Legenda Hrvatske Glazbe Piše: Višnja Požgaj DAVOR HRVOJDAVOR

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

Legenda Hrvatske Glazbe Piše: Višnja Požgaj DAVOR HRVOJDAVOR MIROSLAVU MILETIĆU ZA 85. ROĐENDAN / NENAD MARČEC DIREKTOR CISAC-A / 35. OSORSKE GLAZBENE VEČERI / KAKO U EUROPU? / ANTIPIRATSKA KAMPANJA / VEČER LADISLAVA FIDRIJA / CD IZLOG NOVINE HRVATSKOGA DRUŠTVA SKLADATELJA BROJ 164 LISTOPAD 2010. CIJENA 20 kn ISSN 1330–4747 KONCERT U KOMORNOM OZRAčJU U POVODU 85. ROđENDANA MAESTRA MILJENKA PROHASKE Legenda Hrvatske glazbe Piše: Višnja Požgaj DAVOR HRVOJDAVOR vestrani i omiljeni glazbenik prijatelje i kolege, tako da su mnogi dina rado surađuje: Gudački kvartet nih skladbi skladao je za glazbeni- Festivalu kajkavske popevke u Krapi- SMiljenko Prohaska, proslavljen ostali bez mjesta. Sebastian (Anđelko Krpan, Korana ke koji su nastupali i praizveli ih u ni (3. nagrada stručnog žirija) i Zbog i izvan granica domovine Hrvatske, Rucner, Nebojša Floreani, Zlatko sklopu kućnih koncerata Iz salona jedne davne melodije koju su iste godi- 17. rujna ove godine navršio je 85 Antologijska Intima Rucner), pjevače Martinu Gojčeta Očić Društva za promicanje orguljske ne interpretirale Zdenka Kovačićek i godina. Uoči tog važnog datuma za S obzirom na bogat umjetnički ži- Silić i Ervina Baučića te pijanista glazbene umjetnosti Franjo Dugan, Višnja Korbar na Festivalu zabavne hrvatsku glazbu, Hrvatsko društvo vot skladatelja, dirigenta, aranžera i Marija Čopora. čiji je i on dugogodišnji član. Tako je glazbe te na Festivalu JRT u Opati- skladatelja organiziralo je 3. rujna u nastao i Arioso za violinu i orgulje, do ji (1. nagrada stručnog žirija ). Vice kontrabasista (koji je počeo još davne Zacijelo najpopularnija i najizvođe- Gliptoteci HAZU svečarski koncert sada izveden u tri verzije, a ovaj put Vukov je 1991. pjevao Senje, senje pod 1938. u kvintetu usnih harmonika nija skladba Miljenka Prohaske je svojeg uglednog člana, u suradnji s smo čuli i četvrtu, u izvedbi Anđelka ravnanjem autora na festivalu u Kra- Branka Kralja), da bi se predstavio antologijska Intima iz 1962. godi- Cantusom d.o.o. i Scenom Amadeo. Krpana i Marija Čopora. Glazbena pini, a Roland Šuster 1974. pjesmu presjek njegova raznovrsnog stvara- ne, koja je doživjela čak dvadesetak, S obzirom na iznimno velik i zna- tema Adieu iz filma i TV serije Kiklop Fakin od porta na Melodijama Istre i laštva ne bi dostajalo nekoliko konce- najviše autorovih obrada. Njome je čajan doprinos slavljenika hrvatskoj (1984.). također je izvedena u nekoli- Kvarnera (nagrada). Tim skladbama rata. No za ovu prigodu, Prohaska je i započeo koncert u izvedbi Gudač- kulturi, to je bila preskromna sveča- ko verzija, a sada prvi put u obradi za su odličnim i razgovijetnim interpre- odlučio predstaviti, uz izbor izvornih kog kvarteta Sebastian. Tim vrsnim nost, s kraćim jednosatnim progra- glasovirski kvintet. tacijama novi život i smisao udahnuli komornih djela, nekoliko antologij- glazbenicima skladatelj je posvetio mom Miljenko Prohaska u komornom mezzosopranistica Martina Gojčeta skih skladbi, filmskih tema i festival- Sebastianu (2004.) i Play Strings, Play Bilo je zanimljivo čuti i nove inter- ozračju, predstavljenim u previše sku- skih popijevki u vlastitim komornim Silić i tenor Ervin Baučić. čenom prostoru, koji naprosto nije (2009.). Svojim unukama napisao je, pretacije i aranžmane festivalskih aranžmanima. Odabrao je omiljene pak, Un petit morceau pour Darka et uspješnica Štela bi biti...list koju je (nastavak na str. 3.) CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS mogao primiti sve njegove štovatelje, CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS interprete s kojima posljednjih go- Nina (2002). Većinu novijih komor- 1970. praizvela Božena Ruk-Fočić na 2 BROJ 164, LISTOPAD 2010. BROJ 164, LISTOPAD 2010. 3 KONCERT U KOMORNOM OZRAčJU U POVODU 85. ROđENDANA MAESTRA MILJENKA PROHASKE VIOLIST MASATOSHI HIRANO U UVODNIK POSJETU MIROSLAVU MILETIćU In memoriam Dragici Martinis U ZAGREBU Simboličan čin Piše: Marija Barbieri Legenda Hrvatske glazbe Japanski violist Piše: Višnja Požgaj irati su uništeni, prvi korak je napravljen, drugi će biti dvije uloge s kojima će postati poznata u svijetu: Puccinijeva Tosca, Pjednako težak, ali neophodan u nastojanju da proho- koju je pjevala, a da još nije navršila 25 godina i malo potom Verdijeva promotor hrvatske damo i krenemo putem pravednijeg i poštenijeg društva, ne Aida za koju je 1948. dobila Saveznu nagradu. Slijedile su Giulietta i iljenko Prohaska je zato da lakše uđemo u Europu, već da stvorimo bolje uvjete Antonija na premijeri Hoffmannovih priča, Donna Anna u Don Juanu odlučio predstaviti, uz glazbe u svijetu za život novih naraštaja. Ne samo u glazbenom smislu, iako (pod tim se naslovom tada izvodio Don Giovanni), 1949. Antonida u izbor izvornih komornih Piše: Ana Vidić je u ovom slučaju glazbeni milje taj koji političkom svijetu prvoj hrvatskoj izvedbi Glinkina Ivana Susanjina, pa Zorka na obno- M djela, nekoliko antologijskih prenosi poruku kako treba djelovati, uporno i bespoštedno vi Porina te prva nagrada na Međunarodnome pjevačkom natjecanju skladbi, filmskih tema i a prisutnost glazbe hrvatskih autora na kon- se boriti u ostvarivanju društva kakvo želimo. Iako se doi- u Ženevi, što joj je otvorilo vrata velikih svjetskih kazališta. U rujnu Zcertnim programima u Japanu i upoznava- ma malim, zapravo je učinjen veliki korak prema ispravljanju 1950. bila je protagonistica premijere Verdijeva Otella pod ravnanjem festivalskih popijevki u vlastitim nje tamošnje publike s djelima primjerice Ivana nepravde, iskrivljenih predodžbi, kreiranja lažnih vrijednosti Milana Sachsa, s Josipom Gostičem u naslovnoj ulozi, antologijskog komornim aranžmanima. pl. Zajca, Dore Pejačević, Antuna Dobronića i koje se, kao zaraza, šire i inficiraju sve veći broj ljudi. Želimo trenutka hrvatske glazbene umjetnosti. Miroslava Miletića, možemo uvelike zahvali- li se doista ponašati prema načelima Tko je jamio, jamio je! ili (nastavak sa str. 1) Godine 1950. Dragica Martinis je dobila trogodišnji angažman u Svi kradu, pa ću i ja!? Smijemo li dozvoliti da to postanu uvri- njujorškoj Gradskoj operi gdje je pjevala Toscu i Aidu i u repertoar ježene i prihvaćene uzrečice ili se moramo boriti protiv takvih uvrstila još jednu ulogu koja će joj donijeti slavu — Puccinijevu Turan- iljenko Prohaska ne voli kada se nje- »Stručnjak za hrvatsku glazbu u stavova? Mlade naraštaje koji odrastaju u takvom okružju ne dot. Američki su kritičari napisali da se od vremena Marije Jeritze nije Mgov stil skladanja stavlja u »ladice«. Japanu«, kako maestro Miletić katkad educiramo dovoljno, ne ističemo dovoljno prave vrijednosti, čula Turandot takve glasovne ljepote, muzikalnosti i stvaralačke snage Kako je on prvenstveno neprikosnoveni jazz naziva Masatoshija Hirana, danas ne informiramo ih da postoji i druga i drukčija glazba od a Maria Jeritza smatrala se najvećom svjetskom interpretkinjom toga glazbenik, to se na stanovit način reflektira i one koju mogu vidjeti na televiziji i u pucačkim klubovima. doista djeluje kao gorljivi promotor lika. No, taj joj je angažman istodobno zatvorio vrata Metropolitana na njegove zabavne melodije, ali i na tako- Bonton je u njihovim očima sladak, mali skup pravila koji naše glazbe na Dalekom istoku, a — takav je tada bio običaj. Kao Turandot je došla u Bečku državnu zvanu ozbiljnu glazbu. Najvažnije je među- su poštivali nečije bake i djedovi, ali danas su čista egzotika, HRVOJDAVOR operu i postala njezina prva zvijezda u talijanskome repertoaru. Publi- tim da on sklada »svoju glazbu, kako je osje- Miljenko Prohaska i sudionici koncerta u Gliptoteci HAZU jedan od razloga za to jesu, kako nešto smiješno i nepotrebno. Ne trebamo poznavati pravo da ka ju je obožavala, i mnogo godina poslije, prolaznici bi na ulici rekli: ća i kako o njoj razmišlja«. Za njega je glazba sam Hirano pojašnjava, zemljopisne i bismo se znali ophoditi prema pitanjima poštenja, pravedno- to je die Martinis i okretali se za njom. Kad je bila u naponu snage, lijepa, jedinstvena umjetnost i on je prenosi s melodijske sličnosti koje on pronalazi sti i etičnosti. To dobijemo kućnim odgojem. Žalosno je da je gledatelji bi dolazili pred blagajnu u najranijim jutarnjim satima ne bi istančanim osjećajem za sklad, profinjenost Dragocjene podatke o životu i radu Miljenka Miljenko Prohaska je osvojio brojne nagrade došlo do toga da se na agresivnost odgovara agresivnošću, da između Japana i Hrvatske. li došli do ulaznica, a nakon predstava, policija ju je trebala štititi od i proporcije. Na radost interpreta s kojima Prohaske objavilo je Hrvatsko društvo skladatelja i priznanja, a nakon mirovine 1989., nastavlja se protiv nepravde i nepoštenja treba boriti čeličnim valjcima, razdraganih obožavatelja. U Beču je dobila prestižni naslov Kammer- stvara čvrsto jedinstvo i razumijevanje, na i Cantus d.o.o. u prigodnoj programskoj knjižici djelovati kao stalni šef dirigent Plesnog orkestra ali taj čin je više simboličan nego agresivan. Snaga čeličnog sängerin i visoko austrijsko odličje Das Österreichische Ehrenkreuz für radost publike i napokon na vlastitu radost, urednice Erike Krpan. Knjižica, uz nekoliko im- Radio Zagreba. valjka leži u gradnji, a ne u uništavanju, u gradnji pravednijeg Wissenschaft und Kunst (Austrijski počasni križ za znanost i umjetnost) jer on uživa u glazbi bez ostatka. Tako je bilo pozantnih portreta i zapisa o skladatelju, sadrži ti violistu Masatoshiju Hiranu koji ih redovito društva, kao što je snaga poruka što ih odašilje Parni valjak Surađivao je i sa Simfonijskim puhačkim orke-
Recommended publications
  • Grad Zagreb Ured Gradonačelnika Gospođa Sandra Švaljek, Zamjenica Gradonačelnika Koja Obnaša Dužnost Gradonačelnika
    Grad Zagreb Ured gradonačelnika Gospođa Sandra Švaljek, zamjenica gradonačelnika koja obnaša dužnost gradonačelnika Zagreb, 10. ožujak 2015. INICIJATIVA ZA SAMOSTALNI URED ZA KULTURU GRADA ZAGREBA Poštovana, U skladu s postignutim i iskazanim javnim interesom, podrţavamo inicijativu da Gradska skupština Grada Zagreba što hitnije donese odluku o osnivanju zasebnog Ureda za kulturu i njegovog odvajanja iz djelokruga obrazovanja i sporta. Kao poveznice izmeĊu tijela politiĉkoga odluĉivanja i podruĉja kulture, uredi za kulturu funkcioniraju samostalno u gotovo svim gradovima Europske unije, a prava je iznimka njihovo djelovanje u okviru drugih upravnih tijela gradske uprave. Zagreb kao metropola hrvatske kulture, njegovi umjetnici i ostali kulturni djelatnici, zasluţuju zaseban Ured za kulturu kao osnovni preduvjeta za bolje razvijanje i ostvarivanje kulturnih interesa Grada Zagreba. Uvjereni smo da je Ured za kulturu Grada Zagreba kljuĉni preduvjet za definiranje strategije kulturnoga razvoja Grada, nuţnu reformu, reorganizaciju, te neophodno potrebnu bolju koordinaciju na podruĉju kulture, te posljediĉno bogatija, struĉnija i u svakom pogledu (još) izvrsnija kulturna ostvarenja u glavnome gradu Republike Hrvatske. POTPISI - 1. Acija Alfirević, spisateljica i znanstvenica 2. Adela Golac – Rilović, operna pjevaĉica 3. Adi A. Imamović, filmskiredatelj 4. Adonis Dokuzović, glazbenik 5. Adrian Pezdirc, glumac 6. Agata Juniku, dr. sc., ADU 7. Aida Bukvić, redateljica i sveuĉilišna profesorica, ADU 8. Alan Bjelinski, dirigent 9. Alan Ĉerny, glazbenik 10. Aleksandar Ţiţović, keramiĉar 11. Aleksandra Janeva Imfeld, plesaĉ/koreograf 12. Aleksandra Mišić, plesna umjetnica 13. Alem Korkut, akademski kipar 14. Alen Islamović, glazbenik 15. Alfi Kabiljo, skladatelj 16. Alka Vuica, pjevaĉica 17. Amir Bukvić, dramski pisac i glumac 18. Amanda Prenkaj, glumica, GK Ţar ptica 19.
    [Show full text]
  • 48. Mmm 2021 Knjizica
    uz 125. obljetnicu ro+enja Josipa Ü. Slavenskog 11., 12. i 13. 5. 2021. 48. MAJSKI MUZICˇKI MEMORIJAL JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI Nagrada Grada Čakovca „Josip Štolcer Slavenski” za najbolje glazbeno djelo u Republici Hrvatskoj, autor: Robert Wrana ORGANIZACIJSKI ODBOR Ivan Bete, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske Matija Posavec, župan Međimurske županije Stjepan Kovač, gradonačelnik grada Čakovca Romano Bogdan, Centar za kulturu Čakovec ŽIRI Trpimir Matasović, predsjednik Iva Lovrec Štefanović Petra Pavić Krešimir Seletković Mladen Tarbuk Ladislav Varga JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI – skladatelj Josip Štolcer Slavenski rođen je 11. svibnja 1896. u Čakovcu, kao najstarije dijete u obitelji pekara Josipa Štolcera, rođenog u Zlataru, kamo se njegov pradjed doselio iz Frankfurta na Majni, a od majke Julije rođene Novak. Od oca, seoskog citraša i „ishitrioca” naslijedio je izrazit glaz- benički dar, a od majke „živog muzikalnog arhiva” kako piše J. Barle, duboku vezu s međimurskim i hrvatskim pučkim melo- som. Građansku školu i ispit za pekarskog kalfu završio je u rodnom gradu, a prvi glazbeni nauk stječe 1912.-13. u Varaždinu kod A. Stohra i D. Simona. Nakon neuspjela pokušaja upisa u Muzičku školu Hrvatskog glazbenog zavoda odlazi na daljnje školovanje u Budimpeštu (1913.-16.) gdje studira u klasi V. Herz- felda i Z. Kodaly, koji upravo u to vrijeme zajedno sa B. Barto- kom započinje intenzivna istraživanja glazbenog folklora, što (dakako posredno) ostavlja traga i na načinu kojim Slavenski počinje umjetnički oblikovati svoju iskonsku vezanost uz na- cionalni glazbeni idiom. Nakon dvogodišnjeg vojevanja na ru- munjskim i mađarskim frontama (1916.-18.), te nakon prvih skladateljskih uspjeha (praizvedba NOKTURNA za ork.
    [Show full text]
  • Analiza Udžbenika Za Premet Glazbene Kulture U Prva Tri Razreda Osnovne Škole
    Analiza udžbenika za premet Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole Žarinac, Ivana Master's thesis / Diplomski rad 2017 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Teacher Education / Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:147:890730 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-27 Repository / Repozitorij: University of Zagreb Faculty of Teacher Education - Digital repository SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET ODSJEK ZA UČITELJSKE STUDIJE Ivana Žarinac DIPLOMSKI RAD ANALIZA UDŽBENIKA ZA PREDMET GLAZBENA KULTURA U PRVA TRI RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE Petrinja, listopad 2017. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET ODSJEK ZA UČITELJSKE STUDIJE (Petrinja) PREDMET: Metodika glazbene kulture DIPLOMSKI RAD Ime i prezime pristupnika: Ivana Žarinac TEMA DIPLOMSKOG RADA: Analiza udžbenika za predmet Glazbena kultura u prva tri razreda osnovne škole MENTOR: dr. sc. Jelena Blašković, predavačica Petrinja, listopad 2017. 2 SADRŽAJ SADRŽAJ..................................................................................................................................3 Sažetak........................................................................................................................................8 Summary.....................................................................................................................................9 UVOD......................................................................................................................................10
    [Show full text]
  • Digibooklet Antonio Janigro
    ANTONIO JANIGRO & ZAGREG SOLOISTS Berlin, 1957-1966 ARCANGELO CORELLI (1653-1713) Concerto grosso in D major, Op. 6/4 I. Adagio – Allegro 2:32 II. Adagio 2:03 SOLOISTS III. Vivace 1:09 IV. Allegro – 1:58 V. Allegro 0:41 Gunhild Stappenbeck, Cembalo Continuo recording: 14-01-1957 GIOACHINO ROSSINI (1792-1868) Sonata for Strings No. 6 in D major I. Allegro spiritoso 6:32 II. Andante assai 2:39 ZAGREG III. Tempesta. Allegro 5:12 recording: 19-04-1964 & PAUL HINDEMITH (1895-1963) Trauermusik (Funeral Music) for Solo Viola and Strings I. Langsam 4:28 II. Ruhig bewegt 1:25 III. Lebhaft 1:32 IV. Choral „Für deinen Thron“ 2:24 Stefano Passaggio, solo viola recording: 12-03-1958 JANIGRO DMITRI SHOSTAKOVICH (1906-1975) Octet for Strings, Op. 11 II. Scherzo recording: 17-04-1964 SAMUEL BARBER (1910-1981) Adagio for Strings recording: 19-04-1964 ANTONIO ANTONIO MILKO KELEMEN (*1924) Concertante Improvisations for Strings I. Allegretto 2:20 II. Andante sostenuto – Allegro giusto 2:05 SOLOISTS III. Allegro scherzando 1:15 IV. Molto vivace quasi presto 2:05 recording: 12-03-1958 MAX REGER (1873-1916) Lyric Andante for String Orchestra5:18 recording: 16-03-1966 WOLFGANG AMADEUS MOZART (1756-1791) Divertimento in B-flat major, K. 137 ZAGREG I. Andante 4:10 II. Allegro di molto 2:44 & III. Allegro assai 2:17 recording: 19-03-1961 ROMAN HOFFSTETTER (1742-1815), former attrib. to JOSEPH HAYDN (1732-1809) Serenade in C major (from Op. 3/5) recording: 11-11-1958 ANTONIO VIVALDI (1678-1741) Concerto in D major, RV 230 (Cello Version) JANIGRO I.
    [Show full text]
  • Usporedba Djelovanja Modela Recipročnoga Odgovora I Dijakronijskoga Modela U Nastavi Glazbene Umjetnosti Na Oblikovanje Glazbenoga Ukusa Učenika
    Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Ivana Senjan USPOREDBA DJELOVANJA MODELA RECIPROČNOGA ODGOVORA I DIJAKRONIJSKOGA MODELA U NASTAVI GLAZBENE UMJETNOSTI NA OBLIKOVANJE GLAZBENOGA UKUSA UČENIKA DOKTORSKI RAD Zagreb, 2018. Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Ivana Senjan USPOREDBA DJELOVANJA MODELA RECIPROČNOGA ODGOVORA I DIJAKRONIJSKOGA MODELA U NASTAVI GLAZBENE UMJETNOSTI NA OBLIKOVANJE GLAZBENOGA UKUSA UČENIKA DOKTORSKI RAD Mentorica: izv. prof. dr. sc. Snježana Dobrota Zagreb, 2018. Faculty of Humanities and Social Sciences Ivana Senjan COMPARISON OF THE IMPACT OF THE RECIPROCAL FEEDBACK MODEL OF MUSICAL RESPONSE AND THE DIACHRONIC MODEL IN TEACHING MUSIC ART ON SHAPING MUSICAL TASTE OF SECONDARY SCHOOL STUDENTS DOCTORAL THESIS Supervisor: associate professor Snježana Dobrota, Ph.D. Zagreb, 2018. INFORMACIJE O MENTORICI Dr. sc. Snježana Dobrota izvanredni je profesor na Odsjeku za učiteljski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Rođena je 25. listopada 1972. godine u Splitu. Osnovnu i srednju školu (Klasična gimnazija Natko Nodilo i Srednja glazbena škola Josip Hatze) završila je u Splitu. Godine 1994. diplomirala je na Fakultetu prirodoslovno- matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, smjer Glazbena kultura, čime je stekla stručnu spremu sedmog (VII/1) stupnja i stručni naziv profesor glazbene kulture. Zahvaljujući visokom prosjeku ocjena bila je stipendistica Sveučilišta u Splitu, te dobitnica Rektorove nagrade. Akademske godine 1995./96. upisala je poslijediplomski znanstveni studij Glazbene pedagogije na Muzičkoj akademiji i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za pedagogiju. Magistrirala je 2000. godine s temom Utjecaj aktivnog slušanja glazbe na razvoj perceptivnih sposobnosti djece rane školske dobi (mentor prof. dr. sc. Pavel Rojko) te stekla akademski stupanj magistra znanosti iz područja društvenih znanosti, polja odgojnih znanosti, grane opća pedagogija – glazbena pedagogija.
    [Show full text]
  • Authenticity in Electronic Dance Music in Serbia at the Turn of the Centuries
    The Other by Itself: Authenticity in electronic dance music in Serbia at the turn of the centuries Inaugural dissertation submitted to attain the academic degree of Dr phil., to Department 07 – History and Cultural Studies at Johannes Gutenberg University Mainz Irina Maksimović Belgrade Mainz 2016 Supervisor: Co-supervisor: Date of oral examination: May 10th 2017 Abstract Electronic dance music (shortly EDM) in Serbia was an authentic phenomenon of popular culture whose development went hand in hand with a socio-political situation in the country during the 1990s. After the disintegration of Yugoslavia in 1991 to the moment of the official end of communism in 2000, Serbia was experiencing turbulent situations. On one hand, it was one of the most difficult periods in contemporary history of the country. On the other – it was one of the most original. In that period, EDM officially made its entrance upon the stage of popular culture and began shaping the new scene. My explanation sheds light on the fact that a specific space and a particular time allow the authenticity of transposing a certain phenomenon from one context to another. Transposition of worldwide EDM culture in local environment in Serbia resulted in scene development during the 1990s, interesting DJ tracks and live performances. The other authenticity is the concept that led me to research. This concept is mostly inspired by the book “Death of the Image” by philosopher Milorad Belančić, who says that the image today is moved to the level of new screen and digital spaces. The other authenticity offers another interpretation of a work, or an event, while the criterion by which certain phenomena, based on pre-existing material can be noted is to be different, to stand out by their specificity in a new context.
    [Show full text]
  • 210 Srpanj 2018
    ISSN 1330–4747 ČASOPIS HRVATSKOGA DRUŠTVA SKLADATELJA | BROJ 210 SRPANJ 2018. | CIJENA 22 kn Berislav Šipuš — koncert, razgovor i tribina za 60. rođendan Životna priča o slobodi duha Novi nazorovac među skladateljima — Dubravko Detoni Hrvati su bistar, nadaren i duhovit narod! Londonski dnevnik Biance Ban Snimanje u Studiju Abbey Road Davor Gobac u povodu 30 godina Zmaja Volio bih snimiti solo ploču Vojko V o istoimenom samostalnom albumu prvijencu Ne želim biti glas generacije ni kroničar vremena! rogoni me ideja da napišem UVODNIK Natječaj za Pknjigu. Neki tip skrivene Dragi čitatelji, autobiografije. Volio bih pisati o u srpanjskom broju naše- Chansonfest ga časopisa u razgovori- ljudima, ljubavi i istini. ma s mnogim istaknutim 2018. predstavnicima naše glaz- Umjetnička organizacija Chansonfest objavlju- bene scene predstavlja- je natječaj za nove skladbe koje će biti izvede- mo s poštovanjem njihov ne na Međunarodnom festivalu šansone Chan- rad. S naslovnice nam se sonfest 2018. smiješi Berislav Šipuš, ko- jega ćemo upoznati u op- Chansonfest se održava pod pokroviteljstvom sežnom životnom inter- i uz potporu Ministarstva kulture Republike Hr- vjuu u kojem otkriva tajne vatske, Grada Zagreba i Hrvatskog društva svoje vijugave umjetnič- skladatelja. ko–političke karijere. On je protagonist naše posljed- U obzir dolaze samo radovi visoke umjetničke nje tribine Nota mog života vrijednosti u kojima glazba i stihovi čine jedin- koju u dvorani Hrvatskog društva skla- stvenu cjelinu. Chansonfest nema natjecateljski datelja svakoga mjeseca priredi naš šar- karakter, a sve se skladbe izvode uživo. mantni dežurni zabavljač Vojo Šiljak. Pi- Prijava za natječaj treba sadržavati naslov sklad- šemo i o Šipuševu bogatom autorskom be, podatke o autorima, notni zapis (s tekstom i koncertu u završnici ciklusa Cantus An- harmonijskim simbolima) ili demosnimku (CD ili sambla Cantus@Lauba, a svemu je mp3) te ispis stihova.
    [Show full text]
  • Jewish Communities in the Political and Legal Systems of Post-Yugoslav Countries
    TRAMES, 2017, 21(71/66), 3, 251–271 JEWISH COMMUNITIES IN THE POLITICAL AND LEGAL SYSTEMS OF POST-YUGOSLAV COUNTRIES Boris Vukićević University of Montenegro Abstract. After the dissolution of Yugoslavia, the Jewish community within Yugoslavia was also split up, and now various Jewish communities exist in the seven post-Yugoslav countries. Although all of these communities are relatively small, their size, influence, and activity vary. The political and legal status of Jewish communities, normatively speaking, differs across the former Yugoslav republics. Sometimes Jews or Jewish communities are mentioned in constitutions, signed agreements with governments, or are recognized in laws that regulate religious communities. Despite normative differences, they share most of the same problems – a slow process of return of property, diminishing numbers due to emigra- tion and assimilation, and, although on a much lower scale than in many other countries, creeping anti-Semitism. They also share the same opportunities – a push for more minority rights as part of ‘Europeanization’ and the perception of Jewish communities as a link to influential investors and politicians from the Jewish diaspora and Israel. Keywords: Jewish communities, minority rights, post-communism, former Yugoslavia DOI: https://doi.org/10.3176/tr.2017.3.04 1. Introduction In 1948, the first postwar census in Yugoslavia counted 6,538 people of Jewish nationality, although many Jews identified as other nationalities (e.g. Croat, Serb) in the census while identifying religiously as Jewish, as seen by the fact that Jewish municipalities (or communities) across Yugoslavia had 11,934 members (Boeckh 2006:427). The number of Jews in Yugoslavia decreased in the following years after the foundation of the State of Israel.
    [Show full text]
  • Bibliografije ― Bibliographies, Armud6 47/1-2 (2016) 275-309 275
    BIBLIOGRAFIJE ― BIBLIOGRAPHIES, ARMUD6 47/1-2 (2016) 275-309 275 BIBLIOGRAFIJE ― BIBLIOGRAPHIES BIBLIOGRAPHIA MUSICOLOGICA CROATICA ADDENDA I RADOVI ZA 2014. GODINU I. Znanstveni i stručni radovi a) Knjige BACHRACH-KRIŠTOFIĆ, Sanja – KRIŠTOFIĆ, Mario (ur.): Jugoton : istočno od raja : 20.10.-30.11.2014., Tehnički muzej, Zagreb : katalog izložbe, Kultura umjetnosti, Zagreb 2014, ISBN 9789535715016. BAJUK, Lidija – MIHOLIĆ, Irena (ur.): O hrvatskoj tradicijskoj glazbi Međimurja i oko nje : Centar za kulturu Čakovec, Scheierova dvorana, 6.-25. listopada 2014. katalog izložbe, Institut za etnologiju i folkloristiku – Udruga Matapur, Zagreb – Lopa- tinec 2014, ISBN 9789536020959. BAJUK, Lidija – PETROVIĆ OSMAK, Željka (ur.): O hrvatskoj tradicijskoj glazbi Me- đimurja i oko nje : predavanja i radionice Zlatna grana i Međimurska tradicijska glazba, Etnografski muzej – Institut za etnologiju i folkloristiku – Udruga Ma- tapur, Zagreb – Lopatinec 2014, ISBN 9789536273614. BARBIERI, Marija: Nada Tončić : život i djelo, Ex libris, Zagreb 2014, ISBN 9789532840605. BARIĆ, Mirko: Tambura : kako sam gradio bisernicu, Gradska knjižnica »Ivan Goran Kovačić«, Karlovac 2014, ISBN 9789537852146. BELINA, Mirna – KOŽUL, Marina: Vizualna glazba, Udruga 25 FPS, Zagreb 2014, ISBN 9789537848026. BRATIĆ, Martina: Zagrebački solisti : velikih 60, Zagrebački solisti, Zagreb 2014. BRČIĆ, Maroje: S gitarom ruku pod ruku, Matica hrvatska, Ogranak Dubrovnik, Dubrovnik 2014, ISBN 9789537784393. BRUSIĆ, Doris (ur.): Pjevački zbor KUD-a Halubjan kroz povijest, KUD »Halubjan«, Viškovo 2014, ISBN 9789535760702. 276 BIBLIOGRAFIJE ― BIBLIOGRAPHIES, ARMUD6 47/1-2 (2016) 275-309 BULETIĆ, Mario – MARUŠIĆ, Dario: Istarski tradicijski instrumenti : iz fundusa Et- nografskog muzeja Istre : katalog izložbe, Etnografski muzej Istre, Pazin 2014, ISBN 9789537944063. CIKOJEVIĆ, Dalibor: Glazbena trilogija : Ostavština posljednjeg skladatelja ; Posljednja violina Niccolòa Amatija ; Virtuozi, muze i striptiz, Leykam International, Zagreb 2014, ISBN 978953340015.
    [Show full text]
  • Opce Strane.Vp
    Color profile: Generic CMYK printer profile Composite Default screen Alcoholism 2013;49(1):45–53 Pathography Croatian composers’ diseases – biopathographies Darko Breitenfeld1, Stanislav Tuksar2, Danijel Buljan3, Lana [krgati}1, Marina Vuksanovi}1, Marija @ivkovi}1 1 Croatian Physicians’ Music Society – Croatian Medical Association, Zagreb, Croatia 2 Croatian Academy of Science and Art, Zagreb, Croatia 3 Department of Psychiatry, University Hospital Center »Sestre Milosrdnice«, Zagreb, Croatia Summary – Presentation of the diseases Elaborating the pathographic data, we among 25 significant croatian composers shall dedicate somewhat greater atten- reveals some infectious diseases (tubercu- tion to only a handful of our narrowly se- losis, etc.) among the composers who had died young and some chronic non-infec- lected, internationally recognized com- 1,8,9,12–16 tious diseases (mostly malignant, inflam- posers . matory and cardiocerebral origin) among We have some reliable data from the composers who died in old age. It is a part XVIIth century about Ivan Luka~i},who of the pathographic review of over 300 composers from the book »Diseases and lived in the city of [ibenik (1587–1648). destinies of famous composers«. More intensively studying his life, we learn more about the production of wine Key words: Croatia, composers, diseases and olive oil than about other data (he was the prior of a Franciscan monas- Croatians belong among »small« na- tery). Judging by the year of death, we tions, but, according to our experience can not trule out that he died because of with the lexicon structure of some world- plague, i.e. either of the epidemics of -known dictionaries of musicology, about pestilence or because of tumults, wars, a dozen Croatian composers have been famine, migration and other things.1 more widely reported of in such lexi- cons.1 Correnspodence to: Darko Breietenfeld, M.D., Ph.D., Deren~inova 25, 10000 Zagreb, Croatia.
    [Show full text]
  • Milko Kelemen: Life and Selected Works for Violoncello
    MILKO KELEMEN: LIFE AND SELECTED WORKS FOR VIOLONCELLO by JOSIP PETRAČ (Under the Direction of David Starkweather) ABSTRACT Milko Kelemen (b. 1924) is one of the most extraordinary Croatian composers of the post-World War II era. He has received numerous prestigious awards for his work, while his compositions are published by major companies, including Schott, Universal, Peters, and Hans Sikorski editions. His music is little studied or known internationally. This paper examines this innovative, avant-garde musician and sheds light both on Kelemen’s life and his compositional technique. The latter is examined in four compositions featuring cello as the main subject: Changeant (1968), Drammatico (1983), Requiem for Sarajevo (1994), and Musica Amorosa (2004). The examination of these compositions is placed in a biographical context which reveals how Kelemen’s keen political and cultural interests influenced his development as a composer. In particular, this document looks at Kelemen’s role as one of the founders, and the first president, of the Zagreb Music Biennale Festival, an event known for its ground-breaking work in bringing together artists and composers from the eastern and western blocs during the Cold War, as well as revitalising Croatia’s old-fashioned and provincial cultural scene. This festival of avant-garde music has been running since 1961. INDEX WORDS: Milko Kelemen, Zagreb Biennale, cello, avant-garde music, Changeant, Drammatico, Requiem for Sarajevo, Musica Amorosa MILKO KELEMEN:LIFE AND SELECTED WORKS FOR CELLO by JOSIP
    [Show full text]
  • Croatie La Voici
    Septembre — Décembre 2012 www.croatielavoici.com Dossier de presse Contacts presse Opus 64 Valérie Samuel et Patricia Gangloff 01 40 26 77 94 / p.gangloff @opus64.com Sommaire Éditos 3 Le festival en chiffres 9 Patrimoine 11 Arts visuels 19 Design et architecture 35 Théâtre et Danse 41 Musique 47 Cinéma 59 Littérature et débats d’idées 69 Éducation et SCIENCES 77 Gastronomie 79 Économie et politiques publiques 83 Sport 85 Calendrier des manifestations 87 Équipes 90 Partenaires 92 3 Éditos La France dédie une Saison culturelle à la Croatie à la veille de son entrée dans l’Union européenne en juillet 2013. Aujourd’hui, la Croatie est un jeune Etat dont on épelle le nom avec clarté et ce, depuis la déclaration de son indépen- dance en 1991 après des siècles de dominations diverses. Ce pays de 4,7 millions d’habitants, au croisement de lignes de séparation et de rencontre nous livre, le temps d’un fes- tival, la beauté de son héritage culturel comme sa créativité la plus actuelle. Au cours de son histoire épique, en prise avec les grandes monarchies qui ont dominé l’Europe centrale aussi bien qu’avec la puissance des civilisations méditerranéennes, la Croatie a affi rmé « son caractère européen par la com- binaison remarquable d’une personnalité où s’affi rment jusqu’aujourd’hui, dans les épreuves et les tourmentes, la conscience identitaire et l’appropriation des diverses cultures avec lesquelles elle a été en contact… Comme l’Europe elle-même, la Croatie est faite d’acculturations successives qui l’ont enrichie sans l’altérer.
    [Show full text]