DOCSLIB.ORG

Žrtva Za Kazalište

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Žrtva Za Kazalište Uvodnik Žrtva za kazalište Poštovani čitatelji, brojnih kazališnih kritika, koji predstavlja pravu kritičku povijest posljednjih pola Hrvatsko glumište u 2011. godini izlazi kao godišnjak – četverobroj, a stoljeća hrvatskoga kazališta. razlog je isključivo financijske prirode. Dotacija Grada Zagreba pala je u ovoj recesijskoj godini na svega 7.000 kuna, što s dotacijom Ministarstva Naslovnica ovoga broja posvećena je glumcu kulture od 60.000 kuna nije dovoljno ni za ovaj godišnjak, a kamoli Mislavu Čavajdi, koji je na ovogodišnjim dva standardna dvobroja, no HDDU je, srećom, pomogao objavu Dubrovačkim ljetnim igrama zasluženo ovoga izdanja sredstvima HUZIP-ova Fonda za poticanje umjetničkog osvojio Orlanda za izvanrednu interpretaciju stvaralaštva i kulturne raznolikosti. Čitatelji neće biti uskraćeni ni za Kralja Edipa iznoseći (po riječima žirija) jednu od dosadašnjih rubrika. Na povećanom broju stranica našla su „lik moćan u iskazu, uvjerljiv u sumnji i se sva sjećanja, kolumne, festivali, obljetnice, nagrade i premijere, kao postojan u bolu, pokazavši kako se suvremeni i posebni prilozi posvećeni ključnim projektima HDDU-a – Nagradi glumački senzibilitet može učinkovito spojiti hrvatskoga glumišta i Festivalu glumca. Posebno ističem kolumne s modelom klasičnoga iskaza... U teškim o dvjema velikankama hrvatskoga glumišta – Elizi Gerner, kojoj je okolnostima iskazao je svu snagu svoga talenta i racionalnost svoga Hrvatsko društvo pisaca priredilo rođendanski skup kakav je zaslužila, glumačkog bića“. U sumanutom, gotovo mazohističkom pothvatu i Beli Krleži, čija je trideseta obljetnica smrti prošla u posvemašnjem Mislav Čavajda, usprkos teškoj ozljedi koljena, sa štapovima je odigrao zaboravu hrvatske javnosti. dvije predstave Kralja Edipa. Boljelo je i gledati ga. Spasio je predstavu koja ga je zahtjevnošću (prvotne verzije njegove uloge) dovela u kola U rujnu ove godine zauvijek nas je napustila članica našega uredništva hitne pomoći.Tvrdoglav i talentiran, beskompromisan i glumački Marija Grgičević (1929 – 2011), najdugovječnija hrvatska kazališna potentan, Čavajda je nevjerojatnom energijom još pokazao da je za kritičarka s više od šezdeset godina novinarske karijere, koja je i u ovom kazališnu predstavu spreman na kocku staviti svoje zdravlje i budućnost broju prisutna s dva teksta (o Glembajevima i Ivici Vidoviću), a napisala je i igrajući do posljednjeg daha ulogu koja ga je mogla odvesti u invalidska kritički tekst o izvedbama Krležine Lede, koji će u Hrvatskom glumištu biti kolica. Takav primjer žrtve za kazalište nije dugo viđen na hrvatskoj objavljen iduće godine u povodu osamdesete godišnjice objave te drame. kazališnoj sceni. Uvijek tiha, nenametljiva i dobronamjerna, Marija Grgičević bila je suradnik kojega bi svaka redakcija mogla poželjeti. Njezino enciklopedijsko znanje i velika ljubav prema dramskom kazalištu i Srdačno vaš, njegovim stvarateljima bili su vidljivi iz svakoga njezina teksta. Marija Grgičević bila je istinska doajenka hrvatske kazališne kritike, te će Zlatko Vidačković, glavni urednik redakcija pomoći i u prikupljanju, sređivanju i objavi arhiva njezinih Eliza Gerner Bela Krleža Marija Grgičević Mislav Čavajda SADRŽAJ Uvodnik 1 Intervju s Marijom Sekelez: Slobodnjaštvo me ojačalo Sadržaj 2 (u povodu 35 godina umjetničkog rada) 68 Intervju s Antunom Tudićem: Do posljednjeg daha KOLUMNE 3 (u povodu 35 godina umjetničkog rada) 70 Georgij Paro: Barunica s Gvozda (30. godišnjica smrti Bele Krleže) 4 Intervju s Janom Jankovićem i Dubravkom Sidorom: Stoljeće zajedno Boris Senker: Doktorica, glumica, dama (90. rođendan Elize Gerner) 8 (u povodu 60, odnosno 40 godina umjetničkog rada) 71 Marija Grgičević: Drachova riječ i Kerekešov Kum Intervju s Goranom Matovićem: Tinove idealne rečenice (Glumački nastupi u Glembajevima u HNK-u u Zagrebu 1994. i 2011.) 12 (u povodu 35 godina umjetničkog rada) 72 Sanja Nikčević: Pobuna kazališta (Kazališna kritika, 2. dio) 15 SJEĆANJA 73 NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA 18 Zdenka Heršak i Zvonimir Mrkonjić: Ispunjenost i potpunost Na zvjezdanom putu 19 (Vjera Žagar-Nardelli) 74 Melodija duše (Zlatko Crnković) 20 Marija Grgičević: Harlekinovo znanje (Ivica Vidović) 76 Intervju sa Zlatkom Crnkovićem: Bio sam vjeran HNK-u 21 Želimir Ciglar: Neuništiva originalnost (Josip Bobi Marotti) 78 Nezamjenjiva umjetnica (Nada Puttar-Gold) 24 Želimir Ciglar: Radosna i zanosna poliglotkinja (Vida Jerman) 80 Intervju Nada Puttar-Gold: Pjevati bez daha na dahu 25 Želimir Ciglar: Skromna kritičarska velikanka (Marija Grgičević) 81 Nagrađeni i nominirani 28 Mira Muhoberac: Negromant suvremenosti (Predrag Vušović – Pređo) 82 FESTIVALI 37 Vladimir Gerić: Micekova toplina (Vladimir Jagarić) 83 Lana Šarić: Njihovo je vrijeme stiglo (21. Marulićevi dani) 38 Zvonimir Mrkonjić i Davor Mojaš: Glumac ansambla i suigre (Zorko Rajčić) 84 Tomislav Kurelec: Posvećeno Hadžiću (35. Dani satire) 39 Dubravka Crnojević-Carić: Ozbiljnost igre (Damir Munitić) 85 Tomislav M. Bonić: Snaga klasične riječi (62. Dubrovačke ljetne igre) 40 Jasen Boko: Rođeni komičar (Franko Strmotić) 86 Mario Županović: Izmještanje matrice (57. Splitsko ljeto) 41 Tatjana Sandalj: Uspjelo posvećenje ljeta (8. Riječke ljetne noći) 42 NAGRADE 87 Mario Županović: Programsko okoštavanje (15. Zadar snova) 43 Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo na području filma: Božidarka Frait 88 Mario Županović: Neinventivno, ali popularno (17. Zadarsko kazališno ljeto) 44 Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo na području kazališta: Zlatko Vitez 89 Tatjana Sandalj: Raskorak žirija i publike (18. Festival malih scena) 45 Intervju sa Zlatkom Vitezom: Histrioni kao životno djelo 90 Helena Braut: Dosljedan sam sebi (25. Eurokaz) 46 Nagrada Vladimir Nazor za 2010. godinu: Jagoda Kralj Novak 92 Sibila Petlevski: Glumac u središtu (12. Zlatni lav) 47 Nagrada Fabijan Šovagović DHFR-a: Marija Kohn 93 Jordanka Grubač: Između stvarnosti i mašte (51. Međunarodni dječji festival) 48 Nagrada Mila Dimitrijević HNK-a u Zagrebu: Tomislav Kurelec: Vitalnost kabarea (4. Gumbekovi dani) 49 Darija Lorenci Flatz i Milan Pleština 94 Helena Braut: Neprocjenjivi dar (11. Naj, naj, naj festival) 50 Helena Braut: Festival ispunjenih želja (9. Festival svjetskog kazališta) 51 Tomislav Kurelec: Frljićev scenski dragulj (26. Gavelline večeri) 52 PORUKE Igor Tretinjak: Tanak program (44. PIF) 53 Širenje u Europu (3. Noć kazališta) 95 Tatjana Sandalj: Pomak prema stvarnosti (16. Revija lutkarskih kazališta) 54 Svjetski dan kazališta 96 Janko Heidl: Slatke muke (58. Festival igranog filma u Puli) 55 Svjetski dan lutkarstva 97 Janko Heidl: Stvaralačka simbioza (20. Dani hrvatskog filma) 56 Svjetski dan kazališta za djecu i mlade 98 FESTIVAL GLUMCA Od Glumice Glumcima (Riječ izbornice Zrinke Cvitešić) 57 DJELATNOST HDDU-a Kad glumci drže ključeve grada 58 Raznolikost glumačkih prava (EuroFIA, Lisabon) 99 Predstave 18. Festivala glumca 60 Ogranak samostalnih umjetnika HDDU-a 100 39 stepenica do trona (Nagrade 18. Festivala glumca) 61 Novi članovi HZSU-a iz redova HDDU-a 100 18. Festival glumca u fotografijama 63 OBLJETNICE 65 PREMIJERE 101 Intervju s Brankom Cvitković: Ostala sam svoja Premijere hrvatskih profesionalnih kazališta i kazališnih grupa 102 (u povodu 40 godina umjetničkog rada) 66 Dramski programi i nagrade hrvatskih kazališnih festivala 118 Bela Krleža Eliza Gerner Kolumne HNK u Zagrebu: Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi, red. Đoko Petrović, 1946. kolumna | Sjećanje na Belu Krležu (1896-1981) Barunica s Gvozda Belina Barunica Castelli, koju sam vidio u poodmakloj fazi njezina igranja te uloge, doimala se na prvi pogled kao glumačka afektacija, no ta izvještačenost prikrivala je tajne, istinu tog lika, a u završnim se prizorima potpuno izgubila i prerasla u animalističku borbu za život sezoni 1963./1964. obnašao sam dužnost direktora smo se, skinuli kapute i sjeli za stol, na kojem su bila Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. servirana razna pića. Bela je uskoro poslužila sendviče i Iz tog vremena dugo su ostale u sjećanju izvrsne kolače. Razgovaralo se o svemu i svačemu. U početku smo Upredstave Shakespeareove Mjere za mjeru u režiji Koste Boško i ja bili napeti i suzdržani, ali zahvaljujući izuzetno Spaića i Šenoine Ljubice, koju je režirao Božidar Violić. ljubaznim i raspoloženim domaćinima, opustili smo se i Te sam sezone postavio Luđakinju iz Chaillota Jeana osjećali vrlo ugodno. Giraudouxa s Belom Krležom u naslovnoj ulozi, a Dino Ovo o čemu pišem događalo se gotovo prije pedeset Radojević režirao je Sartreova Đavla i dobrog Boga. Bilo je godina i dakako da se ne mogu sjetiti svih tema o kojima to doba takozvanog redateljskog kartela. smo raspravljali. Krleža se raspitivao za moje podrijetlo. piše: Dana 14. veljače 1964. bio sam dežuran na predstavi u Spomenuo sam mu da mi je mama Ruskinja, koja je kao HNK-u. Po običaju, sjedio sam u kazališnom buffetu, kad Georgij Paro kći bjelogardijskog oficira emigrirala 1918. iz Rusije i se na vratima pojavio portir, koji me pozvao na portu da se našla se u Kraljevini Jugoslaviji. To je potaklo priču o javim na hitni telefonski poziv. Na telefonu je bila ruskim emigrantima s kojima su se Miroslav i Bela Bela Krleža. Pitala me kamo ću nakon predstave. Krleža družili u Zagrebu. Rekao sam Beli kako „Idem kući.“ – odgovorio sam. „A biste li svratili me je impresionirala njezina Madeleine Petrovna do nas poslije predstave?“ – upitala me je. Nikad i kao glumačka kreacija, a pogotovo kao govorna prije nisam bio pozvan kod Krležinih, tako da me interpretacija Rusa koji su se trudili govoriti je taj poziv iznenadio. „Ako
Load more

Recommended publications
  • Grad Zagreb Ured Gradonačelnika Gospođa Sandra Švaljek, Zamjenica Gradonačelnika Koja Obnaša Dužnost Gradonačelnika
    Grad Zagreb Ured gradonačelnika Gospođa Sandra Švaljek, zamjenica gradonačelnika koja obnaša dužnost gradonačelnika Zagreb, 10. ožujak 2015. INICIJATIVA ZA SAMOSTALNI URED ZA KULTURU GRADA ZAGREBA Poštovana, U skladu s postignutim i iskazanim javnim interesom, podrţavamo inicijativu da Gradska skupština Grada Zagreba što hitnije donese odluku o osnivanju zasebnog Ureda za kulturu i njegovog odvajanja iz djelokruga obrazovanja i sporta. Kao poveznice izmeĊu tijela politiĉkoga odluĉivanja i podruĉja kulture, uredi za kulturu funkcioniraju samostalno u gotovo svim gradovima Europske unije, a prava je iznimka njihovo djelovanje u okviru drugih upravnih tijela gradske uprave. Zagreb kao metropola hrvatske kulture, njegovi umjetnici i ostali kulturni djelatnici, zasluţuju zaseban Ured za kulturu kao osnovni preduvjeta za bolje razvijanje i ostvarivanje kulturnih interesa Grada Zagreba. Uvjereni smo da je Ured za kulturu Grada Zagreba kljuĉni preduvjet za definiranje strategije kulturnoga razvoja Grada, nuţnu reformu, reorganizaciju, te neophodno potrebnu bolju koordinaciju na podruĉju kulture, te posljediĉno bogatija, struĉnija i u svakom pogledu (još) izvrsnija kulturna ostvarenja u glavnome gradu Republike Hrvatske. POTPISI - 1. Acija Alfirević, spisateljica i znanstvenica 2. Adela Golac – Rilović, operna pjevaĉica 3. Adi A. Imamović, filmskiredatelj 4. Adonis Dokuzović, glazbenik 5. Adrian Pezdirc, glumac 6. Agata Juniku, dr. sc., ADU 7. Aida Bukvić, redateljica i sveuĉilišna profesorica, ADU 8. Alan Bjelinski, dirigent 9. Alan Ĉerny, glazbenik 10. Aleksandar Ţiţović, keramiĉar 11. Aleksandra Janeva Imfeld, plesaĉ/koreograf 12. Aleksandra Mišić, plesna umjetnica 13. Alem Korkut, akademski kipar 14. Alen Islamović, glazbenik 15. Alfi Kabiljo, skladatelj 16. Alka Vuica, pjevaĉica 17. Amir Bukvić, dramski pisac i glumac 18. Amanda Prenkaj, glumica, GK Ţar ptica 19.
    [Show full text]
  • Katalog 014 1 Layout 1 11/18/14 11:55 AM Page 1 Katalog 014 1 Layout 1 11/18/14 11:55 AM Page 2
    Katalog_014_1_Layout 1 11/18/14 11:55 AM Page 1 Katalog_014_1_Layout 1 11/18/14 11:55 AM Page 2 Pomogli su: Katalog_014_1_Layout 1 11/18/14 11:55 AM Page 3 24.11-29.11.2014. Dani Bosanskohercegovačkog filma u Zagrebu Sedmu godinu zaredom, Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba organizira Dane Bosanskohercegovačkog filma u Zagrebu, povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine. Opravdanost i društeni značaj ovoga projekta iz godine u godinu zagrebačka publika nagrađuje punom dvoranom kina ”Europa”. Bosanskohercegovačka kinematografija ima zlatnu povijest, ali i sadašnjost o čemu će svjedočiti i ovogodišnji Dani bosanskohercegovačkog filma u Zagrebu, na kojima premijerno pri- kazujemo šest filmova od kojih mnogi još nisu prikazani, pa opet možemo očekivati PALMU, MEDVJEDA, FELIXA ili OSCARA. Manifestaciju otvaramo s filmom Harisa Pašovića ”A propos de Sarajevo”, zatim film Faruka Lončarevića ”Sa mamom” kandidat Bosne i Hercegovine za prestižnu nagradu Oscar - Američke filmske akademije u kategoriji stranog filma. Tradicionalno svake godine pokažemo jedan hrvatski film s tematikom vezanom za Bosnu i Hercegovinu, ove godine višestruko nagrađivani film ”Obrana i zaštita” redatelja Bobe Jelčića. Programski rad Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba kroz ovu manifestaciju prerastao je u ambasadora međunarodnog dijaloga, plurikulturalizma, tolerancije i promicanja kulturne raznolikosti. Nastavno na sve izrečeno premijerno prikazujemo Britansku ratnu drama Michaela Winterbottoma ”Dobrodošli u Sarajevo”, film koji je u Cannesu bio u konkurenciji za Zlatnu palmu. Katalog_014_1_Layout 1 11/18/14 11:55 AM Page 4 Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, kroz ovogodišnji program ”Dana Bosanskoher- cegovačkog filma filma u Zagrebu”, potvrđuje da čuva i njeguje tradicionalne kulturne i umjetničke vri- jednosti našeg naroda, naše kulturne baštine, uz uvažavanje i poštivanje kulturne i nacionalne različitosti drugih naroda.
    [Show full text]
  • HG 2010 Br. 46-47
    Uvodnik Aktualnosti i kazališni vremeplov Poštovani čitatelji, Nedugo nakon broja kojim smo obuhvatili razdoblje do kraja Osim aktualnih zbivanja, Hrvatsko kolovoza, evo i drugog broja za 2010. koji pokriva period do kraja glumište bavit će se intenzivno godine. Dok je prošli broj obilježilo nadoknađivanje propuštenih i temama iz hrvatske kazališne festivala, premijera i niz sjećanja na preminule umjetnike, u ovom povijesti, ne samo zbog uredničkih smo uhvatili ritam s brojnim obljetnicama – a za idući broj čeka nostalgičarskih afiniteta, nego i zato nas još obilježavanje 150. sezone HNK u Zagrebu i jubileja Elize da sve brojnije čitatelje (osobito one Gerner, kojima će se priključiti esej o Beli Krleža u povodu 30 mlađe) podsjeti na velikane naše obljetnice njezinog odlaska. U idućem broju (koji će izaći iz tiska kulturne prošlosti kojima u eri nakon Festivala glumca) također ćemo se pozabaviti režijama estradizacije medija sve više prijeti Krležinih drama Gospoda Glembajevi i Leda na hrvatskim zaborav. Ovaj broj tako donosi esej pozornicama nekad i danas, zabilježit ćemo sve recentne knjige o kasnim glumačkim nastupima iz područja kazališta i dramske književnosti te objaviti drugi dio Tita Strozzija, glumca, dramskog temata o kazališnoj kritici, čijim se prvim dijelom otvara ovaj broj i opernog redatelja (više od 300 Hrvatskog glumišta. uloga i isto toliko režija), dramskog pisca (Ecce homo, Zrinski, Ulaskom u redoviti ritam izlaženja i rješavanjem zaostataka moći Tomislav, Igra u dvoje...), dramatizatora, prozaika, pedagoga, ćemo se
    [Show full text]
  • 1 Lenki I Relji, Mojim Unucima
    Lenki i Relji, mojim unucima 1 2 Feliks Pašić MUCI Ljubomir Draškić ili živeti u pozorištu 3 4 Ulaz u vilu »Nada« u Omišlju na ostrvu Krku 5 6 Mladom Svetozaru Cvetkoviću, tek pristiglom u Atelje 212, činio se kao ka- kav veliki lutan, očiju dubokih i crnih, sa podočnjacima koji su s godinama posta- jali sve tamniji i dublji. Mira Stupica pamti jedno štrkljasto i visoko dete, krakato, okato, nosato i pomalo dremljivo, koje je kapke imalo uvek napola spuštene, kao roletne. I u sećanju Aleksandra–Luja Todorovića javlja se u istoj slici: visok, štrkljast, šiljat, neopisivo mršav. Vojislavu Kostiću je, tako visok i mršav, sa šišanom bradom, ličio na Don Kihota. Ivana Dimić je imala dvanaest godina kad ga je prvi put videla, na slavi na koju je došla s roditeljima. Među gostima se izdvajao visok, mršav, duhovit čovek koji je psovao. Ogroman, tamnog lica i brade, izgledao joj je kao neki Azijat. Aleksandar–Saša Gruden seća ga se kao klinca koji je s majkom došao kod očeve rodbine u Užice. Prilog opštem utisku: štkljast, nosat, s ogromnim kolenima. Kad su ga upitali kako je, odgovorio je: »Zaštopal mi se nosek.« Posle je objašnjavao da je imao jezički problem: »Govorio sam hrvatski.« Dolasku u Užice 1941. godine prethodi prva velika životna avantura. Od ranih dana naučio je da svet i ljude vidi u slikama. U slikama Zadra, u koji se porodica 1939. seli iz Zagreba, kada je otac Sreten postavljen za vicekonzula Kraljevskog konzulata, prelamaju se, između ostalih, prizori ogromnog stana u kome, po jednom dugačkom hodniku, vozi bicikl.
    [Show full text]
  • Croatian Film Catalogue 2015 Katalog Hrvatskog Filma 2015 Sadržaj Contents
    Croatian Film Catalogue 2015 Katalog hrvatskog filma 2015 Sadržaj Contents Dugometražni igrani film – Feature Film Bit ćemo prvaci svijeta · Bićemo prvaci sveta · We Will Be the World Champions · Darko Bajić · 10 Imena višnje · Ungiven · Branko Schmidt ·11 Lazar · Svetozar Ristovski ·12 Memoari slomljenog uma · Memoirs of a Broken Mind · Danilo Lola Ilić ·13 Narodni heroj Ljiljan Vidić · Shooting Stars · Ivan-Goran Vitez ·14 Naša svakodnevna priča · Our Everyday Life · Ines Tanović · 15 Puni udar · Full Contact · David Verbeek · 16 Sirene i krikovi · Sirens and Screams · Ivan Perić · 17 Svinjari · The Enchanting Porkers · Ivan Livaković · 18 Ti mene nosiš · You Carry Me · Ivona Juka · 19 Trema · Interruption · Yorgos Zios · 20 Vrapci · Þrestir · Sparows · Rúnar Rúnnarson · 21 Zagrebačke priče vol. 3 · Zagreb Stories Vol. 3 · Ivan Salaj, Pero Orešković, Matija Vukšić, Vlatka Vorkapić, Danilo Šerbedžija, Radislav Jovanov Gonzo · 22 Zvizdan · The High Sun · Dalibor Matanić · 25 Život je truba · Life Is a Trumpet · Antonio Nuić · 26 Kratkometražni igrani film – Short Fiction Film Bakina unuka · Granddaughter ·Tomislav Šestan · 28 Belladonna · Dubravka Turić · 29 Crne mačke · Black Cats · Marko Turčinov · 30 Cvijeće · Flowers · Judita Gamulin · 31 Da je kuća dobra i vuk bi je imao · No Wolf Has a House · Hana Jušić · 32 Daddy Issues · Judita Gamulin · 33 Dan Marjana · Marjan Hill Day · Igor Jelinović · 34 Dobro sam, vidimo se · An Awful Pair of Shoes and a Funeral · Luka Čurčić · 35 Doručak · Le petit déjeuner · Breakfast · Salvatore Li Causi
    [Show full text]
  • Hrvatsko Narodno Kazalište U Zagrebu Posebna Ponuda Zaposlenicima Croatia Osiguranja Dd
    HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE U ZAGREBU POSEBNA PONUDA ZAPOSLENICIMA CROATIA OSIGURANJA DD OSTVARITE 20% POPUSTA NA POJEDINAČNU KUPOVINU ULAZNICA! Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu kao najvažnija kazališna kuća u Hrvatskoj postaje mjesto novih susreta i avantura. Iskoristite popuste na pojedinačnu kupovinu ulaznica koje vam omogućuje Vaše poduzeće te zajedno sa članovima obitelji i prijateljima postanite dijelom aktivne publike kazališta koje otvara vrata novim generacijama. Iako se popust odnosi na sve predstave iz kazališnog repertoara, donosimo Vam preporuku kuće! RASPORED IZVEDBI POGLEDAJTE OVDJE PREPORUKA KUĆE: DRAMSKA PREDSTAVA LULU FRANKA WEDEKINDA U REŽIJI JERNEJA LORENCIJA Nelly, Eva, Mignon… Lulu, sve su to imena glavne junakinje zavodljive priče o fatalnoj ženi čija će razorna privlačnost i požuda biti uzrokom mnogih propasti. Lulu se iz polusvijeta uspinje na društvenoj ljestvici uz pomoć ljubavnika koji je obožavaju, mrze i ucjenjuju. Gdje god se Lulu pojavi, tu su i krajnosti ljudskih slabosti. Muškarac po muškarac, afera za aferom, grad za gradom i na kraju jedan neobičan život glasno odlazi u nepovrat, odvlačeći za sobom sve koji će se naći u njezinom okruženju. Predložak je nastao spajanjem dviju drama Franka Wedekinda, Duha zemlje, 1895. i Pandorine kutije, 1904., a tako velik razmak govori koliko je autor bio proganjan likom svoje fatalne junakinje, nevjerojatne ljepote i kobne privlačnosti koja dijaboličnom snagom ruši društvene tabue. U svoje vrijeme Wedekind je proglašavan opasnim po književnost i po društvo, a danas ga se drži modernističkim klasikom i prethodnikom njemačkoga ekspresionizma i kazališta apsurda, dok se njegova djela često prikazuju po pozornicama diljem svijeta. Predstavu Lulu režirao je Jernej Lorenci, jedan od najuspješnijih slovenskih redatelja, čiji je rad prepoznat na međunarodnoj sceni.
    [Show full text]
  • Priređivanje Skladbi Za Pjevački Zbor Na Primjeru Obrade Tema Iz Filmske Glazbe
    Priređivanje skladbi za pjevački zbor na primjeru obrade tema iz filmske glazbe Dukmenić, Luka Undergraduate thesis / Završni rad 2019 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Academy of Arts and Culture in Osijek / Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:251:172294 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-29 Repository / Repozitorij: Repository of the Academy of Arts and Culture in Osijek SVEUĈILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU AKADEMIJA ZA UMJETNOST I KULTURU U OSIJEKU ODSJEK ZA GLAZBENU UMJETNOST STUDIJ GLAZBENE PEDAGOGIJE LUKA DUKMENIĆ PRIREĐIVANJE SKLADBI ZA PJEVAČKI ZBOR NA PRIMJERU OBRADE TEMA IZ FILMSKE GLAZBE ZAVRŠNI RAD Mentor: izv. prof. art. dr. sc. Antoaneta Radoĉaj - Jerković Komentor: Davor Dedić, v. pred. Osijek, 2019. Sažetak Pjevaĉki zbor ĉini skupina pjevaĉa koja pjeva višeglasno, a svaku od tih glasova, odnosno dionica pjeva po nekoliko pjevaĉa. Aranţiranje je postupak prerade glazbenih elemenata nekog djela, kako bi se ono prilagodilo za odreĊeni sastav, u ovom sluĉaju zbor. Aranţman raspisuje, odnosno aranţira – aranţer. Dvije su vrste aranţmana za pjevaĉke zborove – vokalni (a capella) aranţman te vokalno-instrumentalni aranţman. Na aranţman utjeĉu razliĉiti elementi na koje aranţer mora obratiti pozornost prije pisanja: vrsta i veliĉina sastava, orkestracija (ako je potrebna), mjesto i vrijeme izvoĊenja, karakter skladbe, mjera, tempo, harmonija, ritam itd. Filmska glazba je posebna grana umjetnosti, glazba skladana iskljuĉivo za film ili televiziju. U filmu, skladatelj glazbom pokušava opisati i pojaĉati radnju te karakter likova, a u gledatelju probuditi što više osjećaja i što veću emociju.
    [Show full text]
  • Croatian Films 2008/2009
    Address Kralja Zvonimira 20, 10000 Zagreb, Croatia Telephone +385 (0)1 465 54 39 Fax +385 (0)1 465 54 42 URL www.havc.hr E-mail [email protected] Acting Director Martina Petrović Collaborators Jadranka Hrga, Ivana Ivišić, Sanja Ravlić i Maja Nikolić In memoriam: Albert Kapović (1957-2008), Director of the Croatian Audiovisual Centre Contents Editor Hrvoje Pukšec Feature Films 8 Collaborators Ivana Ivišić, Ivan Kelava, Zrinka Lazarin Feature Films (Post)Production 30 Translation & Proofreading Feature Films Pre-production 42 Ivana Ivišić, Vera Kordić, Duško Čavić Feature Films Co-production 52 Design Vanja Cuculić, Marko Šesnić i Goran Turković Short Films 60 Printed by Sveučilišna tiskara d.o.o. Zagreb Documentary Films 78 Print run 400 Documentary Films (Pre/Post)Production 98 Publisher Croatian Audiovisual Centre | Zagreb, January, 2009 Animated Films 102 Animated Films (Pre/Post)Production 114 Experimental Films 122 Experimental Films (Pre/Post)Production 130 isbn 978-953-55208-1-8 Contacts 134 Opening towards the World Nikica Gilić In recent years, Croatian cinema has come to be rec- thrillers or French polars (Ostojić’s Nobody’s Son), in increase in international and regional cooperation Having said all this, I should point out that high- Ph. D., film scholar ognized as one of the most vital creative industries in the meditative style of the best Hungarian or Russian continued in 2008, with Buick Riviera, Three Stories quality documentaries and experimental films have the region. Croatian films and filmmakers been feted movies (Goran Rušinović’s Buick Riviera), or using the About Sleeplessness and Will Not Stop There) so one consistently been a great asset to Croatian cinema by reviewers and critics in the international press, as grotesque humour of Mediterranean and Southeastern can argue that Croatian film is opening itself up to the and thankfully, they continue to go from strength to well as by film festival juries at prestigious world festi- Europe (Brešan’s Will Not Stop There and Matanić’s world in yet another way.
    [Show full text]
  • MIKI MANOJLOVIC Monografija 08.Indd
    A ko si ti? Automonografija Predraga Mikija Manojlovića Ova knjiga je posvećena Predragu Mikiju Manojloviću, laureatu nagrade Dobričin prsten za 2012. Dobitnici nagrade Dobričin prsten LJUBA TADIĆ (1980.) MIRA STUPICA (1981.) MIJA ALEKSIĆ (1982.) ZORAN RADMILOVIĆ (1983.) NEVENKA URBANOVA (1984.) RAHELA FERARI (1986.) BRANKO PLEŠA (1988.) DANILO STOJKOVIĆ (1990.) MARIJA CRNOBORI (1992.) MATA MILOŠEVIĆ (1994.) LJILJANA KRSTIĆ (1995.) PETAR KRALJ (1996.) OLIVERA MARKOVIĆ (1997.) RADE MARKOVIĆ (1998.) STEVAN ŠALAJIĆ (1999.) MIRA BANJAC (2000.) VLASTIMIR ĐUZA STOJILJKOVIĆ (2001.) STEVO ŽIGON (2002.) MIHAILO MIŠA JANKETIĆ (2003.) PETAR BANIĆEVIĆ (2004.) Automonografija dobitnika nagrade Dobričin prsten SVETLANA BOJKOVIĆ (2005.) BORA TODOROVIĆ (2006.) KSENIJA JOVANOVIĆ (2007.) PREDRAG EJDUS (2008.) 7 VOJISLAV BRAJOVIĆ (2009.) JELISAVETA SEKA SABLIĆ (2010.) RUŽICA SOKIĆ (2011.) PREDRAG MIKI MANOJLOVIĆ (2012.) JASNA ĐURIĆIĆ (2014.) SVEČANA DODELA NAGRADE DOBRIČIN PRSTEN PREDRAGU MIKIJU MANOJLOVIĆU NASLEĐE VELIKOG GLUMCA LJILJANA ĐURIĆ, predsednica Udruženja dramskih umetnika Srbije Verujem da većina vas poznaje istoriju Dobričinog prstena, ali isto tako verujem da ima i onih koji do sada ovu priču nisu čuli. Zato mi dozvolite da pročitam kratak zapis gospođe Ksenije Šukuljević Marković: Udruženje glumaca Kraljevine Jugoslavije dodelilo je zlatan prsten Dobrici Miluti- noviću, velikanu srpskog glumišta povodom četrdesete godišnjice njegovog umetničkog rada 1937. godine. Udruženje je smatralo da Dobricu Milutinovića treba izdvojiti iz plejade velikih glumaca i ovenčati nesvakidašnjom nagradom koja će se pamtiti i simbo- lizovati njegovu umetničku ličnost. Odlučilo je da prsten bude prelazni, da se dodeljuje Automonografija dobitnika nagrade Dobričin prsten najboljem glumcu i da se na taj način sačuva trajan spomen na Dobricu. Donet je i pra- vilnik po kojem je trebalo da Dobrica odredi dobitnika prstena ili da to učini odabrana tročlana komisija.
    [Show full text]
  • Glava U Torbi
    Borka Pavićević czkd 2017. GLAVA U TORBI Borka Pavićević Sadržaj 5 ZAŠTO I ZATO 131 Bogujevci/vizuelna istorija 7 ZABELEŽITI SVOJE VREME 135 Rezervna država 2013. 2014. 11 Ne radite „svoj posao“ 141 Čudo u Šarganu 14 Spomenik 144 Jututunska Juhahaha i Osmi putnik 18 Palme, Ana Lind i Zoran Đinđić 148 Bal na vodi 22 Dogodilo se u Berlinu 152 Elektrošok 27 4. april – Dan studenata 155 Botoksi i botovi 31 Amarkord 159 Sanjao sam noćas da vas nema 35 Vukovar je oslobođen 162 1914.-2014. 39 Skladište 166 Veliki i mali 43 Nekom rat, nekom brat 169 Užižena istorija 48 Čin ubijanja 173 Okupacija 52 Belavista 176 Hip hop u Nišu 56 Peć, Peja, Bistrica, Kosovo 180 Između 60 Freska 183 Đavolja varoš 65 General žive vojske 186 Aleksandra Zec 69 Poslednje dete 190 Kenotaf 73 Na Gvozdu 193 Šta je tu sporno 77 Što te nema 197 Sve je pod kontrolom 81 I did it my way, Dragan Babić 201 Magla izlazi na scenu 85 Songšpil o parama i vlasti 205 Berlin-Užice 89 Mira Trailović (1924.-1989.) 208 Uzdignuta zvezda 93 Na vest o smrti hotela „Crna Gora“ 212 Mitotvorno mesto 97 „Mira Trailović“, „Zoran Đinđić“ 215 Kula Janković Stojana i Oliver Frljić 218 Surovo pozorište 101 Libricid, biblioklazam, knjigocid 222 Gluvi i slepi 104 Jovanka Budisavljević Broz 225 Dobro jutro, Beograde 108 Savršeno dosledan 228 Nepodnošljivi hor 112 „Everyman Đilas“ 233 Sve je po zakonu 116 Pomeranje dna 236 Drugi jezik 119 Crvena jabuka 239 Okupacija u 26 slika 123 LIBERA! VIA, VIA... 243 Vreme koje se približava Mina Kovačević (1919.-2013.) 247 Parade 127 Prvi ili peti 250 Šarena jaja 253 Uživamo u prevazilaženju straha 387 Nitko i nitkovi 257 Marija Crnobori 1918.
    [Show full text]
  • Fiction & Documentary
    FICTION & DOCUMENTARY FICTION 2 Nightlife by Damjan Kozole 4 Mother by Vlado Škafar 6 Huston, We Have A Problem by Žiga Virc 8 Perseverance by Miha Knific 10 Nika by Slobodan Maksimović 12 A Comedy of Tears by Marko Sosič 14 Case: Osterberg by Matej Nahtigal 1 FICTION 16 Šiška Deluxe by Jan Cvitkovič IN 18 Idyll by Tomaž Gorkič FICTION PRODUCTION 32 20 Family Film by Olmo Omerzu 43 DOCUMENTARY 22 The High Sun by Dalibor Matanić IN 24 Life is a Trumpet by Antonio Nuić DOCUMENTARY PRODUCTION 58 26 Ministry of Love by Pavo Marinković 28 Lucy in the Sky by Giuseppe Petitto 30 Our Everyday Life by Ines Tanović Production: Slovenian Film Centre Editor: Inge Pangos Translation: Borut Praper Visual & design: Boštjan Lisec Print: Collegium Graphicum Print run: 700 Ljubljana, January 2016 Slovenian Film Guide_Fiction & Documentary 3 Nightlife by Damjan Kozole Nočno življenje, 2016, DCP, 1:2.35, in colour, 93 min Late at night, a renowned lawyer is found on the sidewalk of a busy street in Ljubljana. He is semi-conscious and his body is covered in blood from numerous dog bite wounds. Phy- sicians at the Ljubljana Medical Centre are fighting for his life, while his wife is coping with the shock and her deepest fears. During that night she breaks all of the moral princi- ples she has advocated all her life. Damjan Kozole (1964) is an award-winning filmmaker whose directing credits include the critically acclaimed Spare Parts, nominated for the Golden Bear at the 53th Berlin IFF, Selected Filmography and Slovenian Girl, which premiered in 2009 at Toronto, Pusan and Sarajevo IFF and has (feature) been distributed worldwide.
    [Show full text]
  • Triler U Hrvatskom Filmu
    View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk brought to you by CORE provided by Repository of Academy of Dramatic Art SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AKADEMIJA DRAMSKE UMJETNOSTI ODSJEK FILMSKE I TV REŽIJE: IGRANI FILM Student: Goran Ribarić TRILER U HRVATSKOM FILMU DIPLOMSKI RAD Mentor: doc. dr. sc. Bruno Kragić Zagreb, 2015. 0 SADRŽAJ SADRŽAJ ................................................................................................................................. 1 1. UVOD ................................................................................................................................. 2 2. RATNI TRILER ............................................................................................................... 5 2.1. SVJEDOCI ............................................................................................................................................ 5 2.2. CRNCI ................................................................................................................................................... 8 3. POLITIČKO - ŠPIJUNSKI TRILER ........................................................................... 12 3.1. ZLATNE GODINE ............................................................................................................................. 12 3.2. TREĆA ŽENA .................................................................................................................................... 14 3.3. KRADLJIVAC USPOMENA ............................................................................................................
    [Show full text]