ISSN 1330–4747

h o be z rski o iletića u iletića M rešimir Oblak rešimir rvatske gla rvatske | | | slava slava NOVINE HRVATSKOGA DRUŠTVA SKLADATELJA BROJ 185 ožujak 2014. CIJENA 22 kn o m | intervju: Per m | intervju: ir o ru h ru M po t tiv smanjenja aut smanjenja tiv aran aljinec i K aljinec o h r i a po m K o S p an M an p ran ri i HD ri tje o ut ru s Go ru rvat, S rvat, o o z N atječaja nica v d o g z bje ilan H annesu | A annesu OP 40 na malim ekranima | Dani Dani | ekranima malim na 40 OP T R riam M riam vac — po vac o –a 2014. u C –a 2014. inčević u rainčević EM o n mem d N D ena amara Obr jeci MI jeci d a | N emstvu | I emstvu d oz vac | T vac o t u in isku | O isku Pero Galić iz Opće opasnosti na 61. Zagrebačkom festivalu 18. siječnja 2014., dvorana Hypo Event Centra u Zagrebu Go S 61. Zagrebački festival | H | festival Zagrebački 61. nakna tekst na str. 4–5 HDS VIJESTI 61. Zagrebački festival UVODNIK Izabrani dobitnici potpore iz Fonda Rudolf i Kristijan Rahimovski na 61. Zagrebačkom festivalu Riječ urednice

Poštovani čitatelji, Margita Matz za 2014. godinu!

rvi mjeseci u godini obič- ročlano Stručno po- viti mladim hrvatskim skladateljima (do poziva profesionalnog skladatelja. Do- no su manje ispunjeni Što je mainstream? vjerenstvo Hrvatskog 30 godina). Temeljem prijedloga i pre- djeljivanjem dviju stipendija/stimulaci- festivalskim i koncertnim društva skladatelja poruke Stručnog povjerenstva, Pred- ja, svaki od izabranih kandidata moći Autor najčešće emitirane pjesme Zagrebačkog festivala prema sustavu PlayKontrol zbivanjima koje treba (Silvio Foretić, pred- sjedništvo HDS–a donijelo je odluku će na svoj način ostvariti i zaokružiti pratiti; zato smo u ovom sjednik, Zoran Jura- da se stipendije/stimulacije za 2014. projekte predložene u zamolbama p broju iskoristili prigodu nić i Željko Brkano- godinu u iznosu od 20.000 kuna dodi- za akademsku godinu 2014./2015. posvetiti se — više nego obično — ro- vić), na sjednici održanoj 4. veljače jele mladim skladateljima Sari Glojna- Stručno povjerenstvo je u razmatranju đendanskim temama. Tekstovi na ovim T2014. pregledalo je sve materijale i rić i Antoniju Babiću. U obrazloženju je prispjelih zamolbi također vodilo ra- udrost se ne uči, nego stječe na greškama; stranicama prate rođendane istaknutih zamolbe koje su pristigle na Natje- Stručno povjerenstvo izrazilo mišljenje čuna i o imovinskom stanju pojedinih članova Hrvatskog društva skladatelja čaj za stimulaciju stvaralaštva mladih da će se takvom odlukom ostvariti cilj kandidata, kvaliteti glazbenog izričaja svatko mora svoju glazbu pronaći unutar sebe (Pero Gotovac, Zvonko Špišić i Milu- skladatelja iz sredstava Fonda Rudolf i i svrha raspisanog Natječaja, a to je te važnosti sredstava stimulacije za M tin Vandekar), ali i zaslužnih interpreta Margita Matz, osnovanog od sredsta- podupiranje i promicanje glazbenoga njihov daljnji razvoj i rad. (HDS) (Stjepan Jimmy Stanić i Zdenka Kova- va (prihoda od autorskih prava) koja je stvaralaštva iznimno talentiranih mla- Razgovarao: Tomislav Vuković Glazba mi dolazi svakodnevno, čujem je čićek). U povodu smrti, navodimo čime taj bračni par odlučio oporučno osta- dih autora na njihovu putu i u odabiru dok hodam, spavam, jedem. Ponekad do- su hrvatsku glazbu zadužili Milan Hor- Tvoja skladba Postoji li mjesto s kojom si na- bra ideja pobjegne u sekundi ako je ne zapi- vat, Stjepan Mihaljinec i Krešimir Oblak. stupio na festivalu, proglašena je među osa- šem i nema više povratka, tako da uza sebe No u povodu obljetnica, riječ dajemo i mnaest kandidata najčešće emitiranom pje- HDS NATJEČAJI imam uvijek mobitel da se mogu snimiti. Če- mlađima, kao i onima kojih već cijelo smom Zagrebačkog festivala prema sustavu

BROJ 185, OŽUJAK 2014. sto mi zna biti neugodno, pogotovo ako me BROJ 185, OŽUJAK 2014. stoljeće nema među nama: to su mladi ezultati Natječaja za otvoren od 18. studenoga do 16. pro- Marošević (predsjednica), Mario Ve- PlayKontrol. Koji je razlog takvom uspjehu? ljudi uhvate na cesti da pjevam ili razgova- skladatelj Vjekoslav Nježić (koji u povo- potporu projekata sinca 2013. godine. U propisanom stić i Rajko Suhodolčan, uz potpo- Kao autor pjesme, siguran sam da je pje- ram sam sa sobom (smijeh). Danas u svijetu du 40. rođendana otkriva svoje intimne tradicijske glazbe iz roku pristigla su 74 prijedloga, od kojih ru stručne službe Hrvatskog društva sma kvalitetna i puna emocija i nisam se ima toliko događanja da inspiracije zaista ne stvaralačke izvore i izazove koji su pred sredstava prikuplje- su dva diskvalificirana zbog neriješe- skladatelja. Povjerenstvo je na sastan- htio žuriti s njezinim izdavanjem, htio sam nedostaje, i što se tiče ljubavnih i ozbiljnijih njim) i legendarni zagrebački boem, nih na ime naknade nih dugovanja prema ZAMP–u pret- ku održanom 10. siječnja 2014. izra- je izvesti kad se otvori neka prilika. To je tema. Ideje za tekstove su uvijek tu, kao i za pjesnik i književnik Antun Gustav Ma- za izvedbe narodnih hodnih godina, dok dva nisu odgova- dilo prijedlog stimulacija koji obuhvaća za mene bio Zagrebački festival. U bavlje- glazbu, a onda treba puno raditi na njoj jer toš (u povodu čije stote obljetnice smrti umjetničkih tvorevina u izvornom obli- rala uvjetima Natječaja jer se radilo o 37 projekata. Predsjedništvo HDS–a nju glazbom, čar je u tome da zaista nikad te glazba može zaista dovesti na mjesta o donosimo prikaz njegova stvaralaštva u Rku za 2014. godinu projektima koji promiču autorsku, a ne prijedloge je prihvatilo u cijelosti. ne znaš koja pjesma će ti donijeti uspjeh. kojima i ne sanjaš. glazbi i o glazbi). Tema broja svakako je tradicijsku glazbu u izvornom obliku. Uglavnom se mi autori vodimo emocijama Zagrebački festival koji je u 61. izdanju U 2014. godini izdvojeno je 287.169,49 Preostale prijedloge obrađivalo je Po- Temeljem odluke Predsjedništva, sti- i ako je nama dobro, velika je mogućnost 18. siječnja u novom ruhu obilježio novu kuna za predmetni Natječaj koji je bio vjerenstvo koje čine: dr. sc. Grozdana mulirani su sljedeći projekti: Kultura slušanja da pjesma bude dobra i publici. Zaista, ne godinu i prema riječima organizatora 1. Centar za tradicijska glazbala 10. Hrvatska kulturna udruga 19. KUD »Mičevec«, Velika Go- 28. KUD Drežnik, Staro Petrovo znam koja je tajna, mislim da je najvažnija okrenuo novo poglavlje svoje povije- Mnogim se mainstream izvođačima prigo- HR, ; 8. Hrvatski gajdaš- «Pjevana baština«, Zagreb; Mul- rica; Festival dječjeg folklora »Mi Selo; Smotra folklora »Drežnik, iskrenost i da to ljudi prepoznaju. Možda je sti, u što se mogla uvjeriti i publika na vara šabloniziranost i neoriginalnost. Je li ki festival — 8000 kn timedijska izdanja pučkog cr- smo djeca vesela« — 4000 kn šetana kola« — 4000 kn tomu pridonio i tekst koji govori o ljubavi koja atraktivnom koncertu u dvorani Hypo teško napraviti kvalitetnu pop–skladbu koja kvenog pjevanja (4 projekta) doslovce preživljava u vremenu u kojem tre- Event Centera. Čestitamo i dobitnicima 2. Gacko pučko otvoreno učili- 20. ZAKUD Vukovarsko–sri- 29. Kulturno društvo »Trilj«, Trilj; će odskakati od konkurencije, s obzirom na — 16.000 kn nutačno živimo, pa su se mnogi u toj pjesmi nagrada: Tamari Obrovac koja je nova šte Otočac; 16. Smotra folklora jemske županije, Vinkovci; Fol- Tradicijsko pjevanje triljskog kra- hiperprodukciju glazbe u ovom digitalnom prepoznali. pobjednica Natječaja za potporu pro- u Otočcu — 12.000 kn 11. Koncertna direkcija Zagreb; klorna manifestacija Vinkovačke ja, nosač zvuka — 5000 kn dobu? 48. Međunarodna smotra fol- jeseni — 15.000 kn dukcije hrvatske glazbe u inozemstvu 3. Folklorni ansambl Broda, 30. KUD »Ivančice«, Kutina; 12. Koliko ti je otac Aki pomogao na skladatelj- U ljudima je narušen sustav vrednovanja klora Zagreb — 25.167 kn i Marku Slavičeku, dobitniku sklada- Slavonski Brod; Smotra folklora 21. KUD Čiče, Novo Čiče; Festival dječjeg folklora Hrvat- skom putu? kvalitetne glazbe. Rekao bih one iskrene teljske nagrade Fonda Stjepan Šulek. Brodsko kolo — 15.000 kn 12. Pasionska baština, Zagreb; Smotra folklora i tradicijskih ske — 8000 kn glazbe, a ne namjenske koja iskače iz svih Davno sam odlučio živjeti od glazbe i s go- Prošetat ćemo se i do Londona, Beča, Koncerti (7x) — 15.000 kn glazbala »Ivanje u Novom Čiču kutova. Živimo u vremenu kad kopiramo 4. Folklorni ansambl Broda, 31. Udruga Loborfest, Lobor; dinama shvaćam da to nije posao za sva- Siska, Splita i Dubrovnika te potražiti 2014.« — 4000 kn uspješne, pritom ne slušajući svoje srce. Slavonski Brod; Četiri smotre 13. KUU »Seljačka sloga« Ne- Festival »Loborfest« — 8000 kn koga, premda je prije svega ljubav i radost. ondje nove izvedbe hrvatske glazbe, Prije svega to tako gledam. Naravno da se — 12.000 kn delišće; Smotra međimurske 22. Pučko otvoreno učili- 32. Blatski fižuli — ustanova u Puno je tu patnje, sreće, čarobnih trenuta- a podijelit ćemo s vama i putopisne tu i tamo pojavi neka pjesma koja postane 5. Zajednica HR KUU Međi- popevke 2014. šte »Augustin Vivoda«, Buzet; kulturi, Blato; Festival klapa iz ka koje moraš proživjeti da bi se zaista na doživljaje s ovogodišnjeg najvećeg eu- pravi hit, ali u našoj regiji sve rjeđe, jer svaka murske županije, Čakovec; — 8000 kn KIK Fest 2014. — festival klapa Dubrovačko–neretvanske žu- nju mogao osloniti kao na životnog partne- ropskog sajma glazbe i popratnih indu- je pjesma »hit« i ta tri slova iskaču sa svih in- Predsmotre međimurske po- 14. ETHNO za plesno–glaz- Istre i Kvarnera — 8000 kn panije — 8000 kn ra. Sve ove godine ona me iskušava koliko strija MIDEM u francuskome Cannesu ternetskih servisa. Ljudi više ne znaju kome pevke (3x) — 6000 kn benu poduku, Zagreb; Smotra 23. Hrvatsko muzikološko druš- sam jak da podnesem taj teret. na Azurnoj obali. Želimo vam ugodno 33. Udruga Međunarodni fol- da vjeruju, svojem srcu ili nekome tko je po- čitanje! 6. Zajednica HR KUU Međi- plesova »Drmeš — da« tvo, Zagreb; Jerko Martinić: klorni festival djece i mladih, Za- — 4000 kn Pučki glagoljaški napjevi jutarnjā kazao malo tijela pa ga time privukao na taj murske županije, Čakovec; greb; 11. Međunarodni festival Nema pomoći svoj »hit«. Dan kad odvojimo pornografiju od Jana Haluza 7. Dječja smotra međimurske 15. ETHNO za plesno–glazbe- i večernjā u srednjoj Dalmaciji djece i mladih — Zagreb, 2014. — 8000 kn glazbe, bit će veliki dan za glazbu i sve nas popevke Sv. Martin na Muri — nu poduku, Zagreb; VII. Festi- — 5000 kn Često me neki kolege glazbenici zafrkavaju koji se njome bavimo. 4000 kn valčić dječjeg folklornog stvara- 24. HKUD »Darda«, Darda; 34. ZKUU Varaždinske župani- da sam evoluirao u obitelji Rahimovski, tako 7. Zajednica HR KUU Međi- laštva »Naše kolo veliko« Ivanjska smotra folklora je, Varaždin; 1. Županijska smo- da sad za razliku od oca mogu reći glas r, a i Gotovo sam siguran da u Hrvatskoj imamo murske županije, Čakovec; 10. — 4000 kn — 4000 kn tra izvornog folklora — 4000 kn napisati neku dobru pjesmu (smijeh). Naža- izvođače koji su tisuću puta bolji i originalniji ISPRAVAK lost, u glazbi nema pomoći, kao i općenito u od mnogih inozemnih, ali ih nema u mediji- Smotra pesmarica naših ma- 16. HGU Rijeka; Škole svirke 25. Klapa Versi, Split; »Pjesme Klapa Dišpet, Zagreb; »Za U posljednjem broju Cantusa u članku 35. umjetnosti. Ne pomažu smjernice, mudrost ma. Pravo je pitanje što je to danas main- mica, osoba treće životne dobi sopela i kanta otoka Krka Dalmacije/«, no- dišpet«, notna edicija — 4000 kn Polemika o demantijima fotografija po- — 4000 kn — 4000 kn sač zvuka — 5000 kn se ne uči, nego stječe na greškama, svat- stream, jesu li to narodnjaci, pop–folk vese- luprazne koncertne dvorane koju prila- 36. Ustanova »Ivan Matetić Ro- ko mora svoju glazbu pronaći unutar sebe i lice ili nekakva dobra rock–grupa. Mislim da že gospodin Mladen Tarbuk kao ključni 8. Ogranak »Seljačke sloge« 17. HGU Rijeka; XXII. «Bašćinski 26. Udruga Tondak, Pula; Žur- njgov«, Viškovo; »Mantinjada onda je prenijeti na ljude. Time sam sve re- se odgovor sam nameće i da ćemo svi mi dokaz ‘uspješnosti’ koncerta Dubrovač- Buševec, Buševec; 12. Među- glasi«, tradicionalni susret klapa nada vol.1 — Kantaduri, vokal- pul Ronjgi«, folklorna manifesta- kao o očevoj pomoći. koji smo u toj drugoj grupi morati jako, jako kog simfonijskog orkestra u Washingto- narodni festival tradicijskih glaz- — 8000 kn na istarska narodna glazba, no- cija — 5000 kn puno raditi na dobrim pjesmama da se ob- bala — 8000 kn sač zvuka + DVD Kako se kod tebe razvija proces skladanja? V ržina nu ne prikazuje dvoranu Millenium Sta- 18. Udruga »Koraci baštine«, 37. Vokalno–instrumentalni an- novi kultura slušanja glazbe. — 5000 kn Dobivaš li ideje u trenutku, neočekivano, ili ge u Kennedy Centeru u Washingtonu u 9. Savez udruga »Hrvatski sa- Zagreb; Crkvene pučke pjesme sambl »Lipe«, Sisak; Netempe- bor kulture«, Zagreb; 21. Susret iz Lipovca (pjesmarica i nosač 27. KUU Cernik, Cernik; Smotra se one pak dugo »kuhaju« dok radiš na odre- kojoj je koncert održan (moguća provjera rirano pjevanje, susret izvornih nastazija đenoj skladbi? A na internetu). (Zlatan Srzić) hrvatskih folklornih ansambala, zvuka) folklora »Lipa moja Slavonijo« pjevačkih skupina Banovine Kiki Rahimovski Čakovec — 14.000 kn — 8000 kn — 4000 kn — 4000 kn 2 3 61. zagrebački festival, 18. siječnja 2014. u se od zastarjele forme festivala u Lisin- re dame« među glazbe- dvorani Hypo Event Centra u Zagrebu rganizatori su pojeli skom, išli smo na TV show, znači uspo- nim festivalima, internetski Goran Karan: Festival je često omalovažavan dobar dio medijskog redimo to s Porinom. portali, facebook, aplika- izraz; vjerojatno je zbog inflacije festivala, ljudi- O cije za smartphone... svu- ma jednostavno kritizirati stvari. To je glazbeni Odluka o preseljenju festivala nakon da ih je bilo. Pojeli su do- sajam; ako imaš neki dobar proizvod, to može kolača, koji nije naštetio šezdeset godina iz Lisinskog u novi bar dio medijskog kolača, pomoći u određenom trenutku. Festival je prilika prostor Hypo centra može djelovati od- koji nije naštetio liniji »stare da pokažeš pismu, da ne moraš dovlačiti brdo liniji »stare dame«. važno, no tradicija u ovome slučaju nije dame«. Štoviše, vratio joj je Muhamedu, nego Muhameda brdu. Novo išla na ruku novoj koncepciji. Mnogi su nekadašnji sjaj, ali u novom Hari Rončević: Ovo je sada neki čudan trenutak u publici i komentirali kako pozornica i ruhu. cijela produkcija festivala podsjeća na da se nešto uopće priča o festivalima... posljednjih nekoliko svečanosti Porina. Aljoša Šerić (Pavel): Mislim da je presudna stvar V ržina Što i jest točno, s obzirom na to da je za naše sudjelovanje na Zagrebačkom festivalu ruho festival radila koja je donedavno bila u tome što sam vidio da ulaze neki autori i radila i dodjelu hrvatskih diskografskih nastazija blike, a drugi jer im se pjesma Samo bendovi koje osobno vrlo cijenim. A nagrada. Orkestar pod vodstvom Ala- s tobom stalno vrti u televizijskom i ra- na Bjelinskog, raskošne animacije na dijskom eteru. Upravo je to potonje — pozornici, rasvjeta zbog koje bi majstor prijeko potreban medijski prostor i cilj stare rasvjete trebao dobiti profesorsku titu- glazbenih festivala, a to je predstavlja- lu, bili su savršena pratnja pjesmama nje pjesme. od kojih će neke zasigurno živjeti još dugo u eteru. Poput Čuvaj me zagre- dame Najbolje od najboljih bačkog benda Pavel ili najslušanije Po- stoji li mjesto Kristijana Rahimovskog. Nakon dugo vremena imamo festival s kojim Još se od početka priprema za festival moglo zaključiti da su zapuhali novi vje- se nemamo razloga sprdati Medijski šušur BROJ 185, OŽUJAK 2014. trovi. Vodstvo festivala preuzeli su, uz BROJ 185, OŽUJAK 2014. već spomenutog Pecotića, Neno Be- Piše: Martina Validžić Kikijeva je pjesma gotovo svih šest tje- lan, Darko Bakić, Boris Đurđević, Miro dana, koliko je bila aktualna službena Buljan, Nikša Bratoš... imena na čiji top–ljestvica 61. Zagrebačkog festiva- spomen možemo samo kimati glavom la, bila među prvih pet. Svaki je tje- u znak odobravanja. Jedan je glazbe- dan, prema PlayKontrolu, sustavu nik za sobom vukao drugog, nije bilo za praćenje emitiranja glazbe- teško skupiti sjajne pop–rock autore, nih djela na radijskim posta- a glavnina je pjesama većini njih staja- jama i njihovih spotova u la negdje po ladicama ili bila planirana televizijskom programu, za budući singl. Doduše, bilo bi idealno poredak na službenoj da su pjesme pisane isključivo za festi- top–listi Zagrebačkog val, no vjerujem da je to i intencija koja festivala bio drukčiji, što

V ržina će se ostvariti s vremenom. Glazbe- je pojačavalo uzbuđenje ni izbornik festivala, Neno Belan, izveo oko finalnog događa- je na teren najbolje od najboljih: Skupi- nja, stvorio se medijski nastazija

A la se jedna ekipa, mlađa, iako sam ja tu šušur, stalno se govo- najstariji. Cilj nam je revitalizirati Zagre- rilo o 61. Zagrebačkom Vanna na 61. Zagrebačkom festivalu bački festival koji je nekad značio puno. festivalu. nte Pecotić: Za- Sjajan provod Festival smo zamislili da bude - grebački festival ni, nije lokalno obojen. Htjeli smo zvati Promotivne aktivnosti podjed- okrenuo je novo Trivijalnost na stranu, bio je to sjajan ljude, izvođače, koji na neki način mogu nako su bile važne kao i sam pro- poglavlje svoje provod. Čuti uživo Vannu kako glasom jamčiti dignitet festivala. Siguran sam gram. Novo je vodstvo toga iteka- povijesti! Publika i doseže običnom smrtniku nezamisli- da će ovaj Zagrebački festival pomoći ko bilo svjesno pa je odlučilo pucati iz kritika jednoglasni ve visine ili pak muževan glas Gorana u uspješnom promoviraju novih singlo- sveg raspoloživog oružja. Državna te- su u pohvalama ovogodišnjeg Festi- Karana od kojeg se žene ugodno ježe, va. Išli smo s idejom da ne bude pre- levizija predstavljala je doslovno sva- vala,A a velike zasluge za to pripadaju i tako redom ostali njihovi kolege iste više pjesama, tako da bi kvaliteta doš- kog izvođača, čelni ljudi gostovali su upravo vama: izvođačima, autorima, večeri, iskustvo je koje se ne događa la još više do izražaja, da vratimo digni- po raznim emisijama, najavljivali dobar glazbenicima! Tako je svima koji su često. Imati na okupu osamnaest vr- tet pop–glazbi u Hrvatskoj. Odmičemo program, prezentirali makeover »sta- sudjelovali na 61. izdanju najdugovječ- hunskih što solista, što bendova, koji nijeg festivala u regiji zahvalio njegov se redaju na pozornici jedan za dru- umjetnički direktor kad su se ugasila gim, svaki od njih maksimalno posve- svjetla pozornice. Riječi su to koje sva- ćen pjesmi, a zbog poštovanja prema ki direktor bilo čega na svijetu poželi publici i pozornici i maksimalno pripre- traktivne E.N.I–ce, izvrstan izgovoriti svojim suradnicima. I uistinu, mljenog vizualnoga identiteta, uživan- beat pjesme Marija Huljeva, već dugo, dugo mediji i publika nisu cija je za uši i oči. Atraktivne E.N.I–ce, A bili tako ujedinjeni u pozitivnom mišlje- izvrstan beat pjesme Marija Huljeva, nju. I da, nakon dugo vremena imamo kristalno čist, anđeoski glas Gabi, bo- kristalno čist, anđeoski glas festival s kojim se nemamo razloga lje polovice Nole, uživljene gudačke di- sprdati. Ni uputiti prigovor. Niti čitati o onice i dojmljiva koljena riječkih dečki Gabi, bolje polovice Nole, festivalskim skandalima u žutom tisku. iz Belfast Fooda, samo su neke od za- uživljene gudačke dionice i Iako bi oni uporni vjerojatno o otkazi- nimljivih natuknica koje su se prepriča- vanju nastupa Dražena Žerića Žere u vale. Iako festivalski nastupi nisu u pri- dojmljiva koljena riječkih dečki iz zadnji čas napravili dramu. rodi rock–bendova, Županjci iz Opće

V ržina ržina V opasnosti ili pak zagrebačka Adastra Belfast Fooda, samo su neke od Jeronim S. A njegova je partnerica u pjesmi, An- sigurno će poželjeti doći i dogodine. Marić tonija Šola, zbog njega čak obula i Prvi zbog pobjede na festivalu s pje- zanimljivih natuknica. nastazija

nastazija starke.

A A smom Tragovi prema glasovima pu- 4 Indira Vladić 5 E.N.I. REAGIRANJA sferu poduzetništva, onu glazbenu, da bi pogodovala Stvar je u tome da silnici uvijek razumiju samo umjet- ugostiteljskoj, koja jedina (iz svima razumljivih razloga) nost koju mogu posjedovati — tajkuni u sefu čuvaju DS ZAMP naplaćuje korištenje glazbe Kako se HDS ZAMP organizira u borbi protiv nepovoljnih čimbenika za rad skladateljske industrije nije podnijela teret recesije. Možda bi bilo dobro da slike ili skulpture koje mogu kupiti, prodati i preprodati. za poslovne potrebe, a naplaćene hrvatski ugostitelji počnu nuditi svoje usluge bez glaz- Ne i pjesmu jer je ona nematerijalna, narodna umjet- H be, ili, što bi za njihove klijente bilo još pogubnije, da nost, svima dostupna — jednako i sveučilišnom pro- sami počnu skladati. Ovakvo neprincipijelno i jedno- fesoru i fizičkom radniku. Zato postoji i opće neshva- naknade isplaćuje nositeljima autorskih, strano smanjivanje naknade za zaštitu autorskih ma- ćanje i zloupotreba toga; ali zato što je dostupna, Autori i društvo zajedno protiv smanjenja lih prava bila bi prava uvertira u vraćanje Hrvatske u glazba nije bezvrijedna. izvođačkih i diskografskih prava. Tako doba feudalizma, prije 1848. Boris Novković: osigurava egzistenciju više desetaka tisuća autorskih naknada u ugostiteljstvu Arsen Dedić: obitelji glazbenih kreativaca.

Autorske naknade koje plaćaju opći korisnici (ugostitelji, obrtnici, hotelijeri i sl.) nisu nerealne, niti su parafiskalni Ja sam također imao ili imam i neke ugostiteljske namet, nego naknada za uslugu koju stvaraju skladatelji i s njima povezane djelatnosti objekte gdje moram platiti autorsku naknadu. Ugo- stitelji nas trebaju više gledati kao partnere — i nas autore i izvođače, pa i HDS ZAMP, jer preko glazbe Piše: Milan Majerović Stilinović stituta o visini naknade za autorska desetaka tisuća obitelji glazbenih kre- hotelski sektor koji su u konstantnom se profilira publika koju želite imati u objektima. Želite prava i utjecaju te naknade na poslova- ativaca. U recesijska vremena — s dra- rastu već pet godina) protiv druge vr- li starije goste, želite li imati popunjenost preko zime, nje korisnika (u prvom redu ugostitelja i stičnim padom prodaje nosača zvuka, ste poduzetnika i druge vrste radnih onda ćete im valjda puštati malo klasične glazbe, ne- što mirnije... nećete im puštati Aerosmith i AC/DC. Mi otkraj prošle godine drugih obrtnika), a od neovisne agen- gotovo bez ikakvih prihoda od inter- mjesta (kreativni sektor koji je gospo- smo dakle partneri, nismo neprijatelji. I to je osnovna mediji su prenijeli izja- cije naručeno je istraživanje tržišta na neta, sa smanjenjem broja koncertnih darski u padu). Mislimo da je ta najava Odlučan sam u stavu da ne dopustimo da ovo druš- poruka svima koji se svako malo pobune protiv tih 200 vu (sad već bivšeg) uzorku od petsto ugostitelja. Cilj ankete prostora i mogućnosti zarade na taj na- ishitrena, pravno i gospodarski potpu- tvo ode u mračne ulice, ne samo zbog svojih prima- kuna koje treba plaćati. pomoćnika ministra je doznati stvarna stajališta ugostitelja o čin – to je mnogim glazbenicima i no- no neutemeljena. Ne vidimo niti jedan nja nego zbog budućih generacija, naše djece koja financija Branka Še- naknadi za korištenje glazbe jer je slika siteljima prava najvažniji izvor prihoda. razlog za »rasterećivanje« poduzetnič- će možda iščitati da je u ovoj zemlji jedino časno i nor- Željko Krznarić: koja se dobiva preko medija često ne- kog sektora koji je u usponu, na teret BROJ 185, OŽUJAK 2014. gona u sklopu najave malno biti političar, sportaš, ugostitelj ili policajac, ali BROJ 185, OŽUJAK 2014. 3. Sama visina autorske naknade kod Ovaj prijedlog da se smanjivanjem naših autorskih Vlade RH o ukidanju ili smanjenju pa- precizna ili namjerno iskrivljena. drugog koji je u padu. Nejasno je kako ne i umjetnik. Stojim na raspolaganju za sve daljnje primjerice ugostitelja iznosi u prosje- umanjivanje vrijednosti intelektualnog prava pomogne tajkunima kojima do umjetnosti nije Prafiskalnih nameta: Jedan od prvih pre- Pitanje doživljaja opće javnosti autor- ku 35 lipa na 100 kuna troškova naba- akcije u obrani prava koja smo gradili godinama. Po- ni stalo, nadmašuje sve gluposti ovoga svijeta. Ni u govora koji će početi bit će smanjenje vlasništva pomaže razvoju gospo- gotovo autori koji su cijeli život gradili svoje kataloge i skog, odnosno kreativnog rada kao ve robe i usluga. Takva naknada teš- darstva, osim što u populističke svrhe jednoj pravnoj državi na svijetu to nikome ne bi palo ZAMP–a, što je vrlo bitno za kompletno nečeg vrijednog što zaslužuje pošto- ko može ikoga ugroziti ili biti ograniča- uljepšavali živote drugih svojim skladbama i stihovima. gospodarstvo koje danas plaća zaštitu prikupljanja bodova u krizi dobro zvu- na pamet. Razočaran sam što u državi članici Europ- vanje i potrebnu zaštitu, ostaje pri- vajući element za razvoj ugostiteljstva, či smanjivanje nekakvog »nameta«, koji Zrinko Tutić: ske unije može nekome pasti na pamet takva glupost. autorskih i muzičkih prava. Mi smatra- marnom temom komunikacije HDS koje posljednjih godina ima rast od mo da taj dio treba redefinirati. I dok realno ne postoji. Ujedinimo se i pozovimo sve međunarodne organi- ZAMP–a pa je u tijeku priprema javne minimalno pet posto godišnje. Njezi- zacije da prosvijetle naše vrle političare. Neka se po- su se mediji odmah ulovili za ono što edukativne kampanje putem radija, te- no smanjenje može jedino biti ograni- 7. Autorska naknada za opće korisnike nije ni bilo jednom od 27 točaka, člano- duzetnici bore na ovom tržištu kako se i mi borimo, a levizije i interneta u koju će se uključiti čavajući element za razvoj glazbenog u RH zapravo je veoma niska i po tome pitam pomoćnika ministra kako bi to bilo da Obama ve HDS–a ta je informacija neugodno različiti autori: od, naravno, glazbenika poduzetništva. je sve samo ne europska. Primjerice, iznenadila jer znamo da autorske na- zatraži od američkih autora da smanje autorske na- do filmskih redatelja i književnika. Sve bi naknada za ugostiteljstvo u RH dvo- knade. Ne, gospodine dragi. To njemu ne pada na knade koje plaćaju opći korisnici (ugo- 4. Zasigurno niti jedan lokal za cije- to trebalo pridonijeti krajnjem cilju: ve- struko je niža nego u Sloveniji i trostru- pamet jer zna što su autorska prava. stitelji, obrtnici, hotelijeri i sl.) nisu nere- ćem osvješćivanju o potrebi poštivanja nu jedne šalice kave dnevno ili 200 kn ko niža nego u Mađarskoj. alne, niti su parafiskalni namet, nego autorskog prava i nužnosti opstanka mjesečno — jer to je prosječna mje- Drago Diklić: naknada za uslugu koju stvaraju skla- autorskih naknada u postojećem obli- sečna naknada za korištenje glazbe u Evo što o tome misle naši najistaknutiji datelji, izvođači, aranžeri, ali i svi drugi ku. Prije svega je važno da naši članovi prosječnom kafiću u Hrvatskoj – neće stalni i pridruženi članovi: To što sam čuo da se predlaže je zadiranje u tuđi rad kreativci i s njima povezane djelatnosti. otvoriti niti jedno novo radno mjesto. U i uzimanje rezultata nečijeg rada. Mislim da nitko na budu informirani iz prve ruke pa im sto- Mladen Tarbuk: ga ovdje iznosimo osnovne činjenice o smanjenju naknade u visini cijene jedne to nema prava. Smatram da bismo se svi mi koji od Strategija organizacije autorskoj naknadi: porcije salate dnevno — jer to je pro- autorskog rada živimo trebali naći na jednom ozbilj- sječna dnevna naknada za korištenje nom sastanku jer su autorska prava trenutačno pod Društvo i njegova stručna služba 1. Autorska naknada temeljem prava glazbe u hrvatskim restoranima — ne upitnikom. Pod tim upitnikom svi mi živimo. Kad nam ZAMP i dalje čine sve da do toga ne javnog priopćavanja nije parafiskalni vidimo strategiju koja oporavlja gospo- ugostitelji prestanu naplaćivati ono što nam nadolije- Predlažem pomoćniku ministra koji smatra moj život, dođe te će se čvrsto zalagati da autor- namet, nego naknada za uslugu (kori- darstvo. Jedno trominutno pranje kose vaju već desetljećima, onda mogu uzeti i naša prava. moje pjesme i moje snove parafiskalnima da odsada ska prava i naknade ne budu smanji- štenje glazbe, filma ili knjige u poslov- u frizerskom salonu — dakle oko 40 piše sam svoje pjesme. Nadam se da će mu biti do- Zlatan Stipišić Gibonni: vane. U dopisima koji su proteklih tje- ne svrhe) koju plaćaju samo oni koji kn – pokriva mjesečno korištenje sve bre kao i ovaj »namet« koji je namjerio u tuđe džepove. dana upućeni mnogim članovima Vla- se njome koriste u svojem poslova- glazbe na svim uređajima, sve radno de i predstavnicima mjerodavnih insti- nju. Parafiskalni nameti, s druge strane, vrijeme takvog prosječnog obrta. Tonči Huljić: tucija naveli smo osnovne informacije o sva su obavezna davanja koja se pri- 5. Prema Zakonu o autorskim i srod- autorskoj naknadi jer je očito da mnogi kupljaju od svih fizičkih i pravnih oso- nim pravima, o visini autorske naknade to još ne znaju — a neki ne žele zna- ba, a nemaju karakter poreza. Dakle, mogu pregovarati jedino autori putem ti. Uz to, pokrenuto je više aktivnosti: dok baš svi moraju plaćati npr. nakna- HDS ZAMP–a i, na drugoj strani, kori- u tijeku je osnivanje Koordinacije krea- du za očuvanje funkcionalne vrijednosti sničke udruge ili komore. To se redovito tivnih i kulturnih industrija pri Hrvatskoj šuma, korištenje glazbe plaćaju samo i radi pa su naknade utvrđene sporazu- udruzi poslodavaca (HUP), a zatraženo oni koji se zaista koriste glazbom da bi mno s krovnim tijelima koja predstavlja- je članstvo u Klasteru kreativnih i kul- im posao bio uspješniji, kao što plaća- ju obrtnike, hotelijere ili radijske i televi- turnih industrija pri Agenciji za investi- ju i eventualno unajmljivanje prostora, zijske postaje. Imamo razumijevanja za cije i konkurentnost te pri Ministarstvu usluge konobara, čistačice, dostave, tešku gospodarsku situaciju, zato smo gospodarstva. vode, struje, plina i slično. Pritom baš Pisanje glazbe od početaka kapitaliz- višekratno, pa i ove godine, sporazu- nitko nije prisiljen koristiti se glazbom u ma pripada sferi slobodnog poduzet- Zatraženo je mišljenje Pravnog fakul- mno smanjivali naknade. To u konačni- Žalosno je da ugostiteljima i ostalim korisnicima glaz- poslovanju — ali kao korisnik ne može ništva. Prvi uspješni poduzetnici bili su teta o pravnim i praktičnim rješenjima ci dovodi i do smanjenja ukupnih priho- be u komercijalne svrhe, glazbe koju je netko napisao, ni imati pravo odlučivanja o visini na- Joseph Haydn i Ludwig van Beetho- Europske unije u pogledu uloge držav- da autora i drugih kreativaca. producirao i izveo, još uvijek nije jasno da autori sve knade za njezino korištenje. ven, a danas smo svjedoci rasta glaz- nih tijela u procesu donošenja cijena — njihove usluge i rad, kad ih koriste, uredno plaćaju. Pa 6. HDS smatra javnu najavu (bivšeg) bene industrije u svjetskim razmjerima. kako bismo političare i javnost informi- 2. HDS ZAMP naplaćuje korištenje valjda je normalno da i autori naplate svoje usluge i pomoćnika ministra u ime Vlade izne- Današnja se uspješna ekonomija te- rali o tom važnom dijelu postupka iz- glazbe za poslovne potrebe, a napla- svoj rad. Autorske naknade su najmanje u nas, za ra- nađujućim i nekorektnim svrstavanjem melji na trgovini nematerijalnim dobri- mjene naknada. ćene naknade isplaćuje nositeljima au- zliku od zemalja Europske unije kojoj i mi sada pripa- na stranu jednih poduzetnika i jedne vr- ma. Stoga mi je nevjerojatno da hrvat- torskih, izvođačkih i diskografskih pra- damo, pa bi trebalo upravo obratno — pregovarati o ste radnih mjesta (npr. ugostiteljski ili ska vlada pokušava oštetiti kreativnu Zatražena je i studija Ekonomskog in- va. Tako osigurava egzistenciju više povišenju autorskih naknada. 6 7 Pobjednica na Natječaju za potporu produkcije hrvatske glazbe u inozemstvu — Tamara Obrovac NATJEČAJI HDS–a Tamara Obrovac, pobjednica natječaja International Hrvatskog društva skladatelja Prepoznatljiv hrvatski Početak dobre kulturni identitet strategije Natječaj kojim se glazbenim Do kraja ljeta svoj posljednji album Ulika Revival Tamara Obrovac će plasirati u Švicarskoj, Njemačkoj i Austriji, a u stvaralaštvom ostvaruje i dodatno drugoj polovici godine ima namjeru albumom Canto amoroso »osvojiti« romanske zemlje. predstavljanje hrvatske kulture, jezika i identiteta u svijetu.

Piše: dr. sc. Irena Miholić utorski projekt Tamare Obro- vac namijenjen međunarod- nom tržištu pobijedio je na na- amara Obrovac, pjevačica, flautistica, skladatelji- tječaju International Hrvatskog ca, svestrana umjetnica koja uvijek okupi surad- društva skladatelja kojim se nike s kojima ima dobru kemiju, pobijedila je na podupiru aktivnosti hrvatskih natječaju International Hrvatskog društva sklada- skladatelja u inozemstvu. Financijska potpora od telja kojim se podupire produkcija hrvatske glaz- HRVOJDAVOR 150.000 kuna dodijelit će se za objavljivanje albu-

BROJ 185, OŽUJAK 2014. A BROJ 185, OŽUJAK 2014. be u inozemstvu. Time su osigurana sredstva za Tamara Obrovac Transhistria Ensemble ma Ulika revival i Canto amoroso, međunarodnu njezine autorske projekte koji su najbolje zadovoljavali postavljene koncertnu promidžbu te promidžbene aktivnosti Tkriterije i zahtjeve natječaja, a produkt su dugogodišnjeg rada i mjeru zauzeti romanske zemlje gova melodioznost ponesu je do brobit šire kreativne zajednice. Tamare Obrovac, njezina kvarteta Tamara Obro- umjetničkih ostvarenja te dobro pripremljeni promotivni materijal: albumom Canto amoroso čiji je novih skladateljskih ideja. Melodi- Nagrada International kao i rad CI- vac Transhistria Ensemble. Na natječaj otvoren video, audio, foto i live građa te kredibilitet stvoren i u domaćoj i u zvuk na tragu albuma Daleko je iz je tih jezika vode je prema drukči- SAC–a vrlo su važni, potpora stru- isključivo za redovite članove Društva pristiglo inozemnoj sredini. 2006., na kojem je još čujnija Ta- joj glazbenoj melodiji, što je vidlji- kovne udruge zasigurno će po- je jedanaest prijava, a povjerenstvo je zaključilo marina zadivljenost melodiozno- vo i čujno i u projektu Panphonia moći u budućnosti, ističe Tama- (čine ga , Mladen Tarbuk i Miro Buljan) šću različitih govora i narječja, pri- Istriana u kojem se, kako čitamo ra, sigurno će motivirati i druge da Radost muziciranja da projekt Tamare Obrovac najbolje zadovoljava je svega njezine Istre. Na tom se na portalu Umjetničke organizacije ulože sredstva i trud u promociju. postavljene kriterije i zahtjeve Natječaja. Naime, Kategoriziranje, smještanje u ladice rada ove svestrane umjetnice albumu nalaze pjesme koje Tama- Transhistria ensemble, arhaičnost Nada se da će takve akcije postati temeljem svojih dosadašnjih umjetničkih ostvare- gotovo je nemoguće! Sklada i piše za kazalište i za film, za što je ra pjeva na istrovenetskom, istro- dijalektalne i kulturološke tradicije dijelom ukupne strategije (koje još nja, ta istarska kantautorica ima najviše potenci- i mnogostruko nagrađivana, njezini su albumi nagrađeni Porini- romanskom, istrorumunjskom pa i spaja sa suvremenim multimedi- nemamo!) promidžbe naše glazbe jala da kvalitetno predstavi svoj rad na području ma (u kategorijama world music i klupska glazba), a posebno se armenskom. I dok bi se nekome jalnim izričajem (http://www.panp- u svijetu. Kako ne postoji formal- world musica, ali i promiče prepoznatljivost Hr- ističu njezine vokalne sposobnosti i osebujna interpretacija pjesa- uspjeh toga albuma odnosno ra- honia.com). no obrazovanje za jazz, popularnu vatske, njezine glazbe, kulture i identiteta. Vrlo ma. Za Tamaru je njezin dom, Istra, nepresušna inspiracija, a šire zumljivost tih narječja mogao čini- pa ni tradicijsku glazbu, pojedinci je važno da je ovakav natječaj pokrenula upravo područje Mediterana dvorište iz kojeg crpi dodatne ideje kako bi ti u svijetu (a i kod nas!) upitnim, i Emocije i kulturne sami istražuju određena područja strukovna udruga kao što je Hrvatsko društvo produbila svoja umjetnička viđenja. Bez straha i bez opterećivanja publika i Tamara jamče da verbal- posebnosti i tragaju za pravim izričajem i žan- skladatelja, budući da se time polako radi na stra- granicama i kategorijama, kombinira glazbenike i glazbala, žanro- no razumijevanje nije uvijek nuž- rom. A vani trebamo pokazati, sa- tegiji predstavljanja hrvatske suvremene glazbe u ve i tehnike, kreirajući vlastiti glazbeni svijet koji je moguće doživjeti no, već su ključni način izvedbe Rad Tamare Obrovac ima i novu vjetuje Tamara, upravo onaj naš inozemstvu. Ovo je prigoda da pokažemo kako uzastopnim preslušavanjem albuma, ali ga je ipak najbolje doži- i energija kojom pjesme odišu. putanju jer će se kao veleposlani- emotivni dio, vezu s našom tradi- smo u stanju pratiti svjetsku glazbenu produkciju vjeti na live izvedbama na kojima kulminacija i radost muziciranja A upravo osjećaj za različite dija- ca CISAC–a (Međunarodne kon- cijskom kulturom koja nas obilje- u bilo kojem žanru, ali i da stvaranjem originalnog Tamare i suradnika, pa i publike, uvijek iznenadi i najbolje pozna- lekte, kod Tamare je, kako sama federacije društava autora i skla- žava i koja je posebna i drukčija. glazbenog izričaja sudjelujemo u izgradnji prepo- vatelje njezinih snimljenih materijala. tvrdi, najbolje jamstvo iskrenosti datelja) nastojati više angažirati u znatljivosti hrvatskog kulturnog identiteta, izjavila je interpretacije, a zvuk jezika, nje- promotivnim aktivnostima na do- Tamara Obrovac nakon objave rezultata. Natječaj Odrasla Ulika International objavljuje se drugu godinu zaredom, a cilj mu je povećati konkurentnost glazbenih Upravo je kao rezultat takve interakcije i nastao album Ulika revival, djela i produkcije hrvatskih autora u međunarod- koji predstavlja jednu novu Uliku koja je pak devedesetih godina nom i globalnom kontekstu. Time se glazbenim 20. stoljeća nastala kao produkt spoja inspiracije različitih aspe- stvaralaštvom ostvaruje i dodatno predstavljanje kata Istre i jazza. Ulika »odrasta«, promijenjena zrelošću materija- hrvatske kulture, jezika i identiteta. Osim spo- la, a ponajviše zbog radosti zajedničkog muziciranja i ponovnog menutog natječaja, Hrvatsko društvo skladatelja okupljanja stare ekipe: pijanista Marije Dedića, kontrabasista Žige tijekom godine objavljuje i natječaje za potporu Goloba i bubnjara Krune Levačića, uz naravno nezaobilazni vokal aktivnostima u popularnoj i tradicionalnoj glazbi te Tamare Obrovac. stipendiranje mladih nadarenih skladatelja. Pod- sjetimo, dobitnik prošlogodišnjeg natječaja Inter- a Tamaru je njezin dom, Istra, Takav klasični jazz sastav omiljen je na njemačkom govornom po- national bio je Gibonni s autorskim albumom 20th dručju, stoga su Tamara i suradnici odlučili do kraja ljeta Uliku Re- Century Man. Radilo se o svojevrsnom iskoraku u nepresušna inspiracija, a šire vival plasirati u suradnji sa švicarskom nakladničkom kućom spe- Z svjetski eter, čime su se otvorila vrata za mnoge cijaliziranom za jazz — Unit Records — u Švicarskoj, Njemačkoj hrvatske skladatelje i čime se općenito promijenila područje Mediterana dvorište iz i Austriji. Na jazz sceni Tamara je u tim zemljama već prisutna, no percepcija o nama. Drago mi je da je moje stru- sada, uz materijal za medije jazz novinara Josefa Engelsa, slije- kovno društvo prepoznalo moj trud i projekt u koji kojeg crpi dodatne ideje kako bi di i promocija na nekoliko razina: osim same distribucije albuma, sam zaista mnogo uložio. Da je takvih natječaja predstavljanja u svim medijima, sve do koncertne izvedbe u orga- bilo prije, mnogi od nas bi već davno bili u eteru produbila svoja umjetnička viđenja. nizaciji partnerske booking agencije. stranih zemalja, zaključuje Gibonni uz napomenu kako već dugo prati rad i brojne nagrade Tamare Melodije jezikâ i govorâ Obrovac na međunarodnoj sceni te joj od srca želi puno uspjeha i dobar vjetar u leđa! (HDS) U drugoj polovici godine Tamara i Transhistria ansambl imaju na- DAVOR HRVOJDAVOR 8 HRVOJDAVOR 9 Tamara Obrovac Tamara Obrovac Tranmediterranean Ensemble Sisak 15. — 17. listopada 2013. uglednog hrvatskog skladatelja (1883.– djelujući u vlastitom ansamblu Conci- 1962.) čija je 130. godišnjica rođenja lium musicum Wien, posebno se po- obilježena projekcijom kultnog filma svećujući izvedbama na violi d’amore. Svoga tela gospodar, nastalog 1957. u Otac Paul je između ostalog skladao i režiji Fedora Hanžekovića prema istoi- nekoliko djela za taj drevni instrument, a menoj pripovijetki Slavka Kolara, za koji sin Christoph predaje violu d´amore na je Lhotka napisao glazbu. Sveučilištu za glazbu i glumu u Beču. Vrijedan Stoga je bilo zanimljivo njegovo zorno Trio u kvartetu predavanje o tom instrumentu, uz po- moć prevoditeljice Biljane Keserić, upri- Na prvom koncertu nastupio je pro- ličeno uoči koncerta Austrijsko–hrvat- slavljeni Zagrebački gitarski trio (Darko ska večer. Bila je to prigoda da se čuje doprinos Petrinjak, Istvan Römer i Goran Listeš), Movimento za violu d´amore i čembalo dijelom u suradnji s kolegom Marojem Miroslava Miletića u izvedbi Christopha Brčićem, članom Dubrovačkog gitar- Angerera uz glasovirsku pratnju Pau- skog trija. Umjetnici su pripremili i maj- la Angerera. Skladba je nastala u po- storski izveli vrlo lijep program s djelima vodu Simpozija pomirenja nakon Dru- prosperitetu Antonija Vivaldija (Sonata La Follia RV gog svjetskog rata. U nastavku su go- 63, u obradi I. Römera), Marca Aurelija sti izveli i Octangulum za violu d´amore i Zanija de Ferrantija (Polonaise concer- klavir Paula Angerera u osam stavaka s tante op. 27) i Petra Iljiča Čajkovskog austrijskim folklornim elementima. Bila (Jesenja pjesma, op. 37 br. 10 u sjaj- je to inačica skladbe neobična naslova noj obradi Darka Petrinjaka). Na pro- Trifolium octangulum (tri instrumenta u rodnoga gramu su bile i dvije privlačne Miletiće- osam stavaka), izvorno pisana za psal- ve skladbe: Consort trio iz 1985., kao terium, hackbrett (cimbal) i violončelo .

BROJ 185, OŽUJAK 2014. sjećanje na prvo hrvatsko djelo koje je BROJ 185, OŽUJAK 2014. tada tek osnovani Zagrebački gitarski Profinjena viola d’amore trio (1984.) izveo na početku karijere, grada dobrim dijelom posvećene hrvatskim Kao istaknuti violist u Simfonijskom or- skladateljima. Druga Miletićeva sklad- kestru HRT–a i Zagrebačke filharmo- 13. Dani glazbe Miroslava Miletića ba te večeri bila je Suite du bourdon nije, osnivač i član Gudačkog kvarteta za četiri gitare iz 1994. s pet kontras- Pro Arte te profesor na Glazbenoj školi tnih plesnih stavaka po uzoru na sta- Pavao Markovac u Zagrebu, Miletić je re majstore. kao skladatelj stvorio velik opus orke- stralnih, koncertantnih, scenskih, vo- Suradnja s Austrijancima kalnih, vokalno–instrumentalnih djela te Piše: Višnja Požgaj ne (pretežito hrvatske) glazbe, poseb- glazbe za djecu, a ponajviše komornih no vlastita opusa. No festival je otvoren Njegujući tradicionalnu prijateljsku su- skladbi. Obogatio je hrvatsku literatu- svim stilovima i razdobljima u povijesti radnju među glazbenicima, Miroslav ru za violu Koncertom za violu i orke- a željom da pridonese glazbe, s pažljivo odabranim umjetnici- Miletić pozvao je u goste svoje prijatelje star i Koncertom za dvije viole i orke- Zagrebački gitarski trio u kombinaciji s Dubrovčaninom Marojem Brčićem postaje kvartet, kao što je bilo i na Danima Miroslava Miletića u Sisku glazbenom prosperi- ma i prijateljima, koji svojim umijećem iz Beča, violiste Paula i Christopha An- star te osam djela za violu solo ili violu tetu rodnoga grada, i izborom djela pridonose raznolikosti gerera, oca i sina, koji su bili sudioni- uz glasovir ili elektroniku, a tu je i ne- ugledni violist i skladatelj programa i visokoj razini izvedbi te na ci njegova prvog festivala prije trinaest koliko gudačkih kvarteta i jedan kvintet. lo, a 2000. već spomenuti Movimento dić, više umjetničke suradnice Muzičke se žali da proljeće prekratko traje. Lije- Miroslav Miletić (1925.) najljepši način utječu na odgoj glaz- godina, kao i Međunarodnih dana vio- Zanimljivo je da je Miletić prvi hrvatski za violu d´amore i čembalo, izveden na akademije u Zagrebu. Klarinetist Bru- pa boja glasa, tehnička superiornost, edan od naših najstarijih osnovao je prije trinaest benog ukusa sisačke publike. Ove le koji su prethodili tom festivalu. Obo- skladatelj koji je dio svojega opusa po- prvim Danima Miroslava Miletića u Si- no Philipp (1978.) nakon diplome u Za- uzorna dikcija i sugestivnost interpre- godina svoj festival koji dosljedno slijedi godine održana su tri komorna kon- jica su se posvetila izvođenju djela na svetio i violi d´amore. Tako je 1994. na- sku, kao i na ovogodišnjim Danima. Vi- grebu u razredu Milka Pravdića pola- tacije uz scenski šarm i primjerenu gla- članova prije trinaest godina Sosnovnu ideju popularizacije suvreme- certa u Glazbenoj školi Frana Lhotke, autentičnim povijesnim instrumentima, stala Suita za violu d´amore i čemba- J ola d´amore je osebujan gudaći instru- zio je i trogodišnju specijalizaciju u Pa- sovirsku suradnju pridonijeli su njezinu ment, koji se pojavio u 17. stoljeću i bio rizu. Laureat je nekoliko domaćih i me- dojmljivom nastupu. Večer je okončana osnovao je svoj festival koji omiljen sve do sredine 19. stoljeća, ali je đunarodnih natjecanja, ugledni je solist još jednom austrijsko–hrvatskom glaz- i poslije povremeno korišten u glazbe- i pedagog. Autoritativno je i virtuozno benom suradnjom. Christoph Angerer, dosljedno slijedi ideju popularizacije noj literaturi te je ponovno našao svoje izveo Skice s otoka Hvara, folklorno Bruno Philipp i Paul Angerer izveli su suvremene, pretežito hrvatske mjesto u suvremenim povijesno obavi- obojenu suitu za klarinet i klavir Antu- zabavnu skladbu Violafox za violu, klari- ještenim interpretacijama rane glazbe. na Dobronića. net i klavir uglednog austrijskog violista, glazbe, posebno vlastita opusa Nešto je veći od viole, ima sedam cri- skladatelja i profesora Franza Zeyringe- jevnih žica na kojima se svira gudalom Sisačke snage ra, koji je umro 2010. godine. i još toliko metalnih žica za rezonanciju Završni koncert 13. Dana glazbe Miro- koje se nalaze ispod hvataljke. Pri svi- Sisačka mezzosopranistica Tihana Her- slava Miletića u Sisku priredili su sjajni ranju se drži kao violina ili viola. Zvuk je ceg Ivšić bila je učenica Glazbene ško- lačka Frana Lhotke. Čuli smo i virtuozni glazbenici i pedagozi na Muzičkoj aka- mekan, nježan i profinjen, što je došlo le Fran Lhotka u Sisku u razredu Mari- Ples Miroslava Miletića za violinu solo, demiji u Zagrebu — violinist Ivan Novinc do izražaja u interpretacijama Christo- ce Pernar, a diplomirala je solo pjeva- jednu od zadanih skladbi na Međuna- i pijanist Srđan Čaldarović. Bio je to naj- pha Angerera, unatoč monotoniji Mile- nje u razredu Marije Borčić na Muzičkoj rodnom violinističkom natjecanju Vac- prije reprezentativni izbor djela za gla- tićeve skladbe i očeva nespretnog gla- akademiji u Zagrebu. Karijeru operne i lav Huml u Zagrebu. Umjetnici su se sovir solo hrvatskih autora, kojima Čal- soviranja, kao i popriličnoj banalnosti koncertne umjetnice počela je u Zagre- iskazali ne samo kao izvrsni solisti nego darović posvećuje posebnu pozornost Octanguluma. Ipak, treba taj nastup bu, a nastavila u inozemstvu, u SAD– i kao uzorni komorni glazbenici. i nastoji ih što više izvoditi i predstavljati shvatiti i prihvatiti kao dobrodošlu su- u. Nakon povratka u domovinu uteme- ne samo u Hrvatskoj nego i u SAD–u 13. Dani glazbe Miroslava Miletića u Si- radnju s prijateljima, koje veže zajednič- ljila je udrugu Siscia Vox Mundi, sa se- gdje se usavršavao. Ovaj put bila je to sku održani su uz potporu Ministarstva ka ljubav prema rijetkom instrumentu minarskim radom za vokalne umjetnike, Igra staklenim perlama Ive Josipovića, kulture RH, u čije je ime Dane otvorila vrijednom pažnje. pa djeluje kao vokalna umjetnica i pe- Na žalu Blagoja Berse, Toccata Brune Sanja Raca, zatim Sisačko–moslavač- dagoginja. Na Danima Miroslava Mi- U nastavku te austrijsko–hrvatske ve- Bjelinskog i Ples barunice Frane Para- ke županije i Gradske galerije Striegl, letića redovito nastupa od 2009. te je čeri nastupilo je dvoje vrsnih hrvatskih ća. Slijedile su skladbe za violinu i kla- u uzornoj organizaciji voditeljice kon- ovaj put svoje umijeće pokazala u Pje- umjetnika uz nadasve pažljivu i profesi- vir Žalobni pjev Ive Josipovića, Canzo- certne djelatnosti u Sisku Valentine smama mladosti (Jugendlieder) Albana onalnu glasovirsku suradnju Lane Bra- netta i Romanca Dore Pejačević i Žete- Badanjak–Pintarić. Berga s naslovima San, Ostavljena i On 10 Ponovno je sisačka publika s oduševljenjem ispratila Dane svojega sugrađanina, skladatelja Miroslava Miletića. 11 XVII. Dani duhovne glazbe Cro patria 2013., Split, 28. 11. — 1. 12. 2013. iskrenosti i neposrednosti što ih rađa mladost? Kako zapravo pomiriti sav taj d deset odabranih novih prkos, bunt, nemir, polet, maštu, vedri- skladbi praizvedeno je šest, nu i radost s intimnim raspoloženjima O iskusnijih, racionalnijih, umjetnički zreli- jih osobnosti? Jednostavno! U ishodi- a plakete Canticum novum dobili štu svih tih zbivanja oko Cro patrie sto- ji plemenitost, ljudskost, duhovnost... su Blaženko Juračić, Filip Zlatar Glazbeno koje ne robuju godinama ili rakursima i Luke Mayernik viđenja na okružje koje živimo. To su tek nijanse u motrištu s kojeg proma- tramo stvari, ali ne i u konačnici. Jer, epicentar estetike i razložnosti postoja- nja tih glazbenih Dana i jednima i dru- hodočašće gima je identičan, zapravo blizak svi- Kao i prethodnih godina, i ovogodišnji je Festival bio ispunjen raznolikošću zvukovlja, brojnošću glazbeno–poetskih Hrvatsko pjevačko društvo Bijaćka vila Kaštela ma koji se u izvitoperenim društvenim oblika i formi te različitošću njihovih interpretacija okolnostima, na početku ovog kontro- verznog stoljeća, i ne snalaze ponaj- bolje. Zato, poput brojnih ljubitelja toga šovitom zboru Dominanta Ekonom- osvojenih nagrada pridodali i plaketu je četiri dana, a donijelo je tri koncertna Blaženku Juračiću za skladbu Tu es skog sveučilišta u Krakówu (Poljska) Hrvatskog društva skladatelja (rad aka- programa te dvije natjecateljske večeri. Petrus, Srebrna plaketa Filipu Zlataru pod vodstvom dirigentice Małgorzate demske kiparice Ljerke Njerš). Festival su svojim cjelovečernjim kon- za skladbu Halleluyah te Zlatna plaketa Langer–Król. certom u Splitu otvorili, a u Dubrovni- Lukeu Mayerniku (SAD) za skladbu Un Temelj cijelog natjecanja upravo je po- Pjesma kao okrepa ku zatvorili gosti–natjecatelji iz Ljublja- tesoro perfecto. Nagradu za najboljeg sljednja kategorija u kojoj zborovi sudi- ne, Akademski pevski zbor Tone To- mladog skladatelja (do trideset godi- Promičući glazbovanje u mimohodu onici praizvode namijenjene im zbor- mšič pod vodstvom dirigenta Seba- na) osvojio je Branimir Rezić za sklad- mladosti i prijateljstva, Glazbena mla- ske skladbe. Plaketom Katedrala (rad stjana Vrhovnika. Nove skladbe ocje- bu Otče naš. dež Split donijela je još jedno vrijed- akademskog kipara Kažimira Hraste) njivao je međunarodni ocjenjivački sud no izdanje Cro patrie. A sve u kreativ- nagrađeni su najuspješniji: brončana u sastavu: Massimo Brajković, Pierre Zborski natjecateljski program podije- noj sprezi autorskih ostvaraja i produ- plaketa pripala je Hrvatskom pje- Chépélov (FRA), Dariusz Przybylski ljen je u tri kategorije: kategorija obve- hovljenih interpretacija, u zajedničkom vačkom društvu Bijačka vila iz Ka- (POL), Emil Råberg (SWE) i Vlado Sun- znih skladbi, kategorija slobodno oda- dahu tek naizgled udaljenih generaci- štela pod ravnanjem Antonije Teske- ko, a nastupe zborova u tri natjecatelj- branog programa te kategorija novih ja. Pa dok jedni u dubini svoje stvara- re, srebrna je dodijeljena Mješovi- ske kategorije vrednovalo je povjeren- skladbi. U kategoriji obveznih skladbi lačke fantazije tonski uobličuju verse, Dominanta – mješoviti zbor Ekonomskog sveučilišta iz Krakowa (Poljska) tom zboru Dominanta Ekonomskog Akademski pjevački zbor Tone Tomšič iz Ljubljane (SLO) stvo čiji su članovi bili: Tamara Adamov zbor izvodi jednu skladbu s prethodnih drugi ih tumače kroz prizmu vlastita sveučilišta u Krakówu, a zlatna Aka- jući mlade u zajedništvu glazbenih in- Petijević (SRB), Ivan Hut, Goran Jerko- izdanja Festivala, jednu od predlože- osjećajnog i intelektualnog svijeta, po- Preostaje, na kraju, zahvaliti svima koji demskom pevskom zboru Tone zborskog druženja, uzmite pjesmu kao teresa, glazbene kreativnosti i duhov- vić, Marijo Krnić i Agneza Medić. nih skladbi članova ocjenjivačkog suda nešto drukčijeg, mlađeg i rastereće- su pripomogli da Dani duhovne glazbe Piše: Ivana Tomić Ferić Tomšič. Publika je pak najboljim ocije- okrepu, kao duhovni korektiv, kao in- nih vrednota, stimulirajući suvremeno za nove skladbe te jednu skladbu su- nijeg. U tome i jest središnja ideja Fe- (p)ostanu središtem zanimanja ljubitelja nila nastup Mješovitog zbora Con- spiraciju i uronite u svijet umjetnosti, stvaralaštvo na polju glazbe i poezije vremenog autora države iz koje dolazi. stivala — potaknuti stvaranje, naputiti zborskog pjevanja, čijom je dobrohot- Canticum novum dura Croatica pod vodstvom diri- da bi, oćutom duha poneseni, izroni- te ozvučujući svoje zapise i ostavljajući Ove godine, u toj je kategoriji Zlatnu di- izvođenje, nadahnuti slušanje i odmje- nošću realizirana XVII. Cro patria, kao plomu zaslužio Akademski pevski zbor genta Ive Nižića. li bogatiji, plemenitiji, humaniji, sretniji, lastitim umjetničkim ih nasljednicima na buduću prosudbu Kao i prethodnih godina, i ovogodišnji je riti svoje mjesto u širim, univerzalnijim i svim sudionicima koji su se priklonili Tone Tomšič iz Ljubljane. a na radost novim susretima s vedrim izrazom i plemenitim i analizu, projekt Cro patria izdvaja se Festival bio ispunjen raznolikošću zvu- Apsolutni pobjednik XVII. Dana duhov- koordinatama koje uvažavaju različito- ideji i postali svjedocima stvaranja nove zadatkom zbliža- duhom i dobrom glazbom ispunjenim i kao jedan od najintenzivnijih genera- kovlja, brojnošću glazbeno–poetskih U kategoriji slobodno odabranog pro- ne glazbe Cro patria je Akademski sti i ne poznaju granice prostora i vre- tradicije. vanja mladeži kre- Danima duhovne glazbe Cro patria. tora novih nastojanja na području kul- oblika i formi te različitošću njihovih in- grama dodijeljene su sljedeće nagra- pevski zbor Tone Tomšič, koji je do- mena. Pitat ćete se možda kako to da ativnim glazbenim ture mladih. Prisjećanjem na ugledna terpretacija. U sinergiji iskonskog entuzi- de: Brončana diploma Mješovitom pje- bio najviše bodova za svoje izvedbe u misao opterećena utegom ozbiljni- činom visokih vrijed- skladateljska imena hrvatske glazbene jazma mladosti i skladateljsko–pjesnič- vačkom zboru KUD–a Stanko Drago- kategorijama obveznih i novih skladbi. jih i opreznijih mjerkanja nalazi nosti, no podjednako i nastojanjem da kulture, motiviranjem domaćih snaga kih nadahnuća, XVII. Cro patria upisala jević (MNE) pod vodstvom dirigenta Ili- Svojim rafiniranim, raznolikim i uvjerlji- vjerodostojne tumače u se istakne, u nas pomalo zaboravljena, V za izvođenje skladbi hrvatske sakral- je u zbornik suvremene zbor- je Dapčevića te Zlatna vim izrazom osvojili su publiku i ocjenji- važnost i ljepota tradicije zborskog ne baštine, u namjeri da opuse maj- ske glazbe nove prinose diploma Mje- vački sud te nizu diljem svijeta pjevanja, Dani duhovne glazbe — Cro stora nacionalne povijesti glazbe spasi — od jednostavnih, patria ubrajaju se među najvažnije od zaborava, a istodobno nove vokal- klasično koncipira- produkcijske i organizacijske projek- ne opuse suvremenih autora utre u tre- nih djela do mo- te Hrvatske glazbene mladeži Split. nutak sadašnjosti koji već posta- dernih, kontra- Usporedno sa sveprisutnijom konzu- je prošlost, ovaj Festival postao je i za- punktski razra- merističkom usmjerenošću društva u logom nacionalne kulturne promidžbe, đenih zborova kojem brzina života zgušnjava vrijeme, zavrjeđujući atribucije kojima se mogu složenije, inter- a gubitak duhovnosti i potraga za njom podičiti tek rijetke manifestacije. pretativno za- počinju se događati gotovo istovreme- htjevnije fak- no, Festival duhovne glazbe Cro patria Dvjestotinjak ture. Od de- o(p)staje kao izazov svima koji otvore- praizvedenih skladbi set odabranih nošću srca i duha preispituju kulturno novih skladbi naslijeđe i, stvarajući nove obrasce i Festivalsku obitelj danas čini oko de- praizvedeno je estetiku, kreiraju prostor za vlastito pre- set tisuća izvođača iz Hrvatske, Bosne šest, a plaketa poznavanje i djelovanje. i Hercegovine, Makedonije, Slovenije, Canticum no- Crne Gore i Poljske. Uz prisutnost ide- vum (rad aka- Nacionalna promidžba je odmaka od izvedbe atribuirane kao demskog ki- amaterske smjerom njezine postupne para Kažimira Zajedno disati, osjećati, slušati — biti profilacije prema sve većoj dotjeranosti Hraste) za naj- zajedno u pjesmi — a da se u tom za- izraza, na Festivalu je praizvedeno go- uspjelije nove jedništvu ne gubi vlastitost, već se, kao tovo dvije stotine zborskih skladbi, od skladbe dodi- u trenutku molitve, okrećemo sebi, kojih mnoge i danas nalaze mjesto u jeljena je slje- svojem intimnom, unutarnjem svijetu, programima zborova. dećim sklada- radost je kakvu dijele brojni poklonici teljima: Bron- Mješoviti pjevački zbor KUD-a Stanko Dragojević iz Podgorice (Crna Gora) toga glazbenog hodočašća. Okuplja- Sedamnaesto izdanje Festivala trajalo čana plaketa 12 13 U MM centru Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu, 8. siječnja 2014. evalorizacija kratkotrajnog Rdjelovanja AzSG–a otkrila Pedeset godina je da nam i danas treba umjetnost koja bi nam ukazala na to koga potegnuti za uši, avangardističkih koje regule rušiti ili kako biti beskompromisan u potrazi za glazbošokova lijepim ili istinitim ili pravednim Proslava polustoljetnog jubileja prvog koncerta Ansambla za suvremenu glazbu (AzSG) iz Zagreba

Piše: Nina Čalopek »Možda znate, a možda i ne znate, tj. BROJ 185, OŽUJAK 2014. neki znaju, drugi ne znaju, dok treći vje- BROJ 185, OŽUJAK 2014. rojatno znaju, ali bi htjeli da ne znaju da je 8. siječnja prije dobrih pedeset godi- na (1964.) održan (u Zagrebu) prvi javni koncert nekad zloglasnog, potajno sa- stavljenog, kratko živućeg (1963.–1965. intenzivno, 1966.–1967. u stadiju odu- miranja) Ansambla za suvremenu glaz- bu (AzSG) iz Zagreba.« Tako počinje

najava jubilarne proslave koja se održa- ć

la 8. siječnja ove godine u prepunom Ž iži MM centru Studentskog centra Sve- amir učilišta u Zagrebu. Okupljena gomila D Nehrvatski zagre- nestrpljivo je iščekivala početak, kako Janko Jezovšek, Davorka Begović, Silvio Foretić, Zdenka Kapko Foretić i Dina Puhovski bački student Janko nam je bilo pojašnjeno, ni koncerta ni AzSG–a. I sami akteri osnivači ansam- konzervativnosti vremena, a izvede- festivali koji su tih šezdesetih i sedam- Jezovšek zasvirao simpozija ni predavanja, već osvrta na bla Janko Jezovšek i Silvio Foretić, te na su Foretićeva djela Koncert za rog desetih godina skretali od konvencio- je i na minijaturnom djelatnost ansambla, ali i na kontekst muzikologinje Zdenka Kapko Foretić, i svijeću, Melusine za tu priliku okuplje- nalog, postavljali temelje, a prema neki- klaviru. u kojem je djelovao. Tome Dina Puhovski i Davorka Begović, ujed- nog komornog ansambla i pjevajućeg ma i proživjeli vrhunce avangardnih te- je pridonijela i sama mi- no i voditeljica Muzičkog salona SC–a, dirigenta Berislava Šipuša te, u izved- žnji i bili prava sjecišta domaćeg s onim dočekali su nas pomalo neobično po- bi Dine Puhovski, šansona Reklamni bjelosvjetskim suvremenim. Jednako zanscena, od samog ć strojeni u tmini scene, od nas odijelje- model. MM centra, odnosno je tako Foretić, nažalost ne i Jezovšek Ž iži komorne pozornice ni crnim bezličnim stolom, reanimiraju- koji je naknadno zapostavljen kao ne- Cijela je večer za nas koji o ansamblu amir SC–a, originalne lo- ći pritom sjene nekakvih socijalističkih hrvatski zagrebački student i slovenski D možda ništa ne znamo bila više nego kacije prvoga održa- funkcionara onoga vremena, ali isto- skladatelj u dijaspori, u muzikološkom instruktivna. Naučili smo da su zagre- Publika Dvorane MM Studentskog centra te je večeri svjedočila i izvedbi legendarnog Foretićeva Koncerta za rog i svijeću nog koncerta, pa do vremeno i posve suludu atmosferu koja i publicističkom diskursu često prozi- bački studenti Janko Jezovšek i Sil- same publike koju je proizlazi iz zaigranih i na cinizam uvijek van kao enfant terrible hrvatske glaz- Praizvedba skladbe Solisti vio Foretić uz ostale sudionike, mož- jednim dijelom činila spremnih Jezovšeka i Foretića. be, što se nikako ne kosi s njegovim da ohrabreni poticajima tada friškog ne može nikoga ničime iznenadi- na mogućnost ikakva utjecaja na ke, njihovo iščekivanje, prpoš- i ona tzv. originalna, zloglasnim počecima, već ih ujedno i Silvija Foretića Muzičkog biennala i još mlađe opatij- ti. I uistinu, provokacija je postala životne prilike, na zauzimanje sta- nost i spremnost da ponovno pionirska, iz godi- apostrofira. Stoga je li pitanje koliko je Žive slike prošlosti ske Glazbene tribine, ali i potaknuti hti- pasé gesta, koja kada se i pojavi, va i propitivanje prilika, čini mi se dožive senzacije i sjećanja stara na dje- AzSG utjecao na zagrebačku glazbe- jenjem za učenjem, znatiželjom, istra- ostavlja dojam fosiliziranog dino- kao da katkad skriva neznanje, pola stoljeća, te neka nova kon- lova- U fleksibilnoj formi, otvorenoj za dijalog nu, odnosno kulturnu sredinu, zaista ilvio Foretić pridružio se dugom i bli- živanjem i reprodukcijom suvremene saurova otiska. Svedena na stil- katkad lijenost, možda i nevolj- taminiranost onih mlađih, najprije n j a i dobronamjerne subverzije publike, uz historijsko–sociološki relevantno te ko- stavom popisu hrvatskih skladatelja glazbe (prije svega one vlastite) osno- sku ili skladateljsko–tehničku figu- kost, strah ili nezainteresiranost. je sasvim jasno da je AzSG ipak puno toplog humora i autoironije, pred liko će nam odgovori na to pitanje doni- koji su svojim djelima gradili šezdeset vali Ansambl za suvremenu glazbu, ru bez izravne reakcije i sudjelova- Više od pedeset godina nakon utjecao na svoju okolinu te da bez nama su nicale žive slike, ponekad i jeti novih uvida? Hoćemo li revalorizaci- godina dugu povijest Zagrebačkih skraćeno poznat kao AzSG. Ansambl nja svih provokacijom prozvanih, prvih (zagrebačkih) avangardistič- njegova kratkotrajnog postojanja one doslovne — poput staroga legen- jom tog zaboravljenog kolektiva promi- solista. Na njihovu svečanom kon- je prije svega izvodio djela svojih »rezi- gubi svoj bitak. No budući da se kih glazbošokova, akademizam naša glazbena povijest, ali i sa- darnog domara Glazbenoga zavoda, jeniti okular, dobiti čistiju ili drukčiju sliku certu u povodu te obljetnice, 18. dentnih« skladatelja Jezovšeka i Fore- na iste argumente pozivaju i oni i alternativa nisu nikada bili dalje, dašnjost ne bi bile iste. No važ- čiji je žuti kanarinac jednoć poslužio ne samo šireg konteksta razvoja sredi- siječnja u Velikoj dvorani Lisinski, prepuno je gleda- tića, iako je akcijama više nalikovao na koji samu provokaciju nisu ni (pro/ nisu se nikada manje propitivali i nije od toga je da se budi nada kao AzSG–ova koncertna rekvizita, ili ne nego i samih opusa tih skladatelja? do)živjeli, možda se u te ubrajaju nisu se nikad tako malo pogleda- da možda i nije sve tako crno za Slište svjedočilo praizvedbi njegove skladbe Solisti, neki performerski kolektiv nego na kla- nervozna dobacivanja Igora Mandića, Ne vjerujem. posvećene upravo Zagrebačkim solistima u povodu sično ustrojeni ansambl. Izvan okvira i današnji studenti glazbe, čini mi vali. Osim toga, komunikacija i so- nas publiku koja još uvijek treba kritičara i analitičara muzičkih događa- njihove obljetnice i njihova rođendanskog koncer- institucionalnih normi i u rugajućoj ma- se da se osnovni problem rastva- cijalizacija danas su zaboravljeni nekog umjetnika da je izmanipu- nja onoga vremena, pa tako i AzSG–a. ta. Kako kaže taj nekoć »zločesti dečko« hrvatske niri prema svemu uštogljenom i kon- Nema iznenađenja ra upravo u toj točki. Odmaknuv- pojmovi, a publika statična zapo- lira i isprovocira te podvali svoju Sadržajni kolaž slavljeničke večeri čini- glazbe, Soliste je smjestio u naslov skladbe, dok je zervativnom, Jezovšek i Foretić, kao ši se od provokacije, vraćamo se stavljena masa. Glazbeno izvodi- umjetnost koja bi nam ukazala na le su rijetko sačuvane necjelovite snim- pridjev zagrebački utkao u note, te iz njegovih za- i AzSG, bili su pod stalnim pritiscima Zbog posttraumatskog stresa koji su formalnom i strogom pozicioni- laštvo postalo je samo sebi svr- to koga potegnuti za uši, koje re- ke, čitani tekstovi programskih knjiži- grebačkih motiva proizlazi cijeli tematski i harmo- Akademije (one Muzičke), dok se nisu nekima prouzročile godine istraživanja ranju koncertnih aktera, od ko- hom, izvan potreba onih koji bi ga gule rušiti ili kako biti beskompro- ca i kritika, humoristične crtice iz živo- i beskompromisnosti te zalihost mate- jih oni u auditoriju počesto ostaju trebali konzumirati. misan u potrazi za lijepim ili istini- nijski materijal djela. Vjerujemo da je ansambl time nakon samo tri godine djelovanja ras- dobio lijepu hrvatsku razglednicu za predstavljanje ć ta apokrifnih skladatelja (Ivan Jezus, J. rijala i impulsa, uvriježilo se mišljenje da nijemi i pasivni, a isto se događa tim ili pravednim. pali te raselili. U domaćoj muzikološkoj Ipak, kad se vide ozarena lica domaćeg glazbenog stvaralaštva na svojim budu- Ž iži S. Foyer i Ante Portas alias Jezovšek literaturi AzSG se ne spominje. Ističu se se na kraju postmoderne, odnosno u onima na sceni kad s nje odstu- ili/i Foretić), anegdote koje svjedoče o obljetničarske AzSG–ove publi- ćim koncertima i međunarodnim gostovanjima. (JH) amir ovom našem mladom 21. stoljeću, više pe. Ležerno odmahivanje rukom 14 D uvijek neki drugi ansambli, institucije i 15 Međunarodni proboj hrvatske glazbe — 9. Festival hrvatske glazbe u Beču (5. studenoga — 11. prosinca 2013.) Hommage à Milka Trnina već dulje vrijeme izvodi djela Dore Pe- jačević, a sve su izvedbe snimljene za U 2013. godini obilježena je 150. obljet- arhiv ORF–a, što znači da će biti po- nica rođenja velike hrvatske operne pje- navno emitirane. Voditeljica programa Hrvatska glazba u austrijskoj prijestolnici vačice Milke Trnine (1863.–1941.) koja je dr. Irene Suchy, urednica na ORF–u, na 1883. godine diplomirala na Konzerva- podij je kao sugovornike pozvala Olive- Predstavljeni su doista vrhunski hrvatski skladatelji čija imena nedvojbeno ulaze u svijest međunarodnih ljubitelja toriju Društva prijatelja glazbe u Beču. ra Triendla i pijanisticu Natašu Veljko- klasične glazbe Kako je ta ustanova bila izravni pret- vić, koja je upravo snimila CD s cjeloku- hodnik Sveučilišta za glazbu i dramske pnim klavirskim opusom Dore Pejače- umjetnosti u Beču, hrvatsko je velepo- vić, te muzikologe mr. Davora Merkaša Piše: dr. sc. Zdenka Weber na Šibenčanina i tri moteta Ivana Luka- olina, Milan Čunko, viola, Branimir Pu- slanstvo stupilo u kontakt s tim glazbe- i dr. sc. Zdenku Weber i oni su u duljem čića, a na programu su bile i skladbe stički, violončelo i Dalibor Cikojević, gla- nim Sveučilištem i dogovorilo koncert razgovoru iscrpno govorili o skladatelji- Talijana koji su djelovali u Hrvatskoj — sovir. Posebno je vrijedan bio program 5. prosinca u njihovoj Dvorani Joseph ma s programa. radicionalni Festival hr- Tomasa Cecchinija i Gabriela Pulitija. kojim su se predstavili, jer su uvježbali Monika Leskovar i Varaždinski komorni orkestar u dvorani Nacionalne knjižnice Haydn. Pod nazivom Hommage à Mil- Kako je riječ o izvođačima specijalizira- Kvartet za violinu, violu, violončelo i gla- vatske glazbe u Beču, riorno i s potrebnim unošenjem u sadr- Baraković, kontrabas i Kruno Levačić, ka Trnina okupljeni su studenti iz Beča, nima za izvođenje glazbe kasnog 16. sovir u d–molu, op. 25 Dore Pejačević, Glazba EU koji je utemeljio i umjet- žajnost dionice, a Varaždinski komorni udaraljke) nastupila 30. studenoga u sopranistice Julia Michaela Schick, Iva i 17. stoljeća, umjetnici su autentičnim Kvartet za violinu, violu, violončelo i gla- nički vodi muzikolog orkestar surađivao je u svim pojedino- kultnom bečkom jazz–klubu Porgy & Martinčević i Tamara Ivaniš, obje podri- Posljednji je koncert svakako bio »po- izvedbama, na vrlo visokoj profesional- sovir u d–molu, op. 36 Božidara Kun- mr. Davor Merkaš, stima precizno i nadahnuto. I sljedeće Bess. U skladu s usmjerenjem svojega jetlom iz Varaždina, bariton Wolfgang slastica« jer je bio programiran u slo- noj razini, decentno i u svim skladba- ca i Kvartet za violinu, violu, violonče- ravnatelj Muzičkog in- je djelo hrvatskog skladatelja, a bila je sina Matije Dedića, danas sigurno naj- Stefan Schwaiger i varaždinski bas– pu projekta Europske komisije »Cultu- ma pouzdano izveli odabrani program lo i glasovir u c–molu, op. 60 br. 3 Jo- formativnog centra Koncertne direkcije to Samba da camera Ive Josipovića, boljeg hrvatskog jazz–pijanista, pjeva- bariton David Oštrek, a sa zagrebač- re 2007–2013 — Minstrel« uz potporu te dobili burni i dugotrajni pljesak. hannesa Brahmsa. Glazba naše naju- TZagreb, u svojem je sada već devetom uvjerilo nazočne u posebne vrijedno- la je prije svega »jazzistič- ke Muzičke akademije došla je sopra- Međunarodnog društva Muzičkih in- glednije skladateljice Dore Pejačević, izdanju održan od 5. studenoga do sti glazbe koju uopće ne poznaju, a ki«, krajnje sigurno u zapjevu te u cjelini nistica Antonija Dunjko. Uz operne arije formativnih centara (IAMIC), a na pro- koja je bila vezana i uz Beč, oduševila 11. prosinca 2013. godine. Jedna od Massimo u Akzentu koja dolazi iz bogate riznice hrvatskoga i izrazito dirljivo jer je na programu imala W. A. Mozarta, R. Stolza, G. Puccini- gramu je bilo jedanaest djela sklada- je kasnoromantičnom izražajnošću, a glavnih okosnica svakog koncertnog skladateljstva 20. stoljeća. U drugom najbolje pjesme žanra i dobro poznate ja, G. Verdija i G. Rossinija, čule su se telja iz jedanaest država Europske uni- rijetko izvođeni Kuncov Kvartet upozo- programa uključivanje je djela hrvatskih Kako festival uz klasičnu glazbu obu- dijelu koncerta na programu su bila Vi- hitove Arsena Dedića. U odličnoj kon- i operne arije Ivana pl. Zajca iz Nikole je. Muzički informativni centar Koncer- skladatelja, a posebna se pozornost hvaća i nastupe sa zabavnom, pop, rio je na inspiraciju hrvatskim folklorom, BROJ 185, OŽUJAK 2014. valdijeva Četiri godišnja doba. diciji, naša se pjevačica potvrdila kao Šubića Zrinjskog i efektna Arija muhe iz tne direkcije Zagreb bio je zastupljen 4. BROJ 185, OŽUJAK 2014. što je bilo karakteristično za razdoblje posvećuje i odabiru hrvatskih solista tradicijskom i jazz glazbom, nastupio vrhunska interpretkinja i oduševila je opere Rona Borisa Papandopula. Kla- stavkom iz Papandopulova Gudačkog i ansambala, jer se u austrijskoj prije- je i jedan od vrlo uglednih i uspješnih u kojem je djelo nastalo, 1936. godine virsku su pratnju Papandopulo kvartet u Atriju Austrijskog Vokalni hrvatski brend kvarteta br. 3, »Narodnog«. Cijeli je pro- stolnici svakako nastoji predstaviti ono pjevača hrvatske pop–glazbe, Massi- u vrijeme tzv. novonacionalnog smjera osiguravajućeg društva službenika osigurali Christian gram doista zanimljivo predstavio glaz- najbolje od hrvatske glazbene kulture u mo Savić, sa svojim bendom 12. stu- u hrvatskoj glazbi. Burni je pljesak po- Koch i Igor Hor- Još jedna od tradicionalnih smjerni- najširem smislu. Za 9. Festival hrvatske denoga u Teatru Akzent. Bila je to dvo- kazao da glazba hrvatskih skladatelja noj glazbi demonstrirala Mirela Ivičević. vat. Kraj večeri ca Festivala hrvatske glazbe u Beču, glazbe u Beču, sada nakon njegova satna večer ispunjena odličnim pjeva- može itekako oduševiti. Publika je s velikim oduševljenjem po- bio je rezerviran predstavljanje klapskoga pjevanja, bila održavanja, moguće je ustvrditi da je njem i vrlo šarmantnim vođenjem kojim zdravila nova skladateljska imena, sve za majstorski pjev je zastupljena 27. studenoga u vrlo jednako u svojem stvaralačkom kao i u je Massimo publici predstavljao svoj re- tri nazočne autorice, a Papandopulo mezzosopranisti- Tri skladateljske gracije ugodnom Hrvatskom centru, a nastu- izvođačkom pogledu uspio zainteresi- pertoar s CD–ova objavljivanih još od kvartet na burnom je pljesku zahvalio ce Dubravke Še- mjetnički voditelj Davor pila je Klapa Žrnovnica iz okolice Spli- rati velik broj slušatelja, a na koncerti- I Atrij Austrijskog osi- i nizom dodataka. parović Mušović ta. U do posljednjeg mjesta popunje- ma je osim Hrvata koji žive u Beču bila guravajućeg društva koja je uz sudje- Merkaš u Beču svake godine nom okupljalištu Hrvata i gradišćanskih U nazočna i brojna međunarodna, prije službenika je mjesto u Klobučar u Peterskirche lovanje pijanista Hrvata ostvarena je izuzetno dirljiva svega austrijska publika. kojem se koncerti Fe- Đorđa Stanettija nastoji predstaviti ono najbolje atmosfera. Mladi pjevači pjevali su i svi- stivala hrvatske glaz- Jedan od najljepših baroknih sakral- superiorno izve- rali na gitari, mandolini, mandoli i kon- be u Beču kontinuira- nih prostora u Beču svakako je crkva la ariju Kundry iz od hrvatske glazbene kulture u Barokni početak trabasu, a repertoar hrvatskih narod- Gabi Novak i Matija Dedić u Porgy&Bess no održavaju, ove go- Sv. Petra (Peterskirche). Nastup orgu- glazbene drame ljaša Pavla Mašića i sopranistice Moni- nih, autorskih i na kraju božićnih pjesa- najširem smislu. Prvi je koncert 5. studenoga odr- dine već osmi put, pa mnogobrojnu publiku. Kao »opening Parsifal R. Wagnera i domoljubnu Odu ke Cerovčec 22. studenoga privukao ma razgalio je sva srca. Dodacima da- žan u uglednom sakralnom prostoru, je koncert na kojemu act«, dakle za »ugrijavanje« publike, vla- zemlji iz opere Mila Gojsalića Jakova je posebno ljubitelje glazbe za orgulje. kako nije bilo kraja. prekrasnoj crkvi u Carskome dvoru je 19. studenoga na- stite pjesme pjevala je mlada jazz–glaz- Gotovca. O Milki Trnini i njezinoj svjet- Na početku koncerta izvedene Intrada, (Hofburgkapele) pa je to odredilo i nje- stupio Papandopu- Zbor HRT–a pod ravnanjem svojeg benica Lana Janjanin sa svojim trijom skoj karijeri govorila je dr. sc. Zdenka Pastorale i Toccata Anđelka Klobuča- govu programsku koncepciju. Nastu- lo kvartet bio odlično šefa–dirigenta Tončija Bilića nastupio je i uvjerila sve nazočne u svoje znatne Weber, urednica i autorica priloga u Anđelko Krpan, Dalibor Cikojević, Milan Čunko i Branimir ra iskazale su punu zvukovnost instru- pio je hrvatski ansambl specijaliziran posjećen. Riječ je o 28. studenoga u crkvi Sv. Petra, a za tu potencijale. monografiji Milka Trnina, koju je 2013. za izvođenje barokne glazbe Camera- Pustički u Palači Eschenbach četvorici mlađih sak- menta i jedinstveni skladateljski jezik je prigodu u Beč došla i ekipa HTV–a i godine objavila Općina Križ. ta Garestin (Silvije Richter, violina, Dani sofonista iz razreda našeg proslavljenog orguljaša i skla- na taj način i slikom izvijestila hrvatsku Tri gitare Bošnjak, flauta, Krešimir Lazar, violon- 1980–ih godina. Prateći instrumentalni Dragana Sremca na Muzičkoj akade- datelja. Monika Cerovčec pak osvojila javnost o tom uspjelom nastupu. Zbor Strane izvedbe hrvatskih sastav u kojemu su Marko Matošević, miji u Zagrebu. Nikola Fabijanić, so- je toplim sopranom u djelima Vivaldija, čelo i Krešimir Has, čembalo), sa soli- HRT–a izveo je a cappella doista pro- Ugledni Zagrebački gitarski trio u ko- djela udaraljke, Boris Popov, bubnjevi, Mar- pran–saksofon, Gordan Tudor, alt– Mozarta i u skladbi Pater noster Ivana sticama: sopranisticama Ivanom Lazar fesionalno i glasovno usklađeno reper- jemu već trideset godina zajedno na- ko First, violina, Dalibor Matošević, gi- saksofon, Goran Jurković, tenor–sak- pl. Zajca. i Martinom Klarić te mezzosopranisti- toar na kojemu su bile skladbe anoni- stupaju Darko Petrinjak, István Römer Na posljednja dva koncerta festivala tara, Goran Delač, bas–gitara i Alek- sofon i Tomislav Žužak, bariton–sakso- com Helenom Lucić Šego. Uz manje mnih autora iz hrvatske baštine 17. i 18. i Goran Listeš, odabrao je za nastup nastupili su gudački kvarteti, najprije sandar Ismailovski, klavijature, poka- fon, izveli su skladbe G. Rossinija i J. poznate talijanske skladatelje i skladbe Monika i predsjednik stoljeća, četiri renesansna moteta Julija u najstarijoj bečkoj crkvi, crkvi Sv. ugledni češki Kvartet Stamic 10. pro- zao se kao izuzetno vješta grupa glaz- Petita, a između tih krajnjih točaka bile Claudija Monteverdija, bila su izvedena Skjavetića, opsežna zborska epopeja Ruprechta, održan 2. prosinca, na- sinca u Velikoj dvorani ORF–a i zatim benika čije je sviranje virtuozno i prati su skladbe triju mladih hrvatskih skla- Šesti koncert festivala posebno se po- i djela hrvatske barokne baštine: Res- Križu, daj nam ti milosti velikana hrvat- dasve zahtjevan i bogato sastavljen Kvartet Gironcoli 11. prosinca u koncer- glas sjajnim improvizacijama. dateljica kojima je koncert bio i posve- srećio jer su izvođači, Varaždinski ko- ponsorio di S. Antonio di Padova Iva- ske glazbe 20. stoljeća Igora Kuljerića program. Od hrvatskih skladatelja bili tnoj dvorani Collegiuma hungaricuma, ćen. Lana Janjanin (1990.) predstavlje- morni orkestar sa solistima– Monikom i nekoliko vrlo uspjelih skladbi stranih su zastupljeni Nikša Njirić skladbom odličnom prostoru Mađarskog kultur- Mlade snage hrvatske glazbe: skladatelji Gordan Tudor, na je djelom Neue Komposition, Mire- Leskovar na violončelu i violinistima Ti- Lana Janjanin, Mirela Ivičević i Margareta Ferek-Petrić Profesorski ad autora. Dokazano visoka kvaliteta zbo- Hommage à Sorkočević, Frano Parać nog centra u Beču. Kvartet Stamic je s la Ivičević (1980.) dvostavačnom sklad- murom Melnikom i Ekaterinom Fro- hoc kvartet ra oduševila je nazočne koji su vrlo gla- Diptychom i Marko Ruždjak djelom izvedbama Concertina in modo antico, bom Goldspell 1 i 2 i Margareta Ferek– lovom, u dvorani Nacionalne knjižni- sno i dugo pljeskali te izmamili i doda- poetskog naslova Travanj je najokrutniji za tri gudača i klavir Borisa Papando- Petrić (1982.) skladbom Melankolija ce 24. studenoga jednostavno »zapa- Festival već tradicional- tak, antologijsku zborsku skladbu Josi- mjesec, a na programu su još bila djela pula, Kvintetom za dvije violine, violu, vi- benu raznolikost Europske unije, čija je gegen Rakija. Iako je riječ o tri potpuno lili« brojnu publiku. Doista, na početku no uključuje nastupe u pa Štolcera Slavenskog Voda zvira. J. S. Bacha, M. A. Zanija de Ferrantina, olončelo i klavir u c–molu, op. 35 Boži- 28. članica upravo u 2013. godini po- različita skladateljska pristupa i o razli- izveden Koncert za violončelo, gudače Palači Eschenbach, pri- P. I. Čajkovskog, A. Vivaldija, M. Rave- dara Kunca i Kvintetom za dvije violine, stala Republika Hrvatska. čitim postupcima s izvođačkim sasta- i udaraljke br. 1 Brune Bjelinskog po- vlačnom prostoru u sre- Gabi u jazz–klubu la i A. Dvořáka. Svako su djelo iskusni violu, violončelo i klavir u h–molu, op. vom, sva su tri djela pokazala da mla- kazao se kao majstorsko djelo u koje- Sve u svemu, predstavljeni su doista dištu Beča kojim uprav- gitaristi izveli precizno i uigrano, s ve- 40 Dore Pejačević predstavio doista de skladateljice vladaju kompozicijskim mu sve pršti od sjajnih glazbenih ide- vrhunski hrvatski skladatelji i imena. lja Austrijska obrtnička U posebno dugom sjećanju Hrvata likom dozom uživljavanja i muzikalnog vrhunska ostvarenja hrvatske komorne tehnikama i da glazbeno imaju što reći. ja, odlične formalne obrade, dojmljivih Dora Pejačević, , Boris udruga. Pred brojnim koji žive u Beču zacijelo će ostati na- interpretiranja pa je oduševljenje publi- glazbe i tako upozorio na skladatelje Pri tome je posebno oduševila inven- kontrasta i za barda hrvatskog sklada- Papandopulo ili Božidar Kunc nedvoj- su slušateljima 17. stu- stup jedne od najvećih dama hrvat- ke raslo tijekom koncerta i na kraju se koji su svakako korifeji hrvatske glazbe tivnost u ponešto koketirajućem odno- teljstva karakterističnoga optimizma. beno ulaze u svijest međunarodnih lju- denoga nastupili zagre- ske zabavne glazbe Gabi Novak, koja pretvorilo u dugotrajni pljesak na koji su 20. stoljeća. Za klavirom je bio renomi- su s jazz idiomom koju je u svojoj zrelo Monika Leskovar izvela je solističku di- bitelja klasične glazbe. bački afirmirani glazbe- je s trijom (Matija Dedić, klavir, Mladen glazbenici odgovorili dodacima. rani njemački pijanist Oliver Triendl, koji proživljenoj i strukturno vrsno razrađe- onicu nadasve poletno, tehnički supe- 16 Camerata Garestin u Hofburgkapele nici: Anđelko Krpan, vi- 17 Koncerti Srđana Bulata i Elvisa Stanića u Londonu loživši prijamni ispit na RAM–u, upisao gitaristika imala uspjeha i na drugim medijima (JazzWise, Jazz UK, Jazz UK datelja pisana za klasičnu gitaru. Pro- uvučena u tu glazbenu pustolovinu, se na jednu od najuglednijih glazbenih poljima. Jedan od istaknutijih svirača Gigs, Jazz in London i drugima), kao gram je nazvan Music From i pokazavši pritom najviše entuzijazma azličite kulture i glazbeni akademija na svijetu, sa skoro dvjesto jazz gitare, riječko–lovranski svestrani i na BBC Radiju 3, dobila je i potpo- bio je dio službenog koncertnog pro- upravo za one skladbe koje slijede su- afiniteti u kvartetu Jazz godina dugom tradicijom. glazbenik (gitarist, harmonikaš, skla- ru organizacije Jazz Services UK. Obišli grama koji se u gustom tempu održava vremene stvaralačke procese, kakva R datelj, aranžer, producent, organiza- su potom još četiri grada u unutrašnjo- na akademiji, a najavljen je i u opsežnoj je recimo ona Papandopulova, koju ExTempore Orchestra skladno Bulatovi londonski uspjesi tor festivala) Elvis Stanić, u Englesku sti, a 27. listopada ponovo smo se našli brošuri RAM–a za proljeće 2014. godi- je Bulat ponovio u bisu, izazvan odu- je došao s međunarodnim projektom u londonskom predgrađu Welwyn Gar- ne. Izvedena su djela Anđelka Klobu- ševljenim povicima. I to nije sve: sa- se uklapaju u homogenu cjelinu, O Srđanu Bulatu već se dosta pisa- Jazz ExTempore Orchestra te ostva- den City gdje su u veselom ozračju odr- čara, Stjepana Šuleka, Borisa Papan- znali smo i što će biti na notnom stalku Uspješan rio svoju, drugu ove godine, a četvrtu žali završni koncert u ciklusu Herts Jazz, dopula, Željka Brkanovića i Frane Pa- na njegovu diplomskom koncertu. Uz lo. Iako mlad, već je u mnogo navrata a skladbe koje su njegovi članovi osvajao visoke nagrade ili je pobjeđivao po redu, englesku turneju, uz predstav- koje priprema poznata jazz dinastija raća, skicirajući tako tri posljednja de- Koncert za gitaru i orkestar meksičkog na najprestižnijim gitarističkim natjeca- ljanje novog, drugog CD–a sa zanimlji- Clark. Bravo za Elvisa, Andreu i društvo setljeća prošlog stoljeća kad je u pita- skladatelja Manuela Poncea, bit će i donijeli u studio čine zanimljivu njima svijeta. No on ne samo da je od vim nazivom East & West, objavljenog vrhunskih glazbenika! Dok ovo pišem, nju hrvatski skladateljski opus pisan za već spomenuti koncert Adalberta Mar- svojih profesora stekao zavidno znanje u izdanju britanske etikete 33 Records, čitam u specijaliziranom jazz časopisu naše klasične gitariste. Sam jednosatni kovića, a suradnica će mu biti Kristina mješavinu koja osvaja već na prvo (u Splitu mu je predavao Goran Listeš), specijalizirane za suvremeni jazz (CD Jazzwise u broju od veljače odličnu kri- koncert u intimnom prostoru prošao je Arakelyan za klavirom, čiju je skladbu prodor 33JAZZ2359). O projektu se već govo- tiku tog CD–a, koju potpisuje Selwyn u izvanrednom ozračju: bio je otvore- Fantasia, uzgred rečeno, prošle godi- nego i sklonost izvođenju suvremene slušanje glazbe, posebice one koju su skladali rilo; sastali su se prvi put u Opatiji na Harris. Uskoro nas očekuju novi pro- nog tipa pa je okupio mnogo znatiželj- ne praizveo. hrvatski skladatelji. Izvodio ih je i snimao tamošnjem festivalu 2008. godine: en- jekti iz radionice Andree Vicari i Elvisa nika i — što je još važnije — stručnjake gdje god je za to bilo prigode — recimo gleska pijanistica Andrea Vicari, peda- Stanića. i publiku otvorenu za glazbene avan- samo da na njegova dva CD–a, koja je goginja na Trinity Laban College of Mu- ture. Ponuđena djela kretala su se od Usporedno se održavao i London Gu- izdao «zahvaljujući« osvojenim nagra- sic u Greenwichu (na kojem je davnih klasicističkog pristupa velikog Stjepana hrvatske pedesetih čembalo studirala Zagrep- itar Festival, deseti u novom koncer- Šuleka u Tri trubadurske iz 1982. pre- dama (Julian Arcas; AL 798–2011 iz tnom prostoru King’s Place, te u još 2011. i Naxos Laureate Series — Gu- čanka Mirjana Vrbanić, supruga vođe ko trostavačne Sonate Anđelka Klobu- nekoliko manjih dvorana i po školama. itar 8.573026 iz 2012.) nalazimo i izvan- Modern Jazz Quarteta, Johna Lewisa, čara i izvanredno zanimljive Dodeka- Opet smo imali svoje predstavnike: redne snimke Tri hrvatska plesa Borisa otkuda to glazbalo na nekim snimka- fonske studije Borisa Papandopula naša je Ana Vidović u Dvorani 1 reci- Papandopula i Tri trubadurske Stjepa- ma te glasovite i najstarije komorne jazz iz 1978. godine. Željko Brkanović tal podijelila s Portugalcem Franciscom

BROJ 185, OŽUJAK 2014. na Šuleka. Inzistiranje na hrvatskoj gita- grupe!), bugarski bubnjar–udaraljkaš se u trostavačnoj Suite Mediterra- BROJ 185, OŽUJAK 2014. gitare u Hristo Jocov (iz škole poznatog peda- Moraisom Francom. Nažalost, iako su nea koristio (svojim) mediteran- rističkoj literaturi logično se nastavilo i u imali na repertoaru djela suvremenih Londonu, djelomično zahvaljujući otvo- goga Dobrija Palieva koja je u Zagreb skim naslijeđem u stavcima Jota, skladatelja, hrvatskih nije bilo. Na istom renosti profesora Lewina, pa je na jed- došla preko Skoplja i našeg Igora Leš- Siciliana i Croatiana, što je pred je festivalu Srđan Bulat na međuna- nom od nastupa u sklopu studija izveo nika!) te nizozemski kontrabasist indo- mladog Srđana Bulata postavi- rodnom gitarističkom natjecanju među i Koncert za gitaru i gudače Adalber- nezijskih korijena Rico de Jeer. Svi vr- lo mnoge tehničke probleme koje šest izabranih kandidata osvojio prema ta Markovića, uz pratnju mlade armen- hunski instrumentalisti, uz to skladatelji je on sa zadivljujućom lakoćom ri- Engleskoj i aranžeri. Da među njima postoji po- ocjeni žirija drugo mjesto i nagradu od ješio, iskazavši nježnost i toplinu te ske pijanistice i studentice kompozici- tisuću funti. je na RAM–u Kristine Arakelyan, što je zitivna kemija i osmoza, vidjelo se već sjajne skladbe. I za kraj, Frano Pa- Dok Bulat svira djela hrvatskih autora na koncertnim izazvalo znatnu pozornost studenata i na prvom koncertu održanom u jed- I još nešto: na prijelazu iz listopada u rać s Muzikom za gitaru, nastalom na nastupima u sklopu studija na Kraljevskoj glazbenoj profesora u publici. Bulat je istovreme- nom od najvažnijih londonskih jazz klu- studeni u sklopu programa Welcome poticaj Darka Petrinjaka u kojoj se on akademiji, Elvis Stanić je sa svojim Jazz ExTempore no djela hrvatskih skladatelja posljed- bova 606, gdje su 22. listopada pred- Croatia održan je mali festival hrvat- zadivljujućom lakoćom poigrava melo- Orchestra već četvrti put gostovao u Engleskoj njih nekoliko godina boravka u Londo- stavili drugi CD. (Prvi je objavila Croa- skog filma; prikazan je film Nije kraj. Re- dijskim tijekom i kombinacijama ritma nu svirao u raznim prigodama — pri- tia Records i u Londonu je također do- žirao ga je Vinko Brešan prema scena- koje gitaru pretvaraju u udaraljkaški in- Piše: Ognjen Tvrtković mjerice na samostalnom recitalu 15. bio odlične kritike.) Različite se kulture i studenoga u crkvi St. Peter’s Notting glazbeni afiniteti u tom kvartetu sklad- rđan Bulat je od početka studija Počeci s Petrinjakom Hill kad je izveo i prekrasnu Mediteran- no uklapaju u homogenu cjelinu, a sku suitu Željka Brkanovića i Sonatu za skladbe koje su njegovi članovi donijeli na RAM–u inzistirao na tome Krenimo redom kako bismo potpuno solo gitaru akademika Anđelka Klobu- u studio čine zanimljivu mješavinu koja S objasnili kontekst u kojem se sve do- osvaja već na prvo slušanje. Tu su cro- čara uz izvanredan prijam kod publike. da jedan cjelovečernji koncert gađa. Dalekih sedamdesetih u to jedno U prosincu je sličan program priredio i ssover skladbe našeg Elvisa Stanića, od glavnih svjetskih glazbenih središta u središtu Europske unije u Londonu one s neparnim balkanskim metričkim posveti hrvatskoj literaturi za došao je mladi gitarist (i kontrabasist!) (tzv. Europe House) unutar programa strukturama Hrista Jocova, a kontra- Darko Petrinjak i uspio upisati studij gi- Welcome Croatia, te odletio i na na- basist Rico de Jeer piše balade, dok je klasičnu gitaru i da taj solistički tare i lutnje na svjetski poznatoj Kraljev- stupe u Madrid na tamošnju Kraljevsku Andrea Vicari »zadužena« za brža tem- skoj glazbenoj akademiji (Royal Aca- akademiju, potom u Brisel gdje je svi- pa u kojima se iskazuje kao dinamična recital izvede u sklopu prestižnog demy of Music — RAM) u klasi glaso- rao u hrvatskom veleposlanstvu. Tako pijanistica (na klasičnom i na električ- vitog Roberta Spencera. I kad se vratio su se Klobučar, Brkanović, Šulek i dru- nom klaviru Wurlitzer) te kao scat pje- koncertnog ciklusa londonske u Zagreb, počeo je predavati na našoj gi hrvatski skladatelji našli «u društvu« s vačica. Bilo je veselo s nekoliko vatrenih Muzičkoj akademiji, ostvarivši svjetski u svijetu poznatijim Brittenom, Regon- sola svih članova kvarteta, a u dvije im glazbene akademije relevatne rezultate, odgojivši niz mla- dijem i Albénizom, a da razlikâ u kvalite- se skladbe pridružila i azerska violinisti- dih gitarista koji će ostvariti iznimne ka- ti ili prijamu kod publike nije bilo. No ono ca Medina Mektiva, sad glasom pro- rijere u zemlji i svijetu. I ne samo to, na na čemu je mladi Srđan Bulat inzistirao noseći istočnjačku mističnost. Možda Jazz ExTempore Orchestra: Hristo Jocov, Elvis Stanić, Andrea Vicari i Rico de Jeer njegov je poticaj (i njegovih nasljednika) bila je ideja da se cjelovečernji koncert najljepši trenutak koncerta bila je jazz nastao niz originalnih skladbi koje su pi- posveti hrvatskoj literaturi za klasičnu inačica poznate primorske tužaljke Ivan riju i uz izvornu glazbu uspješnog sce- strument. Iako se tek vratio sa silvestar- sali hrvatski skladatelji. Otvorimo li luk- gitaru i da taj solistički recital izvede u Klakar u kojoj se Elvis Stanić dohvatio narista i jazz gitarista Mate Matišića. skog odmora u Hrvatskoj, Srđan Bulat suzni prospekt RAM–a za 2014. godi- sklopu gustog koncertnog programa svojeg prvotnog instrumenta harmo- je na koncertu djelovao opušteno, kraj- osljednjih su mjeseci nu, u poglavlju o gitarskom odsjeku na- RAM–a, koji i inače čini važan dio uku- nike, a Andrea Vicari u uvodu publici Kruna lanca uspjeha nje muzikalno i s dubokim razumijeva- prošle godine i počet- lazimo čak dva imena iz Hrvatske, uz pne glazbene ponude u gradu na Tem- objasnila kakva je teška sudbina ribara njem strukture svake skladbe; mnoge kom ove prošli u pravoj već spomenutog Petrinjaka kao jed- zi. Napokon je dobio termin 7. siječnja ispričana u toj pjesmi. No vratimo se Srđanu Bulatu i njego- su postavile pred njega teške izvođač- ofenzivi hrvatske gitare nog od istaknutih bivših studenata, su- 2014. u dvorani David Josefowitz, po- vu recitalu koji je po svemu bio kruna ke zadatke koje je rješavao instinktom i gitaristike na London. srećemo i mladog splitskog gitarista sebno prije koju godinu građenoj unu- Odjeci u medijima lanca uspjeha hrvatske glazbe u Lon- vrhunskog reproduktivca i izvođača Posebno se izdvaja Srđana Bulata koji je na poslijediplom- tar stare zgrade RAM–a, upravo za so- donu. Recitalna dvorana David Jose- ispolirane tehnike. Uz to je prije svake izvanredni solistički recital mladog gita- skom studiju kod poznatog pedagoga lističke nastupe. Istaknimo pozitivnu ulogu Andree Vi- fowitz nalazi se u sklopu jedne od naj- skladbe u kratkim crtama iznio njezinu Prista Srđana Bulata održan početkom Michaela Lewina, i to s visokom stipen- cari, sada kao dinamične organizatori- povijest, tako da se recital pretvorio u poznatijih pedagoških glazbenih insti- siječnja u sklopu koncertnog programa dijom ABRSM–a koja se svake godine ce: turneja od šest koncerata, detaljno tucija na svijetu — Royal Academy of istinski sat hrvatske glazbe, ali i kulture. Kraljevske glazbene akademije na kojoj dodjeljuje jednom istaknutom studen- Stanićev britanski projekt najavljena i na njezinim i na web strani- Music u Londonu, a Bulat je na koncer- je Bulat na poslijediplomskom studiju. tu. Dakako, Bulat je išao tragom svo- Ono što nas je sve iznenadilo jest da No to nije jedino čudo, jer je hrvatska cama Elvisa Stanića, kao i u tiskanim tu izveo isključivo djela hrvatskih skla- Srđan Bulat jega profesora Darka Petrinjaka i po- je publika na najbolji mogući način bila 18 19 Ciklus Mladi u Lisinskom — Tribina mladih glazbenih umjetnika Darko Lukić, Mala dvorana Lisinski, 20. siječnja 2014. Marko Slaviček, dobitnik Nagrade Stjepan Šulek 2014. za najbolje skladateljsko Nagrade ostvarenje u protekle dvije godine Mostar Mladena Tarbuka Marko Slaviček, Sopranistica Nikolina Pinko i pijanistica Ana Lucić praizvele novi ciklus solo pjesama dobitnik Nagrade Stjepan Šulek za Često bacam ono Piše: Bojana Plećaš Kalebota de Falle. Pridržavajući se pravila Tribine por relojes differentes (Mjerenje koja nalažu uvrštenje djela hrvatskoga vremena različitim satovima), nasta- 2013. godinu skladatelja na koncertne programe, lim na stihove španjolskog baroknog što napišem ribina mladih glazbenih Nikolina Pinko, odmjerena sopranistica pjesnika Luisa de Gongore, glazba umjetnika Darko Lukić tople boje glasa, i pouzdana pijanistica predstavlja more kojim putujemo agrada Stjepan Mladi je skladatelj i arhitekt primio nagradu za skladbu Komsomolkina suza za udružena s ciklusom Ana Lucić, odlučile su se na hvalevrije- iz svijeta mašte i snova u krutu re- Šulek jedno je od violinu i orkestar, koju su 28. srpnja 2013. praizveli violinist Martin Draušnik i Mladi u Lisinskom, za- dan pothvat — praizvedbu novog djela alnost i natrag. U tom sam smislu najcjenjenijih stru- Cantus Ansambl hvaljujući Hrvatskom Mladena Tarbuka. Njegov ciklus Mo- proširivao zvukovnost klavira i način kovnih priznanja društvu glazbenih star skladan je na stihove mostarske govora/pjeva prema manje uobiča- koje dodjeljuje Razgovarala: Bojana Plećaš Kalebota Ovisi od skladbe do skladbe, ne vo- Mnogo više nego što sam voljan pri- umjetnika i Koncertnoj dvorani Vatro- profesorice i novinarke Vesne Hlavaček jenim područjima ekspresije. Fond Stjepan Šu- dim se nikakvim načelima što se toga znati. Kritičan sam prema svojem Tslava Lisinskog, dugi niz godina mla- iz njezine prve pjesničke zbirke Puni lek, utemeljen u spomen na lik i djelo tiče. Literatura je izniman slučaj. radu i često bacam ono što napišem. Prepoznatljiv skladateljski izričaj Mla- dim glazbenicima pruža jedinstvenu ahvaljujući skladbi Rekao bih da je preživjelo samo de- krug. Četiri soneta s autoričinom dena Tarbuka u mladim je glazbe- Nskladatelja, violinista i dirigenta, aka- Za koji izvođački korpus najradije Komsomolkina suza, setak skladbi. priliku iskazivanja vlastitoga umijeća u posvetom rodnom gradu (Mostar, nicama, koje se sustavno i zasebno demika Stjepana Šuleka (1914.–1986.). pišete? praizvedenoj na proš- formi cjelovečernjeg koncerta natje- Mostar, zauvijek, Mostar, poslije bave promicanjem suvremenog hrvat- Nagradom se daje potpora mladim Na čemu trenutačno radite? cateljskog karaktera. Među brojnim rata i Noć u Hercegovini) zbog svo- skog glazbenog stvaralaštva, prona- i nadarenim hrvatskim glazbenim logodišnjim Osorskim Ni tu nemam preferenci, svaki je sa- glazbenim večerima, perspektivnim glazbenicima, moguć- je su ratne tematike ostavili snažan šao uvjerljive interpretkinje. Ne zaziru- umjetnicima, violinistima i skladatelji- stav lijep na svoj način. Na diplomskoj skladbi za veliki simfo- nost nastupa na 47. Tribini dobile su i dojam na Tarbuka, inače rođenog ma. Nagrada se sastoji od novčanog dodijeljena vam je Na- nijski orkestar, mješoviti zbor i sopran. BROJ 185, OŽUJAK 2014. ći od mučne ratne i poslijeratne tema- BROJ 185, OŽUJAK 2014. iznosa i diplome, dodjeljuje se od grada Stjepan Šulek. Što vam ona, Što mislite, u kojoj je mjeri za uspjeh sopranistica Nikolina Pinko i pijanistica u Sarajevu, zbog čega ih je doživio tike, precizno istkane iz skladnog suži- skladbe bitna suradnja autora i izvo- Kompozicija i arhitektura vaša su dva Ana Lucić, predstavivši se publici 20. vrlo osobno te ih je vođen tim osje- 1993. godine naizmjenično skladate- Zkao mladom skladatelju, znači na va- vota stiha i glazbe, Nikolina Pinko i Ana ljima i violinistima. U Hrvatskom druš- šem umjetničkom putu? đača? Preferirate li u tom smislu skla- poziva. Dajete li jednome od njih pred- siječnja 2014. u Maloj dvorani Lisinski ćajima i uglazbio. Prema riječima Lucić ostvarile su dojmljivu i nadahnutu tvu skladatelja točno na dan Šulekove danje po narudžbi za određenog inter- nost ili oni egzistiraju u svojevrsnoj zahtjevnim programom sastavljenim samog autora, u njemu, kao i u nje- izvedbu tog opsežnog cikličkog ostva- smrti, 16. siječnja 2014., tajnik Fonda Dobitnik ste potpore za stvaralaštvo preta, odnosno ansambl, ili situaci- simbiozi? od ciklusa Richarda Wagnera, Alme govim ciklusima Sanjači, na stihove renja koje će zacijelo zaživjeti na kon- mladih skladatelja iz Fonda Rudolf i ju kad tijekom procesa skladanja već Stjepan Šulek Haris Nonveiller uručio Prednost dajem glazbi, a simbio- Pijanistica Ana Lucić i sopranistica Nikolina Mahler, Mladena Tarbuka i Manuela Nikole Šopa ili Medida del tiempo certnim podijima. ju je Marku Slavičeku za skladbu Kom- Margita Matz. Je li mladim skladatelji- imate viziju koga želite za praizvedbu Pinko ze još uvijek nema, niti trenutač- somolkina suza za violinu i komorni or- ma teško dobiti potporu struke i koliko svojega djela? se često javljate na natječaje? no imam afiniteta prema kestar. U obrazloženju žirija stoji kako Surad- tome. Osim očite mo- Ciklus Mladi u Lisinskom — 47. Tribina mladih glazbenih umjetnika Darko Lukić, Mala dvorana Lisinski, 17. veljače 2014. je od pristiglih dvanaest skladbi barem Ne javljam se često na natječa- gućnosti istovremenog polovica zaslužila punu pozornost, za- je, a na one na koje bavljenja objema stru- hvaljujući zrelosti, inventivnosti i zanat- sam se javio i koje kama, postavlja se pi- skoj razini, no nakon iscrpne rasprave i sam osvojio, uči- tanje njihova interdisci- Elements Viktorije Čop glasovanja, zaključeno je da se Nagra- nio sam to na pri- plinarnog povezivanja. da dodijeli Marku Slavičeku, mladom jedlog prijatelja. Iz Mnogi me pitaju na- Svestrana udaraljkašica Kaja Farszky praizvela novo djelo za udaraljke solo hrvatskom skladatelju iz razreda prof. vlastitog bih isku- mjeravam li u svojem Frane Paraća na Muzičkoj akademiji stva rekao da u po- umjetničkom radu Piše: Bojana Plećaš Kalebota je u ciklusu Mladi u Lisinskom, jednom u Zagrebu. Mladi je autor skladbu na- gledu potpore stru- na neki način spoji- od najcjenjenijih ciklusa u cijelosti po- pisao u proljeće 2012. godine, prona- ke, situacija nije tako ti arhitekturu s glaz- svećenih recitalima mlađe generacije šavši nadahnuće u proznoj poemi Mo- loša kao što bi se bom. Ne namjera- eodoljiv umjetnički glazbenika. skva–Petuški ruskog pisca Venedikta moglo pretpostavi- vam, niti vidim na- doživljaj priuštila je Vasiljeviča Jerofejeva, a praizveli su je ti. Dosad nisam imao čina na koji bi ta- udaraljkašica Kaja Jezici i tijelo na 38. Osorskim glazbenim večerima uistinu nikakvih loših kvo što bilo mo- Farszky brojnoj violinist Martin Draušnik i Cantus An- iskustava, naprotiv. guće. Riječ je o Ponikla iz razreda Igora Lešnika na za- sambl, pod vodstvom Berislava Šipu- dva bitno različita publici 17. veljače Kakva je situacija sa grebačkoj Muzičkoj akademiji, Kaja ša. Inventivno i poetično ostvarenje medija, koji do- 2014. u Maloj dvo- skladateljskim natjeca- Farszky sa svojih dvadeset pet godina logično osmišljenog, izrazito prozrač- duše imaju do- rani Lisinski, gdje je nastupila kao jedna njima? Sudjelujete li na već ima zamjetno međunarodno isku- noga glazbenog sadržaja, zahvalju- dirnih točaka, Nod mladih glazbenika koji se natječu za njima? nagrade na 47. Tribini mladih glazbenih stvo, surađuje s brojnim ansamblima, jući uvjerljivoj i uigranoj izvedbi, vrlo je ali iako je u po- umjetnika Darko Lukić. Duboko proživ- predaje udaraljke na glazbenoj ško- prikladno upotpunilo ugođaj u crkvi Sudjelovao sam samo na vijesti bilo po- ljena i pomno osmišljena večer u formi li, djeluje kao timpanistica u Ansamblu Uznesenja Blažene Djevice Marije u jednom, u sklopu ljetnog kušaja njihova koncerta protkanog performansom, Opere HNK–a u Zagrebu, a kao jed- Osoru, 28. srpnja 2013. Uvod i završni- seminara gdje sam osvo- povezivanja, bila je bez sumnje nešto novo i drukči- na od utemeljiteljica pijanističko–uda- ca u prvi plan stavljaju pjevnu melodiju jio prvu nagradu, a na malo sve je to ipak Udaraljkašica Kaja Farszky u dionici violine, dok je slikoviti središnji ostalo tek na raljkaškog Kvarteta KLANG, sustavno većim natjecanjima još se ni- Marko Slaviček promiče suvremenu hrvatsku glazbu. dio te po svim obilježjima lirske skladbe sam okušao. Nemam zapra- simboličnoj umjereno dramatičan i protkan raskoš- trenutačno priprema Posebnosti ovogodišnje Tribine Darko Skladbu Elements za udaraljke solo dust), mlada je udaraljkašica, uz visoku vo ni nekih velikih namjera na diplomski rad na studiju razini. Lukić ta je svestrana umjetnica pridoni- napisala je Viktorija Čop početkom razinu tehničke spremnosti, pokazala i nim orkestralnim bojama. S obzirom tom planu. Nagrade i prizna- kompozicije. I na kraju, malo aslovi četiriju stavaka prema jela drugom ovosezonskom praizved- 2014. na poticaj Kaje Farszky, upravo sistematičnost u razradi detalja te puno na mladost autora, djelo tako profinje- nja uvijek je zadovoljstvo pri- o planovima. Gdje se vidite za neko- bom u ciklusu skladbe Elements za za praizvedbu na njezinu koncertu u razumijevanje u oblikovanju skladatelj- ne liričnosti najavljuje skladatelja čiji će miti, kao i kad vaš rad prepo- skladateljičinu subjektivnom liko godina? N udaraljke solo Viktorije Čop, koja se na sklopu Tribine Darko Lukić, namijenivši skog luka i praćenju protoka vremena u se budući radovi očekivati s posebnim znaju drugi, ali konačan sud o nja je uvijek kori- doživljaju dolaze »iz svijeta programu našla uokvirena dojmljivim je izvođenju na marimbi i pratećim uda- gradnji cjeline. Pred višestruko nadare- interesom, zaključak je obrazloženja, kvaliteti vlastitog rada moramo doni- sna, ali osobno je ne smatram nuž- Volio bih se dodatno umjetnički usa- ostvarenjima Rzewskog, Druckmana, raljkama, s ciljem prikladnog uobliče- nom Kajom Farszky blistava je buduć- koji će nesumnjivo Marku Slavičeku biti jeti prije svega mi sami. nom. Skloniji sam vizijama nego ne- vršavati, ali i pronaći posao u struci. udaraljki«: Phase, Wood, Wind, Xenakisa i Globokara. Izrazita scenič- nja programske koncepcije. U izvedbi nost, a zahvaljujući njezinoj entuzijastič- dodatni poticaj za nastavak umjetnič- kim konkretnim ansamblima, makar Što će se od toga uspjeti obistiniti, vri- nost i predanost krasile su višeslojnu te atmosferične, kontrastima osjenča- noj i snažnim pečatom osobnosti obo- kog puta već sad čvrsto postavljenih Na čemu temeljite svoj skladateljski je suprotni pristup praktičniji. jeme će pokazati. izvedbu Kaje Farszky, vrsne udaraljka- ne četverostavačne skladbe, čiji naslo- jenoj izvedbi najnovije skladbe Viktori- temelja. (Bojana Plećaš Kalebota) izričaj? Odakle crpite nadahnuće? Je Skin and dust Koliko je djela u vašem skladateljskom šice koja se podjednako vješto služi je- vi prema riječima same Viktorije Čop za je Čop, to će djelo nesumnjivo izazva- li to možda literatura, kao u slučaju opusu? zicima i vlastitim tijelom kao sredstvima nju subjektivno dolaze »iz svijeta uda- ti dodatnu pozornost na sve aktivnijoj i Komsomolkine suze? izražavanja. raljki« (Phase, Wood, Wind, Skin and atraktivnijoj udaraljkaškoj sceni. 20 21 Suradnja skladatelja i mladih interpreta u natjecanjima i studijskim programima Što činimo da mladi glazbenici na vrijeme shvate važnost domaćeg a koncertu u Maloj dvorani Lisinski stvaralaštva? Nizvedena djela niza naraštaja profesora i učenika u kompozicijskoj klasi Mladi virtuozi i Muzičke akademije: Stjepana Šuleka, Hrvatska glazba i Milka Kelemena, Davorina Kempfa, hrvatska glazba Krešimira Seletkovića, Luke Marohnića mladi glazbenici i Sare Glojnarić Uz projekt Muzički mostovi HGM–a i kolegij Hrvatska vokalna baština Nekadašnje natjecanje Etide i skale za ruke male ove se godine održalo dvadeseti put pod novim naslovom Mladi Muzičke akademije virtuozi (HGZ), dok je posebnu večer hrvatskih skladatelja u ciklusu Mladi za mlade priredila Hrvatska glazbena mladež (MDVL) Piše: Višnja Požgaj Papandopula i Josipa Hatzea. Iduće večeri nastu- pili su gosti: bariton Stefan Hadžić (SR) uz pratnju pijanistice Stefani Grbić (HR) i Slovenski gitarski Piše: Višnja Požgaj ceslava Iliev- među njima — Stjepana Šuleka, za kojega u komentaru pro- Devedeset tri hrvatske poznavanje i izvođenje hrvat- kvartet. U programu je posebnu pozornost pobu- ska i Jeli- gramske knjižice student muzikologije Tomislav Bužić izme- etide ske glazbe sve više prodire u dila praizvedba zanimljive skladbe Glazba za mor- ca Kuzmin). đu ostalog piše: Šulek je vjerovao u dobrotu i promišljenost svijest i praksu mladih glazbe- ska čudovišta koju je Slovenski gitarski kvartet na- Koncert je »povijesnog čovjeka« koji je kroz vrijeme sposoban ekstrahi- odjelom nagrada i Promjenom propozicija, od ove je go- nika, zahvaljujući njihovim pe- ručio od mladog slovenskog skladatelja Nejca Ku- otvorila muzi- rati i sačuvati ono najbolje od pojedinog vremena, pitanje je koncertom prvona- dine ukinuto izvođenje ljestvica, ali je dagozima, što je vrlo važno u hara (1987.). kalna osmo- jedino gdje ćemo odlučiti zaustaviti kotač i započeti sintezu građenih pijanista 16. zadržan raznovrstan program, za- odgoju novih naraštaja i stva- veljače u HGZ–u za- htjevnošću primjeren mladim glazbe- godišnja Eva kao put prema novome. Čini se da je ta ideja ostala temelj

BROJ 185, OŽUJAK 2014. ranju navike slušanja te usvajanja pozitivnog stava Ispitni koncert BROJ 185, OŽUJAK 2014. vršeno je jubilarno 20. nicima raspoređenim u pet kategorija, Konforta, su- zagrebačke skladateljske škole, samo što je postalo poželjno da svaki skladatelj osobno formira zalihu iz koje će skladati. Ui kvalitetnog izvođenja vrijednih, ali često malo po- dionica Revi- Međunarodno natje- od deset do dvadeset tri godine, i re- znatih djela hrvatskih skladatelja. Podsjetimo da je U sklopu kolegija Hrvatska vokalna baština koji je iz razreda Iz Šulekova ranog opusa odabrana je Muzika za mališane u canje Mladi virtuozi. To tradicionalno i vijom za najmlađe, do navršenih osam Hrvatska glazbena mladež još 2009. pokrenula je prije četiri godine pokrenula mr. art. Kristina Jelice Kuz- izvedbi pijanistice Stefani Grbić i Preludij u A–duru u izved- Ppo mnogočemu posebno natjecanje godina. Posebna vrijednost u progra- međunarodni projekt Muzički mostovi. Riječ je o Beck–Kukavčić na Muzičkoj akademiji u Zagre- min, ljupkom bi pijanistice Katarine Sobočan, a iz kasnog opusa Sonata pokrenuli su 1994. aktivni djelatnici mu je obavezno izvođenje zadanih eti- stvaranju mreže među mladima u slavenskim ze- bu, s ciljem da pokrene studij tog zanemarenog izvedbom za trubu, posvećena uglednom trubaču i profesoru Stanku Glazbene škole Pavla Markovca u Za- da hrvatskih autora u svih pet katego- mljama u suradnji s Glazbenom mladeži Hrvatske, područja, oduševljeni studenti u prvom semestru Bolesne lut- Selaku. Studenti je često izvode, a ovaj put izvela ju je Tina grebu, na čelu s predsjednikom Josi- rija, namjenski skladanih za ovo natje- Slovenije, Crne Gore, Srbije, Makedonije, Poljske upoznaju lied, a u drugom mjuzikle, operete i ope- ke i Ševe iz Horvat uz klavirsku pratnju Zrinke Ivančić. , pom Vrbancem. Natjecanje je počelo canje. Svake se godine naručuju nove i Ukrajine. Na području glazbe time se želi una- re. Uoči ispitnog koncerta koji je održan 30. siječ- Albuma za Šulekov učenik, ove će godine proslaviti 90. rođendan. U pod nazivom Etide i skale za ruke male, skladbe, tako da su od 1998. godine prijediti organiziranje turneja te osnažiti suradnja i nja u prepunoj maloj dvorani HGZ–a, 28. siječnja, mladež Petra listopadu prošle godine na 19. Danima Milka Kelemena u ukupno stvorene 92 etide (51 za klavir i regionalna razmjena mladih glazbenika i sklada- studenti su se okušali u tom programu i na kon- Iljiča Čajkov- Slatini praizvedena je njegova skladba Die Marketenderin na 41 za violinu ) u 14 notnih izdanja (Can- telja u regiji. certu Hrvatske vokalne baštine na Glazbenoj tribi- tus). Niz otvara Ivo Josipović (Etide za skog. Potom stihove Heinricha Heinea za sopran solo, u sjajnoj interpre- taciji Nikoline Pinko, što je sopranistica još izražajnije ponovi- ni Hrvatskog slova Hrvatske kulturne zaklade. Na crtani film — Četiri etide u C za klavir), je predstav- U prosincu prošle godine (3. i 4. prosinca) Muzič- tom su se koncertu u suradnji s pijanisticom Evom slijedi Zbirka etida za glasovir (17) au- ljeno svih pet la i u ovoj prigodi. Uz to najnovije djelo, čuli smo i dvije ranije ki mostovi su povezali mlade glazbenike i sklada- skladbe za klavir — Tango i Stupovi neba (III) — u izvedbama Kirchmayer–Bilić studentima četvrte i pete godi- tora Adalberta Markovića, Berislava Ši- Monokro- telje iz Hrvatske, Srbije i Slovenije na dva koncer- ne solo pjevanja pridružili i učenici Glazbene škole redstavljeno je pet puša, Ive Josipovića, Zlatka Tanodija i matskih eti- Lucije Majstorović i Lovre Marušića. Stanka Horvata, zatim Zbirka etida za da Krešimi- Monokromatskih etida violinu (17) Mladena Tarbuka, Mirosla- ra Seletkovi- Profesori i učenici P va Miletića, Anđelka Klobučara, Adal- ća u izvrsnim Krešimira Seletkovića u izvrsnim berta Markovića i Nenada Firšta. Antun izvedbama Davorin Kempf (1947.) bio je i Šulekov i Kelemenov đak. Naj- Tomislav Šaban je autor Četiriju kvar- petero do- prije su predstavljene dvije njegove ranije skladbe za glasovir, izvedbama petero dobitnika tnih etida za glasovir i Četiriju etida za bitnika Na- nastale prije tridesetak godina. Melodiju (Hommage à Bar- violinu, Sanja Drakulić je napisala Etide grade Hr- vatska), Ignas Maknickas (Litva), Ur- tók) izveo je Ivan Bebić, a suitu za djecu (Kad sunce izlazi/ Nagrade Hrvatskoga društva iz bajke za glasovir (5) i Etide iz basne vatskog društva skladatelja za najbo- ban Stanić (Slovenija), Fan Yu (Tajvan/ Zvona/Harfa trave/Da se igramo) odsvirala je Lucija Majsto- za violinu (5), etide Tomislava Uhlika na- lju izvedbu zadane skladbe hrvatskog Velika Britanija), Ivan Galić (Hrvatska) i rović. Treću i najzahtjevniju Kempfovu skladbu, Mariposa de skladatelja za najbolju izvedbu slovljene su Varijacije na dobro poznatu skladatelja. »Iako naslov tih etida aso- ukupna pobjednica Natjecanja — Irina luz iz 1996., inspiriranu poezijom Španjolca Juana Ramona temu za glasovir i Varijacije na mjeseči- cira na jednobojnost, crno–bijelu foto- Vaterl (Austrija). Visoko tehničko umije- Jimeneza, a koja je bila zadana u drugom krugu ovogodiš- zadane skladbe hrvatskog ni (Au claire de la lune) za violinu. Frano grafiju, ozbiljnost, određeni asketizam, će i muzikalnost mladi virtuozi pokaza- njeg Međunarodnog pijanističkog natjecanja Svetislav Stan- Đurović skladao je Etide u bojama za one su zapravo vrlo raznobojne i bo- li su u zahtjevnim djelima Chopina, Li- čić, interpretirao je sudionik Natjecanja — Lovre Marušić. skladatelja klavir i Boje u etidama za violinu, a po- gate u svojoj zvučnosti i poruci«, piše szta, Czernyja, Rahmanjinova, Bacha, Treći slavljenik u tom skladateljskom nizu je Kempfov ista- sljednji u nizu je Krešimir Seletković s Jelica Kuzmin u predgovoru notnog iz- Haydna i Prokofjeva. knuti učenik, četrdesetogodišnji Krešimir Seletković (1974.), pet Monokromatskih etida za klavir. danja. Imajući u vidu izvođače različi- čije su Monokromatske etide za glasovir izvođene kao zada- tog mladog uzrasta, autor prvu etidu ne skladbe na već spomenutom natjecanju Mladi virtuozi. To Mladi za mlade Koncert prvonagrađenih duhovito gradi crno–bijelim intervali- je bila prigoda da ih ponovno čujemo, ali sad u izvedbi Marije ma sekundi (Valeria Vassilenko, Bugar- Miković, Arsena Dalibaltayana, Ivana Bozanića, Dore Iveko- Dva dana poslije, 18. veljače u Maloj ska), zatim drugu maštovitim crno–bi- vić i Katarine Sobočan. Tome su dodane i dvije njegove rani- Te su skladbe obogatile hrvatsku glaz- dvorani Vatroslava Lisinskog održan jelim klasterima (Arsen Dalibaltayan, je skladbe What´s the time? i Neurosis u tumačenju Ante Sla- a održava se svake godine naizmjen- benu literaturu i postale dijelom nastav- je još jedan zanimljiv koncert iz ciklu- Hrvatska), dok je treća etida sazdana doljeva. Na kraju se predstavila i najmlađa skladateljska ge- ce u dvije discipline: violina i klavir, uz nih i koncertnih programa, što je doš- sa Mladi za mlade Hrvatske glazbe- od šesnaestinki unisono, s oznakom neracija iz razreda Davorina Kempfa. Koncertnu studiju op. Sudionici koncerta na Glazbenoj tribini Hrvatskog slova Hrvatske kulturne zaklade neprekidan napredak i rast broja sudi- lo do izražaja i na ovom posljednjem ne mladeži u suradnji s Muzičkom aka- Presto possibile (Sofija Jović, Crna 6 za flautu solo Luke Marohnića (1982.) izvela je Antonija Mi- onika do međunarodnih razmjera, tako natjecanju. Na kraju je održan završni demijom Sveučilišta u Zagrebu. Pro- Gora). Četvrtu temelji na složenoj po- kas, a skladbu The Phoenix City za flautu i klavir Sare Glojna- ta u Maloj dvorani Lisinski. Poseban partner Mu- da je ove godine sudjelovalo čak 66 koncert na kojemu su nakon podjele gram pod nazivom Profesori i učenici Vatroslava Lisinskog iz razreda Kristine Beck–Ku- lifoniji i međusobno poliritmičkom od- rić (1991.) predstavile su flautistica Donka Spasevska i pija- zičkih mostova je HR Projekt u sklopu kojega su kandidata iz 14 zemalja (Albanije, Au- nagrada nastupili prvonagrađeni pija- osmislila je prof. Katarina Krpan, pove- kavčić. Na programu su bile popijevke širokog stil- nosu u dionicama (Ivan Krpan, Hrvat- nistica Lucija Majstorović. Osebujnost te skladbe je tretiranje na prvom koncertu studenti Muzičke akademije u strije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, nisti u svim kategorijama, prema odlu- znicom nekoliko generacija hrvatskih skog raspona, od baroknih do suvremenih maj- ska), a petu gradi u disonantnim inter- glasovira kao udaraljki, kako u pratnji flaute, tako i na kraju, Zagrebu izveli bogat program solističke, vokalne i Bugarske, Tajvana, Japana, Litve, Ma- ci međunarodnog ocjenjivačkog suda, skladatelja (Šulek, Kelemen, Kempf, stora: Ivana Lukačića, Ljube Kuntarića, Dore Pe- valima, od sekunde do septime (Yung– kad se flautistica, odloživši svoj instrument, pridružila pijani- komorne glazbe hrvatskih skladatelja: Dore Peja- đarske, Makedonije, Poljske, Slovenije, na čelu s predsjednikom Peterom Seletković, Marohnić i Glojnarić). Po- jačević, Vjekoslava Rosenberga–Ružića, Ivana Yu Liang, Tajvan/Austrija). U nastavku stici kao asistentica u zajedničkom performansu. čević, Frana Lhotke, Josipa Štolcera Slavenskog, Srbije i Velike Britanije). Organizacija je Eicherom iz Njemačke (ostali članovi: vod za taj odabir bile su tri obljetnice. Zajca, Josipa Vrhovskog, Slavomira Grančarića, koncerta najboljih mladih virtuoza još Miroslava Miletića, Tomislava Uhlika, Sare Glojna- bila besprijekorna, posjećenost dobra, Vladimir Babin, Dalibor Cikojević, Ru- Na prvom mjestu 100. obljetnica ro- Slavka Zlatića, Srećka Bradića i Josipa Magdića. a izvedbe na zavidnoj razini. ben Dalibaltayan, Massimo Gon, Ven- su se predstavili: Gabrijela Papec (Hr- rić, Berislava Šipuša, Anđelka Klobučara, Borisa 22 đenja najstarijeg profesora i skladatelja 23 Koncert Sandre Hrašćanec, Jörga Ulricha Kraha i Johanne Ziegler 12. veljače 2014. u Europskom domu u Zagrebu Večer u spoju kiparstva Ivana Meštrovića i glazbe Olje Jelaske u zagrebačkom Atelijeru Meštrović 17. prosinca 2013. Harmonija vizualnog i čujnog Praizvedba Triju tvrdoglavih Predstavljanje skulpture Djevojka s violončelom obogaćeno praizvedbom novog glazbenog djela nadahnutog Meštrovićem (Meštrovićev san)

etida Sande Majurec Piše: Ana Vidić predstavljanju skulpture na što se nastavila praizved- omno promišljajući Meštrovićevu Skladateljica je iskazala svoj tipično postmodernistički autorski izričaj ba Meštrovićeva sna u tumačenju flautistice Tamare Cohe Mandić uz Miu Elezović. U tri stavka skladatelji- umjetnost i osobnost, svoj je doživljaj ijetka i jedinstvena prigoda osmi- ca iznosi misli kombinacijom bas–flaute kao glazbala P šljenog prožimanja likovne i glaz- koje će svojim arhaičnim zvukom vjerno moći, barem skladateljica nizom simboličnih gesta Koliko je Suppé Hrvat? datelja. Rabelais tripartitus Alfija Kabi- nja na klaviru kao solistica u ionako za- bene umjetnosti dogodila se za- donekle, dotaknuti obrise Meštrovićevih dubina (O. lja, kao i većina njegovih djela, ne želi čudno umetnutoj točki u kojoj je svira- hvaljujući inicijativi ravnatelja Muzeja Jelaska) i klavira u prvome stavku, klavira solo u dru- i metafora pretočila u jezik vlastite Osim navedenih skladatelja, u prvo- se odmaknuti od popularnoglazbenog la uvertiru opereti Lijepa Galateja. Svi- Ivana Meštrovića Andre Krstulovića gome, obilježenim ritmom koji sam osjetila kao bitan me dijelu koncerta izvedeno je i ne- skladateljskog idioma, pa se i taj triptih ranje violončelista Jörga Ulricha Kraha Opare, koji je glazbu skladateljice u Meštrovićevu izboru i oblikovanju skulptura u velikim asocijativnosti koliko djela Franza von Suppéa za ko- popijevki na pjesme Françoisa Rabe- jedino je bilo na visokoj razini, naročito Olje Jelaske spojio s predstavljanjem Meštrovićeve oblim cjelinama (stavak je Mia Elezović praizvela 17. jeg je tijekom koncerta bilo rečeno da laisa doimao kao dio nekog mjuzikla. u izvedbi Capriccia Giuseppea Marije Rskulpture Djevojka s violončelom, upriličenim u za- lipnja 2012. u Kroměřížu u Češkoj) te sopran–flaute uz čini okosnicu programa, iako se prema Suppéove popijevke prevela je sama Dall’Abaca. Istaknuo se kao vrlo pro- grebačkom Atelijeru Meštrović na Gornjem gradu 17. klavir u trećem stavku, pri čemu se flauta diže u svo- ostalome programu tako baš i nije čini- pjevačica, vjerojatno u svrhu približa- fesionalan violončelist koji s odmjere- prosinca 2013. Riječ je o skulpturi nastaloj u kasnim je visine poput ljudskog duha koji stalno teži višim vri- lo. Ono što je zasmetalo bilo je navođe- vanja publici. Osim popijevke Posljed- nošću i ukusom svira sva glazbeno- godinama velikog umjetnika, oko 1955. za njego- jednostima i višim razinama egzistencije (O. Jelaska). BROJ 185, OŽUJAK 2014. nje nepobitnih dokaza da je Franz von nja pjesma, koja je izvedena u originalu stilska razdoblja. Ostatak je koncerta va boravka u Sjedinjenim Američkim Državama, do sti s ostavštinom velikog kipara, podarivši joj, možda BROJ 185, OŽUJAK 2014. Suppé hrvatski skladatelj. To što je nje- na njemačkom, popijevka Zemlje i obi- uglavnom ličio na amatersku produkci- sada čuvanoj u sklopu druge po veličini tamošnje Čujna alegorija i prvi put, čujnu alegoriju, naznačenu i u davnim rije- gova baka bila hrvatskog podrijetla, ne čaji, couplet Mi Grci iz operete Lijepa ju, a ne na visokoprofesionalni koncert, kolekcije Meštrovićevih skulptura, u Baton Rougeu u čima samoga Ivana Meštrovića: Iz težnje za općom čini i njega samoga Hrvatom, a kamoli Galateja te Ne, nije dobro biti bahat iz s obzirom na programske letke koji su Louisiani. Kiparov sin, dr. Mate Meštrović odlučio je Pomno promišljajući Meštrovićevu umjetnost i osob- harmonijom nastale su moje novije stvari, one s mu- hrvatskim skladateljem. Nije se rodio u karakterne slike Ispod zemlje, izvede- bili puni pogrešaka, uključujući i po- skulpturu darovati Galeriji Meštrović u Splitu kao mje- nost, svoj je doživljaj skladateljica nizom simboličnih zičkim i melodijskim motivima. One su izražaj želje i Splitu zato što je njegov otac bio Hr- ni su u hrvatskom prijevodu. U poto- grešno napisano prezime altistice na stu najvažnijih Meštrovićevih ostvarenja posvećenih gesta i metafora pretočila u jezik vlastite asocijativno- osjećaja harmonije između nas i sviju stvari. vat, već zato što je ondje bio u službi njoj popijevci sudjelovala je i publika. samoj naslovnici. Nisu samo progra- glazbi, plesu i glazbalima Habsburške Monarhije. Poslije se obi- Možda je prijevod bio pomalo i nepo- mi bili problematični, koliko neprestano (čiji je ukupan broj, prema telj preselila u Zadar, a kad mu je bilo treban s obzirom na altističinu poprilič- najavljivanje i opisivanje programa koji novijim nalazima, veći od šesnaest godina, njegova se majka, nu scensku neumjerenost, koja je činila se izvodi. Osim toga, uključivanje bio- osamdeset). Osobito zna- nakon očeve smrti, seli u Beč. Suppé sve protiv ukusa i dobrog pjevanja. Ako grafije Franza von Suppéa u program- čenje te plemenite geste je je jedan od utemeljitelja Bečke opere- je potonjeg uopće moglo i biti, naroči- sku knjižicu te sam kratki govor i uvje- i u obogaćivanju hrvatskog te (u Beču je utjecaja imao čak i Ivan to zbog vrlo aproksimativne intonacije ravanje publike u njegovo hrvatsko po- fundusa djelima iz kasnije i pl. Zajc) pa ako već cjepidlačimo o pjevačice. rijeklo nisu bili potrebni jer se time zdra- slabije poznate Meštroviće- Suppéovoj pripadnosti, on i porijeklom vo za gotovo iznose netočne i nepro- ve faze. i djelovanjem pripada povijesti austrij- Zdravo za gotovo vjerene informacije. Ubuduće bi ipak ske glazbe. A ne hrvatske. Pomalo je trebalo pripaziti na to što zaista jest ili Zvuk Sanda Majurec žalosno što su profesionalni glazbenici nije hrvatska glazba. Pijanistica Johanna Ziegler nije se na- Meštrovićevih i dalje nedovoljno informirani i kao takvi ročito istaknula svojim umijećem svira- dezinformiraju publiku dubina pa se, osim spome- nutog Suppéa, i Ivan Kao mjesto premijernog Piše: Dario Poljak Jarnović, ili točnije Gi- predstavljanja skulpture u ovanni Giornovichi, i Hrvatskoj, prije postavlja- dalje proglašava dije- nja u Splitu, izabran je Me- ltistica Sandra Hra- lom hrvatske glazbe- štrovićev nekadašnji dom, šćanec, uz violon- ne historiografije. a sada Atelijer Meštrović u čelista Jörga Ulricha Mletačkoj ulici, gdje su se Kraha i pijanisticu se uz poznavatelje i ljubite- Izvanredni lje njegove umjetnosti oku- Johannu Ziegler u prijevodi Europskom domu pili i ljubitelji glazbe. Pred- u Zagrebu održala je koncert vrlo ra- stavljanje je tako, uz riječi Tri tvrdoglave etide za dr. Mate Meštrovića, Andre znovrsnogA programa, možda pomalo violončelo solo San- Krstulovića Opare, zamje- i predug, od čak dva sata. Program de Majurec tipičnog nije imao neku tematsku povezanost nika ministrice kulture Be- su postmodernistič- rislava Šipuša i kustosice pa je nit vodilja u slaganju programa kog izričaja, dok je bila »za svakoga ponešto«. Osim dje- Galerije Meštrović Barbare Strava noći nešto bli- Kovačić Domančić, pratila la Aleksandra Borodina, Giuseppea ža govornim skladba- Marije Dall’Abaca, Györgya Ligetija, i glazba Olje Jelaske: Miris ma koje su se pojavi- cedra libanonskog za klari- Antona Weberna i Johannesa Brahm- le u drugoj polovici 20. sa, na programu se našlo mjesta i za net i klavir, te za tu prigodu stoljeća. Program je nastala suita, Meštrovićev praizvedbu Triju tvrdoglavih etida za tako lutao od Dviju ro- violončelo solo Sande Majurec, zatim san za flaute i klavir. Upra- manci za glas, violon- vo je 2011. godine nastao i Strave noći za mezzosopran, violonče- čelo i klavir Aleksan- lo i klavir iste skladateljice, a bio je tu biblijskim motivima nadah- dra Borodina, preko nut Miris cedra libanonskog i triptih Rabelais tripartitus Alfija Kabilja Capriccia Giuseppea te Wall–street–Wall Manuele Kerer. u izvedbi klarinetista Do- Marije Dall’Abaca do magoja Pavlovića i pijani- djela suvremenih skla- Sandra Hraščanec, Jörg Ulrich Krah i Johanna Ziegler u zagrebačkom Europskom domu stice Mie Elezović prethodio Flautistica Tamara Coha Mandić, skladateljica Olja Jelaska i pijanistica Mia Elezović u zagrebačkom Atelieru Meštrović 24 25 Hrvatsko narodno kazalište u Splitu, 2. veljače 2014. je onaj folklorni što oživljuje duh i tip glazbenih idioma koji su egzistirali, a i danas (u skladu s modificirajućim i procesual- nim karakterom tradicijskih tvorevina) egzistiraju unutar pro- stora brdovitog zaleđa srednje Dalmacije i najužeg obalnog pojasa i otoka. No on je tek prolegomena umjetničkoj krea- Autorski koncert Vlade Sunka ciji, zapravo temelj na koji se naslanja subjektivna i potpuno individualna kategorija autorova talenta. Raspolažući njime, U povodu Dana Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu i 25. obljetnice ravnanja Gradskim zborom Brodosplit Sunko uspijeva kombinirati pohranjene arhetipske struktu- re, pače, doprijeti do novih, još složenijih, do njihova uvijek Piše: Ivana Tomić Ferić nancama na samom razmeđu tonali- te dalmatinskim folklorom: za mando- renim« i promišljenim rasporedom dije- drukčijeg suodnosa. Premda pristupa formi koja je — kao tetnog i atonalitetnog. No u stvaratelj- linski orkestar Varijacije na dalmatinsku lova), dobivaju stilizacijom, parodijom, središnji liturgijski čin kršćanskog bogoslužja — namjenska, skom smislu ne vezuje se ni uz jedan temu 1 i 2, Ples Jezerkinja, Capriccio deformacijom, gradiranjem svoj puni skladateljeva orijentacija je ponajprije estetička. On glazbu ne rabi kao pomoćno sredstvo katehizacije, već se, zago- osebnim smislom za strogo određen smjer glazbene este- cromatico, Fantazija na sakralnu temu izraz i značenje. Jer Sunko nije opte- tike, već se prepušta svojoj kreativnoj s napjevima imotskog kraja, Rapso- rećen arhaičnim okaminama koje bi ga varajući pijetet u umjetnosti, zanosi estetskim fenomenom. poniranje u srž onoga Njegove su glazbene ideje brojne, često s karakterom do- što ozvučuje, različi- domišljatosti, zapravo glazbeno auto- dia rustica za komorni orkestar u ko- odvele u historicizam, već ostaje glaz- nomnoj umjetničkoj igri u kojoj ga ob- joj ispituje konsonantnost kromatsko benik svojega vremena kojemu je ba- sjetke, a misao elastična, puna nenadanih obrata i gegova. tošću i promjenjivim Spajajući naizgled nespojivo, pravi je kuriozitet izvorna ne- licem svoje skladatelj- vezuje samo vlastito htijenje, ukus i ide- paralelnog kretanja u velikim sekun- ština stvarni zavičaj i inspirativni pred- ja. Ne zatvara se ničemu što je — kao dama, asocirajući na skupno pjevanje ložak, temelj za umjetničku nadgradnju posrednost ojkanja i pjevanja rere na latinskom jeziku, ele- ske vitalnosti, Vlado menti jazza što se sučeljavaju s melodijsko–harmonijskim Sunko izborio je istaknuto mjesto u građa — zanimljivo za oblikovanje nje- rere i folklorne napjeve dugopoljskog i prijenos povijesnog konteksta u estet- govih glazbenih zamisli, pa nas često kraja. Napokon, jedno od najvrednijih ske, »transhistorijske« činjenice. sklopovima na tragu slobodnijih oblika fauxbourdonskog Ptotalitetu nacionalnih suvremenih glaz- stila s naglašenijim recitativno–deklamacijskim obilježjima, upućuje na konvencije, na uskladištene djela te vrste je kantata Zlato Gospine benih kretanja s kraja 20. i početka 21. sudari »klasičnog« s elementima suvremene popularne stoljeća. Autorskim koncertom u dup- glazbene modele koje prepoznajemo milosti za soliste, zbor i instrumental- Classic–pop–folk u nekom novom, permutiranom ruhu i ni ansambl čiju smo skraćenu verziju glazbe koji se, doduše, više očituju u instrumentaciji i izboru kom ispunjenom HNK–u Split, u povo- instrumenata negoli u melodiji. Svi se ti spojevi izmjenjuju, funkciji. No uvijek su to jasno oblikova- (četiri stavka), u nadahnutom interpre- U tom duhu nastalo je i najnovije Sun- I du Dana Umjetničke akademije Sveu- negdje dodiruju, a negdje pak stapaju u potpuno novi glaz- čilišta u Splitu, na kojoj djeluje u zvanju ne tematske misli, bez obzira na to jesu tativnom predanju Brodosplita čuli na kovo djelo — Missa (Classic–Pop–

BROJ 185, OŽUJAK 2014. beni sadržaj, ispunjajući djelo bogatstvom kontrasta, živosti BROJ 185, OŽUJAK 2014. li lapidarne i ritmički pregnantne ili su svečanom autorskom koncertu u split- oneck

Folk) za soliste, muški zbor i orkestar K redovitog profesora, i 25. obljetnice i dinamizma. Negdje na liniji između lakšeg žanra, suvre- ravnanja Gradskim zborom Brodosplit, široko zasnovane i pjevne, što se kre- skom kazalištu. Odbacivši čvrsto to- čiju smo praizvedbu čuli na svečar-

menog izraza i liturgijskog čina, ta se u tehničkom pogledu N ada ću unutar zanimljivih ritmičkih uzoraka nalitetno uporište, skladatelj se tu ra- skom autorskom koncertu. Skladana predstavio se kao iskonski i svestrani majstorski izrađena faktura u svakom trenutku svojeg rela- glazbenik, kao umjetnik velikog znanja, i besprijekorno koloristički razrađenih dije priklanja modalnosti, ne samo da je 2012. godine u ozračju nagovješta- Ljerka Pleslić–Bjelinski sa sinovima Alanom i Deanom krajnje profesionalan, ozbiljan i mašto- tonskih odnosa, stvarajući oblik, najče- bi postigao efekt arhaičnosti, nego još ja velikih promjena na duhovnom polju, vit, razotkrivši nam posebnosti glazbe- šće temeljen na ulančavanju samostal- više da bi tonski osnažio osobitosti fol- čiji se utjecaji naziru u nešto slobodni- Dvorana Hrvatskog društva skladatelja u Zagrebu, 22. siječnja 2014. ne logike svojega autorskog opusa. nih odlomaka koji funkcioniraju i sami klornog idioma Cetinske krajine. Prosta jem pristupu misnom slavlju. U osnovi unutar sebe i kao dijelovi skladbe u cje- pučka popijevka postaje tako temeljem sadrži uglazbljene dijelove misnog ordi- unko nije opterećen arhaičnim Osebujni sonorni svijet lini. Ako bismo, međutim, trebali izreći njegova glazbenog promišljanja, više narija s dodanim stavkom Dona nobis okaminama koje bi ga odvele u neku jezgrovitu definiciju Sunkove skla- kao povijesni eho nego kao citat. Nje- pacem, a po ugođaju bliža je suvreme- S U spomen na skladatelja U stalnim propitivanjima širokoga kru- dateljske gestike, onda bi njezin saže- zinim zgušnjavanjem skladatelj postiže noj glazbenoj izražajnosti nego strogoj ga emocionalnih stanja, od koncentri- tak valjalo potražiti u nekoj vrsti sinte- različita raspoloženja, gdjekad lirska, liturgičnosti. To je zapravo susret kla- historicizam, već ostaje glazbenik čije ime nosi ranih i kontemplativnih do dramatski ze koja združuje iskustva glazbenoga rjeđe meditativna, a gdjekad dramat- sične glazbe s folklornom i popularnom svojega vremena kojemu je baština izražajnih i napetih, u fino nijansiranim naslijeđa s kontemporalnim glazbenim ski napeta, gotovo epska i monumen- kojoj nije podloga gregorijanski napjev, Daruvarska Glazbena škola Brune Bjelinskog proslavila prvo desetljeće rada razlikovanjima dinamičkih vrijednosti, sredstvima. talna. Teme–teze (teze u smislu čvrstih već spontane glazbene ideje izazvane stvarni zavičaj i inspirativni predložak Piše: Martina Bratić u misaonom pronicanju uvijek drukči- ishodišnih točaka, tek ponegdje izrav- općim sadržajem pojedinog stavka, lje- Koncert je otvorio nastup školskoga zbora, što je jih zvukovnih spektara — rađa se ose- Izvori u tradiciji nih citata, ali prije svega folklora kao si- stvični nizovi, te slobodan izbor vlastitih činilo jedinu učeničku točku, dok su ostatak kon- bujni Sunkov sonorni svijet čiji su izra- rove građe) intonacijski su jedinstvene, ili citiranih motiva, na kojima autor gra- certa nastavnici instrumenata «pokazivali što znaju Osim maštanja i iskrenih ljudskih osje- žanrovski oslikane, u pretežito homo- di glazbu snažnih emocija: ljubavi, ra- animljivim je koncertom, održanim i umiju«, na taj način veoma zanimljivo alterniravši žajni detalji u stalnom međusobnom tivnog razvoja uspijeva osloboditi pretjeranih utjecaja i, kako ćaja, izvor njegove inspiracije počiva fonoj fakturi, ali s jarkim harmonijskim dosti, tuge, zahvalnosti, samilosti, po- 22. siječnja u dvorani Hrvatskoga ideju koncerta glazbene škole. Tako je publika, iz- pretapanju. Elastičnost i prilagodljivost kaže sam skladatelj, korespondirati s raznim glazbenim sti- na glazbenoj tradiciji hrvatskog folklor- osvjetljenjima. Te formule u protoku što niznosti i nade. društva skladatelja u Zagrebu, obi- među ostaloga, imala priliku čuti aranžmane Kon- njegove glazbene imaginacije dopušta- lovima a da se pritom ne zatvara ni u koji od njih. ju mu da se ravnomjerno služi najorto- nog izraza kojemu je ostao trajno bli- ga definira montiranje odsjeka u pro- lježena desetogodišnjica djelovanja certa za flautu i gudače, zatim Koncerta za klarinet zak i intuitivno privržen. O tome uosta- storu (a radi se o klasicistički pregled- Element koji pojačava dramatičnost, daruvarske Glazbene škole Brune i gudače, Sonatinu za rog (tubu) i klavir, a vokal- doksnijim sredstvima glazbenoga kon- uvjerljivost i autentičnost djela svakako zervativizma, kao i ekstremnijim diso- lom svjedoče brojne skladbe nadahnu- nim uravnoteženim cjelinama, s »izmje- Vječna pobjeda Bjelinskog. Tom se prigodom škola ni repertoar Brune Bjelinskog zasjao je u maestral- prigodno prisjetila života i djela skladatelja čije ime noj interpretaciji nastavnice pjevanja Mirne Ružić, U interpretaciji Gradskog zbora Brodosplit te zbora i orke- Znosi, a koncert je upriličila i njegova uža obitelj, uz koja je izvela solo pjesme Šuma spava i Uspavan- stra Umjetničke akademije u Splitu, a pod ravnanjem sa- kratko obraćanje publici skladateljeve supruge i ka. Publika je glasnim pljeskom pozdravila i zahva- mog autora, Missa je dobila vjerne tumače skladateljevih uvažene pijanistice Ljerke Pleslić–Bjelinski. Gos- lila izvođačima na kratkoj, ali vrlo dopadljivoj glaz- glazbenih vizija, pronoseći poruku pobjede, ali ne one fizič- pođa Pleslić–Bjelinski prisjetila se lijepih trenutaka benoj večeri. ke i trenutačne, već one vječne u Bogu i vjeri. Unutar bogate koje je proživjela sa svojim suprugom, približivši ljestvice raspoloženja — od ushitno iskazanog optimizma Glazbena škola Brune Bjelinskog tako se još je- privatno publici osobu Brune Bjelinskog te ilustri- danput osvrnula na minulo uspješno razdoblje do kontemplativnosti u osjećajima molitve, kajanja, ufanja i ravši na koje je načine i do koje mjere glazbena utjehe — istaknuta je i Sunkova skrb o opusu naslijeđenog, svojega rada, unutar kojega je broj učenika nara- umjetnost oblikovala njegov život i život njegovih stao od početnih tridesetak do današnjih 240 — te do danas pučkog, a ovdje umjetničkog, autorskog, duhov- najbližih. nog, svevremenog. potvrdila status jednoga od glavnih pokretača kul- turnih događanja grada Daruvara i njegova glaz- Crpeći energiju svojeg kreativnog nagona iz tradicijskog hu- Komorno i dječje benog života. musa, Sunko je oduhovio skrušenu molitvu, ali i osvjeto- vio sakralnu tvorbu, stvorivši nadasve zanimljivo, recepcijski Prvi svečani obljetnički koncert škola je održala u dojmljivo djelo koje će zasigurno biti u području reproduk- studenome 2013. u Daruvaru, a zagrebačkim iz- cijskih interesa suvremene glazbene zbilje. Uz čestitke na danjem te proslave, nazvane Koncert Bruni Bjelin- dosadašnjim produktivnim i reproduktivnim postignućima, skom, htjelo se podsjetiti na Zagreb kao vječno i može mu se zaželjeti da stvara i dalje s takvom razinom gotovo nepromijenjeno životno i stvaralačko skla- skladateljske svijesti na kojoj nije presudna ni glazbena gra- dateljevo uporište. Tom su prigodom nastavnici i đa ni odabir temeljnog sustava njezina strukturiranja, već učenici škole za koncertni program odabrali isklju- motiviranost i »logičnost« postupaka kojima se gradi kon- čivo djela Brune Bjelinskog, predstavljajući dvije zistentni, a emocionalizirani glazbeni red — struktura koju domene skladateljeva zanimanja — onu za komor- doživljavamo kao glazbeni smisao. na djela te za dječje minijature. Koncert Zbora Brodosplit, te zbora i orkestra Umjetničke akademije u Splitu 26 27 Zagrebački puhački trio u novom sastavu nastavlja predstavljati hrvatsko glazbeno stvaralaštvo puhački trio redovito programe donosi i u druge Glazbena radionica Sorgo, 29. siječnja 2014. u dubrovačkoj Saloči od zrcala dijelove Hrvatske, razotkrivajući nadahnuća hr- vatskih skladatelja za kombinaciju klarineta, fa- gota i oboe, poput Male suite Borisa Papando- pula, Gumpis trija Brune Bjelinskog, Dvaju stava- Uz blagoslov starijih kolega ka Tomislava Uhlika, trija Ive Mačeka, Frana Lhot- Ugled s razlogom ke i Branka Okmace, A TRE Marka Ruždjaka, Di- vertimenta Zorana Juranića (uz flautisticu Martu Uoči Feste sv. Vlaha priređena večer novih djela pod nazivom Dubrovačke Oboist Dario Golčić, klarinetist Domagoj Pavlović i fagotist Žarko Perišić nastavljaju praksu svojih prethodnika u Bandur) ili Pas de trois Berislava Šipuša. Da je glazbene praizvedbe istoimenom sastavu — Anđelka Ramušćaka, Zvonimira Stanislava i Ivana Kosa, odnosno Branka Mihanovića njihov rad već naišao na odjek i u inozemstvu, svjedoče nastupi u Salzburgu u ožujku 2012. kad Piše: Ileana Grazio sto, Andante) iz tog ciklusa. Violinist Slobodan Begić Piše: Ana Vidić granice Hrvatske. Brojnim aktivnostima puhačkog trija promicanje hrvatske glaz- su održali čak tri koncerta zaredom u prostorima uz klavirsku pratnju Nene Ćorak odsvirao je letargičnu ao i nekoć — solističkim, komornim i orkestralnim be, najistaknutije mjesto zauzimaju upra- Austrijskog ansambla za novu glazbu (Österreic- skladbu Stare slike iz svojega ciklusa Sjećanja, primje- (uz ostalo, djeluju i na mjestima solista vo djela hrvatskih autora, a s tim u skladu hische Ensemble für neue Musik); na program su njujući minimalistički eksperiment sa zvukom i bojama, Zagrebački Simfonijskog orkestra HRT–a), pridodali je i poticanje domaćeg stvaralaštva za taj tada uvrstili, uz ostalo, Papandopulovu Malu su- lazbena radionica Sorgo iz Dubrov- K ada već davne 1969. a prije izvedbe pozvao je »dobrovoljca« iz publike da su još jednu s ciljem da postane trajna: sastav. U tom je duhu protekao i osor- itu. Prošle godine u listopadu, zahvaljujući prijaš- nika upriličila je 29. siječnja 2014. osnovan je Zagrebački im se pridruži sviranjem klavijatura, čime je razbio okvir solisti, tako se i 2011. na inicijativu Žarka Perišića udružili ski koncert; uz ostalo, praizveli su za tu njoj suradnji s kanadskim ansamblom Les Amis, prigodom Feste sv. Vlaha koncert puhački trio s ciljem pro- standardnog koncerta uključujući publiku u izvedbu. su se u Zagrebački puhački trio. Točnije, prigodu nastala Tri stavka za obou, kla- gostovali su u Kanadi. Uz potporu grada Zagre- Dubrovačke glazbene praizvedbe. Zagrebački puhački micanja komornog mu- Nena Ćorak je u formi starog plesa vješto napisala 4. kolovoza 2011. održali su prvi koncert, rinet i fagot Vanje Lisaka te Puhački trio ba i Ministarstva kulture, te u suradnji s velepo- To je jedan u nizu glazbenih doga- ziciranja i glazbe za pu- skladbu Tarantella za violinu i klavir, a violinistica Anis i to na 36. Osorskim glazbenim večeri- akademika Anđelka Klobučara, sklada- slanstvom Hrvatske u Ottawi, nastupili su u jed- đanja koje je Glazbena radionica trio u novom sastavu hače, posebno izvodeći Končić i pijanist Alberto Frka, slijedeći brzi i tem- ma, no okupili su se još godinu prije kako telja kojemu su Osorske glazbene ve- nom od najuglednijih središta komornog muzici- Sorgo više od desetljeća organizirala s namjerom djela hrvatskih autora. Ansambl su činili po skladbe, uvjerljivo su dočarali igru »male zmijice«. Anđelko Ramušćak, klarinet, Zvonimir bi se valjano pripremili za buduće zajed- čeri te godine bile posvećene. Skladbe ranja u Montrealu — La Chapelle historique du Gpredstavljanja glazbene baštine, ali i suvremenih glaz- okupio godinu prije S Na kraju večeri su autori i izvođači Ivan Kušelj i Aljoša Stanislav, fagot te najprije Ivan Kos, a ničke aktivnosti, što svakako svjedoči o su postale stalni dio programskih raspo- Bon–Pasteur, te u sezoni ansambla Les Amis u benih tokova u Dubrovniku. Navedeni je koncert bio inaugurativnog potom Branko Mihanović, oboa. Stekli ozbiljnosti pristupa vlastitim planovima i reda ansambla koji od tada neumorno Heliconian Clubu u Torontu. Uz glazbu umjet- koncipiran ne samo su međunarodni ugled i zaslužili niz pri- naslijeđu svojih prethodnika. koncertira diljem Hrvatske, s matičnom ničkog voditelja ansambla Les Amis, Michae- kao niz glazbenih praizvedbi recen-

BROJ 185, OŽUJAK 2014. znanja, pa se ubrajaju među ponajbolje dvoranom Hrvatskog društva skladatelja la Pepe, i kanadskog skladatelja Sidneyja Robi- BROJ 185, OŽUJAK 2014. koncerta 2011. tnih djela nego su hrvatske ansamble i istinske promicatelje Osorski početak u kojoj su 2012. godine pokrenuli i vla- novitcha (uz pijanisticu Ericu Crinó), tamošnjoj su kako bi se valjano naše glazbene kulture. Nakon podulje stitu koncertnu sezonu. Osim spomenu- publici predstavili i već spominjana djela Marka se tu našle i sklad- stanke, uz suglasnost i potporu starijih Spomenuti prvi nastup u Osoru označio tih djela, u sezoni su 22. kolovoza 2012. Ruždjaka, Berislava Šipuša i Olje Jelaske. be starijeg datuma, pripremio za buduće kolega, oslanjajući se na tradiciju i put je i programsku orijentaciju trija: postiza- na Kaštelanskom kulturnom ljetu u Ka- ali nikad dosad Jedini ansambl te vrste na našoj sceni, već slje- koji su utrli, ime i djelovanje Zagrebačkog nje stilske i zvučne raznolikosti. Zato su štel Sućurcu praizveli Rozetu — trosta- izvođene u Gradu. dećim koncertom u svojoj sezoni, 28. ožujka koncertiranje puhačkog trija prije četiri godine revita- se opredijelili za spoj klasike, francuskog vačnu skladbu Olje Jelaske. Upravo je 2014. u Hrvatskom društvu skladatelja, dodatno lizirala su tri istaknuta glazbenika u naj- repertoara prve polovice 20. stoljeća te ta prva izvedba bila posvećena sklada- Dubrovački će obogatiti hrvatski komorni repertoar: uz djela boljim razdobljima svojih karijera: oboist hrvatske glazbe. Osim originalnih sklad- teljičinu profesoru, te godine preminulom Poljak J. S. Bacha, J. Ch. Bacha i H. Tomasija na ras- Dario Golčić, klarinetist Domagoj Pavlo- bi, nerijetko izvode i transkripcije, ma- Marku Ruždjaku. poredu će biti i Šumatina za puhački trio Srđana vić i fagotist Žarko Perišić. Školovani u hom djela autora starijih razdoblja poput Na početku ve- Dedića te novo djelo Viktorije Čop za trio i harfu Hrvatskoj i u inozemstvu, sva trojica se J. S. Bacha, W. A. Mozarta, G. Rossini- čeri čuli smo dvi- Odjeci u inozemstvu (gošća je koncerta harfistica Mirjana Krišković). mogu pohvaliti uspješnim umjetničkim ja i drugih. No s obzirom na to da je je- je skladbe Ludo- djelovanjem i reputacijama koje nadilaze dan od primarnih ciljeva Zagrebačkog Između koncerata u HDS–u, Zagrebački mila Michaela Ro- gowskog, dubro- vačkog Poljaka (go- tovo je cijeli život proveo u Dubrov- niku), pronađene u privatnom arhivu, čime se obilježila 60. godišnjica skla- dateljeve smrti. Du- Sudionici posljednjeg koncerta Glazbene radionice Sorgo brovačka mezzoso- pranistica Dubrav- ka Hilje uz klavirsku pratnju Marije Grazio kultiviranim vokalnim umijećem muzikalno je izvela Uspavanku, a lazbena radionica Sorgo nastavlja potom solo pjesmu Brezici. Obje je skladbe Rogowski slijed glazbenog stvaralaštva u skladao na riječi Rine Stulli–Mašera, poznate promica- G teljice umjetnosti u Dubrovniku. Gradu, a publika svojim dolascima usrdno Najstariji dubrovački skladatelj Nikša Njirić bio je na- dahnut Sonatama Domenica Scarlattija u B–duru i i vjerno podupire njezine koncerte Es–duru te ih je odjenuo u moderno harmonijsko ruho, a rafinirano ih je izveo Aljoša Lečić.

»Mala zmijica« Lečić odsvirali zajedničko djelo Luna za trublju, klavir i U ostalom dijelu večeri predstavljene su skladbe su- klavijature, nabijeno tmurnom atmosferom, ali izvrsne vremenih dubrovačkih skladatelja: prva je bila Četi- gradnje, ispreplevši niz elemenata suvremenog izriča- ri posljednja za A. iz ciklusa 13 preludija za A. Marije ja, što je naišlo na topao prijem publike. Grazio. To su parafraze i novo iščitavanje Chopinovih Glazbena radionica Sorgo stekla je ugled s razlogom. preludija. Skladbe su nabijene jakim emocijama, što je Ovim koncertom nastavlja slijed glazbenog stvaralaš- pijanist Aljoša Lečić i istaknuo. Skladatelj Mario Mila- tva u Gradu, a publika svojim dolaskom usrdno i vjer- din, dobar poznavatelj puhaćih instrumenata, vješto je no podupire njezine koncerte. Atmosfera, profesio- isprepleo tonske boje flaute i trublje u svojih Osam sta- nalnost i vedrina kojom zrače takva događanja dobar vaka za flautu i trublju, te izvedbu povjerio flautistici Đivi su zalog za budućnost i glazbenu ostavštinu na ovim Kušelj i trubljaču Ivanu Kušelju koji su ležerno ostva- prostorima. rili zanimljivu zvučnu sliku, izvodeći dva stavka (Pre- 28 Dario Golčić, Žarko Perišić i Domagoj Pavlović 29 Koncertni ciklus Jazz.hr u organizaciji HDS–a i Koncertne Odjeci 48. MIDEM–a u Cannesu, 31. siječnja — 3. veljače 2014. dvorane Vatroslava Lisinskog, 20. veljače 2014. Optimizam zbog dolaska velikih To je glazbenih streaming servisa Hollenbeck! Najveći svjetski sajam glazbe i popratnih industrija na globalnom planu prvi put bilježi rast tržišta, nakon dvanaest godina pada Nastup slavnog američkog bubnjara i skladatelja Johna Hollenbecka i njegova ansambla publika primila s oduševljenjem Piše: Milan Majerović–Stilinović za prošle je godine poraslo za ma- HDS ZAMP u ime regije lih, ali ne i nevažnih 2,3 posto — Piše: Zvonimir Bajević prvi put rast nakon dvanaest godi- Kao najrazvijenije društvo u regiji, HDS osjet Cannesu bio na pada! I francusko društvo za ko- ZAMP je na MIDEM–u zastupao još je vrlo uspješan lektivno ostvarivanje prava SACEM šest autorskih društava: iz Sloveni- azz ciklus HDS–a u sklopu tekuće sezone, 20. veljače ugo- jer smo dogovorili pohvalilo se da je u 2013. prikupilo je, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne stio je John Hollenbeck Large Ensemble. Zagrebačka publi- dolazak najvećih više od 810 milijuna eura, što je 1,7 Gore, Makedonije i Albanije. Tržište od ka, među kojom je bio velik broj domaćih jazz glazbenika, svjetskih digitalnih posto više nego u 2012. Oči svih, oko trideset milijuna ljudi pokazalo se DAVOR HRVOJDAVOR solidno je ispunila prostor Male dvorane Vatroslava Lisinskog servisa u Hrvat- ohrabrenih primjerima Norveške, kao mnogo zanimljivije za sve velike Black Coffee, Martine Thomas i Daniele di Bonaventura na koncertu u Lisinskom i s oduševljenjem pozdravila premijerno predstavljanje or- sku, kaže glavni direktor HDS ZAMP– Švedske i Njemačke gdje je digitala igrače digitalnog glazbenog busines- kestra tog američkog bubnjara, skladatelja i bandleadera. Koncertom u sklopu ciklusa Jazz.hr Black Coffee obilježio Pa Nenad Marčec i dodaje: Sa zado- sve važniji izvor prihoda, uprte su u sa. Ishod tih sastanaka, kojima su pret- Hollenbeck je svojim nekonvencionalnim tretiranjem klasične postave big BROJ 185, OŽUJAK 2014. digitalnu tehnologiju koja bi treba- hodile duge pravne pripreme, vrlo kon- BROJ 185, OŽUJAK 2014. dvadesetu godišnjicu djelovanja voljstvom najavljujem da su započeti Jbenda, upotpunjene vibrafonom, sjajnim vokalistom Theom Bleckmannom la postati ozbiljan izvor prihoda u kretno pokazuje da su HDS ZAMP–u službeni pregovori o dolasku servisa te beskompromisnim istraživanjem zvukovnosti, posljednjih godina stekao Google Play Music, Spotify i Rdio. Uz budućnosti. nepravedno predbacivali kočenje do- izuzetan broj poklonika i poklonika na suvremenoj jazz sceni. Tako je prije laska digitalnih servisa. Kao i iTunes, nekoliko godina domaća publika imala prilike čuti njegovu glazbu u inter- servis Deezer, koji je prvi i zasad je- Degustacija kave koja je dini streaming glazbeni servis kod S downloada na čiji konkretan odgovor još čekamo, pretacijama HGM Jazz orkestra Zagreb, koji je Hollenbecka ugostio u sklo- i sve spomenute servise već go- pu ciklusa Sunday Nights. nas, to znači velik napredak u po- streaming zadovoljila nepca najizbirljivijih nudi legalne digitalne glazbe dinama privlačimo na naše tržište MIDEM je kao i uvijek ponudio mnogo okruglih stolova i Prelazak s preuzimanja (downloada) na kako bismo omogućili građanima predavanja Povlastica za prisutne da imaju legalan i širok izbor glaz- Svirka je bila podijeljena u tri »kazališna« čina koji Oči uprte u digitaliju streaming glazbe bio je tema mnogih okruglih stolova i predavanja. Ameri- be. Ali odluka je uvijek bila na nji- Autori, dignite glas! predstavljaju grubi presjek njihova dosadašnjeg djelovanja Slušanje njegove glazbe u izvedbi njegova orkestra pod vodstvom J. C. Predstavnici HDS ZAMP–a početkom kanac Marc Geiger, direktor glazbe u ma: oni su ti koji procjenjuju da im je Sanforda (glazba tog trombonista i skladatelja zasigurno će u sljedećem utjecajnoj agenciji WME, istaknuo je da neko tržište premalo ili prefragmen- Svoju je perspektivu efektno iznio fran- Piše: Tomislav Vuković dijeljena u tri »kazališna« čina koji predstav- veljače vratili su se s 48. MIDEM–a, naj- razdoblju dodatno prodrmati poimanja suvremene jazz glazbe) bila je po- nije vrijeme za plakanje nad sudbinom tirano da bi došli, zaključuje Marčec. cuski skladatelj i predsjednik Međuna- ljaju grubi presjek njihova dosadašnjeg dje- veće svjetske glazbene konferencije vlastica za sve u Maloj dvorani. Sjajna homogenost orkestralnog zvuka iz- nego za prihvaćanje trendova jer pre- rodne konfederacije društava autora i lovanja. Nakon uvodne izvedbe skladbe koja u četiri dana okuplja autore, građena na besprijekornoj intonaciji i zrelim instrumentalnim bojama, na- lazimo u novo razdoblje razvoja susta- skladatelja (CISAC) Jean Michel Jarre: On the Sunny Side of the Street posveće- glazbenike, predstavnike glazbene Hrvatski publisheri a trećem koncer- dahnute kolektivne improvizacije, briljantni Hollenbeck za bubnjevima, sa- va slušanja glazbe, a to je streaming. Autori su postojali prije izuma električne ne Bošku Pertoviću, inače mentoru i prija- vršena fluidnost i uvjerljivost Bleckmannova glasa potvrdile su Hollenbec- industrije, tehnološke inovatore i tr- tu ciklusa Jazz.hr A on vam svima može donijeti mnogo I prvi čovjek naše poznate publishing energije, a postojat će i nakon što inter- telju sastava, prvi čin imala je čast otvoriti kovu glazbenu genijalnost. Ona je svakako izgrađena na tradiciji uz koju je žišne marke ili brendove povezane 2013./2014., koji za- više nego što su donosili nosači zvu- kuće IDM Music, zadovoljan je posti- net postane prošlost… Stoga moramo jednički organiziraju predivna Martine Thomas, koja je pokazala odrastao (Woody Herman, Stan Kenton, Duke Ellington, Thad Jones–Mel s glazbom. Slogan ovogodišnjeg ka dosad. gnutim na MIDEM–u: Ovo nam je bio razviti pravedan poslovni model za au- Hrvatsko društvo skla- da suvereno vlada vokalnim izvedbama. U Lewis itd.), a presudni impuls u gradnji vlastitog skladateljskog jezika bila 25. MIDEM, a na njemu smo se našli tore u ovom digitalnom svijetu. datelja i KD Lisinski, drugom činu sastavu se kao gost pridru- su skladateljska djela Gila Evansa i Boba Brookmeyera. Utjecaji Boba Bro- U slučaju Hrvat- s 55 tvrtki koje zastupamo, tako da je za naša prava je borba za naš identi- nastupio je dugovječni splitski jazz sastav žio jedan od naših najboljih pijanista, Matija okmeyera najuočljiviji su u Hollenbeckovoj glazbi (ali i u glazbi svih iole važ- ske, to bi moglo kao i uvijek bilo vrlo naporno, ali i za- tet i budućnost naše kulture, izjavio je NBlack Coffee koji je ovom prigodom obi- Dedić, pa je u toj kombinaciji Black Coffee nijih suvremenih skladatelja koji danas pišu za big bendove) koja te utjecaje značiti preska- u predavanju nazvanom Pravedan udio bavno, kaže Tomo Johannes in der lježio dvadeset godina stvaranja. Triju, koji zazvučao sasvim drugačije. Melodične lini- transformira u originalan i jedinstven autorski potpis. Dovoljno je čuti tu ma- kanje download Mühlen. Fokus nam je bio plasman hr- za autore. Ovo je važan povijesni trenu- čine bas–gitarist Renato Švorinić, bubnjar je u kombinaciji s modernim aranžmanima gičnu glazbu i jasno zaključiti: »To je Hollenbeck!« faze, jer servisa vatskih autora na internacionalno trži- tak za autore i kulturu. Trebamo zajed- Jadran Dučić i pijanist Ivan Ivić, kao gosti i razigranim tempom pokazale su se kao poput iTunesa no s predstavnicima digitalnog sekto- su se pridružili pijanist Matija Dedić, talijan- idealan alat za oslikavanje stiski različitih koji su na tom šte. Vrlo smo zadovoljni rezultatima i za- nimanjem naših partnera. Danas smo ra sjesti i dogovoriti pravedan poslov- ski bandoneonist i pijanist Daniele di Bona- skladbi, među ostalima Gibonnijeve Tem- polju najvažniji ni model. Dignite svoj glas! Kao autor ventura te zadarska pjevačica američkog pere, za koju je sastav 2004. dobio Porina igrač, još uvijek izravno prisutni u svim važnijim tržišti- ma svijeta. i umjetnik, želim iskoristiti svoju poziciju porijekla Martine Thomas. u kategoriji Najbolje jazz izvedbe. nema na tržištu. predsjednika CISAC–a kako bih pokre- Simpatični talijanski viruoz Daniele di Bona- Zato su pred- Još jedan kanski veteran je izdavač- nuo reakciju. Ovo je poziv na buđenje Za glazbene sladokusce ventura predvodio je treći i završni čin, čime stavnici HDS ka kuća Menart. Njezin direktor Bran- na koji bi se svaki autor danas trebao je predstavljena posljednja faza rada gru- ZAMP–a obavi- ko Komljenović ovako komentira pro- odazvati. Ljubitelji jazza Malu dvoranu Lisinski is- li brojne sastanke mjene koje su se, u njegovih dvade- pe Black Coffee. Taj dio izvedbe obilježen Premda je globalna ekonomska kriza punili su gotovo do posljednjeg mjesta. je mediteranskim glazbenim utjecajima, što s predstavnicima setak godina posjeta sajmu, dogodile: znatno pogodila kreativni sektor, pre- Black Coffee je opravdao njihova očeki- se najbolje očitovalo u skladbi Zelenu gra- streaming glazbe- Bez obzira na kontinuirani pad posjeta dan rad i upornost autorskih društa- vanja, dokazavši da je poput najkvalitet- nu s tugom žuta voća jednog od najutje- nih i videoservisa akreditiranih sudionika pa i pad intere- Sjajna brazilska glazbenica Renata Rosa bila je jedna od zvijezda va ipak su se isplatili. Posljednje izvje- nije stopostotne Arabice i da mu je teško cajnijih dalmatinskih skladatelja — Zdenka (Spotify, Google sa za industriju, to je i dalje najveće mje- glazbenih večeri u kojima je Brazil, zemlja partner 48. MIDEM-a, Play Music, Rdio, šće CISAC–a o autorskim naknadama, odoljeti. U vremenu kada se jazz pokuša- Runjića. predstavljao svoje umjetnike sto koje okuplja diskografe, publishere, va inovirati tehničkom virtuoznošću, kom- YouTube, Deezer promotore, agente, digitalne servise i objavljeno početkom veljače, pokazu- pleksnim temama i neobičnim improvizaci- U svojem coffee cuppingu koji je trajao više i drugi), napomi- naravno društva, bilo autorska, bilo dis- je da su globalno prikupljene nakna- sajma bio je Ponovni rast? Neka jama, ovaj dalmatinski sastav to i dalje us- od dva sata, Black Coffee je ponudio aro- nje Nenad Marčec: Zbog klauzula kografska. Najvažniji dio MIDEM–a tek de dosegle novi rekord od 7,8 milijardi bude održiv, ali mnogi su sudioni- pijeva, i to na neki svoj, drukčiji, poseban, me i okuse koji su dostojni nepca i najiz- o tajnosti pregovora na kojima inzi- slijedi, a to je pretvaranje dogovora iz eura, što je godišnji rast od dva posto. ci komentirali kako je ta rečenica mediteranski način. Način koji očito i nakon birljivijih kušača, a zadnjim gutljajem u obli- stira svaki od tih servisa, ne mogu Cannesa u čvrste ugovore i daljnje pla- Zasad digitalni prihodi čine ipak samo više prizivanje željenog nego odraz dvadeset godina intrigira nepca glazbenih ku La vie en Rose Edit Piaf, koju je sastav preciznije govoriti o datumima, ali nove. Sudjelovanje na MIDEM–u ipak četiri posto ukupnih naknada. Što će i

DAVOR HRVOJDAVOR stvarne situacije u svjetskoj glazbe- sladokusaca. izveo u dodatku, pojačan Bonaventurom vjerujem da će do kraja 2014. prva daje drukčiju perspektivu, pa je važno koliko ovaj MIDEM promijeniti u tome, i Martine Thomas, upotpunjen je doživljaj noj industriji. Optimizam ipak nije tri spomenuta velika globalna servi- biti dio toga. prerano je prognozirati — ali nakon nje- Svirka je, kako je najavio Švorinić, bila po- tog intrigantnog koncerta. John Hollenbeck Large Ensemble u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog neutemeljen, barem ne u Cannesu: sa legalno nuditi svoje usluge i kod ga, hrvatski glazbenici ipak imaju malo 30 glazbeno tržište domaćina Francu- nas. više razloga za optimizam. 31 Koncerti Miše Kovača u Velikoj dvorani Lisinski, 11. i 12. veljače 2014. Hari Rončević u Velikoj dvorani Hari Rončević – razgovor s kantautorom u povodu obljetničkog koncerta u Lisinskom Lisinski, 9. prosinca 2013. Publika na nogama Moj lipi Dvadeset godina poslije Zaposlenici Lisinskog nisu ni pokušavali zadržati razgaljene posjetitelje Na kraju se naš susret pretvorio u višesatnu ćakulu o svemu i svačemu, jer ipak smo susjedi iz iste splitske ulice na sjedalima anđele Piše: Josip Radić skoj probi taj dan i bez ikakve prethod- rijeru 2014., da je kojim slučajem još od same tehnologije do poimanja glaz- Proslava dvadesetogodišnje karijere ne probe s gudačima odsvirali svoje — uvijek splitski anonimus, geodet s gita- be. Hari se sjeća običnih vrpci s koji- splitskog kantautora zvučalo je sjajno! Ma zapravo, moram rom? Bi li počeo preko društvenih mre- ma se pojavio na Radio Splitu, no to je ogodi se i to, po- spomenut svoj bend jer nikad ne dobi- ža i foruma, postavio snimku na Youtu- za njega stvar prošlosti. Veseli ga bu- ju pažnju koju zaslužuju, evo: Ivica Dža- be ili nešto treće? — Ma nema šanse dućnost i čini mu se uzbudljivom ide- Piše: Josip Radić nekad, da diktafon postane suvišan ja na bubnjevima, basist Albert Limić, da bih danas uspio, vjerojatno ne bih ja o one man band izvođačima koji će alat pri obavljanju Teo Brajčić je otpjevao prateće vokale, ni pokušavao. Ono su bila neka dru- imati priliku izraziti se direktno i iskreno, novinarskog zadat- Ivo Majić i Saša Bulić odsvirali su gita- ga vremena, ja sam tada s običnom bez ikakva okolišanja. Ipak, skladanje ari Rončević, jedan od naših ka. Nekad je bolje re, a klavirist Ivan Božičević ujedno je snimkom pokucao urednicima doma- je potpuno druga, za Harija možda i ar- najistaknutijih i najpopularnijih ostaviti ga isključenog i pustiti sugovor- i dirigirao cijelim koncertom. Surađuje- će top–liste Radio Splita. Radilo se o haična stvar. — Jednostavno se rodiš kantautora, rodom iz Splita, s Dnika da se razmaše i nastavi jednakim mo već desetak godina i danas ovako pjesmi Buntovnik s razlogom koja je s tim, to ili imaš ili nemaš. Nemam me- boravištem u Zagrebu, 9. prosin- zanosom kojim je i počeo razgovor. uigrano zvučimo između ostalog i zato oduševila najprije voditelje na radiju, a hanizme ni rituale pri skladanju, netko ca 2013. u potpuno ispunjenoj što svi dobro znaju svoj posao. Tome potom i slušatelje koji su je u dva tjedna to upire i bilda, meni to dolazi samo od Koncertnoj dvorani Vatroslava Sjajno u Lisinskome mogu posvjedočiti svi koji su bili u Lisin- doveli na vrh liste. Mene je to poprilično sebe. Sjednem za računalo, malo se Lisinskog održao je veličanstveni koncert u povodu skom, a oni koji nisu, morat će pričekati iznenadilo, pogotovo zato što je moja igram ritmovima i aranžmanima i odlu- dvadesetogodišnjice uspješne glazbene karijere. BROJ 185, OŽUJAK 2014. H Takav slučaj dogodio mi se pri susre- snimku koja možda jednog dana izađe! pjesma bila prva, a Oliver s Cesaricom tam u neki drugi svijet. Tamo se nađem BROJ 185, OŽUJAK 2014. Obljetničarsku je godinu proslavio nizom nastupa po tu s Harijem Rončevićem. Povod raz- bio je na drugom mjestu. Odlučio sam sam s pjesmom i to je to, osnovna ideja Hrvatskoj, odličnim novim pjesmama koje je skupio Snimke koncerata Harijeva su bol- govora trebalo je biti njegovih dvadeset snimiti i ostale pjesme, među njima i ostane, a poslije je eventualno u studiju na novom, trinaestom studijskom albumu Di god da na točka: Nikad neću prežaliti snimku godina karijere, a na kraju se naš su- Getanina kojeg sam jednom prilikom obogatim nekim aranžmanom ili glaz- pođen, a kao šlag na torti za kraj godine bio je kon- svog koncerta u Ciboni. Bilo je dogovo- sret pretvorio u višesatnu ćakulu o sve- pustio Zdenku Runjiću. Njemu se tako- benim ukrasom. cert pod nazivom Moj lipi anđele u metropoli i hramu reno višekanalno snimanje, koncert je Piše: Danijela–Ana Morić mu i svačemu. Igrom slučaja, Hari i ja đer svidjela pjesma i zatim me pozvao na pjevačeva karizma i hitovi, koji su i danas popular- hrvatske glazbe. Hari je nošen glasovima razdragane zaista bio odličan s puno gostiju i ras- smo susjedi iz iste splitske ulice, a da- na festival. Sjećam se, poslušao je pje- ni i jednako rado slušani, nastavili su držati publiku na publike, koja je jedva dočekala njegov veliki, dvoran- položene publike, a na kraju mi kažu da nas nas evo u ledom okovanom Zagre- smu i samo rekao: Primljen si! I tako je nogama tijekom cijelog koncerta. Ozračje je od pr- ski koncert, otpjevao dvadesetak svojih najvećih hito- ipak nisu uspjeli snimiti. Poludija san, bu, 390 kilometara dalje, kao što suge- počelo… Na festivalu sam umirao od ba koncerta Miše Kovača koja su vih taktova i Mišina izlaska na pozornicu bilo nabije- va, među kojima su bili oni prvi s kojima je počeo ka- čoviče! rira naslov njegova albuma. Ma ne brini treme, koljena su mi se tijekom nastu- ikad neću prežaliti snimku se održala 11. i 12. veljače u Kon- no emocijama uz neprekidno skandiranje Mišina ime- rijeru, poput Buntovnika s razlogom i Getanina, Još se, sve ću ti reć šta triba, ali na moj na- pa odsjekla, pa sam sjeo, a svi su mislili certnoj dvorani Vatroslava Lisin- na. Na njegovim koncertima atmosfera se zapravo tvog je poljupca na mojim usnama, ali i najnovijih kao čin! Na njegov način, intervju je počeo Getanin da je to dio koreografije. Nakon toga, svog koncerta u Ciboni. Bilo je skog bila su tjednima unaprijed već desetljećima ne mijenja. On počne, napravi do- što su Još te uvijek osjećam u sebi, Odavno znam da N svojevrsnim prisjećanjem na veliki kon- tri izdavačke kuće šalju mi svoje ponu- rasprodana. Koncert sam pedeset bro poznati »mot« i svi nastave s njim uglas, ali to nje- je kraj te aktualni singl Ponovo znam. Mjesec dana nakon koncerta u Lisin- gova publika voli i očekuje. Osim što se još pokazao cert u Dvorani Lisinski održan u prosin- de, ja se napokon odlučujem za Croa- dogovoreno višekanalno snimanje, posto ja, a pedeset posto ljudi koji skom, održao se i Zagrebački festival tia Records i Sinišu Škaricu. Eto, tako uđu u Lisinski. Svaki je čovjek za sebe najpopularniji kao vrhunski glazbeni zabavljač nevjerojatne karizme, cu 2013. Nastup je trebao biti vrhunac na kojem je Rončević nastupio s no- nastupe je začinio mnogim duhovitim zgodama. Na Glazba i humor obilježavanja Harijeve dvadesetogodiš- je to funkcioniralo tada, danas su stvari koncert je zaista bio odličan s puno Oi velika je stvar da on dođe na moj koncert. Da vas vom pjesmom Dok padaju kiše. Praćen ipak nešto drukčije… polovici koncerta pjevačka legenda je prepustila mi- nje glazbene karijere. Meštar ceremo- nema, ne bi bilo ni mene! — nekoliko puta pjevač je Večer je počela u duhovitom tonu. Posebni slavlje- sjajnim glazbenicima, pojačanima or- gostiju i raspoložene publike, a na krofon svojoj kćeri Ivani koja je publiku zabavila sklad- nije, glumac Vedran Mlikota, duhovito kestrom Alana Bjelinskog, Hari i sklad- U to vrijeme, Hari je učio od najboljih bama sa svog solističkog prvijenca. Za kraj je, prema nički štih koncertu dao je glumac Vedran Mlikota koji je najavio slavljenika, a mahom mlađa je Harija predstavio na vrlo humorističan način, a u ba dobro su se uklopili u novu koncep- — Neil Young, Bob Dylan, John De- kraju mi kažu da ipak nisu uspjeli očevoj želji, izvela Dalmacijo, srce oca moga, što je publika uživala je u Rončevićevim pje- ciju festivala kao platforme za promo- nver i Joan Baez bili su mu inspiraci- publiku posebno raznježilo. stilu Mlikotina uvoda nastavio je i sam pjevač, zbijaju- smama i sjajnoj izvedbi njegova prate- ći šale na vlastiti račun tijekom cijelog koncerta. Po- ciju novih domaćih pop–rock singlova. ja za najranije uratke, no priznaje da ga snimiti. Poludija san, čoviče! n počne, napravi dobro poznati «mot« ćeg benda. Samo za tu priliku gostovali — Festival je bio dosta dobar, mode- je osamdesetih najviše razbudila Azra i sebno inspirativan za Harija bio je dio publike iza nje- su i gudači koji su svojim aranžmanima Živuća legenda govih leđa, koja je u zadnji čas popunila dvoranu, a ran, i mislim da može najbolje funkcio- Johnnyjeva razuzdanost i energija. — i svi nastave s njim uglas, što njegova dali poseban timbar koncertu. Skupi- nirati kao televizijski šou. Cijeli prijenos Naravno, čovjek s vremenom evoluira O koju je Hari »iskoristio« kao vlastiti zbor. li smo se n a Predstavnici diskografske kuće uru- bio je na vrlo visokoj i profesionalnoj ra- u svemu, pa i u glazbenom ukusu. Ni- Recimo da sam glazbenik i da spre- publika voli i očekuje čili su pjevaču priznanje, jer je njegova kompilacija 100 Dvosatni je koncert Hari počeo pjesmom Kada jed- ton- zini. Dogodine se nadam vidjeti neko sam više panker, ha, ha… Internet mi mam novi album. Kako ću naručiti pje- originalnih hitova, objavljena 2012. godine, dosegla nom ovom zafalin se tilu koju su obožavatelji na služ- novo lice među izvođačima, s obzirom pomaže da otkrijem nove stvari i nove smu od autora Harija Rončevića? — dijamantnu nakladu od 30.000 prodanih primjeraka. benoj Facebook stranici Harija Rončevića izglasa- ć izvođače. Zapravo, već desetak godina Nikako, ja to ne radim. Doduše, samo

oli na to da mlađi izvođači nemaju nači- Nakon kratkog predaha, nastavljeno je u istom ras- li kao najdražu, a službeni dio koncerta završen je Š na da se predstave široj publici. me fascinira bend Muse, njihov zvuk i jednu pjesmu napravio sam za drugog istaknuo tijekom obiju večeri koje će zasigurno publici položenju. Nizale su se najveće uspješnice poput Svi stand–up ovacijama i pjesmama Kad bi se moga’ ro- arko snaga njihova autorstva. U principu se izvođača i to je bio Oliver. Mjesecima ostati u pamćenju. Naime, u oba dana Mišo i njegovi pjevaju, Ako me ostaviš, Oči moje majke, Dalmacija u dit i prekrasnom Još ne znam kud s tobom. Nakon M Kako bi onda Hari počeo radi o jednostavnoj i pjevnoj melodiji bismo se nalazili na nogometu i svaki obožavatelji dali su maksimum i zajedno s pjevačem mom oku, Dalmatino, Odavno više ne plačem zbog povratka na bis, Hari je uz pomoć publike na noga- svoju ka- koja je dobro upakirana u kombi- put bi me pitao imam li koju pjesmu za stvorili još jedan doživljaj koji će ostati zabilježen u tebe, Drugi joj raspliće kosu, Ti si pjesma mog života, ma izveo još dvije pjesme: Tamo gdje mi sunce sja naciju rocka, klasike i elektro- njega, a ja bih mu svaki put govorio Bit analima popularne glazbe. Nikoga nisam volio tako... Uz pratnju dobro uigranog i Splite, volim te. Uz stalan bend koji čine Ivan Boži- nike. Sjećam se njihova kon- će, bit će. Onda mi je već postalo neu- sastava koji je znalački pohvatao pokoje Mišino »pro- čević, Ivica Džaja, Albert Limić, Ivo Majić, Saša Bulić certa u Zagrebu 2007., nije godno i za petnaestak minuta sam mu Za mlade i stare klizavanje«, publici je miljenik svih generacija ponovo te Teo Brajčić, na ovom se koncertu Hariju pridružio nas bilo previše u dvora- isporučio pjesmu Ako voliš me. Složili priredio nezaboravan ugođaj kakav samo on može. sjajni gudački ansambl iz Zagreba, koji je svirao aran- ni, ali svirka je bila ludilo. smo se da je pjesma dosta dobra, iako žmane člana Harijeva benda, inače skladatelja ozbilj- Bojim se da ćemo ih kod ni dan–danas ne znam otkud je izašla. Očekivano, više od tri i pol tisuće posjetitelja došlo je Mišo Kovač ove godine obilježava četrdeset pet go- vidjeti i čuti pjevača s čijim su pjesmama odrastali, ili ne glazbe Ivana Božićevića koji je u svaku pjesmu nas opet gledati tek kad dina otkad se proslavio pjesmom Više se nećeš vratiti Za kraj, pitam ga ima li razlike skladati u sad odrastaju, uz koje tuguju, slave, zabavljaju se i za- unio dašak profinjenosti. budu pred mirovinom… Đorđa Novkovića, pobijedivši na festivalu u Sarajevu. Splitu i u Zagrebu? — Hm… Ne znam. ljubljuju. Bilo je tu mladih i starih, različitih generacija Taj je singl prodan u oko 500.000 primjeraka, kao i Tim je koncertom Hari zaključio slavljeničku godinu Možda je čak i dobro biti u Zagrebu i koje obožavaju šibenskog pjevača, a koji su mnogo mnoge Mišine pjesme. No još važnije, 2014. je godi- u kojoj je proslavio dva desetljeća djelovanja na glaz- Skladati se mora osjetiti nekakvu nostalgiju prema svom prije koncerta s puno uzbuđenja i iščekivanja poče- na kojom pjevač obilježava 50. obljetnicu svoje prve benoj sceni, a posebno priznanje za uspješnu kari- kraju u kojem si živio cijeli život. Tada li pristizati u dvoranu. Oba koncerta počela su pje- Zanimljivo, Muse i Hari Ron- ploče; pedeset godina diskografije u kojoj nosi titulu jeru i poklon za rođendan, koji je Hari slavio upra- mogu izaći neke neočekivane pjesme. smom Poljubi zemlju po kojoj hodaš što je odmah pu- čević počeli su svoj glazbe- njezina kralja na prostorima bivše države. Stoga svo- vo na ovome koncertu, dodijelila mu je nakon zavr- Ma zapravo, skladati se mora. I u Splitu bliku razgalilo pa je mahom počela ustajati sa stolica. ni put otprilike u isto vrijeme, jevrstan trijumf u Lisinskom u ovom slavljeničkom vre- šetka koncerta i njegova diskografska kuća Croatia i u Zagrebu! Zaposlenici Lisinskog koji inače posjetitelje upućuju menu zasigurno nije i Mišin posljednji. Records. početkom devedesetih. Dosta na sjedala, ovaj put nisu to ni pokušavali. Neprijepor- se toga promijenilo do danas, 32 Hari Rončević u Lisinskom 33 Prvi u ciklusu razgovora koje s uvaženim pojedincima glazbene scene vodi naš istaknuti pjevač i skladatelj osjetiti poniznost, sreću i zahvalnost što Što ti je lako, a što teško prilikom pisa- u procesu produkcije i snimanja svojih To ti je vjerojatno i moja životna priča si baš ti taj koji stoji na metar od takvog nja pjesama? pjesama? i moja filozofija. To je ono kad se čo- djela. vjek u stanju zbog emocija roditi i umri- Težak je početak… Prva rečenica koja Sve manje. Previše sam vremena pro- jeti. I ponovno se roditi i umrijeti. U biti, Odakle inspiracija za tvoje pjesme? krene, jednostavno te u roku od tri mi- veo u studiju i smatram da bi umjesto mislim da se autor tijekom života više nute dovede do zadnje. Ako nemaš tu toga bilo dobro da bar još pedeset ili Inspiracija u početku vjerojatno dolazi puta rađa, ali isto tako više puta umi- prvu, nema ništa od toga. Za mene je sto pjesama ostavim iza sebe, a imam i re. To je vjerojatno najveća moguća NENAD NINČEVIĆ iz onog što si apsorbirao. Nema pilo- nonsens kad čujem da netko piše pje- premalo strpljenja za studijski rad. Onaj povlastica od Boga, da te više puta di- tiranja bez pilotske akademije. Prema smu mjesecima, stih ovdje, stih on- tko je u studiju, mora imati jako puno Samo ljubav može spasiti ovaj svijet tome i ovdje, ako nisi puno toga u ži- gne i spusti, više puta rodi i više puta dje… Najveći hitovi pišu se između tri strpljenja. Za sebe mislim da nisam ne- odnese. votu čuo i poslušao… Pjesma se uvi- i petnaest minuta. To su pjesme koje kakav super partner u studiju. Idem u Piše: Goran Karan i na mnogim drugim pjesmama. Svje- ćam se da sam napisao dvije riječi, pa vio u te tri minute, tri i dvadeset, da bi jek radi iz donesenog materijala. Nema iz tebe jednostavno izlete; naravno to studio samo kada moram, kao kada Imaš li neki savjet novim autorima? dočeći mnogo puta lakoći, brzini i, na- je mama dodala dvije, pa opet ja dvi- zapravo imao neku šansu na tom trži- dobre torte ako nisi kupio prave sastoj- se ne odnosi na produkciju i snimanje. žena zove vodoinstalatera kad se po- dasve, kakvoći Nenadova pisanja sti- je… I uredno sam prisvojio njezin au- štu ljudskih srca. ke. Znači, ako nisi iz života povukao do- Već sam rekao da pjesma treba izdrža- topi kuhinja, ha, ha... Tako i ja odlazim u Prva stvar je: da bi pravilno hodao kroz itaju me često znam hova, poželio sam saznati odakle do- torski rad, ha, ha… Znam da je tu bilo sta književnosti, dosta glazbe... Ako se ti punu trudnoću. A da bi bila hit, treba studio samo ako treba zašarafiti cijevi. budućnost, moraš napraviti puno ko- li što je hit. Ne. Znam lazi tolika inspiracija. Tako sam, za po- nekog žutog lišća koje mi se poslije Dvije sestre nisi naslušao svega i svačega — ništa. imati i lak porođaj. raka po prošlosti. To je apsolutno i samo za ono što se u trebe ovog razgovora, nakratko raski- ipak pojavilo u životu, sa Zdenkom Ru- E, a k tomu, u socijalnim odnosima, ap- Postoji li pjesma za koju bi volio da je neopozivo. nuo niti prijateljstva s tim čovjekom, da njićem u pjesmi Žuto lišće ljubavi. Val- solutno se moraš zaljubiti. Trebaju ti se nisi napisao? meni dogodi kad se Kad pišeš pjesmu, osjetiš li odmah za Treba li ti bol da bi pisao i umjetnički se bih lakše pitao i bolje čuo o pjesmama jda sam kao klinac naginjao žutoj boji, a dogoditi i neka blaga i neka teška razo- Ubit će me noćas stvari stvore dobri stihovi ili kojeg je pjevača? Postoji više pjesama za koje bih volio izražavao? u njemu. očito mi je lišće bilo zanimljivo, ha, ha… čaranja. Iz cijelog tog kompota i kon- lagane melodija… Počnem da ih nisam napisao, koje su rastužile Bio sam lijen, a možda i nedovoljno ta- Imam želju, u podsvijesti, i neku približ- glomerata dobrih i loših stvari, iskusta- treperiti. E, a kad zatreperim, kad se Osjećaš li odvojenost od nekih svojih ljude. Neki put čovjek nije dovoljno pa- Ne mogu raditi kad sam nesretan. Kad lentiran, pa sam umjesto da pišem knji- nu sliku tko bi to mogao pjevati. Od- va koja su ti ušla u srce i ostala u moz- Pdogodi interakcija mene i pjesme, onda Pjesma je lijepo odjevena pjesama? metan da zaustavi neku emociju i da je sam nesretan, mogu u tom trenutku gu, a moram reći da se tada knjige nisu nosno, pokušavam pisati tom nekom gu, kad se sve to zbroji, postoji šansa ta pjesma ima šansu preživjeti. Često žena ne snimi. Neka pjesme ne treba snimiti. samo biti nesretan. A kad sam dobre ni smatrale knjigama ako nisu imale tri imaginarnom pjevaču, koji zapravo po- da nešto dobro napišeš. A nije lako je pjesma nedonošče, pa propadne… Osjećam, strahovito... kod ljudi koji su Postoje pjesme koje su jako rastuživale volje i sretan, onda se mogu baviti i pi- stotine stranica i par kilograma, počeo stoji. Ali niti taj zna da ja pišem tu pje- napisati nešto dobro. Nije lako zavesti U šali govoreći, trudnoću pjesme treba Nenade, kako si postao autor? Postoji li mi izazvali neku tugu. Govorim sada mog oca, moju majku. Bilo je pjesama sanjem, mogu biti i lažno nesretan. Ali, pisati tu malu formu — pjesme. Zapra- smu, niti ta pjesma više–manje zavr- četiri, četrdeset četiri ili stotinu četrde- iznijeti do kraja… neka pjesma koja te riječima i glazbom samo o nekim izvođačima, dakle tu koje su govorile o smrti, koje su bile hi- nažalost, kad sam nesretan, onda sam BROJ 185, OŽUJAK 2014. vo, svaka je pjesma jedna lijepa misao, ši kod njega. Idealna kombinacija su set četiri milijuna ljudi. Možeš se vrtjeti BROJ 185, OŽUJAK 2014. Nenad Ninčević jedan je od najvećih »dotakla« i na taj način usmjerila? odvojenost osjećam kod onih koji mi tovi, a recimo moja majka je uvijek ga- samo — nesretan. tekstopisaca i skladatelja hrvatske dobro odjevena. Ona glavna misao je dugoročne suradnje autora i izvođa- s pjesmom na radiju svaki dan koliko nisu bili blizu onoliko koliko sam ja nji- sila televiziju i nije htjela to slušati. Neke Imaš li moto u životu? popularne glazbe. Autorski potpisuje Još kao dijete bio sam jako zainteresi- lijepa žena, a ono u što je ta lijepa žena ča. Nažalost, ta idealna kombinacija u hoćeš, ali ako ta pjesma nema onaj ini- ma bio. Neki put nije lako čuti da netko stvarnom životu rijetko funkcionira jer pjesme nije trebalo snimiti, neke trebaju oko dvije tisuće pjesama. Osim sa- ran za pisanu riječ. Vrlo sam rano nau- odjevena je — pjesma. cijalni eksploziv da uđe, da napravi ek- tko te izdao nosi masku tvoga lica. Ima Nemam ti ja neki stalni moto. Mijenjam u jednom trenutku autor poželi pjeva- ostati u čovjeku. Sve one koje rade da mostalnog autorskog rada, surađivao čio čitati, pa sam gutao svako štivo koje sploziju u nečijem srcu, osuđena je na tu različitih primjera. Postoje pjevači koji ga iz dana u dan. Mislim da sam u živo- Postoji li neki proces kojim se koristiš ti, a izvođač pisati pjesme. Nevjerojat- ti ruke idu gore, treba snimiti. Sve one je sa Zdenkom Runjićem, Tončijem mi je došlo pod ruku. Sve, ali baš sve: neuspjeh. su zaslužili svaki moj napisani stih, ali tu jako vrijedan, ali jednako tako i kam- dok radiš pjesmu? na je ta naša želja da se nakon nekog koje ti usporavaju srce — ne. Huljićem, Zrinkom Tutićem, Rajkom ruske klasike, junačke narodne pje- i oni koji su se kitili tuđim perjem. Od- panjac. Ako bih se danas poželio izra- vremena počnemo baviti onim što nije, Dujmićem, Miroslavom Buljanom i sme... bez razlike čitao sam književnost Pa, rijetko mi kad melodija padne prva Važno je pisati uniseks nosno, zaradili su milijune, zaradili su Postoji li neka pjesma drugog autora ziti, rekao bih: ljubav za sve. Samo lju- kako bi rekli Amerikanci, naš core busi- mnogima drugima. Dobitnik je velikog za djecu i za odrasle. U dvanaestoj go- na pamet. Nisam čovjek koji hoda uli- poštovanje, ženili se i nekoliko puta na koju bi rado potpisao? bav može spasiti ovaj svijet. Ništa dru- ness, naša osnovna djelatnost. Na Za- broja strukovnih nagrada i nagrada dini došao sam u školsku knjižnicu da com i zviždi. Više sam onaj koji drži nos Na koji način pišeš iz perspektive dru- račun mojih emocija, ha, ha… Žena je go. Govorim o ljubavi kao univerzalnoj padu su te suradnje precizno regulira- Koju bih volio da sam napisao? Isu- publike. U četiri desetljeća plodnog bih uzeo neku knjigu, pa smo ustano- prema podu i nešto čita s asfalta. Naj- gog spola? kupila moju emociju kad se udavala za emociji. ne ugovorima pa onaj lijevi ne pokuša- se i Marijo! Pa to je svaki dan problem! vili da sam sve što ima tamo već proči- prije mi padnu na pamet stihovi, pa ih njega, ali je nakon vrlo kratkog vremena va raditi posao onog desnoga. Nisam nikad o tome razmišljao. Jed- Mila majko, zašto nisam napisao ovo, tao… »Smazao« sam i Braću Karama- pokušavam uglazbiti. Neki put bolje, shvatila da je ta osoba, kako se kaže… Jesmo li nešto propustili i zaboravi- zove i Rat i mir, sve i svašta. A što me nostavno, kad ti krene pjesma koja ima zašto nisam napisao ono. Ima pjesama neki put lošije... Bogu hvala, imam su- Ali nas je ovdje malo pa smo izmiješali i razglas. Ili tiskani pamflet, ha, ha, ha. U li reći? je u stvari pomaklo… Pomaklo me kad ono univerzalno, koja ima oba spo- za koje bih ne znam što dao da sam ih radnju s velikim brojem autora pa ako posao i ljubav i druženje i poslovne do- stvari, mogu to zaključiti jednom malo a nisam čovjek koji hoda ulicom sam shvatio da ta pisana riječ u kombi- la, znači pjesma koju mogu pjevati i ja napisao, npr. Boža zvani Pub, Yester- To što smo sada zaboravili reći, jed- mi neki put samome ne uspije doći do bre i poslovne loše običaje. Činjenice katastrofičnom rečenicom: Upropastio naciji sa zvukom ima snagu. Netko sta- muškarci i žene, ona ima puno, puno day, Strangers in the night, Oprosti mi, noga ću dana napisati u nekoj novoj prikladne glazbe za stihove, ima dobrih najbolje govore o dugoročnim uspješ- sam puno dobrih žena time što sam i zviždi. Ja sam više onaj koji riji, pametniji i talentiraniji uzeo je neka- veću priliku za uspjeh. Ako ideš poslov- pape, ha, ha... Čak i posljednjih deset pjesmi. J ljudi koji će onu lijepu ženu, to jest mi- nim suradnjama: Zdenko Runjić i Oliver dopustio nekim muškarcima da ih za- kav tekst i uglazbio ga. Mogu se sje- no razmišljati, kažeš ovako: napisao godina barem sam stotinu puta čuo ta- sao pjesme, glazbeno odjenuti. Dragojević, Rajko Dujmić i ... vedu mojim pjesmama i da ih na kraju drži nos prema podu i nešto čita s titi nekih velikih šansona, Zdenko Ru- sam pjesmu sasvim u muškom licu, i kve pjesme. Još uvijek kod mene po- sve uspije kad sazrije. Idealna je situa- ostave, nesretne i u suzama. njić, , nešto malo poslije i Pitaju me često znam li što je hit. Ne to je pjesma za muškarce. Sada sta- stoji i šok i divljenje prema ljudima koji asfalta. cija kad izvođač i autor prođu istu situ- Đorđe Balašević... to je bilo to. Pa čak i znam. Znam samo za ono što se u viš ovako: četiri čaše lijevo i četiri čaše Bez komercijalnog aspekta, po tvome su napisali takve stvari. aciju kao bračni par. Na početku su njih Pink Floyd, iako, ako me pitaš jesam li meni dogodi kad se stvore dobri sti- desno od sebe. Te četiri koje predstav- guštu, koji su skladatelji i pjevači učinili dvoje muž i žena, poslije brat i sestra, a Koji bi tvoj stih i koja pjesma najbo- ih tada razumio — nisam. hovi ili melodija — počnem treperiti. E, ljaju ženski dio publike, odmah mičeš. najbolje tvojim stihovima? na kraju — sestra i sestra. Kad postanu lje opisali tvoj život i glazbene a kad zatreperim, kad se dogodi inte- Znači, ostalo ti je pedeset posto publi- stvaralaštva, njegove su stihove i melo- dvije sestre, onda mogu napraviti čuda! Što se tiče skladatelja, tu su Zdenko namjere? Ja sam svih tih godina naučio — sluša- rakcija mene i pjesme, onda ta pjesma ke. Od te četiri čaše s muške strane, dije do srca publike uvijek donosili sjajni Prvo što publika prihvati, na početku vi- Runjić, Tonči Huljić, a isto tako Tutić i ti. Odnosno, u meni se pojavilo to bolje ima šansu preživjeti. Često je pjesma makneš još dvije, jer pola muškaraca pjevači i grupe: Magazin i Tutti Frutti, jeka uspješnih grupa, je metoda slučaj- Dujmić. Što se tiče izvođača, nekog ću Neke tuge nikad se razumijevanje glazbe i riječi. A sada da nedonošče pa propadne. U šali go- uopće ne sluša glazbu. Dakle, ostale Oliver Dragojević, Mišo Kovač, Seve- nog pogotka. A onda dolazi drugi al- bez namjere i zaboraviti, radi se o sto- ne prebole / Ubit odgovorim na pitanje o pjesmi… šan- voreći, trudnoću pjesme treba do kra- su ti samo dvije čaše. I onda, tu jednu rina, Maja Blagdan, , Tony bum i većina ih tu nestaje... U glazbi je tinjak pjevača... U svakom slučaju, tu će me noćas sone, šansone… Slušao sam tada i ja iznijeti… A pjesma zapravo nastaje od te dvije preostale čaše makneš, jer Cetinski, Jasna Zlokić, Zorica Kondža, tako — ako pomisliš da znaš, u velikoj su Vinko Coce na svoj način, Mladen stvari la- Jacquesa Brela i Zvonka Špišića i Ibri- iz potrebe. U ovom trenutku je ta moja se polovici onih koji slušaju glazbu tvoja Mladen Grdović, Meri Cetinić, Giuliano, si opasnosti da propadneš. Jer u glaz- Grdović na svoj način, Goran Karan na gane. cu Jusića. Možda je najveći pomak u početna velika potreba postala poziv. pjesma zasigurno neće svidjeti. Tako si Đani Stipaničev, Toše Proeski... teško je bi, slikarstvu i uopće umjetnosti nemaš svoj način, Toni Cetinski na svoj način, mojem poimanju pjesme u to vrijeme, Stjecajem dobrih okolnosti, u životu sveo svoju eventualnu publiku na jed- spomenuti sva imena uz koja je svojim pravo pomisliti da znaš! Imaš pravo biti Đani Stipaničev na svoj... Naravno, tu makar sam onda već imao ozbiljne go- sam imao mnogo dobrih učitelja. Ne- nu osminu… Ali ako si napisao uniseks pjesmama vezan. sretan što te Bog odabrao i dao ti pri- je i Oliver Dragojević na svoj način, dine, napravio Đorđe Balašević. On me kih pokojnih, s njihovim knjigama, zapi- pjesmu, imaš jedno cijelo šanse da ti se liku. U trenutku kad pomisliš da znaš, iako je on možda nezadovoljan Imao sam čast, sreću i zadovoljstvo je srušio s Oprosti mi, Katrin... na sta- sima i glazbom, ali i živih, s kojima sam nešto dogodi. mislim da si u velikom problemu. Dok formama koje je tada pjevao, surađivati s Nenadom kao pjevač i kao nici u Puli... i tako dalje. Tada sam prvi imao čast živjeti i raditi: Runjić, Huljić, je god svaka nova pjesma sukob tebe Koliko u pjesmi funkcionira staviti žen- ali je imao velike hitove sa skladatelj. Prvi dio naše glazbene priče put vidio primjenu glazbe i teksta. Zna- Dujmić, Tutić... Broj jedan je, sigurno, i bijelog papira, onih šest žica na gita- sku viziju i tekst u muška usta? mnom i sa Zdenkom Ru- počiva na skladateljskom radu Zdenka či, jedna fenomenalna snaga stihova i pokojni Zdenko Runjić, od kojeg me je ri ili osamdeset sedam klavirskih tipki, njićem. ...A od žena — Runjića čije je besmrtne melodije Ne- jedna, recimo, prihvatljiva ili podnošljivo dijelio generacijski jaz. Međutim, on je Uuu… ženska vizija u muškim ustima sve je u redu. Čim si siguran u sebe Ljilja Nikolovska, Doris nad Ninčević okrunio divnim stihovima. dobra glazba. Ne mogu reći da me je imao toliko znanja i toliko ljubavi prema apsolutni je pogodak! To znači da si u — doviđenja… Dragović… i Severi- Lipa si lipa, Kad zaspu anđeli, Od lju- oborio glazbom, već stihovima, ali ipak svojem pozivu, da je imao vremena i za tri riječi stavio: volim te, volim te zauvi- na je neke stvari bavi sam duša ranjena, Vagabundo... oborio me je — u kombinaciji. Zajed- mene. Mislim da je on ostavio najdublji jek, neću te nikad prevariti, neću te ni- Znači, poniznost i zahvalnost? na svoj način, ali meni je ostalo samo otpjevati te velike no se pretvorilo u nešto pitko i, na kraju utjecaj, jer se najviše trudio objasniti mi kad ostaviti i onu rečenicu iz bračnog fenomenalno pjesme. Nakon smrti Zdenka Runjića, krajeva, to je do dan–danas opstalo. kako se zapravo gomila nota i gomila Apsolutno! Prema umjetnosti svatko zavjeta — dok nas smrt ne rastavi… treba biti ponizan. Kad si došao u mu- otpjevala… Nenad i ja počeli smo zajednički autor- A stihove u sebi osjetio sam s četiri– lijepih misli stavlja u jednu pjesmu. Za- Sve si to stavio u tri riječi, kad si žensku zej i vidio neku sliku iz, na primjer, se- ski rad na mjuziklu Naša bila štorija, čija pet godina. Već sam bio počeo pisati; pravo, koliko se toga moraš odreći, ko- misao izgovorio kroz muška usta. I to je Sudjeluješ damnaestog stoljeća, a koja je sve te se praizvedba očekuje ovog ljeta, kao znam da se pjesma zvala Jesen. Sje- liko misli i nota, da bi onu esenciju sta- onda megahit. li aktivno godine ostala velika, apsolutno moraš 34 Nenad Ninčević 35 HR TOP 40 na malim ekranima HDS ZAMP pokrenuo na glazbenoj televiziji CMC projekt predstavljanja hrvatskih autora popularne glazbe Tjedan autora ili Život je pjesma Svakoga dana točno u podne, desetominutnim portretima autora čije su pjesme — ali često ne i lik — dobro Tko poznate javnosti, dolazimo do vrijedne i zanimljive glazbene slagalice Piše: Ivana Martinac Ne ukradi pjesmu! djela. Autorska društva imaju bitnu ulo- gu u borbi i zaštiti autorskih prava — to Ima li ljepše nego kada netko sljede- je i jedan od razloga zbog kojih je HDS oznajemo mnogo otkraj studenoga ćom rečenicom izrazi ljubav prema po- ZAMP pokrenuo ovaj projekt. Sma- zanimljivih prošle godine HDS slu koju radi: Moj život je pjesma, be- tram da je situacija u Hrvatskoj odlična D ZAMP na nacional- skrajno sam sretan zbog toga. Tako je što se tiče zaštite autorskih prava. To se informacija o ljudima noj glazbenoj televi- svoj život i rad predstavio veliki glaz- vidi po tome što je naše društvo skla- čeka, benik i prošlogodišnji dobitnik Porina ziji CMC pokrenuo je datelja jedno od najpriznatijih u Europi. koji kreativnim projekt Tjedan autora. za životno djelo, Rajko Dujmić, tvorac Čak su neka naša rješenja implemen- Cilj projekta je široj javnosti predstavi- više od 1800 pjesama. Nije tajna da bi tirala druga društva skladatelja, rekao radom obogaćuju Pti i približiti važne hrvatske skladatelje iz njegove bogate, dugogodišnje kari- je Miro Buljan, dok Mario Vestić, skla- ubotu navečer treba rezervirati popularne glazbe. Iz tjedna u tjedan, jere mnoge mlađe generacije mnogo datelj u posljednje vrijeme najpozna- domaću glazbenu scenu za RTL 2 i emisiju Top.HR uz dobru desetominutnim portretima autora čije toga mogle naučiti, ali i zapamtiti va- tiji po uspješnicama koje izvodi Opća S su pjesme — ali često ne i lik — dobro žan postulat koji je naročito istaknuo opasnost, kaže: Tim projektom publika dočeka poznate javnosti, dolazimo do vrijedne — Ne ukradi pjesmu, ne ubij pjesmu! može pobliže upoznati razmišljanja i rad Predstavljen projekt uz razgovor s glavnim urednikom BROJ 185, OŽUJAK 2014. domaću glazbu! i zanimljive glazbene slagalice. Ujedno Tjedan autora propituje i vječito pitanje: ljudi koji stoje iza nekih pjesama koje i BROJ 185, OŽUJAK 2014. nove glazbene emisije Top.HR na RTL–u 2, doznajemo i mnogo zanimljivih infor- kako do hit pjesme, postoji li čarobna njima nešto znače. Projektom se i rad Dorijanom Klarićem macija o ljudima koji kreativnim radom formula ili pravilo kako napisati uspješ- HDS ZAMP–a približava neposrednim obogaćuju domaću glazbenu scenu. nu pjesmu? Evo kako na to pitanje od- korisnicima glazbe kao partner koji štiti Počeci u nadahnuću govara prokušani hit–maker Tonči Hu- njihove poslovne interese. Kako je sve počelo i odakle ideja za tu poligon RTL grupe za mlade; urbano, a ljić: Ako postoje neka pravila, onda po- glazbenu emisiju, otkrio nam je voditelj usudim se reći i za nešto drukčije. Po- Prvi korak i kontaktiranje s autorima stoje pravila kako se ponašati kad ideš Dvije lipe, lipu… i glavni urednik emisije Dorijan Klarić. kušao sam osmisliti što pošteniji način obavlja Odjel članstva i PR HDS ZA- pisati pjesmu. Ne postoje pravila za pi- da u jednoj emisiji iz nekoliko aspeka- MP–a, a nakon toga s autorima razgo- sanje pjesme, niti vjerujem u neku in- Skladateljima razvoj novih tehnologi- Sve se poklopilo ta bude zastupljeno što više aktualnog vara CMC–ov urednik emisije Toni Vo- spiraciju. Za sve koji su se ponadali da ja uvelike pomaže u predstavljanju nji- tjedna. To ćemo raditi predstavljanjem larić, dok je za montažu zaslužan Alen ipak postoji recept za pisanje hita, De- hova rada, ali zbog njih znaju naići i na Otkad postoji ideja za emisiju Top.HR? spotova, ugošćavanjem glazbenika i Horvatić. Od samog početka projekt nis Dumančić ima poruku: Jedina istina probleme, kao što je teško iskorjenjivo je naišao na odličan odaziv autora koji Kad je stigao prvi mail od Instituta hrvat- glazbenim vijestima. Dakle, spotove u ovom poslu je da nema recepta za nelegalno »skidanje« glazbe. Predrag iz tjedna u tjedan govore o svojim dje- ske glazbe o listi HR TOP 40 i s objaš- ćemo puštati tako da iz svake grupe od hit. Nikad ga nećete pronaći. To je ma- Martinjak Peggy objasnio je to ovako: lima, inspiraciji i umjetničkom životu. njenjem kako se sustavom PlayKontrol pet spotova, npr. od 40. do 35. mjesta, gija u kojoj postoji toliko elemenata koje Problem je što ljudi mogu s dva klika Život je uvijek inspiracija, tom rečeni- stvorila nova top–lista, u meni je instin- emitiramo jedan spot, ako on naravno morate zadovoljiti… Nije samo tekst i skinuti pjesme koje im se sviđaju i slu- com renomiranog hrvatskog skladate- ktivno nešto zazvonilo i čak sam u tom postoji. I tako idemo po grupama, emi- glazba, to mora biti taj posebni trenu- šati ih koliko hoće, a pritom ih ne zani- lja Zrinka Tutića, tvorca mnogobrojnih trenutku bez obavještavanja svojih na- tirajući po jedan spot. Dolazeći do de- tak, stanje duha. ma tko je to napisao. Ne zanima ih či- hitova, ali i autora iza kojega je dugo- dređenih nazvao broj u potpisu e–ma- setog mjesta i TOP 10, iz svake grupe njenica da taj autor živi od toga što oni godišnje bogato iskustvo i čak više od Iako neki autori pišu pjesme da bi »iz- ila i rezervirao se za razgovor s temom puštamo sve više spotova, naravno da slušaju i da bi bilo lijepo da dobije dvije tisuću pjesama, počela je cjelokupna bacili« iz sebe nakupljene emocije ili mi- ekranizacije liste. Nisam čak ni priče- ne tretiramo isto 39. i 3. mjesto. Zna- lipe, lipu... priča, prva emisija projekta. O inspira- sli, drugi kažu da pisati za samog sebe kao da vidim dva–tri tjedna, a bojazan či, što više idemo prema vrhu, pušta- ciji je pričao i Husein Hasanefedić Hus: zasigurno nema neki preveliki učinak. Vjerujemo da projekt pomaže publi- prema tim top–listama s razlogom po- mo više spotova. Iz grupe od 10 do 5 Postalo je sve teže pisati pjesme, ali su Za Faruka Buljubašića — Fayu upravo ci da otkrije ljude koje često zaborav- stoji u Hrvatskoj jer su dugo godina bile puštamo dva spota, ponovno ističem sve pjesme koje su nastajale dio života, je smisao pisanja da ljudi pjevaju nje- ljaju, one koji stoje iza njihovih omiljenih nevjerodostojne. Već u samom počet- Zrinko Tutić pod pretpostavkom da postoje, i od 5 dio iskustva, onog što vidiš, procesiraš, gove pjesme. To je i razlog zbog ko- pjesama. Tjedan autora predstavio je ku ta je ideja naišla na veliko razumije- do 1, emitiramo dva ili tri spota. Budući dio onoga što odmaštaš i proživiš od- jeg ih je on počeo pisati. Vrlo sličnog dosad petnaestak autora. Pred nama vanje mojih nadređenih, jer je RTL baš da uz to imamo i dva bloka po šest vije- maštano, a i dio nekih biografskih mo- mišljenja je i Petar Beluhan koji je to na je još dvadeset pet emisija koje će po- u to vrijeme u svojoj produkciji plani- sti, svatko će dobiti svoje mjesto. Svaki menata. Jedan od najpoznatijih auto- sebi svojstven način ovako izrazio: Pi- moći u afirmaciji i predstavljanju autora rao širenje domaćeg programa. Sve se spot koji ćemo puštati u sredini ima tra- ra klapske pjesme, Pero Kozomara, o sanje glazbe bez aplauza je nezavršen i njihovih djela — svakog dana, točno Voditeljski par: Ana Miščević i Dorijan Klarić poklopilo. Oduvijek smo na neki način kicu info u kojem puštamo vijest o tom istoj temi kaže: Inspiracija mi je onaj kraj čin. Postoji put koji sam nesvjesno pro- u podne, na programu CMC televizije. htjeli potaknuti emitiranje hrvatske glaz- izvođaču. u kojem živim, a to je Split, inspiracija našao, »nakljucao«. I to nekome nešto hrvatske glazbe, a unutar njega najvi- Tjedan autora projekt je HDS ZAMP–a be, konkretno projektom Hrvatska traži mi je sunčan dan jer kad je lipi sunčan znači — evo me, zato sam ovdje sretan še zahvaljujući velikom zalaganju dje- i CMC televizije za koji smo sigurni da Piše: Ivana Martinac zvijezdu, gdje smo stvorili neke estrad- Već smo se uvjerili kako lista HR TOP dan, sve je lipo u mojoj glavi i odmah i ponosan. latnika i predstavnika HDS–a, počeo već je pomogao i još će uvelike pomo- ne protagoniste, inzistirali smo i na pje- 40 predstavlja fuziju različitih glazbe- je pozitiva. I uspješna kantautorica Lea objavljivati top–listu četrdeset aktualnih ći afirmaciji i predstavljanju autora i nji- vanju hrvatskih pjesama, pa smo htjeli nih žanrova, ali je i pokazatelj onoga Dekleva pričala je o tome što nju poti- Ostani svoj Petar Beluhan domaćih radijskih singlova, stvari su hovih djela, ali i izvođača jer jedni bez oslovica Tko čeka, do- da se i na taj način sve popularizira. Ali što zapravo publika ovog trenutka voli i če na stvaranje. Mislim da je, na moju se za domaću pop–rock mainstream drugih ne mogu. Ne zaboravimo da svi čeka lijepo oslikava evo, ovo je bio najkonkretniji trenutak želi slušati. Nažalost, svjedoci smo vre- sreću, moja inspiracija bila — potre- Svaki autor ima svoj put, zacrtanu li- glazbu promijenile nabolje. Postojanje oni žive od svojih autorskih prava i zato ono što se trenutačno da to i ostvarimo. mena kad domaća glazba dosta teš- ba. Znači, meni je netko stao na srce ili niju kojom želi ići i smatra da tako naj- relevantne i pouzdane top–liste unijelo ih poštujmo. Jer poštujući njihova au- događa s listom koja ko dolazi do etera ili se pak emitira u ga je malo zgnječio, okrenuo naopako. bolje može opstati na glazbenoj sce- je živost na scenu i aktiviralo glazbeni- torska prava, poštujemo i same autore. je nedavno prosla- ke, PR menadžere, diskografe, medije, Raspored ljestvice kasnim noćnima satima. Predstavljanje Ja to nisam imala kome reći nego kla- ni. Ostati svoj i uvijek vjeran sebi stav vila prvu godišnjicu. ali i javnost. Vrijednost projekta prepo- pjesama je time uvelike otežano. Upra- viru, odnosno samoj sebi. A ako znaš je Nene Belana koji je uvijek radio baš Takav je projekt zasigurno pozitivan za Kako je emisija koncipirana? Naime, službena nacionalna lista ra- znala je i jedna od vodećih medijskih vo zato svaki ovakav pothvat zasigurno da postoji mogućnost da će taj netko onako kako je mislio da treba i može. predstavljanje autora, ali i dobar pod- Ali ostati svoj nije lako kad mnogi žele Pdijskih singlova Instituta hrvatske glaz- kuća — RTL. Najutjecajnija glazbena S Top.HR počeli smo 15. veljače, i to u zaslužuje pozornost, a sudeći prema ili nešto, ta neka situacija koja se do- sjetnik na to da oni žive od autorskih vaša djela, a nemaju svijest da su ona be, poznatija kao HR TOP 40, nakon top–lista sada živi u glazbenoj emisiji entuzijazmu i riječima glavnog urednika godila, zaploviti eterom i da će to lju- prava i zato ih ne zaboravimo poštova- respektabilnom terminu prema kojem — iako nematerijalna — ipak nečije vla- nešto više od godinu dana od prvog Top.HR koja je počela s emitiranjem projekta, subotu navečer treba rezervi- di moći čuti — postoji li bolji psihijatar ti. Poštujući njihova autorska prava, po- osjećam veliko strahopoštovanje. Riječ sništvo. Problem i budućnost zaštite objavljivanja, dočekala je pojavljivanje 15. veljače na RTL–u 2, s voditeljima rati za RTL 2 i emisiju Top.HR uz dobru od pjesme? štujemo i same autore! je o suboti u 20 sati. To je najudarniji pri- autorskih prava ključni su za sve kre- na malim ekranima. Otkako je Institut Dorijanom Klarićem i Anom Miščević. Damir Urban me–time na RTL–u 2 koji je naš glavni domaću glazbu! ativce pa tako i za stvaratelje glazbenih 36 37 Generacija 40: Vjekoslav Nježić Piše: Nina Čalopek na koji je pričao o toj srebrnoj boji bio onalno, zanatsko otkrivanje elektroni- je bilo nezamislivo prije desetak godina. je senzacionalan. Takvu strast i žar za ke i multimedije, odnosno nekih sklada- Zanimljivo mi je postaviti načelni okvir i zvukom i za promišljanjem zvuka nisam teljsko–tehničkih postupaka koji možda u globalnim proporcijama definirati ve- kladatelj Vjekoslav susreo nikad poslije. A onda se dogo- proizlaze iz nekih postulata elektronike ćinu skladbe, no dijelom ostaviti pro- Nježić prošle je, 2013., di da i vi čujete neki svoj srebrni zvuk ili koji su bez upotrebe, bez pomoći no- stor za izvanglazbeni objekt koji svojim proslavio 40. rođen- klarineta u toj lagi. Svaki sat u pet go- vih medija gotovo neizvedivi? pokretima utječe na neke parametre dina studija bio je ispunjen, kvalitetan izvedbe. To može biti i utjecaj na svje- dan te smo ga na tom Svakako! Moj studij u Hilversumu bio je svojevrsnom životnom i poseban. Nažalost, mislim da je da- tlo ili sliku, dakle ne nužno na glazbene nas nepravedno zapo- poseban po tome što mi je omogućio parametre. Također, interaktivnost je jubileju odlučili priupi- da u praksi surađujem s umjetnicima iz U potrazi tati nešto o njegovim glazbenim poče- stavljen. Sedam godina nakon njegove moguća i u drugom smjeru — kad po- smrti tu i tamo možemo čuti neka nje- drugih područja, na primjer s koreogra- vratna informacija utječe na trenutačne Scima, skladateljskim težnjama i plano- fima. U tom razdoblju sam se intenziv- vima, profesorskom radu, zanimanjima gova djela, no ne u mjeri koju zaslužuje odluke plesača, koji onda iznova utječe njegov opus. Vjerujem da je možda nje- no posvetio elektoničkoj glazbi, što je na promjene i time stvara nove petlje. i utjecajima. Studij kompozicije završio vrlo specifično i još uvijek mlado i dina- je na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji u govoj glazbi suđeno da u ovakvoj sre- mično područje. Na više predstava i projekata radili ste za srebrnim klasi prof. Stanka Horvata, a usavrša- dini bude zaboravljena pa onda nakon s mnogim plesačima i koreografima. vao se u Austriji, Poljskoj, Luksembur- nekoliko generacija ponovo otkrivena s Neki od njih su Vrata percepcije Jasne gu, Njemačkoj i Mađarskoj, na područ- velikim zvonima, kako je to već bio slu- Zvuk pod mikroskopom Čizmek Tarbuk za 30. Tjedan suvreme- ju kompozicije, zborske i elektroničke čaj s nekim skladateljima u povijesti. nog plesa u koprodukciji s Hrvatskim in- glazbe. Poslijediplomski studij glazbene Zanimljivo je kod elektroničke glazbe zvukom Danas i sami predajete na zagrebačkoj da se zvuk može promatrati kao pod stitutom za pokret i ples ili balet Chro- tehnologije za područja multimedijskih, Razgovor sa skladateljem i pedagogom koji je upravo navršio četvrto desetljeće života Muzičkoj akademiji. Možete li na svo- nostasis u koreografiji Snježane Abra- filmskih i plesnih projekata završio je u mikroskopom i vrlo precizno definirati. joj profesorskoj poziciji dočuti neke mović za 23. Muzički biennale Zagreb. Nizozemskoj, na Fakultetu za medije, Pritom elektronička glazba ne isključu- studentske boljke, ali i njihove intere- Ujedno ste i profesor na novoosnova- umjetnost i tehnologiju pri Sveučilištu u je tradicionalna razmišljanja i pristup o se i znatiželje? Što biste danas kao biv- nom studiju Suvremenog plesa i Baletne Utrechtu. Danas djeluje kao izvanred- odnosima napetosti u glazbi. Primjeću- ši student savjetovali svojim mlađim pedagogije u Zagrebu. Očito je da imate ni profesor predmeta Glazbeni oblici i jem da postoji predodžba o elektronič- anas je brzina računala i procesorska snaga tako kolegama, a što biste im poručili kao koj glazbi koja je bila predstavljena i za- poseban odnos sa suvremenim plesom. BROJ 185, OŽUJAK 2014. stilovi, Glazbena informatika i Polifonija BROJ 185, OŽUJAK 2014. profesor? Opišite nam taj odnos. Što vas k njemu na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a od- stupljena pedesetih i šezdesetih godina velika da obični mobitel u snazi može nadmašiti prošlog stoljeća kad su tehnološki uvje- privlači? D nedavno je i profesor predmeta Aspekti Volim raditi sa studentima. Lijep je osje- ti definirali sredstva kojom se skladala glazbe na novoosnovanom studiju Su- ćaj kad osjetite da ste kod nekoga po- Ako nekome trebam objasniti što me ili zamijeniti sve uređaje nekog elektroničkog studija takva glazba, odnosno glazba koja se vremenog plesa i Baletne pedagogije taknuli fascinaciju nekom glazbom, privlači u plesu, onda bih ga uputio zasniva na upotrebi oscilatora i osnov- pri Akademiji dramske umjetnosti. Uz zvučnim primjerom ili nekom idejom. da pogleda neku od koreografija Jiříja iz šezdesetih godina prošlog stoljeća nih valnih oblika u sintezi zvuka. Danas skladanje, sudjeluje u izradi i uredništvu U današnje vrijeme uloga nastavnika Kyliána i neku od izvedbi Netherlands su tehnologija i razvoj računarstva toli- notnih izdanja te djeluje kao producent ili profesora nikako nije samo takva da Dance Theathrea. To izgleda senzacio- ko napredovali da elektronička glazba snimanja za izradu trajnih snimki Simfo- znanju pristupa s nekog kvantitativnog nalno! Sklad čistoće pokreta i jasne for- može zvučati sasvim drukčije — kako nijskog orkestra HRT–a. aspekta. Mene više zanima aspekt vje- me te oblikovanje vremena pokretom. god skladatelj poželi. Za razliku od tih štine i kako upotrijebiti, artikulirati ste- početaka, elektroničku glazbu danas Budući da je ovaj razgovor donekle pri- čeno znanje. goda da zajedno zastanemo na svoje- samo mašta može ograničiti. Također, Najlakše je napisati vrsnoj središnjici vašeg životnog puta, pojavio se novi element, a to je dostu- glazbu vratila bih se na prve trenutke vašeg Razlike u generacijama pnost uređaja koji su potrebni za stva- profesionalnog razvoja. Kad ste prvi put ranje interaktivnih projekata. Interaktiv- Što se pak tiče posljednje plesne pred- U četrnaest godina, koliko se bavim osjetili potrebu za skladanjem? Što vas na elektronička glazba bila je prisutna stave, Vrata percepcije, to je predstava pedagoškim radom primjećujem veliku je potaklo i kako ste počeli? još od najranijih dana, samo s tom ra- kojoj je prethodila suradnja sa Svenom razliku između novih generacija i onih zlikom što bi u većini takvih projekata Lončarićem, profesorom na Fakultetu Počeo sam sa skladanjem u srednjoj prijašnjih. Golemu ulogu u tome odi- trebao kamion uređaja i mnogo tehni- za elektrotehniku i računarstvo te vodi- školi, no to je bilo vrlo spontano i uo- grao je i internet te dostupnost infor- čara koji bi opsluživali skladateljske ide- teljem Odsjeka za elektroničke sustave kvireno drugim interesima. Naime, na- macija. Kad se prije dvadesetak godi- je. Danas je brzina računala i procesor- i obradbu informacija. Njegov tim stu- mjeravao sam studirati elektrotehniku, na željelo doći do neke partiture, treba- ska snaga tako velika da obični mobi- denata radi na mnogim projektima koji a onda se dogodilo nešto neobično — lo je putovati do Graza ili Beča, a danas tel u snazi može nadmašiti ili zamijeniti uključuju digitalnu obradu i analizu sli- susreo sam se s glazbom i književno- je za to dovoljno pristupiti internetu i iz sve uređaje nekog elektroničkog studi- ke, a popisu mnogih projekata na ko- šću 20. stoljeća. Sjećam se fascinaci- svoje sobe potražiti, dobiti ili naručiti što ja iz šezdesetih godina prošlog stolje- jima su dosad radili pridodali su i su- je i obuzetosti glazbom ranog Pende- god poželite. Čini mi se da je nezamisli- ća. S prosječnim laptopom danas se djelovanje u toj multimedijskoj plesnoj reckog i Ligetija. Njihove skladbe su vo kvalitetniji i ispunjeniji odnos bio pre- mogu ostvariti vrlo komplicirani projek- predstavi. Riječ je o tome da smo željeli me snažno privukle skladanju. Tako- ma onoj partituri ili snimci o kojoj se sa- ti koji uključuju praćenja pokreta, slike i na nekoliko planova promišljati moguć- đer, volio sam improvizirati za klavirom, njalo i zbog koje se putovalo, u odnosu zvuka u realnom vremenu. I to je ono nosti korištenja tehnoloških mogućno- s primjesama jazza. Mislim da je to do- na današnji trenutak kad se spoznaja o s čime sam se susreo u Nizozemskoj i sti u plesnoj predstavi. Rezultat toga bra početna kombinacija za početak kvaliteti stvari lako može u mnoštvu in- što me do danas privlači. je intenzivan suodnos pokreta, slike i bavljenja skladanjem. formacija izgubiti. Jednostavno, mislim glazbe. da smo prestali sanjati i željeti — go- Što za vaš opus znači upotreba elek- tovo sve nam je lako dostupno. U tom tronike te koja su vaša ključna djela s Što možemo očekivati sljedeće? Na Naslijeđe profesora čemu trenutačno radite? Horvata smislu, zadovoljan sam ako uspijem tog područja? Možete li razlučiti neke barem malo izoštriti fokus studenata razvojne faze koje se možda razlikuju Trenutačno radim na skladbi koja je na- U specifičnom studiju poput skladatelj- na stvari koje smatram vrijednim, nave- po načinu upotrebe, odnosno tretiranju rudžba ansambla xx. Jahrhundert skog, nameće se važnost međugene- sti ih da sami nastave u nekom predlo- elektronike? iz Beča, a praizvedba će biti naje- ženom smjeru. racijskih odnosa profesor — student. Osobno o svojim fazama teško mogu sen ove godine. Također, u planu je Studij ste proveli u klasi Stanka Horva- Nakon diplome završili ste u Utrechtu govoriti, no ono što sa sigurnošću i mogućnost televizijskog snimanja ta. Što smatrate najvrednijom baštinom na poslijediplomskom studiju glazbene mogu potvrditi je da razvoj tehnologije baletne predstave Vrata percepci- svojih studentskih dana? tehnologije za područja multimedijskih, utječe na sredstva kojima se koristim. je, no već smo morali otkazati jed- no snimanje zbog vremenske koli- Samozatajni skladatelj Vjekoslav Bio sam potpuno fasciniran profeso- filmskih i plesnih projekata na Fakultetu Primjerice, Kinect. Radi se o uređaju Nježić umjesto vlastitog portreta za za medije, umjetnost i tehnologiju. Čini koji infracrvenim zrakama prati pokre- zije nekih sudionika u projektu. Čini rom Horvatom — kao osobom, pe- mi se da je najlakše napisati glaz- ilustraciju ovoga intervjua ponudio je dagogom i kao skladateljem. Prenosio mi se da je upravo to poslijediplomsko te plesača te prema tim pokretima kon- fotografiju svoje najnovije interaktivne razdoblje znatno utjecalo na vaše skla- trolira parametre koje skladatelj definira bu, a onda mnogo teže koordinirati je i širio strast. Znao bi reći: »Klarinet u i organizirati realizaciju te glazbe u glazbeno-scenske predstave Vrata ovoj lagi ima jednu srebrnu boju.« Način dateljske, čak i široko umjetničke inte- — visinu, trajanje ili glasnoću. Taj je ure- percepcije đaj financijski sada vrlo dostupan, što nekom većem projektu 38 rese. Je li upravo taj studij bio profesi- 39 Sve je više nadarenih kantautorica One dolaze Lovely Quinces, Punčke & Žen ć Pišu: Milan Majerović–Stilinović i Punčke su ženska grupa koju mno- počelo dospjele su na

Tomislav Vuković gi opisuju kao jedan od najatraktivni- listu najboljih prošlogo- aupoti jih mladih bendova na domaćoj sceni. dišnjih izdanja. arko V

Osnovane su u Vinkovcima još 2007. D Prošle su nekoliko faza s različitim bro- Razgovarali smo s Du- osljednjih nekoliko njom Ercegović, Luci- jem članova, da bi se ustoličile u formi Žen godina na hrvatskoj power trija, što se pokazalo dobitnom jom Ivšić, pjevačicom i glazbenoj sceni po- kombinacijom. S vremenom su razvi- gitaristicom u Punčka- javio se priličan broj le zanimljiv zvuk temeljen na utjecajima ma, te Evom Badanjak, mladih glazbenica koje indie izvođača, kao što su grupe Tele- koja ima istu ulogu u pokazuju autorsku ino- vision ili Joy Division, a da se uporan grupi Žen. vativnost i svježinu. Prepoznalo je to i rad isplatio, pokazalo je njihovo debi- Cure, koji je razlog što dvadesetak glazbenih kritičara koje je tantsko izdanje Sunčano s povreme-

BROJ 185, OŽUJAK 2014. P BROJ 185, OŽUJAK 2014. T–portal pozvao da predlože liste naj- ste se uopće počele ba- nom naoblakom koje je dospjelo na viti glazbom? boljih prošlogodišnjih izdanja. Među kritičarsku listu najboljih prošlogodiš- njima nalaze se imena kao što su Lo- njih izdanja. Lucija (Punčke): Mislim vely Quinces, Punčke i Žen. Tko su te elman da svatko mora imati S djevojke? Grupa Žen već neko vrijeme djeluje na neki ispušni ventil pa je unja (Lovely Quinces): ilvijo sceni, ali pod različitim nazivima i razli- tako moj glazba i njezi- S Tko je tko čitim postavama. Njihova glazba nije no stvaranje. Uz Punč- Punčke Što više vrijeme odmiče, strogo žanrovski definirana te uklju- D ke imam priliku reći svoje kova koje mogu proizvesti nego da ga- Iza imena Lovely Quinces stoji 21–go- čuje sve ono što djevojke smatraju in- mišljenje, izbaciti osjećaje, vikati na po- zim uhodanim putovima. biti drukčije interpretirana i drago mi je ke, PJ Harvey, EKV, Laufer... Dok da- jek nastupati, imati ili barem pokušavati sumnjam da ću ikada pisati dišnja kantautorica iz Splita, Dunja Er- spirativnim i dobrim, od klasičnog ro- zornici, skakati, bez ičijeg osuđivanja, kad čujem da se ljudi u njima prona- nas uglavnom pratim nezavisnu glaz- imati neke honorare; ovisno o artistu, tu cegović koja je, iako djeluje tek oko dvi- cka pa do elektroničke glazbe. Zani- štoviše, ljudi ti plješću. Dunja, što te privlači u akustici i postoje laze, jer sam to i htjela. Svi glazbenici benu scenu na kojoj ima mnogo odlič- je uvijek i merchandise koji je kod ne- pjesme na materinjem jeziku je godine, zauzela prvu mljivost grupe su i digitalne vizu- li planovi da osnuješ svoju grupu, mož- koji su mi uzor radili su pjesme s kojima nih i nepravedno medijski zapostavlje- kih znatna stavka itd. S obzirom na to poziciju najboljeg alizacije koje tijekom nastupa Eva (Žen): Još kao dijete išla sam u da i u električnom izdanju? sam se mogla poistovjetiti. nih autora i bendova koji neopterećeni da se malo manje od godinu dana in- izdanja 2013., s uživo radi četvrta, pridru- osnovnu glazbenu školu, koju sam slavom stvaraju iskreno i opušteno. To tenzivno bavim glazbom i pristupam Dunja (Lovely Quinces): Ne njegujem EP izdanjem žena članica, tako prekinula zbog nekih drugih aktivno- Dunja, ti za razliku od Eve i Lucije pje- se osjeti u njihovoj glazbi i to je ono što joj profesionalnije nego prije, priznanje posebno akustiku, nego mi je setup naziva No da publici preno- sti kojima sam se tada bavila. Sa še- vaš na engleskom jeziku — planiraš li me trenutačno najviše inspirira, pa bih Tportala mi znači mnogo — daje vje- ucija (Punčke): Tek ćemo jednostavno trenutačno takav — imam R o o m se širi uvid u svo- snaest godina ponovo sam uzela gita- možda pisati neke pjesme i na materi- najradije s takvim ljudima i surađivala. tar u leđa i potvrdu da idem u dobrom samo gitaru i glas. Privlači me akusti- sada pokazati koliko smo For Us. ju glazbu. De- ru u ruke, inspirirana tadašnjim hit al- njem? Kako se ta tvoja odluka odraža- Neka od imena koja mogu izdvojiti su smjeru. Voljela bih nastaviti istim tem- L ka, ali ne želim se ograničavati samo bitantskim bumom Californication Red Hot Chilli va na činjenicu da domaće radioposta- Grupa TI iz Beograda, Coma Stereo iz pom i opravdati to daljnjim radom. na nju. Već sada pomalo gledam koje voljne gristi i napredovati albumom I Peppersa koji mi je i dan–danas jako je emitiraju uglavnom autore i izvođače Maribora i Peach Pit iz Zagreba. tako je drag. Oduvijek sam izmišljala priče, pa su mi druge opcije, ali da se srž glazbe koji pjevaju na hrvatskom? Eva (Žen): Meni je glazba najbitniji se- tako s vremenom i pisala pjesme koje koju radim ne promijeni. Volim se igrati Lucija (Punčke): Sklona sam analizira- gment u životu. Bilo bi divno imati sve s v e Dunja (Lovely Quinces): Što vrijeme sam mogla izvoditi uz gitaru. ˝Skidanje˝ glazbom, no u ovom trenutku ne raz- nju svakog događaja, pa se uvijek do- vrijeme svijeta samo za stvaranje i izvo- više odmiče, sumnjam da ću ikada pi- pjesama koje su mi se svidjele nije mi mišljam previše o bendu, želim se još godi da u tome pronađem inspiraciju. đenje glazbe bez potrebe da radim sati pjesme na materinjem jeziku. Od- va (Žen): Inspiraciju baš išlo, uvijek me više za- malo pronalaziti i istraživati. Nekome su to gluposti, no za mene je još nešto čime bih se prehranjivala, no luka da pišem na engleskom bila je sa- to često tragedija i nešto što me kop- smatram da je to rijetko moguće bez nimala raznoli- Kakvu poruku želite prenijeti svojom nalazim u drveću, ljudima, svim spontana i dogodila se u ranoj ka dok god to ne izbacim iz sebe. Pje- pristajanja na kompromise. E kost boja glazbom? dobi. Sigurno nisam imala nekakve vi- zvu- smom si pokušavam pojednostavniti životinjama, bojama, kamenju, zije niti sam strateški planirala tijek svo- Lucija (Punčke): Rado bih se bavila Eva (Žen): Glazba Žena poziva na pu- vlastito i tuđe ponašanje koje mi često je moguće karijere u jedanaestoj godi- glazbom profesionalno, ali treba imati tovanje nekim novim svjetovima, a tek- zakomplicira život. Nakon što to izba- stripovima… ni. Mislim da je pitanje jezika apsurdno, plan B, tako da ujedno i studiram. stovi čine spoj mojih iskustava, cim iz sebe i prestanem se boriti sama previše se ide u detalje; radiopostaje bi imaginacija i želje da potaknem sa sobom, sve postaje kristalno jasno i trebale emitirati pjesme koje im se svi- Ambicije i planovi za 2014.? osviještenost ljudi prema dru- lakše se nosim s tim. Patti Smith je moj đaju, bez previše razmišljanja o tome gim bićima općenito ili uka- idol, ona je za mene najcool žena u svi- Dunja (Lovely Quinces): Svirati, stvarati, na kojem su jeziku napisane. Ipak, nije žem na apsurdnost nekih jetu. Ponajprije se divim njezinu stavu putovati, predstaviti svoju glazbu pred sve tako crno, postoje domaće radi- postupaka. i kad bih mogla birati s kim će Punčke što širim krugom ljudi, bez obzira na ostanice i programi koji emitiraju i do- surađivati, ona bi bila prva na listi. Ali tu to gdje žive i na koji način konzumiraju neju na proljeće. Radimo i na novom al- Lucija (Punčke): Pisanje pje- maće izvođače koji ne pišu na materi- su i Pipsi, Kandžija, Žen, Tegan & Sara. glazbu. U ožujku nastupam na festivalu bumu, a planiramo objaviti i split izda- sama i skladanje moj je is- njem jeziku. Sve divni bendovi. SXSW u Teksasu i to mi je za sada pri- nja s još nekim autorima koji također pušni ventil. Pjesme mi omo- oritet što se inozemnih nastupa tiče, jer erina Što vas inspirira prilikom stvaranja i koji objavljuju za Unrecords. F gućuju »čišćenje« uma i duše Smatrate li da će autori u budućnosti su vaši glazbeni utjecaji? je ipak riječ o velikom festivalu. Nakon jer ne znam za drugi način. moći živjeti od svojih autorskih prava ili toga, nadam se da ću 2014. nastupati i Lucija (Punčke): Cilj je predstaviti album

vonimir Pišem o sebi i svemu što mi Eva (Žen): Inspiraciju nalazim u drveću, će ona činiti samo jedan manji segment dalje u inozemstvu, bilo u Europi ili pre- sviranjem po cijeloj regiji, probiti led on- Z se događa, a što u većini slu- ljudima, životinjama, bojama, kamenju, prihoda? Postoji li mogućnost da se ko bare, ili u našoj regiji. dje gdje još nije probijen i raditi na no- čajeva nisam sposobna izbaciti stripovima... ukratko, svemu što me glazbom bavite profesionalno? vim stvarima. Izlazak albuma gledamo iz sebe na vrijeme, već kaskam Eva (Žen): Žen ove godine planira od- kao početak jer ćemo tek sada poka- okružuje. U ranijoj fazi stvaranja prošla Dunja (Lovely Quinces): Mislim da će za vremenom pa mi onda preo- svirati seriju koncerata po Europi. U si- zati koliko smo voljne gristi i napredova- sam klasične inspirativne primjere kao autorska prava uvijek činiti tek jedan staje napisati pjesmu o tome. Kako ječnju smo imale dvije mini turneje po ti. Uživamo u svakoj svirci i zato nastoji- što su: Velvet Underground, The Do- segment prihoda, jer glazbenici će uvi- smo svi drukčiji, svaka moja pjesma će Sloveniji i Austriji, a planiramo i dulju tur- mo da ih bude što više. 40 Lovely Quinces ors, Pink Floyd, David Bowie, Nick Dra- 41 Piše: Siniša Škarica lo je to uz satove klavira, još u pučkoj mobranski big band pretvorio se u Big Tata, kupi mi auto (čini se prvim takvim U povodu 87. rođendana našeg istaknutog člana (12. veljače 2014.) školi, pa na čajankama u gimnaziji. Ne band 32. divizije, a Milutin je u slobodi u onom društvu) svoje sestrične Mire znam kako su na to gledali mama Mi- ljubovao i uz Orkestar braće Johan te Košutić, alias Alke Ruben, udane kao vo, kako je danas u lica, tata Vandekar ili baka Marija (djed kako to i priliči uz Big band Fiskultur- Mira Dupelj, na kraju kao pjesnikinje, ovom globalnom selu Stjepan već je bio davno oplakan kao nog društva Sloboda, na prvim čajan- književnice, prevoditeljice Dunje Robić, sve javna tajna, objav- Stjepan Radić, hrvatski pučki vođa i kama u Glazbenjaku. Uz sve to stigao koja će biti nekom vrstom njegova pi- ljujem vam bez gri- martir), ali ljubav se nastavila i na zagre- je i diplomirati na medicini i već 1950. smonoše i hrabriti ga u ljubavi s Euter- žnje savjesti: Euterpin bačkoj Muzičkoj akademiji, usporedno postati savjetnik Instituta za medicin- pom. Tako će se na sljedećem Zagre- dugovječni ljubavnik sa studiranjem na Medicinskom fakul- ska istraživanja u Zagrebu. bu ‘59. postaviti nagradno pitanje Lju- gospon Milutin Vandekar ušao je ovih tetu. Ratne godine nisu uvijek i svuda bav ili šala: pobijedili su! S ljubavlju se Edana (16. ožujka) u ne treba šaliti! Pero Gotovac: A zapravo stvari su Nikad se nisam »furao« na svojega oca postale ozbiljne još od Rapsodije za tru- U dvotomnom Leksikonu jugoslavenske muzike Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže, objavljenom 1984. blju i orkestar i Fan- godine, nailazimo na formulaciju biblijskog tona: Pero Gotovac... sin Jakovljev ala djevojčica tazije za rog i orke- star, 1951. i 1952., Razgovarao: Siniša Škarica lentirana« i ona »manje talentirana«. Da- s premijernog zaključno s Concer- kako, nastojeći da se elegantno izra- M tinom za klavir i orke- zim... ha, ha! festivala jugoslavenske star 1963. Istodob- no Sretna luka, Volim ad sam pisao bilješ- Kako je s glazbom zapravo počelo? U ra- radiodifuzije u Opatiji kišu, Ti si moj zavičaj, ku za tvoj još neo- nom djetinjstvu? U tinejdžerskoj dobi? Dođi, olujo, Bolero u bjavljeni trostruki Prvi pokušaji? 1958. postao je šlager noći, More, moje Ja- CD box osvježavajući dransko more, Us- osnovne podatke iz Kao dječak, nešto sam pokušao »gudi- BROJ 185, OŽUJAK 2014. nad šlagerima, pavanka... Laka stra- tvoje biografije, u ti« prije nego što me je legendarni prof. BROJ 185, OŽUJAK 2014. na ljubavi bila je za- dvotomnom Leksikonu jugoslavenske Matz upoznao s notama i petocrtjem. mamna. No činilo Kmuzike Leksikografskog zavoda Miro- Ali moja znatiželja se rasula u mnogo prema stihovima se da je stvarni ži- slava Krleže, objavljenom 1984. godine, smjerova. Mislim da je presudni trenu- skladateljeve sestrične vot nudio Arkadiju. zapazio sam formulaciju biblijskog tona: tak bio u petom razredu gimnazije, kad Vandekar je napo- Pero Gotovac... sin Jakovljev. Počeo sam mi je prof. Marko Tajčević — inače pri- Mire Košutić, alias kon morao odluči- time: Pero Gotovac oduvijek je bio odre- padnik takozvane »hrvatske petorice«, ti: skladatelj ili toksi- đen karmom slavnog oca. Možemo li koji su se tako nazivali šaleći se jer su Alke Ruben, udane kolog? Od 1965. je početi od te tvrdnje? Je li otac Jakov bio bili zadojeni »autohtonošću nacional- u Švicarskoj, gdje strog? Nisi li pred kritičkim očevim po- nog glazbenog jezika« — dakle, kao kao Mira Dupelj, na do umirovljenja radi gledom tražio zaklon kazališnih zastora vrstan pedagog, jednog dana otkrio kao znanstvenik pri i mizanscene, prepuštajući svoje lake sve »čarolije« kvintnog i kvartnog kru- kraju pjesnikinje, UNESCO–u. Metre- komade ukusu publike, tom jedinom ga. Potom, dobio sam na poklon jednu sa je ostavljena sve mjerilu koje presuđuje o sudbini sklada- malu harmoniku »dugmetaru« i narav- književnice, dok se devedesetih telja zabavne glazbe? no prosviravši na njoj, jednostavno sam pratnju lijeve ruke prebacio na glasovir. prevoditeljice Dunje nije pojavila Maruli- Zgodno… Dotaknuta je tema koja nije ćeva Judita. Njegova nezanimljiva... Nije ništa neobično, da- Robić Alka Ruben je ovaj pače je i logično, da sinovi »preuzima- Prvi iskorak Pero Gotovac put kao Dunja Robić ju« očeve profesije. No moj otac nije napisala operni libre- ni trenutka, ni u kakvom obliku utje- Tu je moja »teoretska potkovanost« drasli smo i ne znamo više voljeti… Često sam razmišljao to, ali žena snuje... cao na moju odluku da studiram glaz- uvjetovala da sam posegnuo i za not- Mira Košutić ili Mira bu. Mislim da sam »postao glazbenik« nim papirom. je li to bio neki nukleus budućih zbivanja u svijetu kojim Dupelj ili Alka Ruben O prije kao teoretičar, nego kao »prakti- Zagrebačka naklada Albini tiskala je Milutin Vandekar: Moja mala djevojčica — s kćerkicom Majom (1962.) ili Dunja Robić, mož- čar«. Otac nije imao smisla za peda- 1943. dva moja šlagera. Radio posta- sam se kretao. U svijetu generacije koja je mogla i takvim da je potražila novu gogiju, no znao me informirati o deta- ja Zagreb snimila ih je za potrebe pro- inkarnaciju. ljima kad sam promatrao kako sklada, grama. Taj moj prvi javni iskorak u glaz- stihom izreći svoje viđenje, svoje trajanje? Ta pjesma gotovo da je i posebno kad piše partiture. Uvijek me Uglavnom, Vande- bi, bez obzira na simpatičnost amate- 90. rođendan Euterpina dugovječnog ljubavnika, hrvatskog skladatelja i liječnika upućivao na svoju prebogatu bibliote- anticipirala autorski jezik dolazeće mediteranske skladateljske karovi su više–ma- rizma, kao da označava početak. Do- ku. Više nego idealne okolnosti za ka- nje i dalje u švicar- duše beznačajan, no ipak… 71 godina! snijeg studenta glazbe. Možda je koji- generacije koja nije doživljavala »more i čemprese« kroz likove skoj Arkadiji, a Mi- put bilo malko naporno biti sin »velikog U to vrijeme vladao je estradnom glaz- lutinove pjesme Milutin Vandekar i njegova ljubav oca« i pritom opažati da netko poku- bom u Hrvatskoj Neno Grčević, posli- Marina i Marice. više–manje u nje- šava komparirati vaš rad. Smiješno. Ni- je liječnik i akademik, svojom zadivlju- govoj Hrvatskoj. Laka strana ljubavi bila je zamamna. No činilo se da je stvarni život nudio Arkadiju kada se nisam »furao« — kako se to u jućom melodijskom invencijom i »mo- Ne, već sam rekao, nije bilo posebnog kod sjajnog prof. Frana Lhotke, kojemu Milutin Vandekar ro- slengu kaže — na svojega oca. Baš dernošću«. Mi klinci smo u njemu vidjeli očeva utjecaja; prije su to okolnosti u me otac poslao učiti harmoniju, i posli- đen je 15. ožujka naprotiv, pazio sam tek da ga ne »iz- svoj ideal i »učili« od njega. Nema ni- kojima je odrastala moja poslijeratna je, prisjećam se, harmonijskih analiza 1924. u Zagrebu. dam« kojim pogrešnim životnim pote- šta zla u tome. Za njegov 85. rođendan generacija. Obično je u šali znam na- »sporednih četverozvuka« uz isto tako devedeset prvu godinu! Na njegovu osobno sam mu predao plaketu Druš- izgledale onakve kakve ih znamo iz ju- zom. Što se tiče lakih komada ili »za- zivati generacijom »omladinske pruge«. sjajnog Albu Vidakovića. Na školskom konkubinu već odavna su navikli i obi- Šlager nad šlagerima Kao stvaralac zabavnih melodija zauzi- bavne glazbe«, mislim da nije grijeh ba- tva skladatelja u povodu održavanja Moja Himna IV radne brigade pjeva- satu s nama je »proučavao«, recimo, goslavenskih filmova i satova povijesti. ma jedno od najistaknutijih mjesta pe- telj i prijatelji; svi su je prihvatili, ali on joj Prvi plodovi njegove ljubavi bili su Ju- viti se time. Posebno kad si mlad. Nije Zagrebačkog festivala zabavne glazbe. la se masovno na gradilištima. Tu sam Cola Portera, čije smo note donijeli u Milutin, zapravo Krešo, jer mu je to bilo i desetih i šezdesetih godina u Hrvat- je ostao, kako to i biva s vječnim ljubav- sad trenutak da navodim poimence, Bilo je pomalo dirljivo. već bio podosta pismen, pa su i note školu: Night and Day! Nismo tada slu- drugo, krsno ime, a tako su ga u obitelj- gotonovi šelaci s Plesnim orkestrom skoj. Njegove se kompozicije odlikuju nicama, nekako dužan. dakako, uz anegdote, slične »grijehe« objavljene u časopisu Srednjoškolac. tili kamo će nas odvesti »novi putovi«... skom krugu i zvali, svirao je u Big ban- Radio Zagreba u kojem je i svirao, a izvrsnom harmonijskom i kontrapun- Je li Muzička akademija bila prvi izbor? du Zlatka Černjula, u Big bandu Ro- prva velika uspješnica: Mala djevoj- naših uvaženih veterana i potvrđenih Dio »izgubljene mladosti« ratnih dana ktičkom obradom. (Iz Leksikona jugo- Na Akademiji si završio studij Teoret- Počele su se formirati mješovite gi- Kako je sve počelo manija i njegovu malom sastavu, pa u čica (odmah pa žensko!) s premijer- glazbenih umjetnika koji su prolazili slič- nastojalo se vjerojatno nadoknaditi u slavenske muzike, Leksikografskog sko–folklornog smjera s diplomskom mnazije, pjevali smo u zboru, plesa- Domobranskom big bandu. Sviralo se nog festivala jugoslavenske radiodifu- na razdoblja. Jednom sam parafrazirao posebnom druženju različitih sadrža- zavoda Miroslava Krleže, u Zagrebu radnjom iz etnomuzikologije. Je li i to li folklor, glumili smo, režirali, dirigirali i Davno je to počelo, prije nego što je u Kinu Grič na Kvatriću, u Radničkom zije u Opatiji 1958. Postao je to šlager često korištenu izjavu da postoji samo ja. Zborovi Joža Vlahović i Ivan Goran 1984. godine.) očev DNK: snažna nacionalna crta i po- otkrivali vlastite sklonosti. Bez obzira upoznao svoju gospođu Dunju, prije domu (danas Tvornici kulture), svira- nad šlagerima, napisao ga je nadah- »dobra« i »loša« glazba (ozbiljna/zabav- treba traganja za glazbenim etnosom? Kovačić te legendarni profesionalizira- na?!). Tada rekoh da postoji samo »ta- na moje prijašnje glazbeno educiranje 42 nego što su stigla njihova djeca. Poče- lo se, sviralo... A onda poslije rata, Do- nut onim konzumerističkim stihovima Sretan rođendan, gospodine Vandekar! ni Lado daleki su odsjaj tog vremena. 43 Pionirska vremena Kako i kada je došlo do zaposlenja u Ju- na Jugotonov oglas kojim traže muzič- nih dobro poznatih dječjih priča: za Vuk te, vanjske suradnike. Dobivali bi zada- Moja sklonost prema nadarenim mla- zao: Ja bi ‘tija pivat! Kasnija zbivanja na sam pak uočio — brzu zaboravljivost. gotonu? Znam onu priču o novinskom kog, kvalificiranog »referenta«. Tada su i sedam kozlića, Crvenkapicu, Snjegu- tak o projektu, obično LP ploče. To su dim glazbenicima bila je pitanje »profe- estradi nosila su mnogo kontroverznih No tada sam već bio u »drugom filmu«. Uvjetovano kadrovskim potrebama, oglasu u kojem se tražio »muzički refe- svi i svugdje bili »referenti«! Otišao sam ljicu, Čudnovate zgode šegrta Hlapića... uglavnom bili kolege s iskustvom i po- sionalnog zadatka«, ali i urođeni impuls situacija, a pomalo i nesporazuma. Ro- postavljen je u ono doba na Muzičkoj rent s kvalifikacijama«, dakle? u Ilicu 213, na kraj, gotovo do okretišta Pisao si i za Jugotonovu ambicioznu tvrđenim rezultatima. Jedan jedini put u i potreba prenošenja vlastitih iskusta- mantičnost estradnog okruženja pola- Klasični živčani slom akademiji Folklorno–teoretski studij sa tramvaja i tamo ostao — sedamnaest Discothaliju, ediciju koja je zaboravu životu sam u okviru svojih funkcija jed- va drugome. Povremeno sam se bavio ko se rastakala. Kao da se otela kon- Moj boravak u Gundulićevoj trajao je specifičnim muzikološkim sadržajem. godina. otimala velike glasove glumišta, pjesni- nog svojega kolegu stavio na »jedno- i edukacijom. Bio sam i suorganizator troli. Na sreću, oslobodio sam se ne- Pisao si za to vrijeme kod nas inovativ- šest godina: četiri godine srednje koje Danas je »folklor« ukinut (?!?) te je ostao ke, pisce: Robinju, Areteja, Gartlic kaj- godišnji led«. Jednom me je jako jav- glazbenih tečajeva opismenjivanja izra- kih moralnih obaveza javnog djelovanja ne aranžmane. Sa Stipicom Kalogjerom sam apsolvirao u dvije i zatim četiri go- Mislim da je važno navesti da je slu- samo Pedagoški, odnosno Teoretski kavski, Peru Kvrgića, Mišu Martinovića, no povrijedio, zaista bez razloga. Pr- zito nadarenih amatera, koji su zaslužili i zaplovio sasvim drugim morem, bez prvi si koristio barokne händelovske fi- dine visoke. Moj gotovo cjelodnevni čajnost — a ona je gotovo redovito studij. Tek pamtim da su svi predmeti Lina Šapru, Dobrišu Cesarića, Dragutina vom prilikom sam se »osvetio« i poka- tu pažnju, zaslužili upoznati bogatstvo obzira na to što je i na njemu znao kat- gure pop–glazbe, prvi (uz Esada Arna- boravak u toj zgradi gdje je stanovala prisutna u ključnim životnim trenuci- bili »diplomski«. Čini mi se da sam bio Tadijanovića... zao svoju »moć«. Naravno da sam se općeg glazbenoga fundusa naše sre- kad puhnuti lebić. utalića) štrajh uz rock–grupu: Pismo, glazba, bilo je izvan svake sumnje jed- ma — uvjetovala neke moje glazbene jedini u grupi kolega–teoretičara koji je poslije stidio toga, jer je to bilo protiv- dine. Pritom nikada nisam »popovao«. Znat ćeš. I ponovno: koliko je sve to bilo aktivnosti. Kao što sam Moje glazbene sklonosti, ali i poznava- Ipak, stigao si napisati neke evergri- no mojoj prirodi. Pokušao sam ispravi- Neki su me poslušali, neki ne. Od ne- nedovoljno i zapravo frustrirajuće za slučajno reagirao na po- nje materije, iskazale su se poslije kad ti »kaznu« dajući dotičnome otvorene kih sam i ja naučio štošta do tada meni ne naše popularne glazbe: Baladu, Još ziv i traženje »muzičko- se izdavački repertoar uvelike proširio. ruke u smislu odabira i realizacije že- nepoznato. Inače, sjećam se briljan- uvijek ne znam neke važne stvari, Fini- ga referenta«, tako je i Autorsko–pravne spoznaje nosio sam ljenog projekta. Projekt nije uspio mož- tne makedonske grupe Steve Teodo- li su, Mare, bali, Nikolinu, Don Pasqu- Jugoton naišao na oso- iz roditeljskog doma. Poznato mi je bilo da baš zbog toga što sam digao ruke sijevskog s famoznom Esmom Redže- alea, Zemljo moja, Ne dajte da vas za- bu koju su tražili, ali za- i notno izdavaštvo, kao prateći para- od njega, prepuštajući da se sam uga- povom. Dolazili bi u studio i »svi svirali vedu... uvijek na pola puta do tzv. šan- pravo i ne znajući toč- metar pri registraciji zaštićenih glazbe- si zbog pogrešno odabranog trenutka. sve«. Uočivši manu, na licu mjesta sam sone, kao i one koje su svojom formom no što trebaju. Znali su nih djela. Zanimljivo! Dugo nisam mo- Svoju sam savjest »oprao«, a za ostalo doslovce sugerirao kako će ekonomič- bile njezinim oglednim naslovima, pri- kako se ploča tiska, no gao dokazati da je Jugoton izdavačka se nisam smatrao odgovornim. Danas nije prezentirati svoje umijeće. Zapravo mjerice Mačku i Celuloidnog pajaca. Ili islim da je važno navesti o »predradnjama« nisu organizacija. Bili smo svrstani u »kemij- smo već davno »prerasli kratke hlače« »izaranžirao« bih izvedbu prema nače- one nadahnute našom bogatom folklor- da je slučajnost — a ona mogli znati. Recimo, sku industriju«, zbog toga što je sirovina te poučeni mudrošću životnih iskusta- lu opće glazbene arhitekture ili ako baš nom tradicijom, uvodne teme iz seri- M putovao sam u Češku za tada još tvrde »šelak« ploče, a poslije va, smijemo se obostrano našem »su- hoćete — estetike. Pametan Stevo, ja Naše malo misto, Velo misto, pa Ku- je gotovo redovito prisutna u i Njemačku poslovno, »vinil«, bio kemijskog temelja! Besmisli- kobu« i »osveti«, i pri susretu nalazimo shvatio je odmah što sugeriram. Do- kuruzi se njišu; Mesec, seno i noć i Na radi razmjene snimki, ali ca, ali ipak, nažalost — istinita! Tada, u zajedničke razloge za druženje. govorili smo da za drugi put, kako ne vajnkušeku glava svojim su akordom i pritom sam sve slobod- općoj kolektivizaciji rada, urednici i pro- lirikom prethodile Festivalu kajkavskih ključnim životnim trenucima

BROJ 185, OŽUJAK 2014. bismo gubili vrijeme u »repeticijama«, BROJ 185, OŽUJAK 2014. no vrijeme posjećivao ducenti kao i ostali kreatori produkta, Diskografija je bujala, i tehnički i eko- pripremi ansambl za snimanje. Poslu- popevki. Ono što je očevidno jest da ti — uvjetovala neke moje tonske studije i urednič- nisu smjeli potpisivati svoja izdanja. Bili nomski. Osobno, sudjelovao sam, ali šao me i sjajno dotjerao svoje glazbene je rukopis uvijek bio uvjetovan pjesnič- ke kancelarije skupljaju- smo anonimni, sve do trenutka kad je, samo povremeno, u nekim festivalskim »virtuozitete«. Na jednom od posljed- kom rimom ili možda još preciznije, tvoj glazbene aktivnosti. ći dragocjena iskustva. dosta vremena poslije, urednički posao projektima, temeljem općih natječajnih njih snimanja rekao sam: Stevo, sad doživljaj glazbe tražio je poetsku riječ: Kompletan »proizvodni diskografa izjednačen s pozivom ured- propozicija. Tako sam bio registriran ste svi zreli za parišku Olimpiju. Instin- Tomislav Zuppa, Miroslav Slavko Mađer, lanac«, od odabira ma- nika i novinara. No tada sam već stajao i na nosačima zvuka. »Sukob intere- kt me nije prevario. Za nekoliko tjeda- Stjepan Jakševac, Drago Britvić, Vesna terijala, izdavačke, ad- za pultom Kazališta Komedija i preuzi- sa«, kad bi netko i pokušao spomenuti na krenula je Esma i njezina družina put Lukatela, Dragutin Tadijanović, Zvonimir ministrativne i pravne mao repertoar nažalost prerano obo- u vezi s mojim funkcijama, posebno u međunarodnih uspjeha. Golob... da, iznad svih, tvoj vršnjak, na- »papirologije«, organiza- ljeloga Ferde Pomykala. To već ide u diskografiji, na svoju žalost ne bi našao žalost pokojni, Zvonimir Golob. Nedavno kreativnog glazbenika koji je istodobno cije i produkcije pri sni- nastavak priče. dokaza za tu sumnju. Pomalo nema- si mu, a u povodu obljetnice Zagrebačke morao administrirati, ispunjavati ured- manju, manipulacije ala- ran prema vlastitom radu, i skladbama, »Fenomen Mišo« škole šansone, posvetio i svoje stihove? ničke plahte i dosjee? Je li to bio tre- tima registracije zvuka Iako nikad nisi bio muzički direktor tvrt- koje su uglavnom nastajale na odabiru Svi smo odrastali i skupljali životna nutak kad si nakon antologijskih albu- i postprodukcije, mon- ke, kao što je to recimo bio prof. Vla- dobrih stihova, tražio sam mogućnost Da, očito je da smo dotakli, onako, iskustva. Recimo, dobio sam u Spli- ma Timea i Josipe Lisac, ipak 1973. re- taže, »urezivanja« folija, do Seljan, realno, s urednikom progra- izraza u vrlo širokoj lepezi žanrovskih i napreskokce, vrijeme intenzivne pro- tu nagradu za aranžman vlastite pje- kao zbogom Jugotonu, prihvatio ponu- U posjetu ocu Jakovu za Novu 1980., Pero i supruga Ljerka Marković, urednica Discothalije. kao i praćenja galvani- ma i muzičke proizvodnje Radio Zagre- stilskih oblika. dukcije glazbe. No u nekim bitnim se- sme pod naslovom Odrasli smo (Split du Komedije i postao dirigent tog ugled- zacije i kontrole prvih ba Stjepanom Mihaljincem te dirigen- gmentima svjedočili smo i zapaženom ‘65., nap. ur.). Stihove je napisala Vesna nog teatra koji je poglavito popularizirao otisaka, da ne govori- tom i producentom Muzičke proizvodnje usponu talentiranih i ambicioznih, koji ada, u općoj kolektivizaciji rada, urednici i producenti kao i ostali Nikad nisam Lukatela. Pjesma je iskazivala neke in- operetu i mjuzikl? mo o »dizajnerskim za- RTV Zagreb Nikicom Kalogjerom, činio nisu težili samo »zabavi« i »neangažira- »popovao« timne vibracije generacije u kontekstu hvatima« u opremi pro- si trio ključnih ljudi domaće zabavno- nom opuštanju«. Generacija je davno kreatori produkta, nisu smjeli potpisivati svoja izdanja. »novog vremena« koje se upravo for- U postavljenim pitanjima dosta je toga T dukta — sve osim dis- glazbene industrije šezdesetih. S jedne zaboravila »omladinske pruge« i »udar- navedeno što nosi i sam odgovor. Da- strane, dakle, stekao si reputaciju dis- Otkrio si neka imena, mnogima si pomo- miralo. Klimaks Lukatelinih stihova je u ničke značke«, pa već odrasla, školo- tribucije na tržištu — kle, retoričke su prirode. Već sam re- kografskog moćnika, a s druge, kao va- gao da se uspnu do zvijezda na estrad- trenutku kad kaže: ….Odrasli smo i ne vana, intelektualno i emotivno sazrela, sve je to bio zadatak kao da ja nisam htio biti »glavni ured- žan skladatelj, dirigent, aranžer, nisi li nom nebu — da spomenem samo dvoji- znamo više voljeti… Toga sam se pri- počela je promatrati svijet drugačijim »muzičkoga referenta« nik«. Moj svijet je bio tonski studio, uz se nalazio u — danas je to vrlo aktualno cu: Mišu Kovača i Ibricu Jusića. Mnogi- sjetio maločas. Često sam razmišljao očima, pronalazeći nove dimenzije. Ja na početku mojeg dis- moje tehničare i ton–majstore. Dogo- — svojevrsnom sukobu interesa? Nije li ma si otvorio vrata uspjeha, recimo Đeli je li to bio neki nukleus budućih zbiva- pak, preangažiran, u pomanjkanju vre- no od najuzbudljivijih razdoblja mojeg kografskoga puta. Naravno da si ja pri- dile su se neke »nepodopštine« unutar prihvatio radnju iz »etnomuzikologije«. taj ambigvitet zapravo ozbiljno zaprije- Jusiću i slavljenim Dubrovačkim truba- nja u svijetu kojim sam se kretao. U svi- mena, morao sam se zadovoljavati tzv. zrenja. Zaboravio sam sva lutanja po tom ne pripisujem zasluge pronalaska »kuće«, i ja kao »glazbenik«, zbog ne- Neću nikada zaboraviti kad sam do- čio da se razmaše tvoj kreativni ego, od- durima; oblikovao si glazbene trendove jetu generacije koja je mogla i takvim malim formama. Povremena javna pri- medicini, filozofiji, književnosti i povije- »tople vode«. Hrvatska diskografija da- kih »sukoba interesa« u kojima uopće nio kući sopele i »učio« ih svirati, a pret- nosno nije li to štetilo tvojim autorskim i imidž tvrtke koja je bila stjegonošom stihom izreći svoje viđenje, svoje traja- znanja i trofeji donosili su radost i po- sti umjetnosti. Stigao sam, držeći se tira ipak nešto prije, no to je prvi put da nisam sudjelovao, izgubio sam šansu hodno prema Kiriginovoj metodologiji ambicijama i potencijalima? I obratno: zabavne i pop glazbe bivše države. Pot- nje? Ta pjesma gotovo da je anticipira- nos. Osobno sam sugerirao novinaru za ruku s »glazbeno–predestiniranom« je stasala na rudimentarnim temeljima da pro futuro ipak sjednem za mirnije »lichttona« na filmskoj vrpci među prvi- nije li te upravo želja da pišeš spreča- pisao si neke ključne ploče hrvatskog i la autorski jezik dolazeće mediteranske Marinu Zurlu da pokrene akciju dodje- Beatom Domić te uz neke diferencijal- male proizvodnje, u trenucima ambici- radno mjesto. Bilo je i dramatičnih tre- ma pribilježio preciznije intervalske od- vala da se predaš profesiji, da i formal- jugoslavenskog rocka; prvi singl uopće, skladateljske generacije koja nije doživ- le nagrada u obliku nekakve simbolič- ne ispite upisao glazbeno naukovanje. oznih planova općeg rasta i industrija- nutaka. Jednoga jutra, nakon nepros- nose »istarske ljestvice«. Zgodna »pio- no odeš do vrha diskografske hijerarhij- onaj Bijelih strijela iz 1962. i prvi autor- ljavala »more i čemprese« kroz likove ne figure ili plakete. Novčane nagrade Slušao sam predavanja Lhotke, Cipre, lizacije zemlje, poprimila sustavnu or- pavane noći u studiju, ipak sam do- nirska vremena«… Danas bi se samo ske ljestvice? ski album, onaj Drage Mlinarca i Grupe »Marina i Marice«. Možda griješim ovo- se potroše i ostaju samo uspomene Odaka, Bjelinskog, Zlatića, Kovačevi- ganizaciju prema iskustvenim metoda- šao u redakciju da kontroliram je li za- pritisnuo gumb na mjernom digitalnom 220 — Naši dani, premda ostaje zabi- ga trenutka tako razmišljajući, nisam si- bez »dokumentacije«. Tjednik Arena ća, Devčića i, rekoh, Žganca, i pratio ma. Dakako, uz primjenu nove revolu- vršen važan proizvodni zadatak. Po- instrumentu, a kazaljka bi jednostav- Nisam htio biti direktor ni glavni ured- lježeno da si iz studija otpravio u svijet guran imam li pravo na to? Dobio sam inaugurirao je kipić Sirenu, koju je do- dirigentske čarolije Friedricha Zauna, cije na području registracije tona i nje- gon ne smije stati. Dočekao me »per- no pokazala željenu frekvenciju. Nije nik. To je bila administrativna funkcija, mladog Karla Metikoša, koji će ti se vra- nagradu samo za aranžman vlastite djeljivao prvonagrađenoj pjesmi na Za- koje nam je prenosio sjajni, šarmantni gove reprodukcije. sonalni« i s pozicija svojega »olimpskog mi poznato zašto je ukinut kolegij spo- kojoj sam ja u međuvremenu pripre- titi u isti taj studio kao Matt Collins! Je skladbe! Zgodan je to »štiklec«. Možda grebačkom festivalu. Izniknuvši iz ano- i dosta strogi . Sve što se stupidnog mira«, počeo me maltreti- menutog segmenta muzikologije. To mio »opis radnog mjesta«. Kao praktič- li sve to moglo biti neka vrsta kompen- je bio nesporazum, a možda…? Nije nimnosti, famozna Ana Štefok omo- događalo tih godina zahtijevalo bi sa- rati nekim propisima discipline i sličnih što sam pokazivao posebne sklonosti Bili smo anonimni ni glazbenik, okružen uglavnom popu- zacije za donekle suženu slobodu vlasti- me uopće pogodilo. Bio sam zadovo- gućila je prvo mjesto Baladi. Stihove svim drukčiji pristup sjećanjima koja su gluposti. Dobio sam »klasični živčani prema toj glazbenoj materiji može se larnom glazbom koja je imala razumlji- tog autorstva ili je riječ o pozivu koji nije ljan izvedbom. Pjevala je velika Tereza, Zvonka Goloba skladao sam u maniri obilovala lijepim sadržajnim, ali i nekim Kao urednik, stidljivo si potpisao svoje slom« i jednostavno mu prevrnuo na- naslutiti iz svega navedenog. Ali imao vo veći broj konzumenata, pa prema trpio konkurenciju? koja je vukla za sobom Mišu Kovača u upravo velike romantične balade, me- sam i posebnu sklonost prema tehnič- vrlo neugodnim situacijama. No to nije prve šlagere kao P. Fatti: Htio bih ti reći tome i kupaca, bio sam ujedno uklju- glavce radnu sobu, koja je zasigurno Lijepo je čuti kako netko pronalazi de- Prohaskinu aranžmanu. Tu sam naslu- đutim ne očekujući neki veći rezultat. kim sadržajima, elektronici i fizici, od- u konačnici izmijenilo daljnji put mojih i Prva ljubav, koje su snimili Dušan Jak- čen u krug koji sam nazivao »produk- bila ljepša i udobnija nego naša ured- talje mojega uredničkog djelovanja u tio da se javlja i »fenomen Mišo«! I opet Dogodilo se neočekivano. Poslije smo nosno akustici. Dr. Vinko Žganec, ko- glazbenih otkrivanja. Lutajući gradom s šić i Ivo Robić. Godine 1959. zabilježio cijskom jezgrom«. S jedne strane indu- nička. Vrag je uzeo šalu. Svi su zna- diskografiji. Pustimo sad producent- sam ponovno učio zapažajući neke de- Zvonko i ja doživjeli trenutke zadovolj- jemu sam bio povremeni demonstra- »papirom« u ruci, osjetio sam neku pra- si u vlastitoj obradi dječje brojalice En strija, tržište, tražili su sve veće nakla- li da nisam ništa kriv. Stavili su me na stvo i urednikovanje. To što se u vrije- talje. Kojiput u šali kažem da je taj dragi stva, na Večeri šansona Zagrebačkog tor, očekivao me ozbiljno nakon stu- zninu u dotadašnjoj svakodnevici. Za- ten tini, EP ploču koja će se desetljeći- de, ali i sve veći broj novih naslova. S poštedu, a moj »personalni« bježao je me mojega djelovanja u Jugotonu nije momak još uvijek za mene »enigma«, festivala, kad smo pobijedili uzastopno dija u svojem Institutu. Uvrijedio se, jer ručnica Dubravka, famozna pijanistica, ma prodavati i ostati naslijeđem za bu- druge strane, kapaciteti su bili ograni- preda mnom kao »vrag od tamjana«. I snimila ni jedna nota bez moje prisut- kao i na početku. Osvojio me u času tri puta. To se rijetko događa i u špor- sam ga »izdao« odlazeći neočekivano ostala je da okonča svoj studij klavira, duća pokoljenja. Sedamdesetih ćeš pi- čeni. Više nisam sam mogao sve to re- onda, opet sretna slučajnost promije- nosti, pripada »opisu radnog mjesta«. kad je stupio u redakciju Jugotona i ka- tu. Kronike nisu zabilježile taj detalj. Ja u diskografiju. a ja sam u dnevnim novinama naišao sati glazbu za cijelu seriju dramatizira- alizirati. Tada sam »izmislio« producen- nila je moje glazbeničke pute. Davno 44 45 Rođendani istaknutih članova prije, uočio sam u jednoj TV emisiji — diskograf, prvi si dobio životnog Porina sno naslova, koji su na neki način po- Misa Delmata (za muški zbor), kao i je li iz Beograda ili Skoplja, ne sjećam za poseban doprinos hrvatskoj glazbe- sebno zanimljivi u mojem dugogodiš- ciklus Svim na zemlji mir, veselje — odila se velika baladeskna pjesma bogato se više — momke iz Dubrovnika; pje- noj kulturi. Osim toga, član si i Hrvatske njem javnom djelovanju. Redoslijed je Zvjezdice sa Zagrebačkim solistima. instrumentirana, prepuna boja i ugođaja. Izašao sam vali su pjesmu Oj, djevojko, dušo moja glazbene unije i Hrvatskog društva skla- proizvoljan. »Klasični« pristup glazbenom materi- R Rođen dan poslije meni nepoznatog Đele Jusića. Moj datelja, a u potonjem i kao dugogodiš- jalu, bez pomišljanja na profitabilnost »urednički nos« naslutio je nadarenost nji član predsjedništva te kao mudri se- Kukuruzi se njišu (Slavonija ‘69.) — pje- »produkta«. To se događalo prije Jingle naglo iz anonimnosti. (»Gdje je bio do sada?«, »To je sigurno Zvonko Špišić: Sedamdeset sedam godina tih mladića, posebice autora pjesme nior, sve donedavna, na funkcijama do- sma F. M. Mađera, izrazito autohtonog Bella, koji je poslije promijenio slobodni tipa, kako stiha tako i glazbe, vratila se tata...«) Mesec, seno i noć pobudila je burne komentare i napisane upravo na tragu nastojanja predsjednika i predsjednika. Pišeš i da- odabir željenog kod »konzumenta«. (Ne Piše: Siniša Škarica autentičnog, autohtonog izraza. Vinku lje, poglavito klapsku i duhovnu glazbu. na svoje ishodište i pjeva se u narodu volim tu riječ, ako je vezana uz glazbeni kontroverze, a s lirskom Na vajnkušeku glava, slijedeći ije mu se dalo ispravljati Lesiću, direktoru splitskoga festivala Svjedoči li o tvojoj uspješnosti i kao izvorna narodna pjesma. Pjevači čin sasvim drugačije promišljen. Mož- sugerirao sam Dubrovačke trubadure, iz 2003., u kategoriji najbolje folklorne ne znaju reći iz kojeg je kraja, no tvrde da i opet griješim, dakako, ne želeći da Britvićevu zamisao, podijelio sam »čast inauguracije« etko mi je za krivi nadnevak vlastita jer o njima se radi, pa neka ih poslu- pjesme Jubi’ ću te uvik iston miron (sti- da je »original«. Autorima je to poseban svoj odabir namećem nekome druga- N ručkom nato- ša. To je bilo sve. Toga ljeta debitiraju- hovi: Stana Klanac Tulić), s albuma Na kompliment! čijega stava. »Iskupljenje« možda leži festivala kajkavskih popevki! čio: Na radiju rođenja, a kako bi tek bio ći u Splitu, osvojili su gledalište nastu- omiškoj stini? Finili su, Mare, bali (Split ‘69.) — stiho- u upisanom datumu u mojoj osobnoj pom i Đelinom novom pjesmom (Luda karti?! Ha, ha…!!!) su danas rekli voljan ispravljati brojne Priznanja koja sam primao za rad uvi- vi Tomislava Zuppe temelje se na sta- da je Špišiću mladost, Split 1967., nap. ur.). Tako je roj dalmatinskoj poštapalici iz reperto- počelo. Đelo nije zaboravio, pa je vra- jek su budila radost i svojevrsni ponos, Malo i Velo Misto, dvije kultne TV serije MOTTO 77. rođendan! kompilatore vlastitih mu nadam se bez taštine. Vrlo rijetko sam ara splitskih »mudrosti i legenda«. Vice prema scenariju Miljenka Smoje, u reži- O, Bože, zar još jedan promašaj! tio povjerenje, zamolivši me da preuz- Vukov ju je premijerno izveo dokazujući (Zvonimiru Golobu) mem predstavu njegova mjuzikla Dun- spontano pristupao oblikovanju glaz- jama prezimenjaka Danijela i Joakima NPa da, Špišiću jest rođendan, ali pjesmarica i svoje visoke interpretativne mogućno- do Maroje nakon premijere u Komediji benih misli. Gotovo redovito je motiv Marušića. Prihvatio sam ponuđenu su- ne danas, 26. veljače, nego je bio bio javni natječaj ili narudžba. Uglav- sti. Vratila se u narod te je izvode klape radnju uz tremu i respekt. Tu sam na- Sam Bog će znati zašto nižem rime jučer, 25. veljače, kao Georgeu (potkraj 1972., nap. ur.). Morao je natrag u naturalnom obliku. i kome treba to što sada drljam…? u Dubrovnik. Obiteljske obaveze po- nom kao podloga rimovani stih ili poe- učio, radeći u zaista nemogućim »ter- Harrisonu! Žurim provjeriti samoga zija. Kazališni »song« nastajao je u vri- minskim« uvjetima, da je »prva ideja« Već mnogo ljeta i već mnoge zime sebe i otvaram svoju Zlatnu kolek- stavljaju zahtjeve. Prihvatio sam i redo- Balada (Zagreb ‘64.) — nastala slučaj- pazim kud kročim da život ne »prljam«. vito vodio predstave. Dirigirajući i mati- jeme proba gotovo na pozornici. Daka- no kao »višak« i outsider!? Otvorila kari- uvijek i »najbolja ideja«. Radilo se tada ciju Zvonka Špišića, piše: kompozi- ko, ovisno o tome koji je zadatak i koja s revijskim orkestrom na »klasičan« tor zabavne glazbe i šansonijer (25. neje, dolazio bih u redakciju u smokin- jeru Ani Štefok, a Croatia Koncert, kao Još kao klincu reko mi je tata BROJ 185, OŽUJAK 2014. je ekipa. Ne bih znao potpuno razjasni- način! Pisanjem — nota! Inače primat veljače 1937.). BROJ 185, OŽUJAK 2014. gu i vraćao se. Imao sam prekovreme- glazbena producentska organizacija, da laž imade — kažu — kratke noge… nih sati na bacanja. Još k tome nikad ti tajne stanja koncentracije. Možda je uvela je novinu u predstavljanju novoot- koji mi je ponuđen suradnjom (jer je to individualno. Sreća je kad su rezultati do tada sličnih TV projekata manjkalo), A onaj lažac, uz nos što mu raste, Dakle, jučer mu je, računam, bilo honorirane! Ponovno se našao netko krivenih talenata. Te godine se prvi put na svome čelu, dobit će i — roge… 77 godina. Idem ga smjesta na- sličan »personalnom« i počeo me mal- afirmativni. Rjeđe sam dobivao prizna- umjesto novčane nagrade dodjeljuje danas mi se »honorira« radošću, pono- nja stručne prirode. Nagrade su mi go- som i pomalo taštinom. Malo je mojih zvati i čestitati mu. Skoro je sedam tretirati bez ikakva razumijevanja situa- Sirena tjednika Arena. Zatim kazo Otac (a rekla i Mati) navečer, prolazi srijeda, 26. veljače, cije. Ovaj put kap je prelila čašu. Šte- tovo uvijek bile »nagrade publike«. Neki kolega koji su u svojem opusu imali pri- brane tezu da one nisu potpuno mjero- Majka Maru preko mora dala (Festival like doživjeti slične trenutke. Oni će za- nek upamtim dobro i neka se znade, mislim, valjda će mi se javiti. Javlja fančić je odmah prihvatio moju ponu- dalmatinskih klapa, Omiš, 1997., prva Taj što uz laž živi, a ne može stati, se dobro poznati glas: Molim? — du da dođem k njemu. To više što je davne. Dakako, važno je što se nagra- sigurno razumjeti što sam mislio reći. Zvonko Špišić đuje i tko nagradu daje. Neke su na- nagrada žirija) — pjesma je skladana uz sve zlo što nosi, k tome još i — krade! Zvonko, evo pomladit ću te za je- Ferdo Pomykalo počeo, unatoč svojoj na antologijske stihove narodne poe- I na kraju ovih mojih pribilježbi: dan dan, čestitam ti od sveg srca, hrabrosti, ozbiljno pobolijevati. Preki- grade s vremenom postale besmislene i polako gube dignitet. No o tome nije tike. Dobila je kompliment da je »škol- Pa kada se zbroji sve što se je kralo, puno sreće, zdravlja, ljubavi... — nuo sam radni odnos, uzeo radnu knji- Mesec, seno i noć. Jednoga prijepod- za život i ljubav ostalo je malo… Ma, što bi me pomladio, oni iz bio- pristojno ni pametno govoriti, jer uvi- ski primjer« korištenja brojnih glazbenih neva, u Studiju 13 (tako smo nazivali žicu i promijenio radno mjesto, sve za parametara dalmatinske klapske pje- Umoran od »crnog«, što htjedoh »pobijelit«, grafija su me — pa i ti — godinama jek se može pogrešno tumačiti. Neka »bircuz« u Jurišićevoj, nekoliko koraka mnih ulica, zajedno s Milionerom, . Srećom, iza mene je ostala sme te bez korištenja »citata«, poseb- pofali mi štošta što željeh — podijelit… za jedan dan činili starijim. Danas se kreće svojim utrtim putom čekajući od ulaza u zgradu Radio Zagreba) sreo Vratima ruža, Kockarom, Biciklom, sjajna mlada urednička garnitura, ško- no se približila svojem ishodištu. (Re- mi je rođendan. Rođen sam 26., iznova neko »novo doba i nove običa- sam Britvića. Pili smo neki loš konjak, Trešnjavačkom baladom i spome- lovana i spremna da nastavi uzbudljiv zultat »teorijskih« spoznaja s područja Ostala mi ruka, što već stisak gubi, a ne 25. kako tamo i svugdje sto- je«. Među priznanjima imam svoje favo- a Drago je izvadio papirić iz džepa na nutom himnom Zagrebu, Zagre- diskografski posao. etnomuzikologije!) da ponudi srce što fer–igru ljubi… ji, ali mi se nije dalo ispravljati krivi rite i drage uspomene na koje me pod- kojem je bilo pribilježeno doslovce par bačkim špancirancijama i brojnim Kao »kazališno dijete«, brzo sam se sjećaju. To je dovoljno. No sve više sumnjam u mogućnost želje… podatak, jednom objavljen, na sto Dite moje (Nemoj plaka’, spavaj stihova. Kazao je da je to zapisao ma- Zaludu je nada… Sve već vrijeme melje! mjesta prepisan. U svako slučaju, drugima, najljepši soundtrack rod- snašao u novoj sredini. Dotadašnje sla’ko…) — prema izboru Arsena Dedi- loprije u uredničkoj sobi, prije nego što nog mu grada. vrijeme kontakta sa glazbenicima »iza hvala ti! Prva ideja je uvijek ća, izvedena na »mini festivalu« Postir- je sišao na piće. Smatra da bi treba- Danas, eto Starac, s bremenom na šiji, stakla u režiji«, zamijenio sam živim najbolja ske Fraje ‘69. te postigla posebnu na- lo »obnoviti tradiciju kajkavske popev- kontaktom s čarolijom glazbenog ka- kada se othrvah i Zmaju i Zmiji, Najzagrebačkiji pjesnik Netko bi grdno gradu u svojem žanru, dobivši unikatni ke«… pa eto… tu ima nešto… Tradici- pamtim svaki savjet što mi dade Ćale, »nadrapao« zališta u žanru s kojim sam stjecajem ju?!? Pa tih pjesama osim Fala i Vu pla- Na kraju, imaš li nešto što bi htio reći a trofej Zlatni satir (V. Michielli). Rimovana te prođoh oluje — velike i male. Eto, takav je Zvonko Špišić: nije mu prilika drugovao sedamnaest godina! vem trnaci, uz još, ako već brojimo Kaj, ja te nisam pitao? čestitka u obliku uspavanke Tomislava se dalo ispravljati krivi nadnevak Naći će on vremena i za zvučne Počelo je nanovo, uz nova uzbuđenja i zaista nema više, ni desetak! Prihva- Zuppe, stigla mi je u povodu rođenja Al’ još uvijek ne znam neke važne stvari vlastita rođenja, a kako bi tek bio razglednice Dalmacije i Hrvatskog i nova zadovoljstva. Nisam potpuno siguran… Drugo pak, tio sam sugestiju, jer se ona poklapa- kćeri Katje. Emotivno inspirirana, nosi koje ne dokučih kroz ta duga ljeta… voljan ispravljati brojne kompilatore zagorja: Dalmatinska elegija, Zvo- ako i primijetim da nešto »fali«, a što bi la s cjelokupnim mojim »glazbenim kre- Zagrepčanin si, Dalmatinac podrije- iskreni artistički naboj intime. Arsen nije Pa ni danas ne znam kako da »pomirim« vlastitih mu pjesmarica, među ko- na moga grada, Barbara, Suza za možda bilo vrijedno pažnje, bojim se dom«. Rodila se velika baladeskna pje- tlom. Fama o komotnim Dalmatincima, slučajno inzistirao na izvedbi kad ju je sve neravne pute ovog lažnog Svijeta… jima sam se našao i ja, želeći više zagorske brege, Kajkavska serana- da to izrečem, sve u strahu da se »ne sma bogato instrumentirana, prepuna da upotrijebim taj eufemizam, kod tebe kao selektor prosvirao. Hvala mu! a dobio manje, odabravši pogreš- da, Spi... ponavljam«. Ima dosta biografskih po- boja i ugođaja. A ja sam zapravo nakon se ne može primijeniti. Je li zbog tvog To što jošte ne znam neke važne stvari, nu, skraćenu verziju Zagrebačkih dataka dostupnih na tiskanim strani- En ten tini — ciklus autentičnih stihova punih pet godina boravka u Ilici 212, Davno sam donio odluku da neću velikog radnog angažmana i predanosti te što nitko više za njih i ne mari, špancirancija, bez onog znameni- cama, a na internetu se nađe također pokupljenih po dječjim igralištima. Svo- izašao naglo iz anonimnosti. (»Gdje je pisati autobiografiju, iako »štofa« glazbi trpio privatni život, obitelj? neće poremetit mog životnog puta… tog Crnecova stiha od Zagreba su štošta porazbacano i pribilježeno. Da, jom artističkom i sofisticiranom dora- bio do sada?«, »To je sigurno tata...«/?!/) imam napretek. Životopis podrazu- Njegov smjer je vidljiv — bilo s kojeg kuta! samo Zagrepčanke lepše. Moja sudbina je drukčija… U Zagre- možda da spomenem iz kazališnog ži- dom uz glasovirsku pratnju, postigao je Tada su festivalski orkestri bili po veliči- mijeva pisanje istine, a u tom sluča- vota, koji je tu ionako manje zastupljen, bu sam Dalmoš, a kad odem »doli« — zavidnu popularnost. Uvršten je u me- ni filharmonijskog tipa. Izvedena te go- Svejedno, silno je ponosan kako ju netko bi grdno »nadrapao«, jer to kako sam dirigirao Jadnicima koje je *** Purger! Što se pak tiče »privatnog živo- todološko–pedagošku školsku literatu- dine (1962., na Zagrebačkom festivalu, mu je mladi beogradski pisac Pre- jednostavno tako biva. Ne može se Komedija stavila na daske odmah na- I reče Zvonko: ta«, malo ćemo pričekati. Možda, ako, ru kao vrlo prihvatljiv materijal. UNES- nap. ur.) izazvala je burne komentare i drag Crnković posvetio svoj roman svima ugoditi. S druge strane, ako kon pariške premijere (nap. ur. 1982.), a CO, u svojim posebnim izdanjima, uvr- bih »gladio« istinu, odnosno lagao, i kada, Cantus malko požuti! Ha, ha…! kontroverze, a dogodine sam ponov- Još uvijek ne znam neke važne stvari, o Zagrebu Dobro jutro, gospodine koji će a propos tri godine poslije, po- stio je taj ciklus temeljem odabira u pisanje nema smisla, jer to onda ne no sudjelovao s lirskom Na vajnkušeku O voću, ženi, ljubavi i smrti… S. Riječ je o fikciji koja se događa u Dobio si sva moguća priznanja: još te stavljeni na londonskom West Endu, glazbenim središtima bivše države. bi bila biografija, nego fikcija. Kojoj glava. Drago, kao prvi umjetnički direk- Još uvijek marim što drugi ne mare. negdašnjem Zagrebu, a dok se pri- bivša država nagradila Ordenom rada sa postati svjetskim hitom! nisam sklon. Zato ću sve što sam Ave Maria — glazbeni broj iz scenske tor (uz svoje redakcijske kolege glazbe- I moj se život ko ruleta vrti! premao za pisanje, podatke je pri- srebrnim vijencem za prvu stereo snim- proživio i doživio sačuvati u svojem Možda da napravim kratki popis sklad- muzike za Marinkovićevu dramu Gloria, nike, nakon početka na Zagrebfestu), kupljao iz mojih šansona, istaknut ku (1960.), dobitnik si — uz brojne Zlat- sjećanju, zaključit će Zvonko Špi- bi, vlastitih favorita, koje nose sretne u sjajnoj izvedbi zbora Zvjezdice, posti- osniva Festival kajkavske popevke u (U povodu 50. obljetnice će s neskrivenim ponosom. ne značke, Satire, Sidra, Trešnje (festi- šić svojedobno u intervjuu Glorijinoj trenutke istinske inspiracije i svojevrsni gao je i međunarodne uspjehe. Ujed- Krapini. Tako, slijedeći Britvićevu zami- Zagrebačke škole šansone) valske nagrade) — i Vjesnikove nagra- Da, Zvonko Špišić vjerojatno je naj- novinarki Tanji Vučičević. časak inventivnog naboja. Dakako, i no je i »slučajnost« koja je inaugurirala sao, podijelio sam »čast inauguracije« Zagreb, 2014. de Josip Štolcer Slavenski 1987. godi- jedne gotovo naivne i činilo se neosno- zagrebačkiji zagrebački pjesnik čija javnog priznanja. Pokušat ću! autorovu »znatiželju« za »duhovnu i sa- Pero Gotovac I u svojim pjesmama, dodat ćemo, ne; nositelj si odličja Reda Danice hrvat- vane ideje. Sve ostalo je povijest koja je longplejka iz 1970., diskograf- kralnu glazbu«. i zaželjeti mu sretnih 77! ske s likom Marka Marulića (1995.). Kao Ovo je, dakle, izbor »favorita«, odno- još teče…! sko remek–djelo Pjesme iz prize- 47 Uz 70. rođendan naše proslavljene pjevačice rocka, jazza, bluesa i soula pjevačici Janis Joplin. I unatoč izu- ostajem ‘normalna’. Jednostavno pa prvi fusion album Frka (na teksto- zetno bogatoj karijeri do tada, ta ju je sam pustila da sve ide svojim sud- ve iz knjige S. Maras) s kojeg je pje- CD IZLOG uloga posljednjih šest godina gotovo binskim tokom. Imala sam divne sma Volim te ko konja imala 200.000 obilježila, zbog čega je mnogi i dan– suradnike, nažalost danas je doš- klikova na YouTubu (ali je iz nepozna- danas nazivaju ‘našom Janis Joplin’. lo vrijeme bez kriterija, pa to debe- tog razloga maknuta jer očito neko- lo koriste neki za upravo agresivnu me smeta). Bila sam na svim Boom Zdenka Kovačiček — Prva dama Yu–rocka samopromociju. festivalima i u svim rock enciklope- dijama nazvana prvom damom Yu– I nakon punih sedamdeset godina I što reći nakon takve karijere? Žali li rocka. Takve albume je teško svrstati života (Zdenka je rođena u Zagre- za čim jedna takva diva rocka, blue- u neki klišej jer oni nisu ni rađeni po bu, 16. siječnja 1944.) i pedeset se- sa, jazza i soula? Gotovo cijeli život klišeju. dam godina zavidne karijere, ispu- posvetila je pjevanju i scenskom na- 57 godina karijere u njene nevjerojatnim scenskim nabo- Bez sumnje, opravdana količina gor- stupu. Na što je danas najponosni- jem i strašću prema glazbi koju izvo- čine u današnje vrijeme u kojem me- ja? Ponosna sam što nisam krojila di, kako se mora osjećati umjetnica diji ne traže niti prepoznaju kvalitetu karijeru po nekim pravilima estrade, koja je sedamdesetih godina uz za- sadržaja, nego podupiru ambala- znači da se neprestano hvalim u me- grebačku Nirvanu postala nedodir- žu i dobar PR, iza kojega najčešće godina života dijima, da imam menadžera, da do- Zdenka Kovačiček & Vanja 70 ljiva kraljica rocka, koja je prva na stoje nekompetentni diletanti koji ne govaram intervjue s novinarima koji Lisak Trio ovim prostorima pjevala funk, blues mare za povijest i kvalitetu već isklju- Nadam se da će generacije pamtiti moju glazbu, a ne modne i vizualne ekscese su mi skloni, da prihvaćam nastupe i soul, a na koju se gotovo zaboravi- čivo za profit i rejting. Međutim, 70. i pojavljivanja u javnosti samo kad lo, dok je aktualni glazbeni urednici i joj je godina tek i teško je vjerovati Happy Jazz Revisited mi to donosi korist, da strogo oda- Piše: Dubravko Jagatić ne poznaju, a mediji gotovo ignorira- da će stati. Da će reći da više ne želi, Duo Hani setih odlazi na prvu turneju po Sovjet- kakva se mogla čuti na svjetskim top– birem suradnike, da novinarima koji Croatia Records ju. Onoga trena kada je kvaliteta sa- ne može ili neće. Netko poput Zden- skom Savezu. Prvu od čak dvadeset ljestvicama (funk, electro pop, disco…) žele razgovor dajem nekoliko minuta Prvi veliki uspjeh postiže već kao trina- držaja postala sekundarna, umjetni- ke, s takvom karizmom, takvom vo- pet gostovanja koliko ih je tijekom ka- i pjesme koje su s pravom mogle sta- itd. Ja sam odabrala scenu kao svoj ock je moje shva- estogodišnjakinja, kad 1957. godine s rijere ostvarila. Nakon prvog gostova- ti uz bok globalnim hitovima (Mali crni ci sporedni, a profit primaran, Zden- ljom i s toliko strasti, ne zna, ne želi i životni poziv iz ljubavi i cijeli sam život anih sedamdesetih ćanje života, jazz je Nadom Žitnik osniva Duo Hani, kojim nja u SSSR–u, Zdenka odlučuje više brat, Elektra, Dragi mi je lijep k’o slika...). ka je nestala iz medija. jednostavno ne može stati pa stoga BROJ 185, OŽUJAK 2014. prihvaćala sve izazove i ponude bez BROJ 185, OŽUJAK 2014. postižu velik uspjeh u bivšoj Jugosla- se posvetiti rock–glazbi jer u to vrije- i ne iznenađuje da je trenutačno sva Zdenka Kovačiček, moja strast, a ka- razmišljanja. Voljela svoje kolege, vo- Pretpostavljam da su me iz istih ra- viji. Međutim, Jugoslavija ubrzo posta- me, te 1972. godine, scenom vladaju Tijekom karijere objavila je osam studij- u velikim planovima: Ja ipak plivam možda najviše uz Boška zalište moja velika ljela se družiti i surađivati. Možda je zloga ignorirali u serijalu Naši dani je premala pa odlaze na veliku europ- Rolling Stonesi, Neil Young, Alice Co- skih albuma, dva albuma s jazz obra- dalje. U kazalištu spremam novi mj- Petrovića i glazbenike iz ljubav!, njezine su to razlog moje dugotrajnosti. Lako jer sam »iskočila« svojim izvanserij- sku turneju na kojoj nastupaju s Pete- oper, David Bowie, Deep Purple… Hipi dama (Happy jazz album i Happy jazz uzikl Ella & Marilyn u kojem ću, na- grupe Time, puno je uči- riječi, koje sjajno i na se prilagođavam trendovima, mla- skim projektima kao što su Klik tema rom Krausom (tada izuzetno popular- pokret već je odavno utjecao na glaz- album 2 zajedno s Vanjom Lisakom), ravno ja biti Ella Fitzgerald. Nešto što nila na približavanju dota- najbolji način opisuju svu strast kojom đoj genera- ciji a da pritom br. 1, zatim rock–album Zdenka Ko- nim njemačkim pjevačem i glumcem, bu i ostavio neizbrisiv trag, kako na glo- te sudjelovala na nizu kompilacija i ne- nije nikome uspjelo — da uspješno da prilično udaljenih svjetova jazza i rocka. Rse gospođa Zdenka Kovačiček gotovo brojeno mnogo festivala, i u Jugoslavi- vačiček iz 1978. (PGP RTB) koji se zapravo njemačkim odgovorom na El- balnu scenu tako i na tadašnju jugosla- pjeva rock (Janis Joplin) i klasični jazz RNa nešto drukčijim postulatima u odnosu šezdeset godina već predaje svojem svirao u klubu u New Yor- visa Presleyja), nizozemskom TV zvijez- vensku, pa i na samu Zdenku Kovači- ji i u Europi. Potkraj osamdesetih, toč- u svom izvornom obliku. Glazba je to na tu jazz–rock fuziju, ali s nezanemarivim pozivu. Pozivu koji nije nametnut, koji ku, zatim prvi funky dom Louom Van Burgom te s Billom ček. Boom festival, osnovan i pokre- nije 1989., Zdenka Kovačiček odluču- što će, nadam se, pamtiti generaci- udjelom rokera poput Helidonova urednika nije drugi izbor i pozivu u kojem gospo- singl Hallo, Mr. Haleyjem, kojeg mnogi vide kao oca nut 1972. godine, postaje najutjecaj- je se okušati na globalnoj sceni i sni- je kao moju ostavštinu, a ne modne i Borisa Belea (ex–Buldožer) i nekadašnjeg Elton John, rock ‘n’ rolla, kad je sa svojom skupi- niji rock–festival u ovom dijelu Europe. ma album na engleskom jeziku Love vizualne ekscese. Azrina menadžera Berislava Jankovića, nom The Comets 1955. osvojio svijet Druge godine održavanja, na Boom is a Game koji stvara u suradnji s Da- Zdenka se s trijom Vanje Lisaka (Vanja noga trena kad je hitom Rock Around the Clock, danas festivalu nastupile su grupe Time, YU vidom Stopperom i Daliborom Pauli- Lisak, Mladen Baraković, Vlado Vuković) kvaliteta sadržaja postala klasikom rock–glazbe. Nije poznato je grupa, Grupa 220, , 777, kom. Unatoč nastupima u Los Angele- i nizom gostiju (Miroslav Sedak Benčić, O li se Zdenka tada napila rock’n’rolla na Indexi, Ivica Percl, Tomaž Domicelj… i su, Cannesu i u Europi, Zdenka se ipak Damir Dičić, Borut Bučar, Marijan Domić, sekundarna, umjetnici sporedni, samom izvoru, no rock’n’roll joj je tada grupa Nirvana s pjevačicom Zdenkom vraća domaćoj sceni. Štoviše, okreće Peppino Principe) u ratno vrijeme upustila ušao u krv, a scena postala drugi dom. Kovačiček. Oni su u Hali Tivoli u Ljublja- se ponovo rock’n’rollu i s Tomasom Kr- u šarmantne obrade i prepjeve niza jazz a profit primaran, Zdenka je Šezdesetih, a nakon što je Duo Hani ni, gdje se 20. i 21. travnja 1973. godine kačem (ex Nirvana iz Zagreba) održava standarda. S tim programom Zdenka i prestao postojati, nastupa po tada po- održalo drugo izdanje Boom festivala, početkom devedesetih niz legendar- trio Vanje Lisaka često su nastupali i po nestala iz medija pularnim američkim klubovima diljem oduševili sedam tisuća ljudi u publici i nih nastupa s Telephone Blues Ban- rock–klubovima diljem Hrvatske i Sloveni- Europe, gdje se susreće s izvornim blu- kritiku, izvodeći pjesmu Klik tema broj dom na kultnoj večeri Ruby Tuesday je, a isti je repertoar, snimljen u Studiju 4 esom, jazzom i soulom te se budi njezi- 1. Zdenka preko noći postaje kraljica u Saloonu. Potkraj devedesetih (1999.) HRT–a, odnosno B. P. Clubu, završio na na ljubav prema tim glazbenim smjero- rocka, a Klik tema br. 1 klasik jugosla- Zdenka u suradnji s mladim skladate- dva zgodna albuma Happy Jazz (1991.) i vima u kojima otkriva novu strast. Na- venskog hard rocka. ljem Markom Tomasovićem stvara i Happy Jazz Vol. 2 čije je reizdanje na dvo- kon povratka u rodni Zagreb, Zdenka objavljuje studijski album Zdenka Ko- strukom CD–u obogaćeno «izgubljenim vačiček na kojem se našla i pjesma Ja snimkama«. Zdenka je fascinantno suve- pokušava sve svoje stečeno znanje Žena za sva vremena prenijeti na domaću scenu, što joj us- sam žena (za sva vremena) koja je po- rena, razigrana i ničim opterećena pa je novo vraća na vrhove domaćih top–lje- pijeva u sjajnoj suradnji s Boškom Pe- Uslijedila je uloga u rock–operi Grička eventualno pitanje o »selidbi« jednog klup- stvica i podsjeća neke nove genera- trovićem, Miljenkom Prohaskom, Da- vještica (u alternaciji s Josipom Lisac), skog programa na diskografska izdanja cije da je riječ o zaboravljenoj zvijezdi mirom Dičićem i drugima. a Zdenka nastupa na svim većim smo- tada, a i danas, izlišno, kako zbog tečnih koja je još daleko od zaborava. Samo trama bluesa i soula, pjeva s odabra- izvedbi Summertime, The Lady Is A Tramp, godinu dana poslije, na Zagrebfe- nom Jugoslavenskom jazz–rock selek- New York, New York, Hello Dolly, Is You Is Zdenka i Nirvana stu osvaja Grand Prix i pobjeđu- cijom te sudjeluje na zapamćenom al- Or Is You Ain’t My Baby i That’s Life, tako je s pjesmom Vrati se u moje Istodobno, Zdenka ne zaboravlja ni bumu Tihomira Asanovića Pop, albu- i zbog Sweet Georgia Brown, Georgia On dane. Zadnji studijski album svoju poziciju na estradi na koju se, mu koji i dan–danas ima brojne poklo- My Mind, Blueberry Hill i Mercedes Benz. To Be Zdenka objavila je zapravo, nakon raspada Dua Hani, nike na svim stranama svijeta. U drugoj Zdenka je bila »doma« i kod Gershwina, 2004. godine, ponovo nije vratila u punom sjaju sve do 1970. polovici sedamdesetih ponovo uda- Satchma i Franka Sinatre, ali i kod Raya u suradnji s Markom godine, kada na tada vrlo utjecajnom ra čvrst pečat velikim hitom Hello, Mr. Charlesa, Fatsa Domina i Janis Joplin, od- Tomasovićem. Me- Opatijskom festivalu dobiva prvu na- Elton John. Nevjerojatno ali istinito, tek nosno podjednako izvedbom dojmljiva i đutim, 25. listopada gradu žirija za pjesmu Zbog jedne me- 1978. godine objavljuje prvi samostal- vokalno moćna u jazzu, bluesu, bossa novi đa Zdenka uživa od prvog dana kad je 2008. Zdenka obje- lodije davne Miljenka Prohaske, koju je ni album uz veliku pomoć Igora Savi- i rock&rollu, a jednakim žarom i spretnošću kročila na pozornicu. A te prve korake dinjuje svoje dvije izvela u alternaciji s Višnjom Korbar. To na. Album objavljuje tadašnji Jugoton, u avanture je maestralno vode i glazbenici napravila je kao djevojčica u Zagre- velike ljubavi: ka- je ujedno bio i njezin povratak i poče- a pjesme su za nju napisali Kornelije iz trija Vanje Lisaka. Bio je to, a i do danas bačkom kazalištu mladih u kojem je na zalište i rock–glaz- tak solističke karijere koja traje do da- Kovač, Tihomir Asanović, Goran Bre- ostao, ugodan i fino zaokružen podsjet- početku svoje bogate karijere naučila bu te nastupa u našnjih dana. Zahvaljujući iskustvu koje gović, Vanja Lisak, Vladimir Delač i dru- nik hrvatskih džezera na jazz kao zabavu, pjevati, plesati i glumiti. Po svemu su- mjuziklu S ljubav- je stakla u prvih petnaest godina kari- gi. Dakako, Hello, Mr. Elton John bio je a ne akademsku elaboraciju. (Aleksandar deći, to joj se tako svidjelo da je odlučila lju Janis, posve- jere na nastupima diljem Jugoslavije i singl koji je najavio njezin prvi album. Al- Dragaš) ostatak života provesti upravo radeći to ćenom rock– isto. Europe, Zdenka početkom sedamde- bum koji je u to vrijeme ponudio glazbu 48 49 U povodu rođendana šarmantnog pjevača IN MEMORIAM

In memoriam Stjepan Mihaljinec (Zagreb, 1. prosinca 1935. — 13. veljače 2014.), skladatelj, aranžer, dirigent i Stjepan Jimmy Stanić pijanist zabavne glazbe Odlazak maestra zabavne glazbe 85 mu je godina tek! Koliko toga propuštamo kad posve slabo primjećujemo sve te važne ljude, sve dok nam ne kažu svoje posljednje zbogom Dinosaur kojemu na prijeti izumiranje

Piše: Siniša Škarica Dakle, ostaje nam da se podsjetimo, vim pločama, prije famozne Proplakat Šarengradskoj su mu nakon Piše: Siniša Škarica mira Kukuruzovića. Godinama pratim kraju ručka: Kad ručate, popijete kavu i da napravim copy — paste, za što su će zora), sa zadarskim dvojcem Marša- sisačku jazz scenu i ovakva interakci- »Neprispodobivo zaraznim swingom, tu je kraj, idemo doma. To mi nekak tak me već neki zamolili: s one sažete po- nom i Lokinom (diskografski ih je otkrio obvezatnoga sistematskog ja glazbenika na sceni i publike, rijetko zvuči, ali možda to ne bu tak. Naravno U kao i iznimnom ‘pričom’ kojom je šar- vaj broj Cantusa rinovske biografije, s njegove skraćene iste 1969.), s Jevremovćem (s kojim je se viđa.« Tako je prije nepune tri godi- mirao i očarao sisačku publiku; jazz i da ne bu! Sa Scharf Club Swing Quin- slavi rođendane, ali Zlatne edicije, da ponovno složim kro- imao dugu i vrlo uspješnu suradnju)... pregleda (znate ono, sve od vida ne na, kako je navedeno, otvorenju 6. ne samo jazz legenda hrvatske scene, tetom sprema album koji ne bi bio džez, nažalost i neumitne nologiju postaja jednog životnog puto- sve do one sretne sinergije s Josipom Siscia & Jazz Blues Festivala, slikar i Jimmy Stanić, uz elokventnu pratnju nego naprosto zgodne melodije, obja- odlaske. Nakon što vanja čija će ostavština živjeti s nama i Klimom: Miha za crno–bijelim tipkama, do psihologa) svečano obećali da glazbeni kritičar Dinko H. Sansky doži- Scharf Club Swing Quarteta predvo- snio je u svojem prvom laureatskom in- je naš svijet glaz- naraštajima iza nas. a Pepi sa zlatnim strunama na zimzele- vio nastup neuništivog oldtimera Stje- đenog profesorom Marijom Igrecom, tervjuu za Večernji list, Arsenu Oremo- be napustio jedan nim temama sakupljenim u Ne zaboravi će njegove crteže kao ogledne pana Jimmyja Stanića (s već dulje vri- Rođen 1. prosinca 1935. u Zagrebu, od otvorio je 6. Siscia & Jazz Blues Festi- viću. Naime, sa scharfovcima koje, kao velikan, u tek nešto više od mjesec me i Ko lijepi san! jeme pratećom mu ekipom glazbenika što je rečeno, predvođene gitaristom prvih tinejdžerskih koraka, razapet iz- uokviriti na zid ambulante! val po kojemu, davno napisah, građa- Odana zatekao nas je odlazak drugog, među potpunog predavanja glazbi (bio Na početku, na jednom glazbenom poznatom kao Scharf Club Swing Trio, BROJ 185, OŽUJAK 2014. ni Siska ravnaju svoje planove godišnjih Marijom Igrecom čine ugledni hrvatski iz praktički iste one velike, poslijeratne BROJ 185, OŽUJAK 2014. Quartet ili Quintet). je lider srednjoškolskog benda u ko- natjecanju Večernjeg lista, upoznao je odmora. glazbenici Miljenko Puljić (violina), An- generacije koja je gradila čvrste temelje tun Nino Reljić (glasovir), Ranko Purić jem je pjevao Ivica Šerfezi) i redovitog plavokosu Elviru, još tinejdžericu. Bio je i modernost hrvatske popularne glaz- školovanja koje je značilo životnu sigur- to fatalan susret kojem duguje nadah- Silovit swing tridesetih i četrdesetih go- Zdrav k’o dren Campi (bugarija, gitara), Nenad Jura be: nakon Kreše Kode Oblaka, iznena- dina, besmrtni jazz standardi i spontani Vrandečić (kontrabas), izvodi poglavi- nost, marljivi, disciplinirani i ambiciozni nuće za puno pjesama i jednu Ivanu, i da nas je napustio i Stjepan Mihaljinec Mihaljinec pokazivao je smisao za or- obiteljski mir, tako potreban u estrad- humor u kojemu je Staniću pripomogla Mogao je ovaj plastični osvrt s punim to mješavinu srednjoeuropskog glaz- Miha. ganizaciju i vrijeme, istodobno s gimna- nom nemiru. Jer usporedno odabravši i supruga Barbara, pretvorili su ovu ve- pravom pristajati uz bilo koji recentni- benog naslijeđa, swinga, bluesa, sta- zijom učeći i glasovir u srednjoj muzič- i težak put glazbenog aktivista, između Stjepan Mihaljinec čer uz Kupu u pravi vremeplov, povije- ji koncert istih protagonista, primjerice rogradske i gipsy glazbe ili kako Jimmy Maestro zabavne glazbe koj. Tada će od fana velikog Ive Robi- ostalog bio je glavni urednik Radio Za- sni i glazbeni, jer Jimmy Stanić je doista onaj zadarski u lipnju 2013., u Providu- kaže: Ugodnu glazbu za dušu i nešto rovoj palači, na sam Svjetski dan glaz- ća ubrzo postati stalnim mu suradni- greba, umjetnički direktor Krapinskog jedan od onih dinosaura naše scene čega u koncertnoj ponudi kod nas da- U ovim trenucima kad mi se vrti film be. Očito im je kao takav osigurao po- kom punih četrdeset godina! Nastavak festivala, direktor Opatije, predsjednik sim skladbi zabavne glazbe kojima ne prijeti izumiranje. Godinama nas nema. unatrag, k našim nedavnim susreti- ziv da u Zadru slično ponove za Noć školovanja na Akademiji, usporedno s SMUH–a i HDS–a, trpjet će poglavito unatoč, ili pak zahvaljujući njima, poka- ma — posljednje dvije–tri godine, po- kazališta, 16. studenoga. Na žalost, liderstvom u već ozbiljnom plesnom or- njegova ljubav prema skladanju. Iako (više od tristo njih; mnoge zao je kako se to radi. Ovaj taknutim suradnjom na Zlatnoj kolekciji O otkazan je zbog, kako je kratko objav- Lakše snimiti ploču nego kestru (gdje je iskazivao i talent odlič- će, osim skladbi zabavne glazbe (više koncert je jedan od njegove Elvire i vlastitoj mu porinovskoj ljeno, »bolesti izvođača«. No na sre- pluća! nog pijanista) i skori posao urednika na od tristo njih; mnoge su pobjednice na su pobjednice na domaćem, ali najpametnijih Gold Edition, sjetim se koliko sam puno ću, bilo je manje od toga. Jimmy — jer Radio Zagrebu (od 1957. u ulozi vanj- domaćem, ali i inozemnom tlu), napisa- poteza Veli- toga čuo u tim neobaveznim ćakula- ono »bolest« se odnosilo na njega — Danas više nema ni takvih pjevača, ni skog suradnika), vodili su nedvojbeno ti i koncertantnu Fantaziju za klavir i or- i inozemnom tlu), napisao je i kog Meštra ma; koliko sjajnih priča, anegdota, fas- samo je trebao ugraditi pacemaker, a bliskih nam ličnosti uopće, jer osim nje- potpunom predavanju glazbi. Još od kestar, scenska djela (mjuzikl Ja i moje jazz do- cinantnih trenutaka s njegovih uzbud- Fantaziju za klavir i orkestar, inače je, kako se ono narodski kaže, ga s nama su tek Charles Aznavour gimnazijskih dana skladanje je bilo iza- drugo ja i muzičku komediju Ljubovnici gađanja ljivih glazbenih putovanja u kojima se zdrav k’o dren. Uostalom kad sam mu (1924.), Tonny Bennet (1926.), Chuck zov. Prvi uspjesi došli su sa Zagrebom iz 1981.) te niz televizijskih tema, dječ- i mano- zaputio glavnom cestom hrvatske po- scenska djela (mjuzikl Ja i moje htio osobno čestitati taj mali okrugli ro- Berry (1926.), Pero Gotovac (1927.) ili i Opatijom iste 1959.: Dvije drage riječi jih naslova i onih duhovne glazbe, kao uche pularne glazbe i, nemojmo se zavara- đendan, gospođa Barbara mi je rekla: Jimmyjevi vršnjaci: Andre Previn, Ja- (s Božidarom Stančićem, traženim pje- i nebrojene obrade i aranžmane za ra- glaz- vati, koja su tekla muzičkom žilom ku- drugo ja i muzičku komediju »Jimmyja vam nema doma, otišao je mes Last, Huges Aurfray, Vlastimir snikom, prevoditeljem, piscem, muzič- zličite sastave i orkestre — kako stoji u Stjepan Jimmy be- cavicom bivše države. Ne mogu da se produljiti vozačku dozvolu.« Poslije mi Đuza Stojiljković, Zlatko Bourek, Boris kim pedagogom) i Tako... dok odlaziš, svim biografijama tog iznimnog glazbe- Stanić kao Uncle n i k a ne upitam, baš u ovakvim trenucima, Ljubovnici iz 1981.) te niz je objasnio: u Šarengradskoj su mu na- Buzančić, Ljubo Jelčić... svi »species prvom suradnjom s Dragom Britvićem, noga znalca i radnika — ostaje dojam Sam: I want you! Da- koliko sam toga propustio i koliko toga kon obvezatnoga sistematskog pregle- sui generis«. pjesnikom estrade, koja će postati jed- da nam je kao skladatelj ostao dužan; propuštamo svi mi, kad i inače posve televizijskih, dječjih i duhovnih da (znate ono, sve od vida do psiho- nom od najuspješnijih i najpostojanijih, gotovo jednako kao i kolega mu Pero Otvarajući u srpnju 2012. drugi Cala- slabo primjećujemo sve te važne ljude, loga) svečano obećali da će njegove ne samo u hrvatskoj zabavnoj glazbi. Gotovac, Jugotonov urednik, s kojim sve dok nam ne kažu svoje posljednje tema crteže kao ogledne uokviriti na zid mus jazz festival u Mostaru, ovaj put Prerast će to u nerazdvojno prijateljstvo je šezdesetih dijelio delikatnu rolu »diri- zbogom. ambulante! u pratnji Trija Scharf, pozdravivši pu- prekinuto danom kada je 2005. umro genta« domaćom zabavnom glazbom. bliku, uvodno je rekao: Još 885. godi- Mihine priče o Ivi i gospođi Marti, Britvi, pjesnik. (Treći je bio pokojni Nikica Kalogjera.) Za istinsku pjevačku legendu ne bio sam ovdje. Puno se toga pro- Arsenu i Gabi, Vici, Miši, Mikiju, Pepi- — koji je još uvijek u takvoj mijenilo do danas. Jako smo sretni što ju, Terezi, Loli, Kići, Đaniju i Dušku, Ani, Veliko glazbeno Smisao za novo formi da možemo pročitati smo s vama. Pozovite nas ponovno! Jasni i Višnji, Jimmyju i Vikiju, Cigoju, o otprilike kako sjajan Scharf putovanje Kultura&scena Večernjeg lista za Bo- Koraljima, Johnnyju Loganu, Josephini Čini mi se važnim spomenuti da je Mi- Club Swing Quintet uspijeva snu i Hercegovinu zabilježit će: U prat- Baker, Ganniju Morandiju, Modugnu... Bili su to počeci velikog glazbeno- haljinec, za razliku od mnogih svojih ko- pratiti neumorni ritam po- glazbu Josip Štolcer Slavenski iz 1982. nji iznimnog Scharf trija predvođenog priče s njegova radija, sa Zagreba i ga putovanja i prvih estradnih prijatelj- lega, pokazivao smisao i razumijevanje pularnog pjevača — zna- preko Odličja Reda Danice hrvatske s profesorom Marijom Igrecom na gitari, Krapine, Splita, Opatije i Beograda, Pe- stava: s Arsenom (još iz doba kvarte- za novo i mlade (i u tom kontekstu za mo, od samog početka, likom Marka Marulića, 1995. do Na- Stanić je publici priredio iznimnu jazz i sme leta, sarajevskog Šlagera, Slavoni- ta Melos) i Gabi (kad joj je pisao pre- pojavu rocka na ovim prostorima), daju- humor je dio estradno- grade grada Zagreba 2005. i Nagra- swing večer satkanu od standarda ove je, MiK–a... tko bi ih sve nabrojio — cijeli pjev za jedan inozemni hit!), s Vicom (na ći priliku mnogim »električarima« da se ga nastupa. Stoga de Hrvatskog društva skladatelja Mili- glazbe. Nismo ni sumnjali! su život, ma ne — životi! Bio je maestro audiciji Radio Zagreba koja je pjevača okušaju i naprave prve korake u studi- mu ne treba puno voj Korbler 2006.), Miha je bio poglavito zabavne glazbe, čak i najformalnije, na odvela na sudbonosnu Opatiju i dala jima i programima Radio Zagreba, po- vjerovati kad kaže U ovo (ne)vrijeme, kad je lakše snimi- umjetnik svojeg posla ili kako na počet- zagrebačkoj Akademiji diplomirao je na mu Mirno teku rijeke), s Lolom (od po- put Bijelih strijela, Sjena, Atoma ili Crve- da mu je prošlo- ti ploču nego pluća, kako je duhovito ku njegova curriculum vite, gdje god ga temu O pojmu, produkciji i reprodukciji bjedničkih »Svitanja« sa Zagreba 61), nih koralja, stvarnih rock–začinjavaca. godišnji životni usporedio aktualna stanja u diskografiji čitali, stoji: skladatelj, aranžer, dirigent i arčev tzv. zabavne muzike. s Terezom (od Prvog pljeska u Varie- pijanist zabavne glazbe. M (kulturi) i zdravstvu, Stjepan Jimmy Sta- Unatoč imidžu »čovjeka iz sjene« i »ne- Porin poput teu), sa Zadnjim fijakerom koja će po- sikteruše, nić sasvim sigurno će snimiti još neko- zamjenjivoj sivoj eminenciji« (o čemu

enad nijeti naslov »pjesme stoljeća«, s Mišom Njezin maestro. N Kronologija života govore i brojna državna i republička kave koja liko njih. Pa osamdeset pet godina mu (bio mu je producent i aranžer na pr- dolazi na je tek! priznanja, od Vjesnikove nagrade za 50 51 IN MEMORIAM ma li većeg dara za nacionalnu glazbenu tvorbu do In memoriam In memoriam Milan Horvat (Pakrac, 28. srpnja 1919. — Innsbruck, 1. siječnja 2014.) Ipravih tumača njezinih sadržaja? In memoriam Krešimir Oblak (28. kolovoza 1929. — 3. siječnja 2014.) Ubrzani film ukazali hrvatski autori praktički na samom početku njegove karijere. Nakon što je kao dirigent debitirao 1. Počeo je izvodeći djela Mila Cipre, Odlazak majstora Sjećanje na velikana travnja 1946. za pultom Simfonijskog Milka Kelemena — praizveo je goto- U njegovu repertoaru iznimno je važno mjesto, osobito u ranim desetljećima karijere, zauzimalo hrvatsko glazbeno stvaralaštvo orkestra Radio stanice, svi se događaji vo sav njegov rani simfonijski opus — orkestracije i glazbene Horvatove karijere doimlju poput ubr- ali i Stjepana Šuleka, čiju je 2. simfo- zanog filma. Dirigira sve više i više te širi niju Eroicu praizveo ujesen 1946., da- Piše: Erika Krpan krac, 19. srpnja 1919. — Innsbruck, 1. i upotpunjuje repertoar. Od 1952./53. kle u prvoj godini dirigentske karije- produkcije do 1956./57. predaje dirigiranje na Mu- Piše: Dubravko Majnarić U najdubljoj tuzi obavještavam sve siječnja 2014.) zauvijek napustio, ko- re. Uslijedit će niz izvedbi i praizvedbi zičkoj akademiji u Zagrebu; od 1951. Šulekovih djela, koji će biti okrunjen svoje prijatelje i kolege da je moj učitelj liko je to za hrvatski kulturni prostor do 1956. na prvom je inozemnom an- 1958. praizvedbom njegove opere dirigiranja, maestro Milan Horvat ljudsko, a koliko tek kulturološko pi- gažmanu kao šef–dirigent Irskog radi- Koriolan u Hrvatskom narodnom ka- preminuo 1. siječnja 2014. Bio je moj tanje. To zato što je Horvat osobnost rećeg siječnja ove ja u Dublinu. Mladi Milan Horvat sti- zalištu u Zagrebu. jedini učitelj i sve što znam u smislu koja je obilježila šest desetljeća hrvat- godine u 85. go- že u Dublin kako bi preuzeo poziciju dini preminuo je tehnike, studija partiture, o odnosu ske interpretativne glazbene umjetnosti koju su prije njega držali glasoviti di- Dakako, nije Šulek bio jedini autor od aranžer, pijanist s orkestrom i njegovim članovima, pa se mnogi i danas s toplinom sjećaju rigenti Jean Martinon (od utemeljenja Horvatova interesa. Njegovu umjet- i glazbeni pro- ozbiljnosti naše profesije, naučio sam ne samo onoga što su od njega naučili 1948.), a potom i Hans Schmidt–Is- ničku pozornost zaokuplja praktički ducent Krešimir od njega. Bio je veliki dirigent, osobito nego i ljudskih susreta koji su taj nauk serstedt. Od 1956. do 1970. je šef– sva onodobna orkestralna hrvatska Oblak (Koda). Rođen je 28. kolovo- za veliki srednjoeuropski klasično– oplemenili i nekim drugim sadržajima. glazbena produkcija, demantiraju- Rječit je bio iskaz skladatelja Berislava dirigent Zagrebačke filharmonije i Tza 1929. u Zagrebu, gdje je završio romantični repertoar (Beethoven, direktor (1957.–1969.); od 1969. do ći dobar dio nerijetkih prigovora na gimnaziju i Glazbenu školu Vatro- BROJ 185, OŽUJAK 2014. Brahms, Bruckner, Mahler) u duhu Šipuša u jednoj od posljednjih emisija temu broja i količine izvedbi djela hr- BROJ 185, OŽUJAK 2014. Hrvatske radiotelevizije posvećenih Mi- 1975. opet je u inozemstvu, sada kao slava Lisinskog. Glazbu je volio dobre, romantične tradicije, voljen šef–dirigent novoosnovanog Simfo- vatskih autora u poslijeratnim deset- od najranije mladosti, zahvaljujući od svih orkestara kojima je ravnao, lanu Horvatu. Bio je svjetlo Zagrebač- ljećima, otprilike do 1. Muzičkog bi- ke filharmonije, kazao je Šipuš, a to je nijskog orkestra Austrijskog radija u majci koja je bila profesorica klavi- izvanredan iako vrlo zahtjevan učitelj. Beču, a od 1975. i profesor dirigira- ennala Zagreb. Na Horvatovu su re- ra. Pod jakim utjecajem jazza koji je I sada još uvijek mislim na njegovo svjetlo desetljećima obasjavalo sve ko- pertoaru tih desetljeća nanizana ve- jima je glazba važan dio vlastitog du- nja na Visokoj muzičkoj školi u Gra- početkom stoljeća osvajao Europu, učenje i znam se upitati: kako bi lika orkestralna i vokalno–instrumen- Oblak je kao petnaestogodišnjak s hovnog obzora. zu; 1975.–1977. je šef–dirigent Zagre- maestro Horvat riješio ovaj tehnički ili bačkih simfoničara RTZ–a; od 1978. talna ostvarenja istaknutih hrvatskih Adalbertom Markovićem osnovao glazbeni problem. skladatelja, od Krešimira Baranovića, Iako na ovom mjestu posebnu pozor- stalni je gostujući dirigent Zagrebač- orkestar Admira. Nakon završetka Brune Bjelinskog, Ivana Brkanovića, nost valja posvetiti dijelu Horvatove ke filharmonije, a od 1997. do 2000. rata bio je pijanist i aranžer u orke- Njegova smrt je veliki gubitak za naš Mila Cipre, Natka Devčića i Jako- ostavštine koji se odnosi na hrvatsku šef–dirigent Simfonijskog orkestra u stru Emanon s kojim je nastupao u svijet glazbe i veliki gubitak za mene va Gotovca do Borisa Papandopula osobno. glazbu, korisno je podsjetiti na neke Grazu; usto je bio rukovodilac glaz- Hrvatskom glazbenom zavodu te benog dijela programa Dubrovačkih i Stjepana Šuleka. Dakako, slijedom nekim zagrebačkim plesnim dvo- činjenice koje su prethodile tom dijelu godina toj su listi sukcesivno doda- Fabio Luisi, Facebook, 3. siječnja 2014. maestrove umjetničke aktivnosti. ljetnih igara. Bio je stalni gostujući di- ranama. Početkom pedesetih od- rigent Orchestre de chambre de La- vani autori umjetnički stasali u me- lazi s Big bandom Stanka Selaka usanne, a od 1981. i stalni gostujući đuvremenu. Prvi je, i brojem izvede- na prvi inozemni angažman u Beč, Doktor prava nih djela na tom dijelu liste predvodi, dirigent i počasni član Slovenske fil- gdje stječe međunarodna iskustva. Krešimir Oblak harmonije. Izvanredna karijera vodi svakako Milko Kelemen, ali tu su i Ivo Godine 1957. postaje glazbeni ojmljivi oproštajni U obiteljskoj dokumentaciji čuva se Malec i Branimir Sakač te odmah do tekst najistaknutije- jedna dragocjena knjiga, ispisana pre- ga na sve krajeve svijeta i pred mno- suradnik za programe zabavne i jazz glazbe Radio Zagreba. Nakon osnivanja njega Stanko Horvat, a naći će se na odjela za glazbenu proizvodnju Radio–televizije Zagreb, postavljen je za uredni- ga učenika Milana ciznim, čitkim krasopisom školovane ge velike svjetske orkestre, a gole- njoj Pavle Dešpalj, Igor Kuljerić, Fra- ka–producenta Plesnog orkestra Radio–televizije Zagreb koji je vodio Miljenko Horvata — Fabija osobe. Autor je otac Milana Horvata, mi repertoar odlikuje se savršenom no Parać, i mnogi Prohaska. U nekoliko navrata bio je umjetnički direktor Festivala zabavne glazbe Luisija, aktualnoga a sadržaj svi podaci o sinovim aktivno- preciznošću i reljefnošću oblikovanja. jegovu umjetničku drugi. Jugoslavenske radiotelevizije u Opatiji. šefa–dirigenta Me- stima od početka školovanja do 1961. Nagrađivan je najvišim državnim na- pozornost tropolitan opere u New Yorku i gene- godine. Na njezinim su stranicama ispi- gradama i priznanjima. Bio je dopisni Posvetivši na stranicama toga glasi- N ralnoga glazbenog direktora Opere u član Hrvatske akademije znanosti i la 2004. godine kraći zapis u povo- Nezaobilazni suradnik D sani svi podaci o školovanju, nastupi- umjetnosti. zaokuplja praktički Zürichu — kazuje više od riječi kojim je ma, orkestrima, suradnicima, reperto- du maestrova 85. rođendana, prilo- Sudjelovao je u selekcijsko–prosudbenim komisijama Splitskog, Krapinskog ugledni maestro ispratio svojeg učitelja aru..., ali za ovaj kratki oproštaj dovolj- živši mu i kraću inventuru Horvatova sva onodobna u svijet uspomena. Pomak u mišljenju hrvatskog repertoara, upitala sam se i Slavonskog festivala, Melodijama Istre i Kvarnera te Zagrebačkog festiva- no je reći da svi ti naoko šturi podaci la kojem je bio i direktor. Kao producent Plesnog orkestra (danas Jazz orke- dokumentiraju posvemašnju posveće- ima li većeg dara za nacionalnu glaz- U današnjem svijetu ponekad gotovo U Horvatovu repertoaru iznimno je star HRT–a) gostovao je na velikim europskim jazz festivalima i turnejama. orkestralna hrvatska nost glazbi još od školskih dana, kad benu tvorbu do pravih tumača njezi- neurotičnog nastojanja da se postigne važno mjesto, osobito u ranim deset- nih sadržaja? Sudjelovao je i u organiziranju i realizaciji Pjesme Eurovizije u Zagrebu (1990.). Sve je Horvat već osnivao đačke orkestre, glazbena produkcija, estradni uspjeh, mladi glazbenici putu- ljećima njegove karijere, zauzimalo do umirovljenja 1996., a i poslije, Oblak je surađivao s mnogobrojnim vokalnim dirigirao, izvodio vlastite skladbe, a ta je ju od profesora do profesora, nastoje- hrvatsko glazbeno stvaralaštvo. Jer taj repertoar nije samo opsežan i i instrumentalnim solistima i grupama te pjevačima kao što su Ivo Robić, Drago demantirajući opće ći uspostaviti kontakte koji bi pridonije- posvećenost s nesmanjenim intenzite- po broju autora i djela i po količini mi- Diklić, Gabi Novak, Višnja Korbar, Arsen Dedić, Stjepan Stanić, , li tom cilju. Imati stoga jedinog učitelja tom trajala svih godina njegova aktiv- Horvat je dirigent koji je u spomenu- nuta, nego izvedbe — bilo one saču- Ivica Šerfezi, Radojka Šverko i Josipa Lisac. Posebno treba istaknuti Oblakovu mišljenje o premalom više je od odnosa učenik–profesor, to nog umjetničkog puta. Iako je diplomi- tom razdoblju vjerojatno najviše za- vane u sjećanju, bilo na snimkama — suradnju sa Zdenkom Vučković koja je 1972. završila brakom i koju je kao pro- pretpostavlja posvemašnje povjerenje i rao i doktorirao pravo prije završenog dužio hrvatske skladatelje, ne samo očituju istu onu posvećenost, studio- ducent i aranžer vodio sve do kraja života. Uz producentski posao, potrebno je broju izvedbi djela duhovnu komunikaciju koja ne prestaje studija glazbe, ipak se čini da je time brojem izvedbi nego i interpretacija- znost, erudiciju i umijeće koje je krasi- spomenuti Oblakov uređivački rad u Savezu muzičkih udruženja Hrvatske na iz- svršetkom sata, nastavne godine ili cje- ponajprije želio zadovoljiti nekim obitelj- ma visoke umjetničke vrijednosti koje lo i Horvatove interpretacije klasičnog davanju notnih albuma s područja zabavne i festivalske glazbe. Sklonost jazzu hrvatskih autora lokupnog studija. To je bogatstvo jed- skim očekivanjima. Jer diplomirao je na su — u godinama u našoj sredini ne repertoara koje spominje Fabio Luisi u mladosti utjecala je na Oblakov pijanizam i aranžerski rad koji je bio znalački, nom uspostavljenog odnosa koji traje Pravnom fakultetu u ratnim godinama, osobito sklonima akribijskom radu u svojem oproštaju od učitelja. vrlo uspješan, dopadljiv i efektan. Pod utjecajem orkestara Glenna Millera, Lesa u poslijeratnim 1943., a glasovir na Muzičkoj akademiji na hrvatskim partiturama — utjecale Browna, Harrya Jamesa, Woodya Hermana, Nelsona Riddlea i Stana Kentona onoliko koliko traju njegovi sudionici. Sačuvati ne samo te izvedbe nego i u Zagrebu tek 1946., nekoliko mjeseci na pomak u mišljenju, na osvještava- te njihovih aranžera, Oblak je formirao svoj aranžerski opus nagrađivan mnogo- visoke interpretativne standarde koje desetljećima do 1. nje potrebe da se nacionalnom stva- brojnim nagradama na glazbenim festivalima i natječajima. Oblakovi tonski zapisi Sjećanja na svjetlost poslije dirigentskog debija. Studirao je je maestro Milan Horvat ostavio kao ralaštvu posveti pozornost možda i koji se trajno čuvaju u fonotekama Hrvatske radiotelevizije i Croatia recordsa (biv- kod Melite Lorković, ali diplomu je pot- svoju umjetničku oporuku najmanje Muzičkog biennala veća od one koju iziskuje rad na stan- šeg Jugotona) te ostalim arhivima u Beogradu i Ljubljani, svjedočit će o Krešimi- Dakako, različiti su oblici i načini na koje pisao Svetislav Stančić, jer je gospođa je što valja učiniti kako bi se dostojno dardnom simfonijskom repertoaru. ru Oblaku kao istaknutom predstavniku hrvatske zabavne glazbe 20. stoljeća. Zagreb ljudi doživljavaju takve gubitke. Pitam se Lorković u međuvremenu morala iz po- sačuvala uspomena na toga velikana Maestrissimo Milan Horvat danas, nešto više od mjesec dana ot- litičkih razloga napustiti i radno mjesto Zanimljivo je i povjerenje koje su mu hrvatske glazbe 20. stoljeća. 52 kako nas je maestro Milan Horvat (Pa- i Zagreb. 53 U povodu 100. godišnjice smrti Antuna Gustava Matoša muški zbor, glasovir, vio- Antuna Gustava Matoša za tri zbora i Matoš je kao lik zaživio i u tri različita lončelo i dva roga; Rudolf orkestar (Pri sv. Kralju i Notturno) Ru- žanra: godine 1934. književnik Geno Matz koji je za muški zbor bena Radice je iz 1994., a dva soneta Senečić napisao je dramski komad skladao Epitaf (bez trofeja) (Tuga vidika i Notturno) Frane Đurovića A.G.M., praizveden u HNK–u u Zagre- i Pri sv. Kralju te Miro Be- iz 2005. godine. bu; pod istim naslovom Miroslav Miletić lamarić (naslov nepoznat). sklada mjuzikl 1971., a u mjuziklu Lady Utjehu kose uglazbio je i Hrvoje Hege- Šram Arsena Dedića i Nine Škrabea »Gustlove muzikalne noge« Od novijih djela ističu se dušić, pa čak i grupa Hladno pivo, dok (1991.) Matoš je jedan od glavnih likova. Veliki pisac bio je i britko kritičarsko pero pjesme Notturno i Košuta je Neven Dužević skladao Notturno, a Godine 1990. redatelj Bruno Gamulin i djevojka Dženi Dekleva– Duško Lokin Gospu Mariju. snimio je o Matoševu djetinjstvu i ranoj Radaković iz 1980. godi- mladosti igrani film Ljeto za sjećanje. Piše: Jagoda Martinčević i potpune glazbene naobrazbe, glaz- dobiti spomenik u srcu Francuske! Po- sti Ognja kad kaže: To je u stvari prva ne. XIII. ura — dva soneta bom se nije bavio tek tako, iz pukog lemizirao je pak s onima koje nije sma- umjetnička opera visokog i modernog hira. Uspješno je završio četiri razreda trao kolegama po peru, pa je tako iz- stila koju stvori Horvat… Neke partije ledam ovih dana na škole Hrvatskog zemaljskog glazbe- vjesni Dimitrije Mitrinović dobio članak (uvertira, pa cijeli 3. čin) su upravo ne- TV–u i u tiskovinama nog zavoda s glavnim predmetom vi- Panegirik (posvećen NENOTALNO- natkriljivo orkestrirane… ‘Oganj’ je sva- Kožarićeva Matoša olončela, ali je između trećeg i četvrtog MU), dok se s Josipom Canićem uhva- kako sjajno simfonijsko djelo a ne bude na klupi, ali ne onog razreda nakratko bio izbačen iz škole tio u kolo zbog vlastite pogreške, pobr- li imalo vani uspjeha uvijek će biti uspje- na zagrebačkom jer uopće nije dolazio na predavanja iz kavši u jednom napisu Beethovenovu lim i sjajnim pokušajem hrvatskog ne- Strossmayerovu teorije glazbe. Isključenje je uslijedilo na Devetu s Trećom simfonijom, što mu nadanog talenta koji nikad neće imati šetalištu, nego u Francuskoj, u blizini prijedlog tada uvaženog nastavnika Ni- je Canić naravno prigovorio, a Matoš lake, jeftine, već samo ozbiljne, teške GPariza, u Issy–les–Mulineauxu. Zašto kole Fallera pa ipak je A. G. M. dvade- priklopio novim tekstom, naslovivši ga umjetničke uspjehe. u Francuskoj, u prisutnosti uglednika setak godina poslije o njemu napisao Brvno u oku! na otvaranju tog neobičnog spomeni- lijepi esej! Za sve te, ali i mnoge druge podatke ka oko kojega se već slikaju Francuzi i o glazbeničkom djelovanju Antuna Gu- Wagnerov Bogomrak stava Matoša valja ponajprije zahvali- BROJ 185, OŽUJAK 2014. turisti? Zato što je ove godine 17. ožujka Čelist bez penzije Matoš sa zaručnicom Olgom Herak u Opatiji 1910. BROJ 185, OŽUJAK 2014. ti muzikologu, dr. Lovri Županoviću u sto godina od Matoševe smrti, a naš je Sjajno pismen i duhovit, Matoš se ne- ugledni književnik, i jedan od najpozna- Poduku iz violončela dobio je od pro- rijetko služio riječima neuobičajenima čijem je odabiru tiskano 39 Matoševih Tko je uglazbio Matoša? tijih hrvatskih boema, upravo u Parizu fesora Ivana Oertla i Josipa Eisenhuta, i u glazbenoj terminologiji, ali i u uobi- glazbenih tekstova u knjizi A. G. Matoš, proveo čak pet boemskih godina, go- Sabrana djela (JAZU i Liber, 1976.) te Najstariji među autorima kad je riječ o u Knjižnici Djela hrvatskih klasika, An- solo pjesmi jesu oni rođeni potkraj 19. tun Gustav Matoš, Sabrana djela (sve- stoljeća: Andrija Zagorac s pjesmom zak deseti) Tiskarskog izdavačkog dio- Gjurgic, Josip Andrić koji sklada Jese- isao je bez dlake na jeziku, ničkog društva A. G. Matoš, Samobor nje veče, Rudolf Taclik s Pri sv. Kralju (2008.). i Oskar Jozefović s Hrastovačkim nok- Pčesto podrugljivo, možda turnom. Za Matošem posežu i Viktor kadikad i neargumentirano, no Između riječi i tona Šafranek te Josip Deči, rođeni počet- kom 20. stoljeća, dok se 1940. jav- lazbene kritike Matoš svakako uvijek »matoševski«, I premda je Matoš o sebi pisao kao o lja i Ivana Lang koja prva sklada Utje- »bivšem« glazbenom »stručnjaku«, islu- hu kose i Đurđic 1942. (melodrama uz je pisao o zagrebačkim, u skladu sa svojom poznatom ženom »čelisti bez penzije« i sl., muzi- glasovir i uz orkestar). I braća Stahuljak G kolog Županović smatra da je Matoše- očito vole Matošev stih pa tako Dubrav- pariškim i beogradskim polemičkom prirodom va urođena muzikalnost bila ona po- ko piše skladbu na tekst Gnijezdo bez luga kojom je glazbu nosio u sebi kao sokola, a Mladen Pet Matoševih sone- koncertnim i opernim sasvim nedjeljivi i spontani dio svoje ta, dok Zvonimir Marković i Mario Nar- nutrine. Županović ističe: I da nije bilo delli st. skladaju Hrastovački nokturno. izvedbama tovo uobičajeno bez posla i više gladan njegove često i nesretne, svakako ne- Oduševljeni matoševac Lovro Župano- nego sit! Matoš između violončelista Jure Tkalčića i pijanista Ive Tkalčića zahvalne ali i životom diktirane rastr- vić sklada pregršt pjesama: Jesenje zanosti, borbe za održanje… Matoš je veče, Maćuhica, Utjeha kose, Nottur- nastupio je dva puta na školskim pro- čajenom pisanju kritika, nazivajući pri- mogao postati najznačajniji i najbolji kri- no, Gnijezdo bez sokola, U travi, Pri Glazbovanje u publicistici sv. Kralju i 1909. koje (neke i opetuju- dukcijama, a stečeno je znanje očito mjerice Wagnerov Sumrak bogova tičar i publicist ne samo svog vremena ći) smješta u cikluse Pet Matoševih so- No tom prisjećanju nije nakana opisi- bilo dostatno da se u vrijeme boravka u »Bogomrakom«, dok su pojedine glaz- nego i — može se mirne duše doda- neta (1955.) i Matošev triptih (1975.). Tu vati kratak četrdesetjednogodišnji bur- Beogradu zaposli u orkestru Beograd- benice dobivale i humorističke packe. ti — do kraja 2. svjetskog rata. Ovako skladateljsku generaciju zaokružuju još ni Gustlov život, kojega su voljeli i mr- skog pozorišta. No Matoš nije bio jedini Tako je primjerice violinistici Ljubici Pe- je ostao ‘najpismeniji’, što nije suviše i Krešimir Fribec s Canticum cantico- zili. Držim da se treba prisjetiti njegova glazbenik u obitelji: mlađa sestra Dana trović napisao: I drugi sviraju ‘falš’ ali utješno kad se radilo o njemu i o njego- rum te Ivan Brkanović s ciklusom Ma- glazbovanja koje je sve prije nego za- Matoš–Strzeszewska, koja ga je nadži- gdjica Petrovićeva svira ‘falš’ bez takta, vom intelektualnom a napose glazbe- toševe domoljubne pjesme: Ima jedna nemarivao u hrvatskoj glazbenoj publi- vjela punih četrdeset šest godina, bila dok je orguljašica Marija Uhlirž dobila nom potencijalu. mala gospa Marija, Pri sv. Kralju i Sta- cistici. Jer Matoš se punih osamnaest je istaknuta operna i koncertna pjeva- sljedeće: Gledajući je kod orgulja sje- Nakon Miroslava Krleže i Dragutina Do- ra pjesma iz 1979. godine. No pjesma godina (1895.–1913.) bavio pisanjem o čica, pijanistica i klavirska pedagogi- tismo se na sv. Ceciliju, mada sv. Ce- posvećena Matoševoj majci i domovi- glazbi, ostavivši četrdesetak dnevnih nja. Osim u Zagrebu, pjevala je u Nür- mjanića, Matoš je vjerojatno najuglaz- cilija nije nosila cvikera. Svirati rukama i ni koja je postigla najveću popularnost zapisa, eseja, portreta i drugih teksto- nbergu, Parizu, Londonu, Amsterda- bljeniji hrvatski pisac. Popis koji slijedi nogama istodobno — osobito nogama svakako je Gospa Marija Vinka Glasno- va, objavljujući u Hrvatskoj slobodi, Po- mu i drugdje. Glazbene kritike Matoš je sigurno nije konačan, a većim je dije- pri pedaliranju (ili pedalisanju) nije laka vića koju je svojedobno proslavila inter- kretu, Samoupravi, Hrvatskoj pozornici, pisao o zagrebačkim, pariškim i beo- lom moguć zahvaljujući Lovri Župano- stvar i gdjica Uhlirž ima od svih gos- pretacija Krunoslava Cigoja, a za kojom Suvremeniku, Mladoj Hrvatskoj, Ob- gradskim koncertnim i opernim izved- viću koji je pjesme na Matoševe stihove podjica najmuzikalnije noge, muzikal- i danas rado posežu mnogi interpreti. zoru, Novostima, Agramer Tagblattu bama, portrete o našim i inozemnim uvrstio u knjigu Hrvatski pisci između ri- nije od mnogih hrvat.–slav.–dalm.–lir- Glasnović je i autor pjesama Pri sv. Kra- i drugdje. Dakako, zamjerio se i tada- glazbenicima (, Nikola ječi i tona (Liber, 1989.). Dopunila ga je skih ušesa. lju, Stara pjesma, Tuga vidika i Mefistov njoj glazbenoj javnosti, baš kao i kaza- Faller, Juro Tkalčić s kojim je godinama autorica ovog teksta podacima iz mo- zvuk, dok su pjesme Hrastovački nok- lišno–dramskoj, književnoj i likovnoj, pi- prijateljevao, Edvard Grieg, Jan Pada- Ipak, nije bilo sve u takvom tonu. Među nografije 60 godina Hrvatskog društva turno i Epitaf (bez trofeja) namijenjena šući britko, bez dlake na jeziku, često rewski, Jules Massenet, Frédéric Cho- većim kritikama nalazimo i onu za pra- skladatelja i iz nekih drugih izvora. Na muškom, odnosno mješovitom zboru. podrugljivo, možda kadikad i neargu- pin), pisao je i u Zagrebu i u Parizu; o izvedbu opere Oganj Blagoja Berse. žalost, Županovićevu popisu nedostaju Zborovima su Matoševe pjesme tako- mentirano, no svakako uvijek »mato- poljskom skladatelju i pijanistu nadah- Libreto Matoš drži »užasnim«, a glaz- godine nastanka, ali i nekim ciklusima ili đer namijenili autor Andro Torkvat Br- ševski«, u skladu sa svojom poznatom nuto je razmišljao u povodu otkrivanja bu »anacionalnom«, što po njemu zna- pojedinim skladbama za koje se u mo- lić (također iz generacije rođene u 19. polemičkom prirodom. Iako bez prave Chopinova spomenika i ne sluteći da či »da nije baš originalna«. Međutim, nografiji navodi autorstvo i naslovi, sto- stoljeću), i to Hrastovački nokturno za 54 će nakon više od jednog stoljeća i sam iskreno se divi umjetničkoj vrijedno- ga je ovo tek djelomična rekonstrukcija. 55 20. Zajčevi dani u Rijeci, ususret stogodišnjici Zajčeve smrti eposrednost i komunikativnost 20. Zajčevi dani u Rijeci Nnjegove glazbe je ono što uvijek Stari papiri i hrvatski belkanto može oduševiti i u zapećak baciti razne Vokalize na prigovore koje upućujemo Zajcu. Piše: Davor Schopf 20. Zajčevi dani vraćaju se Zajcu i tra- Zajc gala (tipičan lovački zbor!) i zbor razbojnika ju cijelu sezonu jer se 2014. obilježava iz Amelije te osma slika i finale Zrinjskog novom papiru stota godišnjica Zajčeve smrti, 16. pro- U sklopu 20. Zajčevih dana, 19. stude- predočili su raznovrsne, ali uvijek pri- ajčevi dani u Rijeci do- sinca, pa se tada može očekivati veli- noga, u foyeru HNK–a Ivana pl. Zajca vlačne stranice Zajčeva opusa. Bas Si- Objavljena partitura 22 vokalize slavnog majstora opera i opereta Ivana pl. Zajca živjeli su dvadesetu go- ki završni akord. Dani obuhvaćaju još predstavljeno je tiskano izdanje Zajče- niša Štork istaknuo se arijom Sulejma- koncert Brass kvinteta Zajc popular, ve 22 vokalize, još jedno otkriće iz ne- dišnjicu! Manifestacija na, a sopranistica Mirella Toić bljesnula Piše: Davor Schopf Hauptfeld, Marija Glivarec te naj- trebne za usvajanje znanja koje Večer hrvatske vokalne lirike sopra- izmjerno bogatog rada i djelovanja toga započeta 1993. godi- je u punoj formi kao Eva u Zrinjskom. slavnije od njih Blaženka Kernic i će dovesti do tehnike belcanto. ne, u prvih je nekoliko nistice Olge Šober, svečanu obnovu čovjeka. Mira Korošec. Motivi u vokalizama susreću se izdanja bila intenzivno Zrinjskog i daljnje izvedbe Skenderove Koncert Riječke filharmonije Večer Za- Na početku manifestacije i nove se- ojava tiska- poslije u njegovim pjesmama i posvećena izvođenju glazbe i glaz- »opere za velike i male« Šuma Striboro- jčeve glazbe, također u kazalištu, 19. zone, 1. listopada, izveden je koncert studenoga, donio je izvedbu najpozna- nog izdanja Zaboravljeni opus operama. Tako zahtjevnije vo- Zbeno–scenskih djela te proučavanju va, praizvedene u sklopu MBZ–a 2011. Zajc gala s ulomcima iz opera Ame- tije Zajčeve Simfonije u c–molu i ma- 22 vokalize kalize mogu poslužiti kao studi- i otkrivanju već zaboravljenih detalja godine. lia, Lizinka, Nikola Šubić Zrinjski i ope- nje poznatoga, skraćenog dvostavač- Ivana pl. Za- Za Zajčeve vokalize zainteresira- je za Zajčev vokalni opus. Ve- iz stvaralaštva i života Ivana pl. Zajca. rete Momci na brod. Ulomci iz Zlatke Prvih pet–šest godina Dana, s uče- nog klavirskog koncerta, tj. Simfoničke jca izazvala je la se prof. Lada Bujas Majić, pro- lik broj vokaliza namijenio je sa- Početni val donio je tada u riječko- otpali su zbog bolesti solistice. Bio je nemalo izne- čelnica pjevačkog odjela Glaz- stalim izvedbama Zajčevih opera, ra- glazbene slike za glasovir i orkestar op. mom početku učenja pjevanja. me HNK–u Zajčeva imena premijer- to svojevrsni presjek do sada u Rijeci nađenje što je Zajc, osim opera, bene škole Vatroslava Lisinskog splamsalo je očekivanja za daljnjim 343. Pijanist Filip Fak sa žarom je i za- Posebnu brigu vodi o dubljim nu izvedbu Bana Legeta, gostovanja izvedbama, pri čemu se zanemaruje izvedenih Zajčevih djela koja su uvijek Popereta i sve sile druge glazbe, u Zagrebu, priređivačica i ured- laganjem, muzikalno i tehnički bespri- glasovima za koje u već sklada- Osječke opere sa Zlatkom i Mislavom iskazivala svježinu i nadahnutost, iako pisao i vokalize. To samo poka- nica tog izdanja. Pronašla ih je u pitanje što danas uopće znači, odno- jekorno izveo to vješto napisano dje- noj vokalizi piše drugi glas. Na taj te obnovu Lizinke, čije su »otkriće« i ih prati sjena prevelike verdijevske obo- zuje kako je pedagoški dio nje- Zajčevoj ostavštini koja se čuva u

BROJ 185, OŽUJAK 2014. sno podrazumijeva izvedba neke Za- BROJ 185, OŽUJAK 2014. lo s intenzivnom interakcijom solista i način smanjuje raspon vokalize, izvedba 1989. godine možda i antici- jčeve opere (nažalost, ne samo Zajče- jenosti. Zajc je svakako skladao u uvri- gova djelovanja najviše pao u za- zagrebačkoj Nacionalnoj i sveu- orkestra. Dva stavka, Allegro giusto i a pjevaču omogućuje usredoto- pirali pokretanje te manifestacije. Bio ve, iz domaće baštine). Tek su u svib- ježenim ritmičkim i melodijskim shva- borav. A Zajc je bio marljiv učitelj, čilišnoj knjižnici, pregledala i pro- Con fuoco, s povremenim šopenov- čenost na određeni problem. je tu nezaobilazni Nikola Šubić Zrinjski, nju ove godine predstavljeni partitu- ćanjima svojega doba, ali se mogao, najprije u rodnoj Rijeci nakon po- učila te iz više od stotinu vokali- skim proplamsajima, prošla su u jed- slijedila je najprije koncertna pa onda ra i glasovirski izvadak Nikole Šubića po vlastitu nadahnuću, odmaknuti od vratka sa svršetka studija u Mi- za načinila odabir za tri sveska. nom dahu. i scenska izvedba Amelije, opereta Zrinjskog, izdanja Muzičkog informativ- talijanskog prema slavenskom idiomu. lanu i očeve smrti 1855. godine, Prvi od njih, 22 vokalize, pred- Momci na brod te riječka produkcija nog centra Koncertne direkcije Zagreb. Romanca Jelene iz Zrinjskog, što ju je preko podučavanja pjevanja u stavljen je 19. studenoga 2013. Zlatke, uz mnogo koncerata. Prvi put u hrvatskoj povijesti tiskana je uz ariju Lizinke ljupko izvela sopranisti- Fotokopirane stranice društvu Polyhymnia u Beču, od u foyeru HNK–a Ivana pl. Zajca partitura jedne od dviju najomiljenijih i ca Vanja Zelčić, i romanca Zrinjskog, 1862., do dugogodišnjega djelo- u Rijeci. Nakladnik je Društvo za Promjena koncepcije najizvođenijih hrvatskih opera, praizve- u raskošnom tumačenju baritona Lju- Maestro Pavle Dešpalj dirigirao je, a vanja u Hrvatskome glazbenom promicanje glazbe, plesa i glaz- bomira Puškarića, zoran su primjer tog Zajc Gala: Kristina i Robert Kolar, te Ivo Lipanović dene 1876. godine! I to je jedina tiska- glazbenici Filharmonije svirali su iz foto- zavodu u Zagrebu, od 1870. do benoscenske umjetnosti Hilari- odmaka od, primjerice, talijanskih bel- Posljednjih godina Zajčevi dani uda- na Zajčeva opera. Ostale su u rukopisu kopiranih stranica Zajčevom rukom is- umirovljenja 1908. on. Izdanje sadrži komentar na kantističkih linija u arijama i duetu iz ljili su se od samoga Zajca, ali su se grafitnom olovkom na papirima starim pisanih nota. Program je počeo dvje- Simfonija u c–molu op. 394 danas je uvriježeni naziv za hrvatskom, engleskom, njemač- Amelije. Njih su raspjevano izveli so- prometnuli u manifestaciju koja promi- sto pedeset godina i više. Eto što po- ma uvertirama, iz opera Lizinka i Ame- Simfoničku glazbenu sliku ili Simfonijsku poemu u c–molu Temelj hrvatske kom i japanskom jeziku. Vokali- pranistica Kristina Kolar i bariton Ro- če hrvatsku glazbu uopće, a to Zajcu drazumijeva suvremena izvedba neko- lia. Nevjericu čemu dvije operne uverti- (Poésie musicale), nastalu 1876. u Zagrebu i posvećenu opere ze su izazvale pravu senzaciju bert Kolar. Spomenute dvije romance zasigurno ne bi bilo krivo. Manifestaci- ga novog Zajčeva naslova ili orkestralne re zaredom odagnala je njihova razno- Filharmonijskom društvu u Rijeci. Četverostavačno djelo u pjevačkoj zajednici jer su cije- iz Zrinjskog primjer su autentičnoga hr- ja je nastojala što više promicati stva- skladbe, najmanje godinu dana rada likost. Vedra, slavenski obojena uvertira klasične forme ima sve elemente simfonije, ali na doživljaj- U Rijeci podučava gudaće in- lo stoljeće ležale zaboravljene u vatskog belkanta. ralaštvo riječkih skladatelja, a na oper- samo na pripremi notnog materijala da Lizinke, s istaknutim nastupima i solima noj razini tako ne djeluje. Zajc se poveo za izvanglazbenim strumente u Gradskom filhar- Zajčevoj ostavštini. Prof. Bujas noj sceni pojavili su se Paraćeva Judita, se on, kao prije spomenute opere, me- Muški zbor i Orkestar Riječke opere puhača, izvrsno se slagala s talijanizi- sadržajem, no koji ga je program nadahnuo i koji su ga ra- monijskom institutu, a privatno Majić iskušala ih je u pedagoš- Bjelinskijeva Pčelica Maja, Papando- todom fotokopiranja barem malo više zdušno su muzicirali pod ravnanjem Ive ranom, verdijanski intoniranom uverti- zlozi na to potaknuli danas se ne zna. Vjerojatno je to bila klavir, violinu i pjevanje. U Zagreb koj praksi i predstavila kolega- pulova Sunčanica te je praizveden Ka- sačuva za budućnost. Je li to isključivo Lipanovića. Uvertira Ameliji i uvertira iz rom Amelije, nastalom osamnaest go- neka pjesma jer je skladbi naknadno dao Motto u kojem je došao kao prokušani i prak- ma, pjevačkim pedagozima na biljov Casanova u Istri. zadatak Riječke opere? Momci na brod, zbor lovaca iz Lizinke dina prije. kaže: Život umjetnika je san. Na osnovu ove temeljne ideje tični pedagog. Pri osnivanju hr- seminaru Vokalna pedagogija komponirana je ova »Simfonička glazbena slika«. Pjesma vatske opere trebao je pouzda- hrvatskoga glazbenog romantiz- nije vlasništvo samo pjesnika. Muzičar može tonovima izra- nih pjevača. Zato je u glazbenoj ma u sklopu Stručnog vijeća na- ziti ono što pjesnik izražava riječima. Zajc je izvorno stav- školi HGZ–a, uz dotadašnja dva stavnika solo pjevanja, održanog ke označio programnim nazivima (na njemačkom jeziku) tečaja škole za pjevanje, niži i viši, 2. listopada 2013. u Bjelovaru. Nestrpljivost, San o sreći, Obmana te Pobjeda i trijumf koji osnovao još i treći, »usavršni« te- Svi su oduševljeni njihovom kva- su, zacijelo zbog pragmatičnih razloga, u izvedbenoj praksi čaj za operu u kojemu je sam litetom i Zajčevim poznavanjem zamijenjeni oznakama tempa. podučavao. Od 1892. poduča- ljudskoga glasa te njegovim pe- vao je u HGZ–u i klavir. Privat- Prvi je stavak Allegro najinventivniji, sa Zajčevom izraže- dagoškim metodama. no je podučavao klavir, pjevanje nom sposobnošću ovladavanja i razvijanja tema–pjevnih Pedagoški rad Zajc ujedinjuje melodija romantičnog kolorita. Drugi stavak Andante na- i teorijske predmete. Bio je uvijek susretljiv prema učenicima, rado u bilježnicama koje naziva Ško- stavlja tu tendenciju, iako možemo čuti harmonijske sklo- la pjevanja i Praktične škole pje- pove iz Zrinjskog, nastalog iste, 1876. godine. Treći je sta- ih je pratio na klaviru na produk- cijama. Izvještavajući o završnim vanja te opusima za sopran i U kraćem glazbenom programu vak potpuno konvencionalni Scherzo, dok četvrti Finale/ bas–bariton. Allegro grandioso djeluje kao nužno sredstvo da se sklad- produkcijama glazbene škole na predstavljanju novog izdanja ba završi. Zajc ipak nije pisao ni promišljao to djelo kao pra- HGZ–a, novine su ga često hva- partiture, Zajčeve vokalize izve- vu simfoniju i možda se mogao zadržati na prva dva stavka lile kao izvrsnog učitelja. Napisao Vježbe za belcanto li su učenici solo pjevanja Glaz- kao simfonijskoj pjesmi ili simfonijskoj slici. Kao što Simfo- je više praktičnih pedagoških bene škole Ivana Matetića Ro- Vokalize su vješto skladane, nička glazbena slika za glasovir i orkestar op. 343 po formi priručnika, najviše za pjevanje pjevne, ponekad prožete sla- njgova u Rijeci, iz razredâ prof. nije klasični koncert, ali ga se takvim može prihvatiti, i što (desetak opusa), ali i za klavir te venskim melosom, jednostavne Ingrid Haller i prof. Ariane Bossi. češće svirati i slušati. violinu. Gotovo svim ondašnjim opernim solistima bio je privat- i pregledne. Česta je ABA forma. Ena Lešić, Mirna Marković i Ivan Pavle Dešpalj suvereno je uskladio suradnju solista Filipa ni učitelj. Plejadu njegovih uče- Zajc vodi računa o postupnom Ćepić nastupili su uz glasovirsku Faka s orkestrom, dok je u simfoniji omogućio da do pu- nika sa zapaženim karijerama u unošenju specifičnih zadataka pratnju prof. Oksane Zvineko- nog izražaja dođe prevladavajuća ležerna vedrina, a time i Zagrebačkoj operi i u inozem- u učenje pjevanja čiji je cilj uspo- ve. I tom prigodom svi su izrazili neposrednost te komunikativnost Zajčeve glazbe. A to je stvu predvode Marija Prikril, So- stava vokalne tehnike i izgrad- nadu da će Zajčeve vokalize za- ono što uvijek može oduševiti i u zapećak baciti razne pri- fija Kramberger, Marija (Micika) nja vokalnog aparata. Naizmje- živjeti u suvremenoj pedagoškoj 56 govore koje upućujemo Zajcu. Freudenreich, Tošo Lesić, Draga nice nudi vježbe i vokalize po- pjevačkoj praksi. 57 Recenzija knjige Recenzija monografije »Milka Trnina — Recenzija monografije posvećene riječkoj rock–sceni šezdesetih 150 godina« Novo svjetlo na našu Nepoznati glazbeni dragulji 2013. Godina Milke Trnine rock–prošlost dubrovačke prvostolnice Još jedan vrijedan doprinos analizi rock–glazbe u Hrvatskoj Godina iza nas donijela je obilje događanja Svećenik, muzikolog, skladatelj i dugogodišnji regensa chori zagrebačke katedrale dr. sc. Miho Demović objavio u povodu 150. godišnjice rođenja slavne hrvatske dive Piše: Bojan Mušćet ci i šire, da je Saša Sablić bio roker prije nego monografiju o tisućljetnom muziciranju u dubrovačkoj katedrali što je počeo pjevati u 4M, da je iz istog miljea Piše: Višnja Požgaj stizao i Dalibor Brun, da je Grupa 777 prije la- piše: Ileana Grazio lo, posebno u katedrali, odakle je odje- neke dubrovačke spe- akon izvrsne knjige Siniše koglazbene karijere svirala nešto sasvim druk- kivala zanosna amoenitas almiphona. cifičnosti pa se pretpo- Škarice Kad je rock bio čije i da su Opatijski suveniri nekad kao Suve- stavlja da su u Dubrov- mlad, nedavno smo dobili niri po opatijskim terasama prašili rock. Daka- U vrijeme Dubrovačke Republike kate- sklopu III. Međuna- niku postojale i prepi- još jedan hvalevrijedan do- ko, tomu je kumovao i izostanak diskografskog drala je bila državna, vladarska crkva topedeseta obljetnica rodnog simpozija o sivačke škole. Dijafon- prinos analizi rock–začinja- materijala, a i mediji nisu bili baš naklonjeni ču- u kojoj se ustoličavao vladar, pa je ra- rođenja slavne hrvatske baštini, održanog ska glazba čini poseb- vaca u Hrvatskoj. Posrijedi pavcima — monografija sadrži isječak iz No- zumljivo da je, uz svjetovnu, i državna sopranistice Milke Trni- u Dubrovniku od no poglavlje u kojemu je monografija Red! River! Rock! Velida Đekića vog lista iz 1963. Atentat na ukus i odgoj pu- vlast pomagala u nastojanju da u ka- ne (Vezišće, općina Križ, 13. do 15. prosinca doznajemo da se već u 1863. — Zagreb, 1941.) N(KUD Baklje, 2013.) posvećena riječkoj rock– blike. Ako se o »urlatorima« i pisalo, onda je tedrali muziciraju najbolji domaći i stra- 2013., predstavlje- drugoj polovici 12. sto- sceni šezdesetih. to uglavnom bilo u neutralnom ili negativnom ni glazbenici sa svih onovremenskih potaknula je Općinu Križ na je izuzetna knjiga svećenika, mu- ljeća u Dubrovniku pje- da 2013. godinu proglasi Godinom Milke kontekstu. Stoga je Đekić imao uistinu prilično europskih prostora. Tako se sakralna Uzikologa, skladatelja i dugogodišnjeg valo višeglasno. Trnine. Tu je odluku podupro pokrovitelj- Rijeka kao kolijevka rocka opsežan zadatak da prikupi sve relevantne po- glazba u Dubrovniku razvijala uspored- S BROJ 185, OŽUJAK 2014. regensa chori zagrebačke katedrale stvom i predsjednik Republike Hrvatske datke o sceni, kao i da portretira četrdesetak BROJ 185, OŽUJAK 2014. no s onom europskom. Ovom knjigom Nalazimo opširno po- dr. sc. Mihe Demovića, Povijest cr- Ivo Josipović. U obilju događaja kojima je Kako se na ovitku knjige ističe, posrijedi je prva Demović otkriva zaboravljenu ili dosad glavlje o orguljama, nji- bendova te opatijsku pjevačicu Eti Juvan koja kvene glazbe Dubrovačke katedrale dostojno obilježena ta velika obljetnica, monografija o rocku posvećena nekoj gradskoj nepoznatu vrijednost glazbene umjet- hovim graditeljima i or- je nastupala s njemačkim bendom Inner Spa- kroz vjekove. Knjigu je objavila udruga izdvajamo objavljivanje prve cjelovite i sceni na prostoru bivše Jugoslavije, a Rijeka je nosti dubrovačke katedrale. guljašima, o glazbeni- ce koji će poslije promijeniti naziv u Can. Stara dubrovačka glazba u povodu reprezentativne umjetničine monografije. apostrofirana kao sredina gdje cima instrumentalisti- tristote obljetnice dubrovačke barokne Na knjizi je surađivalo osmero stručnja- je de facto rođen rock na po- Knjiga je velikog formata, s više od če- ma, podatke o kasni- Uspon i pad katedrale (1713.–2013.) koja je sljednica ka, uključujući i urednicu izdanja, dr. sc. dručju ne samo bivše Jugo- Velid Đekić tiristo stranica, a podijeljena je u petna- jem instrumentalnom šezdesetih prethodnih dviju katedrala na istome Zdenku Weber. Knjiga je tijekom godine slavije nego i istočne Europe. est poglavlja u kojima autor, oslanjaju- sastavu, tzv. Katedral- mjestu. predstavljena u nekoliko gradova (Za- Red! River! ći se na arhivsku građu, u kontinuitetu noj kapeli koju je uzdr- Prilično je to smjela teorija au- Fotografije Ante Škrobonje koji greb, Dubrovnik, Beč), ali je prvo pred- prikazuje razvoj sakralne glazbe u Du- žavala državna vlast, a tora knjige, no s obzirom na či- Rock! se specijalizirao za praćenje Autorica na promociji stavljanje održano 18. svibnja u Križu na Slaganje kamenčića brovniku, posebno izdvajajući katedra- ukinuta je 1821. Ustvr- njenicu da je Rijeka bila glav- rock–scene, kao i drugih fo- knjige u Beču dan umjetničine smrti, uz izložbu umjetnič- KUD Baklje, 2013. lu od 10. do 20. stoljeća. Vrlo spretno je na luka države koja je deset– tografa koji su djelovali šezde- dio je Demović da je kih djela Ljerke Njerš, nadahnutu Milkom Demović je dugogodišnjim istraživanji- ukomponirao dijelove tekstova iz svojih petnaest godina nakon svr- Marin Držić kao sve- Trninom, i svečani multimedijski koncert setih, arhivski fotomaterijali te ma i slaganjem glazbenih kamenčića već objavljenih radova. šetka Drugog svjetskog rata ćenik i orguljaš u crkvi mladih opernih pjevača u suradnji s Operom HNK–a u Zagrebu. privatne fotografije svakako su napisao muzikološki mozaik koji obu- pjevao na hrvatskome vješto balansirala između ko- umnogome pridonijele efek- hvaća tisućgodišnju prošlost sakralne U slavu Boga jeziku. li po sastavu u različitim vremenima, Taj je program u prekrasnom ambijentu stoljetnog parka ispred cr- munističkog Istoka i kapitali- tnom poniranju u duh - glazbe u Dubrovniku, što nema samo kve Uzvišenja Sv. Križa aranžirala mezzosopranistica Dubravka Še- stičkog Zapada, neprijeporni na. Osobito je efektna naslovna lokalno značenje, već je to velik dopri- Najopširnije je poglavlje pjevali su uz pratnju orgulja ili Katedral- U uvodnome dije- parović Mušović, koja je prethodne večeri u HGZ–u održala sjajan utjecaji koji su stizali sa zvu- fotografija iz 1964. gdje su u pr- nos hrvatskoj povijesti glazbe. U du- Pjevači Dubrovačke ka- ne kapele, a poslije i uz vojne orkestre. lu Demović prikazu- dr. sc. Miho recital Hommage à Milka Trnina u suradnji s pijanistom Đorđem Sta- cima s gramofonskih plo- vom planu dvije gitare Uragana, brovačkim crkvama se oduvijek pjeva- tedrale od 12. do 17. sto- Opširno je opisano sudjelovanje dubro- je graditeljsku povi- Demović nettijem u sklopu prestižnog vokalnog ciklusa KDZ Molto cantabile. ča koje su donosili mladi po- a monografiju je vrsno dizajnira- jest katedrale, ističući ljeća. Podijeljeno je u dva vačkih amaterskih pjevačkih zborova u Isti je program ponovljen na 64. Dubrovačkim ljetnim igrama u Atriju morci, ne mogu se zanema- la Melina Mikulić. značenje i dviju pret- Povijest razdoblja: do velikog po- liturgijskome slavlju u katedrali. Nave- Kneževa dvora (za što je umjetnica osvojila i nagradu Orlando HRT– riti. Prema Đekiću, u Rijeci je hodnih koje su stra- tresa 1667. i nakon po- dena su imena dirigenata, od kojih su a) i na Sveučilištu za glazbu i dramske umjetnosti u Beču. Održano 1957. otvoren prvi diskoklub u Osim priče o šezdesetima, mo- dale u Velikoj trešnji crkvene tresa, kad je obnovljen neki desetljećima obnašali tu dužnost, je još nekoliko koncerata u Trnininu rodnom Vezišću i majčinoj Po- Jugoslaviji (Husar), formiran je nografija ima uvodni dio o kra- 1667. te opisuje grad- crkveno–glazbeni život u a nisu izostala ni imena gostujućih glaz- žegi. Udruga poklonika Milke Trnine priredila je Koncert mladih pje- prvi rock–bend (Uragani), na- ju pedesetih i rađanju rock– nju sadašnje barokne glazbe novoj baroknoj katedrali. benika koji su donosili moderni glazbe- vača u atriju HNK–a u Zagrebu. Treba pohvaliti i lijepu izložbu zbirke stale su prve rokerske autor- subkulture u Rijeci, kao i za- iz 1713., ističući njezi- Dubrovačke U 18. stoljeću najvažniji ni izričaj. Oko sto pedeset stranica knji- iz umjetničine ostavštine Milka Trnina — svjetska operna diva (kon- ske skladbe (Dario Ottaviani), ključni dio koji govori o nesta- nu likovnu dekoraciju. su skladatelji Luka i An- ge ispunjeno je, prema veoma kritič- cepcija Marine Perice Krapljanov) u Muzeju grada Zagreba, kao i pojavila su se prva pojačala Marshall (Henric janju scene, prestanku rada ključnih bendova njiga je velikog formata, s U povijesnom dijelu o katedrale tun Sorkočević te Antun kom autorovu promišljanju, notnim ma- posjet Slapu Milke Trnine u Nacionalnom parku Plitvička jezera uz III.), pokrenuta je prva jazz–rock formacija (Gru- i transformaciji pojedinih izvođača koji su na- Grum. katedrali zanimljivo je terijalom od 10. do 20. stoljeća. koncert KUD–a Graničar iz Križa. Svečana završna proslava Godi- pa 777), održan je prvi nastup nekog zapad- pustili rokerski milje i prešli u estradne vode. Taj više od četiristo stranica, a pročitati kolike su ne- kroz vjekove K U 19. i 20. stoljeću spo- ne Milke Trnine održana je na njezin rođendan, 19. prosinca u Op- nog rock–izvođača (Colin Hicks & Cabin Boys dio riječke glazbene scene u šezdestima Đekić volje imali katedralni Dakle, predstavljeno je tisuću godina Udruga Stara minju se mnoga glaz- ćini Križ, uz dodjelu Plakete Milka Trnina predsjednici Udruge po- u Kinu Partizan), počeo je djelovati prvi ženski nije stavio čak ni u sporednu ulogu, spominje podijeljena je na petnaest poglavlja pjevači i svirači nakon dubrovačka glazba benička imena, među glazbe u dubrovačkoj katedrali i na taj klonika Milke rock–bend (Sirene) itd. je tek povremeno, iako su protagonisti MIK–a završetka Drugog njima i autor ove knjige. je način sačuvano sjećanje o iznimnom Trnine Zden- (festival se najprije zvao Melodije Kvarnera) ne- u kojima autor, oslanjajući se na svjetskog rata kad su Razmatran je i Cecilijan- bogatstvu sakralne glazbe. Ujedno je ki Weber, Uragani i ostali rijetko dijelili pozornicu, pa i mjesto na rijetkim komunističke vlasti arhivsku građu, u kontinuitetu ski pokret i njegov utjecaj to svjedočanstvo da je Dubrovnik u nastupe lo- EP–jima s rokerima. No o MIK–u i riječko–opa- zabranile postojanje Pjevačkog kate- na muziciranje u dubrovačkoj katedra- prošlosti bio važno glazbeno središte kalnih pjeva- Đekić na gotovo 400 stranica i uz gotovo dvo- tijskim šlagerašima ipak se mnogo više zna dralnog zbora, no pobožni Dubrovča- prikazuje razvoj sakralne glazbe u li. Sva poglavlja su iscrpno dokumenti- u kojemu su djelovali mnogi europski ča i plesača struko više fotografija otkriva uzbudljivu riječku nego o rock–glazbenicima koji su na koncer- ni nisu se pokolebali u svojoj vjeri te su rana. Autor je o mnogim skladateljima glazbenici. te koncert rock–scenu šezdesetih i njezinu vitalnost koja tima i plesnjacima uspijevali prikupiti i po dvije nastavili pjevanjem slaviti Boga. Dubrovniku i njihovim skladbama opširno pisao te opernih pr- je očito bila dobrim temeljem za nicanje punk i tisuće posjetitelja. Knjiga ima vrlo lijepe likovne priloge, već vaka HNK–a Svoje izlaganje arhivske građe autor je ih razvrstao na domaće i strane, koji su novovalne scene potkraj sedamdesetih koja je u Zagrebu u Đekić prilično precizno portretira ne samo počeo u poglavlju koje je nazvao Mo- samo neko vrijeme djelovali u dubro- sama naslovnica privlači pozornost. Taj na neki način i brandirala Rijeku kao rokerski nazočnosti izvođače nego i disc–jockeye, graditelje instru- nodijska glazba; opširno opisuje pro- vačkoj katedrali. veliki Demovićev doprinos o sakralnoj grad. Taj se dio riječke rock–povijesti nepresta- pokrovite- menata te fotografe koji su pratili scenu, a opi- nađene dokumente o gregorijanskom glazbi dubrovačke katedrale bit će vri- no diskografski i medijski revalorizira, no riječki jedno štivo i inspiracija mladim muziko- lja — pred- rock šezdesetih dosad je bio uglavnom pohra- suje i mjesta na kojima se u Rijeci sviralo. Posri- pjevanju iz 10., 11. i do sredine 12. st., Sačuvano sjećanje sjednika Ive lozima i ljubiteljima za daljnje proučava- njen u sjećanjima protagonista scene, uz po- jedi je dragocjen doprinos riječkoj povijesti, ali zadržavajući se na objašnjenju stare Josipovića. Milka Trnina notacije (neumatske i koralne) koja ima Katedralni zborovi koji su se razlikova- nje hrvatske glazbene povijesti. koje medijsko podsjećanje. Tako se tek pone- i djelo koje sasvim sigurno unosi novo svjetlo 58 kad spominje da su Uragani začeli rock u Rije- na rock–prošlost Hrvatske i bivše Jugoslavije. 59 U povodu 75. rođendana Đele Jusića ez obzira na to što Prvi autorski CD Gorana Listeša na izdanju talijanskog nakladnika Bmonografija sadrži 380 Kad gitara priča o sebi stranica, premalo je to za preciznu i sveobuhvatnu analizu Jedan od ključnih naših nastavljača višestoljetne tradicije gitarista–skladatelja Rođendanska Piše: Đurđa Otržan roknih skladbi za izvedbu u današ- djela Đele Jusića, no djelo nje vrijeme. Passacaglia i fuga op. utorski opus jednog Gradimira Gojera svakako je 5 praizvedena je u Berlinu 1988., a gitarista možda zbog od umjetničkim svirali su je Richard Hand i Tom Du- A dolična posveta tome velikom vodstvom GianVi- pre, čime su otvorena vrata Gora- ta Pulzonea, Gu- nu Listešu, skladatelju, ne samo za voluminoznosti snimljenog i monografija itar International njega nego i za šire slušateljstvo i umjetniku izvedenog opusa drugih autora Group iz Avellina obogaćenje izvodilačke prakse za Autor knjige u izdanju BZK–a Preporod i HKD–a Napredak iz Sarajeva je Gradimir Gojer, blizak Jusićev suradnik u Italiji objavio je instrument. ne bi bio kod tržišnih diskografa koji je s njime radio na mnogim scenskim izvedbama prošle godine nosač zvuka Goran PListeš — Guitar works. Tako je s Razvoj skladateljske dovoljno ozbiljno shvaćen da bi popratnim talijanskim i engleskim tehnike stoljetno vođenje dječjeg zbora Mali ra- koje je Đelo pisao glaz- Dalmatinski Lero, Pu- vo je on uspio nametnuti dubrovački glazbeni informacijama nosač zvuka sa mu posvetili cijeli nosač zvuka, spjevani Dubrovnik, pred nama je res- bu i napisao libreto za Gradimir Gojer sti da ti leut svira i osta- izraz kao konstantu u korpusu hrvatske lakonot- Piše: Bojan Mušćet skladbama tog našeg renomiranog Dvije godine prije Fantazije, Listeš pektabilna razgranata karijera koja i u suitu Dubrovački kan- Gospar/ le danas se smatraju ne tradicije ne kao lokalni izričaj, nego upravo kao gitarista krenuo u svijet dopunjava- je skladao Rondoncino Croato op. što je ovako ispravljeno 75. maestrovoj godini (rođen je u Du- tuni) i koji je odlučio ri- narodnima (i obratno: skup pjesama koje imaju crtu opće prihvatljivo- jući, kako kaže recenzent Giampie- 6 koji još više od spomenutog dje- brovniku 26. siječnja 1939.) uspješ- ječima, fotografijama evergrin Dok palme sti, odnosno ugrađeni evergreen element. I kad ro Bernardini, dugu tradiciju svirača la reagira na hrvatsku situaciju tih na ovim prostorima i u svjet- Danonoćja BROJ 185, OŽUJAK 2014. no otvara nova poglavlja. Prije sedam te novinskim isječci- njišu grane pripisuje je otišao iz benda, njegovi trubaduri su i dalje bili gitare koji su ujedno iskazali i talent tmurnih godina, polažući na ritmič- BROJ 185, OŽUJAK 2014. skim okvirima rijetko ćemo godina dobio je Porina za životno dje- ma predočiti svu veli- Đela Jusića se Đeli Jusiću, iako je dubrovački, i onda kad su pjevali skladbe Nikice skladateljstva. Dakako da je u po- ki obrazac iz Slavonije vlastitu me- zateći uspješnog skladatelja lo, a tom prigodom objelodanjena je činu toga skladatelja, posrijedi tradicionalna Kalogjere i Ivice Krajača na štokavskom, pa čak vijesti glazbe autor i izvođač nešto lodiku u formi malog ronda u kon- i zabavne i »klasične glaz- kolekcija njegovih velikih skladateljskih aranžera, dirigenta i BZK Preporod i HKD pjesma). i zagorskom narječju (uspješnica Mi smo dečki, srodno i samorazumljivo te gotovo, trastima i sugerirajući koloplet alter- be« (bez obzira što tu drugu Napredak tično, skladno djelce je Preludij za uspješnica (Gold Collection, Croatia gitarista. kaj pijemo stojećki). rekli bismo, neizbježno, pa ipak je nacija. Vježba ili Studio op.1 rano formulaciju pišemo u navod- Isto, dakako, vrijedi i Patriziju op. 2, dok je Fantazija za Records, 2007.). nekako posve prirodno da svirač je djelce, simpatično i čisto u svo- nicima), pop–zvijezdu koja je karijeru za skladbe napisane Ambicioznije forme dvije gitare op. 8 nekako na »špa- Emotivni gitare pod prstima osjeti i vlastite joj jednostavnosti kao i Sonata op. nastavila u serioznijim formama, autora Potkraj prošle godine, Đelo Jusić do- izvan matičnog benda: njolskom« narječju, pri čemu se ne I Kasniji radovi Đele Jusića zadiru u instrumentale invencije i nastoji ih oživotvoriti kao 11; zapravo, to su rezultati razvo- koji je vlastiti glazbeni izraz tako vješto bio je još jednu dokumentarističku po- pristup Dobro jutro, Margare- možemo oteti dojmu da slušamo (Ljubavne priče gitare, Rendez–vous in Croatia i samostalna djela. ja skladateljske tehnike (u sonati) i implementirao u različite izvedbene svetu svojem radu. Riječ je o mono- ta (pjevali su je i Ibrica neko neotkriveno, ali originalno dje- Gojer je knjigu razdije- još desetak sličnih izdanja), suradnju s klapama sviračke (arpeggia u Studiju). Vid- strukture. Na prvu asocijaciju mogli grafiji Gospar/Danonoćja Đela Jusića Jusić i Buco i Srđan, lo Tarrege ili Villa–Lobosa. U dvije lio na mnogo poglav- Ragusa i Maestral, a iznimno popularna je posta- ljiva je Listešova savršena discipli- bismo se prisjetiti Paula McCartneyja, koju potpisuje Gradimir Gojer u izdanju a naziv pjesme uvrije- Žovijalni opus posljednje skladbe nosača zvuka iz lja, ne pridržavajući se la i njegova pjesma Lijepa naša Hrvatska koju je na koja ide onoliko daleko koliko no on je i dalje nedodirljivi rock super- BZK–a Preporod i HKD–a Napredak žio se u šaljivom duhu 2008. i 2010., skladatelj posvećuje striktno kronologije, skladao za Turističku zajednicu Hrvatske. mu to tehnika dopušta, nikada ne star koji tek povremeno radi uspješne iz Sarajeva. Gojer je blizak Jusićev su- u narodu kao sinonim Goran Listeš je to doživio još kao varijacije op. 15 svojem sinu Mar- nego je subjektivnim i student, i to čujemo u prvoj skladbi gubeći iz vida da je doseg u obli- izlete u, na primjer, tzv. ozbiljnu glazbu radnik koji je s njime radio na mnogim za »shvatio si/shvatila No vode popularne glazbe iz kojih, zapravo, ni- ku, mirnim i jednostavnim emocija- emotivnim pristupom na ploči, u suiti naslovljenoj Trice op. ku jednak mogućnosti izvedbe, (Liverpool Oratorio) ili u techno (The Fi- scenskim izvedbama (režirao je kaza- si«), Zagrljeni i Volim te, kad nije isplovio zamijenio je drukčijim pristupom. ma (Marcus Jeronimus Variationes nastojao istaknuti važ- 4, skromno samoodređujući svoje nešto što su Cho- reman). lišne izvedbe budalo mala za Franu Mjuzikli Dundo Maroje i Dan od amora, suita Du- op. 15), a na kraju nost radova Đele Jusi- prve pokušaje skladanja u dobi od pin, Liszt ili Pagani- z a Lasića, Moja Ane broji brovački kantuni, solistički koncerti uz orkestar, nas još jedanput ća u Hrvatskoj, zemlja- dvadeset tri godine. U toj se sklad- ni u povijest glazbe Goran Listeš dane za grupu Libertas, balet Katarina, bosanska kraljica, oratoriji Istina o toplina Listešo- Razgranata karijera ma bivše Jugoslavije i šire, njegovih bi pojavljuje velika srodnost s jed- donijeli gotovo kao Na Stradunu i Prijatelji stari, gdje ste te Gradu slobode i Srebrenički inferno, soundtrack ve melodike vodi više od tisuću pjesama i više od šest nom Donizettijevom cantilenom iz doktrinu. Finale so- Guitar works još mnoge za Terezu Kesoviju, Milu Hr- za film Dubrovački suton tek su neki od njegovih na obalu mora: Potražimo li na ovim meridija- tisuća minuta snimljene glazbe na drugog čina Lucije di Lammermo- nate, kao i zapravo nića, Ivu Pattieru i — ono što je ma- projekata kojima je zadužio umjetničku javnost. Ljetna oluja, op. nima glazbenika takvog kali- stotinjak izdanja. or, srodnost to neobičnija što u to sve skladbe na ovom G Collection/Guitarart nje poznato — Ča smo na ovon svitu Upravo tom dijelu Gradimir Gojer u monografi- (Avelino) 14 u manje od tri bra, onda se ime Đele Jusi- doba Listešu nisu bile poznate Do- nosaču zvuka, odli- Dakako, monografija počinje pri- za kultnoga splitskog kantautora Tomu ji posvećuje najviše pozornosti, osobito sklada- minute dočara- ća samo nameće. Svaka- nizettijeve melodije. Svakako, me- kuju se lako prihvat- čom o Dubrovačkim trubadurima Bebića. nju za bosanskohercegovački teatar. Tako mo- va nam onaj pro- ko je u kolektivnoj memoriji los je nešto mnogo šire od pojma ljivom melodiozno- koji su od sredine šezdesetih razvili nografija sadrži i kompletan libreto za Dubro- lom oblaka, nagli, zabilježen kao lider Dubro- definirane melodije i očito se nasto- šću, nečim novim, a tipičan dubrovački pop–sound, ali i vačke kantune, dosje baleta Katarina, bosanska ali razigrano ma- vačkih trubadura i sklada- Glazbena ikona ji izraziti gdje god za to ima priliku. opet ugodno klasič- prepoznatljiv imidž. Posrijedi je skla- kraljica, opsežne materijale o njegovim oratoriji- skiran kao »stra- telj evergreena uglavnom Dubrovnika Trice op. 4 iz 1984. pokazuju da je nim i lijepim. Listeš dateljsko umijeće kojim je Đelo Ju- ma te mnogo arhivske građe o Jusićevu radu u šan«, a zapravo za dubrovačke izvođa- autor svladao formu jednostavačne ne prenapregnjuje sić oplemenio ne samo svoj bend Osim Dubrovačkih trubadura, ime Đele kazalištu. osvježavajući i če, međutim, put pre- minijature i da vlada logikom forme, svoj instrument. Vir- nego i ostale izvođače koji nose taj Jusića veže se i uz dječi zbor Mali ra- zabavan. ma scenskoj, filmskoj i pa je u sljedećoj skladbi, Fantasia tuozitet je zatomljen specifični dubrovački trademark: Tere- spjevani Dubrovnik koji ove godine na- Apostrofira se i njegova velika uloga u Domovin- klasičnoj glazbi ono je op. 7 iz 1994., dakle deset godina poput malog, brzog Zahvaljujući soli- zu Kesoviju, svojega brata Ibricu, duet vršava pedeset dvije godine. Cijelo vri- skom ratu, rad s dječjim zborom Golubići mira što također obilježava poslije, skladbu uspio prožeti veli- potoka i jedva za- darnosti svirača Buce i Srđana i druge. S druge stra- jeme ustrajno radeći s djecom, Đelo u Međugorju te susret s papom Ivanom Pavlom Đelu Jusića. Prido- kom emocionalnom težinom koja mjetljiv tek u nijansa- gitare, dobili smo ne, Dubrovački trubaduri nastupali su Jusić odgojio je mnoge generacije i Drugim u Vatikanu. damo li tomu je, čini se, više izraz težine situacije ma boja iz sekcije u nosač zvuka koji u drevnim trubadurskim odorama, dok usadio im ljubav prema glazbi. Štoviše, polu- Monografija sadrži mnogo zanimljivih fotografija, tijekom rata u Hrvatskoj, nego na- sekciju, dok na povr- intimno i ozbiljno je mladi Đelo Jusić svoju sličnost s Ri- i oni koji nisu aktivno participirali u zbo- no ističu se četiri sjajne crno–bijele fotografije na mjernog kolorizma, u inače vedrom šini glavnu riječ vode predstavlja skla- pom Kirbyjem (lula i naočale s debelim ru, s neskrivenim ponosom ističu taj kojima Lovro pl. Matačić i Đelo Jusić očito preno- i razigranom, žovijalnom skladatelj- odabrani tonovi i ni- dateljski rad jed- okvirom) pretvorio u svoj dugogo- dječji ansambl kao jedan od zaštitnih se suptilnu glazbenu energiju. Bez obzira na to skom opusu za gitaru Gorana Li- zovi melodije. nog od naših naj- dišnji vizualni izričaj. Otišavši sa znakova Dubrovnika. što monografija sadrži 380 stranica, premalo je steša. Poznat kao savršen partner poznatijih i najcjenjenijih gitarista, skladbom Jedan dan na Eu- to za preciznu i sveobuhvatnu analizu djela Đele u duima i triju, Listeš je u skladbi koji zbog voluminoznosti snimlje- rosong, Dubrovački tru- Zapravo, u tom opusu pop–glazbe Posveta sinu Jusića, no djelo Gradimira Gojera svakako je do- na bachovsku tematsku podlogu u nog i izvedenog opusa drugih au- baduri postigli su i me- moglo bi se reći da je Đelo Jusić lokalni lična posveta tome velikom umjetniku. Istodobno Passacagli i fugi op. 5 za dvije gi- To je bliskost s gitarom koja kao da tora, možda ne bi bio kod tržišnih đunarodni uspjeh, a autor s temama koje u različitom kon- može poslužiti i kao dobar uvod u sve aspekte tare uspio i u tom sastavu za dva cijelo vrijeme priča o sebi, o skri- diskografa dovoljno ozbiljno shva- pjesme Đele Ju- tekstu veličaju Dubrovnik i njegove lje- njegova rada, jer Đelo Jusić je, sasvim sigurno, instrumentalna glasa, dograditi su- venim, nevidljivim sklopovima koji ćen da bi mu posvetili cijeli nosač sića Luda mla- pote. Ako ništa drugo, u tekstovima će glazbena ikona suvremenog Dubrovnika, autor vremeni slušni okvir za inače pra- traže novu imaginaciju da ih pro- zvuka, što je ovako ispravljeno, vje- dost, La musica se prepoznati tipični dubrovački nagla- koji je kreirao zvučni izričaj jednoga od najljepših stari ples, u čemu prepoznajemo nađe, otkrije i donese u novom di- rujem, na radost ljubitelja gitare, ali i di notte, Linđo, sak, teme ili izrazi, bez obzira na to što Jusić nije tekstopisac. Međutim, upra- gradova na svijetu. dugi rad na pripremi originalnih ba- namičkom ruhu. Još jedno simpa- Listešovih studenata. 60 Đelo Jusić 61 Album naslovljen prema skladbi Igora Kuljerića, snimljen u sjevernotalijanskome gradu Acqui Terme U povodu stote obljetnice Šulekova rođenja objavljeno opsežno izdanje od pet CD–ova U potrazi za ljepotom Šulekov simfonijski maraton Dvije ugledne hrvatske interpretkinje na svojem prvom zajedničkom albumu okupile skladbe Igora Kuljerića, Snimke su iz šezdesetih do devedesetih godina prošloga stoljeća, čijim je Mladena Tarbuka, Petra Obradovića i Edisona Denisova izvedbama ravnao i sam maestro Šulek, ali i najnovije snimke kojima ravna njegov nekadašnji učenik, maestro Pavle Dešpalj

noj skladbi Igora Kuljerića, jednog od svemu specifičan ton jednog vibrafo- nalne glazbene ideje, vješto interpolira- bi se na kraju sučelili u oslobođenim glazbe- najuglednijih hrvatskih skladatelja 20. na s nježnim zvukom flaute, ispreple- jući vlastitu stvaralačku ličnost unutar nim obrascima prepunim sinkopiranih ritmo- Piše: Sanja Raca iznosi skladateljev stvaralački pro- stoljeća koji razinom svoje skladateljske sti i povezati posebnosti međusobnog »povijesne krivulje«. Baštinske vrijed- va i zanimljivih timbarskih sjenčenja. cédé i analizu svakoga djela, sma- to opus dalje odmiče svijesti i promjenjivim licem stvaralačke suzvučja, otvoriti neke nove mogućno- nosti i uskladišteni intonativno–ritam- trajući da između služenja glazbom vitalnosti uvijek iznova uspijeva zaintri- sti interakcije zvukov- ski uzorci, stvarni su i od godina nastanka, Nove mogućnosti ntegralni niz Beethoveno- i služenja glazbi valja tražiti identi- Š girati slušateljstvo. Riječ je o koncertnoj lja i instrumenata te ih imaginativni predložak, vih simfonija smatrao se tet ne samo Šulekova simfonijskog snimci zabilježenoj u Palazzo Robellini uklopiti unutar osob- Ana Domančić duhovno prethodniš- to njegova vrijednost više Jazzy due Petra Obradovića pripada onom nekada pravim izvedbe- opusa kao cjeline nego i njegova u gradu Acqui Terme u sjevernoj Italiji, nih estetičkih orijenta- Krstulović, flauta/ tvo i ljepota kojom skla- dijelu skladateljskog opusa komornih skladbi nim i produkcijskim izazo- sveukupnog stvaralačkog habitu- u listopadu 2010. u sklopu 13. Među- cija samih interpretki- Ivana Bilić, datelj dohranjuje svoje intrigira — kao da briše koji izborom instrumenata otvara nove strani- vom. Možda je najpozna- sa. Simfonije su nastajale u trideset narodnog festivala suvremene glazbe, nja. Takvim stvaralač- vibrafon glazbene vizije. Oni su ce i izazove, nalazi nove prizive drugih i druga- tiji onaj vezan uz imena devet godina (1942.–1981.) i govore što povisuje zasluge visoke izvedbene kim impulsima bio je dragocjena građa, ali i mnoge kontroverze koje su čijih, intimističkih skladateljskih interesa. Riječ Herberta von Karajana i Berlinske jezikom visokoestetizirane izražaj- kvalitete albuma kao cjeline, a nadasve potaknut Igor Kulje- Dessin autonomna vrijednost, je o komornoj, sjetnoj i emotivnoj jazzy glaz- Ifilharmonije, koji su nosti koja se, kao znale pratiti Šulekova klasična zavidnog sviračkog umijeća i profinjene rić, iskonski i svestra- predtekst za osuvre- benoj priči u pet stavaka (u posljednjem par- snimili tri takve se- rukopis, često na- muzikalnosti dviju glazbenih protagoni- ni glazbenik, duboko A Classic menjeni glazbeni kon- Stjepan Šulek BROJ 185, OŽUJAK 2014. tner flauti postaje marimba) u kojoj skladatelj rije šezdesetih, se- ziva i »štitnikom tra- skladateljska uvjerenja BROJ 185, OŽUJAK 2014. stica ovoga izdanja. ukorijenjen u hrvatski tekst iz kojega izbija dicije«. Otpor prema glazbeni prostor, čijim snaga autorova talen- istražuje nove mogućnosti interaktivnih od- damdesetih i osam- nosa instrumenata, oblikujući recepcijski doj- desetih godina, a 8 simfonija njemu (rukopisu) u Skladatelji s prijelaza je djelima uokviren no- ta i vještina stilizacije. ondašnjem vreme- mljivo glazbeno tkivo koje ničim ne opterećuje prema prodaji, uz Cantus/HDS/HRT stoljeća sač zvuka. Početnom skladbom Cho- Skladba Dessin poštuje sve odredni- nu bujajućih »novo- pin op. 17, br. 4 Kuljerić se gotovo op- ce komornoga žanra. Virtuozno tretira- i koje je, zahvaljujući izvođačkim dojmovima bok im stoji snim- izrazitoga predanja, na visini komunikativnog ka Karla Böhma i Razgranate umjetničke karijere ovih sesivno prisjeća vlastitih mladenačkih na dionica flaute lebdi iznad ostinatnih dana, kad su glasovir i Chopin bili nje- Klangenfarbe vibrafona, a trenuci dio- i humaniziranog čina. U tom smislu ostaje Bečke filharmonije umjetnica snažnih individualnosti svje- iz ranih sedamde- doče o njihovu smislu za zvukovno govi svakodnevni suputnici. Opčinje- nizijskog ushita izmjenjuju se s koralom nada da će Jazzy due biti inspirativnim poti- setih. Beethovena i oblikovanje, za izražajnost i rječitost u nost posljednjom Mazurkom iz opusa arhetipske ljepote. S takvim umjetnič- cajem glazbenicima i jednako zanimljiv poziv njegova ostvarenja glazbenom kazivanju, koje u svakom, 17 prešla je u imperativ: tehnika citira- kim zovom korespondira snaga i uvjer- slušateljima da, kako ističe skladatelj, prepo- (barem prvih osam) brojkom slijede pa i najsitnijem detalju glazbenoga tije- nja i pretapanja odabranih te pomno ljivost tonske izražajnosti u intrepretaci- znaju i osjete i neka osobna emotivna isku- mnogi europski majstori, primje- ka traži neki dublji, drukčiji, skriveni sa- razrađene montaže i miksaže koristi ji, odzvanjajući u punom suglasju au- stva, uspomene, prizive podsjećajućeg i njež- rice Dvořák, Šostakovič, Mahler, držaj, razlog postojanja i logiku glazbe- isključivo tonove i intervale kojima je torske i izvođačke inventivnosti. nog, a istovremeno i poticajnog u zajedničkoj Bruckner, Glazunov, Schubert ili lautistica Ana Domančić noga bivstvovanja. Flautistica Ana Do- omeđeno bolećivo ozračje Chopinove avanturi i potrazi za ljepotom. glazbe. Jer, vrelo Chopinove boli jedin- Mendelssohn, a u Hrvatskoj — to mančić Krstulović i udaraljkašica Ivana Poetična autocesta Volim skladati mirnu i lijepu glazbu, zapisao je Krstulović i udaraljkašica Bilić zrele su umjetnice koje suvereno stvenom se snagom emocija pretvara- je Stjepan Šulek, autor ciklusa od F lo u vrelo umjetnosti koja je, kako kaže Skladba Mladena Tarbuka asocijativ- Edison Denisov, skladatelj iz Tomska, kojem osam simfonija. vladaju svojim instrumentima, a u in- je ciklus za sopran i komorni ansambl Sunce Ivana Bilić zrele su umjetnice terpretativnom pogledu vrlo su mašto- Guy de Pourtales, pomogla skladatelju nog naziva Dalmatina nastala je 2010. Inka (1964.), nastao na poemu Gabriele Mi- vite, s izrazitim senzibilitetom za djela da uspije u tom izuzetnom čudu — da na poticaj ovoga dua, kao skladatelje- Dragocjene snimke koje suvereno vladaju svojim suvremenog repertoara. U takvim je ostane isti protiv života, unatoč životu. vo priznanje uspješnoj, dugogodišnjoj stral i posvećen Pierreu Boulezu, donio svjet- okvirima i njihov novi nosač zvuka sli- Sve te pritajene slutnje i prigušene tuge suradnji glazbenica s različitih adre- sku slavu. Pretposljednju skladbu na CD–u s U osvit stote obljetnice Šulekova ro- instrumentima, s izrazitim jed virtuozne ovladanosti partiturama evocirao je Kuljerić, posluživši se iskon- sa. Unatoč vremenskim i prostornim naslovom Avant le coucher du soleil iz 1996. đenja (1914.–1986.), takav set obja- i duhovnog bogatstva njihove osobne skim skladateljskim postupkom — na- preprekama, Ana Domančić Krstulo- potpisuje upravo Denisov, izvanredno talenti- vili su Cantus/HDS/HRT potkraj senzibilitetom za djela suvremenog muzikalnosti, čiji sadržaj, s izuzetkom čelom preoblikovanja. U završnici do- vić i Ivana Bilić ostvarile su niz zajed- rani skladatelj koji u zaigranim suprotnostima 2013. kao peterostruki album na ko- skladbe Edisona Denisova, skladatelja gađaja glazba nestaje, ostaje tek dimi- ničkih projekata. Predstavile su hrvat- akordičkih treptaja i smjenama ponavljanih jemu je zabilježen Šulekov integralni repertoara rođenog u Tomsku (Sibir), predstavlja nuirana jeka odumirućih zvukova, osta- sko stvaralaštvo za flautu, marimbu i vi- ideja u trajnom pokretu protoka glazbe potvr- simfonijski ciklus. Predstavljeno na nisku isječaka iz opusa hrvatskih skla- je zapravo samo sjećanje... brafon u SAD–u 2007. godine. Prem- đuje inventivnost iskonskoga muzikaliteta. Na pet CD–ova, djelomično (i) u mono datelja koji su obilježili glazbenu zbilju s da jedna autocesta ne izaziva odmah harmonijski zanimljivoj pozadini vibrafonskog inačici kod arhivskih zapisa, izdanje prijelaza stoljeća. Povratak tradiciji poetične asocijacije, u ovom je sluča- pulsiranja odigravaju se smireniji flautistič- je ujedno kolekcija snimki Simfonij- ju njezina izgradnja pomogla umjetno- ki sljedovi melankolične ugođajnosti. Središ- skog orkestra HRT–a i Pavla Deš- zvučni arhiv prošlostoljetnih sklada- Suputnik Chopin Završna skladba Dessin po kojoj je CD sti. To je bio Tarbukov moto i nadahnu- nji dio ispunjen je virtuoznim pasažama oba- palja, Šulekova učenika koji je diplo- glazbenih tendencija« na neki na- dobio naziv, pripada onom dijelu Ku- će za kompoziciju koja evocira susret ju glazbala, uspinjući se do bure zvučnosti i mirao kompoziciju u Šulekovoj kla- čin traje i dalje, usprkos majstorstvu teljskih ostvarenja. ljerićeva opusa koji crpi iz bogatih na- »mora i ptičice« — susret dvaju praele- si 1960., dirigenta koji desetljećima Dijaloški odnos flaute i vibrafona što se odlučnoga ispreplitanja njihovih timbara. U instrumentacije, imaginacije i pri- Bez obzira na to prihvatimo li ili ne slaga hrvatskih, prije svega glagoljaš- menata što zajedno tvore pjesmu koja ustrajno promiče majstorov opus. razvija u partiturama odabranih sklada- interpretaciji ovoga dua sve su posebnosti te mijenjenom povijesno–glazbenom prihvatimo taj bujni, raskošni, opori, telja, umjetnice su iznijele u kompaktnoj kih i otočno–mediteranskih napjeva i ih preobražava u novi, još nepomišlje- nadahnute Denisove skladbe iskazane preci- No iznenađenje je Stjepan Šulek iskustvu, koje od osam simfonijskih Piše: Ivana Tomić Ferić glazbenih obrazaca. Taj devetominutni ni sklad. Delikatna igra boja i rafinirana kao dirigent Pete i Šeste simfonije, stilski specifičan i složen umjetnički suigri, gdjekad sjedinjeno u ekspresiji, a znom, tehnički briljantnom, a istodobno vrlo ostvarenja gotovo da čini kompendij jezik, jedno je neosporno — u svjetlu gdjekad u neprestanom protustavljanju glazbeni iskaz iz 1981. nastao je u skla- sonorna ilustrativnost u kojoj su izražaj- čije su snimke nastale 1964. i 1971. velikih glazbenih formi kakve je mo- podatnom i maštovitom izvedbom. obilježavanja stote obljetnice rođe- dvaju temeljnih slojeva glazbene struk- dateljevoj kasnijoj fazi kad se nakon in- ni detalji u stalnome međusobnom pre- u nekadašnjem Studiju Istra (tonski glo iznjedriti 20. stoljeće. Šulekov or- nja skladatelja Stjepana Šuleka, tim eć poznata uspješ- ture, kao svojevrsno sučeljavanje u su- tezivnih eksperimentiranja s avangar- tapanju oblikuju fakturu koja ne zazire Spomenimo na kraju ton–majstora Vinka Šin- majstori Miljenko Dörr i Matija Brkić). kestralni »subjektivizam« napokon je na artistička surad- kladnom. Dopunjujući se i povezujući dnim rukopisom vraća osluškivanju od atomiziranja i faznosti. Poredani je- ceka i glazbenog producenta Krešimira Se- Ostale izvedbe zabilježene su 1963., doživio diskografsko predstavljanje, se raritetnim peterostrukim izdanjem nja dviju vrsnih hr- u jedinstvenu cjelinu, oba strukturalna tradicije, onim nataloženim (pod)svje- dan iznad ili iza drugoga, ti detalji tvore letkovića te lijepo opremljenu programsku 1983., 1991., 2012. i 2013. godi- a ona dva zapisa dirigirana sklada- ponovno otkriva njegovo »svježe lice vatskih glazbenica sloja (i flautistički i vibrafonistički) odre- snim motivima što sublimiraju stečevi- kaleidoskop raznobojnih slika i bogate knjižicu s fotografijama Ane Domančić Kr- ne. Simfonijski maraton traje pune teljevom rukom daju mu posebnu stare ljepote« (Eva Sedak). Zanimlji- Ane Domančić Kr- đena su zadanostima skladateljske in- ne naše biološke i kulturno–povijesne fluktuacije. Voda i zrak kao dva prae- stulović i Ivane Bilić kao dobrodošao doku- 138,43 minute. draž. Uhvatiti različite dimenzije toga vo je, što opus dalje odmiče od go- stulović (flauta) i Iva- vencije i konstruktivističke spretnosti u zbilje. Glazbeno naslijeđe u Kuljerićevoj lementa koja dobivaju svoje tumače u ment suradnje dviju istaknutih umjetnica koje svijeta, s jedne je strane slušateljski dina nastanka, to njegova vrijednost ne Bilić (vibrafon, marimba), oplođena građenju glazbenih zamisli. Zasigur- imaginaciji odjekuje visokim registrima instrumentima (vibrafonu i flauti) pred- se glazbeno razumiju, dopunjuju i zajednički Kompendij velikih formi izazov, a s druge objektivni dobitak više intrigira — kao da briše mno- jeV i nadograđena još jednim vrijednim no je, promatrajući s aspekta sklada- postojane arome i kreativne domišlja- stavljeni su najprije zasebno zrcaleći izgrađuju, a koja će, nadamo se, trajati i ubu- za hrvatsku glazbu i za njezin pro- ge kontroverze koje su znale prati- projektom u izdanju A Classica — no- teljskih interesa, intrigantno, izazovno i tosti kojom obnavlja prepoznatljiva pri- tehničku, intonativnu i interpretativnu duće na radost brojnih poklonika umjetnički Dr. sc. Eva Sedak, autorica opsež- duljeni život u smislu javno dostupne ti Šulekova klasična skladateljska sačem zvuka Dessin, prema istoime- marna ishodišta u nove, sasvim origi- besprijekornost sviračkoga umijeća da 62 poticajno bilo suprotstaviti i ugoditi po vrijedne glazbe. nog eseja Svijet Šulekovih simfonija, glazbene građe kojom se dopunjuje uvjerenja. 63 Prvi album ansambla iz 2000. otkako je promijenio naziv Klezmer u presjeku od pučkog, salonskog do Njemačka diskografska tvrtka cpo u koprodukciji s MIC KDZ–om redovito objavljuje album s djelima naše iz New Sax Quartet u Papandopulo kvartet umjetničkog izraza u djelima Kurta Weilla najpoznatije skladateljice Međugeneracijska Sublimacija dinamike Prvi album zanimljivog trija (glas, klarinet i klavir) koji Glazba koja ispunjava solidarnost na djelu već osam godina postoji na hrvatskoj koncertnoj sceni

Uz djela skladatelja čije ime nose, četvorica saksofonista Piše: Đurđa Otržan i Kurt Weill, autori su skladbi izvedenih snimila su autorsku glazbu svojih vršnjaka (Dubravko i snimljenih za ovaj nosač zvuka; samo Palanović, Gordan Tudor, Ivana Tena Borić, Mirela Ivičević, pokazuju da je odabir moguć sa svake ponosom strane svijeta i uvijek podjednako izazo- Mattias Kranebitter) edug poput škol- Skladbe za violinu i klavir Dore Pejačević snimljene u Stuttgartu skog sata, ovaj van, privlačan i poticajan. Piše: Đurđa Otržan noj, ali slikovno izražajnoj paraleli Goldspell 1 i nosač zvuka u Lijep glas Davorke Horvat, dubokom to- 2 Mirele Ivičević (1980.). Ivičević je vješto ras- manje od 45 mi- plinom sugerira nagone i strasti proš- poredila kontrastne situacije visokog i niskog nuta predstavlja sim Šest krokija uvaže- lih vremena koja su glazbom i pjesmom tvaralaštvo hrvatske Uzlet u inozemstvo Popratna studija napona emotivnih slojeva, što je, mislim, i bio i poučava o jed- nog patrona ansambla htjeli zaustaviti i zabilježiti neke od najljep- skladateljice Dore Pe- obar zalog za još veću cilj, osobito u drugom Goldspellu koji je mala nom pradavnom stilu zvanom kletzmer, u Borisa Papandopula, ših trenutaka ljudskog bivanja na zem- jačević (1885.–1923.) Životopisi glazbenika, ukrajinskog vi- Violinist Andrej Bjelov i pijanist Oliver slikovnica kratkih fraza i »uzdaha« (ne–mann- nas rijetkom, a sada dostupnom svima, u čije prezime nosi kvar- N lji i zadržati ih u ostavštini svijeta od za- postojano osvaja po- olinista Andreja Bjelova (1981.) i pijani- Triend snimili su redom Sonatu u D– popularizaciju stvaralaštva heimskih).Vrlo efektna i za pozadinsku filmsku presjeku od pučkog, salonskog do um- D tet saksofona koji po- borava i nestanka. Kletzmer može nositi zornost inozemnih glaz- sta Olivera Triendla (1970.) iznose njiho- duru, op. 26, Canzonettu, op. 8, Menu- glazbu vrlo upotrebljiva skladba. jetničkog izraza u djelima Kurta Weilla. znajemo i pod drugim i drugi naziv — radost življenja kao takva. benika, što je zacijelo i ve brojne nagrade na međunarodnim et, op. 18, Romancu, op. 22, Élégie, op. Dore Pejačević na svjetskom nazivima, ovaj nosač zvuka Croatia Recordsa Svakako da je tu i međugeneracijska solidar- Proistekao i čuvan u hebrejskoj tradici- Dubravka Horvat, interpretirajući son- natjecanjima, 34, Sonatu u b–molu, op. 43, Slaven- u cijelosti je posvećen generaciji skladatelja nost na djelu, jer bivajući u istom vremenu i di- ji i poslije u svakodnevnom životu židov- gove Kurta Weilla, otkriva jedan aspekt kao i vrlo boga- sku i na kraju Meditation, op. 51. I opet, planu BROJ 185, OŽUJAK 2014. O S BROJ 185, OŽUJAK 2014. s kraja sedamdesetih i početka osamdese- jeleći iste teme u prostoru i vremenu (i druš- skih obitelji, kletzmer plijeni vedrinom, svoje performanse koji još nije došao do te karijere i soli- zahvaljujući odličnom uvidu u taj reper- tih godina, dakle, onima koji su već prešli ili tvenim mrežama), Amy Winehouse (pozadina razdraganošću, bogatstvom melodija, izražaja na tako jasan način: vrlo dobra stičke nastupe s toar i iscrpnom poznavanju akadem- odavno prešli tridesetu godinu, pa ih s pravom Piece for Amy) i njezina sudbina, horor–filmo- bilo sviranih, bilo pjevanih i gdje god se u Sprachgesangu, ali i snažna u izražaju brojnim europ- kinje Koraljke Kos, kad je riječ o živo- možemo smatrati aktivnom srednjom genera- vi (Goldspells) itd., kao i popularnost sakso- održavala židovska tradicija, tu se svirao u muzikalnosti, što je manjkalo donekle skim orkestrima tu i stvaralaštvu Dore Pejačević, u po- cijom skladatelja. U tom je smislu ovaj nosač fona, integrirajući su čimbenik, amalgam i te- i kletzmer, ako ništa drugo onda barem velikim interpretkinja- i uglednim diri- pratnoj su knjižici na njemačkom, en- zvuka važan jer predstav- na svadbama i veselim ma brechtijanske sce- matskom i izražajnom sklopu toga jasno ome- gentima. Uz to, gleskom i franucuskom jeziku otisnute uvjerenja u vrijednosti glazbe, što se lja odabrani niz izvrsno obiteljskim skupovima. ne, jer su u prvom redu Papandopulo đenog, ali gustog značenjima, nosača zvuka. Trio Solenza obojica se pri- kraća studija, koja inozemnoj javnosti sve ogleda u nadasve predanom izno- izvedenih i pomno poslo- bile glumice, ma kako znatih umjetnika iznosi osnovne podatke iz skladatelji- kvartet Tako je Croatia Recor- šenju svake od snimljenih skladbi, mo- ženih djela, kako po stilu Osim hrvatskih autora, gost na ovom nosa- inteligentne umjetni- ds zabilježila pod nazi- Židovska često posvećuju čina života, kao i analize skladbi s no- žemo shvatiti kao dobar zalog za još tako i po karakteru. ču zvuka je Mattias Kranebitter (1980.) čiju je ce, a onda tek pjeva- i komornoj glaz- sača zvuka. Ti muzikološko–analitič- Papandopulo skladbu kvartet izveo na 47. Međunarodnoj vom Židovska glazbe- veću popularizaciju stvaralaštva Dore glazbena čice. Dubravka Horvat bi, a Oliver Trien- ki tekstovi svakako su nužni za svako- tribini glazbenog stvaralaštva u Opatiji 2010. na ostavština u zvuku Pejačević na svjetskom planu. Kao nje- Croatia Records ugrađuje ekspresiju u dl vodi Festival ga tko se prvi put susreće s glazbom Saksofonske niti godine. Kranebitter kao dijete svojega doba i riječi svirku Trija So- zini sunarodnjaci, uvjereni smo u vrijed- ostavština u ton, u operni iskaz koji komorne glaz- autorice čija djela svjedoče o izuzetno iskušava moderne tehnike antiteze akademiz- lenza (Davorka Horvat, nosti te glazbe, svjesni visokog mjesta Moram odmah istaknuti spušta do govorne ra- be Fürstensaal skladateljsko–tehničkom umijeću i ve- mu, a na tom tragu svakako je latinskoamerič- sopran, Bruno Philipp, zvuku i riječi koje ona zauzima u hrvatskoj glazbe- skladbu koja me se svo- zine, ali je ne prelazi, Classix u mjestu likoj melodijsko–harmonijskoj inven- ka mitologija — vrlo čest toponim koji privlači klarinet te Ivan Batoš, noj tvorbi, ali činjenica da Dora Peja- jom cjelovitošću i iskre- Croatia Records već ostaje unutar pje- Kempten/Allgäu tivnosti, a dodatno su važni i za utvr- skladatelje, osobito elektroničke glazbe i au- klavir). Često hipertro- čević postojano dobiva nim nadahnućem najviše firan židovski orkestar vačke linije, i to ople- u Njemačkoj đivanje mjesta skladbi Dore Pejačević dojmila, možda i zato što tore kombiniranih tehnika. Tezcatli pocas, pet menjuje i song i estet- svoje pravo mje- minijatura o postanku i uništenju svjetova, doi- ovdje je reduciran i filtri- koji je utemeljio u cjelokupnom okružju europske glaz- sto i na europ- je prva nakon velikog maj- ran na dva instrumen- ski doživljaj. Ivan Batoš be kasnog 19. i prvih desetljeća stora persiflaže stila, Bori- sta je »štucavac«, hoquetus na moderni način, se za klavirom skladno skom, štovi- iskazujući fragmentiranu melodiku razbacanu ta i jedan glas, dakle 20. stoljeća. še na svjet- sa Papandopula, pa će se na komorni trio, te sam uklapa u takav koncept Dora Pejačević u lagama koju tek slušatelj može ucjeloviti ili skom planu, to možda dogoditi i dru- sebe brani vlastitom i pravi je odmor za uho barem pokušati sažeti neku poruku (pouku?), Bitan sat povijesti gim slušateljima. Riječ je o kvalitetnom poviješću slušati tako reduciran, Chamber može nas is- svakako ne dobiti osjećaj ili sudjelovati u ne- skladbi Doloroso Dubrav- i ništa ne gubi na sup- a opet briozan ritmički puniti još ve- ka Palanovića (1977.), koji kom linearno kompaktnom vremenu. poticaj. Bruno Philipp jedan od najboljih načina da se svjet- Works Ali pravi dojmovi i ono najvažni- ćim ponosom. stanciji zvuka i ritmike. 2006. godine. svaku sekundu ispunjava skoj javnosti predstavi njezin nadasve je što potencijalni slušatelj no- Tako se u rezultatu taj niz minijatura, krokija, Naročito ritmike. Kletz- je već više godina naš izravnim sadržajem i muzi- vrijedan opus. Jedan od angažiranih Posvećivanje cpo/Südwestfunk/ vog nosača zvuka s violinskim kratkih zabilježbi časovitih inspiracija pokazu- mer je prilagodljiv stil, najnagrađivaniji i naj- kalno bira i povjerava sva- promicatelja njezine glazbe u svijetu je pozornosti rje- MIC KDZ djelima Dore Pejačević može je kao pružena ruka raširenih prstiju koji kao gdje god da se nalazio, muzikalniji klarinetist, koj dionici njezinu nit u blago raspuštenom ali njemački pijanist Oliver Triendl. Zahva- đe izvođenim doživjeti, nastaju kad se glazba iz Papandopulova dlana crpe nadahnuće za prožimao se elementi- a ovdje je očita njego- povezanom tkanju četiriju linija. ljujući njegovu zauzimanju, objavljen je djelima pogo- pokrene, kad zazvuči melodij- kratku formu, individualnog, a opet razumlji- ma folklora lokaliteta na kojem se razvi- va sposobnost izvedbe u za nas novom svjetlu. Bez jarkih boja i ispraznih efeka- u Njemačkoj 2012. godine nosač zvu- tovo je znako- ski izražajna tema Sonate u D– No dojam se odmah transformira u jedan dru- vog značenja iskazanih vanjskim, već kroz jao, ali i inostrano, darivao mjesni folklor ta, upravo njegovim zalaganjem nastaje ka s komorno–glazbenim djelima naše vito za pijani- duru, kad u trajanju od 54 minu- gi jezik i drukčiju imaginaciju, onu koja ko- modernu i jazz, usvojenim glazbenim jezikom. muzikalitetom jedne vječne vrste. kletzmer na sublimirajući način, otvaraju- skladateljice. Triendl je skladbe snimio sta Triendla, koji je snimio već oko pe- te i 8 sekundi odzvanja glazba znalački respondira sa Šest kratkih krokija Borisa Pa- To je odmah vidljivo iz prve skladbe Emi- ći novu umjetničku vrijednost stilu na koji s Gudačkim kvartetom Sine Nomine, deset nosača zvuka u raznim formaci- osmišljenih sonatnih stavaka i intimno pandopula. To je Nekoliko varijacija Gorda- Dojmljivo nastojanje da se predstavi tradicija jednog oblika u hrvatskoj glazbi druge polo- la Cossetta u Popevki i čardašu iz Međi- se ponekad s europskih akademskih vi- a suizdavač je bio Muzički informativ- jama. Dakle, kad tako verzirani i afirmi- proživljenih violinskih minijatura u koji- na Tudora (1982.), posloženih poput zanimlji- murja. Cossetto, naročito osjetljiv za sva- ni centar Koncertne direkcije Zagreb. rani umjetnici posežu za glazbom Dore ma je, kao vrsna violinistica i pijanistica, vih poštanskih maraka ili ikonica sjećanja i vice 20. stoljeća, koji je koliko živ i stvaran, to sina gledalo svisoka. Uz to, on to dono- ki folklorni izraz, ovdje u briljantnom stilu U 2013. godini u koprodukciji s cpo/ Pejačević, posebne vrijednosti njezi- tako nadahnuta skladateljica raspoloženja. vredniji, zbog tako pomno i vrhunski donese- si na tako autentičan način da ga se ne nih interpretacija Papandopulo kvarteta. Je li prezentira spoj koji smo spominjali, fol- može povezati ni s jednim drugim stilom Südwestfunkom objavio je MIC KDZ na opusa još su djelotvornije i cjelovi- Dora Pejačević umjela spojiti Svirka saksofonista Nikole Fabijanića (sopran), Papandopulo bio vidovit i ispred svojeg vre- klor jednog lokaliteta utopljen u nemjer- (jazzom, npr.) u kojem bi klarinet bio ista- novi nosač zvuka, ovaj put s djelima tije potvrđene. Jer, ako mi u Hrvatskoj, ta dva instrumenta u ko- ljiv bazen židovske glazbene tradicije. Gordana Tudora (alt), Gorana Jurkovića (te- mena ili su mlađi skladatelji tradicionalisti? Ni knuti solistički instrument. Ovdje je nje- za violinu i klavir Dore Pejačević, koja zahvaljujući osobito velikom zalaganju lopletu kasnoromantič- Odmah moramo spomenuti da je već iz nor) i Tomislava Žužaka (bariton) već je dobra- jedno ni drugo. Glazbeni oblik ne živi u vreme- gova posvećenost tako duboka i točna, su u Komorno–glazbenom studiju u akademkinje Koraljke Kos i svim nje- ne ekspresivnosti. Za prve skladbe vidljiv stilski pristup Trija So- no razmazila hrvatsku publiku i naviknula ih na nu, nego u nadahnuću, a ovaj nosač zvuka a opet jednostavno moderna, da postaje Stuttgartu u siječnju 2008. godine sni- zinim do sada objavljenim knjigama i stručnjake je to svakako lenza, a to je sublimacija dinamike. Teorij- dobar, dapače, odličan zvuk, vrhunsku spre- pokazuje kako je on djelovao na šestero skla- gotovo arhaična i s patinom stoljeća na mili violinist Andrej Bjelov i pijanist Oliver studijama o glazbi Dore Pejačević, sa bitan sat povijesti hrvat- ski, klarinet uz klavir može obećavati slab mnost i stilsku prilagodljivost pa se mogao datelja, predstavljenim skladbama za kvartet lukovima cantilena. Onako kako Armenci Triendl. Producent snimanja bio je Tho- zadovoljstvom slijedimo prodor tog ske glazbe, a za poklonike intenzitet, ali tako postavljen stil kletzmer očekivati tako oštar prijelaz iz jednog stvara- saksofona i zašto ga koriste u današnjem vre- sviraju duduk, a Bugari kaval, tako Bruno mas Angelkarte, snimatelj Karl–Heinz opusa na domaćim koncertnim podi- glazbe sat čistog glazbenog užitka. melodike otkriva da je njegova snaga i lačkog jezika u drugi. Gotovo da nema nijanse menu lapidarnih iskaza i jakih premaza boje Philipp svira klarinet alla kletzmer. Runde, digitalno izdanje potpisuju Ta- jima, uzlete u inozemstvu mogu doi- čarolija u melodici i ritmici, tko god da je ili zareza koji u njihovoj interpretaciji ne dobiva i zvuka. Sprega estetskih sredstava autora i nja Hiesch i Arnold Lauer, a izvršni pro- sta najuvjerljivije potvrditi nosači zvu- Doista, muziciranje glazbenika Andreja prihvati izvoditi. Abe Schwartz, Mike Bur- Vrlo vrijedan dokument autentične glaz- smisao, što je zamjetljivo u skladbi Piece for izvođača u pogledu oblika i u interpretaciji, naj- ducenti izdanja su Burkhard Schmilgun ka s izvedbama europski renomiranih Bjelova i Olivera Triendla, sviranje od- styn, Abraham Goldfaden, Miriam Take- bene scene i vrijedni dosezi Trija Solenza Amy, Ivane Tene Borić (1982.), kao i u rasprše- veća je vrijednost ovog nosača zvuka. i Marlene Weber–Schäfer. glazbenika. lične tehničke pouzdanosti i iskrenog 64 da, Jean–Francois Michel, Davor Borić (Horvat/Philipp/Batoš). 65 Sezona Cantus Ansambla u Maloj dvorani Lisinski, 3. ožujka 2014. Iz sezone Cantus Ansambla u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog Solo–tutti ili Cantus za Cantus Novi ciklus starih rođendana Koncert u čast 75. rođendana poljskog skladatelja i pijanista Praizvedena skladba In Beetween Tibora Szirovicze pisana na narudžbu Cantus Ansambla Zygmunta Krauzea, 3. studenoga 2013.

Piše: Maja Stanetti navala publike. I vjerojatno su ga i svi koja može potrajati kratko ili »unedo- Mysteries of the Macabre, zapravo pri- bio ciklus One Piano Eight Hands, Jedan pija- redišnja i najočekivanija točka cantusovci barem jedanput u karijeri gled«, iskoristio je fagotist Žarko Perišić. lagodba triju arija šefice tajne službe iz nino i osam ruku. Pijanino mora na opće vese- lje publike biti temeljito neugođen, a pijanisti su slušali uživo. Međutim, nova publika Čast i najmanje lovorov vijenac treba svjetske operne uspješnice Le Grand i profesionalci i oni koji su morali obligatno po- koncerta Cantus Ansambla ipak sastavljena uglavnom od mnogih mla- pokloniti interpretu »drvene« skladbe ili Macabre Györgya Ligetija koju je ima- antus Ansambl, koji je u svojem S hoditi satove u glazbenoj školi. Četvero ih se dih znatiželjnih ljudi i nekih prekaljenih bolje skladbe biljke–puzavice. Spas od la prigode u cijelosti pogledati i publika postojanju i europski pa i pre- karikaturalno u kapama i zimskoj odjeći tiska uvijek biva praizvedba »bijenalaca« uvijek je na mjestu i spre- vježbi za nadasve vješte i izdržljive fa- Muzičkog biennala Zagreb 1999. Prila- kooceanski pobudio znatnu mna za svaki uljuđeni razgovor ili pak gođena partitura, djelo Elgara Howar- pozornost i postao vrlo cijenjen na dva klavirska stolca i svi se (zajedno s pu- gotiste došao je sa 7 epigrama Zoltána blikom) dobro zabavljaju. Ma što gospodin skla- uljuđenu konfrontaciju. Kodálya za kontrabas i klavir u izvedbi tha, dopušta i trubu umjesto glasa pa je ansambl za izvedbu glazbe 20. i još svježeg 21. stoljeća, održa- datelj, duhoviti Zygmunt Krauze ledena lica, pro- Nikše Bobetka s pjevnim kontrabasom tako Vedran Kocelj na maloj trubi isko- ristio svoju priliku, prigodno zaogrnut va svoj ciklus u Maloj dvorani Lisinski. U velikoj micao kao svoje vjerovanje i načelo homogene »Drvena« skladba u suradnji s nepogrešivom Srebren- i unističke glazbe, ona ga u živoj izvedbi teme- Piše: Maja Stanetti dugim, crnim, kožnatim kaputom u sti- Ckonkurenciji koncerata toga dana, 3. studeno- kom Poljak za klavirom. Sedam skica lu tajne policije. ga, njihov je nastup pohodilo tek pedesetak ljudi, ljito opovrgava. Kao u ozbiljnoj građi Klavirskog U programu nazvanom Solo–tutti Can- koje odišu ljepotom. kvinteta koji je Krauze napisao u povodu stote tus Ansambl je pod vodstvom svojeg ako malo i ne pretjerujemo. U drugom su se dijelu večeri u pot- obljetnice likovnog umjetnika Władysława Strze- ako je Cantus An- redovitog suradnika, bugarskog ma- Negdje između mińskog i njegova tragičnog života. estra Diana Čobanova, predstavio i punom skladu s ostalim djelima na U čast legendi uz legendu BROJ 185, OŽUJAK 2014. sambl u Maloj dvo- BROJ 185, OŽUJAK 2014. programu uklopile i rane Tri melodi- rani Lisinski, u go- svoje soliste, bilo da je to doista solo Središnja i najočekivanija točka kon- je za sopran i oktet Rubena Radice iz Doministar kulture Berislav Šipuš u publici Cantus Ansambl ovu je sezonu odlučio početi Ugođeni i neugođeni Cantus lemoj konkurenciji ili prilog u malom sastavu, te na kra- certa Cantus Ansambla ipak uvijek ju i doprinos svakog pojedinca u pu- 1961. godine s uvijek uvjerljivo izražaj- biva praizvedba. Na narudžbu Ansam- rođendanskom čestitkom poljskom skladatelju i neuništivog Đorđa teljica njegove nove skladbe koji se u tome ponavljajućem pijanistu Zygmuntu Krauzeu, za njegov 75. ro- Krauze nastoji uvjeriti u svoju filozofiju unistič- Balaševića u Veli- nom sastavu. Dugočasno pripovijeda- nom i spremnom Lidijom Horvat koja bla mladi skladatelj Tibor Szirovicza nje i nesaglediva istraživanja moguć- je posebnu pozornost poklonila tek- koji je kompoziciju i teoriju diplomirao je solistička oboa uz pridru- množenju zvuka polako ali si- đendan. Krauze je stari i omiljeni gost zagrebač- ke glazbe i u Klavirskom kvartetu s klarinetom, koj dvorani, počastio i publiku i sebe? nosti sviranja fagota sve do nevjerice stu Aiméa Césairea, pjesnika s Marti- u klasi Željka Brkanovića, odvažio se ženi engleski rog u nadasve gurno raspada, da bi na kraju kog Muzičkog biennala koji je karijeru počeo kao Kvartetu za rođenje (Quatuor pour naissance) KUostalom, za koncerte velikog panon- koncentriranoj izvedbi Branka vrsni pijanist, skladajući uglavnom za svoj instru- ili pak Živoj slici (Tableau vivant) za komorni an- u skladbi Holz njemačkog suvremeni- niquea. To je po ozračju logično nasta- da bude negdje između u prigodno ponovno našao utočište. Tu- ment. Skladatelj je i osobno doputovao i iska- sambl u opreci dviju skupina svirača. Cantus skog pripovjedača Balaševića uvijek je ka srednje generacije Ennoa Poppea, vila i vrlo zahtjevna i duhovita skladba nazvanoj skladbi In Beetween. Nosi- Mihanovića, ali pravi akcent i mačenje o dva stanja svije- osobito intenzivne i promjenji- zao se odmah na početku kao stari i duhoviti in- Ansambl podijeljen je u dvije skupine — navod- sti dio je redovitog mantranja ve ritmove daje razvedeni an- terpret za klavirom u vlastitoj skladbi Nightmare no neugođenu i manje ugođenu, a sve je u Živoj sambl sjenčan elektroničkom suvremenih skladatelja pa ga Tango, Tango noćne more. Dva tango–ugođa- slici (koju je s Ansamblom predvodio skladatelj i pozadinom. Stanovita opse- se slobodno može zanemariti ja provlače se skladbom. U sivnost ponavljajućih tonova kad nam nakon svega preo- drugom dijelu smiraja senti- ili obrazaca od jednoga ili dva staje dovoljno dojmljiva i vje- mentalni i s malim odmakom tona širi se na cijeli ansambl što pisana skladba. pritajeno strasni, ali zato na početku mnogo tempera- mentniji »divlji«, kakvim taj argentinski ples mnogi i doživljavaju. Daka- ko, nije to pravi tango ili tan- go s ulica Buenos Airesa ili s nekog ušminkanog plesnog podija za natjecanje. Glo- balna zagušenost argentin- skom plesnom poslasticom kojoj je osobito posljednjih desetljeća pridonio plane- tarno popularni Astor Piazo- Zygmunt Krauze lla, nije, kao što se čulo, poče- dirigent Ivan Josip Skender) potaknuto uvođe- la samo od njega. Zygmunt Krauze je to dobro njem diktature u Poljskoj početkom osamdese- Na violončelu je i ovaj put briljirao Jasen Chelfi znao i iz Poljske i prije, još potkraj osamdese- tih godina. Tu valja ponovno primijetiti neke vanj- tih godina, vjerojatno pretpostavivši mogućno- ske poticaje. Ponavljanje motiva do žive i potre- sti opće popularizacije tanga u raznim oblicima i sne zvučne slike sumornosti. Od tanga do poti- kombinacijama instrumenata. štene atmosfere Žive slike se isplatilo. U cijelom portretu Zygmunta Krauzea za početak ciklusa Unistička glazba Cantus Ansambla u Maloj dvorani Lisinski uza svu duhovitost, ali i ozbiljnost kreativnog sklada- Krauze promiče takozvanu homogenu, unistič- teljskog rukopisa, on ne napušta naslijeđe velikih ku glazbu bez razvojne linije i vrhunaca u nekom skladatelja prošlosti s nekim reminiscencijama klasičnom smislu, što ipak ne znači da ona nije na Brahmsa, Debussyja ili Messiaena i diskret- na osobit i osoben način raznolika. No čini se nih citata poljske himne koju ovdje svi znaju kao da je jedno njegova osobna glazbena filozofija, starojugoslavensku Hej, Slaveni u drukčijoj mjeri. a drugo provedba koja vrvi svježim idejama. Na I sve to Krauze izvodi na originalan način, što su kraju se također može učiniti da s tim terminom glazbenici Cantus Ansambla, a i autor na počet- o unističkoj glazbi samo na stanovit način zava- ku, donijeli s najvećom pomnjom i s puno anga- rava i privlači ili odvlači pažnju. Vrlo je zabavan žmana, i zaigrani i ozbiljni. Tibor Sirovitza zahvaljuje maestru Chobanovu i Cantus Ansamblu na uspjeloj praizvedbi svoje skladbe In Beetween Bugarin Dian Chobanov 66 67 Chui ljava najstrože kriterije smooth jazza. Vođa sa- Igor Brešan čudi, s obzirom na to da ih je sve odsvirao legendar- jedan od najvećih pop–bendova s ovih prostora ne vi na najbolji mogući način pridružila tom trendu. stava se u izvedbama na CD–u predstavlja kao ni Sead Zele Lipovača. Ne možemo vratiti vrijeme gubi na uvjerljivosti. Album kao bonus sadrži i tri Objavljeni potkraj godine, Tragovi nude dvanaest The Second Arrival glazbenik moćnog zvuka i sjajne improvizator- Nešto prije sna ima jednu sjetnu, balaševićevsku notu, vedrim se to- nove skladbe, no očito je kako je glazbena riznica pjesama, kantautora i izvođača koji se ne mogu ske vještine. Uz njega, na snimanju su u raznim nom odlikuju Potonule lađe, Ako želiš kraj... bolna je autorskog stvaralaštva Rajka Dujmića i izvođač- čuti u mainstream medijima, iako je njihova glaz- Dancing Bear postavama, od trija do noneta, svirali klavija- Cantus pjesma o odlasku. Usna harmonika tu još više ističe kog staža ostalih tako velika da je uopće ne treba ba više nego pitka i radiofonična. Tako su kompi- turisti Jurica Leikauff, Maasej Kovačević i Go- težinu opisanog rastanka. Pošin Ples na žici bilo je obnavljati. Da je tomu tako, dokaz je upravo odabir latori ugostili Sabinu Herman (poznatu i kao Que- Dvojac poznat kao Chui ran Kovačić, gitarist i basist Alen Svetopetrić, Bez obzira na širinu poj- opušteno provedenih četrdeset pet minuta. Čak bih pjesama za live album. Nije to objedinjavanje naj- en Of Sabe), Olovni ples, Antu Perkovića, Mika — orguljaš i klavijaturist gitarist Ante Gelo i basist Zvonimir Bučević, te ma, šansona kao glazbe- se usudila reći da djeluje terapeutski, smiruje tijelo i većih hitova (da je tako, Novi fosili bi, poput Azre, Male, Nezahvalnike, Zvonimira Vargu, grupu Big Toni Starešinić i bubnjar puhački kvartet (saksofonisti Mario Bočić i Da- ni žanr kod nas je gotovo um. Poša iza sebe ima naredanih albuma, više od morali objaviti četverostruki live), nego kombinacija Strip Gorila, Droid, Orvel, Kimiko, Ketz i Go No i udaraljkaš Đuro Dobra- mir Horvat, trubač Antonio Geček i trombonist underground. Ima vjernu trideset godina on stvara, sklada, pjeva, piše, pje- uspješnica, evergreena i skladbi koje su obilježile Go. Nije baš da je svih dvanaest iznad prosjeka nić — snimio je svoj dru- Miron Hauser). Kao i Geržinin prethodni album publiku, posebne pozor- sme su mu i više nego radiofonične, no prešišali su posljednju fazu karijere benda uoči Domovinskog i da njihovo vrijeme tek dolazi, ali barem polovi- gi album. Kao gosti u ne- Metropolis, i ovaj je odmah nakon objavljivanja nice i klubove i, naravno, ga bahatiji od njega. Ne po kvaliteti, već po name- rata.Upravo zato na albumu nema iznenađenja — ca njih zaslužuje vlastito izdanje (iako ga polovica kim izvedbama pridružili dobio sjajne kritike, uglavnom američkih novi- izvođače koji uporno »pli- tanju. Vjerujem da je sam Poša skroman, možda i ono najbolje od Novih fosila, vrhunski pop–izričaj u već i ima za neke druge diskografske kuće). Potez su im se kornetist Andrej nara i radijskih urednika. Smooth Jazz Appre- vaju kontra srednje stru- preskroman. No nekome tko ide istim putem toli- dojmljivoj izvedbi nalazi se i na albumu realiziranom vrijedan pažnje i doličan uvid u stanje na sceni, s Jakuš, koji je u doba sni- ciation Society proglasio ga je albumom mje- je« koju nameće tržište. ko dugo očito odgovaraju njegove utabane staze, izvan studijskih uvjeta. (Bojan Mušćet) novim imenima na koje treba obratiti pozornost. manja prvog CD–a bio seca i preporučio ga kao »sjajan album«, dok je Takva glazba u pravilu samozatajnost je njegov potpis. Jedino bi bilo šteta (Dubravko Jagatić) stalni član sastava, te te- Smooth Jazz Therapy Geržininu skladbu Can’t donosi intimne opserva- da zbog toga radijski urednici i ne preslušaju ovaj al- Divlje jagode nor–saksofonist, alt–saksofonist i sopran–sak- Stop The Train uvrstio u dvadeset najboljih u cije autora na svijet oko sebe ili u sebi te poseb- bum, samo zato što su navikli da se o Poši nikad ne Justin’s Johnson sofonist Vojkan Jocić, trubač i krilničar Bran- 2013., a spomenutu Counting Stars u deset ne slike prepričane stilski bogato ukrašenim sti- govori. (Martina Validžić) Biodinamička ljubav ko Sterpin, trombonist i svirač školjki Nenad najboljih obrada, istaknuvši da je dobar smooth hovima. E sad, s obzirom na egzotiku šanso- Na krivom mjestu u pravo Grahovac, vokalisti Željka Veverec i Matthew jazz moguće pronaći i izvan granica Sjedinjenih ne u svojem izvornom obliku, još je zanimljivi- Tereza Kesovija Croatia Records McGrath, DJ Venom koji je vrtio gramofone i Američkih Država. To su tek neke od pohvala, a je doći u doticaj sa šansonom u instrumental- vrijeme klavijaturist Hrvoje Nikšić. Spomenuta glazbala glazba s CD–a vrti se u radijskim programima nom obliku, bez pjevanih stihova. Upravo to je Parkovi Deset godina nakon objav- tek su dio arsenala kojim se sastav Chui koristi diljem svijeta. (Davor Hrvoj) album Igora Brešana Nešto prije sna koji omot ljivanja posljednjeg studij- Croatia Records u kreiranju svojeg jezika, odgovarajući na iza- CD–a opisuje kao »instrumentalne verzije festi- Croatia Records skog albuma Od neba do zov popularnih europskih glazbenika kao što su HGM Jazz orkestar Zagreb valskih uspješnica u aranžmanu Remija Kazi- neba i standardnih rotacija Čini se da su Justin’s John- Niels Petter Molvaer, Bugge Wesseltoft ili Erik notija«. Vokale zamjenjuju različiti instrumenti, Četvrti CD iz serijala Alfi Ka- u postavi, Divlje jagode re- son dvanaest godina bili na BROJ 185, OŽUJAK 2014. BROJ 185, OŽUJAK 2014. Truffaz. Naime, svoj zvuk oblikuju primjenom HGM Plays the Music of Ivo od klavira, harmonike, violine i klasične gitare biljo Song Collection uje- alizirale su 11. studijski al- krivom mjestu. Kako je mo- brojnih elektroničkih naprava, uključujući i sem- do malo uzbudljivijih zvukova rhodesa, čem- dinjuje skladbe koje je ot- bum Biodinamička ljubav. guće da takav bend s tako plove, što im pruža velike soničke mogućnosti. Robić bala i vibrafona. Dakako, 16 pjesama s albuma pjevala Tereza Kesovija na Većinu pjesama otpjevao svježim nabojem, koji kro- Autori većine skladbi su Starešinčić i Dobranić, neće pridonijeti nekakvom državnom udaru ili hrvatskom, njemačkom i je Livio Berak koji vokal- nično nedostaje domaćoj, a na album su uvrstili i Kalelargu poznatog, pre- Aquarius Records početi novo razdoblje svijesti, ali mogu poslužiti francuskom jeziku. Dosad nim manirizmom slijedi već etabliranoj, alternativnoj rano preminulog pjevača zabavne glazbe Tomi- kao ugodan soundtrack jesenjem poslijepod- su objavljene kolekcije Ka- Peru Galića, bivšeg pjeva- i ostarjeloj rock–sceni, dis- slava Ivčića, koju su posvetili legendarnom ko- Aquarius Records objavio nevu ili, primjerice, putopisnoj reportaži po Me- biljovih skladbi koje izvode ča benda koji danas nastupa s matičnom Op- kografi tako dugo nisu pri- šarkašu Krešimiru Ćosiću. Slušajući svoj instin- je četvrti CD HGM Jazz diteranu. Dapače, filmskih elemenata ne manj- (za Cantus) te ćom opasnosti. Četiri pjesme otpjevali su gostu- mijetili. Ne vjerujem da su kt, prvi impuls u preslušavanju pacijenta, po- orkestra Zagreb. Za pret- ka. Remi Kazinoti glazbeni je producent albu- Ivo Robić i Radojka Šver- jući vokali — dvojica bivših pjevača Divljih jago- prije dva dana naučili svirati, stavio bih dijagnozu da je Chui podvojena lič- hodne CD–ove Orkestar ma koji je tonski obradio Tomislav Mrduljaš, a ko (Croatia Records). Tere- da Žanil Tataj i Marko Osmanović, a zanimljivo je tako da slični argumenti padaju u vodu. Piše da su nost. Suvremen je, urban, tehnološki freak, ali je snimio izvedbe obrada splitski gitaristički prvak, Zlatko Brodarić odsvi- za Kesovija surađivala je s mnogim skladateljima, kako je zaključnu skladbu Do prvog dodira ot- pobijedili na nekoliko demo–festivala, no roman- i retro tip koji poznaje, poštuje i ne zanemaruje božićnih pjesama, skladbi rao je gitarske dionice. Da se u projekt išlo s no rad s Alfijem Kabiljem rezultirao je evergreeni- pjevala pjevačica Ivana Peters. Zele Lipovača, tična vjerovanja kako talent–skauti pohode takve tradiciju. Ujedno nježan, pažljiv i samozatajan, Beatlesa, te poznatih dje- više hrabrosti (i budžeta?), mogla se zvučna sli- ma kao što su Nek idu lađe (Split ’73., 1. nagra- alfa i omega benda, produkcijski je vrlo dobro happeninge doista su samo romantična. la nastalih u zemljama iz posložio album, gosti daju dodatnu aromu (oso- a istodobno agresivan, žestok i prodoran. Na- ka obogatiti s više živih instrumenata i doprino- da publike), Voli me, voli me (Split ’71, 3. nagra- Sedmorica mladih i veselih momaka, čini se, duša kojih dolaze neki od čla- bito to vrijedi za pjesmu Tragovi koju izvodi Žanil ime, zvuk je suvremen, blizak novim klupskim sima izvođača iz drugih glazbenih sfera — eto da publike) ili naslovna skladba kojom je osvojila 1. su svakog poštenog tuluma u Splitu i okolici. To nova. No to je tek dio vri- Tataj), Livio Berak se dobro snašao za mikrofo- trendovima, ali i elektroničkoj glazbi. Utjecaji su prijedloga za neko buduće ostvarenje! Nešto nagradu publike na Zagrebfestu 1965., na večeri se čuje u njihovoj glazbi — zezamo se, al’ se ne jednih ostvarenja kojima nom, tako da fanovi benda mogu biti zadovoljni. raznovrsni, od soula preko rocka do smooth prije sna doprinos je Brešanovoj diskografiji od šansona.Pjesma Parkovi za koju je stihove napi- damo zezati. Misle ozbiljno, jer znaju svirati, bra- se može pohvaliti i koja zaslužuju dokumenti- Oni ostali vjerojatno neće uočiti neki novi reper- jazza... Primjerice, skladbom Chui’s Waltz mož- koje vas zasigurno neće zaboljeti glava, a sigu- sao Arsen Dedić pojavljuje se na CD–u u tri verzije, ss–sekcija zadivljuje, ritam–sekcija kao jedan, gi- ranje na diskografskim izdanjima. Za svoj novi toarni input, posrijedi je i dalje srednjostrujaški da pobude zanimanje za gotovo zaboravljene ran sam i da će ga montažeri HTV–ove emisije a zanimljivo je kako u dvije skladbe (Nema života tare žestoke taman, a frontman Miro Alač ima dje- CD, HGM Jazz orkestar Zagreb snimio je obra- hard rock za ugodno starenje, bez ambicioznijih progresivne rock–bendove poput King Crimso- More rado zadržati u svojoj arhivi. (Josip Radić) bez ljubavi i Grade moj) sudjeluje Miro Ungar, svo- čačku boju glasa koja savršeno odgovara osob- de pjesama s repertoara slavnog pjevača Ive skretanja u nepoznato. U tom smislu Divlje ja- na i Gongovaca koji su zasigurno utjecali na nji- jedobno suprug Tereze Kesovije. Premda nije po- nosti benda. Pijana posla plijeni već na prvo slu- Robića, jednog od najpopularnijih pjevača hr- gode ostaju rock–institucija na ovim prostorima, hovo stvaralaštvo. No to je tek jedna od mnoš- Damir Poša srijedi kolekcija hitova, visoki vokalni standard Te- šanje, ska–hit koji će pjevušiti i oni koji ne znaju što vatske zabavne glazbe. Neke od njih upravo je ali nove fanove prije će privući njihove zimzelene tva stilskih odrednica kojima obogaćuju svoju reze Kesovije u svakoj je skladbi itekako istaknut. je to ska. Studentarija ih obožava zbog neslužbe- on skladao. Od pjesama ostalih autora, među uspješnice poput Motora, Šejle i Krivo je more glazbu. (Davor Hrvoj) Ples po žici Štoviše, skladbe iz šezdesetih i sedamdesetih na ne himne Sa faksa na kavu, žestoki Razlog daje im ostalima, odabrane su one Nenada Grčevića, negoli materijal svježe objavljen na novom albu- francuskom jeziku danas bi mogle biti dobro isko- ozbiljnost, a obrada Oliverove Ča će mi Copaca- Igor Geržina Marija Kinela, Ive Koerblera i Ljube Kuntarića. Cantus rištene da neku od njih, na primjer, zapjeva Zaz ili mu. (Bojan Mušćet) Dosad su aranžmane za Orkestar pisali ugled- bana napokon je pogodio omjer, za razliku od pri- da ih za neki novi film iskoristi Quentin Tarantino. jašnjih pokušaja sličnih bendova da estradne hito- ni jazz glazbenici ili članovi Orkestra, a tako je Najupornijeg hrvatskog kan- One Click World (Bojan Mušćet) Razni izvođači ve učine svojim punk–rock himnama. Mladenač- bilo i sada. Aranžmane za sve pjesme, upravo tautora koji se još nije u do- ki duh, polet i nova energija već dugo nisu tako za HGM Jazz orkestar Zagreb, napisao je Pa- voljnoj mjeri proslavio i pro- Status Production Novi fosili Indie kompilacija Tragovi osvježili hrvatski eter. Za razliku od Kinokluba, mo- vel Klimashevsky. Pod ravnanjem svojeg stal- čuo, nazivaju još i hrvatskim maka koji su u početku obećavali, Justin’s John- Glazba na novom CD–u nog dirigenta i vođe Sigija Feigla, Orkestar ih je Bobom Dylanom, a Poša Croatia Records Live! son imaju prostora razvijati se i starjeti sa svojom tenor–saksofonista, skla- praizveo 5. svibnja 2013., na koncertu u Maloj za to, kažu, ne želi ni čuti. glazbom, postajati zreliji. datelja i producenta Igo- dvorani Lisinski u sklopu svojeg ciklusa Sun- No nekome tko ga prvi put Croatia Records Unatrag godinu–dvije, ra Geržine, četvrtom što day Nights, a snimio 14. i 15. rujna iste godine u sluša, a nažalost, mnogo je kompilacije su postale od- Ska–punk, koji je u nas egzotičan u medijima, u ga je snimio kao vođa sa- Studiju Bajsić HRT–a. U ulozi Ive Robića bio je takvih koji još nisu imali pri- Prvi live album Novih fosi- ličan uvid u stanje nekog stvarnosti je apsolutni must–have među mlađari- stava, na tragu je pret- mladi, višestruko nagrađivani bariton s među- liku upoznati njegovu glaz- la sniman u Murskoj Sobo- glazbenog žanra, kako u jom koja ne sluša Rozgu. Usmena predaja o ne- hodnih. Radi se o smooth narodnom karijerom Danijel Čačija koji se pri- bu, asocijacija na gospodina ti zapravo je diskografska Hrvatskoj, tako i u regi- vjerojatnoj poskakujućoj atmosferi na njihovim jazzu koji u izvedbama na lagodio jazz aranžmanima, zadržavši duh Robi- Zimmermana je neizbježna. Posebice se to očituje kruna gotovo desetogodiš- ji. Najveći dio takvih kom- koncertima učinila je svoje, pa ne čudi što su ih i ovom CD–u možemo sta- ćeva karaktera. Tako su poznate pjesme poput u boji glasa, iako mnogi kažu, riskirat ću izgovoriti to nje reunited turneje na kojoj pilacija objavljen je online seniori Hladno pivo zvali da im budu predgrupa na viti u ravnopravan položaj Tiho plove moje čežnje, Samo jednom se ljubi, svetogrđe — Dylan i nije neki pjevač. (Zar i ti, kćeri bend povremeno nastupa kao samizdat, orijentiran njihovoj dvoranskoj turneji. Želite li se dobro zaba- sa svjetskim izdanjima žanra. Naime, osim što Ta tvoja ruka mala i Septembar zasjale u posve Martina!?, nap. ur.) No, Poša jest. Ta ugodna rašpa za vjerne fanove. Reperto- na zaljubljenike određenog viti, tražite savršenu glazbu za veselicu, želite pre- su Geržinine skladbe, te Counting Stars Rya- novom sjaju, kao nagovještaj da će stvaralaš- njegova vokala nježno se odnosi prema melanko- arno, album je nastavak po- žanra. Zato ne iznenađu- obratiti svoju kćer koja sluša Justina Biebera — na Teddera iz repertoara sastava OneRepublic, tvo Ive Robića biti nadahnuće novim naraštaji- ličnim stihovima, a violina Karla Fija kao da pleše u sljednjeg studijskog albuma je činjenica da su neka od ponudite joj Justinova Johnsona. A i naši su mladi odsvirane profesionalno, zanatski uredno, te s ma hrvatskih glazbenika. (Davor Hrvoj) zvukovima oko njega. Takav je cijeli album. Uvod- benda sa Sanjom Doležal tih istih izdanja downloadana i više od pet tisu- Splićani zgodniji. Justin’s Johnson daleko će do- uvjerljivim solima, album je znalački produciran na Plesačica na žici odmah daje naslutiti da je riječ kao vokalnom solisticom — ća puta. Je li zbog te brojke ili zbog činjenice da gurati. Svakako imaju razlog što su napokon ov- (Geržina je producent Jazz orkestra HRT–a, koji o djelu koje je savršen soundtrack za kišna nedjelj- Djeca ljubavi iz 1990. Sastav je poslije objavio četiri je kompilacija odlična odskočna daska za nove dje. (Martina Validžić) je iskustvo stjecao svirajući u tom orkestru, ali i na popodneva ili lijena ljetna jutra. Nenametljivo ula- studijska albuma, no nisu naišli na veći uspjeh. Na- izvođače ili pak zbog trenda stvaranja i objavlji- s mnogobrojnim drugim glazbenicima s kojima zi u uši, ne iritira nijednom svojom notom, nema ni- kon ponovnog okupljanja 2005. u udarnoj postavi, vanja kompilacija, nije poznato, međutim Croa- je snimio više od osamdeset albuma) i zadovo- jednog neprikladnog stiha. Gitare su sjajne, što i ne sa Sanjom Doležal i Vladimirom Kočišem Zecom, tia Records se izdanjem indie kompilacije Trago- 68 69 Radio Luksemburg ovisnosti iznjedrio jedan od najvećih i najvažnijih Olovni ples ima ponešto morriconeovske atmosfere iz kao i prethodni Muški svijet, snimali u stu- ne eksperimente. Dežurnim hrvatskim jalnici- opusa u hrvatskom i ex–YU rocku, o čemu tako- šezdesetih, a Krajiška je zapravo favorit cje- diju kod legendarnog Janka Mlinarića Tru- ma dat će materijal za osporavanja, a kakav 100 metara do sreće đer svjedoči ova snimka. Nema baš mnogo ben- Nulti dan lokupnog albuma. Svakako preporučujem log. Neke od pjesama su potencijalni hito- će doista Fantazija imati feedback, ovisit će o dova u Hrvatskoj i okolici koji bi mogli složiti tako da pogledate i spot za tu simpatičnu pje- vi, poput meni najdražih Gun i U dobru i u snazi i kvaliteti marketinške i promotivne maši- Croatia Records jak koncertni repertoar kao što ga mogu sazdati Croatia Records smu — s referencama na naslove Beatlesa zlu. Takvog neušminkanog rocka kronično nerije. (Danijela–Ana Morić) i strip almanahe, pravi je nostalgični broj za nedostaje na našoj sceni, a Malehooker- Goran Bare i Majke. S raskrvavljenom glavom ili IZDAVAČI Od trenutka kad su se 2011. bez toga. Bogu hvala, pivskom bocom razbijena Krešteće gitare, blues radiopostaje kakav se danas rijetko može si djeluju kao endemske vrste, rijetke bilj- Leteći odred H r v a t ­­­­­­­­­sko društvo predstavili debitantskim al- Baretova glava u Tvornici, za razliku od koncerta rock aranžmani, energi- čuti u eteru. Upravo na polovici albuma mi- ke koje »furaju« isti film još od doba kad je s k l a d a t e ­­­­­­­­­­­­­lja, Zagreb, bumom U boji, grupa Ra- na ljubljanskoj Gerbičevoj ranih devedesetih, nije ja garažnog rocka i ku- jenja se ugođaj, postaje mračniji i sjetniji, sli- njihova obrada Čudne šume bila himnom Agent za ljubav Berislavićeva 9, dio Luksemburg prešla je prerano dokinula nastup. Majke su se uspješno rentna produkcija u sva- ke su sve nejasnije, a pjevni refreni sklanjaju hrvatske rock–scene. I kao takve ih, uz po- mnoge kilometre ne bi li sti- vratile, uslijedio je fascinantni live album Unplug- kom su slučaju dobro- se pred psihodeličnim trenucima pod utje- neki ispravak, treba sačuvati. Možda po- Croatia Records Cantus d.o.o., Zagreb, gla 100 metara do sreće. ged, snimljen u travnju 2008. godine također u došla pojava u doma- cajem ranih Pink Floyda i Syd Barretta (Slike krenu neku novu lavinu, neki novi Fiju briju. Baruna Trenka 5 Na tom su putu shvatili ka- Tvornici, pa izvrsne Teške boje, a u pripremi je i ćoj diskografiji. Međutim, kao pastiš A Saucerful of Secrets). Album Jerry Alan Gabor izvrstan je autor, no ima Da će novi album Le- kve su sve greške radili 2011. novi studijski album Majki koje su unatoč promje- sve to nije dovoljno da bi je, dakle, teško svrstati na jednu žanrovsku još puno toga pokazati. I poraditi na ne- tećeg odreda biti kvali- godine snimajući prvi album i shvatili da se na vla- nama u postavi, na svoje i zadovoljstvo svih nas se album Nulti dan ben- policu, no zanimljivo, početak i kraj obilje- koj promociji, ali zauzeti kulerskiji stav... da tetno izdanje, moglo se ZA IZDAVAČE pretpostaviti već u naj- Antun Tomislav Šaban stitim greškama najbolje uči (iako pametan uči i na — koji volimo i cijenimo tog čovjeka sa svim nje- da Olovni ples proglasio ženi su istim zvukovima bossa nove koja ne bi bilo »uzalud vam trud, svirači«. (Mar- avnim singlovima koji su Mirjana Matić tuđim greškama). Kako god, mijenjajući članove i govim vrlinama i manama, njegov veličanstve- trenutačno najboljim rock– je očito upisana malo dublje u glazbenički tina Validžić) producente, vođa grupe Zoran Beloša–Beli okupio mu prethodili: Možeš ti ni opus i autohtonu riku beštije zvane rock’n’roll proizvodom u Hrvata. Kritika je Olovni ples pri- DNK Nikše Marinovića. Zajedno je rađen za UREDNIŠTVO je bend i snimio taj drugi album po kojem se prepo- gušt i, očito, iz gušta, bez pretenzija osvaja- sve što hoćeš, Dao sam — nastavile jahati dalje, pri čemu želim istaknu- hvatila kao spasioce domaćeg rocka. Uspo- Daniel Popović Darko Bakić znaju talenti. Kao što je više–manje poznato, prvi nja mainstream medija i dvoranskih pozor- ti dušu, Volim te još… ti da bi Bare te večeri bio sjajan i moćan i da si ređujući ih prije svega s Black Keysima, bend Milan Majerović-Stilinović može biti slučajan uspjeh, ali tek drugi dokazuje ta- nije razbio glavu bocom. Njegove pjesme mno- nica. Kao i autoru ovih redaka, melodije s Na njihovu devetom stu- je trebao popuniti mjesto koje su nekad suve- Fantazija Siniša Škarica lent, kvalitetu i potencijalnu karijeru i svijetlu buduć- go su veće i važnije od takvih incidenata. (Alek- albuma isplivat će vam iz podsvijesti kad se dijskom albumu Agent Jana Haluza nost. Sudeći po ovom albumu, grupa Radio Luk- sandar Dragaš) reno držale Majke, a još prije Azra. Gitarskih budete najmanje nadali. I da, nastavit ćete Croatia Records za ljubav, koji je fotografijama oboga- (glavna urednica) semburg zna što hoće, ima određeni talent i sve riffova ne manjka, ritam–sekcija ne zaostaje ih zviždukati bez imalo srama. (Josip Radić) tio Filip Dizdar, a likovno oblikovao Ro- potrebno da se nađe na vrhovima domaćih top– za kvalitetom perjanica revivala blues swamp Na 30. godišnjicu svo- bert Butković, nalazi se jedanaest pjesama. LEKTURA Gatuzo Rosanda Tometić ljestvica. Na žalost, istovremeno to ne znači da je rocka i, zaista, Dugo Selo nikad nije bilo bli- Malehookers jeg najvećeg hita Džuli, Kvalitetu Letećeg odreda prvi je 1992. godine zbog te činjenice u pitanju kvalitetan album, nego že Memphisu i New Orleansu. No nakon vi- s kojim je 1983. godi- prepoznao i otkrio Husein Hasanefendić Hus. BROJ 185, OŽUJAK 2014. Gdje idemo FOTOGRAFIJA da je riječ o albumu s pjesmama koje u Hrvatskoj šestrukog slušanja ipak se ne mogu složiti s Mašina ne predstavljao Jugo- Iako su ih u početku uspoređivali s Crvenom Anastazija Vržina mogu lako pronaći publiku. Sve je tu na svom mje- Croatia Records ostatkom kritike o Olovnom plesu kao perjani- slaviju na Euroviziji u jabukom i prognozirali kratak vijek trajanja, od stu. Međutim, čulo se to već puno puta prije njih pa ci domaće rock–scene. Nakon svake pjesme Croatia Records Münchenu, Daniel Po- tada se uporno i uspješno drže na sceni te GRAFIČKO OBLIKOVANJE ako netko traži novi zvuk, neće ga naći na ovom al- Kad se 2007. godine s de- na albumu ostaje nekakva nedorečenost, naj- pović je rođendan svo- se svojim pjesmama nameću kao nezaobila- Luka Gusić bumu. 100 metara do sreće je korektan pop–rock bijem Noge/ruke/glave, a više u vokalnoj izvedbi, čija mirnoća i beživot- Zaključajte svoje kće- je najpoznatije pjesme zna pop–rock pojava. Samo ih je rat sprije- album mainstream rocka, kakav načelno nedosta- godinu prije i EP–em Teme- nost često ne odgovaraju sviračkoj dinamici i ri, Malehookersi su proslavio objavom no- čio da ostvare veliki (i zasluženi) proboj na šire TISAK je domaćoj sceni, ali kakav slušamo već desetlje- lji na domaćoj rock–sceni razuzdanosti. Slikovito rečeno, »vokal u kupe, u gradu! zaderao bi vog singla — zarazne područje bivše države, no unatoč tome, odr- Studio Flyer, ćima, recimo od Prljavog kazališta i Parnog valjka. pojavio zagrebački dina- bend u špade«. Još jedna zamjerka može se se glasno neki puri- pop–pjesme za koju je u žavali su velike posjećene koncerte, proda- Aleja Seljačke bune 7a Osjeti se na ovom albumu utjecaj i Coldplaya i U2 mični duo Gatuzo, nije tre- uputiti popriličnoj repetitivnosti glazbenih mo- tanac, dok bi majke maniri Princea sam odsvirao i sve instrumente vali desetke tisuća albuma i suvereno vladali 10090 Zagreb i Bon Jovija i Van Gogha, zbog čega se, na žalost, balo dugo da se gitarista i tiva koje, srećom, ipak spašava dosta dobra bezglavo vukle svoje — naslovljenog Fantazija, čime je najavio i isto- domaćim radijskim eterom. Denis Dumančić, najmanje može čuti originalnosti grupe Radio Luk- pjevača Damira Trkulju–Ši- produkcija samog albuma (Ti divna si). Olovni ljepotice kućama. A imeni album. Nakon podulje stanke (od deset od početka alfa i omega benda (jedan je od semburg. No nema sumnje da njihovo vrijeme tek lju, koji je dvije sezone pro- ples jedan je od onih bendova koje vrijedi čuti one bi nevoljko slu- godina), odlučio nas je počastiti novim pjesma- kvalitetnijih i izvođenijih autora domaće pop– E–mail: [email protected] šale svoje roditeljice ma. I dalje je vjeran pravom, zdravom popu ka- dolazi, jer su gotovo sve pjesme izuzetno pitke, ra- veo u Majkama, i bubnjara uživo da se dobije prava slika o njima. Riječ je scene) na novom albumu svog benda nije na- cijena: 22 kuna jer su frontman Jerry kav apsolutno nedostaje na sceni, a kakav bi pravio naročit odmak od prošlih uradaka, tek (za članove HDS–a diofonične i na putu da postanu veliki hitovi. (Du- Gorana Martinjaka počne kvalitetnim glazbenicima koji piju s istog izvo- pojmiti kao naš odgovor na iščašeni blues–rock Alan Gabor i ekipa tako neodoljivi. Takve mogao dobro proći u susjednim državama ponešto pitkiju produkciju koja ukazuje na na- besplatno) bravko Jagatić) ra s kojeg su pili Rolling Stones, Jack White i The Black Keysa. Realno, a to potvrđuje i novi, mi se filmske scene motaju po glavi kad je (osobito Osjećam te, anđele, Taxi, Roman, To predak, čemu se ne čudimo ako znamo da je ISSN 1330–4747 White Stripes, Iggy Pop i njima slični. Na albu- ovaj bend u pitanju. I naravno, zavijale bi si- anđeli znaju, Bezobrazno, Stijene). Pjesme Na- Majke treći album Gdje idemo, sličnost je bila tek u po- album producirao sve traženiji Igor Ivanović. I stavi dua jer sadržajno su Gatuzo bili i ostali bliži mu Nulti dan čuje se prevaljen put od njihovih rene za uzbunu, baš kao što i otvaraju Ma- vodno sve i Ti si moj orijentir ponajviše podsje- dalje su to odlični tekstovi (poglavito ljubavni), Majke u Tvornici 9. 3. 2007. stilu Libertinesa i Strokesa, kao i ranim radovima prvih samizdata i, slušajući jedanaest pjesama šinu, četvrti album zagrebačkih rokera koji ćaju na Danielove najveće hitove koji su i da- meka i ugodna ritam–sekcija, dobri gitarski ri- Azre, dok je Šiljin glas jedan od onih koji ili volite ili s albuma, jasno je što su htjeli postići. Među- i nakon osamnaest godina otkako su se nas nezaobilazan repertoar u radijskom eteru, fovi, pjevni refreni, lakopamtljive melodije koje CJENIK OGLASA Croatia Records teško podnosite, baš poput vokala Delče iz beo- tim, nisam siguran da konačan proizvod pot- oformili »furaju« hard sex’n’roll. Mislim da kao i u klubovima. Kompletan je album prvi put će se sigurno dugo vrtjeti i rado slušati u ra- ZA CANTUS gradskog novovalnog benda U škripcu. Ne znam puno odgovara ideji koju su namijenili Nultom bi njihovu glazbu i furku tako trebalo opi- posve Danielovo djelo: sve tekstove, glazbu i dijskom eteru, baš kao i svi dosadašnji uratci danu. Od srca im želim da se na sljedećem al- 1/1 CIJELA STRANICA koliko su Gatuzo u vrijeme kad su se pojavili odi- sati, a i dojma sam da i oni žele da ih se aranžmane napisao je sam. Nove su pjesme Letećeg odreda — bez vijeka trajanja. Zvuk 6.000,00 kn Majke u Tvornici 9. 3.2007. grali ulogu motivatora mlade domaće rock–sce- bumu napokon sastanu ideja i realizacija! (Jo- tako shvaća. Pogotovo kad znate da su se autobiografske i »teške« jer, kako je rekao, ta- je žešći, svirački zreliji, jer si je Dumančić na- 1/2 STRANICE s 18 pjesama na CD–u ne, no kad su se pojavili, teško je bilo prisjetiti se sip Radić) 1999. povukli sa scene umorni od eksce- kav je bio i njegov život otkada je minulo doba pokon dao oduška i sad radi — kako je sam 3.000,00 kn i 27 na DVD–u potvrđu- još dva–tri zanimljiva mlada domaća sastava. Da- sa koji su ih pratili gdje god bi se pojavili… slave što ju je uživao u doba Džuli: malo veselja, istaknuo — ono što je oduvijek želio te se jed- 1/3 STRANICE ju kako smo se istinskom, nas je slika donekle drukčija jer su klupska aktiv- Rokambol Biografija kao iz udžbenika Kako posta- malo nostalgije, malo patetike, ne bi li se dota- nom zauvijek odmaknuo od etikete nekadaš- 2.000,00 kn arhetipskom i iskonskom nost i internetsko samoizdavaštvo pridonijeli ka- ti rokenrol zvijezda?, lekcija prva. Sve bi to klo što šireg iz palete emocija. nje teen atrakcije. Na albumu Agent za ljubav 1/4 STRANICE rock’n’rollu na ovim prosto- kvoj–takvoj revitalizaciji domaće glazbene scene bilo opravdano kad bi Malehookersi imali nalazi se jedan od najvećih novijih hitova ben- 1.500,00 kn Zajedno Daniel je u međuvremenu pisao pjesme za Se- rima najviše primakli Par- koja ne želi imati nikakve veze s estradom, a time horde izbezumljenih obožavateljica koje ih da Svaki dan je s tobom poseban te Studeni Cijene oglasa izražene su verinu, Zdravka Škendera, Željka Bebeka, Mi- tibrejkersima i Majkama. je i letvica koju Gatuzo u komparaciji s novijim, ali Croatia Records prate u stopu, a muškarci odobravaju jer su u suradnji s Kristijanom Rahimovskim, koji je bez PDV–a neu, Jasnu Zlokić, Jasmina Stavrosa i mnoge Majke su na tom povrat- i etabliranijim bendovima i kantautorima mora do- veći frajeri od njih. No, nažalost, stvarnost žario i palio top–ljestvicama 2010. i 2011. go- i ne uključuju dizajn oglasa druge, a i danas puno radi za slovenske izvo- ničkom koncertu u Tvor- segnuti ili preskočiti nešto viša nego prije šest go- Album Zajedno autorski je je drugačija. Zašto se ovaj bend još uvijek dine. Tu su i Dok se kuneš, stalna pjesma na đače. Zvijezde i anđeli najspominjaniji su poj- Oglasi na vanjskom ovitku nici isijavale energijom i ža- dina. Stihovi su donekle prohodniji, a Šiljin vokal prvijenac Rokambola — nedovoljno percipira u javnosti, a ima čime njihovu koncertnom repertoaru te lijepa »la- movi u jednostavnim tekstovima, a najsvjetlije novina navedenih formata rom, opasnošću i opakošću, nervozom i sna- više toliko ne strši jer se dvojac potrudio proširiti Nikše Marinovića, kantau- draškati čak i najžutije novinare, ne mogu ganica« Ljubavi koja zatvara album. Posebna točke albuma neosporno su naslovna pjesma naplaćuju se dodatnih 30% gom, nabrijanošću i vatrenošću kao The Stooges zvučnu sliku i podebljati melodioznost a da pri- tora, glumca i svestranog dokučiti. Kao da je u nas Romantika kriva poslastica su albumski bonusi što su ih zau- od izražene cijene te pjesma Zločin i kazna. Najveća kvaliteta no- i MC5 u najboljim danima. Jedini koji u nas ima tom nije previše omekšao garage–rock oštricu osobenjaka. Njegovu izla- za sve, kako je i naslovljen prvi singl Maši- zele pjesme Čini mi se, brate (s Kumovima i Dodatne informacije vog albuma njegova je jednostavna produkcija pravo pretendirati na status kakav vani uživa Iggy koja ih krasi od početaka. I kod Gatuza je osje- sku prethodili su singlovi ne. Kao da potencijalnu publiku živcira taj Željkom Bebekom) i Zorica, jedan od najve- o smještaju oglasa, i aranžmani. Bez obzira na najprodavaniji pr- Pop upravo je Goran Bare. Ne samo zbog proli- tan velik utjecaj Partibrejkersa i Majki, kao i kod koji su pomalo odavali pri- stav Hajde bejbe ne budi lijena/ napravi to ćih hitova 2013., koji je Dumančić namijenio posebnim formatima te vijenac u povijesti domaće diskografije — Bio jevanja krvi na pozornici, što je neko vrijeme bio niza ovdašnjih bendova, no dobra je stvar to što rodu albuma i stilsku ra- da se osjećam kao stijena... ili Ljubomor- mladom tamburaškom sastavu Mejaši. Loša pogodnostima uputiti na sam naivan (a bio je!), na dosadašnju karije- i Iggyjev »specijalitet«, nego i zbog karizmatično- Gatuzo te utjecaje kanalizira kroz novovalnu priz- znolikost nalik na Bijeli al- nim mužem zatuci me... Ima puno bendova pjesma se ne može naći; sve je napravljeno [email protected] ru i zatvaranje svjetskih i regionalnih krugova, sti i vladanja pozornicom na kojoj kroti rock’n’roll mu pa i kad se poigrava bluesom, psihodelijom bum Beatlesa. Još na po- na svjetskoj sceni koji »furaju« isti film, po- kako treba (jer Dumančić očito ne zna na- dani ondašnje popularnosti odavno su iza nje- kao pobješnjelog tigra. Što se tiče poezije i ek- i hard rockom, ta igra zvuči moderno, odnosno četku, Varalica navodi na put Eagles of Death Metal, no razlika izme- praviti nekvalitetnu pjesmu), pa će ovim al- ga, kao što je i sam priznao. Album, dakle, nije scesa, možemo razmišljati i o sličnostima između blisko onome što su na posljednjim albumima ra- krivi trag bossa nove i brazilskih ugođaja, dok je đu Jessea Hughesa i Jerryja Gabora jest u bumom bend nesumnjivo osvježiti i učvrstiti revolucionaran; dobili smo što smo i očekiva- Gorana Bareta i Jima Morrisona. Po načinu živo- dili Queens Of The Stone Age i Arctic Monkeys, Roza plesna kombinacija Talking Headsa i utje- tome što se Jesse zafrkava, Jerry baš i ne. svoju postojanu popularnost. Croatia Recor- li. Daniel nije ciljao na pridobivanje neke nove ta mnogi će ga usporediti i s Keithom Richard- nažalost ne i toliko komercijalno ili dovoljno atrak- caja novih izvođača i modernijih zvukova. Isto se Možda da malo manje koriste to bejbe... ds ima zajamčeni »as u rukavu«, jer će Agent publike i obožavatelja, no oni koji to jesu, neće som. Odavno znamo da je Bare inspiraciju često tivno da bi svojim iskazom u našim uvjetima za- može reći i za pjesmu Za nas — komična je me- možda bi bilo učinka. Glazba je poželjno za ljubav uz postojeće — generaciju koja je ostati ni ovaj put razočarani. Ovom kompak- vukao iz ovisnosti o narkoticima i iz borbe s tim, interesirali podjednako široku publiku. (Aleksan- đuigra energije modernog elektroničkog punka i sirova, gitarističke dionice zadovoljile bi i odrasla s Denisom Dumančićem — osigura- tnom pločom apsolutno dokazuje da je i da- što mu je prouzročilo niz problema i tragedija u ži- dar Dragaš) melodike koja iz pozadine poručuje: Bez brige, najvećeg rock–junkieja, zvuk je odličan, što ti ‘brdo’ novih slušatelja. (Danijela–Ana Morić) votu, ali je neprijeporna činjenica da je unatoč toj ovo je samo zafrkancija! Poglavica Lacrimessa nije ništa čudno ako se zna da su album, lje vokalno moćan, ali i nespreman za glazbe- 70 71 BROJ 185, OŽUJAK 2014.

72