Žrtva Za Kazalište

Žrtva Za Kazalište

Uvodnik Žrtva za kazalište Poštovani čitatelji, brojnih kazališnih kritika, koji predstavlja pravu kritičku povijest posljednjih pola Hrvatsko glumište u 2011. godini izlazi kao godišnjak – četverobroj, a stoljeća hrvatskoga kazališta. razlog je isključivo financijske prirode. Dotacija Grada Zagreba pala je u ovoj recesijskoj godini na svega 7.000 kuna, što s dotacijom Ministarstva Naslovnica ovoga broja posvećena je glumcu kulture od 60.000 kuna nije dovoljno ni za ovaj godišnjak, a kamoli Mislavu Čavajdi, koji je na ovogodišnjim dva standardna dvobroja, no HDDU je, srećom, pomogao objavu Dubrovačkim ljetnim igrama zasluženo ovoga izdanja sredstvima HUZIP-ova Fonda za poticanje umjetničkog osvojio Orlanda za izvanrednu interpretaciju stvaralaštva i kulturne raznolikosti. Čitatelji neće biti uskraćeni ni za Kralja Edipa iznoseći (po riječima žirija) jednu od dosadašnjih rubrika. Na povećanom broju stranica našla su „lik moćan u iskazu, uvjerljiv u sumnji i se sva sjećanja, kolumne, festivali, obljetnice, nagrade i premijere, kao postojan u bolu, pokazavši kako se suvremeni i posebni prilozi posvećeni ključnim projektima HDDU-a – Nagradi glumački senzibilitet može učinkovito spojiti hrvatskoga glumišta i Festivalu glumca. Posebno ističem kolumne s modelom klasičnoga iskaza... U teškim o dvjema velikankama hrvatskoga glumišta – Elizi Gerner, kojoj je okolnostima iskazao je svu snagu svoga talenta i racionalnost svoga Hrvatsko društvo pisaca priredilo rođendanski skup kakav je zaslužila, glumačkog bića“. U sumanutom, gotovo mazohističkom pothvatu i Beli Krleži, čija je trideseta obljetnica smrti prošla u posvemašnjem Mislav Čavajda, usprkos teškoj ozljedi koljena, sa štapovima je odigrao zaboravu hrvatske javnosti. dvije predstave Kralja Edipa. Boljelo je i gledati ga. Spasio je predstavu koja ga je zahtjevnošću (prvotne verzije njegove uloge) dovela u kola U rujnu ove godine zauvijek nas je napustila članica našega uredništva hitne pomoći.Tvrdoglav i talentiran, beskompromisan i glumački Marija Grgičević (1929 – 2011), najdugovječnija hrvatska kazališna potentan, Čavajda je nevjerojatnom energijom još pokazao da je za kritičarka s više od šezdeset godina novinarske karijere, koja je i u ovom kazališnu predstavu spreman na kocku staviti svoje zdravlje i budućnost broju prisutna s dva teksta (o Glembajevima i Ivici Vidoviću), a napisala je i igrajući do posljednjeg daha ulogu koja ga je mogla odvesti u invalidska kritički tekst o izvedbama Krležine Lede, koji će u Hrvatskom glumištu biti kolica. Takav primjer žrtve za kazalište nije dugo viđen na hrvatskoj objavljen iduće godine u povodu osamdesete godišnjice objave te drame. kazališnoj sceni. Uvijek tiha, nenametljiva i dobronamjerna, Marija Grgičević bila je suradnik kojega bi svaka redakcija mogla poželjeti. Njezino enciklopedijsko znanje i velika ljubav prema dramskom kazalištu i Srdačno vaš, njegovim stvarateljima bili su vidljivi iz svakoga njezina teksta. Marija Grgičević bila je istinska doajenka hrvatske kazališne kritike, te će Zlatko Vidačković, glavni urednik redakcija pomoći i u prikupljanju, sređivanju i objavi arhiva njezinih Eliza Gerner Bela Krleža Marija Grgičević Mislav Čavajda SADRŽAJ Uvodnik 1 Intervju s Marijom Sekelez: Slobodnjaštvo me ojačalo Sadržaj 2 (u povodu 35 godina umjetničkog rada) 68 Intervju s Antunom Tudićem: Do posljednjeg daha KOLUMNE 3 (u povodu 35 godina umjetničkog rada) 70 Georgij Paro: Barunica s Gvozda (30. godišnjica smrti Bele Krleže) 4 Intervju s Janom Jankovićem i Dubravkom Sidorom: Stoljeće zajedno Boris Senker: Doktorica, glumica, dama (90. rođendan Elize Gerner) 8 (u povodu 60, odnosno 40 godina umjetničkog rada) 71 Marija Grgičević: Drachova riječ i Kerekešov Kum Intervju s Goranom Matovićem: Tinove idealne rečenice (Glumački nastupi u Glembajevima u HNK-u u Zagrebu 1994. i 2011.) 12 (u povodu 35 godina umjetničkog rada) 72 Sanja Nikčević: Pobuna kazališta (Kazališna kritika, 2. dio) 15 SJEĆANJA 73 NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA 18 Zdenka Heršak i Zvonimir Mrkonjić: Ispunjenost i potpunost Na zvjezdanom putu 19 (Vjera Žagar-Nardelli) 74 Melodija duše (Zlatko Crnković) 20 Marija Grgičević: Harlekinovo znanje (Ivica Vidović) 76 Intervju sa Zlatkom Crnkovićem: Bio sam vjeran HNK-u 21 Želimir Ciglar: Neuništiva originalnost (Josip Bobi Marotti) 78 Nezamjenjiva umjetnica (Nada Puttar-Gold) 24 Želimir Ciglar: Radosna i zanosna poliglotkinja (Vida Jerman) 80 Intervju Nada Puttar-Gold: Pjevati bez daha na dahu 25 Želimir Ciglar: Skromna kritičarska velikanka (Marija Grgičević) 81 Nagrađeni i nominirani 28 Mira Muhoberac: Negromant suvremenosti (Predrag Vušović – Pređo) 82 FESTIVALI 37 Vladimir Gerić: Micekova toplina (Vladimir Jagarić) 83 Lana Šarić: Njihovo je vrijeme stiglo (21. Marulićevi dani) 38 Zvonimir Mrkonjić i Davor Mojaš: Glumac ansambla i suigre (Zorko Rajčić) 84 Tomislav Kurelec: Posvećeno Hadžiću (35. Dani satire) 39 Dubravka Crnojević-Carić: Ozbiljnost igre (Damir Munitić) 85 Tomislav M. Bonić: Snaga klasične riječi (62. Dubrovačke ljetne igre) 40 Jasen Boko: Rođeni komičar (Franko Strmotić) 86 Mario Županović: Izmještanje matrice (57. Splitsko ljeto) 41 Tatjana Sandalj: Uspjelo posvećenje ljeta (8. Riječke ljetne noći) 42 NAGRADE 87 Mario Županović: Programsko okoštavanje (15. Zadar snova) 43 Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo na području filma: Božidarka Frait 88 Mario Županović: Neinventivno, ali popularno (17. Zadarsko kazališno ljeto) 44 Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo na području kazališta: Zlatko Vitez 89 Tatjana Sandalj: Raskorak žirija i publike (18. Festival malih scena) 45 Intervju sa Zlatkom Vitezom: Histrioni kao životno djelo 90 Helena Braut: Dosljedan sam sebi (25. Eurokaz) 46 Nagrada Vladimir Nazor za 2010. godinu: Jagoda Kralj Novak 92 Sibila Petlevski: Glumac u središtu (12. Zlatni lav) 47 Nagrada Fabijan Šovagović DHFR-a: Marija Kohn 93 Jordanka Grubač: Između stvarnosti i mašte (51. Međunarodni dječji festival) 48 Nagrada Mila Dimitrijević HNK-a u Zagrebu: Tomislav Kurelec: Vitalnost kabarea (4. Gumbekovi dani) 49 Darija Lorenci Flatz i Milan Pleština 94 Helena Braut: Neprocjenjivi dar (11. Naj, naj, naj festival) 50 Helena Braut: Festival ispunjenih želja (9. Festival svjetskog kazališta) 51 Tomislav Kurelec: Frljićev scenski dragulj (26. Gavelline večeri) 52 PORUKE Igor Tretinjak: Tanak program (44. PIF) 53 Širenje u Europu (3. Noć kazališta) 95 Tatjana Sandalj: Pomak prema stvarnosti (16. Revija lutkarskih kazališta) 54 Svjetski dan kazališta 96 Janko Heidl: Slatke muke (58. Festival igranog filma u Puli) 55 Svjetski dan lutkarstva 97 Janko Heidl: Stvaralačka simbioza (20. Dani hrvatskog filma) 56 Svjetski dan kazališta za djecu i mlade 98 FESTIVAL GLUMCA Od Glumice Glumcima (Riječ izbornice Zrinke Cvitešić) 57 DJELATNOST HDDU-a Kad glumci drže ključeve grada 58 Raznolikost glumačkih prava (EuroFIA, Lisabon) 99 Predstave 18. Festivala glumca 60 Ogranak samostalnih umjetnika HDDU-a 100 39 stepenica do trona (Nagrade 18. Festivala glumca) 61 Novi članovi HZSU-a iz redova HDDU-a 100 18. Festival glumca u fotografijama 63 OBLJETNICE 65 PREMIJERE 101 Intervju s Brankom Cvitković: Ostala sam svoja Premijere hrvatskih profesionalnih kazališta i kazališnih grupa 102 (u povodu 40 godina umjetničkog rada) 66 Dramski programi i nagrade hrvatskih kazališnih festivala 118 Bela Krleža Eliza Gerner Kolumne HNK u Zagrebu: Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi, red. Đoko Petrović, 1946. kolumna | Sjećanje na Belu Krležu (1896-1981) Barunica s Gvozda Belina Barunica Castelli, koju sam vidio u poodmakloj fazi njezina igranja te uloge, doimala se na prvi pogled kao glumačka afektacija, no ta izvještačenost prikrivala je tajne, istinu tog lika, a u završnim se prizorima potpuno izgubila i prerasla u animalističku borbu za život sezoni 1963./1964. obnašao sam dužnost direktora smo se, skinuli kapute i sjeli za stol, na kojem su bila Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. servirana razna pića. Bela je uskoro poslužila sendviče i Iz tog vremena dugo su ostale u sjećanju izvrsne kolače. Razgovaralo se o svemu i svačemu. U početku smo Upredstave Shakespeareove Mjere za mjeru u režiji Koste Boško i ja bili napeti i suzdržani, ali zahvaljujući izuzetno Spaića i Šenoine Ljubice, koju je režirao Božidar Violić. ljubaznim i raspoloženim domaćinima, opustili smo se i Te sam sezone postavio Luđakinju iz Chaillota Jeana osjećali vrlo ugodno. Giraudouxa s Belom Krležom u naslovnoj ulozi, a Dino Ovo o čemu pišem događalo se gotovo prije pedeset Radojević režirao je Sartreova Đavla i dobrog Boga. Bilo je godina i dakako da se ne mogu sjetiti svih tema o kojima to doba takozvanog redateljskog kartela. smo raspravljali. Krleža se raspitivao za moje podrijetlo. piše: Dana 14. veljače 1964. bio sam dežuran na predstavi u Spomenuo sam mu da mi je mama Ruskinja, koja je kao HNK-u. Po običaju, sjedio sam u kazališnom buffetu, kad Georgij Paro kći bjelogardijskog oficira emigrirala 1918. iz Rusije i se na vratima pojavio portir, koji me pozvao na portu da se našla se u Kraljevini Jugoslaviji. To je potaklo priču o javim na hitni telefonski poziv. Na telefonu je bila ruskim emigrantima s kojima su se Miroslav i Bela Bela Krleža. Pitala me kamo ću nakon predstave. Krleža družili u Zagrebu. Rekao sam Beli kako „Idem kući.“ – odgovorio sam. „A biste li svratili me je impresionirala njezina Madeleine Petrovna do nas poslije predstave?“ – upitala me je. Nikad i kao glumačka kreacija, a pogotovo kao govorna prije nisam bio pozvan kod Krležinih, tako da me interpretacija Rusa koji su se trudili govoriti je taj poziv iznenadio. „Ako

View Full Text

Details

  • File Type
    pdf
  • Upload Time
    -
  • Content Languages
    English
  • Upload User
    Anonymous/Not logged-in
  • File Pages
    128 Page
  • File Size
    -

Download

Channel Download Status
Express Download Enable

Copyright

We respect the copyrights and intellectual property rights of all users. All uploaded documents are either original works of the uploader or authorized works of the rightful owners.

  • Not to be reproduced or distributed without explicit permission.
  • Not used for commercial purposes outside of approved use cases.
  • Not used to infringe on the rights of the original creators.
  • If you believe any content infringes your copyright, please contact us immediately.

Support

For help with questions, suggestions, or problems, please contact us