magazin primorsko-goranske æupanije besplatni primjerak godina VI. / br. 23 rijeka / prosinac 2010.

Noć s ribarskom aristokracijom 2 / zip 90dana zip / 3 etvrti susret Župana s Čgradonačelnicima i općinskim načelnicima s područja Primorsko-goranske županije održan je u Krku tijekom 8. i 9. Županija s Razvojnom studenog 2010. godine. Okupljanje lokalnih čelnika svih 36 lokalnih jedinica s područja naše Županije bilo je posvećeno razvoju, razmatranju budućeg prostornoplanerskog strategijom u EU

Sa susreta u krčkom Hotelu Dražica Na četvrtom susretu s gradonačelnicima i općinskim načelnicima župan je Boris Ritoša, ravnatelj Doma zdravlja PGŽ dao poseban osvrt na rad mobilnih timova. Zlatko Komadina naglasio je kako su Strategija regionalnog razvoja ali i Župan Zlatko Komadina naglasio je kako su Strategija regionalnog razvoja ali i novi novi Prostorni plan PGŽ samo neki od ključnih dokumenata o kojima će Prostorni plan PGŽ samo neki od ključnih dokumenata o kojima će ovisiti smjer i brzina ovisiti smjer i brzina razvoja lokalnih jedinica i županije razvoja lokalnih jedinica i županije. - Ne može se razmišljati isključivo o štednji, ali i gopodarskog puta primorsko-goranskog kresanju troškova i smanjivanju javne kraja što se ponajprije ogledalo kroz raz- Domaćini skupa župan Zlatko Komadina, njegov zamjenik Vidoje Vujić i krčki gradonačelnik potrošnje, rekao je župan dodavši kako se Darijo Vasilić u planiranju srednjeročnog i dugoročnog matranje problematike začetka izrade novog razvoja valja okrenuti aktivnom stvaranju Prostornog plana Primorsko-goranske Okupljene načelnike i gradonačelnike dr.sc. uvjeta pokretanju javne potrošnje. Moramo županije. Jednako tako, na skupu kojem Koraljka Vahtar-Jurković, pročelnica Uprav- se okrenuti stvaranju većeg društvenog su uz župana Zlatka Komadinu nazočili i nog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša is- proizvoda, nove dodane vrijednosti kako njegov zamjenik prof.dr.sc. Vidoje Vujić, crpno je upoznala o svim temama vezanim uz bismo ostvarili veće prihode a time i temelj predsjednik i potpredsjednici Županijske izdavanje akata prostornog uređenja i gradnje značajnijih ulaganja, zaključio je Komadina. skupštine, pročelnici županijskih upravnih na području Primorsko-goranske županije Govoreći o planiranom pokretanju izrade tijela, ravnatelji ustanova te predstavnici kao i mogućnostima prijenosa nadležnosti novog Prostornog plana uređenja PGŽ Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj za izdavanje dozvola na jedinice lokalne ravnatelj JU Zavod za prostorno uređenje županiji značajna je pažnja bila posvećena samouprave. Četvrti skup predstavnika PGŽ prof.dr. Mladen Črnjar istaknuo je kako tijeku izrade i sadržaju Razvojne strategije Županije i čelnika lokalnih jedinica upotpunjen očekuje da novi Plan svijetlo dana ugleda na Primorsko-goranske županije 2011.-2013. je predstavljanjem dosadašnjih ostvarenja ali proljeće 2013., upravo u vrijeme kad Hrvatska Susret primorsko-goranskog župana sa općinskim načelnicima i gradonačelnicima okupio je godine za koju je zadužena Regionalna raz- Napraviti planove koji će odgovoriti i planova povezanih s projektom palijativne bude pristupala EU-u. predstavnike svih 36 lokalnih jedinica voja agencija “Porin”. današnjem vremenu - Mladen Črnjar skrbi na području županije u sklopu kojega Mladen TRINAJSTIĆ

Kolovoz nedjelja, 8. kolovoza predvodio riječki nadbiskup Ivan Devčić dom i Ustanovu Ivan Matetić Ronjgov • U Malom Lošinju, rodnom gradu istak- festacija “Dani vina otoka Krka” četvrtak, 2. rujna započela nova školska godina. Među • U Krku započeo četverodnevni Krčki • Od Šila na otoku Krku do Crikvenice 290 gdje je zvončarima predao povelju UNES- nutog opernog pjevača Josipa Kašmana, • Nakon poludnevnog tegljenja iz riječke • Zamjenica župana Nade Turina - Đurić njima je bilo i 2.455 prvašića, dok je u svi- nedjelja, 1. kolovoza sajam – tradicionalno 486. Lovrečevo plivača plivalo najstariji i jubilarni plivački CO-a o proglašenju zvončara nematerijal- započeli 5. Dani Josipa Kašmana luke i dolaska pred Veneciju, ustanov- u pratnji zamjenika župana Međimurske jet srednjoškolskog obrazovanja kročilo • Na strelištu Kovačevo na Grobničkom posvećeno blagdanu svetog Lovre maraton koji se na blagdan Vele Gospe, nom baštinom čovječanstva petak, 27. kolovoza ljeno da se ploveći paviljon s kojim se županije Matije Posavca obišla Centar za 3.278 učenika polju u organizaciji Hrvatskog časničkog ponedjeljak, 9. kolovoza zaštitnice Crikvenice, još od 1910. godine • U Bakru pod županijskim pokroviteljst- hrvatska arhitektura trebala predstaviti palijativnu skrb Doma zdravlja PGŽ • U Loparu uz nazočnost zamjenika zbora PGŽ održano 2. međunarodno • U Kastvu zatvoren treći memorijalni održava na toj relaciji vom održan 53. Međunarodni juniorski na ovogodišnjem 12. izdanju Bijenala • Otvaranjem izložbe u riječkoj “Filo- župana Vidoja Vujića obilježen Dan streljačko natjecanje koje je otvorio Župan Kastav Blues Festival, koji je ove godine ponedjeljak, 16. kolovoza šesteromeč regija u veslanju, veslalo više u Veneciji toliko “urušio” da je postao drammatici” započeli tradicionalni Općine Lopar i blagdan Male gospe te Zlatko Komadina ponovo pod pokroviteljstvom Županije • U Lokvama u Domu kulture održavanjem od 200 veslača i veslačica uzrasta od 12 opasan za posjetitelje te se odustalo od četverodnevni Dani slovačke kulture 100. obljetnica organiziranog bavljenja ponedjeljak, 2. kolovoza održan protekla tri dana u Matuljima, Ron- svečane sjednice Općinskog vijeća, do 16 godina iz četiri države njegovog predstavljanja javnosti petak, 3. rujna turizmom u tom mjestu otoka Raba • U crikveničkoj Thalassotherapiji za rad jgima i Kastvu Lokvarci obilježili Dan Općine i Župe • U Rijeci, pored Grand hotela Bonavia, nedjelja, 29. kolovoza • Župan Zlatko Komadina i predsjednik utorak, 7. rujna hiperbarične komore uvedeni timovi prip- srijeda, 11. kolovoza Lokve pod županijskim supokroviteljstvom • U sjedištu Grada Novog Vinodolskog Županijske skupštine Marinko Dumanić • U Pomorskom i povijesnom muzeju u ravnosti te je tako ona postala dostupna • U Rijeci na gatu Karoline Riječke, uz • U Klani, povodom proslave svetog Roka, održana četvrt modna manifestacija – re- ministar turizma Damir Bajs i ministar boravili u radnom posjetu Gradu Malom Rijeci, pod županijskim pokroviteljstvom 24 sata dnevno županijsku financijsku pomoć, prvi puta u zaštitnika Klane, svečanom sjednicom vija “Riječke stepenice” unutarnjih poslova Tomislav Karamarko Lošinju, te su se susreli s predstavnicima započeo s radom 5. Hrvatski slavistički • U Dobrinju u crkvi Sv. Antona uz Europi prikazan multidisciplinarni projekt Općinskog vijeća obilježen Dan Općine. • U Rijeci u HKD-u na Sušaku, pod potpisali Sporazum o sufinanciranju pro- Grada i gospodarstvenicima kongres koji je po prvi puta održan u Ri- nazočnost predsjednika Županijske grupe američkih inženjera i umjetnika – Tom prigodom nagradu za životno djelo • Ministar Biškupić posjetio Brodo- županijskim pokroviteljstvom održan 6. jekta “Međunarodne policijske suradnje” jeci. Svečanom otvorenju prisustvovala i skupštine Marinka Dumanića održana perfomans “Tesla Orchestra” u kojem su dobili Vitomir Valenčić i posmrtno Boris gradilište Kraljevica u kojem je razgledao festival čakavske šansone - “ČAnsonafest ponedjeljak, 30. kolovoza zamjenica župana Nada Turina-Đurić svečana sjednica Općinskog vijeća i dvije divovske zavojnice stvarale ener- Križan ploveći paviljon s kojim će se hrvatska 2010”. Odlukom publike za najbolju pjes- • Na redovnoj tjednoj konferenciji za no- srijeda, 8. rujna obilježen Dan općine – Stipanja. Po prvi getske iskre i - glazbu arhitektura predstaviti na ovogodišnjem mu proglašena “Opatijska madonina” u vinare župan Komadina obavijestio novin- • U opatijskom hotelu “Ambasador” puta dodijeljena Nagrada za životno djelo četvrtak, 12. kolovoza 12. izdanju Bijenala u Veneciji izvedbi Daniela Načinovića are da je predsjedniku Uprave INA, minis- uz nazočnost predsjednice Vlade RH i to Svetku Ušalju iz Gabonjina, a po prvi • U Skradu svečanom sjednicom • Dvanaesti put za redom u Fužinama trici zaštite okoliša, prostornog uređenja i Jadranke Kosor i župana Zlatka Koma- puta je proglašen i Počasni građanin Općinskog vijeća, uz nazočnost pred- održan Ljetni karneval graditeljstva, te ministru zdravstva uputio dine održana sjednica Vladinog turističkog Općine Dobrinj i to fra Bonaventura Duda sjednika Županijske skupštine Marinka utorak, 24. kolovoza prosvjedno pismo zbog stalnih emisija povjerenstva četvrtak, 5. kolovoza Dumanića proslavljen Dan Općine Skrad • U opatijskom hotelu “Adriatic” uz sumpora iz dimnjaka Inine rafinerije na • Širom Županije, povodom blagdana petak, 13. kolovoza nazočnost zamjenice župana Nade Urinju nedjelja, 5. rujna Dana pobjede i domovinske zahvalnosti • U Brod Moravicama kod lovačke kuće Turina-Đurić započela sedmodnevna • Na prijevoju Poklon u organizaciji Parka položeni vijenci na grobove i spomenike Lazica svečanom sjednicom Općinskog manifestacija židovskog kulturnog prirode “Učka” i pod pokroviteljstvom poginulim braniteljima Domovinskog rata. vijeća započela višednevna proslava stvaralaštva “Bejahad 2010” i ove godine Rujan Županije, održan četvrti Učkarski sajam. Središnja županijska proslava održana u Dana Općine Brod Moravice i blagdana četvrtak, 19. kolovoza organizirana pod županijskim pokrovi- Okupilo se više od petnaest tisuća pos- Delnicama u vojarni Drgomalj svetog Roka • Gotovo tri tisuće ljudi feštalo u vino- teljstvom srijeda, 1. rujna jetitelja subota, 14. kolovoza gradima Pavlomira, gdje se održalo prvo četvrtak, 26. kolovoza • U Trstu gradonačelnici Rijeke Vojko ponedjeljak, 6. rujna • U Crikvenici u hotelu Kaštel prigo- natjecanje dvanaest mladih djevojaka • Zbog kvara na procesnoj peći u ininoj Obersnel i Trsta Roberto Dipiazza pot- • Na redovnom tjednom press kolegiju dom obilježavanja Dana Grada održana sa šireg područja Vinodola za “Ružicu rafineriji nafte na Urinju, zbog čega je subota, 28. kolovoza pisali Pismo namjere o prijateljskoj surad- župan Komadina objavio da su županijski • U Zračnoj luci Rijeka na Krku, uz Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Vinodola” u Krasici od 11 do 17 sati izmjereno • Pravoslavni vjernici proslavili blagdan nji dvaju gradova prihodi u srpnju i kolovozu pali u odnosu nazočnost zamjenice župana Nade Crikvenice petak, 20. kolovoza prekoračenje kritične razine sumpor diok- Uznesenja Presvete Bogorodice (Dan Ve- • U Gradskoj vijećnici Novog Vinodol- na plan skoro 20%, čemu je najveći uzrok Turina-Đurić održan sastanak o nedjelja, 15. kolovoza • Nakon što je u Rijeci u sjedištu Županije sida, gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić like Gospojine), a najsvečanije je bilo u skog, pod županijskim pokroviteljstvom u poreznoj reformi koja je 1. srpnja stupila budućnosti tog najvećeg aerodroma na • Širom Županije katolički vjernici pro- održao radni sastanak sa županom Ko- preporučio trudnicama, maloj djeci, stari- manastiru u Gomirju i uz nazočnost zamjenika župana prof. na snagu području Županije. Državni tajnik Danijel slavili blagdan Velike Gospe. Središnju madinom ministar kulture mr. sc. Božo jim osobama i kroničnim bolesnicima da • U Vrbniku, pod pokroviteljstvom Vidoja Vujića započela Ljetna škola ljud- • U sve 92 primorsko-goranske obra- Mileta izjavio da nema govora o gašenju misu u Svetištu Majke Božje na Trsatu Biškupić u Ronjgima posjetio spomen- ne izlaze iz zgrada Županije, otvorena dvodnevna mani- skih prava zovne ustanove za oko 30.000 učenika zračne luke 4 / zip 90dana zip / 5 ostvaruje i oko 15 posto svih otočana. Rajko Vukelić, direktor tvrtke Ponos Vulkan-nova iz Rijeke dobio je nagradu za menadžera godine u kategoriji srednjih poduzeća. Njegova tvrtka, nastala 2006. na primorsko- ruševinama tvrtke Vulkan-DIBO u stečaju, danas proizvodi brod- sku opremu cijenjenu u svijetu. Rajko Vukelić prima priznanje U proizvodnji dizalica prisutna je iz ruku Vladimira Ferdeljia, pot- goranskog u svim državama bivše Jugo- predsjednika Hrvatske gospo- slavije, a 87-postotni je izvoznik. darske komore poduzetništva Domaćin jubilarnog sus- reta CROMA bila je Primorsko- goranska županija i župan Zlatko Od primorsko-goranskih laureata, Komadina Nagrađeni Radislav Drljević, Rajko Vukelić, Vesna Pavletić i Vlado Miš motechnik iz Jelenja, kojoj je u kategoriji mladih menadžera sa primorsko-goranskim županom primarna djelatnost proizvodnja uređaja za centralno grijanje. etvero menadžera iz Rijeke menadžera godine nagrađena godine nagrađena je Vesna Či Primorsko-goranske je Vesna Pavletić, direktorica Tvrtka radi proizvode svjetske županije našlo se među 14 Pavletić grupacije iz Rijeke, koja kvalitete s novim tehnološkim nagrađenih za menadžera je zajedno sa suprugom krenula rješenjima patentiranim u Pavletić, među malim poduzećima godine u Hrvatskoj, tradicion- u poduzetništvo u svom stanu Njemačkoj i Europskoj uniji. alne nagrade koju organizira 2001. godine, podignuvši mali Nagradu u kategoriji javnih nagrađen je Radisav Drljević, Hrvatsko udruženje menadžera hipotekarni kredit. Danas njezina poduzeća dobio je Vlado Miš, i poduzetnika CROMA. Pokro- tvrtka zapošljava 108 radnika, a koji je od 2000. godine direk- nagradu u kategoriji javnih vitelj svečanosti održane u prerasla je u lidera na području tor Imperiala iz Raba. Nekoć Hotelu “Westin” bio je pred- prodaje proizvoda za dobar san, je ta tvrtka bila u tako lošem sjednik Republike Ivo Josipović smislivši u svijetu jedinstven stanju da je smatrana »klinički poduzeća dobio je Vlado Miš, a a zagrebački domaćin bila je proizvod – biocrystal. mrtvom«, ali nakon ulaganja Primorsko-goranska županija i Kao menadžer godine u od 35 milijuna eura Imperial je u kategoriji srednjih poduzeća njen župan Zlatko Komadina. malim poduzećima nagrađen udvostručio prihode i postao Od primorsko-goranskih je Radisav Drljević, direktor glavni gospodarski subjekt menadžer godine je Rajko Vukelić laureata, u kategoriji mladih obiteljske tvrtke TTO Ther- na Rabu, od kojeg prihode Svih četrnaest nagrađenih na 20. susretu CROMA

• U Delnicama, u vojarni Drgomalj uz • U Zagrebu, na plivalištu “Mladosti” županijsku ustanovu Thalassotherapiu četvrtak, 16. rujna • Nakon sastanka u Rijeci župan Ko- • U Mrkoplju tradicionalni vjerski praznik • U Rijeci u sjedištu Županije održana petak, 24. rujna nazočnost predsjednika RH prof. Ive muška hrvatska vaterpolo reprezentacija • U Šibeniku u hotelskom naselju So- • U Rijeci na 15. sjednici članovi Županijske madina i potpredsjednik Vlade Pankretić “Proštenje” obilježen sajmom autohtonih konstituirajuća i prva radna sjednica • U sjedištu Županije povodom “Dana za- Josipovića i zamjenika župana prof. Vi- u završnici Europskog prvenstva pobje- laris nakon deset dana igranja završilo skupštine Primorsko-goranske županije održali su u Staroj Sušici radni sastanak proizvoda, ali i kostimiranim uprizorenjem Partnerskog vijeća Primorsko-goranske hvalnosti za plodove zemlje - Dane kruha” doje Vujića te kompletnog vojnog vrha dom od 7:3 nad talijanskom reprezent- 19. ekipno prvenstvo Hrvatske u šahu prihvatili polugodišnji izvještaj o izvršenju s čelnicima općina i gradova Gorskog takozvane “Bitorajske bune” županije koji ima savjetodavnu ulogu, te zamjenica župana Nada Turina Đurić hrvatskih oružanih snaga obilježena dese- acijom osvojila zlatnu medalju. Kapetan za 2010. godinu. Dok su šahistkinje ŠK Proračuna PGŽ za 2010. godinu iz kojeg kotara o goranskim razvojnim projektima • Na riječkoj Kantridi golom u 88. minuti ulogu verifikatora izrade Županijske raz- primila predstavnike učenika i profesora ta obljetnica Bojne za specijalna djelovan- pobjedničke ekipe je bio Samir Barač, Lucija iz Rijeke obranile naslov prvakinja, je vidljivo da je u prvih 6 mjeseci Županija • U Malinskoj ministar turizma Damir “Hajduk” u 8. kolu Hrvatske nogometne vojne strategije osnovnih i srednjih škola ja, elitne hrvatske vojne postrojbe član VK “Primorje EB” iz Rijeke šahisti ŠK Liburnija iz Rijeke po prvi puta uprihodila 139,98 milijuna kuna ili 97,0 % Bajs održao sastanak Povjerenstva Vlade lige pobijedio “Rijeku” i tako je “skin- • U Rijeci u Boćarskom domu na petak, 10. rujna nedjelja, 12. rujna su osvojili I. mjesto, a ŠK Rijeka II. mjesto planiranih sredstava za koordinaciju i praćenje turističke se- uo” s vrha tablice na kojem su riječki Podvežici službeno otvoreno Svjetsko • Na riječkome Korzu nizom sportskih • U Rijeci na Srdočima riječki nadbiskup srijeda, 15. rujna zone. Sastanku prisustvovala i zamjenica nogometaši bili od početka prvenstva prvenstvo u boćanju za igrače do 18 i natjecanja i uz sudjelovanje brojnih olimpi- mons. dr. Ivan Devčić posvetio novu • U Opatiji u Grand hotelu “4.opatijska Župana Nada Turina Đurić ponedjeljak, 20. rujna 23 godine, prvenstvo okupilo oko 130 jaca obilježen Hrvatski olimpijski dan. crkvu, čime je najbrojnija riječka župa cvijeta” započeo 6. Hrvatski kongres far- subota, 18. rujna • Na redovnom tjednom susretu s novi- natjecatelja iz 14 zemalja Sudionike pozdravila zamjenica župana Svetog križa dobila primjereniji prostor za makologije. U ime pokrovitelja sudionike • Zbog izrazito velikih padalina (sa narima župan Komadina objavio da je • U Rijeci u HKD-u na Sušaku OŠ “Kant- Nada -Turina Đurić okupljanje vjernika kongresa pozdravila zamjenica župana petka na subotu) na cijelom gorans- raspisan međunarodni tender na kojem rida” proslavila “stoljeće školstva na Kant- • Na jezeru Lepenica, kraj Fužina završene Nada Turina-Đurić kom području izlila se rijeka Kupa, te je Županija kao vlasnik i osnivač Lječilišta u ridi” i 65 godina Bolničke škole u Dječjoj finalne utrke Svjetskog kupa u podvodnoj • U Jušićima kraj Matulja u zgradi prekinut promet na prometnicama Kuželj Velom Lošinju ispituje interes investitora bolnici na Kantridi • U novom Centru Zamet u Rijeci održana, orijentaciji kojeg je pod županijskim pok- područne školi otvoreni novouređeni pro- – Brod na Kupi – Čedanj i Blaževci – Lu- za javno-privatno partnerstvo za ulaganje srijeda, 22. rujna pod županijskim pokroviteljstvom, prva fi- roviteljstvom i ove godine organizirao stori za rad Dječjeg vrtića i produženog kovdol - Plemenitaš u ovu zdravstvenu ustanovu • U opatijskom hotelu Ambasador, suk- nalna večer devetog po redu dječjeg festi- Klub podvodne orijentacije “3. maj” iz boravka učenika škole. Svečanosti prisus- • U Vrbovskom održan 26. susret vatro- • U Cresu započela međunarodna mani- ladno novom Zakonu o turističkim za- vala “Kvarnerić” Rijeke tvovala zamjenica župana Nada Turina - • Riječanin Igor Deranja, član Wakeboard gasnih puhačkih orkestara Hrvatske uz festacija Dani Frane Petrića koja se po 19. jednicama, održana sjednica Skupštine • U Kotoru u organizaciji Pomorskog • U Rijeci u Centru Zamet pod županijskim Đurić kluba “Krk” postavio svjetski rekord u nastup osam stotina glazbenika iz 24 puta održava u rodnom gradu tog rene- Turističke zajednice PGŽ na kojoj je za muzeja Crne Gore i Pomorskog i povijes- pokroviteljstvom održan 10. Croatia Open • U Ronjgima u sklopu proslave Matejne 24-satnom daskanju na moru – u jurnjavi orkestara sansnog filozofa novog predsjednika izabran župan Zlatko nog muzeja Hrvatskog primorja iz Rijeke u karateu, međunarodno prvenstvo održana svečana sjednica Općinskog po Kvarneru i kraj istarske obale prevalio • U Malom Lošinju završeno Svjetsko utorak, 21. rujna Komadina otvorena izložba pod nazivom “Po svjets- Hrvatske. Jelena Kovačević i Goran Lučin vijeća Viškova. Kao “uvod” u sjednicu je 514 kilometara prvenstvo u podvodnom ribolovu i to ve- • U Rijeci u sjedištu Županije župan Zlatko • Na riječkoj rivi gradonačelnik Rijeke Vo- kim morima” članovi TAD Rijeka, te Ema Aničić (Za- brojni roditelji organizirali prosvjed pro- petak, 17. rujna likim slavljem hrvatskih ribolovaca koji su Komadina sa ličko-senjskim županom jko Obersnel svečano otvorio 26. sajam subota, 25. rujna • U Rabu predavanjem bivšeg pred- met) osvojili su prva mjesta u seniorskoj tiv poskupljenja smještaja djece u dječje • U sjedištu Županije održan sastanak osvojili ekipnu zlatnu medalju, a medaljom Milanom Jurkovićem i predsjednikom plovila i nautičke opreme - Nautika • Zamjenica župana Nada Turina-Đurić sjednika RH Stjepana Mesića započelo konkurenciji vrtiće župana s potpredsjednikom Vlade RH i istog sjaja u pojedinačnoj konkurenciji oki- Uprave Autoceste Rijeka-Zagreb Mirom • U HKD-u na Sušaku, pod pokroviteljst- sudjelovala u Salzburgu (A) na konferen- dvodnevno obilježavanje 67. obljetnice • U Rijeci u Marčeljevoj Dragi pobje- • U Malom Lošinju, na glavnom gradskom ministrom Božidarom Pankretićem. Tom tio se domaći ribolovac Daniel Gospić, član Škrgatićem održao radni sastanak na temu vom PGŽ i u organizaciji Društva Gorana ciji o izazovima financiranja javnih usluga, oslobođenja otoka Raba i logora Kampor dom slovenskog tenisača Blaža Kavčiča trgu, pod županijskim pokroviteljstvom, prigodom gospodin Pankretić je dodijelio ŠRD “Škarpina” iz susjednih Nerezina izgradnje autoceste Križišće - Žuta Lokva, iz Rijeke održani treći “Zvuci goranskog konferenciju organizirao Institut europskih od talijanskih okupatora završeno četvrto izdanje teniskog chal- svečano otvoreno 27. Svjetsko prvenstvo potvrde regionalnim koordinatorima Pri- nedjelja, 19. rujna prihvaćena inicijativa da izgradnju te dion- kraja” regija čiji je član i Primorsko-goranska • U Tršću svečanom sjednicom Gradskog lenger turnira Rijeka open kojeg je i ove u podvodnom ribolovu morsko-goranske i Istarske županije • U Ronjgima organizirana tradicionalna, ice preuzme Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. četvrtak, 23. rujna županija vijeća obilježen Dan Grada Čabra. Tom godine pod županijskim pokroviteljstvom • U Novom Vinodolskom u hotelu “Lišanj” 29. po redu Mantinjada pul Ronjgi koja je • U Rijeci, u prostoru HGK-Županijske • U Rijeci u Boćarskom centru Podvežica prilikom Plaketa Grada Čabra za životno organizirao TK “Kvarner” iz Rijeke svečano otvoreno Svjetsko prvenstvo u pod županijskim pokroviteljstvom okupila komore Rijeka, na sjednici Gospodarskog završeno Svjetsko boćarsko prvenstvo za djelo dodijeljena Vitomiru Zbašniku, ponedjeljak, 13. rujna castingu (ribolovnoj disciplini na suhom) brojne skupine sopaca i kantura Hrvatsk- vijeća istaknuto da su ukupni rashodi svih mlađe seniore i juniore, mladi riječki boćar uspješnom poduzetniku • Predsjednik Republike dr. Ivo Josipović kojeg je ŠRU “Čabranka” iz Čabra pod og primorja, otoka Krka i Istre tvrtki sa sjedištem na području Županije Leo Brnić (član BK Vargon) osvojio dvije subota, 11. rujna tijekom posjeta Novom Vinodolskom i županijskim pokroviteljstvom organizirala • U Požegi na državnim sportskim natjecan- u prvoj polovici za oko 800 milijuna kuna brončane medalja – u preciznom izbijanju • U Ravnoj Gori svečanim koncertom Crikvenici, uz pratnju Župana Zlatka Ko- u susjednim Ledenicama jima branitelja Udruga dragovoljaca i vetera- veći od ukupnih prihoda, čime je po prvi i štafetnom izbijanju puhački orkestar KUD-a “Sloga” proslavio madine susreo se s lokalnim čelnicima i • Radio Rijeka proslavila 65 godina na Domovinskog rata PGŽ ponovo je osvo- puta u desetak godina županijsko gospo- • U Fužinama u Domu kulture finalnom 180 godina djelovanja građanima, dok je u Crikvenici obišao i neprekidnog emitiranja jila prvo mjesto u ukupnom poretku darstvo u minusu večeri završen 9. dječji festival “Kvarnerić” 6 / zip 90dana zip / 7 umirovljenika Rijeke. regi, Brgud, Frlanija, Halubje, Mučići, Mune, Pohvale Smartovog Volo- BRukavac, Zvoneća, Žejane, Vlahov Breg i nterskog centra uručene su Korensko, mjesta su i krajevi Primorsko-goranske Nikoli Turini iz Gradskog društva županije koji se ponose sačuvanim pusnim Proglašeni Crvenog križa Opatija, Romani (pokladnim) običajima i zvončarskim skupinama u Crnić, Kristini Ribarić te Sari dužem kontinuitetu njihovog postojanja. Ribarić iz rapske Udruge za Primorsko-goranska županija za 2011. djecu i mlade “Kocka”, Josipu godinu tiskala je kalendar, rokovnik i božićno- volonteri Cveliću ispred Matice umirovlje- novogodišnju čestitku na temu ZVONČARI, a nika PGŽ-a, Danijelu Ostoviću povodom činjenice da je ophod zvončarskih iz Društva multiple skleroze grupa s područja Županije upisan na UNESCO- PGŽ-a, Paoli Medved, Gracieli vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne godine Miletić i Damiru Pleciću ispred baštine čovječanstva. Tekst o zvončarima napisala Doma za psihički bolesne je etnologinja mr. sc. Lidija Nikočević. odrasle osobe Turnić, Savi Nagrađeni - istaknute volontere izabrala je neovisna komisija Jokić iz Udruge za dobrobit i sastavljena od predstavnika Grada, Županije i udruge Smart zaštitu životinja “Mijau”, An- Zvončari na županijskom kalendaru Ove godine nagrađeni Dušanka driji Tkalčeviću ispred Udruge umirovljenika Rijeke, Šabanu Maračić, Davor Grgurić, Vilim Mahmutoviću iz MO Luka, Klobučar, Marija Blažina, Marija Branki Janjatović i Sanji Paravić ispred Sveučilišne knjižnice Bušić te Luka Vuković Rijeka, Lei Perinić iz Zaklade Sveučilišta u Rijeci, Aljoši Ladašiću ispred Gradskog povodu Međunarodnog sabora “Bakarskog kraja” društva Crvenog križa Rijeka, Udana volontera početkom Škrljevo, Davor Grgurić iz Etno- Nensi Milković iz Strukovne prosinca u Hotelu “Bonavia” udruge “Prepelin’c” iz Delnica udruge za promicanje dobrobiti uručene su nagrade istaknutim te Vilim Klobučar ispred Matice djece “Portić” te Vesni Penić iz volonterkama i volonterima s umirovljenika PGŽ-a. S područja područja Rijeke i Primorsko- grada Rijeke nagrađeni su Centra za participaciju žena u goranske županije. Statuu i Marija Blažina iz Kluba žena društvenom životu. priznanje “Volonter godine” s operiranih dojki “Nada”, Marija Nagrade volonterkama i volon- područja Primorsko-goranske Bušić iz Udruge osoba s ce- terima uručili su župan Zlatko županije zaslužili su Dušanka rebralnom i dječjom paralizom Komadina i riječki gradonačelnik Maračić iz Katedre čakavskog te Luka Vuković ispred Udruge Volonter godine je i Vilim Klobučar iz Brod Moravica Vojko Obersnel.

nedjelja, 26. rujna srijeda, 29. rujna Listopad • U Krku na terenima sportsko-rekreaci- narima Župan Zlatko Komadina uputio godine, pod vodstvom riječkog nad- srijeda, 13. listopada obišao Grad Rijeku, Lučku upravu Rijeka, • U Rijeci na Trsatu euharistijskim kon- • U Opatiji u hotelu “Ambasador” u orga- jskog centra Josip Uravić Pepi održano još jedan poziv Vladi RH da, izdavanjem biskupa mons. dr. Ivana Devčića završilo • U sjedištu Županije župan Komadina Sveučilište u Rijeci i “Novi list” gresom i koncelebriranom misom, koju nizaciji Gradskog odbora Crvenog križa petak, 1. listopada županijsko vatrogasno natjecanje s jamstva, podrži brodogradilište “3. maj” hodočašće u Vječni Grad Rim primio izaslanstvo Demokratske zajed- je predvodio kardinal Josip Bozanić Opatije i Nastavnog zavoda za javno • U Rabu u hotelu “Padova” započeo oko 530 vatrogasaca s područja cijele u nastojanju da realizira veliki projekt • Na pisti aerodroma Grobnik, u orga- nice Mađara PGŽ, a povodom pripreme gradnje dva asfalt carriera za švedskog obilježeno deset godina Riječke nad- zdravstvo PGŽ, a pod županijskim pok- trodnevni međunarodni znanstveni skup Županije nizaciji Koturaljkaškog saveza Hrvatske, kuharice s receptima mađarskih slastica biskupije roviteljstvom održan simpozij “Primjeri naručitelja a pod pokroviteljstvom PGŽ održan Eu- • U opatijskom hotelu Kvarner svečano »Život i djelo Marka Antuna de Dominisa« ponedjeljak, 4. listopada • Na Platku, u organizaciji Zajednice dobre prakse u brizi za starije osobe” • U opatijskom hotelu Milenij, poz- • U Rijeci u HKD-u na Sušaku Županija ropski kup u polu maratonu u rolanju za otvorena 18. godišnja konferencija posvećen 450. godišnjice rođenja tog sv- društava Crvenoga križa PGŽ održan 15. • Povodom svetog Mihovila – Dana polici- dravnom riječju župana Zlatka Komadine prigodnom svečanošću obilježila Svjetski kadete i juniore hrvatskih psihologa. U ime pokrovitelja, jetski poznatog Rabljanina županijski godišnji susret dobrovoljnih je, predstavnici Policijske uprave Primor- započeo dvodnevni seminar o mjerama dan učitelja. Najuspješnijim prosvjetnim ponedjeljak, 11. listopada sudionike pozdravila zamjenica župana, subota, 2. listopada darivatelji krvi sko-goranske širom Županije građanima suzbijanja korupcije, koju je za pred- djelatnicima nagrade je uručila zamjenica • Na redovnom tjednom susretu s novi- Nada Turina-Đurić • U riječkom HKD-u na Sušaku povodom • U Rijeci u HKD-u na Sušaku velikom predstavili svoje ljudske i tehničke poten- stavnike vlasti s područja Županije orga- župana Nada Turina Đurić narima Župan Komadina podržao pro- • U riječkom HNK Ivana pl. Zajca međunarodnog Dana starijih osoba, Pri- folklornom priredbom na kojoj je nastu- cijale niziralo Ministarstvo pravosuđa srijeda, 6. listopada jekt gradnje plutajućeg LNG terminala u svečanom akademijom započela proslava morsko-goranska županija za umirovljen- pilo 13 nacionalnih udruga i više od 200 četvrtak, 30. rujna • Tijekom boravka u Rijeci, predsjed- • U sjedištu Županije župan Komadina Omišlju 400. godišnjice od dolaska kapucina u • Ministarstvo gospodarstva je državnoj ike s područja cijele Županije organizirala svirača, pjevača i plesača završila 14. • Župan Zlatko Komadina u Dubrovniku nik RH prof. Ivo Josipović susreo se sa primio u prvi službeni posjet veleposlan- utorak, 12. listopada Rijeku, odnosno na tlo današnje Hrvatske tvrtki Plinacro “po hitnom postupku” etno smotra sudjelovao na 4. Međunarodnom forumu besplatnu predstavu Zijaha Sokolovića županom Komadinom i gradonačelnikom ika Republike Srbije u Hrvatskoj Stanimira • U Rijeci u konferencijskoj dvorani Trans- • Uprava “Podravke” objavila da će dalo odobrenje za realizaciju malog, • Na svjetskom prvenstvu u kickboxingu o obnovljivim izvorima energije s izlagan- “Međuigre 0-24” Obersnelom, odvojeno s roditeljima pogi- Vukičevića adrije održana javna rasprava i prezent- proizvodnju voćnih sokova “Lero” pre- “plutajućeg” LNG terminala ispred za kadete i juniore, održanom u Beogra- jem “Dobra praksa u provođenju projeka- • Kao uvod u “Belu nedeju” u Kastvu ot- nulih branitelja, posjetio je Sveučilište u četvrtak, 7. listopada acija radne verzije Prostorne i prometno seliti u Lipik, čime će taj brend stvoren u Omišlja, koji će biti prijelazno rješenje do du, riječanin Andrej Gudac, član “Sušaka” ta energetske učinkovitost i obnovljivih vorena 12. izložba vina sa 35 izlagača iz Rijeci, a na Pravnom fakultetu je svečano • Na svojoj 16. sjednici Županijska integralne studije Primorsko-goranske “Istravinu” prije četrdesetak godina pres- gradnje velikog terminala na kopnu osvojio zlatnu medalju u kategoriji do 74 izvora energije u Primorsko-goranskoj Hrvatske, Slovenije i Italije proglasio otvorenu novu akademsku go- skupština prihvatila prijedlog mreže os- županije i Grada Rijeke koju je izradio In- tati biti riječki prepoznatljiv proizvod, a 60 • U Domu kulture Ravna Gora povo- kilograma županiji” • U Lovranu u hotelu Excelsior, u or- dinu u Hrvatskoj. Nakon toga predsjednik novnih škola na području Primorsko- stitut IGH. Sudionicima se uvodno obratio zaposlenika ostati bez posla dom Dana Župe i Dana Općine održana ponedjeljak, 27. rujna • U Rijeci u sjedištu Županije zamjenica ganizaciji Slovenskog KPD “Snežnik” je u Opatiji u Villi Antonio otvorio Jean goranske županije u kojoj je novina samo župan Zlatko Komadina četvrtak, 14. listopada Svečana sjednica Općinskog vijeća • Na redovnoj tjednoj pres konferenciji za- župana Nada Turina Đurić, povodom Sv- iz Lovrana održan susret slovenskih Monnet centar izvrsnosti to da se predlaže podjela dosadašnje • U sjedištu Županije održana sjednica • U sjedištu Županije župan Komadina Općine Ravna Gora, tom prigodom na- mjenica župana Nada Turina-Đurić najavi- jetskog dana umirovljenika i starijih osoba, društava u RH, sudionike pozdravio pred- • Ministar zdravstva Darko Milinović u Ri- jedinstvene škole na otoku Krku u četiri Gospodarsko-socijalnog vijeća Primor- primio predstavnike Udruge civilnih in- gradu za životno djelo dobio je prof. la novu mrežu županijskih osnovnih škola primila predstavnike udruga umirovljenika sjednik Županijske skupštine, Marinko jeci se susreo s čelnicima KBC Rijeka, a manje škole sko-goranske županije valida rata Primorsko-goranske županije Nevenko Acinger, počasni predsjednik i najavila da se predlaže samo promjena u s područja Županije Dumanić tema razgovora je bila nastavak izgradnje • U povodu Dana neovisnosti Republike • U opatijskom hotelu Kvarner podijeljena • U riječkom Art kinu u sklopu obilježavanja ravnogorskih puhača organizaciji osnovno školskog obrazovan- nedjelja, 3. listopada nove riječke bolnice Hrvatske predstavnici Županije položili priznanja najboljim turističkim djelatnici- 400. godišnjice dolaska kapucina u Rijeku • U sjedištu Županije održan okrugli stol ja na otoku Krku • Tijekom posjeta Rabu predsjednik RH • U Opatiji, uz nazočnost ministra zdravst- vijence i zapalili svijeće u Aleji hrvatskih ma Primorsko-goranske županije za ovu održan Međunarodni znanstveni skup na kojem je zaključeno da su se stvorili • Župan Zlatko Komadina se u Podgorici prof. Ivo Josipović susreo se s čelnicima va i socijalne skrbi Darka Milinovića i zam- branitelja na Centralnom gradskom gro- godinu. Dobitnike pozdravio i novi pred- • Na području cijele Hrvatske, pa i širom uvjeti za izradu potpuno novog Prostor- susreo s potpredsjednikom Parlamenta Grada Raba, a u hotelu “Padova” jenice župana Nade Turine Đurić započela blju na Drenovi sjednik Turističke zajednice PGŽ, župan Primorsko-goranske županije Crveni križ nog plana Primorsko-goranske županije Crne Gore Rifatom Rastoderom i tom sudjelovao u radu međunarodnog znanst- Hrvatska konferencija socijalnih radnika subota, 9. listopada Zlatko Komadina proveo još jednu uspješnu akciju “Soli- • U Rijeci u Pomorskom i povijesnom prilikom je dogovoreno predstavljanje venog skupa posvećenog 450. godišnjici • U Rijeci u Pomorskom i povijesnom • U Vrbovskom otvorena 6. Bundavijada, darnost na djelu”, sakupljeno više tona muzeju, povodom obilježavanja 400. Županije u Podgorici slijedeće godine po- rođenja svjetski poznatog Rabljanina muzeju u organizaciji županijske Ja- a u Fužinama Dani krumpira, koji su priv- odjeće godišnjice prisustva kapucina u Rijeci i vodom Dana državnosti Hrvatske Marka Antuna de Dominisa vne ustanove Priroda, a povodom ukli brojne goste petak, 15. listopada Hrvatskoj, otvorena izložba “Od bitija ka- utorak, 28. rujna • U Krku u Domu za starije i nemoćne • U Kastvu, po lijepom vremenu i uz de- Međunarodne godine biološke raznolikos- nedjelja, 10. listopada • U sklopu prvog nastupnog posjeta pucinskoga fragmenti” • U Domu kulture u Dražicama svečanom osobe “Mali Kartec” održan VI. županijski setke tisuće posjetitelja održana još jedna ti, otvorena izložba “Čudesni svijet šuma”. • Oko 550 hodočasnika Šestog godišnjeg Primorsko-goranskoj županiji američki subota, 16. listopada sjednicom Općinskog vijeća obilježen festival sportske rekreacije osoba starije tradicionalna “Bele nedeja”, blagdan i Izložbu otvorio župan Zlatko Komadina hodočašća Riječke nadbiskupije po- veleposlanik u RH James Foley prvo se • U Lovranu, pod pokroviteljstvom PGŽ Dan Općine Jelenje i blagdan sv. Mihovila, životne dobi, održan pod županijskim fešta mladog vina; dok su u Križišću slavili utorak, 5. listopada vodom desete obljetnice ustanovljenja u sjedištu Županije susreo s Županom započela 37. Lovranska marunada, mani- zaštitnika Župe i Općine pokroviteljstvom “Belu nedilju” • Na redovnom tjednom susretu s novi- Nadbiskupije, te proslave Euharistijske Zlatkom Komadinom, nakon čega je festaciju otvorio župan Zlatko Komadina 8 / zip zip / 9 90dana razgovor Danas, nakon svega što se događalo, kada Županijsko Dr. sc. Bojan Hlača, pogledamo što je ravnatelj Lučke uprave Rijeka ostalo i pogledamo natjecanje istini u oči, mi u Rijeci iz zavičajne i Županiji moramo povijesti Luka je graditi određenu Tri prvoplasirane ekipe na uslugu kao brend. Od zajedničkoj fotografiji U natjecanju je sudjelovalo 25 generator turizma se može živjeti sudjelovale su i srednje škole. ekipa sedmih razreda osnovnih Ukupno 22 srednjoškolaca bila nekoliko mjeseci, su raspoređena kao graničari i škola Primorsko goranske županije. usmjerivači ekipa na terenu. razvoja a od lučke usluge Po završetku natjecanja, us- U organizaciji natjecanja u Kastvu lijedila je konačna lista i to tek cijele godine. Mi u sudjelovale su i srednje škole nakon pripetavanja. Pobijedila je ekipa “Castua” iz OŠ “Eugen Luci imamo ne samo Kumičić” (Rijeka), druga je bila Rijeke ekipa “Domaći” iz OŠ “Milan plan, nego i novce za rojekt “Ča je ča?” - Ovogodišnje sedmo natje- Brozović”(Kastav), a treća “Kapitanat Kastavski” iz OŠ “Dr PŽupanijsko natjecanje iz canje iz zavičajne povijesti njegovu realizaciju s temom “Povijest i kulturna Andrija Mohorovičić” (Matulji). i regije zavičajne povijesti - započeo je Razgovarao: Dragan OGURLIĆ 2004. godine na inicijativu nas- baština Kastva” održano je u Osmo po redu natjecanje OŠ “Milan Brozović” u Kastvu Snimio: Petar FABIJAN tavnice povijesti Ariane Margitić planira se ponovo u Gradu 6. listopada 2010. U natjecanju  i održavao se uvijek početkom Kastvu 6. listopada 2011. je sudjelovalo 25 ekipa sed- godine. ožemo početi s vašim posljednjim listopada povodom Svjetskog mih razreda osnovnih škola Mputovanjem početkom prosinca u dana učitelja i Dana neovisnosti Primorsko goranske županije. Detalj s natjecanja - učenici iz delegaciji hrvatske Vlade u Egipat. Ističete Republike Hrvatske. U organizaciji natjecanja Kraljevice kod Bačvarske zbirke da su to uvijek posebne prilike i posebne okolnosti koje kao gospodarstvenik mora- te iskoristiti. - Mi koji radimo sa svjetskim tržištem, nama • U Rijeci, na području bivše vojarne tankera za švedskog naručitelja, iako za to utorak, 26. listopada petak, 29. listopada je jako od koristi kada možemo ići visokim Trsat održan drugi ciklus uvježbavanja nema zakonske osnove • U Rijeci na Kantridi u VIP salonu NK • U Opatiji u hotelu Ambasador započela pripadnika gradskih i županijskih postrojbi • U Rovinju završeni ovogodišnji Dani “Rijeka” zamjenica župana Nada Tu- dvadeset i prva Generalna skupština Civilne zaštite, vježbu obišao i ravnatelj hrvatskog turizma. Na završnoj svečanosti rina Đurić i predsjednici 11 prvoligaških Udruženja gospodarskih komora Med- Državne uprave za zaštitu i spašavanje Grad Krk proglašen Šampionom turizma sportskih klubova s područje Županije iterana (ASCAME) s predstavnicima iz mr. Damir Trut među turističkim gradovima s više do 10 potpisali ugovore o sufinanciranju om- dvadeset i tri mediteranske zemlje. Sudi- • U Lokvama u Domu kulture održana tisuća ležaja, dok je Grad Rab dobio Plavi ladinskih pogona klubova u ukupnom onike u ime pokrovitelja pozdravio Župan 34. Žabarska noć. Sa dva skoka s uku- cvijet za najbolje turističko mjesto do 10 iznosu od 1.560.000 kuna Zlatko Komadina pno 140 cm pobijedila žaba Dalmatinka tisuća stanovnika srijeda, 27. listopada • U vijećnici Grada Rijeke održan Zadranke Eme Kulaš subota, 23. listopada • U Thalassotherapiji Crikvenica pred- Hrvatsko-švedski poslovni dan na kojem srijeda, 20. listopada • U hotelu “Draga di Lovrana” u Lovran- stavnici te županijske zdravstvene su se župan Komadina i gradonačelnik • U Opatiji u organizaciji Lučke uprave skoj Dragi susreli se predsjednica Vlade ustanove, Medicinskog fakulteta Rijeka Obersnel susreli s tridesetak uglednih Rijeka i Pomorskog fakulteta iz Rijeka RH Jadranka Kosor i slovenski premijer i Poliklinike OXY Pula potpisali ugovor švedskih gospodarstvenika započela Međunarodna multidisciplinarna Borut Pahor o poslovnoj, stručnoj i znanstveno-nas- • U sjedištu Županije Župan Komadina konferencija o moru, transportu i logistici, • Na riječkom groblju Drenova, povodom tavnoj suradnji u području biomedicine i uručio certifikate o uspješnom završetku sudionike pozvao i zamjenik Župana dr. 19. obljetnice osnivanja brigade, pred- zdravstva školovanja prvih medicinskih sestara s Vidoje Vujić stavnici Udruge 128. brigada HV “Sveti četvrtak, 28. listopada područja Županije za upravljanje kvalite- • U Opatiji u hotelu “Adriatic” u orga- Vid, Grada Rijeke i Primorsko-goranske • Posebnom svečanošću Psihijatrijska tom u zdravstvenoj njezi u kući nizaciji Hrvatskog saveza za sunčevu en- županije položili vijence u Aleji hrvatskih bolnica na Rabu, uz nazočnost župana • U sjedištu Županije uz nazočnost zam- ergiju (sa sjedištem u Rijeci) započeo 22. branitelja Zlatka Komadine proslavila 55. obljetnicu jenice župana Nade Turine Đurić, pred- kongres “Energija i okoliš” ponedjeljak, 25. listopada djelovanja. Prije toga župan se u Rabu stavnici Kineziološkog fakulteta iz Za- četvrtak, 21. listopada • Povodom Dana darivatelja krvi zamjen- susreo s gradonačelnikom Raba Zden- greba, Zajednice sportova PGŽ i Riječkog U riječkoj katedrali svetog Vida, na ica župana Nada Turina Đurić u sjedištu kom Antešićem sportskog saveza potpisali ugovor o or- završetku XVI. Plenarnog zasjedanja Županije primila višestruke darivatelje krvi • Gradsko vijeće Grada Rijeke ganizaciji izvanrednog studija (u Rijeci) za Hrvatske biskupske konferencije (održane većinom glasova prihvatilo inicijativu izobrazbu sportskih trenera proteklih dana u Lovranu) održano misno gradonačelnika Obersnela da Grad Ri- • U povodu blagdana Svih svetih, dele- slavlje koje je uz dvadeset hrvatskih bisku- jeka odobri jamstva brodogradilištu “3. gacije Županije, gradova i općina, udruga pa predvodio vatikanski tajnik za odnose s maj” za gradnju četiri broda za švedskog branitelja i drugih institucija položile vijen- državama nadbiskup Dominique Mamberti naručitelja ce i upalile svijeće na brojnim grobljima i petak, 22. listopada • Vlada RH na zatvorenom dijelu sjednice spomen-obilježjima • U sjedištu Županije zamjenica župana ipak dala avansno jamstvo brodogradilištu nedjelja, 31. listopada Nada Turina Đurić u povodu proslave 19. “3. maj” kako bi škver sačuvao posao • U Beogradu završilo Svjetsko prvenstvo obljetnice osnivanja brigade, primila čelništvo gradnje četiri broda u karateu. Jelena Kovačević, članica KK Udruge 128. brigade HV-a “Sveti Vid” • U Kastvu, u organizaciji županijskog TAD iz Rijeke osvojila je brončanu medalju • Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel • U vijećnici Grada Rijeke, uz nazočnost Centra za razvoj brdsko-planinske pol- u kategoriji do 55 kg, dok su Azra Saleš najavio da je Grad Rijeka spreman iz- župana Komadine i gradonačelnika Ober- joprivrede predstavljena autohtona vina (KK TAD) i Ivona Tubić (KK Volosko) dati jamstva brodogradilištu “3. maj” za snela održana tribina s inicijativom za Primorsko-goranske županije – bilan, jar- medalju istog sjala osvojile u ekipnoj osnaženje ugovora za gradnju četiri asfalt- spas hrvatske brodogradnje bola, volarovo, vrbić, debejan konkurenciji 10 / zip zip / 11 razgovor Dr. sc. Bojan Hlača, ravnatelj Lučke uprave Rijeka Krajem prvog kvartala 2011. trebali bi imati državnim predstavnicima jer se obično i s u posjeti bila delegacija kineskog grada kineskih delegacija koje dolaze u Luku, oni izvođača Zagrebačke obale. Očekujemo Sjeverni Jadran kao četvrta druge strane oformi ekipa koja je “al pari”. Ningbo, druge kineske luke... Što zanima dolaze uglavnom vidjeti mogućnosti posje- luka Europe To su onda ljudi koji su na izvoru informacija delegacije koje ovdje dolaze? dovanja određenih nekretnina, u nekim dije- i to su oni koji imaju mogućnost utjecaja da lovima Luke ili distribucijskim centrima. Oni da se u međuvremenu donese Zakon o - Imamo nekoliko vrsta delegacija koje Luka Rijeka nedavno je postala je čla- se naprave poslovi ili pozitivni procesi. Kad imaju dosta simplificirani model kupnje takvih dolaze u riječku Luku. Jedno su političke nica Udruge sjevernojadranskih luka, i ide premijerka ili ministri u ovakve posjete oni objekata i infrastrukture u Kini, jer tamo je do- morskim lukama gdje bi paralelno raspisali delegacije, drugo su visoke gospodarske tako se pridružila Kopru, Trstu, Ravenni su ti koji “otvaraju vrata”, a dalje, kako će se sta i jedan telefonski poziv iz centrale prema delegacije, nacionalne, pojedinih pokrajina i Veneciji. S jedne strane među sjever- stvari gospodarski razvijati, više nije u njiho- gradonačelniku i stvar je riješena. Međutim, natječaj za koncesionara na Zagrebačkoj ili gradova, i napokon čisto gospodarske de- nojadranskim lukama postoji tržišna voj domeni. to kod nas nije moguće, jer postoji zakonska utakmica, a s druge udruživanja tih istih legacije koje imaju i najviše informacija, koje Što se tiče Egipta, godišnji promet riječke regulativa a ono što je značajno za luke je da obali. Očekujemo da ulaganja koncesionara luka. Koji su ciljevi te Udruge, zašto se dobro znaju situaciju, zanimaju ih vrlo kon- Luke s tržištem Egipta je negdje oko 300 ti- su one pomorsko dobro i da je nemoguće luke moraju držati zajedno? kretne stvari i koje traže bolje gospodarske suća tona robe (od čega je 200 tisuća tona stjecanje vlasništva na samom prostoru luka, u dizalice i kompletnu infrastrukturu na - Da, to naizgled djeluje kontradiktorno, odnose. izvoza hrvatskog drva). Možemo reći da 5 već je tu moguće dobiti koncesiju na odre- međutim, ulazeći bez fige u džepu nedav- posto ukupnog prometa riječke Luke ide s Ako govorimo o zajedničkom nazivniku đeni broj godina, a koncesija se može dobiti terminalu budu oko 200-250 milijuna eura no u NAPA - Udruženje luka sjevernog egipatskim tržištem, što nije zanemarivo, a Jadrana, mi zaista iskreno želimo uspjeh isključivo javnim natječajem. To se konkretno onome što kineski partneri traže - a to je ve- razmišlja se i o formiranju nove brodske linije svih pet luka. Zato što smo mi pandan odnosi na Zagrebačku obalu. liki prostor, velika slobodna zona, pogodno koja će ro-ro brodom većih kapaciteta pove- lukama Sjevernog mora. Ukupno pet luka za ulaganje, korištenje domaće radne snage, zivati luku Aleksandrija i luku Rijeka. No moram reći da je ta zainteresiranost ki- NAPA ima 132 milijuna tona godišnjeg da bi se oplemenjivala neka roba i stvarala neskih partnera nama svakako dobrodošla, prometa na relativno malom prostoru. Uglavnom, ja vrlo rado idem u sastavu takve dodana vrijednost - unutar terminala riječ- jer je dobro da se na kineskom tržištu priča Samim time, mi smo četvrta luka Europe, gospodarske delegacije. Tako smo i prije de- ke Luke to je zasad teško moguće. Jedino o Rijeci, jer to stvara i sliku o tome da je Ri- gledano kao cjelina, a kad smo četvrta setak godina počeli s promocijom Luke Rije- je moguća osnovna lučka djelatnost i to na ka na dalekom istoku, prvenstveno Kini. Tada jeka jedna od nezaobilaznih točaka za prije- luka Europe onda smo interesantni za voz njihovih roba. Mi imamo velike ambicije u budućoj Zagrebačkoj obali. Mi ih stoga upu- nas je sa sobom vodio predsjednik Mesić. ćujemo na distribucijske centre u zaleđu, na brodara. S druge smo strane snaga koja Tamošnje tržište gledalo nas je kao zemlju u kontejnerskog prometu i nama je taj interes može ići prema Bruxellesu za traženje kineskih gospodarstvnika i politike za riječki Kukuljanovu i Škrljevu, te se nadam i uspješ- ratu, u kojoj nema gospodarske aktivnosti. A noj realizaciji projekta Cargo Centra Zagreb. određenih projekata koji nisu mrtvo slovo mi smo upravo promovirali gospodarsku su- prometni pravac neobično važan. na papiru nego mi želimo biti dio transeu- Znači, da zaključim, sam prostor lučkog ter- radnju, Rijeku kao mogućnost ulaza kineske Nedostatak prostora ropske prometne mreže u budućnosti. robe i to se pokazalo kao dobar potez, jer su minala uz more je izuzetno dragocjen i nije se kasnije ovdje uspostavile i brodske linije, a No, imamo li mi kapacitete za Kineze? moguće da tu stvorimo prostor velike slo- bodne zone kao što su Kinezi navikli, gdje bi danas možemo reći da čak 90 posto kontej- - To je moram reći jako dobro pitanje. Po- poration, podrazumijevao je izgradnju 300 oni to imali u vlasništvu i potpunom upravlja- nerskog prometa u uvozu Luke Rijeka dolazi znato je da je Riječka luka na pet lokacija, što metara Zagrebačke obale. Rezultati ispiti- nju. Izuzetak je naravno buduća Zagrebačka sa Dalekog Istoka, najviše iz Kine. je dosta složen logistički sustav. Upravljanje vanja podmorja na dubinama do 70 metara tim sustavom je ne samo komplicirano nego i obala, i vjerujem da će oni participirati u tome Mi smo prije deset godina imali ovdje 10 pokazali su da tlo nema zadovoljavajuću no- skupo. Luka Rijeka ima danas veliki problem nakon što se raspiše javni natječaj za kon- tisuća kontejnerskih jedinica, a danas je to sivost. Pojednostavljeno rečeno, dolje je mulj nedostatka prostora i njega moramo rješavati cesiju. na razini 160 tisuća, odnosno šesnaest puta umjesto pijeska, do 70 metara dubine. Nakon uzimanjem od mora. Samo da spomenem, više, što je iznenadilo i konzultante Svjetske Slijedi izgradnja Zagrebačke obale prekida ugovora s Japancima sada se išlo, konkurentska Luka Koper prema kojoj je ori- u suradnji sa Svjetskom bankom, na izgrad- banke koji nisu predvidjeli takve rezultate. Projekt Zagrebačke obale kasni pet go- jentiran sav proračun Republike Slovenije je nju kompletne obale od 680 metara, gdje je dina. Kada počinje gradnja i što takav ter- Kinezi i Rijeka danas po prostoru deset puta veća od nas, ispitan kompletan profil obale. Novi natječaj a po prometu je 20-tak posto jača. Dakle, minal donosi Luci? Samo ove godine imali ste desetak vrlo izlučio je tri tvrtke koje su kandidati za izgrad- definitivno je da Rijeka ne može odgovoriti - Ugovor s japanskom tvrtkom Kajima Cor- visokih kineskih delegacija. Nedavno je nju Zagrebačke obale. Krajem prvog kvartala

Perspektiva Riječke luke je danas vedra - Bojan Hlača 12 / zip zip / 13 Dr. sc. Bojan Hlača, ravnatelj Lučke uprave Rijeka razgovor Kontejneri pružaju dosta prostora vezano za - Po studiji koju smo napravili, vezano za Pogled unazad implementaciju svih projekata u riječkoj Luci, prihode, oni nude zapošljavanje svih onih mi smo došli do podatka da je danas utjecaj

riječke Luke na rast BDP-a Hrvatske je otpri- Ravnatelj ste Lučke uprave od 1996., u like 1 posto. Implementacijom svih razvojnih koji rade u procesu prijevoza, manipulacije i tijeku je četvrti mandat... projekata, izgradnjom Zagrebačke obale i - Prije 14 godina dobio sam jedan logističkih centara do 2020. godine, partici- logistike, i ona velika ulaganja koja se očekuju papir iz Ministarstva prometa na kojem pacija riječke Luke u BDP-u Hrvatske biti će je pisalo da sam imenovan privremenim 12,7 posto. u infrastrukturu Luke nisu ništa prema onome ravnateljem i da trebam formirati Lučku upravu Rijeka. Onda praktički nisam znao Kontejneri pružaju dosta prostora vezano što bih prije napravio, i tada sam zvao za prihode, oni nude zapošljavanje svih onih što bi država dobila kroz taj multiplikativni moje profesore u Nizozemskoj, imao koji rade u procesu prijevoza, manipulacije i duge noćne razgovore što da radim i logistike, i ona velika ulaganja koja se očeku- efekt od kontejnerskog prometa kako, budući smo to učili na fakultetu. Ali, ju u infrastrukturu Luke nisu ništa prema ono- jedno je to učiti u Nizozemskoj a drugo me što bi država dobila kroz taj multiplikativni je to primijeniti kod nas. Bio sam ovdje efekt od kontejnerskog prometa. glavna meta, i medija i politike, jer sam Rijeka i Rotterdam stvarao novi privredni subjekt koji je bio neželjen. Riječka luka imala je tada 2,5 Ukoliko se svi ti naši planovi ostvare, u što milijuna tona tereta, prijetio je stečaj Luci, nemam razloga sumnjati, izgradnjom Zagre- sindikati na nogama, akceptni nalozi bačke obale i Brajdice, postići će se kapa- koji su dolazili za plin, struju, vodu... citet od milijun TEU (kontejnerskih jedinica), Teška vremena. Riječka luka nije tada što bi po ekonomskim procjenama bilo oko imala niti koncepciju niti planove razvoja, 50 milijuna dolara prihoda godišnje za kon- odgovorno mogu reći da nije imala cesionare a 12 puta toliko za cijeli prometni nikakvu perspektivu. Četrnaest godina pravac, tj. oko 600 milijuna dolara. Nama je u poslije nešto se tu ipak promijenilo; interesu da stvorimo te uvjete i da Luka Rije- mi smo dosad imali dva master plana, ka bude generator razvoja okruženja. dosta smo uložili u lučku infrastrukturu i Ako se vratimo na Rotterdam, nekadašnu suprastrukturu, postali smo konkurencija prvu a danas po prometu petu svjetsku luku ostalim lukama sjevernojadranskog (četiri kineske su je već prešle), ajmo reći da pravca. U datim okolnostima u tih sam sentimentalno vezan za Rotterdam jer četrnaest godina mi smo na neki način sam tamo godinu i pol dana studirao. Moji uvijek imali recesiju, svaki dan nam profesori su govorili da je Luka Rotterdam je bio niti ili ne biti, no vremenom i 10 posto GDP-a Nizozemske. Mi očekujemo naporima stvorila se perspektiva i danas da bi Luka Rijeka bila u odnosu na Hrvatsku sa sigurnošću i punom odgovornošću upravo to što je Rotterdam u odnosu na Ni- mogu reći Riječka luka može s jednom zozemsku. Prema tome, mi ne možemo nika- perspektivom gledati u budućnost, dok da biti kao Rotterdam, jer nemamo prostora u bližoj povijesti nije bilo mnogo onih ni mogućnosti, ali u našim gabaritima to mo- Stremimo razvoju ali ne zaboravljamo da smo koji bi Luci davali neke šanse. Kad smo žemo biti, akceptirajući i još jednu stvar - da i turistička županija i da moramo poštovati sve preuzeli terminal Janafa tada smo iz smo mi i turistička županija i da moramo po- postulate zaštite okoliša - Hlača jedne male jadranske luke postali srednja štovati sve postulate i metode zaštite okoliša. mediteranska luka, ozbiljan partner na A u Rotterdamu gotovo svakodnevno ratuju tržištu, i danas je perspektiva Riječke oko toga. Znači, mi želimo biti s jedne strane cionira u prostornim planovima Krka, odno- Brodomaterijal, Brodokomerc, Tvornica papi- ja, s više senzibiliteta prema gospodarstvu. na niti jedan. To treba znati! Bio sam svjedok luke vedra. Puno toga se napravilo na prijatelji okoliša, otvarajući za građanstvo ri- sno prostornim planovima Županije, da tamo ra, Metolografički kombinat i niz drugih. Da- Mislim da im je pravovremeno trebalo dati toga i Riječka luka je bila najveća žrtva što ječki lukobran i u budućnosti Porto Baroš, a konkurentnosti luke, a da li se možda stvorimo kapacitete za najmanje milijun i pol kle, tvrtke koje su imale znanje za određenu podršku, neki time-out za određena davanja, smo ostali bez nacionalnog brodara. Trage- s druge strane da ostvarimo rast kontejnera i moglo više napraviti, vjerojatno se moglo, kontejnerskih jedinica, i da to bude tzv. model proizvodnju ali su došle u poteškoću vezano i neke bi same propale ali neke bi i opstale. dija je bila tim veća jer su za dug od 1.000 ali moglo se i ne uspjeti. Ovako, održali stvaranje novonastale vrijednosti. BIO T u kojem bi mi dali prostor a kompletnu za nastup na slobodnom tržištu. One su u tom Moram reći da je “grad urbanog turizma” jako dolara brodovi zaustavljani po lukama, što je smo Luku na nogama, imamo Rijeka infrastrukturu potencijalni partner izabran na trenutku trebale pomoć da bi preživjele to vri- lijepa izreka i definitivno nešto što bi svatko Širenje luke na Krk pitanje dugoročnog dokaz nepovjerenja prema tvrtki i njenoj upra- Gateway projekt koji je preživio sve bure i javnom natječaju, uvažavajući sve ekološke jeme, a umjesto toga doživljavalo ih se kao htio poželjeti, ali i “grad urbanog turizma” vi. Propast Croatia Linea je najveći udarac nevere, i ide i dalje. opstanka kriterije i kriterije lokalne samouprave. teret. U ono kritično vrijeme kada su maribor- mora od nečega živjeti. Od “grada urbanog Kako se u vizije razvoja uklapa širenje ske tvrtke imale slične probleme grad Maribor turizma” uspjelo se napraviti samo to da se riječkoj Luci u njenoj povijesti, sigurno. Ma- Neke od riječkih tvrtki nisu trebale luke na Krk? i slovenska država su im na neki način po- poništila industrija, a nije se napravio korak nje je štete napravilo bombardiranje Luke za 2011. mi bi trebali imati izvođača. Očekujemo - Širenje luke na Krk je ustvari pitanje du- propasti kušale olakšati tranziciju iz planske u tržišnu dalje da se nekretnine koje su ostale od pro- vrijeme 2. svjetskog rata. da se u međuvremenu donese Zakon o mor- goročnog opstanka ovakve razvojne koncep- Kao gospodarstveniku, kakvom Vam se ekonomiju. Ovdje se desilo da im je grad Ri- pasti tvrtki uspije dovesti u neku svrhu. Danas Danas, nakon svega što se događalo, kada skim lukama gdje bi paralelno s time raspi- cije. Poznato je da mi po master planu ra- čini danas gospodarska slika Rijeke i re- jeka okrenuo leđa i “napao” ih s komunalnim vidimo kako izgleda Tvornica papira, Vulkan, pogledamo što je ostalo i pogledamo istini u sali natječaj za koncesionara na Zagrebačkoj naknadama, koje je kasnije pretvorio u relacije zvoja imamo do 2025. definirano 2,5 milijuna gije? Rikard Benčić, djelomice i Torpedo. Umjesto oči, mi u Rijeci i Županiji moramo graditi odre- obali. Očekujemo da ulaganja koncesionara kontejnerskih jedinica koje idu prema Rijeci. vlasništva nad nekretninama. I ostale su ne- da se stvara nova vrijednost, to se premješta u dizalice i kompletnu infrastrukturu na ter- - Dobro da ste me pitali kao gospodarstve- đenu uslugu kao brend. Od turizma se može Obzirom da ćemo od Brajdice i Zagrebačke nika, jer da ste me pitali kao predsjednika kretnine, ljudi su zbrinuti na raznorazne nači- iz šupljeg u prazno. minalu budu oko 200-250 milijuna eura. To je živjeti nekoliko mjeseci, a od lučke usluge ci- obale ostvariti milijun TEU-a, tih milijun i pol Gradskog odbora HDZ-a bio bih malo žešći. ne, i danas grad posjeduje nekretnine svih tih dakle jedan veliki izazov, stručni i građevin- Trebalo je znati uništiti Croatia Line jele godine. Mi u Luci imamo ne samo plan, preostalih tražimo na Krku, uvažavajući či- Rijeka je u bivšoj državi imala sličnu struktu- tvrtki koje su u Rijeci propale. Brodogradnja je ski, i veliki izazov za Luku i lučku djelatnost, nego i novce za njegovu realizaciju. Luka je njenicu da je Krk turistička sredina i da već ru gospodarstva kao Maribor; proizvodile su pak u specifičnoj situaciji i pitanje je kako će Croatia line niste spomenuli u kontekstu koji je potrebno napraviti da bi Rijeka imala generator razvoja okruženja i gledano global- ima industriju. Naravno, uvjet tome je i nova komplementarnu strukturu roba. Ako gleda- se dalje nositi na tržištu bez pomoći države, uništene industrije? kontinuirani rast kontejnera u budućnosti. ravničarska pruga, koja na Krku ima smisla mo 20-25 godina kasnije, u Mariboru je i dalje i imamo da je ostala u Rijeci od velikih tvrtki - Da, i Croatia Line treba svakako spomenu- no u Rijeci jedino oko Luke se može stvoriti Negdje je osvanuo interesantan naslov: kao i novi most, ukoliko je tamo kontejnerski gro industrije opstao, oni se bore na tržištu, samo Luka Rijeka. ti. Tu je definitivno zakazala Uprava, zajedno neka nova dodana vrijednost i zapošljavanja Rijeka kao hrvatski Rotterdam. No, u ko- terminal. slovenskom i međunarodnom, a u Rijeci više Mislim da neke od riječkih tvrtki nisu trebale s tadašnjom Vladom. Zaista, trebalo je znati svih ovih kadrova u pomorstvu, da ne moraju jem kontekstu? Ono što mi očekujemo je da nas se pozi- ne postoje Torpedo, Rikard Benčić, Vulkan, propasti. Politika je trebala biti pragmatični- 1999. godine sa sedamdesetak brodova doći ljudi ići vani tražiti plaće za svoje obitelji.  14 / zip Konačno svaki razred u svoju zip / 15 projekti Dogradnja Osnovne škole Frane Petrića u Cresu učionicu Voditeljica Melita Chiole veseli se proširenju jer će “u novom dijelu zgrade Srednja škola dobiti još dvije učionice - konačno će svaki razred imati svoju! Ostvaren - malo veću zbornicu i kabinet kojeg bi mogao koristiti voditelj. U donjem dijelu nalazit će se multimedijalna knjižnica i san informatička učionica koje će koristiti obje škole, a imat ćemo i hodnik s garderobom, odvojeni sanitarni čvor i poseban ulaz. Sve će biti podređeno vizionara kvaliteti obrazovanja i drago mi je što ćemo u novim prostorima biti u prilici realizirati i neke dodatne sadržaje. Meni osobno bit će drago da u normalno radno vrijeme odradim posao, a kolege, posebno putnici, neće morati sve knjige Osnovnu školu u Cresu pohađa 200 učenika u 12 stalno vući sa sobom. Puno lakše ćemo razrednih odjela i 52 učenika Srednje škole Ambroza moći raditi ovaj zahtjevni posao.” Haračića u četiri gimnazijska odjela

Dogradnja je “nastavak vizije koju smo prije Svi creski gimnazijalci upisuju više od 30 godina imali nas nekolicina, koji fakultet smo sudjelovali u izradi projektnog zadatka za zgradu današnje škole i tada smo ostavili Statistički podaci creskog gimnazijskog mogućnost dogradnje objekta. Ovim radovi- odjela doista su fascinantni: 92 % ma završit će se prostorna cjelina za potrebe gimnazijalaca koji su maturirali u osnovnog i srednjeg školstva grada Cresa i razdoblju od 1994 do 2004. upisalo se na bit ćemo ukorak sa standardom suvremenog fakultet, a taj se postotak u razdoblju od školstva. Grad Cres, s obzirom na svoju po- 2004. do 2010. penje na 100 %. Podaci vijest, zaslužuje takav standard i na taj se način pokazuju da su creski gimnazijalci upisani odužuje svim creskim kopačima, ribarima i na 34 različita fakulteta (najviše ih je na mornarima koji su koncem 19. stoljeća željeli Filozofskom i Ekonomskom) na svim svoju narodnu školu”, rekao je ravnatelj Parat. Cres će ovom investicijom dobiti odgojno- Upornošću do proširenja hrvatskim sveučilištima, a i u inozemstvu. obrazovni kompleks kojeg čine dječji vrtić, škole - Mirko Parat Raduju se gimnazijalci i njihovi profesori osnovna škola i gimnazija Dok se dovršava novi dio zgrade, već se planira i proširenje projekta u sklopu kojeg bi koje moram obavljati rješavam kad svi kolege Prije tridesetak godina postojala je prilično vizionarska ideja: napraviti se izgradila nova pristupna cesta. Time bi se odu, tako da sam u školi cijeli dan, ponekad oslobodio sadašnji prilaz te smanjile prometne i do 6 popodne. Kolege se pripremaju za sat svojevrsni kampus kojeg su trebali činiti dječji vrtić, osnovna i srednja gužve koje ugrožavaju sigurnost djece, a nas- kako mogu, većinom kod kuće, u zbornicu taju u jutarnjim satima s početkom rada vrtića uđu samo po dnevnik i sl. Naučili smo se da škola. Radovima na dogradnji OŠ Frane Petrića završit će se prostorna i škole. moramo dijeliti taj mali prostor, iako je s vre- Dogradnji zgrade osnovne škole najviše se menom to bilo sve teže, naročito nakon što je cjelina za potrebe osnovnog i srednjeg školstva grada Cresa raduju gimnazijalci i njihovi profesori koji već uveden četverogodišnji program. Tražila su se godinama rade u potpuno neprikladnim uv- razna rješenja, radili smo i u dvije smjene, tre- Napisao i snimio: Walter SALKOVIĆ Posebno mjesto u povijesti srednjeg u Cresu. Zahvaljujući zajedničkoj pobuni jetima. Četiri razreda raspolažu s dvije stalne balo je puno razumijevanja i naših profesora i  školstva u Cresu, a tako i u životu otoka, ima čelnih ljudi Škole i Grada te podršci Županije učionice, dok dvije “posuđuju” od osnovne roditelja, te samodiscipline djece da sve skupa kola još od najstarijih vremena zauz- uvođenje programa Opće gimnazije 1991. pokušaj nije uspio. Istovremeno s namjerom škole, a ponekad i sedmero profesora koristi funkcionira, dok se konačno naše potrebe nisu Šima posebno mjesto u životu čovjeka. godine. Zahvaljujući naporima tadašnjeg središnje vlasti da se smanji broj odjela na zbornicu površine desetak četvornih metara. sretno poklopile s planovima osnovne škole za Podrška Županije - župan Komadina na Škola na otoku predstavlja, otkako je otoka ravnatelja Srednje škole Ambroza Haračića otocima, privodili su se kraju planovi lokalne U takvim uvjetima od 1978. godine radi i pro- proširenje.” otvorenju radova u svibnju ove godine i regionalne samouprave da se proširi pros- i otočana, jednu od najvažnijih bitvi oko kojih iz Malog Lošinja, profesora Tomislava fesorica Melita Chiole, voditeljica creskog gim- tor za rad creske Gimnazije u sklopu zgrade nazijskog odjela. Na pitanje kako je moguće Sjajni rezultati u skromnim uvjetima se može vezati uže života. Gospodnetića, te podršci lokalne zajednice, srednja škola. “Ovime se na neki način os- creskoj mladeži omogućen je nastavak Osnovne škole Frane Petrića. raditi u sobi u koju jedva da su stala dva stola Podsjeća da učenici iz creske Gimnazije - tvaruje san tih vizionara, a moj 32 godišnji Nedavno je proslavljena 100. godišnjica školovanja u svom mjestu u kvalitetnom Zahvaljujući prije svega upornosti ravnatelja i dva ormara, odgovara: “Voditeljske poslove jednako kao i učenici u bilo kojoj zagrebačkoj rad ovdje dobio je potvrdu i drago mi je djelovanja prve hrvatske osnovne škole u četverogodišnjem programu koji je najbolja Osnovne škole Cres profesora Mirka Parata, školi - moraju biti pripremljeni za državnu što je ogroman uloženi trud na kraju jednim Cresu, a srednjoškolsko obrazovanje na osnova za nastavak školovanja na nekoj od 25. svibnja ove godine svečano su otvoreni maturu. “A kad čovjek vidi u kakvim uvjetima ovakvim projektom valoriziran. Drago mi je najvećem hrvatskom otoku djeluje od 1974. visokih škola i fakulteta. Zahvaljujući tome radovi na dogradnji zgrade škole. Svečanosti mi radimo, ne može vjerovati kakve uspjehe također što je Županija prepoznala i podržala godine. Tada je osnovana Opća srednja velik broj mladih otočana odlučio se na neko su prisustvovali najviši županijski dužnosnici postižemo. Sva djeca su prošla državnu mat- naše potrebe, uz veliko zalaganje ravnatelja škola, doduše prva dva razreda, koji su u od akademskih zvanja. Od 1994. do 2010. predvođeni županom Zlatkom Komadinom, uru, a i uspjesi na natjecanjima su fantastični. Parata koji radove prati s velikom pažnjom i zgradi creske Osnovne škole djelovali kao godine 4. razred opće gimnazije u Cresu je jer je Primorsko-goranska županija nos- Naša škola od 60 učenika lani je imala dva brigom”, zaključuje prof. Chiole. sudionika državnih natjecanja (Dafne Flego iz područni odjeli Tehničkog školskog centra završio 241 učenik. itelj investicije vrijedne 4,6 milijuna kuna. Doista, Cres će ovom investicijom dobiti od- hrvatskog jezika i Tea Mužić iz matematike), iz Rijeke. Prva generacija učenika upisanih Izvođač radova je tvrtka “Gradin” Rijeka, a gojno-obrazovni kompleks kojeg čine dječji a i mnogi drugi postigli su odlične rezultate u područni odjel Opće srednje škole Cres u Zajednička pobuna rok dovršetka prosinac ove godine. Predstoji vrtić, osnovna škola i gimnazija. Otočanima na županijskim natjecanjima.” školskoj godini 1974./75. brojila je 29 učenika Godina koja će se pamtiti u povijesti osiguranje sredstava za opremanje zgrade, ostaje nada da će u tim objektima biti dovolj- kojima je razrednik bio profesor Mladen creskog srednjoškolskog obrazovanja je i a ukoliko sve bude po planu, novih 400 Profesorica Chiole se prisjeća kako je, kad no djece i mladih koji će se za vrijeme svog Lenuzzi. Do 1991. godine u Cresu su prva 2010. Započela je prijedlogom Ministarstva četvornih metara prostora trebalo bi biti u je ona došla raditi u cresku školu, postojala školovanja u njima privezati za bitvu dovoljno dva razreda srednje škole, tzv. pripremni stu- znanosti, obrazovanja i športa da se, u ime funkciji već s početkom drugog polugodišta prilično vizionarska ideja: svojevrsni kampus čvrstim konopcima i da neće napustiti svoj panj, završila 422 učenika. navodne štednje, ukine gimnazijski odjel školske 2010./11. godine. Bit će nam puno lakše raditi - Melita Chiole kojeg su trebali činiti dječji vrtić, osnovna i otok.  16 / zip zip / 17 na kafe Josip Turina, gradonačelnik Kraljevice Četvrtina stanovnika s područja Grada živi izravno od brodogradilišta, a o njemu ovise i brojne druge djelatnosti i tužan sam jer mi se čini da se država želi odreći te djelatnosti koja Škver je je i naša tradicija i naš identitet i jamac U kraljevičkom škveru zaposleno je 500 radnika, i još k tome stotinjak kooperanata Sveti Nikola se u Kraljevici poštuje pet stoljeća se s turističkim rezultatima koji su daleko od Upravo je gradnja Trga sv. Nikole jedan od bez koje teško da očekivanih, unatoč velikom potencijalu. takvih projekata. Sveti Nikola se ovdje poštuje Ponosan na tradiciju Narodne - Turizam je do 70-ih godina prošlog stoljeća pet stoljeća, dva stoljeća je prošlo otkako je ćemo i mi opstati, kraljevičke zaista bio jedna od udarnih grana. Na po- papa dao posvećenje na tu svetkovinu, tu je knjižnice luotoku Oštro, na kojemu je bio u jugoslaven- županijsko hodočašće pomoraca. Tradicija kaže kraljevički skim razmjerima poznat autokamp, do tada je postoji, a trg je nedovoljno atraktivan i ne- Kada se podmire nužni troškovi, malo u ljetnim mjesecima bilo više gostiju u šatorima dovoljno prilagođen svim tim zbivanjima i novca ostaje i za ostale proračunske gradonačelnik nego stanovnika u Kraljevici. Danas na ovome želimo taj dio Kraljevice približiti moru i urediti korisnike poput, naprimjer, četrdesetak budućnosti u građevinskom smislu da dobije izgled pra- području, od nekadašnjih šest-sedam hotela, sportskih i kulturnih udruga, koje na rade samo jedan ili dva - oslikava turističku vog trga, mjesta okupljanja, gdje će se ljudi kraljevičkom području imaju dugu tradiciju sliku kraljevičkog turizma, pojašnjavajući da su naći, popričati, izmijeniti mišljenja, prošetati, i okupljaju velik broj članova. Jedan od dva glavna uzroka stagnacije ove važne gos- odmoriti - govori o ovome projektu Turina, dokaza te žive društvene djelatnosti je i još objašnjavajući da su gradski vijećnici nedavno jedan važan jubilej koji Kraljevica obilježava Napisao: Boris PEROVIĆ Lakše razoriti nego stvoriti ori novi posao, a to u ovome trenutku Kraljevici podarske grane: prvi je privatizacija turističkih potencijala, a drugi, vrlo značajan, preseljenje je dali punu potporu nastavku ovoga projekta, što 2011. godine - 150 godina Narodne Snimio: Petar FABIJAN nije dopušteno. Unazad nekoliko godina bilo je nekoliko sce- Ina Rafinerije iz Rijeke u Urinj i razvoj industrije znači da se može krenuti u izradu glavnog pro- knjižnice, ustanove čija je prošlost vrlo  narija za budućnost brodogradilišta, a naiz- Jubileji kao poticaj turizmu u Omišlju. jekta i ishođenje građevinske dozvole. bogata. Njeni su počasni članovi bili ljudi osipa Turinu građani Kraljevice su za gledniji je, kao i za ostala, privatizacija. Ako ni I druga okosnica kraljevičkog razvoja, tur- - Kada se danas razgovara o modernizaciji - Za taj posao nam treba otprilike dvije godine poput Strossmayera i dr. Franje Račkoga, a gradonačelnika prvi put izabrali 2005. go- treći pokušaj prodaje ne uspije, brodogradilište J izam, proživljava teške dane. U 2011., godinu Ine i izgradnji novog postrojenja, Kraljevicu i bit ću zadovoljan ako ga uspijemo napraviti u u knjigu posjetitelja upisana su imena poput dine, a uz podršku široke koalicije stranaka, će u stečaj. velikih kraljevičkih turističkih jubileja - obilježava nitko ništa ne pita jer su propisi i zakoni složeni tom vremenu. To znači da će se tek pred kraj Šenoe, Matoša, Kumičića... četiri godine kasnije povjeren mu je i drugi man- - Za mene privatizacija ne znači nužno se 120 godina od otvaranja prvog hrvatskog na način da se zamišlja da između dvije lo- mandata moći konkretno razmišljati o real- - Mi smo izuzetno ponosni da tu tradiciju i, dat. U vrlo teškim vremenima, kada proračun uspješnost nastavka rada. Imamo puno prim- kupališta i 55 godina Turističkog društva - ulazi kalne samouprave postoji zračna barijera pa izaciji - kaže Turina, dodajući da će istodobno bez obzira na vrlo mala financijska sredstva koji realno iznosi oko 18 milijuna kuna ne po- jera na području Hrvatske da su tvornice i gi- da se iz Kraljevice ne vidi u Kostrenu i da se u pokušati osmisliti financiranje kako bi projekt, koja smo u mogućnosti osigurati, taj ćemo kazuje trend rasta nego, naprotiv, stagnacije, gante kupili strani investitori i da više ne rade. Kraljevici ne osjete mirisi koji se šire u Kostreni. čija se ukupna vrijednost procjenjuje na oko 15 jubilej sasvim sigurno dostojno obilježiti - nije, priznaje, ni malo jednostavno podmiriti ni Otkud onda garancija da će škver od dana Istina je da je sve to de facto bliže Kraljevici milijuna kuna, ako i dođe do promjene vlasti, obećaje Turina. sve zahtjeve proračunskih korisnika, a kamoli kada ga preuzmu uspješno poslovati - pita se Cesta koja mijenja život nego Kostreni i sasvim sigurno je rafinerija više ipak bio realiziran.  razmišljati o većim razvojnim planovima. Oso- Turina, dodajući da je tužan jer mu se čini da se štete nanijela nama - kaže Turina, dodajući ipak bito u situaciji kada je sudbina tvrtke koja puni država jednostavno želi riješiti brodogradilišta. Cesta od Svetog Kuzma do Križišća optimistično da, unatoč svemu, ima prostora donijet će promjene u načinu življenja, Turizam je do 70-ih godina prošlog gotovo četvrtinu gradske blagajne potpuno - Odričemo se nečega što je naša tradicija, za razvoj određenih oblika turizma. ali i gospodarsku korist području Grada stoljeća bio jedna od udarnih grana u neizvjesna. “Škver je Kraljevica, Kraljevica je naš identitet. Ovdje, u bazenu od Rijeke do - Pokazat će to i monografija koju Grad, za- Kraljevice. Uz pomoć Primorsko- Kraljevici, danas to više nije tako - Uvala škver”, moto je gradonačelnika Turine ko- Kraljevice, rodila se ne samo hrvatska, nego jedno s Turističkom zajednicom, priprema za goranske županije ispravljen je, naime, Scott jim ističe koliko je opstanak brodogradilišta s i velik dio europske industrije. Pa nama je jubileje. U toj monografiji bit će opisana povijest projekt i u njega su ucrtana dva rotora 280-godišnjom tradicijom važan za ovaj grad. brodogradilište dovela Austro-Ugarska prije i vidjet će se da smo mnogo toga zapustili što koji daju mogućnost priključka na ovu - U kraljevičkom škveru zaposleno je 500 tri stoljeća jer su procijenili da je ovo Bogom nismo smjeli, a što bi danas moglo itekako cestu, osim na Križišću, i iz vinodolske radnika, od čega je oko 250 s područja Gra- dano područje za njega! A mi bismo ga se sada pomoći boljem životu na ovome prostoru. doline i iz Kraljevice. da Kraljevice. Kada se tome pribroji i stotin- najradije riješili - zabrinut je Turina. - Bakarac, divno mjesto na moru, jak kooperanata, dolazimo do brojke od 350 Trg dostojan grada i tradicije Njegova zabrinutost ima uporište i u činjenici postat će, naprimjer, mirnija oaza s manje ljudi koji rade u brodogradilištu, a kada to Jedan od projekata koji bi trebao pridoni- da, iako se, kako kaže, već dva desetljeća prometa i to će biti doprinos razvoju pomnožite s prosječno tri člana obitelji, to je jeti i boljem i kvalitetnijem životu Kraljevičana, trude razvijati male gospodarske zone, to ide turizma koji traži mir, a ne vrevu i gužvu tisuću ljudi, što znači da četvrtina stanovnika s ali i dati novi poticaj turizmu, je i veliki projekt vrlo sporim tempom. automobila od kojih se ne može prijeći područja Grada živi izravno od škvera - jasna je uređenja središnjeg gradskog trga koji nosi ime - Lakše je industriju uništiti, nego novu cesta - kaže Turina. Brza cesta omogućit računica kojim pojašnjava svoj moto kraljevički sv. Nikole, zaštitnika grada. stvarati. Imamo industrijske zone koje nas- će i da stanovici kraljevičkog područja gradonačelnik, napominjući da od škvera za- - Živimo u vremenu kada je bilo koji veći pro- tojimo opremiti infrastrukturom i privući neke u Rijeku stignu za petnaestak minuta, pravo žive i sve ostale djelatnosti. jekt, u bilo kojoj jedinici lokalne samouprave, gospodarstvenike, ali veliki je novac potreban umjesto sadašnjih četrdeset. nemoguće ostvariti u jednom četverogodišnjem - Radnici ujutro dolaze u Kraljevicu, tu kupe za otvoriti jedno radno mjesto u takvoj indus- - Tako će nam neki sadržaji koji su nam mandatu ako ga započinjete od nule jer pret- novine, cigarete, marendu... To poduzeće daje trijskoj zoni - objašnjava, uspoređujući to s sada daleko, biti puno bliže - zaključuje postavlja projektiranje, zatim ishođenje raznih život tako maloj sredini i nesagledive su po- brodogradilištem gdje je radno mjesto puno kraljevički gradonačelnik. sljedice njegovog zaustavljanja - zaključuje. lakše otvoriti, samo treba dopustiti da se ugov- dozvola i četverogodišnji mandat brzo prođe. 2 Manastir Gomirje 18 / zip zip / 19 Najzapadniji pravoslavni manastir manjine Srpska manjina u Gorskom kotaru Manastir u Gomirju u Europi je manastir Gomirje koji je najzapadniji je sagrađen 1600. godine, a smatra se Najviše srpskog pravoslavni manastir čedom Manastira Krka. Naime, padom u Europi Klisa Srbi s područja Dalmacije bježe stanovništva danas prema Zapadu i naseljavaju se, između ostalih i na ovom prostorima, a dio tih se nalazi na području doseljenika gradi u Gomirju manastir. Potom će, naseljavajući dalje ova Grada Vrbovskog gdje područja, novi stanovnici graditi svoje 3 bogomolje pa će, primjerice, 1756. u najvećem broju godine u Vrbovskom biti izgrađena crkva Svetog proroka Ilije, 1759. godine svetog žive u Moravicama i apostola Petra i Pavla u Vojnom Tuku iznad Mrkoplja... Svojom uklopljenošću Gomirju, ali ih ima i u u krajolik ti objekti danas predstavljaju i bogato povijesno-kulturno nasljeđe ovog kraja pa su upravo stoga iz vijeća Srpske svim drugim mjestima nacionalne manjine pokrenuli inicijativu za ovog kraja, a politički 1 osvjetljavanjem tog objekta, kao i Crkve Svetog Ilije u Vrbovskom. su organizirani kroz 4 5 6 rad vijeća Srpske nacionalne manjine

1 - Vrbovsko je drugi po veličini grad u Gorskom kotaru • 2 - Već više od dva stoljeća Moravice i Vrbovsko su snažna željeznička čvorišta • 3 - Dušan Milanović, zamjenik gradonačelnika Vrbovskog • 4 - Jovan Trbović, predsjednik Vijeća SNM • 5 - Novica Vučinić, predsjednik SKD “Prosveta” • 6 -Dušanka Mrvoš, osnivačica Udruge žena Gomirje Napisao: Marinko KRMPOTIĆ Najveći je ipak problem - zapošljavanje jediti život ljudi našeg kraja i podignuti razinu Fotografije: Marinko KRMPOTIĆ i Arhiva ZiP Do mogućnosti institucionalnog organiziranja standarda života”, ističe Milanović, a Jovan  Trbović, predsjednik vijeća Srpske nacionalne i djelovanja Srbi su u, ovom drugom po veličini manjine ističe kako stanje nije loše, ali bi sig- rije četiri stoljeća tadašnje austrijsko gradu u Gorskom kotaru, došli zbog činjenice urno moglo biti i znatno bolje: Pcarstvo je, u strahu od turskih osvaja- da ih na ovom području, po podacima popisa nja i u želji da spriječi prodor Turaka na Za- stanovništva iz 2001. godine, ima 36 posto od “Napredak u odnosu na devedesete ned- pad, odlučilo u Hrvatskoj stvoriti obrambeno ukupnog broja stanovnika, a uz vijeće SNM vojbeno je vidljiv, ali još uvijek nailazimo na područje na kojem će svi stanovnici praktično imaju pravo i na jedno od dva mjesta zam- slučajeve u kojima smatramo da se nije pošteno biti vojnici i u slučaju bilo kakvog turskog na- jenika gradonačelnika. Ta je funkcija, nakon postupilo i da smo diskriminirani. Primjerice, pada prestajati sa svakodnevnim životom, dopunskih izbora, pripala Dušanu Milanoviću po zakonu o javnim cestama sve ceste koje uzimati oružje u ruke i braniti granicu Zapada. koji posao dogradonačelnika obavlja volon- spajaju državnu cestu sa željezničkim kolod- Ta obrambena linija formirana je na području terski. Govoreći o stanju srpske manjine na vorom su županijske, a to se ne poštuje u današnje Hrvatske u dijelovima (Banija, Kor- ovom području i odnosu većinskog naroda i slučaju željezničkog kolodvora u Moravicama dun, Lika, Gorski kotar) koji su tada bili prvi na političkih struktura najprije je podsjetio kako je gdje je ta cesta 2006. godine uređena sred- udaru turske sile iz smjera Bosne, a nazvana ovaj kraj poznat i po tome da u tijeku Domov- stvima gradskog proračuna, iako je to trebalo je Vojna krajina. U okviru tih prije više od četiri inskog rata nije bilo nikakvih ekscesa i sukoba biti sredstvima županije. Krivo nam je jer se za stotine godine provedenih naseljavanja na Hrvata i Srba: taj novac iz gradskog proračuna moglo urediti Goranski Srbi područje Gorskog kotara prvi su put u većem nešto drugo na našem području i tražili smo “Naravno, u doba rata i neposredno nakon i tražit ćemo da se to ispravi. Nezadovoljni broju došli i Srbi naselivši krajeve Vrbovskog, njega situacija je bila komplicirana, ali moj je Ravne Gore, Mrkoplja, Liča... smo i sporošću vezanom uz uređenja dva dojam da se u posljednjih desetak godina stvari mosta na području Gomirja koja su već go- Braneći, uz katolički hrvatski živalj, daljnja tur- popravljaju i napredak je očigledan. Problema dinama usko prometno grlo te svojim stanjem i Hrvati već ska osvajanja, Srbi su ne samo izvršili tu tešku uvijek ima, ali nisu takvi da bismo mogli reći da ugrožavaju siguran promet za znatan broj ljudi zadaću, već i ostali živjeti na tom područjima je stanje teško, a vjerujem da se uz zajednički koji žive na tom području. Nadalje, po Zakonu pa danas s pravom mogu reći da je to i njihov rad i upornost stanje može dodatno popraviti, o šumama na brdsko-planinskim područjima, zavičaj. Najviše srpskog stanovništva danas a područje na kojem naročito moramo raditi “Hrvatske šume” dužne su po količini sječe se nalazi na području Grada Vrbovskog gdje u je mogućnost zapošljavanja. Naime, prevelik uplaćivati 5 posto lokalnoj samoupravi. Na stoljećima znaju najvećem broju žive u Moravicama i Gomirju, broj mladih odlazi iz naših mjesta čim završi našem području to nije ispoštovano, čime su ali ih ima i u svim drugim mjestima ovog kraja, školu ili fakultet, i to najčešće zato što ne može oštećeni svi stanovnici ovog područja, a ne a politički su organizirani kroz rad vijeća Srp- dobiti posao. Tu, svi zajedno, i Srbi i Hrvati, samo Srbi. Negativnih primjera imamo i na ske nacionalne manjine, gradskog tijela koje moramo učiniti puno više, a isto tako moramo području zapošljavanja kada se zna dogoditi brine o problematici manjinskog naroda i kroz se okrenuti traženju EU i novaca državnih in- da se ne poštuje to da u slučaju istih uvjeta što je suživot svoj rad nastoji poboljšati stanje. stitucija vezanih uz projekte koji mogu unapri- prednost ima pripadnik srpske manjine, uko- 1 3 5 20 / zip zip / 21 manjine Srpska manjina u Gorskom kotaru

S utakmice Gomirje-Goranin 2 4 Nogomet prvi sport

Sportski život ovog kraja ponajviše se ogleda u nogometu jer Grad Vrbovsko, s tek 6000 stanovnika, ima čak tri nogometna kluba - “Vrbovsko”, “Željezničar” (Moravice) i “Gomirje”. Dva od njih - Željo i Gomirje - djeluju u mjestima s većinskim srpskim stanovništvom, ali za njih, ističe 1 - Članice Udruge žena Gomirje • 2 - Nastup folklorne sekcije Udruge žena Gomirje • 3 -Mještani Gomirja s pravom su nezadovoljni stanjem mostova dogradonačelnik Milanović, nastupaju na njihovom području • 4 - Crkveni hor “Vladika Danilo Jakšić” s ocem Jelenkom Stojanovićem za gostovanja u Beogradu • 5 - Pogled na naselja Moravice i Hrvati i Muslimani pa nacionalnost moravičkog kraja nikad nije bitna, a prava atrakcija uvijek su žestoki domaći okršaji koji su na U dogovoru i suradnji s tadašnjim direktorom muzička sekcija...) a zanimljivo je kao primjer jak članova, točnije nekoliko generacija mladih liko po pravilu o kvoti zastupljenosti manjine brojnim i nekoliko stoljeća starim sakralnim lokalnoj razini pravi derbiji koji privlače OŠ I.G. Kovačića Vrbovsko Milom Ljuštinom srpsko-hrvatske suradnje da je muzička sek- Srba s ovog područja: “Trenutačno u njemu među uposlenima na to ima pravo, a pogo- spomenicima i građevinama koje danas uz veliku pažnju ljubitelja nogometa u tim tovo nas smeta to što iznimno teško ljudi religijsku imaju i nedvojbenu povijesnu, kul- te tadašnjim župnikom Vrbovskog Matom cija “Prosvete” često nastupala sa KUD-om iz djeluje 17 članova koje kroz stalni rad učimo mjestima. Vukovićem odlučili smo krenuti s vjeronaukom Severina na Kupi, čak i pri predstavljanju tog ovog kraja mogu dobiti posao na “Hrvatskim turnu i turističku vrijednost. Brigu o duhovnom ne samo pjevanju, već i liturgijskim običajima i na ovom području. Iako sam bio malo skeptičan KUD-a u Austriji kod Gradišćanskih Hrvata. Uz željeznicama” što je loše s obzirom da je ovo životu ljudi ovog kraja danas vode paroh tradiciji”, govori otac Jelenko Stojanović. treba poštivati, je nešto drugo. Zahvaljujući i iako je prve godine bilo samo sedam učenika nastavak rada u svim spomenutim sekcijama tradicionalno kraj gdje su ta zanimanja bila Jelenko Stojanović u Vrbovskom i arhiman- takvoj reakciji mislim da ovdje nije bilo sukoba ubrzo je to prihvaćeno i druge godine imao sam želja članova SKD “Prosveta” je, ističe Vučinić, najčešća. O svim tim problemima vijeće SNM drit Mihajlo Vukčević u Gomirju. Govoreći o Udruga žena pomaže svima i da smo bili među rijetkim krajevima gdje su 56 učenika i od tada pa do danas taj je broj u staroj školi u Dokmanovićama uz pomoć Srp- obavještava nadležne i pokušava ih riješiti, a to svom duhovnom radu i životu srpskog življa Srbi i Hrvati živjeli bez većih poteškoća. Pri- konstantan pa tako danas vjeronaukom imamo skog narodnog vijeća osnovati zavičajni muzej: U udruge koje vrlo kvalitetno rade nedvojbe- i jest naša temeljna funkcija”, govori Trbović. na ovom području paroh Stojanović kaže: donijelo je tome svakako i to što nismo osjećali no treba svrstati i Udrugu žena Gomirje koju je pokriveno 98 posto pravoslavne djece, točnije “Bogatstvom svoje povijesti ovaj kraj i ovi ljudi “Ja sam ovdje od sredine osamdesetih i do- neke negativnije pritiske iz okoline. Štoviše, pred osam godina osnovalo nekoliko žena na Ovo je domovina, otadžbina je nešto drugo njih 110 sluša vjeronauk u Vrbovskom, Gomirju to zaslužuju, a uz prikaz povijesti ovog kraja u bro poznajem ljude pa sam znao kad je počeo još 1991. godine kad je stanje u Hrvatskoj i Moravicama”, govori otac Jelenko Stojanović. čelu sa Dušankom Mrvoš koja, prisjećajući se Više od četiri stoljeća života srpskog naro- rat da će svi oni ostati ovdje jer su to njihova bilo sve samo ne lako, na našem je području tom bi se muzeju našlo mjesta i za poznate tih trenutaka i dosadašnjeg rada, kaže: “Os- da na ovom području znači, između ostalog, vjekovna ognjišta i oni će to braniti jer je ovo ispoštovana odluka o uvođenju pravoslavnog Sačuvana dvojezičnost ljude rođene na ovom području. Među njima su, i vrlo značajnu religijsku ostavštinu vidljivu u njihova domovina, a otadžbina, koju također vjeronauka u one sredine koje to žele. primjerice čuveni glumac Pero Kvrgić, poznati novani smo u veljači 2002. godine s ciljem da Prema Zakonu o nacionalnim manjima Srbi filozof Gajo Petrović, vladika Danilo Jakšić, kroz zajednički rad doprinesemo našem mjestu imaju i pravo na dvojezičnost što u potpu- a ovdje je rođen, što će se nekome možda i svima koji u njemu žive pa smo u skladu s tim Crkva Svetog Đurđa u Dokmanovićima nosti i koriste pa se nastava na srpskom jeziku učiniti i neobično, i hrvatski nacionalist Slavko održava u Vrbovskom za 17 učenika, Moravice i radili najrazličitije poslove - od pošumljavanja i Vijeća Srpske nacionalne Kvaternik”, rekao je Vučinić, a dogradonačelnik čišćenja šumskih staza pa do izložbi ručnih ra- imaju osmero polaznika, a Gomirje 14. Milanović napominje kako je u rad SKD “Pros- dova, cvijeća i plodova jeseni. Sudjelujemo u manjine Novica Vučinić, ravnatelj Područne škole veta” potrebno uključivanje što većeg broja Moravice i predsjednik Srpskog kulturnog mladih ljudi: “Vijeće SNM i Grad Vrbovsko uvi- Severinskim večerima, Bundevijadi i svim pri- Uz Vrbovsko u Primorsko- goranskoj društva “Prosveta” ističe kako je riječ o iz- jek će imati razumijevanja za potporu takvim redbama koje se odvijaju na području Grada županiji djeluju još četiri gradska vijeća bornom predmetu koji se zove srpski jezik i oblicima aktivnosti”, obećaje Milanović. Vrbovsko, organizirali smo i zabave, pomagali Srpske nacionalne manjine i to u Rijeci, kultura: “Taj oblik školovanja zaživio je 1995. vatrogascima, nogometašima i svima koji su Kastvu, Malom Lošinju i u Vrbovskom, godine i to u obliku dopunske nastave u Primjer crkvenog hora tražili da im se pridružimo. Trenutačno u udruzi Moravicama gdje je tada bilo čak 43 učenika. dok u Gradu Krku i Općini Viškovo u Posebno je aktivan crkveni hor “Vladika Dani- rade 23 žene što je manje no što ih je bilo u U tom trenutku takav vid nastave imala je još tijelima lokalne samouprave postoje lo Jakšić” koji je osnovan još 1992. godine i u početku, ali smo zadovoljni”, govori Dušanka samo Rijeka na području naše Županije, a da- tom je trenutku, uz pravoslavnu crkvu, bio je- predstavnici srpske manjine. Zanimljivo je Mrvoš podsjećajući kako u Gomirju od 1982. da bi po Zakonu o nacionalnim manjima nas, koliko ja znam, samo u ove tri spomenute dini institucionalizirani oblik očuvanja tradicije, godine djeluje i Kulturno umjetničko društvo na području PGŽ trebala postojati čak 22 škole imamo nastavu iz predmeta srpski jezik običaja i vjere ovog kraja. No, još značajnije od “Gomirje” koje je s velikim brojem članova Srpska narodna vijeća! Naime, svugdje i kultura. Lijepo je što smo osigurali kontinu- toga, ističe Vučinić, je činjenica da se kroz rad itet od punih 15 godina, ali zanimljivo je, mada gdje ima više od 1,5 posto stanovnika tog hora u ratnim vremenima iznimno uspješno uspješno radilio sve do početka Domovinskog na jedan način i logično, da je puno veći broj određene nacionalne manjine moguće je radilo na ideji ekumenizma i očuvanju veza i rata kad je došlo do zastoja, da bi od 1998. go- učenika bio tih ratnih godina, no sada kada su osnovati manjinsko vijeće. Taj postotak suradnje između Srba i Hrvata: “Ja kao vođa dine bio obnovljen rad Društva: se stvari smirile”, govori Vučinić ističući kako Srbi ostvaruju u 22 lokalne samouporave ovog kora i moj kolega Baraba koji u Vrbovs- uz školu i crkvu na očuvanju identiteta srpskog “Kroz rad tog Društva djelovale su folklorna i PGŽ, ali budući da se u nizu slučajeva kom vodi katolički zbor svakog smo Uskrsa življa ovog područja puno čini i SKD “Pros- tamburaška sekcija te zbor, a danas uspješno radi o tek 20-30 pripadnika srpske posjećivali jedni druge pokazujući time i svim veta” koja djelujući na različitim područjima djeluje muzička sekcija. Nastupamo na svim nacionalnosti vijeće bi se prilično teško ostalim ljudima na ovom području da je su- kulturnog izražavanja čuva tradiciju i identitet, manifestacijama na našem području, ali i van osnovalo pa stoga, bar za sada, ovaj radnja moguća. Nešto tako, kako nam je do- ali ne robujući isključivo srpskim okvirima pa oblik institucionalizirane organiziranosti bro poznato, na ostalim područjima Hrvatske, zavičaja pa tako imamo nastupe u Rijeci, Belom su tako, primjerice, sudionici likovne kolonije Srba postoji samo u okviru Grada primjerice susjednom Ogulinu, nikako nije bilo Manastiru i drugim sredinama.”, ističe Dušanka “Moravačke jeseni” slikari različitih narodnosti, Vrbovsko gdje se Sastav vijeća Srpske moguće. Sretni smo što se taj hor održao i do Mrvoš, posebno naglašavajući kako u tom a kroz sve oblike aktivnosti članovi “Prosve- nacionalne manjine određuje se izborima danas te u međuvremenu stekao značajan KUD-u djeluju i Hrvati što je još jedan dokaz te” nastoje ne samo raditi na očuvanju svog na kojima pripadnici manjine glasaju za ugled te van okvira ovog kraja nastupio u bro- uspješnog suživota hrvatskog i srpskog naroda nacionalnog identiteta, već i što više širiti predložene kandidate. Za današnji sastav jnim prilikama, primjerice, u posljednje dvije- veze i s drugim narodima. u ovom dijelu Gorskog kotara i Hrvatske. SNV grada Vrbovskog održani su 2007. tri godine bili smo u Trstu, Banja Luci, Slo- Sva navedena društva i udruge redovito fi- godine, a sljedeći će biti održani u svibnju SKD “Prosveta” danas djeluje u tri podod- veniji, Srbiji...”, govori Vučinić, a otac Jelenko iduće godine. bora (Gomirje, Moravice, Vrbovsko) i nekoliko Stojanović napominje kako je od 1992. godine i nancijski prati Primorsko-goranska županija. različitih sekcija (folklorna, slikarska kolonija, osnivanja hora kroz njega prošlo više od stotin-  22 / zip Proteklih godina uloženo je 15 zip / 23 milijuna kuna u opremu i novu vizitka Vulkan-Nova, tvornica dizalica i brodske opreme zgradu - Rajko Vukelić ispred proizvodnih pogona Vulkan-Nove Sljedeća godina Vulkan-Nove uvelike ovisi o tome što će se događati s našom 1 brodogradnjom. Sigurno je jedno, Nada u ako krene po zlu, nastavak neće biti dobro 1 nikome, pa ni Napisala: Barbara ČALUŠIĆ upravljanja kvalitetom EN-ISO 9001:2000. uspješnog Snimio: Petar FABIJAN Osim toga, ponosni su vlasnici certifikata cer- nama. Mi kao tvrtka  tifikacijskog društva Det Norske Veritas za 2 vrtka Vulkan-Nova osnovana je 2006. područja razvoja i proizvodnju dizalica i brod- nećemo nestati, ali Tgodine kada je i realizirana kupovina ske opreme. poslovanja poduzeća Vulkan-DIBO u stečaju. - Proteklih godina uložili smo 15 milijuna će nam biti teško Danas je Vulkan-Nova jedan od rijetkih svi- kuna u opremu i novu zgradu. Činjenica je da jetlih primjera ugasle riječke industrije koji su nam se Norveška otvara kao novo tržište i da zadržati ljude, kaže uspješno okončali stečaj i u ovom trenutku ćemo krenuti s novim ulaganjima, međutim, već bilježe nekoliko godina uspješnog po- činjenica je i da je ovo recesijska godina od direktor Rajko slovanja. Priča o Vulkan-Novi priča je sa zasad koje ne treba puno očekivati - oprezan je sretnim završetkom o tome kako zadržati rad- Vukelić. Ipak, nove investicije tvrtke čije se Vukelić nike i proizvodnju, ali i priča o tome koliko je dizalice dandanas nalaze na području cijele opstanak proizvođača jednog grada često bivše države, idu naprijed. U planu je tako ot- međusobno isprepleten. varanje pogona u Srbiji koji će se baviti ug- lavnom proizvodnjom dizalica. Detalj koji u priči o Vulkan-Novi zasigurno budi najviše optimizma svakako je činjenica Domino-efekt gašenja brodogradnje da je u četverogodišnjem razdoblju svake Poput mnogih i Vulkan-Nova bori se s jef- godine povećavala svoju dobit. Zato ne čudi tinijom konkurencijom. Roba s Dalekog is- podatak da je njezin direktor Rajko Vukelić toka, konkretno iz Kine i Koreje, trenutačno ovogodišnji laureat Croma susreta gdje ga je najveći konkurent Vulkan-Nove. Vukelić je Hrvatsko udruženje menadžera proglasilo tvrdi da to nerijetko iziskuje spuštanje let- menadžerom godine. vice, odnosno smanjenje cijene proizvoda koji Direktor Vulkan-Nove napominje da u ovoj samo tako postaje konkurentan robi s Dalek- recesijskoj godini ne očekuje značajan po- og istoka. rast proizvodnje, ali ga veseli činjenica da je - Teško je mijenjati genetski kod tvrtki koja u razdoblju nakon što je Vulkan-Nova izašla iz je inicijalno formirana kao proizvođač brodske stečaja, bilježen stalan rast. opreme. Naš je kadar u tom smislu profiliran 3 - U 2009. godini u fakturama smo imali 45 i ne možemo se baviti jednostavnom bravari- milijuna kuna, što je u odnosu na 2007. godinu jom. Osim toga, sve nas više muči i nedostatak porast od 31 posto. Ni ovu godinu nećemo kadra jer, primjerice, kod nas više nećete naći zaključiti s manjim prihodima u odnosu na školu za tokara. Zbog toga mislim da se svi dosadašnje. To je, moram priznati, velika stvar moramo okrenuti stvaranju novih vrijednosti - kaže Vukelić. jer bez toga nema budućnosti - ističe Vukelić. Izvoz od čak 85 posto, najviše u Izuzev konkurencije s Dalekog istoka i osipanja kadra, i Vulkan-Nova vezana je uz Norvešku problem koji trenutno muči brojne hrvatske Okosnicu proizvodnje Vulkan-Nove, koja se radnike i političare - brodogradnju. Vukelić kao nasljednica tvrtke s 80-godišnjom tradici- upozorava o kakvom je domino-efektu riječ jom bavi proizvodnjom dizalica i brodske op- kad se spominje gašenje brodogradnje u reme, u ovom trenutku i dalje čine dizalice i Hrvatskoj. 4 vitla. Od ukupne proizvodnje Vulkan-Nova, - Sljedeća godina Vulkan-Nove uvelike ovisi koja zapošljava 125 djelatnika, čak 85 posto o tome što će se događati s našom brodo- proizvoda izvozi na strana tržišta, u prvom gradnjom. Sigurno je jedno, ako krene po zlu, 1 - Vulkan-Nova je vodeći hrvatski redu u Norvešku. neće biti dobro nikome, pa ni nama. Mi kao proizvođač palubne opreme • 2 - Riječka Kao vodeći hrvatski proizvođač palubne tvrtka nećemo nestati, ali će nam biti teško tvrtka zapošljava 125 djelatnika • 3 - U planu opreme i jedan od proizvođača s najdužom zadržati ljude. A kad jednom počnemo selek- je otvaranje pogona u Srbiji koji će se baviti tradicijom u ovom dijelu Europe, od prosinca tirati ljude, teško ćemo ih ponovo vratiti natrag proizvodnjom dizalica • 4 - Teško je naći kvalitetne tokare 2007. godine Vulkan-Nova nositelj je sustava - zaključuje Vukelić.  24 / zip Čabarski kraj je prirodnim zip / 25 ljepotama jedan od najbogatijih kartulina Čabarski kraj dijelova Hrvatske Grad Čabar, uklopljen u Čabar gorski pejzaž skriveni biser zeleno-plave županije

Kratka povijest od 17. stoljeća

Najpotpuniji uvid u povijest cijelog Marijan Željko Erent, prosječnom Hrvatu, već često i stanovnicima ovog područja moguće je steći iz sjajne Zbog očuvanosti Čabar gotovo da ima status Filipović, gradonačelnik zeleno-plave županije, čiji je Grad Čabar dio, knjige “Povijest čabarskog kraja” Slavka 58 godina u Malnara iz koje saznajemo da se Čabar Čabra leži u činjenici da je to područje smješteno otvorenog muzejskog prostora Gorskog kotara u brdima najzapadnijeg dijela Hrvatske, čabarskom počeo naglo razvijati sredinom 17. kraju stoljeća kad je grof Petar Zrinski u njemu kakav je nekad bio. Budući da su sva ta neposredno uz granicu sa Slovenijom. Izoli- izgradio talionicu željeza s manufakturnom ranost je oduvijek bila jedna od karakteristika proizvodnjom raznovrsnog pribora i ovog kraja, a tijekom posljednjih dvadese- alata. U to vrijeme u željezarstvu je prekrasna seoca i nedvojbene prirodne atrakcije tak godina, pogotovo od trenutka kada je u radilo oko dvije stotine zaposlenih, pa je Hrvatskoj počela izgradnja mreže autocesta, Čabar spadao među tadašnja najveća svega na 50 minuta od prvih autocesta u ta je izoliranost još veća, ponajprije zato što željezarska središta u Hrvatskoj. Nakon su Hrvati sada navikli na brze autoceste, a pogibije Petra Zrinskog Čabarsko Hrvatskoj i Sloveniji, logično je razvoj turizma Čabar je od najbližeg izlaza na autocestu Ri- vlastelinstvo prelazi u vlasništvo Mađarske jeka - Zagreb (Delnice) udaljen 46 km dobre, komore koja po vrlo povoljnim uvjetima usmjeravati prema individualnom gostu više što su nam (pre)daleko i Rijeka i Zagreb. ali prave planinske ceste s nizom serpentina. vlastelinstvo prodaje sušačkom pravniku Tu izoliranost mještani ovog dijela gorske sak na činjenicu da cijelo čabarsko područje Zato rješenje vidim u ulasku Hrvatske u EU. Matiji Josipu Paraviću koji ga preuzima Napisao: Marinko KRMPOTIĆ Kad ta granica nestane mi ćemo biti znatno Hrvatske osjećaju svakodnevno, a vidljiva je Snimio: Sandro RUBINIĆ i Arhiva ZiP u sve većoj mjeri ostaje bez ljudi. Ono o čemu 1798. godine, trinaest godina nakon otvoreniji prema Sloveniji i Europi, a u tom tre- i u brojkama koje svjedoče o stalnom padu  Pochobradsky piše, ljudi tog kraja itekako do- potpunog prestanka rada željezare te se, nutku bit će slobodna i veza Kupskom doli- broja stanovnika i neumitnom rastu prosječne u traženju novih izvora prihoda, okreće bro razumiju jer su depopulacija i izoliranost Jata šiš Jata kuća nom prema Hrvatskoj. To otvaranje značit će, životne dobi. intenzivnijem iskorištavanju šuma što u ovom trenutku najveći minusi ovog, prirod- uvjeren sam, veliki pomak za ovaj kraj jer je će, uz drvoprerađivaštvo, obilježiti dva adletejua so Odletjela su nim ljepotama jednog od najbogatijih dijelova vidljivo da ljudi iz urbanih sredina sve više i Nema drastične nezaposlenosti posljednja stoljeća života ovog područja. z našeh S naših Hrvatske. Tako, po popisu stanovništva iz češće bježe u ovakve enklave prirode, mira i No, usprkos svim poteškoćama Čabar može Čabarski je kraj posebno teško stradao 2001. godine, na ovom području, površine brejgov. Bregova. odmora. Tu vidim najveću mogućnost razvoja imati lijepu budućnost, pogotovo ako se is- u Drugom svjetskom ratu kada su do 280 četvornih kilometara, živi samo 4.387 koristi činjenicu da je riječ o nedirnutom i baš temelja uništena sva naselja u kojima Za nime so astale Za njima su ostale stanovnika, što znači da je gustoća naseljen- Čabra i cijelog ovog područja”, kaže Marijan zbog toga mnogima zanimljivom području. okupator nije imao stacionirane svoje samu spamine. Samo uspomene. osti svega 15,7 stanovnika po četvornom ki- Filipović (76), čovjek koji je u 58 godina svog Naime, zbog te očuvanosti Čabar gotovo da postrojbe. Sredinom 1942. godine u okviru lometru. Stanovnici žive u 41 naselju i 1.542 boravka i rada u čabarskom kraju ostavio Debuoke rane Duboke rane ima status otvorenog muzejskog prostora Operacije Risnjak spaljeno je preko 800 kućanstva, a od ukupnog broja stanovnika njih neizbrisiv trag razvivši drvoprerađivaštvo i Gorskog kotara kakav je nekad bio, a budući stambenih kuća, preko 700 gospodarskih v čavejka u čovjeka čak 1.720, ili (pre)velikih 39 posto su umirov- desetljećima osiguravajući posao najvećem da su sva ta prekrasna seoca i nedvojbene objekata (štale, sjenici), a oduzeto je tihu tiho ljenici i osobe starije od 65 godina. Nažalost, broju radnog stanovništva pa je stoga, kao i zbog činjenice da je stvorio znatan imetak, prirodne atrakcije svega na 50 minuta od blizu dvije tisuće grla krupne stoke. zakapane. zakopane. ovi podaci utemeljeni na popisu stanovništva Mnogi zaselci nikada nisu obnovljeni, a iz 2001. godine, danas su sigurno još alar- itekako bitno uvažavati njegove riječi i stavove prvih autocesta u Hrvatskoj i Sloveniji, logično stanovništvo je prepolovljeno. Ubijeno je mantniji pa Čabar postaje jedno od najnenas- vezane uz jedan od najljepših planinskih je razvoj, pogotovo turizma, promišljati i na oko 240 civila, u partizanskim redovima je vom pjesmom, kao i nizom drugih sjajnih eljenijih područja Hrvatske. dijelova Hrvatske. toj osnovi, tim više što brojni suvremeni tur- poginulo preko 300 boraca, a preko tisuću Olirskih trenutaka, gerovski je pjesnik Područje Grada Čabra zaista je jedan od isti vole upravo ovakve od gužve udaljenije ih je ostalo na logorskim grobljima otoka Zlatko Pochobradsky izgradio poetski svijet U očekivanju EU skrivenih bisera hrvatskih prirodnih ljepota, a lokacije. Finvestcorp nosi Raba, Gonarsa, Treviza, Dachaua i drugih. zbirke “Vrata” kroz koju je vrlo uspješno iznio “58 kilometara sadašnje granice čabarskog razlog tome da su brojni gorski pejzaži, ali i Taj optimistični ton razmišljanja uočljiv je i razvoj ovoga kraja umjetničku viziju svog zavičaja stavivši nagla- područja sa Slovenijom pravi je kineski zid, tim bogata povijest, uglavnom nepoznati ne samo kod Željka Erenta, gradonačelnika Čabra koji 26 / zip Vrus: Uvjet napretka ceste i zip / 27 kartulina Čabarski kraj ljudi Jedan od onih koji su tijekom posljednjih 20 godina, pogotovo od trenutka osamostaljenja Hrvatske, bitno sudjelovali u stvaranju povijesti ovog kraja, pa i Gorskog kotara u cijelosti, nedvojbeno je i bivši SDP-ov saborski zastupnik i svojedobni gradonačelnik Čabra Dragutin Legenda o Petru Klepcu Vrus, jedan od najzaslužnijih za uvođenje Zakona o brdsko-planinskom području. Najpoznatija legenda ovog, ali i susjednih “Da bi napredovao, ovaj se kraj mora slovenskih krajeva, nedvojbeno je ona o otvoriti. Iz svoje mladosti dobro se sjećam Petru Klepcu, iznimno snažnom čovjeku da smo bili pravo slijepo crijevo sve dok koji je simbol hrabrosti i snage ljudi ovog nije izgrađena cesta do Delnica i tek kraja. Legende o njegovoj snazi u ovom nakon toga krenulo je bolje. Drugi uvjet kraju žive još od srednjeg vijeka kad napretka su ljudi kojih mora biti više. Ja se, navodno, u sastavu hrvatske vojske sam se iz Rijeke vratio u Čabar i odavde borio 1242. godine na Grobničkom polju djelovao kao saborski zastupnik. Obje protiv Tatara. Uz priče o njegovim brojnim moje kćerke žive i rade ovdje. Kad bi takav podvizima vrlo je zanimljiv i dio legende način promišljanja budućnosti svog kraja koji govori o načinu na koji je Petar Klepac Gustoća naseljenosti je svega 15,7 stanovnika po četvornom kilometru - središte Čabra počeli realizirati i drugi, sigurno bi nam postao tako divovski snažan. Naime, kaže bilo bolje. A prostora za rad, od obrtništva legenda, tu izvanrednu snagu dale su mu nam, govoreći o sadašnjosti i budućnosti ima približilo tržišta i umanjilo sada prevelike do poljoprivrede, jako je puno. Uz sve dobre vile (rojenice). Ispod Svete gore cijelog ovog kraja, kaže: “Život na ovom troškove prijevoza vlastitih proizvoda. Nara- to država mora pomagati i to ne samo su zaspale na suncu, a on im je napravio području nikada nije bio lak, ali iz činjenice da vno, uz taj poticaj privredi Kupska magistra- nama, već cijelom Gorskom kotaru. Zakon sjenu zabadajući grančice oko njihovih su ljudi opstali vidljiv je i njihov karakter i sna- la jako bi puno značila u razvoju turizma jer o brdsko-planinskom području ne samo glava. Ponudile su mu ispuniti želju, a ga. Usprkos određenoj izoliranosti na našem bi otvorila i mogućnost posjete prekrasnim da ne smije biti ukinut, već ga se mora on je poželio da bude jak poput svojih je području, na svu sreću, privreda uvijek bila dijelovima gornjeg toka rijeke Kupe i Kupske doraditi beneficijama koje će ljudima ovog vršnjaka koji su ga do tada stalno tukli i dobro razvijena pa i danas, kad je kriza pos- doline. kraja olakšati zaista teške životne uvjete”, maltretirali. Dale su mu takvu snagu da je vuda, kod nas nema tako drastične nezapo- Turizam je svakako jedna od značajnih smatra Vrus. čupao stabla s korijenjem i bacao ih na slenosti, iako bi pogrešno bilo reći da je lako. mogućnosti razvoja, ponajprije stoga što turske postrojbe koje su dolazile haračiti Tako od ukupnog broja od 4.387 stanovnika naše područje nudi turistima puno zanimljivih u ove krajeve. Legenda govori i da je na mi imamo 1.250 uposlenih od čega je njih 979 treba otići u Delnice i prevaliti stotinjak kilom- sadržaja, posebno kad je riječ o prirodnim lj- leđima prenosio dužice u Rijeku, a na u poduzetništvu. Krajem rujna na Zavodu za etara. Autobusne veze su loše. Jedan autobus epotama - NP Risnjak, brojni vodotoci i pla- Grobničkom polju navodno još postoji zapošljavanje imali smo 173 prijavljene neza- za Rijeku polazi iz Prezida u pet ujutro, a drugi ninski vrhovi - ali i bogatu povijesnu baštinu, Klepčev kamen na koji je prislanjao leđa poslene osobe. iz Čabra u osam sati. Vraćaju se u 13 odnosno dvorac Zrinskih u Čabru, sakralni spomenici, da bi se odmorio. u 15 sati. To i nije tako loše, ali ako iz Rijeke Najveći broj ljudi zapošljavaju najveća ostaci rimskog zida Limes...”, govori Erent O Klepcu su pisali mnogi, a najčuvenija želite doći na ovo područje koristeći autobus, poduzeća, a to su Finvestcorp Čabar i Lož dodajući kako je vrlo bitno i promijeniti je pripovijetka “Petar Klepac” poznatog moraš izgubiti tri dana. Povećanje broja linija Metalpres Plešce koji nose razvoj ovog kraja, dosadašnju percepciju bavljenja turizmom. slovenskog pisca Francea Bevka, dok a iako su plaće u tim poduzećima relativno je neisplativo jer nema dovoljno putnika. Kad je podatke o Klepcu u svojoj čuvenoj “Moramo se okrenuti obiteljskom i religijs- niske, činjenica je da su redovne i da ljudi govoreći o budućnosti Čabra iznesem svoje knjizi “Gorski kotar” iznio i Dragutin Hirc kom turizmu te ponajprije tranzitnim gostima zahvaljujući tome mogu planirati. Uz njih u mišljenje neki kažu da sam pesimist. Nisam, napisavši: “Kad si u Gerovu, tada ne jer dosadašnja iskustva pokazuju da stacioni- budućnosti ćemo, uvjeren sam, doživjeti i raz- ali nisam ni takav optimist koji misli da će u os- propusti, da ne bi posjetio seoce Mali lug. rani oblici turizma vezani uz hotelski smještaj voj malog poduzetništva. Trenutačno imamo mom deceniju života skočiti preko dva metra Tu ti desno pada u oči velika jednospratna nemaju prođu. Nužno je obitelji motivirati da oko 190 registriranih obrta, a očekujemo rast, uvis ili pobijediti Usaina Bolta na sto metara. bjelenica, kojoj je iznad prozora crvenim djelomično i stoga jer sve više postaje jasno se bave iznajmljivanjem soba i općenito okre- Bojim se da će se demografsko stanje i dalje brojkama ubilježena godina 1712. Ovdje, u kako je kroz obrt i poduzetništvo lakše i sig- tanju turizmu jer se tako tim vidom aktivnosti pogoršavati. Ako država želi održati život toj kući, gdje sada stanuje Andrija Klepac, urnije zaraditi plaću no u većim poduzećima. mogu baviti cijele godine. Upravo stoga mi u ovom kraju onda treba odrediti poticajne rodio se i živio Petar Klepac, hrvatski smo u svakom mjestu predvidjeli prostor za mjere koje će zaustaviti iseljavanje mladih, div. Uzašav kamenim stubama, dolaziš Kupska magistrala izgradnju vikendica i sličnih objekata za od- privlačiti novo naseljavanje i otvaranje novih u prostranu i veliku sobu, koja ti odmah Dobro je i to što postoje mogućnosti iskora- maranje, radit ćemo na ideji izgradnje doma za proizvodnih objekata. Ako ne želi ništa po- pruža jedan dokaz Klepčeve i riedke i ka ka još boljim rezultatima pri čemu ponajpri- starije osobe, ne samo zbog sve većeg broja duzeti, onda će za pedesetak godina u Čabru neobične jakosti. Ovdje vidiš gredu, koju je mislim na završetak više godina najavljiva- staračkih domaćinstava na našem području, biti malo naseljenih kuća, a s obzirom na sve je Klepac na ramenima sâm donio, kad su gradili kuću. Ta je greda sada prepiljena nog projekta izgradnje Kupske magistrale, već i zato što smatramo da na ovom planin- veći broj medvjeda na našem području om- 4,5 m duga, 85 cm široka i 15 – 20 cm odnosno cestovnog otvaranja Kupske doline skom području mogu uspješno djelovati takvi jer čovjek - medvjed mogao bi tada biti 1:1”, visoka”, piše Hirc. što bi svim našim privrednicima i poduzetnic- objekti”, rekao je Erent. gorko primjećuje Malnar.  Legenda o Klepcu još je uvijek Malnar: Približavamo se omjeru 1 čovjek inspiracija mnogima pa je tako ugledni - 1 medvjed hrvatski slikar i kipar Marijan Leš u Malom Lugu, točno pred kućom u Stajališta privrednika i političara nužno je kojoj je navodno rođen Petar Klepac, upotpuniti i stavom čovjeka koji o prošlosti izradio impozantan spomenik Petra Čabra i njegovom mjestu u Gorskom kotaru Klepca koji nosi gredu, a 2004. godine i Hrvatskoj zna najviše. To je Slavko Malnar, spjev o tom junaku napisao je i Slavko ekonomist i povjesničar koji je u posljednjih Malnar. Dodamo li tome i činjenicu da se deset godina napisao isto toliko knjiga de- cjelokupno područje susjedne slovenske taljno obradivši povijest ovog dijela Hrvatske. općine Osilnica naziva “Deželom Petra Zamoljen za kraći komentar Malnar kaže: Klepca”, onda je jasno da legenda o “Život je u ovom kraju mnogo skuplji nego u orijašu Klepcu živi i danas, osam stoljeća najskupljem gradu. Do robnih centara imamo nakon svog nastanka. Okrenuti se tranzitnim gostima - hotel Petrus 60 km u jednom smjeru. Za kupnju cipela Čeka se na cestovno otvaranje Kupske doline 28 / zip zip / 29 projekti Zaklada Sveučilišta u Rijeci Tijekom šest godina svojeg djelovanja, Zaklada je prikupila 5.990.794  ntelektualni kapital kao temelj svakog kune, a neposredno putem natječaja i projekata u sveučilišnu zajednicu Idruštva znanja odavno su prepoznale vi- soko razvijene zemlje. Rast ovakvog kapitala, distribuirala je 4.832.543 kune. U istom vremenu neposredno je a posljedično i generiranje društva znanja, u takvim zemljama potpomažu brojne zaklade, a kročenjem prema Europi institucija zaklade financirano 1.015 projekata znanstvene, stručne i nastavne djelatnosti za znanje polako, ali ipak sigurno, postaje nezaobilaznim dijelom sveučilišnog života i u nastavnika i studenata nas. Zaklada Sveučilišta u Rijeci osnovana je kao druga takva zaklada u Hrvatskoj na području S ovogodišnje Škole održivog razvoja znanosti i visokog školstva i u svojih šest go- jima je posebice znanstvena izvrsnost, razvi- dina rada i financiranja niza projekta uspjela janje kapaciteta i mehanizama za povlačenje je dokazati da društvo znanja u nas više nije sredstava iz fondova Europske unije, ali i samo fraza, već sve brojnija zajednica koja održivi razvoj te razvoj identiteta lokalne i re- je svoje mjesto pronašla upravo u Primorju. gionalne zajednice. Time smo dokazali da Naime, osim riječke Zaklade koja pomaže ideju zakladništva u službi društva znanja Društvo znanstvenike i studente koji su dio Sveučilišta razumijemo ne samo u uskom smislu priku- u Rijeci, Nacionalna zaklada povezuje sve pljanja i distribucije sredstava, već u dubljem sveučilišne centre u Hrvatskoj, no za razliku smislu razvijanja svijesti o potrebi mobilizacije Najviše koristi od Zaklade od drugih centraliziranih institucija, njezino znanstvenih i stručnih potencijala Sveučilišta imaju studenti, među kojima sjedište također je u Primorsko-goranskoj znanja u u Rijeci na dobrobit lokalne i regionalne zajed- zasigurno ima i budućih županiji, točnije u Opatiji. nice - objašnjava Barić. znanstvenika - Sanja Barić Upravo ovaj podatak za ravnateljicu Zak- Tijekom šest godina svojeg djelovanja, Zak- lade Sveučilišta u Rijeci, doc. dr. Sanju Barić, lada je prikupila 5.990.794 kune, a neposred- prilično je znakovit i jasan pokazatelj da nas više nije no putem natječaja i projekata u sveučilišnu ova regija sve više postaje središte društva zajednicu distribuirala je 4.832.543 kune. U znanja. Nepristranost i snagu riječke Zak- istom vremenu, kako kaže Barić, neposredno lade ravnateljica opisuje novim, pomalo pro- je financirano 1.015 projekata znanstvene, vokativnim sloganom koji glasi: “Zajedno u stručne i nastavne djelatnosti nastavnika i samo fraza društvo, a ne društvo koga znaš.” studenata. Pravi broj puno je veći jer, kako dodaje ravnateljica Zaklade, to je tek broj Opravdali ukazano povjerenje Prikupljeno 6 milijuna u 6 godina korisnika sredstava koji se javljaju u svojstvu djelovanja voditelja djelatnosti, no stvarni broj korisnika - S obzirom na trajnu potporu koju - Naša zaklada osnovana je 17. siječnja 2009. sredstava i projekata Zaklade daleko je veći dobivamo od Sveučilišta u Rijeci, Grada godine s ciljem promocije ideje zakladništva i ukoliko imamo na umu da su u djelatnosti Rijeke i Primorsko-goranske županije, filantropije, namjerom povezivanja sveučilišne uključeni znanstveni timovi, a da su ciljane koji su ujedno i naši osnivači, zatim od zajednice s lokalnom i regionalnom u okviru skupine u projektima stotine građana Rijeke i gospodarskih i financijskih institucija te od društva znanja. Želja nam je razvijati društvenu Primorsko-goranske županije. Potvrđujemo se kao zajednica visoke filan- jedinica lokalne samouprave, vjerujemo da smo opravdali ukazano povjerenje odgovornost i promicati programske prioritete Recesija se odrazila i na financiranje tropske svijesti - tim Zaklade osnivača i članova podupiratelja, među ko- naših osnivača i podupiratelja time što Zaklade smo postali vodeća Zaklada u području Promotivni materijal kupiti dodatna sredstva i podijeliti ih. Dakle, Budući da polovicu proračuna Zaklade daju sve iznad naše osnovne svrhe, dodatna je vri- znanosti i visokog obrazovanja u Republici njezini osnivači, Sveučilište u Rijeci, Grad Ri- jednost pa u situacijama poput ove, možemo Hrvatskoj. Time se još jednom potvrđujemo jeka i Primorsko-goranska županija, ostatak pričekati na njihovu realizaciju - ističe Barić. kao zajednica iznimno visoke filantropske pokrivaju članovi podupiratelji koji mogu biti svijesti, organiziranog i transparentnog pravne, poput jedinica lokalne samouprave, ali Seminari o europskim fondovima ulaganja u društvo znanja, a to je jedan od i fizičke osobe, Barić priznaje da se aktualna Izgleda da su dodatnu vrijednost o kojoj vrhunskih europskih kriterija razvijenosti gospodarska kriza odrazila i na financiranje govori ravnateljica najviše prepoznali stu- lokalne i regionalne zajednice - kaže Barić. Zaklade. Nasreću, ne u tolikoj mjeri da bi u pi- denti, među kojima zasigurno ima i budućih tanje bili dovedeni temeljni natječaji - središnji znanstvenika. Tako je Zaklada uz financiranje, natječaj za ostvarivanje svrhe Zaklade i dodala još jedan segment svog rada, a to je natječaj za znanstvenike, umjetnike i asistente edukacija. Osobito zapažen projekt među stu- Sveučilišta u Rijeci. Oba se natječaja raspisuju dentima bili su seminari o europskim fondovi- svake godine za tekuću kalendarsku godinu, ma i načinu prikupljanja sredstava iz njih, a 29 pri čemu se prvi natječaj raspisuje unutar četiri studenata koji su prošli kroz edukaciju sada kategorije, a to su izdavačka djelatnost, orga- su okupljeni u EU klubu i na raspolaganju su nizacija znanstvenih skupova, sudjelovanje na lokalnoj samoupravi za pristupanje europskim znanstvenim skupovima te razni oblici stu- fondovima. Projekt koji se nastavlja je i učenje dentskih aktivnosti. Drugi natječaj se raspisuje studenata javnom nastupu kroz izlaganje vlas- s ciljem odabira najzaslužnijih znanstvenika, titih seminarskih radova koji se prezentiraju u umjetnika i asistenata koji su iznimnim do- Narodnoj čitaonici na Korzu. U Zakladi potiču i prinosom u znanstveno-istraživačkom i nas- ideju održivog razvoja kroz posebnu istoimenu Svi oni koji žele pomoći radu Zaklade tavnom radu te u javnoj djelatnosti pridonijeli školu. Sveučilišta u Rijeci mogu to učiniti svojim razvoju znanosti na Sveučilištu u Rijeci u pro- - Osim što je naš osnovni plan za budućnost uplatama na broj žiroračuna: 2360000- tekloj akademskoj godini. održati rad Zaklade i nastaviti prikupljati 1101654604, s napomenom: za Zakladu - U recesiji je teško, no naša osnovna svrha u članove podupiratelje, i dalje smo otvoreni za Sveučilišta u Rijeci, Trg braće Mažuranića praksi je s ovim natječajima premašena, tako sve projekte koji su u interesu šire zajednice - 10, Rijeka. da uz pomoć stalnih donatora uspijevamo pri- zaključuje Barić.  30 / zip reportaža Moćni “Golovik” dugačak je 35 metara zip / 31 Noć s ribarskom Damir Uhač za komandnim pultom aristokracijom Ribolov - obiteljska tradicija Uhačevih

Damirov nono Anton Uhač iz Golovika je, mjesta iznad Brseča. Profesionalno se ribarstvom počeo baviti 50-ih godina u 1 ribarskoj zadruzi Brseč. Imao je dvije kćeri i dva sina, Nevija i Vinka. Anton je 60-ih Isplovljavanje u kasno poslijepodne iz riječke luke godina otišao raditi u Riba Rijeku u Iku i bio kapetan na najvećem ribarskom brodu. Početkom sedamdesetih godina s još jednim partnerom kupuje brod Koralj, a ubrzo potom Damirov otac Vinko i barba mu Nevio kupuju od očevog partnera polovicu broda i Koralj postaje vlasništvo Uhačevih. Godine 1992. braća Uhač s Ivom Bočinom kupuju zajedno veći brod Ugor i osnivaju tvrtku Ugor d.o.o. Flota Ugora dopunjuje se odmah nakon toga plivaricom Zubatac. Nedugo potom prodaju prvijenac Koralj, a 1996. od Zadarske tvornice sardina kupuju plivaricu Adria I, s posadom iz Kali. Flota se ponovo obnavlja 2000. Napisao: Zdravko KLEVA godine brodom Grug kupljenim u Turskoj, Snimio: Petar FABIJAN U prostranoj zapovjedničkoj kabini Golovika a Zubatac se prodaje. Ponovo 2005. brod  Ugor zamjenjuje plivarica Srdela, da bi 2009. ema u čitavoj ribarskoj praksi točnijeg lagano svira glazba, sve klapski evergrini o godine za plovio Golovik kojim od prvog dana Ni racionalnijeg lova od ovoga, sve ide zapovjeda Damir Uhač. Tvrtka radi danas živo i brzo, a uz to, tiho i precizno, jer inače ljubavi, moru, suncu i Dalmaciji. Komandni s četiri broda, a Vinko i Nevio ribarenje i nema uspjeha... Dok kod svakog drugog ri- zapovijedanje brodovima prepustili su svaki bolova odlučuje ponajviše slijepa sreća, ovdje pult za kojim suvereno sjedi zapovjednik svom sinu. odlučuje znanje i vještina. Čitav postupak nije nego sama borba između prirođenog nagona Damir Uhač, prepun je navigacijskih uređaja, ribe i vještine ribara. Zna li ovaj dobro, uspjet Kogo Jadranko pozvao je na večeru će, inače neće, dok kod drugog kojeg ribanja, elektronike, ekrana koji jedini svijetle u kabini Brod je zaplovio u još jednu mračnu ali ugodnu jesenju noć može i da nevješt uspije.” Zapisao to je Sal- janin Petar Lorini u svom poznatom djelu “Rib- dok brod plovi anje i ribarske sprave - pri istočnim obalama Jadranskog mora” tiskanom u Beču 1903. - Oni su počeli? - pitam. od 4 broda riječkog Ugora d.o.o., ribarske godine. Opisivao je lov ribe pod svijećom, a ri- - Napišite - Damir će u šali - ovi su već legli tvrtke osnovane 1992. godine, a koja danas bare koji su se tom vrstom ribolova bavili i lovili spat. zapošljava 50 ljudi. sitnu plavu ribu, srdelu, nazvao je ribarskom - Gdje ćemo mi? - pitam Damira. - Brod je građen u Kraljevici i dijelom sub- aristokracijom. vencioniran novcem iz državnog programa - A tu ćemo, ispred Rapca, malo južnije. U riječkoj luci ležerno i s nimalo napora, mor- obnove i modernizacije ribarske flote. Građen nar je molao cime s bitvi na obali i s lakoćom Najmlađi, najveći i najmoderniji u floti je oko dvije godine. Dugačak je 34 i pol me- tra, širok 8,60 metara. Dizajnom - nastavlja uskočio u Golovik, brod-ribaricu za ulov plave Ugora ribe. Brod je zaplovio k izlazu iz luke u još jed- Damir - to je klasični hrvatski ribarski brod U prostranoj zapovjedničkoj kabini Go- kojemu smo mi radi radnog procesa dosta Svjećar Andrijan Rubinić u pasari s dva velika nu mračnu ali ugodnu jesenju noć. lovika lagano svira glazba, sve klapski ever- toga izmijenili i učinili ga daleko funkcional- svjetla privlači ribu I noć prije bila je dobra. Jata riba bila su grini o ljubavi, moru, suncu i Dalmaciji. Kom- nijim od uobičajenih i onih kakve smo imali otkrivena i zatvorena plivaricom nedaleko andni pult za kojim u udobnom izdignutom do sada, posebice prostranu radnu palubu. od ulaska u Plominski zaljev. Ujutro je iz nje naslonjaču sjedi suvereno Damir, prepun je U strojarnici je glavni motor mitsubishi snage izvađeno 4 tone srdele. navigacijskih uređaja, elektronike, ekrana koji 940 kW. S njime Golovik može postići brzinu - Noći su duge. Svanut će tek oko 6 sati, jedini svijetle u kabini dok brod plovi. od 12 čvorova. imamo cijelu noć vremena svijetliti - kaže Znam što je ploter, ekran radara, ako kre- Uz njega su, dodaje Damir, i tri generatora Damir Uhač, zapovjednik Golovika. nem zapitkivati za ostale ekrane na kojima nužna za napajanje svega što je na brodu. U kanalu bliže zapadnoj obali Cresa, južno se izmjenjuju neki brojevi, izvijaju krivulje, Oni omogućavaju hlađenje morske vode u od Porozine, dvije su se ribarice usidrile i upal- trepte lampice, bojim se, nikad kraja tome. spremnicima veličine 40 prostornih metara, Praćenje ribe na radaru ile svjetla. I treću primjećujemo, učinila je isto. Počinjemo razgovor o Goloviku, najmlađem a to ohlađeno more na nula stupnjeva služi Najmlađi na brodu a Zapovjednik se nije nadao 32 / zip 580 metara dugačka i 190 visoka mreža spušta se po ulov zip / 33 reportaža zapovjednik tako dobrom ulovu Damir Uhač oduvijek voli more. Kada Pripreme za ribolov počinju je bio mali, plakao je misleći da kada on naraste više neće biti ribe. Bio je uvjeren Golovik, izgrađen da će do tada otac mu Vinko, barba Samoposluživanje Nevio i drugi ribari poloviti svu ribu te da iz ledomata - u Kraljevici, za njega neće ništa ostati. Nakon škole “Golovik” sam i vojske 1998. godine zapošljava se na proizvodi 4 tone brodu Adria I kojim zapovjeda njegov leda najopremljeniji je otac Vinko. Nakon četiri godine preuzima zapovijedanje Adriom sve dok nije preuzeo za šokiranje ribe, kako bi se zadržala njezina Kogo, Jadranko Jadro, zove na večeru! od 4 broda riječkog i Golovik. svježina i čvrstoća. Brod ima i rashladne ko- - U početku nije bilo lako. Trebalo se more u koje se može smjestiti 15 tona ribe i Sad ću moći zaspati Ugora d.o.o., ribarske puno dokazivati. Cijela posada bila je hladnjaču kapaciteta 3 tone gdje se riba smrza- Posada se okuplja u komfornom salonu. Na starija od mene, a ja sam za tih devet va na minus 20 stupnjeva. U dva ledomata Go- velikom blagovaoničkom stolu zdjela riblje ljudi koje vozim po moru bio odgovoran. tvrtke osnovane 1992. lovik sam proizvodi 4 tone leda. juhe. Sinoć im se u mreži našao jedan brancin Kapetani svih drugih ribarskih brodova bili od 4,5 kilograma i kokot ili lastavica, kako neg- Mreža se podiže a more kuha godine, a koja danas su stariji od mene... Znate kako mi je bilo Naj ribar 2005. od pomahnitalih riba kada bih ulovio, i kada ne bi ulovio. dje zovu, od nekih kilogram i pol. Posada je Stižemo na poštu. Golovik je spustio sidro, zadovoljna, jedini grijeh kuharov bio je taj što zapošljava 50 ljudi. pali se 20 reflektora po 400 vata. je bacio glavu od brancina u more kada ga je Na ploteru je satelit ucrtao točku na kojoj očistio. Zašto? A da se ne bi svađali tko će je To je klasični hrvatski se nalazimo, poziciju broda, negdje smo pred pojesti, odgovara ne sjedajući s nama za stol ulazom u uvalu između Rta Prklog i Rta sv. nego bdijući iznad, za pultom. ribarski brod koji je Marina. Damir na ehosonderu promatra crvene Jedan lagani gemišt poslije večere netko pjege koje se pojavljuju na nekih 20 do 30 ispija na krmi broda uz cigaretu, neki ostaju u potpuno prilagođen metara ispod broda. salonu i gledaju televiziju. Damir se penje da - To je riba, ali to je ništa... ovo su šaruni - pogleda rastu li fleke na ehosonderu. Pod sv- radnom procesu i kaže. - Ni to niš. jetlima se pojavljuju jata igala, plivaju na samoj Zvoni mobitel. Zovu s drugih brodova Ugora površini. Posada je raspoložena. Odgovaraju napravljen daleko d.o.o., najveće riječke ribarske tvrtke kojoj pri- mi da su uglavnom sva sedmorica od početka pada i Golovik. Vidjeli su, zasvijetlio je Golovik, na Goloviku. Svi su i po godištima tu negdje i funkcionalnijim od raspituju se ima li što ispod njega. atmosfera je dobra. Brod je savršen, govore. Golovik ima pet dvokrevetnih kabina i dvije - A slabo, ni blizu kako sinoć... Da li se vidi apartmanske. uobičajenih što kod vas?... A ne znam, tu ću probati vidjeti Ulovljene ribe odlažu se ako što bude... Di je on?... Vidim, to je Biganj... - Sve je klimatizirano, kabine imaju umivaoni- ke, toaletne ormariće. velike posude, baje, dopola Ja ću tu... A nešto malo... neke male maće... napunjene ledom i ledenom Čekat ću do devet ur ako ča bude... Neka - Kako firma, - pitam - plaće i te stvari? vodom prašina, papaline ča ja znam... - A firma je, nemamo što reći - odgovaraju. - Plaće u sat, nekad čak i prije. Prepoznaje ribu na ehosonderu!? Po čemu?... A po čemu će nego po iskustvu! S dvadeset - Socijalno, zdravstveno? dvije godine Damir je postao zapovjednik Ugo- - Da, da, sve, sve štima. rove plivarice Adria, a prije toga kada je god Bliži se ponoć. Na ehosonderu raste mogao, bio je na moru, upijao. Ovo je osma narančasta masa od dna prema površini. godina da vodi brod i posadu i sam donosi - To je to, to je srdela... - u glasu zapovjed- odluke. Nagrađen je 2005. godine za Naj ulov nika Damira više je optimizma nego kada smo godine - riječ je o 100 tona ribe koju je ulovio. se usidrili.

Zadovoljna posada pozira nakon završetka prvog dijela posla

Uigrana ekipa radi točno, brzo i u tišini 34 / zip Riba je na brodu, mreža zip / 35 Na brodu potpuna tišina, nitko se složena i Golovik plovi reportaža u plominsku luku, uz nikome ne obraća. Damir nadgleda neizostavnu pratnju cijeli proces, ni riječi ni od njega. galebova Točno, brzo i u tišini. Dovoljno je jednom doživjeti i vidjeti tu uigranost, cijeli taj događaj od spuštanja mreže

do trenutka kada je masa ribe potpuno Zora u umirena na brodu, da vam te slike plominskoj luci nikada ne iščeznu iz memorije

Brod valja očistiti

Galebovi su uvijek blizu, čekaju napojicu

- Sad ću moći zaspati - kaže i Ivan Kosić, koji podiže i uredno slaže na svoje mjesto. na kolektivni godišnji odmor. ostaje budan dežurati na brodu. Dodaje: - U Ribari djeluju kao binski radnici u teatru, za- Republika Hrvatska je prije nekoliko godina pet i deset nas probudi. Dok posada odspa- okupljeni platnenim dekorom pozornice. More uvela lovostaj na sitnu plavu ribu u razdoblju va, srdela će se dizati iz dubine. Za hladnijih kuha od pomahnitalih pokreta ribe koja se od 15. prosinca do 15. siječnja. I to je vrijeme godišnjih doba treba joj duže da se podigne. bacaka, uspinje, grize međusobno. Cijela ta kada posade mogu biti kući sa svojim obitelji- Treba duže grijati, kazat će ribari. masa privlači se boku broda te završava u ve- ma i obnoviti snagu za nove pothvate. A da likim posudama, bajama, dopola napunjenim će ih biti opet, uvjerili smo se ove noći na Go- Ni manje priče ni savršenije odrađenog ledom i ledenom vodom. loviku. posla Nenad Đurđev, Demir Avdičević, Duško I on će uz neki od riječkih gatova na odmor i mirovanje zajedno s ostalim brodovima Ugora Mekano, gotovo toplo jutro i cijela posada u Cicatelli, Ivan, Adrijan, Norman, Jadranko, svi d.o.o, najveće ribarske tvrtke u Primorsko- žutim vodonepropusnim odijelima spremna za nevjerojatnom preciznošću odrađuju svaki goranskoj županiji i najvećeg njezinog izvozni- akciju. Na ehosonderu ni traga od one mase svoju radnju. Potpuna tišina, nitko se nikome Počinje sortiranje ribe u kašete... ka plave ribe.  ribe koja nas je ispratila na počinak. Damir ne ne obraća. Damir nadgleda cijeli proces, ni može vjerovati. Zna se da srdela ima ćudi ko- riječi ni od njega. Točno, brzo i u tišini. Dovolj- ... koje će potrajati sve do jutra liko ima drača, ali kamo je mogla nestati, na- no je jednom doživjeti i vidjeti tu uigranost, pustiti svjetlo. Što je, tu je. cijeli taj događaj od spuštanja mreže do tre- Svjećar Andrijan Rubinić već je u svojoj nutka kada je masa ribe potpuno umirena na pasari koja na sebi ima dva velika svjetla. Go- brodu, da vam te slike nikada ne iščeznu iz lovik svoje reflektore gasi i Rubinić laganim memorije. veslanjem zadržava ribu opijenu svjetlošću na Riba je na brodu, hladnjače čekaju mjestu. Golovik se izmiče nekih dvjestotinjak metara od pasare i drugom manjem brodu Riba je na brodu, mreža složena i Golovik opremljenom snažnim motorom na kojem je plovi u plominsku luku. pangista Norman Udović dodaje se jedan kraj - Nisam se nadao ovome. Četiri tone smo mreže. Golovik se i od njega izmiče i za sobom ulovili, računao sam na pola od toga - priznat ispušta 580 metara dugačku i 190 metara vi- će Damir. U luci sortiranje u kašete i ukrcaj soku mrežu. ribe u hladnjače, parkirane na obali uz sam Zatim vozi u krug oko svjećarice i svjećara, brod. Iz njih se iskrcavaju prazne i ukrcavaju a kad ponovo doplovi do pangiste uzima onaj pune kašete srdela. Ima nešto i miješane ribe, kraj konopa kojeg mu je ostavio. Dno mreže trebat će je razvrstati. još je otvoreno, na njezinom dnu su zakačeni - Jesenji mrakovi su za ribare plivaričare na- aneli, metalni prsteni, kroz koje spomenuti porni. Umori se čovjek - kaže Damir Uhač. - čvrsti konop prolazi. Vitlo ga izvlači, namotava Inače mi radimo ako vrijeme dopusti 23 dana taj konop, steže dno plivarice sve dok je ne na mjesec, a sedam smo kući, za punog Završni čin - ukrcaj kašeta sortirane zatvori. Riba sada ne može nikuda. Mreža se Mjeseca. Potegnut ćemo još koji dan, a onda ribe u hladnjaču 36 / zip zip / 37 oko nas Limena glazba Ravna Gora 180 godina ravnogorskih limenjaka

Širok repertoar

Tomislav Paver, profesionalac u HNK Slavljenički koncert u povodu 180 godina gdje svira trubu, Ravnogorsku limenu glazbu preuzeo je 1998. godine. “Živim Napisao: Marinko KRMPOTIĆ og života, a svojim je nastupima u početku u Karlovcu, a budući da su mi roditelji Snimili: Marinko KRMPOTIĆ i Sandro RUBINIĆ uveličavala proslave svih državnih praznika pravi Ravnogorci, moj rođak Nevenko  i crkvenih blagdana, da bi potom svirala i na Acinger pozvao me te godine da kao profesionalni glazbenik preuzmem ijela ova godina u Ravnoj Gori mjesnim zabavama i pri narodnim veseljima. orkestar, što sam i učinio i vrlo brzo protječe, potpuno opravdano, u znaku Naravno, djelatnost glazbe ovisila je i o C uvidio da radim s odličnim glazbenicima obilježavanja velike i značajne obljetnice 180 općim prilikama pa su se tako događali i za- Prva poznata fotografija koji su amateri samo po tome što za svoj godina rada i postojanja Limene glazbe Ravna stoji u radu zbog, kako se to kaže, više sile. Ravnogorske limene glazbe je posao nisu plaćeni. Njihova kvaliteta vidi Gora. Nizom priredaba u koje je uključeno Prvi takav zastoj dogodio se za 1. svjetskog ova iz 1914. godine snimljena na se i u već tri objavljena CD-a, brojnim cijelo mjesto, odličnim svečanim koncertom rata (1914.-1918.), a rad je obnovljen 1919. proslavi blagdana Tijelovo nastupima po Hrvatskoj i inozemstvu, ali te objavljivanjem novog CD-a ravnogorski “li- godine. U međuratnom razdoblju Ravnogor- i po tome što na županijskim smotrama menjaci” na pravi su način obilježili punih 180 ska limena glazba uspješno djeluje postajući najčešće osvajamo prva mjesta, a na godina organiziranog sviranja orkestra limene poznata širom Gorskog kotara te motivirajući državnim smo također među prva tri glazbe, što je tradicija kojom se može pohvaliti i ostale Ravnogorce za bavljenje glazbom orkestra”, govori Paver dodajući kako se vrlo mali broj sredina u Hrvatskoj. pa tih međuratnih godina u ovom dijelu Gor- skog kotara vrlo kvalitetno djeluju pjevački kroz repertoar nastoje iskazati na svim Razloge zbog kojih je davne 1830. godine područjima, od ozbiljnih i zahtjevnijih osnovana Limena glazba Ravna Gora svaka- i tamburaški zbor. Naravno, 2. svjetski rat (1941.-1945.) znači novu stanku, a nedugo po skladbi preko klasičnih koračnica ili pak ko treba tražiti u činjenici da je početkom tog obrada disco i pop skladbi. Nizom priredaba u stoljeća Ravna Gora već središte tog dijela završetku rata, već 1946. godine Ivan (Johan) Gorskog kotara, a bitan doprinos svakako Berner pokreće rad Limene glazbe i to tako koje je uključeno su dali i Napoleonovi ratovi (1813.-1819.) za da okuplja bivše glazbenike, pokreće tečaj na ska limena glazba zaista je zaštitni znak našeg vrijeme kojih je u Ravnoj Gori boravila prilično kojem se obučavaju i novi glazbenici te od is- mjesta. Zato sam ponosan što sam njen član cijelo mjesto, odličnim brojna vojna posada čiji su članovi uz sebe imali eljenih Ravnogoraca traži financijsku potporu i s puno sam zadovoljstva u njoj radio punih i nekoliko instrumenata. To, kao i činjenica da za kupnju instrumenata. pedeset godina, a s puno ozbiljnosti i odgov- svečanim koncertom je Ravna Gora naseljavana često obrazovanim Kroz sastav prošlo nekoliko generacija ornosti pristupio sam i radu na monografiji Uspjesi u ovom desetljeću pojedincima iz Slovenije, Hrvatskog primorja koja je objavljena pred deset godina i kojom te objavljivanjem novog i Češke, pogodovalo je razvoju kulture, a zna Ravnogoraca smo sačuvali sjećanja na našu bogatu po- Prvo desetljeće 21. stoljeća li se da je, primjerice, 1830. godine u Ravnoj Bernerovi napori rađaju plodovima i Ravno- vijest”, rekao je Acinger. ravnogorskoj je limenoj glazbi donijelo CD-a orkestar Limene Gori otvorena prva pilana, uređene prostorije gorci uskoro iznova imaju svoju Limenu glaz- Željko Novinc aktualni je predsjednik ravno- možda i ponajveće uspjehe - tako su za školsku djecu te stan za učitelja i liječnika, bu čija će djelatnost u desetljećima što slijede gorskih limenjaka od 2000. godine, a član Ravnogorci 2000. godine bili domaćini glazbe Ravna Gora na onda je jasno da je Ravna Gora u prvom dijelu privlačiti pažnju i daleko izvan granica Gorskog orkestra u kojem svira trubu krilnicu je od 15. susreta Puhačkih orkestara Hrvatske 19. stoljeća već imala životni standard zavidne kotara i Hrvatske, a brojni nastupi na natjecan- 1975. godine. U doba njegova rukovođenja osvojivši srebrnu plaketu, što ponavljaju i razine. jima rezultirat će i nagradama te značajnim orkestrom ravnogorski su limenjaci doživjeli četiri godine kasnije na susretu održanom pravi je način obilježio priznanjima koja će potvrđivati kvalitetu rada i najveća priznanja što Novinc objašnjava u Novom Vindolskom. Godine 2002. Iznimno popularna i ozbiljnost pristupa svih članova RLG koji u činjenicom da ima veliku pomoć bivšeg pred- objavljuju svoj prvi CD “Musica Gloriosa”, punih 180 godina Po dostupnim podacima i zapisima koje zajedništvu s ostalim sekcijama ravnogorskog sjednika Acingera, ali i da su ti sjajni rezul- 2008. godine oduševili su CD-om “Da u monografiji “170 godina limene glazbe u RKUD-a “Josip Puž” (tamburaši, zbor, voka- tati posljedica kontinuiranog dugogodišnjeg se nigdar ne pazobi”, a ove godine su organiziranog sviranja i Ravnoj Gori” navodi njen autor prof. Nevenko lna grupa...) potvrđuju činjenicu da je glazbena kvalitetnog rada, kao i toga da je mjesto diri- u povodu 180. obljetnice objavili CD Acinger, utemeljitelji limene glazbe bili su La- kultura zaštitni znak ovog goranskog mjesta. genta preuzeo profesionalni glazbenik Tomis- nazvan jednostavno “180”. Također, u postojanja, što je tradicija voslav Holjević sa svoja tri sina i bratom, braća Danas Ravnogorska limena glazba, ističe njen lav Paver. “Rezultati su sjajni i želimo tako i ovom su desetljeću ravnogorski limenjaci Blaž i Josip Sedej, potom i članovi obitelji počasni predsjednik Nevenko Acinger, broji dalje nastaviti, a da bismo u tome uspjeli, prvi put nastupili i izvan granica Hrvatske kojom se može pohvaliti Vančina i Poljančić, a prvi poznati dirigent bio tridesetak članova: “Koliko glazba za naše naglasak ćemo staviti na rad s mladima ko- - najprije u Italiji, potom i u Češkoj, sjajno je Vjekoslav Crnogaj. U doba svog nastanka mjesto znači ne treba ni govoriti jer je u tih jih želimo još više, a razmišljamo i o tome da surađuju s orkestrom “Trenkovi panduri” vrlo mali broj sredina u glazba je bila iznimno popularna i predstav- 180 godina postojanja kroz njen sastav prošlo obnovimo rad podružnice delničke glazbene iz Požege te Limenom glazbom Trsat... ljala je najznačajniji vid društvenog i kulturn- nekoliko generacija Ravnogoraca i Ravnogor- škole u Ravnoj Gori”, najavljuje Novinc.  Hrvatskoj 38 / zip zip / 39 sport Samir Barać, vaterpolist London me strahovito motivira jer su Nema sportskih mirovina sva moja tri nastupa na Olimpijskim Barać studira na Fakultetu za poslovni menadžment, što znači da traži igrama završila rezultatski vrlo alternativu ostanku u sportu nakon završetka igračke karijere. loše. Dodatni motiv je došao i na - Moja želja je ostati u sportu, ali samo Motivira od vaterpola se ne može osigurati mirnu klupskom planu, s Primorjem želim budućnost. Status vrhunskih sportaša u Hrvatskoj je vrlo loš, mnoge zemlje nešto postići. Volio bih da u Rijeku u našem okruženju imaju sportske me novi mirovine, jedino kod nas toga nema. To donesemo trofej, kaže kapetan znači da se čovjek mora pobrinuti sam za sebe, pa tako ja idem na fakultet koji Primorja i hrvatske reprezentacije mi otvara puno mogućnosti, a bavim olimpijski se i privatnim poslom. Volio bih vratiti vaterpolu sve ono što mi je on dao, velika mi je želja biti trener mlađih kategorija, ali nažalost od toga ne bih mogao živjeti žar bezbrižno.

Razgovarao: Boris PEROVIĆ na medalja je predivan osjećaj za sportaša, a feri koja vlada u njoj. Danas sve reprezentacije skom planu, želio bih i s Primorjem biti prvak. prikosnovene Jug i Mladost i poremetiti od- Snimio: Petar FABIJAN pogotovo ako je osvojena na domaćem terenu. igraju dobro, razlika među njima je vrlo mala, Vrhunska karijera Doživio sam proslave naslova, i domaćih i nose u hrvatskom vaterpolu.  što je ovo Europsko prvenstvo i potvrdilo, s europskih, u Splitu i u Bresciji, volio bih da u - Nerealno je očekivati da se odmah sruše Spona između trenera i igrača obzirom na velik broj iznenađenja. Rijeci napravimo jednu takvu feštu. Prilika da ujansko Europsko prvenstvo u Zagrebu Reprezentacija: svjetski prvak Jug i Mladost budući da iza njih stoji kontinu- Biti kapetan reprezentacije daje ovom us- napravim nešto u svojem gradu, među svojim donijelo je hrvatskom vaterpolu jedan od Prvi put je na finalu bila i Baraćeva obitelj, (Melbourne 2007.), svjetska bronca (Rim iran niz jakih domaćih i međunarodnih utak- R pjehu dodatnu težinu, Barać potvrđuje da je to ljudima, za mene je strahovit pokretački motiv. najblistavijih uspjeha. Izabranici Ratka Rudića možda mu je i to donijelo sreću. 2009.), europski prvak (Zagreb 2010.), mica. Igrali su puno finala, imaju iskustvo koje šlag na tortu njegove karijere, priznanje za sve zaslužili su zlatne medalje, domaća publika - Obitelj svim igračima znači puno, ona je naša europsko srebro (Firenca 1999. i Kranj Primorje se pred ovu sezonu izuzetno Primorje zasad nema. No, za hrvatski vaterpolo što je dosad napravio. inspirirala ih je da se napokon uspnu na tron, podrška i motivacija. Sada su mi na tribinama 2003.) pojačalo, riječki ljubitelji vaterpola priželjkuju je veoma bitno da se pojavio treći klub koji im nakon dva prethodna neuspjela pokušaja u - Kapetan predstavlja sponu između tren- bili supruga i kćeri te stric i strina. Nažalost, ni Klubovi: europski prvak (1999. s POŠK- uspjeh iz 2004. godine, kad je osvojeno treće može pomrsiti račune, a kamo sreće da se po- finalu. Predvodnik ove generacije je Riječanin era i igrača, prenosi iskustvo na mlađe. Svi u Firenci ni u Kranju nisu uspjeli ući na tribine, om), osvajač LEN Kupa (2002., 2003. mjesto u Europi. javi još koji. Da li je ovo najbolja generacija koju Samir Barać, sa svojih 37 godina najiskusniji sportski psiholozi će se složiti, komunikacija i u Kranju su ih spriječili nemili događaji i su- i 2006. s Bresciom), prvak Hrvatske - Već je sama činjenica da Primorje nakon je Primorje imalo, pokazat će rezultati, igramo na tri fronta, priželjkujemo osvajanje kojeg tro- reprezentativac, koji je sudjelovao i na “sre- pozitivna hijerarhija su osnova za funkcioniranje kobi navijača, zbog kojih nismo mogli ni primiti (1998. s POŠK-om), prvak Italije (2003. s niza godina igra u Europskoj ligi velik uspjeh. feja. brnim” prvenstvima prije 11 godina u Firenci, momčadi, uz naravno igračku kvalitetu. Mi smo medalje. Ne ponovilo se! Bresciom), osvajač Kupa Hrvatske (1995. Jasno mi je da ljudi kod nas očekuju jako puno odnosno prije sedam godina u Kranju. Kapetan u reprezentaciji zajedno skoro četiri mjeseca, a s Primorjem, 1999. s POŠK-om) čim se momčad pojača, ali u sportu ništa nije Predsjednik Predrag Sloboda donio je novi u ovoj sezoni nikad jačeg Primorja bio je 2007. u tako dugom periodu igrači će se teško prila- Želio bih i s Primorjem biti prvak sigurno. Nije formula dovesti šest igrača i biti vjetar u klub, a preuzeo je i čelo Hrvatskog godine član svjetskih prvaka iz Melbournea, a goditi na fizičke napore ako ne vlada dobra at- Deset godina bio je Samir izvan Rijeke, prvi. Nije Primorje jedino uložilo u pojačanja, vaterpolskog saveza. Od kapetana Primorja nedostaje mu još olimpijska medalja. Uvjeren imao je puno uspjeha i na klupskom planu sa mosfera. tri je proveo u splitskom POŠK-u, jednu u tu su i Jug i Mladost te cijeli niz klubova koji dobiva samo pohvale. je da će izdržati u bazenu do Londona 2012. splitskim POŠK-om i talijanskom Brescijom, iz Prije Zagreba Barać je igrao dva europska fi- zagrebačkoj Mladosti i šest u Bresciji. redovito igraju Europsku ligu. Imamo veliku godine. - Ambicija i vizija koju on ima da uzdigne koje se prije nekoliko ljeta vratio u rodni grad. nala, u oba je Hrvatska poražena, treći nastup - Obitelj je bila sa mnom u Splitu i Zagrebu odgovornost predstaviti Rijeku, a naravno da vaterpolo na sport broj jedan, ne samo u Rijeci - Dogovorio sam se s izbornikom Rudićem želimo ostvariti što bolji rezultat. - Sportaš mora imati sreće u karijeri da u završnici je napokon bio sretan. te prvu godinu u Bresciji, a kad je starija kći nego i u Hrvatskoj, nas igrače stavlja u fenom- da me ne poziva za nastupe u Svjetskoj ligi igra pred svojom publikom na tako važnom - U reprezentaciji sam od Europskog prvenst- trebala krenuti u školu i supruga ostala trud- enalnu poziciju. Primorje je niz godina bilo u nego da nakon završetka sezone vidimo kako Na tri fronta natjecanju kao što je Europsko prvenstvo. Od va u Sevilli 1997. godine, nastupio sam na uku- na, oni su se vratili u Rijeku jer smo željeli da drugom planu, sad je došlo u situaciju da se dalje. Ponovo mi se javlja olimpijski žar koji me Primorje ove sezone, s braćom Varga i Svjetskog prvenstva u Melbourneu prije tri go- pno njih šest, igrao tri finala, sada se napokon djeca idu u našu školu. Godine bez njih bile bori za trofeje, što je veliko zadovoljstvo. Grad strahovito motivira jer su sva moja tri nastupa Garcijom te Paškvalinom i Jelačom, uz sve dine stvorio se u javnosti pozitivan “štih” oko sve poklopilo. U svim tim generacijama bili su su mi teške, ali oni su mi bili glavni motiv za Rijeka i Županija zaslužuju ovako kvalitetan povratak. na Olimpijskim igrama završila rezultatski vrlo starosjedioce, ima možda najjaču momčad klub, volio bih kad bismo i u drugim sportovima reprezentacije. Ljudi su od nas puno očekivali i igrači koji su imali strašnu kvalitetu, ali mislim loše. No, dodatni motiv je došao i na klup- ikada. Želja je ugurati se među dosad ne- ta očekivanja nisu bila bez temelja. Svaka zlat- da je najveća prednost ove današnje u atmos- Barać je bio svjetski prvak, sad je europski, mogli gledati vrhunske utakmice.  40 / zip zip / 41 sport Magda Maras, odbojkašica Voljela bih ostati u sportu i nakon Kako se može živjeti od odbojke? Može igračke karijere - kapetanica li jedna vrhunska igračica zaraditi dovoljno Rijeke Magda Maras za miran život nakon završetka igračke Predvodnica Magda Maras karijere? - Ja nisam takva klasa odbojkašice da bih si sudjelovala je u svim mogla osigurati egzistenciju. No, iako odbojka slavljima na riječkom nije nogomet ni košarka, može se dobro zara- novog diti. Mi u šali znamo reći da bismo s jednim nogometnim ugovorom odradile jednu sezonu parketu od početka i onda prestale igrati. Vrhunska igračica u do- stvaranja te izvrsne brom klubu može od odbojke živjeti i nakon riječkog završetka karijere, ali takve ipak nisu brojne. generacije, propustila Uspjela izgurati sport i fakultet Kako je bilo u doba studiranja na Eko- vala je tek prošlosezonske nomskom fakultetu usklađivati studentske obaveze s igračkim? uspjehe zbog igranja - Bilo je teško, iako ne i neizvedivo. Trebalo je obaveze na fakultetu odrađivati u dogovoru u Turskoj. Ovog ljeta s profesorima, jer odbojka mi je već tada bila posao, nisam mogla izostajati s treninga. Us- vratila se u matični pjela sam izgurati i sport i fakultet, učila sam noću, malo sam se više odricala, danas mi nije klub i preuzela ulogu žao. Što nakon završetka igračke karijere: kapetana ekipe otići u struku ili ostati u sportu? - Voljela bih ostati u sportu, možda ne baš kao trenerica, nisam se dosad vidjela u toj ulozi. Radije bih ostala u odbojci nego bila za- Visoki dečki tvorena u nekom uredu kao ekonomistica jer Razgovarao: Boris PEROVIĆ Nemamo imperativ - Sezona neće biti neuspješna ako ne os- sport mi je postao način života. Većina odbojkašica je prilično visokog Snimio: Petar FABIJAN Sezona je počela s oscilacijama, ne spa- vojimo nijedan trofej, ali smatramo da imamo rasta, nemate baš preveliki izbor u  dovoljno kvalitete da budemo u hrvatskom traženju dečki, ako pretpostavimo da u jate više serije pobjeda kao ranije. U Rijeci je Magda osvojila sve što se moglo, dbojkašice Rijeke dominiraju domaćom vrhu. Recimo da nam je cilj ući barem u finale obzir dolaze samo oni viši od vas, poput - U Interligi smo godinama bili u vrhu. Prije a nakon povratka iz Turske vratila se s novim Kupa i doći do završnice prvenstva. košarkaša. Oscenom već više od pola desetljeća, od motivom smo, usudila bih se reći, neke utakmice samo - Da, sportaši su tu u prednosti, ali uvijek 2005. godine nitko im nije ravan ni u Kupu, ni odrađivale, dobivale s manjim intenzitetom Eh, da su nama nogometni ugovori u prvenstvu. Nižu dvostruke krune unazad pet se nekoga nađe... Makar i ne bili sportaši, snage. Sada nam je svaka utakmica vrlo Rijeka je ove sezone odustala od Lige pr- ima visokih dečki. Treba samo malo bolje godina, dodale su tome i trofej pobjednica In- teška, treba vremena da se ova ekipa posloži. terlige, natjecanja najboljih ekipa Srednje Eu- vakinja zbog teške financijske situacije, ali gledati, pa će ih se naći, ha, ha... Vas nekoliko iskusnijih igračica naviklo rope, te nekoliko plasmana u Ligu prvakinja, očekuju vas europski susreti u Challenge je na pobjede, sada morate biti spremne među kojima se ističe ulazak u osminu finala Cupu? na daleko više poraza i u tome sačuvati Reprezentacija je uvijek posebno poglav- spremna za eventualni ponovni poziv. - Drago mi je što sam igrala Ligu prvakinja, to elitnog razreda Starog kontinenta. psihičku stabilnost. lje u karijeri svakog sportaša, bez obzira na je najelitnije natjecanje i to treba doživjeti. No, s Na nedavnom Svjetskom prvenstvu u Magda Maras sudjelovala je u svim slav- količinu iskustva u državnom dresu. - Moramo se naviknuti na činjenicu da se oslabljenom ekipom možda je bolje da igramo Japanu reprezentacija, u kojoj igraju i ljima na riječkom parketu od početka - Sudjelovala sam u dva kvalifikacijska utakmica, čak i kod kuće, može izgubiti. To natjecanje nižeg ranga. Riječanke Sanja Popović, Ana Grbac i Iva- stvaranja te izvrsne generacije, propustila je nam se desilo nedavno sa slovačkom Slavi- ciklusa prije dvije-tri godine, uoči Olimpijskih na Miloš, bila je na pragu prolaska u drugi Kakav je osjećaj sa svega 25 godina odjed- tek prošlosezonske uspjehe zbog igranja u jom, vodile smo 2:0, u trećem setu imale po- igara u Pekingu. Bilo je to predivno iskustvo, krug, zapela je u skupini samo zbog razlike nom postati najstarija igračica u ekipi, pred- Turskoj. Ovog ljeta vratila se u matični klub i bjedu na dlanu, ali smo sve prosule i izgubile bez obzira što nisam bila standardna igračica. u poenima. preuzela ulogu kapetana ekipe, produžene utakmicu. Teško je to prihvatiti, no to je sport, vodnica mlađim kolegicama? Sada nisam u prvom planu, ne smatram se tako vrhunskom igračicom, ali uvijek ću biti - Već je i sam plasman na svjetsku smotru ruke trenera Igora Lovrinova na terenu. Eki- idemo dalje, drugi put može biti obrnuto. - Prihvatila sam tu promjenu, preuzela sam nakon 12 godina ogroman uspjeh, žao mi je pa je pretrpjela prilične promjene, u kadru Glavnog konkurenta u hrvatskim okviri- na sebe ulogu vođe ekipe na terenu, ali imam što je to bilo tako slabo medijski popraćeno. su pretežno mlađe igračice, pa je Magda sa pomoć od nekoliko cura koje igraju u prvom ma, Split 1700, dobile ste na početku se- Komplimenti gode Trebalo je proći zahtjevne kvalifikacije, ali samo 25 godina najiskusnija među njima, zone, iako su se Splićanke prilično pojačale sastavu već nekoliko godina, nismo baš tako se potvrdilo da smo se vratili na svjetsku predvodi novi riječki odbojkaški val. ovog ljeta. neiskusne. odbojkašku kartu. Uvjeti u našoj odbojci su Odbojkašice kotiraju kao najzgodnije Kolika je bila korist od prošlosezonskog dosta loši, svašta se dešavalo sa Savezom u - Iskusne igračice su otišle, ostale su mlade - One su lani osvojile Interligu, pritom su se sportašice. Godi li vam što vas se iskustva u Ankari? dugovima, tako da je čak bilo upitno hoće li cure, koje tek moraju igrački stasati. Ovo je još pojačale, dovele nekoliko iskusnih igračica, gleda i kao atraktivne pojave, ne samo uopće biti novaca za odlazak u Japan. na neki način povratak u prošlost, kao kad trenera Brazilca. Mi smo mlade, ali smo po- - U Rijeci sam osvojila sve što se moglo, imala kao igračice? smo mi prije pet-šest godina osvojili prvi Kup kazale da možemo igrati protiv njih, pobijedili sam želju igrati vani i tako sam se našla u Tur- - Normalno da godi, nema u tome ništa Kakav je interes za odbojku kod nas, ko- Hrvatske i označili početak jedne trofejne gen- smo 3:1, što se možda i nije očekivalo od nas. skoj. Bilo je to novo iskustvo, malo promjene, loše. Lijepo je primiti kompliment, zašto liko ljudi imate na utakmicama? eracije. Sada gradimo sve ispočetka, ima nas Oscilacija će u našoj igri biti, nadam se da druga turska liga može se po kvaliteti usporediti ne? Ženska odbojka je dobila malo na - Nažalost, vrlo je slab interes, dolaze samo nekoliko iskusnih igračica koje smo niz ćemo kroz teške utakmice steći neophodno s našom ligom tako da nije bilo previše zahtjev- popularnosti kad je nekoliko igračica većinom isti ljudi koji su vezani za odbo- godina u klubu, uz mene tu su Paola Došen i iskustvo i s vremenom se vratiti pobjedama. no. Klub je ušao u prvu ligu, ispunili smo cilj, ali snimilo kalendar s Lupinom, sad barem jku, roditelji, rodbina, eventualno nekoliko Ivana Kalebić. Ako se bude dobro radilo, kroz Vaša prednost je što nemate pred so- nisam pomišljala na novi ugovor. Navikla sam širi krug ljudi zna tko je, primjerice, Sanja navijača. Čak i na jače i atraktivnije utakmice nekoliko godina možemo opet očekivati prave bom nikakav imperativ, ova sezona bi tre- se na život u Turskoj, ali ipak me malo mučila Popović. Možda će i zbog toga netko Interlige ljudi slabo dolaze. Publiku je privlačila rezultate, iako nije nemoguće da već i ove se- bala prije svega donijeti afirmaciju mladim nostalgija i kad je došao poziv da se vratim u doći pogledati odbojku. jedino Liga prvakinja, onda je bilo lijepo igrati zone dođemo do kojeg trofeja. igračicama. Rijeku, brzo smo se dogovorili. pred punom Dvoranom mladosti.  42 / zip Ljekarne postaju i zip / 43 ustanove Ljekarna Jadran savjetovališta U ljekarnama se sve više traži usluga preventivne zaštite zdravlja. U svakom Danas se u trenutku u ljekarnama možete izmjeriti ljekarnama sve tlak i redovito ga kontrolirati. Ljekarne više traži usluga postaju i savjetovališta pa se rezultati preventivne zaštite mjerenja odmah mogu i komentirati. zdravlja U ljekarnama postoji i usluga mjerenja “bodymas faktora”, a to je pomoć u praćenju regulacije težine što je iznimno bitno za krvožilni sustav i moguć nastanak dijabetesa. Postoje i savjetodavne aktivnosti uz određivanje statusa kože, određuje se vlaga, masnoća, elasticitet, mikrostruktura kože. Tijekom ljetnih mjeseci određuje se faktor osjetljivosti na sunce kada se svakoj osobi potpuno stručno savjetuje dermokozmetika za lijepu i zdravu kožu. Centralna ljekarna na Korzu No, isto tako može se preventivno ukazati na neke promjene koje iziskuju liječničku našao interes pa je županijska ustanova Ljek- kontrolu. arna Jadran prepoznala važnost dostupnosti ljekarničke usluge, ne samo građanima nego i turistima kojih tijekom ljeta ima i nekoliko puta Napisao: Zdravko KLEVA više nego domicilnog stanovništva. Snimio: Petar FABIJAN Primjerice, podsjeća mag. pharm. Jager, koja  je ujedno i dopredsjednica Hrvatske ljekarničke avni ljekarnici su oduvijek imali značajnu komore i članica Savjeta za zdravlje PGŽ, prva Julogu u promociji, održavanju i poboljšanju ljekarna od ove naše novootvorene u Klani je zdravlja zajednice kojoj služe” - s ovakvom, na udaljenosti deset kilometara. Usluga je sada jednom od mnogih definicija ljekarništva danas, dostupna, riječ je o kvalitetnoj ljekarničkoj skrbi, Silvana Jager, ravnateljica Ljekarne Jadran složila se i ravnateljica Ljekarne Jadran mag. a to i jest naša funkcija. pham. Silvana Jager koja je na čelu ustanove Ljekarna Jadran prva je ustanova u Hrvatskoj Interne provjere znanja više od desetak godina, a ove godine slave 35 koja je 2002. godine počela raditi certificirana - Maksimalno omogućavamo stažiranje godina postojanja. po ISO standardu 9000-2001, a ovih dana je mladim farmaceutskim tehničarima i magistri- Prije punih trideset pet godina, u tadašnjoj uspješno okončano i usklađivanje s novim iz- ma farmacije. Godišnje brojka varira između tri Pacijenti zajednici Općina Rijeka rodila se ideja o inte- danjem norme ISO 9000-2008. i sedam stažista u odnosu na stručnu spremu. graciji ljekarni na širem području Rijeke. Te - Bez obzira na probleme i poteškoće u Naša djeca sve češće studiraju u Ljubljani, 1975. godine na čelu Zdravstvene ustanove Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje Padovi, vraćaju nam se i do sada, moram na- Ljekarna Jadran nalazio se Zdravko Saršon, i dugim rokovima plaćanja usluga i cijene lijeka, glasiti, nitko nije ostavio loš dojam, dapače, povjerenje koji se uhvatio zahtjevnog i opsežnog posla te građani županije ni u jednom trenutku nisu os- vrijedni su, žele učiti i to nam je najvažnije. Prije objedinio sve ljekarne pod zajednički krov. Tre- jetili nestašicu lijekova i ortopedskih pomagala desetak godina za pripravnike smo uveli inter- Nove ljekarničke usluge ba podsjetiti da je područje integracije ljekarni - posebno će naglasiti ravnateljica Jager. nu provjeru znanja; četiri puta godišnje obavlja obuhvaćalo osim Rijeke, otok Pag, Senj, Novi se provjera teoretskog i praktičnog znanja u Adaptacija ljekarne u Vrbovskom nagrađuju Vinodolski, Crikvenicu, otoke Krk, Cres i Rab, skladu s pravilnikom i to pred povjerenstvom značajan je iskorak za cjelokupno Delnice, Kraljevicu, Bakar, pa sve do Liburnije, koje čine tri magistra farmacije imenovana ljekarništvo Jadran. Ne samo što je odnosno Matulja, Opatije i Lovrana. od strane stručnog vijeća. Smatramo da je to ishodila sve potrebne dozvole i rješenja - Do 1996. godine ljekarne su bile integrirane uvjet uspješnog završetka staža i potpisa u za rad ljekarne, nije samo riječ o ukusno vjernošću pod nazivom Ljekarna Jadran, kada je donesen pripravničkoj knjižici. Upravo takva provjera im uređenom prostoru, nego je Gorski zakon po kojemu su županije dobile osnivačka puno znači za pripremu stručnog ispita. Čini mi kotar profitirao, dobio iznimno kvalitetnu prava - podsjeća današnja ravnateljica Jadrana se da je to jedna od novina koje su u potpunosti ljekarničku uslugu. Također, na zahtjev mag. pharm. Silvana Jager. Tijekom 1997. go- ostvarile svoju namjeru - kaže Jager. Trideset pet godina prošlo je dine počela je privatizacija ljekarni i temeljem lokalne samouprave Ljekarna Jadran je Recept uspješnosti otvorila ljekarničke depoe u Šilu na otoku Pravilnika o zakupu, 23 ljekarne su privatizirane, Krku, u Klani i Nerezinama. Ljekarnički otkako su ljekarne sa šireg odnosno otišle u zakup. Danas Ljekarna Jadran Kada smo ravnateljicu upitali za recept depo podrazumijeva ljekarnu u kojoj se objedinjuje trinaest jedinica, deset ljekarni i tri uspješnosti tvrtke, Jager je bez dvojbe naglasila ne mogu izrađivati magistralni i galenski područja Rijeke objedinjene ljekarnička depoa. kako je svakoj jedinki u kolektivu važno dati do pripavci, nema laboratorija i sobe za znanja da je bez nje nemoguće biti uspješan. Vrlo dostupna usluga voditelja pa je i prostor nešto skromniji, u Zdravstvenu ustanovu - Uz kontinuiranu edukaciju i obrazovanje, omogućiti kontakt s novim dostignućima na odnosno manje zahtjevan, što nikako ne - Ne možemo se ne pohvaliti i Županijom polju farmaceutske industrije i posredno u ugrožava redovno izdavanje lijekova na Ljekarna Jadran. Danas od koje smo također profitirali kroz decentral- medicini, naš je imperativ - kaže ravnateljica i recept. izirana sredstva, ali je još važnije naglasiti da su zaključuje: Odlaskom magistra farmacije u mirovinu županijska ustanova Ljekarna razumjeli važnost visokog zdravstvenog stan- i Cres je prošle godine ostao “ni na darda koje ljekarna mora pružati. Stoga ovdje - Budući da živimo i djelujemo u konkurenciji, nebu ni na zemlji”, no zakratko. Ljekarna Jadran objedinjuje trinaest moram nabrojiti da je riječ o ljekarnama Zamet, nama je najvažnije da pacijent koji ima pravo Jadran osigurala je stručni kadar, u Brajda, Centar, Korzo, Kazalištu, Riva Boduli, izbora, izabere upravo nas. Ne samo da dođe potpunosti renovirala prostor, te je na taj jedinica, deset ljekarni i tri Strossmayer, Bakar, Cres i Vrbovsko. Novoot- po lijek, nego da dobije i kvalitetnu uslugu, u način gradu Cresu darovana ne samo vorene ljekarne, odnosno depoi u Šilu, Klani i Adaptacijom ljekarne u Vrbovskom Gorski ugodnom prostoru i da nam se vrati. Naša je kvalitetnija usluga, nego i jedan moderan ljekarnička depoa Nerezinama dijelom su zasluga i Županije jer kotar je dobio iznimno kvalitetnu ljekarničku krilatica: “Ljekarna Jadran, uz mene i moju i prijeko potreban prostor. je riječ o mjestima gdje privatni kapital nije uslugu obitelj.”  44 / zip zip / 45 inicijative Viktor Stipčić, PD Kamenjak Za planinarenje vam ne treba ni bicikl, ni motor, Kroz Planinarsko ni barka niti bilo koja druga skupa oprema ili društvo pak uređeni sportski teren. Dovoljan je par starih tenisica i imate sve što vam treba, kaže Kamenjak prošle Viktor Stipčić jedan od osnivača Planinarskog Za bavljenje planinarstvom društva “Kamenjak”, udruge koja 2011. slavi 50. potrebna je tek su tisuće ljudi dobra volja - obljetnicu osnutka Viktor Stipčić

Obronci Grobničkih “alpi”

dobre vibracije. Uvjeren kako je pješačenje Uspon na Hahlić najljepšim dijelovima nedirnutog prirodnog Info “Planinarski list” okruženja bilo i ostalo najljepšim, najzdravijim i najdostupnijim vidom sportskog rekreiranja Planinarsko društvo Kamenjak Rijeka Viktor Stipčić, koji je tijekom dugih jedan od osnivača PD Kamenjak kaže kako je osnovano je 14. prosinca 1961. godine desetljeća svog planinarstva nanizao i danas, jednako kao i pred 50 godina za bav- iz sekcije “Zanatlija” koja je djelovala brojne uspjehe i nemala ostvarenja, ljenje planinarstvom potrebna tek dobra volja. pri tadašnjem PD Rijeka (kasnije PD veliku je zaslugu imao i za pokretanje Platak). Društvo je dobilo ime prema te dugogodišnje izlaženje časopisa - Ne treba vam ni bicikl, ni motor, ni barka niti vrhu Kamenjak, 867 n/m, koji se nalazi “Planinarski list” koji je obilovao bilo koja druga skupa oprema ili pak uređeni u riječkom zaleđu. Bilo je to na prijedlog planinarsko–edukativnim sadržajima. Taj sportski teren. Dovoljan je par starih tenisica i poznatog čakavskog pjesnika i publicista je list izlazio četiri puta godišnje a prvi je imate sve što vam treba. Ljubomira Pavešića-Jumba. Zaštitni broj tiskan u ožujku 1970. godine i to u Na Triglavu bio tridesetak puta znak, slovo K koje spaja gorje i mora, tiraži od 2.500 komada, naglašava naš - U svakom slučaju, planinarstvo je bilo i os- osmislio je poznati umjetnik Dorian sugovornik. talo moja ljubav i strast i nikad mi nije bilo teško Sokolić a himnu o Kamenjaku, povodom ni naporno raditi na njegovu populariziranju, obilježavanja 20. godišnjice postojanja bilo kroz oformljivanje planinarskih sekcija po društva skladao je Dušan Prašelj. na kojoj je inzistrirala jedna poveća grupa stari- riječkim školama, tadašnjim mjesnim zajed- Maskotu društva popularnog Pepića jih i iskusnijih planinara, sa grupicom mlađih nicama ili pak unutar većih tvrtki. S istim smo istomišljenika počeo sam raditi na ustrojavanju Viktor Stipčić i supruga Marica svoje tekstovima i crtežom oživotvorio je ing. ciljem “klatarili” i okolicom Rijeke gdje smo novog društva, udruge koja bi bila slobodnija i umirovljeničke dane provode u Omišlju na Josip Colnar. također nastojali, a dobrim dijelom i uspije- ležernija. U to su vrijeme već postojale planinar- otoku Krku vali zasijati sjeme planinarstva. Prva redovna ske sekcije ustrojene u većim riječkim tvrtkama Napisao: Mladen TRINAJSTIĆ godišnja skupština tako je održana u Kastvu, hoda jugoslavenskih planinara na Ararat, 5.165 Fotografije: Mladen TRINAJSTIĆ i Arhiva ZiP poput Torpeda, 3. maja ili pak Rafinerije tako druga pak u Dražicama na Grobniku, potom i metara visok planinski vrh na tromeđi Turske, da je u gradu postojala šira “baza ljudi” okrenu-  u Lokvama odnosno Fužinama, Čabru... Sve Irana i Armenije. Organizirao je i planinarski tih planinarstvu. edamdesetdevetogodišnji Viktor Stipčić će 2011. obilježiti 50. obljetnicu svog osnutka slavljenika. - Počeci mog planinarstva sežu to rezultiralo je masovnim priključenjem ljudi pohod na Visoki Atlas u Maroku. Na Triglavu Sjedan je od onih za koje znaju (ili bi barem danas svoje umirovljeničke dane provodi na još u godine prije Drugog svjetskog rata, doba Gradnja vlastitog doma na Hahliću koji su prepoznali vrijedonsti koje smo kroz PD je bio tridesetak puta, crnogorskom Lovćenu Kamenjak uporno promovirali. Nije nam bilo petnaestak... trebali znati) svi koji se na području grada Rijeke otoku Krku, u svom skladnom domu u Omišlju. kad sam sa svojim bratom nerijetko odlazio Osnivačka skupština na kojoj se okupilo oko važno kamo ćemo poći, bilo je samo važno i okolice bave planinarstvom. Neumorni, pa- Sa suprugom Maricom, životnom suputni- na Platak. Otac je već tada imao automobil s 150 ljudi u prosincu 1961. godine održana je u Jedina neostvarena želja ostala mu je planina da se gre, kaže Stipčić od kojeg smo doznali i sionirani planinar, jedan od inicijatora osnivanja com sa kojom ga uz ostalo veže i nepotrošiva kojim nas je često vozio do Kamenjaka odakle jednoj zgradi na Jadranskom trgu. Na neki smo Olimp, najviši vrh Grčke kojeg se, za razliku od kako je tijekom njegove dugogodišnje planinar- Planinarskog društva “Kamenjak”, udruge koja ljubav ka planinama gospodin Viktor nerijetko smo nas dvojica odlazila “kampanat” po Plat- način ondje uspjeli okupiti i objediniti sve one svoje supruge, neumorne pratiteljice nije us- ske “karijere” kroz društvo čijim je osnivačem u glavi “vrti filmove” iz prošlosti, vremena kad ku sve do večeri kad bi nas na istom mjestu koji su bili spremni raditi na ustrojavanju no- pio dočepati spletom nes(p)retnih okolnosti. bio prošlo više od 10 tisuća stanovnika pri- je “harao” najvišim i najzahtjevnijim vrhovima pokupio. Odmah nakon rata priključio sam se vog društva ali i promoviranju planinarstva koje Viktor Stipčić zaključio je konstatacijom kako Uspon na Učku morsko-goranskog kraja. Sam je, naglašava, Hrvatske, svih okolnih zemalja ali i svijeta. postojećem planinarskom društvu “Platak” smo željeli učiniti dostupnim svima, naglašava je iznimno zadovoljan spoznajom da se plani- obišao sve značajnije vrhove. shvaćajući kako mi je planinarstvo zapisano naš sugovornik. Prvi planinarski izlet krenuo je narstvo ukorijenilo i na otoku Krku gdje već dva “Kampananje” po Platku u genima te kako jednostvno ne mogu bez put Snježnika a kasnije su zaredali brojni drugi - Unutar samog društva osmislili smo i desetljeća živi. - Planinarenje je moja prva ljubav. Još u bavljenja tom prekrasnom i nadasve zdravom planinarski pohodi. Članovi društva inicirali su pokrenuli takmičenje koje smo zvali “Nagrada - Iako zbog narušenog zdravlja nisam bio u najranijem djetinjstvu nešto me uvijek vuklo aktivnošću. uređenje planinarskih domova kao i gradnju planine”. Svatko tko bi prošao vrhova čija je mogućnosti pomoći osnivačima otočnog plani- gore, u brda, na planine i staze gdje sam disao Nakon što sam skoro cijelo desetljeće vlastitog - onog na Hahliću, iznad Grobničkog ukupna visina premašivala 100 tisuća metara narskog društva, oduševljava me spoznaja da punim plućima i gdje sam nalazio neponovljiv kao mladac sudjelovao u radu tog društva, polja. dobio bi prigodnu značku. Ja sam takvu na- se i na Boduliji nastavlja ono na čemu su članovi gradu dobio 3 puta! Eto toliko sam planinario, mir, spokoj i zadovoljstvo, kaže nam Viktor potaknut prilično napornom, nekad čak i Razgovarajući o zamahu planinarstva na Kamenjaka dugo radili pomaganjem planinar- rekao nam je otkrivajući i kako je bio jedan od Stipčić, Sušačan, dugogodišnji tajnik a potom zatupljujućom stegom koja je ondje vladala i riječkom području Stipčić i danas zrači šireći ske sekcije unutar otočnog srednjoškolskog i predsjednik riječkog planinarskog društva- organizatora i sudionik prvog planinarskog po- centra.  46 / zip zip / 47 oko nas Mr. sc. Sanjin Kilvain, dr. med. - pedijatar i ljubitelj glazbe Napisao: Marinko KRMPOTIĆ Glazbene “A koj če ti to slušat?” Snimili: Petar FABIJAN i Marinko KRMPOTIĆ  “Kad su me bivši članovi ‘Rhytmusa’ a pitanje tko je doktor Sanjin Kilvain nazvali i rekli da se sprema povratnički Nbez problema bi na području Rijeke od- ljubavi koncert, ja sam rekao da ću svirati samo govorilo 1.549 djece, odnosno njihovi roditelji. ako jedna od pjesama bude i Arsenova Naime, upravo toliko dječaka i djevojčica, ‘Kuća pored mora’. Odgovor moje ekipe od onih najmlađih pa do starosti 15 godina, Samo bio je: ‘A koj če ti to slušat?’ I tako je u ovom je trenutku prijavljeno na listi ovog zahvaljujući nismo svirali. No, sad vježbamo nekoliko riječko-fužinskog pedijatra, koji je u nepunih riječkog novih pjesama, među kojima su i skladbe pomoći kolega deset godina postao, ponajprije zbog svoje i medicinskog Darka Domijana, Zdravka Čolića, Gorana dokazane stručnosti i komunikativnosti, iznim- osoblja može se Bregovića... pa valjda ću ih sada nekako no omiljen liječnik u brojnim obiteljima ovog raditi jedan tako nagovoriti i na Arsena”, zaključuje Kilvain. kraja. odgovoran posao pedijatra Sanjin Kilvain, koji uskoro navršava 47 go- dina, u potpunosti je, kako sam voli reći, riječki đak. Po završetku osnovne škole pohađao je u ologije. Ja sam, eto, nastavio tu liniju, a još gimnaziji na Sušaku prve dvije godine srednje od osnovnoškolskih dana Fužine su bile moj škole onodobnog tzv. općeg usmjerenja CUO dom svakog vikenda i svakih školskih prazni- za kadrove u zdravstvu te potom i završna dva ka, kao što su to i danas kad sa suprugom razreda sanitarno-laboratorijskog usmjerenja. Natašom i kćerima blizankama Ivom i Anom Godine 1982. upisuje Medicinski fakultet na koristim svaki slobodni trenutak da bih došao kojem već 1987. godine diplomira, a 1988. u Fužine”, govori Kilvain koji se, što je manje poznato, uspješno amaterski bavio i glazbom. upisuje poslijediplomski studij iz Opće kliničke medicinei patofiziologije. Pet godina kasnije Na tu svoju stranu podsjetio je bro- U ratno doba počeo sam kao mladi stječe titulu magistra, da bi 1996. godine kren- jne Fužinarce za nedavne priredbe “A ke uo na specijalizaciju iz pedijatrije koju privodi smo sad...?” na kojoj je nastupilo desetak kraju 2000. godine i iste godine počinje raditi fužinarskih sastava koji su u drugoj polovici liječnik raditi u Kraljevici, gdje je bilo kao pedijatar u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. prošlog stoljeća vladali plesnjacima ovog kra- ja. Među njima bila je i grupa “Rhytmus II” koju smješteno puno djece izbjeglica i Čovjek s dvije adrese su uz Sanjina Kilvaina (klavijature i volkal) činili “Moram priznati da mi je prvi izbor za speci- još i gitaristi Igor Mihaljević i Boris Geriol, bas prognanika pa mi je posao u velikoj mjeri jalizaciju po završetku studija bila interna me- gitarist Toni Starčević te bubnjar Ivica Grenko. dicina, a o pedijatriji sam počeo razmišljati I bavljenje glazbom, kao i sviranje u grupi, bio vezan uz njih. Dopalo mi se, a kolege 1991. godine. Naime, u to ratno doba počeo također su dio svojevrsne tradicije, govori dr. sam raditi u Kraljevici, gdje je bilo smješteno S nedavnog koncerta u Fužinama Kilvain. “A ke smo sad...?” pedijatri rekli su mi kako im se čini da jako puno djece izbjeglica i prognanika pa “U našoj obitelji glazbi se uvijek pridavala ve- mi je posao u velikoj mjeri bio vezan uz njih. lika pažnja pa me nono po majci još u djetin- mi rad s djecom leži pa sam se odlučio Dopao mi se rad s njima, a kolege pedijatri koji Od Beatlesa do opere jstvu upoznao s operom i tzv. ozbiljnom glaz- su nam tada dolazili pomagati, također su mi bom, a tata je bio član skupine ‘Rhytmus’ koja natjecati za specijalizaciju iz pedijatrije, rekli kako im se čini da mi rad s djecom leži pa je krajem pedesetih i početkom šezdesetih Iako zna zasvirati sve - od sentiša do sam se, baš na temelju tih iskustava, odlučio također svirala na ovom području. U skladu rocka - favoriti dr. Kilvaina, kad je riječ natjecati za specijalizaciju iz pedijatrije. Po s takvom tradicijom i ja sam počeo učiti svi- govori Kilvain o autorima, su Arsen Dedić, Zdenko završetku specijalizacije počeo sam raditi u or- ranje, najprije harmoniku, potom i klavir uz dinaciji primarne zdravstvene zaštite u Rijeci i Runjić, Nikica Kalogjera, Alfi Kabiljo i profesore Blanku Zec i Jelku Ban (harmonika) kroz proteklih deset godina veliku sam pomoć Karlo Metikoš, a od izvođača voli Arsena, te Sonju Pavletić (glasovir) koje su tada radile imao od svojih kolega i medicinskog osoblja Gabi Novak, Terezu Kesoviju i Josipu pri Narodnom sveučilištu. Četiri godine učenja bez kojih se jedan ovako odgovoran i zahtje- Lisac. “Volim dobru glazbu i ne dijelim je harmonike i osam klavira dale su mi poticaj van posao ne može raditi. Upravo zahvaljujući na ozbiljnu i zabavnu. Uz spomenute ja i pružile podlogu da se okušam u sviranju u takvoj suradnji i odnosu lakše su se prebrodili isto tako uživam u glazbi Beatlesa, grupe kako se to tada nazivalo VIS (vokalno-instru- teški trenuci kojih je također bilo”, govori dr. Queen, Franka Sinatre, Edith Piaf, Milve... mentalnom sastavu) kojeg smo nazvali ‘Rhyt- Od klasične glazbe uživam u Verdiju i mus II’, prema imenu sastava u kojem je svirao Pucciniju, a kad mi se pruži prilika na moj otac. U tom sam sastavu svirao do 1985. U skladu s obiteljskom opernu predstavu znam otići i izvan godine kad sam, zbog iznimno teškog ispita iz Hrvatske. Sanjam vidjeti i čuti Wagnerov patologije, morao prekinuti sve popratne ak- tradicijom ‘Prsten Nibelunga’, ali isto tako volim i tivnosti. No, u te tri godine uživali smo svirajući dobru filmsku glazbu i šlagere.” na terasi ‘Bitoraja’, dobro zabavljajući i sebe i Mr. Sanjin Kilvain oženio se 1993. druge. Nikad nam cilj nije bio postići ne znam godine s Natašom Kmezić, liječnicom Kilvain dodajući kako vrlo često, kako se to kakav uspjeh ili materijalnu dobit, već smo svi- obiteljske medicine, a obitelj se ubrzo kaže, “posao nosi kući”, bilo na riječku adresu rali ‘za svoj gušt’ - iz čistog zadovoljstva. proširila za blizanke Anu i Ivu, danas na kojoj službeno stanuje, ili pak u kuću svojih riječke gimnazijalke koje nastavljaju ne Iz istih takvih motiva nedavno smo se okupili roditelja - na Fužini - koja mu je, ističe, pravi i iznova zasvirali, a koliko je dobro sve to bilo samo tatinu ljubav prema glazbi (Iva je dom. treći razred naprednog tečaja glasovira, vidi se iz činjenice da smo nastavili održavati Ana drugi razred naprednog tečaja flaute “Ja sam čovjek s dvije adrese, ali pravi dom probe, uvježbavamo novih šest pjesama i nadamo se da ćemo opet u nekoj prilici zasvi- pri Narodnom učilištu), već i prema su uvijek bile i ostat će Fužine gdje je još rati, naravno ne na zabavama kao nekad, već Fužinama jer su obje članice Puhačkog moj djed kao farmaceut imao jednu od prvih u nekim drugim prigodama. Sada, nakon 25 orkestra “Crvenog križa Hrvatske” Fužine goranskih apoteka, a tu okrenutost medicini potom su upotpunili moj pokojni otac koji godina, sviramo možda čak i s većim guštom (popularnije - limene glazbe). Dr. Kilvain na radnom mjestu u je bio veterinar i majka koja je dipl. ing. bi- nego prije”, govori Sanjin Kilvain.  sušačkoj ordinaciji 48 / zip zip / 49 eko-etno Deset godina Udruge Ruta, Cres Vuna je danas in

Posebna su priča radionice sa školskom djecom

Vesna Jakić u prostorijama Udruge Ruta se i u kompliciranije pothvate. u kojoj se nalazi sjedište “Rute” (vlasništvo Filcani cvjetovi u poduzeća “Cresanka”, jednog od sponzo- Posebno ih vesele povratne informacije: kad, prvoj fazi izrade ra), a deterdžent im je donirao “Labud” d.d. primjerice, neki turist prođe njihovu radionicu iskoristivši zaboravljenu recepturu za pranje pa se sljedećeg ljeta vrati u Cres s kapom koju vune. Vuna se zatim suši na buri, po potrebi je doma sam isfilcao, kao što je ovog ljeta bio boji, iako i prirodna nudi razne tonove: snježno slučaj s jednom Nizozemkom. Patuljci iz creskih legendi bijelu, žutu, smeđu, crnu, šatiranu crvenu i Na temelju radova od vune dvije članice ljubičastu boju. Češljanje vune poseban je “Rute” primljene su u Hrvatsku udrugu likovnih Poseban “Rutin” brand su “masmalići”, problem. Do 2005. “Ruta” je koristila usluge umjetnika primijenjenih umjetnosti. “Rutice” mali šumski patuljci iz creskih legendi, obrtnika iz Bjelovara koji je, nakon 4 generaci- redovito izlažu na Handmade Festu u Puli, na jer je na tu temu nastala cijela paleta je vunovlačara, zatvorio dućan, te je sve teže Jeseni u Lici i na varaždinskom Špancirfestu, proizvoda, od dvojezične slikovnice (i ona naći majstore te zaboravljene vještine. a od prilike do prilike i na drugim okupljanjima je imala detalj od vune, malog masmalića “Rutice” na festivalu bajki u Ogulinu Napisao i snimio: Walter SALKOVIĆ smo osnivale udrugu koristile smo knjigu ‘Ku- Konačno se takva vuna filca: uz pomoć s “eko-etno” prefiksima. koji je služio kao označivač stranica) pa harica za udruge’ u kojoj su se mogli naći mno- Zahvaljujući svom iskustvu “izgurala” je bi- vode i sapuna vuna se gnječi i valja dok se do jastuka, torbica i suvenir-lutkice. Na  gi savjeti za sve koji su željeli osnovati neko rokratski posao osnivanja udruge. I dalje je u vlakna međusobno ne upletu u čvrstu struk- Odlučile se na koncu baviti samo vunom nedavnom natječaju za odabir hrvatskog uta je polugrmolika biljka koju ponegdje udruženje građana. Prijedlog za naziv udruge kontaktu s udrugom, a ljeta najradije provodi turu. Konačni proizvod postupka je gust i Iako je “Ruta” napoznatija po aktivnostima suvenira i originalne ponude kulturnog zovu i “biljka ljupkosti”. U našim kra- R trebao je biti kratak i jasan, bez ‘kvačica’ da ga na Cresu. neraskidiv materijal zvan filc ili pust. vezanim uz vunu, treba podsjetiti da su upravo turizma kojeg je objavila udruga za jevima raste divlje, a nekad se koristila zbog i stranci znaju pročitati, te predstavljati nešto članovi i članice te udruge obnovili prigodna promicanje tradicijskih i umjetničkih obrta svojih ljekovitih svojstava i eteričnog ulja. Dok današnja predsjednica Vesna Jakić lista Tvrdoglavo su odlučili da sve rade od iz lokalnog podneblja, pa smo se, između događanja uz karneval, Dan žena, Uskrs, po- “Burza suvenira”, “Rutin” masmalić dobio Budući da je fototoksična, danas se rijetko albume s člancima o “Rutinim” aktivnostima domaće, pramenkine vune. Kupiti internacio- mnogih prijedloga, odlučili za rutu.” - a objavljeno ih je gotovo 200 - nabraja čime taknuli održavanje ljetnoga karnevala i obnovili je treću nagradu u kategoriji umjetničkog koristi u ljekovite svrhe, ali se stavlja u rakiju nalni merino, bilo bi prejeftino i jednostavno, su se sve bavile “rutice” kako bi sebi i svim a “rutice” žele ukazati da svuda oko nas leže sajam autohtonih proizvoda koji se održava uz suvenira. kao aromatizirajući dodatak i ukras. Ruti su Vuna od sirovine postala - problem drugim Cresanima i posjetiteljima otoka život i druga zaboravljena i zanemarena bogatstva. creski Seménj. Nezaboravna je njihova izložba se pripisivale karakteristike univerzalne ljeko- Na ideju da se organiziraju u udrugu došle vjenčanica nazvana “Moje vjenčanje”, izložba učinile kvalitetnijim i zanimljivijim. Svakako Kad su kroz trogodišnji rad stekli veliko vite biljke: upotrebljavala se protiv otrova, zlih su tijekom tečaja tkanja kojeg je, u sklopu jed- “Rublje moje none” za koju je eksponate dalo najpoznatija djelatnost creske “Rute” je fil- iskustvo u tehnici filcanja (učili su iz litera- duhova, vraga i zlih pogleda. Da bi poprimila nog od svojih projekata, održao Eko-centar 35 obitelji, izložba salveta koju je pratila i radi- canje vune. Prerada te izrada odjevnih pred- ture, koristili nadahnuće, kreativnost i eks- ljekovitost, sijala se uz psovke, a mladu biljku “Caput insulae”. “Tu se skupilo vrlo šaroliko meta od vune bila je na Cresu u prošlosti onica salvetne tehnike... je trebalo ukrasti... društvo žena i pričalo se o raznim problemi- periment), bili su spremni poučavati druge. uobičajeni način njenog korištenja. Kasnije se Nakon desetljeća bavljenja raznim ak- ma koji sve nas muče te tko bi te probleme Radionice filcanja članice “Rute” održale su Zanimljiva je ta biljka koju su kao naziv svoje ta vuna otkupljivala i slala na preradu u tvor- tivnostima i organiziranja različitih izložbi i trebao riješiti. Umjesto da upremo prstom u širom Hrvatske: za tete iz zagrebačkih vrtića, udruge uzele osnivačice Grupe za kvalitetniji nice tekstila. Kako se posljednjih desetljeća, događanja, Vesna Jakić kaže da su se odlučili druge, odlučile smo same uzeti stvar u svoje za udruge iz Obrovca, Dvora, Opatije, Krnjaka život na otoku Cresu koja ove godine slavi zbog slabije kvalitete i velikih troškova trans- baviti samo onime po čemu su najpoznatiji - ruke i oformile ‘Rutu’. Družeći se, bolje smo se kod Karlovca, u Novoj Gradiški, na Rabu... a desetu obljetnicu djelovanja. A razlog zbog porta, vuna više ne otkupljuje, ovčari je nakon vunom. “U svemu što radiš moraš koračati upoznale, dijelile svoja znanja i udruga je išla u Cresu su radionice prošli deseci Cresana i kojeg su upravo rutu stavili u naziv (i prvi logo- striženja ovaca ostavljaju u prirodi čime ona naprijed i realno zaključiti što može ići dalje, a ubrzanim koracima naprijed.” gostiju. tip) svoje udruge je vrlo prozaičan, objašnjava od ekološke sirovine postaje veliki ekološki što ne. Vuna je danas ‘in’. Primjerice, suveniri današnja predsjednica “Rute” Vesna Jakić, Cilj udruge jest unaprijediti društveni, kultur- problem. Primljene u Hrvatsku udrugu likovnih od vune nude se i u Stockholmu, a švedski ni, ekološki i turistički identitet mjesta i otoka inače viša dizajnerica tekstila i odjeće: “Kad Radionice filcanja vune umjetnika sportaši su na Olimpijadi nosili pletene kape. Cresa. Zalažu se za demokraciju, toleranciju Pred nekoliko dana usred Londona postavljen Od osnivanja “Rute” nekolicina ovčara je Posebna su priča radionice s djecom. Ra- i miroljubivo civilno društvo, nastoje oživjeti je tor s ovcama jer je tamo jak pokret vraćanja sretna što više ne moraju bacati vunu jer dionice sa školskom djecom vodili su u više i očuvati stare tradicije, zanate i znanja, po- vuni, promotor je sam princ Charles.” Osim Nakon desetljeća bavljenja raznim aktivnostima taknuti proizvodnju i uporabu zdrave hrane, postoji netko tko je želi i zna iskoristiti. No, škola i udruga, a Vunarsku sekciju s djecom iz toga, na taj je način sigurnija i budućnost ove promicati umjetničko i kreativno izražavanje postupak kojim se od ostrižene vune dobiva OŠ Frane Petrića u Cresu održavaju neprekid- udruge, jedne od rijetkih koja za svoje ak- i organiziranja različitih izložbi i događanja, članova udruge i tako poboljšati njihovu ma- materijal pogodan za uporabu nije nimalo jed- no od 2003. godine. S predškolcima su radili tivnosti ne crpi samo proračunska sredstva. terijalnu i duhovnu situaciju, pogotovo u uv- nostavan. Vuna se prvo pretrese i očisti od u Cresu i Zagrebu, a ističu kako su radionice Cresanke iz Udruge Ruta odlučile su se baviti jetima života na otoku, te svime time ujedno većih nečistoća, a zatim pere. Članovi “Rute” s mališanima najzahtjevnije. Budući da je u “Ako se oslanjaš samo na projekte, nikad ne doprinijeti i ukupnoj kvaliteti otočne turističke su, metodom pokušaja i pogrešaka, ispro- postupak filcanja uključena topla voda i sa- znaš koliko ćeš sutra imati sredstava za rad, samo onime po čemu su najpoznatije - vunom. ponude. bali razne načine pranja vune, umakali su je punica, djeci je sve skupa silno zanimljivo, no a ako se orijentiraš samo na biznis, nemaš Prva predsjednica “Rute” bila je Jadranka u more, u razne kombinacije slatke i slane i vremenski dugotrajno i fizički zahtjevno pa vremene za radionice, posebno nama jako I pri tome tvrdoglavo odlučile da sve rade od Vuksanović, i to od 2000. do 2002. godine, vode, a u jednoj varijanti čak su vreće s vu- je potrebno i nešto upornosti. Ubrzo se po- drag rad s djecom. Stoga smo odlučili da se kada se vratila kući, na Pale iznad Sarajeva. nom vukli barkom! Kako bi uštedjeli vodu za kazalo da kuglicu, cvijet ili sliku filcanjem bez koncentriramo na rad s vunom. Smatramo da domaće, pramenkine vune pranje vune, prikupljaju kišnicu s krova zgrade poteškoća izrade svi, a stariji i vještiji upuštaju tako naša udruga može biti samoodrživa.”  50 / zip zip / 51 obljetnice Stoljeće školstva na Kantridi Punim jedrima

Prosvjetni djelatnici Osnovne škole Kantrida i u svom Područne škole u Dječnoj bolnici Kantrida Mediteranski vrt na južnoj Moderna školska zgrada Značajne promjene za OŠ Kantrida dogodile strani škole poslanju su se 1968. godine kada je izgrađena nova, moderna školska zgrada koja se sastojala od Škola Kantrida posjeduje prostran 16 učionica, nekoliko specijaliziranih učionica i okoliš od nekih 20 tisuća četvornih praktikuma, školske kuhinje, knjižnice i dvorane metara s tri igrališta i dvorištem s za tjelesni odgoj za tadašnjih ukupno 661 đaka. mnogo zelenih površina. Posebno se Te godine promijenjen je i naziv škole u “Brat- ističe južni park s mediteranskim vrtom stvo i jedinstvo”. S demokratskim promjenama i ornitološkim kutkom, ponosno ističe u Republici Hrvatskoj 1990. godine i u skladu ravnateljica. - Škola je uvijek čista i sa svim promjenama Školski odbor osnovne sređena, uredna, jedino nam je malo škole donio je odluku da se školi vrati izvorni teže održavati tri sportska terena i naziv Kantrida, a već se sljedeće godine uvodi zelene površine koje treba čistiti, plijeviti, izborna nastava vjeronauka s težnjom da se i održavati i uređivati. Terenima se, naime, Crkva uključi u odgojni proces učenika. koriste i stanovnici naselja Kantride. Škola je danas, reći će ravnateljica Knez, mod- Ekološka grupa brine se o urednosti erna. Matičnu školu, koju je pohađao i današnji okoliša, ali vrlo često organiziramo župan Zlatko Komadina, danas pohađa 354 različite akcije uređenja, sadnje bilja, pa učenika u 16 razrednih odjela, a kroz osam Treći razred na satu engleskog se rado uključuju i roditelji. razreda Područne bolničke škole godišnje prođe i 600 učenika. U školi je zaposleno 57 djelatnika, od toga 42 učitelja, dva stručna su- Napisala: Slavica KLEVA radnika, ravnatelj, defektolog, voditelj škole u Snimio: Sandro RUBINIĆ Stotinu godina Osnovne škole Kantrida i Dječjoj bolnici Kantrida, učitelj edukacijski re-  habilitator te administrativno i tehničko osoblje. Među burnim povijesnim zbivanjima kojih u 65 godina područne škole u Dječjoj bolnici Učenicima je na raspolaganju 19 specijalizira- posljednjih sto godina na ovim našim prostori- nih učionica, informatički kabinet, biblioteka, ma nije nedostajalo, posebno mjesto zauzima Kantrida obilježava se sa sviješću o velikom čitaonica, blagovaonica s kuhinjom te velika sudbina Osnovne škole Kantrida koja ne samo sportska dvorana. jubileju i generacijama nastavnika i učenika - Sudjelujemo u projektu Međunarodna da je mijenjala osnivače, društvena uređenja, Matičnu školu OŠ Kantrida danas učionica kojim je obuhvaćeno samo šest škola službeni jezik, zgrade i nazive, već je ostavila pohađa oko 350 učenika pregršt dragocjenog pisanog materijala. Od koji su je pohađali u državi i u sklopu kojeg je škola posredst- pučke škole Kantrida koja je osnovana 1910. vom jedne turističke agencije do sada ugos- ravnateljica “slavljenika”, Osnovne škole Kant- tila 1.200 američkih turista promovirajući tako godine, pa do današnje Osnovne škole Kant- rida Ivanka Knez, ima i svoju područnu školu privremeni učitelj Nikola Matejčić postaje rida isprepletali su se hrvatski i talijanski jezik, ravnateljem. hrvatski obrazovni sustav i posebnosti našeg koja djeluje punih 65 godina. No, odmah nas- Odmor najavljuje Beyonce primorskog kraja i države - objašnjava Knez. austrougarska, talijanska, jugoslavenska i na- Kako je Rijeka Rimskim sporazumom iz tavlja, ne bilo kakvu školu, već osnovnu školu - Agencija nam dva puta mjesečno dovodi kraju hrvatska država. Četiri godine zaredom OŠ Kantrida pri Dječjoj bolnici Kantrida. Gradske vlasti su 1924. godine pripala Kraljevini Italiji, u takvom umirovljene prosvjetne djelatnike koji borave uspješno provodi u školi cjelodnevnu Osim matične škole na Kantridi, objašnjava 1945. godine znale da za velik broj bolesne statusu se nalazi do 1943. godine, odnosno na odmoru u Opatiji pa ujedno posjete i našu nastavu za učenike od prvog do četvrtog djece treba organizirati odgojno-obrazovni pada Italije. Nažalost, rad Pučke škole Kant- školu, prisustvuju odvijanju nastave, priredimo razreda koju sufinancira Grad, a roditelji rad kako zbog dugotrajnog liječenja pa time rida do potpune talijanizacije 1923. godine je im iznenađenja, priredbe, a na taj način upri- plaćaju samo cijenu prehrane. U školi U statusu UNICEF-ove škole i duljeg boravka u bolnici ne bi gubili školsku gotovo nepoznat jer su sav vrijedan materijal hodujemo i neki novčić - kaže nam ravnateljica godinu. U početku se nastava odvijala u postoji elektroničko zvono na kojem i arhivu uništile talijanske okupacijske trupe. Knez.  bolničkim sobama, a danas je to moderna se prema odabiru učenika umjesto bez nasilja Škola se i nakon oslobođenja 1945. go- škola u kojoj se odvija nastava za sve paci- klasičnog zvona pušta glazba. Osim dine suočavala s mnogim poteškoćama, no jente od prvog do osmog razreda. S dobro klasike, odmor najavljuje i Beyonce, Integrirana i djeca s Osim što su kao škola uključeni u sve obnovljena, Hrvatska osnovna škola Kant- opremljenim učionicama škola u bolnici je Ravnateljica Ivanka Knez američka pjevačica. Ravnateljica nam važnije programe, od međunarodnih, rida započinje s radom već 9. rujna 1945. cerebralnom paralizom gradskih i programa Primorsko-goranske najstarija u Hrvatskoj, ističe ravnateljica Knez, s ponosom ističe da su 2006. godine djeca, 15. veljače 1911. godine otvorena je proglašeni najuspješnijom školom u godine, baš kao i dotadašnja dječja kolonija županije, škola je 2008. godine po naglasivši da kroz nju godišnje prođe oko šest - Uz OŠ Gornja Vežica i OŠ Kantrida Pučka škola Kantrida, premda je još godinu Županiji, a dva prosvjetna djelatnika smještena na današnjoj lokaciji Dječje bolnice drugi put stekla status međunarodne stotina malih pacijenata. školuju djecu s cerebralnom paralizom. dana djelovala kao područna škola Pučke škole proglašena su dobitnicima državne Kantrida. Bolesnu djecu trebalo je podučavati ekološke škole, UNICEF-ove Škole Uloženo je puno rada i truda - podsjeća Dječja kolonija postaje Dječja bolnica škole Zamet. No, upornošću stanovništva nagrade Ivan Filipović i imaju pet osnovama pisanja, čitanja i računanja. Dvije bez nasilja i Škole bez arhitektonskih ravnateljica Knez. - Senzibilizirali Davnog 5. ožujka 1910. godine povijesnu Kantride i prvog učitelja Nikole Matejčića želje dobitnika Županijske nagrade. Kako je godine kasnije dječja kolonija mijenja naziv barijera. Uključeni su i u sve akcije Rijeka smo učitelje, djecu i roditelje, stvorili odluku o osnivanju Pučke škole Kantrida potvr- da škola bude samostalna “uslišene” su već riječ o stogodišnjaku, OŠ Kantrida je i u Dječja bolnica, a još dvije godine kasnije, zdravi grad, a Županiju su predstavljali odgovarajuće ozračje za rad s takvom dilo je Cesarsko-kraljevsko zemaljsko školsko sljedeće, 1912. godine. Od tada Pučka škola dobitnik Zlatnog grba Grada Rijeke. Sve točnije 1949. godine rješenjem Ministarstva na državnim smotrama u Krašiću, djecom, adaptirali prostor, uklonili vijeće u Trstu, ali kako je kasnila izgradnja, te se Kantrida djeluje samostalno, formirana kao jed- navedeno potvrđuje i moto škole: “Svi u zdravstva Republike Hrvatske nastavlja s ra- Topuskom i Malom Lošinju. Karnevalsku arhitektonske barijere. Djeca imaju godine školska nastava završavala u školskoj norazredna mješovita javna škola s hrvatskim školi punim jedrima u svom temeljnom dom pod imenom Dječja bolnica Kantrida za tradiciju njeguju posljednjih desetak svoj prostor, s njima rade učitelji sobi u Zametu. Svećeničkim blagoslovom i nastavnim jezikom, a neobavezno od trećeg poslanju, odgoju i obrazovanju.” liječnje tuberkuloze kostiju, s kapacitetom od godina. rehabilitatori, fizioterapeuti. svečanim programom koji su priredila školska razreda podučavao se talijanski jezik. Tadašnji 220 kreveta. 52 / zip zip / 53 pet pitanja Dr. Irvin Lukežić, profesor, znanstvenik i publicist

Riječka povijest je Pandorina kutija puna kontroverzi

Razgovarao: Boris PEROVIĆ na kulturnu i književnu povijest Rijeke te njene nos prema povijesti upravo i ogleda u tome RIJEKA. NO, JE LI TO DOBRO ILI LOŠE ZA NA VAŠOJ LJESTVICI “TOP 5” LJUDI KOJI djela hrvatskog latinizma. U Rijeci su isto tako Snimio: Petar FABIJAN okolice. Pisanju uvijek pristupam tek nakon da se gubi iz vida ono što predstavlja život JEDAN GRAD, ZA NJEGOV IDENTITET? SU DALI NAJJAČI PEČAT RIJEČKOJ PO- djelovali mnogi znameniti ljudi koji nisu iz nje  dugotrajnog istraživačkog posla, tako da ono sam. Suština je u tome da se, u želji za nekom - Mislim da povijest ne možemo i ne smi- VIJESTI? potjecali, ali su obilježili svoju epohu, poput edovni profesor u Odsjeku za kroatis- na neki način predstavlja krunu moga rada. višom objektivnošću, zaboravlja na to da su jemo pojednostavljivati na takav način. Po- - Trebalo bi prije svega imati pred očima Frana Kurelca, Janeza Trdine ili Frana Supila. Rtiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta Ma koliko se naizgled činilo jednostavnim, ljudi uvijek bili samo ono što smo i mi sami te vijest je, dakle, onakva kakva već jest, a ne jasne kriterije, kako naša selekcija ne bi bila da izmjena pojedinih epoha ne donosi sama u Rijeci dugi niz godina sustavno istražuje istraživanje povijesnih izvora jedan je od onakva kakvom je mi hoćemo gledati, niti nepravedna. Naime, ljudi i ljudske sudbine po sebi ništa osobito novo. Kada to imamo / MISLITE LI DA ĆE RIJEKA USPJETI teško dostupne arhivalije slažući mozaik najzahtjevnijih, najnapornijih i najodgovornijih kakvom mi želimo da ona bude. Nešto nam ipak nisu usporedivi s glazbenim hitovima 5 na umu, onda nam je lakše razumjeti čovjeka U ONOME O ČEMU SE PUNO PRIČA - IN- nekadašnje Rijeke. Do sada je objavio 16 poslova u humanističkim znanostima. Ne radi se u njoj može više dopadati, nešto pak man- koje volimo stavljati u određeni poredak i njegovu egzistencijalnu situaciju. U svojim DUSTRIJSKU BAŠTINU TAKO OBLIKO- samostalnih knjiga i velik broj znanstvenih se samo o tome da se pronalaze neke nove je, ali ipak moramo se pokušati izdignuti iznad prema uspješnosti izvođenja ili trenutnoj i publicističkih radova u kojima su središnja sam studijama i ogledima nastojao čitatelju činjenice, već i o tome da se i one koje pos- “svakidašnje jadikovke”, kako bi to rekao Tin popularnosti. Jasno je da bismo u te glaso- VATI I “UPAKIRATI” KAKO BI ONA PRI- tema osobe i obitelji koje su obilježile riječku uvijek dočarati upravo tu jednostavnu istinu, jedujemo uvijek moraju nanovo provjeravati. Ujević. Povijesna je sudbina Rijeke bila takva vite ljude mogli ubrojiti jednog Andriju Ljude- DONIJELA RAZVOJU TURIZMA? kulturnu povijest. Za to treba ustrajnosti, marljivosti i strpljivosti. kako bi što bolje mogao razumjeti ono o čemu da i danas izaziva brojne kontroverze. Upravo se govori. Drugim riječima, trudim se da o vita Adamicha, “oca moderne Rijeke”, kao i - Očito je da se kotač povijesti ne može iz posve opravdanog straha da se ne otvara svakoj stvari o kojoj pišem govorim na način njegova unuka Giovannija Ciottu, koji je kao više vratiti unatrag i da ono što je nekada / ŠTO VAS TO PRIVLAČI RIJECI I Pandorina kutija starih političkih nesporazu- 1 2 / VAŠE KNJIGE NISU TEK PUKO kao da je prvi put vidim i otkrivam, u isto vri- gradonačelnik išao stopama svog djeda. bilo zaštitni znak Rijeke više ne postoji. No, NJENOJ POVIJESTI? ma, mnoge su važne teme iz povijesti našega NIZANJE ČINJENICA, GODINA, IMENA. jeme uživljavajući se u duh vremena o kojem Možemo, nadalje, ubrojiti skladatelja Ivana za Rijeku industrijska baština predstavlja bo- ZA VAS JE POVIJEST ZAPRAVO PRI-PO- grada bile potiskivane i zanemarivane. Stoga Zajca, privrednika Luigija Ossoinacka, pravni- - Činjenica je da nas neke stvari bitno govorim. gomdani potencijal koji se, uz velika novčana određuju. Tako ni ja ne mogu biti ravnodušan VIJEST. se i dogodilo da je Rijeka svojim dobrim dije- ka Marijana Derenčina, političara Erazma lom ostala zapravo nepoznata i neobjašnjena, ulaganja i osmišljene programe, može ned- prema tome da sam rođen i da živim u Ri- - Svemu se može pristupati na dva načina, Barčića, izumitelja I. B. Luppisa, povjesničara / U “KNJIŽEVNOPOVIJESNIM VEDU- a upravo je to posao koji čeka buduće vojbeno sjajno iskoristiti u budućnosti. Ovo, jeci. Budući da me povijest oduvijek zanimala inventivno ili formalistički. Povijest tu ne može 3 Giovannija Koblera, liječnika Ivana Dežmana, TAMA” POZIVATE SE NA CICERONOVE istraživače. dakako, nije sporno. Sporno je, međutim, to i posebno privlačila, zarana sam se počeo biti iznimka. Ukoliko je čovjek naklonjen braću Poliće i još ponekog. No, to su samo RIJEČI O “ISKVARENOSTI I NESTALNOST baviti samostalnim istraživačkim radom u kreativnom i slobodnijem pristupu, onda mu ona poznatija imena. Mnogi znameniti Riječani što još uvijek tapkamo na mjestu i očekujemo OBIČAJA” PRIMORSKIH GRADOVA, JER arhivima i knjižnicama. U početku me je ug- formalistički pristup sam po sebi nije potre- / KADA BISTE MEĐU DUHOVNO ostali su zaboravljeni. Jedan od njih je, prim- da se dogode neka čuda, umjesto da već da- SU OTVORENI, U NJIH DOLAZE NOVI LJU- 4 lavnom zanimala povijest vlastite obitelji i ban kako bi “dokazao” svoju znanstvenu i RADOZNALIM POJEDINCIMA O KOJIMA jerice, barokni svećenik i pisac Kajetan Vičić, nas osmislimo jasnu viziju te hrabro krenemo DI, DRUGDJE OBLIKOVANI. TAKVA JE I zavičaja, a kasnije sam svoje interese proširio stručnu kompetenciju. Formalistički se od- STE PISALI MORALI BIRATI, TKO BI BIO autor latinskog spjeva Jišaida, najopsežnijeg u njeno oživotvorenje. 

Upravo iz posve opravdanoga straha da se ta Pandorina kutija riječke povijesti ne otvara, mnoge su važne teme iz povijesti grada bile potiskivane i zanemarivane te je Rijeka velikim dijelom ostala nepoznata i neobjašnjena 54 / zip Primorsko Adamićeva 10, 51000 Rijeka Župan: Zlatko Komadina zip / 55 -goranska T; ++385 51 351-600 F: ++385 51 212-948 Zamjenici: prof.dr.sc. Vidoje Vujić, Nada Turina-Đurić infopgž županija [email protected] • www.pgz.hr Predsjednik Skupštine: Marinko Dumanić

Grad Rijeka Grad Mali Lošinj Općina Fužine Općina Mošćenička Draga gradovi Županijski upravni odjeli: Ustanove u kulturi Korzo 16, 51000 Rijeka 51550 Mali Lošinj, 51322 Fužine, 51417 Mošćenička Draga, i javne ustanove PGŽ T: ++385 51 209 333 Riva lošinjskih kapetana 7 Dr.Franje Račkog 19 Trg slobode 7 Kabinet župana F: ++385 51 209 520 T: ++385 51 231 056 T: ++385 51 829 500 / 829 503 T: ++385 51 737 536 / 737 621 općine Adamićeva 10/III, Rijeka [email protected] • www.rijeka.hr F: ++385 51 232 307 F: ++385 51 835 768 F: ++385 51 737 210 T ++385 51 351 604 Gradonačelnik: mr. sc. Vojko Obersnel [email protected] [email protected] [email protected] F ++385 51 351 643 Predsjednica vijeća: [email protected] • www.mali-losinj.hr www.fuzine.hr Općinski načelnik: Ratko Salamon [email protected] Dorotea Pešić-Bukovac Gradonačelnik: Gari Cappelli Općinski načelnik: Marinko Kauzlarić Predsjednik vijeća: Nedeljko Dražul v. d. voditeljica: Nada Milošević Predsjednik vijeća: Anto Nedić Predsjednik vijeća: Đuro Radošević Grad Bakar Općina Mrkopalj Ured Županije Pomorski i povijesni 51222 Bakar, Primorje 39 Grad Novi Vinodolski Općina Jelenje 51315 Mrkopalj, Stari kraj 3 Adamićeva 10/V, Rijeka ++385 51 351 612 muzej Hrvatskog primorja T: ++385 51 455 710 51250 Novi Vinodolski , 51218 Dražice, T ++385 51 833 131 T F ++385 51 351 613 Muzejski trg 1, F: ++385 51 455 741 Trg Vinodolskog zakona 1 Dražičkih boraca 64 F ++385 51 833 101 [email protected] 51000 Rijeka [email protected] • www.bakar.hr T: ++385 51 245 045 T: ++385 51 208 080 [email protected] [email protected] Ravnateljica: Gradonačelnik: Tomislav Klarić F: ++385 51 244 409 F: ++385 51 208 090 www.mrkopalj.hr v.d predstojnika: Branko Škrobonja Margita Cvjetinović Starac Predsjednik vijeća: Milan Rončević [email protected] [email protected] Općinski načelnik: Ivica Padavić T: ++385 51 www.novi-vinodolski.hr www.jelenje.hr Predsjednik vijeća: Mario Blašković Grad Cres Općinski načelnik: Branko Juretić Ured unutarnje revizije 213-578, 335-772 Gradonačelnik: Oleg Butković 51557 Cres, Creskog statuta 15 Predsjednik vijeća: Damir Maršanić Adamićeva 10/III, Rijeka F: ++385 51 213-578 Predsjednik vijeća: Neven Pavelić Općina Omišalj T: ++385 51 661 950 / 661 954 T ++385 51 351 642 pomorski-povijesni-muzej 51513 Omišalj, Prikešte 11 F: ++385 51 571 331 Općina Klana F ++385 51 351 643 @ri.htnet.hr Grad Opatija T: ++385 51 661 970 [email protected] • www.cres.hr 51217 Klana, Klana 33 [email protected] 51410 Opatija, Maršala Tita 3 F ++385 51 661 980 Gradonačelnik: Kristijan Jurjako T: ++385 51 808 205 v.d. predstojnica Melita Raukar T: ++385 51 701 322 [email protected] • www.omisalj.hr Predsjednik vijeća: Marčelo Damijanjević F: ++385 51 808 708 F: ++385 51 701 316 Općinski načelnik: Tomo Sparožić [email protected] • www.klana.hr Upravni odjel za turizam, Grad Crikvenica [email protected] • www.opatija.hr Općinski načelnik: Matija Laginja Predsjednik vijeća: Nikola Dapčić poduzetništvo i poljoprivredu 51260 Crikvenica, Gradonačelnik: Ivo Dujmić Predsjednik vijeća: Dorijan Valenčić Žrtava fašizma 17, Rijeka Kralja Tomislava 85 Predsjednik vijeća: O’Brien Sclaunich Općina Punat T ++385 51 301 200 T: ++385 51 455 400 Općina Kostrena 51521 Punat, Novi put 2 F ++385 51 212 182 F: ++385 51 242 009 Grad Rab 51221 Kostrena, T: ++385 51 854 140 [email protected] Prirodoslovni muzej [email protected] 51280 Rab, Sv. Lucija 38 F: ++385 51 854 840 v.d. pročelnika: Berislav Tulić Lorenzov prolaz 1, www.crikvenica.hr Trg Municipium Arba 2 T: ++385 51 209 000 [email protected] 51000 Rijeka Gradonačelnik: Damir Rukavina T: ++385 51 777 460 F: ++385 51 289 400 www.opcina.punat.hr Upravni odjel za Ravnatelj: Predsjednik vijeća: F: ++385 51 724 777 [email protected] Općinski načelnik: Mladen Juranić pomorstvo, promet i veze Marin Kirinčić prof. dr. sc. Dragan Magaš [email protected] • www.rab.hr www.kostrena.hr Predsjednik vijeća: Marijan Kereži Ciottina 17b/I, Rijeka T: ++385 51 553-669 Gradonačelnik: Zdenko Antešić Općinski načelnik: Miroslav Uljan T: ++385 51 351 952 F: ++385 51 553-669 Grad Čabar Predsjednik vijeća: Berislav Dumić Predsjednica vijeća: Ankica Lörinc Općina Ravna Gora F: ++385 51 351 953 [email protected] 51306 Čabar, 51314 Ravna Gora, [email protected] www.prirodoslovni.com Narodnog oslobođenja 2 Grad Vrbovsko Općina Lokve Ivana Gorana Kovačića 177 v.d. pročelnika: Nikola Mendrila T: ++385 51 829 490 51326 Vrbovsko, 51316 Lokve, T ++385 51 829 450 F: ++385 51 821 137 Goranska ulica 1 Šetalište Golubinjak 6 F ++385 51 829 460 Upravni odjel za proračun i financije [email protected] • www.cabar.hr T: ++385 51 875 115 / 875 228 T: ++385 51 831 336 / 831 255 [email protected] Adamićeva 10/VI, Rijeka Gradonačelnik: Željko Erent F: ++385 51 875 008 F: ++385 51 508 077 www.ravnagora.hr T: ++385 51 351 672 Predsjednik vijeća: Zdravko Tomac [email protected] [email protected] • www.lokve.hr Općinski načelnik: Anđelko Florijan F: ++385 51 351 673 Gradonačelnik: Željko Mirković Općinski načelnik: Anton Mihelčić Predsjednica vijeća: Jasna Škorić [email protected] Grad Delnice Predsjednik vijeća: Dražen Mufić Predsjednik vijeća: Vladimir Habazin [email protected] 51300 Delnice, Općina Skrad v.d. pročelnice: Bosiljka Kalčić Ustanova Trg 138. brigade HV 4 Općina Baška Općina Lopar 51311 Skrad, Ivan Matetić Ronjgov T: ++385 51 812 055 51523 Baška, Palada 88 51281 Lopar, Lopar BB J. Blaževića Blaža 8 Upravni odjel za Ronjgi 1, 51516 Viškovo F: ++385 51 812 037 T: ++385 51 750 550 T: ++385 51 775 593 T: ++385 51 810 680 / 810 620 obrazovanje, kulturu i sport Ravnatelj: Darko Čargonja [email protected] F: ++385 51 750 560 F: ++385 51 775 597 F: ++385 51 810 680 Ciottina 17b/I, Rijeka T: ++385 51 257-340 www.delnice.hr [email protected] [email protected] [email protected] • www.skrad.hr T: ++385 51 351 882 F: ++385 51 503-790 Gradonačelnik: Marijan Pleše www.opcina-lopar.hr F: ++385 51 351 883 [email protected] www.baska.hr Općinski načelnik: Damir Grgurić OPĆI PODACI GOSPODARSTVO Predsjednik vijeća: Mladen Mauhar Općinski načelnik: Toni Juranić Općinski načelnik: Alen Andreškić Predsjednik vijeća: Ivan Crnković [email protected] www.ustanova-ronjgov.hr Predsjednik vijeća: dr. Ivan Juranić Predsjednik Vijeća: Damir Paparić Ukupno stanovništvo...... 305.505 Udio Županije u ukupnom prihodu [email protected] Grad Kastav v.d. pročelnice: mr. sc. Jasna Blažević Općina Vinodolska Najviše stanovnika Republike Hrvatske ...... 5,6 % 51215 Kastav, Općina Brod Moravice Općina Lovran 51253 Bribir, Bribir 34 Grad Rijeka...... 144.043 Izvoz roba...... 563 milijuna USD Upravni odjel za upravljanje Zakona kastafskega 3 51312 Brod Moravice, 51415 Lovran, T: ++385 51 248 006 T: ++385 51 691 452 Šetalište maršala Tita 41 Najmanje stanovnika imovinom i opće poslove Stjepana Radića 1 F: ++385 51 248 007 Uvoz roba...... 1072 milijuna USD F: ++385 51 691 454 T: ++385 51 291 045 Splitska 2/I, Rijeka Javna ustanova Priroda T: ++385 51 817 180 / 817 355 [email protected] Općina Brod Moravice...... 985 [email protected] • www.kastav.hr F: ++385 51 294 862 T: ++385 51 351 822 Ustanova za upravljanje zaštićenim F: ++385 51 817 002 www.vinodol.hr TERITORIJ Gradonačelnik: Ivica Lukanović [email protected] Gradova ...... 14 F: ++385 51 351 803 dijelovima prirode u PGŽ [email protected] Općinski načelnik: Ivica Crnić 2 Predsjednik vijeća: Dalibor Ćiković www.opcinalovran.hr Površina kopna...... 3.588 km [email protected] Grivica 4, 51000 Rijeka www.brodmoravice.hr Predsjednica vijeća: Olga Antonić Dukić Općina ...... 22 Općinski načelnik: Emil Gržin v.d. pročelnice: Branka Ivandić Ravnateljica: Sonja Šišić Općinski načelnik: Dragutin Crnković Dužina morske obale...... 1.065 km Grad Kraljevica Predsjednica vijeća: Đurđica Tancabel Naselja...... 510 T: 00385-51-352-400 Predsjednik vijeća: Branimir Svetličić Općina Viškovo 51262 Kraljevica, Najveći otoci Upravni odjel za F: 00385-51-352-401 Frankopanska 1A Općina Malinska-Dubašnica 51216 Viškovo, Vozišće 3 STRUKTURA PRIHODA PO Cres i Krk...... 40.578 ha zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb [email protected] Općina Čavle T: ++385 51 503 770 / 503 772 T: ++385 51 282 450 51511 Malinska, DJELATNOSTIMA Najmanji otok ...... Ciottina 17b/I, Rijeka www.ju-priroda.hr F: ++385 51 281 419 51219 Čavle, Čavle 206 Lina Bolmarčića 22 F: ++385 51 257 521 Trgovina ...... 43 % T: ++385 51 351 922 T: ++385 51 208 310 [email protected] Boljkovac (Rab)...... 0,11 ha [email protected] T: ++385 51 750 500 Prerađivačka industrija ...... 23,4 % F: ++385 51 351 923 F: ++385 51 208 311 www.opcina-viskovo.com www.kraljevica.hr F: ++385 51 859 322 Najviši planinski vrh [email protected], [email protected] • www.cavle.hr Općinski načelnik: Goran Petrc Prijevoz, skladištenje i veze ...... 9,1 % Gradonačelnik: Josip Turina [email protected] • www.malinska.hr Kula - Bjelolasica...... 1.534 m.n.v. [email protected] Predsjednik vijeća: Alen Vidović Općinski načelnik: Željko Lambaša Općinski načelnik: Anton Spicijarić Predsjednik vijeća: Igor Rubeša Građevinarstvo ...... 8,4 % v. d. pročelnika: mr. sc. Ivo Afrić Predsjednik vijeća: Josip Čargonja Predsjednik vijeća: Josip Sormilić Poslovanje nekretninama, Najviše naselje Javna ustanova Zavod za prostorno Grad Krk Općina Vrbnik iznajmljivanje i poslovne usluge ...7,4 % Begovo Razdolje...... 1.060 m.n.v. Upravni odjel za uređenje Primorsko-goranske 51500 Krk, Općina Dobrinj Općina Matulji 51516 Vrbnik, Trg Škujica 7 Hoteli i restauranti ...... 4,5 % graditeljstvo i zaštitu okoliša županije Trg Josipa bana Jelačića 2 51514 Dobrinj, Dobrinj 103 51211 Matulji, T: ++385 51 857 099 / 857 310 Riva10/I, Rijeka Splitska 2/II, Rijeka T: ++385 51 848 344 F: ++385 51 857 099 T ++385 51 351 202 T: ++385 51 401 100 / 401 112 Trg Maršala Tita 11 INFRASTRUKTURA Izvori statističkih podataka: Hrvatska Ravnatelj: F: ++385 51 848 141 [email protected] F: ++385 51 221 126 / 401 151 T ++385 51 274 283 Ceste...... 3.490 km gospodarska komora-Županijska komora Rijeka; F ++385 51 351 203 prof. dr. sc. Mladen Črnjar [email protected] [email protected] F: ++385 51 274 114 www.opcina-vrbnik.hr Statistički ljetopis Primorsko-goranske županije [email protected], T: ++385 51 351 772 Željeznice...... 135,5 km www.grad-krk.hr www.dobrinj.com [email protected] • www.matulji.hr Općinska načelnica: 2008. Odsjek za statistiku Ureda državne uprave [email protected] F: ++385 51 212 436 Gradonačelnik: Darijo Vasilić Općinski načelnik: Neven Komadina Općinski načelnik: Mario Ćiković Marija Dujmović-Pavan Luke...... 86 u Primorsko-goranskoj županiji i FINA Pročelnica: [email protected] Predsjednik vijeća: Josip Staničić Predsjednik vijeća: Alen Šamanić Predsjednik vijeća: Željko Grbac Predsjednik vijeća: Slavko Zahija Zračne luke...... 4 Gospodarski podaci se odnose na 2008. godinu. dr. sc. Koraljka Vahtar-Jurković www.zavod.pgz.hr 56 / zip zip / 57 info zip križaljka Čabar

Izabrane najbolje sportske fotografije u PGŽ

Druga po redu izložba fotografija “Sport u Primorsko-goranskoj županiji 2010.” svečano je otvorena prvoga dana prosinca u prostorijama Zajednice Talijana - Rijeka. Izložene su najbolje 32 fotografije ovoga natječaja koji je, otkako je prošle godine startao, pobudio veliko zanimanje među fotoreporterima, kako profesionalcima tako i amaterima. Prvu nagradu od 4.000 kn osvojio je Goran Razić, drugu nagradu od 3.000 kn osvojio je Roni Brmalj, dok je 2.000 kn za treću najbolju fotografiju osvojio Damir Škomrlj. Posebna pohvala za promicanje etičnosti pripala je Petru Fabijanu, dok su pohvale dodijeljene Deanu Miculiniću, Sanji Prodan, Valentini Prokić, Vedranu Karuzi i Verdanu Grubeliću.

DOBITNICI NAGRADNE KRIŽALJKE IZ 22. BROJA ZiP-A (pristiglo 472 koverti, dopisnica i razglednica)

Ručak/večere za dvije osobe u Knjiga „Josip Uhač – Život i Ivana Cvitan konobi „Bracera“ u Malinskoj djelo““ Buzdohanj 127C Loris Bonicioli Alma Cvjetković 51 219 Čavle Kružna 4 Mihelići 2A Valentina Kruljac 51 000 Rijeka 51 211 Matulji Ede Jardasa 22 Silvana Jendrok Davorin Mateljan 51 000 Rijeka Emilija Randića 16 Lošinjska 8 Ada Maršanić 51 000 Rijeka 51521 Punat Ratulje 27A Dragica Stojanović Mate Pećanić 51 218 Dražice Marija Olujić S. Gopčevića 2 Krmpote 5 Podpinjol 33 51 550 Mali Lošinj 51 252 Klenovica Blaženka Rudan 51 000 Rijeka Poklon bon za kupnju eko- Katarina Perkić proizvoda u zadruzi „Zeleno Laginjina 6 51 000 Rijeka D. Cesarića 10 i plavo“ 51 000 Rijeka Vinka Vlašić Bruno Forempoher Snježana Stanković Veberova 388 43. istarske divizije 12 Turanski put 7A 51 222 Bakar 51 415 Lovran 51 000 Rijeka Marija Habereiter Knjiga „Tajne otoka Krka“ Vali Trinajstić Veprinac, Travičići 21 i “Svita s dvora riječkog Ika – B. Zdrinšćaka 12 51 414 Ičići kolodvora“ 51 414 Ičići Denis Mahmutović Josip Car Jasna Zibar Milutina Barča 20 Manestri 46 Drenovski put 43 51 000 Rijeka 51 265 Dramalj 51 000 Rijeka Monografija Petra Trinajstića Eugen Keretić Milena Zubčić „Primorsko-goranska županija“ Bujska 11 Put Puhari 1 51 000 Rijeka Valentin Crljenko 51 211 Matulji Romana Pelčić Kricin 16 CD Dječjeg festivala „Kvarnerić Principi 78B 2010“ 51 523 Baška 51 213 Jurdani Matea Atanasovski Nada Gallat Mira Španjol Gorica 18 Franje Čandeka 36 Dobrinj 126 47 300 Ogulin 51 000 Rijeka 51 514 Dobrinj Sandra Duhović Antun Jugo Marin Tomee Šetalište XIII divizije 63 Draga Gervaisa 2 Cvjetni trg 10 51 000 Rijeka 51 000 Rijeka 51 512 Njivice Zvonimir Fabijanić Knjiga Dragana Ogurlića i Voje Komplet poklona PGŽ (torba, Veli dvor 6 Radoičića „Štorije“ majica, jastučić) 51 513 Omišalj Mirjana Belašić Paula Gržinić Mile Gajić Praputnjak 210 Donji Turki 22 Boćac61 51 225 Praputnjak 51 215 Kastav 51 550 Mali Lošinj Predbiljeæi se i besplatno primaj poπtom magazin Primorsko-goranske Eleonora Hrelja Nedi Mataija Zlatko Golik Moravička sela 7 æupanije zelenoiplavo Ivanje 21 Zagrebačka 36 51 312 Brod Moravice [email protected] • www.pgz.hr • tel: 051 / 351 612 51 559 Beli 51 250 Novi Vinodolski Rješenja traženih pojmova i vašu adresu (najjeftinije na dopisnici), pošaljite (ili Nagrade za točne odgovore iz ove križaljke Lucijana Štefančić Bogdana Konc Nikola Rupčić Draga Bašćanska 1B Impressum: zelenoiplavo, magazin PGŽ • ISSN 1845-5220 • Izlazi 4 puta godišnje • Godina VI • osobno donesite) do 24. veljače 2011. g na adresu: 3 ručka/večere za dvije osobe u restoranu „Nono Frane“ u Viškovu Franje Čandeka 40 Saršoni 85 51 000 Rijeka 51 522 Draga Bašćanska Broj 23 • Prosinac 2010. • Izdavač: Primorsko-goranska županija, Adamićeva 10, Rijeka • info@ Primorsko-goranska županija 51 216 Viškovo Damir Grgurić 3 poklon bona za kupnju eko-proizvoda u zadruzi „Zeleno i plavo“ Knjiga Josipa Deželjina “Rab Edvard Smajila Balokovićeva 63 pgz.hr • www.pgz.hr • tel: 051 / 351 612 • Za izdavača: Zlatko Komadina • Odgovorni urednik: Magazin „Zeleno i plavo“ (za nagradnu križaljku), Adamićeva 10, 51000 Rijeka kroz stoljeća 3 foto-monografije Petra Trinajstića „Primorsko-goranska županija“ Osječka 35 10 020 Zagreb Branko Škrobonja • Glavni urednik: Dragan Ogurlić • Autori tekstova: Dragan Ogurlić, Marinko Izvlačenje dobitnika bit će 24. veljače 2011. g na Kanalu RI u emisiji „Od mora do gorja – Igor Pahljina 51 000 Rijeka Božica Novaković 3 knjige Dragana Ogurlića i Voje Radoičića „Štorije“ Krmpotić, Zdravko Kleva, Boris Perović, Walter Salković, Barbara Čalušić, Mladen Trinajstić, Branko Županijske teme“, a rezultate objavljujemo u sljedećem broju. dr. Andrije Štampara 16 Ivana Šimunec Kralja Tomislava 13 3 knjige „50 godina Gradskog kazališta lutaka“ 35 400 Nova Gradiška Viktora Bubnja 20 51 326 Vrbovsko Škrobonja (kronika) • Fotografije: Petar Fabijan, Sandro Rubinić, Marinko Krmpotić, Mladen Rješenja traženih pojmova iz prošlog broja: Vesna Ribarić 51 326 Vrbovsko Nevenka Ostojić 5 knjiga „100 vodećih hrvatskih restorana i njihovi recepti “ Trinajstić • Naslovnica: Petar Fabijan • Ilustracija: Vjekoslav Vojo Radoičić • Lektor: Jasna Škorić Narodni svećenik, mons. Josip: UHAČ; umjetnik, kipar, Brsečan, Ljubo: DE KARINA; selo Turanski put 20 Novogodišnji komplet PGŽ Susak 196 5 knjiga „Tajne otoka Krka“ 51 000 Rijeka (rokovnik + kalendar) 51 561 Susak • Likovno oblikovanje: Ivica Oreb • Marketing i produkcija: Makol marketing, Rijeka, narudžba na Brsešćini: ZAGORE; pseudonim književnika iz križaljke: JENIJO SISOLSKI; najpoznatije Melhior Tibljaš Ivanka Baričević Luigi Satalić djelo književnika iz križaljke: ZAČUĐENI SVATOVI; hrvatski književnik iz Brseča: EUGEN 5 knjiga „Nonina kuhinja“ Mate Balote 41 F. Brentinija 3 Vladimira Gortana 34a oglasa na e-mail: [email protected] ili fax 051 / 677 226 • Tisak: Radin, Sv. Nedjelja • Naklada: 51 000 Rijeka 51 000 Rijeka 51 554 Nerezine 15.000 • Idući broj magazina ‘’Zeleno i plavo’’ izlazi u ožujku 2011. KUMIČIĆ 5 kompleta poklona PGŽ (keramički vrč, olovka, jastučić za vožnju) 10 CD-a Klape Nevera „Pjesmom kroz zavičaj“ 58 / zip Tekst: Dragan Ogurlić Ilustracija: Vjekoslav Vojo Radoičić pijat Nono Frane, Viškovo

“Nono Frane” Restoran “Nono Frane” radi sve dane Viškovo 47, Viškovo u godini osim na Božić. Uz 80 mjesta u Tel. 051 256-244 restoranu, na ugodnoj natkrivenoj terasi još Radno vrijeme: 10-23 sata je 60 mjesta, a vanjska peka jamči vrhunske  užitke u mesnim čarolijama koje nastaju pod njom. Za manje obiteljske proslave, estoran “Nono Frane” u Viškovu već rođendane, obljetnice, “Nono Frane” je samim nazivom asocira na topao, R odličan ambijent u kojemu ćete podijeliti ugodan, domaćinski ambijent. I točno je radost s najbližima.  tako, no “vremešni starčić” koji tek puni 35 godina starosti nalazi se skoro četiri godine u vlasništvu Vjekoslava Lazića koji čini sve da Recept se u restoranu traži mjesto više. Gurmanska pljeskavica A kada se prvi put dođe, događaj se ne zaboravlja. Razlog leži u tajni spravljanja mesa na grilu, što je i specijalitet kuće, i to Sastojci: 250 g mljevene junetine na drvenom ugljenu. Vlasnik Vjekoslav Lazić začinjene po tradicionalnoj recepturi, 20 osobno kontrolira uzgoj domaćeg mesa koje g kuhane šunke i 20 g dimljenog sira nabavlja u okolici Valpova i Karlovca. Ništa Sastojke izmiješamo i razvaljamo u okrugli oblik. Dobivenu smjesu zarolamo ne prepušta slučaju, a k tome isključivo on ekada, u staro vrijeme, nije se živjelo toliko Nakon toliko vremena Bog se smilovao i poslao kišu. priprema meso za gril, jer kaže, priprema u plućnu maramicu, pečemo na roštilju mesa je najbitnija. A recept? Ostaje tajna, reći s drvenim ugljenom po četiri minute dugo kao danas. Sretan je čovjek bio onaj Ljudi su orali i bili bi sijali, ali nisu imali sjemena jer će nekadašnji državni prvak ex Jugoslavije sa svake strane. Gotovu pljeskavicu koji bi navršio pedesetu, a kamoli više. No, su sve potrošili za onih gladnih godina. u kuhanju i pripremanju mesnih jela na grilu. serviramo s domaćim kajmakom na duboka starost nije bila na cijeni. Kako se ne bi morali Onaj čovjek koji je hranio staroga oca, otišao je do vrhu. Recept mu je u naslijeđe ostavio njegov o nemoćnima brinuti, starim su ljudima “pomagali” da njega i sve mu ispričao. A starac mu savjetuje neka profesor kulinarstva, a njemu je pak njegov odu s ovoga svijeta. otac prepustio tajne kulinarskog zanata. ide okolo gumna i po brijegovima, gdje su mravi Na otoku Krku pripovijeda se da su u neko davno spremali zrna u svoje nastambe, i tamo će naći sebi vrijeme ubijali sve stare i nemoćne ljude koji bi prešli za sjeme. On je učinio kako mu je rekao otac, našao osamdesetu. To nisu bili kršćani. je dovoljno zrnja i lijepo posijao. Svi drugi ljudi su se Tako je jedan čovjek imao starog oca, ali ga nije htio čudili otkuda njemu sjeme, jer nisu imali ni zrna. Tada ubiti jer mu ga je bilo žao. No budući da ga nije smio im on ispripovjedi kako brine o starom ocu kojega je držati doma, sakrio ga je na jednom mjestu i onamo mu sakrio jer mu je bilo žao ubiti ga, i kako ga je starac nosio jesti, a da to nije nitko znao. naputio da ide okolo po gumnima i brijegovima gdje su mravinjaci - tamo je našao sjeme i posijao ga. Uto dođu slabe godine i tri ljeta kapi kiše nije palo. Zemlja nije rodila i narod je pao u silnu nevolju. Ljudi Kad su to drugi čuli i razumjeli, nisu više stare ljude Recept su potrošili sve što su imali, sve su do zrna pojeli. ubijali. Pureći odrezak u gorgonzoli

Sastojci: 250 g purećeg filea, 100 g sira gauda, 50 g dalmatinskog pršuta, 10 dcl vrhnja za kuhanje, 50 g sira gorgonzole Pureći file razrežemo i posolimo. Napunimo ga pršutom i sirom te pečemo na žaru po pet minuta sa svake strane. Gorgonzolu rastopimo u posudi, dodamo vrhnje za kuhanje i začinsko bilje, te lagano kuhamo. Pureći file serviramo s pomfritom, domaćim njokima ili nekim drugim prilogom i prelijemo umakom od gorgonzole. Bakar Kompleks kaštela u Bakru smješten je na temeljima prethistorijske i rimske fortifikacije. Izgradnja kaštela ulazi u razdoblje kada je Bakar bio u posjedu krčkih knezova. U 16. stoljeću grad je dodatno utvrđen protiv udara Osmanlija. U 16. i 17. stoljeću vlasništvo je knezova Zrinskih, frankopanskih rođaka. Nakon Primorsko - goranska æupanija otpora Habsburgovcima i smaknuća AdamiÊeva 10 Petra Zrinskog i Franje Krste Frankopana, HR - 51000 Rijeka Kaštel je opljačkan. +385 51 351 600 [email protected] www.pgz.hr