OPROŠTAJ OD DINE DVORNIKA, VICE VUKOVA, SERGIJA RAINISA I MARIJANA ZUBERA / RAZGOVOR S ANTUNOM TOMISLAVOM ŠABANOM, GLAVNIM TAJNIKOM HDS–a / AUTORSKA VEČER ALFIJA KABILJA / 33. OSORSKE GLAZBENE VEČERI / SPLIT I ŠIBENIK ‘08. / NAGRADE HDS–a / CD IZLOG

NOVINE HRVATSKOGA DRUŠTVA SKLADATELJA BROJ 152 LISTOPAD 2008. CIJENA 20 kn

ISSN 1330–4747

Antun Tomislav Šaban ponovno izabran za Glavnog tajnika Hrvatskoga društva skladatelja TAJNIKA FAZA Razgovarao: Davor Hrvoj a sjednici održanoj 16. rujna Predsjedništvo Hrvatskoga društva skladatelja (HDS) izabralo je Antuna Tomislava Ša- Nbana za Glavnog tajnika Društva koji tu dužnost sada obnaša u trećem mandatu, od 2001. godine. Povod razgovoru jest njegov ponovni izbor na ovu odgovornu duž- nost. Kako to da ste se odlučili kandidirati za još jedan četverogodišnji mandat? CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS U povijesti Društva neki su tajnici dugo obnašali svoje dužnosti i sve ukazuje da je to doprinijelo stabilnosti udruge. Moj prethodnik Ivo Josipović bio je Tajnik HDS–a 14 godina, a i prije njega su neki, pri- mjerice Adalbert Marković, tajnikovali dulje od 10 godina. Od 1967. godine HDS je tako imao svega pet tajnika. Također, smatrao sam da je nastavak mojeg angažmana dobar i za mene i za Društvo jer se radi o vrlo specifi čnom poslu u kojemu sam nakon sedam godina dobro uhodan. Što je zadaća Glavnog tajnika HDS–a? Radi se o vrlo širokom i heterogenom poslu, mislim da u Hrvatskoj ne postoji usporedivo radno mjesto. Već u Statutu HDS–a navodi se niz obveza i odgovornosti Glavnog tajnika, a u svakodnevnoj praksi susrećem se s različitim situacijama i problemima.

HDS kao kulturna institucija Ugrubo bih svoje poslove podijelio u tri grupe. Prvo, tu je funkcio- niranje same strukovne udruge, sa svojim članovima, zaposlenicima, imovinom i ostalim dobrima. Dakle, svakodnevne obveze i servis CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS članstva, poput izdavanja raznih potvrda, savjetovanja i tehničko–lo- CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS gističke podrške. Drugo, tu je ZAMP, koji doduše ima svoju unutar- nju hijerarhiju i autonomiju u svakodnevnom poslovanju, no ta je služ- ba u vlasništvu i pod kontrolom hrvatskih autora. Ona prikuplja naš autorski novac za izvedbe naših djela. ZAMP–om također upravlja Skupština i Predsjedništvo HDS–a, no prva instanca, interface izme- đu autora i službe ZAMP–a, jest Glavni tajnik koji u svakodnevnom kontaktu s direktorom i ostalim zaposlenicima ZAMP–a sudjeluje u osmišljavanju poslovne politike i izvještava o tome Predsjedništvo koje upravlja Društvom. A ZAMP je, na naše zadovoljstvo, velik po- gon koji godišnje prikuplja preko stotinu milijuna kuna, ima ugovore s desetinama stranih društava iz cijeloga svijeta i zapošljava stotinjak što stalnih što honorarnih djelatnika. I treće, HDS je važna i ugledna kulturna institucija koja promiče hrvatsku glazbu, organizira koncerte i festivale, izdaje knjige, notne partiture i nosače zvuka. Dijelove te kulturne politike HDS–a kreiraju voditelji pojedinih projekata ili vije- ća i komisije imenovane za te zadaće, no od Glavnog tajnika se očekuje da bude supervizor svih umjetničkih projekata, da ih međusobno ba- lansira i koordinira, te da nečiju kreativnost ili umjetničke ideje svede u zadane tehničke, vremenske i fi nancijske okvire. CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS Sve to skupa, sa svim detaljima, spada u nadležnost Glavnoga tajnika CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS Društva. Gdje je u svemu tome Predsjednik Društva? Kakav je položaj Tajnika u odnosu na njega? Prema Zakonu o udrugama i Statutu HDS–a, najviša instanca Druš- tva jest Skupština, no ona se sastaje načelno jednom godišnje, a tije- kom godine Društvom upravlja Predsjedništvo koje je Skupština iza- brala. Predsjednik Društva je zapravo predsjedavajući Predsjedništva, osoba koja ima ovlasti zastupati Društvo, te još niz prava određenih Statutom. Sve te instance, uključujući i Predsjednika Društva, jesu nadređene Tajniku. No, temeljna je razlika što je Tajnik profesionalac, plaćen za posao koji radi i od kojeg se očekuje da se svakodnevno njime bavi. Prema Zakonu i Predsjednik i Tajnik zastupaju Društvo i odgo- varaju za njegovo poslovanje, no Predsjednik ne obavlja svakodnevne poslove, u načelu se ne bavi problemima kadrovske, administrativne ili tehničke naravi. U praksi nije teško postići konstruktivni suživot Predsjednika i Tajnika. Ja sam ga imao s trojicom predsjednika. (nastavak na str. 3) CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS LUKA GUSIĆ 2 BROJ 152, LISTOPAD 2008.

UVODNIK Otišao je Dino Dvornik (Split, 20. VIII. 1964. — Zagreb, 7. IX. 2008.) Poštovani itatelji Cantusa! zborna je godina i povoda za čestitanje imamo IN MEMORIAM — NIŠTA KONTRA DINA napretek. Antun Tomislav Šaban po treći je put It’s better to burn out than to fade away — Neil Young, Hey Hey, My My (Into the Black) Iizabran na mjesto Glavnog tajnika Hrvatskoga društva skladatelja te ga u novom četverogo- Piše: Zlatko Gall dišnjem mandatu očekuju novi izazovi. Koje su njegove zadaće? Što je dosad učinjeno? Kako je ako Dina baš nikada nije zanimao opus svima je to 1989. oglasio nastupni samostalni Dinu uskratili goleme naklade i rasprodane tur- unaprijeđeno djelovanje Društva i ZAMP–a? Koja Neila Younga i trubadura sklonijih tek- album Ti si mi u mislima, funk za njega nije bio neje, posve sigurno nisu utjecale na kreativnost. je njihova uloga u međunarodnim odnosima? Je li Istu negoli ritmu, zacijelo bi upravo zna- ni tinejdžerska infekcija, ni pomodna trendovska rad Društva transparentan? Što još treba učiniti? meniti Youngovi stihovi — za kojima je po- fora, već čista i nepatvorena strast. Album, koje- Autobiografski karakter Kako se prilagoditi promjenama? Koji su priorite- mu je godinu ranije prethodio uspješan debi na segnuo i Kurt Cobain — bili najbolji epitaf Na trećem albumu Priroda i društvo, objavljenom ti? Odgovore na ta i ostala pitanja vezana uz rad Zagrebačkom festivalu hrvatskomu kralju funka. Jer, 1993., zakoračio je prema ozbiljnijim temama, ali Društva saznajte iz prve ruke — iz razgovora s skladbom Tebi pripa- životu punim plućima, tako također je pokazao da podjednako sposobno može Antunom Tomislavom Šabanom. dam, možda nije bio do drsko drukčijemu od prosje- sklopiti bezgrešne r’n’b–pop stilizacije, poput izni- kraja zakopan kako tre- Čitajući novi broj novina Cantus informirajte se o ka, i eruptivnoj glazbi u kojoj mnog dueta s Josipom Lisac u Rušili smo mostove ba — premda je Luky glazbenim priredbama održanima tijekom ovoga je, bez obzira na razmjere na- od sna, te uspješno i pionirski eksperimentirati s kao producent zajedno ljeta te o novim diskografskim i notnim izdanjima, dahnuća, u osnovi uvijek bio techno/house ritmovima. U vrijeme dok se doma- s Dinom odradio sjajan a donosimo i najave nadolazećih glazbenih doga- furiozni ritam i strast, doista ća šlageristika priklanjala užasu zvanom »dance« posao — no »ostario« je đanja. Budite s nama 28. listopada na autorskom ništa nije bolje pristajalo od i prostituirala svaki pojam »plesne glazbe«, Dino mnogo bolje od većine koncertu Ljube Stipišića Delmate u zagrebačkoj youngovske poruke da je bo- je objavio Afriku, jedan od najboljih, ali i najutje- tadašnjih razvikanih al- Preporodnoj dvorani palače Narodnoga doma, lje sagorjeti negoli izblijedjeti. cajnijih brojeva hrvatske glazbe u devedesetima. buma sezone. Dapače, od 6. do 9. studenoga na 45. Glazbenoj tribini Čak i kad mu nije išlo, Dino Kampanilistička Ništa kontra Splita bila je golem kao da su godine zao- u Puli, 14. studenoga na Chansonfestu u zagre- je ostajao svoj, izbjegavajući i to ne samo lokalni hit, no u usporedbi s Afrikom, blile sva problematična bačkom Kazalištu Komedija i 20. studenoga na kompromise koji bi mu zau- koja je također imala jaku autobiografsku crtu re- mjesta i gruba srastanja, Zagrebfestu u Koncertnoj dvorani Vatroslava Li- vijek uzeli ritam i gurnuli ga ferirajući se i na Deana i na Kineski zid, djelovala učinivši da se album da- sinskog. u humpacumpajuću estradnu je kao drugorazredna poskočica bliža »danceu«, nas — i to ne samo kad maticu. negoli Dinovom »kreativnom neredu«. Autobio- Davor Hrvoj, urednik su u pitanju »trajnoža- grafska nota bila je utkana i na sljedećem albu- reća« Zašto praviš slona Simpatian funky mu, Enfant terrible, koji je donio i poigravanja s

od mene, plod suradnje Dina sam prvi put čuo u ta- drukčijim žanrovskim obrascima — dakako, uvi- In memoriam prof. Marijanu s »prikom sa zidića« SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA dašnjoj fronti na Gripama jek pročitanima optikom freaka plesnih ritmova. Zuberu Gibom kao tekstopis- zapazivši, i u novinama po- Big Mamma (1999.) i Svicky (2001.) bili su slabiji, cem, i naslovni hitoidni hvalivši, soul/rhythm and blues posebice u usporedbi s materijalom probranim za broj — s lakoćom može vokal tadašnjega pjevača pri- sjajni — i s punim pravom Porinom nagrađeni IVOT ZA uvrstiti u sâm vrh uku- lično dešperatnog benda. Ki- — kompilacijski album Vidi ove pisme: Th e Best of pne produkcije domaće neski zid došao je tek kasnije Dino Dvornik 1988. — 1998. glazbene scene. GLAZBU kao, diskografski traljavo Piše: Višnja Požgaj realizirano, ogledalo strasti Udri jae Posljednji album braće Dvornik za funkom. Dvijetisućite nisu bile sklone Dinu, trebalo je za- Varaždinu je 28. Danas, 25 godina kasnije, Kreativni nered, album lipnja ove godine koji je uslijedio godinu vršiti novim albumom. Najavljen singlom Hipno- u 95. godini ži- uvijen u koprenu nostalgi- tiziran, album »velikoga povratka« trebao je Dina U je, vinilni prvijenac grupe u kasnije, bio je još uvjer- vota umro profesor Mari- vratiti na scenu, no smrt je stigla prije njegova do- kojoj je Dino bio frontmen, ljiviji. Naslov mu je bio jan Zuber, jedan od naših sjajno pogođen, a do danas je ostao i najkraći opis vršenja. Bez obzira na kvalitetu albuma koji će, najvećih glazbenih peda- a Dean basist, može se činiti simpatičnim i ukupne Dinove karijere, dok su glavni brojevi, nema sumnje, biti i bez njega zgotovljen, Dinovo goga. Opčinjen glazbom zgodnim funky projektom, no u vrijeme je mjesto na (ne samo) hrvatskoj sceni odavno već od malih nogu u obitelji u izvornog objavljivanja bio je miljama daleko poput fascinantnog Udri jače manijače, ploda su- kojoj se muziciralo, učio radnje s Rambom Amadeusom, zacijelo u vrhu zacementirano. Svi koji u to možda još sumnja- od gornjeg doma funk produkcije i normati- ju neka iznova posegnu za njegovim albumima, je kod velikih pedagoga v a j e d n o g G e o r g e a C l i n t o n a . hrvatske pjesmarice devedesetih. Da nije bilo rata, (o. Kamila Kolba, Janka Dinova bi karijera s uporištem na plesnom podiju poslušaju »one pisme«, ćute njihov ritam i osjete Slogara, Borisa Koma- magnetičnu privlačnost neponovljivog Dinova »Prika sa zidia« baš svake diskoteke bivše države krenula nezau- revskog) stekavši široko glazbeno i opće obrazo- stavljivom uzlaznom putanjom. No, ako su krvave kreativnog nereda... vanje. Put ga je vodio od rodne Lepoglave preko Ipak, loše kritike nisu pokolebale Dina jer, godine i drastično kresanje negdašnjega tržišta Požege, Zagreba i Čakovca do Beča, gdje je za vri- jeme Drugog svjetskog rata surađivao s Lovrom pl. Matačićem, što je, međutim, bilo kobno. Bio je osuđen na smrtnu kaznu zbog »kulturne suradnje In memoriam Sergije Rainis (Kotor, 4. studenoga 1919. — Zagreb, 1. srpnja 2008.) s okupatorom«, ali je, srećom, pomilovan i 1948. godine dolazi u Varaždin kao profesor Glazbene škole u kojoj je djelovao do umirovljenja. ODLAZAK BARDA HRVATSKE ZBORSKE GLAZBE Perjanica glazbenog odgoja u Piše: Višnja Požgaj Varadinu ogat i uspješan život maestra Sergija i pedagog. Tako je prvotni dvogodišnji ugovor djelovanja u Hrvatskom glazbenom zavodu uz U Varaždinu, gradu duge glazbene tradicije, za- Rainisa bio je posvećen vokalnoj umjet- produžen na osamnaest godina. Godine 1982. ansambl Collegium pro musica sacra uz program počinje Zuberova neprocjenjiva pedagoška misija nosti, dirigiranju i pedagogiji. Umro je vratio se u Zagreb i postao šef–dirigent Zbora duhovne zborske glazbe koja je objedinila hrvat- koja se sastojala od otkrivanja i njegovanja velikih B glazbenih talenata, uzdizanja škole na najvišu ra- nakon kratke i teške bolesti u 89. godini života RTV Zagreb. Tu je ostvario mnogo koncerata i sku baštinu Borisa Papandopula, Pere Gotovca, zinu kvalitete i od sveopćega doprinosa organiza- u Zagrebu, gdje je već sa sedamnaest godina velikih projekata poput oratorija Život i spomen Vatroslava Lisinskoga i Božidara Širole s latino– ciji i unapređenju hrvatskoga školstva i glazbene postao član Zagrebačkih madrigalista i 1939. slavnih učitelja Svete braće Ćirila i Metoda Božidara američkom iz pera Ariela Ramireza. U program pedagogije. Posebno mu je pri srcu bio odgoj kao imao s njima prvi javni nastup u Dubrovniku. Širole te djela Monteverdija, Verdija i Lukačića. su bile uvrštene i skladbe hrvatskoga orguljaša i osnovni pokretač u formiranju čovjeka od njego- Diplomirao je solo Na tom je mjestu ubr- skladatelja Anđelka Igreca. ve najranije mladosti. Perjanica Glazbene škole u pjevanje na Mu- zo i umirovljen. Odlazak prvorazrednoga pedagoga Osamdeseti rođendan i šezdesetu obljetnicu Varaždinu, glasoviti Dječji zbor, koji je osnovao i zičkoj akademiji u No, njegove aktivno- umjetničkoga rada proslavio je ne u Hrvatskoj, vodio, postizao je velike uspjehe na brojnim nastu- Zagrebu u razredu i dirigenta koji je promičući, uz sti nisu time prestale. već u Portoriku, obilježavajući ujedno četrdesetu pima i turnejama u domovini i inozemstvu — od profesora Lava Vr- ostalo, i hrvatsku glazbenu nastupa u Beogradu pred tadašnjim predsjedni- godišnjicu tamošnjega banića, a dirigiranje baštinu, ostavio dubok trag kom države Titom do SAD–a za proslavu 80. Konzervatorija na koje- je učio kod Mlade- obljetnice Hrvatske bratske zajednice. podjednako u Zagrebu i u mu je predavao gotovo na Pozaića i Slavka dalekom Portoriku. dva desetljeća. Dirigirao Zlatića. Uteme- Odlikovanje Danice hrvatske je izvedbom Händelova ljio je Krugovalni Mesije koja je proglaše- Svojim znanjem, iskustvom i organizacijskim zbor, koji je kasnije na koncertom sezone te sposobnostima, Marijan Zuber dao je svoj dopri- prerastao u današnji profesionalni Mješoviti nos i Varaždinskim baroknim večerima, koje su Povremeno je dobio još jednu ponudu zbor HRT–a. Vodio je nekad vrlo popularni i potaknute 1968. godine u okviru proslave 140. radio s ansam- za Verdijev Rekvijem. Vokalni ansambl Dalmacija, osnovao Vokal- obljetnice Glazbene škole. U povodu 80. obljet- blom Collegi- Sergije Rainis zaokru- SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA ni ansambl Lisinski, pjevao tenorske uloge u nice života, predsjednik Republike Hrvatske dr. um pro musica Kazalištu Komedija i u zagrebačkoj Operi te žio je tako svoju karije- Franjo Tuđman, kao pokrovitelj Večeri, uručio je sacra i Zborom ravnao mnogim hrvatskim zborovima. ru prvorazrednoga pe- Marijanu Zuberu odlikovanje Red Danice hrvat- Župne crkve dagoga i dirigenta koji ske s likom Marka Marulića. Bilo je to samo jed- no u nizu uglednih priznanja i nagrada jednom od Dobivši preporuke legendarnog voditelja Za- svete Ane u Vo- je promičući, uz ostalo, najomiljenijih pedagoga u povijesti varaždinske grebačkih solista Antonija Janigra, slavni vio- loskom. Rainis i hrvatsku glazbenu ba- Glazbene škole. Marijan Zuber živio je za glazbu lončelist Pablo Casals poziva Sergija Rainisa je 1997. godi- štinu ostavio dubok trag i svojom je svestranom stručnom djelatnošću dao za profesora Konzervatorija i stalnog dirigen- ne proslavio podjednako u Zagrebu i trajan i velik doprinos hrvatskoj kulturi i afi rmaciji ta Festivala Casals u Portoriku, kamo je otišao 55. obljetnicu u dalekom Portoriku. SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA grada Varaždina. 1963., ubrzo stekavši velik ugled kao dirigent umjetničkog Sergije Rainis

IZDAVAČI: Hrvat sko društvo skladate lja, Zagreb, Berislavićeva 9, Cantus d.o.o., Zagreb, Baruna Trenka 5 / ZA IZDAVAČE: Antun Tomislav Šaban i Mirjana Matić / UREDNIŠTVO: Marina Ferić Jančić, Jana Haluza, Davor Hrvoj (glavni urednik i urednik fotografije), Maja Sabolić / GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Luka Gusić / TISAK: Studio Flyer, Aleja Seljačke bune 7a, 10090 Zagreb / E–mail: [email protected], cijena: 20 kuna (za članove HDS–a besplatno), ISSN 1330–4747 BROJ 152, LISTOPAD 2008. 3

Vice Vukov (Šibenik, 3. kolovoza Antun Tomislav Šaban ponovno izabran za Glavnog tajnika Hrvatskoga društva skladatelja 1936. – Zagreb, 24. rujna 2008.) ADIO I TAJNIKA FAZA HVALA! (nastavak s naslovnice) Razgovarao: Davor Hrvoj Piše: Maja Sabolić ijepe riječi kojima se prisjećamo dragih ljudi Jeste li zadovoljni učinje- u trenucima kada nas napuštaju nekako su nim u svom prošlom man- Lslabe danas kad bilježimo još jedan tužan datu? Biste li nešto posebno trenutak hrvatske glazbene povijesti. Otišao je istakli kao svoju zaslugu? Vice... vijest je munjevito prostrujala i premda smo znali da su mu nakon fatalnoga pada na stepenica- Mislim da imam razloga ma Sabora prije nepune tri godine izgledi za preživ- biti zadovoljan, jer uči- ljavanje neveliki, nadali smo se, vjerovali i željeli da njeno je puno. Spomenut i ovaj put svojom gandijevskom strpljivošću, voljom ću samo najbitnije. i čovječnošću nadvlada liječničke prognoze. Vice Prvo, mislim da je najve- će postignuće što smo u proteklom mandatu pri- mili preko 50 novih re- dovnih članova, mahom Vice Vukov dobitnik je mnogih nagrada profesionalaca u naponu i priznanja: trostruki laureat Studija snage u dobi između 30

kao najpopularnije lice televizijskih VOR RAZGOVOR RAZGOVOR RAZGOVOR RAZGOVOR i 50 godina. Ne znači to ekrana, nagrade za životno djelo nikakvu infl aciju ili sni- (Split ‘95. i Zagreb ‘95.), nagrade ženje kriterija, naprotiv, pred tri godine Pred- za izvanredan doprinos hrvatskoj sjedništvo je donijelo glazbenoj kulturi (Split 2006.); nositelj SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA novi Pravilnik o prijemu je državnog odličja Red Danice u članstvo kojim su kri- hrvatske s likom Marka Marulića teriji znatno postroženi. (1995.) i Porina za životno djelo (2000.). Ti ljudi su pokazatelj DAVOR HRVOJDAVOR

Moja odluka da budem Tajnik bila koja trošimo iz autorske mase, tako i naca i njihova timskog rada. Ipak bih se usudio je i ostat će kompromis između ona koja dobivamo iz državnog ili iz reći da je dobar dio toga rezultat moje osobne moje umjetničke strane i ove druge. lokalnih proračuna, te izbijamo ar- inicijative. Uz to, trebalo je sve dobre ideje i Pred desetak godina drugačije sam gumente svima onima koji iskazuju projekte provesti u djelo, što je uglavnom bila sumnje u valjanost rada HDS–a. moja zadaća. No moram zahvaliti mnogima na zamišljao svoj život, no nije mi krivo. dosadašnjoj uspješnoj suradnji i kreativnom do- Kako biste ocijenili poslovanje sa ZA- prinosu poslovanju Društva, bivšem Predsjed- MP–om? niku i Dopredsjedniku, kao i nekim članovima Što se poslovanja ZAMP–a tiče, mi- bivšeg saziva Predsjedništva, glavnom i izvrš- zanimanja koji među glazbenicima vlada slim da je najvažnija poslovna činjenica da je ti- nom direktoru ZAMP–a, te nizu zaposlenika za članstvo u HDS–u, a ujedno garancija jekom mojega prošlog mandata prihod povećan na srednjim i nižim razinama sustava Zaštite, da će, bez obzira na politiku, gospodarstvo za 20%, sa 66 na 79 milijuna kuna. Te se brojke zaposlenicima Matice i Muzičkih materijala, i ostale faktore koji određuju sudbinu Hr- odnose samo na autorska muzička prava, dok je te na kraju velikom broju članova koji su, kada vatske, HDS biti vitalna i relevantna insti- nizom ugovora djelatnost ZAMP–a proširena je bilo potrebno, ustali i angažirali se u obrani i tucija narednih desetljeća. Smatram da kao ili potvrđena u području srodnih prava (izvo- izgradnji Društva. đačkih i diskografskih), ali i autorskih prava jedina strukovna udruga glazbenih kreati- Postoji li program, plan ili vizija koju ćete nastojati nekih drugih umjetničkih stvaralaca koja se vaca, HDS ne smije dozvoliti da u Hrvat- ostvariti u predstojećem mandatu? skoj postoji ijedan profesionalni skladatelj, kolektivno ostvaruju. Od tih ugovora posebno bez obzira na svoj glazbeni izraz, estetiku ističem novi ugovor s udrugama izvođača i dis- Postoji mnogo toga što smatram da se može na- Vukov je uvijek bio borac, još od gimnazijskih dana ili političko opredjeljenje, koji nije redovni kografa (HUZIP i ZAPRAF), čime je okon- praviti bolje, efektivnije ili vremenu i potreba- kad piše sastav toliko nepoćudan tadašnjim profe- član našega Društva. Sveobuhvatnost na čano rivalstvo, odnosno određeni vid natjecanja ma primjerenije, no nije presudno što ja mislim sorima da ga udaljuju iz gimnazije. Godine 1958. u našem strukovnom području također je između autora i nositelja srodnih prava, što je i želim. HDS postoji zbog svojih članova, a ja Zagrebu pobjeđuje na natjecanju Prvi pljesak i kao legitimacija Društva u nastupu prema van, već rezultiralo sinergijom koja je učvrstila tržište sam samo jedan od njih. Većina nas nema druge pobjednik dobiva mogućnost nastupiti u Opatiji na stoga je itekako bitno da svi i dalje radimo i povećala prihode. udruge. Primarna zadaća stručne službe i mene najprestižnijem festivalu popularne glazbe. Glas na proširenju članstva. kao njenog čelnog čovjeka jest prepoznati po- kakav se dotad nije čuo donosi skladbi Miroslava Sposobnost prilagodbe trebe članstva i graditi sustav koji će te potrebe Biroa i Dragutina Britvića Mirno teku rijeke zaslu- Transparentnost poslovanja Također, potpisivanjem ugovora s Društvom ispuniti. Taj sustav mora biti utemeljen na vrlo ženo prvo mjesto, a Vukova na velika vrata uvodi u hrvatskih fi lmskih redatelja, Hrvatskim druš- širokoj bazi jer naše je članstvo vrlo raznorodno: povijest popularnih nota. Šezdesetih je godina Vice Tehnološki je također učinjen velik korak generacijski, kulturološki, glazbeno… Sustav naprijed kroz modernizaciju komunikacij- tvom pisaca i, u najnovije vrijeme, Društvom bio najtrofejniji pjevač tadašnje Jugoslavije, a nje- za zaštitu novinarskih autorskih prava, naš je mora biti i stabilan, a održavanje ovako velikoga gov plemeniti, topli bariton osvaja i međunarodnu ske opreme i ulaganje u novi softver. Re- sustava stabilnim danas predstavlja puno veće zultat je nova baza podataka o članovima, ZAMP stupio u područje kolektivne zaštite ne- scenu: od festivala Eurovizije do Intervizije, MI- muzičkih prava, čime je povećao svoj fi nancijski umijeće nego još pred nekoliko godina. Nakon DEM–a, Rio de Janeira i Tokija (gdje prima i pri- odnosno program koji bilježi niz podataka niza godina prilično jednoličnog i utvrđenog o svim članovima, sadašnjima i bivšima. promet i učvrstio poziciju kao najbitnija organi- znanje kao najbolji pjevač). Sedamdesete mu, kao zacija zaštite autorskih prava u Hrvatskoj. načina funkcioniranja, HDS dolazi u poziciju istaknutom sudioniku Hrvatskoga proljeća, donose Kako se danas većina članova služi e–ma- da mora biti u mogućnosti brzo i učinkovito re- progon s radijskih i televizijskih valova, brisanje s ilom, uvedena je procedura redovnog oba- Kakav je ugled HDS–a na međunarodnom pla- agirati na promjene koje dolaze brže nego ikad festivalskih fotografi ja, zabranjeno mu je javno dje- vještavanja, čime se članovi informiraju, ali nu? prije i iz nepredvidivih smjerova. Taj princip lovanje u domovini... Međutim, on tijekom punih im se usađuje i osjećaj zajedništva. Poveza- prilagodbe odnosi se i na neka temeljna načela Na međunarodnom planu HDS je stekao status osamnaest godina prisilne šutnje ponosno i dosto- na s tim je i nova internetska stranica, čija poslovanja Društva. Kao što je medicinska de- jednog od europskih lidera u području skla- janstveno sveudilj širi svoje intelektualne obzore. je implementacija vrlo pozitivno odjeknula fi nicija starosti »nesposobnost prilagodbe«, tako dateljskih društava. Već na prvom europskom među članovima, ali i šire. Ista je vrlo infor- bih mogao parafrazirati poslovnu vitalnost u skladateljskom kongresu u Beču 2006. godine Konačno, kad je temeljem albuma Bella Italia 1989. mativna s nizom podataka o manifestaci- »sposobnost prilagodbe«. Upravo na ta dva poj- predstavnici HDS–a bili su među predavačima, godine rekordnih 13 večeri ispunio Lisinski, Vice jama, članovima i aktivnostima Društva, a ma mogu temeljiti svoj program razvoja Druš- te su izabrani u radnu grupu koja je osmislila Vukov osjetio je da se ništa nije promijenilo izme- redovito je aktualizirana i nadopunjavana. tva u iduće četiri godine. Ništa spektakularno, i provela projekt udruživanja svih europskih đu njega i ljudi koji ga vole i cijene. Ali uz pjevanje no bit će mi izazov kormilariti brodom u tom Učinili smo velike pomake i u transpa- skladateljskih udruga. Ujesen iste godine iza- je osjetio i drugi poziv, onaj da bude njihov tribun, razdoblju. predstavnik u Saboru. Zastupničku dužnost obav- rentnosti poslovanja Društva. Zadnje tri bran sam u Upravni odbor European Composers’ ljao je pedantno i angažirano do svoga posljednjeg godine Predsjedništvo donosi proračun za Foruma (ECF), krovnog saveza svih europskih Hoćete li uz to stići i skladati? radnog dana. sve akcije i manifestacije, čime je ujedno skladatelja ozbiljne glazbe, a na drugom Eu- Moja odluka da budem Tajnik bila je i ostat će stabilizirano fi nancijsko poslovanje u po- ropskom skladateljskom kongresu u Madridu u kompromis između moje umjetničke strane i Sjećam se, tih mračnih dana kad se oblak represije dručju socijalnih i kulturnih aktivnosti. Uz ožujku 2007. delegati su me izabrali u Upravni ove druge. Pred desetak godina drugačije sam već nadvijao nad proljećare, upitala sam ga: »Vice, to, već treću godinu zaredom objavljujemo odbor ECSA–e (European Composers and Son- zamišljao svoj život, no nije mi krivo. Ne pišem što ćemo sad, kako ćemo?« Blago mi je odgovorio: fi nancijske podatke kako ZAMP–a, tako i gwriters Alliance), paneuropskog saveza koji je RAZGOVOR RAZGOVOR RAZGOVOR RAZGOVOR RAZGOVOR RAZGOVOR RAZGOVOR RAZGOVOR RAZGOVOR RAZGO SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA mnogo, u prosjeku jedno veće i jedno manje dje- »Svatko prema vlastitoj savjesti.« Danas znamo da za akcije i manifestacije, prvo ih predstav- prvi put u povijesti objedinio 180.000 europ- lo godišnje, možda još pokoji aranžman. Tješim je po savjesti odabrao najčasniji, iako i najteži put, ljamo članovima na Skupštini, a potom i skih skladatelja. životno predanje svojoj domovini. javnosti u vidu tiskanoga godišnjeg izvješća se mišlju da se trenutačno nalazim u »tajničkoj te objavom na internetskim stranicama. Kako ste to uspjeli ostvariti? fazi«. No, i ona će jednoga dana završiti, a tada bih se volio vratiti glazbi. Ponosno mogu ustvrditi da time idemo Nije mi namjera pripisati sebi sve uspjehe koje puno dalje od bilo koje slične udruge ili je Društvo polučilo proteklih godina, jer su oni organizacije, opravdavamo kako sredstva rezultat zalaganja i sposobnosti mnogih pojedi- 4 BROJ 152, LISTOPAD 2008. 16. Veeri Antuna Dobronia (Jelsa, 20. srpnja do 20. kolovoza 2008.) 10. VEERI DALMATINSKE PISME, 3. i 5. srpnja 2008. GIBONNI, Dobronićevim tragom OVIK OD SOLI Piše: Višnja Požgaj Piše: Denis Derk pitoresknoj Jelsi na otoku bački puhački an- Hvaru, rodnomu gradu sambl je u suradnji s Uhrvatskoga skladatelja pijanisticom Lanom poplavi hrvatskih ljetnih festivala, Antuna Dobronića, održane su Genc izveo Moju koja je proteklih mjeseci doživje- tradicionalne 16. Večeri Antuna pjesmu (divertissement Ula dimenzije biblijskoga potopa, Dobronića na najljepšoj rene- za klavir i puhače) jedan je festival iz Kaštela bez suvišnih sansno–baroknoj pozornici na iz 1924. godine, ali fanfara proslavio mali jubilej. Uporni su otvorenomu, na mjesnom Trgu i Suitu za puhački Kaštelani deseti put organizirali Večeri sv. Ivana. U mjesec dana po- kvintet Josipa Vrhov- dalmatinske pisme, posvetivši prve dvije nuđeno je petnaest priredbi, od skog. večeri opusu Zlatana Stipišića Gibonni- čega osam glazbenih. U ozračju ja, i tako dokazali da teza o krizi hrvat- 130. godišnjice skladateljeva ro- Kriza recepcije ske zabavne glazbe i nije baš utemeljena. đenja (1878.–1955.), ove su go- Kvartet Porin pred- Gibbonijeva velikog i reprezentativnog glaz- dine na svim koncertima (osim benog (ali i pjesničkog) opusa uhvatili su se stavio je Dobronićev na onomu Župnoga zbora sv. 5. Gudački kvartet rockeri, jazzeri, izvođači latino glazbe i nei- Cecilije iz Jelse) ugledni hrvatski zostavne klape. Uostalom, umjetnikov opus Pjesmu bezbrižnosti i strani umjetnici izvodili barem (1947.), a uz klari- snažne mediteranske osobnosti od početka po jedno Dobronićevo djelo. je prisutan u Kaštelima. Tako je Klapa Cam- Time se više negoli bi prve godine festivala izvela Gibonnijeve ranijih godina nasto- Pod umjetničkim pjesme Projdi, vilo i Judi, zviri i beštimje. jao predstaviti manje Potom je sljedeće godine dobila i prvu na- poznati i zanemareni vodstvom Ansambl Antifonis gradu žirija za obradu Tempere. Obrađi- opus toga skladatelja, muzikologinje Ire Dva dana nakon službenog zatva- vanja mladih na otocima. Upravo za- vač je bio Rajmir Kraljević, važna osoba u ali i djela drugih hr- Karlović i u organizaciji ogranka ranja festivala uslijedio je novi pro- hvaljujući tome, ove godine dotjeran razvoju kaštelanskog festivala koji je bio vatskih autora, ma- Matice hrvatske Jelsa uz odgojno– gramski dodatak namijenjen djeci u je prostor područne Glazbene škole u dobrodošao odmak od kanoniziranog (no i hom njegovih, ali i obrazovnu komponentu, Večeri kojemu su pod nazivom Program+ Jelsi i stvoreni su bolji uvjeti za nasta- dalje važnoga) omiškog klapskog festivala. naših suvremenika. Festival u Kaštelima dao je klapskoj pjesmi se okreću sustavnom izvođenju Male večeri Antuna Dobronića na- vu solfeggia, gitare i glasovira. Tako novi zamah, povezao je s pop standardima, Koncert otvorenja hrvatske umjetničke glazbe. stupila djeca otočkih i županijskih se Večeri pod umjetničkim vodstvom jazzom i globalizacijskim strujanjima etno- pripao je Zagrebač- glazbenih škola. Od Dobronićevih muzikologinje Ire Karlović i u or- glazbe u najširem smislu riječi. Istraživao je kim solistima koji skladbi na programu toga koncerta ganizaciji ogranka Matice hrvatske bliskost dalmatinske i istarske glazbe, ali i su započeli program bile su Dvije grlice iz ciklusa Čudna Jelsa uz odgojno–obrazovnu kompo- omogućio klapama da pred publikom pjevaju antologijskom Dobronićevom netisticu Mariju Pavlović izveo je i družba za dječji zbor (1938.) te dvije nentu okreću sustavnom izvođenju OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI narodne pjesme iz drugih podneblja i svjet- skladbom Jelšonski tonci (1938.), Kvintet za klarinet i gudački kvartet skladbe iz zbirke Uspomene iz djetin- hrvatske umjetničke glazbe koja u ske zabavne uspješnice. Skučeno hrvatsko a u suradnji s bečkim harfi stom Borisa Papandopula. Završni kon- stva i Hrvatski tanec iz zbirke Pučki mjestu rođenja Antuna Dobronića, diskografsko tržište obogatio je nizom izda- Ladislavom Paapom izveli su cert službenoga programa priredio plesovi za glasovir. uvaženoga skladatelja takozvanoga skladateljevu Sonatu cantabile e je vokalni ansambl Antifonus pod nacionalnog smjera, dobivaju svoje nja, ali je i kulturološki osviješteno predsta- Programski okrenute hrvatskoj glaz- giocosa za gudače i harfu (1939.). vodstvom Tomislava Fačinija. Na pravo mjesto. Podsjetimo da se od vio opuse kantautora Tome Bebića i pjesnika benoj baštini, ali i današnjemu trenut- Kraj koncerta začinili su Pin- programu su, između ostaloga, bile prošle godine kada je postavljen u Momčila Popadića koji su 2004. i 2005. po- ku obilježenom krizom recepcije kla- taricchianom Borisa Papando- skladbe Filipa Vranjanina (Tri frotu- Općinskom domu u Jelsi može po- nuđeni u programu Čovik od soli. sične glazbe, Večeri ovim edukativno

OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTIpula. OSVRTI OSVRTI Kvartet viola Aleksandra el), Antuna Dobronića (Pjesme ostva- gledati i stalni postav Memorijalne vrijednim programskim dodatkom Miloševa imao je na programu rene ljubavi op. 20 za mješoviti zbor zbirke skladatelja Antuna Dobroni- Bob sa sipom žele biti podstrek tamošnjim mladim Dobronićeve Ugođaje za 4 viole a capella, Željka Brkanovića (Intimni ća, koji je svojim opusom temeljenim glazbenicima i njihovim roditelji- U tom povlaštenom društvu, u kojemu (1941.), a Trio Aurora iz Beo- madrigali), Igora Kuljerića (Gumbeli- na jelšanskom i hvarskom folkloru ma — budućoj publici — te potpo- glad za nagradama nije nadjačala želju za grada skladbu En famille op. 24 um ruža) i Anđelka Klobučara (Tri zadužio svoj kraj. ra lokalnoj zajednici u naporima za druženjem uz kulu Cambi u Kaštel Kam- za klavirski trio (1921.). Zagre- madrigala). belovcu, ove je godine zasjala zvijezda poboljšanje uvjeta glazbenog obrazo- Zlatana Stipišića. On je nekad živio u Ber- linu slikajući, no u umjetničkim su geni- Autorski koncert pijanista i skladatelja Mateja Meštrovia ma, naslijeđenima od oca Ljube Delmate, pobijedili oni glazbeni i hrvatskoj glazbi darovali kompletnog autora koji je sposo- ban napisati i pjesme Šta će meni moja dica SKLADATELJSKA DJEJA IGRA reć ili pak Vrime da se pomirim sa svitom. Piše: Irena Paulus Gibonni je dvije večeri samozatajno sjedio među kaštelanskom publikom pokraj Župne Pervana koje je Meštrović pokrenuo, animirao, Zbog ravnoteže je bio prihvatljiv i (pre)žestoki forte crkve u Kaštel Kambelovcu slušajući kako Suradnja pijanistice Kristine montirao, režirao i — uglazbio. koji bi se u klasičnijem okruženju doimao grubim. njegove skladbe izvode iznimno nadarena Bilopavlović i skladatelja bila je na Ovdje je to ipak bio dio skladateljskog crossovera Lea Dekleva, fantastični zabavljači iz »uskr- razini punog razumijevanja, a to (Pre)estoki forte koji je omogućio i neke druge specifi čnosti izved- sle« grupe Zvijezde ili osjećajno pjevaju žen- je pokazala i praizvedba skladbe Nakon fi lma počeo je koncertni dio programa. be (udaranje nogom kao »dodavanje štofa« izrazito ske klape Putalj iz Kaštel Sućurca, tonski ritmičnom, koreografi ji podložnom djelu). uravnotežena Klapa Motovun iz Motovuna Ples Kobre koju su odsvirali Skladbe Freedom of Water, Sjećanje, U kuli dvorca i i još uvijek moćna Klapa Cambi koja je Gi- četveroručno. Premda drugi dio koncerta bonnijevim pjesmama podarila novi život. nije bio posebno naznačen Naravno, taj još uvijek mlađahni kreativac pauzom, prijelaz u novo osjetio se kroz promjenu popeo se na pozornicu da bi, vrlo dirnut, s kladatelj i pijanist Matej Me- Urbanom izveo Posoljeni zrak i razlivenu izvođača i glazbenoga štrović poznat je po potrebi žanra. Pijanistica Kristi- tintu, odnosno Činim pravu stvar s Klapom 7 za glazbenim eksperimen- Kaštela, dokazavši i opet da Hrvatska, osim S na Bilopavlović izvela je tima (igra alikvotnim tonovima domaćih turbofolk zvijezda koje vole ćevap, skladbe iz »ozbiljnijeg« di- te osluškivanje zvukova prirode i jela Meštrovićevog opusa, ima i autentičnih umjetnika koji uživaju u glasovira mogu se čuti na njegovu bobu sa sipom. Toccatu i Capriccio Mercu- albumu Zvuci Velebita). Znako- riano. Suradnja pijanistice vita je i njegova potreba da svoju i skladatelja bila je na razi- glazbu, ako je ikako moguće, vi- ni punog razumijevanja, a zualizira (u nizu multimedijalnih to je pokazala i praizvedba projekata najvažnije je sudjelova- skladbe Ples Kobre koju su nje na Svjetskoj izložbi EXPO Kristina i Matej odsvirali ‘98. u Lisabonu za koje je dobio četveroručno. Bile su to Nagradu Grada Zagreba). dvije tehnike koje su se Sve se to čulo i vidjelo na njegovu nadopunjavale, jedna smi- autorskom koncertu održanom u rena, koja poznaje skladbu okviru Tjedna kulture, zabave i od rođenja prve note do DRAGUTIN ŠKREBLIN DRAGUTIN športa u mjestu Sveti Križ Za- njezine srži, i druga kla- čretje 27. kolovoza ove godine. Matej Meštrović i Kristina Bilopavlović sviraju Pink Panthera sična, vješta, nevjerojatno Meštrović je koncert započeo spretna i precizna. Duet netipično — fi lmom. Film Lju- je završio oduševljenim buška rapsodija, koji su znatiželjnici (doduše, u Child’s Play 123–12–12 nadovezale su se na »vizu- pljeskom i duhovitim dodatkom — Matejevom nešto drugačijem i kraćem izdanju) već mogli alnu glazbu«, pokazujući skladatelja u liku izvođača (ponovno četveroručnom) obradom teme Pink (pretpremijerno) pogledati u veljači ove godi- koji voli uranjati u impresije glasovira, istražujući i Panther Henryja Mancinija. Doista sjajan koncert ne na Glazbenoj tribini Hrvatskoga društva onaj zvuk koji proizvodi tijelo instrumenta — žica. — raznolik, izrazito zanimljiv i poticajan. A čini se Zvučanje je nalazilo ravnotežu između »zabav- da je bio poticajan i za sâmoga autora, koji obećava

OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI skladatelja, nastao je na temelju fotografi ja Ive OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI nijeg« i ležernijeg te »ozbiljnijeg« i zahtjevnijeg. još takvih i sličnih koncerata u budućnosti. BROJ 152, LISTOPAD 2008. 5 3. Dani Josipa Kašmana u Malom Lošinju i autorska veer Alfija Kabilja Nova opera na vidiku Piše: Davor Schopf

Popularni songovi njegovih vokalnih dionica: atraktivna arija kolora- Ove je godine Kašmanove dane obilježio majstor- turnog soprana — arija Dorine u izvedbi Ane Ka- ski tečaj za mlade operne pjevače što ga je održao ruza i belkantistički raspjevana ljubavna tenorska riječki bas Giorgio Surian. On je trenutačno naš arija Stefana u izvedbi Zlatka Jelinčića. najznačajniji operni umjetnik koji trajno djeluje u inozemstvu uz tek (pre)rijetke nastupe u Hrvat- Obiteljski šou skoj. Uglavnom radi u Italiji kao stalni gost milan- Surianova kći Leonora, glumica HNK Ivana pl. ske Scale, veronske Arene i drugih najznačajnijih Zajca i pjevačica širokih interesa koja je nedavno opernih kazališta. Održao je tečaj s nekolicinom objavila CD jazz glazbe, tumačila je prije nekoliko polaznika koji su priredili dva koncerta, predstavio godina u svom kazalištu ulogu Nine Filipovne u se na vlastitom koncertu opernih arija i nastupio Jalti. Ovdje je otpjevala Kabiljovu šansonu C’est na završnoj autorskoj večeri Alfi ja Kabilja zapje- la vie, podsjećajući na mnoštvo njegovih pjesama vavši u mjuziklu Jalta, Jalta. Eto još jedne sličnosti zabavne glazbe, i dva songa iz mjuzikla Tko pjeva s velikim Kašmanom! Surian se nije libio zapjevati zlo ne misli. Giorgio Surian izveo je tri solo pje- popularne songove iz Jalte prilazeći im s iskonskim sme Rabelais tripartitus što ih je Kabiljo za njega nervom scenskog umjetnika, dok je Kašman do- skladao prije nekoliko godina. Majstorski prijevod šao u Zagreb ostavljajući u Beču blistavu operetnu Mate Marasa, apartna Kabiljova glazba u vokal- karijeru. noj dionici i glasoviru te fi no pogođen Rabelaisov pripovjedački stil u satiričnom pogledu na užitke Na programu maj- i poroke, udruženi s majstorski karakteriziranom storskoga tečaja interpretacijom Giorgija Suriana, urodili su anto- bilo je uvježba- logijskim ostvarenjem koje može stati uz bok Ruž- Nakon desetak mjuzikala, jednog vanje arija iz prve djakovim pjesmama Z mojih bregov. baleta, glazbe za četrdesetak opere Alfi ja Ka- Giorgio mlađi, Giorgio stariji, Stefano i Leonora Surian filmova i stotinjak televizijskih bilja Casanova u Na kraju su se Giorgiju i Leonori kao Griši i Nini emisija, Kabiljo se prihvatio i opere Istri, koja bi iduće pridružila još dva Leonorina brata, Giorgio mlađi a završetku 3. Dana Josipa Kašmana, Spremno se odrekao uspješne Casanova u Istri za koju je libreto godine trebala i Stefano kao Stenli i Lari, a u fi nalu i svi polazni- koji su trajali od 26. do 30. kolovoza pjevačke karijere u Beču da biti postavljena u ci tečaja. U prirodnim akustičkim uvjetima ljetne napisao zajedno s Dragom Orlićem. Nove godine, Mali Lošinj odzvanjao je bi Ivanu pl. Zajcu pomogao u HNK Ivana pl. pozornice Kina Vladimira Nazora izveli su gotovo zvucima trajno zelenih melodija iz mjuzikla stvaranju hrvatske opere. Od Zajca u Rijeci pod sve songove iz Jalte, potvrdivši ih kao evergreene Jalta, Jalta Milana Grgića i Alfi ja Kabilja u otvorenja zagrebačke Opere ravnanjem Nade hrvatske glazbe. Ono što je naoko izgledalo teško izvedbi raspjevane obitelji Surian. Zajčevim Mislavom, u kojemu Matošević i u režiji spojivo postiglo je svrhu. U opuštenoj atmosferi, je tumačio naslovnu ulogu, bio je jedna od Zajče- Krešimira Dolenčića. Nakon desetak mjuzika- uz simpatičan obiteljski šou, ali i ozbiljan rad tije- ALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALIKašmanove dane priređuju Pučko otvoreno vih uzdanica, naročito u smislu visoke pjevačke ra- la, jednog baleta, glazbe za četrdesetak fi lmova i kom ljetnog pjevačkog tečaja, uz nastup vrhunsko- učilište iz Malog Lošinja i Zagrebački operni zine predstava. Kasnije nastupa u milanskoj Scali, stotinjak televizijskih emisija, Kabiljo se prihvatio ga opernog basa i nadarene mlade glumice, kroz studio. Njima se njeguje spomen na jednoga na početku prve sezone njujorškog Metropolitana, i opere za koju je libreto napisao zajedno s Dragom raznorodnu Kabiljovu glazbu iskazana je počast od najvećih hrvatskih opernih umjetnika, ba- u Bayreuthu te u nizu drugih svjetskih opernih Orlićem. Kako sâm kaže, on je od ozbiljne glazbe Josipu Kašmanu. ritona Josipa Kašmana, koji je rođen u Malom kuća. Uz Mattiju Battistinija smatrali su ga najve- prešao u zabavnu, a sada se sve više vraća ozbiljnoj. Lošinju 1850., a umro u Rimu 1925. godine. ćim baritonom toga doba. Dvije predstavljene arije ukazuju na velike zahtjeve Triglav internacionalni Festival gitare U Kastvu SNAGA RASNOG PASTUHA Piše: Davor Merkaš

astavski Triglav internacionalni fe- čeri briljantno pratili profi njeni gitarist Rüdiger stival gitare već dvanaestu godinu za Krause, izvrsni bubnjar s diplomom bostonskoga Kredom nepokolebljivom ustrajnošću i Berkleea Alan Jones i fenomenalni Makedonac beskompromisnošću dokazuje odanost svo- Martin Gjakonovski, nesumnjivo jedan od najbo- jim idealima: vrhunskoj kvaliteti pomno oda- ljih basista današnje europske jazz scene. branih glazbenika svjetske reputacije i kristal- no jasnom konceptu predstavljanja svih čari, Tirkizna gitara spektra mogućnosti i tajni glazbe instrumenta Potonja dva glazbenika nastupila su zajedno s im- u fokusu festivala — gitare. Nikad dovršena, presivnim jazz pijanistom Nijemcem Olafom Pol- monumentalna katedrala iz XVII. stoljeća ziehnom i kao dio benda nekadašnjega »čuda od na kastavskoj Crekvini svojom romantičnom djeteta«, a danas profi liranog jazz umjetnika dobro atmosferom antičkih ruševina impresivna je znanog u jazz krugovima Europe, Torstena Good- kulisa i pozornica za skoro sve priredbe Ka- sa. Mladi glazbenik sjajnih glasovnih mogućnosti i stafskoga kulturnog leta, pa tako i za prva dva uistinu divne boje glasa, na svojoj je tirkiznoj gitari ovogodišnja iznimna koncerta Festivala gitare, virtuozno odsvirao nekoliko jazz standarda (Go- oba održana 9. srpnja uvečer: prvi, naslovljen odman Avalon, Coltrane Equinox, Lessard I’ve Ritmovi Brazila u izvedbi kvarteta pjevačice Never Been in Love) ponudivši ujedno kastavskoj francuskih korijena Céline Rudolph i Kvarte- publici i niz svojih originalnih, vrlo dopadljivih i ta Torstena Goodsa, mladoga nadarenog jazz šarmantnih skladbi obojenih tonskim nijansama gitarista i pjevača podrijetlom iz Irske. bluesa, swinga i latino–američkoga jazza. Céline Rudolph, senzibilna umjetnica koja je, A »što čini muškarca muškarcem?« pitanje je koje od najranije dobi fascinirana brazilskom glaz- su (si) vjerojatno postavljali mnogi prisutni 12. Céline Rudolph i Kvartet Torstena Goodsa bom, gotovo šamanski ovladala njenom magi- srpnja na sjajnom nedjeljnom koncertu fl amen- jom: vodila nas je te večeri svojim prekrasnim ko trupe Miguel Sotelo y Grupo pri pogledu na baršunastim, senzualnim glasom u svijet du- virtuoznog plesača Jorgea San Telma. Stoljetna maskulino i gotovo da su u sebi imali nešto grubo. našnjice, Urugvajca Alvara Pierrija, održan 12. boke tuge, pročišćene, pa opet utjelovljene u tradicija toga španjolskog plesa strasti utjelovljena To nimalo ne čudi jer je fl amenco izvorno ples muš- srpnja u Crkvi sv. Jelene Križarice. Profesor jedne melankoliji poput one hipersenzibilnih bra- u ovom majstoru pokreta dala je te večeri jedan karaca. Ovoga su puta žestoki i nepojmljivo brzi od najuglednijih katedra gitare na svijetu, one na zilskih napjeva velikih Jobima, Nascimenta od mogućih odgovora: udarci potpetica San Telma imali snagu rasnog bečkom Sveučilištu za glazbu, umjetnik kojega i Powella, zatim silna energija, velika pastuha, istinsku virilnost i sirovu, arhetipsku mu- gitaristički svijet pamti po maestralnim nastupi- kroz predjele glaz- snaga i odrješitost po- ževnu energiju (koju bi danas mnogi bili skloniju ma s velikanima kao što su Astor Piazzolla ili Leo be časovitoga mira kreta, ponosno držanje tumačiti kao onu blisku koridi, pa čak i mačoistič- Brouwer, umjetnik zadivljujućih tonskih i video prekrasnih balada Žestoki i nepojmljivo brzi udarci ku). Ipak, uz ekstatičko sviranje na gitari vođe trupe uradaka za giganta glazbene industrije Deutsche potpetica San Telma imali su snagu i vatrenost nastupa. koji su se izmje- U dvanaestogodišnjoj Miguela Sotela i za fl amenco toliko karakteristični Gramophon Gesellschaft pokazao je da to nije njivali s plamenim rasnog pastuha, istinsku virilnost i povijesti kastavskoga pjev nalik bolnom jauku vokalnog umjetnika pod postigao tek slučajno. Pierri u svom »arsenalu« ima jezičcima strasti sirovu, arhetipsku muževnu energiju Triglav Festivala gitare pseudonimom Juanillo, te ritamske bravure jedno- nevjerojatnu tonsku paletu gitarskoga zvuka, toli- sambe. Prateći (koju bi danas mnogi bili skloniji gostovale su mnoge fl a- ga od najboljih španjolskih udaraljkaša romskoga ko bogatu da se ponekad čini kako uslijed sviranja glazbu pokretima, menco družine, ali uvi- podrijetla i već dobrog znanca Kastavljana, Ri- fi zički promijeni gitaru: kristalno čist ton koji na- Rudolph je poka- tumačiti kao onu blisku koridi, pa karda Espinoze, muževnu moć fl amenca doživjeli staje u fi ligranskoj igri po žicama njegovih prstiju čak i mačoističku). jek s plesačicama. Ove zala da i glazbu smo godine prvi put smo te večeri kao »arhetipsku«, a njeno djelovanje istovremeno je pun boje i iz njega kao da pršti sok intenzivno osjeća imali priliku suočiti se s na publiku bilo je poput fantastične adrenalinske najslađega voća. Pierri je djela Albeniza, da Mi- cijelim bićem, a u muškim plesačem i biti injekcije, opijata koji pali krvotok, dobrog naboja lana, Paganinija, Poncea i Ginastere interpretirao zanimljivoj urba- obogaćeni jednom spo- koji dugo ostaje u tijelu i čini nas sretnima. suvereno i tehnički besprijekorno te zahvalnoj noj brazilskoj rap–glazbi, jazz improvizaci- kastavskoj publici omogućio uživanje u gitarskoj znajom — nastupi rasnih, uglavnom tamnoputih Kruna ovogodišnjega Festivala gitare bio je kon- jama i vokalizama da ima i glasovnu snagu plesačica, njihovi energični pokreti doimali bi se glazbi koju neće tako brzo zaboraviti. FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALIcrnih FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIV afro–američkih jazz diva. Te su je ve- cert jednoga od najvećih klasičnih gitarista da- 6 BROJ 152, LISTOPAD 2008.

FESTIVAL ZABAVNE GLAZBE SPLIT ‘08. Razgovor s Brankom Starcom, osnivaem novoutemeljene Hrvatske udruge zborovoa NI KORAK NAPRIJED, NI KORAK NATRAG POTICAJ ZBORSKOM Piše: Goran Pelajić ilo je godina i ljeta kad Festival insistiralo. Slivar–Remi Kazinoti) u izvedbi Tomislava zabavne glazbe Split i nije bio baš Bralića i Klape Intrade, Zbog tebe (Joško Ba- Zadnja dva festivalska ljeta, 2007. i ove go- STVARALAŠTVU glazbeno središte svijeta, pa bismo, nov–Nenad Ninčević–Joško Banov) koju je B dine, izostao je natjecateljski dio, pa se Fe- Razgovarala: Jana Haluza prizivajući tu daleku svijetlu prošlost u otpjevala Zorica Kondža te pravo autorsko kojoj je »sve bilo bajno«, mogli s pristojne stival sveo na dvije revijalne večeri u kojoj ranko Starc, skladatelj, dirigent, zborovođa, glazbeni vremenske distance ustvrditi da neke go- je klapska pjesma s recikliranim splitskim »uspješnicama« uzela jednak dio kolača kao producent i ton–majstor, vlasnik izdavačke kuće Bes- dine i nisu bile tako plodne. Baš kao i u Retroaktivno, Jelena Rozga tmusic i voditelj zbora Kazališta Komedija, nedavno životu, ima dobrih dana i dobrih godina. i »nastavljači splitske tradicije«. Po mišljenju B autora ovoga teksta na taj je način Split izgu- dobila je grand prix za izvedbu je osnovao Hrvatsku udrugu zborovođa, stručnu udrugu Valjda je to negdje zapisano, određeno, umjetničkih voditelja pjevačkih skupina. Uz potporu svim nema svakog dana na trpezi pršuta i tor- bio osnovna obilježja festivala: natjecateljski pjesme Gospe moja koja je sadašnjim i budućim člano- te. Ali Splitski je festival oduvijek bio ne- dio, nagrade… sve u dobroj namjeri, ali i u prema podacima ZAMP–a vima, cilj udruge jest poti- što posebno, čarobno glazbeno mjesto na nužnosti popravljanja već iduće godine (uz vraćanje skupog, ali bitnog orkestra). Treba bila najizvođenija skladba s cati i popularizirati hrvat- kojemu se ultimativno tražilo i očekivalo prošlogodišnjega Splita. sko zborsko stvaralaštvo te puno dobrih pjesama, puno sjaja i hitova. se odrediti i reći što se traži i u kojemu bi unaprijediti hrvatsko zbor- Kad bi se dogodila sušna godina, krivac pravcu Festival trebao ići. Miješanjem stilo- sko pjevanje kako bi ono se uvijek tražio u »autorskoj krizi« kako va, odustajanjem od izvornog i prepoznatlji- vog »splitskog zvuka« Festival bi se mogao do 2020. godine bilo među bi se opralo neznanje ili nesposobnost osvježenje, mlađahni Ivan Huljić s pjesmom utopiti u hrvatsku prosječnost, koja je na vodećima u svijetu (12–go- organizatora. Svit ne more znat (Ivan Huljić–Vjekoslava veliku žalost, kad je pop–glazba u pitanju, dišnji projekt pod nazivom Huljić–Remi Kazinoti) koju je preglasno i ispod nekog kultivira- choroazia 2020). Osim što nepotrebno naglašenom izvedbom predsta- nog glazbenog prosje-

OR RAZGOVOR RAZGOVOR RAZGOVOR RAZGOVOR vodi Vokalnu akademiju i vila Doris Dragović. K tome, zanimljiva je ka. Ne samo na Splitu, pridruženu Školu za zboro- bila Šteta duše, šteta tila Mire Buljana s izvr- već i na nekim drugim vođe kao jedinu ustanovu u snim Giulianom uz grupu Viva. I to bi bilo festivalima. Izgubilo se zemlji za sustavnu izobraz- to! Na 48. Festivalu zabavne glazbe nastu- ono sveto trojedinstvo bu zborovođa, Starc je ovo- pili su, između ostalih, Igor Brešan, Dražen u glazbi, melodija, har- ga lipnja pokrenuo i prvo Žanko i Magazin. međunarodno natjecanje monija i ritam, pa se u muških komornih zborova ime nekih »modernih Ipak, Mrduljaš je okupio dobra autorska i Branko Starc Lipanjski zvuci u Petrinji, trendova« melodija pjevačka imena, drži do publike i kad bi toj u sklopu kojega je otvorio i počela deformirati, na- istoj publici vratio mogućnost da sama odre- natječaj za nove skladbe. Sve kon toga zasmetala je di glazbene vrijednosti, ne bi mu se moglo pojedinosti dostupne su na opsežno opremljenoj internetskim i harmonija, da bismo puno prigovoriti. Na koncu, Prokurative su stranicama www.huz.com.hr i www.choralcroatia.com. dobili samo neartikuli- bile ponovno pune. I to nešto govori! rani ritam — sve pod Kako ste došli na ideju stvaranja Hrvatske udruge zborova? ALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI krinkom bjelosvjetskih Najvrednije nagrade koje se dodjeljuju za Jakša Fiamengo prima nagradu Od 1975. kad sam počeo raditi kao asistent maestra Vladi- modernih glazbenih »izuzetan doprinos hrvatskoj glazbenoj kul- mira Kranjčevića u Zboru Ivan Goran Kovačić, postao sam kretanja. Toga, na svu turi« pripale su Đorđiju Peruzoviću, Jakši strastveni zborski glazbenik koji je imao ambiciju postati zbo- sreću, nije bilo u veli- Fiamengu i Oliveru Dragojeviću. Peruzović rovođa. Iz toga je proizašla želja da završim kao učitelj glasa Prije četiri godine, dolaskom Tomislava koj mjeri u programu ovogodišnjega Splita, je oduševio publiku izvevši zajedno sa slo- i logoped, dakle, sveobuhvatni vokalni pedagog i umjetnik. Mrduljaša na čelo te važne institucije, ali isto tako nije bilo ni velikog broja pjesa- venskom pjevačicom Alenkom Gotar pje- Dosad sam mnogo radio, s preko 25 ansambala, od čega osam očekivao se velik pomak. Splitski festi- ma koje će zaživjeti i ostati, poput nekih iz smu Samo ti, pa su mnogi taj duet proglasili profesionalnih. Nikada me nije zadovoljavalo postojeće stanje val već je bio klinički mrtav. Prve, 2005. 2005., pa i 2006. godine. duetom snova. Fiamengo zna pisati predivne na hrvatskoj zborskoj sceni, stoga je kroz to nezadovoljstvo i godine pod novim vodstvom disao je stihove, ali ne zna pjevati, dok Oliver zna istodobno veliku ljubav 2000. nastala moja odluka da nešto vlastitim plućima kroz dobre pjesme, ve- Na završnoj večeri, u subotu 5. srpnja, na izvrsno pjevati, ali to, nažalost, nije želio uči- »pomaknem« u Hrvatskoj. Te sam godine postao savjetnik liki festivalski orkestar, izvođače i autore. splitskim Prokurativama izvedeno je 28 niti pred publikom koja ga je uzdigla. Šteta. pjesama od kojih bi pristojniju ocjenu mo- za Hrvatsku pri Međunarodnoj federaciji za zborsku glaz- Mrduljaš je nedvojbeno imao svoju viziju Festival zabavne glazbe Split kreće prema bu (IFCM) i predstavio Muzičkoj akademiji svoju analizu povratka na dobre stare prokušane staze, gle dobiti skladbe Još se moje more umirilo nije (Robert Grubišić–Robert Pilepić–Robert svom velikom jubileju, pedesetoj obljetnici, i potrebe za zborovođama u našoj zemlji. Bila je to statistič- ali je »strateška pogreška« bila u pokuša- dotad bi trebalo napraviti neke suvisle poteze ki obrađena studija sa zahtjevom da se na toj visokoškolskoj ju neprirodne penetracije urbane glazbe Grubišić) u nenadmašnoj izvedbi Đanija Maršana, Za tebe čuvam sebe (Alka Vuica– kako bi se u svojoj drugoj mladosti predsta- glazbenoj ustanovi osnuje studij za zborovođe. Kako nisam u sferu pop–šlageristike. Kako se ta dva vio u najljepšem izdanju. naišao na odaziv, došao sam na ideju da osnujem Hrvatsku svijeta i inače privatno ne ljube — nije Alka Vuica–Darko Dimitrov) zahvaljujući udrugu zborovođa i Školu za zborovođe jer, osim rijetkih, svi sklopljen očekivani brak na kojemu se vrhunskoj makedonskoj pjevačici Kaliopi, smo u tom poslu većinom priučeni. Ja sam po struci glazbeni Besida mojih didov (Ivica Badurina–Branko pedagog, Vladimir Kranjčević je pijanist, Sergije Rainis bio 43. Festival kajkavske popevke — Krapina 2008., 12. i 13. rujna je pjevač, kao i Dinko Fio, jer kod nas dosad to nije bilo mo- guće studirati. Tako sam uz Udrugu nastojao razviti i škol- ski sustav za zborovođe, najprije kroz Vokalnu akademiju za edukaciju glasa u svim smjerovima, a potom i kroz Školu za zborovođe koja ima tri stupnja, daje diplome i namijenjena je Pjesma za navek! usavršavanju diplomanata. Imao sam je priliku predstaviti u inozemstvu i posvuda je dosad izazvala oduševljenje. Sada je Piše: Mišo Doležal napokon zaživjela i Udruga zborovođa u sklopu koje je prošle godine osnovan Okrugli stol o hrvatskom zboraštvu, a ovoga alo je festivala kod nas, pa i u Ni kiša nije spriječila publiku da ispuni dvo- su sve pjesme privukle pažnju publike, treba smo lipnja u suradnji s Maticom hrvatskom organizirali prvo svijetu, koji su uspjeli održa- ranu druge večeri Novoskladanih popevki. izdvojiti skladbu Bože Potočnika Tugovanka natjecanje muških komornih zborova s natječajem za nove Mti takav kontinuitet kao što Revijalno je izvedeno 20 novih skladbi oda- v ječmenom zlatu u izvođenju Ladarica i ra- skladbe na koji su se javili i skladatelji iz inozemstva. je Festival kajkavske popevke prvi put branih natječajem, jer je novi direktor S. Leo- spjevanoga Dražena Kurilovčana. održan daleke 1966. godine. U Krapini pold odustao od dodjele nagrada. Izvođači su Koje su još pogodnosti Udruge s obzirom na suradnju sa sklada- su se izredale generacije skladatelja, pje- bili sljedeći: Mirko Bačić i Ivana Božinović, Završna večer održana je uz izravni radijski teljima? vača, aranžera i glazbenika, napisane su Paula Jusić, Mladen Hitrec i Iva Ranogajec, i televizijski prijenos, a prema komentarima stotine novih skladbi na stihove pozna- Adam Končić i Ilirci, Lea Lovrenčić Bulić, i pohvalama publike čini se da je umjetnički Planova i ciljeva imamo podosta, no temeljna akcija koja traje direktor Siniša Leopold uspio predstaviti 24 sata na dan zove se choroazia 2020. i u okviru nje treba tih i nepoznatih pjesnika. Mijenjali su se Dražen Žanko, Višnja Korbar i Boris Pavle- direktori, koncepcije, uvaženi gosti, pa nić uz Kvartet Melos, Ksenija Erker uz kćeri solidan program s kvalitetnim izvođačima, promatrati cijelu našu djelatnost. Želimo dati poticaj struci, primirivši tenzije domaćina o kojima se ne usavršavanju zborovođa, ali i pjevača, da ih bude što više i da čak i ime Festivala. Sada su to Svečanosti Hanu i Martinu, Miroslav Živković, Anto- kajkavskih popevki, a nama su ostale po- nio Maričević i Ilirci, Lidija Bajuk uz Dječji govori glasno. Tek će vrijeme pokazati koja u svojim zborskim aktivnostima budu što redovitiji. Uz to, će pjesma ostati za navek! želimo dati poticaj hrvatskom zborskom stvaralaštvu; na tom pevke na našem lepom kajkavskom jeziku pjevački kvintet Horvat, Barbara Othman, novom međunarodnom natječaju za nove skladbe neće se di- kaj zvoniju iz svih zagorskih restorana, Boris Ćiro Gašparac, Marija Borić, Dra- jeliti samo prva nagrada, već ćemo skladateljima dodjeljivati zagorskih radio postaja i iz horvatske hiže. žen Kurilov- zlatnu, srebrnu i brončanu medalju. Ako se na natječaj pri- Ovogodišnji Tjedan kajkavske kulture čan i Ladarice, jave tri ili četiri vrhunska zborska djela, šteta je izabrati samo obuhvatio je cijeli niz kajkavskog stva- Mira Vlahović, jedno, a druge zanemariti i time nepravedno ocijeniti. Zato ralaštva, no glazbeni dio koji je izveden Jaques Houdek, ćemo se poslužiti načelom iz sporta, dakle, tu se ne natječu kao Popevke za navek odavno je prešao Kvartet Gubec, skladbe »jedna protiv druge«, već se sve zajedno natječu za granice Krapinske županije. Umjetnički Jasna Zlokić, te najviše umjetničke dosege. Moći će biti puno više nagrađe- direktor Siniša Leopold priredio nam je Ivica Pepelko s nih, a svaki kandidat mora prihvatiti da te nagrađene sklad- večer za pamćenje posegnuvši u bogati Gordanom Iva- be potom budu objavljene na internetskoj stranici Hrvatske fundus Festivala. Uz festivalski orkestar i njek i ženskom udruge zborovođa i dostupne cijelom svijetu. To je zborski odličan razglas Marija Mavrina, gledate- pjevačkom sku- portal koji potiče »ulaz« i »izlaz« zborske glazbe u Hrvatskoj, lji su pjevali zajedno s izvođačima, starim pinom Kajda. obraća se svim pjevačima, zborovođama i skladateljima, ali i znancima kao što su Radek Brodarec, Đani Stipaničev, Višnja Korbar, Drago Festivalskim drugima koje zanima ta vrsta glazbene umjetnosti. To pre- FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIV orkestrom diri- RAZGOVOR RAZGOVOR RAZGOVOR RAZGOVOR RAZGOVOR RAZGOVOR RAZGOVORmošćuje RAZGOVOR RAZGOVOR RAZGOVOR RAZGOV probleme glazbenog izdavaštva koje je kod nas vrlo Diklić, Ivana Kindl, Elvira Voća, Bran- ko Ovčarić, Arsen Dedić i Gabi Novak, girali su Siniša teško ostvariti. Zašto imati prekrasne skladbe naših autora u Leopold, Sil- ladicama kada to možemo ponuditi svijetu? Tako zborovi i a šećer na kraju bio je nastup Mješovitoga zbora Lado s pjesmama Fala i Vu plavem vije Glojnarić, zborovođe mogu doći do nekih djela za koje inače uopće ne Viktor Crnek i

trnaci u maestralnoj obradi Tomislava SLUNJSKI ŽELJKO bi ni znali da postoje. Đelo Jusić. Iako Uhlika. Lado BROJ 152, LISTOPAD 2008. 7 33. Osorske glazbene veeri VISOKI DOMETI HRVATSKE GLAZBE Piše: dr. sc. Zdenka Weber

FESTIVALI nastavljanju vrijedne inicijative osnivača i trajnog rav- certe i ostvaruju ravnopravnost glazbenih izričaja. tri ostvarenja. Njegovu Sonatinu izveli su gosti, švicarska violinistica natelja ljetnoga državnog festivala Osorskih glazbenih Armène Stakian i argentinski gitarist Miguel Charosky, dok je A. Uvečeri (OGV), redatelja Daniela Marušića, da na sva- Mnoštvo praizvedbi Stakian izvela i Kroatesku za violinu solo. Miletićev folklorno inspi- kom koncertu bude (pra)izvedeno djelo hrvatskog skladatelja, Iz srpanjskih koncertnih večeri valja istaknuti vrlo uspjele praizvedbe rirani glazbeni jezik i skladateljsko iskustvo potvrdili su zanimanje ovogodišnje 33. izdanje glazbenoga slavlja u sunčanom Oso- skladbe Potonulo sidro za gitaru solo Srećka Bradića, u interpretaci- inozemnih glazbenika koji su ta djela uvrstili i na svoj novi CD. Po- ru nije nimalo posustalo. Na svakom od 20 koncerata koji su ji Istvána Römera, te novog djela Sanje Drakulić Sweet Dreams za sebnu je pak pozornost privukla praizvedba Miletićeva Epitafa za održani na parne datume od 12. srpnja do 20. kolovoza bila su violinu i glasovir koje su tumačili ugledni ruski umjetnici Maksim Pepina, skladbe za violu i gudački ansambl (izvrsni violist Frances- zastupljena ostvarenja hrvatskih skladatelja, njih čak 29, u ras- ponu od skladbi iz bogate baštine, primjerice Vinka Jelića, Ivana Mane Jarnovića, Amanda Ivančića, Gabriela Uspera, Tomasa Cecchinija, Gabriela Pulitija i Ivana Padovca, do vrijednih, pre- težno komorno–glazbenih djela Brune Bjelinskog, Ive Mačeka, Borisa Papandopula, Anđelka Klobučara, Antuna Dobronića, Miroslava Miletića, Berislava Šipuša i Dore Pejačević.

Horvatu u ast Daljnja osobitost OGV–a, jedinoga ljetnog festivala koji sustav- no njeguje predstavljanje hrvatske glazbe, posvećivanje je sva- kog izdanja jednom majstoru hrvatske glazbe te je ovoga ljeta u središtu pozornosti bila ostavština akademika Stanka Hor- vata (1930.–2006.). Prigodom svečanog otvorenja 12. srpnja otkrivena je u Aleji hrvatskih velikana u Osoru, šetalištu koje prolaznicima predstavlja skulpture i poprsja niza uglednih hr- vatskih skladatelja, bista skladatelja, rad njegove kćeri, akadem- ske slikarice Nine Horvat, koja se prvi put ogledala u području kiparstva i koja je izradila vjerni lik svojega oca. U nastojanju oko izvođenja što većeg broja Horvatovih skladbi glazbenici su se odlučili za sljedeća djela: Hrvatski komorni orkestar pod rav- nanjem Berislava Šipuša izveo je Notturno za gudače, pijanistica Pavica Gvozdić uključila je u svoj program ciklus De diebus furo- ris, Zagrebački solisti s baritonom Davorom Radićem izveli su Crne pjesme za bariton i gudače, članovi Zagrebačkoga kvarte- ta, Goran Končar, Davor Philips, Hrvoje Philips i Martin Jordan, posvetili su se interpretaciji Quar- Ovogodišnje 33. Osorske glazbene tetta, poljski pijanist Ma- večeri nastavile su predstavljati Zagrebački kvartet na 33. OGV rek Drewnowski odabrao praizvedbe, prve suvremene je glasovirsku minijaturu Ben misurato, a Zagrebački izvedbe i ponovljene izvedbe djela kvartet saksofona u sasta- hrvatskih skladatelja, a u središtu Fedotov i Galina Petrova. Drugoga dana mjeseca ko- co Squarcia i Hrvatska komorna fi lharmonija pod ravnanjem Pavla vu Dragan Sremec, Goran pozornosti bila je ostavština lovoza praizvedbu je doživjela skladba Saše Bastaleca Dešpalja). Glazbeno sjećanje na dragog preminulog prijatelja Giuse- ppea Pepina Squarciu potaklo je Miletića na skladanje tužaljke ka- Merčep, Saša Nestorović akademika Stanka Horvata. K’Bogu sad za dvojac harmonika, koju je izveo ACCO i Matjaž Drevenšek, po- DUO u sastavu Ivana Levak Vaupotić i Miran Vaupo- rakteristične atmosfere u kojoj violi pripada uloga iznošenja žalobnog novno je predstavio sklad- tić. Saša Bastalec, i sâm profesor harmonike na Glaz- pjeva koji nalazi izravan put do slušateljeve osjećajnosti. Miletić tek bu Rocambole, koju je autor benoj školi u Varaždinu, izuzetno je iskusan u tretira- u srednjem dijelu donosi razdraganiji ugođaj, koji izvanglazbenim posvetio njihovu sastavu. nju harmonikaške zvukovnosti i ispisao je nadahnute poimanjem treba evocirati osobu vedra duha. Bravura viole (Mile- Iako je riječ o glazbi 20. stoljeća koja svojom izrazitom dra- varijacije na izraelski napjev. U traženju djela za svoj sastav, ACCO tićevo veliko iskustvo violista!) i sjetna ugođajnost gudača upućuju matičnošću i oslobođenom disonancom zacijelo nije u fokusu DUO obradio je i praizveo Dva plesa iz Istre Ive Lhotke Kalinskog, na iskrena sjećanja skladatelja koji glazbom donosi vlastiti doživljaj, zanimanja uglavnom inozemnih turista okupljenih u osorskoj iskazujući svoju virtuoznost. Ivo Josipović bio je zastupljen praizved- ujedno poticaj za nastanak ovoga, u cjelini, uspjelog djela. Katedrali, Horvatov glazbeni jezik potvrdio je svoju izvornu bom za sopran i gitaristički kvartet djela Samba per voce e chitarre, 33. Osorske glazbene večeri ostvarene su sudjelovanjem elite hrvat- komunikativnost pobuđujući kod slušatelja spontani prijem i ra- inačice njegove antologijske Sambe za gudače, koju su u punini skla- skih izvođača o čijim je vrsnim dometima bilo izvješćivano u dnev- zumijevanje. U navedenim primjerima, kao uostalom i u cijeloj dateljeve inventivnosti i u sjajnoj obradi Ante Čaglja izveli članovi nom tisku. Tako na kraju ostaje tek napomena da nedostaje bolja koncepciji uključivanja hrvatske glazbene tvorbe u programe s Zagrebačkoga gitarističkog kvarteta, Tomislav Vasilj, Krunoslav povezanost OGV–a s Hrvatskim društvom skladatelja koje bi, u djelima proslavljenih svjetskih skladatelja, potvrđeno je da djela Pehar, Melita Ivković i Mak Grgić zajedno s vrsnom sopranisticom plasmanu djela svojih članova, u ovom festivalu moglo vidjeti svoj FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALInaših FESTIVALI FESTIVALI autora naglašeno konkurentno ulaze u sve rasporede kon- Klasjom Modrušan. Skladatelj Miroslav Miletić bio je zastupljen s veći interes.

Nova izdanja MIC–a: etvrti ansonfest, Ivan Šibenanin i Dora festival akavske šansone rogram Kastavskog kulturnog leta i ove je godine završio koncertom posvećenim ljubiteljima šansone i čakavskoga jezičnog Pejaevi izričaja. U svojemu četvrtom izdanju manifestacija je zadržala profi l zacrtan prošle godine, pa je tako izvedeno osamnaest uzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb objavio je mo- skladbi odabranih na natječaju. Među njima su podijeljene četiri nagrade: za stihove, interpretaciju, skladbu i miljenicu publike. tete Ivana Šibenčanina (1640.–1705.) koje su priredili studenti muzi- P Posebnost Čansonfesta jest pisanje na čakavske tekstove sjevernojadranske čakavštine, ali manifestacija je autorski ljetos prešla granice kologije Muzičke akademije u Zagrebu i Minijature za violinu i glasovir M Istarske i Primorsko–goranske županije, pa su se na Crekvini okušali i neki zagrebački kantautori. Drugu godinu zaredom najbolju je Dore Pejačević čiji je priređivač Radovan Lorković. U notnom izdanju Ivana Šibenčanina po prvi su put predstavljeni moteti Laudate pueri, Dominum i De- skladbu u cjelini napisao i otpjevao Bruno Krajcar (Dragi kamen), najavljujući tako na najbolji način završetak svoga velikog projekta, dit abyssus vocem na koje je prvi upozorio Peter Leech pronašavši ih u York albuma uglazbljenih stihova Mate Balote. Dobitnica nagrade za najbolji tekst (Molitva) jest Ljubica Bestulić–Stanković, a zvijezda Minster Library, no još uvijek nije razjašnjeno radi li se o autografu ili rukopisu. večeri bio je festival- Transkripcije su izrađene u okviru Seminara iz povijesti hrvatske glazbe na Od- ski debitant Daniel sjeku za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom Načinović, inače po- profesora Ennija Stipčevića. Ivan Šibenčanin je glazbenik hrvatskoga podrijetla znati pjesnik, esejist, koji je u drugoj polovici 17. stoljeća djelovao u inozemstvu, a svojedobno je bio najpoznatiji kao skladatelj opera. Po povratku u Italiju, skladao je tri opere čija novinar, prevoditelj, glazba nije sačuvana, ali postoje tiskana libreta. Iz skladateljeva opusa danas slikar, glazbenik, a su dostupne samo četiri vokalno–instrumentalne skladbe na duhovne teksto- sada i kantautor koji ve sačuvane u rukopisu. je oduševio publiku Izdanje Minijature za violinu i glasovir Dore Pejačević u redakciji Radovana Lor- interpretacijom vlastite kovića sastavljeno je od pet minijatura za navedene instrumente koja obuhva- skladbe Va Opatije/ In ćaju sva razdoblja skladateljičina stvaralaštva, od najranijih djevojačkih poku- Abbazia, pa mu je uz šaja preko salonskih prigodnih skladbi do posljednjih dviju minijatura, Elegije i nagradu za najbolju Meditacije. Iako tehnički nisu pretjerano zahtjevne, minijature svojim glazbenim interpretaciju pripala i sadržajem iziskuju zrelog interpreta. tradicionalna nagrada Još je jedno MIC–ovo izdanje predstavljeno u okviru manifestacije Dorino ljeto publike. (M. S.) u Korčuli. Promocija knjige Dora Pejačević akademkinje Koraljke Kos priređe- na je 19. kolovoza u Gradskoj vijećnici. Potom je održan koncert Matije Dedića naslovljen Improvizacije na Dorinu temu u Crkvi svetog Marka. (Bojana Plećaš Kalebota) FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI BRANKO KUKURIN BRANKO VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI Bruno Krajcar izvodi Dragi kamen 8 Nagrada Boris Papandopulo za 2007. Nagrada Franjo Ksaver Kuha za 2007. Skladatelj Davor Bobić — folklorni balet s pjevanjem Skladatelj i melograf Ljubo Stipišić Delmata — Veronika Desinićka, prema hrvatskoj narodnoj legendi seban doprinos u promicanju hrvatske pučke gl baštine aureat novoutemeljene nagrade koja se p dodjeljuje jest Ljubo Stipišić Delmata, Ltelj, melograf i obrađivač čiji su stručni a i kreativni prinos duboko ugrađeni u suvremeni tak obnove nacionalne pučke glazbene baštine. odnos prema tradiciji kao živoj građi sa svim lo obilježjima i posebnostima koji stalno podsje vitalnost korijena narodne kulture, afi rmiraju Podijeljena na više cjelina kako bi sintetički obuhva- autora koji je svoje djelo gradio na pouzdanim tila život i djelo Mladena Pozaića, monografi ja nudi rima i na temeljima tradicijske glazbe. Njegov raskošan dokumentarni prikaz s nizom podataka koji upotpunjuju sliku jedne snažne osobnosti nacionalne glazbene kulture prošloga stoljeća, do pojave ove knji- ge svrstavane u sjenu kruga manjkavo poznatih hrvat- skih skladatelja u dijaspori. Ivan Lukačić, hrvatsko–englesko izdanje s DVD–om dr. sc. Ennia Stipčevića, također je posljedak višego- dišnje autorove muzikološke posvećenosti šibenskom baroknom majstoru. Knjigu je protekle godine obja- vio Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb, dok je dokumentarni fi lm, nastao prema sce- nariju istoga autora, ranije izdanje šibenske Glazbene škole Ivana Lukačića. Proširujući nekadašnja istraži- vanja muzikologa Dragana Plamenca, dr. sc. Stipčević olklorni balet s pjevanjem Veronika Desinićka slijedi životni i stvaralački put Ivana Lukačića (oko skladatelja Davora Bobića doživio je premijeru 1585. — 1648.) te njegovu čuvenu zbirku moteta Sa- u ožujku prošle godine u varaždinskom Hrvat- crae cantiones iz 1620., objavljenu u Veneciji, tadašnjem F velikom europskom duhovnom središtu. Vrijeme u skom narodnom kazalištu, a par dana potom prikazan je u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Sadržaj kojemu je majstor djelovao dokumentirano je mnogim praizvedena scenskog djela, čiji je koreograf Dinko kontekstualnim podacima iz glazbene i opće povije- Bogdanić, temeljen je na povijesnim dokumentima i sti te povijesti umjetnosti, kao i slikovnim prilozima. narodnoj predaji o ljubavi pučanke Veronike i plemića Važnost Lukačićeva stvaralaštva, skladatelja kojemu Fridrika, sina grofa Hermana II Celjskog, posjedni- se danas navršava 360 godina od smrti, u knjizi je ka Velikoga Tabora gdje je Veronika tragično izgubila iznesena komunikativnim jezikom. Znanstvene spo- život. znaje nude se na vješt način i onome krugu ljubitelja koji hrvatsku glazbenu kulturu i njezine spomeničke de i nastanak novih pjesama počivaju na dvosm Odabirom baletnog libreta te plesnih interpreta, čla- vrijednosti sada može doživjeti kao nadasve zanimlji- raznorodnosti zavičajne mediteranske kulture nova Ansambla Lado, skladatelj je odredio fi zionomi- vo čitateljsko štivo. dalmatinska klapska pjesma i stariji slojevi na ju glazbene strukture djela koje osobno smatra završ- crkvenih, posebno glagoljaških napjeva. nim opusom svoje nacionalne trilogije u koju je svrstao Nagrada Vatroslav Lisinski za 2007. ranija ostvarenja, oratorij Kralj Tomislav i Vukovarski Ta etnološka zvučna građa i umijeće njezina tum Gitarist Darko Petrinjak — notno izdanje sabranih requiem. Balet u pet slika Veronika Desinićka uporište kroz ukupno djelo Ljube Stipišića Delmate dož djela za gitaru skladateljâ Vjekoslava i Rudolfa Fumića nalazi u arhetipskoj melodici koja se određenim suvre- je kao doslovni preporod u afi rmaciji i promociji te koncert održan tim povodom u Hrvatskom glazbe- menim postupcima amalgamira u zvukovnu, pa onda čija su izvorišta baštinski zasadi. Zahvaljujući nom zavodu plesnu i vizualnu umjetničku interpretaciju skladatelju vu odnosu prema osobitostima zavičajne kult bliske pučke baštine. Klasični žanr baleta upotpunjen ao ista- pokreće niz manifestacija, kao i notnih, publici je folklornim i vokalnim značajkama koje rustikalno knuti te diskografskih izdanja, čime gradi čvrsti pro i neposredno ističu osnovni tematski poticaj cijeloga Kgitarist i očuvanje narodne glazbe i njezine primijenjene djela. Kolorizam partiture, uz klasični instrumentarij, član Zagrebač- mene srodnice. prate tradicijska glazbala te skupina udaraljki, čime je kog gitarskog Oblikujući vlastiti leksik, ne samo kao skladate postignuta hotimična povezanost tradicije s moder- trija, Darko Pe- i kao pjesnik kroz dugogodišnja terenska istra nijim skladateljskim postupcima. Glazbeni rukopis trinjak primjer i stotine zabilježenih svjetovnih i sakralnih n Veronike Desinićke na svoj način elegantno odaje po- je istinskoga dalmatinskih otoka, priobalja i zaleđa, stvorio čast slavnim predšasnicima nacionalne povijesti balet- promicatelja visokih estetskih kriterija. Njegovo plodno, sv nih partitura čije je izvorište počivalo na značajkama suvremene hr- djelovanje sa svim obilježjima pravih umjetničk narodnog melosa. Citatno prisutna tek mjestimice, vatske glazbe. NAGRADE HRVATSKOGA HRVATSKOGA NAGRADE DRUŠTVA SKLADATELJA GODINU ZA 2007. jednosti i stvaralačke dosljednosti otvorilo je d ta melodika pokreće scensku radnju i slijedi poetsko Osobno je pota- rafi nirani put prema regionalnom etnomuziko Nagrada Boris Papandopulo za autorsko nadahnuće neosporno romantičnoga narodnog mita knuo nastanak blagu kojim danas s uspjehom kroče novi sklad stvaralaštvo u podruju ozbiljne glazbe čiju scensku privlačnost nadopunjuju stvarni povijesni niza novih djela naraštaji da bi dalje nastavili stvarati na temelji dodjeljuje se skladatelju Davoru Bobiu likovi. koje je praizveo dicijske glazbe. za folklorni balet s pjevanjem Veronika solistički ili uz Gledajući opus u kontekstu dinamične suvremene Desinika. matični an- glazbene scene, on je, na svoj način, temom i skladatelj- Nagrada Miroslav Sedak — Beni za 2 sambl ili kao gost drugih hrvatskih komornih sasta- skom gestom u protekloj godini obogatio nestandarni Nagrada Vatroslav Lisinski za doprinos va, a također i trajno zabilježio na nosačima zvuka ili Miro Kadoić za skladbu Monster in the Garden dio suvremenoga hrvatskog baletnog repertoara. hrvatskom glazbenom stvaralaštvu studijskim snimkama. Među njima su skladbe Stanka adnjih se godina Miro Kadoić profi lir (pojedinci, organizacije, zajednice) Horvata, Brune Bjelinskog, Anđelka Klobučara, Stje- značajan jazz glazbenik koji većinom dodjeljuje se gitaristu Darku Petrinjaku za Nagrada Josip Andreis za 2007. pana Šuleka, Frane Paraća, Marka Ruždjaka, Zorana vlastite skladbe, čime se uvrstio među notno izdanje sabranih djela skladateljâ Dr. sc. Marija Riman — knjiga Mladen Pozaić, život Juranića, Miroslava Miletića i mnogih drugih. Napi- Z hrvatske jazz skladatelje današnjice. Ulaže pu Vjekoslava i Rudolfa Fumia te za koncert i djelo sao je na stotine transkripcija za jednu i više gitara, sve odran tim povodom u Hrvatskom Dr. sc. Ennio Stipčević — knjiga Ivan Lukačić sa ciljem povećanja repertoarnog opsega za »njegovo« glazbenom zavodu. glazbalo, a koncertnu literaturu unatrag par godina agrada se dodjeljuje ravnopravno nakladnič- obogatio je nekolicinom notnih izdanja čiji je bio ured- Nagrada Josip Andreis za glazbenu kim izdanjima Mladen Pozaić, život i djelo te nik, notograf, grafi čki urednik, pa i nakladnik. publicistiku i muzikologiju dodjeljuje se NIvan Lukačić koje su dr. sc. Marija Riman i dr. ravnopravno nakladnikim izdanjima sc. Ennio Stipčević, svaki u duhu vlastitih muzikološ- Nakon umjetnikova antologijskog prvog izdanja sve- Mladen Pozai, ivot i djelo autorice dr. sc. kih specijalnosti, posvetili istaknutim osobama hrvat- ukupnih popijevaka uz gitaru Ivana Padovca koje je Marije Riman te Ivan Lukai autora dr. sc. ske glazbe 20. i 17. stoljeća. objavilo Hrvatsko muzikološko društvo, Darko Petri- Ennia Stipevia. njak sada je posegnuo za stvaralaštvom braće Fumić, Opsežno istraživanje autorice Marije Riman o životu najznačajnijih hrvatskih gitarista tridesetih i četrdese- Nagrada Milivoj Körbler za autorsko i umjetničkom djelovanju Mladena Pozajića (Županja, tih godina 20. stoljeća. Istražujući njihovu skladatelj- stvaralaštvo u podruju popularne glazbe 1905. — Zagreb, 1979.), skladatelja, dirigenta, peda- sku ostavštinu, kao i sačuvane snimke nastale na neka- dodjeljuje se kantautoru Bruni Krajcaru goga i pijanista, trajalo je više od dva desetljeća, a re- dašnjem Radio Zagrebu, sakupio je rukopise njihovih za glazbeno–poetski hommage Mati Baloti zultat je monografi ja od 606 stranica objavljena 2007. izvornih skladbi i zanimljivih obrada za gitaru solo te Zvuci dragog kamena. u nakladi riječke izdavačke kuće Adamić. Taj istaknuti je ove romantično nadahnute koncertne minijature sa- glazbenik kojemu pripada značajno mjesto na hrvat- brao u cjelinu i u vlastitoj nakladi objavio prošle godine Nagrada Miroslav Sedak Beni za autorsko skoj, nadasve zagrebačkoj kulturnoj sceni, napustio je kao prvo suvremeno izdanje njihovih djela. stvaralaštvo u podruju jazza dodjeljuje Zagreb 1945. kada ga, stjecajem političkih okolnosti Na koncertu održanom u svibnju 2007. u Hrvatskom se Miri Kadoiu za skladbu Monster in the također napuštaju i Lovro Matačić, Boris Papando- glazbenom zavodu, kada je izveo neke od tih opusa, Garden. pulo te drugi, nastavio je raditi i djelovati u Sarajevu. Do tada je, u razdoblju između dva svjetska rata vrlo Darko Petrinjak, uz promociju izdanja, odao je počast Nagrada Franjo Ksaver Kuha za autorsko intenzivno i plodotvorno sudjelovao u osnivanju novih velikoj obljetnici prvoga hrvatskog cjelovečernjeg gi- stvaralaštvo na temeljima tradicijske ansambala koje je vodio s neponovljivim uspjehom, ali tarskog recitala koji je 1947. u istoj dvorani, također u glazbe dodjeljuje se skladatelju i melografu i institucija, i danas temelja našega glazbenog života. U svibnju, ali prije 60 godina priredio upravo jedan od Ljubi Stipišiu Delmati za ukupni doprinos svojoj sveobuhvatnosti, knjiga je izvor dragocjenih po- braće Fumić, gitarist Rudolf. Darko Petrinjak time je promicanju hrvatske puke baštine. dataka o umjetniku te o vremenu u kojemu je stvarao. simbolično zatvorio još jedan krug svoje iskrene oda- nosti instrumentu i hrvatskoj glazbi za gitaru. BROJ 152, LISTOPAD 2008. 9

. da i pažnje u izvedbe svojih djela, tako da je 2002. DALMATINSKA ŠANSONA ŠIBENIK — po- osnovao Mirokado ansambl promjenljivog sastava, od lazbene kvarteta do big banda, kako bi izvodio vlastita djela u različitim aranžmanima i inačicama.

prvi put Tijekom 2007. godine dvaput je nastupio na festivali- SUGLASJE PUBLIKE I STRUKE ma Hrvatskoga društva skladatelja, na Proljetnoj reviji sklada- Piše: Maja Sabolić autoritet jazza s velikom formacijom, a na Međunarodnim da- i trenu- nima jazza s kvartetom. Oba puta izvedena je skladba Njegov Monster in the Garden. S kvartetom je prošle godine edanaeste večeri šansona u Šibeniku, drugog mjesta, aranžeru Ivi Popeskiću jedno- okalnim snimio materijal za nosač zvuka koji je 2008. godine u svojemu tradicionalnom terminu glasno dodijelio priznanje za najbolji aranžman, ćaju na objavio Aquarius Records, naslovivši ga također Mon- Jprvoga vikenda po blagdanu Velike a publika im je dala najviše svojih glasova i Šibenski festival čini iznimku ga kao ster in the Garden prema najupečatljivijem djelu na al- Gospe, pred publiku su izišle s novim, lije- pljeska. Ipak, najradosniji se svome domu vra- pravila da je takav vid glazbene m izvo- bumu. pim odličjima, Nagradom Grada Šibenika ća Tedi Spalato. Njegova Zaplakala pisma, na ponude danas zastario i ve obra- Skladba Monster in the Garden odaje Kadoićev sklada- i već četvrtim Porinom za najbolji festivalski nagrađene stihove Branka Slivara, druga je po nezanimljiv. teljski stil, no s ponešto etničkih primjesa. Vješto se album. A kako ni ljetos danima prije festi- glasovima publike i prva po prosudbi stručnog smjenjuju komponirani i improvizirani dijelovi, čime vala nije bilo niti jedne raspoložive ulaznice, žirija. K tome, Tedi je zasluženo primio još je- razvidno je da su te dvije večeri kulturni do- dan kipić –Šansonijera za najbolje kantautorsko se svi glazbenici kvarteta prezentiraju kao vrsni soli- sve bile ni dalmatinske (jer već nekoliko godina gađaj ne samo mjeseca, nego i mnogo više. djelo. sti. Skladatelj dokazuje zrelost i ne forsira sofi sticirane šibenski se festival namjerno okreće i drugim Ne mijenjajući dobitnu formulu, umjet- glazbene postupke, već pušta da glazba teče, u čemu bazenima Mediterana, kao što je riječki) ipak u nički direktor Dušan Šarac odabrao je za neskriveno uživa i on sâm i njegovi glazbeni partneri. Iznimka pravila konačnici uvijek ispliva prava vrijednost. A kad večer starih skladbi dvadesetak osvježenih Djelo na taj način postaje primjer uspjele skladbe koja Prvi put, uoči trinaeste skladbe, ljetni je pljusak skladatelji svoje najbolje skladbe čuvaju upravo glazbenih sjećanja, uvrstivši u taj revijalni komunicira kako s nestručnim slušateljem kojega će prekinuo živo izvođenje na tridesetak minuta, za šibensku premijeru, kad završna večer uspi- program i stihove Jakše Fiamenga Pape, privući njezina životnost kada je čuje na radiju, tako ali jedva da je itko napustio gledalište na Trgu jeva osigurati izravan prijenos i na Hrvatskoj posvećene pokojnome Borisu Dvorniku i sa stručnim kritičarom koji će vrednovati njezinu Republike Hrvatske. Direktor Branko Viljac televiziji i Hrvatskom radiju, kad ni nakon je- koje je uglazbio i otpjevao sin Dean. Dodu- melodiku, odnos komponiranog i improviziranog ili može biti zadovoljan. Uspio je — nakon nepu- danaestoga izdanja nema zavađenih niti skan- še, »zalutala« je tu i Jabuka s novog Geginog odličnu međusobnu uigranost glazbenika. nih 40 godina — u konkurenciju dovesti kultnu dala (pa tako ni naslovnica u žutom tisku), onda albuma, ali kad je taj mladić u kombinacija- grupu Mi u izvornoj postavi, u spoju rokerskog moramo priznati: Šibenski festival čini iznimku ma, sve je moguće. Nagrada Milivoj Körbler za 2007. iskustva i glazbene sadašnjosti Ivane Prgin koja pravila da je takav vid glazbene ponude danas nikako da svoje ambicije predstavi i vlastitim zastario i nezanimljiv. Ranije spomenuta pri- Bruno Krajcar za glazbeno–poetski hommage Mati Tedi se vraa kui Baloti Zvuci dragog kamena albumom. znanja, uz ovogodišnjih 200 izvođača, od kojih Uz Festivalski orkestar, kojim je i ove go- je šest debitanata zalog su i putokaz toj iznimci. Valja reći da, iako među predstavljenim radovi- aktualnoj situaciji nestašice kvalitetnih teksto- dine ravnao Alan Bjelinski, Večer novih ma i nisu baš sve pjesme bile šansone, nisu baš va za uglazbljivanje, hrvatski skladatelji pro- skladbi donijela je 22 melodije u borbi za Unalaze zlatni rudnik u pjesničkoj baštini. Prije jednu od trinaest nagrada. četrdesetak godina spojem takvih kvalitetnih tekstova Kao nikada prije, ocjene i tadašnje zabavne glazbe nastala je hrvatska šansona. su se zaustavile na samo A danas? Iako je šansonijerska praksa ponešto zapo- tri pjesme, što, međutim, stavljena, rezultati spoja vrhunskoga teksta i dobre ne znači da su one bile i glazbe utoliko su originalniji. Pogotovo kada glazba jedine valjane te subotnje nije uobičajenoga, šlagerskog stila, već zanimljiv spoj noći. Zabilježili smo naj- mjernoj elemenata bluesa i onoga što se generalizirano naziva prije Helenu Bastić kao . To su latin s jedne i istarskoga melosa s druge strane. O 110. najbolju debitanticu, dok arodnih obljetnici rođenja istarskoga pjesnika Mate Balote nje- su Pivači KUD–a Cambi gov 75 godina mlađi zemljak Bruno Krajcar uglazbio donijeli najbolju inter- mačenja je dio njegove kultne zbirke Dragi kamen, objavljene pretaciju trećenagrađenoj življena 1938. godine. Glazba neobične originalnosti, ali pre- i po publici i po stručno- i glazbe poznatljivo istarskoga podneblja, kako i pristoji naji- me žiriju Ne more mi bit autoro- (P. Kozomara–P.Kozo- ure, on mara–R.Kazinoti). Naj- ističkih izvođeniji šansonijer u ostor za kontinuitetu od 2003. do e suvre- 2007. godine jest Neno Belan, a i prošlogodišnja pobjednica Rijeka snova elj, nego bila je najizvođenija na aživanja

FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALIradio FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI postajama. Stručni napjeva žiri mu je ovogodišnju je opus skladbu Zar više nema BARIŠIĆ MARKO vestrano nas, koju je izveo u duetu Tedi Spalato kih vri- s Massimom, podigao do drukčiji, ološkom

dateljski ma tra- LIRA I JOSIP KAPLAN NA OLIMPIJADI ZBOROVA otovo 20 000 pjevača iz cijeloga svijeta i gotovo 500 svjetskih zborova sudjelovalo je na najvećem svjetskom natjecanju zborova, Petim svjetskim zborskim igrama održanima u Grazu od 9. do 19. srpnja, pokazavši svoje vokalno glazbeno umijeće u 28 kategorija. Pod 2007. Gmotom organizatora Musica Mundi: Pjevanje spaja narode, Graz je ove godine ugostio i članice Ženske vokalne skupine Lira koja se natjecala u jednoj od najzahtjevnijih i najkonkurentnijih kategorija klasične glazbe, kategoriji duhovne glazbe. Pod umjetničkim vodstvom Doris Kovačić, Lira je nastupila u konkurenciji 53 zbora iz cijeloga svijeta izvevši skladbe Zajca, Vidakovića, Constantinija i Mendelssohna uz rao kao klavirsku pratnju Eve Frančišković. Međunarodni stručni sud dodijelio je zboru brončanu plaketu kao sastavu s najvišim prosječnim zbrojem izvodi bodova u toj kategoriji. Pod vodstvom Doris Kovačić u Graz je na Olimpijadu zborova otputovao i Josip Kaplan, mješoviti pjevački zbor mladih vodeće iz Rijeke koji se natjecao u kategoriji mješovitih zborova mladih. Međunarodni žiri nagradio je Zbor srebrnom plaketom, a ansambl je osvoje- no tru- nim priznanjem obilježio uspješno dvogodišnje postojanje. (B. P. K.) starskijoj od svih zbirki poezije. Dio pjesama Krajcar je briljantno izveo sâm uz klavir na koncertu u okviru 44. Glazbene tribine u Puli u studenom 2007. godine, ANA VIDOVI NA FESTIVALU GITARE U DUBLINU no odlučio je svoj ciklus dodatno obogatiti. Prikupio rvatska gitaristica međunarodnoga ugleda Ana Vidović nastupila je 5. srpnja na Festivalu gitare u dublinskoj Nacionalnoj galeriji. Prvo je suradnike: pjevače, svirače, aranžere, recitatore iz gostovanje »hrvatskoga gitarističkog fenomena«, kako je Anu Vidović opisao umjetnički ravnatelj Festivala Alec O’Leary, u Irskoj do- istarske i primorske regije, ali i šire, te im podijelio za- čekano je s oduševljenjem. Mlada je umjetnica gitaru počela svirati u dobi od 5 godina, a s 13 je postala najmlađa studentica na Muzič- datke da prerade, otpjevaju ili na drugi način izvedu i H koj akademiji u Zagrebu studirajući u klasi profesora Istvána Römera. Školovanje je nastavila u Baltimoreu (SAD), a tijekom dosadašnje karijere obogate po jednu od njegovih pjesama. Takav osebuj- osvojila je impresivan broj nagrada na međunarodnim natjecanjima diljem svijeta, od kojih se ističu prve nagrade na Međunarodnom gitaristič- ni ciklus, povezan genijalnim Balotinim tekstovima i kom natjecanju u Bathu (Velika Britanija), na natjecanjima Fernando Sor u Rimu (Italija) i Francisco Tarrega u Benicasimu (Španjolskoj). originalnom Krajcarovom glazbom polako raste, šireći krug suradnika, da bi u skoroj budućnosti bio objavljen na nosaču zvuka. Projekt Zvuci dragog kamena, uz svoju glazbenu vrijed- HRVATSKI BAROKNI ANSAMBL U BOLZANU nost, predstavlja i put revitalizacije pjesničke baštine Nakon nastupa na ovogodišnjim Dubrovačkim ljetnim igrama, Festivalu Brežice, Festivalu Wurz i Osorskim glazbenim večerima te gostovanja i njezina približavanja novim naraštajima, zbog čega u talijanskoj Pisi, u Osijeku i Zaprešiću, Hrvatski barokni ansambl nastavio je nizati uspjehe. Tako je 31. kolovoza održao vrlo zapaženi koncert se ovom nagradom Bruni Krajcaru želi ukazati i na na zatvaranju jednoga od najvećih talijanskih festivala, onoga u Bolzanu. Na festivalu na kojemu su sudjelovale glazbene zvijezde poput Sir Co- obvezu današnjih generacija prema brizi za vlastito MEĐUNARODNI USPJESI MEĐUNARODNIlina USPJESI Davisa, Grigorija Sokolova, Alfreda Brendela, Orkestra mladih Europe i drugih, Hrvatski barokni ansambl predstavio se reprezentativnim nasljeđe. programom hrvatskih i talijanskih baroknih majstora, naslovljenim S obje strane Jadrana, koji je, između ostalih, uključivao skladbe Gabriela Pulitija, Tomasa Cecchinija, Vinka Jelića i Ivana Lukačića. (B. P. K.) 10 BROJ 152, LISTOPAD 2008. STOCKHOLM NEW MUSIC — Tradition in transition, 16. — 23. veljae 2008. PRIMJER FESTIVALA SUVREMENE GLAZBE U išekivanju 25. Muzikog biennala Zagreb donosimo pregled jednog štokholmskog festivala slinog profila Piše: Marta Blažanović

nogi se posjetitelji prošloga Muzičkog biennala Zvuna imena Zagreb vjerojatno još uvijek mogu sjetiti odličnih U programu je mjesto našlo i nekoliko popratnih događanja koja su se Mšvedskih projekata predstavljenih na festivalu. odvijala u ne–koncertnim prostorima i dobrim dijelom privukli ne– Zahvaljujući toj uspješnoj suradnji i ostvarenim kontaktima, festivalsku publiku. Najveće takvo događanje, orkestralna instalacija ove sam godine imala priliku vidjeti kako to rade Šveđa- za Moderni muzej u Stockholmu Benedicta Masona realizirana za ni u ulozi domaćina i organizatora festivala Stockholm New uobičajenoga radnog vremena te ustanove, uključivao je sve muzej- Music. Moguće su usporedbe s Biennalom zbog određenih ske prostore i čitav Simfonijski orkestar Švedskoga radija. S druge koncepcijskih sličnosti. I oni su imali središnjega gosta skla- strane, posebno »udobni« bili su popodnevni koncerti u Rönnello- datelja — Helmuta Lachenmanna, zatim četiri i više kon- vom antikvarijatu koji su se nadovezivali na čitanja poezije i proze te cerata dnevno, no tijekom »samo« osam dana, te ponešto time također pružili gostoprimstvo dijelom i ne–festivalskoj publici. neformalniji dio programa, koji se većinom održavao u ka- Neki od tih koncerata bili su »ozbiljniji«, na primjer koncerti Rohana snijim večernjim satima u Fylkingenu, društvu za stvaranje i de Sarama ili odličnih solista norveškog ansambla Asamisimasa s promicanje nove glazbe i intermedijalne umjetnosti. Na prvi izvedbama djela Helmuta Lachenmanna, a neki i malo alternativniji, pogled, festival se nije činio tako velikim, pogotovo zato što poput koncerta neobične Josephine Foster s osebujnim interpretaci- je organizacijski pogon bio gotovo nevidljiv. No, broj umjet- jama Schumannovih Lieder, improvizacije Elliotta Sharpa na gitari nika, ansambala i institucija uključenih u manifestaciju te i Elie Khouryja na oudu ili spoj bizarne poezije i smiješne glazbe raznovrsnost koncertnih prostora i publike, kao i njezin broj, Chrisa Newmana. dokazali su suprotno. Festival je vrvio poznatim imenima kao što su, između ostalih, Sueljavanje tradicije i suvremenosti Klangforum Wien s Johannesom Kalitzkeom, Scanner, Kvartet Arditti, Sylvano Busotti i Nicholas Isherwood, a službeno je zavr- Temom ovogodišnjega festivala, Tradition in transition, šio koncertom s djelima Helmuta Lachenmanna i Saeda Haddada njegov je umjetnički direktor, renomirani gitarist Magnus u izvedbi KammarensembleNa u Štokholmskoj koncertnoj dvorani. Andersson, želio problematizirati odnos tradicije i suvre- Međutim, još do 16 sati sljedećega dana trajao je 24–satni dron, pro- menosti u sadašnjem globaliziranom i mehaniziranom jekt švedskog umjetnika Joachima Nordwalla inspiriran djelom La društvu. Crta tradicije na različite se načine protezala svim Montea Younga Draw a straight line and follow it. Dron je trajao puna dijelovima festivalskog programa, ponekad na vrlo zanimljiv 24 sata, a održavalo ga je 12 umjetnika iz sâmog vrha skandinavske način, ali na trenutke i ne naročito uspješno. Koncept je če- scene eksperimentalne elektronike dva puta po jedan sat u razmaku sto realiziran tako da bi se na programu jednoga koncerta od 12 sati. uz suvremene skladatelje ili avangardiste 20. stoljeća mogao naći i Haydn, Bach ili Schumann. No, tradicija je, primjeri- Stockholm New Music ove je godine održan po osmi put. Festivalska ce, predstavljena i kroz glazbu skladatelja koji svoj nacional- povijest seže tek u 1990. godinu; do 1999. održavan je svake tre- ni i kulturni identitet pokušavaju unijeti u vlastito sklada- će godine, zatim je ponovno organiziran 2003., pa 2005. i 2006. te teljsko pismo (Saed Haddad), kroz djela sazdana na načelu 2008. godine. »Problem« festivala leži u činjenici da nema vlastiti suočavanja tradicije i suvremenosti (na primjer Klaus Huber proračun ni infrastrukturu. Velik dio programa realiziran je u su- Lamentationes sacrae et profanae ad Responsoria Iesualdi) ili radnji s drugim institucijama i koncertnim prostorima tako da oni kroz dirljivu instalaciju Moonstruck Erika Büngera na temu u cijelosti preuzimaju projekte i fi nancijski i produkcijski, dok se za gluhoga Beethovena. Helmut Lachenmann, kao središnja preostali dio programa brine Rikskonserter. Takav sustav velikim di-

FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI ličnost i gost festivala, predstavljao je primjer izrazito kritič- jelom uvjetuje festivalski program, koji onda sasvim ovisi o umjet- kog odnosa prema tradiciji, koji bitno karakterizira njegovo ničkom direktoru i spremnosti partnera da preuzmu svoje obveze. skladateljstvo. Izvedbe njegovih skladbi za solističke instru- Zato ovogodišnji festivalski program nije uključivao scenska djela, mente, komorne sastave i simfonijski orkestar pripadaju u a zbog takvoga je sustava i budućnost svakog novog izdanja festivala same vrhunce festivala. neizvjesna.

ZAMEO IH VJETAR — 6. dio Podvornici na Muzikoj akademiji u Zagrebu MAKS PETRETI I NASLJEDNICI Piše: Dubravko Detoni

akon Drugoga svjetskog rata oko slavnoga maestra: »Ili on ili ja!!!«. No, tadašnji poslije poznatoga europskog portirske se gajbe odjedanput počeo dekan Muzičke akademije, mudri i istočnjački dirigenta, rekavši mu nabusi- Nvrtjeti i svemu se iskreno diviti Maks strpljivi Milo Cipra, svojom je nadmoćnom inte- to: »Vi niste toliko stari da bi Petretić, bliski rođak biskupa Petretića. I kao ligencijom i plemenitom diplomatičnošću uspio vas već dva sata moralo čekati što stablo skuplja na vlastitu tijelu recke ili zataškati aferu i zadržati u službi oba dragocjena sto mladih ljudi!«. godove, znakovite žigove prohujala vremena, suradnika. Maks je svoju neraskidivu vezu s cr- Gdje su sada svi ti, mladi ili tako se i pouzdani čuvar ustanove i student- kvom i svetipetarskim ključevima uspio dokaza- stari ljudi? Gdje su uzročnici ski dušobrižnik Maks postupno prometnuo ti i u sukobu s profesorom dirigiranja Jovanom njihovih briga i nevolja? Sjeća od mršava i bljedunjavo–ispijena mladića u Šajnovićem (jednim od rijetkih diplomanata na li se itko razloga za neke pro- naslagama sala dostojanstveno otromboljena čak tri odjela škole: ona dirigiranja, kompozicije i svjede, svađe, sukobe, za viku starca. No, pritom nije nimalo smanjio svoj glasovira), kojemu je također odbio dati nekakav ili prevratničku šutnju? Gdje velikobratski nadzor i fanatičnu brigu nad ukleti ključ, a na Šajnovićev histeričan sopranski su zapisi s rasporedima sati, studentsko–profesorskom pastvom i svime vrisak: »Znate li vi tko sam ja?!«, Maks je savrše- gdje su opomene, ispitni zapi- što se događa u njezinoj bližoj ili daljoj okoli- no mirnim glasom odvratio: »A znate li vi tko je snici, indeksi, diplome? Gdje ci. (U tome pogledu Maks je pomalo podsje- biskup Petretić?!«. su svi oni dragocjeni, nenado- ćao na legendarnoga Liberata, dalekovidno knadivi ključevi? nazvanoga Slobo, iz susjedne Srednje glaz- Vrbovanje nevjernika bene škole Vatroslava Lisinskoga, koji je ta- Kao u ruskoj babuški tu se još nižu serije sve ma- Gdje su najbolji, a gdje najgori kođer neumoljivom strogošću vladao svime njih ali ne i nevažnijih podvorničkih osobnosti. studenti? (O nastavnicima i oko sebe, pa čak upravljao i ljubavnim usmje- Tu je, među ostalima, stari, bezimeni, čini se profesorima da se i ne pita.) renjima profesora i učenika, što je jednoga pomalo slaboumni Inspektor Clouzot koji se nije Uostalom, već odavno naviru lijepo–ružnoga dana vjerojatno dozlogrdilo odvajao od stolca u porti — pa su među studen- novi i nama starima nepozna- njegovoj nervoznoj i brzopletoj ženi, pa je u tima počele dubokoumne akademske rasprave o ti portiri i domari. Njihovi očaju nenadano odlučila skratiti put od ta- tome na koji on način obavlja neke sasvim ljudske nasljednici Darko Rosandić vana do prizemlja ne upotrebljavajući pritom fi ziološke potrebe — a svoj je (ubrzo i izgubljeni) iz Muzičke akademije ili Be- stube.) U svojoj velikoj, gotovo vjerničkoj posao shvatio kao zadaću da isključivo sjedi u ka- rislav Vertl iz HGZ–a sigur- odanosti profesorskim autoritetima Maks se bini i na poziv podiže telefonsku slušalicu, ali je no nisu imali pojma tko je to slijepo držao njihovih zapovijedi, pa je tako i bez odziva odmah i munjevito spušta. Tu je zatim ložio, nosio, prevrtao, slagao, došlo do revolucionarna sukoba na ljevici sa krupni i energični Rifet Zrnić, pa veliki vjernik psovao, trčao, čuvao, padao, svemoćnim Stjepanom Šulekom kojemu — Božo koji je zgradu HGZ–a, čini se, bio zamije- galamio, svađao se i tukao, do krajnjih granica poštujući naredbu aktu- nio s Katedralom, pa se posvetio luđačkom dije- mirio, prijateljevao, očijukao alnoga pročelnika Klavirskog odjela — nije ljenju religioznih katoličkih prospekata i manija- ili bijesno šutio prije njih. htio dati ključ od sobe s dva glasovira kako bi kalnom vrbovanju dotadašnjih nevjernika. Bivši Nesvjesni svega toga, oni i MIREK se isprobala Passacaglia gore natpisana autora, stolar Albin Tomašić ušao je u povijest Muzičke ne sluteći — na neki novi no pri čemu je došlo do gušenja, hrvanja, krike– akademije jer je iskazao nečuvenu odvažnost i dr- zapravo uvijek isti, stari način — već uzimaju za- vike, razbijanja stakla na portirskoj kabini i skost te nazvao kući mladoga zbornog asistenta, let pa polako ali nezaustavljivo ulaze u legendu i općega urnebesa s konačnim ultimatumom vječnost. SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA BROJ 152, LISTOPAD 2008. 11

Pelica Maja Brune Bjelinskoga u etvrto izdanje Runjievih veeri zablistalo na carskome Peristilu djejoj izvedbi u Villachu GALEB, PICAFERAJ, MAGDALENA, NADALINA… TO JE MOGAO SAMO ZDENKO Iz bogatog rošle su već četiri godine otkako nas je napustio jedan od naj- više nagrađivanih i najproduktivnijih autora hrvatske popularne Pglazbe, Zdenko Runjić. Želeći dokazati bezvremenost njegovih svijeta skladbi, a napisao ih je više od sedam stotina, kći mu Ivana i supruga Vedrana pokrenule su manifestaciju na kojoj — iz godine u godinu — petnaestak istaknutih imena, pretežno »mlade garde«, iščitava Zden- pjevaa– kove uspješnice na drugačiji način. Razumljivo, sve bi išlo mnogo teže da Ivaninu ideju nisu razumjeli, podržali i prihvatili se suradnje Alan Bje- linski i Ante Gelo, pa su tako 30. kolovoza još jednom te pjesme dobile — uz primjeren scenski okvir — i odgovarajuće glazbeno ruho. Ruka kukaca režisera Krešimira Dolenčića nije se dovoljno osjetila, osobito u vodi- teljskim intervencijama (Zrinka Cvitešić i Goran Navojec), ali jedinstve- Piše: Davor Merkaš na lakoća Runjićeve melodije ipak je »zarazila« gotovo sve izvođače. U blagoj retro–jazzy–reggae atmosferi, uz Revijski orkestar Skalinada pjesmama su vješto brodili Detour, Tamara Obrovac, Ivana Starčević, ahvaljujući uglednom skladatelju i direktoru jedno- Saša Lozar, Marko Tolja, Kristijan Beluhan, Jacques Houdek i Darko ga od najvećih austrijskih festivala Carinthischer So- Rundek. Nešto slabije su se snašli Lea Dekleva i Marija Husar, ali i slo- Zmmer, dr. Th omasu Danielu Schleeu, antologijsko venska gošća Nuška Drašček. Međutim, valja istaknuti instrumentalne obrade Matije Dedića i Zagrebačkog gitarističkog kvarteta. Vehemen- tnim nastupom Vedrana Mlikote u Nadalini na kraju koncerta posebno je bilo zadovoljno gledalište koje je pomalo blazirano pratilo program u S koliko su strasti, predanosti i kojemu nisu prevladavali dalmatinski izvođači. (B.M.) ozbiljnosti, ali i dostignute perfekcije u USPJESI MEĐUNARODNI USPJESI MEĐUNARODNI USPJESI Nagradu Hrvatskoga društva skladatelja za najkreativniju obradu Runji- samoj izvedbi opere učenici glazbenih ćeve pjesme uručio je dr. Ivo Josipović Nenadu Borgudanu i zagrebačkoj škola austrijske pokrajine Koruške oživjeli skupini Detour za Picaferaj sudbinu male, slatke i hrabre pčele svjedoče i napisi u austrijskim novinama. Koncert Jeunesses Musicales Junior Orchestra u Gronjanu BODULSKA BALADA ILI KAKO PREMALO djelo hrvatske glazbene scene za djecu, opera–bajka Pčelica VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VRATITI IVOT NA OTOKE Maja Brune Bjelinskoga, na tekst njemačkoga književnika Piše: Maja Sabolić Waldemara Bonselsa, s velikim je uspjehom izvedena 20. STOLACA U i 22. srpnja u Villachu u tamošnjemu Kongresnom centru. Prije 43 godine imala sam sreću uživo slušati Bodulsku baladu (Ivica Bašić–Stjepan Ben- Ono fascinantno u Schleeovoj zamisli, sina dugogodiš- KAŠTELU! zon) na tada petim Melodijama Jadrana i oduševiti se novim imenom, Karmen Matijašević. njega direktora svjetski poznate bečke nakladničke kuće Anonimna Splićanka kasnije je, doduše, odustala od pjevačke karijere, ali se djeci i unucima Universal Edition, Alfreda Schleea, dobroga prijatelja i Od 9. do 23. kolovoza u Grožnjanu je djelovao Jeunesses Mu- može hvaliti da je kao debitantica imala veći uspjeh od Vice Vukova, iako joj kao dokaz sicales Junior Orchestra (JMJO) pod pokroviteljstvom Među- može služiti samo usmena predaja tada nazočnih, jer glazbeni zapis nikada nije prenijela velikog štovatelja djela hrvatskog skladatelja, jest da cijelu narodnog dobrotvornog fonda Vladimira Spivakova iz Moskve na ploču. operu izvedu djeca! S koliko su strasti, predanosti i oz- i Hrvatske glazbene mladeži. Budući da se tečaj JMJO prošle biljnosti, ali i dostignute perfekcije u samoj izvedbi opere godine, kada je i započeo s radom, pokazao vrlo uspješnim, Upravo tu kultnu pjesmu Splita i Dalmacije odabrao je Branimir Lambaša, direktor projekta učenici glazbenih škola austrijske pokrajine Koruške oži- ove je godine Orkestar bio još aktivniji, imao više solista, izvo- Večeri otočkih nota kao egidu pod kojom će se glazbom i pjesmom okupljati hrvatski glaz- vjeli sudbinu male, slatke i hrabre pčele svjedoče i napisi dio opsežniji repertoar, nastupao na sedam koncerata u Istri, benici slaveći naše otoke, pronoseći otočki glazbeni val, ali istovremeno i obogaćujući tanku a činili su ga mladi glazbenici iz pet zemalja: Hrvatske, Rusije, kulturnu ponudu upravo na tim dislociranim odredištima. u austrijskim novinama (Kronen Zeitung, Kleine Zeitung). Italije, Kosova i SAD–a. Oni nam dočaravaju atmosferu samih predstava — kri- Prvi takav susret održao se 25. srpnja u samom središtu Zlarina, povijesnoga grada koralja tičarka Kronen Zeitunga Frieda Stank govori o »velikom Za uspjeh Orkestra zaslužan je, prije svega, Mihail Hohlov, sve- i koraljara. Glazbeni producent Toni Eterović okupio je devet izvođača, od Dade Topića i uspjehu«, o »divnim, intonativno kristalno čistim dječjim Nene Belana do Marijana Bana i Gege, preko Kopita, Cime i Tambooa do Lee Dekleve i strani glazbenik najvišega ranga, jedan od vodećih svjetskih glasovima«, a Barbara Einhauer opisuje sjajnu atmosferu dirigenata, ujedno pijanist i pedagog. Odabrao je program koji Tonija Jankovića. Okupljeno stanovništvo i brojni turisti s velikim su zadovoljstvom popratili nije nimalo »dječji«, znalački ga pripremivši u svega pet dana, sve izvedbe, a kada su, po završenom koncertu, Neno Belan i Marijan Ban mlade nastavili na prvoj izvedbi kada su mališani u publici zabrinuto ska- što je bez sumnje potvrdio koncert održan 17. kolovoza u gro- zabavljati do ranih jutarnjih sati, jednoglasno je zaključeno da je priredba izuzetno uspjela, kali sa sjedala kada bi se njihova Maja našla u opasnosti. žnjanskomu Kaštelu. dovela više stotina namjernika te da je treba zadržati i idućih godina, ali i proširiti paralel- Atraktivna scenografi ja puna jarkih boja cvjetnog polja, nim programima: od oživljavanja procesa obrade koralja do pjesničkih radionica. Bodulska maštoviti šareni kostimi (mnogobrojne bube i bubice, Zanimanje publike bilo je toliko da su organizatori prije počet- balada ne bi trebala biti natjecateljskog karaktera, pa za nju, u prijateljskoj atmosferi, po ka koncerta nekoliko puta donosili dodatne stolce! Koncert je voden–cvjetovi, ali i nimalo simpatični pauk) s ogromne mogućnosti uz žmul vina i pjat frigane ribe, zasigurno ima mjesta u glazbenoj, ali i turističkoj livade, te atraktivni, gotovo akrobatski letovi pčelice Maje svečano započeo Preludijem iz Holberg suite Edvarda Griega. ljetnoj ponudi. Nakon toga je izveden Vivaldijev Koncert za gitaru u D–duru i ostalih protagonista na čeličnom užetu tijekom kojih su u kojemu je ulogu solista sjajno odigrao šesnaestogodišnji besprijekorno pjevali u gotovo nemogućim, »astronaut- Juraj Majstorović iz Zagreba. Sljedeći je solist bio violončelist skim« pozicijama, fascinirali su velike i potpuno opčinili Nikolaj Šugajev iz Moskve, laureat mnogih natjecanja, koji je male posjetitelje opere. majstorski odsvirao Paganinijevu Moses Fantaziju (Bravurozne varijacije na jednoj žici na Rossinijevu temu). Zatim se JMJO spretno uhvatio ukoštac s dramaturški zahtjevnim i moćnim Pjevai–kukci djelom — Gudačkim kvartetom u c–molu U spomen žrtvama Th omas Daniel Schlee za predstavu je odabrao sjajnu fašizma i ratova Dmitrija Šostakoviča. Da njihov repertoar obu- umjetničku ekipu, glazbeni voditelj opere bio je Stephan hvaća i najnovija djela suvremene hrvatske glazbe, pokazala je skladba Sanje Drakulić Licem u lice, izvedena s posebnim Kühne, režiser Stpehan Bruckmeier, kostimografkinje uzbuđenjem i nabojem. Završna skladba večeri bila je Mon- Christina Pfeifhofer i Nadja Kugler, koreografkinja Syl- tijev Czardas u izvedbi Marigone Qerkezi, petnaestogodišnje via Prokop, a koordinaciju čitavoga projekta potpisuje flautistice osebujna talenta iz Prištine. Kao dodatak Orkestar Barbara Ladstätter, direktorica svih glazbenih škola Ko- je predstavio još jednu izvrsnu solisticu, flautisticu Dunju Stojić ruške. U velikom, ali prema riječima kritičara, sjajno pri- iz Zagreba koja je s lakoćom odsvirala efektnu skladbu Hora premljenom ansamblu posebno su se istakli pjevači, Iris staccato rumunjskoga skladatelja Grigorașa Dinicua. Holzer kao Maja, a iz bogatoga svijeta pjevača–kukaca Zadivljena i oduševljena publika dugim je pljeskom i uzvicima Walter Schneider i Petra Schnabl–Kuglitsch, koju kritiča- Bravo! zahvaljivala nakon svake odsvirane skladbe. Ansambl je ri apostrofi raju kao impresivnu glumicu i pjevačicu u ulozi nakon toga održao još četiri koncerta: u Ližnjanu 19., Bujama »strašnoga« pauka. 20., Fažani 21. i u Pazinu 22. kolovoza. (H. Mešković) Dado Topić U koordinaciji i realizaciji ovoga zapaženog i izuzetno uspješnog predstavljanja hrvatske glazbe u Europi, re- mek–djela Brune Bjelinskog — koje je nesumnjivo i jedno op. 28 Božidara Kunca, Narodna suita Josipa Štol- od najboljih u svom žanru u svjetskoj glazbenoj literaturi HRVATSKI AUTORI ODRAN 5. FESTIVAL cera Slavenskog i Fantazija za violinu i klavir Borisa Papandopula. (B. P. K.) uopće — posredovanjem u pripremi partiture i pripremi NA EPIDAURUS KOMORNE GLAZBE promidžbenih materijala pomogao je i Muzički informa- tivni centar Koncertne direkcije Zagreb, kao i skladate- FESTIVALU U RAVNOJ GORI PRAIZVEDBA ljeva supruga, agilna gospođa Ljerka Bjelinski. Treba sa Istaknuti hrvatski gitarist Viktor Vidović nastupio Od 5. do 7. rujna ove godine održan je peti Festival PARTITE ZA VIOLINU žaljenjem još jednom ustvrditi da i za ovo, kao i za mnoga je 3. rujna u klaustru Franjevačkog samostana komorne glazbe u Ravnoj Gori, između ostaloga, druga djela hrvatske glazbene literature velike umjetnič- u Cavtatu povodom održavanja Epidaurus fe- posvećen hrvatskom skladatelju Željku Brkanovi- I VIOLU ANÐELKA ke vrijednosti, ne postoji tiskana partitura niti orkestralni stivala. Drugi dio koncerta u cijelosti je posvetio ću. Na tri koncerta, održana u Domu kulture Ravna materijali koji bi omogućili izvedbe ove fantastične dječje hrvatskom glazbenom stvaralaštvu izvevši Suitu Gora, nastupili su pijanistica Nada Majnarić, violinisti KLOBUARA za gitaru Nella Milottija, skladbu Ombra Branke Anđelko Krpan i Werner Hink te gosti, pijanistica opere širom svijeta. Može li sljedeće godine kada slavimo Violinist Anđelko Krpan i violist Marko Genero odr- Grakalić u vlastitoj obradi za gitaru, zatim vlastitu Doris Mihaljević, trubljač Tomislav Poljančić i baja- veliku obljetnicu, stogodišnjicu rođenja Brune Bjelinskog, žali su 11. rujna na Sceni Amadeo u dvorani Mu- skladbu Istarski diptih i Tri hrvatska plesa Borisa nist Hrvoje Štimac. Uz Sonetne minijature za klavir ova situacija biti ispravljena? Nadajmo se potvrdnom od- zeja Mimara koncert na kojemu su, uz djela Ivana VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTIPapandopula. VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI (B. P. K.) Željka Brkanovića, koje je na prvom koncertu izvela Jarnovića i drugih, praizveli Partitu za violinu i violu govoru, jer vrhunska kvaliteta i sasvim posebno antologij- pijanistica Nada Majnarić, koncert violinista Anđelka Anđelka Klobučara iz 2007. godine. Tom je prigo- sko mjesto Pčelice Maje u hrvatskoj i svjetskoj glazbenoj Krpana i Nade Majnarić bio je u cijelosti posvećen dom predstavljen i njihov novi nosač zvuka s djelima literaturi za djecu to svakako zaslužuju. djelima hrvatskih skladatelja, pa su se tako na pro- Mozarta i Jarnovića u izdanju Croatia Recordsa iz gramu našle Sonata za violinu i klavir, Proljetna, op. 2008. godine. (B. P. K.) 26 Dore Pejačević, Tri kompozicije za violinu i klavir, MEĐUNARODNI USPJESI MEĐUNARODNI USPJESI MEĐUNARODNI USPJESI MEĐUNARODNI USPJESI MEĐUNARODNI USPJESI MEĐUNARODNI 12 BROJ 152, LISTOPAD 2008. Children’s Corner CD izlog Dalibora Paulika Miroslava Miletića u izdanju Bèrben Edizioni musicali iz Ancone Piše: dr. sc. Dalibor Paulik isu česta izdanja naših skladatelja za inozemne nakladnike, pa je tim Nviše vrijedno zabilježiti da talijan- ski Bèrben Edizioni musicali iz Ancone ove godine javnosti predstavlja Children’s Corner per chitarra istaknutoga hrvatskog skladatelja Damir Poša Ljubica Kolari–Dumi Miroslava Miletića. Djeji zbor Pahuljice Podsjetimo da je skladatelj i violist Miroslav Brodovi su kao ljudi Rijeko, grade Miletić (Sisak, 1925.) završio studij violine Školska priča kod profesora Ivana Pinkave na Muzičkoj Fanatik/Dinaton djetinjstva sretnog Croatia Records akademiji u Zagrebu 1953., a kompoziciju je Adria Records Grubiši učio privatno u Zagrebu, Pragu i Hilversumu. ijetki su nakladnički projekti koji pred- stavljaju kantautore i šansonijere jer su Bio je violist nekadašnjeg Simfonijskog orke- rije dvadeset i četiri godine u Za- takvi najčešće označeni kao nekomerci- oista je malo diskografskih izdanja stra RTV Zagreb i Zagrebačke fi lharmonije, grebu je osnovan Dječji zbor Pa- R jalna izdanja. Stoga kantautorski CD Brodovi koja na odgovarajući način pred- profesor na Muzičkoj školi Pavao Markovac huljice koji je snimio već 11 nosača u Zagrebu, a važno je i osnivanje Gudačkoga P su kao ljudi Damira Poše u izdanju Fanatika i stavljaju pjesnički izraz što uz svoju zvuka (Kako živi Antuntun, Junaci crtani,

NIŠTVO NAKLADNIŠTVO NAKLADNIŠTVO NAKLADNIŠTVO D Dinatona zavređuje pozornost tim više jer je glazbenost nosi i zamjetnu literarnu vrijed- kvarteta Pro Arte kojim se, gostujući u zemlji Prva ljubav, 20 godina sreće...), surađuje njegov jedanaesti nosač zvuka izbor iz stva- nost. Ljubica Kolarić–Dumić, pjesnikinja i i inozemstvu, posvetio promicanju suvreme- s brojnim skladateljima, tekstopiscima i ralačkog opusa autora koji je više od dvadeset spisateljica, već 25 godina razveseljuje djecu ne glazbe, osobito hrvatskih skladatelja. Uz aranžerima (Alan Bjelinski, Ismet Kur- godina posvećen autorskoj pjesmi. svojim stihovima i brojnim knjigama, a ra- Vjesnikovu Nagradu Josip Štolcer Slavenski tović, Hrvoje Dusper, Marin Bukmir, dove joj često uglazbljuju priznati skladatelji. (2002.), ističu se i inozemna priznanja Zlatni Vladimir Kočiš–Zec, Leonardo Baksa– Novi projekt sadrži 11 pjesama kojima je Poša Grad Rijeka višestruko joj je zahvalio prote- lav u Veneciji za fi lmsku glazbu (1960.) i dvije Čeči, Adalbert Turner–Juci...), nastupa kompletni autor glazbe i tekstova te izvođač uz klih godina, a ove godine i osebujnom večeri u zlatne medalje u Vercelliju (1966.). ne samo u koncertnim dvoranama i na suradnju glazbenika poput Ismeta Kurtovića,

LOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG dvorani Hrvatskoga kulturnog doma u Rijeci LOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG festivalima, već i u kazalištima. Naime, Zele Lipovače, Jurice Grosingera, Frane Vla- Njegov je skladateljski opus brojan, sadrži (koncert je vodio popularni Šajeta) kada su zadnji umjetnički projekt ansambla jest hovića –Kića i Željka Miloša, a kao producenti glazbeno–scenska djela (opera Hasanaginica, njezine stihove pjevala djeca brojnih zborova dječji mjuzikl Školska priča nastao prema i aranžeri pojavljuju se Jurica Grosinger, Frane spjevoigra Turci pod Siskom, glazbena drama iz Primorsko–goranske županije. Na CD–u zamisli Ivančice Matković–Kezele (izve- Vlahović — Kić, Željko Miloš i Muc Softić. Karolina Suhodolska, baleti Vizije i Snovi sli- su 24 skladbe (izdane i u notnoj pjesmarici) den u novom prostoru Zagrebačkoga ka- jepih, mjuzikli AGM i Šegrt Hlapić), kanta- Poša stvara osobni stil kojim već godinama koje izvode Torretta pri Osnovnoj glazbenoj zališta lutaka u Zagrebu i u Hrvatskom te, vokalna, orkestralna i koncertantna djela djeluje u našoj sredini, prkoseći vremenu i školi Aleksandra Jug–Matić iz Rijeke (vodi- narodnom kazalištu u Varaždinu), a pod (uglavnom za violinu, violu, gitaru, gudače i nadolazećim komercijalnim stilskim usmje- teljica Suzana Matušan), Zbor djece i mladih pokroviteljstvom Zagrebačkoga kazali- slično), ali i golem broj komornih ostvarenja renjima popularne glazbe. Studijski album KUD–a Ante Kamenar (voditelj Anton Ma- šta lutaka koje obilježava 60. godišnjicu ponajviše skladanih za instrumente koje i sadrži pjesme različita ugođaja, ali istog au- rio Kamenar), Zvona Viškova (voditeljica Tea djelovanja. sâm svira, a ta se djela potvrđuju na glazbe- torskog rukopisa. Kroz sve pjesme provlače Jurčić), Male tratinčice pri Osnovnoj glazbenoj nim podijima u zemlji i inozemstvu. Glazbeni materijali snimljeni su u studiju se teme ljubavi, boemstva, putovanja, lutanja, školi Aleksandra Jug–Matić iz Rijeke (vodite- Može se reći da Miletićev glazbeni rukopis Plavi fi lm, glazbeni producenti su Toni prolaska vremena i stalnih upita. Među njima ljica Tea Miličević), Dječji zbor Halubajčići obilježava jednostavnost, slušljivost i komu- Lović i Robert Boldižar (ujedno sviraju nalazimo već otprije poznate u akustičnoj va- (voditeljica Tea Jurčić), Dječji zbor Tratinčice nikativnost proizišla iz njegove reproduktiv- klavijature i violinu), a umjetnička je vo- rijanti, a sada studijski aranžirane pjesme (Sad pri Osnovnoj glazbenoj školi Aleksandra Jug– ne prakse i pedagoškog rada. Stoga ne čudi diteljica (čak i glumi u predstavi) Ivančica te tražim, Čovik s juga), ritmički upravo šlager- Matić (voditeljica Suzana Matušan) i Vežički zanimanje za stvaralaštvo namijenjeno naj- Matković–Kezele. Ovaj dječji mjuzikl, ski čiste (Pokaži mi put, Sada znam, Da li je to tići iz Rijeke (voditeljica Natalija Banov). Uz mlađima. Prvi dječji televizijski balet Djeca što govori i njegov naslov Školska priča, kraj), instrumentalnu varijantu pjesme Sad te djecu i voditelje zborova značajan je doprinos plešu (koreografkinja Silvija Hercigonja) seže vezan je uz početak školske godine kada tražim, te angažiranu Putnik sa Zagrebfesta snimatelja i glazbenih producenata Roberta u 1957. godinu, a četiri glazbena broja prera- mali prvašići doživljavaju svoj prvi susret 2006. u kojoj poručuje »putnik sam bio danju i Grubišića, Nikole Kovačića, Antona Maria đuje u Suitu za glasovir (reprint–izdanje Hr- sa školskom knjigom i odgojno–obra- noću, lutalica cesta i gradova«. Na albumu su i Kamenara i Aleksandra Valenčića. Uredni- vatsko društvo skladatelja, 1984., redakcija zovnim procesom, pa je otuda i pomno studijske akustične varijante sljedećih pjesama, ca izdanja jest skladateljica Doris Kovačić, a Ranka Filjaka). izabran libreto. Napisala ga je Tea Odo- Priča (o prolaznosti), Drž’ se zida (angažirane o glazbeni producent Robert Grubišić. Pro- bašić čiji stvaralački opus za djecu (pje- nemogućnosti promjene zbog ljudske sklono- jekt odiše inventivnošću, kvalitetom glazbene Inače, izdavač Bèrben već treći put poseže za sme, predstave, mjuzikli, Radio 5+) jasno sti kompromisu) i autobiografske Brodovi su produkcije i velikim trudom u radu s djecom, Miletićevim djelima. Prvo su objavili Sonati- govori o autorici koja poznaje dječji svijet kao ljudi u kojoj kantautor kaže »brodovi su što potvrđuje da su zborovi riječkog područja nu za violinu i gitaru, autorovu najizvođeniju i koja je godinama, kao prosvjetna dje- kao ljudi / kao more kad ih valja / oni imaju na samom vrhu stvaralaštva popularne dječje skladbu (snimljena na 7 CD–ova u Europi), latnica, bila usko vezana za nastavni pro- svoje luke / kojima moraju poć’«. pjesme. a potom Consort trio za 3 gitare, dok je ovo- ces. Glazbenu nadgradnju stihovima Tee Najveća vrijednost Pošina izraza jest poruka Teško je u pjesmarici naći lošiju pjesmu i pro- godišnje izdanje, Children’s Corner u redakciji Odobašić daju glazba Roberta Boldižara pjevača samotnika, putnika i tragača, čiji je dukciju, no treba istaknuti naslovnu, široko gitarista Ante Čaglja. Dječji kutić sadrži četiri i aranžmani Tonija Lovića. kratke skladbe, zapravo impresije raznorodna izbor pjesma koja bježi od glamura. On ne raspjevanu, upravo himničnu Rijeko, moj grade karaktera. To su motorični, osebujni Roboti Na CD–u se nalazi devet pjesama, od traži da bude slavljen pod blještavim svjetlom (Natalija Banov), pokretnu Riječki karneval (Les robots), zatim živahni i razigrani Pilići kojih se neke pojavljuju i u obliku matrice estradne pozornice, on bježi u intimu, na- (službenu himnu dječje karnevalske povorke (Les Poussins), graciozni i nježni Valcer snježne za vježbu, takozvana domaća zadaća, što prosto želi da ga se čuje u buci svijeta punog autorice Natalije Banov), tematske skladbe pahuljice (Valse du fl ocon de neige) i duhovita je prikladno za glazbene radionice u ško- besmisla. Ovaj novi album ipak pokazuje i Badnju noć Doris Kovačić i Betlehemsko sve- Klokan polka (Kongourou polka). Za očeki- lama. Pjesmarica započinje pjesmom Ja namjeru autora da bude slušljiv i da se »otvo- to svjetlo doajena Ljube Kuntarića te tipično vati je da će ove gitarističke minijature po- sam đak prvak u country stilu. Raspjevana ri« široj publici, ne napuštajući opor i osobni dječje Male čuvare mora Doris Kovačić, Plavi stati rado izvođeno glazbeno štivo za mlade je šlagerski napravljena Veselim se školi, pjevački izraz, kojemu ipak najbolje odgovara val Natalije Banov, Ja se mraka ne bojim Do- umjetnike, ponajprije zahvaljujući jednostav- obje sa solističkom dionicom uz dječji pratnja akustične gitare i usne harmonike u ris Kovačić, osebujnu Vatra nije dječja igra iste nosti i mašti skladatelja. zbor, dok je treća pjesma živa i plesna, stilu rock–balade. autorice, koju uz dječji zbor izvodi i vokalna zborska Đaci veseljaci. Rockerska je Moja grupa E.N.I., te literarno kvalitetne pjesme sa nova torba, duhovita je i razigrana pjesma znanim likovima iz bajki (Ružno pače, Bambi i Upoznavanje koja nabrajanjem dječjih Šuma Striborova Doris Kovačić). imena priziva zajedništvo, dok ritmična Ovaj projekt potvrđuje da kvalitetna popular- Pusti me, mama govori o dilemi prvašića na dječja pjesma uz male izvođače, skladatelje i da se vrate kući umjesto da ostanu u ško- aranžere traži i literarno vrijedne tekstove koji li. Sedma skladba na CD–u Ocjene nosi su važan čimbenik odgoja djece. Tako Ljubica poruku da je znanje važno, a svojevrsna Kolarić — Dumić djeci poklanja svoju maštu brojalica s učenjem slova jest Abeceda za- u kojoj čak i mrak postaje prijatelj zahvaljujući nimanja. Pokretna završna pjesma Škola čarobnim riječima pjesnikinje. nosi vrijednu poruku. Pjesme mjuzikla Školska priča tako postaju specifi čan pri- jatelj djeci u danima njihova prvog susreta sa školom, rastanka s bezbrižnim djetinj- stvom i razdoblja njihova odrastanja. CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZ CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZ NAKLADNIŠTVO NAKLADNIŠTVO NAKLADNIŠTVO NAKLADNIŠTVO NAKLADNIŠTVO NAKLADNIŠTVO NAKLADNIŠTVO NAKLADNIŠTVO NAKLAD BROJ 152, LISTOPAD 2008. 13 CD izlog Đurđe Otržan

Ivan Brkanovi: Zborske skladbe skladateljsku tehniku i metodički pristupajući deklamacije i raznih tehničkih inovacija, album 1932. — 1943. oblikovanju svake glazbene forme, Njirić je kao je prepun reminiscencija na avangardu Reicha, Peter Soave & Rucner String Quartet marljivi tradicionalist ostvario bogat i raznovr- Kagela i Takemitsua. To je znak da se moder- POPUT GRGURA stan opus. Djelujući u vremenu nakon Drugo- nistička uzašašća ne bi trebala tako olako ispu- Undertango 2 / Astor ga svjetskog rata, premda temeljit učenik još štati iz prakse i inertno se prepuštati kolotečini NINSKOG temeljitije škole Krste Odaka, instrumentalne samo stoga jer su, ruku na srce, zahtjevnija, Piazzolla i intimističke forme bile su enklava za pojedin- barem u smislu umjetničke mašte i kreativno- Cantus / HRT ca koji želi umjetnički prenijeti svoje svjetovi- Rocco&partner sti. Još od vremena Stockhausenovih Himni đenje, ne pristajući pritom na konformističke slušatelja već dugo u glazbi ništa ne može tako oblike masovne, onodobne tobožnje proleter- kladateljima koji po prvi put umjetnički približiti onom svojstvu dobre književnosti da he Best of Astor Piazzolla. I najbolje od ske stvaralačke proizvodnje. Prvenstvena je obrade latentni nacionalni arhetip i obli- sa svakim novim tonom postavlja virtualno Petera Soavea uz Gudački kvartet Ruc- odlika Njirićeva komornog izričaja visoka razi- kuju ga u glazbeni trajni oblik pripada pitanje: »A što slijedi?« kao ovaj album. Posve ner. Dva albuma s po dvije priče, prvi S na kvalitete skladateljskog rada, nikada ne za- netipično za dopadljive snimke, izdanje zapo- T slična zasluga kao i izumiteljima pisma. Tek CD s 11 različitih vrsta tanga, a onda drugi stajkuje ili površno tretira teksturu, njegove su se nakon njih društvena zajednica može ko- činje skladbom Diacorpus Japanke Yuke Take- CD s Five Tango Sensations. Sinteza i analiza ideje u potpunosti jasno izrečene, svaka glaz- ristiti vlastitim konvencijama za umjetničku chi koja traje više od četvrt sata, ali zato izvr- tanga kroz skladbe, mali kompendij svega što bena fraza dorađena i precizno artikulirana. i kulturnu komunikaciju. Ivan Brkanović je sno vrši ulogu uvertire i prologa u svijet zvuka je tradicija ovoga mističnog plesa koji je najviše Odabir skladbi na albumu pokriva razdoblje moguće najsnažniji primjer takvog skladatelja kakav želi predstavljati. Landscape with Figures nategnuo raspoloživa ljudska raspoloženja od od 60–ih godina 20. stoljeća do danas, počevši koji je Hrvatska ikada imala. Preuzeo je na jest dadaistički kolaž na temu regija u novoj očaja i crne dešperacije do časti, ponosa, straha, s lijepim Japanskim minijaturama za bariton i sebe zadatak, koliko težak, toliko i poseban, sintezi europskih naroda i uključuje govorenje nježnosti ili do lirske ljubavi. Danas se gotovo klavir te ponešto sličnom skladbom namije- poput Grgura Ninskog velik i važan, ali s la- Gunde König, glumice vješte u eksperimenti- i nema što reći o valceru, ali tu je zato tango da njenom klarinetu uz klavir iz 1961. godine. Tu ranju. Premda se naslov referira na sliku Cla-

LOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG koćom i ljubavlju, s predanošću, ne toliko cilju, LOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG mu se približimo kroz neočekivano zanimlji- je melodika sasvim jednostavna i jasna, uporna koliko sâmom skladateljskom putu te posebne udea Moneta, teško da će izbrisati sjećanje na vu boju bandoneona Petera Soavea. Katkad u nekonformizmu i otporna na utjecaje, što će naravi. Bokeljska krajina i Konavle, čiji je vo- novovjeki Pejsaž iz dramske književnosti, onaj kao da svira uz čitav fi lharmonijski korpus, ostati i tijekom avangardnih 70–ih i 80–ih u kalni izraz stasao uznosit i tvrd poput kamena »s argonautima« Heinera Müllera. No, izgleda pa onda opet zaštuca sa strane kao napušteno skladbama namijenjenima klavirskom triju, Meštrovićevih spomenika, imaju u zborskim da se u zadnjih deset godina izgubila i strast štene. Tango između visoke i niske umjetnosti, gudačima i gudačkom kvartetu, opet klarine- skladbama Ivana Brkanovića i vlastiti spome- za putovanjem koja ih je karakterizirala i svela za svakoga i nikoga, sâm u sebi potpun, a opet tu, rogu i orguljama. U nepunih sat vremena nik isklesan od glasa koji uvijek izvire odnekud tek na likove, to jest fi gure. Krešimir Seletko- potpuno eksponiran, gotovo poput ekscen- tonskih zapisa upoznajemo sedam komornih kao organski dio žestokog i bujnog krškog kra- vić svojom skladbom Rebus također napušta trične gospođe koja uvijek ima nešto novo za skladbi Nikše Njirića. Kao izvođači Njirićevih jolika i poput ponornice nakratko uvire u dubi- svirku na glazbalu uobičajenim načinom, on reći o istim, vječno istim, ljudskim tugama i skladbi ovdje se pojavljuju sve legende hrvatske nu kamenih gudura i ponovno izranja hladan i ga koristi kao cjelinu sa svim mogućnostima radostima. No, za tango treba imati jedan po- glazbene scene, od Vladimira Ruždjaka, An- svjež iz obnovljenog izvora. Tako je Brkanović koje korpus glazbala može dati, sa živama, dr- seban osjećaj za ritam koji kao da potječe od đelka Klobučara, Zagrebačkih solista, Gudač- doživljavao pjesme voljenoga kraja i opjevao ih vetom, taktom izraženim izravno, lupkanjem, kucanja srca, koji zaboravlja na korake, noge i kog kvarteta Pro Arte, Zagrebačkog klavirskog u svojemu klasičnom Bokeljskom kolu i Konavo- onomatopejski dočaravajući tapkanje plesača pod, na tlo po kojemu se kreće, ritam koji je trija i Darka Lukića do glazbenika čestih na skom pirovanju ranih tridesetih godina prošlo- po kamenu neke obalne svečanosti, izmje- sav negdje ploveći u sredini, u prostoru krčme, Tribinama u Opatiji, Josipa Tonžetića, Valerije ga stoljeća. Na albumu su predstavljeni zborovi njujući se sa šturom, skicoznom melodijskom ulice, dima, sumraka, noćnih svjetala — i tako Mezdjić, te ponovno Kvarteta Pro Arte i Pre- nastali i deset godina kasnije, tijekom burnih proznom izjavom, povezujući sve to ritmom bi se moglo alla Lorca o nueñdu pričati do su- rada Detičeka. godina Drugoga svjetskog rata: ciklus spjevan koji zaziva organsko kretanje. Skladba Antu- tra. Svakako, glazba je ta koja ima nešto za reći za sina Željka, Deset popijevaka za djecu malu Njirić očito puno zna, pa puno toga i može na Tomislava Šabana Sedma simfonija in la (za kroz tango. I to je Astoru Piazzolli osiguralo kao Željko, te čuveni triptih Krijes planine iz zahvatiti i ostvariti se u brojnim formama. Žorža i Mimija) već naslovom govori o posveti trajno mjesto u glazbenoj povijesti i stvaralaš- 1942. godine. Djelo klasične vokalne literature Njemu je glazbeni jezik kakav je naslijedio bio dvojcu za kontrabasom iz Zagreba, a napisana tvu, jer je dosegnuo umjetnost te glazbe i do- s tri pjesme: nade, čežnje i radosti, nadahnulo dostatan za iskazivanje glazbenih ideja i nije 1998. godine, ujedno je i najstarija skladba na kučio je, što vlastitom svirkom, što skladanjem. je i druge skladatelje svojom oporom snagom odlazio u tragalačke vode avangarde, već je albumu. Pomalo se s ovom skladbom naslućuje Težak zadatak za svakoga tko voli slobodu. i odvažnom primjenom akcentuacije, koja ne- orao brazde na već osvojenu tlu. Takvi su skla- neki novi urod prve avangarde. Ova takozvana Tango zarobljava, njegova je ritmička osnovica kako uvijek podsjeća na grub i zamašan korak datelji oni koji održavaju tradiciju i opstanak simfonija zapravo je prpošna piccola commedia nepovrediva i u toj stezi jedan gudački kvartet gorštaka po gudurama. A opet, u homofonom glazbe, često je običavao reći Stanko Horvat za dell’arte u kojoj se dva vještaka nadmudruju, pokušava izraziti sve zarobljeno u Piazzollinoj slogu, Brkanović postiže solemnost i sjaj najve- sebe i svoju skladateljsku orijentaciju, jer kada svaki sa svojom rutinom i efektima. Bez po- glazbi. I taj gudački kvartet to vrlo uspješno ćih djela sakralne glazbe. bi svi skladatelji bili prethodnica, tko bi išao bjednika na kraju. Album zaključuje skladba radi već godinama, a ovo je najzrelije i najsnaž- za njima da preore zasijano. Stalna prisutnost skladana za duo 2000., s obećavajućim naslo- nije postignuće u glazbenoj sferi, takoreći na- Vrsni dirigent zborske glazbe Vladimir Kranj- na glazbenoj sceni i uporna izdržljivost u sti- vom Svadbeni plesovi dvojice starih gudača, iz novo otkriven akordeon kroz bandoneon, kao čević ovdje je tumač dviju skladbi, Bokeljskoga lu i radu čine Njirića pripadnikom Horvatova pera »stimm« kolege, japanskoga kontrabasi- da pariških šansonijerskih predgrađa nikada kola i Krijesa planine, a izvedbom drugih dvi- »staleža orača«. sta i dirigenta Daisukea Soge. Šećer na kraju, i nije bilo. Ovaj put harmoničica priča sama, ju, Ličke suite i Deset popijevaka, ravnaju ništa jer ova skladba plasira kontrabasiste kao vrsne glasom oporim i tugaljivo zategnutim poput manje znani zborovođe Slavko Zlatić i Sergije zabavljače i autoironijski se poigrava s pučkim Edith Piaf. Obrade skladbi za gudački kvartet Rainis. ritmičko–melodijskim obrascima. Osim što maestralno pokrivaju sve slojeve harmonija ko- Zagrebaki duo kontrabasista su predstavili svoj najnoviji rad i aktivnosti u Arhaični ton Brkanovićeva stila, posebno doj- jima ekspresionistički jarko bojaju to vruće ar- duu, Zagrebački duo kontrabasista ovim je mljiv u operi Ekvinocij, moguć je u savezu s ne- gentinsko nebo. Bilo u Hrvatskom glazbenom albumom ostvario svjež i kvalitetan doprinos čim arhetipsko arhaičnim u samih pjevača, jer Mimi Marjanović zavodu ili u Studiju Rocco&partner. Svatko suvremenoj glazbi, takoreći krijumčareći avan- teško je zamisliti ne–slavenski zbor koji s po- tko voli glazbu svim svojim srcem prima nji- gardu kroz dobru zabavu. hove izvedbe Piazzollinih skladbi, izravno, bez djednakom sigurnošću i pouzdanošću izvodi Gonski i Žorž Draušnik posrednika. Pravo je čudo, zapravo, koliko je Brkanovićeve zborske skladbe onako kako to Takechi, Kaufmann, tango zahvalna tema kad joj se priđe s prave zdušno pjevaju mješoviti zborovi Hrvatskoga Seletkovi, Šaban, Soga strane, moderne, kao fi lmskoj glazbi u smislu radija — dakako, iz različitih razdoblja svojega TUTICO Classic da glazba za fi lm prvenstveno vodi računa o postojanja i djelovanja. emocionalnom i ritmičkom dojmu. I unatoč va nas lijepo oblikovana edicija tvrtke svakom jadu i nevolji nezaustavljivo vuče na- Tutico vraća u najbolja vremena prvih prijed. Taj drive udarnih fi lmskih tema izu- Biennala, kada smo zajedno sa sklada- zetno leži gudačima Kvarteta Rucner, oni se O teljima i izvođačima, dovoljno odvažnima i do- sa Soaveom razumiju na nekom svom poseb- Hrvatski suvremeni skladatelji/Nikša voljno znatiželjnima za avanturu novoga zvu- nom jeziku. Davor Rocco, sa svojim iskustvom Njiri ka, kretali u potragu za novim zvukom, novim skladatelja za scenu i fi lm, udahnuo je ovim doživljajem i često se s takvog putovanja vraćali snimkama onaj čarobni kontekst koji dočarava VRIJEDNI uz pregršt doista novih iskustava. Žorž Drauš- mjesto »ovdje i nigdje i svugdje«, s dozama jeke nik i Mimi Marjanović Gonski zasigurno ne i zaobljenih kadenci koje odaju iskusnoga maj- TRADICIONALIST bi osnivali duo (prvih pultova u zagrebačkim stora. Ručni rad i za notnim i za tonskim pul- orkestrima Opere i Filharmonije) da nisu bili tom. A što se izgleda tiče, izgleda da je čarolija HDS / Cantus i sami željni ovakvih avantura. Dakako da su tanga prešla i na dizajnera jer je Sanja Rocco pritom i poticali skladatelje na rad i time ostva- ovim albumom »vatrometalno« (molim da me natoč vedroj naravi skladatelja, njego- rivali nova djela obogaćujući i literaturu za vla- ispričate za ovu kovanicu, ali ako pogledate va komorna glazba na ovomu albumu stite instrumente i hrvatsku suvremenu glaz- naslovnicu, sjetite je se) pogodila u srž onoga Uuglavnom je sumorna i sjetna, u najbo- benu scenu. Djelomice je to zasluga noviteta što plamti u glazbi tanga. Likovnjaci su nas u ljem slučaju elegična s disonantnim diskursom samog sastava dvaju kontrabasa koja je stavila zadnje vrijeme razmazili svojim domišljatim i u harmonijama kao motivom trajnoga nemira. u pogon svježe skladateljske koncepcije, pa je sve elegantnijim rješenjima za omote, ali bitno Krhke strukture kao kontekst fi nih lirskih me- CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZ rezultat i zanimljiv i kvalitetan, kako autorski, CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZ je da omot surađuje sa svojim sadržajem, a ovaj lodijskih linija pletu stil i ozračje subjektivnog tako i interpretativno. Uz pomoć magnetofon- je njegov sastavni dio. intimističkog doživljavanja. S povjerenjem u ske vrpce, snimljenih fragmenata govorenja, 14 BROJ 152, LISTOPAD 2008. CD izlog Đurđe Otržan mantno i žovijalno, s uspjehom i uvijek je ne- jezik uvijek prepoznatljiv, dedićevski. To je jezik nema Odjel jazza, burnim pljeskom nagradili što iz toga izašlo. Izašao je Biennale na koncu autora koji jednostavno ne može »izaći iz svoje glazbenike i izmamili tri dodatka. Bio je to je- DVA ALBUMA MILKA KELEMENA konca. On je bio taj koji je Zagrebu i Hrvatskoj lirske kože«. On se u toj koži dobro osjeća, i to dan od poticaja za njihovo češće koncertiranje otvorio vrata svijeta i više ih nitko nije mogao toliko dobro da i najveću dramatiku izražava u zadnjih nekoliko godina. Naime, osim na zatvoriti. I svaka njegova nesmotrenost prolazi, na svoj način: lirski — a opet, uvjerljivo i fi lm- hrvatskim jazz i ostalim festivalima i u mu- jer u vodama avangarde nema autoriteta koji bi ski smisleno. I uvijek uspijeva stvoriti hitove. zejskim prostorima, također su nastupali u dijelio ocjene, nagrađivao postignuto i kažnja- Rusiji i Mađarskoj, a prošle su godine snimili vao krive kontrapunkte. Stoga, Kelemenova CD izlog Davora Hrvoja ovaj CD. No, ostaje pitanje hoće li jazzistički blizanačka duhovitost da bude kormilar dviju uspjeh dvojice klasičara dati barem malen po- strana očituje se i u izgledu knjižice jednoga od ticaj promjeni u sustavu školovanja glazbenika CD–ova (drugi je strogi šenbergovsko–cezar- i omogućiti im da u Hrvatskoj konačno steknu ski poluportret kao na rimskim kovanicama), obrazovanje u području jazza. gdje je prva strana mondrianovska koloristička apstrakcija koja sugerira da je autor pripadnik moderne i avangarde, a na stražnjoj sličici, onaj jupiterovski žovijalan slijepi putnik svih brodo- va: nasmijani Milko na krmi nečijega broda na plavome moru sa slamnatim šeširom s koje se spuštaju palmini listovi poput paukovih noži- ca. Da nije bio takav, neuhvatljiv ni za glavu ni Milko Kelemen za rep, i da je doista bio šenbergovsko–cezarski diktator, ništa od našega Biennala ne bi bilo, a bogme niti ova dva CD–a mutnoga porijekla Portrait of a Composer (postavlja se pitanje tko je otkupio snimke od HRT–a i slično). Ovako, eppur si muove. Grammafone Saša Nestorovi i Veljko Glodi CD izlog Irene Paulus The Cool Jazz Duo Labyrinth Orfej

uo sastavljen od klavirista i saksofonista Labyrinth iznimno je rijetka, iako ne i nepoznata Dallas Records Dkombinacija u jazzu. Neki od zapaže- nijih primjera iz povijesti jazza jesu duo klavi- akon dvogodišnjega zajedničkog djelo- LOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG rista Davea Brubecka i alt saksofonista Paula LOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG Desmonda, klavirista Mala Waldrona i sopran vanja, gitarist Dalibor Matošević–Pi- saksofonista Stevea Laciea, ali i klavirista Ala- Npo, kontrabasist i bas gitarist Luka Ve- na Broadbenta i alt saksofonista Garyja Fostera selinović i bubnjar Marko Matošević objavili koji se zagrebačkoj publici predstavio 2004. na su svoj prvi album. Iako se samozatajni i skro- Proljetnoj reviji jazza u Maloj dvorani Vatrosla- mni glazbenici u tekstu na omotnici albuma va Lisinskog. No, to su tek povremene surad- gotovo ispričavaju na neiskustvu, ono se, kako Milko Kelemen nje koje su rezultirale koncertima i snimljenim navode, očituje u procesu snimanja u studiju, albumima, ali ne i repertoarom namijenjenom ali nikako i u prezentaciji glazbe. Naime, iako upravo takvoj postavi, već posebnom pristupu se radi o mlađem naraštaju hrvatskih jazzista, Archetypon, Nonet, sviranja standarda. U novije doba u Hrvatskoj zamisao i realizacija odaju zrele glazbenike. Arsen Dedi uspješno djeluju takve kombinacije; primjerice, Iskustvo su stjecali svirajući s raznim hrvat- Compose, Infi nity duo pijanista Igora Savina i sopran saksofo- skim jazz i estradnim zvijezdama, a stalni su Grammafone Za kino i TV nista Željka Kovačevića koji svira i snima na članovi prateće skupine Massima Savića koji, području crossover, sakralne i etno–jazz glazbe. između ostaloga, ima sklonosti i prema jazzu. Croatia Records Zapažen je duo što ga čine hrvatski, kla- Izvedbe su stilski ujednačene, što je rijedak slučaju ove dvije facete istoga portreta sično obrazovani glazbenici, s poštovanja slučaj kod mladih glazbenika koji nerijetko u Milka Kelemena nije baš otprve jasno slijed sveopće »suše« domaćih izdanja vrijednim jazzističkim iskustvom, profesori prvom predstavljanju javnosti žele pokazati sve iz kojega diskografskog miljea potje- U fi lmske glazbe na kompaktnom disku, na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, klavirist vještine koje su dotad stekli, ne razmišljajući o ču; nije ni Cantus ni DGG, naravno, ali kod iskreno me razveselio najnoviji album Veljko Glodić koji je jazzističku naobrazbu tome da, žele li ostvariti ozbiljno glazbeno dje- edicija ove vrste otprilike znamo koje etikete U Arsena Dedića objavljen samo nekoliko mje- stekao u SAD–u i saksofonist Saša Nesto- lo, skladbe na albumu trebaju činiti zaokruže- možemo očekivati, a ova je što opskurna, što seci nakon iznimno uspjelog albuma Rebus. rović koji tijekom cjelokupne karijere plovi nu cjelinu. U takav pristup sjajno su se uklopili nepotpuna. Na prvi se pogled nameće zaklju- Nosač zvuka naslovljen Za kino i TV podsjeća jazz vodama. Oni s povremenim prekidima gosti, iskusniji instrumentalisti, tenor i sopran čak da su CD–blizanci zapravo portret nekog na ono što je bilo i govori o onome što je sada sviraju već osamnaest godina, a izvedbu u toj saksofonist Saša Nestorović koji svira u svim njemačkog komponista avangarde i darmštat- — ukratko, to je sažetak Dedićeva bavljenja zahtjevnoj formaciji promišljaju na drukčiji izvedbama, dok se izmjenjuju klaviristi Mati- ske škole, što je točno, ali tek se uvidom u šture glazbom za fi lm i televiziju (kako i sâm naslov način. Osim drukčije reharmonizacije vrlo ja Dedić i mlađi, ali već nagrađivani, Kristian podatke pojašnjava da je autor iz Podravske kaže). Tako se, okupljene na jednom mjestu, popularnog evergreena Summertime Georgea Terzić. U spoju s gostujućim glazbenicima nji- Slatine. Za Europu nedovoljno, za Hrvate mogu slušati teme iz njegovih vječnih partitu- Gershwina, sklonost prema suvremenijem jazz hov je mladenački polet rezultirao smislenim, nejasno. Na albumima jesu, doduše, sve same ra: Glembajevi, Povratak Katarine Kožul, U re- izričaju pokazali su uvrstivši na album vlastite uigranim i dinamičnim izvedbama u kojima su snimke načinjene u Njemačkoj s njemačkim i gistraturi, Rabuzin, Donator... Prvi dio albuma izvedbe djela onih glazbenika koji su odigrali svi iskazali i zavidno solističko umijeće. svjetskim umjetnicima i ansamblima: Siegfri- zapravo je reizdanje nekadašnjeg LP–a Muzika značajnu ulogu u njihovu glazbenom razvoju: edom Palmom, Kvartetom Melos te dirigen- Osim kao vješti svirači, improvizatori, pred- za fi lm i TV, koji je u svoje vrijeme daleko nad- Vierd Blues trubača Milesa Davisa, Very Early tima Arturom Tamayom, Ernestom Bourom, stavili su se i kao zreli skladatelji. Naime, sve mašio diskografsku percepciju fi lmske glazbe pijanista Billa Evansa i Giant Steps saksofoni- Helmutom Franzom i Heinzom Mendeom, su skladbe i aranžmani na albumu Labyrinth idući ukorak s tek probuđenim svjetskim za- sta Johna Coltranea. Bez velikih udaljavanja ali je i jedna jedina snimka sa Simfonijskim autorski. Badminton, Complex, Cigla, 87 i Ga- nimanjem publike za posjedovanjem fi lmske od tog miljea, suvremenoga jazza, Glodić je za orkestrom Hrvatske radiotelevizije (SO HRT) ebletz potpisuju Dalibor i Marko Matošević te glazbene podloge na nosaču zvuka. duo skladao šest djela, La boite du jazz, Hanged Veselinović, Alexandra Dalibor Matošević, a pod ravnanjem Nikše Bareze. No, potonja je, Man, Sanja’s Dance, Holly Lady, Some Distant prvo, označena kao RTV Orchestra, a treba- U tom je kontekstu Za kino i TV bila obveza U — Bot Veselinović. Kroz njih dokazuju po- Memories i Balkan Blues. Skladbe odaju vješti- znavanje povijesti jazza, ali i kretanja na suvre- la bi biti HRT Symphony Orchestra, koji je Arsena Dedića, dobitnika prošlogodišnje Na- nu klasičara koji osjeća jazz, posebice bebop, a to već više od sedamnaest godina, dakle od grade Vladimir Nazor za životno djelo upra- menoj jazz sceni obilježenoj oslobađanjem od nisu mu strani ni drugi elementi koje često ve- robovanja stilskim značajkama. Stoga njihove 1991., a dotična snimka Archetypona ostvare- vo u području fi lmske glazbe. Uz toliki broj žemo uz jazz — latino, funky, blues, tradicijska na je 1996., pa je svakako bilo vremena da se fi lmskih partitura (i to za fi lmove različitih izvedbe donose spoj bebopa i fusiona, akustič- glazba... Poštovatelji cool jazz škole i djela kla- nog i električnog zvuka, nagovještaja rocka i taj podatak nauči, a drugo: svaki producent iz žanrova, različitih fi nancijskih mogućnosti virista Lenniea Tristana i alt saksofonista Leea bijeloga svijeta ima pravo na ime i prezime, dok i različitih izvođačkih sastava), od njega se fl amenca, te drugih elemenata koje su skladno Konitza, Glodić i Nestorović dinamičnim uklopili u svoj suvremeni glazbeni jezik. je Balance engineer ovdje, kao jedini Hrvat na očekivao novi soundtrack. Neću posebno isti- izvedbama osebujna zvuka pozivaju slušatelja ploči, zastupljen riječcom Krivić. Ili je Joško cati vrhunsku opremu albuma, nego ono što se na pažljivo slušanje, angažiraju njegov inte- Krivić globalno poznat kao producent Glaz- na njemu može čuti. Uz već objavljene zvučne lekt, ali i osjećaje, posebice one lirski prirode. bene proizvodnje HRT–a ili je šlamperaj, kad slike partitura, ovaj CD donosi glazbu iz TV Iskazujući nevjerojatno zajedništvo, precizni smo već kod purgerskoga njemačkog, svakako serije Prosjaci i sinovi (i to naslovni motiv koji su u unisonim dionicama, razigrani u solima, neugodan i iritantan način prakse zemlje u ko- je za Big Band HRT–a obradio Miljenko Pro- nestašni u promjenama tempa, sjajno komu- joj je dotična Slatina. haska), nekoliko brojeva iz dječjeg fi lma Tajna niciraju izazivajući jedan drugoga na glazbeni starog tavana, nekoliko brojeva iz dokumen- Snimke, dakako, dobro poznajemo. Većinu razgovor, disciplinirani su i poticajni u pratnji. tarne TV serije Jedrima oko svijeta, naslovnu smo tih skladbi čuli na Biennalima i oko istoga Dok je uloga pijanista kao pratećega glazbe- temu iz fi lma Pont neuf, glavnu temu iz fi lma festivala, svaka je Kelemenova skladba bila u nika u ovakvoj formaciji razumljiva, u pratnji Druga strana O. Wellesa, song iz fi lma Trumbe- pravilu praizvedena najprije u Koncertnoj dvo- se u nekim izvedbama javlja i Nestorović, a taš (jedinu pjesmu na cijelom albumu koju je, rani Vatroslava Lisinskog sa SO HRT–a, a fra- zahvaljujući dugogodišnjem djelovanju u Za- naravno, otpjevao sâm autor), nekoliko brojeva gmente Apokaliptike, ma kako je po najnovijoj grebačkom kvartetu saksofona, čini to sjajno. iz najnovijega fi lma Belle epoque ili Posljednji verziji pisali, čuli smo u svim krojevima i izda- Godine 2005. ovaj je duo održao zanimljive valcer u Sarajevu te naslovni motiv televizijske njima, od Revelina do ovih albuma. Kelemen nastupe, između ostalih, i interaktivni jazz serije Punom parom. si je uvijek davao za pravo koristiti se svakom koncert u dvorani Muzičke akademije u Za- mogućom slobodom i nagovarati druge na to, Premda je glazbenih brojeva vrlo mnogo (37 je grebu. Tom su prigodom, uz izvedbe spome- no sâm je i prečesto zapadao u konformizam zavidan broj čak i za soundtrack — no, to po- nutih skladbi, imali kratka izlaganja o osnov- CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZ obično kasneći za trendom, pa se brzo reseti- kazuje autorovu zaljubljenost u materijal), CD nim značajkama jazza te pojedinih jazz djela. CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZ rajući da ne »zakasni na vlak«. Radio je to šar- je stilski jedinstven, a skladateljev je glazbeni Oduševljeni izvedbama, brojni su okupljeni studenti Muzičke akademije, koja još uvijek BROJ 152, LISTOPAD 2008. 15 CD izlog Bojana Mušćeta

Boris Dvornik Gracia Marko Ramljak & The Band Darko Rundek Čovik i po Krv nije voda Rebaltadura Balade Petrice Croatia Records Magic Music/Dancing Bear Dallas Records Kerempuha čestale reprize serija u kojima je glumio ovratnički album Gracije u najmanju je rugi album violinista Marka Ramljaka Menart jedan od najvećih protagonista hrvat- ruku neuobičajen, što se vidi već iz laiba- stiže četiri godine nakon objave prvi- skoga glumišta Boris Dvornik uvijek chovsko–thompsonovskog ovitka: posrijedi Djenca na kojemu je, zapravo, izašao iz remda je početkom devedesetih na tržište U P sjene pratećega Gibonnijeva glazbenika, ali izašlo desetak soundtrackova s glazbom iz potaknu potražnju za popularnim napjevima je, zapravo, kutija koja osim diska i popratne kao što su Naše malo misto ili Oj, čoviče iz serije knjižice sadrži i medaljon koji je blagoslovio se ujedno oslobodio bremena negdašnjeg mu Phrvatskih fi lmova, njihova nekomercijal- »Čovik i po«. Stoga i ne čudi realizacija CD–a velečasni Sudac. Arhaični vizualni motivi, benda Secret Life s kojim je njegovao određene nost, bez obzira na popularnost autora (na pri- koji osim navedenih pjesama sadrži i dalma- od staroga hrvatskog grba preko reprodukcije obrasce irske glazbe. mjer Rajko Dujmić, Zrinko Tutić…) ipak nije razvila trend. S kazališnom glazbom situacija tinski megahit Nadalina (premda je posrijedi slike Otona Ivekovića do citata Brune Bušića, Premda mu je suradnja s Gibonnijem dala za- je još gora. Svojedobno je Gibonni radio glaz- duet s Oliverom, većina slušatelja ovu pjesmu Graciju dovodi u područje kamo je rijetko za- mah i očekivalo se da će ga svaki izvođač zvati bu za jednu predstavu u stilu Pink Floyda, ali povezuje s Borisom Dvornikom) i baladu iz lazila — domoljubne pjesme povijesne temati- na snimanje albuma, kao što zovu Matiju De- danas ni to ne bi prošlo komercijalno rešeto. fi lma »Roko i Cicibela« Ča je život vengo fan- ke. Na albumu Cvijet s juga zanimljiva pjesma dića, to se nije dogodilo. Upravo obratno. Ma- tažija koja je znana upravo i iz Oliverova re- H.O.T. bila je posvećena nastojanju da se oču- tija je došao dati potporu intimnijem pristupu Ipak, Balade Petrice Kerempuha u izvedbi Tea- pertoara. vaju mali jezici koji počinju odumirati. Devet Marka Ramljaka, ali istodobno i razrađeni- tra Ulysses i glazba Darka Rundeka predstav- godina kasnije, Gracia inicijalnu ideju razra- Te su snimke tako pridodane zapisima s je- jemu, jer ovoga puta iza njega stoji precizan ljaju svojevrsni kuriozum, pa će zacijelo imati đuje nastojanjem da se opjeva ljubav prema dinog albuma Borisa Dvornika na kojemu prateći bend. pobornike i izvan hridina Brijuna gdje se pred- domovini. Dakle, sve ono što radi Th ompson, stava izvodi. pjesme potpisuju Zdenko Runjić i Jakša Fia- Rebaltadura predstavlja njegovo viđenje fusi-

LOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG ali umjesto hard rocka glazbena je podloga ovog LOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG mengo. albuma pop u autorskoj viziji Jurice Popovića. ona uz primjese irskih glazbenih motiva, pa Rundeku nije bilo teško realizirati glazbu. Iz Osim toga, kompilacija donosi i suradnju s Sve to rezultira jednim od rijetkih konceptu- zajedno rezultira osobnim gledanjem na world pjesme Zima grupe Haustor (koju je napisao oba sina — Deanom i Dinom, kao i pjesmu alnih izdanja u nas i najambicioznijim Graci- music. Pritom nije nevažno napomenuti da — Srđan Sacher, a nalazi se na jednome od najbo- sa Splita ‘77. Ništa se promijenilo nije. Boris jinim albumom čiji je možda glavni problem suprotno očekivanjima — Marko Ramljak ljih hrvatskih singlova) Rundek crpi osnovicu Dvornik koji na svojim pjesmama »repa« u sti- što ne djeluje u skladu sa svojim ovitkom nego, nije autor cjelokupnog materijala, nego u dvi- oko koje okreće cijelu zvučnu sliku predstave. lu Roka Prča radi to besprijekorno, pa iz tih zapravo, zvuči kao klasična Gracia sa znakovi- je pjesme sudjeluje Nino Nimac, dok je jedna Među izvođačima je, dakako, Rade Šerbedži- pjesama izbijaju sav dalmatinski šarm i njegova tijim stihovljem. S druge strane, trud uložen u obrada pjesme Mambo For Ruth kontrabasista ja te Maja Posavec, pjevačica skupine Detour. neuništiva energija. Isto se nešto manje osjeti u ovaj album neće ostati nezamijećen, uz čupavu Charlieja Hadena. Posrijedi je vjerno glazbeno oblikovanje ne samo predstave, nego i književnoga predloška. skladbama kad Dvornik pjeva (ili barem po- pernicu grupe Flare, ovo je najistaknutiji ovitak Izvrsna sviračka ekipa koja prati Marka Ra- kušava pjevati) na dalmatinskom narječju, dok na hrvatskomu tržištu, konceptualni albumi mljaka znalački je ugodila zvuk albuma, a Songkillers su pjesme na štokavštini dijametralno suprotne također su rijetkost, a i nije uobičajeno da se upravo instrumentalna međuigra svih članova njegovoj pojavnosti. religiozno–domovinske pjesme baš ubacuju u benda (a ne očekivana »violinizacija« materija- formu standardne pop–pjesme. Stoga Krv nije la) najupečatljivija je kvaliteta ovog albuma. No, Čovik i po jest izdanje koje je nedostajalo voda predstavlja istinski novum na diskograf- našoj diskografi ji, jer u Hrvatskoj ni prije ni skom tržištu, premda su ambiciozni stihovi poslije nije bilo glumca koji je otpjevao dva na- više primjereni čitanki iz povijesti negoli su- cionalna evergreena. vremenu pjesništvu.

Sve je drugo igra Aquarius Records reći solo–album Željka Banića pod Razni izvoai trademarkom Songkillersa defi nitivno Tje njegov najzaokruženiji rad. Osim Haustor Klape Remixed ujednačenosti materijala, vezivno tkivo albu- Florijan Dancing Bear ma predstavljaju određene funk i disco stilizaci- Arijel The Ultimate Collection je, kao što je to slučaj u glavnoj pjesmi albuma Croatia Records ompilacija u kojoj se spaja a capella klap- Srce nevjerno. Menart olekcija pop–rock kompilacija objedi- sko pjevanje i elektronička nadgradnja Bas–linija i gitarska razrada znatno se oslanjaju lorijan je, uz Detour i Headoneast, treća njena pod imenom Th e Ultimate Collec- Kdoima se u startu kao kombinacija koja na stvaranje grupe Delegation, a osjećaju se i frakcija Yammata (nešto poput Monaca, Ktion osim low–budget pristupa donosi i bi autohtone hrvatske napjeve mogla s jed- prateći vokali Dine Dvornika. Da je Dvornik Electronica i Other Two, bendova na- korektan pregled karijera najvećih izvođača ne strane podignuti na višu razinu, a s druge otpjevao ovu pjesmu, ona bi nesumnjivo bila F možda efektno ubaciti na inozemno etno–tr- stalih iz New Ordera), što zacijelo dovodi do s ovih prostora. Premda je posrijedi tek nova njegov povratnički hit, ovako je šteta što Banić zabune kod slušatelja: nijedan od njih nije afi r- ambalaža s poboljšanim zvučnim efektima, žište. Dobar je primjer Gibonnijeva pjesma nije do kraja iscrpio njezin velik potencijal (na miran, svi zvuče otprilike jednako, poklonici u kolekciji ipak ima jedan izuzetak. Posrije- Dobro jutro, tugo u interpretaciji Klape Cambi primjer pjesma vapi za produljenom verzijom i lounge glazbe sretni su što uz nju vrsno prianja- di je kompilacija grupe Haustor, a izuzetak (u originalu je izvodi Oliver Dragojević), koja remiksima). ju i hrvatske riječi, dok će oni drugi zaključiti je zbog toga što je na CD–u ponovno izdan je doživjela house remix. Isto tako, projekt Lado Dino Dvornik i Ivanka Mazurkijević su Bani- kako je riječ o predosadnoj glazbi za metrosek- tek jedan njihov album, objavljena je kompi- Elektro, u kojemu je Hrvoje Crnić Boxer nad- ćevi vokalni suigrači u dvije pjesme, što svaka- sualce i PR agencije koje će ih zbiti na božićne lacija i posthumni album uživo. Th e Ultimate gradio napjeve Ansambla Lado, rezultirao je ko daje novu kvalitetu ovom izdanju, premda kompilacije velikih korporacija. Collection ima devet pjesama više od kompila- jednim od ponajboljih albuma na ovomu trži- cije 1981.1984.1985.1988, no od toga su četiri štu. Projekt Klape Remixed objedinjuje napjeve bi, na primjer, uz Banićev glas odlično odgova- Istina je negdje između te dvije krajnosti, a Flo- s prvog albuma, kao i pjesma sa singlova Zima klapa Crikvenica, Ragusavecchia, Grdelin, rao i neki manje dubok ženski vokal. rijan (u kojemu pjeva Ivana Babić, originalna i Pogled u BB pridodane CD reizdanju nastu- Uzorita, Kampanel i Mirakul u remiksevima Da nije nekih budalastih tekstova kao što je, na pjevačica Yammata) svoje stvaralaštvo temelji pnog albuma. Kako je kompilacija izašla prije domaćih i stranih DJ–a. Rezultati nisu tako primjer, u pjesmi Leteći šampion, album bi bio na autorstvu Luke Milasa koji je na jedinom 13 godina, a album Haustor na CD–u prije 11 sjajni kao što bi se očekivalo, jednostavno zato dotjeraniji, no i ovako predstavlja ugodno izne- albumu Yammata Plan B napisao skladu Vi- godina, ova kompilacija, zapravo, sjajno osvje- što je dio remiksera vokalne interpretacije isko- nađenje. dim sami. Nježna glazba kojoj možemo prikr- žava sjećanje na jedan od ponajboljih bendova ristio tek kao podlogu za svoje loopove, ne ula- pati naziv easy listening zaista je nepretenciozno s ovih prostora. Nadam se da je to samo uvod u zeći, zapravo, u tkivo uglavnom tradicionalnih lounge štivo koje dobro funkcionira kao zvučna reizdanje sva četiri albuma, jer sljedeće godine napjeva. kulisa. Za nešto pretencioznije vjerojatno će navršit će se četvrt stoljeća od objave najbolje- Klape Remixed svakako zaslužuje podršku kao trebati stisnuti malo gasa i dodati malo basa. ga ex–Yu albuma — Treći svijet koji nikad nije Zasad i dalje najupečatljivije pjesme Yammata projekt, no realizacija je ovoga puta na razini izašao na CD–u (barem ne službeno), pa bi proizvoljne kompilacije upitne kvalitete, a ne potpisuje Saša Ljiljak, a njegova članska iska- prigodni box–set tim povodom bio i više nego CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZ zaokružene cjeline. CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZ znica vezana je uz bend Headoneast. dobrodošao. 16 BROJ 152, LISTOPAD 2008.

55. ZAGREBFEST 2008. JAZZ CIKLUS LISINSKI / HDS Sezona 2008./2009. Zaključen je odabir pjesama koje će biti predstavljene na koncertu 20. studenoga 2008. u Mala dvorana Vatroslava Lisinskog, 20 sati Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Komisija je radila u sastavu Mišo Doležal, Ante Pecotić, Muc Softić i Hrvoje Hegedušić, a od 66 prispjelih radova odabrano je sljedećih 12 Utorak, 7. 10. 2008. skladbi: Enrico Rava Quintet (Italija) Enrico Rava — truba, Gianluca Petrella — trombon, Andrea Pozza — klavir, Rosario Bonaccorso naslov glazba/tekst izvoa — kontrabas, Roberto Gatto — bubnjevi Kako da te prebolim Mirko Šenkovski/Mirko Šenkovski Marina Gradić Hrvata ima Marijan Milić/Marijan Milić Čarobna frula Srijeda, 17. 12. 2008. Ni sad Marija Klasiček/Marija Klasiček Hana Hegedušić Kenny Werner Quintet (SAD) Od srca do srca Vladimir Kočiš Zec/L.Baksa Čeči Vladimir Kočiš Zec David Sanchez — saksofoni, Randy Brecker — truba, Kenny Werner — klavir, Scott Colley — Bože, daj mi snage Miho Marušić/Miho Marušić Ivo Amulić kontrabas, Antonio Sanchez — bubnjevi Kiša Marko Tomasović/Mario Šimunović Lidija Bačić Utorak, 17. 2. 2009. Sanjam te Josip Cvitanović/Donald Kupčinec Danijela Pintarić Kaplja ljubavi Darko Kalogjera/Senka Laginja Darko Kalogjera Dobitnik Europske nagrade za jazz 2008.: Han Bennink Trio (NL) Nisam više s njom Zoran Mišolongin/Zoran Mišolongin Garcia Joachim Badenhorst — klarinet, Simon Toldam Rosengren — klavir, Han Bennink — bubnjevi A lipe, jablani, breze Danijel Popović/Željko Pavičić Sebastijan Popović Subota, 6. 3. 2009. Ljubav je more Emanuel Milković/Emanuel Milković Veliki odmor Samo da si tu Mario Fiedler/Mario Fiedler Mijo Lešina Yaron Herman Trio (Francuska/Izrael/SAD) Yaron Herman — klavir, Matt Brewer — kontrabas, Gerald Cleaver — bubnjevi U okviru festivala, a u čast 70. obljetnice života Arsena Dedića bit će izveden i kraći glazbeni etvrtak, 23. 4. 2009. program kada će se poznatom skladatelju, kantautoru i pjesniku uručiti posebno priznanje, Pla- keta Hrvatskoga društva skladatelja. Simfonijski orkestar i Big Band HRT–a U suradnji s Muzičkim biennalom Zagreb Sve festivalske pjesme objavit će se na CD–u u izdanju Cantusa u suradnji s diskografskim nakladnikom Croatia Records. www.jazz.hr Hrvoje Hegedušić, voditelj Zagrebfesta www.lisinski.hr

16.30 Hotel Histria 16.30 Hitel Histria E NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE E NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE 18. MEÐUNARODNI 45. Tribina: SUVREMENA OZBILJNA Tribina: SUVREMENA GLAZBA U MEDIJIMA I — OZBILJNA GLAZBA U GLAZBENA RADIOTELEVIZIJA DANI JAZZA MEDIJIMA II — KRITIKA Branimir Pofuk, Đurđa Otržan, 21. — 24. LISTOPADA 2008. TRIBINA Branimir Pofuk, Maja Stanetti, Iva Lovrec, Ivana Kocelj, Dalibor Davidović, Berislav Šipuš Mala dvorana Vatroslava Lisinskog, 20 sati PULA Antun Tomislav Šaban 6. — 9. XI. 2008. Utorak, 21. 10. 2008. 20.00 Crkva svetog Franje Big band HRT–a i Jon Faddis: Dizzy’s Birthday SACRAE CANTIONES 20.00 Circolo Srijeda, 22. 10. 2008. Zbor HRT–a, dirigent Tonči Bilić PUNIM JEDRIMA Uz 85. rođendan Aleksandra Bubanovića ETVRTAK, 6. XI. Ivan Lukačić (1584.–1648.): Izbor iz Zagrebački solisti zbirke Sacrae cantiones Antun Tomislav Šaban: Partita za Jon Faddis Quartet (SAD) 18.00 Velika dvorana Doma hrvatskih branitelja Ante Knešaurek: Quam pulchra es* gudače* Jon Faddis — truba, David Hazeltine — klavir, Todd Coolman — Josip Magdić: Otče naš — glagoljski*, Davor Bobić: Simfoneta* bas, Dion Parson — bubnjevi IZ RADIONICE CANTUS motet za mješoviti zbor Josip Magdić: Pastoralne varijacije* ANSAMBLA etvrtak, 23. 10. 2008. Dalibor Bukvić: Kyrie* Ivan Božičević: Cascades classiques* Jure Pukl New York Connection (SLO / SAD) Cantus Ansambl, dirigent Berislav Šipuš Sanja Drakulić: motet* Nikša Njirić: DEA, ADÉ!* Aruan Ortiz — klavir, Matt Brewer — bas, Tyshawn Sorey — bub- Solistica: Martina Gojčeta, mezzosopran 21.30 Circolo njevi Viktorija Čop: Pulsations** DOBAR GLAS DALEKO SE UJE 21.30 Circolo DJABE featuring Mihály Dresch (H) Bogdan Gagić: L’ été de nuit**, četiri Zagrebački gitaristički kvartet, Klasja S ONU STRANU JAZZA Ferenc Kovács — truba, violina, Zoltán Kovács — klavir, klavijature, pjesme za alt i 7 instrumenata, stihovi Modrušan Attila Égerházi — gitara, Tamás Barabás — bas gitara, Szilárd Banai Yvesa Bonnefryja Elvis Stanić, gitare i Joe Kaplowitz Tomislav Uhlik: Quartetto concertante — bubnjevi Mladen Tarbuk: Sjećanja na Vis* (SAD), klavir Željko Brkanović: Pjesmarica Adalbert Poseban gost: Mihály Dresch — saksofoni 20.00 Velika dvorana Doma hrvatskih Marković: Tri osorske impresije Petak, 24. 10. 2008. branitelja Krešimir Seletković: Quick suita NEDJELJA, 9. XI. Martin Reiter ALMA featuring Ana Paula da Silva (A/BRA) VELIKE PARTITURE BRANIMIRA Miroslav Miletić: Suite du burbon Martin Reiter (A) — klavir, keyboards, Ana Paula da Silva (BRA) SAKAA I FRANE PARAA Ivo Josipović: Samba per voce e 12.00 Dvorana Kaštela, Grožnjan — vokal, udaraljke, Fabio Hess (BRA) — gitara, Martin Eberle (A) chitarre* POSEBNI SASTAVI — krilnica, Jojo Lackner (A) — bas, Peter Kronreif (A) — bubnjevi Orkestar opere HNK Ivana pl. Zajca, Rijeka, dirigentica Nada Matošević SUBOTA, 8. XI. Acoustic Project: Renata Penezić, Roditi / Ignatzek / Rasinfosse Trio (BRA/D/B) flauta, Branko Mihanović, oboa, Solisti: Terezija Kusanović, mezzosopran 12.00 Circolo Claudio Roditi — truba, krilnica, Klaus Ignatzek — klavir, Jean–Lo- Ivana Cvetkovski, harmonika / bajan, (udovica Judita) i Ivica Čikeš, bas Mario Čopor, klavir, Marko Mihajlović, uis Rasinfosse — bas (vojskovođa Oloferne) ISTARSKI GLAZBENICI VAM PREDSTAVLJAJU II udaraljke, Dubravko Palanović, Branimir Sakač: Simfonija o mrtvom kontrabas www.jazz.hr www.lisinski.hr IIgor Kuljerić: Silbenski tanac za klavir vojniku (1951.) četveroručno Ivan Božičević: Pebbles* za fl autu, Frano Parać : Opera Judita — odabrani Đeni Dekleva-Radaković: Danze obou, kontrabas i klavir prizori (2000.) capricciose za klavir četveroručno Marko Ruždjak: Incontro* za obou i Frano Parać: Simfonija (1992./’93.) Klavirski duo: Aleksandra Santin drvene udaraljke Golojka i Jadranka Celić Željko Brkanović: Per quattro* za Branko Okmaca: Dijalog za fl autu i fl autu, obou, kontrabas i klavir AUTORSKI KONCERT PETAK, 7. XI. alt fl autu Massimo Brajković: Duel trio* Nataša Dragun, fl auta i Samanta Stell, za fl a u t u , k o n t r a b a s i k l a v i r 10.30 Hotel Histria Frano Đurović: Nahvao 2* Ljubo Stipišić Delmata, prvi dobitnik novoutemeljene Nagrade Franjo alt fl auta Miljenko Prohaska: Millardon, Ksaver Kuhač Hrvatskoga društva skladatelja Promocija novih izdanja Igor Kuljerić: Toccata za vibrafon i Cantusa klavir suita za 5 instrumenata (fl auta, oboa, bajan, udaraljke, kontrabas) 12.00 Circolo Vedran Vojnić, vibrafon i Elda Krajcar Povodom obiljeavanja 80. godina roenja Percan, klavir ISTARSKI GLAZBENICI VAM Massimo Brajković: Il gabbiano del Utorak, 28. listopada 2008. PREDSTAVLJAJU I farro* za harmoniku solo Preporodna dvorana palače Narodnoga doma u 20 sati Tamara Jurkić Sviben, klavir Đeni Dekleva-Radaković: Suoni dell vento* za harmoniku solo Žiga Hirschler: Tri bizareske Borut Zagoranski, harmonika Nastupaju: Mješoviti zbor Ansambla LADO, Mješoviti zbor INA, Ivana Lang: Suita op.13 Dubravko Palanović: Preludij* za klavir Klapa Nostalgija, Klapa Cesarice i Klapa Grdelin Frano Đurović: Ne baš uspavanka / četveroručno Not Really a Lullaby Bruno Vlahek: Sonata* za klavir Božidar Kunc: II. sonata u Es-duru,

NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAV četveroručno NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAV op. 27 Dubravko Detoni: L’Horlogerie, za CHANSONFEST klavir četveroručno (1982.) 14. studenoga 2008. u Kazalištu Komedija u 20 sati Klavirski duo: Nikola Kos i Robert Organizator zadržava pravo izmjene programa. Batelić