Priređivanje Skladbi Za Pjevački Zbor Na Primjeru Obrade Tema Iz Filmske Glazbe
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
Priređivanje skladbi za pjevački zbor na primjeru obrade tema iz filmske glazbe Dukmenić, Luka Undergraduate thesis / Završni rad 2019 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Academy of Arts and Culture in Osijek / Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:251:172294 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-29 Repository / Repozitorij: Repository of the Academy of Arts and Culture in Osijek SVEUĈILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU AKADEMIJA ZA UMJETNOST I KULTURU U OSIJEKU ODSJEK ZA GLAZBENU UMJETNOST STUDIJ GLAZBENE PEDAGOGIJE LUKA DUKMENIĆ PRIREĐIVANJE SKLADBI ZA PJEVAČKI ZBOR NA PRIMJERU OBRADE TEMA IZ FILMSKE GLAZBE ZAVRŠNI RAD Mentor: izv. prof. art. dr. sc. Antoaneta Radoĉaj - Jerković Komentor: Davor Dedić, v. pred. Osijek, 2019. Sažetak Pjevaĉki zbor ĉini skupina pjevaĉa koja pjeva višeglasno, a svaku od tih glasova, odnosno dionica pjeva po nekoliko pjevaĉa. Aranţiranje je postupak prerade glazbenih elemenata nekog djela, kako bi se ono prilagodilo za odreĊeni sastav, u ovom sluĉaju zbor. Aranţman raspisuje, odnosno aranţira – aranţer. Dvije su vrste aranţmana za pjevaĉke zborove – vokalni (a capella) aranţman te vokalno-instrumentalni aranţman. Na aranţman utjeĉu razliĉiti elementi na koje aranţer mora obratiti pozornost prije pisanja: vrsta i veliĉina sastava, orkestracija (ako je potrebna), mjesto i vrijeme izvoĊenja, karakter skladbe, mjera, tempo, harmonija, ritam itd. Filmska glazba je posebna grana umjetnosti, glazba skladana iskljuĉivo za film ili televiziju. U filmu, skladatelj glazbom pokušava opisati i pojaĉati radnju te karakter likova, a u gledatelju probuditi što više osjećaja i što veću emociju. Drugi naziv za filmsku glazbu, odnosno tonski zapis glazbene pratnje filma, televizijske serije i sl. je soundtrack. Na poĉetku, filmsku glazbu pisali su skladatelji ozbiljne (klasiĉne) glazbe. Od prvog zvuĉnog filma 1927. godine, do danas, filmska glazba jako se razvila, to je dovelo do toga da u današnje vrijeme imamo skladatelje koji pišu iskljuĉivo za film i televiziju. Kljuĉne rijeĉi: pjevaĉki zbor, aranţiranje, filmska glazba, hrvatska filmska glazba Summary A choir consists of a group of singers/vocalists who sing polyphonically and each of the vocal lines are sung by a few singers at once. Arranging is a process of remaking elements within a certain musical piece for it to be adapted to a specific music group, or in this case, a choir. Arrangement is made by an arranger and there are two main types; vocal (a capella arrangement) and vocal and instrumental arrangement. The arrangement is affected by a few elements arranger should be aware of before making it: size and type of the music group, orchestration (if it's necessary), time and place for performing it, the character of the musical piece, measure, tempo, harmony, rhythm, etc. Movie score is a unique form of art which involves music composed specifically for movies and television in general. Through movies a composer uses music to enhance and build up the storyline, emphasize certain character traits and trigger specific emotions from the audience. The other name for the movie score, the musical background which accompanies storylines of a movie or a tv series, is soundtrack. In the beginning the movie score was written by classical composers, but since 1927., when the first audible movie was released, music score has grown so much that today we have composers who compose exclusively for movies and television. Key words: choir, arranging, film music, Croatian film music Sadržaj: 1. Uvod ........................................................................................................................................ 1 2. Pjevaĉki zbor ........................................................................................................................... 2 3. Aranţiranje za pjevaĉki zbor ................................................................................................... 4 3.1. Vrste aranţmana za pjevaĉki zbor .................................................................................... 5 3.2. Što sve utjeĉe na aranţman .............................................................................................. 5 4. Filmska glazba ......................................................................................................................... 7 4.1. Od lajtmotiva do soundtracka .......................................................................................... 8 4.2. Najznaĉajniji skladatelji ................................................................................................. 11 4.3. Filmska glazba u Hrvatskoj ............................................................................................ 13 5. Aranţman – praktiĉni dio završnog rada ............................................................................... 16 6. Zakljuĉak ............................................................................................................................... 18 7. Literatura ............................................................................................................................... 19 1. Uvod U današnje vrijeme svi slušaju glazbu i gledaju filmove. U filmskoj umjetnosti te dvije zasebne umjetnosti, nadopunjuju se i spajaju u jedinstven umjetniĉki izraz. Kao što slušanje glazbe u slušatelju budi razne osjećaje i emocije, isto se dogaĊa tijekom gledanja filma. Kada se te dvije umjetnosti spoje u jednu cjelinu, dobiva se nova grana umjetnosti – filmska glazba. Filmska glazba je posebna glazbena vrsta, pisana, kao što sam naziv kaţe, za film ili televiziju. U filmu, skladatelj glazbom pokušava pratiti, doĉarati, opisati i pojaĉati radnju te karakter likova, a u gledatelju probuditi što veći raspon i intenzitet osjećaja. Ovaj rad podijeljen je na ĉetiri dijela. U prvom dijelu obraĊuje se pjevaĉki zbor kao ansambl. Definira se što je zbor, kakve vrste zborova postoje i kako se dijele, definiraju se pjevaĉki glasovi te njihovi opsezi i karakteri. Sljedeći dio rada odnosi se na prireĊivanje skladbi, odnosno aranţiranje. Aranţiranje je jedna od umjetniĉkih tehnika prilagodbe glazbenih elemenata nekog djela za odreĊeni sastav, a umjetnik koji je zaduţen za raspisivanje aranţmana, odnosno aranţiranje, naziva se aranţer. U radu se navode najpoznatiji aranţeri i glazbeni producenti u Hrvatskoj, prije i danas. Definiraju se vrste aranţmana za pjevaĉki zbor te se raspravlja o tome što sve utjeĉe na aranţman. U trećem poglavlju obraĊuju se neki elementi filmske glazbe i definira pojam soundtrack. Nakon toga slijedi razrada koja obuhvaća vrijeme od prve pojave Wagnerova lajtmotiva u operi, do primjene lajtmotiva u filmskoj glazbi. Kronološki se navode skladatelji koji su se potvrdili u svijetu filma i filmske glazbe. Poglavlje obraĊuje povijest filmske glazbe u Hrvatskoj, od tzv. veterana do suvremenih skladatelja koji danas djeluju. U zadnjem poglavlju predstavlja se roman „U registraturi“ knjiţevniku Ante Kovaĉića te koje je ekranizirano uz glazbu Arsena Dedića. Uz kratku analizu, priloţen je i praktiĉni dio završnog rada, ĉetveroglasni (u nekim dijelovima peteroglasni) a capella aranţman za mješoviti pjevaĉki zbor. 1 2. Pjevački zbor Pjevaĉki zbor ĉini skupina ljudi koja pjeva podijeljena u više glasova, odnosno dionica, a svaku od tih dionica pjeva nekoliko pjevaĉa. Osim uz instrumentalnu pratnju, zbor moţe pjevati i bez instrumentalne pratnje – a capella. „Pjevaĉki zbor – veća skupina pjevaĉa u kojoj svaku dionicu pjeva nekoliko izvodilaca. Zbor moţe nastupati uz pratnju instrumenta ili bez njih (a capella), moţe pjevati jednoglasno (unisono) ili višeglasno. Zborno pjevanje rašireno je od davnine na svim stranama svijeta i na svim stupnjevima kulture“ (Muziĉka enciklopedija, 1971:89). Prema Radoĉaj-Jerković, Škojo i Milinović (2018), zborsko pjevanje je zbog svojih pozitivnih karakteristika najzastupljeniji oblik neformalnog uĉenja glazbe, odnosno stjecanja glazbenog znanja i razvijanja glazbenih sposobnosti (Radoĉaj-Jerković, Škojo i Milinović, 2018:311). Pjevaĉki zbor vodi zborovoĊa, osoba koja je zaduţena za odabir i uvjeţbavanje programa te voĊenje zbora tijekom izvedbe. Muziĉka enciklopedija (1971) definira zborovoĊu kao dirigenta pjevaĉkog zbora. Kao i kod dirigenta instrumentalnog sastava, funkcija i tehnika dirigiranja su isti osim što zborovoĊa dirigira bez dirigentskog štapića (Muziĉka enciklopedija, 1971:172). „Elemente ekspresivnosti moguće je vjeţbati ukljuĉivanjem vjeţbi glazbenog fraziranja, dinamike, tempa, agogike i artikulacije u sve sfere pjevaĉkog pouĉavanja, od glazbenih igara do interpretacije pjesama“ (Radoĉaj-Jerković, 2017:70) Prema Muziĉkoj enciklopediji (1971), zborovi se razlikuju prema broju pjevaĉa, odnosno sastavu i vrsti njihovih glasova. Postoje veliki, komorni, muški, ţenski, mješoviti, djeĉji itd., a prema namjeni crkveni, školski, operni, radio i sl. (Isto:89). Ţenski zbor sastoji se od ţenskih glasova (sopran, alt), muški zbor od muških glasova (tenor, bariton, bas), a mješoviti i od muških i od ţenskih glasova. Posebni oblik zbora je djeĉji, zbor kojeg ĉine djevojĉice i djeĉaci (sopran i alt). Muziĉka enciklopedija (1971) definira sopran kao najviši ţenski (i djeĉji) glas. Kod amaterskih ţenskih i kod djeĉjih glasova opseg je od (h) c1 do f2 (g2, a2), a kod profesionalnih pjevaĉica od a do c3 (rijetko i