u tri rečenice (a da se pritom ipak sve kaže). Kao dokumenti se ob- jima je pomoć potrebna. javljuju i podatci koji se ne bi smjeli tek tako nazvati dokumentom. Većini suradnika pojam roka velika je nepoznanica. Prekoračenje roka uvijek, u najmanju ruku, one- Mira Peršić, Zagreb mogućuje lekturu: odatle -- bez lektorove krivice -jezična i pravopisna neujednače- nost. Redaktura, i inače silan problem, kod zakašnjelih tekstova postaje nemo- ČESTITAM STOTI BROJ! gućnošću. Pokušaji da se postave rokovi i čvršći kriteriji, kod nekih su tipova (Čitati s dugo- Primite iskrene čestitke prigodom silaznim naglaskom!) izazvali bijes i žučne napade. Nu, kako se radi o izlaska stotog broja našeg lista. Istodobno beznačajnostima, na te ovdje ne treba trošiti prostor. Ima i drugačijih, onih koji, koristim prigodu izraziti Vam moju punu uvjereni u povijesnu važnost svoga teksta, ovoga pošalju na stotinjak adresa, pa se potporu u novonastaloj situaciji, koju je dogodi da isti tekst u blaženom neznanju objavi i mjesečnik HDPZ-a. I reakcije či- tatelja su različite: jedni hvale ono što drugi kude, i obrnuto. Nu, to su samo simpa- stvorila skupina naših bivših supatnika. tične ilustracije klime u kojoj iz mjeseca u mjesec nastaje ova tiskovina. Neshvatljivo je, s koliko mržnje i bijesa navaljuju na HDPZ. Bliži im postaju pro- Znači li to, da je list izgubio smisao i da ga treba dokinuti, pustiti ga da se ugasi? Ne! Jer —hvala letargiji i manjku političke volje -u Hrvatskoj nemani institucije ni gonitelji, nego bivši suzatočenici! Mislim publikacije, koja bi se sustavno i znanstveno bavila razlozima i dosezima hrvatskoga da je to slučaj bez presedana u dugoj povij- političkog uzništva od 1918. naovamo. Stoga Politički zatvorenik, uza sve svoje ne- esti političkog uzništva. Borite se do kraja, dostatke, nedostatke koje uredništvo primjećuje bolje nego najoštriji kritičar, ima za istinu i pravdu, za Hrvatsku! svoj smisao i svoje poslanje. Unatoč vrlo ograničenu utjecaju, naše je zabilježiti i upozoriti. Naše je sačuvati zapovijest i za naraštaje, koji će bolje znati cijeniti žrtve Karlo-Drago Marković, najboljih... (Tomislav Jonjić) • Makarska ZAGONETNI RADE ŠERBEDŽIJA

ivši Zagrebčanin, Rade Šerbedžija, Piše: odijelu, bez kaputa, pustom obalom obas- bivši hrvatski glumac, s vremena na janom toplim već suncem primorskog grada. vrijeme navrati ovamo u posjet tije- Ljubica ŠTEFAN Bio je to Rade Šerbedžija na rivi (okupiranog kom desetogodišnjeg, evo već stalnog, života tada od njegove "JNA") našega hrvatskog - i rada u drugim zemljama, ovjenčan slavom za agresora "srpskog" - Cavtata! Nikad Rade stečenom na inojezičnim pozornicama Beo- Hrvatskoj, treba to istaknuti, neki ovdašnji nije ni riječ rekao o tome što je tada radio u grada, Ljubljane, Londona i drugdje. Prije časni Srbi čak su stupili u redove hrvatske vo- Cavtatu, ali nitko mu ni u nas do danas nije to nekoliko godina pohvalio se ovdje već i svo- jske i borili se - kako je to moralo biti bolno i spomenuo. jim prvim milijunom- čega li ono? - funti ili gorko! - protiv svoje agresorske "braće". Ni svibnja 1995. nije se oglasio ni riječju dolara. A Rade Šerbedžija? Godine 1991. u Beo- poslije raketiranja Zagreba, kada su zloči- Novac, slava, kuća u Engleskoj i sl. - kao gradu napisao je, uglazbio i u svojoj izvedbi nački "zvončići" pogodili i Dječju bolnicu i rezultat poštenoga, napornog glumačkog snimio na vrpcu jednu pjesmu. Protiv nekog zgradu, u kojoj je imao pokus zagrebački rada-nisu nikakav grijeh. Ipak, nitko od nje- neimenovanog rata. Vukovar je bio već u balet, ranivši teško i neke igrače, a "bratske" govih bivših kolega koji su tijekom Domov- agoniji, pa zatim sasvim razoren i ubijen, jugorakete, usmjerene na katedralu i Hrvat- inskog rata ostali ovdje, nije imao tu "sreću". zarobljeni ranjenici i branitelji poklani, neki sko (nekad Radino) narodno kazalište, pro- Agresija (zaboravljena?) zločinačke ".INA" i odvedeni u logore u Srbiji, a Osijek, Dubrov- mašile ciljeve, ubivši i ranivši na zagre- ovdašnjih srpskih joj, kao i srbijanskih, po- nik i druga mjesta krvnički razarani. U to bačkim ulicama mnogo građana. Prigodom moćnika u masakiriranju žitelja okupiranih vrijeme beogradski, sasvim malobrojni, pot- ni jednog posjeta Zagrebu, svih ovih godina hrvatskih teritorija, u razaranju i paljenju puno beznačajni i zbog svoje bezličnosti, od kada dolazi, Šerbedžija nije otišao u naselja, čak i kazališnih zgrada u njima, pok- "mirotvorci", protivnici nekoga apstraktnog Vukovar, na Ovčaru. Kako to tumačiti? renula je mnoge glumce u borbu jedinim nji- rata, oduševljeno slušaju i pjevaju na svome hovim oružjem - predstavama i kulturnim malom skupu u Dečjem pozorištu na Sad se opet nedavno oglasio u srpskim priredbama na prvoj crti bojišnice. Tašmajdanu "Radetovu pesmu": "Ja neću, novinama. Doznajemo od njega novost: "Ni- neću, neću da pucam na brata svog". sam više Jugosloven. Jer ako kažeš 'Jug- Pokojni Sven Lasta, bolestan i već u go- osloven', onda si ono što je danas Jugo- dinama, uzeo je i snajper u ruke - da brani ovu zemlju, ne da napada Srbiju. Šerbedžija slavija, a ja to nisam. Ne želim da pristanem je - a to je njegovo pravo na izbor - otišao u na takvu Jugoslaviju. Volim za sebe da Beograd, dok su drugi njegovi kolege Srbi kažem da sam stranac u svemiru..." ostali ovdje i nastavili do danas sa svojim ra- Svemir? Je li to onaj svemir o kojem je dom. Nikome nije ni vlas s glave pala zbog još 1990. napisao "studiju" čuveni po toga što su srpske nacionalnosti, a hrvatsko bulažnjenju (i odijevanju) beogradski slikar glumište za njih je bilo (i danas je) njihovo. Milić od Mačve, kada je objavio "povijesno Rade Šerbedžija ima puno zakonsko otkriće": današnji Srbi, nekadašnji "Sorabi" pravo navraćati ovamo s hrvatskom putovni- po njemu, najstariji su narod na svijetu, a com kao njezin građanin. Jer, nije poznato je došli su iz svemira! li tijekom ratnih godina u Beogradu ili drug- U navedenom intervjuu srpskim novi- dje vani učinio ili javno rekao nešto protiv nama Šerbedžija dalje objašnjava svoju na- ove države. No, nije poznato ni da je čak i cionalnost: "Ja sam jednostavno spadao u onda, kad je Hrvatska krvarila u borbi na ljude koji nisu imali posebne nacionalne, život i smrt, oslobađajući se okova SFRJ, duboke osjećaje, osim prema svojoj (?) Jugo- rekao, a kamoli učinio bilo što, što bi pomo- slaviji koja je bila takva kakva je". Kakva je glo Hrvatskoj (barem iznošenjem istine o bila ta njegova Jugoslavija, nije objasnio. No, tome strašnom ratu). taj svemirac, bivši Jugoslaven, bez nacional- U to vrijeme Rade Šerbedžija je, napro- nih osjećaja, po njegovim riječima, odjed- tiv, duboko nesretan javno izjavljivao daje nom u istom intervjuu deklarira se kao Srbin, onu državu osjećao svojom domovinom, a što u stvari i jest i uvijek je bio, jer jugo- njezin raspad on, Jugoslaven, doživljavao slavenska nacionalnost bila je i jest čista iz- kao bolan gubitak. Te Radine krokodilske mišljotina, kovanica koja nije značila ništa. suze zbog propasti bratsko-jedinstvene mu I to je sve. Čudno je da Šerbedžiju nikad Na pitanje srpske novinarke kada je Jugoslavije, izazvale su u tome strašnom za nitko u nas, do danas, nije upitao što znače te posljednji puta igrao "na svome jeziku", Šer- nas sve času, najblaže rečeno, gorku ne- riječi. Tko je bio njegov brat u tom ratu, na bedžija kaže da je to bila predstava "Tko se doumicu. No, i to je njegovo pravo... koga on to nije htio pucati? Šerbedžijina šut- nja u Beogradu tijekom agresije na Hrvatsku boji Virdžinije Vulf" s Mirom Karanović Srbijanac Bogdan Bogdanović, rođeni bila bi daleko moralniji čin od pisanja, skla- (beogradska glumica), objašnjavajući či- Beograđanin, odmah je javno osuđivao agre- danja i pjevuckanja onih pitijskih stihova. tateljima: "I to smo je odigrali, a gdje bismo siju na Hrvatsku i zločine. Zbog toga su ga Gledao je i on, kao i cijela Srbija, na TV mi, Srbi, odigrali, nego u - Beču" (?). Njemu, nazivali ustašom, prijetili mu, šarali uvredl- zaslonu one stravične noći studenoga 1991. nastavlja on, "strašno nedostaje gluma na jive i prijeteće grafite na njegovoj kući. Oča- kako s Banjice kreće prema Savskom mostu svom jeziku" jer: "Kako ja mogu da dodir- jan zbog bespomoćnosti, a životno ugrožen, kolona tenkova elitnih gardijskih postrojbi nem visine na stranom jeziku?". emigrirao je u Beč. Uvažena znanstvenica, dr. Olga Carević, Zagrebčanka, podrijetlom "JNA", a građani Beograda posipaju ih Pored svega rečenog, čitatelj se pita: koji vojvođanska Srpkinja, otvoreno i javno cvijećem, znajući da idu na Vukovar. je jezik za Radu Šerbedžiju njegov? "Jugo- osuđivala je agresiju, a svoj međunarodni Na samome početku 1992. godine gle- slavenski", "srpsko-hrvatski", ili možda ugled stavila je u službu promicanja u ino- datelji srpske televizije vidjeli sujednoga go- svemirski? Reći će nam, valjda, jednom kad zemstvu istine o tome ratu. U napadnutoj spodina kako raspoložen šeta, samo u opet dođe.

54 SREDNJA BOSNA U DOBA NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE (VI.) POPIS POGINULIH - STRIJELJANIH HRVATA NEKIH DIJELOVA SREDNJE BOSNE, U DRUGOME SVJETSKOM RATU (1941.-1945.)

POGINULI I STRIJELJANI U DRUGOME Priredio: 46. LEDIC (MATO) MIRKO, rođ. 08.06.1919., SVJETSKOM RATU U OPĆINI TRAVNIK majka Mara, rođena Blaž, po nacionalnosti Mr. Vjenceslav TOPALOVIĆ Hrvat, rimokatolik. Kao domobran nestao na MJESTO:TRAVNIK Križnom putu, 1945., čine odgovornim partizane. POGINULI 1 STRIJELJANI HRVATI U 40. KNEŽEVIĆ (IVO) ZVONKO, rođ. DRUGOME SVJETSKOM RATU 47. Dr. MANDIĆ ( ) NIKOLA, rođ. 10.08.1921., majka Kata, rođena Đurić, po na- 20.01.1869. Obješen 06.06.1945. po osudi parti- cionalnosti Hrvat, rimokatolik. Umro 1945. zanskog vojnog suda u Zagrebu. 27. GRŽIĆ (MIRKO) NINO, rod. 04.06.1920., 41. KOHARIĆ (ANTUN) DRAGUTIN, rođ. 48. MAUZER ( ) VIKTOR, rođ. 04.09.1918., majka Kata, rođena Strukar, po nacionalnosti 21.10.1901., majka Katarina, po nacionalnosti po nacionalnosti Hrvat, rimokatolik. Hrvatski Hrvat, rimokatolik. Nestao na Križnom putu Hrvat, rimokatolik. Partizani su ga osudili na časnik, ubili su ga partizani izvan borbe 1945., čine odgovornim partizane. smrt 25.05.1945., gdje je presuda izvršena. 22.10.1944. 28. GRŽIĆ ( ) SLAVKO, rod. 1920., katolik. Kao ustaša ubijen izvan borbe 03.10.1943. u Za- grebu. 29. HASAN JAŠIĆ ( ) HAMDO, rođ. 15.10.1921., po nacionalnosti Hrvat, musliman. Ubili su ga partizani izvan borbe, 22.10.1944. u Travniku. 30. IVAR ( ) JOSIP, rod. 05.10.1921., po nacionalnosti Hrvat, rimokatolik. Kao domobran poginuo u borbi s četnicima 02.10.1942. u Trav- niku. 31. IZRAEL ( ) STJEPAN, rod. 1922., po nacionalnosti Hrvat, rimokatolik. Kao ustašu ubijen je izvan borbe 13.07.1944. u Lovreću, čine odgovornim partizane. 32. JANKOVIĆ (ILKO) PERO, rođ. 1908., majka Anđa, po nacionalnosti Hrvat, rimokatolik. Kao civil nestao u 09. mjesecu 1944. 33. JELIČIĆ (ANTO) DRAGO, rođ. 16.05.1918., majka Štaka, po nacionalnosti Hrvat, rimokatolik. Kao domobrana ubili su ga partizani izvan borbe 1944. u Travniku. 34. JURIŠIĆ (STJEPAN) MIRKO, rođ. 08.03.1904., majka Jelena, Vlasti FNRJ/SFRJ osudile su ga na smrt, 10.11.1945. Presuda iz- 42. KOMADINA ( ) JURO, rođ. 14.03.1919., 49.MIŠKOVIĆ( )MARKO,rođ. 15.04.1922., vršena. po nacionalnosti Hrvat, rimokatolik. Kao domo- po nacionalnosti Hrvat, rimokatolik. Kao ustašu 35. KATIĆ ( ) DRAGUTIN, rođ. 06.07.1916. bran poginuo u borbi s četnicima 13.08.1942. u ubili su ga partizani izvan borbe, 1942. u Do- Nestao 17.04.1945. na Križnom putu, čini odgo- Travniku. boju. vornim partizane. 43. KOTULA ( ) EDO, rođ. 09.04.1905., majka 50. NEVJESTIĆ (JOZO) IVICA, rođ. 36. KESIĆ ( ) IVAN, rođ. 1922., rimokatolik. Ankica, rođena Beljan, po nacionalnosti Hrvat, 10.08.1918., po nacionalnosti Hrvat, rimokato- Umro od ratnih posljedica 29.03.1942. u Požegi. rimokatolik. Kao civila ubili su ga partizani iz- lik, kao domobran poginuo u borbi sa četnicima 37. KESTEN (IVO) FRANJO, rođ. 02.10.1919. van borbe 22.10.1944. u Travniku. 1942. godine, majka Paula, rođena Gerovac, po nacionalnosti Hrvat, rimokatolik. Ubijen izvan 44. KURT ( ) FADIL, rođ. 1910., po nacional- 51. PAPIĆ ( ) MARKO. rođ. 16.07.1902., borbe 12.10.1941. od strane četnika. nosti Hrvat, musliman. Kao civila umorile su ga majka Terezija, rođena Erceg, po nacionalnosti vlasti FNRJ/SFRJ u zatvoru/logoru, 13.07.1945. 38. K1STANOVIĆ ( ) IVICA, rođ. 05.06.1920., Hrvat, rimokatolik. Kao civila ubili su ga parti- po nacionalnosti Hrvat, rimokatolik, hrvatski u Varaždinu. zani izvan borbe 17.11.1943. u Donjem Vakufu. vojnik. Od ratnih posljedica zadobijenih od čet- 45. LEDIĆ (MATO) FRANJO, rođ. 52. PAPO (JOSIP) BRACO. Kao partizan nika, umro 13.08.1942. u Travniku. 04.05.1907., majka Mara rođena Blaž, po na- poginuo u borbi s njemačkom vojskom 39. KLARIĆ (ANTUN) ANTUN, rođ. cionalnosti Hrvat, rimokatolik. Kao civil nestao 23.03.1945. u Golubiću. 03.03.1912. Kao partizan poginuo u borbi na Križnom putu, 1945., čine odgovornim parit- 53. PELIĆ (JOZO) PERO, rođ. 06.05.1920., 13.01.1945. u Grubišnom Polju. majka Filomena, rođena Božatić, po nacional-

55 nosti Hrvat, rimokatolik. Kao civila ubili su ga 69. STOJČEVIĆ( )TADIJA,rođ. 05.04.1911., 80. VIDOVIĆ ( ) MARKO, rođ. 24.10.1907., partizani izvan borbe, 22.10.1944. u Travniku. po nacionalnosti Hrvat, rimokatolik. Kao ustaša majka Kata, rođena Čurak, po nacionalnosti 54. PERČ1NLIĆ ( ) JOSIP, rod. 02.04.1906., po poginuo u borbi 07.05.1942. Hrvat, rimokatolik. Kao civil ubijen izvan borbe nacionalnosti Hrvat, rimokatolik. Ubili su ga 70. ŠARIĆ ( ) IVICA, rod. 24.05.1911., po na- 14.09.1940., čine ga odgovornim partizani. cionalnosti Hrvat, rimokatolik. Kao ustaša partizani izvan borbe u 05. mjesecu 1945. 81. ZEC-BAŠKARAD (IVO) MATO- 55. PERKOVIĆ ( ) LJUBA, rod. 04.07.1900., poginuo u borbi s četnicima 22.04.1942. u Ši- povu. BRANKO, rođ. 08.10.1913., majka Danica, po nacionalnosti Hrvatica, rimokatolik. Kao rođena Matišić, po nacionalnosti Hrvat, rimoka- civil poginula od angloameričkog zrako- 71. ŠEBREK (ANTUN) VITOMIR, rođ. tolik. Kao civil umro od ratnih posljedica plovstva, 04.01.1944. u Travniku. 03.08.1920., majka Karolina, rođena Zlorn, po nacionalnosti Hrvat, rimokatolik. Kao ustaša 22.04.1942. 56. PIRNAT ( ) ANDJA, rod. 03.04.1914., po poginuo u borbi s partizanima 23.01.1944. u Ča- nacionalnosti Hrvatica, rimokatolik. Kao civil 82. ŽEROVNIK ( ) MIRKO, rođ. 04.09.1920., glinu. poginula od angloameričkog zrakoplovstva, po nacionalnosti Hrvat, rimokatolik. Kao ustaša 04.01.1944. u Travniku. 72. ŠEREMET (BOZO) RUDOLF, rođ. nestao na Križnom putu 1945., čine odgovornim 04.04.1919., majka Petra, rođena Mitrović, po 57. PIRNAT (ANDRIJA) JOSIPA, rod. partizane. nacionalnosti Hrvat, rimokatolik. Kao domo- 03.08.1943., majka Anđa rođena Udovičić, po bran poginuo uu borbi s partizanima 22.10.1944. nacionalnosti Hrvatica, rimokatolik, poginula u Travniku. MJESTO:TURBE od angloameričkog zrakoplovstva 04.01.1944. u 73. TADIĆ ( ) ŽARKO, rođ. 29.11.1922., po na- POGINULI I STRIJELJAN] HRVATI U Travniku. cionalnosti Hrvat, rimokatolik. Partizani su ga DRUGOME SVJETSKOM RATU 58. PLANINIĆ ( ) TOMISLAV, rođ. ubili izvan borbe 1942. 08.09.1919., po nacionalnosti Hrvat, rimokato- 74. TANDARIĆ (PERO) IVICA, rođ. 1. KLARIĆ (ANTE) ILIJA, rođ. 1915., majka lik. Kao civila ubili su ga partizani izvan borbe 06.05.1921., majka Ana rođena Perčinrić, po na- Kata rođena Hanšek. Nestao na prostorimaNDH 07.11.1942. cionalnosti Hrvat, rimokatolik. Kao ustaša kao partizan 15.03.1945. 59. PRUSINA (FRANO) MIRKO, rođ. poginuo u borbi s četnicima 15.10.1942. u Trav- 2. LOVRINOVIĆ (STIPO) PETAR, rođ. 14.08.1921., majka Stojka rođena Karačić, po niku. 24.11.1915., majka Julka rođena Kišur, po na- nacionalnosti Hrvat. Kao ustaša nestao na 75. TOPALOV1Ć (IVO) ZVONKO, rođ. Križnom putu, 1945., čine odgovornim parti- 05.01.1928., majka Jelena, rođena Janjić, po nacionalnosti Hrvat, rimokatolik. Kao domobrana zane. cionalnosti Hrvat, rimokatolik. Kao civil - đak su ga ubili četnici izvan borbe 11.01.1942. 60. RELJA (ANTO) FLORIJAN, rođ. poginuo od partizanske diverzije 28.09.1943. u 3. MARJANOVIĆ (ILIJA) JURE, rođ. 1915., po 03.04.1914., majka Ivka rođena Pelić, po na- Biloj (minirana željeznička pruga). nacionalnosti Hrvat, rimokatolik. Kao pripad- cionalnosti Hrvat, rimokatolik. Kao civil ubijen 76. TOPALOVIĆ (STIPE) JOSIP, rođen nika vojske NDH ubijen je izvan borbe u Gornjoj izvan borbe 26.03.1940. u Travniku. 10.06.1920. godine u Travniku, po nacionalnosti Lupljanici. Hrvat, rimokatolik, 1947. na mučki način ubijen 61. RELJA ( ) IVAN, rođ. 04.12.1899., majka 4. TRUTIĆ-KEPIĆ ( ) PERO, rođ. 05.12.1900., Jana, rođena Jelić, po nacionalnosti Hrvat, rimo- od OZNE u Slavonskom Brodu. (Bačen od jed- po nacionalnosti Hrvat, rimokatolik. Kao domo- katolik. Kao civila ubili su ga partizani izvan nog oznaša iz vlaka). U DRUGOME svjetskom bran nestao na Križnom putu 1945. borbe 12.12.1944. uZenici. ratu bio ustaša. 62. ROGALO (JOSIP) KARLO, rođ. 77. TRBORA ( ) ILIJA, rođ. 1924., po nacion- 06.10.1918., majka Ivka, rođena Dalić, po na- alnosti Hrvat, rimokatolik. Umro od ratnih MJESTO: VILENICA cionalnosti Hrvat, rimokatolik. Kao civila ubili posljedica 03.10.1943. u Varaždinu. POGINULI I STRIJELJANI HRVATI U su ga četnici izvan borbe 1942. 78. VIDOVIĆ DRAGUN, rođ. 15.10.1918., DRUGOME SVJETSKOM RATU 63. SAJEVIĆ ( ) AUGUST, rođ. 28.08.1912., žena Slavica. rođena Topalović, po nacionalnosti Hrvat, rimokatolik. Kao ustašu ubili su ga majka Jozefina, rođena Kreulict, po nacional- 1. VALENTA ( ) ANTO, rođ. 09.02.1910., partizani izvan borbe u Travniku 22.10.1944. nosti Hrvat, rimokatolik. Kao civila ubili su ga majka Štefica rođena Baričak, po nacionalnosti 79. VIDOVIĆ (JOZO) ILIJA, rođ. 27.10.1937., partizani 23.10.1944. u Travniku. Hrvat, rimokatolik. Kao civila ubili su ga parti- majka Rozalija, rođena Matić, po nacionalnosti 64. SIGETIĆ (JOSIP) FRANJO, rođ. Hrvat, rimokatolik. Kao ustašu ubili su ga partizani izvan borbe 22.10.1944. u Vilenici, općina 04.07.1905., majka Rosa po nacionalnosti zani izvan borbe 21.10.1944. u Travniku. Travnik. Hrvat, rimokatolik. Kao domobran umro od ratnih posljedica, 03.04.1943. u Travniku. (nastavit će se) • 65. SLEJKO (LUDVIG) FRANJO, rođ. 1922., majka Zorka, rođena Jazvić, po nacionalnosti Hrvat, rimokatolik. Kao ustaša poginuo u borbi s POZIV partizanima 1943. u Han Pijesku. 66. SLIPČEVIĆ (LUKA) BRANKO, rođ. 27.11.1917., majka Kata, rođena Bilać, po na- Bjelovarska podružnica HDPZ-a i Hrvatski domobran kane u zgradi lo- cionalnosti Hrvat, rimokatolik. Kao ustažu ubili gora u Velikoj Pisanici urediti muzej odnosno spomen-sobu hrvatskih logo- su ga četnici izvan borbe 09.08.1941. raša i političkih uznika. Ne uspije li to kojim slučajem, u bjelovarskome 67. SMODEK ( ) ANTUN, rođ. 05.06.1902., po Gradskom muzeju bit će pohranjeni dokumenti i ostatci koji svjedoče o nacionalnosti Hrvat, rimokatolik. Poginuo nes- patnjama logoraša. Stoga se pozivaju logoraši i zatočenici, da bjelovarskoj retnim slučajem kao domobran, 26.06.1941. 68. SOLOMUN ( ) IVO, rođ. 18.10.1888., podružnici (Demetrova 1, 43000 Bjelovar, tel./fax. 043/241-697) dostave majka Ana, rođena Pendeš, po nacionalnosti dokazala, pisma, fotografije, ručne radove i sve drugo, što može biti saču- Hrvat, rimokatolik. Kao civila ubili su ga parti- vano i izloženo u budućem muzeju. • zani izvan borbe 22.10.1944. u Travniku. STRADANJA HRVATA U VIROVITIČKO-PODRAVSKOJ ŽUPANIJI (V.) POPIS STRADALIH PRIPADNIKA HOS-a I CIVILA ZA VRIJEME II. SVJETSKOG RATA I PORAĆA U GRADU SLATINI I PRIPOJENIM NASELJIMA

OPĆINA NOVA BUKOVICA Priredio: 4. KIŠASONDI Andrija 1920. Donji Kusonji I OKOLNA NASELJA 5. ŠPOLJARIĆ Marko 1898. Gornji Kusonji Dragutin PELIKAN 6. ŠTEFANČIĆ Milan 1908. Gornji Kusonji NASELJE NOVA BUKOVICA 78. SABO Vinko 1921. Nova Bukovica NASELJE LISIČINE 2. NADLER Josip-Jozo 1907. Bokane 79. SABO Antun 1919. Nova Bukovica 1. BAUMGARTNER Alojz 1910. Sekulinci 80. SALAJ Johan 1910. Nova Bukovica 3. NADLER Ivan-Johan 1904. Bokane 2. ROSI Franjo 1908. Lisičine 81. SEITOFNER Josip 1915. Nova Bukovica 4. NADLER Alojz 1921. Bokane 3. ROSI Jakov 1923. Lisičine 82. SINDIČIĆ Franjo 1921. Nova Bukovica 5. NADLER Antun 1916. Bokane 4. ROSI Eržika 1932. Lisičine 83. SINDIČIĆ Rezika 1921. Nova Bukovica 6. NAD Ivan 1917. Bokane 5. ROSI Nanica 1920. Lisičine 84. SfNDIČIĆ Josip 1926. Nova Bukovica 7. PETER Josip 1913. Bokane 6. SABIJAN Stjepan 1919. Lisičine 85. ŠČASNI Josip 1914. Nova Bukovica 8. PRUGOVEČKI Johan 1922. Bokane 86. ŠEN Alojz 1917. Nova Bukovica 9. RAČAN Miško 1916. Bokane HUM 87. ŠEN Mato 1897. Nova Bukovica 10. ŠOMOĐI Josip 1914. Starin NASELJE 88. ŠIMEK Dani 1901. Nova Bukovica 1. BAKO Josip 1921. Hum 89. STOL Dragan 1924. Nova Bukovica NASELJE HUMVAROŠ 2. GUSTA "bos" - - 90. STOL Mirko 1930. Nova Bukovica 1. GERENČI Adam 1913. Mačkovac 3. BOKUNJosipl919. Hm 91. ŠTRIBLPero 1915. Nova Bukovica 2. KOVAČIĆ Joškica 1923. Humvaroš 4. BENČINA Đuro 1921. Hum 92. ŠTR1BL Đuro 1920. Nova Bukovica 5. BENČINA Stjepan 1917. Hum 93. ŠTRIBL Alojzije 1921. Nova Bukovica 3. NAĐ Josip-Joško 1919. Humvaroš 6. BENČINA Franjo 1902. Hum 94. ŠUNTIĆ Stjepan 1920. Nova Bukovica 4. NAĐ Luka 1924. Humvaroš 7. CIMERMAN Vid 1924. Hum 95. ŠUNTIĆ Marijan 1911. Nova Bukovica 5. RAJNOVIĆ Josip 1923. Humvaroš 8. ĐEKER Ivica 1923. Hum 96. ŠUNTIĆ Antun 1920. Nova Bukovica 6. RADAK Mijo 1923. Humvaroš 97. ŠUNTIĆ Liza 1927. Nova Bukovica 7. SEDER Josip 1916. Humvaroš 9. ĐEKER Eduard 1904. Hum 98. TANDARIĆ Mirko 1923. Nova Bukovica 8. ŽIVKOVIĆ Uroš 1918. Humvaroš 10. GJEKE Mijo 1902. Hum 99. TANDARIĆ Vinko 1918. Nova Bukovica 11. GJEKE Josip 1918. Hum 100. VENCL Mato 1888. Nova Bukovica NASELJE PUŠINE 12. GJEKE Mijo 1918. Hum 101. VEBER Ivan 1905. Nova Bukovica 1. BOGNAR Josip 1906. Pušine 13. GJEKE Franjo 1916. Hum 102. VEBER Josip 1920. Nova Bukovica 2. HUBERT Mijo 1903. Pušine 14. GJEKE Đuro 1924. Hum 103. VEBER Pavo 1928. Nova Bukovica 3. MARGETA Pero 1907. Pušine 15. GJEKE Stjepan 1921. Hum 104. VEBER Franjo 1919. Nova Bukovica 4. ROŠTAŠ Ferdinand 1908. Pušine 16. HERNIC Antun 1920. Hum 105. VEBER Maro 1920. Nova Bukovica 17. HERNIC Joško 1915. Hum 106. VRAČEVIĆ Miško 1920. Nova Bukovica 18. KIRALY Ivan 1905. Hum 107. ŽAGAR Josip 1915. Nova Bukovica NASELJE SLANA VODA 19. KOLOMAN Stjepan 1912. Hum 108. ŽUGAJ Lovro 1921. Nova Bukovica 1. DOLEŽAL Josip 1910. Slana Voda 2. FORUCI Đuro 1925. Slana Voda 20. MIKIĆ Antun 1923. Hum 21. PAULIN Martin 1923. Hum NASELJE DOBROVIĆ-VILJEVO 3. FORNERĐuro 1925. Slana Voda -KAPINCI 4. FOMER Franjo 1923. Slana Voda 22. PEĆI Josip 1919. Hum 1. EREŠ Mato 1927. Metković 23. PERŠIĆ Stjepan 1910. Hum 2. MATUZALEM Toraica 1924. Dobrović NASELJE ČERALIJE-RIJENCI 24. PERŠIĆ Josip 1908. Hum 3. MATUZALEM Ivo 1925. Dobrović 1. BOLIĆ Nikola 1932. Rijenci 25. PETRIĆ Franjo 1907. Hum 4. MATUZALEM Jozo 1921. Dobrović 2. GRAHOVAC Ivan 1906. Čeralije 26. PODHAMER Josip 1919. Hum 5. MATUZALEM Luka 1920. Dobrović 3. HERGOVIĆ Josip 1920. Čeralije 27. RIDL Antun 1912. Hum 6. POSAVEC Mato 1913. Dobrović 28. SAPUNĐIĆ Franjo 1902. Hum 7. RIBIĆ Marko 1906. Crnac 4. KRAMAR Antun 1864. Maribor 29. TURČIK Viktor 1920. Hum 8. VREKALIĆ Pero 1907. Dobrović 5. KRUPA Josip 1904. Rijenci 30. TURČIK Josip 1914. Hum 9. ZEC Josip 1912. Kapinci 6. PETER Franjo 1910. Čeralije 31. VUKOMANOVIĆ Đuro 1920. Hum 10. DORIĆ Franjo 1910. Viljevo 7. RAVČAK Josip 1908. Rijenci 8. SELENIĆ Ivan 1904. Čeralije OPĆINA VOĆIN SA OKOLNIM NASELJE MACUTE NASELJIMA NASELJE GORNJI KUSONJI 1. KOVAČ Edmund 1901. Macute 1. KEPER Marija 1898. Kunjine 2. KRULJAC Josip 1901. Macute NASELJE BOKANE 2. KEPER Irena 1942. Gornji Kusonji 3. KRULJ Josip 1923. Macute 1. NADLER Aleksandar 1920. Bokane 3. KEPER Zdenka 1939. Gornji Kusonji 4. MATIĆ Franjo 1924. Macute

57 5. MATIĆ Marica 1920. Macute 14. BOŽIČKOVIĆ Šima 1915. Voćin 72. LOHMAN Ivan 1898. Voćin 6. MATANČIĆ Josip 1902. Macute 15. BOŽIČKOVIĆ Stevo Hl 1923. Voćin 73. LOHMAN Julijus 1924. Voćin 7. MATANČI Jula 1929. Macute 16. BOŽIČKOVIĆ Stevo /Đ/1931. Voćin 74. LOVOŠEVIĆ Dragutin 1904. 8. MATANČI Rozika 1930. Macute 17. CARIĆ Jozo 1923. Voćin Donji Miholjac 9. MATANČI Pasti 1915. Macute 18. CIGLER Franjo 1913. Voćin 75. MARAS Pero 1909. Voćin 10. ŠIMEK Josip 1897. Macute 19. CAPO Ivan 1919. Voćin 76. MARTINAC Josip 1905. Daruvar 11. REMAJ Terezija 1918. Macute 20. ČURAJ Đuro 1908. Voćin 77. MATIJANOVIĆ Mirko 1905. Voćin 12. REČAN Petar 1925. Macute 21. DAMJANOVIĆ Josip 1921. Voćin 78. MUŽEVIĆ Dragutin 1880. Voćin 13. REČAN Stjepan 1925. Macute 22. DORIĆ Ivan 1916. Voćin 79. NOVAK Branko 1920. Voćin 14. KOVAČ Marija 1918. Macute 23. DORIĆ Jelka 1926. Voćin 80. NOVAK Ivan 1906. Voćin 15. KOVAČ Antun 1905. Macute 24. DORIĆ Jozo 1908. Voćin 81. OREŠKOVIĆ Mile 1908. Voćin 16. MATIĆ Franjo 1922. Macute 25. DORIĆ Mijo 1911. Voćin 82. OROZ Antun 1919. Voćin 26. DORIĆ Đuro 1907. Voćin 83. OROZ Antun 1897. Voćin NASELJE MAČKOVAC 27. DORIĆ Stjepan 1912. Voćin 84. PEIĆ Milka 1921. Voćin 1. BIBER Antun 1905. Mačkovac 28. DORIĆ Marko 1910. Voćin 85. PEIĆ Franjo 1915. Voćin 2. FRIK Ivan 1920. Mačkovac 29. DORJĆ Rudolf 1903. Voćin 86. PENZEŠ Pavle 1924. Voćin 3. BEGOVIĆ Marko 1920. Levinovac 30. DORIĆ Franjo 1904. Voćin 87. PETER Mihalj 1917. Čeralije 4. FEUCHTNER Josip 1906. Mačkovac 31. FERLIN Filip 1889. Voćin 88. PAVIĆ Josip 1901. Voćin 5. HRUX Đuro 1908. Mačkovac 32. FERLIN Josip 1924. Voćin 89. PAVLIĆ Franjo 1922. Voćin 6. HRt)X Mijo 1917. Mačkovac 33. FERLIN Đuro 1920. Voćin 90. PECAR Alojzije 1923. Voćin 7. GRIGULJAK Josip 1919. Mačkovac 34. GAL Franjo 1921. Voćin 91. PEIĆ Franjo 1924. Voćin 8. JOZIĆ Josip 1905. Mačkovac 35. GAL Ivan 1916. Ranje 92. PEIĆ Petar 1895. Voćin 9. MEŠ Franjo 1901. Mačkovac 36. GALOVIĆ Mato 1921. Voćin 93. PETERANEC Ivan 1912. Osijek 10. MIOTA Petar 1913. Mačkovac 37. GALOVIĆ Mato 1900. Voćin 94. PINTARIĆ Franjo 1913. Voćin 11. NEUMVITRH Feril 1908. Mačkovac 38. GECAN Evica 1923. Voćin 95. PITOMAC Ivan 1912. Osijek 12. OLBERT Ferko 1916. Mačkovac 39. HAC Dragan 1920. Voćin 96. POJE Antun 1920. Voćin 13. VELENKOVIĆ Mato 1902. Španat 40. HAJCL Josip 1920. Voćin 97. POJE Josip 1921. Voćin 41. HAJCL Kata 1865. Virovitica 98. POJTL Josip 1913. Voćin NASELJA MACUTE SMUDE 42. HAJNCL Dragan 1901. Voćin 99. POKRAJAC Mirko 1915. Voćin 1. ČEŠ Đuro 1917. Macute 43. HAJNCL Stjepan 1921. Voćin 100. POKRAJAC Slavko 1920. Voćin 2. ENDERLE Stjepan 1920. Macute 44. HINEK Franjo 1918. Voćin 101. SEČENJI Andrija 1923. Voćin 3. FARKAŠ Josip 1912. Macute 45. HOFMAN Franjo 1918. Voćin 102. SAUHAMEL Samuel 1924. Voćin 4. MATANČIĆ Đuro 1921. Macute 46. HORVAT Josip 1919. Mačkovac 103. BOŽIČKOVIĆ Đuro 1910. Voćin 5. SAMPLRudi 1912. Macute 47. HRPKA Josip 1921. Voćin 104. STANIĆ Ivan 1918. Voćin 6. SVOBODA Josip 1922. Macute 48. IVANKOVIĆ Stjepan 1917. Voćin 105. STANEK Dragutin 1920. Voćin 7. VIOLA Đuro 1915. Macute 49. IVANKOVIĆ Andrija 1923. Voćin 106. STIPETIĆ Branko 1910. Voćin 8. KOVAČ Iso 1925. Srnude 50. JAGER Ivan 1923. Voćin 107. ŠIMIĆ Matija 1904. Voćin 9. KOVAČ Franjo 1926. Smude 51. KARL Antun 1922. Voćin 108. ŠIMIĆ Milka 1919. Voćin 10. KOVAČ Adolf 1925. Smude 52. KIŠ Đuro 1904. Voćin 109. ŠIMIĆ Milan 1914. Voćin 11. KOVAČ Ivan 1891. Smude 53. KIŠ Mirko 1922. Voćin 110. ŠIMIĆ Tomo 1921. Voćin 12. KOVAČ Antun 1921. Smude 54. KLENER Ferdinand 1918. Bokane 111. ŠIMIĆ Josip 1919. Voćin 13. KOVAČ Franjo 1917. Smude 55. KLJAIĆ Josip 1898. Voćin 112. ŠTAJNFELD Štefi 1918. Voćin 14. KOVAČ Antun 1921. Smude 56. KLJAIĆ Ivan 1923. Voćin 113. ŠTEFANIĆ Kata 1879. Cabuna 57. KALAR Slavko 1919. Voćin 114. ŠTIMAC Julijus 1891. Voćin NASELJE VOĆIN 58. KOROŠIĆ Vera 1919. Zagreb 115. TAKAČ Josip 1912. Voćin 1. ADAM Stjepan-Pišta 1888. Voćin 59. KOVAČ Stevo 1901. Voćin 116. TOMIČIĆ Mato 1915. Voćin 2. ANĐELIĆ Velimir 1908. Zavidović 60. KOVAČ Martin 1911. Voćin 3. BABIĆ Josip 1922. Voćin 61. KOVAČ Ivan 1925. Voćin 117. UDATNI Marija 1887. Voćin 4. BEK Antun 1919. Voćin 62. KOVAČ Josip 1909. Voćin 118. UDATNI Stjepan 1871. Voćin 5. BLAŽI Martin - - 63. KOVAČ Edmund 1901. Macute 119. ULDRIJAN Franjo 1912. Voćin 6. BOTRudolf 1915. Voćin 64. KOVAČ Mirko 1925. Voćin 120. UREMOVIĆ Ivo 1930. Voćin 7. BOŽIČKOVIĆ Antun 1912. Voćin 65. KRAMAR Đuro 1905. Voćin 121. USNJAK Čiro 1908. Voćin 8. BOŽIČKOVIĆ Andrija 1901. Voćin 66. KRAMAR Josip 1921. Voćin 122. USNJAK Ljuba 1914. Voćin 9. BOŽIČKOVIĆ Stjepan 1908. Voćin 67. KRAMAR Joso 1919. Voćin 123. VARGOVIĆ Stevo 1919. Voćin 10. BOŽIČKOVIĆ Ivan 1909. Voćin 68. KRMPOTIĆ Krešo 1924. Voćin 124. V1NAKOVIĆ Andrija 1919. Voćin 11. BOŽIČKOVIĆ Franjo 1921. Voćin 69. LACKOVIĆ Stanko 1902. Voćin 125. VOLF Josip 1914. Voćin 12. BOŽIČKOVIĆ Josip 1879. Voćin 70. LEMAIĆ Ivan 1908. Voćin 126. VONČINA Dragan 1907. Španovica 13. BOŽIČKOVIĆ Stevo 1907. Voćin 71. LENIJA Andrija 1910. Voćin 127. VUKOVIĆ Josip 1912. Osijek

58 128. VUZEM Ivan 1913. Voćin 31. ŠKROBOT Stjepan 1926. Pecka 46. PUŠIĆ Ivica 1905. Levinovac 129. ZAKANJ Đuro 1900. Voćin 32. ŠOKAC Ivan 1907. Pecka 47. RONČEVIĆ Marko 1898. Levinovac 130. ŽALAC Jozo 1923. Voćin 33. TOMLJENOVIĆ Drago 1924. Pecka 48. SERTIĆ Mato 1919. Levinovac 34. VACLAVEK Joško 1914. Pecka 49. SERTIĆ Ivan 1927. Levinovac NASELJE ZVEČEVO 35. VACLAVEK Rudolf 1920. Pecka 50. SERTIĆ Dane 1920. Levinovac 1. ĐERKI Eudard 1904. Zvečevo 36. VACLAVEK Slavko 1915. Pecka 51. SERTIĆ Pero 1918. Levinovac 2. JANKOVIĆ Stjepan 1908. Zvečevo 52. SMOLČIĆ Ivica 1925. Levinovac 3. PERŠIĆ Dragutin 1920. Zvečevo (Godine rođenja navedene su po sjećanju 53. ŠEKETE Ivo 1920. Levinovac 4. SCHRENK Josip 1928. Zvečevo jer je selo raseljeno). 54. ŠNJARIĆ Marko 1907. Levinovac 55. TAKAČ Jozef 1908. Levinovac PRIPADNICI HOS-a IZ DRUGIH NASELJE LEVINOVAC 56. TOMŠIĆ Josip 1925. Levinovac KRAJEVA HRVATSKE POGINULI 1. BEGOVIĆ Ivica 1919. Levinovac 57. TUŠKAN Franjo 1916. Levinovac NA OVOM PODRUČJU 2. BIONDIĆ Mirko 1921. Levinovac 58. TUŠKAN Ivica 1921. Levinovac 3. BIŠČAN Jandro 1918. Levinovac 59. TUŠKAN Joško 1914. Levinovac 1. AJANOVIĆ Derviš 1898. Pletenica 4. BOSNIĆ Marko 1889. Levinovac 60. U JURO VIĆ Ivan 1918. Levinovac 2. DRUŽINEC Franjo 1915. Mirkovci 5. BRČKOVIĆ Pero 1902. Levinovac 61. UJUROVIĆ Marko 1920. Levinovac 3. KRIŽANAC Franjo 1924. Bugojno 6. ČUTIĆ Jozo 1919. Levinovac 62. UREMOVIĆ Ivan 1920. Levinovac 4. PRP1Ć Stjepan 1910. Orahovica 7. DOŠEN Mato 1919. Levinovac 63. UREMOVIĆ Pero 1919. Levinovac 5. PŠIBIL Ivan 1905. N. Krivaja 8. DOŠEN Ivo 1915. Levinovac 64. VRANEK Josip 1908. Levinovac 6. PRUGOVEČK1 Ivan 1922. Đulovac 9. DUMANČIĆ Mato 1924. Levinovac 65. VRANEK Franjo 1924. Levinovac 7. STRAŽAMER Franjo 1905. Brezovljani 10. DUMANČIĆ Ivo 1905. Levinovac 66. VRANEK Ivica 1923. Levinovac 8. ZUPČIĆ Jelka 1942. Čačinci 11. DUMANČIĆ Dane 1915. Levinovac 67. VUKOVIĆ Mile 1921. Levinovac 12. ĐURĐEVIĆ Franjo 1907. Levinovac 68. VUKOVIĆ Mile st. 1906. Levinovac OPĆINA SUHOPOLJE 13. GRDIĆ Matija 1907. Levinovac 69. VUKOVIĆ Joso 1908. Levinovac I PRIPOJENA NASELJA 14. GRDIĆ Josip 1919. Levinovac 70. VUKOVIĆ Jure 1906. Levinovac 15. GRDIĆ Marko 1920. Levinovac 71. VUKOVIĆ Majko 1921. Levinovac NASELJE PECKA 16. GRDIĆ Stjepan 1921. Levinovac 72. VUKOVIĆ Dane 1919. Levinovac 1. BAČAR Tomo 1920. Pecka 17. HODAK Mijo 1921. Levinovac 73. VUKOVIĆ Mato 1921. Levinovac 2. BALEN Dragan 1923. Pecka 18. HUDI Josip 1918. Levinovac 74. VUKOVIĆ Ivan 1919. Levinovac 3. BALEN Milan 1925. Pecka 19. HUDI Mato 1921. Levinovac 75. VUKOVIĆ Joso 1915. Levinovac 4. BALEN Pavo 1898. Pecka 76. ŽARKOVIĆ Marko 1924. Levinovac 20. IBRIKS Mato 1919. Levinovac 5. BIONDA Ferdinand 1920. Pecka 21. IVČIĆ Marko 1922. Levinovac 6. BIONDA Josip 1918. Pecka NASELJE GRADINSKI LUG 22. IVČIĆ Dane 1909. Levinovac 7. BUTKA Franjo 1924. Pecka 1. BAR1Ć Martin 1900. Kijevo 23. IVOŠ Mato 1914. Levinovac 8. DUNDOVIĆ Josip 1926. Pecka 2. BLAŽEVIĆ Pešo 1915. Maovice 24. IVOŠ Marko 1904. Levinovac 9. FUČEK Ferdinand 1919. Pecka 3. ČORIĆ Jozo 1925. Jetević 25. KATALINIĆ Stjepan 1918. Levinovac 10. HAŠEK Vinko 1918. Pecka 4. DRAŽIĆ Ive 1925. Jetević 26. KOVAČIĆ Pero 1917. Levinovac 11. HAŠEK Vinko 1898. Pecka 5. DRAŽIĆ Bozo 1925. Jetević 27. KRIVAČIĆ Mato 1925. Levinovac 12. HODAK Milan 1923. Pecka 6. GOJEVIĆ Ilija 1926. Kijevo 28. KRIVAČIĆ Jozo 1919. Levinovac 13. HORINA Franjo 1925. Pecka 7. GOJEVIĆ Ante 1916. Kijevo 14. HRUČIĆ Ivan 1927. Pecka 29. KULT Alojz 1908. Levinovac 8. GRABIĆ Mate 1924. Podosoje 15. KUFNER Fabijan 1921. Pecka 30. KULT Alojz ml. 1915. Levinovac 9. IVANČEVIĆ Juži 1917. Gradinski Lug 16. KUFNER Josip 1910. Pecka 31. KULT Drago 1921. Levinovac 10. KOVAČ Pavao 1906. Rušani 17. KUFNER Tomo 1889. Pecka 32. LOVRENČIĆ Mato 1919. Levinovac 11. KUSTURIĆNiko 1911. Vinalić 18. LENIČEK Karlo 1918. Pecka 33. MARAS Blaž 1918. Levinovac 12. KUSTURIĆ Bože 1925. Vinalić 19. LENIČEK Stanislav 1916. Pecka 34. MARAS Mato 1914. Levinovac 13. MARAS Dujo 1926. Gradinski Lug 20. LONČARIĆ Ivan 1903. Pecka 35. MATOVINA Jure 1920. Levinovac 14. PERKOVIĆ Ante 1924. Gradinski Lug 21. MAGNEHAJ Gago 1926. Pecka 36. MATOVINA Stipe 1904. Levinovac 15. TESTERA Bozo 1923. Kijevo 22. MALINA Vlado 1923. Pecka 37. MATOVINA Danko 1907. Levinovac 23. MIKULČIĆ Đuro 1988. Pecka 38. MATOVINA Mato 1911. Levinovac 16. TURADIĆ Slavko 1924. Gradinski Lug 24. NOVAK Vjenceslav 1918. Pecka 39. MAUROVIĆ Ivan 1902. Levinovac 17. ZIDAR Jure 1915. Vinalić 25. PRPIĆ Josip 1924. Pecka 40. MAUROVIĆ Franjo 1907. Levinovac 18. ZIDAR Jandre 1909. Vinalić 26. SAPUNAŠ Franjo 1925. Pecka 41. MAUROVIĆ Josip 1920. Levinovac 19. ZIDAR Ive 1910. Vinalić 27. SMOLČIĆ Ivica 1917. Pecka 42. OČENAŠEK Miško 1889. Levinovac 20. ZRNIĆ Marko 1904. Kijevo 28. SMOLČIĆ Luka 1925. Pecka 43. OČENAŠEK Stjepan 1919. Levinovac 21. ZRNIĆ Mijo 1928. Kijevo 29. SMOLČIĆ Mile 1908. Pecka 44. POLOVINA Marko 1920. Levinovac 30. ŠKROBOT Josip 1919. Pecka 45. PUŠIĆ Ivo 1918. Levinovac (nastavit će se) •

59 Moj križni put (II.)

utovanje preko Bilogore bilo je izu- Piše: do nje i došli, prešli rijeku Savu i prebacili se na zetno naporno. Bili smo iscrpljeni i pre- bosansku stranu. gladnjeli. Razgledali smo ne bismo li Ante SABLJO Oko 22.00 sata ponovo smo svratili do naišli na neku osamljenu kuću u kojoj bi za- našeg poznanika i priopćili mu što smo od- tražili kruha kojim bismo se okrijepili. Nakon lučili. Odgovorio nam je da smo pametno od- nekog vremena sreća nam se osmjehnula. Pre- drvene klupe, te u jednom kutu mali drveni stol abrali. Tu smo se obrijali, okupali i naspavali, a lazeći preko nekog proplanka ugledali smo baš i ormarić za suđe. Pod je bio od masne, već u svitanje naš domaćin natrpao nam je onakvu kućicu kakvu smo zamišljali, sa nabijene ilovače, a tu su bila i vrata koja su vo- torbe pune hrane. Pozdravili smo se s njim, nje- štagljom, malim svinjcem i šalošom za kuku- dila u drugu, vjerojatno jedinu preostalu sobu. govom suprugom i dvije odrasle kćeri te kre- ruz. Izgled tog malog gospodarstva odavao je Starac je potpalio vatru i ona se ubrzo razgor- nuli iz donjeg dijela sela prem gornjem u kojem siromaštvo vlasnika, a to nam je nekako ulije- jela. Zamolili smo ga da zamrači prozorčiće, su se nalazile mljekara i mjesni odbor. Bio je valo povjerenje, pa smo pretpostavljali da za što je naš domaćin i učinio. Skinuli smo sa sebe 24. svibnja. Rijetki razbuđeni mještani proma- nas nema prevelike opasnosti. Brzo smo se od- mokru odjeću i prinijeli je šporetu kako bi se trali su nas kao da smo bijele vrane, ali nitko lučili da jedan od nas pokuca na vrata, a da se što prije osušila. Žurilo nam je se, jer je, prema nam nije ništa rekao. druga dvojica sklone iza kutova kuće i proma- Pred seoskim odborom koji se nalazio na traju što će se dogoditi. Na vrataje izišao stariji starom satu koji se je nalazio u nekoj kutiji, bilo sajmištu, stajao je stražar s puškom. «Dobar čovjek. Izgledao je uplašeno. Rekli smo da se već oko 3.30 sati. Kad se je odjeća osušila naš dan druže», pozdravili smo ga. «Dobar dan», nema razloga plašiti, da smo mi putnici i da domaćin nam je donio kruha i slatkog mlijeka, odgovorio nam je mrzovoljno, a potom sumn- tražimo samo nešto za jelo. Može, rekao je, što smo objeručke prihvatili. Nakon takva jičavo počeo ispitivati otkuda to da se mi, do- imam kruha i slanine. Samo požurite, molim ugodna prijema žurno smo nastavili put prema mobrani, slobodno šećemo kroz selo. Odgo- vas, preklinjao nas je starac i dalje uplašeno polju, želeći još prije svitanja pronaći sklonište vorili smo da smo zaostali i zalutali iza kolone zureći u nas. Dodao nam je jedan kruh i oko u kojemu bismo proveli nadolazeći dan. te da smo došli tu, u mjesni odbor, predati se. kilogram i pol slanine, a mi smo, zahvalivši se, U polju smo naišli na jako izraslu pšenicu, Stražar nas je neko vrijeme gledao u nevjerici, žurno otišli. Nešto dalje sklonili smo se u gusto a odmah pored nje nalazila se je njiva koja je a potom je, rekavši da se ne mičemo, ušao u grmlje iu kojemu smo se konačno najeli. Svi- bila tek pokošena, a djetelina stavljena u navil- zgradu iz koje je trenutak kasnije izišao vjero- tala je zora, pa smo nakon objeda odlučili od- jke koji su se zbog kiše «upalili» tako da se je iz jatno njegov pretpostavljeni koji nas je kratko moriti se i odspavati u grmlju. njih pušilo kao iz vatre. Nagrabili smo nekoliko promatrao, a potom, kao i stražar, upitao ot- naramaka djeteline i pazeći da ne ostavljamo kuda mi, domobrani, dolazimo. Pokazali smo Drugu noć nastavili smo pješačiti rubo- tragove unijeli je s druge strane u njivu s pšeni- vima Bilogore. Mogao je biti jedan sat poslije našeg bolesnog prijatelja koji se je za tu com. Nije nas se moglo primjetiti niotkuda. Le- pola noći, kada smo ponovo naišli na neku prigodu još više skupio, pa je izgledao još bole- gli smo jedan pored drugog u toplu djetelinu i osamljenu kućicu, pa smo, ohrabreni prim- sniji i rekli da smo pomažući mu zaostali iza cijeli dan spavali. jerom iz protekle noći, pokucali i na njena kolone pred Daruvarom i zalutali. Dodali smo vrata. Pred nama se pojavila žena srednjih go- Iduće noći nastavili smo pješačiti kroz da smo išli u velikoj koloni koja se je iz Suho- dina. Rekli smo joj da nema razloga za strah, da polje sve do Velikih Zdenaca. Polje je bilo do- polja kretala prema Daruvaru. Kada smo došli smo putnici i da ju molimo za nešto hrane kako sta dugačko, počinjalo je iznad Grubišina Polja na raskrižje s kojega se jedan put račva za Da- bismo mogli nastaviti put. Žena nije ništa pi- i sela Bastaja, Daruvara i Velikih Zdenaca. ruvar, a drugi za Velike Zdence, ne znajući gdje tala, valjda nas je prepoznala po odorama. Jed- Došli smo u donji dio Velikih Zdenaca, odakle ćemo, krenuli smo prema Zdencima, i tako se, nostavno je otišla i donijela nam lonac kiselog put vodi prema Hercegovcu. Tu smo se javili eto, našli tu, pred njim. Ništa više nije pitao. mlijeka. Iz te jednostavnosti razabrali smo da jednom Čehu, našem starom poznaniku. Bilo je Zapovjedio je stražarima da nam daju hranu, a mi nismo prvi bjegunci s kojima se ova go- oko dva sata noću. Naš poznanik se je iznena- on je, kako je rekao, ušao u ured napraviti nam spođa susreće. Uz nas trojicu vjerojatno je pos- dio vidjevši nas, pa, iako je to bilo opasno, uputnicu za Grubišino Polje, to jest glavnu vo- tojalo mnoštvo onih kojima je ona pomogla i srdačno nas je primio. Bio je izuzetno gostolju- jnu komandu. Stražar nas je odveo u prvu kuću koji su joj vjerojatno i danas zahvalni. Mlijeko biv, pa smo uz razgovor jeli i pili do zore. i zapovjedio da nam daju jesti, a nakon toga nas smo, pijući naizmjence, vrlo brzo popili, te Pomno nam je razložio situaciju koja je tada je, dobivši uputnicu, poveo ka Grubišinu Polju. tako okrijepljeni nastavili svoje putovanje. vladala. Kad smo rekli da namjeravamo ići Pješačili smo valjda nekih pet kilometara. Naš Nekako pred svanuće počela je grmljavina, a kući i da se više ne namjeravamo predati parti- sprovodnik nas je u Grubišinu Polju predao potom se spustio pljusak od kojega smo uskoro zanima, ovaj ugledni i dosta bogati zemljorad- dežurnom oficiru u vojnoj komandi, a ovaj nas bili mokri čak i pod pazuhom. Nakratko smo se nik odgovorio je da nam to ni u kom slučaju ne je, odmah, dodijelio kao ispomoć kuharima. sklonili pod veliku bukvu, ali kako nismo preporučuje. Po njegovu mišljenju bilo nam je Taj posao smo radili oko tri dana. Jeli smo ono smjeli ložiti vatru, velike koristi od stajanja pod bolje da se tu u selu predamo mjesnom odboru. što i vojnici, a spavali smo u nekoj maloj šupi krošnjom nije bilo, pa smo krenuli dalje. U Nadodao je da je dan ranije bio u Daruvara i da koja se nalazila na sredini dvorišta, veličine nepoznato. Nu, u svakoj nesreći ima i sreće. je vidio zarobljenike u žici. Znao je da im se četiri puta četiri metra s minijaturnim prozo- Pješačeći nekim uskim, šumskim putem dijeli hrana. Upitao nas je znamo li što nas čeka rom. Ispred šupe se je smjenjivala straža i danju ponovno smo naišli na neku kućicu, kakvih je kod kuće, ako, naravno, ikad do nje i dođemo. i noću. Kada bismo završili s poslom u kuhinji, barem u to vrijeme po obroncima Bilogore bilo Zahvalili smo mu na savjetima te odlučili dok slali bi nas da čupamo travu po pločniku. jako mnogo. Oko stotinjak metara dalje od te je još noć otići u šumu, odmoriti se i odspavati, Najmučnije je bilo vrijeme objeda. Vojnici koji kućice nizalo se je uz put nekoliko istih takvih pa ako odlučimo predati se obećali srno bi dolazili jesti vidjevši nas dizali bi graju. kućica, a iza njih naziralo se je polje. Pokucali ponovno navratiti, a ako ne, nećemo se više «Vidi ove koji su zapalili naše kuće, pobili obitelji, oca, majku...», uzvikivali su. Dakako, smo na vrata «naše» kućice i pred nama se je javljati. pojavio neki starac. Bio je zapušten, neobrijan najružnijih psovki bilo je na pretek. Bilo je onih sa starim, otrcanim šeširom na glavi. Zamolili Cijeloga dana nastojali smo razriješiti među vojnicima koji su, bilo je očito, s nama smo ga da nas pusti u kuću da se osušimo i malo rečenu dvojbu. Na kraju, odlučili smo se ipak tjerali šegu, ali i onih koji bi, odmah s vrata, na- ogrijemo. Starac je nevoljko promrmljao da predati, kako nam je to savjetovao naš stari valili na nas. Nu, na našu sreću, stražari su ih zbog nas mora ložiti vatru, ali nas je na naše poznanik. Postojala su dva razloga koja su nas odbijali i smirivali. «Nemate vi ništa s njima», ponovne molbe ipak pustio unutra. Kuhinja je navela na takvu odluku. Prvi je bio taj što je naš govorili su im. bila velika otprilike 4x4 metra, sa strane su se kolega bio jako bolestan i gotovo nesposoban nalazila dva mala prozora, a u sredini stari fi- za daljnje pješačenje, a drugi razlog bio je taj U noći s 27. na 28. svibnja oko 1.00 sat, dok jaker šporet. Uza zidove su bile postavljene što, u okolnostima u kojima smo se nalazili, smo spavali u šupici, među nas su ubacili tro- nismo vidjeli načina kako bismo, kada bismo jicu zarobljenika u odrpanim odijelima. Oko

60 pola sata nitko ni riječ nije progovorio. Šutjeli kruha i slanine što smo ih dobili od prijatelja u jničko sljedovanje. U Sjevernom logora ostali smo mi, šutjeli su oni. Napokon, jedan od pri- Velikim Zdencima. Čistili smo neka skladišta i smo pet dana. Spavali smo u razrušenim ba- došlica obratio nam se je ispitujući nas tko smo zgrade koje su pripremane za popravak. rakama. Bilo nam je čak dopušteno i kupanje u i gdje su nas uhitili. Odgovorili smo im ono što i Inače, u daruvarskom logoru gotovo svako Neretvi, a dio nas odlazio je i na rad u grad. svima koji su nas do tada ispitivali. Nakon jutro u žicu su ulazila kola koja su kupila tijela 9. lipnjaposlije doručka postrojeni smo svi dulje šutnje koja je uslijedila nakon našeg onih koji zbog iscrpljenosti i svakojakih bolesti mi koji smo došli u koloni, te potom podijel- odgovora, i mi smo njih upitali tko su i odakle koje su se sve više širile, nisu uspjeli preživjeti jeni u četiri čete od kojih je svaka dobila svojeg dolaze. Rekoše nam da su ustaše i da dolaze iz još jednu noć. Nakon tri dana boravka na tom komandira. Nakon toga dobili smo «voljno» Kladuše. Uhvatili su ih, kako su rekli, u ružnom mjestu, kolona koju su činili svi do večere, a nakon nje svaki komandir postro- obližnjem selu, tukli ih i, konačno, doveli k zarobljenici iz logora krenula je preko Velikih jio je svoju četu. Potom su došli viši oficiri i nama. Nakon takva, kratka razgovora ponovo Zdenaca prema Bj elovaru. Ostali su samo bole- odredili kamo će koja četa otputovati, a odre- je uslijedila duga šutnja koja je trajala sve dok sni, koje su odvojili, a što se s njima kasnije do- dišta su bila Mostar, Široki Brijeg, tadašnja ponovno, za sat-dva, nismo začuli ključ u godilo nije nam poznato. Gotovo cijelim putem Listića, Hum stanica i Zelenika. Bio sam u četi bravi. Ušla su dva naoružana vojnika i vičući nailazili smo na seljake koji su se skupljali oko koja je određena za Široki Brijeg. Tu sam se i izvela trojicu pridošlica vani. Ponovo su zakl- ceste i davali nam hranu. jučali vrata, a u nas se je uvukao neki nemir razdvojio od jednog svog prijatelja s kojim se tako da više sve do jutra nismo mogli zaspati. U Bjelovar smo stigli kasno navečer, a prošao put od Slovenije, dok je drugi ostao u prespavali smo na željezničkom kolodvoru. četi sa mnom. Smjestili smo se u sale za otkup 28. svibnja odvedeni smo u Glavni štab na Ujutro su nas ukrcali ili bolje reći natiskali u duhana u kojima smo ostali petnaestak dana ispitivanje. Prema dogovoru, sva trojica smo vagone i odmah nakon ukrcavanja vlak je obavljajući tobože taktičke vježbe po rekli da smo tijekom rata osiguravali prugu krenuo. Nismo znali kamo putujemo, sve dok, obližnjim selima, a potom smo ponovno kre- koja od Slavonskog Broda vodi do Zagreba. oko 16.00 sati, nismo stigli u Slavonski Brod. nuli pješice u Mostar, te se ponovno našli u Kako su nam iskazi bili ujednačeni, oficiri koji Iskrcali su nas iz vagona i potjerali nas na drugu Sjevernom logoru. su nas ispitivali nisu ništa posumnjali, pa je is- stranu Save, u Bosanski Brod, gdje smo odmah pitivanje završeno relativno brzo. Odmah po postrojeni te nam je podijeljena hrana, jedan Ubrzo smo dobili raspored da idemo za povratku s ispitivanja došao nam je dežurni ofi- kruh i konzerva na četvoricu zarobljenika. Zas- Čapljinu, u koju smo putovali vlakom. Došli cir s jednim sprovodnikom do nas i rekao mu da pali smo ponovno na goloj ledini. smo u polje pored rijeke Krupe, u kojemu smo nas trojicu odvede u Daruvar u glavni domo- koseći sijeno za potrebe vojske ostali oko mje- Sljedećeg jutra, mislim da je bio 2. lipnja, branski logor gdje je bilo mnogo zarobljenika. sec dana. Iz sela su donijeli kose i dvije prese ponovo smo ukrcani na vlak koji nas je Pri tom mu je dao neki papir kojeg je trebao za sijeno. Raspoređeni smo bili tako da se dovezao do Doboja. Dalje nismo mogli jer je, predati zapovjedniku logora, a nama je pri- znalo tko kosi, tko kupi, tko donosi na presu, a prijetio da putem ne pravimo probleme, jer će kako se govorilo, dalje pruga bila prekinuta. Doveli su nas na sajmište stoke. Ljudi su se ok- tko presa. Spavali smo pod vrbama i kolibama nas, u protivnom, naš sprovodnik jednostavno spravljenim od grana i sijena. Rublje nismo pobiti. upljali oko nas gledajući ne bi li vidjeli nekog poznatog. U jednom trenutku prepoznao nas je mijenjali, kao ni pokrivače, jedino smo hranu Prolazeći selom, naišli smo na starca koji je i prišao nam Ahmet Mujčić koji je za vrijeme dobivali redovito. Nakon završetka kosidbe sjedio u dvorištu pod dudom i kojega je naš kraljevine Jugoslavije radio kao pomoćnik di- vratili smo se u mostarski Sjeverni logor, sprovodnik poznavao. Nakon izmjenjivanja rektorapilane Smajla Mesića u mom selu Trno- odakle smo svakoga dana odlazili na razne ra- pozdrava, među njima dvojicom zapodjenuo se vači kraj Uskoplja. Nakon kraćeg razgovora dove u gradu. Jednom prilikom išli smo i u razgovor, pa je starac, na kraju, našeg sprovod- otišao je kući i donio nam dobar komad kruha i Ploče na istovar brodova koji su dovezli nika, a s njime i nas, pozvao na čašu vina. Spro- sira. pšenicu. vodnik je pristao, a starac je odmah pozvao Jednoga dana odveli su nas petnaestoricu nevjestu da donese vino. Ona se je iznenadila Sutradan ujutro ponovno su nas postrojili i na groblje izvan istočnog dijela Mostara. Gro- vidjevši pred koga iznosi vino. Nu, brzo se ok- poveli na put dugačak oko pet kilometara. Na renula i nestala u kući. Starac i sprovodnik koncu, došli smo do pruge na kojoj nas je čekao blje je bilo dosta veliko, a u njemu su bili poko- dugo su razgovarali i ispijali čašu za čašom, ani vlak. Putovali smo ponovno u pretrpanim, pani njemački vojnici koji su tijekom rata stra- nama vina nije manjkalo. U jednom trenutku stočnim vagonima i konačno stigli u Sarajevo, dali u Hercegovini, Prilikom našeg dolaska naš domaćin rekao je sprovodniku: «Ovo su na Alipašin most, odakle smo pješice krenuli svaki je grob imao križ s natpisom, (ime i tvoja braća i nemoj ih zlostavljati. Pazi da im se kaFilipovića logoru u koji smo stigli oko 20.00 prezime, te naziv postrojbe kojoj je poginuli što ne desi. Nisu oni tebi ništa krivi, kao što sati. Tu nam je podijeljena hrana, a dobili smo i pripadao). mislim da nisi ni ti njima. Za sve su lopovi predah sve do 23.00 sata kada su nas ponovno Nu, zapovjeđeno nam je da sve križeve krivi.» Na starčeve riječi stražar se je samo nas- postrojili i potjerali na svojevrsno krstarenje počupamo i pobacamo na jednu hrpu. Kada mijao. Zapovjedio nam je da se dignemo i kre- sarajevskim ulicama. Hodali smo bez ikakva smo to obavili, zapovjeđen nam je pokret, a cilja iz jedne ulice u drugu puna četiri sata. Naši nemo. Pješačili smo otprilike petnaestak kilo- vjerojatno je nakon nas došla druga skupina sprovodnici, odnosno njihovi naredbodavci metara, a za svo to vrijeme starčeve riječi mi koja je te križeve do kraja uništila. Ako ni u očito su željeli takvim neprestanim krstaren- nisu prestajale odzvanjati u glavi: «Ovo su čemu drugom, komunisti su, mora se priznati, tvoja braća (...) Za sve su lopovi krivi.» jem pokazati građanima Sarajeva svu bijedu i bespomoćnost kolona i kolona donedavno bili nedostižni u prikrivanju nedjela koja su U logor smo stigli oko 16.00 sati. Ušli smo nepobjedivih, a sada zarobljenih, vojnika sami počinili. pored mnoštva stražara i ugledali zaprepašću- Hrvatskih oružanih snaga i tako još više Konačno. 15. listopada sve četiri juću sliku. Mnoštvo iscrpljenih, slabo od- podcrtati svoju snagu, a nas dodatno poniziti. jevenih i bolesnih tjelesa ležalo je po goloj le- spomenute čete vratile su se u Mostar, te smo dini. Tek rijetki su ostali na nogama ili, pak, ho- Sljedećeg jutra uslijedilo je novo postro- tog dana svi demobilizirani. Vratili smo se svo- dali. Rekli su nam da je hrana doista slaba. Do- javanje i put do kolodvora na Alipašinom mojim kućama, nu, sam povratak za mnoge od nas bijali su tek tu i tamo malo rijetke juhe, kruh na stu. Još jednom smo ukrcani u otvorene va- nije značio i kraj trpljenja. Upravo suprotno, četvoricu i pokatkad varivo. Našli smo mjesto gone. Vodili su nas, kako su nam rekli, za Mo- osvrćući se danas na opisane događaje s kraja pod nekim stablom i tako, na ledini, spavali star. Međutim, prije tunela na Ivan planini drugog svjetskog rata, mislim da neću mnogo cjielu noć kao i svi ostali. U logoru je moglo ponovo su morali izići iz vagona, jer je tunel pogriješiti ako kažem da oni predstavljaju biti, po našoj procjeni, oko tisuću i pol vojnika. bio urušen. Pješačili smo do Konjica, a potom samo jednu postaju na dugom Križnom putu Ujutro, 29. svibnja došli su stražari da bi se ponovno ukrcali u vagone. Napokon, stigli koji je za mene i moju obitelj, a, slobodno odveli zarobljenike na rad u grad. Pojedinci su smo na mostarski kolodvor s kojega smo odve- mogu reći, i moj hrvatski narod, trajao sve do se doslovno jagmili da ih povedu, jer je izlazak deni preko Neretve u Sjeverni logor. Bilo je devedesetih, ali, s radošću valja dodati i to da je u grad, pa makar i na rad, ujedno bio i prilika da oko 20.00 sati. Popadali smo po goloj zemlji i, ipak na kraju tog Križnog puta, ma koliko on se dobije komadić kruha. Stražar je poveo i nas, prethodno ne dobivši ništa za jelo, pozaspali. dug i mukotrpan bio, ipak uskrsnula ona. Naša mada nama u tom trenutku i nije bila potrebna Od 5. lipnja postupanje s nama umnogome i, upravo zbog brojnih Križnih putova kroz po- hrana budući da smo još uvijek u torbama imali se je popravilo. Redovito smo dobivali vo- vijest, vječna Hrvatska. •

61 GOSPIĆ JE JEDNA VELIKA GROBNICA... (Svjedočenje Milke-Milkice Serić)

ovetn se Milka-Milkica Šerić. Razgovarao: U Trnovcu nahranio ga je i zaštitio Mile Rođena sam 1924. u Barletama. Rukavina - Bile. Inače, u Tmovcu i Oštari- Moji roditelji, majka Marija i otac Ivan VUKIĆ jama narod je pomagao naše vojnike koji su Mile-Mejo, imali su još dvoje djece, također se skrivali u šumi. Kruh i mlijeko ostavljali kćeri, Anku i Macu. S nama su živjeli ma- bi vani na prozora da se, tobože, hlade, a Već polovicom srpnja Srbi su napali Bo- mini roditelji, baka Ana i djed Ivan Šimu- namjera im je bila da ih progonjeni uzmu, što ričevac. Neke seljane su ubili, a neke zaro- nić. U Barletama sam završila četiri razreda su oni i radili. Nitko nikad nije prijavio nes- bili. Najveći dio pobjegao je u Gospić i Bi- osnovne škole. Teško smo živjeli, bila su tanak kruha, mlijeka, janjeta ili ovce. Tomo hać. Nama je jedna Srpkinja, Jekica Šerić, tada teška vremena. Da bi nas prehranio, tata se skrivao u Oštarijama do pred Božić 1945., udana i rastavljena od našeg seljana, rekla da je morao ići raditi u Njemačku i Francusku. kad je pješice preko Slovenije pobjegao u se sprema napad na nas, da ne spavamo kod Austriju. U sabirnom logoru u Salzburgu bo- Uz gospodarske teškoće, mi Hrvati bili kuća, jer će nas sve poklati.. Kako je nama ravio je do 1949., kada je pribavio dozvolu smo i politički obespravljeni. Srbi i ondašnja kuća bila spaljena, ja sam se sakrivala u vlast proganjali su nas i ugnjetavali. jedno oštećeno drvo uz zgarište kuće. Moji iseljenja u Ameriku. Žena i djeca odselili su Posebno je bilo teško 1932. u vrijeme i su znali reći: "Kad je mi ne možemo naći, ne k njemu 1957. Preminuo je 30. svibnja nakon Velebitskog ustanka. Zatvarali su, će ni Srbi.". 1998. batinali ljude i na druge načine mučili. Za vrijeme dok se Tomo skrivao u Vele- Moji su 2. kolovoza 1941. napustili Bar- Milku Ćorak kojoj je Teslić zaklao kćer i bitu, pa dok nije otišla k njemu, nisu mu ženu lete. Kratko vrijeme zadržali smo se u Bi- Miku Šerića zatvorili su u Širokoj kuli. proganjali zahvaljujući Srbinu, Bošku laju, iz kojeg smo otišli u Gospić. Kad su Optužili su ih daje kod njih prenoćio Juka Staniću. S njim smo bili dobri još iz NDH. Javor i Pajo Mikin. Kako bi ih prisilili da Kasnije mu je Anka čistila kuću, prala rublje priznaju, natjerali su ih batinanjem da u jed- i obavljala druge kućanske poslove. Omo- noj noći pojedu po kilogram soli. gućio joj je da prima provizaciju i dobije Kad je naša mladež pobijena u Senju pravo glasa. (Senjske žrtve), tu je bio moj šogor, Tomo Kad su jednom pozvali sve koji su dose- Župan. On je nosio ranjenog Peću Frko- lili u Gospić od 10. travnja 1941. do 4. trav- vića. Sutra naveče, nakon pokopa žrtava, nja 1945. da se jave, jer se svi moraju vratiti Srbi su zapalili naše kuće. Isto tako, kad je u svoja mjesta, on ju je izdvojio iz kolone onaj Pejina ubio Karla Brkljačića, zavla- rekavši: "Što ti ovdje radiš? Odlazi kući, k dala je velika žalost. Naši seljani išli su u Milkici." Gospić: most preko Novčiće sprovod. Nisu se smjeli vratiti kućama, jer su Kad je Gospić pao, nisam mislila bježati ih žandari čekali. Skrivali su se nekoliko s vojskom i civilima. Odluku sam donijela dana kod prijatelja i rodbine, dok se stanje došli Talijani, počeli su nas maltretirati, pa naprečac. Stanovali smo u Kaniškoj ulici nije malo smirilo. smo ponovo odselili u Bilaj. Teško, vrlo kod rodice. Kroz puškamicu kod Pere Naravno, s olakšanjem dočekali smo teško smo preživljavali. Gladovali smo. Za Corka gledala sam prema bolnici što se uspostavu NDH. Sjećam se dobro toga dana. malić brašna morala sam, kao nadničarka, tamo događa. Vidim jednu u crvenoj haljini Puhalaje jaka bura. Sadili smo krumpir mo- kopati cijeli dan. Sestra je bila udata. Imala ispred skupine vojnika. Mislim: "Gle, onu joj sestri. Njezin muž i Tomina Župan Ma- je četvero djece. Živjeli smo svi zajedno. jadnicu zarobile ustaše, pa je gone pred so- rina skrivali su se u Rizvanuši, jer nisu htjeli Tata se iz Njemačke vratio u jesen 1941., bom." Oni se razdvojiše. Jedni krenuše ići u rezervu. Milan Milinković Antićov, razbolio se, a 1943. zatvorio gaje Josan Ko- prema bolnici, a drugi prema vojarni. Jedan onaj koji je nestao 1945., dovezao se bicik- laković, jer nije htio obući krvavu odoru se odvoji kod mrtvačnice i dođe iza leđa lom iz škole iz Gospića i s ceste viče prema poginulog ustaše. Kad je izašao iz zatvora, čovjeku koji je stajao uz šipkov grm kod nama: "Živio Ante Pavelić!". To je bilo uoči otišao je u Zagreb. Partizani su ga 1945. ubili Bićanićeve ograde. Ču se puščani prasak i Velikog petka, 10. travnja 1941. Radosni, u Josipdolu. čovjek pade mrtav. Tada shvatih da su to par- palili smo krijesove u noći. Tome, muž moje sestre, bio je hrvatski tizani. Uhvatila me panika. Nisam ni Znate što ću vam reći? Nije otpočelo sve vojnik u Bosni. Bio je teško ranjen u ruku, dočekala majku koja je išla prema meni, kako treba. Uspostavom NDH uhićeno je 5- ali, hvala Bogu, ostao je živ. Kad je pala zgrabila sam naprtnjaču i potrčala prema 6 okorjelih Srba u Vrebcu. Uhitili su ih us- NDH pješice se probio iz Slovenije u Vele- pošti. taše iz postaje koja se nalazila u Vrebačkom bit. Skrivao se u Jadovnom i Oštarijama. Granate i puščani metci pršte oko mene. domu. U Barletama, niti jedan Barlećanin OZNA ga je opkolila u Jadovnom. Jedan Samo me je dragi Bog sačuvao da nisam bila nije zatvorio Srbina. Moje sestre muž, naš, na žalost, rođak, pripadnik OZNE, zavi- pogođena. U dvorištu pošte susrela sam ne- Tomo, bio je ustaški povjerenik u Barle- kao je: "Eno ga, uhvatite mi rođaka živa!". kog Juricu Brkljačića iz Trnovca i Miću tama, a zamjenik mu je bio Ive Šerić Jo- Vika je uzbudila medvjeda koji je tu plando- Frkovića iz Brda. Rekla sam im da su parti- sičin. Oni nisu dopustili da se bilo koga zat- vao. U nastaloj zbrci, Toma je potrčao zani kod kaniške blokade. Krenuli smo vori. No, žandari iz Široke kule i ustaše iz nizbrdo, prema kapelici, pa dalje stranputi- preko pijace prema Došenima i Smiljan- Vrebca pozatvarali su tih pet-šest okorjelih com u šumu. Skrivao se tri dana hraneći se skom polju, tamo gdje je sad poduzeće "Us- Srba koji su najviše proganjali naš živalj. kupinama i malinama. luga". Partizani su pucali na nas. Metak mije

62 odnio rubac s glave, a Juricu su ranili u zani po dolasku u Gospić, a ukinuli ga u je- Njega su izdvojili sa strane. Morao je gledati bedro. Kod Derala susrećemo našu vojsku sen 1945. kad su skupna strijeljanja i mučenje svojih supatnika. Ostavile su ga za koja se povlačila s Budačkog mosta. Tu se vješanja Hrvata prestala. kraj svog vampirskog plesa. Slavku je prišao Frković odvojio od nas i kasnije ga nisam Od vozača sam čula svega i svačega. jedan partizan i rekao: "Druže, zakolji i ti." vidjela. Jurica krvari, previjam ga i nastojim Kad smo se bolje upoznali neki su mi Nije htio, odgovorio mu je da je poslan zaustaviti krvarenje. Do nas sjeda Martin povjeravali što rade. Vozili su svaku večer voziti, a ne klati. Tada taj legionar uzviknu: Krmpotić, kojega su kasnije streljali. Od zatvorenike na strijeljanje u Jasikovac, Di- "Živjela Hrvatska! Ne ćete nas sve pobiti. kuće Miće Ćukanova vidim, dolazi vojska, voselo, Ljubovo, Korenicu i drugdje. Netko će ostati živ." Urličući navališe na pa kažem, to su partizani. Njih dvojica me Sjećam se vozača Ivice Abrahama, Slavka njega. Izbodoše ga i sasjekoše noževima, a zafrkavaju, govoreći kako imaju dobrog za- Milera, Miće Đerića iz Korenice, Obrada on ni riječi nije pustio. povjednika. Rekla sam im da ih idu zausta- Glumca iz Kosinja, Bože Verina, Josice Jednom, polovicom siječnja 1946., svra- viti, pa će vidjeti tko su. Tada nasta puškar- Krpana, Nikole Milinkovića, Ive Justina i tio je Slavko k meni kući. Ispričao mije kako anje između naših, koji su se povlačili i te Gabrijela za kojeg mislim da je bio Talijan. su tu, u susjedstvu, u staroj kući, uhitili ni- skupine za koju sam rekla da su partizani. Ju- Noć na noć, do rujna 1945. vozili su zat- skog, žutog čovjeka, krivih nogu. Rekoh: ricu ponovo raniše. Sada u ruku, prostrijeliše vorenike na strijeljanje. Vozili su i kasnije, ""Uhitili su Ivicu Šerića Terezinog.". Pitao mu mišicu. Partizani ustuknuše prema ali ne tako učestalo. U početku, naši vozači, me je jesam li ga znala, otkad znam da se Gospiću, a mi produžismo put prema Smil- bivši ustaše i domobrani, vozili su žrtve do skriva i zašto mu nisam rekla, jer da bi ga on janskom polju. odredišta, a kasnije su ih u Širokoj kuli zam- povezao kad vozi u Trst. Juricaje gubio snagu. Iznemoglo sjedne jenjivali partizani koji su naučili voziti. O Odgovorila sam mu da ga znam od jese- na jedno brdašce, izu se i nogu stavi na oki- stradanjima i izvršenim zločinima najviše nas, kad sam bila u Zagrebu, a da mu nisam dač puške s nakanom da se ubije. Nogom mu mije pričao Slavko Miler. Slavko je bio vo- rekla jer sam se i njega bojala. Ivicu Šerića odbih pušku rekavši: "Kog se vraga ubijaš, zač u Crnoj legiji. Rodom je iz Slavonskog odvezli su na suđenje u Ogulin jer su se tada, imat će te tko ubiti." Kad se malo odmorio, Broda, a žena Ana kći je velikog župana iz ne znam iz kojih razloga, prorijedila suđenja krenuli smo dalje. Kukujevaca. u Gospiću. Ubili su ga, jer se nije vratio i o U Žitniku nasta opet puškaranje. Jurici njemu se ništa ne zna. kugla odbi petu od cipele. Zajedno smo se Znate, kad je profesorica Manja znala povlačili do Klanca, gdje smo se rastali. doći kući iz šume, gospođa Miler bi mi rekla Ostao je živ. Vratio se u Trnovac, a kasnije da će večeras doći tete Ane kći. Ona se njoj odselio u Ivankovo. povjeravala, a ova meni. Obitelj Miler otišla Povlačeći se ispred partizana preko poje iz Gospića 1947. Nismo se više nikada toka, tamo dolje kod Kalinovače, netko mi vidjeli. Abrahama, hrvatskog zrakoplovca, uvali ranjenog strica Nikole Vukelića, da koji je vozio zrakoplov Avia, znala sam iz mu pomognem. Pričali su daje on bio parti- Gospića, iz vremena NDH. Sudjelovao je u zan. Naši su ga pustili iz gospićkog zatvora i borbama u Drvaru 1944. u napadu na Titovu povlačio se zajedno s nama. Stalno je žalio pećinu. Bio je odlikovan odličjem Zlatni za bratom Jojom, Nikolinim ocem, kojeg su hrastov list. Nisam mu rekla da znam tko je, partizani kasnije strijeljali. Pomagala sam radi njegove i moje sigurnosti. Jednom ipak, Kosinjska dolina u Lici kad sam kuhala, on nešto reče, a ja uzvratih mu sve tamo do Bakovca. Više nisam mogla. kako nisam badava bila četiri godine u žici, Ostavila sam ga, rekavši mu da mu idem po- Stanovali su kod Jelke Došen, gdje je ali u žici u Gospiću. Tad je shvatio da znam tražiti brata Joju. Uspio je prijeći Velebit i u stanovala i mama svećenika Kukulja i go- tko je. To je ostala naša tajna sve do sada. senjskoj bolnici se liječio. Kasnije je mojoj spođa Ana Frković čija se kćer Manja skri- sestri Maci u Zagrebu pričao kako sam mu vala u šumi. Partizani nisu znali tko je on. Šef OZNE u Gospiću 1946. bio je Stevo pomogla. Netko mu je stanovao u Tkalčićevoj u Za- Žigić iz Korenice. Pričao je kćeri moje ses- U koloni smo se povlačili preko Kuter- grebu. Napisao bi pismo koje bih ja nosila u tre, koja je išla u Gospićku gimnaziju, kako eva, Krasna, Oltara, Svetog Jurja, Senja, No- Zagreb. Rekao mi je da ne kažem tko ga je izdan nalog koreničkoj omladini da sudje- vog Vinodolskog i Crikvenice. U Crikvenici šalje, nego, kada pozvonim na vrata, ako luje u ubijanju zatvorenih Hrvata koje bi smo se odmorili dva dana, pa smo krenuli iziđe crni, visoki čovjek da mu pismo pre- dovezli iz Gospića. Naložili bi veliku vatru, dalje. Iznad Bakra zaustavili su nas četnici. dam. I jednom drugom vozaču nosila sam vezali zatvorenike jednog za drugog i tjerali Nisu nam dali proći, jer da i njih nisu pustili pisma ženi kojaje stanovala u Ilici. Iza svake ih da igraju kolo oko vatre. Kad bi, od umora ustaše. No, ipak smo prošli i u Marcelju prvi vožnje Slavko bi mi pričao što se dogodilo. i vrućine, pali, zapalili bi ih. U agoniji žrtve put smo dobili jelo. Nastavili smo pov- Bio je tužan, ali je to morao prikrivati. bi se izvijale i jaukale. Žene su naročito bile okrutne. Vrištale su vičući kako se janjci lačenje do Klane gdje smo ostali petnaest Jednom me pitao jesam li poznavala vrte. dana. Tu je nastalo rasulo. Nisam više htjela zgodnog, lijepog, stasitog ustašu odjevenog čekati. U noći sam iskočila kroz prozor i nas- u crnu odoru. Rekoh: "Slavko, valjda je je- Spočitnula sam to jednoj Koreničanki. tavila put prema Trstu. Tamo sam naišla na dan takav bio". Ispričao mi je kako gaje od- Odgovorila mi je da je došlo vrijeme da se ulične borbe. Bilo mi je svega dosta. Od- vezao s ostalim zatvorenicima u Divoselo. "dug" vrati, jer da je iz njezinog sela nestalo lučila sam se vratiti kući. To mi je uspjelo uz Dočekale su ih Divoseljanke. Gorjela je ve- 150 Srba. Odgovorila sam da su oni svoj velike napore i puno sreće. Moji su bili do- lika vatra koja je osvjetljavala stratište. "dug" vratili od 1941. do 1945., pa, evo, i bro. Nitko ih nije dirao. Počele su ih ubijati. Prizor je bio stravičan. dalje. Nikad mi više nije prišla. Odmah sam se zaposlila u auto- Na priklane i na strijeljane nabacale bi zapal- Ive Šimatović Icman predao se u prijevoznom poduzeću, mislim da se zvalo jeno granje. Širio se nesnosan zadah izgor- Bužimu negdje krajem 1945. Na nogama je "Kotarsko". To poduzeće osnovali su parti- jele tkanine i spaljenog ljudskog mesa. imao poplate. Tukli su ga prisiljavajući ga da

63 prizna tko mu ih je upleo. Odgovarao je da ih je pobjeći. On zna tko gaje uhitio i vodio na ugopartizani, zavladavši Herce- je našao na cesti. Doveli su ga u Smiljan, u strijeljanje. Sada živi u Kanadi. Samo dragi govinom, nametnuli su pučanstvu Mjesni odbor. Tukli su ga toliko štapom po Bog zna koliko je naših ljudi pobijeno pod takozvanu narodnu vlast kroz tabanima da nije mogao stajati. To su radili izlikom da ih voze u vojsku. Negdje bi ih ozloglašenu OZN-u, koja je u ime naroda da iznude priznanje i da ga onesposobe za putem pobili, jer se nisu vratili i zameo im se žarila i palila, zatvarala i ubijala tamošnje bijeg. Pretučen, prenoćio je na podu Smil- svaki trag. To je uzelo toliko maha, da je pučanstvo. Ta je OZN-a postala za pučan- janskog odbora. Ujutro su odbornici pitali zgrozilo i zločinca Jakova Blaževića. stvo strah i trepet. svoga nadređenog, Paju Milkovića, što će s Naredio je da se na ovakav način ne vrši no- njim. odgovorio im je da ga pošalju u vačenje dok on ne dođe. Ona je, tako joj je bilo postavljeno, u trinaesti bataljon, dakle, treba ga ubiti. Srbin svakom Hrvatu gledala narodnog nepri- Šakolj usprotivio se, rekavši tom dičnom Naših pobijenih ima svugdje. Pune su ih Hrvatu, Paji Milkoviću, da on samo Hrvate jame, ponori, streljački rovovi (lauferabe) jatelja, pa je pod izlikom čišćenja terena šalje u trinaesti bataljon i da ovaj čovjek ima oko Gospića i drugih mjesta, te u Divoselu, od neprijatelja narodne vlasti, terorizirala, četvero djece, te kako gaje ispitao i misli da Jasikovcu, Ljubovu i Korenici. Ma, svagdje zatvarala i ubijala nedužno pučanstvo. gluposti nije radio, a to što se kasno predao ih ima. Gospić je velika grobnica. Stratišta i Oznaši su krstarili po terenu i danju i noću. nije za osudu na smrt. Predložio je da ga se skupne grobnice tisuća pobijenih Hrvata na- Svaki je susret s njima bio koban. Izmišl- laze se uz groblje sv. Marije Magdalene u uputi u Gospić, pa neka mu sude. Izdržat će jali su neprijatelje i ubijali ih ni krive ni kaznu, vratit će se svojoj obitelji, a ako ga Gospiću. dužne, sve zbog dokazivanja odanosti svo- pošalje u trinaesti bataljon, nema mu Tu, uz živicu, pokopani su umrli jim naredbodavcima. povratka nikada. njemački vojnici. Njih nisu strijeljali i Dovezli su ga u Gospić, u kuću Tomice vješali kao Hrvate, već su ih ubijali izgladn- Po počinjenim zločinstvima među her- Kolačevića gdje je na katu bilo sjedište javanjem i teškim radom. Bili su goli i bosi, cegovačkim pučanstvom, nezaboravno se OZNE. Pri ispitivanju, oficir OZNE mu je obučeni tek u rasparane kratke hlače. Upreg- pamte: Mirko Praljak, Ante Primorac, rekao da ako zna da je za nešto kriv, bolje mu nuli bi ih u zaprežna kolica. Vozili su kamen Lovro Kovačević, Đuka Pudar, Rajko Vu- je da se odmah baci dolje, kroz prozor na za popravak Kaniške ulice. Kad bi koji od koje, Vice Sopta, Ivan Granić, Petar Oreč i glavu i ubije se, nego da bude podvrgnut gladi i iscrpljenosti umro, istim tim kolicima drugi. mučenju. Odgovorio je daje nedužan i da se odvezli bi ga kod groblja i sami pokopali. ne će ubiti. Žena mu je išla u Tolić tražiti Potaknut pamćenjem najkrvavijih Jednom sam išla na bunar po izjavu svjedoka o njegovoj nedužnosti. zločina koje su počinili ti jugooznaši u go- vodu. Jedan Nijemac prošaptao je: Nakon dva mjeseca saslušavanja pušten je dinama iza II. svjetskog rata širom Herce- kući. Kasnije se zaposlio u građevinskom "Vode...", dala sam mu, a stražar me kunda- govine, a poglavito na širokobriješkom poduzeću "Lika", a potom u poduzeću "Us- kom udario pod rebra, tako da i danas os- području, evo se odlučih da se ovdje luga" u Gospiću. jećam svaku promjenu vremena prije vre- menske prognoze. Rekla sam stražaru da mu osvrnem posebno na jedan između Bio je tesar. Godine 1978. radio je na se obje ruke, dabogda, osušile, što smo mu izgradnji javnog zahoda na nogometnom mnogobrojnih zločina, a taj je pokolj na taj nesretnik i ja skrivili? igralištu uz groblje sv. Marije Magdalene. kućnom pragu 5-ero malodobne Sliško- Naišli su na skupnu grobnicu pobijenih Za sve ove zločine znaju stari Gospićani. vića Kuljića nejačadi na Kuljića brigu kod Hrvata koje su partizani pogubili nakon Kad bi barem htjeli progovoriti! Još bolje Širokog Brijega. Prigodom 54-te obljet- pada Gospića, 4. travnja 1945. Obustavili su znaju partizani i komunistički dužnostnici nice toga zločina uputio sam se u Široki radove čekajući što će rukovoditelj reći. Mićo Jelača, Pajo Milković, Joso Bubaš, Brijeg i stigao na mjesto zločina, u kuću Rukovoditelj, Tomo Jurković, dao je nalog Grgo Uzelac Grgica i Mara Bubaš- pokojnoga Marka Sliškovića Kuljića, oca da se kosti pobijenih kamionima odvezu na Miščević. Oni znaju kuda su ljude slali i gdje od troje ubijene nejačadi, na Kuljića brigu. smetlište rekavši da im je tamo mjesto. Za su pobijeni i sahranjeni. Koliko znam, oni su ovo zna Saborska komisija za utvrđivanje zadnji partizanski živi svjedoci. U kući sam zatekao domaćina Dobroslava žrtava rata i poraća. Sliškovića Kuljića, njegovu suprugu Milu Kad su mi nacionalizirali zemlju, naru- i sina im, inače invalida Domovinskog Ive Šimatović leman i njegova žena do- gao mi se Mićo Jelača da sam kapitulirala. lazili bi k meni svaku večer slušati radio, jer Odgovorila sam mu da je i on kapitulirao kad rata. Tijekom razgovora doznah da je Do- svoga nisu imali. Pričao mi je o odkopanim su mu Divoseljani prevrnuli auto, a on se broslav rođen 1935., da je jedno od os- kostima i postupku svog rukovoditelja. Bio bijegom spasio u Žabicu koju je 1942. dao mero Markove djece, da su troje od njih je jako tužan i utučen. Umro je prije blag- spaliti i ljude pobiti. ubili oznaši na kućnom pragu i da je on kao dana sv. Marije Magdalene 1990. dvanaestogodišnji dječak bio očevidac Znate, bilo je i izdajstava. Sjećam se I sama sam, na neki način, svje- toga zločina. jedne skupine od desetak ljudi koja se tre- dok ovih događaja. Naime, sa skupinom za- bala skloniti od progona OZNE. Vodič im je darskih inženjera i tehničara sudjelovala Imajući na umu da osvježavanje toga rekao da će ih prevesti preko ceste, a dalje da sam u izradi projektne dokumentacije za ob- zločina teško pada Dobroslavu, poglavito mogu sami. Bili su izdani. Kad su prešli novu bolnice u Korenici. Bolničar i vozač što su ubijena dva njegova brata i sestra, cestu, uz vodu, sačekani su i pobijeni. Tu je hitne pomoći, Dule, razljućen što "ustaše" ustručavao sam se otvoriti razgovor o tom poginuo otac Ive Vukelića i Milan, brat ve- obavljaju taj posao, prijetio je hvaleći se ko- zločinu. Nu, s dužnim pijetetom, razgovor lečasnog Vlade Pezelja. Ovo se dogodilo u liko je "ustaške stoke" 1945. pobijeno i Barletama. bačeno u jame i ponore oko Korenice. Bilo je tekao ovim slijedom: Mile Sertić iz Udbine poveden je na ih je toliko da kosti nisu mogli uništiti živim Dobroslav, čovjek narušena zdravlja, strijeljanje sa skupinom zatvorenika, uspio vapnom, kiselinom, ni zatrpavanjem. suznih obraza kazivao je drhtavim glasom

64 PRIGODOM OBLJETNICE STRAVIČNOGA OZNAŠKOG ZLOČINA POČINJENOG 23. SVIBNJA 1946. NAD PETERO NEVINE SLIŠKOVIĆA NEJAČADI NA KULJIĆA BRIGU KOD ŠIROKOG BRIJEGA kako su kobnog dana 23. svibnja 1946. Piše: službu velikosrpske politike i stupili u oko 04,00 sata ujutro nahrupili zloglasni krnvičke odrede Josipa Broza Tita, Alek- Josip Jozo SUTON oznaši s uperenim cijevima u Sliškovića sandra Ace Rankovića, Uglješe Kuljića kuće na Kuljića brigu udaljenom Danilovića i drugih najokorjelijih progo- svega oko 1500 metara od franjevačkog bine i susjeda, krvnici se nisu uopće nitelja hrvatskog naroda. samostana na Širokom Brijegu. Takvim osvrtali. Nu, ipak, valjda zbog tvrdog i Na upit tko je imenom i prezimenom upadom ti su jugokomunistički silnici u kamenitog terena ispred kuće, zapovjedili pucao u žrtve, Dobroslav sa suprugom Mi- jednom trenu pretvorili spokojne Kuljića su ukućanima da tjelesa žrtava sklone iza lom ustvrđuje da čin usmrćenja četvero kuće u jauke, jecaje i gorki plač, a Kuljića kuće i da ih zatrpaju zemljom u vrtu. Tek nejačadi ispred kuće nitko nije mogao gle- brig iz svibanjske rascvjetalosti zavili u na zamolbu i intervenciju nekih mjesnih dati, jer se to sve događalo u rane još crno, kazuje Dobroslav, te s dubokim odbornika, krvnici su jedna dopustili ro- nerazdanjene rane jutarnje sate. I ne samo uzdasima i uz pomoć supruge Mile, nas- diteljima da mrtva tjelesa svoje djece pre- to, kućna zatečena čeljad stajala su, pred tavlja dalje prikazivati proživljenu stravu. nesu u groblje bez sprovoda i vjerskoga uperenim ciljevima ubojitog oružja, nepo- Ti oznaški krvnici izvlačili su iz obitel- mično tamo gdje su zatečena. Ali, unatoč jskih ležaj a još snenu kućnu nejačad, vukli obreda, što znači da to obave tri-četiri rad- ih za vratove pred kućni prag pok. Marka Sliškovića Kuljića, poput janjaca na kla- onicu, i tu ih usmrćivali. Od petero usm- rćenih, četvero su ubili pred kućom Marka Sliškovića Kuljića i to:

- Anu, kći Markovu, staru 20 godina, - Milu, sina Markova, stara 18 godina, - Zoru, kći Markova brata Nikole, staru 17 godina i - Ivu, kći Markova i Nikolina rođaka Ferde, staru 20 godina, dok su iza Markove kuće ubili Ivana, sina Markova, stara 17 godina. Pri izvlačenju žrtava na stratište, iz- vučenaje bila i Ruža, rođena 1922., inače najstarija kći Marka Sliškovića, kao čet- vrto njegovo dijete. Međutim, pri Franjevački samostan i Crkva na Širokom Brigu izvlačenju, onaje nadala bježati, a za njom i Ivan, kojeg su krvnici uhvatili, dok im je tomu, što to, kako Dobroslav reče, nitko nika u strogoj šutnji i bez ikakva znakovlja Ruža, na svoju sreću, umakla i tako se spa- nije mogao gledati, ponavljao je u više izvan grobova i na grobovima. sila od usmrćenja. Ivana su iza kuće na navrata ono što tamošnji narod govori, a to mjestu uhvaćenja upucali. Prema nastavljenom kazivanju Dobro- je da ih je pobio Ante Primorac. Međutim, Dalje Dobroslav nastavlja kazivati da slava Dobre Sliškovića, zločin je izvršio za ubojstvo Ivanovo, kazao je da je u njega su počinitelji toga gnusnog zločina za- jedan manji odred krvnika u partizanskim pucao Marko Knezović iz Širokog Brijega povjedili da se sve žrtve istoga trena zako- odorama, kojima su zapovijedili ozlo- i da je to učinio po nalogu Ante Primorca. paju na mjestu smaknuća, tj. ispred i iza glašeni oznaši po čitavoj Hercegovini i Uz ovo je još dodao da je Marka Knezo- kuće Marka Sliškovića, oca od troje dalje: Ante Primorac i Mirko Praljak, koji vića progonila savjest za to ubojstvo, pa je ubijene nejačadi. Na vapaje roditelja, rod- su se bili svjesno ili nesvjesno stavili u zbog toga napustio svoju rodnu sredinu i

65 nastanio se u Banja Luci, u kojoj je maloljetnosti suditi, pa su se onda odlučili - fra Dobroslava Šimunovića, doktora počinio samoubojstvo. Dobroslav nije is- na ono što su i učinili, na smaknuće te znanosti, pustio kazati ni to da je njegov pok. otac djece u naletu. Dakako da je u tom gnus- - fra Arkandjela Nuića, doktora Marko svojim očima gledao kako Ivana nom zločinu imala ključnu ulogu ve- znanosti i profesora, prisiljavaju da navlači na noge djedove likosrpska politika, kojoj je bio cilj is- - fra Marka Barbarića, svećenika, čizme, kako bi prikazali da je te noći bio trebljenje Hrvata i posrbljavanje hrvatskih stražar na vezi s «križarima», te kako u teritorija. Poznato je da su partizani sve - fra Stanka Kraljevića, svećenika, njega puca taj Marko Knezović. svoje zločine činili «u ime naroda» i da su - fra Dobroslava Pandžića, svećenika, Zbog Ružina bijega OZN-a je odredila izmišljali pravdanje za svaki zločin. To su - fra Žarka Leventića, svećenika, isto tako učinili i za počinjeni zločin nad za taoce sve članove obitelji smaknutih - fra Ivu Sliškovića, svećenika, žrtava, zaprijetivši im da će ih sve pobiti Sliškovića Kuljića nevinom, i maloljet- - fra Krstu Kraljevića, svećenika, ako im ne dovedu Ružu u postavljenom nom mladosti na Kuljića brigu. roku. Kako se Ruža nakon bijega sklonila Partizani su počinili mnogobrojne i - fra Ludovika Radoša, đaka, kod svoje rodbine Kraljevića i Lovrića na najkrvoločnije zločine na području za- - fra Stjepana Majića, đaka i Privalju, mjestu između Širokog Brijega i padne Hercegovine, a pogotovo na široko- - fra Viktora Kosira, đaka. Kočerina, uputi se po nju Nikola Slišković briješkom području. Počinjeni zločin na Svi su oni pobijeni i spaljeni u samo- da je dovede i preda OZN-i za spas još Kuljiću brigu samo je jedan od tih zločina. stanu. Međutim, jedna je skupina fratara živućih članova obitelji od trojice Sliško- Nu, taj zločin ima posebnu težinu, jer su vića Kuljića Marka, Nikole i Ferde. Ružu oznaši u krvničkom naletu pobili 5-ero lišena slobode i odvedena u nepoznatom je Nikola doveo i predao OZN-i. OZN-a ju maloljetne i nevine nejačadi. Zato sam se pravcu i to: je zatvorila i podvrgavala mučenjima, ovdje i usredotočio na taj zločin. Među- - fra Fabijan Paponja, doktor znanosti i iznuđujući je da prizna kako je zajedno sa tim, i drugdje su počinjeni teški zločini, pa profesor, smaknutim žrtvama povezana s «ban- ću neke od njih nabrojiti. - fra Radoslav Vukšić, doktor znanosti dom». Tako su partizani zvali hrvatske do- i profesor, moljube, koji su im pružali otpor i borili se - fra Bonifacije Majić, profesor, protiv njih, a ponajprije sa Stankom Sliškovićem, koji je bio hrvatski vojnik, te - fra Leonardo Rupčić, profesor, se kao takav nije predao partizanima, nego - fra Andrija Jelčić, svećenik, se nastavio boriti protiv njih kao pripadnik - fra Miljenko Ivanković, đak, «križara», odnosno kao pripadnik HPO- - fi-a Melhior Prlić, laik i ra. OZN-a je predala Ružu Vojnom sudu u Mostar. Taj joj je sud izrekao 9 godina ro- - fra Fabijan Kordić, laik bije. Ah, što drugo kazati za ovu Ružinu Sklonište: mjesto mučeništva Ni do danas se nije utvrdilo mjesto nji- presudu, osim tješiti se s onom narodnom širokobriških fratara hova smaknuća ili okolnosti pod kojima izrekom: «Živa ikada - mrtva nikada.» su smaknuti. Na području Hercegovine partizani su Pri kraju razgovora s Dobroslavom, pobili bez suda i suđenja, na partizanski 08. veljače 1945. partizani su bez ikakve istrage pobili fratre koji su se bili upitah ga koji je bio povod OZN-i da je u način, 66 svećenika, od toga 20 profesora i naletu pobila toliki broj i to baš Sliškovića sklonili u župnu kuću u Mostarskom 9 doktora znanosti. Kuljića, nevine mladosti? Njegov je odgo- Gracu i to: 18. siječnja 1945. partizani su strijel- vor bio da je Sliškovića Kuljića obitelj na - dr. fra Krešu Pandžića, profesora, Kuljića brigu bila brojna, ugledna hrvat- jali bez suda i suđenja u Mamićima i to: - fra Augustina Zubca, svećenika, ska katolička obitelj, da su njegov otac - Matu Bašića iz Broćanca, - fra Rolanda Zlopašu, prof. matema- Marko, stric Nikola i rođak Ferdo imali - Antu Begića iz Pos. Graca, brojnu djecu, koja su vjerski živjela. Očito tike i fizike, - Antu Grubišića iz Pos. Graca, da je to partizanskoj vlasti smetalo, jer tu - fra Zvonku Grubišića, svećenika, - Matu Grubišića iz Pos. Graca i djecu - mladost nisu mogli pridobiti za - fra Rudu Jurića, klerika i sebe, tj. nisu ih mogli odnaroditi od hrvat- - Ivana Grubišića iz Pos. Graca. - fra Komelija Sušca, klerika. skoga nacionalnog bića i od pradjedovske Svi su oni kao civili odvedeni iz svojih vjere. Zato su ih počeli ucjenjivati sa Njih je u bijesu pobio jedan partizan- kuća i na stratištu u Mamićima smaknuti. sumnjičenjem da su povezani s «odmetni- ski razulareni kurir zbog uzmaka partizan- cima», a osobito sa Stankom Sliškovićem, 07. veljače 1945. razularene partizanskih snaga na tomu području. njihovim susjedom, koji je djelovao kao ske bande pobile su i spalile fratre u Fran- 12. veljače 1945. partizani su lišili slo- «križar» i hrvatski domoljub na okolnom jevačkom samostanu na Širokom Brijegu i bode i odveli iz župnog stana iz Izbična u području. Jasno, da tu sumnjičavost OZN- to: Grabovu Dragu zatečene fratre i tu ih po- a nije mogla dokazati, a niti djecu zbog - fra Tadiju Kožula, profesora, bili, i to:

66 - dr. fra Marka Dragičevića, profesora, 11. prosinca 1947. izdajom Pere Čul- Znamo da se za partizanske vladavine - fra Nevinka Majica, svećenika i jka, otkrivenje i uhvaćen Benko Penavić u nije smjelo o žrtvama ni razmišljati, a ka- pojati Jure Vrljića u Bogodolu. Ubivši ga, - fra Bonu Andačića, laika. moli još im podizati spomen obilježja. njegovo su mrtvo tijelo zajedno s tijelom Međutim, ni hrvatska vlast, ni skinuta, ni 21. veljače 1945. partizani su zaklali u Vinka Škrobe izvjesili na mostu rijeke župnom stanu u Kočerinu dvojicu fratara i Listiće u tadašnjoj Listići i tu ga držali 3 ova današnja, nije pokazala sklonost za to to: dana. Obitelj Vrljić: Juru, Franu i Mandu, obilježavanje. Obitelj i žrtava, osim časnih - fra Andriju Topića, svećenika i kod koje je boravio Benko, odveli su pred iznimaka, neodlučne su u tome. Tako se - fra Valentina Zovku, župnika. crkvu u Gorance i tu ih postrijeljali. protekom vremena žrtve pomalo zabo- Partizanski su krvnici taj zločin iz- Siječanj 1947. na planini Čvrsnici ravljaju, a to upravo žele počinitelji vršili na očigled fra Andrijine majke i fra partizani su pobili hrvatske domoljube, i zločina. Valentinove sestre. to: Hrvatski je narod sklon olakom - Božu Mandića, hrv. časnika i za- 18. rujna 1946. partizani su pobili na opraštanju i zaboravljanju nanesenih mu brdu Mosoru, nedaleko od Širokog povjednika hercegovačke gerile, zala, pa, dakako, i zločina, a to nije dobro. Brijega 10 hrvatskih domoljuba i to: - Luku Knezovića iz Mostara, Nanesena zla, osobito zločine, treba pam- - Marijofila Mandića, - Juru Šarića iz Tomislavgrada, titi i prenositi ih mlađim naraštajima kao - Zlatka Ćavara, - Stojana Kožula iz Bijeloga Polja i upozorenje za budnost, da se ne ponove. - Juru Zovka, - Šimuna Ćorića iz Goranaca. Da se ta zla i zločini dobro pamte, treba ih - Božu Hrkaća, Ovdje prekidam dalje nabrajati parti- simbolizirati, a to znači da treba za sve - Jakišu Alpezu, zanske zločine počinjene na široko- briješkom području, unatoč što ih ima još žrtve obilježiti stratišta i grobišta. To treba - Vidaka Prskala, toliko da bi teško mogli stati u više knjiga. činiti što prije. - Veselka Rezića, Nu, dalje nabrajanje ne prekidam kako bih - Ivana Jurčića, da držao manje važnim, nego zbog Jugokomunistički ili velikosrpski režim obespravljivao je i prezirao obitelji - Ivana Kolobarića i sadržaja naslovne tematike ograničene tiskovnim prostorom. Osim toga, daljim žrtava na sve moguće i nemoguće načine. - Ivana Katuni. nabrajanjem počinjenih partizanskih Primjer su za to obitelji žrtava na Kuljića Svi pobijeni zatečeni su na spavanju. zločina i drugih zala na cjelovitom široko- brigu. I danas se teško s osobnim vozilom Najvjerojatnije da su izdajom upali u briješkom području trebalo bi obuhvatiti dolazi do njihovih kuća, koje su udaljene klopku. Na mjestu smaknuća podignut im sve žrtve II. svj. rata, poraća i Domovin- je spomenik do kojeg se dolazi novopro- skog rata, te prikazati sve zločine i njihove od općinskog središta možda 1 km zračne bijenom cestom. Svake se godine 18. ru- počinitelje, a to znači trebalo bi pisati linije. Zapravo, još je uvijek jedina pro- jna obilježava, uz sv. misu, obljetnica te knjige, ili u najmanju ruku žrtvoslov toga metna veza između glavne prometnice Po- tragedije. kraja. Međutim, ne mogu propustiti da se sušje - Široki Brijeg i Kuljića briga makar kratko ne osvrnem na obilježavanje Tijekom 1947. u Izbičnu je, kako zapušteni i razdrti seoski kolovoz kojim se narod u tom kraju govorka, Lovro Ko- stratišta i grobišta na prostoru široko- teško prolazi automobilom bez oštećenja. vačević, ozloglašeni oznaš, strijeljao dvije briješke općine, pa i šire. Osim toga, nije tu jedini problem takvom djevojke pod sumnjom da su imale vezu s Na ovaj osvrt ponukan sam općim «križarima», i to: stanjem na hercegovačkom području, a prilazu, nego pored svega ostalog, još uvijek nemaju telefonski vod. Na žalost, Dragicu Pavković, staru 26 godina i navlastito viđenim stanjem na mjestu njezinu imenjakinju, također Dragicu zločina na Kuljića brigu. Ni danas to strani hrvatska vlast još uvijek tu diskrimina- Pavković, staru 29 godina. Obje su poko- tište nema dostojno spomen obilježje. Is- ciju nije pokušala ispraviti. Inače, Kuljića tina, da su im obitelji žrtava podigle pane na mjestu smaknuća. Danas narod brig nije nekakvo zabačeno mjesto. To je spomenik, ali na mjesnom groblju. Među- hodočasti na njihove grobove. Podatke mi neposredno susjedni i ujedno paralelni tim, taj spomenik na groblju nije isto što i je dao Mladen Pavković, rođeni brat spomen obilježje na stratištu. Stoga, stra- brijeg sa Širokim Brijegom na kojemu je Dragice stare 26 godina, 25. veljače 2000. tište na Kuljića brigu treba dostojno franjevački samostan i zdanja čuvene Tijekom 1947. oznaši su strijeljali, i to obilježiti, pa čak navesti od čijih su hitaca bivše franjevačke gimnazije. Ta oba kako narod kaže, Ante Primorac i Mirko ili noževa žrtve pale. Isto tako potrebno je, Brijega nisu samo poznata po svome kon- Praljak, u Oklaju dvije nevine djevojke i a to je i naša obveza, obilježiti sva stratišta figurativnom položaju i ostalim znameni- to: i grobišta na mjestima palih žrtava, s krat- tostima, nego posebno po natopljenosti Ivu Soldo i Šimu Topić, pod sumnjom kim relevantnim podacima o žrtvi, zločinu da su održavale veze s «križarima». i počinitelju zločina. hrvatskom nevinom krvi. •

67 Uspomene Štefa Dolenca (V.) ZATOČENIK BROJ 2655

lizu 4 mjeseca trajala je ta istraga i Piše: prezime. No prizor, koji je uslijedio ispiranje mozga, a kojim su se sve nedugo potom, ostavio me načas bez daha, metodama i prisilama služili is- Stjepan DOLENEC a i da sam i mogao ili želio nešto progovor- tražitelji, dobro je poznato svima koji je iti, zasigurno ne bih mogao! zadesila sudbina slična mojoj, pa o tome član "organizacije " u zatvor, doznao sam Naime, u tome ogromnom hodniku na- ne želim više pisati. tek kasnije. lazila su se brojna vrata s ogromnim žel- Više-manje većina uznika složit će se Površno pročitavši zapisnik o jeznim zasunima, a na jednima je moj sa mnom, da su se iznuđena priznanja pos- saslušanju, sjećam se da je u jednom vjerni pratitelj izvukao zasun i kroz ot- tizala u većini slučajeva zbog psihičkog pasusu pisalo, da ovim potvrđujem da vorena me vrata gurnuo u prostoriju. Stu- pritiska, prije nego li batinama. Čovjek prema meni nisu bile primijenjene ni- pio sam u tu polumračnu i jako zagušljivu izložen neprekidnom saslušanju noću, a kakve represalije. Uostalom, sve napisano prostoriju i ugledao ljude odjevene u vo- pušten na par minuta da odspava, pa opet sam smatrao nevažnim i čvrsto sam vjero- jničke odore, ošišanih i pognutih glava, podvrgnut neprekidnom saslušanju, zbog vao da će sve to pasti u vodu na sudu, ako koji su stajali u stavu mirno pored žel- iscrpljenosti, počinje govoriti i nesuvisle uopće dođe do njega, a konačno na sudu će jeznih kreveta, s pogledima uprtim u pod. stvari, te je u stanju potpisati bilo što, se valjda pojaviti i neki svjedoci iz Novi- Tek kad su se iza mene zatvorila teška ok- samo da se dočepa kreveta. grada, koji će posvjedočiti o svemu što je ovana vrata, svi ti do kože ošišani, neobri- jani i samrtno blijedi stanari te prostorije, U takvim situacijama čovjek zapadne ta naša organizacija učinila. Još uvijek se upalih očiju, jednostavno rečeno -jezivog ujedno čudno melankolično stanje, da mu nisam mogao pomiriti s činjenicom, da izgleda, uprli su svoje poglede u mene. postaje sasvim svejedno što će se s njim bih nakon tih par godina, za ono što sam Trebalo je malo vremena da se priberem, dogoditi i podmetnuti mu zapisnik o učinio i živio u nadi da će se vratiti "naši", te se spustim drvenim stubama u samu saslušanju potpiše, bez ijedne riječi, nada- bilo tako strašno da budem osuđen. prostoriju, među moje nove nepoznate su- jući se da će konačno to sve završiti. patnike. Jedina misao mi je uvijek ipak bila na Deligradska br. 8, Beograd pameti. Prvo i glavno da nikome nisam Prvo i jedino pitanje je glasilo: "Imaš li cigareta?" ništa nažao učinio, te da ne podlegnem ni- Nu, došao je jednog dana i tome svemu kakvim istražiteljevim smicalicama, pa da kraj. Svi koji smo se nalazili u Kruševcu, "Nemam" ,odgovorio sam i u tom još nekoga ne upletem u tu "famoznu i prebačeni smo u Beograd, u Deligradsku trenu nije nitko od njih više pokazivao ni- jaku organizaciju". Koliko je samo imena 8. Gdje se ona nalazi, ni danas ne znam, jer kakav interes za mene. Nakon toga pristu- mojih pajdašabilo spomenuto, da su usko je nisam imao prilike više vidjeti, ali su mi pio je k meni jedan od njih, predstavivši se bili povezani sa mnom, kao npr. Franjo zato podrumi u njoj ostali u dubokom kao "sobni starešina", te mi pokazao kre- Mihoković, Ivan Geroč, Stjepan Trnski, sjećanju sve do danas. Pred ogromnim vet na kojemu ću spavati. Kreveti su bili Ivan Krznarić, Ivan Jakopović i drugi, a željeznim vratima ovog puta me nisu željezni na kat, a ja sam dobio gornji u ponajviše su inzistirali za Slavka Kum- preuzeli obični vojnici stražari, već sve prvom redu, odmah na ulazu u tu prosto- rića, za kojeg sam uporno tvrdio, da ga ne aktivni stariji vodnici, od kojih je svaki u riju. Usput mi je priopćio "kućni red" i sve poznajem, jer sam ga znao samo iz viđenja ruci držao držak od metle, a o pojasu su im ostalo u vezi ponašanja i življenja u tome i to pod imenom Slavek, a za prezime visjeli "koltovi", kao pravim re- "divnom" prostoru. Kumrić čujem sada prvi put. volverašima na Divljem zapadu. Uguran Između ostalo strogo mi je pri- kroz ta željezna vrata u ogroman dugački Shvativši o čemu se zapravo radi, ni- pomenuo da nema međusobnih razgo- podrumski hodnik, priopćen mi je broj kako nisam htio da ne prođu kao i ja, moji vora, a sve eventualne govorne kontakte 2655, kojim sam se trebao služiti umjesto kolege sa kojima sam se stvarno najviše mogu obavljati šapćući. Na kraju mi je imena i prezimena. Što li je sada to? družio posljednje dvije godine, prije mo- rekao: "Gledaj jednostavno ostale, te se jega odlaska u J.A., a to su bili: Martin Upozoreni smo da nikome ne tako i ti ponašaj!" Kozjak, Antun i Franjo Kolar, Stjepan smijemo reći ime i prezime, već samo taj Nakon doživljenog šoka koji sam pre- Markeš, Stjepan Filipač i Ivan Horvat, sve broj, kojega moramo dobro upamtiti. Dal- brodio, pomalo sam se počeo suočavati s gimnazijalci. Na sva provokativna pitanja jnja naredba je bila, da se prilikom svakog golim činjenicama i tako sam ustvrdio, da o njihovoj pripadnosti tajnoj "organiza- zaustavljanja u hodniku moramo okrenuti nas u toj vlažnoj, mračnoj, zagušljivoj ciji", sve sam uporno nijekao, jer su oni, licem prema zidu i nosom dodirivati zid, te podrumskoj prostoriji ima popriličan broj, kao i drugi, bili lojalni građani i nisu iza- s uzdignutim rukama iznad glave i dlano- jer su se s obje strane nalazili željezni kre- zivali nikakve sumnje. Hvala Bogu, nitko vima se prisloniti na zid. Opet neugodno veti na kat, a u sredini te prostoriji bio je od njih, nije imao nikakvih neugodnosti, iznenađenje!..Znači, više nisam Stjepan nekakav stol i drvene klupe. No, sjedilo se niti je bio uhićen, a tko je sve dospio kao Dolenec, već broj 2655, novo moje ime i na smjenu, jer nije bilo mjesta za sve nas.

68 Zašto je bilo tako mračno, odmah mi je koraka napred, pa natrag i mrmljao: "Daj zidu, i uz guranje moje glave prema zidu, postalo jasno, jer i unatoč žarulji, koja je mi mleka i kruha i ubij me!" moj pratilac je to podkrijepio snažnim danonoćno gorjela, postojao je samo je- Uglavnom svi su ga smatrali ludim i udarcem drvenog štapa po mojoj dan mali prozorčić sa željeznim pustili su ga da na miru se vrti između kre- stražnjici. "prečkama", i to je bio jedini izvor svjet- veta. - "Koji si i zašto si se smijao?", upita losti, a o sunčevim zrakama smo mogli No, drugi se dan zbilo nešto nevjero- me kriještećim glasom. samo sanjati. jatno! Za doručak bi dobili kutlaču crne -"Ja, broj 2655, sasvim sam se slučajno Nakon nekog vremena, tek sam malo vode, zvane kava, a dosta kasnije tri ok- nasmijao kad sam ugledao, da su u moju došao k sebi, začulo se škripanje zasuna na rugla hljebčića i to za sve nas, a bilo nas je porciju upala dva krumpira", odgovorio vratima, a svi u sobi stadoše kao ukopani u dvadesetičetvero, jer je jedan "leb" pripa- sam skrušeno. dao osmorici. stavu "Mirno", pognutih glava, da bi Uslijedio je još jedan udarac po stariji vodnik, valjda dežurni s vrata, uzvi- Veliku nedoumicu u kojoj sam bio, stražnjici, ovaj puta još jači, i pitanje: "Da knuo: "2655!" vrlo brzo je razriješio "sobni starešina." li sam te tukao?" "Kako da niste" - odgo- Ja jadan, ne shvaćajajući u prvi mah da Svaka skupina od nas osmero, podijelila vorih ja. On ponovi istu radnju s drvenom sam to ja, jer postao sam broj, tek sam se se u grupu po četiri, a "sobni starešina" je palicom i uslijedi isto pitanje. već od ranije naoštrenom (i to na beton- na drugi poziv odazvao i pristupio Brzo mi je sinulo u glavi, da pro- skom okviru maloga prozora) drškom ponizno ispred stepenica kod dežurnoga, a mijenim svoj iskaz i odgovorim "Ne". I gle jedne žlice razrezao taj "leb" napola. Us- on mi je tutnuo na brzinu neku otrcanu vo- čuda, on prekine pitanjima i milovanjima, jničku porciju s aluminijskom žlicom u lijedila je ponovna podjela po dvoje i onda ista procedura, da bi na koncu ostala samo te zadovoljan i mirne savjesti slavodobitno ruku, dodavši mi još i neku krpu koja je me ugura natrag u tu ogavnu smrdljivu trebala biti ručnik. dvojica kojima je konačno "sobni", ra- spolovio tu preostalu četvrtinu, s time da prostoriju, a u kojoj me čekao moj ručak. je jedan dobio i mrvice, dočim bi drugoga "Zapadnjak" dana na mrvice imao pravo onaj drugi. Iživljavanja nad informbirovcima Za opisati sve dogođaje vezane za Znači, trebalo je dobro ocijeniti, je li jedan komad veći ili manji, ali oni koji su Vrlo često su se čule zapovijedi "Zapad život u ovoj jazbini, trebalo bi puno pros- desno- Istok lijevo!" i svi smo već bili po- tora, no ja želim spomenuti samo neke. Is- birali danas, sutra to nisu mogli, jer su birali drugi. Tako smo na neki način izbjegli malo oguglali na to, a meni i onome traga je u Kruševcu završila i sada sam teške prepirke koje su se mogle dogoditi s Slovencu to nije zadavalo posebnih briga, valjda ovdje da dobijem optužnicu, pa da raspodjelom. jer smo imali i previše mjesta pod kre- se valjda nađem i na sudu.Usprkos stro- vetima. Onima lijevima, informbirovcima, Sada tek nastaju muke, jer kako se gom upozorenju da se ne družim s nikim, to je zadavalo grdne nevolje, jer ih je bilo suzdržati i ne pojesti taj komadić kruha ipak mi je jedan dobro uhranjen u odnosu dosta. Među njima je bilo ponajviše ofi- prije nego što stigne kazan s "napojem", na druge pristupio. Predstavio se Slavon- cira, a najveći čin je imao jedan pukovnik. jer ono što smo dobivali, teško bi se moglo cem, majorom po činu, ali da pojma nema Ostali su bili uglavnom kapetani i kapetani nazvati hranom. Rijetki su bili toliko jaki zašto se nalazi ovdje. Ja sam mu rekao da prve klase, a velika većina bili su da bi uspjeli sačuvati taj komadić "panje" sam iz Podravine, te ponešto o istrazi, ali Crnogorci. (takav je bio uvriježen naziv za kruh), pa sam izbjegavao detaljnije izlaganje o sebi da bi ga onda pojeli odnosno smrvili u do- Oni su bili i najveća meta "dežurnih", i svojoj nevolji. biveni "napoj". Od čega se je sastojao na- jer su samo njih birali za ribanje i pranje - Dakle, ti si ZAPADNJAK, kao i ovaj poj mogli su tek pojedinci ustanoviti, ko- onoga trulog drvenog poda i pronalazili im jedini vojnik Slovenac koji se nalazi jima je u porciju upao koji krumpir, zrno bilo kakve pogreške. Kažnjavali su ih da ovdje! graha ili nešto slično. noću samo u donjem rublju spavaju na ne- Što mu to znači "zapadnjak" intere- Ja sam bio jedan od tih sretnika, kad tom dobro namočenom, opranom podu. siralo me je, a on mi objasni: Ukoliko sam ugledao kako iz kutljače u moju por- Normalno o spavanju nije bilo ni govora, a padne komanda od bilo kojeg stražara ciju padaju dva, nešto veća krumpira. Jed- kroz "špijunku" na vratima su dežurni vo- "ZAPAD desno" - "ISTOK lijevo", svi nostavno nisam mogao ostati ravnodušan i dili brigu, je li sve u redu. koji smo u toj tzv. sobi moramo se uvući na mom se licu pojavio, vjerojatno prvi Premda i sam jadan i bijedan i ne baš ispod kreveta i to tzv. informbirovci pod puta nakon uhićenja, zadovoljni smiješak, sklon veseliti se tuđim nevoljama, ipak krevete na lijevoj, a "zapadnjaci", osumn- koji nije promaknuo oku vječno budnom sam se u jednu ruku osjećao nekako pov- jičeni za tobožnju neprijateljsku proza- dežurnom. laštenim kao "zapadnjak", jer na koncu, padnjačku politiku, na desnoj strani. - "Izlazi!", drekne na mene dežurni ovi dežurni stariji vodnici, kao naši stražari Nisam siguran, ali mislim da je bilo stariji vodnik, a ja jadan ostavim porciju i iskazivali su svoj bijes nad "svojima", šest duplih kreveta s jedne i šest s druge stanem odmah iza vrata, licem okrenut informbirovcima-oficirima, a manje nad strane sobe. Ovaj drugi "zapadnjak" je bio prema zidu, točno onako kako nam je bilo nama tobožnjim zapadnjacima. Ruku na jedan običan vojnik, Slovenac, koji je priopćeno kod dolaska u ovu jazbinu. srce ipak su se oni zajedno borili za Titovu cijeli dan hodao između dva kreveta , tri Nažalost nisam bio dobro priljubio lice k komunističku Jugoslaviju.

69 Naši "dobri" domaćini vodili su veliku Nastao je pakao, opća zbrka, vika, ih nikad u životu nisam ni susreo, a još brigu o svemu, pa tako i o našem psovanje, a u tome općem metežu i prašini manje s njima surađivao, kao npr. sa Stje- svakodnevnom mučnom, vrlo dosadnom i od koje smo jedva nazirali jedan drugoga, panom Šandorom i Milkom Balaš. jednoličnom životu, pa su izmišljali sve otvorila su se vrata i čula se naredba: "Niti Božidara Vrtipraha sam poznavao iz moguće načine da nam donekle malo jedne reci da čujem više!" No u tom kaosu viđenja, jer je putovao također vlakom u skrate muke i da nam prirede razne za njih našao se ipak jedan sabran čovjek. Možda gimnaziju u Koprivnici. Boltu Dugu sam valjda već uobičajene vrlo zgodne "dogo- je imao već takvo iskustvo, a to je bio poznavao, ali on je bio stariji od mene i dovštine". sobni starješina, koji je rekao: "Ljudi, igrao je nogomet u ŠD Drava sa mnom, ali je ovo bio drugi Bolto Duga, mlađi od Svakodnevno smo na komandu pamet u glavu! Uzmite slamaricu do koje mene, s kojim se nisam družio. Stjepana "Izlazi!" vrlo žurno i hitro žurili u jedan prve dođete, napunite je što prije slamom, Igreca sam slabo poznavao, premda je bio prostor zvani WC, u kojemu se nalazilo a poslije ćemo srediti sve ostalo!" Savjet neko vrijeme nadničar kod mojih susjeda nekoliko čučavaca i jedan "valov" (lije pomogao i unatoč velikoj prašini, za Kraljić. Ivana Radotića (Mikulaša) sam meno korito), iznad kojega je bilo neko- vrlo kratko vrijeme kreveti su bili opet znao iz viđenja, kao i Slavka Kumrića i liko slavina za vodu, a gdje smo se na sređeni, našle su se porcije žlice i ručnici, Ivana Furdeka. Poznavao sam dobro Stje- brzinu malo umili, obavili malu nuždu, a te je sobni starješina, lupajući na vrata, za- pana Seličanca, Ivana Ljubica, Ignaca za veliku je bio vrlo mali broj onih kojima molio za metlu, krpu i kantu s vodom. Grahovca, Đuru Petrasa i Anđelku Ra- je bila potrebna. Zahvaljujući dežurnima u sobi toga dana, naša soba je bila kao da nikakovog pre- nilović, koja je poslije rata došla s majkom Došao je dan, kad nas je u neuobiča- tresa nije bilo. i sestrama živjeti u Novigrad. Najbolje od jeno vrijeme iznenadila komanda: svih sam poznavao Stjepana Šarampovca "Izlazi!", a još veće je iznenađenje bilo, i to još od predškolskih dana, jer smo bili kad smo u hodniku ugledali veći broj Zlokobna optužnica susjedi. stražara, starijih vodnika, koji su imali (nastavit će se) • svezane marame preko lica (poput Jednog od idućih dana bio sam pozvan pljačkaša s Divljeg zapada), koji su nas na hodnik, gdje mi je dežurni uručio natjerali u WC, ali ovoga puta s napome- optužnicu, upozorivši me, da je nikome u nom da po grupama kleknemo oko "čuča- sobi ne pokazujem. Uvukao sam se u je- vaca" i glavu spustimo čim niže na otvor. dan kut između kreveta i ugledao na tan- PJESMA IZ kom papiru, latinicom napisanih osam Zbog smrada svi smo više manje glave stranica optužnice, upućene Vojnom Sudu LEPOGLAVSKOG držali malo podalje od samoga otvora, ali Beograd, a od strane Vojne pošte br.9988- za taj neposluh smo primili lijepe batine ZATVORA 1946/47. 13 VTK br.69/51 dne 06.04.1951. Beo- drvenim štapovima po našim, jadnim, grad, s potpisom majora Ilije Đekića. žgoljavim i istrčenim stražnjicama. Da bi Goji majka sina iz malena nam ublažili boli, natjerali su skupinu od Prvi na listi je bio Stjepan Šaram- nas šestero, ispod ispusta valova da sjed- povec.Sav jako uzbuđen dalje sam čitao Lepoglava kuća je golema nemo na beton. Velikodušno su pustili kako slijedi: Ivan Ljubić, Ignac Grahovac, golema je na četiri kata vodu iz slavina da teče i tako nam još više Stjepan Dolenec, Božidar Vrtiprah, Đuro rashladi naše stražnjice. Kakva susretl- Petras, Stjepan Šandor, Ivan Furdek, u njoj nema ni sunca ni zraka. jivost!?! Kad su sa svima obavili to Anđelka Ranilović, Milka Balaš, Ivan Ra- hlađenje, uslijedio je nalog: "Trkom u dotić, Bolto Duga, Slavko Kumrić, Stje- sobu!" pan Igrec i Stjepan Seličanec. Čitajući Sve sam majko ja trikove prošo dalje, vidim da smo svi optuženi: "što su Na samom ulasku u sobu postalo nam Ne bih se izbaviti mogo oformili u Novigradu Podravskom ile- je jasno zašto su naši vrli stražari imali galnu, ustašku organizaciju, u vremenu od ali majko sve je zabadava svezane marame ispod očiju. Pri ulasku u novembra 1946. Do novembra 1950.go- našu nastambu, od prašine se nije ništa na vratima čelična je brava. dine, radili na okupljanju neprijateljski ra- vidjelo, pa su mnogi popadali preko stuba, spoloženih elemenata, širili neprijateljsku a nakon što je i posljednji zatvorenik upao propagandu, prikupljali i rasturali nepri- u sobu, oglasio se jedan od dežurnih: "U Prodaj majko do zrna pšenice jateljski propagandni materijal, pisali po roku od jednog časa (sata) sobu dovedite u izbavi me iz ove tamnice zidovima kuća neprijateljske parole, ki- prvobitno stanje!" Što su nam u međuvre- dali izborne plakate i sakupljali oružje, a prodaj majko sve do zrna grožđa menu napravili? Istresli su svu slamu, ovo sve u cilju nasilnog obaranja, posto- bolje reći pljevu iz slamarica, jer su vršili izbavi me iz ovog gvožđa. jećeg državnog i društvenog uređenja u detaljan pretres. Što sad? Ugrabiti čim Federativnoj Narodnoj Republici Jugo- prije neku slamaricu, čehe (deku), plahtu, slaviji." jastučnicu i ručnik, pa pokušati čim više VINKO BORČIĆ, slame staviti u slamaricu? Za porciju i Ostao sam šokiran i začuđen, jer neko- pok Ante, Komiža žlicu, će biti vremena i kasnije. licinu od navedenih nisam poznavao. Čak OBEĆANJA

ila je kasna jesen, leta 1944. Po Piše: na vulico, jeden je od ni zastal, poveril se našem dvoru kričal je partizan: domaćice: - Drugarice, danas u podne i u Stavko ČAMBA - Nevesta, najte zabiti. Ja sem Ščuka z večer, pet momaka na prehranu. Može? Ferdinanta. Snočka smo čuli da pemo ovo - Gospon, povečte mi. A kaj im bodem - Pa, oni, znaš, ona banda! Oni, ustaše, noć Koprivnico oslobađat. Tam je, med kuvala? Krumpera i žgance! Nikaj drugo Švabe, domobrani, popovi. A možda ustašami moj rođeni brat Franjo. I dva imadeš i ti, kojeg, takovog? Gdje tije sin? ni nemam, verujte mi. Jedva kaj prehra- naša suseda. Ako rata preživem, bom se nim i svojo družino - branila se domaćica. - Ja imam dve kćerke. Još so dekle! zavrnol k vam, kaj bomo vidli kak bode. - Drugarice, upamti! Ja nisam gospon, - Pokaži je, pokaži, drugarice. Mi smo Jel onak, kak nam komesari pripovedajo, momci, budemo ti zetovi - kričali so parti- ili kak ste vi rekli, nevesta. Zbogom... ja sam drug! Kuhaj šta imaš! Borci se mo- zani, dok je domaćica čistila stol, a onda raju prehraniti. Mi smo vaši osloboditelji. Otišel je. 1 nigdar se posle vrnol neje! im reče: Razumješ? - Dečki, dok rat stane, ako bote živi, Osloboditeli, kakovi, od čega, pokom, onda se bote ženili. Čuvajte si glave, ču- zakaj? - pita se domaćica... vajte. Kaj vam vredi pobeda, neznam kaj, Portret moje bake Prek zdenca oglasil se je stari sused: ako vas ne bo sončece grelo. (babi Joki) - Ste ga čuli, suseda, kaj brbra? I pri nas - Grelo, ne grelo, drugarice, upamti, to Mario B1LIĆ je rekel, da so oni, naši, osloboditeli. A ne ti obečajemo. Mi ćemo pobjediti. I biti će ruke moje bake zna, bedačec, da je samo Jezuš bil lučki onako, kako nam reče naš drug komesar: u molitvu ružarija osloboditel. Neli, te se ne moli duvu, te «Pravda, pravda će biti jednaka za sve. spletene nejde kmeše... Živjet ćemo u blagostanju, jednako, pošteno. Kao u Rusiji. Razumješ? Čez te žmeke misli, domaćica je vu Posle maloga zatišja, čez nijove glave loncu skuvala vrpo krumpera, napravila za spomen mrtvima prejađala je misel - kaj vam vredi pobeda, prežgano juvo, čekala «goste». i živima: ako vas ne bo sončece grelo... A onda, pak, - Zdravo, drugarice - čuli se muški nadoveže domaćica: pozdravi, dok je s cirkvenoga turna da dida obasja - E, deca draga, najte šakaj veruvati. zvonelo polne. Nemremo biti nikak, si jednaki. Oni rajsko veselje Posedali drugovi okolu stola. Do- školani gosponi, i oni, ne školani bogčeci. da kiša padne maćica dene jelo na stol, zažele im dober Oni nevalanci, i oni, vrli težaki. Oni bo- uvrime gati, i oni, bogci. Nikak! Dok rat stane, vas tek. Tanjeri se punili, spražnivali, jelo na- i dica kruva dražilo žeđ. I već so se čule prve pofale, male, ne bodo ni gledeli. Ni pitali za vas! da ne budu kak je domaćica skuvala ftečno jelo. I već Sečam se, naš so pokonji japica, pri- povedali, o cajtu, prvoga sveckoga rata, željna so se rasprele menbe: Hrvati so kričali: «Srbija za ruček»! Tak je - Kaj, vi ste dečki, naši domaći? - pita i bilo. Srbijo so Hrvati spokorili, pregazili, da se smire vire domaćica. - Ako jeste, onda si barem z a dok je rat stal, Srbi so nam bili gospodari, glave zemite, dok jeste, kape dole. A bilo jer, veliki so nam gaće krojili. Pazite deca i narodi bi lepo da se i prekrižite! da pak tak ne bo! - E, drugarice, kazat ću ti; sve, samo to - Ne, ne, nikako drugarice, ne! Obeča- da žito rodi ne! Mi kape uzimamo iz glave samo kada jemo ti! Crvena je zvijezda zasjala i ona će gospodariti cjelim svijetom! idemo spavati. Takav je naš partizanski ruke moje bake zakon! - I još bi vam nekaj, štela povedati, spletene u pleter - Razmem vas, razmem - potolnadi reče domaćica: - Najte, najte cilati vu hrvatski žena z noviem pitanjem: - Dečki, recite, boju, na brata, čoveka svojega. On ti neje jel to istina da vi popevate: «Nosim kapo nikaj kriv. Sakomu je negvo živlenje na tri roga, ja se borim protiv Boga»! drago. To sam rekla, neki den i ustašom, noć u zvijezdama dok so bili tu. Seljak vas se hrani i razme. - Ne, drugarice, ne! Mi se ne borimo Vi ste naša deca, rat vas je posvadil. On protiv Boga, nego protiv klera i fašizma. vas bode i pomiril. baka moja suzama Razumješ? umiva anđela Vu nijovemi glavami, pak se je nekaj - A, ha! Razmem, razmem. A koji so to okretalo, menjalo. Zdigli so se zadovolno, fašisti? siti. K večere ji neje bilo. Dok so koračali PREDVOJNIČKA VEŽBA ŠIFRA 6305.

Titova vlast 1945. leta, igrala je mam na karto mladeži. Stvarale so se Kesna listopadska jesen, leta 1950. obelela se omladinske organizacije kojem je bil zadatek odvrnoti omladino od mrazom. Požotele šume i polja. Vrazil je mraz i grunta i roditelski, cirkveni nadzorov. Moj japa, priprosti seljak, pun naša mlada srca koja putujo nekam, nekam, daleko svoje seljačke prirodne filozofije, vu tančine je ocenil Titov režim. Zato vu soldačijo. Bol za slobodom, domom, se se to je znal ponavlati: «Šumska partizanska vlast nemre biti pametna vlast!» gliboko grunda vu našaj mladaj dušaj, koje pate za Ili, «Jaj si ga narodu dok bedakiy države primo vlast!» Te negove reci «fčera» a strepe za «zutra». bile so mi, onda, bezvredne... Dočekali so nas vu Bjelovaru vojnički pratioci, pod šifrenemi oznakami. Dobil sem trdo hrano za 1948. leta, mi mladi osemnajst godišni dečki, bili smo saki tjeden tri dneva. I kam mi idemo, druže vodniče, pitam dvapot pozvani po predvojničko vežbo. Cil te vežbe bil je najviše da se sprovodnika od svoje pozivne šifre? Srdito me je omladina preodgoji po komunističke mustie. I tak, jednoga dneva, nas pogledal i rekel: «To je druže vojna tajna!» nekuliko stotin, od predvojničke vežbe, pokupe nas drugovi, naterajo vu Dogački vlak, maršeči rasprti vagoni, stišneno maršeče vagone vlaka i voze nas «dobrovolno» vu Bosno na izgradno sedimo na svojaj drevenaj kuferaj, vozimo se, dro- pruge Samac-Sarajevo... camo. Nekoji dečki još pijano popevajo, nekoji Početak meseca srpnja. Pšenice so vu polju zrele, treba kruva pobrati. dremlo. Vozimo se kak stoka na pijac. Kriči nam Roditelji nas čekajo, trebajo, aii, treba se vu Bosne napraviti štreka. Več z naš pratioc: «Drugovi, malo nuždo vršite kroz ot- vlaka, prema Bjelovaru nekoji so dečki vuspeli pobjeći doma, a mi vorena vrata vagona, a veliko će te kada se zaustavi plašlivci ostali smo čekati sudbino. voz.» I tak, posle nočne vozne zastali smo vu Beo- Drugovi nas zvrstajo vu brigade, pomešali nas sakakvemi stranskemi gradu, a pratioc nam krikne: «Izlazi bre na veliku pajdaši i pajdašicami, jer, vele nam, moramo se družili med sebom, jer si nuždu. Voz stoji pola sata!» smo mi «brača Jugosloveni.» Noči zdene, krčimo se. Prestale so pripovetke, I tam, na široke poljane, drži nam govor, komesar Bjelovarskog ok- smeji i pesme. Niš, Niš, Niš, čuje se glas ruga, drug Savo, s pofaiom: «Kako je lepo, časno od vas, drugovi om- železničara. I pak nam krikne vodnik: «Vrši nuždu ladinci i omladinke, da ste se dobrovolno odazvali na izgradno pruge za i natoči vode!» našu Jugoslaviju i druga Tita.» I dok nas je parnača drugo noč i den stenjala i Na to, nešče je kriknol: «Živio drug Tito, živelo bractvo i jedinstvo vlekla, zastali smo vu Skoplju. A onda, naš zađni jugoslavenskih naroda», ali, masa je potuleno čkomela. vagon zastal je z nami vu Štipu, a vodnik nam kri- I dok se je drug Savo z mitinguval, pridigal si mustače spod koji so kne: «Uzmi sobom kofere, izlazi bre na polje u stroj!» mu vu rečniku zijađale kletve i proste reči, dobil je od jednog Nas dvadeset i sedam, natovari smo kufere na vroče pitanje, koj mu je rekel: samare od mula i magarcov koji so je nosili pred Druže komandante, vi ste kazali malo prije, da smo se mi odazvali nami. Drumom mašeramo četiri kilometra prema dobrovoljno na prugu, a to nije istina. Nas su prisilili da idemo. Molim, gradu Štipu. kako to? «I eno, tamo se vidi grad Štip - odkriva nam Iz svega glasa žvenela je podrška, - tako je, idemo natrag doma... «tajno» vodnik pratioc. - Nalazimo se na mostu Drug Savo se napravil lud, kagda neje dobro pitanje razmel, pa mu se reke Bregalnice koja teče u Vardar. Štip je grad od je pitanje ponovilo. Videl je Savo da je opal vu obrano grozdje, pa je 10.000 stanovnika. Imade tvornicu predione pa- počel zbrda, z dola, se nekak na baze razumevanja, reči, svesti, potrebe, muka. Pijačni je to gradić poznat po prodaji lijepih drugarstva, da nam se to vreme, dva mjeseca, bude računalo vu služenju djevojaka. Tamo na bregu vidi se po legendi kula vojnog roka, i kaj se ne. Ali raja je postala nezadovolna z odgovorom ko- Kraljevića Marka. A evo nas - reče on - u našoj ka- madanta Save, koj je vu te zbrke rekel: - Na prugu se ide dobrovoljno, a sarni sa konjušnicama. Upamtite, naziv kasarne je koji neće, neka ide kući... šifra 6 3 0 5 - Š t i p. Jedva dočekali, nišče neje slušal kaj je dalje rekel, više od pol om- Vu otom cajtu, kada smo istovarili kufere, ma- ladincov napustili smo zbor, druga Savu, vrnoli se prvem vlakom doma. garci so počeli rikati, kagda so javlali naš dolazek. Slavko Čamba Slavko ČAMBA • Ivan Mužić: «Maček i Luburić», Matica hrvatska Split, Split, 1999.

njiga dr. Ivana Mužića, našega Piše: ovskoga emigrantskog tiska predvođenog poznatog povjesnika, pod naslo- Ivanom Pernarom, Luburić tvrdi da su ga vom Maček i Luburić — Maček Mario BILIĆ izolirali kako ne bi bio pao u partizanske u Luburićevu zatočeništvu podijeljena ruke ili da ga se ne dočepa njemačka je na četiri poglavlja: Državotvornost di- obavještajna služba niječući bilo kakav državotvorne misli od dolaska Hrvata na narskih Hrvata, oblik duševne ili tjelesne torture ili bilo čiji je auktor sam ove prostore, pa do najsuvremenijih kakav drugi oblik mučenja, čemu u prilog Mužić; Opet zatvor, Mačekovi prisjećaji događanja. Naime, i srednjovjekovna na boravak u Jasenovcu, kućni pritvor u hrvatska država, pojava hajdučije kao ob- u svojim prisjećanjima na uzničke dane Luburićevu stanu u Zagrebu i na imanju u lika otpora protu zavojevaču sve do piše i sam Maček. Kupincu; Prigodom smrti Vladka kristalizacije ideje o suvremenoj hrvatskoj državiuXIX. stoljećukojujenanoge postavio Otac domovine dr. Ante Starče- vić, pa do pojave ustaškog pokreta pred- vođenog poglavnikom dr. Antom Pave- lićem, sve do stvaranja suvremene hrvatske države pod vodstvom dr. Franje Tuđmana, Ivan Mužić podvlači jasnu crtu koju je posvjedočila naša svekolika povijest: hrvatsku državotvornu ideju i njezinu operativnu provedbu osmišljavali su i u djelo provodili mahom dinarski Hrvati. I iz Mačekovih prisjećaj a o izolaciji i iz prigodnog Luburićeva slova o Mačeku, kao i iz Singerova izvještaja o vremenu provedenom s Mačekom u Jasenovcu, razvidno je kako je postupak ustaša prema Mačeku bio čovječan, a sam Maček navodi da glede postupaka prema njemu nije Sadržaj knjige Maček u Luburićevu imao pritužbi. zatočeništvu Kada govori o razlozima Mačekove Ovaj ljudski trokut: Maček - Luburić Naslovna stranica nove Mužićeve knjige internacije, nasuprot pisanju HSS- - Singer tvori svojevrsni martirij umočen u krv vlastita fanatizma i zabluda, usprkos Mačeka, iz pera Vjekoslava Luburića s međusobnoj političkoj i ljudskoj snošl- prigodnim opservacijama na politički i ljudski lik Vladka Mačeka, te O dru jivosti i toleranciji glede ideoloških Vladku Mačeku - izvještaj zatočenog us- suprotnosti. taškog prvaka Vlade Singera o Vladku Maček umire u emigraciji, tavoreći u Mačeku u vrijeme njegova zatočeništva u bari svoga nikad ugašenog jugoslaven- logoru Jasenovac. Ovome treba pridodati stva, Luburića u Španjolskoj sustiže duga i završno poglavlje pod naslovom Život i Udbina ruka, dok Singera u Staroj Gra- rad Vjekoslava Luburića, koje je napi- diški kolju njegovi vlastiti suborci. sao Luburićev intimus, ustaški pukovnik Stjepan Crnički. Sam Bog zna gori li Luburić u paklu za Kako bi nam što zornije pojasnio od- Hrvatsku, kako je sam o svojoj sudbini nos ustaškog pokreta prema osobi dra proricao u jednom razgovoru s Mačekom, Vladka Mačeka, utjelovljenog u osobi dra nu, jedno je sigurno: Ivan Mužić nam je Ante Pavelića kao naredbodavca i Vjeko- ovom knjigom potvrdio upravo Lub- slava Luburića kao izvršitelja poglavnik- urićevu tezu, koju je u djelo proveo dr ova naloga o Mačekovoj izolaciji, Ivan Franjo Tuđman, kako samo pomireno nas Mužić u poglavlju pod naslovom hrvatstvo ima budućnost ako smogne Državotvornost dinarskih Hrvata pro- snage oduprijeti se pogreškama iz vodi kroz Scile i Haridbe hrvatske Dr. Vladko Maček prošlosti.

73 IMOĆANI U TEMELJIMA HRVATSKE DRŽAVE (Turić, Gordana. U temelju kamen Piše: su svrstane abecednim redom a unu- : Spomenica žrtvama idealu Hrvat- Mr.Zorka ZANE tar svake župe stradale osobe s osob- ske države ; Imotska krajina ; (I. nim podacima. Drugi svjetski rat i poraće od 1945.do pale za sebe, nego za nas. Zato ih ne Primjerice, počinje se župom Svih 1990. str 704): (II. Domovinski rat od zaboravimo! Svetih Aržano, gdje je prikazano 128 1990.-1995. str.688.).-Zagreb; Zak- osoba, zatim župa Biorine-48 osoba, lada HZK, 2000.) župa Cista Provo - 50 osoba, Cista Vjerodostojni dokumenti sačin- Velika - 155 osoba, pa dalje Imotski - javaju povijest. Rad na obradi takvih 173 osobe, do zadnje Župe sa 113 stradalih osoba. Ukupno 3670 žrtava. dokumenata istraživački je, morao bi Valja napomenuti da su uz osobne pobiti znanstvenostručan, savjestan, datke o žrtvi navedeni i uzroci stra- točan i odgovoran. Popisi ubijenih, danja, primjerice "nestao", "ubijen umrlih i nestalih osoba dragocjeni su od partizana", "poginuo u oružanom prilog takvoj dokumentaciji. sukobu", "nestao pod nepoznatim ok- Pred nama su dvije opsežne i bo- olnostima". gato uređene knjige Gordane Turić, s Mislim da nije trebalo ubrojiti i ukupno 1592 stranice, o stradanjima i žrtve koje su stradale nesretnim žrtvama Imotske krajine. Za uvod je slučajem (prigodom bombardiranja u najbolje citirati njezine snažne po- Miinchenu, prometnoj nesreći i si.), ruke i riječi: "Ova knjiga ne govori o jer se u ovim slučajevima gubi na duhovnim, osjećajnim ni razumskim preciznosti cjelokupnog pregleda. visovima Imotske krajine. Ona govori Iza opisa stradalih osoba izrađeno o njezinim žrtvama, o najtragičnijim Popis žrtava rata iz župe Sv. Franje - je 19 tablica: struktura žrtava po pri- slučajima o pogibijama tisuća Imotski padnosti oružanim snagama, prema Imoćana u pola stoljeća. Govori o U prvoj je knjizi autorica prikazala nacionalnoj pripadnosti, vjeroispo- onom najuzvišenijemu i najo- povijest Drugoga svjetskog rata. vijedi, bračnom stanju i spolu, starosti pasnijem, o žrtvovanju života za Do- Obradila je uzroke, nastanak i dje- žrtava u vrijeme stradavanja, prema movinu I dalje ! "Sav je imotski lovanje NDH, kao i svjetske političke počiniteljima odgovornima za smrt život u ovoj knjizi, iako ona govori žrtve, prema načinu stradavanja i dr. čimbenike uoči i za vrijeme Drugoga samo o ratnim žrtvama. O našim Ukupno 19 tablica vrlo pomno i detal- svjetskog rata, kao i poslije rata, tj. u braniteljima i junacima, o civilnim jno izrađenih. poraću. Objasnila je sa svog aspekta žrtvama. "narodni ustanak" u Dalmaciji pose- Na kraju knjige je prilog Stjepana U ovoj su knjizi svi dosezi. Žene, bice u Imotskoj krajini., opisujući Šterca "Demografski okvir prom- djeca, starci i mladići, odrasli krvava zbivanja i navodeći doku- jena", a završava se cjelokupnim abe- muževi. I crkve i svećenici, škole i mentaciju. Slijedi popis žrtava cednim kazalom žrtava. spomenici. Tu su i Imoćani iz cijele Drugoga svjetskog rata i poraća po Druga knjiga obuhvaća razdoblje Hrvatske i cijelog svijeta. Tu je imot- župama. Svaka je župa precizno pri- od 1990. do 1995., Domovinski rat i ska prošlost, sadašnjost i kazana s opisom, uz izvorno ime, nas- žrtve Domovinskog rata iz Imotske budućnost. " Naše žrtve nisu tanka, smještaja i broja žrtava. Župe krajine. U uvodu o Domovinskom

74 bojovnika koji su položili živote bra- neći domovinu. I ovdje su tablice po mjestu rođenja, datumu, obiteljskom statusu. Knjiga završava cjelokupnim abecednim popisom svih stradalih, 203 žrtve Imotske krajine u Domovinskom ratu. •

Modro jezero na rubu Imotskoga

ratu autorica piše "Razaranja i palež pjevati u sretnijim naraštajima roda hrvatskih mjesta; okrutan zločin nad hrvatskoga... civilnim pukom; ekocid i kulturocid U pisanju o našim vitezovima od- nad Hrvatskom Domovinom i na lučih se za dokument, za autentičnost. kraju žrtva probranih pupoljaka roda Za činjenice im iz života i za ono što našega, koji tjelesima svojim zausta- potvrđeno, drugi rekoše ili napisaše o više moćan ratni stroj, a poslije maes- njima ili njima. U trenutku oproštaja tralnim pobjedama vratiše ponos u trenutku rastanka. U iskrenoj boli obeščašćenoj i poniženoj svojoj zem- zapljusnuti ponosom, s osjećajem lji; ono je što osta trajnom memori- nade, solidarnosti i zajedništva. Bijah jom u Uskrs Hrvatske. u tome svjesna moguće patetike. Ali ne bijahu to uobičajeni pogrebi! ...Bi- jahu to susreti misli i o kršćanskim i nacionalnim vrijednostima . . . . I poticaj -poticaj da svojim ponašan- jem budemo dostojni njihove žrtve.

U ovu knjigu uneseni su svi rođeni u Imotskoj krajini i podrijetlom iz Imotske krajine. Započinje s Josipom Crveno jezero kod Imotskog, snimano iz zraka Jovićem, hrvatskim braniteljem- bojnikom HV, pa dalje kronološkim Stoga: Vukovar i Dubrovnik; redom po datumu pogibije. Nizaju se Petrinja i Sisak; Zadar i Šibenik; Al- imena stradalih branitelja - viteza jmaš, hora i Ćelije; Škabrnja iKijevo, hrvatske države. Ipak su nepotrebno ali i Maslenica, Livno, Bljesak i navedene osobe, koje su stradale u Oluja, kao i Ljeto 95. i "Maestral"... prometnoj nesereći, pa ma kakve ok- jesu ono o čemu će se učiti, pisati i olnosti bile, jer je ovdje dovoljan broj

75 vaki stari robijaš iz zloglasnih Tito- vih kazamata, sigurno je negdje sreo DVIJE VRIJEDNE KNJIGE visokoga plavog mladića, ANTU PRLIĆA, iz Sovića kod Imotskog, koji je u O KOMUNISTIČKOM TERORU smrtonosnim gulazima zavnohovske Hrvat- ske proveo najljepši dio svoje žrtvonosne U HRVATSKOJ mladosti. Ante se već kao gimnazijalac u ratu ukl- jučio u redove hrvatske vojske i nikada više U većini zemalja izišlih iz komunizma moguće u svome teškom životu nije napustio tu vo- je sustavno i znanstveno proučavati posljedice jničku i hrvatsku obvezu već je u svomu vo- komunističke strahovlade, uključujući i podatke o jničkom zavjetu iz rane mladosti ostao vjeran do svojih zadnjih trenutaka. izvršiteljima nasilja i suradnicima represivnih organa. Njemačko, tzv. Gauckovo povjerenstvo u Susreli smo se kao golobradi dječaci u tragičnoj koloni hrvatskoga križnog puta, i cijelosti je otvoreno javnosti, te na taj način održava odmah smo oćutjeli da nam korijenje pot- svijest o opsegu i razmjerima terora, ujedno ut- ječe iz istoga žilavog kamenjarskog panja ječući na politički život. I druge države imaju slična koje se ne suši ni onda kada mu prestanu go- tijela. Slovenci su još 1996. objavili knjigu Iz ar- goljati i svi životni sokovi. Znali smo da hivov slovenske politične policije. Na skoro pet ćemo do smrti ostati suputnici i daje to naše stotina stranica ta knjiga otkriva ustroj i glavne ak- sudbonosno predodređenje - naša neizvjesna budućnost. tere zločinačkog sustava koji je vladao Slovenijom. U kobnoj koloni, jedan drugoga smo po- U Hrvatskoj se o tome uglavnom šutjelo, pa se i magali gdje god smo mogli, tj. kod moje danas šuti. Vrijedan izuzetak čine dvije dragocjene iznemoglosti, Ante, me je, zadnjom sna- zbirke dokumenata, objavljene ovog proljeća. Obje gom, za sobom vukao; a onda opet, kod nje- su objavljene u nakladi prozorskog Bonitasa i split- govih slabih trenutaka, ja sam vukao njega, skog Lausa, a uredio ih je dr. Robert Tafra. Pothvat je to koji zaslužuje svaku poh- jer smo znali ako netko padne i nemoćan iz- valu, a same će se knjige nesumnjivo naći na počasnim mjestima knjižnica koje drže van redova ostane, da je onaj i svaki drugi marš za njega zauvijek završen. do sebe. Naime, krvoločni boljševički goniči Dio jedne od njih, koja je objavljena pod osigurali su začelje one smrtonosne postro- naslovom Dosjei Udbe o hrvatskoj emigraciji jbe tzv. odelenjem za posebne namjene (zapravo samo imena emigranata) svojedobno koje se brinulo da nitko živ ne ostane izvan smo objavili u našem listu. Knjiga, pak, na 797 zarobljeničkih redova. A, iza ubojica koji stranica donosi uglavnom netaknut i cjelovit ma- su, usput rečeno, «vojnički» djelovali prema raspoloženju, tj. ponekad su ubojnim hit- terijal tadašnje Službe državne sigurnosti iz cima vršili svoju zločinačku namjenu, a 1977., s mnoštvom zanimljivih i pikantnih ponekad opet komitskim kamama probadali jedinosti. Kao napeto kriminalističko i političko tjelesa iznemoglih zarobljenika, nastupalo štivo nesumnjivo će je čitati mnogi pripadnici je drugo šintersko odjeljenje koje je političke emigracije, ali i svatko koga zanima skupljalo, nekuda odvozilo, i u kakvu ja- novija hrvatska politička povijest ili ustroj i dje- metinu bacalo mrtva hrvatska tjelesa. lovanje jugoslavenskih tajnih službi. Jer, na jed- Od te strašne sudbine zarobljenici su se nome mjestu naći životopise kako istaknutih, pokušali uzajamno štititi. I nas dvojica, štit- tako i nepoznatih emigranata, nesvakidašnja je ili smo jedan drugoga i tako izdržali napor i poslastica. patnje koje čovjek normalnih civilizacijskih shvaćanja ne može ni zamisliti. Druga knjiga, Hrvati i drugi neprijatelji Tu, u toj koloni glada, straha i smrti, Jugoslavije (681 str.) obuhvaća oko dvije tisuće osoba, koje je jugoslavenski režim počelo je naše poznanstvo i naš zajednički put- naše nerazdruživo ljudsko zajedništvo. u veljači 1989., dakle, pred samu svoju smrt, smatrao pogibeljnima za interese te Poslije rastanka od par godina opet smo tvorevine i komunističkog poredka. Većinu tih neprijatelja - treba li posebno spo- se našli u smrtonosnim logorima avnojske minjati - čine Hrvati. U uvodnom dijelu knjige objavljena su i dva referata o ustroju i Jugoslavije ili zavnohovske Hrvatske: dok na koncu nismo obojica završili u zloglasnoj djelovanju jugoslavenskih tajnih službi. kuli Stare Gradiške. I, ovaj put, naravno, ponovo u odjelu za «posebne namjene», Jedini je nedostatak ove knjige to što je urednik, kako napominje u pristupnoj koje nam je kao «nepopravljivim zločin- napomeni, "iz originalnih dokumenata izbacio zbog mogućih zloporaba, rubriku cima«, pripremila zavnohovska srbo- komunisitčka tvorevina koju, nažalost, i kontakt-telefon osoba koje su radile u jugoslavenskoj tajnoj policiji". Taj je zahvat, današnja vladajuća nomenklatura u Hrvat- doduše, shvatljiv i iz uredničke perspektive očito nuždan, ali je nama, čitateljima, a skoj na svaki način želi, protiv svakog os- posebno žrtvama doušivanja i progona, time uskraćeno zadovoljstvo identificiranja jećaja pravednosti, morala i pijeteta prema umorenim rodoljubima, stilizirati za svojih progonitelja. Potpisani je sklon pretpostaviti, da su mnogi od tih danas u državotvornu predhodnicu naše mlade de- prvim redovima tzv. građanskih demokrata... (T. J.) mokratske Republike, ignorirajući povij- esne činjenice kao što je djelomično ANTE PRLIĆ Umjesto kitice cvijeća na grob pokojnog prijatelja, suborca i supatnika

državno vrhovništvo Banovine Hrvatske i Piše: ficira legalnim pravom tzv. pobjednika, ili, suverenost Nezavisne Države Hrvatske koje osloboditelja, ili, antifašista, ili, ratnih su, ili se to nekome strancu i bivšem parti- Josip KRIVIC saveznika pobjedničkih velikih sila. zanu sviđalo ili ne, ipak prirodni slijed Njega je ljutilo kadaje sam državni po- našega državotvornog nastojanja i ostvare- glavar bulaznio o ZAVNOH-u kao ((hrvat- nog postojanja naše demokratske Repub- ničkim prijateljem i suborcem, sada također skomu oslobodilačkom saboru», i ako je like. pokojnim Ivom Brizićem. svakomu dobronamjernom poznato da su iz Završili smo, naime, u posebnom odjelu Dok su se mnogi drugi moji znanci, neg- toga društva došle najviše nesreće u povij- kojega se nazivalo «Argentinci», u kojemu dj e sa pravom, a negdj e opet bez prava, tužili esti našega naroda. su u nekoliko smrdlijvih ćelija bili, kao na amatersko upravljanje državnim po- Antu je također ljutilo kada je državni ribice u konzervi, nabijeni nepotpisnici tzv. slovima, na vladajuću protekciju i ko- poglavar bulaznio o ((poraženim snagama» rezolucije, kojom su komunisti tražili, i u rupciju, a posebno na opadanje osobnog misleći na pomorenu hrvatsku vojsku, na standarda, Ante Prlić, koji je umoran i ime političkih zatvorenika izručenje is- pomorene državne službenike, na pomorene bolestan živio od tisuću kuna, optimistički taknutih rodoljuba iz Argentine i drugih slo- časne sestre i svećenike, na pomorene mi je nabrajao uspjehe naše mlade Repub- bodnih zemalja, i na taj podmukli i paklenski dužnosnike političkih stranaka, na pomo- like. način isprovocirali su nepokoreni dio rene ugledne seljake radnike, obrtnike i in- zarobljene Hrvatske. Sve one, za nekoga bezvrijedne mrvice, telektualce. za njega su bili veliki uspjesi: Za njega je Kadaje mene podli uznik, Marko, doveo bio neizmjerno veliki uspjeh jer se je Njega je ljutilo što je njegova rodna smrznuta, i iznemogla nakon dugog boravka hrvatski barjak slobodno vijao, jer je kršćanska Hercegovina uvučena u građanski u samičkom «pacu» i ubacio, kao hranu bij- hrvatski vojnik ponovo stupao i svoje rat sa svojim muslimanskim sugrađanima, esnim vukovima, u tzv. ćeliju za revidiranje stare koračnice pjevao, i jer je viteški Je- odnosno, s njegovim starim suborcima o ko- stava, koju je organizirao, nadpreodgojitelj, lačić ponovo na svome starom gvozdenom jima mi je zanosno pričao kako su ga u ratu Nikola Cimeša, kao ((socijalističko društvo konju jahao. kao mladog vojnika iskusni muslimanski u malom» koristeći se teškim kriminalcima s vojnici čuvali, a muslimanke hranile i pitale, Ante se nije ljudio zbog slabe ili nikakve partizanskom biografijom kao «preodgo- a, da same nisu ništa imale. jiteljima», koji su me mlatili po golim ta- opskrbe osloboditeljskih veterana; njega je Njegova ljubav prema muslimanima banima da potpišem tu tzv. rezoluciju, i kada vrijeđalo da teški zločinci iz hrvatskog bila je bratska i iskrena, tako da mogu slo- sam urlao od bolova i od jada što sam ne- državnog proračuna i dalje dobivaju nad- moćan da udarce vratim, tako da su se moji prosječne povlašteničke mirovine, i da ih se bodno napisati da sam i ja kroz njegova kazi- urlici mogli daleko čuti. On, naš i moj neza- tako, kao i za Tita, i dalje nagrađuje za vanja zavolio svoju muslimansku subraću, boravni ANTE PRLIĆ, zatočen u samici zločinstva koja su počinili nad svojim su- jer kao sin dalmatinskog zamorja prije nisam kao osobni rob patološkog ubice, lomitelja narodnjacima i sugrađanima. o njima skoro ništa ni znao. kostiju i ljudske volje mladih hrvatskih ide- Njega je ljutilo kad su se kubičnim met- Pokojni ANTE PRLIĆ volio je svoj alista, Nikole Cimeše, čim je čuo moje borima mjerile hrvatske kosti u mnogobrojnim narod i svoju domovinu najčistijim osjeća- lonosne jauke i tako doznao što se čini s nje- bezdankama ili golubinkama da bi se us- jima svoje čestite duše. Njemu nikada ni- govim starim drugom, k'o ranjeni lav lupao tanovio bar približan broj nesretnih žrtava, a kakva žrtva nije bila prevelika koju je pola- je po ćelijskim vratima, cvilio, urlao i grdio da su u isto vrijeme ubojice tih žrtava, teški gao na oltar čovječnosti, rodoljublja i časti iz svih svojih grlenih mogućnosti. partizani ratni zločinci, dobivaju generalske jer je tim uzvišenim vrijednotama časno i mirovine i da ih nikada nitko nije pitao za neustrašivo služio. Njegov socijalni osjećaj prema pri- bestijalne zločine koje su učinili nad jatelju, suborcu i supatniku bio je puno jači zarobljenim vojnicima i nemoćnim ranjeni- Ja se osobno duboko klanjam pred ovom nego sve opasnosti koje su mu osobno cima. plemenitom i dragom uspomenom koja nas prijetile, odnosno, koje su sigurno nastajale sve obvezuje na neizmjernu zahvalnost, i Njega je ljutilo, dok su se diljem Hrvat- kao komunistička reakcija na takvo njegovo ljudsko i rodoljubno sljedbeništvo. • ponašanje. ske otvarale grobnice i mjerile jametine U takvim prilikama, Ante je zaboravljao napunjene hrvatskim sebe i svoje brige i nevolje. On se brzo preo- žrtvama, i kada je Član HDPZ-a Podružnica Rijeka bražavao u neustrašivi i neuništivi dio prije- svakomu bilo jasno teće hrvatske borbene zajednice. tko je «jamar», da se i gosp. STEVO VUGRIN Pokojni ANTE PRLIĆ nikada nije dalje samo govori o pokušavao, na bilo kakav način, iz opasnosti tzv. ustaškim rođ. 9. veljače 1929. u Krasiti, Rijeka, osuđen se izvući, odnosno, kako smo to simbolično zločinima, a četničko- govorili, protrčati ((između kapi», i bar malo partizanske zločine presudom Vojnog suda Split 1950. god. na kaznu ublažiti svoju tešku situaciju, već je kao učinjene nad hrvat- od 5 godina i 6 mjeseci tamnice, od čega je neustrašivi vojnik uvijek, visoko uzdignutog skim narodom, koji su izdržao 5. godina, umro je dana 19. svibnja 2000. čela, odlučno stajao na najistaknutijem uglavnom bili, u mjestu opasne hrvatske fronte. većini slučajeva, i godine. Poslije moga dolaska iz emigracije pos- razlog pretjerane i ne- jetio sam ga nekoliko puta u njegovu domu u dozvoljene ustaške Laka mu bila hrvatska zemlja. Zagrebu, a prvi put zajedno sa našim zajed- reakcije, i dalje kvali- U SPOMEN U SPOMEN MIHO RUDINICA JOZO GLAVOTA rođen 27.8.1919. godine u Drinovcima (Ljubuški), preminuo 1.5.2000. godine. 1918.-2000. 5. rujna 1946. g. osuđen je na zatvorsku kaznu u trajanju od 2 godine. Laka mu hrvatska zemlja! Laka mu hrvatska zemlja! HDPZ - podružnica Dubrovnik HDPZ - podružnica Zadar

U SPOMEN U SPOMEN VELIMIR LASTRIĆ ANGELA SEDLAR r. Tedeško

preminuo 7. lipnja 2000. godine preminula 15. lipnja 2000. godine u 75. godini života u 76. godini života

Laka mu hrvatska zemlja! Laka joj hrvatska zemlja!

U SPOMEN U SPOMEN VILKO JURKOVIĆ MATO LONČARIĆ

preminuo 6. svibnja 2000. godine preminuo 22. lipnja 2000. godine u 90. godini života u 86. godini života

Laka mu hrvatska zemlja! Laka mu hrvatska zemlja!

U SPOMEN U SPOMEN RUŽICA NIKITOVIĆ rođ. Pušić ANTE IVO 29.12.1925.-16.06.2000. MARGETIĆ jedne od osnivača HDPZ-Ogranak Kiseljak Laka joj hrvatska zemlja! Laka mu hrvatska zemlja! HDPZ - Podružnica Sarajevo IN DIESEM HEFT

Anlässlich der jubilaren, hundert- tischer Verbrechen, sten Nummer der Politicki zatvorenik, berichtet Jure Knezović. veröffentlicht unsere Zeitschrift ein In- Der Kongress und Tribu- terview mit dem kroatischen Regie- nal, der sich auf wissen- rungspräsidenten, Ivica Račan. Der schaftlicher Basis und sys- Präsident erklärt, dass der Sieg der tematisch, mit kommunis- linken Koalition auf den vor kurzem tischen Verbrechen abgehaltenen Parlaments- und Präsi- beschäftigen soll und end- dentschaftswahlen in Kroatien, die lich durch seine Verurtei- kroatische Selbständigkeit und Un- lung die Menschheit auf die abhängigkeit nicht gefährden werden. Tatsache hiweisen, dass Diese Werte wurden nach mehreren zwischen Nazismus und jahrhundertelangem Kampf und mit Kommunismus keine we- immensen Opfern errungen, so dass es sentlichen Unterschiede keine Regierung geben kann die dieses bestehen, stellt ein aufs Spiel setzen könnte. Auch die wichtiges Ereignis dar. Un- Lage der ehemaligen politischen Häft- ter der Betonung wichtiger linge in Kroatien wird sich nicht Teile, veröffentlicht der verschlechtern. Das einzige Problem Autor die vollständige ist die sehr schwere Wirtschaftskrise. Rede des Parlamentspräsi- Die Regierung unternimmt alles, um denten und ehemaligen sie zu lindern und somit auch die Lage Präsidenten von Litauen der ehemaligen politischen Häftlinge Prof. V. Landsbergis, so in Kroatien. wie die Reden der kroatischen und tschetschen- ischen Vertreter. Das erste Band der Kroatischen Enzyklopädie er- *** schien im Februar 1941. Bis 1945, als Kroatische En- zyklopädieverboten und zum Teil vernichtet wurde, *** erschienen insgesamt fünf Bände. Aus einem Zagreber Wochenblatt veröffentlichen wir Teile eines Inter- im Königreich Jugoslawien mehrmals Als Erinnerung an die Generation views mit Mufti Sefko ef. Omerbašić, inhaftiert und das Sammelband in dem kroatischer Intellektueller, die von den dem Führer der Moslems in Kroatien. dieser Text erschien, wurde von der Kommunisten 1945 niedergemäht Obwohl er sich als Bosniak bezeichnet, jugoslawischen Polizei beschlagnahmt wurden, veröffentlichen wir einen Ar- betont Mufti Omerbasic, dass die und vernichtet. Es blieben nur fünfzig tikel des Tias Mortigjija, einen der Bosniaken-Muslime überwiegend Exemplare übrig. Nachdem er Kroa- brillantesten Journalisten und Publizis- kroatischer Abstammung sind und tien im Mai 1945 verlassen hatte, heute, trotzt aller Missverständnisse in ten, die Kroatien in der Zeit vor dem wurde Mortigjija im Sommer 1946 von der vergangenen Jahren, eine Vere- Zweiten Weltkrieg hatte. In dem Ar- den Briten an jugoslawische Kommu- inigung der Bosnien und Herzegowina tikel Grundlage der kroatischen Poli- nisten ausgeliefert. Obwohl er an mit Kroatien wünschen. tik, der 1938 im 25. Lebensjahr des Kriegsereignissen nicht teilnahm, Autors veröffentlicht wurde, weist er wurde er im geheimen Prozess als auf die Konstante der Mutlosigkeit un- "Kriegsverbrecher" verurteilt und auf *** ter den kroatischen Intellektuellen auf. unbekanntem Ort hingerichtet. Sein Eine derer Schicht ist ständig von Schicksal teilten mehrere hundert Über den, vor kurzem in Litauen Unmöglichkeit des Sieges im Kampfe kroatischen Wissenschaftler, Schrift- abgehaltenen, Internationalen Kon- um nationale und persönliche Frei- steller, Journalisten, Maler, Bildhauer i gress über Beurteilung kommunis- heiten überzeugt. Selbst Mortigjija war Musiker. • IN THIS ISSUE

In honour of the jubilee 100th issue of Politicki zatvorenik, our magazine has published an interview with Croa- tian Prime Minister Ivica Račan. The Prime Minister states that the victory of the leftist coalition at the recent election will not endanger Croatia's independence. These values were re- alised after several centuries of strug- gle and an enormous number of vic- tims and there is no government that could possibly gamble them away. The status of Croatian political prisoners too will not deteriorate. The only misfortune is the serious economic problems in Croatia. The Government is doing all it can to improve this situa- Arts Pavilion, Zagreb (1900) tion which in turn will mean an im- provement in the status of Croatia's with the issue of communist atrocities amongst Croatian intellectuals. A cer- political prisoners. in a scientific and systematic manner tain layer is convinced in the impossi- and by condemning them wishes to bility of success in the battle to warn mankind that there is no vital dif- ference between the Nazis and Com- achieve national and personal free- munists. Along bringing the main dom. Mortigija himself was impris- We have also published some highlights, the author relays a speech oned on several occasions during the in its entirety given by the former excerpts of an interview with Mufti rule of the Kingdom of Yugoslavia Sevko ef. Omerbašićem, given to a Lithuanian President, V. Landsbergis while the collection in which this par- Croatian weekly regarding religious as well as those by the Croatian and ticular text was published, was confis- rights for Muslims of Croat origin and Chechnya delegates. even today, despite the misunder- cated by the Yugoslav police and de- standings in the past, they wish to stroyed. Only about 50 copies of the * * * unite Bosnia-Herzegovina with Croa- text were preserved. After he left tia. Croatia in May of 1945, Mortigija was In memory of an entire genera- extradited by the British in 1946 to the tion of intellectuals brought down in Yugoslav communists. He was se- 1945, we publish an article by Tiasa Mortigija, one of the most brilliant cretly charged and sentenced as a "war An article on the international journalists and publicists Croatia had criminal" and executed, where, no- Congress on the Evaluation of Com- prior to World War II and during the body knows. His fate was shared by munist Crimes, recently held in war. In an article entitled The Founda- several hundred Croat scientists, writ- Lithuania is brought to us by Jure tions of Croatia's Politics, published ers, journalists, painters, sculptors and Knezović. The Congress and a Tribu- in 1938 when the author was just 25, nal are a significant event which deals he warns of the constant despondency musicians.