DOCSLIB.ORG

Kazališni Vremeplov

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text

Load more

Tito Strozzi (Križovec); HNK u Zagrebu, Miroslav Špiro Guberina (Figaro); HNK u Zagrebu, Krleža, U agoniji, red. Hinko Nučić, 1947. Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais, Figarova svadba ili ludi dan, red. Georgij Paro, 1963. Kazališni vremeplov Joža Gregorin i Zvonko Strmac; HNK u Zagrebu, Fadil Hadžić, Svi smo mi samo ljudi, red. Bogdan Jerković, 1956. GK Komedija, Zagreb, Milan Grgić – Alfi Kabiljo, Jalta, Jalta, Mira Reiner i Ante Balin; Narodno kazalište red. Vlado Štefančić, 1971. Šibenik, Nico Dostal, Clivia, red. Mirko Merle, 1954. obljetnica | 40 godina od smrti Tita Strozzija (1892-1970) Između Erinija i Eumenida Erotika nije ništa opipljivo nego fluid, nevidljivo, jedva osjetno kretanje između dvoje zanesenih. Strozzijev Oliver Urban tako je svemoćno zavodio Klaru da mu nijedna Evina kći ne bi odoljela. I isto je tako naglo otrijeznio ravnodušnošću svoga udaljavanja piše: Marija Grgičević jednoj ili čak više knjiga o još živom kazališnom velikanu u našoj sredini učinila nemogućom. ada sam jedne zime u Rimu u elegantnom Teatru Eliseo Sve asocijacije vodile su u suprotnom smjeru. Naši najveći (njegov vlasnik bio je predsjednik ITI-ja u Italiji) poslije stvaraoci odlaze s kazališne i životne pozornice kao izgnanici, predstave Božić kod Cupiellovih zamolila za razgovor potišteni, poniženi, ogorčeni, odlaze s gorkim okusom poraza, Kpisca te drame, redatelja predstave i glumca glavne uloge Eduarda neprijateljstva i hladnoće. Zajedno s mnogim meni nepoznatim de Filippa, rekla sam između ostalog da sam upravo pročitala senzibilnim jedinkama koje su se kretale Masarykovom, knjigu o njemu. Odgovorio mi je pitanjem: „Koju?“ Odmah me u Kazališnim trgom, Frankopanskom, propatila sam iz manje ili mislima vratio kući. Na suprotnom kraju grada u Teatro Nuovo, veće udaljenosti takve trenutke s Brankom Gavellom, Titom odnosno periferijskom kinu gdje je u sezoni 1969/70. zimovao Strozzijem, a poslije je došao na red i Ranko Marinković (o kojemu Dario Fo, dobila bih bez dvojbe sličan odgovor. Ima li kod nas u se čak na svečanoj komemoraciji u HNK s najvišega mjesta Hrvatskoj ijednoga kazališnoga velikana koji bi još za života vidio odnosno državne pozicije uz hvale za neizbrisive umjetničke tiskanu knjigu o sebi (ukoliko je nije sam napisao ili organizirao zasluge oštro aludiralo i na nedavne tobožnje Marinkovićeve druge da je napišu)? Tada se još nisu pojavile uniformirano političke grijehe počinjene u Skupštini grada…). No, najteže, monumentalne, tvrdo ukoričene monografije, pa mi se zamisao o najdugotrajnije, najintenzivnije, najnemilosrdnije događalo se to Titu Strozziju. Tek s druge obale mogao nam se taj poslije Marina Držića možda najuniverzalniji kazališni umjetnik u Hrvata, podrugljivo nasmijati rečenicom iz svoje drame Kameleoni: „Smijem Vam se, da Vas ne bih morao mrziti…“ Moglo bi se reći: veličanstveno je izrežirao vlastitu smrt. Prestao je disati u noći poslije premijernoga slavlja u stanu prepunom cvijeća, lovor-vijenaca, košarica, buketa iz najboljih zagrebačkih cvjećarni, prigodnih darova, opojnih mirisa, dok mu je u glavi iz gledališta Kazališta Komedija na Kaptolu možda još odjekivao nezaustavljiv, beskonačan pljesak njegovoj posljednjoj premijeri, drami iz vlastita pera Buniduh-Kerempuh, u vlastitoj režiji poslije čije je izvedbe u dugačkom crnom plaštu prvo zajedno s brojnim glumačkim ansamblom, potom sam, morao bezbroj puta izići Je li moguće oživjeti u ovom vremenu njegovu snagu, pokret, glas, lakoću, eleganciju s jedva čujnim prizvukom blaziranosti? pred publiku kako bi zahvalio neumornim izrazima zahvalnosti. Predstava – kaotična mješavina motiva i žanrova, skupa složena nesavladivom željom za igrom i žudnjom za barem kazališnom solidarnošću – nije bila iznimna, no to je u tom trenutku uzajamne ljubavi i ohrabrenja glumca, kazališnih kolega i publike bilo najmanje važno. Onemogućen u HNK, s tom je premijerom u Komediji na Kaptolu proslavio pedesetu obljetnicu umjetničkoga rada. Tito Strozzi (Hamlet); HNK u Zagrebu, William Shakespeare, Sutradan je uslijedio veliki obrat u recepciji lika i djela Tita Hamlet, red. Ivo Raić, 1929. Strozzija, obrat koji ničim ugrožen traje i danas. Poput zlokobnih 46 Hrvatsko glumište broj 46-47, 2010. obljetnica | 40 godina od smrti Tita Strozzija (1892-1970) Tito Strozzi i Vika Podgorska; HNK u Zagrebu, Luigi Chiarelli, Maska i lice, red. Tito Strozzi, 1928. Erinija (Srde) dotad ga je nesmiljeno leteći poslije umjetnikove smrti, kada kao da su sa svih strana pratila tko zna na koji način, jatimice dohrlile Eumenide (Dobrohotnice), kako i zašto pokrenuta fama o tome kako je u podižući sve veće valove pažnje i hvalospjeva svakom pogledu nepodnošljivo staromodan, na svim područjima, u svim oblicima. prihvatljiv možda za staru, ali ne i za mladu Prvi je dostojanstveno panegiričan nekrolog publiku, pretvarajući njegovo prošlo i neizostavna odjeka svojim neponovljivim, sadašnje djelo gotovo u simbol zastarjelosti za radio kao rođenim glasom probugario i nazadnjaštva u novom revolucionarnom kroz eter kritičar Petar Brečić. Onda vremenu… Širila se ta fama bez mnogo je, ne sjećam se u kojim novinama, glasnih i jasnih riječi slijeganjem ramenima, književnica Sunčana Škrinjarić objavila odmahivanjem rukom kao da je posrijedi dirljivu reportažu o posljednjim trenucima nešto samo po sebi razumljivo. Od kazališta neprežaljenoga kazalištarca. Od publicistike bezrazložno odbačen, tužni lik jučerašnjega prema memoaristici i znanosti o kazalištu velikana u prolazu prostorima u kazalištu i istraživanje se neprestano nastavlja. Koliko oko njega urezao mi se u sjećanje jednako ima naših kazališnih umjetnika o kojima je duboko kao najbolje od uloga u kojima objavljeno više nego o Titu Strozziju? Od sam ga gledala na pozornici. Nikada neću nadasve poticajnih memoarskih djela Elize Gerner preko kritičkih izbora njegovih proza, shvatiti odakle tolika snaga fame koja je Tito Strozzi sa sestrom Majom Strozzi Pečić, kadra najgluplju laž učiniti vjerodostojnom. njezinim sinom Borisom Papandopulom i a posebice drama s iscrpnim komentarima Ubiti u mladim ljudima povjerenje u same majkom Marijom Ružička Strozzi, obiteljski Dubravka Jelčića i Ivice Matičevića do još sebe, povući ih u žabokrečinu hirovitoga portret iz sredine 1930-ih nedovoljno ocijenjene, ambiciozne i zamašne ili možda ipak pomno iskonstruiranoga studije Ane Lederer Tito Strozzi – kazališni javnoga govorenja. Možda me samo redatelj, koji zbrajaju rezultate Strozzijeva okolnost što tada još nisam pisala kazališne kritike spasila od toga stvaralaštva i izazivaju nova istraživanja. da jednom od Strozzijevih najboljih dramskih tekstova i uloga, Kada sam prvi put vidjela Krležinu Ledu u režiji Branka Gavelle, Igri u dvoje u dnevnim novinama najveće naklade, ne pristupim Tito Strozzi u ulozi Viteza Olivera Urbana definitivno me osvojio. kao gradskom traču iz kazališnoga miljea umjesto kao jednom od Bilo je to u vrijeme kada sam svoje dojmove i mišljenja mogla vrhunaca Strozzijeva dramskoga stvaralaštva, umjetničkom djelu prešutjeti, a nisam ih morala pretvarati u riječi i retke za novine. koje će preživjeti svoga pisca s (i danas živim!) izgledima da ostane Prizor s paljenjem i gašenjem svjetla između Viteza Olivera trajno na repertoaru. Omalovažavanje Strozzijeva rada postalo je Urbana i Klare (Bela Krleža) doslovce me ošamutio toliko da opće mjesto u kazališnoj javnosti sve do rečenoga obrata koji će u to vrijeme ne bih bila ni mogla o tome govoriti. No, tempora broj 46-47, 2010. Hrvatsko glumište 47 obljetnica | 40 godina od smrti Tita Strozzija (1892-1970) Tito Strozzi u izgubljenom filmu Dvorovi u samoći, redatelj, scenarist i Tito Strozzi (Križovec); HNK u Zagrebu, Miroslav Krleža, U agoniji, producent Tito Strozzi, 1925. red. Hinko Nučić, 1947. mutantur et nos in illis (Vremena se mijenjaju i mi s njima), Međimorec. Ta ispitna predstava sigurno je zapamćena i među a kazalište i gluma koja je poput njegova disanja mijenjaju se glumcima koji su u njoj sudjelovali. Nisu oponašali svoje ozbiljne neopazice, ali neumoljivije nego išta drugo. prethodnike. Možda su znali da tome nisu dorasli. Je li moguće vratiti sebe u davne godine i svoj doživljaj iščezloga Tito Strozzi imao je izrazito nazalan glas, barem u mojem trenutka pred pozornicom učiniti univerzalnim? Oživjeti u sjećanju. Ne vjerujem da je to ikada bilo u modi, iako se nikada ovom vremenu glumca kojega odavno više ne vidimo? Njegovu ne zna. Zvonimir Rogoz, od svih zvan Papa (tata) Rogoz, nije snagu, pokret, glas, lakoću, eleganciju s jedva čujnim prizvukom mjerodavan jer je glas koji možemo čuti na radiju snimljen kada blaziranosti, zanos koji ipak kriomice zna da samome sebi do je bio već jako poodmakle dobi i dugotrajno oslabljena sluha. U kraja ne vjeruje? Snimak glasa bez slike, pa ni filmski zapis mnogo svakom slučaju, Tito Strozzi je kao svi veliki glumci navikao svoju ne pomažu, jer ne mogu zamijeniti živu prisutnost, odnosno publiku na svoje možebitne mane i učinio ih osobno obojenim intenzitet te prisutnosti kod najvećih glumaca. Erotika nije ništa vrlinama. opipljivo nego fluid (kako to u filmu nazva Buñuel), nevidljivo, Ako najgrublje podijeljeno postoje dvije glavne vrste glumaca, jedva osjetno kretanje između dvoje zanesenih. Strozzijev Oliver lako je ustvrditi među koje bismo svrstali Tita Strozzija. Redatelj Urban tako je svemoćno zavodio Klaru da mu nijedna Evina kći velikih predstava moskovskog Teatra na Maloj Bronoj (Molièreov ne bi odoljela. I isto tako naglo je otrijeznio ravnodušnošću svoga Don Juan gostovao je i u HNK u Zagrebu) Anatolij Efros kaže da udaljavanja.
Recommended publications
  • Grad Zagreb Ured Gradonačelnika Gospođa Sandra Švaljek, Zamjenica Gradonačelnika Koja Obnaša Dužnost Gradonačelnika

    Grad Zagreb Ured Gradonačelnika Gospođa Sandra Švaljek, Zamjenica Gradonačelnika Koja Obnaša Dužnost Gradonačelnika

    Grad Zagreb Ured gradonačelnika Gospođa Sandra Švaljek, zamjenica gradonačelnika koja obnaša dužnost gradonačelnika Zagreb, 10. ožujak 2015. INICIJATIVA ZA SAMOSTALNI URED ZA KULTURU GRADA ZAGREBA Poštovana, U skladu s postignutim i iskazanim javnim interesom, podrţavamo inicijativu da Gradska skupština Grada Zagreba što hitnije donese odluku o osnivanju zasebnog Ureda za kulturu i njegovog odvajanja iz djelokruga obrazovanja i sporta. Kao poveznice izmeĊu tijela politiĉkoga odluĉivanja i podruĉja kulture, uredi za kulturu funkcioniraju samostalno u gotovo svim gradovima Europske unije, a prava je iznimka njihovo djelovanje u okviru drugih upravnih tijela gradske uprave. Zagreb kao metropola hrvatske kulture, njegovi umjetnici i ostali kulturni djelatnici, zasluţuju zaseban Ured za kulturu kao osnovni preduvjeta za bolje razvijanje i ostvarivanje kulturnih interesa Grada Zagreba. Uvjereni smo da je Ured za kulturu Grada Zagreba kljuĉni preduvjet za definiranje strategije kulturnoga razvoja Grada, nuţnu reformu, reorganizaciju, te neophodno potrebnu bolju koordinaciju na podruĉju kulture, te posljediĉno bogatija, struĉnija i u svakom pogledu (još) izvrsnija kulturna ostvarenja u glavnome gradu Republike Hrvatske. POTPISI - 1. Acija Alfirević, spisateljica i znanstvenica 2. Adela Golac – Rilović, operna pjevaĉica 3. Adi A. Imamović, filmskiredatelj 4. Adonis Dokuzović, glazbenik 5. Adrian Pezdirc, glumac 6. Agata Juniku, dr. sc., ADU 7. Aida Bukvić, redateljica i sveuĉilišna profesorica, ADU 8. Alan Bjelinski, dirigent 9. Alan Ĉerny, glazbenik 10. Aleksandar Ţiţović, keramiĉar 11. Aleksandra Janeva Imfeld, plesaĉ/koreograf 12. Aleksandra Mišić, plesna umjetnica 13. Alem Korkut, akademski kipar 14. Alen Islamović, glazbenik 15. Alfi Kabiljo, skladatelj 16. Alka Vuica, pjevaĉica 17. Amir Bukvić, dramski pisac i glumac 18. Amanda Prenkaj, glumica, GK Ţar ptica 19.
  • Analiza Udžbenika Za Premet Glazbene Kulture U Prva Tri Razreda Osnovne Škole

    Analiza Udžbenika Za Premet Glazbene Kulture U Prva Tri Razreda Osnovne Škole

    Analiza udžbenika za premet Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole Žarinac, Ivana Master's thesis / Diplomski rad 2017 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Teacher Education / Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:147:890730 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-27 Repository / Repozitorij: University of Zagreb Faculty of Teacher Education - Digital repository SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET ODSJEK ZA UČITELJSKE STUDIJE Ivana Žarinac DIPLOMSKI RAD ANALIZA UDŽBENIKA ZA PREDMET GLAZBENA KULTURA U PRVA TRI RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE Petrinja, listopad 2017. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET ODSJEK ZA UČITELJSKE STUDIJE (Petrinja) PREDMET: Metodika glazbene kulture DIPLOMSKI RAD Ime i prezime pristupnika: Ivana Žarinac TEMA DIPLOMSKOG RADA: Analiza udžbenika za predmet Glazbena kultura u prva tri razreda osnovne škole MENTOR: dr. sc. Jelena Blašković, predavačica Petrinja, listopad 2017. 2 SADRŽAJ SADRŽAJ..................................................................................................................................3 Sažetak........................................................................................................................................8 Summary.....................................................................................................................................9 UVOD......................................................................................................................................10
  • Usporedba Djelovanja Modela Recipročnoga Odgovora I Dijakronijskoga Modela U Nastavi Glazbene Umjetnosti Na Oblikovanje Glazbenoga Ukusa Učenika

    Usporedba Djelovanja Modela Recipročnoga Odgovora I Dijakronijskoga Modela U Nastavi Glazbene Umjetnosti Na Oblikovanje Glazbenoga Ukusa Učenika

    Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Ivana Senjan USPOREDBA DJELOVANJA MODELA RECIPROČNOGA ODGOVORA I DIJAKRONIJSKOGA MODELA U NASTAVI GLAZBENE UMJETNOSTI NA OBLIKOVANJE GLAZBENOGA UKUSA UČENIKA DOKTORSKI RAD Zagreb, 2018. Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Ivana Senjan USPOREDBA DJELOVANJA MODELA RECIPROČNOGA ODGOVORA I DIJAKRONIJSKOGA MODELA U NASTAVI GLAZBENE UMJETNOSTI NA OBLIKOVANJE GLAZBENOGA UKUSA UČENIKA DOKTORSKI RAD Mentorica: izv. prof. dr. sc. Snježana Dobrota Zagreb, 2018. Faculty of Humanities and Social Sciences Ivana Senjan COMPARISON OF THE IMPACT OF THE RECIPROCAL FEEDBACK MODEL OF MUSICAL RESPONSE AND THE DIACHRONIC MODEL IN TEACHING MUSIC ART ON SHAPING MUSICAL TASTE OF SECONDARY SCHOOL STUDENTS DOCTORAL THESIS Supervisor: associate professor Snježana Dobrota, Ph.D. Zagreb, 2018. INFORMACIJE O MENTORICI Dr. sc. Snježana Dobrota izvanredni je profesor na Odsjeku za učiteljski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Rođena je 25. listopada 1972. godine u Splitu. Osnovnu i srednju školu (Klasična gimnazija Natko Nodilo i Srednja glazbena škola Josip Hatze) završila je u Splitu. Godine 1994. diplomirala je na Fakultetu prirodoslovno- matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, smjer Glazbena kultura, čime je stekla stručnu spremu sedmog (VII/1) stupnja i stručni naziv profesor glazbene kulture. Zahvaljujući visokom prosjeku ocjena bila je stipendistica Sveučilišta u Splitu, te dobitnica Rektorove nagrade. Akademske godine 1995./96. upisala je poslijediplomski znanstveni studij Glazbene pedagogije na Muzičkoj akademiji i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za pedagogiju. Magistrirala je 2000. godine s temom Utjecaj aktivnog slušanja glazbe na razvoj perceptivnih sposobnosti djece rane školske dobi (mentor prof. dr. sc. Pavel Rojko) te stekla akademski stupanj magistra znanosti iz područja društvenih znanosti, polja odgojnih znanosti, grane opća pedagogija – glazbena pedagogija.
  • Authenticity in Electronic Dance Music in Serbia at the Turn of the Centuries

    Authenticity in Electronic Dance Music in Serbia at the Turn of the Centuries

    The Other by Itself: Authenticity in electronic dance music in Serbia at the turn of the centuries Inaugural dissertation submitted to attain the academic degree of Dr phil., to Department 07 – History and Cultural Studies at Johannes Gutenberg University Mainz Irina Maksimović Belgrade Mainz 2016 Supervisor: Co-supervisor: Date of oral examination: May 10th 2017 Abstract Electronic dance music (shortly EDM) in Serbia was an authentic phenomenon of popular culture whose development went hand in hand with a socio-political situation in the country during the 1990s. After the disintegration of Yugoslavia in 1991 to the moment of the official end of communism in 2000, Serbia was experiencing turbulent situations. On one hand, it was one of the most difficult periods in contemporary history of the country. On the other – it was one of the most original. In that period, EDM officially made its entrance upon the stage of popular culture and began shaping the new scene. My explanation sheds light on the fact that a specific space and a particular time allow the authenticity of transposing a certain phenomenon from one context to another. Transposition of worldwide EDM culture in local environment in Serbia resulted in scene development during the 1990s, interesting DJ tracks and live performances. The other authenticity is the concept that led me to research. This concept is mostly inspired by the book “Death of the Image” by philosopher Milorad Belančić, who says that the image today is moved to the level of new screen and digital spaces. The other authenticity offers another interpretation of a work, or an event, while the criterion by which certain phenomena, based on pre-existing material can be noted is to be different, to stand out by their specificity in a new context.
  • Jewish Communities in the Political and Legal Systems of Post-Yugoslav Countries

    Jewish Communities in the Political and Legal Systems of Post-Yugoslav Countries

    TRAMES, 2017, 21(71/66), 3, 251–271 JEWISH COMMUNITIES IN THE POLITICAL AND LEGAL SYSTEMS OF POST-YUGOSLAV COUNTRIES Boris Vukićević University of Montenegro Abstract. After the dissolution of Yugoslavia, the Jewish community within Yugoslavia was also split up, and now various Jewish communities exist in the seven post-Yugoslav countries. Although all of these communities are relatively small, their size, influence, and activity vary. The political and legal status of Jewish communities, normatively speaking, differs across the former Yugoslav republics. Sometimes Jews or Jewish communities are mentioned in constitutions, signed agreements with governments, or are recognized in laws that regulate religious communities. Despite normative differences, they share most of the same problems – a slow process of return of property, diminishing numbers due to emigra- tion and assimilation, and, although on a much lower scale than in many other countries, creeping anti-Semitism. They also share the same opportunities – a push for more minority rights as part of ‘Europeanization’ and the perception of Jewish communities as a link to influential investors and politicians from the Jewish diaspora and Israel. Keywords: Jewish communities, minority rights, post-communism, former Yugoslavia DOI: https://doi.org/10.3176/tr.2017.3.04 1. Introduction In 1948, the first postwar census in Yugoslavia counted 6,538 people of Jewish nationality, although many Jews identified as other nationalities (e.g. Croat, Serb) in the census while identifying religiously as Jewish, as seen by the fact that Jewish municipalities (or communities) across Yugoslavia had 11,934 members (Boeckh 2006:427). The number of Jews in Yugoslavia decreased in the following years after the foundation of the State of Israel.
  • Bibliografije ― Bibliographies, Armud6 47/1-2 (2016) 275-309 275

    Bibliografije ― Bibliographies, Armud6 47/1-2 (2016) 275-309 275

    BIBLIOGRAFIJE ― BIBLIOGRAPHIES, ARMUD6 47/1-2 (2016) 275-309 275 BIBLIOGRAFIJE ― BIBLIOGRAPHIES BIBLIOGRAPHIA MUSICOLOGICA CROATICA ADDENDA I RADOVI ZA 2014. GODINU I. Znanstveni i stručni radovi a) Knjige BACHRACH-KRIŠTOFIĆ, Sanja – KRIŠTOFIĆ, Mario (ur.): Jugoton : istočno od raja : 20.10.-30.11.2014., Tehnički muzej, Zagreb : katalog izložbe, Kultura umjetnosti, Zagreb 2014, ISBN 9789535715016. BAJUK, Lidija – MIHOLIĆ, Irena (ur.): O hrvatskoj tradicijskoj glazbi Međimurja i oko nje : Centar za kulturu Čakovec, Scheierova dvorana, 6.-25. listopada 2014. katalog izložbe, Institut za etnologiju i folkloristiku – Udruga Matapur, Zagreb – Lopa- tinec 2014, ISBN 9789536020959. BAJUK, Lidija – PETROVIĆ OSMAK, Željka (ur.): O hrvatskoj tradicijskoj glazbi Me- đimurja i oko nje : predavanja i radionice Zlatna grana i Međimurska tradicijska glazba, Etnografski muzej – Institut za etnologiju i folkloristiku – Udruga Ma- tapur, Zagreb – Lopatinec 2014, ISBN 9789536273614. BARBIERI, Marija: Nada Tončić : život i djelo, Ex libris, Zagreb 2014, ISBN 9789532840605. BARIĆ, Mirko: Tambura : kako sam gradio bisernicu, Gradska knjižnica »Ivan Goran Kovačić«, Karlovac 2014, ISBN 9789537852146. BELINA, Mirna – KOŽUL, Marina: Vizualna glazba, Udruga 25 FPS, Zagreb 2014, ISBN 9789537848026. BRATIĆ, Martina: Zagrebački solisti : velikih 60, Zagrebački solisti, Zagreb 2014. BRČIĆ, Maroje: S gitarom ruku pod ruku, Matica hrvatska, Ogranak Dubrovnik, Dubrovnik 2014, ISBN 9789537784393. BRUSIĆ, Doris (ur.): Pjevački zbor KUD-a Halubjan kroz povijest, KUD »Halubjan«, Viškovo 2014, ISBN 9789535760702. 276 BIBLIOGRAFIJE ― BIBLIOGRAPHIES, ARMUD6 47/1-2 (2016) 275-309 BULETIĆ, Mario – MARUŠIĆ, Dario: Istarski tradicijski instrumenti : iz fundusa Et- nografskog muzeja Istre : katalog izložbe, Etnografski muzej Istre, Pazin 2014, ISBN 9789537944063. CIKOJEVIĆ, Dalibor: Glazbena trilogija : Ostavština posljednjeg skladatelja ; Posljednja violina Niccolòa Amatija ; Virtuozi, muze i striptiz, Leykam International, Zagreb 2014, ISBN 978953340015.
  • Priređivanje Skladbi Za Pjevački Zbor Na Primjeru Obrade Tema Iz Filmske Glazbe

    Priređivanje Skladbi Za Pjevački Zbor Na Primjeru Obrade Tema Iz Filmske Glazbe

    Priređivanje skladbi za pjevački zbor na primjeru obrade tema iz filmske glazbe Dukmenić, Luka Undergraduate thesis / Završni rad 2019 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Academy of Arts and Culture in Osijek / Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:251:172294 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-29 Repository / Repozitorij: Repository of the Academy of Arts and Culture in Osijek SVEUĈILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU AKADEMIJA ZA UMJETNOST I KULTURU U OSIJEKU ODSJEK ZA GLAZBENU UMJETNOST STUDIJ GLAZBENE PEDAGOGIJE LUKA DUKMENIĆ PRIREĐIVANJE SKLADBI ZA PJEVAČKI ZBOR NA PRIMJERU OBRADE TEMA IZ FILMSKE GLAZBE ZAVRŠNI RAD Mentor: izv. prof. art. dr. sc. Antoaneta Radoĉaj - Jerković Komentor: Davor Dedić, v. pred. Osijek, 2019. Sažetak Pjevaĉki zbor ĉini skupina pjevaĉa koja pjeva višeglasno, a svaku od tih glasova, odnosno dionica pjeva po nekoliko pjevaĉa. Aranţiranje je postupak prerade glazbenih elemenata nekog djela, kako bi se ono prilagodilo za odreĊeni sastav, u ovom sluĉaju zbor. Aranţman raspisuje, odnosno aranţira – aranţer. Dvije su vrste aranţmana za pjevaĉke zborove – vokalni (a capella) aranţman te vokalno-instrumentalni aranţman. Na aranţman utjeĉu razliĉiti elementi na koje aranţer mora obratiti pozornost prije pisanja: vrsta i veliĉina sastava, orkestracija (ako je potrebna), mjesto i vrijeme izvoĊenja, karakter skladbe, mjera, tempo, harmonija, ritam itd. Filmska glazba je posebna grana umjetnosti, glazba skladana iskljuĉivo za film ili televiziju. U filmu, skladatelj glazbom pokušava opisati i pojaĉati radnju te karakter likova, a u gledatelju probuditi što više osjećaja i što veću emociju.
  • 143 Velja^A 2007

    143 Velja^A 2007

    cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:18 PM Page 1 NOVINE HRVATSKOGA DRU[TVA SKLADATELJA BROJ 143 VELJA^A 2007. CIJENA 20 kn ISSN 1330–4747 ARSEN DEDI] - RUTINA JE SMRT 20. OBLJETNICA SMRTI VLADIMIRA RU@DJAKA PRAIZVEDBA EPISTOLE IVE MALECA 60 GODINA BIG BANDA HRT-a HRVATSKI DJE^JI FESTIVAL IN MEMORIAM BRANKU CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS SEP^I]U CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CD IZLOG CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS ARSEN DEDI}, SNIMIO: DAVOR HRVOJ cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:18 PM Page 2 2 BROJ 143, VELJA^A 2007. Mlada gitaristi~ka nada PO[TOVANI ^ITATE LJI CANTUSA! Dvadesetogodi{ nji Petar ^uli}, jedan od ponajbo ljih Prigodom nastupa odr`anog s Big Bandom HRT–a, koji ove godine obi lje`ava 60. godi{ njicu djelova nja, glasoviti je kantautor hrvat skih mladih gitarista, na 9. Gitaristi~kom festi- Arsen Dedi} izjavio: »Taj je Big Band uvijek bio teme lj o~uva nja, odr`ava nja razine popularne, pop, estradne glaz be. Ako je na{a valu u gr~kom gradu Volosu osvojio je dvije zlatne popularna glaz ba nalik onomu {to smo ponudili u ovoj konstelaciji, onda daj Bo`e da bude takva.« Ovu smo misao vodi lju odlu~ili meda lje.
  • Radio 3 Listings for 6 – 12 October 2018 Page 1

    Radio 3 Listings for 6 – 12 October 2018 Page 1

    Radio 3 Listings for 6 – 12 October 2018 Page 1 of 20 SATURDAY 06 OCTOBER 2018 Noveletta Op.82 No.2 for orchestra Oslo Philharmonic Orchestra, Nello Santi (Conductor) SAT 01:00 Through the Night (m0000kym) Unfinished business 05:16 AM BBC Scottish Symphony Orchestra and Thomas Dausgaard play Georg Friedrich Händel (1685-1759) Schubert's Unfinished Symphony (No.8) and Mahler's 10th Concerto grosso in A minor, Op 6 no 4 (HWV 322) Symphony. Catriona Young Presents. Accademia Bizantina, Stefano Montanari (Violin), Stefano Montanari (Leader) 01:01 AM Franz Schubert (1797-1828) 05:28 AM Symphony no. 8 in B minor D.759 (Unfinished) Frédéric Chopin (1810-1849) BBC Scottish Symphony Orchestra, Thomas Dausgaard Prelude for piano (Op.45) in C sharp minor (Conductor) Cedric Tiberghien (Piano) 01:23 AM 05:34 AM Gustav Mahler (1860-1911) Bedřich Smetana (1824-1884) Symphony no. 10 (compl. Deryck Cooke) Vltava (Moldau) from 'Ma Vlast' BBC Scottish Symphony Orchestra, Thomas Dausgaard Orchestre du Conservatoire de Musique du Québec, Raffi (Conductor) Armenian (Conductor) 02:36 AM 05:46 AM Wolfgang Amadeus Mozart (1756-1791) Samuel Barber (1910-1981) Trio for piano and strings in C major (K.548) Agnus Dei for chorus Trio Orlando, Tonco Ninic (Violin), Vladimir Krpan (Piano), Andrej BBC Singers, Stephen Cleobury (Conductor) Petrac (Cello) 05:54 AM 03:01 AM Marco Uccellini (c.1603-1680) Francis Poulenc (1899-1963), Lennox Berkeley (Orchestrator) Violin Sonata no. 7 from 'Opera V' Flute Sonata orch. Berkeley Davide Monti (Violin) Emmanuel Pahud (Flute), L'Orchestre de la Suisse Romande, Enrique Garcia-Asensio (Conductor) 06:01 AM Franz Schubert (1797-1828) 03:14 AM Piano Sonata no 15 in C major, D840 Edward Elgar (1857-1934) Alfred Brendel (Piano) Symphony no.
  • Noć S Ribarskom Aristokracijom

    Noć S Ribarskom Aristokracijom

    magazin primorsko-goranske æupanije besplatni primjerak godina VI. / br. 23 rijeka / prosinac 2010. Noć s ribarskom aristokracijom 2 / zip 90dana zip / 3 etvrti susret Župana s Čgradonačelnicima i općinskim načelnicima s područja Primorsko-goranske županije održan je u Krku tijekom 8. i 9. Županija s Razvojnom studenog 2010. godine. Okupljanje lokalnih čelnika svih 36 lokalnih jedinica s područja naše Županije bilo je posvećeno razvoju, razmatranju budućeg prostornoplanerskog strategijom u EU Sa susreta u krčkom Hotelu Dražica Na četvrtom susretu s gradonačelnicima i općinskim načelnicima župan je Boris Ritoša, ravnatelj Doma zdravlja PGŽ dao poseban osvrt na rad mobilnih timova. Zlatko Komadina naglasio je kako su Strategija regionalnog razvoja ali i Župan Zlatko Komadina naglasio je kako su Strategija regionalnog razvoja ali i novi novi Prostorni plan PGŽ samo neki od ključnih dokumenata o kojima će Prostorni plan PGŽ samo neki od ključnih dokumenata o kojima će ovisiti smjer i brzina ovisiti smjer i brzina razvoja lokalnih jedinica i županije razvoja lokalnih jedinica i županije. - Ne može se razmišljati isključivo o štednji, ali i gopodarskog puta primorsko-goranskog kresanju troškova i smanjivanju javne kraja što se ponajprije ogledalo kroz raz- Domaćini skupa župan Zlatko Komadina, njegov zamjenik Vidoje Vujić i krčki gradonačelnik potrošnje, rekao je župan dodavši kako se Darijo Vasilić u planiranju srednjeročnog i dugoročnog matranje problematike začetka izrade novog razvoja valja okrenuti aktivnom stvaranju Prostornog plana Primorsko-goranske Okupljene načelnike i gradonačelnike dr.sc. uvjeta pokretanju javne potrošnje. Moramo županije. Jednako tako, na skupu kojem Koraljka Vahtar-Jurković, pročelnica Uprav- se okrenuti stvaranju većeg društvenog su uz župana Zlatka Komadinu nazočili i nog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša is- proizvoda, nove dodane vrijednosti kako njegov zamjenik prof.dr.sc.
  • Prijedlozi Za Nominacije

    Prijedlozi Za Nominacije

    glazbena nagrada 2020. 27 Porin knjizica A4 KB crna.indd 1 28/01/20 00:14 SADržaj OPĆE NAGRADE stR. 4-17 sVA GLAZBENA PODRUČJA 1 (KATEGORIJE 1-3) ALBUM GODINE PJESMA GODINE NOVI IZVOĐAČ GODINE POsEBNA GLAZBENA PODRUČJA stR. 18-31 zabavna, POP, ROck, ALternativna i klupskA glazba 2 (KATEGORIJE 4-12) NAJBOLJI ALBUM ZABAVNE GLAZBE NAJBOLJI ALBUM POP GLAZBE NAJBOLJI ALBUM ROCK GLAZBE NAJBOLJI ALBUM ALTERNATIVNE GLAZBE NAJBOLJI ALBUM klupske GLAZBE NAJBOLJA ŽENSKA VOKALNA IZVEDBA NAJBOLJA MUŠKA VOKALNA IZVEDBA NAJBOLJA IZVEDBA GRUPE S VOKALOM NAJBOLJA VOKALNA SURADNJA JAZZ GLAZBA stR. 32-35 (KATEGORIJE 13-15) 3 NAJBOLJI ALBUM JAZZ GLAZBE NAJBOLJA SKLADBA JAZZ GLAZBE NAJBOLJA IZVEDBA JAZZ GLAZBE FOLkLORNA i EtNO GLAZBA stR. 36-39 (KATEGORIJE 16-20) 4 NAJBOLJI ALBUM FOLKLORNE GLAZBE NAJBOLJI ALBUM etno GLAZBE NAJBOLJI ALBUM klapske GLAZBE NAJBOLJI ALBUM TAMBURAŠKE GLAZBE najbolji ALBUM POP-folklorne glazbe 2 27 Porin knjizica A4 KB crna.indd 2 28/01/20 00:14 ARANŽMAN, PRODUKCIJA, sNiMkA stR. 40-57 (iZVAN kLAsiČNE GLAZBE) 5 (KATEGORIJE 21-23) NAJBOLJI ArANŽMAN NAJBOLJA PRODUKCIJA NAJBOLJA SNIMKA kLAsiČNA GLAZBA stR. 58-65 (KATEGORIJE 24-28) 6 NAJBOLJI ALBUM KLASIČNE GLAZBE NAJBOLJA SKLADBA KLASIČNE GLAZBE NAJBOLJA IZVEDBA KLASIČNE GLAZBE NAJBOLJA SNIMKA ALBUMA KLASIČNE GLAZBE NAJBOLJA PrODUKCIJA ALBUMA KLASIČNE GLAZBE sVA GLAZBENA PODRUČJA stR. 66-81 (KATEGORIJE 29-37) 7 najbolji ALBUM za DJECU NAJBOLJI TEMATSKO-POVIJESNI ALBUM NAJBOLJI ALBUM POPULARNE DUHOVNE GLAZBE NAJBOLJI ALBUM S rAZNIM IZVOĐAČIMA 3 NAJBOLJI koncertni ALBUM NAJBOLJI INSTRUMENTALNI ALBUM (IZVAN KLASIČNE I JAZZ GLAZBE) NAJBOLJA INSTRUMENTALNA IZVEDBA (IZVAN KLASIČNE I JAZZ GLAZBE) NAJBOLJI VIDEO BROJ NAJBOLJE LIKOVNO OBLIKOVANJE 4 3 27 Porin knjizica A4 KB crna.indd 3 28/01/20 00:14 OPĆE NAGRADE sVA GLAZBENA PODRUČJA (KATEGORIJE 1-3) ALBUM GODINE 1 PJESMA GODINE NOVI IZVOĐAČ GODINE 4 27 Porin knjizica A4 KB crna.indd 4 28/01/20 00:14 Kategorija 1 / Album GODiNE Ovo je kategorija za albume iz svih glazbenih područja s pretežno (51% ili više) novim snimkama.
  • European Jazz Orchestra 2011 Bios-Updated 14022011

    European Jazz Orchestra 2011 Bios-Updated 14022011

    DSI Swinging Europe European Jazz Orchestra 2011 European Jazz Orchestra Draft biographies / Personal notes of 14th February 2011 Self-Governing Institution Swinging Europe Conductor Nørregade 7D DK-7400 Jere Laukkanen Herning Finnish Denmark Born 1963 in Helsinki, Finland T.: +45 6094 1236 Currently based in Helsinki, Finland E: [email protected] W: www.swinging-europe.dk Although Jere Laukkanen is probably best known for his work in combining modern jazz and Afro-Cuban rhythms, he has a long history of various musical activities. As a youth he played SE/CVR Nr.:32978665 flute and alto sax, studied drums, recorded as a singer, guitar player and bandleader, and Bank: Handelsbanken then commenced professional studies on the bass at the Helsinki Pop & Jazz Conservatory. Reg.: 7621 Laukkanen later concentrated on composing and arranging, with Henrik Otto Donner ao. as Konto Nr.: 2137244 his teacher, and studied conducting with Maria Schneider. Laukkanen continued his studies at the Sibelius Academy, where he earned a Master of Music degree in Jazz Composition. Currently he is writing a doctoral dissertation on jazz rhythm at the Doctoral Study Program of Music and Drama in Finland. Jere Laukkanen is currently working as Head of Degree Programme and Senior Lecturer at the Helsinki Metropolia University of Applied Sciences, Degree Programme in Pop and Jazz Music. He is a much sought-after arranger, composer and conductor, and has written for all major Finnish television channels and numerous orchestras, including UMO Jazz Orchestra, Vantaa Pops Orchestra, and Lahti Symphony Orchestra. Besides his own band, Jere Laukkanen Afro-Cuban Jazz Orchestra, for which he is the sole composer and arranger, he has conducted jazz orchestras like UMO, Berklee Jazz Composers’ Big Band (USA), Radio Romania Big Band, and Estonian Dream Big Band.