143 Velja^A 2007

cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:18 PM Page 1

NOVINE HRVATSKOGA DRU[TVA SKLADATELJA BROJ 143 VELJA^A 2007. CIJENA 20 kn

ISSN 1330–4747

ARSEN DEDI] - RUTINA JE SMRT 20. OBLJETNICA SMRTI VLADIMIRA RU@DJAKA PRAIZVEDBA EPISTOLE IVE MALECA 60 GODINA BIG BANDA HRT-a HRVATSKI DJE^JI FESTIVAL IN MEMORIAM BRANKU CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS SEP^I]U CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CD IZLOG CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS ARSEN DEDI}, SNIMIO: DAVOR HRVOJ cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:18 PM Page 2

2 BROJ 143, VELJAÂ 2007. Mlada gitaristi~ka nada PO[TOVANI ÎTATELJI CANTUSA! Dvadesetogodi{nji Petar ûli}, jedan od ponajboljih Prigodom nastupa odrànog s Big Bandom HRT–a, koji ove godine obi ljeàva 60. godi{ njicu djelova nja, glasoviti je kantautor hrvatskih mladih gitarista, na 9. Gitaristi~kom festi- Arsen Dedi} izjavio: »Taj je Big Band uvijek bio teme lj o~uva nja, odràva nja razine popularne, pop, estradne glaz be. Ako je na{a valu u gr~kom gradu Volosu osvojio je dvije zlatne popularna glaz ba nalik onomu {to smo ponudili u ovoj konstelaciji, onda daj Boè da bude takva.« Ovu smo misao vodi lju odlu~ili medalje. Nastupio je u dvije kategorije, u B kategoriji slijediti u priprema nju novoga broja novina. u kojoj se natje~u gitaristi ro|eni 1985. i 1986. godine te u A kategoriji koja nema dobne granice. Petar Osim razgovora s Arsenom Dedi}em, ovogodi{ njim dobitnikom Nagrade Josip Sever, u Cantusu br. 143 donosimo i prilog o slav - ûli} student je Umjetni~ke akademije u Splitu, a ljeni~kom koncertu Big Banda HRT–a, ali i o koncertu kojim je je pjeva~ Miro Ungar, nastupiv{i tako|er uz taj Orkestar, proslavio ubrojimo li i ova dva priznanja, u svojoj kolekciji 50. godi{ njicu karijere. I uredni{tvo na{ih novina pridruùje se ~estitkama povodom obi ljeàva nja ovih va`nih ob ljetnica. trenuta~no ima ~ak sedamnaest prvih nagrada osvo- Predstav ljamo i uspjehe hrvat skih skladate lja u domovini i inozemstvu, dobitnike nagrada, zatim donosimo ~lanke o festivalima, ob - jenih na festivalima i natjecanjima u domovini i in- ljetnicama An|elka Klobu~ara, Rubena Radice, Mila Cipre i Miroslava Magdaleni}a, sje}a nje na Branka Sep~i}a i Vladimira Ru`djaka ozemstvu. (M.[.) te mno{tvo zanim ljivih informacija. Uz brojne ZAMP–ove novosti donosimo i razgovor s Lordanom Ljubenkovim, pravnim savjetnikom HDS ZAMP–a, koji govori o pro- blemima vezanima uz takozvani Sustav privatnog kopira nja. Pro~itajte i osvrte na izdanja koja Cantusovi autori preporu~uju za ~ita nje i slu{a nje. Nadamo se da }e vam biti koristan putokaz za uìvanje u dobroj glaz bi. Davor Hrvoj, urednik UVODNIK Mladi promicatelji hrvatske glazbe na 40. Tribini Darko Luki} Pi{e: Bojana Ple}a{

li~no se zahuktala. Oda - Violon~elist Jasen Chelfi za svoj Petar ûli} brani mladi glazbenici s je recital, sastavljen mahom od velikim su se izvodila~kim glazbene literature 20. stolje}a, Iz sezone Zagreba~koga àrom cjelove~er njim reci - odabrao skladbu Sami Berislava kvarteta talima predstavili publici i [ipu{a. Rije~ je o meditativno IJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI stru~noj ko misiji u Maloj obojenom ostvarenju iz 1999. ^lanovi Zagreba~koga kvarteta gostovali su 29. stu- dvorani Lisin ski. Tako su koje su praizveli violon~elist denoga 2006. u Rimu u takozvanom Auditorium du 20. i 27. studenoga za pa - Nikola Ruèvi} i pijanist On Centre culturel Saint–Louis de France. U program ène koncerte odràli pi- Mitani u Zagrebu 2004. godine. gostova nja uk lju~ili su i skladbu Arabe ska hrvat skog janist Zoran Veli} i violon - Jasen Chelfi, uz pouzdanu autora Jure Tkal~i}a. Nakon povratka u Hrvatsku, ~elist Jasen Chelfi uz kla - klavirsku pratnju Srebrenke nastavili su svoju sezonu u Muzeju Mimara koncer- virsku pratnju Srebrenke Poljak, tu je sentimentalnu par- tom 6. prosinca na kojemu su izvodili Drugi guda~ki Poljak, a posljed nji kon- tituru predstavio duboko pro- kvartet @e ljka Brkanovi}a. (M.[.) cert u protekloj godini 18. ìvljeno i s nagla{eno lirskim prosinca odràla je mez- pristupom. Koncert Zagreba~kih solista zosopranistica Dina Pu - Na vokalno–instrumentalnom Drugi ovosezonski koncert Zagreba~kih solista, hovski, koju je za klavirom pratila Andreja Juri}. naslije|u po ~et ka 20. sto lje}a odràn 6. prosinca 2006. u Hrvatskom glazbenom za- bio je zasnovan i program kon- vodu, bio je posve}en hrvatskoj i ruskoj glazbi kroz Recital sastavljen od skla- certa mezzosopranistice Dine prizmu triju skladatelja, Igora Kuljeri}a, Borisa Papan- d bi velikih romanti~ara i Puhovski i Andreje Juri}za dopula te Petra Iji~a âjkovskog. U izvedbama djela skladatelja s po~etka 20. klavirom. U takvu su se pro- hrvatskih skladatelja pridruìo im se mladi, no ve}is- sto lje}a, pijanist Zoran Ve - gramsku koncepciju priklad no taknuti pijanist Filip Fak.Ve~er je zapo~ela Ku - li} otvorio je Notturnom u uklopile tri odabrane pjesme iz ljeri}evim Metamorfozama za glasovir i guda~e, sklad- fis–molu Ferde Livadi}a iz ciklusa pjesama za glas i klavir bom zami{ljenom u obliku teme sa sedam varijacija, a 1822., jednim od najranijih Bezimenoj Ivane Lang, nastale nastav ljena je Papandopulovim Koncertom za glasovir i primjera toga tipa klavir- na stihove Vanje Radau{a — guda~e, br. 2, koncertantnoj skladbi u kojoj glasovir i Jasen Chelfi ske minijature uop}e te Da li se svjetovi gase, Da li je ovo guda~i ravnopravno sudjeluju u razvijanju glazbenoga izvrsno prilago|enim tak- oblak u mojoj sobi i Svejedno da li materijala. Time su se i Zagreba~ki solisti pridruìli ribina mladih glaz- umjetnika u suradnji s Koncert- vom programu. Istraùju}i su pravci krivu lje. Ciklus vo kal - sje}anju na dva istaknuta hrvatska glazbena stvarate - tonske nijanse njezina sanjar - nih minijatura nagla{eno inti- lja. (M.[.) benih umjetnika nom dvoranom Vatro sla va Li - Darko Luki}, koja sinskog odràva u sklopu cik- skoga glazbenog sadràja, Veli} misti~kog karaktera nastao je T je skladbu izveo uredno i usre- 1970., a tri odabrane skladbe se u organizaciji Hrvat - lusa Mladi u Lisinskom , do kraja

Izvedba Para}eve Sonate NATJECANJA skoga dru{tva glazbenih pro{le kalendar ske godine pri - do to ~eno. glazbenice su izvele promi{- Na koncertu ciklusa Piano pianissimo Koncertne di- ljeno i realisti~no. rekcije Zagreb, odrànome 17. prosinca u Preporod- noj dvorani pala~e Narodnoga doma, nastupile su vio- Predsjedni{tvo Hrvat skoga dru{tva skladate lja je na svojoj 21. sjednici odrànoj dana 8. sije~ nja 2007. lon~elistica Monika Leskovar i pijanistica Ivana [varc temeljem ~lanka 43. Statuta raspisalo Grenda. Putovanje raznovrsnim glazbenim stilovima i skladatelj skim izri~ajima zaustavilo se sredinom koncertne ve~eri na Sonati za violon~elo i glasovir hrvat- NATJEÂJ ZA DODJELU GODI[NJIH NAGRADA ZA 2006. GODINU. skoga skladatelja Frane Para}a, vrlo efektnom i duboko emotivnom djelu koje dopu{ta interpretu izraàva nje visokoga stup nja violon~elisti~koga umi- II. je}a na tehni~koj i misaonoj razini. (M.[.) Nagrade se prijav ljuju u s ljede}im kategorijama: Prijedlozi trebaju sadràvati: podru~je za koje se predlaè nagrada, opis i obrazloè nje predloènog umjetni~kog ostvare nja uz – Nagrada Boris Papandopulo (autorsko stvarala{tvo na priloène partiture ili knjige ili druge ti skane materijale u razli~itim podru~ju ozbi ljne glaz be) medijima. Nagrada se dodje ljuje umjetnicima koji su dràv ljani Republike Hrvat ske. – Nagrada Vatroslav Lisin ski (hrvat sko glaz beno stvarala{tvo — pojedinci, organizacije, zajednice) III. – Nagrada Josip Andreis (glaz bena publicistika i muzikologija) Predsjedni{tvo Hrvat skoga dru{tva skladate lja odluku donosi – Nagrada Milivoj Körbler (autorsko stvarala{tvo u podru~ju za- temeljem Pravilnika o nagradama, a na prijedlog Stru~nog povje- bavne glaz be) renstva. Predsjedni{tvo moè odlu~iti da se nagrade u pojedinim – Nagrada Miroslav Sedak Ben~i} (autorsko stvarala{tvo u po- kategorijama ne dodijele. dru~ju jazza). IV. I. Prijedlozi se predaju osobno ili {a lju preporu~eno po{tom na Nagrade se dodje ljuju najbo ljim umjetni~kim dostignu}ima hrvat - adresu: Hrvat sko dru{tvo skladatelja, Zagreb, Berislavi}eva 9, s skih glaz benih stvaralaca koja su bila ostvarena, prikazana ili napomenom: Za Natje~aj. objav ljena tijekom protekle godine. Nagrada se moè dodijeliti pojedincu ili skupini za zajedni~ka umjetni~ka ostvare nja. V. Prijedloge mogu davati ustanove, udruge i druge zainteresirane Rok za podno{e nje prijava na Natje~aj otvoren je do 5. oùjka VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI V organizacije ili institucije s podru~ja glaz bene kulture, odnosno 2007. gra|ani i njihove udruge, kao i pojedini kulturni djelatnici. Prijedlo- Monika Le skovar ge ne moè davati autor osobno. U Zagrebu, 9. sije~ nja 2007.

IZDAVA^I: Hrvat sko dru{tvo skladate lja, Zagreb, Berislavi}eva 9, Cantus d.o.o., Zagreb, Baruna Trenka 5 / ZA IZDAVA^E: Antun Tomislav [aban i Mirjana Mati} / UREDNI[TVO: Marina Feri}, Jana Haluza Lu~i}, Davor Hrvoj (glavni urednik i urednik fotografije), Ivica @upan / GRAFI^KO OBLIKOVANJE: Luka Gusi} / TISAK: Studio Flyer, Aleja Selja~ke bune 7 a, 10090 Zagreb / E–mail: [email protected], cijena: 20 kuna (za ~lanove HDS–a besplatno), ISSN 1330–4747 cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:18 PM Page 3

BROJ 143, VELJA^A 2007. 3

Uz praizvedbu kantate Epistola za soliste, zbor i orkestar Ive Maleca u Velikoj dvorani Luksembur{ke filharmonije ^etrdesetpet minuta Malecova trijumfa u novoj europskoj kulturnoj metropoli Prema izravnom prijenosu na Tre}em programu HR–a tekst pripremila Jana Haluza Lu~i}

jevodu na francu ski jezik i bio, Premda klasi~ni sastav i novost u Malecovu prema vlastitim rije~ima, za- opusu, velik i zvukovno raznolik izvo|a~ki prepa{ten sli~no{}u Maru- korpus otvorio je skladatelju nove izraàjne DUH VREMENA li}evih opisa grozota s onime mogu}nosti u pogledu kreativnih spojeva Pi{e: Jasenka Poli} Bili{ko {to se u Hrvat skoj doga|alo za suvremenosti i naslije|a. Iako ve} prvim U utorak, 28. studenoga 2006. u Maloj dvora- vrijeme Do mo vin skog rata, kao taktovima jasno nastavlja provoditi glavno ni Koncertne dvorane Vatroslava Lisin skog da nije ni bilo vremen ske uda - na~elo svojega skladate lj skog interesa, orijen- odràn je koncert pod nazivom Suvremena ljenosti od gotovo pet stolje}a. tiranost prema zvuku i zvukovnim gestama hrvat ska zbor ska glaz ba. Organizator je bio Za taj je sadràj prvi put u svo- velikog orkestra s opse`nom sekcijom udara - Zagreba~ki glaz beni podij koji djeluje pri jem stvarala{tvu upotrijebio ljki, skladatelj se kasnije u vokalnom slogu Centru za kulturu Tre{njevka i okup lja klasi~ni ora torij ski sastav — mo`da vi{e nego ikad zadràva u blizini amater ske zbor ske sastave, organizira smo- ~etvero vokalnih solista, veliki tonalitetnih sredi{ta i harmoni~kih sklopova. tre, natjeca nja, seminare i razna prigodna zbor i veliki orkestar — èle}i Nastavljaju}i svoj utabani put netradi cionalnog okup lja nja pjeva~a i glaz benika raznih profila. o~ito svoju poruku izraziti sred- tretira nja zvukovnosti govora i pjeva, koji je Ideja vodite lja Zagreba~kog glaz benog po-

stvom duboko ukorijenjenim u zapo~eo i razradio u antologij skim skladbama VIJESTI tradiciju. Tako je nastala sklad- poput Cantate pour elle, Oral, Dodecameron ili dija Gorana Jerkovi}a da okupi zborove, koji uz svoje redovne programe, nastoje izvoditi i ba Epistola u ~ijoj su praizved- Vox, Vocis, f., ljud ski glas skladatelja u Epistoli glaz bu suvremenih skladate lja svjetovnog i bi sudjelovali Luksembur{ka uvla~i u neka prepoznatljiva tradicijska okrilja. duhovnog karaktera s odu{ev lje njem je prih- filharmonija pod vodstvom Tako uz suvremeni skladatelj ski idiom, guste va}ena. No, te ve~eri nisu mogli sudjelovati svojega novog {efa dirigenta, klastere, zavijanja i krikove on provla~i odjek ba{ svi koji su to è ljeli. ina~e svjetski uglednog maes- gregorijanike, otkriva svoj prikriveni afinitet za tra Emmauela Krivinea, so- romantizam, ali i diskretno ubacuje naznake Nastupili su redom: Djevoja~ki zbor Zvjezdice pranistica Claudia Barainsky, dalmatin ske klap ske pjesme kao tradicij skog pod vodstvom dirigenta Zdravka [ ljivca, mezzosopranistica Marjana Li - simbola Maruli}eva kraja. Dok se zbor pak Mje{oviti zbor Sv. Barbare Panis Angelicus zadràva na razini uloge komentatora zbivanja (dirigent Tomislav êko lj), Hrvat ski pjeva~ki i sjen~a nju volumena, u prvom planu su zbor Ivan pl. Zajc (dirigent Zlatan Sindi~i}), ~etvero protagonista drame Maruli}evih vapaja. Mje{oviti zbor Ba{}ina Dru{tva prijate lja Njima je Malec povjerio vrlo zahtjevne glago ljice (dirigentica Anita Kai}) i Komorni Ivo Malec i Emmanuel Krivine virtuozne ka skade golemog raspona i gotovo zbor Ivan Filipovi} (dirigent Goran Jerkovi}). »Na}i }e se to da su, protivno vrlo Oratorijski zbor Crkve sv. Marka Cantores ra{irenim obi~ajima danas, glasovi samo opernih ekspresija. Operna gesti~nost vokalnih uxembourg je svoja vrata Europ- solista pruà predod`bu scene za koju je Malec sancti Marci svoje je sudjelova nje otkazao nositelji visine i tehni~kih vrijednosti, ja uo~i zavr{etka koncerta, odnosno neposred- skoga grada kulture za 2007. otvorio se ne mogu oteti uìtku glasa kao bio vezan na po~etku svojega stvarala~kog glazbom. Za sve~ani koncert Luk- puta, nakon zavr{etka studija kompozicije na no prije po~etka vlastitoga nastupa, zbog L takvog. Meni treba glas koji personificira ~ega je u programu izostala predvi|ena ~et- sembur{ke filharmonije u Velikoj dvorani sam sebe, koji je meso, koji je ìv, koji zagreba~koj Akademiji. Za dramatur{ki dojam Filharmonije u Luxembourgu 10. prosinca skladbe uvelike su zaslu`ni i vrhunski pjeva~i vrta praizvedba, De profundis Danijela Legi- nije jedan nezainteresirani nositelj nota, na. Dvjestoti njak pjeva~a izvelo je devet sk- 2006. naru~eno je novo djelo hrvat skog ve} u kojemu se vlastita vrijednost glasa s velikim iskustvom operne scene, kao i vrlo skladatelja Ive Maleca. On je tom prigo - prilagod ljiv i ujedna~eni zbor te uskla|eni ladbi suvremenih autora: Milka Kelemena, kao takvog moè manifestirati.« (Ivo Branka Starca, Tomislava Uhlika, Blaènka dom posegnuo za tekstom pisma na latin- orkestar. Golemi je izvo|a~ki aparat povezivala Malec u razgovoru s I. Lovrec [tefanovi}) Jura~i}a, Adalberta Markovi}a, An|elka Klo- skom jeziku koje je veliki hrvat ski dosljedno provedena pregledna koncepcija vrlo bu~ara i An|elka Igreca, a me|u njima su bi- knjièvnik i humanist Marko Maruli} na- muzikalnog dirigenta koji je iz Malecove le i tri praizvedbe: Ri~ prileti sve Tomislava I ME\UNARODNI USPJESI pisao 1522. godine papi Hadrijanu VI. u partiture izvukao maksimalni u~inak i svakog Uhlika, Plaudite manibus Branka Starca i Rimu, ~ime je zatraìo pomo} u obrani pojedinca motivirao na krajnji anga`man. Sve Zborovi iz stijene Blaènka Jura~i}a. Sve iz- Splita od najezde Turaka koji su ve} goto- se to moglo ~uti i doìvjeti u satelit skom vedene skladbe nastale su u razdob lju od vo bili pred vratima grada. Maruli} je u pis- pov {ek, tenor Robin Leggate te bas Ralf izravnom prijenosu na Tre}em programu 2001. do 2006. i, bez obzira na me|usobnu mu potpisanom sa »Spli}anin ponizno i s Lukas uz Filharmonij ski zbor iz Brna koji je Hrvat skoga radija ostvarenom u okviru Europ - razli~itost u skladate lj skom pristupu, molbom« opisao nevolje koje nahrupljuju i uvje`bao Petr Fiala. U drugom dijelu ve~eri ske radijske unije. odraàvaju duh na{ega vremena. î njenica dao poticaj za op}e jedinstvo i mir svih orkestar je izvodio Slike s izlo`be Modesta da se otvorio prostor i prilika za njihovo kr{}ana. Malec je prije desetak godina Petrovi~a Musorgskog u orkestraciji Mauricea predstav lja nje, sigurno }e biti poticaj suvre- slu~ajno pro~itao sadràj toga pisma u pri- Ravela. menim skladate ljima da i da lje stvaraju za brojne amater ske pjeva~e, za ljub ljenike u zbor sko muzicira nje koji }e, zahva ljuju}i agil- Sve~anim koncertom u Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog Big Band HRT–a obiljeìo 60. obljetnicu utemelje nja nom Goranu Jerkovi}u, opet imati priliku su- sresti se na ve~eri Suvremena hrvat ska zbor - ska glaz ba u Lisin skom 2007., ali i s ljede}ih godina. S rado{}u to o~ekujemo i pozivamo [est deset lje}a uspjeha i uspona Zagreba~ki glaz beni podij da zapo~ne s pri-

Pi{e: Ivica @upan premama za ovogodi{ nji susret. VIJESTI

voj 60. ro|endan Big utemeljite lja i prvog dirigenta Band HRT–a, desetlje - Banda Zlatka êr njula, u obradi 35. obljetnica S}ima vaàn ~uvar i pro- Igora Savina, te My Favourite Jam micatelj hrvatske glazbe raz- dugogodi{ njega ~lana Ladislava djelovanja nih ànrova, obiljeìo je sve~a - Fidrija, u njegovu aran`manu i Cynthije nim koncertom odrànim 14. izvedbi na krilnici. Potom je na sije~nja u prepunoj Velikoj pozornicu iza{ao maestro Mi- Hansell Baki} dvorani Vatroslava Lisinskog, ljenko Proha ska koji je Big Band prisje}aju}i se svih biv{ih ~la- vodio najdu lje — punih trideset Koncertnom verzijom mono - nova, svojih po~etaka te na- godina. Njemu u ~ast Gabi Novak opere Ljud ski glas Francisa Poulenca, jslavnijih dana bogate i plodo - otpjevala je njegovu legendarnu prire|enoj 11. prosinca u split skom Hrvat- nosne karijere prepune uspje- Intimu, jednu od rijetkih hrvat skih skom narodnom kazali{tu, sopranistica ha i uspona. Big Band postaje jazz skladbi koja je postala Cynthija Hansell Baki} sve~ano je obi ljeìla tri- veliki sastav profilirana reper- poznata u svijetu, posebice u desetpet godina umjetni~kog rada. Interpreta- toara 1961. kada je nastupio na SAD–u, a ~ijom je izvedbom te ciju je ostvarila u surad nji s pijanistom Ma- bled skom Jazz festivalu, gdje ve~eri ravnao sâm skladate lj. rijom ôporom. Za premijernu izvedbu Pou- — kao prvi veliki sastav tada{- Nikici Kalogjeri, nedavno premi - lencove jedno~inke odrànu 30. rujna 2005. u nje Jugoslavije — na ~u|e nje nulom dugogodi{njem vodite lju Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu primila DAVOR HRVOJ je Nagradu Milka Trnina, iz ~ijega obrazloè - mnogih, iz godine u godinu ovoga sjajnog sastava bogate pro{ - Big Band HRT–a, Gabi Novak i Miljenko Prohaska na slavljeni~kom koncertu uporno i uspje{no izvodi izvor- losti, Big Band je posvetio iz - nja za ovu priliku izdvajamo nekoliko znakovi- na djela {to su ih skladali i vedbu njegove skladbe Serbus Za- drugom dijelu koncerta kada su Valentine, How High the Moon, Allri- tih rije~i: »Sama na sceni, samo uz glasovir, u operi znakovita imena, gotovo da je saèla aranìrali hrvat ski autori, greb. Posebni slavljenikov gost bio prema izvrsnim ameri~kim aran - ght, Okay, You Win i Come Fly with vlastiti umjetni~ki put koji su obogatile velike naj~e{}e ~lanovi orkestra. je Massimo Savi} koji je efektno `manima pratili pjeva~a Jamiea Me. Pridonose}i slav ljeni~koj at - sopran ske uloge talijan skog, slaven skog i na- otpjevao standard Fly Me to the Davisa koji je dobro raspoloènu mosferi u dvorani, u tim su se U slavljeni~kom raspoloènju cionalnog repertoara...Tragi~ni lik glavne Moon. Prvi dio ob ljetni~kog kon - publiku odmah osvojio svojim izvedbama kao solisti isticali na zagreba~kom koncertu junaki nje i njezin sloèni svijet osje}aja bilo je certa zatvorile su skladbe Chicago temperamentnim interpre taci ja - truba~ Davor Kriì}, tenor–sakso- najprije su odsvirane skladbe ma uspje{nica iz big band lite ra - fonisti Sa{a Nestorovi}i @eljko mogu}e oblikovati tek nakon bogata scen - [pica orkestra i Silhouettes ma- Sober Stipice Kalogjere i Mystic skog i pjeva~kog i skustva zahva ljuju}i kojemu Soul Silvija Glojnari}a. ture — Night and Day, Blue Skies, Kova~evi} te alt–saksofonist Miro estra Silvija Glojnari}a, koji The Very Thought of You, Straight, No Kadoi}. je ova umjetnica tako kreativno i doìv ljeno iz- zadnjih deset godina uspje{no Svoju kompetenciju dana{nji ~la- Chaser, My Kinda Love, My Funny nijela dram sku jedno~inku.« (M.[.) vodi orkestar, a potom i Bembe novi Big Banda pokazali su u OBLJETNICE ME\UNARODNI USPJES VIJESTI cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:18 PM Page 4

4 BROJ 143, VELJA^A 2007.

Uspje{na ~etvrta koncertna sezona ciklusa ^etiri godi{nja doba Guda~kog kvarteta Rucner

PeticaPi{e: Bojana Ple}a{ za ~etvrto godi{te A SEZONA osobitim àrom iznio ìvopisni sadràj njegove àju zasigurno }e zaìvjeti kao rado izvo|eno Trio–sonate za dvije gitare i kontrabas, nastale u repertoarno komorno ostvarenje. Tribunju 1985. godine. Tragovi potpune suìv- ljenosti i zreloga pristupa glazbenika partituri Njiri}evi Susreti na ìcama toga vrijednog ostvarenja mogu se prona}i u ~i- Na koncertu Jesen, odrànom 11. listopada njenici da je ono dijelom njihova repertoara 2006., Kvartet Rucner predstavio je ve} spome - punih dvadeset godina. Naime, Papandopulo je nuti CD te ugostio gitarista Darka Petri njaka. S svoju skladbu posvetio upravo Zagreba~kom na{im uglednim gitaristom i pedagogom ~lanovi gitarskom triju koji ju je praizveo u londonskom Kvarteta praizveli su sadràjnu skladbu pri- Wigmore Hallu 9. velja~e 1986., a potom i zabi - padnika starije generacije hrvat skih skladate lja ljeìo na nosa~u zvuka. Guda~ki kvartet Rucner Nik{e Njiri}a, Susrete na ìcama za gitaru i i Zagreba~ki gitar ski trio u nastavku ve~eri guda~ki kvartet, iz 2005. Vje{to osmi{ljenim praizveli su Septet za Borisa Marka Ru`djaka, dijalozima gitare i guda~kih instrumenata Dar - ~ime je, uz prisje}anje na Borisa Papandopula u ko Petrinjak i ~lanovi Kvarteta Rucner iznijeli povodu 100. obljetnice njegova ro|enja, obi- su ugo|aje ~etiriju kontrastnih stavaka. Prije ljeèn i 60. ro|endan autora djela, jednoga od drugoga dijela koncertne ve~eri, koji je zauzeo najaktivnijih suvremenih hrvatskih skladatelja. Guda~ki kvartet u D–duru Césara Francka, Kvar- Skladba, pred ~iji je zavr{etak autor uklopio tet se ponovno vratio neiscrpnom nadahnu}u citate iz Papandopulova 6. guda~kog kvarteta, koje pruà stvarala{tvo Borisa Papandopula, nastala je 2006. na poticaj ~lanova Kvarteta izvev{i njegov izraàjni Kvartet za gitaru, violinu, Rucner, a nji hova }e proìv ljena praizvedba violu i violon~elo, nastao u samo nekoliko dana, nesumnjivo ostati zapam}ena. u jesen 1977. Guda~ki kvartet Rucner, Viktor Kir~enkov, Josip Magdi} i Matja` Lipov{ek Prva hrvatska izvedba Papandopulova Magdi}ev Hommage à Boris Scherza oncertom Zima iz ciklusa êtiri go- Iva Kralj, violist Dragan Rucner i violon~e listica Gosti Kvarteta Rucner na pos ljed njem pro{lo - Lepr{avi ljetni koncert, odràn u dvorani Hrvat - di{nja doba, odrànim u dvorani Snjeàna Rucner, odràli su i vrlo zapaènu godi{njem koncertu Zima bili su vrsni kornisti skoga glazbenog zavoda 7. lipnja 2006., udruìo KHrvat skoga glaz benog zavoda, 29. turneju po Kini te izdali CD Kad je kraj — Bo{tjan Lipov{ek i Viktor Kir~enkov. Izme|u je kreativne snage ~lanova Guda~kog kvarteta studenoga 2006., Guda~ki kvartet Rucner po~etak s djelima hrvat skih skladate lja Stjepana skladbi Mozarta i Beethovena, sredi{ nje mjesto Rucner, Zagreba~kog puha~kog ansambla i zaklju~io je svoju uspje{nu ~etvrtu sezonu. [uleka, Nik{e Njiri}a, Emila Cossetta i Sanje zim ske koncertne ve~eri pripalo je praizvedbi kontrabasista Zorana Markovi}a. Skladbe Wol- I dok je uobi~ajena koncertna sezona u Drakuli}. Na svojim su se koncertima redovito jo{ jednoga djela posve}enog Borisu Papan- fgan ga Amadeusa Mozarta i Josepha Haydna punom jeku i tek na polovici zacrtanoga prisje}ali zna~ajnih skladate lj skih ob ljetnica, pa dopulu, Fantazije — Hommage à Boris za dva izvrsno su se uklopile u programsku slagalicu, puta, ~lanovi Kvarteta Rucner prkose su tako izvedbe posve}ivali Borisu Pa pan - roga i guda~ki kvartet, op. 206 Josipa Magdi}a. uz ostvare nja dvojice ob ljetni~ara, ve}spo - pravilima i svoju ma{tovitu programsku dopulu, Ivanu Brkanovi}u i Marku Ru`djaku, a Posvetiv{i ga kornistima Lipov{eku i Kir~en - menutog velikana hrvatske glazbe Borisa koncepciju i dalje ostvaruju povla~e}i s mjerom su dozirali i glaz bu Wolfganga kovu te promicate ljima hrvat skoga glaz benog Papandopula te Ivana Brkanovi}a, skladate ljâ paralelu izme|u prirodnoga ciklusa izmje - Amadeusa Mozarta. stvarala{tva i svojim ~estim suradnicima, Kvar - ~iju smo 100. godi{njicu ro|enja tako|er obi- ne godi{njih doba i vlastitoga ciklusa kon- tetu Rucner, Magdi} je to ma{tovito djelo kojim ljeìli u protekloj godini. Sidonija Lebar, Iva cerata srijedom. No, njihova posebnost ne Ru`djakov Septet za Borisa odaje po~ast Papandopulu kao skladatelju, ali Kra lj, Dragan Rucner i S njeàna Rucner stu - leì samo u tome, ve} i u ~i njenici da od Na prvome pro{logodi{ njem koncertu Prolje}e , prije svega sna`noj osobnosti, skladao po~et- diozno su izveli njegovo ranije ostvarenje, me- svojega utemelje nja sustavno njeguju hr- odrànom 19. travnja, Kvartet Rucner ugostio je kom pro{le godine. Zahvaljuju}i vedrome lankoli~ni 2. guda~ki kvartet iz 1938. Osobitost vat sko glaz beno naslije|e, ali i suvremenu Zagreba~ki gitarski trio, u sastavu Darko Petri- ozra~ju skladbe, ali i kvaliteti izno{e nja njezina koncerta Ljeto ponajprije leì u prvoj hrvat skoj glaz bu, s entuzijazmom sura|uju}i sa njak, gitara i kontrabas, Istvan Römer i Goran sadràja, pri ~emu su kornisti i guda~i predano izvedbi Papandopulovog Scherza (noneta) za suvremenim hrvatskim skladateljima ~ija Liste{, gitare. Uz pitke skladbe Petra I lji~a sura|ivali, moèmo zaklju~iti kako je to bio puha~ki kvintet, violinu, violu, violon~elo i djela i praizvode te ugo{}uju brojne âjkov skog i Claudea Debussyja, sredi{ nje prikladan zavr{etak dobro osmi{ljene ~etvrte kontrabas. Rije~ je o skladbi nastaloj u Splitu ugledne, prete`no hrvatskeglaz benike. mjesto ve ~eri zauzela su ostvare nja Borisa sezone ciklusa êtiri godi{nja doba Guda~kog 1964. i posve}enoj Rostocker Nonettu, ~ija je Papandopula i Marka Ru`djaka. Na po~etku kvarteta Rucner. Protekle godine ~lanovi Guda~kog kvar- partitura prona|ena u Njema~koj, a zahvaljuju}i obiljeàva nja 100. godi{njice Papandopulova teta Rucner: violinistice Sidonija Lebar i dopad ljivom i koloristi~nom glaz benom sad r - ro|e nja, Zagreba~ki gitar ski trio uvjer ljivo je i s

Tomislavu Uhliku za 50. ro|endan — Tribina u Hrvatskom dru{tvu skladatelja KONCERTNA SEZONA KONCERTN OPTIMIZAM BUDU]NOSTI GLAZBE Pi{e: dr. Zdenka Weber

nizu Glazbenih tribina Hrvatskoga Cossetto postao je njegov »guru« i on je, poput Orkestra Hrvat ske voj ske pod ravna njem dru{tva skladatelja, koje s velikim svojega uzora, sve vi{e kretao stazama glazbe na Mladena Tarbuka ~uli snimku ~etvrtog Uanga`manom vodi Ivan–Ivica Per- kojima pred nja~i zanima nje za narodni izraz i stavka Ples satira), dugogodi{ nji ugledni cl, odràna je 28. studenoga 2006. Glazbe- sve ono {to je ve} Cossettu pribavilo definiciju na tribina posve}ena skladate lju, dirigentu »glazbenika za narod«. Takvo je usmjerenje i pedagogu Tomislavu Uhliku u povodu uvjetovalo i odluku za jedno od prvih Uhlikovih njegova 50. ro|endana. Dobro priprem - zaposle nja, naime, za poziciju glaz benog Bilo da se radi o vokalnim ili klavirskim minijatu- benih struja nja u vlastitu glaz bu unosi ljeni za javni razgovor skladate lj–sve~ar i rukovoditelja Ansambla Lado u 1983. godini. rama, klasi~nim komorno–glazbenim oblicima ili samo ono {to odgovara njegovu habi- voditelj Glazbene tribine ispunili su pak opse`nijim orkestralnim stavcima, Uhlikova }e tusu i skon skog i nadahnutog skladate- zadano vrijeme izuzetno ìvim i dina - Vrhunski aranèr glazba kod slu{atelja trajno ostaviti dojam pozi- lja. O tome su svjedo~ili stavci iz mi~nim predstav lja njem jednog od hrvat- Tomislav Uhlik jest glaz beni autor bogate tivnih vibracija i bliskih emocija. njegove Sonate za flautu i klavir iz skih autora sred nje generacije ~iji rad za- nadarenosti i {iroka horizonta. On jednakom 2003., tre}i stavak Prvog guda~kog kvar- sluùje na{u pozornost. O skladateljevoj uìvljeno{}u sklada u idiomu crna~ke duhovne teta, kao i pjevni ciklus Mirula na sti- dosada{njoj djelatnosti govorila je glazbena glazbe (na Glazbenoj smo tribini ~uli snimku hove Drage [tambuka za sopran, flau- kriti~arka Vi{ nja Po`gaj, a uz primjere s dirigent u Zagreba~kom gradskom kazali{tu njegova djela Aleluja u izvedbi Mje{ovitog pje- tu i glasovir. Uz te skladbe odu{evljavaju i Uh- objavljenih CD–ova Uhlikovu su glazbu Komedija, vi{egodi{nji dirigent Mje{ovitog zb- va~kog zbora INA iz Zagreba pod ravnanjem likove parafraze hrvat skih boì}nih napjeva u izvodile sopranistica Lidija Horvat–Du - ora Lira, ravnate lj za pultom Simfonij skog Bojana Pogrmilovi}a), kao i u idiomu narodne formi klavir skih minijatura. Bilo da se radi o njko, flautistica Tamara Coha–Mandi} i pi- orkestra HRT–a i Simfonij skog puha~kog sakralne glaz be (predstav ljen je bio stavak Svet vokalnim ili klavirskim minijaturama, klasi~nim janistica Srebrenka Poljak. orkestra HV–a, danas docent za teorijske glaz- iz liturgij ske kantate Telo Kristu{evo u izvo|e nju komorno–glazbenim oblicima ili pak opse`ni- bene predmete na Odsjeku za glaz benu kultu- Tomislav Uhlik se relativno kasno opredi- Ansambla Lado, tako|er pod ravna njem Bojana jim orkestralnim stavcima, Uhlikova }e glaz ba ru Muzi~ke akademije Sveu~ili{ta u Zagrebu, jelio za glaz bu kao ìvotni poziv te se 1974. Pogrmilovi}a). Nadalje, Tomislav Uhlik jest pr- kod slu{atelja trajno ostaviti dojam pozitivnih osobnost je koja zra~i optimizmom i uvijek godine upisao na Odsjek za zabavnu glaz - vorazredni aranèr odabranih glazbenih djela, vibracija i bli skih emocija. U tomu je njegova skladnom glaz bom u kaleido skopu suvremenog bu na Glazbenoj {koli Vatroslava Lisin- {to je potvrdio primjer snimke Gotov~eve \uli- najve}a snaga i, rekli bismo, zada}a za skladanje hrvat skog glaz benog stvarala{tva. skoga u Zagrebu. A kada je valjalo upisati ne pjesme u izvedbi Josipe Lisac uz Tambura{ki jo{ velikog broja djela. Pre{av{i tek jedan dio glazbeni studij, nije se odlu~io za studij orkestar HRT–a pod ravnanjem autora. Ili pak ìvotnoga puta, koji obi ljeàva formira nje i kompozicije, {to je sâm samokriti~no iz- uspjeli aran`man pjesme Dok razmi{ljam o nama Budu}nost svijetlih boja sazrijeva nje, Uhlik svojim brojnim poklonicima javio. Diplomirao je na Teoret skom glaz - Karla Metiko{a koji je nastao 2005., kada je Uh- Autor vi{e od stotinu partitura za razli~ite sas- »duguje« jo{ brojna ostvarenja za dalj nje obo- benom odjelu Muzi~ke akademije Sve- lik intenzivno sura|ivao s uglednom harfisticom tave, Uhlik je prvenstveno majstor na podru~ju ga}ivanje hrvatskoga skladatelj skog korpusa na u~ili{ta u Zagrebu, a u istoj je ustanovi za- Marijom Mlinar. uvijek traène komorne glaz be. Izrazom koji se za~etku novoga tisu} lje}a. Jer, ova glaz ba otkri- vr{io i studij dirigiranja. Jo{1975. poloìo je vi{e vezuje uz estetiku lijepog i prepoznatljivog va sna`ne i skaze o mogu}nostima dijaloga sa audiciju za Zbor Joà Vlahovi} kod uva - Slavljenik Tomislav Uhlik, danas ve} godinama u okvirima tradicionalno biranog instrumentari- slu{ateljem i nastajanja privla~nih partitura. Op- ènoga skladate lja i dirigenta Emila Cos- afirmirani maestro, dobitnik presti`ne Nagrade ja Uhlik nam trajno daruje glaz bu u kojoj }e timizam Uhlikove glazbe zalog je za budu}nost setta, {to je u velikoj mjeri utjecalo na Josip [tolcer Slavenski za najpozitivnije ocje njenu uìvati i ona publika koja na koncerte dolazi u svijetlih boja. To je ujedno njezina prednost i njegov glaz beni~ki kredo. Naime, opet skladbu od strane Vjesnikova ìrija u 1999. (za potrazi za uhu ugodnom glaz bom. Jer, Tomislav poruka. prema rije~ima Tomislava Uhlika, Emil suitu Satyricon, iz koje smo u izvo|enju Uhlik, kao vrstan poznavate lj suvremenih glaz- TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:18 PM Page 5

BROJ 143, VELJA^A 2007. 5

75. obljetnica ìvota akademika An|elka Klobu~ara i Rubena Radice Javnosti predstavljen Op}i ugovor Hrvatske obrtni~ke GLAZBENI MISLIOCI SUVREMENOSTI komore i HDS ZAMP–a Pi{e: Mirta [poljari} akon dugih pregovora, Hrvat sko dru{tvo skladate lja — za{tita autor skih muzi~kih prava OBLJETNICE edamdeset i pet godina ìvota u kada Klobu~ar intenzivnije zadire u procese mladena~ka skladba neoklasicisti~koga stil- N(HDS ZAMP) i Hrvat ska obrtni~ka komora 2006. godini napunila su dvojica eksperimentira nja sa zadatostima glaz - skog usmjerenja ipak svojom formalnom (HOK) potpisali su trogodi{ nji Op}i ugovor o uvjeti- Sistaknutih hrvatskih skladatelja: benoga materijala te istraùje mogu}nosti pregledno{}u, jasnim odnosima horizon- ma za javno kori{te nje glaz be. Javno predstav lja nje An|elko Klobu~ar i Ruben Radica, ko- pro{irenoga tonaliteta, dodekafonije, ali i talnih i vertikalnih strukturnih elemenata, Ugovora odràno je 15. prosinca 2006. godine u ji sada s ponosom mogu ustvrditi da su op}enito mogu}nosti koje se otvaraju kao i vje{tim nadopunjava njem orkestracij- Vije}nici HOK–a. Ugovor i njegove odredbe pred- dosegli sâm vrh vlastitoga umjetni~kog osloba|a njem disonance te njezinim tretira - skih zahtjevnosti, upu}uje na neke za~etke stavili su prisutnima Stjepan [afran, predsjednik postoja nja i opstojnosti. U okruè nju, njem kao zvukovnoga fenomena. Naravno, na~ina razmi{lja nja koje }e dovesti Radicu HOK–a, @e ljko Brkanovi}, predsjednik HDS–a, To- parafraziramo li poznatu izreku, »glazbe sve se to odvija unutar ~vrstoga formalnog do postav lja nja vlastite i jedinstvene mislav Rado~aj, direktor HDS ZAMP–a te Ante koja ìvot zna~i« ta su dva istan~ana oblika ~etiriju stavaka. Klobu~ar nikada ne skladate lj ske teorije koja se teme lji upravo Mihi}, predsjednik Ceha ugostite lja i turisti~kih djelat- glazbena mislioca uvelike obiljeìli te bjeì od upori{ta u tradiciji, {to se o~ituje u na na~elu razvija nja. Zadaci koje Radica nika HOK–a. Potpisani Ugovor uteme ljen je na dosada{ njoj vi{egodi{ njoj surad nji izme|u HOK–a i jo{ uvijek zna~ajno obi ljeàvaju »mod- formalnoj preglednosti djela, HDS ZAMP–a, a njime je obuhva}eno vi{e od ernu« i »suvremenu« povijest hrvat ske skladanja na principu kontrasta 30.000 korisnika glazbe u javnosti. Predstavnici glaz be. No, kako to kod nas ve} biva, te primjeni tradicionalnih Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), sklopljenoga Ugovora naglasili su da ovaj dokument trebalo je ~ekati mjesec prosinac »slav - postupaka motivi~koga rada. ~iji su A. Klobu~ar i R. Radica redovni ~lanovi i predstav lja po~etak kvalitetnijih odnosa krovnih ljeni~ke« godine da se ova obljetnica Karakteristike su to koje, Muzi~ka akademija u Zagrebu, pri kojoj ve} niz godina djeluju u ulozi predava~a, organizirale su hrvatskih udruga koje okup ljaju glaz benike s jedne i obiljeì na pribli`no primjeren na~in. zapravo, proizlaze iz glaz benih obrtnike s druge strane. Potpisiva njem je dogovore- Stoga su Hrvat ska akademija zna nosti i principa prvenstveno barokne sve~ani koncert u ~ast njihove zna~ajne ìvotne ob - ljetnice. na nova tarifa, izra|ena teme ljem stru~nih prijedloga umjetnosti, ~iji su Klobu~ar i savjeta HOK–a, a sma nje njem naknada glaz benici i Radica redovni ~lanovi, i su se odrekli dijela svojih prihoda u korist korisnika, Muzi~ka aka demija, pri ko- kao zalog budu}ih dobrih odnosa i uzajamnog joj ve} dugi niz godina postavlja glazbi uvijek su po{tova nja. Osim popusta za ~lanstvo u Komori te djeluju kao predava~i, orga- jedinstveni i redovito }e mnogih pogodnosti i popusta urednim korisnicima nizirali sve~ani koncert u ga odvesti u nekom HDS ZAMP–a, nosite ljima prava zajam~eno je povodu njihovih sedam - novom smjeru, prema godi{ nje uskla|iva nje naknada ovisno o porastu desetpet godina fizi~koga novomu strukturnom re- ìvotnih tro{kova i kretanjima prosje~nih bruto pla}a, postoja nja i zasigurno jed- zultatu koji je pos ljedica kao i za{titna minimalna naknada. Javnom predstav - nako toliko godina duho v - vremenski dugog te psi- lja nju Ugovora, uz velik broj medija, prisustvovali su noga suìvota s glazbom. ho lo{ki i emocionalno tako|er autori i izvo|a~i Husein Hasanefendi} Hus, intenzivnog procesa pro- Sa nja Doleàl, Vladimir Ko~i{ Zec, Zrinko Tuti}, Miro Koncepcijske upitnosti mi{ lja nja i stvara nja. Buljan, Boris Novkovi}, Jasenko Houra, Jurica Akademkinja Koraljka Kos, Jedan takav proces izro - Pa|en i drugi. înom potpisiva nja Op}eg ugovora zamjenica tajnika Raz re da dio je Tri sonetne bagatele, nakon tolikih godina po prvi su put usugla{eni stavo- za glazbenu umjet nost i za (recitatora i) instru- vi hrvat skih obrtnika, glaz benika i udruga koje ih {ti- muzikologiju HAZU, 17. je mentalni sekstet (1997.), te, te je ugovorena trajna surad nja u sklopu prosinca u Preporodnoj koje su u obliku bez promica nja me|usobnih odnosa. dvorani pala~e Na rod noga Stjepan [afran, predsjednik Hrvat ske obrtni~ke ko- doma srda~no po zdravila more, izjavio je: »Zadovo ljni smo {to je nakon duìh dvojicu slavljenika i DAVOR HRVOJ pregovora prona|eno zajedni~ko rje{e nje. Ovaj malobrojnu publiku, koja je Ana Beni} i Pavle De{palj u izvedbi Radi~inih Varijacija Ugovor je vaàn jer }e se njime regulirati prava auto- bila svedena na nekolicinu ra i izvo|a~a, kao i obveze obrtnika, ponajvi{e AMPOVE TEME ZAMPOVE prijatelja, kolega i u~enika. Odabir ugostitelja, a na obostranu korist. Uspjeli smo dogo- skladbi, koje su te ve~eri trebale na glazbe, a onaje neosporno osnovni voriti novu, povo ljniju tarifu za obrtnike i vjerujem da reprezentativan na~in predstaviti dva izvor na kojemu, u jednakoj mjeri, je Ugovor dobar teme lj budu}ih dobrih odnosa.« skladate lj ska opusa, pone{to je ne - Klobu~ar–skladate lj i Klo bu ~ar–in - (Ana Kra lj) obi~an. îni se da su se organizatori terpret crpe stvarala~ku energiju. CE OBLJETNICE vodili, izme|u ostaloga, èljom da se Kon cert je, pak, godinom nastanka odabirom dviju skladbi ovih autora pravo suvremeno djelo, koje na svaki opus prikaè u vlastitom vremen- skladate lj skoj ra zini pokazuje izra - skom protoku, a time i u razvojnom zitu kompozicij sku zrelost i visok stupanj uravno teènosti sve- DAVOR HRVOJ pomaku skladate lj skoga promi{ lja nja. S Ruben Radica i An|elko Klobu~ar u publici druge strane, rije~ je o koncertu kolikog autorova glaz beni~kog i - komornoga tipa koji zahtijeva takav skus tva, iako u po je dinim trenu ci- sadràj, a sudjelovanje studenata ma zvu~i, ako moèmo tako re}i, recitacija izveli ~lanovi Zagreba~koga gitar - Muzi~ke akademije tako|er je uvje - prili~no neo–stilski. skog trija te flautistica Tamara Co- tovalo prilagodbu njihovim interpre ta- Tradicija i inovacija uvijek su u Klobu - ha–Mandi}, pijanist Da mir Greguri}i Igor cij skim dosezima. ~arevoj skladatelj skoj poetici, kao uostalom Le{nik, marimbafon. Djelo je nastalo kao Interpretacije su u prosjeku bile na i kod njegova u~itelja Mila Cipre, kao i kod plod vi{egodi{njeg autorova izu~avanja TOMISLAV SMOLJANOVIC solidnoj razini, ne{to vi{e u korist ve} Oliviera Messiaena s kojim ga se ~esto me|usobnih odnosa akcenat skih stopa @e ljko Brkanovi}, predsjednik HDS –a, Tomislav Rado~aj, afirmiranih glaz benika, posebice Zagre- uspore|uje, vodile bitku, ali ne za prevlast, hrvatskoga jezika i motivske glazbene gra|e. predsjednik HDS ZAMP–a, Ante Mihi}, predsjednik Ceha Taj zami{ljeni proces sâm skladatelj, a zatim ugostite lja i turisti~kih djelatnika HOK–a, Stjepan [afran, ba~koga gitar skog trija, Darka Petri - ve} za postizanje odmjerenoga zvukovnog predsjednik HOK–a njaka te Ane Beni}, dok studente rezultata vo|enoga istan~anim ukusom i i neki teoreti~ari, opisuje sintagmom go- Muzi~ke akademije o~ekuje jo{ mnogo muzikalno{}u. Pri takvom suprotstavlja nju vorno svira nje te se na specifi~an na~in HDS ZAMP na 9. Nacionalnom vje`ba nja kako bi postigli potrebnu raz- pobjedu uvijek odnosi proces potrage za poku{ava nadovezati na tendencije koje su forumu o pristupanju EU inu svira~ke kvalitete. Upitajmo se sto- specifi~nom zvukovnom bojom koja postaje se javile po~etkom 20. stolje}a, a kojima on konstanta Klobu~areva opusa. Upravo stoga, nastoji ponuditi vlastito rje{e nje. Promi{ lja - ga ne bi li bilo prigodi primjerenije an- ao predstavnik kolektivne za{tite autorskih i slu{aju}i glavninu Klobu~areve glaz be, nje strukture, njenih jednako zakonitosti gaìrati redom vrhun ske hrvat skeinter- srodnih prava, HDS ZAMP bio je sudionik ra- prete te na pravi na~in obi ljeìti ovako dolazimo do trenutka u kojemu, bez pret- koliko i mogu}nosti, osnovno je upori{te Radi~ina glazbenog mi{lje nja, u tolikoj mjeri Ksprave na temu Intelektualno vlasni{tvo na 9. va`ne dvije obljetnice, a doprinos stu- hodnoga poznava nja, moèmo re}i, to jest Nacionalnom forumu o pristupa nju Europ skoj uniji denata ostvariti u okviru doga|aja prim- djelo An|elka Klobu~ara. A moramo priznati da gotovo doseè svojevrsnu filozof sku razinu. Vlastitost je pritom teme ljno po - odrànom 6. prosinca 2006. u zagreba~kom jerenijeg njihovim mogu}nostima, da takva vrsta prepoznat ljivosti ne~ijega Novinar skom domu. Slijede}i inicijativu Ministarstva lazi{te i odredi{te, koje se ne iscrpljuje u primjerice koncerta na kojemu bi isk- skladatelj skog izri~aja nije ~esto prisutna. va nj skih poslova i europ skih integracija, Forum je or- samoj inovativnosti kao takvoj, ve} doseè lju~ivo studenti priredili odre|eni re- Makar je rije~ o visokom stupnju prepoznat - ganiziran u obliku javnih rasprava na lokalnoj razini visoku umjetni~ku razinu izri~aja. Novina per toar te se na taj na~in pridruìli obi - ljivosti, nikako nije dopu{tena zamjena s kako bi se pove}ala informiranost hrvat ske javnosti o kao takva, dakle, biva posredovana kroz ljeàva nju ro|endana dvaju istaknutih pojmovima »jednakosti« ili »istosti«, jer se procesu pristupa nja Hrvat ske Europskoj uniji. U okvi- prizmu vlastitosti. Akademijinih profesora. prepoznat ljivost Klobu~areva kompozicij - ru predvi|enih tema o intelektualnom vlasni{tvu skog jezika temelji na spomenutoj konti - Stvarala~ki opusi Klobu~ara i Radice zna - odràna je i rasprava o utjecaju pristupa nja EU na An|elko Klobu~ar: Sinteza »tradicije« nuiranoj suptilnoj igri »naslije|enoga« i »no - ~ajno se razlikuju s obzirom na pristup glaz - poloàj autora, umjetnika izvo|a~a i nosite lja srodnih i »inovacije« vomi{ ljenoga«. benomu materijalu, na promi{ lja nje koje vo- prava. Nenad Mar~ec, zamjenik direktora HDS ZAMP–a, upozorio je na potencijalne probleme koji Koncertni program uokvirili su Klo- di kona~nomu rezultatu, ali i s obzirom na Ruben Radica: Vlastitost kao temeljni prilikom ula ska u EU mogu ozbi ljno utjecati na hrvat - bu~arevi Prvi duha~ki kvintet (1971.) u opseg i strukturalne karakteristike opusa. kriterij sko autorsko stvarala{tvo i na poloàj glaz benika izvedbi Akadem skog duha~kog kvin - No, ono {to ih u trenutku kada proslavljaju Radi~ine Varijacije za flautu i 11 guda~a sedamdeset i pet godina ìvota veè jest op}enito. Naime, kao {to je ve} vi{e puta isticano, teta (Ksenija Mati}, flauta, Boìdar Europa je upravo u fazi transformacije prema jedinst- Kriàn, oboa, Fra njo Stojakovi}, kla - (1955.), u izvedbi ~lanova Ansambla pro - saznanje da su svojim osebujnim promi{lja - fesora i studenata Muzi~ke akademije pod njima glazbe i umjetnosti zna~ajno doprini- venom trì{tu u podru~ju kolektivnog ostvariva nja rinet, Ivana Ve{ovi}, fagot i Dijana autorskih prava i uspostavi konkurencije me|u Sintik, rog) te Koncert za gitaru i guda~e ravna njem Pavla De{pa lja i uz flautisticu jeli kulturnomu razvitku okruènja u koje- Anu Beni}, danas nam se ukazuju neo- mu su stvarali te da vrhunac koji su doseg- autorskim dru{tvima. Ukoliko glaz ba kao kulturno (2005.) koji su interpretirali ~lanovi An - dobro ostane i da lje tretirana poput svake druge ro-

bi~nima, budu}i da su zapravo jednostav - nuli nipo{to ne podrazumijeva i zavr{etak, ZAMPOVE TEME Z sambla profesora i studenata Muzi~ke be na trì{tu (~okolade ili cipela), Hrvat ska }e se, aka demije pod ravna njem Pavla De{ - nijega izri~aja u odnosu na visoko indi vi - jer je rije~ o li~nostima koje jo{ mnogo toga dualizirane i teorij ski precizno razra |ene imaju za re}i i mnogo toga glaz beno domis- kao mala zem lja, te{ko odràti u takvoj trì{noj utak- palja uz solista na gitari Darka Petri- mici. (A.K.) njaka. Kvintet nastaje upravo u vrijeme kompozicijske rezultate do kojih Radica liti. dolazi u razdob lju zrelijega stvara nja. Ova OBLJETNICE OBLJETNI cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:18 PM Page 6

6 BROJ 143, VELJA^A 2007.

SUSRETI(sje}anja na Branka Sep~i}a, 1929. — 2006.) SA SEPOM SJE]ANJA SJE]ANJA Pi{e: Dubravko Detoni

katu Akademije, stajala su toga dana, poredana pred profesorom i njegovim Pristupio mi je srda~no i prestra{enim asistentom Murajem, tri otvoreno, veselo i opu{teno, student ska para razli~itih godi{ta nekako djetinj ski zaigrano i (zanimljivo da je i [ulek, moj kasniji leèrno, pa mi se u~inilo da profesor, primao uvijek samo po dva se znamo oduvijek, mo`da studenta u klasu!): najstariji, pred jo{ iz nekoga ranijeg, dru- diplomom (danas ve} pokojni Marje- gog svijeta, a privremeno ta Vrtovec i Sep), srednji (Pavica nas je odvojio samo onaj Gvozdi} i Vlado Krpan) i najmla|i, kratak, najnu`niji predah netom prim ljeni (Ljerka Plesli}, potreban da preletimo i poslije Bjelinski, i ja). promijenimo planet. Mali Jurica na dr{}u}im nogama Atmosfera je bila napeta i uàrena. jerojatno je svatko, barem Profesor, ne~uveno uglat i strog prim- jednom u ìvotu, imao jerak tiranina, dobra ali u europ skim Vpriliku sresti dotad nepoz- razmjerima staromodna, po zagre- nato mu bi}e kod kojega je ve} u ba~ku neprimjereno razvikana glaso - prvome trenutku osjetio virskoga stru~njaka, namjeravao je nekakvu neponovljivu radost, odrediti dane u tjednu u kojima }e lako}u i sigurnost komuniciranja, primati na poduku ni ìve ni mrtve bezopasnost po sebe i apsolutnu studente. U tu je svrhu morao saznati nepotrebu da se pri kontaktu raspored njihovih obligatnih pred- {titi, na po~etku jezikom ili {aka- meta, a osobito — bio je, kao i svi ma, a u gorem slu~aju, u ci lju satrapi, vrlo stra{ljiv ~ovjek — pred- nu`ne obrane, ~ak i pone{to vojni~ke obuke, pa je u tu svrhu konkretnijim sredstvima. Takav grubo i otresito naredio poslu{nome je bio moj osje}aj kada sam u ra- asistentu Muraju da otr~i dva kata noj mladosti, s nekih 13 ili 14 go- niè i na oglasnoj plo~i sazna taj dina, prvi put ugledao osam god- dragocjeni podatak, jer »nitko drugi ina starijega Sepa. U tom je to nije u stanju suvislo obaviti«. Nakon {to je mali Jurica na dr{}u}im Biografija Branka Sep~i}a nogama izletio iz sobe, Stan~i} se bez najave histeri~no okomio na Sepa ko- edan od vode}ih hrvat skih ji je u stavu mirno stajao najbliì pijanista i klavir skih peda- glasovirima. Po stoti ga je put po~eo Jgoga Branko Sep~i} ispitivati kako je uop}e moglo do}i do ro|en je 1929. u Glini, a umro takve izdaje, do tako skandalozna na- 15. prosinca 2006. u Zagrebu. pu{ta nja klase velikoga pedagoga. Diplomirao je na Muzi~koj aka- Sep se po~eo braniti rafalom ~i - demiji u Zagrebu u klasi profe- njenica, polu~injenica i ~etvrt~i- sora Svetislava Stan~i}a, a usa- A SJE]ANJA njenica, na svoj uobi~ajeni na~in s povr{avao se u Rimu i SAD–u. mo}u nadahnuta jamesjoyceov skoga Radio je kao glaz beni urednik na Radioteleviziji Zagreb, a od tijeka svijesti, ubacuju}i u svoj br- 1976. bio je profesor na zometan, polurazum ljiv govor na- Muzi~koj akademiji u Zagrebu. jne~uvenije razloge i proturazloge. To Kontinuirano je nastupao u se postupno pretvorilo u neprekidiv, zem lji i inozemstvu, a pamtit }e se po antologij skim izvedbama Ravelovih i Gershwinovih klavir - skih koncerata. Gostovao je u Italiji, Nizozem skoj, Austriji, Nje- ma~koj, [ved skoj, Velikoj Brita- niji, SAD–u i u dràvama Branko Sep~i} biv{ega SSSR–a (Rusija, Uk- uzrastu takva razlika u godinama radnje i duboko promi{ljene poteze rajina, Litva, Letonija i Estonija). naj~e{}e pogubna za me|usobno potrebne da se u|e u Akademiju. Sep Nastupao je kao solist uz sve razumijevanje ili ~ak eventualno je bio do{ao po neki savjet, neke note doma}e i mnoge inozemne prijateljstvo; mla|i se srame i susteù, (imala je bajoslovnu glaz benu, oso- simfonij ske orkestre kojima su a stariji dr~e i nadim lju, a sve to zbog bito pijanisti~ku biblioteku), neki ravnali poznati hrvat ski (N. Ba- razlike u svakojakoj vrsti i skustva. prstomet, svakako po ne{to {to nije reza, M. Ba{i}, V. Beni}, P. No, ni{ta takva nisam osjetio kod mogao prona}i na Akademiji. A De{pa lj, I. Draìni}, I. Gjadrov, Sepa. Pristupio mi je srda~no i mo`da i po ne{to smije{no i neva`no, M. Horvat, B. Papandopulo, V. otvoreno, veselo i opu{teno, nekako kao {to ve} napola odraslo dijete bez [utej) i inozemni dirigenti (S. djetinj ski zaigrano i leèrno, pa mi se ve}ega razloga i razmi{lja nja prilazi Baudo, J. Brown, V. âvdar ski, u~inilo da se znamo oduvijek, mo`da majci od koje se ne moè definitivno J. Domarkas, W. Egk, P. jo{ iz nekoga ranijeg, drugog svijeta, a odvojiti. (Ve} tada sam primijetio da Kletzky, K. Kondra{in, A. Na- privremeno nas je odvojio samo onaj Sep pri~a ne~uveno brzo i nadahnuto, nut). êsto je nastupao u due- kratak, najnu`niji predah potreban da sve u jednome dahu, a slike i zamisli Branko Sep~i} u Kneèvu dvoru u Dubrovniku tu s kolegama, vokalnim i in- preletimo i promijenimo planet. lete oko njega kao iskre s nakovnja strumentalnim glaz benim pri punome kova~evu zamahu.) Pro- bom Lisztova Prvoga koncerta za umjetnicima. U Glazbenom je Nesposoban za zlo}u fesorica je tada, po Sepovu odlasku, glasovir i orkestar u Es–duru, no iste sve glasniji lir sko–dramat ski dijalog leksikonu predstav ljen kao bogata i siroma{na @idova iz Musorg - Bio je do{ao, kao ve} svr{eni u~enik izrekla sudbonosnu definiciju i prog- je ve~eri nakon trijumfa — tako se »pijanist izuzetne nadarenosti, skijevih Slika s izlo`be, u kojemu u sred nje glaz bene {kole, u sobu sjajne nozu: silno vrijedan i nadaren, dobar i barem pri~alo — sreo i fatalno se za - muzikalnosti visokog dometa, presto–liniju visokotreperava Sepova profesorice Margite Neustadt–Matz ~estit mladi}, no neiz lje~ivo nei - ljubio u neku ljepoticu pa, zalu|en i bri ljantne tehnike i spontano tenora uporno upada povremeni — iz ~ijega su razreda izi{li Stipa Ra- skusan i naivan, nesposoban za zlo}u, oma|ijan, neko vrijeme vi{e nije sugestivne interpretacije«. Do- basovski profesorov ostinato: »Prizna- di}, Pavle De{pa lj, Ivo Robi}, Ivana sasvim nedorastao dana{njemu svije- navra}ao u profesorovu sobu. Ovaj ga bio je, uz ostale, Nagradu Milka jte, je li tako ili nije tako, da ili ne, da Lang, Vlasta Hranilovi}, Blaènka tu. je, premda bija{e njegov tada najbolji Trnina (1973.), koju Hrvat sko ili ne!!...« (Od svih svojih u~enika Zori}, Ton~i Petru{i}, Alfi Kabi ljo, student, dao izbaciti s Akademije, pa dru{tvo glaz benih umjetnika *** Stan~i} se, po mojemu saznanju, Emin Armano, a u koji sam i ja, po je ujesen morao ponovno polagati pri- dodje ljuje za iznimna Idu}i va`niji susret sa Sepom zbio se samo Muraju obra}ao sa ti, jer ga je dola sku u Zagreb, velikom sre}om jamni ispit i formalno biti prim ljen u umjetni~ka dostignu}a i glaz - opet u jednom majstor skom razredu, znao jo{ kao dje~a~i}a.) I to je tako bio prim ljen — osobe iznimne petu godinu kako bi mu birokratska beno stvarala{tvo, Godi{ nju na- sada ve} akademskom, u klasi slavno- raslo, sve opakije urlika nje ispu- muzikalnosti i nedosti`na znanja, ko- ma{inerija priznala diplomu. U gradu Vladimir Nazor (1999.) te ga Svetislava Stan~i}a. Bio je to prvi, njavalo je sobu, zgradu i — zbog ja je, rodom Slovaki nja, studirala komisiji za prijamni ispit sjedila je, Nagradu Matice hrvat ske samo dogovorni susret s profesorom, otvorenih prozora — ~itavu Gun- glasovir i u Budimpe{ti, nastavnice naravno, ve}ina onakvih svira~a (oso- (1999.). (J.H.L.) na po~etku {kolske godine duli}evu ulicu, pa se kod mla|ih su- velika pedago{kog talenta ali o{tra bito svira~ica) koji ne bi smjeli Sepu 1955./1956. Sep se kao student za- dionika, po ljud ski logi~noj prirodi jezika i samosvojna zna~aja, sasvim ni note okretati. U po zlu ~uvenoj vr{ne godine nekoliko mjeseci ranije stvari, drama po~i njala pomalo pret- nepodesne za mudre diplomatske mu~ionici, sobi broj 21 na tre}emu proslavio briljantnom javnom izved- varati u komediju. A to nisu SJE]ANJA SJE]ANJA SJE]ANJA SJE]ANJA SJE]ANJA SJE]ANJA SJE]ANJA SJE]ANJA SJE]ANJ SJE]ANJA SJE]ANJA SJE]ANJA SJE]ANJA SJE]ANJA SJE]ANJA SJE]ANJA SJE]ANJA cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:18 PM Page 7

BROJ 143, VELJA^A 2007. 7

Uz koncert Dru{tvenog orkestra Hrvatskoga glazbenog zavoda pod ravnanjem Silvija Foreti}a ZABORAVLJENI ILIRAC: DRAGUTIN pl. TURANYI

SJE]ANJA Pi{e: Nada Bezi} (Tekst sastavljen od odabranih ulomaka tekstova Zdenke Kapko Foreti} preuzetih iz program ske knji`ice koncerta u izda nju Hrvat skoga glaz benog zavoda, u kojoj primje}ivala samo dva njezina glavna protago- se nalazi i popis Turanyijevih djela.) nista. I tada, na vrhuncu napetosti, na zlatnome

rezu velikooperna dueta u kojemu se ve} opasno lijede}i svoje program ske smjernice, u kojima je nagla{eno njegova nje hrvat- IKAZI PRIKAZI pribliìo odlu~uju}i trenutak prsnu}a drame, Branko Sep~i} s orkestrom ske ba{tine, Hrvat ski glaz beni zavod na svojem je zad njem dru{tvenom kon- ne~ijega ubojstva ili samoubojstva, u sobu je, u Scertu, odrànom 16. prosinca 2006., predstavio djela jednog gotovo naletu slijepe poslu{nosti, nepromi{ljeno i nepristo- ljno samopouzda nja i — za tu profesiju — toliko zaborav ljenog hrvat skog skladate lja, Dragutina pl. Turanyija. Nakon {to ga je Fra - jno glasno provalio, dojuriv{i sav zadihan iz prizem - nu`ne dr skosti. Zbog toga njegov repertoar nije bio njo Ksaver Kuha~ uvrstio u svoju k njigu Ilir ski glaz benici (1893.), Turanyi se samo lja, Jurica Murai i isprekidanim glasom, gotovo se velik; no ve}ina njegovih interpretacija nije s vre- spomi njao u nekim povijestima hrvat ske glaz be sve dok 1973. nije u Kölnu objav - dave}i izvijestio razbje{ njela profesora: »Mufki ima- menom izblijedila i ve} su danas me|u antologij- ljena doktorska disertacija Zdenke Kapko Foreti} Carl von Turányi (1805–1873), ju u ~etvhtak ujutvo!« Tada je sve puklo. Nastala je skima. Sasvim neobvezno, u cilju stjecanja op}ega Eine Monographie. Zahva ljuju}i njezinim istraìva njima (autografi mnogih Turanyije- kratkotrajna ti{ina, a zatim su svi mla|i i bistriji su- obrazovanja, presnimio sam za maloga sina Danijela vih djela ~uvaju se u arhivu Grad skog kazali{ta u Aachenu) odabrane su skladbe dionici drame, predvo|eni mnome, prasnuli u pregr{t kaseta s najve}im glaz benim djelima i inter- koje je za koncert priredio Silvio Foreti}, ujedno preuzev{i i dirigira nje Dru{tvenim glasan, zdravorastere}uju}i smijeh. Tu se prizor u pretacijama; tamo su se, u pijanis ti~kome sektoru, orkestrom HGZ–a. Orkestar je izveo Simfoniju u f–molu, a u prvom dijelu koncer- mojem sje}anju naprasno prekida, no jo{ pamtim me|u snimkama Rubinsteina, Lipatija, Benedettija Murajev bijesan i uvrije|en pogled — a kako }e Miche langelija, Richtera, Arraua, Ande, Ciccolinija, U vrijeme kada je boravio u Zagrebu, Turanyi je bio uz Jurja Karla Wis- budu}nost pokazati, s dalekose`nim pos ljedicama Weissenberga, Barenboima, Kocsisa, Ránkija i nera von Morgensterna jedini {kolovani i tehni~ki spreman glazbenik. Da po mene — na moje nasmijano lice. U svakom drugih velikana, nalazile i Sepove izvedbe Schu- je ostao u Hrvatskoj, imali bismo u njemu ve} mnogo ranije umjetnika go- slu~aju, slavna je pijanisti~ka komisija ne{to kasnije, mannovih minijatura i, nadasve, Gershwinovih Triju tovo Zaj~eva zna~enja, mo`da i ve}ega, jer ne smijemo zaboraviti da je nakon duga vije}a nja, nesretnome Sepu ipak priz- preludija. Snimio ih je (u mojoj nazo~nosti) za Ra- Turanyi gotovo 30 godina stariji od Zajca. nala diplomu. dio–Zagreb u jednom, bravu rozno picassov skom potezu, bez ijednoga ponav lja nja. O~ito kao rezultat *** duge i ~estite, visokoodgovorne pripreme. ta nastupio je Guda~ki kvartet Sebastian izvev{i prvi stavak iz IV. guda~kog kvarte- Da li slu~ajno ili ne, najvi{e se mojih susreta sa Se- *** pom odigralo u zagreba~koj Ilici. U toj sam beskra- ta u e–molu, tre}i stavak iz V. guda~kog kvarteta u D–duru i VI. guda~ki kvartret u jnoj ulici tijekom tolikih godina sreo va ljda pola ~ov- Sep bija{e (za dana{nje doba) neshvatljivo po`rtvo- A–duru. je~anstva, ~itav jedan, danas ve} velikim dijelom mr- van prijatelj. Prije ACEZANTEZ–a vodio sam ranih Ro|en u Osijeku 16. prosinca 1805. od oca Ma|ara, podrijetlom iz plemi}ke obite - tav narod. U Ilici sam prvi put ugledao ìvoga Krleù {ezdesetih godina — izdràvaju}i se time za gotovo lji, i majke Hrvatice, Turanyi stje~e prvu glaz benu poduku u obite lj skoj ku}i, a da lje u zelenome hubertusu, i tom su mi prigodom, ~itava drugoga studija, onoga kompozicije — trojni se usavr{ava u Be~u. Godine 1822. odlazi na studij prava, filozofije i glaz be u Bra- nekim se ~udom na{av{i u njima, iz ruku ispale i sastav Balade Petrice Kerempuha (recitator Mladen tislavu, gdje zapo~i nje svoju umjetni~ku karijeru kao pijanist, dirigent i skladate lj. stra{no se ra skokodakale, nekakve, sre}om prazne, [erment, pjeva~i Fra njo Petru{anec ili Marijan Bu- Nakon 13–godi{ njeg djelova nja u tom gradu dolazi u Zagreb, gdje sklada neko- ko{ale. U Ilici sam se vi{e puta bezo~no zezao sa {jor jani} i ja koji sam za glasovirom, pored pratnje liko budnica te vi{e crkvenih skladbi, nastupa kao pijanist i dirigira nekoliko opera. Rankom, vr{nja~kim {kolskim kolegom i beznad- klasi~nih doma}ih skladbi potaknutih Krleìnom Odgojen u duhu europ ske glaz be, izvan Hrvat ske, o~ito nije bio sposoban ispuniti nim zaljub ljenikom u moju majku; u Ilici mi je Tadi- poezijom, povremeno imitirao i elektroni~ke efek- glaz bene te` nje Iliraca. Stoga je nakon godinu dana, vjerojatno krajem 1835., na- ja, netom pro~itav{i sinovljevu knjigu Bilo ih je os- te). S izvanrednim smo odjekom u vi{e navrata obi{li pustio Zagreb, upravo kada se Ilir ski pokret po~eo {iriti. Nerazvijena zagreba~ka mero potvrdio da je Danijel ro|eni pjesnik; u Ilici ~itavu tada{nju Jugoslaviju. Me|utim, u nekoliko glaz bena sredina jama~no je utjecala na njegov odlazak u tada{ nju glaz benu me- sam se znao èstoko prepirati s genijalnim Danetom nam je navrata iznenada zatrebao prijevoz. I tada, tropolu Be~. Naàlost, o njegovom se djelova nju u tom gradu premalo zna. Ned- Dragojevi}em; Ilicom sam (ponosno vo|en pod ~esto u nemogu}im vremen skim i ostalim uvjetima, vojbeno je bio dirigent Josephstadt Theatera i natjecao se za mjesto dvor skog ruku) {etao s Papandopulom i poslije s Kelemenom, prijatelj Sep bi nesebi~no uskakao sa svojim fi}om. orgulja{a. a Malec me je njome vodio da mi u Tomi}evoj Fi}om do Pakraca Najzna~ajnije i najistraènije razdob lje njegova djelova nja zapo~i nje 1842. kada je desno, malo prije Uspi nja~e, pokaè dvori{te u koje- postao grad ski kapelnik i glazbeni ravnatelj u Aachenu, gdje se uvijek spomi nje mu je odrastao. U Ilici jo{ samo nisam sreo sâmu On, tada ve} priznat solist i ugledan umjetnik, nije kao Carl von Turanyi. Za svojega dugogodi{ njeg djelova nja u tom gradu (1842. — Ilicu. [to se dogodilo s njome? Je li se udala? Je li se libio preuzeti ulogu obi~na voza~a i jedan ne tako 1858.), gdje je i preminuo 1873., Turanyi sudjeluje u svim glaz benim doga|a njima umrla? Ne{to se domi{ ljam da je mo`da poput zmi- poznat sastav prevesti na mjesto gdje ga je ve} i znatno pridonosi organizaciji glaz benog ìvota. je svukla ko{u ljicu, ljutito je odbacila i na ~ekala publika. No, i tu su njegov oprez, duboka A SJE]ANJA neodre|eno se vrijeme izgubila me|u okolnim promi{ ljenost i djelatno savr{enstvo ~esto dovodili Senzibilnost rane romantike breù ljcima, odmah iza veli~anstvena zim skoga vrta do nestrp ljivosti i nervoze. Primjerice, nikako se ne Najvi{e prizna nja kod publike i kritike doìvio je Turanyi kao skladate lj. Njegov PRIKAZI PR koji mi je prigodom mojega zadnjeg posjeta u svoje- bi usu|ivao prije}i preko neozna~ene è ljezni~ke opus obuhva}a gotovo sve glaz bene oblike. Naàlost, ve}i dio tih skladbi nije do mu stanu ponosno pokazivala Elly Ba{i}. pruge ili sli~no opasnoga punkta dok ne bi po neko- danas prona|en: opera, klavir ski koncert, kantata prema Friedrichu Schilleru i dru- liko puta, chaplinov ski komi~no izlazio iz kola da os- ge. One sa~uvane stil ski su odraz kasne klasike na prijelazu u ranu romantiku i Neizbjeàn tra~/vic na kraju obno provjeri situaciju, a po povratku bi, nesiguran, kao takve konfrontiraju se s problematikom te epohe zbog nesposobnosti uno{e - U toj sam istoj Ilici, ugledav{i Sepa kako mi prilazi, osje}ao potrebu da to (na pijanisti~ki na~in) ponovi, nja novog sadràja u klasicisti~ki kalup. Ipak, cjelokupni Turanyijev opus ukazuje svaki put morao ru~icu svojega shva}anja hitro prepa tako opet, i opet, i opet... sve dok to ne bi dozlo- na kontinuiranu razvojnu liniju, ne toliko u smislu stil skog preobraàja, koliko u po- baciti na ve}u brzinu. Teme su letjele kao projektili grdilo izmorenim putnicima. Dobro se sje}am takva gledu nadahnutosti sadràja i misaonog sazrijeva nja: od banalno virtuoznih klavir - u ratnoj vje`bi ne~ije velebne armije; razgovaralo se na{ega montypythonov skoga, dramat skim zastojima skih minijatura, preko {kol skih crkvenih djela i bidermajer skih solo–popijevaka do o svemu i sva~emu, o dràvi koja mijenja spol, o ispresijecana putovanja u Pakrac. vrlo uspjelih svjeìh èn skih zborova a cappella. Vrhunac svojega stvarala{tva do- ne~uveno propalim ma~kama iz mladosti, o *** segao je u pos ljed njim guda~kim kvartetima te Simfoniji u f–molu. êtiri sa~uvana od {est guda~kih kvarteta posve su na visini zadatka. I pored tradicionalne, naoko bolesnicima — nikada, ba{ nikada nije spomi njao Najiskreniji mogu biti susreti unutar ~etiri zida. Ner- klasi~ne koncepcije, odi{u senzibilno{}u rane romantike. Bogati temat ski materijal smrt, {to svjedo~i o tome da je o njoj mnogo razmi{ - ijetko je Sep bio gost u mojoj ku}i. Posebno mi se u i dobro i skori{tene mogu}nosti pojedinih instrumenata omogu}uju uspjelu konver- ljao i bojao je se — koji vide samo polovicu (zabo- pam}e nje urezao njegov davni posjet u jedno kras- ravio sam koju) svijeta, o Pore~u i moru koje je zaciju a quattro, ~ija napetost rijetko popu{ta. Simfonija u f–molu, praizvedena no jesensko poslijepodne. Sjedili smo nas trojica (on, 1847., jedino je Turanyijevo sa~uvano orkestralno djelo. oboàvao kao mitolo{ko boànstvo i volio svirati {estogodi{ nji Danijel i ja) u mojoj radnoj sobi i Sep posebno za njega (nazo~io sam jednome od njegovih se odu{evljavao za~udnim mirom gotovo u sredi{tu U vrijeme kada je boravio u Zagrebu, Turanyi je bio uz Jurja Karla Wisnera von trijumfalnih ljetnih recitala u pore~koj Eufrazijani), grada i ìvopisnim pogledom iz zastakljena prostora Morgensterna jedini {kolovani i tehni~ki spreman glaz benik. Da je ostao u Hrvat - o glaz beni~kim karijerama koje se la`no grade, ali u prirodu. Razgovor je, potaknut kojom ~a{icom, skoj, imali bismo u njemu ve} mnogo ranije umjetnika gotovo Zaj~eva zna~e nja, (nekom nadnaravnom pravedno{}u) i ru{e kao ku}e poprimao sve intenzivniji zamah, a onda je, u odsut- mo`da i ve}ega, jer ne smijemo zaboraviti da je Turanyi gotovo 30 godina stariji od karata, o vremenu koje je ostarjelo i zakunjalo, o nomu trenutku, vjerojatno da nam izre~e neku ri- od Zajca. Stoga se narod poput na{eg, ~ija glaz bena ba{tina nije prebogata, ne bi najbo ljim jelima koja vi{e nema tko jesti i o sjajnim je~ima neizvedivu poruku i zahvalu, Sep iznenada i trebao bez da lj njega odre}i doprinosa ovoga skladate lja. putova njima na koja vi{e nitko pravi ne odlazi. Ni- samoinicijativno sjeo za glasovir i u jednome dahu jedan se od mojih mnogobrojnih poznanika i malo- izveo sjajno uobli~en kola` iz ve}ine svojih najusp- brojnih prijatelja nije tako iskreno divio mudrosti i jelijih interpretacija, od Schumanna i Liszta do sposobnosti svoje ène; strepio je samo od posljedica Francka, Ravela i Gershwina. To je bio neopisivo (i u svjetskome smislu) fenomenalnoga gluma~kog ~ist i blistav trenutak. Slu~ajno sam bacio pogled na uspona svoje k}eri. Uop}e, nije imao previ{e maloga Danijela: netremice ga je promatrao, blis- razumijeva nja za umjetni~ke ekstreme, ali je (kao tavih o~iju, sav nekako zgr~en, spreman na golman- velika iznimka me|u zagreba~kim pijanistima) ski skok. Mo`da je, i nesvjesno, upravo tada donosio po{teno priznavao da mnogo toga nadilazi njegovo odluku — u koju se nisam èlio mije{ati — o svoje- poima nje. Primjerice, davao je svojim studentima mu budu}em gladijatorskom zanimanju. svirati mojih Devet prizora iz Danijelova sna, ali mi je, s obzirom na neke za njega presmione harmonij ske *** sklopove, na jednome programu duhovito dopisao P. S.: Ovo pi{em na Boì} 2006., prvi bez Sepa. da bi Danijel »mo`da morao lak{e ve~erati«. Kada Svatko tko ga je ~ak i povr{no poznavao rekao bi, vi{e nije mogao izdràti da ne ispri~a neki olako i nepromi{ ljeno poetiziraju}i, da je on sada s neizbjeàn tra~ (ili vic), promijenila bi mu se mimi- an|elima, i da mu je svakako bo lje i ljep{e nego na- ka i glas, izgledao bi nekako posramljeno i poti{teno, ma. No, Sep nije s an|elima. I za to treba tajnih veza kao da netko drugi, nedostojanstven i frivolan, netko i (svemir skih) poznanstava, a Sep na tome podru~ju koga se nikako ne zna rije{iti, izviruje iz njega. nije bio jak, nije ~ak ni ùdio za time. Sep je sada *** sâm sa sobom, a to je vrednije i dub lje, duhovitije i ozarenije, ljupkije i plemenitije dru{tvo ~ak i od Bio je strahovit perfekcionist. A ujedno i ne~uveno an|eo skoga. Karikatura Christopha Reimesa — Turanyi u sredini do lje SJE]ANJA SJE]ANJ

samozatajan i skroman umjetnik. ^ovjek bez dovo - PRIKAZI cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:18 PM Page 8

8 BROJ 143, VELJA^A 2007.

Koncertom skladbi za klavir Borisa Papandopula Generalni konzulat Republike Hrvat- Usper u Svetoj Zemlji ske u Düsseldorfu zaklju~io obiljeàva nje 100. obljetnice skladateljeva ro|enja Na ~etvrtom iz ciklusa komornih koncerata Er- vin Schlesinger, koji u rezidencijalnoj ~etvrti Tel–Aviva prire|uje po~asni konzul Hrvat ske u Izraelu Nj. E. Samuel Ivan Schlesinger, predsta- Glazba Borisa Papandopula u vio se ansambl The Savyon Image Trio. Flautist Jay Bushinsky, violinist Mark Levin i pijanistica Irina Wiessel izvodili su u subotu, 20. ve lja~e, skladbe obite lji Bach. Posebnu pozornost izaz- Düseldorfu vala je izvedba Sonate Gabriela Sponga Uspe- Pi{e: dr. sc. Zdenka Weber ra, u kojoj su se Triju pridruìli kornist Maurice Surovich i fagotist Ophir Bushinsky. Konzul Schlesinger nastoji da na svakom od koncerata amostalni odjel za me|unar- jacije istar skoga folklora kojim bom magistralnih Osam studija iz ornost i umjetni~ka izraàjnost, odnu kulturnu surad nju odi{e glavna tema. U ukusnom 1956. Posvetiv{i ih zna~ajnom omogu}avaju mu primjerne inter- SMinistarstva va nj skih poslo- ispreplitanju s politonalnim i klavir skom pedagogu Svetislavu pretacije u kojima su na jednako va i europskih integracija u surad- poliritmi~kim elementima otvara- Stan~i}u (1895. — 1970.), maestro visokoj razini bravure proiza{le iz nji s Generalnim konzulatom RH ju se nove dimenzije zvuka i na Papandopulo ostvario je ciklus nepresu{ne skladate ljeve ma{te, u Düsseldorfu organizirao je nast- gotovo lisztovski na~in kulminira- tehni~ki visokozahtjevnih sklad- kao i Papandopulova karakter- up afirmiranoga hrvat skog pi- ju u fulminantnoj zavr{nici. Deset bi. Te klavirske minijature iz- isti~na emocionalnost. janista Dalibora Cikojevi}a koji se muzi~kih impresija po jednu minutu gra|ene su u razli~itim stilovima, predstavio brojnoj biranoj publici dalj nje je majstorsko djelo nastalo od barokne toccate do suvre- Kombinacija virtuoznog sviranja s u prostranoj koncertnoj dvorani u pos ljed njim godinama skladate - menih plesnih oblika, a u njima je muzikolo{kim izlaga njem koje, Pala~e Wittgestein. Odsvirav{i na ljeva ìvota (1989. u Tribunju). uglavnom stranoj publici, pri bli - po~etku simpati~nu Bagatellu op. Dalibor Cikojevi} praizveo je 119, br. 1 Ludwiga van Beethove- skladbu na Osorskim glazbenim Pozdravnim govorom generalne konzulice Republike Hrvatske na, Dalibor Cikojevi} je svojim ve~erima 2004. godine. To je u Düsseldorfu Katarine Trstenjak, u povodu 15. obljetnice Danijel Detoni u Schlesingerovu ciklusu vrsnim muziciranjem zadao okvir »dojmljiva, kaleidoskop ski ost- me|unarodnog priznanja samostalne Republike Hrvatske, za- me|unarodne razine hrvat ske varena sinteza brojnih skladatelj - po~ela je 13. sije~nja sve~anost u glavnom gradu njema~ke koje prire|uje bude skladba iz krajeva u kojima glazbene kulture, a dalj njim je skih stilova i tehnika, koja svojom savezne dràve Sjeverna Rajna — Vestfalija. U okviru se rodio i koje predstav lja u Izraelu, pa je Uspe- izvedbama skladbi Borisa Papan- spontano{}u izvrsno oslikava sve~anosti obiljeèna je i 100. obljetnica ro|enja akademika rova glaz ba predstav ljala zaista izniman kuriozi- dopula predstavio najvi{u razinu skladate ljevu li~nost i njegov Borisa Papandopula ro|enog 1906. godine u Bad Honeffu, tet. Ona je gotovo nepoznata i u njegovoj do- hrvatske glazbene produkcije. vje~no zaigran i ìv duh pun opti- gradu koji se nalazi na podru~ju zemlje koju svojim radom movini (Usper je ro|en u Pore~u i djelovao u Duhovita Contradanza iz 1924. mizma i humora«. pokriva Generalni konzulat Republike Hrvatske u SR Veneciji po~etkom XVII. sto lje}a). Zahva ljuju}i godine, kada je Papandopulo jo{ Njema~koj. hrvatskim muzikolozima (posebice dr. Eniju studirao kod Blagoja Berse, naz- Osebujna ironija Papandop- Stip~evi}u), ova je glaz ba nakon ~etiri i pol sto- ulovih studija na~ila je izvo|enje antologijskih tako|er prisutan idiom jazz i pop àva lik i djelo skladate lja pokaza- lje}a ugledala svjetlo dana i zazvu~ala u Svetoj skladbi iz opusa autora koji je i glaz be. Primjerena doza osebujne Zem lji. (Iz Tel–Aviva izvijestio Du{ko Mihalek) Nakon prve serije glasovirskih la se izuzetno prikladnom, stoga sâm bio vrhun ski pijanist. Contra- majstorija publici se obratila dr. sc. ironije nezaobilazan je dio toga je takva koncepcija klavir ske ve - Kalifornijske praizvedbe danza, niz virtuoznih varijacija na Zdenka Weber koja je govorila o fascinantnog niza rapsodi~nih ~eri nagra|ena dugotrajnim p lje - USPJESI ME\UNARODNI dubrova~ki napjev iz 18. sto lje}a, ìvotu i radu maestra Borisa Pa- klavir skih studija. skom. Nakon obveznog dodatka, skladbi Mr. Zeea zazvu~ala je kao primjeran uvod u pandopula. Naglasiv{i njegovu stavka Mlin iz ciklusa Sa sela, Dal- koncertantnu ve~er Papandop- ~vrstu ukorijenjenost u neok- Pijanisti~ke bravure ibor Cikojevi} jo{ je dugo potpisi- Hvaranin Sandro Zaninovi}, koji od 1974. ìvi i ulovih djela za klavir. Slijedio je lasi~nu glazbu europske proveni- Pijanist Dalibor Cikojevi}, dobit- vao CD–ove na kojima je, u izda - djeluje u Kaliforniji (gdje ga od mi lja nazivaju nadasve virtuozni Scherzo fantasti- jencije i predstaviv{i ga kao glaz- nik godi{ nje Nagrade Milka Trni- nju zagreba~kog Orfeja, snimio Mr. Zee), odrào je 3. prosinca 2006. Mozartov co iz 1932., posve}en u ono doba benika izuzetno bogate invencije, na za izvedbu Papandopulovih re- Papandopulovu vrhunsku glazbu festival mladih. U ~ast 250. ob ljetnice Wolfgan- istaknutoj hrvatskoj pijanistici muzikologinja ga je postavila u mek–djela, izuzetnim se umjet- koja je ovim predstav lja njem u ga Amadeusa Mozarta, Komorni orkestar Be- Antoniji Geiger Eichorn (1893. — okvire njemu suvremene hrvat - ni~kim preda njem posvetio iz- SR Njema~koj krenula u svijet. verly Hillsa pratio je u Prezbiterijan skoj crkvi 1971.). U tome, mo`da najbri - ske i svjet ske glaz be. Nakon vo|enju te glazbe. Njegov vrhun- Bilo bi doista dobro kada bi Kirk O’the Valley niz mladih nadarenih glaz - ljantnijem ostvarenju hrvatske izlaga nja, Dalibor Cikojevi}ve~er ski pijanizam, tehni~ka superi- takvih prigoda bilo jo{ vi{e. benika stasalih u klasi Sandra Zaninovi}a. On klavirske glazbe, naziru se asoci- je zaklju~io bravuroznom izved- je ujedno dirigirao programom koji je uk lju~io praizvedbe njegovih dviju skladbi, glaz benih Lado u Japanu portreta Sheida i Remembering Tristan. (J.H.L.) PROMICATELJI HRVATSKE BA[TINE U »ZEMLJI IZLAZE]EG SUNCA« Kelemen diljem Europe Pi{e: Mario [imundà Njema~ka Praizvedbe novih sklad- prije otprilike deset mjeseci. Krajem sije~ nja bila je ispu njena do pos ljed njega mjesta, a bi na svjet skoj je glaz - Nakon gotovo dvije godine priprema Ansambl LADO odradio je jednu od na- 2006. godine u njihovom je Kulturnom centru isto se ponovilo i na ve~ernjem nastupu. benoj sceni doìvio i u sredi{tu Tokija odràna izlo`ba tradicijskih Svojim nastupom pred brojnim VIP gostima Milko Kelemen, po~asni jve}ih i najzna~ajnijih turneja u svojoj dugogodi{njoj povijesti. Ukupno 37 svadbenih kostima, na kojoj je LADO pred- LADO je 18. listopada pred ~lanovima diplo - predsjednik Muzi~kog stavio svoj reprezentativni primjerak slavon- mat skog zbora i prepunim gledali{tem biennala Zagreb, koje- dana, 27 koncerata u 21 japanskom gradu, 8.000 prije|enih kilometara, ske svadbene no{ nje. U oùjku su, u surad nji dvorane Nakano Sun Plaza u Tokiju uveli~ao mu }e se u ime Festiva- s Japanskom folklornom federacijom, organi - proslavu 43. ob ljetnice doma}ina, koncertne la na njegovu ovogodi{ - 55.000 gledatelja u dvoranama prosje~nog kapaciteta od 2.000 mjesta, zirali seminar o hrvat skim narodnim ple so- zaklade MIN–ON. Savr{eno pripremljeni i njem otvore nju dodijeliti vima i pjesmama, koji je tijekom dvaju uigrani plesa~i te iznimno raspoloèn orkestar 17. Europska kulturna samo su dio impresivnih brojki velike turneje po Japanu koja se odvijala vikenda vodio umjetni~ki direktor LADA Ansambla podarili su publici vrhunski nagrada KulturPreis Eu- Ivan Ivan~an ml. s asistentima, a poha|alo ga dvosatni program najljep{ih djela hrvatske ropa za poseban doprinos u kulturi. Skladbu izme|u 13. listopada i 14. studenoga 2006. godine. je vi{e od 500 voditelja japanskih folklornih plesne i glazbene ba{tine. Publika im je Eskapade za elektri~nu gitaru i bas gitaru praiz- skupina. Jedna ma nja skupina od njih tri de- uzvratila dosad nezapam}enim odu{evlje - veli su 1. listopada 2006. Bernd Gehlen i setak posjetila je Hrvatsku, Zagreb i LADO njem. Ovacijama su ispra}ali ne samo finale Stephan Conradi u Stuttgartu. Glazba slijedi kra jem rujna. svakog plesa, ve} cjelokupne koreografije — tekst Friedricha Nietschea, a glavna ideja je o ostvarenja ovoga projekta do{lo je od lin|a, bunjeva~kog moma~kog kola, Suska, njegova poruka Zaboravi nad~ovjeka. Do kraja zahvaljuju}i velikom trudu vodstva Uo~i odla ska na turneju, ~lanove Ansambla Primo{tena, prigor skih plesova do podrav skih godine djelo je izvedeno u Ludwigsburgu (15. DAnsambla na ~elu s ravnate ljicom LADO primio je u svojoj privatnoj rezidenciji svata. Dosada{nje koncerte obiljeìo je i studenoga), Weimaru (1. prosinca), Frankfurtu Ivanom Lu{i}, ali i velikom zanimanju i profe- i japanski veleposlanik u RH, NJ. E. Tetsuhi - savr{en zvuk te odli~ni scenski uvjeti u kojima (6. prosinca), Berlinu (12. prosinca), Be~u (17. sionalnosti organizatora, jedne od vode}ih sa Shirakawa, isprativ{i ih s najbo ljim è ljama je ljepota na{ih narodnih no{ nji, nekih starih i prosinca) i Münchenu (19. prosinca). japan skih kulturnih institucija, MIN–ON Con- i naglasiv{i da duboko vjeruje u uspjeh LADA preko stotinu godina, posebno dolazila do cert Association. MIN–ON se ve} nekoliko god- te u dobar prijem kod japanske publike. izraàja. Danska ina bavio mi{ lju o gostova nju uglednih hrvat - Od 29. studenoga do 2. prosinca 2006. odràni skih umjetnika u Japanu. Susret s LADOM ti- Uigrani plesa~i i raspoloèni orkestar Nadamo se da }e ova turneja doprinijeti i da - lj njem {ire nju prijate ljstva izme|u Japana i su Dani Milka Kelemena u Dan skoj koji su jekom nastupa na EXPO–u 2005. u japan skoj A da su se veleposlanikove è lje ostvarile Hrvat ske, a za o~ekivati je da }e, ve}ionako obuhvatili ~etiri koncerta u Kopenhagenu i pokrajini Aichi, koji se dogodio zahva ljuju}i potvrdili su nam ve} uvodni nastupi An sam - brojni japan ski gosti, nakon ovakve pre zen - Odenseu. Na me|unarodnom su festivalu nesebi~nom anga`manu Ivice Mari~i}a, pov- bla. Prvi od dvaju koncerata odrànih u tacije hrvat ske ba{tine i kulture, biti jo{broj - sudjelovali glaz benici iz Dan ske, Francu ske i jerenika RH za EXPO 2005., bio je presudan Sagami–Onou pokraj Tokija bio je matineja s niji i u Zagrebu i op}enito u Hrvatskoj. Austrije, a izvedena su s ljede}a djela iz njegova za njihovu odluku da Ansamblu pripadne ~ast po~etkom u 14:30. Green Hall dvorana, veli - opusa: klavir ski trio Aural, Nonett, Infinity za predstaviti japan skoj publici duh hrvat skoga ~ine Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, orkestar, Sonata za klavir, Splintery za guda~ki naroda. MIN–ON je najve}a japanska koncert- kvartet te Good Bye, My Fancy za violinu i klavir na zaklada koja preko ~etrdeset godina nastoji uz recitaciju stihova Walta Whitmana u prijevo- kulturnom razmjenom, a naro~ito kroz glaz- du na dan ski jezik. beno–scen ske programe, promicati ideje svojega osniva~a dr. Daisaku Ikede o kulturi i [panjol ska glazbi kao katalizatoru mira i razumijevanja ME\UNARODNI USPJESI Na koncertu 3. sije~ nja 2007. izveden je Kele- me|u narodima. Hrvat ska je 94. zem lja s ko- menov oratorij Salut au Monde u Madridu uz jom je uspostavljen ovakav oblik suradnje. sudjelova nje ansambla [pa njolske radiotelevi- Seminar o hrvatskom folkloru zije. (J.H.L.) Najavu turneje u Japanu MIN–ON je zapo~eo cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:18 PM Page 9

BROJ 143, VELJA^A 2007. 9

Dodijeljene nagrade Hrvatske glazbene mlade`i Ivo Vuljevi} za 2006. DOBITNICI: PAVAO MA[I] I LUKA [ULI] Pi{e: mr. sc. Naima Bali}

evetnaesta je godina kako Hrvat ska solisti~kih nastupa, sura|ivao je s renomiranim vana na baroknoj poli fo - glazbena mlade` (HGM) dodjeljuje orkestrima Njema~ke, Italije, [vicar ske i [pa - niji, ~ini kompaktnost i DNagradu Ivo Vuljevi} za najistaknutije njol ske a osvojio je i niz presti`nih nagrada. pro mi{ ljenost njegovih in - ostvarenje mladih glazbenika na samom kraju Navodim dio iz obrazloènja Nagrade: »Iako bi terpretacija, briljantno godine. Nagrada se uru~uje tradicionalno od se, sude}i prema preteìtostima Ma{i}eva tehni~ki dora|enih i ople- 1988. na Dan Dvorane Vatroslava Lisinskog, 29. repertoara i prema smjeru njegovih dosada{njih menjenih iskon skim mu- prosinca, i nosi ime Ive Vuljevi}a, doìvotnog specijalizacija, moglo re}i da je njegovo inter- zi kalnim nervom.« po~asnog predsjednika Muzi~ke omladine pretativno umije}e usredoto~eno na barok s Hrvat ske i biv{e dràve Jugoslavije, glavnog naglaskom na Bachovu glazbu, uspjesi koje je Luka [uli}, 19–godi{nji glazbenog urednika Radio Zagreba, direktora postizao izvedbom sabranih djela za orgu lje opere HNK u Zagrebu, direktora LADA i Johannesa Brahmsa ili solisti~kih dionica u dugogodi{njeg ravnatelja Koncertne dvorane skladbama s orkestrom, poput onih Davorina Nagrada se sastoji od diplome, Pavao Ma{i} Vatroslava Lisinskog. nov~anog iznosa i koncerta u okviru go- Piazzolle, Johanna Sebastiana Bacha i Bo- Dvije prve jednakovrijedne nagrade za 2006. di{njeg programa Koncertne dvorane Va- risa Papandopula. Posebno je bilo dojmlji - dodije ljene su dvama mladim umjetnicima, troslava Lisinskog. vo slu{ati duet glaz benika u izvedbi Alle- ~embalistu i orgulja{u Pavlu Ma{i}u i violon - gra iz Bachove Druge sonate za violu da ~elistu Luki [uli}u. Oba glazbenika postigla su gamba i orgu lje, do ka zav {i da su nagrade izvanredne rezultate u 2006. godini. Pavao Ma- violon~elist, pobudio je pa`nju glazbene oti{le u prave ruke vrsnih glazbenika. {i} osvojio je istaknutu nagradu Grand Prix Ba- javnosti svojim recitalima, solisti~kim U ovih devetnaest godina imena dobitnika ch de Lausanne u listopadu 2006. na jednom od nastupima, me|unarodnim natjecanjima najuglednijih i najzahtjevnijih svjetskihorgu - Nagrade Hrvatske glazbene mladeì Ivo i osvojenim nagradama. Nastupao je uz Vuljevi} pokazuju da su povjerenstva za lja{kih natjeca nja. Luka [uli}okrunio se blis- or kestre Sloven ske filharmonije, Zagre- tavom pobjedom na me|unarodnom natjecanju dodjelu nagrade znala prepoznati »dola - ba~ke filharmonije, svirao s ansamblom ze}e« glaz be ni ke, jer su to danas svi odre- Novi talenti 2007. koje organizira Europska radij- Zagreba~kih solista te s Ru skim sim fo - ska unija, a u kojemu konkuriraju izabranici nada priznati umjetnici na hrvatskoj i nij skim orkestrom. Iz obrazloè nja Na- me|unarodnoj glaz benoj sceni: Radovan cionalnih televizija Europe i Kanade do 28 go- grade izdvajam s ljede}e: »Unato~ mla - dina. Vlatkovi}, Lidija Horvat–Du njko, Dejan dos ti, impresionira opseg njegove dosa- Lazi}, Lovro Po go reli}, Katarina Krpan, O nagradi je odlu~ivalo povjerenstvo u sastavu: da{nje djelatnosti, {irina repertoara i An|elko Krpan, Monika Leskovar, Ana Vi- dr. sc. Eva Sedak, prof. Valter De{pa lj i mr. sc. stupa nj profesionalne afirmacije koji go - dovi}, Davor Bobi}, Martina Filjak, Ivana Naima Bali}. Nagrada se sastoji od diplome, vo re u prilog ~i njenici da se ovdje radi o Bili}, Jadranka Ga{parovi}, Renata nov~anog iznosa i koncerta u okviru godi{ njeg posve iznimnom talentu na po~etku jed- Pokupi}, Luka Vuk{i}, Matija Dedi}, Kru- programa Koncertne dvorane Vatroslava Lisin - ne velike karijere. Kao jedan od naj- no slav Babi}, Robert Belini}, Valentina Fi- skog. Nov~ane iznose za nagradu, HGM je do- mla|ih natjecatelja na natjecanju Novi ja~ko, Tomislav Muèk te Petrit Çeku. bila od TIS grupe — telemati~ki inè njering i talenti 2007. odrànom u Bratislavi u Budu}i da je Upravni odbor HGM–a 2001. software, Hrvat ske banke za obnovu i razvitak konkurenciji svih instrumentalisti~kih uveo kategoriju komornih sastava, a 2003. i te Kon~ara, koji su prepoznali zna~aj rada kategorija, Luka je briljantnom izved- instrumentalnih ansambala, dosad su Udruge i ulaganja u mlade glazbenike. bom Elgarova Koncerta uz Simfonij ski dodije ljene nagrade Zagreba~kom klavir- orke s tar Slova~ ke radiotelevizije pod skom triju (Srebrenka Poljak, Vlatka Pe- Pavao Ma{i} zavr{io je studij ~embala u razredu ravnanjem Leo{a Swarov skog odu{evio ljhan i Pavle Zajcev), Kvartetu Porin (Ivan prof. Vi{nje Maùran, a orgulje u klasi prof. Luka [uli} i ìri i bratislav sku publiku, a vjerujemo

Novinc, Martin Dra u{ nik, Lucija Brnadi}i E NAGRADE Maria Penzara. Ste~eno znanje potom je su- i radij ske slu{ate lje di ljem svijeta, s ob - Neva Begovi}), Akadem skom duha~kom stavno i plodonosno oboga}ivao na seminarima Kempfa ili Ante Kne{aureka, dokaz su da zirom na to da su njegov nastup prenosi - kvintetu (Iva Zboìnek, Dejan în~urak, Daniela Rotha, Luigija Tagliavinija, Laurencea njegov glaz beni~ki senzibilitet podjednako do - le brojne radiostanice Europe i Kana de.« Ante Krpan, Anita Fu~ko, Toni Kursar), Cummingsa, Konrada Richtera i drugih, a lazi do izraàja unutar {ireg stilskog okvira. HGM jazz orkestru Zagreb te Udara- poslijediplomski studij zavr{io je u klasi Keija Oba su glazbenika nakon dodjele nagrada odr- Disciplina fraze i tona, specifi~na kvaliteta obli - ljka{kom ansamblu biNg bang. Kota u Lausanni. Ma{i}, iako tako mlad, ima àla koncert u Maloj dvorani Vatroslava Lisin- kovanja ritamske komponente sloga, odnje go - ve} vrlo bogatu koncertantnu karijeru. Osim skog, izvev{i djela Roberta Schumanna, Astora Razgovor s Marcom Grazianijem dobitnikom nagrade Stjepan [ulek za 2006. Razgovarala: Bojana Ple}a{

agrada Fonda Stjepan [ulek za izved- dobro, nagrada do|e i ~ovjek moè s tim biti i u svijetu, na~in promocije. Ako os- bu skladbe za violinu u 2006. dodije- zadovoljan. No, to nipo{to ne zna~i da su mi one vojite nagradu na velikom me|u - Nljena je 16. sije~ nja u dvorani Hrvat - na prvom mjestu. narodnom natjeca nju, najvjerojatni- skoga dru{tva skladate lja (HDS) violinistu je }e netko za vas ~uti, a neki }e Koji biste trenutak ili doga|aj u svojemu glazbenom vam menadèr ili dirigent dati pri- Marcu Grazianiju, za izvedbu Prvog koncerta razvoju izdvojili kao najdraì? za violinu i orkestar u D–duru, op. 19 Ser- liku da nastupite na koncertu s geja Prokofjeva. Prijedlog ìrija (u sastavu: Takvih trenutaka ima jako puno. Svaki je orkestrom. Ili mo`da neka udruga Pavle De{pa lj, predsjednik, Branko Ko{ir, nastup ne{to posebno, svaki je dodir s muzicira - koja }e vam ponuditi skupocjenu Mirjam Pusti~ki–Ku njko, Tonko Nini} i Mla- njem ne{to posebno. Izdvojio bih nastupe na violinu. Ako je netko uistinu dobar den Sedak) da se nagrada dodijeli tome iz- raznim vrijednim violinama, primjerice na glazbenik, nakon nekoliko osvo- nimnom mladom glaz beniku, koji je «veoma Guarnerijevoj violini King i na starim talijan- jenih prvih nagrada, put do velike zahtjevnu solisti~ku dionicu izveo manirom skim violinama. To su za mene bili predivni karijere mu je prakti~ki zajam~en. iskusnog umjetnika, ~esto tehni~ki bri ljantno, trenuci. Tako|er su mi jako dragi svi koncerti Idem na njih, iako ne pre~esto jer uz orkestre, tako da se ne mogu odlu~iti za im nisam ba{ pretjerano sklon. a tonski odu{ev ljavaju}e«, Skup{tina Fonda DAVOR HRVOJ samo jedan doga|aj. Radije sviram na koncertima nego Stjepan [ulek jednoglasno je prihvatila. Uz Marko Graziani i Haris Nonveiller osvojene drugu i tre}u nagradu na pro{logo- na natjecanjima. Opu{tenija je at- Koji repertoar najradije izvodite? mosfera, a meni su koncerti zapra- di{ njim me|unarodnim violinisti~kim natjeca - sam vremena do{ao svojemu dana{njem vo doga|aji na kojima se najbo lje predstav lja njima u Moskvi i Lisabonu, tom je studentu To je te{ko pitanje zato {to ima puno, puno profesoru Leonidu Sorokovu, koji predaje glazba. Publika dolazi na koncert isklju~ivo radi druge godine Muzi~ke akademije u Zagrebu, skladbi i skladatelja koje jako volim. Od klasike na zagreba~koj Muzi~koj akademiji i na slu{a nja glaz be, a ne ocje njiva nja i uspore|iva - iz razreda prof. Leonida Sorokova, dodije - jako volim Mozarta i Beethovena, od romantike be~koj Hochschule für Musik. S njim nja, tako da se na koncertima lak{e upustiti u ljena i Nagrada Zagreba~ke filharmonije i Brahmsa i âjkov skog, a od skladate lja 20. sto - radim ve} {est, sedam godina, a jo{ imam samu glazbu. PBZ Carda za najuspje{nijeg mladog glaz - lje}a [ostakovi~a i Prokofjeva, ~iji sam violin ski sigurne tri i pol godine nastave pred so- benika u 2006. godini. koncert vi{e puta svirao. Koliko su Va{i profesori utjecali na Va{ umjetni~ki bom. Puno me nau~io, stoga sam mu jako A hrvatsko glazbeno stvarala{tvo? razvoj? zahvalan i siguran sam da }e to jo{ dugo ~initi. Koliko su Vam nagrade i priznanja va`ni na Va{em Ima nekoliko skladatelja koji su mi jako dragi, a Bez profesora rijetko tko moè bilo {to napraviti umjetni~kom putu? ako bih nekoga izdvojio, bio bi to skladatelj ~ije osim ako nije genijalac koji èli promijeniti Gdje se vidite u budu}nosti? svijet, kao na primjer Paganini koji je u dobi od sam skladbe dosta svirao i koji mi je ostao u Velika mi je è lja cijeli ìvot koncertirati, a Vrlo su va`ne. To su dvije cije njene nagrade u dvanaest godina prvi put vidio violinu i lijepom sje}anju, Boris Papandopulo. Rado jednako sna`no se èlim jednoga dana Hrvatskoj koje su dobivali danas afirmirani glaz - prakti~ki izumio violinsku tehniku. Takvim se izvodim njegovu glazbu na svojim nastupima. baviti pedago{kim radom. benici, tako da }e mi zasigurno pomo}i. ljudima treba diviti. Moji su profesori na mene Nagrade su prizna nje za ono {to radim; ja sam Idete li ~esto na natjecanja i smatrate li da su ona ko- izvr{ili velik utjecaj i bez njih sigurno ne bih [to biste si sami poèljeli? prije svega glazbenik, violinist, koji se trudi i risna za umjetni~ki razvoj mladih glazbenika? ni{ta napravio. Po~eo sam raditi s prof. Kru - koji svoj poziv jako voli, a ako ne{to ispadne Da uvijek mogu uìvati u glaz bi i da to Natjeca nja su danas, ne samo u Hrvat skoj nego noslavom Peljhanom u Rijeci, a nakon nekog

mogu prenositi drugim ljudima. NAGRADE NAGRAD cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:18 PM Page 10

10 BROJ 143, VELJA^A 2007. PAD ZAPLJENA Razgovor s Lordanom Ljubenkovim, pravnim savjetnikom HDS ZAMP–a NEDOPU[TENIH Pravo na naknadu za reproduciranje autorskog SADR@AJA U 2006. djela za privatno ili drugo vlastito kori{tenje

ro{le godine sveukupan broj zap ljena krivotvorenih Razgovarala: Ana Kralj USRETI SUSRETI filmova, glaz be i softvera u svijetu sma njio se za P50%, izvijestila je Europ ska komisija u svojemu re- dovnom izvje{}u. Znatan pad Europ ska komisija ne tu- Ostvariva nje prava zada}a je udruga za ime svih nosite lja prava prikupiti otpri- ma~i kao odraz pada piratstva, ve} kao rezultat brzih teh- kolektivno ostvariva nje prava: HDS–a, like 3 milijuna kuna, a sukladno nolo{kih promjena. Naime, time se i velik dio trgovine ne- Hrvat ske udruge za za{titu izvo|a~kih pra- klauzuli o kliznom pove}anju naknada legalnim CD–ovima i DVD–ovima prebacio na trgovinu va (HUZIP), Udruge za za{titu, prikuplja - o~ekujemo da lj nji porast narednih god- putem Interneta. Takve pirat ske proizvode vrlo je te{ko nje i raspodjelu naknada fonogramskih pra- ina. zaplijeniti. Komisija je stoga najavila o{trije djelova nje va (ZAPRAF) te Dru{tva hrvat skih film - Postoje li razlike izme|u europ skih zema lja kako bi se kvalitetno suo~ila s novim na~inima trgovine skih redate lja (DHFR), koji kroz svoje rec- ilegalnim kopijama audio i audio–vizualnih djela, kao i sa ipro~ne ugovore tako|er zastupaju, osim u visini prihoda od naknada? stalnim promjenama u na~inu krivotvore nja. Spomenuto hrvat skih, i sve inozemne nosite lje autor - Postoje razlike me|u europskim zem- izvje{}e pokazuje da je pro{logodi{ nji broj zaplije njenih skih i srodnih prava. ljama, {to je u u skoj vezi s brojem CD–ova, DVD–ova i kaseta iznosio 9,7 milijuna, od ~ega stanovnika na podru~ju jedne zemlje. su 13% zaplijenili nadle`ni organi Europ ske unije. Najve}a Ho}e li sve navedene udruge prikupljati naknadu? Razlika u visini naknada, standard zem - izvori{ta zaplije njenih sadràja jesu Kina s visokih 51%, lje i sama ra{irenost kori{te nja digitalnih [vicar ska s 19%, Hong Kong s 12% te Singapur sa 7%. Ne, udruge nosite lja prava povjerile su po - tehnologija na nacionalnoj razini utje~u Zbog visoke stope piratstva, Europ ska je unija ve} ranije MARIN LEVAJ sao prikup lja nja naknade HDS ZAMP–u, na visinu prikup ljene naknade. Bitno je ove godine upozorila Kinu da uvede dodatne mjere borbe Lordan Ljubenkov, pravni savjetnik HDS ZAMP–a ~ime su smanjeni ukupni tro{kovi, a time i da sredstva ostvarena od sustava pri- protiv piratstva kako se ne bi morala obratiti Svjet skoj ukupna naknada za koju se tereti ob- vatnog kopira nja u odnosu na ukupno trgovinskoj organizaciji. Unija je tako|er uvjetovala i sma - [to je zapravo Sustav privatnog kopiranja? veznik, ujedna~enost sustava odre|iva nja ostvarene naknade od kolektivnih nje nje stope piratstva u Rumu nj skoj i Bugar skoj prije Zakonom o autor skom pravu i srodnim visine naknada za sve kategorije nosite lja dru{tava sudjeluju s oko 5%, {to se njihova ula ska u Uniju. Stopa klasi~nog crnog piratstva u pravima (NN 167/03) autorima i nosite - prava i mogu}nost kvalitetnijeg kolek- postiè i ovim hrvatskim sustavom. Hrvat skoj, prema slu`benim podacima, kre}e se oko ljima autor skog prava jam~i se Pravo na tivnog pregovaranja. 25%, dok se stopa sivog piratstva (neodobrenog kori{te - Koja je razlika izme|u pravi~ne i razmjer- naknadu za reproduciranje (umnoàvanje) nja) kre}e oko 40%. Obje stope trebale bi krenuti silaz- Kako je to~no nastao ovaj sustav? ne naknade te koja se postiè sustavom pra- autor skog djela za privatno ili drugo vlasti- nom puta njom, jer kao jedan od uvjeta na{eg prik lju~e nja va na naknadu za privatno kopiranje? to kori{te nje, odnosno predvi|a se uvo|e - Kod nas je sustav novina, no on se u ve}ini EU jest i pove}a nje razine za{tite autor skog prava i intelektualnog vlasni{tva. Zbog toga }e HDS ZAMP i da lje ra- nje takozvanog Sustava privatnog kopira- zemalja primjenjuje ve}godinama. Tako je Sustavom prava na naknadu za privatno diti na edukaciji hrvat skih gra|ana o pos ljedicama kr{e nja nja. Ovim sustavom autori djela, za koja se ova naknada, primjerice, jo{ 1969. godine u kopira nje ne postiè se razmjerna

ZAMPOVE TEME autorskih prava i kra|e intelektualnog vlasni{tva. (Ana s obzirom na njihovu prirodu moè o~eki- Njema~koj uvedena na audio ure|aje naknada ve} pravi~na. Naime, razmjer- Kra lj) vati da }e bez njihova odobre nja biti repro- (kazetofone) koji su imali mogu}nost sni - na naknada za kopira nje sadràja bila bi ducirana (kopirana, umnoèna) snima njem manja glazbe. Uz ure|aje za snimanje, ova utemeljena na prosje~noj vrijednosti tona nosa~e zvuka, slike ili teksta za privatno je naknada obuhvatila i prazne trake na koga sadràja na trì{tu u Hrvat skoj. Ta Uz koncert Karlova~koga komornog orkestra s ili drugo vlastito kori{te nje, imaju pravo na je se autorski zapis mogao kopirati. Odatle prosje~na vrijednost pos ljed njih godina Triptihom Ivana Josipa Skendera odgovaraju}u naknadu. S druge pak strane, poti~e i op}epoznati naziv ove naknade — bez tro{kova proizvodnje iznosi oko 70 gra|anima je dano pravo kopira nja autor- blank tape levy (BTL). kuna za glaz bena izda nja (CD) i oko skih djela za privatno ili drugo vlastito ko- 100 kuna za audiovizualna izdanja Kako je pravo privatnog kopiranja ure|eno u Blagdanski ri{te nje, {to je do promjene zakona bilo (DVD). S druge strane, postoji ~itav niz ostalim zemljama? kazneno djelo. Ovaj sustav, koji postoji u opse`nih istraìva nja nezavisnih agenci- glazbeni dar ve}ini zemalja svijeta, po~eo je nastajati ka- U autor sko–pravnim sustavima europ skih ja provedenih u Europi 2002. godine da je jo{ prije trideset godina odba~ena, zema lja i ve}ine pravno ure|enih zema lja koja su nedvojbeno pokazala da se u zbog takvog smjera razvitka tehnologije, u svijeta prisutna su dva oblika ure|enja ku}nom kopiranju najmanje u 60% sugra|anima praksi neodrìva zakon ska odredba op}e pitanja kopiranja autorskih djela za pri- slu~ajeva na prazne nosa~e kopira Pi{e: Snjeàna Miklau{i}–]eran zabrane bilo kakvog kopira nja glaz benih vatne i druge vlastite potrebe — takoz- za{ti}eni sadràj. Takva razmjerna U petak, 15. prosinca 2006. Karlova~ki komorni orkestar djela bez odobrenja autora. vanog privatnog kopira nja. Prema doktrini naknada, iako realna, vjerojatno bi bila koja je danas jo{ prisutna u ma njini europ - neizdrìvo visoka za poslova nje indus- priredio je koncert u Crkvi sv. Josipa u Karlovcu. Ansam- Tko su nosite lji prava na naknadu za skih zemalja (na primjer, Velika Britanija i trije koja omogu}uje kopiranje, kao i za I SUSRETI S bl, koji je na pragu dvadesete ob ljetnice djelova nja, nastu- reproduciranje autorskog djela za privatno ili Ir ska — anglosakson ski pravni sustav), a krajnjeg kupca. Imaju}i na umu da je pio je ovaj put samo u guda~kom sastavu ponudiv{i u drugo vlastito kori{tenje? kod nas je bila na snazi do dono{enja Za- razmjerna naknada najpravednija PRIKAZI svom programu neka od najpoznatijih djela iz bogate literature za guda~e. Na po~etku je izveden Concerto grosso Nositelji prava su, u ovom slu~aju, autori kona o autorskom pravu i srodnim pravima naknada, ali ujedno i zbog visine ne- u D–duru, op. 6, br. 1 Arcangela Corellija, kao tre}a glazbenih djela, umjetnici izvo|a~i, proiz- krajem 2003. godine, privatno je kopiranje provediva, u sustavu za privatno kopira - to~ka Suita u starome stilu. Iz Holbergova vremena, op. vo|a~i fonograma i autori film skih djela. zabranjeno i podlijeè kaznenoj i drugim nje prihva}ena je kao rje{enje pravi~na 40, koju je norve{ki skladate lj Edvard Grieg skladao 1884. Navedeno pravo {titi se kolektivno kroz odgovornostima. Pravno izvori{te te dok- naknada koja uvaàva ukupnost posto- o dvjestotoj ob ljetnici ro|e nja autora veselih igrokaza posebno ovla{tene udruge. trine je u na~elu autorskog prava prema koje}ih odnosa vrijednosti na trì{tu. jemu autor ima isk lju~ivo pravo raspolaga - Ludwiga Holberga. Koncert je zavr{en Rumu nj skim pleso- A tko su obveznici pla}anja te naknade? [to donosi uvo|enje naknade za privatno vima Béle Bartóka (1881. — 1945.), ~ime je obi ljeèna nja svojim djelom, pa jedino autor, to jest kopira nje hrvat skim autorima u odnosu na stodvadesetipeta ob ljetnica ro|enja toga ma|ar skog Obveznici pla}anja spomenute naknade nositelj autorskog prava, moè dati odobre- druge zemlje? skladate lja. upravo su predstavnici industrije koja se nje za svako pojedino kori{te nje svojega autor skog djela. Uvo|enje ovenaknade omogu}uje i Mladi dirigent Ivan Josip Skender (1981.), pod ~ijim je razvija u smjeru omogu}avanja {to jednos- ravna njem nastupio Karlova~ki komorni orkestar, predsta- tavnijeg, brèg i kvalitetnijeg snimanja ra- dobiva nje sredstava za privatno kopira - Moète li ukratko opisati na~in raspodjele nje iz drugih zemalja za hrvatske nosite - vio se i kao skladate lj. Kao druga to~ka koncerta prvi put zli~itih, pa tako i autor skih sadràja, na ra- prikup ljenih sredstava? je u Karlovcu izvedena njegova skladba Triptih, skladana zli~ite nosa~e zvuka. Naime, prema ~l. 32. lje prava (posebno su zanim ljive Nje- na poticaj Vara`din skoga komornog orkestra. U tri pola- novoga Zakona o autor skom pravu i srod- Sredstva od naknade raspore|uju se suk- ma~ka i Amerika) gdje su razvijeniji gana stavka zamislio je tri razli~ita ugo|aja postigav{i nim pravima obveznici pla}a nja naknade ladno ugovorima koje su me|u sobom mediji specijalizirani za Hrvate koji vje{tom raspodjelom traja nja unutar vremen skih jedinica jesu proizvo|a~i i uvoznici ure|aja za ton- sklopile udruge nositelja prava. HDS emitiraju hrvatsku glazbu — tamo{nji dojam kreta nja u uvodnome Praeludiumu. Sred nji stavak sko i vizualno snimanje te proizvo|a~i i ZAMP }e, na primjer, za raspodjelu koris- uzorci za raspodjelu sredstava, dakle, Chant (Pjeva nje) uokviren je nastupima solo violine, a uvoznici praznih nosa~a zvuka, slike ili tek- titi podatke o emitiranim glaz benim djeli- sadrè i hrvatske nositelje prava. pos ljed nji Choral podsje}a na responzorijalni na~in pjeva - sta, a sama obveza pla}anja nastaje pri pr- ma svih radijskih i televizijskih postaja u [to se o~ekuje po pita nju uvo|e nja ove nak- nja gregorijan skoga korala, pri ~emu se izmje njuju (koral- voj prodaji ili uvozu. Naknada se odre|uje Republici Hrvat skoj, o prodaji nosa~a zvu- nade u Republici Hrvatskoj? nim napjevima sli~ni) odlomci u kojima je jedna tema ra- na proizvode tehni~kih ure|aja za ton sko ka te prema anketi koju }e provesti HDS spore|ena prema opsezima guda~kih instrumenata sa ili vizualno snimanje i prazne nosa~e zvu- ZAMP radi to~nijeg utvr|iva nja {to se i u Za o~ekivati je da }e kod ve}eg dijela slobodno oblikovanim vi{eglasnim epizodama. U ka, slike ili teksta. kojoj mjeri u ku}anstvima kopira. Budu}i digitalnih proizvoda do}i samo do harmonij skome pogledu, Skender se zadrào u okvirima da poslovi prikup lja nja, kontrole i distribu- uspore nja uobi~ajenoga pada njihovih Kada se fizi~koj osobi moè omogu}iti repro- cije iziskuju veliku koli~inu ljud skog rada i cijena. Strana i skustva pokazuju da je slobodnije shva}enoga tonaliteta. ducira nje autor skog djela? Karlova~ki komorni orkestar (s dvadeset glaz benika) oda- znatna materijalna sredstva, udruge nosite- bilo raznih promjena na trì{tu koja se brao je za svoj pos ljed nji ovogodi{ nji koncert Crkvu sv. Pravo na naknadu temelji se na dopu{tenju lja prava su se usuglasile da se, sukladno mogu tuma~iti kao utjecaj prava na Josipa u Dubovcu, gra|evinu novijega datuma i moder- da fizi~ka osoba (dakle, kupac takvih ure - europskim standardima, iz ukupne mase naknadu za privatno kopiranje, ali da te nije arhitektonske koncepcije. Unato~ hladno}i, koja nije |aja i nosa~a) moè reproducirati autor sko prikupljenih sredstava izdvoji 20% iz kojih promjene nisu dovele do lo{ih trì{nih poè ljna okolnost kako za glaz benike tako i za njihova djelo za svoje privatno ili drugo vlastito ko- }e se podmiriti tro{kovi ostvarivanja, za{tite efekata. glaz bala, pokazale su se dobre akusti~ke zna~ajke crkve. ri{tenje — kori{tenje »koje nema izravno ili i unapre|e nja sustava. Nakon odbitka tro{kova, prikup ljene naknade raspodje- Dodao bih da je bio doista velik izazov Dirigent Ivan Josip Skender muzikalno, sigurno i poletno neizravno komercijalnu svrhu i nije namije- zapo~eti s provedbom ovoga sustava u ravnao je orkestrom, koji se na ovome nastupu pokazao njeno ili pristupa~no javnosti.« Dakle, ne ljuju se me|u udrugama nositelja prava prema klju~u distribucije ugovorenom Hrvat skoj. S jedne strane, bili smo u kao uigrani, smije se privatno kopirati, pa kopirani te{koj poziciji jer uvodimo sustav kada zreli ansambl sadràj prodavati, dijeliti radi promid`be ili izme|u udruga, ovisno o tome radi li se o proizvodu koji spada u audio ili video po- su proizvodi ve} na trì{tu, dok su u os- sposoban za o~ekivane protuusluge, koristiti u poslovn- talim zem ljama naknade bile uk lju~ene ostvarenje i im projektima i sli~no jer bi takvo kopira- dru~je. U okviru svake pojedine udruge sredstva se na autore, izvo|a~e, di skografe, u cijenu proizvoda prije njihova izla ska najsloènijih in- nje imalo komercijalnu svrhu. Tako|er na trì{te. S druge strane, iskoristili smo terpretativnih kopirani sadràj se ne smije javno priop - filmske producente i druge filmske rad- nike i nosite lje prava raspore|uju prema priliku i izvukli najbolje iz iskustava zahtjeva. }avati — u ugostite lj skim objektima, razn- drugih zemalja. Vjerujem da smo posti - im priredbama ili sli~no. klju~u distribucije odre|enom unutar te udruge, odnosno prema uzorku zastup - gli uspjeh te ostvarili jedan moderan i Karlova~ki Tko brine o ostvariva nju prava na naknadu ljenosti na trì{tu pojedinih djela. kvalitetan sustav. komorni orkestar za privatno kopira nje i drugo vlastito kori{te - PRIKAZI

nje? Procje njujemo da }emo u prvoj godini u SUSRETI SUSRET cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:18 PM Page 11

BROJ 143, VELJA^A 2007. 11

Pogled unaprijed i unatrag Praizvedba Kne{aurekova djela Pi{e: Mirta [poljari} 13. glazbeno–scen ski festival iklus Majstori orgu lja, koji je pokrenuo na{ istaknuti orgu lja{ i pedagog Mario Penzar, doveo C SKE RADIONICE Zaj~evi dani je 20. sije~ nja u zagreba~ki Lisin ski svjet ski poznati Duo la Oropéndola, HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, 19. listopada — 12. prosinca 2006. koji ~ine José Luis González Uriol i Ja- Pi{e: Diana Grguri} vier Artigas Pina. Pored njihova razno- vrsnog repertoara, svoj doprinos kvali- IKAZI PRIKAZI tetnoj interpretaciji dali su gosti te ve~eri, Mario Penzar i Pavao Ma{i}, koji su, predstaviv{i se u odnosu u~itelj–u~enik, praizveli novo djelo za orgulje Ante Kne{aureka naslov ljeno Fantasia a due. Rije~ je o skladbi koja je »zami{ ljena za velike koncertne orgulje i dvoje orgu lja{a. Unutar same kompozicije dana je jednaka va`nost kako ritmi~ko–melodijskom aspektu, tako i registraciji, artikulaciji i agogici«, navodi sâm autor. Kori{tenjem {irokoga spektra orgu lj- skih mogu}nosti, imaju}i u vidu kvalitete interpreta koji su djelo i praizveli, Kne{aurek, tako|er Penzarov u~enik, stvara bogatu orgu lj sku zvukovnost koja znatnim dijelom proizlazi iz studija improvizacije u klasi An|elka Klo- bu~ara. Istraìva nje orgu lj ske zvukovnosti osnovni je segment Kne{aurekova glaz benog poima nja, ~ime je znatno bliì svojemu drugom u~ite lju, Marku Ru`djaku, u ~ijoj je klasi izu~avao skladate lj ski zanat. Naravno, sve spomenuto ne bi bilo realizacij ski mogu}e da nije bilo tehni~ko–stil skog izo{trava nja svirke tijekom studija orgulja u klasi Marija Penzara. Struktura djela dinami~no je oblikova- Simpozij o Borisu Papandopulu na raznovrsno{}u gradbenih elemena- ve~ano otvore nje Zaj~evih dana zbilo se okviru ideje o stvaranju rije~ke monografije tivnost iz pozicije mladih pjeva~a. U tom su smis - ta, koji vode od jasnih 19. listopada 2006. Zapo~elo je izlo`bom Borisa Papandopula. U sklopu simpozija bio je lu nagrade najbolje mjerilo. melodijsko–ritam skih formacija do u predvorju Kazali{ta koju je osmislila prikazan filmsko–dokumentarni uradak s S Prvu nagradu od {est tisu}a eura te glavnu ulogu klasterskih nakupina zvuka, oboga}eni dugogodi{nja voditeljica propagande Lore - izvedbama, intervjuima i razgovorima sa u jednoj opernoj produkciji Opere HNK Ivana i nadasve razvijani dinami~kim i ago- dana Ga{parovi}. Izlo`beni doku men taris - skladate ljem. U ve~er njem terminu simpozij - gi~kim promjenama, artikulacij skim ti~ko–informativni materijali odnosili su se na skoga dana odràn je simfonij ski koncert Rije~ke pl. Zajca u s ljede}e dvije godine, koju dodje ljuje gradona~elnik, dobila je sopranistica Sofija posebnostima, a posebice registar - po~etne kazali{ne sezone 1945.–47. u duhu filharmonije pod vod s tvom maestre Nade skim bogatstvom orgu lja kao instru- obiljeàva nja ovogodi{nje 60. godi{njice pos- Mato{evi}. Izvedeni su Papandopulov Koncert za Piùrica iz Srbije. Druga nagrada od tri tisu}e eura, {to je dodje ljuje intendantica rije~kog menta. Jer registri su upravo onaj seg- tojanja rije~kog Narodnog kazali{ta. violinu i orkestar, u kojemu je solist bio Goran ment u kojemu se skladate lj moè kre- HNK, pripala je sopranistici Eleni Baramovoj iz Kon~ar, uvertira Glinkinoj operi Ruslan i Ljudmi- tati nebrojenim kombinacijama, uz Premijera opere Judita Frane Para}a pred - Bugar ske. Uz to, ova je umjetnica primila i la i Slike s izlo`be M. P. Musorgskog. uvjet da posjeduje dovo ljne koli~ine stavila se iste ve~eri u sjaju velikog glazbenog nenov~anu nagradu Orkestra HNK Ivana pl. inventivnosti i kreativnosti, postav ljene PRIKAZI PR doìvljaja. Pobudila je veliko zanimanje pu- U nastavku glaz benih zbiva nja Zaj~evih dana Zajca. Tre}a nagrada u iznosu od dvije tisu}e na teme ljito izu~enu zanatu. blike kojoj se rijetko nudi prilika za upoznava - uslijedio je koncert Zagreba~ke filharmonije, eura, {to je dodjeljuje ravnateljica Opere HNK, ADIONICE IZ SKLADATELJSKE RADIONICE SKLADATELJ nje recentni(ji)h hrvat skih ostvare nja. Izvedba dirigenta Vjekoslava [uteja i pijanista Lovre pripala je Evelini Novak, sopranistici iz Hrvatske, Stoga orgu lj ska Fantazija za dvojicu in- se oslanjala na splitsku postavu. Dirigentica Pogoreli}a. Na programu su bili Brahmsov Drugi koja je ujedno osvojila i nagradu publike u iznosu terpreta, koja od po~etnoga do Nada Mato{evi} i redatelj Petar Selem klavirski koncert u B–duru i Dvoûakova Deveta od petsto eura. Posebnu Nagradu Italianità za zavr{noga tona protje~e kao u jedno- smjestili su isku{ane splitske operne soliste simfonija u e–molu, Iz novog svijeta. najbo lji izgovor talijan skog jezika u izvedbi me dahu, sintetizira sva dosada{ nja Nelli Manuilenko i Ivicu îke{a me|u belkantisti~kih arija dobio je bariton Tomislav Kne{aurekova u~e nja i i skustva te ih Rije~ke glazbene (ne)prilike Beki} iz Hrvat ske u iznosu od petsto eura. preta~e u osebujan spoj orgu lja{kih i ^lanovi stru~ne komisije bili su Biserka Cveji}, skladate lj skih umije}a. Na prvom mjestu recimo da je Nelli Manuilenko, Nada Mato{evi}, Ivo Pokazalo se, naime, jo{ jednom da su manifestacije pop- koncert bio veliko osvjeènje Lipanovi}, Walter Beloch, Valter Vladar ski i Vo - ut Zaj~evih dana neophodno va`ne za kulturu i njezin rije~ke glaz bene ponude. ljen Grbac. Dvostruka sveukupni rast. Rije~ki Zaj~evi dani, koje organizira Grad Glazbena Rijeka, ispravnije je Rijeka u suradnji s HNK Ivana pl. Zajca, osmi{ljeni su u zapravo re}i kazali{na Rijeka, ima Sve~anim koncertom na kojemu su se predstavili obljetnica cilju predstavlja nja opusa najpoznatijeg rije~kog podosta problema u svojim nagra|eni u konkurenciji od jedanaest pjeva~a skladatelja u {irem smislu i nacionalnog opusa. Imaju, redovima. Treba znati da je HNK ravnao je maestro Ivo Lipanovi}. Belkantisti~ki zagreba~koga dakle, va`nost za rije~ku glazbenu kulturu — unaprijed Ivana pl. Zajca referentna to~ka senzibilizirana rije~ka publika zdu{no je prih - Zbora u pogledu razvoja i unatrag u pogledu otkrivanja njezine glazbeno–financij ske vatila stasali projekt, koji }e se ipak, prema glazbene pro{losti. konstrukcije koju kroji grad ska rije~ima organizatora, morati iznova definirati u Kralj Zvonimir politika, a umreùju svi interesi. bijenalno zbivanje. Slijedom toga se, primjerice, je{oviti pjeva~ki zbor Kra lj Zvo- pjeva~e rije~kog ansambla. Tako su zapravo nimir u sve~anom je tonu pro- izbjegli ve}e rizike i iznijeli jednu pamtljivu Opera nalazi u visokom stupnju izvo|a~ke Novi–stari rije~ki koncertni prostor mr{avosti, a u prilog op}em glazbenom zdravlju Mslavio 20. ob ljetnicu svojega izvedbu djela, koje je rije~ka publika ocijenila Posljed nji koncert Zaj~evih dana prire|en je 12. djelova nja. Bila je to ujedno i prilika za kao vrijedan doprinos hrvatskoj kulturi. ide i nepostoja nje koncertnog ureda i neodre|ena koncepcija glaz bene kulture na prosinca u Teatru Fenice. Rije~ka filharmonija, obi ljeàva nje 60. ob ljetnice pod vodstvom dirigenta Toshihira Yonezua umjetni~kog i pedago{kog rada Simpozij o Borisu Papandopulu razini Grada. Razvidno je to u simptomati~noj krivu lji glaz benih zbiva nja po sezoni koja vrluda (trenuta~no asistenta dirigenta Sloven ske filhar- njegova uteme ljitelja prof. Vinka Gla- Obljetni~ar Boris Papandopulo na{ao se s od najvi{e to~ke (primjer José Cura) pa do nulte. monije) i s pijanistom Rubenom Dalibaltaya nom, snovi}a, dirigenta, skladate lja, pjeva~a velikim razlogom u àri{tu Zaj~evih dana. izvela je Klavirski koncert u b–molu Petra I lji~a i orgu lja{a. U Hrvat skom glaz benom Ispisala se povijesna stranica njegova rije~kog Izloène crtice ovoga {ireg konteksta rije~kog âjkovskog i ulomke iz baleta Romeo i Julija zavodu Zbor je uz klavir sku pratnju djelova nja, pokreta nja rije~kog kazali{ta i glaz benog ìvota razda njuju kontekst u kojemu Sergeja Prokofjeva. Tomislava Mili}a i tambura{kog orke- se koncert Zagreba~ke filharmonije shva}ao stra HKUD–a @e ljezni~ar izveo izbor promica nja glaz bene kulture ovoga podru~ja. Ovaj glazbeni uìtak, kako su ga nazvali ekskluzivnim doga|ajem, koji je, istini za volju, repertoarnih skladbi, me|u kojima su Napomi njemo da je Papandopulo u dva organizatori na ti skovnoj konferenciji, smi{ ljeno navrata djelovao u Rije~kom kazali{tu — od zadovoljio brojnu publiku nadahnutim muzicira - dominirali reprezentativni primjeri njem Lovre Pogoreli}a, uigrano{}u orkestra i je izveden izvan kazali{ta. Rije~ani, naime, imaju hrvatskog glaz benog stvarala{tva, 1946. do 1948. i od 1953. do 1959. Simpozij o priliku dobiti alternativnu koncertnu dvoranu, a rije~kom djelovanju Borisa Papandopula sugestivnim vo|enjem Vjekoslava [uteja. zborna djela Vatroslava Lisin skog, Iva- upravo je to Teatro Fenice, jedna od naj ljep{ih i na pl. Zajca, Vinka @ganeca, Emila odràn je 28. listopada u kazali{nim pros- najstarijih zgrada Rijeke. Prvotno je sluìla glaz- Rijeka Belcanto i sve~ani koncert nagra|enih Cossetta, Anzelma Ca njuge te sâmo- torijama. Me|u predava~ima bili su Vladimir benim i drugim sve~arskim prilikama, zatim je Beni}, dugogodi{nji ravnatelj i dirigent rije~ke ga dirigenta ve~eri. Profesor Glasnovi} Me|unarodno natjecanje mladih opernih pjeva~a niz godina bila kino dvorana obiljeèna sloènim ovom se prigodom predstavio kao sa- Opere te Papandopulov rije~ki suradnik, koje se drugu godinu odràva u okrilju Zaj~evih vlasni~kim odnosima koji se danas ra{~i{}avaju u akademik Nedje ljko Fabrio, muzikologi nja mostalan autor dvaju djela (Ti si meni dana doga|alo se od 23. do 25. studenoga 2006. korist Grada. Tako odnedavna rije~ki glaz benici se i Tiho prihaja mrak) te obra|iva~ Erika Krpan, muzikologi nja dr. Marija Riman Okupilo je pjeva~e iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, u njoj koncertiraju, ponukani nadom u vra}a nje pjesama Hrvoja Duspera, ina~e te muzikologinje Lovorka Ruck i Diana Italije, Bugar ske, Ukrajine i Ju`ne Koreje. njezine prvotne funkcije. pro~elnika Zbora, u skladbama Pa{ka Grguri}. Tematski okvir simpozija naglasio je Opravdanost ovakvog natjecanja nije potrebno no} i Pjesma Pagu. (J.H.L.) rije~ki kontekst djelovanja maestra, a sve u isticati, ve} va lja sagledati njegovu per spek - PRIKAZI VIJESTI IZ SKLADATELJSKE R cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:19 PM Page 12

12 BROJ 143, VELJA^A 2007.

Razgovor s Arsenom Dedi}em povodom objavljiva nja albuma Dueti–dueli, knji`evne nagrade Josip Sever za knjigu Slu`bena d

USRETI SUSRETI DOBROTVOROV Razgovarao: Davor Hrvoj

antautor, pjeva~, klavirist, flautist, Garcia, ~esto se upu}ujem iz njegove tom. Ali, u su{tini je genijalan. S Azna- barom — pjesnik i slikar Arsen Dedi} knjige The Profesional Arranger–Composer, vourom sam bio dobar, s Okudàvom najve}i h Kjedan je od najkreativnijih hrvat - svaki odlomak zavr{ava rije~ima: »... i kao mla|i sin, a s Endrigom kao mla|i glazba i skih glazbenika i jedan od na{ih najplod- slu{aj analiti~ki.« Ono {to proizvedem brat. Koje su to »be{tijice«! Aznavour u aranèrim nijih skladatelja. Njegove skladbe, od slu{am analiti~ki, ali, mo`da iz sen- osamdesettre}oj godini svaki dan ima ski}em. V kojih su brojne bile nagra|ivane, postale timentalnih razloga, ove duete slu{am koncert. U zadnje dvije godine deve- kao pjeva su hrvatski standardi koje rado izvode ~esto jer me to jednostavno veseli. deset je puta napunio sport sku dvoranu drugi glazbenici. Tijekom karijere u Parizu. Gino Paoli, ro|en 1934., svaki Kako gled sura|ivao je s najzna~ajnijim hrvat skim, Kako proìvljavate suradnju s Kemalom dan puni teatre u Italiji. Nije stvar u izvedbe sv ali i brojnim stranim glazbenicima svjet- Montenom u izvedbi duboko emotivne pjesme godinama. Mene zanima samo jesi li tija i {to V Ja se nadam koju ste uvrstili na ovaj CD? skoga glasa. Novi primjer jest suradnja emancipiran, oslobo|en kao osoba, êsto mi s Big Bandom HRT–a s kojim je kra- Na to sam se pitanje najeìo. On i ja smo samo stalan i darovit. Mladost nije ni- krene u t jem pro{le i po~etkom ove godine nerazdvojni otkad smo se upoznali. U kakav zalog za pamet. Moè{ biti mene sp u Osijeku, Opatiji i Zagrebu izvo- Sarajevu su me vo ljeli kao tekstopisca, prekrasan, lijep, mlad i bedast. Govorili bih znao dio vlastite skladbe u orkestral- tako da sam sa sarajev skim skladate ljem su da je pro{lo vrijeme Charlesa Treneta, Drugi pog nim aran`manima. Za svoj novi, i dirigentom Esadom Arnautali}em imao koji je napisao La Mer i druge poznate bu, Matij dvostruki kompaktni disk dvije uspje{nice: Sve bilo je muzika s pjesme, no, Brel, koji je najve}i, ge- je »zabor Dueti–dueli (Croatia Records) kojom smo u Sarajevu pobijedili na nijalno je rekao: »Kad bi Trenet drugo mi odabrao je neke od izvedbi [lageru sezone, a za Endriga smo na- ponovno progovorio, mi bismo svi bili bili tolik {to ih je ostvario u surad nji s pisali Kud plovi ovaj brod. Volim Sarajlije, trgova~ki putnici.«. Tako mogu raz - razvijeno pjeva~ima ili instrumentalis- taj duh. U svom meteù i sad odem u taj govarati veliki. S nekim tko je stamen, uvrede. tima raznih nara{taja, poput grad. Izdava~ mi je javio da je knjiga kao {to su Brel, Cohen ili Okudàva, koji nije u Gabi Novak, Tine Vukov, koju sam tamo objavio u ovom trenutku moè{ se zezati, moè{ mu poniziti neku pjeva~im Milene Dravi}, Tereze Keso- najprodavanija k njiga poezije u Bosni. skladbu, a on }e to otrpjeti bez napora, autoritativ vije, Seada Memi}a–Vajte, Jednom me Arnautali} pitao bih li s ali ako tako govori{ la`noj, umjetnoj ljenje. M Hrvoja Hodaka, Matije Dedi}a, njegovim sastavom i{ao na turneju. veli~ini kakvih ima kod nas... on je kao ali mi j Drage Mlinarca, Hane Hege- Pristao sam. Rekli su mi da }e prije suhozid. Ako mu izvu~e{ jednu ciglu, Ponekad du{i}, Tereze Kesovije, Sergia mene nastupati jedan mali koji je tek sav se slomi. Nemoj dirati toga, kako ga ili kvarte Endriga, Gina Paolija, Branka po~eo pjevati, tako|er kantautor. Kemo ja zovem, paklenog diletanta. sviraju s Buli}a, Stjepana Miha ljinca, je od mene mla|i deset godina. Oti{li Barakovi} Marijana Makara i Moèmo li o Vama govoriti kao o autoru smo na »@e ljin« stadion na Ko{evo. hrvat skih standarda? Borna [e drugih. Njegov je otac bio ~uvar sport skih dardne o Po kojem ste kriteriju rekvizita i stanovali su u ku}ici ispod Moè se tako re}i jer se puno izvode. dupli solo odabrali sklad be za tribina. Do{ao je preko livade nose}i na Kod ku}e imam sakupljeno jedanaest moram b album Dueti — vje{alici bijelu ko{ulju. Bio je to mali verzija pjesme Sve {to zna{ o meni, {to melodije dueli? Monteno. Krenuo je sa mnom kao dokazuje da je ne{to ostalo. Sa Stipicom nisam ni dvadesetogodi{njak, a prijateljstvo je Kalogjerom i velikim orkestrom, s Dosta sam To je bilo te{ko ostalo do danas. Puno smo toga napravili Matijom, Gabi s Draènom Boi}em, ali volim jer je on u zajedno, poput Pamtim sretne dane. Gabi s Matijinim jazz ansamblom, mali kako Joè prvom redu Proìvio je stra{no razdoblje. Tamo je ûki} u Beogradu, orkestralna verzija Stipica K moj mali spo- poginulo mnogo mojih prijate lja, osobito Marija Rijavca, sjajnog sloven skog glaz - ljenko Pr menar. Polu - u onom stradanju na tr`nici. Potresen benika, skupina Atmospheric iz sam za p I SUSRETI S ironi~no sam time, napravio sam posvetu. Budu}i da Opatije... Koliko je tek snimljenih izved- samostaln napisao da nisam tehni~ki upu}en i nemam pojma bi pjesme Ne pla~i. Orkestralne verzije, Znam to sam na pret- o mailovima, netko mi je pomogao usred Massimo pjeva, moja verzija, vi{e ne zanimalo pos ljed njoj rata. Dok su bili ga|ani, pjesma je znam ~ija. Sli~no je i sa skladbama Ku}a Volim se ve~eri volio putovala preko satelita i stigla do njih. pored mora te Moderato Cantabile koju je, iskustva. vidjeti ljude To je u Sarajevo stiglo kao veliko izme|u ostalih, snimio i Johnny [tuli}. [ram koja koji su mi ohrabrenje. U tom im je trenutku puno Ban je snimio Tvoje nje`ne godine i Ne daj da orkest dragi. Zato je u zna~ilo da im se netko tako obratio. Tu se Ines. Jedna je moderna skupina iz je izvrsta njemu komen - smo pjesmu zajedno snimili u Zagrebu. âvli pokraj Rijeke snimila pjesmu Ne rije~i. Ne tar~i} Igora Man- Najva`nije je da ona nije opsjena, nego daj se Ines, potpuno rockerski »napu- dobijem n di}a koji mi je dokument. canu«. Zabra njeno pu{e nje snimilo je uz sebe i prisan prijate lj, odli~nu verziju pjesme Takvim sjajem koji je na ro|en u istoj ulici. Ne diraj paklenog diletanta moè sjati. Zar nisam pisao Zdravku su Zameo Svojega veli kog ôli}u Zagrli me?! Zajedno s Bregovi}em imao d Slavne svjetske glazbenike koji su Vam pri jate lja Voju Sta - napisao sam Lo{e vino, more toga s orkestrato prijatelji, poput Jacquesa Brela, Sergia En- ni}a, geni jalnog Kemom, a koliko toga za Gabi. Napravio krsni kum driga ili Charlesa Aznavoura, spominjete i u crno gor skog slika - sam pjesme Natali Dizdar, Ivani Kindl, je sve, al svojim pjesmama. Kako prijateljstva i ra iz Herceg Lani Klingor, ne znam vi{e kome. naslovnu suradnje s njima te {irina interesa i estetika Novog, oporbe - Snimao sam dosta i vani. Spremam CD Glazbu z koju ste razmjenjivali s njima utje~u na Va{e njaka, zamolio koji }e se zvati Kako su me pjevali, svirali kestrirao djelova nje? sam da mi napravi i govorili. od najve skicu omota. Od - Pravog autora ne moè{ opona{ati. On ti Mozartov mah je poslao ulje moè biti povod i ohrabrenje. Ponekad Majstorska radionica Arsena Dedi}a nije dovr{ metar na metar. me tu|a pjesma navede na vlastitu, ne u Mislite li i Vi, poput mnogih, da osim Gabi Kao u slik Volim ljude s ko- smislu opona{anja, nego dobivanjem jima sam stalno u Va{e skladbe s najve}im razumijeva njem iz- majstora. poticaja zbog postojanja takvog djela. vodi Massimo? blizini. Veliki Oni su na mene izvr{ili golem utjecaj. Rubensa teoreti~ar Nadahnjivao sam se Brelom i Ginom Naravno. On je srodna du{a. Netko je {kola. On Russell Paolijem, ~ak i ru skim autorima kao {to napisao da bi mu u tom pretura nju po tima ugla je Bulat Okudàva koji je bio stopostotni starom materijalu bilo najkorisnije da draperije amater kao svira~. Za koncert u snimi album Massimo pjeva Arsena. Nije Jur {iben skom kazali{tu dao Mene bi radovalo. On }e to vjerojatno i kamen. O sam mu svoju gitaru. u~initi. Ima ne{to u njegovoj boji glasa Za{to se g Nakon njega ja koja je sli~na mojoj. Obojici nam je po »majstor« uzmem gitaru, boji vokalni teme lj bio grandiozni Scott arhitekt i stisnem Walker iz The Walker Brothersa. Iako biti umje akord — Amerikanac koji je napravio karijeru u taj posao? sve se ras - Engleskoj, Walker je velik zaljub ljenik u pada. On Brela. Zbog njega je i ìvio u Francuskoj Je li Va{a g je izmi - gdje je snimao Brela. Tu se Massimo i ja umjetnosti slio svoj nalazimo. Bio sam na njegovu koncertu slikarstvom posebni u Dram skom kazali{tu Gavella koji je To su raz {tim, po- bio prve klase. Apsolutno izvrstan drugi ob seban slog koncert, dobro priprem ljen, »napucan«. Nakon z ìca kako bi Imao je pet ili {est mojih tekstova i tri ili bojavao s mogao svirati ~etiri moje skladbe. Lo{e vino — tekst, su prijem s jednim pr s- Kaù — glazba i tekst, Razgovor s kono- DAVOR HRVOJ SUSRETI SUSRET cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:19 PM Page 13

BROJ 143, VELJA^A 2007. 13

na du{a i suradnje s Big Bandom HRT–a

V DOM USRETI SUSRETI

m — glazba i tekst, njegov sada govorilo — tko pro|e prijemni, zavr{io je e}i hit Da mogu — tekst, Ne pla~i — Akademiju. Mi smo kao obligatisti kla- ba i stihovi... Sura|uje s dobrim vira — dvije godine sam ga u~io kod èrima, primjerice Ivanom Pope - profesora Freda Do{eka — polagali em. Volim ga kao osobu i uvaàvam klavir pred jednim od na{ih najve}ih pjeva~a. pedagoga svih vremena, koji je bio i skladate lj, Svetislavom Stan~i}em. Poz - o gledate na uglavnom instrumentalne nava nje harmonije i kontrapunkta po- dbe svoje glaz be koju svira Va{ sin Ma- lagali smo pred profesorima kao {to je i {to Vam zna~i suradnja s njim? Krsto Odak. to mi nije lako raditi s njim jer on Do{ao sam u Zagreb s namjerom da ne u takve harmonij ske progresije da studiram slikarstvo. Dosta sam crtao, ali ne spa{ava samo apsolutni sluh da nisam imao materijalne mogu}nosti. znao gdje sam. Na njegovu CD–u Vinko Fabris, danas profesor violine na gi pogled, na kojemu svira moju glaz- Akademiji, i ja bili smo podstanari u Matija elaborira temu, a nakon toga maloj sobici. Gdje sam mogao smjestiti zaboravi«. Na to ima pravo. To je atelje, kamo staviti boje? Tako sam go mi{ lje nje. Ima pijanista koji nisu pomalo odustajao od slikarstva, premda toliko razvijene ruke ili toliko mi je prijate lj Munir Vejzovi} vi{e puta ijenog harmonijskog mi{lje nja, bez rekao, kad gleda moje cr- ede. Recimo, Stjepan Miha ljinec, teè, osobito portrete, da bih nije u toj sferi, bio je idealan pratilac sutra mogao diplomirati. va~ima. Najbo lji. Matija previ{e Imam ruku. Ali to radim ritativno »vozi« svoje paralelno mi{- apsolutno hobisti~ki. Ra do - je. Mogu se bez napora sam pratiti, ve pokla njam. Za{to se ljudi ODABRANA DISKOGRAFIJA mi je draè kad je razvijenije. ne ~ude kad se netko penje NA CD–ovima: ekad sura|ujem s Matijinim trijom na S ljeme, netko skija, net- ôvjek kao ja (Croatia Records, 1999.) DAVOR HRVOJ vartetom. Tada je jednostavnije jer ko ide u Baden–Baden, a Herbar (Croatia Records, 1999.) aju stari prijatelj, basist Mladen netko igra {ah? Ja umjesto Kino Sloboda (Croatia Records, 2000.) Rutina je smrt lja nikakav napor. Najve}i su glaz - akovi}, gitarist Ante Gelo i bub njar toga crtam. Osim toga, ni - Ministarstvo straha (Cantus, 2000.) benici naj~e{}e imali najve}i opus. na [ercar, a sve se stavlja u stan- sam nikome obavezan [to skladanje u raznim ànrovima zna~i za Tihi obrt (Croatia Records, 2001.) Najmanji imaju najmanji opus, dne okvire. No, kad smo sami, to je materijalno, to nije pod vrg - kreativnost? Kinoteka (Cantus, 2002.) najvi{e se mu~e i stalno se ~ude li solo. On je jedini pijanist s kojim nuto ozbi ljnoj kriti~koj Homo Volans (Croatia Records, 2003.) Kad je u nas krenuo novi val i u popu- otkud drugi toliko stvaraju. Mori- am biti na oprezu, ali iz mene i iz prosudbi, jer je amaterski Imena èna (Croatia Records, 2003.) larnoj glazbi, bilo je to uglavnom cone, kojega tako|er dobro poz- odije koju izvodimo i{~upa ne{to {to rad, a odmor je od rije~i i od Arsen 2 (Croatia Records, 2003.) omalovaàvanje zanata. I{lo se na goli najem, ima preko pet stotina film - m ni ja znao da se skriva u njoj. zvuka od kojih ìvim i s Na zlu putu (Croatia Records, 2004.) talent. Bila je to osveta roditeljima, a skih partitura. Nino Rota, od Kuma ta sam svojih pjesama sâm aranìrao, kojima ìvim. To je prostor Provincija (Croatia Records, 2004.) rodite lji su znali. Tada je legitimitet nadalje, najslavniji filmski skladate- volim ih dati i drugima. @elim ~uti ti{ine, drugih oblika. o Joè Priv{ek to ~uje ili kako misle Porodi~no stablo (Croatia Records, 2004.) dobila veli~ina bez temelja. Ne vjerujem lj ~ak i na ameri~koj strani, napravio ica Kalogjera, Kre{o Oblak ili Mi - Ko ovo more platit (Croatia Records, 2005.) u to. Leonard Cohen je spisate lj takvog je ~etrnaest Fellinija, a napisao je i Kantautor je su{tina ko Proha ska. Prvi grand prix dobio Dueti — dueli (Croatia Records, 2006.) ranga da je kandidat za Nobelovu {esnaest opera. Za{to se stalno ~u- za plo~u Arsen pjeva djeci koju sam Koliko je sviranje flaute zna~ilo nagradu, dok je Gilbert Becaud diplo - dimo radu?! U ku}i u kojoj ìvim I SUSRETI S ostalno aranìrao, skladao i dirigirao. za Va{u karijeru? mirao kao najbolji diplomant na ìvio je i jedan od na{ih istaknutih m to raditi i mogu, ali me uvijek glasoviru. No, kantautor ski je ànr ipak skladatelja, istovremeno i direktor Zaista puno. Mnogi pjeva~i malo {to moè napraviti netko drugi. najvi{e autodidakti~ki, {to potvr|uju Etnografskog muzeja, Boìdar [i- zabavne glazbe imali su iskustvo i kao za Croatia Records, od ogromnog broja m se staviti pred taj zid. Volim ta primjeri slavnih glaz benika kao {to su rola, koji ima najve}i opus u hrvat - glaz benici. Ivo Robi}je svirao kontrabas skladbi koje sam napisao odabrali smo ih stva. Napisao sam operetu Lady Bob Dylan, Johnny Cash, Sergio skoj glaz bi. Bach je napisao kantatu i klarinet. To nije malo i skustvo. Flautu {ezdeset, vidjev{i poslije da ih na dva m koja je igrana u Komediji. Dao sam Endrigo ili Gino Paoli, koji su uglavnom, za svaki dan u godini. Koliko je sam po~eo svirati kao {estogodi{ njak. U CD–a stane jedva ~etrdeset. Izme|u orkestraciju radi Silvije Glojnari} jer kaèm u {ali, znali note iz vi|enja. simfonija napisao Haydn? Mislim [ibeniku sam svirao u limenoj glazbi, {to ostalih, izbacio sam, {to mi je ào, svoj zvrstan profesionalac i ~ovjek od da ni sâm vi{e nije mogao pre bro - je veliko iskustvo. To je zahtjevan prvi tonski zapis — instrumentalnu Uvijek sam se pla{io rutine i da }u ~i. Ne mogu sve sti}i. Svaki mjesec jati. Za{to se mi tako ~udimo radu? repertoar. Upravo je na{ veliki skladate lj izvedbu moje skladbe Ve~er sa Ksenijom zaglibiti samo u kantautor sku vrstu. ijem novi ù lj od pisa nja. Najve}i su Danas djeluju glazbenici koji sloè Mi ljenko Proha ska moju glaz bu za seriju na kojoj sam svirao flautu. Izveo sam je Rutina je smrt. Traìo sam predahe. Ne ebe imali ekipu, {kolu. Max Steiner pjesmicu i na tome odràvaju Prosjaci i sinovi obradio za limenu glaz - sa Zagreba~kim jazz kvartetom. Na mogu opona{ati samoga sebe. Bog mi je je napisao glaz bu za filmove kao {to karijeru do kraja ìvota. Ne, ne! Ni bu. Svirat }e je i imot ska i {iben ska tradicionalnim, fenomenalnim, iznimno dao zanat, pa sam mogao pisati. Za Zameo ih vjetar i Casablanca, uz sebe je dana bez retka, {to bi rekli pisci. limena glaz ba koje su najbo lje u dràvi. pra}enim koncertima Zagreba~kog jazz simfoni~are sam pisao glazbu za Glem- o dva izvanredna aranèra, Jo{ kao maloljetnik svirao sam u opereti, kvarteta u Dram skom teatru, kontra - bajeve, Donatora, za serije U registraturi, Pratite li na{u glazbenu scenu? estratora. Bio je Mahlerov u~enik, a a operetne partiture su vrlo zahtjevne, i basist Mi ljenko Proha ska, bub njar Sil- Prosjaci i sinovi. Skladao sam oko ni kum mu je Richard Strauss, znao U posljed nje sam vrijeme slu{ao pjeva~ke i instrumentalne. Ljudi misle vije Glojnari}, vibrafonist Bo{ko Pe tro - sedamdeset kratkih, animiranih, doku- ve, ali nije dospijevao. On je pisao na{e ansamble klasi~ne glaz be i da je to lako. Svirali smo Groficu Maricu, vi} i klavirist Davor Kajfe{ ponekad su men tarnih ili cjelove~er njih filmova, ovnu temu, a netko drugi ostalo. jazziste te ne{to malo iz sfere za - Cliviu, Grofa Luxemburga. To su bili pozivali goste. Tako sam i ja svirao s preko dvjestodvadeset kazali{nih pred- zbu za film Zameo ih vjetar nije or- bavnoga gdje nemam previ{e do - veliki zadaci. Svirali smo audicije da bi njima. Poslije sam vodio vlastiti kvartet stava. Sad pi{em glaz bu za ~etiri filma i rirao on, nego Franz Waxman. Jedno ticaja. Tu ne nalazim puno interesa, se vidjelo jesmo li sposobni za to. Sred - flauta. dvije kazali{ne predstave. To su mi najve}ih djela svih vremena je ali sretan sam u klasi~noj glazbi. nju glazbenu {kolu zavr{io sam u odmori{ta. Pitaju me kako se selim iz zartov Requiem, ljudi moji! No, on ga Koliko je surad nja s jazz glaz benicima utje- Pratim rad na{ih kvarteta koji su [ibeniku u ve lja~i 1957. Na zavr{nom ànra u ànr. S rado{}u. Pi{em glaz bu za dovr{io. cala na Va{e djelovanje? odli~ni. Odu{ev ljen sam Cantus koncertu svirao sam Mozartov Koncert u svoj novi CD koji }u snimiti u Italiji sa Ansamblom i zamolit }u da glaz bu D–duru, koji je teàk za flautu, te Tomica Simovi} je rekao — mo`da je to simfoni~arima. Radujem se odla sku u u slikarstvu gdje se javljaju {kole velikih za film Belle Epoque, koju upravo Bachovu Suitu u h–molu. Kad sam po - zvu~alo pomalo radikalno — da se Italiju, radu u drugom okruènju, stora. radim, snimim s tim glazbenicima. loìo ispit, do{ao sam u Zagreb i u Lisin - najve}a glazbeni~ka iskustva stje~u u promjeni zraka. Nisam sve albume Nedavno sam slu{ao koncert Fil- bensa je naj~e{}e dora|ivala njegova skom ponovno upisao tre}i srednje, tako jazzu. Progresije se ponovno najvi{e snimao u Zagrebu. êsto sam radio u harmonije i sretan sam da postoji a. On je na svojim skupnim por tre - da sam istu {kolu zavr{io dva puta. doga|aju u jazzu. I sad volim im pro - Ljubljani snimiv{i nekoliko CD–ova s jak teme lj klasi~nog usmjere nja u a uglavnom radio lica, a {kola je radila Najbo lji diplomanti bili smo Tinka vizirati. Improviziram na Duetima. U mojim vrlim prijate ljem Joètom Priv - nas. Raduje me da ima toliko jazza. perije, rukavice, nogavice i haljine. Muradori, velika flautistica, i ja. Godine pjesmama îstim svoj ìvot i Seosko grob- {ekom. Gabi i ja pjevamo duete u nje - Bio sam iznena|en i vrlo sretan kad e Juraj Dalmatinac klesao svaki 1959. krenuo sam na Akademiju. U to lje II improviziram kao flautist. Jo{ govim aran`manima. Trebate vidjeti sam vlastitog sina slu{ao s izvanred - men. On je radio portrete i su{tinu. sam vrijeme vje`bao flautu po pet sati uvijek to mogu, ali znao sam da moja kako je to pisano, kako je vo|eno. Neke nim belgijskim basistom Jean–Lo- o se govorilo »majstore«? Zato {to je dnevno. Na Akademiji smo imali sve su{tina nije jazzisti~ka. Jazz je su{tina sam stvari miksao u Rimu, neke u ui som Rassinfosseom. To je bio jstor« bio i klesar i kamenorezac i ozbi ljne predmete, primjerice kontra - kao {to je kantautor — singer–songwriter Milanu. Iz iste atmosfere proizlazi isti koncert par excellence. Volim slu{ati tekt i skulptor i u~ite lj. Popularno je punkt, koji mi je bio najdraì predmet. su{tina. Matija moè sloìti temicu rezultat. Odlazim u Italiju svirati s glazbenike kao {to su Sa{a Nes- umjetnik, ali budi ti majstor! Zna{ li Kontrapunkt mi je predavao Krsto kakvu god ho}e{, ali ona nije pjesma. potpuno nepoznatim glaz benicima s torovi}, @eljko Kova~evi}ili Arsen posao? Odak, glaz bene oblike Milo Cipra, ko- Njegovo je mi{lje nje jazzisti~ko. Ona je kojima }u snimiti novi CD Dobrotvorov Ere{. Kod nas se jav lja novo mornu glazbu u dva semestra veliki Fran predloàk na temelju kojega razvija dom. U Haulikovoj 4, gdje ìvim, na Va{a glazba odvojena od ostalih vidova zanimanje i odnos prema profesiji. Lhotka, a teoriju glaz be profesor Josip svoju misao. No, najve}i su jazzisti ipak zgradi pi{e »Dobrotvorov dom«, a kako etnosti kojima se bavite, primjerice Raduje me pojava znanja, poznava- Andreis. To je bilo ozbiljno vrijeme uzimali kao glavnu temu skladbe onih Gabi i ja uglavnom »dobrotvorimo« — i rstvom, ili su oni neraskidivo povezani? nja métiera. Amatere podnosim, ali studiranja. Akademiju su zavr{ili Stjepan koji su bili pravi pisci pjesama: Colea sino} sam dobrotvorio za Plavi telefon — diletante ne. Kad bi Debussy su razna lica iste stvari. To su samo Mihaljinec, Silvije Glojnari}i Miljenko Portera i Georgea Gershwina, ali i tako }e se zvati i moj novi CD. pruìo ruku predstav ljaju}i se, gi oblici izraàvanja moje prirode. Proha ska, kao i Miroslav Sedak–Ben~i}, Antonia Carlosa Jobima i Harryja Akademiku Zvonimiru Mrkonji}u mo- rekao bi: »Milo mi je, antidiletant.«. kon zavr{ene srednje muzi~ke, pri- koji mi je, uz Ozrena Depola, bio na{ Warrena s kojima sam prijateljevao u ram predati svoj novi rukopis koji je ve} vao sam se upisa na Akademiju jer najmiliji saksofonist. Brazilu. u igri za nagradu. To mi je dvadeset i prijemni bili toliko zahtjevni da se ~etvrta k njiga. Ali meni rad ne predstav - Pripremaju}i svoju dijamantnu kolekciju SUSRETI SUSRET cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:19 PM Page 14

14 BROJ 143, VELJA^A 2007. GovornoPREPORUKA ZA ^ITANJE: svira nje u djelima Rubena Radice A studija Mirjane Babi} Siri{~evi} Pi{e: Marija Beni} Zovko

rvatsko dru{tvo skladatelja i Can- puno razlikuju, i premda se to u knjizi nigdje ne Razina na kojoj se zna~ajke izgovorene rije~i glaz benu semanti~ku razinu prenio na ~isto tus d.o.o. objavili su krajem pro{le spomi nje, daju se nazreti obrisi autori~ine i putem racionalne kontrole prenose na glazbu glaz benu zna~e nj sku razinu. Hgodine k njigu Mirjane Babi} Siri{ - skladateljeve aluzije na kontroverzno Schönber- pripada predsre|enju gra|e. To zna~i da se pri- ~evi} Govorno svira nje u djelima Rubena Ra- govo poimanje odnosa rije~i i glazbe i na osebu- marno neglaz beni sadràj prije ~ina sklada nja Terminolo{ka preciznost autorice dice. Rije~ je o analiti~koj studiji triju sklad- jne Boulezove reakcije na takve kontroverzije, pretvara u potencijalno glazbeni materijal iz ko- Taj je put proces kona~ne artikulacije forme bi Rubena Radice, a to su Prazor iz 1990., koje je Radica na vlastiti na~in produbio. jega se moè ostvariti struktura i iz nje artikuli- djela. Ona se ostvaruje u neprestanom previra - Trinaesta ura iz 1994. i Tri sonetne bagatele iz rati forma. Kriteriji za predsre|e nje gra|e rezul- nju izme|u raci onalnog i iracionalnog — u raci - 1997. Sve su skladbe vokalne, kako se to M. Babi} Siri{~evi} ne zalazi u komparaciju, tat su subjektivnog doìvljaja samoga autora, jer onalnom tretira nju strukture da bi se i skazao po ve} iz naslova knjige da zaklju~iti, a napi - kontekstualizaciju ni interpretaciju pojma gov- se omjeri u kojima skladate lj izraàva odnose u svojoj bîti iracionalni psiholo{ki sadràj. Autori- sane su na stihove znamenitih hrvat skih orno svira nje, jer joj sta nje gra|e kojom se bavi duìnama slogova ne daju izmjeriti. ca isti~e da forma za Radicu nije unaprijed pjesnika. Tako je u Prazoru tekstovni pred- to jo{ ne dopu{ta. Ona taj pojam ustrajno i dos - ljedno konstruira, mo delira ga iz partiture i pot- zadana; va lja je, dakle, tuma~iti ponajprije kao loàk istoimena poema ~iji je autor Jure Cori spezzati u Trinaestoj uri vr|uje njegovu ~in — proces, koji tek potom postaje ~injenica smislenost un- Nasuprot takvomu odnosu koji dopu{ta teorij - (str. 141). Taj se proces istovremeno ostvaruje utar sustava sku definiranost, seman- kao antiteza i sinteza rije~i i glazbe, i to koji je skla da - ti~ke zna~ajke teksta re- u svakoj skladbi na jedinstven na~in. telj u oda- flektirane u glazbi te{ko Tri sonetne bagatele to pokazuju ve} i u branim djelima se daju svesti na po dru - svojemu naslovu. Pojam bagatele po usposta vio. ~je teorije i pripadaju svi- svojoj definiciji ostav lja slobodu u Pritom meta - jetu individualnog skla- odre|enju formalnog modela. Za raz- fori~ nost poj ma datelj skog izri~aja. Mak- liku od njega, pridjev »sonetne« nor- nestaje, a um- simalno iscrpljuju}i do- mativna je odrednica, ali ne glazbene, jesto nje pojam sege teorije i balansira- nego pjesni~ke provenijencije. Tako je ono {to je unaprijed zadano glazbi forma stihova. Iz analize koju autorica donosi lako se moè zaklju~iti da je ta Knjiga pobu|uje niz asocijacija, uspored- norma tek nominalna i da se forma kao Dr. Nik{a Gligo, dr. Mirjana Babi} Siri{~evi} i akademik Ruben Radica na bi, pitanja i teza. îtatelju omogu}uje da predstavlja nju knjige ~in/proces ostvaruje u iznalaènju zakora~i u prostranstva interpretacijske na~ina na koji se sonetna pjesni~ka for- se kristalizira kao de- refleksije i u tomu je njezina osobita vri- ma preta~e u sonetnu glaz benu formu. Ka{telan, u Trinaestoj uri dva soneta Antu- jednost. Ona ni{ta ne dovr{ava niti na Gustava Mato{a, a u Tri sonetne bagatele terminanta sustava. I tu skladatelj uspostavlja sustav u kojemu u kona~no odre|uje, no ostvarena je u ju}i na krajnjim rubovi- stihovi Ante Tresi}a Pavi~i}a, Vladimira Potvr |uju}i smisao i kona~nici pjesni~ka forma biva »`rtvovana kon- zaokruènu cjelinu s precizno izra|enom i ma njezine prote`nosti, Nazora i Ive Vojnovi}a. Autorica iznosi logi~ nost djela, autori- tinuitetu i uvjerljivosti glazbene« (str. 143). dosljedno provedenom koncepcijom. Babi} Siri{~evi} i takve deta ljnu analizu kojom pokazuje uskla- ca dokazuje smis- Ipak, zahva ljuju}i usustav ljenosti odnosa rije~i i skladate lj ske rad nje nas- |enost i logi~nost izme|u k lju~nih pun- lenost pojma govorno glaz be, kako autorica na samom kraju zak - toji determinirati. One ktova u kojima se ostvarivao skladatelj ski sviranje. To ostvaruje lju~uje, »ne postoji niti jedno mjesto u partituri se pokazuju u lepezi proces. Ti su punktovi predsre|enje gra|e, iscrpnom i deta ljnom analizom u kojoj opisuje, gdje bi se u isti glazbeni kontekst mogla upisati raznolikih postupaka od jednostavnih do vrlo uspostavlja nje vlastitog skladatelj skog sus- obja{ njava te dokazuje uteme ljenost vrlo kom- neka druga rije~« (str. 143). kompleksnih, a neki od njih su madrigalizmi, tava te kona~an stvarala~ki ~in u kojemu se pleksnog skladate lj skog sustava. lajtmotiv ska modusnost u Prazoru, simbolika Sve navedeno tek su neki problemi i ideje koji potvr|uje smislenost gra|e i vjerodosto- brojeva, primjena ar hai ~nih tehnika, kao {to su se mogu ukazati ~itate lju. K njiga pobu|uje niz jnost individualne skladatelj ske teorije. Iz neglazbenog u glazbeno responzorijalno pjevanje i izmjenjiva nje zboro- asocijacija, usporedbi, pita nja i teza. îtate lju Posebnu dimenziju takvom skladate lj skom Govorno se sviranje prvenstveno odnosi na omogu}uje da zakora~i u prostranstva LICISTIKA PUBLICISTIKA PUBLICISTIK va na na~in cori spezzati u Trinaestoj uri i tako da- procesu daje tekstovni predloàk, kojemu strukturiranje ritmike djela iz akcenatskih stopa lje. Osobito je zanimljiva primjena graduala Ch- interpretacijske refleksije i u tomu je njezina os- skladatelj pridaje posebnu funkciju. tekstovnih predloàka. Autorica pi{e: »Sveu - ristus factus est u Prazoru te sekvence Stabat Ma- obita vrijednost. Ona ni{ta ne dovr{ava niti kupna ritmika... zasniva se na primjeni sustava kona~no odre|uje, no ostvarena je u zao - Skrivene aluzije na Sprechgesang ter u Trinaestoj uri. Simbolika koju skladate lj skladate ljevog osobnog doìv ljaja ~etiriju akce- pronalazi u njihovoj semanti~koj razini i koja je kruènu cjelinu s precizno izra|enom i dos- O specifi~nosti odnosa tekstovnog pred- nata i duìna hrvat skoga jezika u odnosu na kraj nje individualna unutar glaz benoga sadràja ljedno provedenom koncepcijom. Autorica se lo{ka i glazbe u navedenim djelima autori- notne vrijednosti« (str. 11). Prozodijske zna~aj - reducira se na ton sku supstanciju, na materijal zadràla u strogo teorijskom podru~ju, no usp- ca daje naslutiti u naslovu. I prije nego ke rije~i transformirane su u glazbeni ritam na iz kojega skladate lj ostvaruje kraj nje komplek- jela ga je kraj nje pro{iriti ostvariv{i visoku raz- ~itatelj otvori korice knjige name}e se pita- teme lju ~ega je izgra|en ritam ski sustav za sve sne strukture. To ilustriraju, na primjer, nizovi inu spekulativne teorije. Primjer je to uzorne nje je li govorno svira nje tek metafora ko- tri skladbe. Tako su u osnovi govornog sviranja nastali primjenom permutacijske manipulacije teorijske analize koju rese dosljednost u meto- jom se podcrtava problemati~an odnos ri- fonetske osobine izgovorene rije~i, to jest u prizoru Jaganjac iz Prazora (str. 45) ili postu- di, logi~nost i uskla|enost teorij skih polazi{ta i je~i i glazbe, a koji je u Radi~inim djelima zvu~ni aspekt teksta »~ije su akusti~ko–arti - pak nadoveziva nja slogova i rije~i kroz dionice analiti~kih nalaza, izrazita preciznost i jasno}a, ostao jednako neuhvatljiv i individualan kulacij ske zna~ajke primarne« (str. 5). Takvim triju zborova ~ime se ostvaruje efekt jeke u Tri- zornost prikaza koji je popra}en nizom grafi~kih kao u tolikim poku{ajima i sukobima postupkom skladatelj maksimalno racionalizira naestoj uri (str. 66). Autorica pokazuje da nijedan i notnih primjera, stihovima svih soneta i libre- suprotnih esteti~kih tabora u povijesti ili je odnos teksta i glaz be te ostvaruje sustav unutar postupak proiza{ao iz semanti~kog potencijala tom Prazora, terminolo{ka preciznost te kom- to novi tehni~ki pojam koji autorica ar- kojega se taj odnos moè mjeriti i kontrolirati. rije~i nije tek banalni poku{aj simbolizacije petencija autorice osobito zna~ajna u pitanju tikulira kao jednu od determinanti Na teme lju toga moè se zak lju~iti da sve ono glazbenoga sadràja ili isprazna narativnost i poznava nja opusa Rubena Radice. Studija Mir- Radi~ine skladatelj ske teorije. Pojam aso- {to se u odnosu rije~i i glazbe moè racionalno deskriptivnost koje su nametnute glaz bi. Na- jane Babi} Siri{~evi} svakako je zna~ajan dopri- cira i na govorni pjev — Sprechgesang Arnol- kontrolirati u skladatelj skom ~inu i teorijski suprot tomu, pokazuje se da je svaki takav pos- nos kako poznava nju i prou~ava nju opusa toga da Schönberga. Iako se u svojemu zna~e- usus taviti u analiti~kom ~inu pripada govornom tupak opravdan u glazbenoj strukturi i da skladatelja, tako i razvijanju i o~uvanju autorita- nju govorni pjev i govorno svira nje pot- svira nju. skladate lj pronalazi put kako bi svaku izvan - tivnosti teorijskog iskaza. Podijeljene nagrade Hrvatskoga dru{tva skladatelja za 2005. godinu Pi{e: Dalibor Paulik

prostorijama Hrvatskoga dru{tva skladatelja, 21. prosinca Zagreb u Hrvat skom narodnom kazali{tu u Zagrebu. Skladate lj, 2006. sve~ano su dodijeljene godi{nje nagrade Dru{tva za dirigent, pijanist i aranèr Stjepan Miha ljinec dobitnik je Uprethodnu godinu. Jedno od prizna nja, Nagrada Josip An- Nagrade Milivoj Körbler za autorsko stvarala{tvo u podru~ju dreis za glazbenu publicistiku dodijeljena je ujesen na Glazbenoj zabavne glaz be za svoj cjelokupni ìvotni opus. Skladate lju i tribini Dru{tva Sini{i [karici za k njigu Kad je rock bio mlad — saksofonistu Sa{i Nestorovi}u predana je Nagrada Miroslav Sedak pri~a s isto~ne strane (1956 — 1970) u nakladi V.B.V–a. Nagrada Ben~i} za skladbu êtiri reminiscenscije za big band, praizvedenu 25. Miroslav Sedak Ben~i} za autorsko stvarala{tvo u podru~ju jazza studenoga 2005. u Kazali{tu Kerempuh u okviru ciklusa Gradovi tako|er je dodijeljena na istoj Tribini skladatelju Kre{imiru glazbe Europske radijske unije. Primiv{i priznanje, Sa{a Nestorovi} Hercegu i posthumno skladate lju i aranèru Damiru Di~i}u za zahvalio je izvedbom svojih novih skladbi. nosa~ zvuka Moonglow Serenade u nakladi Oktave d.o.o. U kategoriji koncerta Cantus Ansamblu je uru~ena Nagrada Vatroslav Nagrada Josip Andreis za glaz benu publicistiku, muzikologiju i Lisinski za izvedbene umjetnosti i promicanje hrvatske glazbe. srodne znanosti dodije ljena je dr. sc. Daliboru Pauliku za k njigu Priznanje je zasluèno za koncert odràn 22. listopada 2005. u Hrvat ski operni libreto u nakladi Goldenmarketing–Tehni~ka Preporodnoj dvorani u okviru ciklusa Gradovi glazbe Europske ra- knjiga 2005., teatrolo{kom radu koji analizira reprezentativna dijske unije. operna djela od Lisinskog, preko Zajca i Gotovca, do Para}a. Na ovoj su prigodnoj sve~anosti preostale nagrade uru~ili Nakon dodjele nagrada, predstavnici ZAMP–a zahvalili su VELIZAR VESOVI] prigodnim poklonima Paolu Sfeciju, Huseinu Hasanefendi}u, Stjepan Mihaljinec i @eljko Brkanovi} na sve~anoj dodjeli nagrada predsjednik Dru{tva @e ljko Brkanovi}i tajnik Antun Tomislav [aban, koji je ujedno pro~itao obrazloè nja. Nagrada Boris Pa- Alfiju Kabilju, Zrinku Tuti}u, Ton~iju Hulji}u i Ivani Vrdoljak pandopulo za autor sko stvarala{tvo u podru~ju ozbi ljne glaz be Vanni na nesebi~nom doprinosu u borbi za za{titu autorskih pripala je skladate lju Mladenu Tarbuku za balet Tramvaj zvan prava i njihovoj percepciji u javnosti. ~e`nja praizveden 15. trav nja 2005. u okviru Muzi~kog biennala NAGRADE PUBLICISTIKA PUB cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:19 PM Page 15

BROJ 143, VELJA^A 2007. 15

U povodu 20. obljetnice smrti proslavljenoga hrvatskog baritona Vladimira Ru`djaka (Zagreb, 21. IX. 1922. — 9. X. 1987.)

DVADESET GODINA PRAZNINE OBLJETNICE Pi{e: Marija Barbieri

kvalitete, rad s velikim di- savr{eno s ljub ljuje s glaz bom, majstor ski je Cossetta, [pilera, J. Stahu ljaka, Kirigina, rigentima i redateljima uspijevao izraziti nedjeljiv spoj rije~i i glazbe. U Albinija, Pozaji}a, Njiri}a, Bjelin skog, (naj dub lje je na njega utje - svojim je hrvat skim prijevodima maksimalno Savina, Vido{i}a, Dore Peja~evi}, Kunca, cao Walter Felsenstein) te zadràvao vokale izvornika {to je bitno Matza, @upanovi}a, [varca, Cipre, Zlati}a, surad nja s velikim pjeva - pridonosilo zvukovnosti i posredovanju teksta. Arnolda, Livadi}a i Hektorovi}a. Bio je ~ima bili su zalog velikih Takvim pristupom, a zahvaljuju}i glasovnoj Prospero u Oluji koju je Stjepan [ulek ostvarenja, a nagrada je bila ljepoti i visokoj muzikalnosti, prirodno je postao skladao za obnovljenu zgradu HNK u naslov Komornog pjeva~a. zacijelo najve}i hrvat ski interpret popijevke. Zagrebu. êsto je bio prvi tuma~ hrvatskog Go dine 1960. tada{ nji rav - Bio je to po umije}u interpretacije i po djela, pa tako i Papandopulove Marulove natelj Hambur{ke opere golemom broju interpretiranih autora i djela. pisni na Split skome ljetu 1970., a njegovu Rolf Liebermann povjerio Bio je vrhun ski tuma~ izvrsnih djela Lieda, Hrvat sku misu i Credo je i snimio. Snimio je mu je naslovnu ulogu na Schubertove Lijepe mlinarice, Schumannove Pje- i oratorij Pod krièm Leopolda Ebnera, kao praizvedbi opere Der Prinz snikove ljubavi, Mahlerovih Pjesama putuju}eg dje- i @ivot i spomen slavnih u~ite lja, svete bra}e von Homburg (Knez od ti}a, ali i Pjesama i plesova smrti Musorgskog ]irila i Metoda, apostola slavenskih Boìdara Homburga) Hansa Wernera (koje je i obradio za pratnju orkestra), Ravelovih [irole, Majku Margaritu Krste Odaka. Henzea. S ljede}e je godine Pjesama Don Quijotea Dulcineji, Brittenovih Sta- Antologijska je njegova obrada me|imur- Ru`djak oti{ao preko At - rih francuskih pjesama, pjesama Borodina, skih pjesama, starih dubrova~kih i pjesama lantskog oceana i na otvo- Beethovena, Poulenca, Martinua, Petrassija. drugih starih autora, a kao skladate lj re nju sezone u San Fran - Nezaboravna je njegova interpretacija prona{ao je odgovaraju}i glaz beni izri~aj za ciscu pjevao Enrica u Luciji Scarlattijevih Ljubi~ica. Dovo ljno je prisjetiti se Tri pjesme Dòre Drì}a. Bio je vrhun ski di Lammermoor; 1962. prvi da je 1955. godine na festivalu u Edinburghu na tuma~ dvaju me|u naj ljep{im ciklusima je put kao Amonasro u Aidi koncertu na kojemu ga je pratio glasoviti Gerald hrvatske vokalne lirike — Pjesama moje nastupio u Metropolitanu i Moore pjevao Schumannov ciklus Dichterliebe majke Slavenskog i Baranovi}evog Z mojih u njemu je proveo dvije (Pjesnikova ljubav) te da je Lied interpretirao u bregov. Nitko kao on nije znao izraziti sezone. Pjevao je jo{ njegovoj domovini, u Hamburgu i u drugim razli~ita du{evna stanja — tjeskobu, smire- Renata u Krabuljnom plesu, njema~kim gradovima. Na Dubrova~kim nje, prolaznost i radost koju daje dobra vin - Marcella u La Bohème, Les- ljetnim igrama prire|ivao je koncerte ska kap ljica u osje}ajnim, nostalgi~nim i cauta u Manon, Germonta u popijevaka gotovo svake godine, od po~etka ìvopisnim kajkavskim stihovima Frana Traviati i Valentina u Fau- festivala do kraja ìvota. Prvi je u nas pjevao Galovi}a. Taj je ciklus izveo i u Be~u. stu. crna~ku glazbu. Isto tako velik bio je njegov doprinos u va`nim vokalno–orkestralnim Ru`djakovim odla skom iz hrvat skoga glazbenog ìvota ostala je praznina koja traje i Gospodin pjeva~ djelima — Brahmsovu Njema~kom requiemu, Brittenovu Ratnom requiemu i Hindemithovu dvadeset godina poslije njegove smrti. Ru`djakova glaz bena za - Requiemu, Händelovom L’Allegro, il Penseroso ed Vertikala se nepovratno sru{ila. nimanja bila su vrlo {iroka i il Moderato, Stabat mater Szymanowskog, obuhva}ala su razli~ite sti - Mahlerovoj Pjesmi o zem lji, Mokranj~evoj Litur- love i razdoblja, autore od giji Sv. Jovana Zlatoustog, Bachovim kantatama. Na trì{tu ponajbolje Monteverdija do suvre me - nih skladatelja (sje}amo ga snimke Vladimira Ru`djak i hrvatska glazba Ru`djaka Ru`djak je bio i jedan od rijetkih na{ih reproduktivnih umjetnika koji je jednako U petak, 1. prosinca 2006. u predvorju Ru`djak kao Zrinj ski njegovao klasike svjetske glazbe i hrvatske Hrvat skoga narodnog kazali{ta u Zagre-

Te{ko je na}i jo{ jednu li~nost hrvatske skladatelje. Te{ko je na}i hrvatskog autora, od bu javnosti je predstav ljen dvostruki CD ICE OBLJETNICE u`djak je bio pjeva~ neusporedive gla- glazbe XX. stolje}a koja je svojim najstarijih Luka~i}a, Jeli}a, Spadine, Bosanca, baritona Vladimira Ru`djaka objav ljen u izda nju Orfeja i Hrvat ske radiotelevizije. sovne ljepote koju je zadrào netaknu- cjelokupnim djelovanjem toliko obiljeìla Skjaveti}a, Motovu njanina, Bajamontija do Time se uo~i 20. ob ljetnice smrti toga tom do posljed njih nastupa i superiorne hrvatsku kulturu tijekom ~etiri desetlje}a Kelemena, Radice, Drage Bubala, Marka R kao {to je to u~inio Vladimir Ru`djak. Od Ru`djaka, koje nije interpretirao s jednakom istaknutog hrvatskog umjetnika (koja se pjeva~ke tehnike koja mu je pomogla da u navr{ava 9. listopada ove godine) javnost tome uspije. Bio je antologij ski interpret niza 4. srpnja 1946., kada je kao 24. godi{ - predano{}u kao Schuberta, Schumanna ili upozorilo na njegov vaàn doprinos cje- opernih likova i koncertnih popijevaka, u ~emu njak s velikim uspjehom debitirao u Verdija. Radilo se o operi ili popijevci prilazio naslovnoj ulozi Puccinijeva Giannija im je s jednakim zauzimanjem. Tuma~io je i lokupnom hrvat skom kulturnom ìvotu u je ostao nenadma{en. Bio je operni redatelj (Pel- desetlje}ima nakon Drugoga svjet skog leas i Melisanda, Traviata, Porin, Krunidba Popeje, Schicchija, do smrti svojim je djelova - snimio gotovo sve bariton ske uloge u va`nijim njem ispunjavao hrvatski kulturni ìvot i hrvat skim operama, od Zaj~eva Zrinj skoga, koji rata. Pred mnogobrojnom publikom, isk- Ero s onoga svijeta, Rigoletto, Don Carlos, Sevi lj ski renim ljubite ljima Ru`djakova lika i djela, brija~, Didona i Enej, Carmina burana), prevo - nije bilo iole va`nijeg doga|aja u koje- je u mnogo~emu obi ljeìo njegovu karijeru, do mu nije sudjelovao. Pehrsona u Rudarima. Bio je Gotov~ev mlinar o njegovu su radu, u prisnom anegdotal- dite lj opernih libreta (Debussyjev Pelleas i Meli- nom tonu, govorili dirigenti Mladen Ba{i}, sanda, Rossinijeva Pepeljuga ), od 1970. profesor Sima u Eri s onoga svijeta i tuma~ njegove lirike. Pjevao je Bersine popijevke i Pieta u Postolaru Nik{a Bareza i Vladimir Kra nj~evi}, s koji- pjeva nja na zagreba~koj Muzi~koj akademiji, a ma je u surad nji i nastajala ve}ina sni- zatim i pro~elnik Odjela, skladate lj i obra|iva~, od Delfta, Hatzeove popijevke te Stanka u Po- vratku i pjesnika Franu u Adelu i Mari, maka u njegovoj karijeri predstav ljenih na vrhun ski tuma~ djela hrvat skih skladate lja, ~es- ovom albumu. Publici su se obratile i to i na njihovim praizvedbama. se kao Dallapiccolina Zato~enika s gostova nja popijevke Lhotke–Kalinskog i njegova Matiju Hambur{ke opere na drugom Muzi~kom Gupca. Ru`djak je s osobitom profinjeno{}u urednice izda nja, sopranistica Nada Ru`djak, umjetnikova udovica i njegova Od Hamburga do New Yorka biennalu Zagreb 1963.) te talijansku, francusku, pjevao ranoromanti~nu glaz bu, pa jeposebno njema~ku, ru sku i hrvat sku operu i koncertno mjesto u njegovim glaz benim zanima njima ~esta partnerica na koncertnim i opernim Umjetni~ki put Vladimira Ru`djaka opovrgava stvarala{tvo. Ostvario je osamdesetak opernih zauzimao Lisin ski. Njegove su popijevke naj - podijima te Marija Barbieri, urednica na usta ljena mi{ lje nja kako mladi pjeva~i moraju likova i bio jedan od malobrojnih istin ski ljep{e zazvu~ale u interpretaciji Ru`djakova Hrvat skom radiju. Od hrvat ske glaz be na postupno ulaziti u repertoar. U srpnju 1946., kao velikih hrvat skih verdijan skih pjeva~a, svijetlog baritona blistavih visina, a Obren i album su uvr{teni ulomci opera Ivana pl. diplomant Muzi~ke akademije u Zagrebu, umjetnik belkanta. Njegovi Rigoletto, Posa, Kocelin stolovali su u njegovoj Ljubavi i zlobi i Zajca, Josipa Hatzea i Vatroslava Lisin - pjevao je glavnu ulogu, nakon nekoliko mjeseci Renato, Germont, grof Luna ulaze u hrvatsku Porinu. Suvereno se hvatao u ko{tac sa skog te ciklusi Pjesme moje majke Josi- pa Slaven skog i Z mojih bregov Kre{imi- kao ~lan Opere HNK u Zagrebu pjevao je opernu antologiju, ali isto tako i Rossinijev zahtjevima suvremene glaz be. Tuma~io je djela ra Baranovi}a. (J.H.L.) Jeleckog u Pikovoj dami, a ve} u svibnju 1947. Figaro, O njegin, Gounodov Valentin. Ostao je u Fribeca, Buri}a, Dev~i}a, Pristera, K. [ipu{a, nastupio je u naslovnoj ulozi Rigoletta na sje}anju i kao Grof u Figarovu piru, Cimarosin premijeri opere. înjenica da je mogao svladati Kapelnik, Gluckov i Monteverdijev Orfej, goleme pjeva~ke zahtjeve jedne od najteìh Purcellov Enej, Bartokov Modrobradi, Man- bariton skih uloga dokaz je da je za studija kod dryka u Arabelli R. Straussa, Don Fernando u profesora Milana Reizera bio vrlo dobro Fideliju, Uberto u Sluàvki gospodarici na osposobljen. Nastavio je nizati velike uloge i Dubrova~kim ljetnim igrama i kao nenadma{an nastupati na premijerama, pa je postao prvi tuma~ Prologa u Leoncavallovim Pagliaccima. hrvat ski bariton, prvi koncertni pjeva~ i jedan Njegova karijera nije poznavala padove ni od najve}ih opernih pjeva~a. Bio je prvi solist trenutke krize, aktivnost mu nije popu{tala ni ansambla Zagreba~ki solisti utemeljenoga 1954. nakon ~etrdeset godina umjetni~kog djelovanja godine. Za njegove umjetni~ke ambicije Hrvat - (umro je iznenada pripremaju}i praizvedbu ska je ubrzo postala premalena, stoga je te ciklusa Smrt na Mirogoju Adalberta Markovi}a godine oti{ao u Hamburg. Tijekom osamna - koji je prethodno snimio za tada{ nji Radio estogodi{ njeg anga`mana na toj velikoj svjet- Zagreb). S rado{}u je radio svoj posao i nije skoj sceni razvio se u rijetko cjelovitu smatrao da on traì `rtve i odricanja. Rije~ju, bio umjetni~ku osobnost. Po~eo je zalaziti i u je gospodin pjeva~, jedan od najve}ih u bogatoj wagnerijan ski repertoar (izvanredna je njegova hrvatskoj vokalnoj tradiciji. interpretacija Wolframove pjesme ve~er njoj zvijezdi iz Tannhäusera). Njegova visoka glaz - Ru`djak i popijevka bena kultura, op}a naobrazba i poznavanje jezika, muzikalnost, sjajna interpretacija i Kao svi istin ski veliki pjeva~i, Ru`djak je imao odli~na dikcija, vrhunske glasovno–pjeva~ke izniman osje}aj za tekstovne vrijednosti koje

Promocija Ru`djakova CD–a OBLJETNICE OBLJETN cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:19 PM Page 16

16 BROJ 143, VELJA^A 2007.

U odjeku 2006. i Ciprine 100. obljetnice ro|enja MILO CIPRA: IZA DOKUMENTARNIH FILMSKIH KADROVA Pi{e: Irena Paulus OBLJETNICE

ilo Cipra je u svijet film ske glaz - po~inje funkcionirati filmski. Njegova glazba na Izbjegavanje holivudskih kli{eja tastikom i za~udnim. Harfa je instrument starih be u{ao preko dokumentarnih fil- rijetkim mjestima postaje i inventivno ilustra- Mnogi su trenuci prilika za opis. Cipra svaki put Grka, instrument an|ela i instrument roman- Mmova (u istom je filmskome àn- tivna isti~u}i malim, i skomponiranim crescendi- prihva}a izazov, ali uvijek prire|uje iznena|e- tike. ru karijeru zapo~eo Boris Papandopulo, a ma naizmjeni~ne poglede mar ljivih partizana nje, izbjegavaju}i (ili ne znaju}i za) sve mogu}e Brkanovi}ev filmski opus i ne izlazi iz koji u~e pisati ili dramatiziraju}i rije~ »pis- Ciprina »{etnja«, me|utim, nije nepromjenljiva. kli{eje koje su popisali holivudski i drugi Skladate lj se osla nja na prepoznat ljivost instru- dokumentarizma). Od kraja ~etrdesetih do menost«, odnosno »nepismenost« u ponekom skladatelji. Skijanje na snijegu ocrtano je druge polovice pedesetih godina 20. sto - filmskom titlu. No, za skladatelja je film jo{uvi- mentalne boje, ali materijal koji iznosi blago silazno, ali virtuoznim kretanjem glasovira koje varira. To omogu}ava neprimjetno poveziva nje lje}a, Cipra je skladao za sedam dokumen- jek mjesto tonske igre: ne napu{taju}i tonalitet, prije pripada nekoj klasi~noj etidi nego tipi~noj tarnih i ~etiri igrana filma, a prvu je partitu- ~esto se koristi fragmentom uvodne teme ili odre|enog tipa glazbe uz odre|ene kazali{ne filmskoj partituri. Kru`no gibanje mlinskog kola ljude: glazba za scenografa je druk~ija od one za ru skladao za dokumentarni film Iz tame u donosi poneki novi motiv koji se sve vi{e opisano je ponavlja njem, no uz eksponirani svjetlost (1947.). Glazbu je izveo Simfonijski diminuira ili iz nekog motiva gradi fugato ili pak kostimografkinju i {minkera. A uvod i zaklju~ak motiv s kratkim se razmakom ponav lja njemu imaju istu kvazirenesansnu glaz bu koja orkestar (tada{nje) Radio–stanice Zagreb jedna tema kontrapunktira drugoj... srodan motiv, pa se ~ini kao da ulazi u sâmoga pod dirigent skim vodstvom Milana Horva- ozna~ava druk~iji svijet — svijet koji, premda se sebe. Onomatopeja postoji, ali kao slutnja ili odvija u suvremenosti, nosi u sebi ne{to starine ta (!). Stilske mijene nagovje{taj, a ne kao stvarni postupak. i ne{to fikcije. Ali, s izuzetkom po~etka i Sredinom pedesetih godina 20. sto lje}a Milo Prva filmska partitura: Milu Cipri je Gorski kotar Branka Ma- zavr{etka, Ciprine su »{et nje« u biti roman - Cipra imao je iza sebe ~etiri igrana filma Iz tame u svjetlost jera bio igra, a ne zadatak. Temeljni ti~ne, jer je takva i pri~a, zaljub ljenost u kaza- (Zastava Branka Marjanovi}a, Jubilej glazbeni materijal, teme, samo je li{te. Ivo [krabalo pi{e da je Iz tame u svjetlost gospodina Ikla Vatroslava Mimice, povremeno koristio kao ozna~ite lje. jedan od dva uspjelija filma Milana Kati}a. Opsada Branka Marjanovi}a i Nije bilo Njima se ~e{}e sluìo za glaz beno Sve brè »{etnje« Pi{e i da je Kati}, kao pripadnik prve gen- uzalud Nikole Tanhofera) te pet oblikova nje. To se naro~ito ~uje na eracije film skih dokumentarista, ispitivao dokumentarnih filmova (Iz tame u S druge strane, »{etnje« su romanti~no–neu- zavr{etku, u Codi (prizor terase u mogu}nosti ànra. Dokumentaristi su u to svjetlost Milana Kati}a, Borba za tlo tralne jer se temelje na rastavljenim akordima. Delnicama), gdje se prisje}a modifi- vrijeme uglavnom obra|ivali »zadane Rudolfa Sremca, Doga|aj u Ra{i i Tvorni- No, i neutralnost se, premda va`na zbog ciranog uvodnog materijala — ponav - teme«, a me|u njima je u~estala bila tema ca duhana Zadar Branka Marjanovi}a te »skrivanja« glazbe pred naratorovim glasom, ljaju}i, kako se to obi~no radi, seljaka i selja~kih zadruga. To se osjetilo i Pjesnik ìvota Obrada Glu{~e - blago razbija potkraj filma stvaraju}i podlogu za kori{tene teme i motive kod Kati}a, ali [krabalo u njegovom prikla - vi}a). U skladbama za opis »uzlaè nja«, odnosno »silaè nja« scen skim te misle}i i na mikrofor- nja nju ideologiji vidi iskrenost, »dobro- koncertni podij njegov se dizalom uz pomo} brzih uzlaznih, odnosno mu scene i na makrofor- du{nu bezazlenost u prezentira nju op}ega stil mije njao — kako se silaznih pasaà. Slijede}i inerciju pasaà, glaz ba mu cijele kompozicije. zanosa« te »patetiku bez gr~a«. Uostalom, stoga ne bi mijenjao u nastav lja ubrzani pokret, te se nadovezuje na Skladba djeluje cjelovito, film govori o opisme njava nju, a ne o se - filmskim partiturama tuma~e nje tehni~ara o brzoj izmjeni scena, o smisleno i funkcionalno lja~kim zadrugama, no i u tom je kontek- koje su pred skladate lja postavlja nju svjetla i to~nosti reagiranja svakog Ro|en 13. listopada 1906. godine, Milo te zadovoljava i filmske stu bilo mogu}e nagla{avati »{iroke naro- postavljale uvijek novi scenskog radnika. Ovdje glazbena »{etnja« Cipra pridruìo se znakovitoj »mo}noj kriterije pra}e nja zbiva - dne mase« koje je trebalo opismeniti. zadatak! po~i nje podsje}ati na virtuozne kompozicije za gomilici« skladatelja koji }e obiljeìti nja, pokrete kamere, ko- gitaru, stvarno mijenjaju}i tempo, a virtualno i jednu glazbenu epohu u Hrvatskoj. I mentara i stvara nja ugo - ànr i instrumentaciju, ~ime skladate lj upozora- »Univerzalni« folklor Gorski kotar bez dok su sva trojica (Lovro @upanovi} im |aja, kao i glaz bene kriva da nakon ove »{etnje« slijedi ne{to posebno folklornih asocijacija Milo Cipra, kojemu je Iz tame u svjetlost bio dodaje i ~etvrtoga, Miroslava Mag- terije srodnosti materija- — naime, sâma predstava. prvi susret s medijem, reagirao je glaz - Dokumentarni film Pje- daleni}a) svoj tour de force »odjahali« la, igre bojama, upo tre be na podru~ju »klasi~ne« glazbe, manje benom paralelom. »Izmi{ ljaju}i« folklor ili snik ìvota (Opjevanim temat skih i moti vi~kih Dramatska glazba za prizor iz Hamleta asocijacije na njega, skladate lj je bio upo- putem) Obrada Glu{ - je poznato da su se tri skladatelja fragmenata, drama tur - Pokazuju}i koliko je dugi put od ideje ran i uvjer ljiv: koristio se dominacijom ~evi}a iz 1955. postavlja oku{ala i u skladanju za »populisti~ki« {kog kori{te nja (ne pre - kazali{nog komada do predstave, film se ne puha~kih instrumenata (koji su najsli~niji teme lj pristupu koji je filmski medij. velikih) kontrasta, a na- zadràva samo na tuma~e njima pojedinih as- narodnim glazbalima), gurao je teme u neoptere}en folklorom ro~ito formalnog obliko - pekata kazali{ta, nego ih zorno uobli~ava u po- mali opseg, povremeno im dodavao um- ili melodijom (film do- va nja glaz benoga djela. jetn(i~k)i »bajs« te je inzistirao na prirod- nosi govorene citate pje- jedine prizore iz Hamleta. Cipri je to bio signal I to je, opet, najava bu - da komadi}e izvedenoga Hamleta prati sasvim OBLJETNICE nom molu. Kako nijedan narod i nijedno sama Vladimira Nazora, podru~je biv{e Jugoslavije nije »po kri - a glazba je gurnuta du- du}nosti, ve} tre}e druk~ijom (funkcionalnijom, dramatur{ki veno« autenti~nim citatom (»univerzalni« boko u pozadinu). Za tim ide i dokumentarni (»avan gardne«) faze u uobli~enijom) glaz bom. Koliko su, naime, du- folklor), partitura je gotovo suprotna ono- film Gorski kotar Branka Majera koji 1956. go- Ciprinu stvarala{tvu na ~ijem }e po~etku ga~ke »{etnje« glazbeno neutralne i podre|ene mu {to }e skladate lj kojih dvadesetak god- dine pokazuje nastojanje da se sklada djelo ko- skladatelj istaknuti upravo va`nost glazbene naratoru, toliko su kratki prizori iz Shakespeare- ina kasnije kazivati Ivi Supi~i}u — naime, je }e podjednako zadovoljiti Ciprinu potrebu za strukture: »Ja sam (kad komponiram) sporiji, ova komada sugestivni, energi~ni i emotivni. pa` ljiviji, mnogo pazim na deta lje i vrlo sam da je zabluda govoriti o »na{em muzi~kom oblikova njem, kao i potrebu za povezano{}u Razvojem filma postaje jasno da skladatelj u zainteresiran da formalna struktura djela bude jeziku«, jer je folklorna glazba unutar glazbe s filmskim sadràjem. U partituri Gor skog »dramskim« glazbama upotrebljava i neke zad nja instancija vrednova nja. Svi deta lji mora- granica biv{e Jugoslavije vrlo razli~ita. kotara nema folklornih asocijacija, a glazbeni je kratke, ali rje~ite motive. Tako|er, upravo taj ju se podrediti cjelini...«. No, film rijetko traì autenti~nost, jer se materijal unutar tonalitetnih okvira. Dodu{e, dio partiture pokazuje tendenciju pro{ire nja tonalitet je ne{to ~ime se skladatelj voli poigrati, tonaliteta — najprije blagu, a tijekom izvedbe gledate lji, usredoto~eni na sadràj, ne pita- Iza kazali{ne rampe Sre}ka Weyganda ju o izvornosti glazbene podloge. Va`nije je to je glaz beni element koji se pro{iruje i suàva, na pozornici, doista pravu, pro{ireno tonalitetnu objediniti partituru i zaokruìti film, na}i pa ponekad — tako {iren ili suèn — postaje Kada slu{amo Cipru kao ljubite lja glaz bene glazbu. To je ujedno dramatski najsna`nija glaz - formalnu ravnoteù slike i zvuka. Me |u- kontrast sâmome sebi. S druge strane, tu je in- forme, tada s iznena|enjem primje}ujemo ko- ba, glaz ba koja, za razliku od »{et nje«, ne zapa- tim, neiskustvo, ali i neke filmske nespret- strumentalna boja. Osim klasi~ne orkestralne, liko se, upravo s obzirom na formu, njegov da u isku{e nje doslovne ilustracije, ali koja s na- nosti, zaustavili su skladatelja kada se koja se o~ekuje u filmu o prirodnim ljepotama, odnos u dokumentarnom filmu mijenjao. U pr- jve}om pozorno{}u, pa ~ak i vizualnom sugesti- poku{ao referirati na zadanu formu. a koja ponekad pretjerano zalazi u podru~je »ro- vom dokumentarcu Iz tame u svjetlost dopustio jom da je izvedena s magnetofonske vrpce, prati manti~ne« svjetline (guda~i, flauta), Cipra boji je da ga nosi film, ali se u kasnijim filmovima, zbivanja na sceni. Crescenda u prizorima marljivih parti- partituru ponekim »dodanim«« (glasovir), Gorski kotar i, naro~ito, Iza kazali{ne rampe zana odnosno eksponiranim instrumentima (fagot, redatelja Sre}ka Weyganda (1956.), forma Kretanje u krug rog). pokazala vrlo va`nom za glazbeno oblikovanje. Kati} jasno oblikuje tri dijela: uvod o nepis- Dakle, forma je u filmu Iza kazali{ne rampe No, ovaj je put sâm film pomogao skladatelju. nedaleko od forme ronda, jer »cikli~nost«, ron- menosti prije rata, sredi{nji dio o borbi pro- »ûdnovati« fagot kao opozicija Iza kazali{ne rampe je, naime, zami{ljen kao {et- deau, omogu}ava naizmjeni~nost epizoda i tiv nepismenosti tijekom rata i zavr{ni dio »romanti~nom« o opisme njava nju neposredno nakon rata. nja znatiè ljnog ljubite lja kazali{ta koji u jutar - tema. Tako|er, u »cikli~nost« su uk lju~eni i Slijede}i tu strukturu, Cipra je krenuo ob- Instrumentalne su boje na ovaj ili onaj na~in nje sate dolazi vidjeti {to se zbiva iza pozornice. kratki odlomci bez glazbe koji stvaraju kontin- likovati partituru: prvi i drugi dio donose uobli~ene u teme. No, Cipra ovaj put ne gomi- Prate}i scenografa, kostimografa, {minkera, uum: »{et nja« — glaz ba za prizor iz Hamleta — nekoliko glaz benih tema koje je mogu}e la temat ski materijal, nego se temama koristi redate lja i glumce, ljubite lj, ~ije lice nikada ne ti{ina. Ciprino vrijeme ne zahva}a samo kaza- vezati uz film ske dijelove i njihov smisao. smisleno, prate}i kameru i strukturu glaz bene vidimo jer je skriveno iza kamere, postaje svje- li{no vrijeme, koje je doista zaustavljeno, i kaza- No, u tre}em dijelu skladatelj iz prizora u kompozicije. Kako bi dobio osje}aj raznolikosti dokom otkri}a mnogih kazali{nih tajni. Koncept li{ni prostor koji se doista pokazuje jo{ zanim - prizor sklada ispo~etka. Kako su odvojeni i bogatstva, ~esto se sluì na~elom srodnosti ko- {et nje ispresijecan je kratkim kazali{nim pri- ljivijim nego kada je percipiran iz gledali{ta. Za- prizori brojni, tako se ~ini da se u partituri je uvijek funkcionira unutar timbrea, odnosno zorima, pa se gledate lj neprestano mora pomi- hva}a posebnost glazbenoga vremena kojim teme slaù sve gu{}e i da njihovim gomila- unutar pojedinih prizora. cati — iz jedne pri~e o kazali{tu u drugu pri~u dodiruje gotovo sve povijesne stilove, a istodob- njem izmi~e formalna jasno}a. Diktat slike Na primjer, pred kraj filma dvije srodne teme o Hamletu. no ostaje stilski jedinstven i svoj. Skre}u}i iz (posljed nji je dio filma predug s previ{e solo fagota vezane su uz izmi{ ljene pri~e o kazali{ne fikcije u kazali{nu realnost koja je detalja i sli~nih prizora) uni{tio je prvobitni amaterskom ribaru i amaterskom lovcu. Stvara- Struktura Slika s izlo`be tako|er fikcija, Cipra potvr|uje osnovnu glazbenu i film sku koncepciju kreta nja u krug koja trodijelni koncept partiture. ju}i »~udnu« temu, ~ije je kretanje skokovitije Cipri je ideja {et nje otvorila ideju o formi: }e se, unato~ savr{enoj zaokruènosti partiture, od bilo koje druge teme, Cipra stvara duhovitu stvaraju}i glaz bu za »{et nje« i glaz bu za prizore Kontekst kompozicijske cjeline, me|utim, nastaviti okretati i nakon realnog traja nja filma: opoziciju ostalim »romanti~nijim«, odnosno Hamleta, skladatelj je gotovo prenosio strukturu naru{en je i monta`nim postupcima. Na kazali{tarci }e po~eti postavljati novi kazali{ni klasi~nijim dijelovima partiture. Fagot, koji }e Musorgskijevih Slika s izlo`be. No, postoji razli- zavr{ecima pojedinih prizora glaz ba je komad, a Milo Cipra }e skladati neko drugo, razotkriti sklonost skladanja za razli~ite puha~ke ka: glazbene su »{etnje« u filmskoj partituri du- grubo odrezana, dok drugdje »te~e« iz mo`da ne vi{e filmsko, ali u svakom slu~aju sastave, upu}uje na pri~u o pri~i. To nije pravi lje te, premda dramatur{ki neutralnije, pred - jedne scene u drugu. Funkcioniranje tema, posebno glazbeno djelo. pa i kra}ih provedbi koje ih odvajaju, ne dokumentarizam, to su snimljene scene o ribaru stavljaju glavni, a ne vezivni materijal me|u temelji se samo na stvaranju »narodnoga« »koji se zarekao« da }e uloviti pastrve, odnosno stavcima. Izvodi ih harfa — idealan instrument ugo|aja. Njihova je funkcija tako|er odje - o lovcu koji »se ne {ali«, ali koji, na naratorovo za zbiva nja iza kulisa, i to ne samo zato {to je ljivanje, odnosno povezivanje pojedinih veselje, ne uspijeva pokvariti idilu i ubiti srnu. nenametljiv i njeàn, nego i zbog zvukovnih prizora. Tako Cipra, gotovo ne znaju}i, karakteristika koje se ~esto povezuju s fan- OBLJETNICE cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:19 PM Page 17

BROJ 143, VELJA^A 2007. 17

19. memorijal Franjo Kre`ma u Osijeku HRVATSKOM PAGANINIJU U ^AST Pi{e: Bojana Ple}a{

kasnije izrasta u Berlin sku filharmoniju. Bavio Osijeka i Leopolda Sta{i}a iz Velike Gorice blistava budu}nost. Njegov su Od 24. do 26. studenoga 2006. u Osijeku se i skladanjem i dirigiranjem, a kao vrsnoga re- otvorili su 19. Memorijal Franjo Kre`ma. Iste se temperamentni nastup slijedile izvedbe je odràn 19. Memorijal Franjo Kre`ma, produktivnog umjetnika cijenili su ga mnogi ve~eri osje~ koj publici predstavilo jo{dvoje suzdrànije, ali vrlo pouzdane apsolventice me|unarodni susret mladih guda~a, u or- slavni suvremenici, primjerice Giuseppe Verdi, mladih vio li nista, samozatajni Luka Softi}, violine Eve Pusker iz Budimpe{te i bri- ganizaciji Hrvatske glazbene mladeì, a Franz Liszt i Henri Vieuxtemps. Preminuo je u~enik Srednje glazbene {kole Blagoja Berse u ljantne violinistice Soo–Hyun Park, pod pokroviteljstvom Ministarstva kul- na vrhuncu karijere, 15. lipnja 1881. u Frankfur- Zagrebu i samouvjerena Teodora Sucala Matei, studentice Dore Schwarzberg iz Be~a. ture Republike Hrvatske, Osje~ko–baranj - tu na Majni od pos ljedica upale uha, a njegovi biv{a osje~ka u~enica koja je glaz beno Koncert su zak lju~ili studenti Umjet ni~ke ske ùpanije i Grada Osijeka. Ta je tradi-

su posmrtni ostaci tri godine kasnije preneseni obrazova nje nastavila u zagreba~koj Glazbenoj akademije Sveu~ili{ta u Splitu, violi nis tica PRIKAZI cionalna manifestacija uprili~ena u na zagreba~ki Mirogoj. Poput ve}ine ro man - {koli Pavla Markovca. U njezinoj je izvedbi Ana Barbari}, violist Stipe Marini}, sklopu proslave Dana Grada Osijeka u ti~ar skih junaka, Kre`ma je za svojega iznimno dojmljivo zazvu~ao i prpo{ni Menuett Dore violon~elist Robert @burin i pijanistica znak sje}anja na violinista svjetskoga kratkog ìvota uspio ostvariti umjetni~ke te`nje, Peja~evi}, ujedno jedina hrvatska skladba te Petra [kara, koje je pripremila Olga Cinko - glasa, ro|enoga Osje~anina, Franju proslaviti svoju domovinu i ostaviti neizbrisiv ve~eri, {to nas dovodi do zaklju~ka kako bi se burova, ukazav{i jo{ jednom na neiscrpnu Kre`mu i s ciljem promicanja mladih gu- trag u hrvat skoj glaz benoj kulturi. Njegova hrvatsko glazbeno stvarala{tvo ipak trebalo ljepotu komornoga muziciranja. da~kih nara{taja, a bijenalno se izmje - skladate lj ska ostav{tina u sko je povezana s re- ~vr{}e ukorijeniti u programe ovakvih njuje s Memorijalom Darko Luki}, susre- produktivnom djelatno{}u, o ~emu svjedo~e u manifestacija jer je s njima usko povezano. Prvu Kre`mina minijatura za kraj tom mladih pijanista. njegovu opusu najbrojnije virtuozne minijature koncertnu ve~er Me mo-rijala svojom je âst da odrì solisti~ki koncert na zavr{noj i fantazije za violinu i klavir, zagasitom izvedbom zaklju~ila zagreba~ka ve~eri Memorijala pripala je biv{em prete`no salon skoga karak- violon~elistica Lada Weygand, a njezinu je osje~kom u~eniku Davoru Philipsu, danas tera. nastupu prethodila izvedba izrazito afirmiranom violinistu i ~lanu Zagreba~kog temperamentne go{}e iz Debrecena, tako|er iolinski virtuoz kvarteta, dobitniku ugledne Nagrade [armantni najmla|i gus- violon~elistice, Anite Balasz. Najblistaviji tre- Franjo Kre`ma, Jurica Murai na pro{logodi{ njim Vara`din - la~i nutak ve~eri pruìo nam je svojom odmjerenom Vjedan u nizu is- skim baroknim ve~erima za duo s bratom i duboko proìvljenom izvedbom osje~ki taknutih glaz benih um- Osobnost Franje Kre`me Hrvojem, violistom Zagreba~koga kvarteta violon~elist Hrvoje Hre{}. jetnika 19. sto lje}a, neodvojiva je od cjelokupne i Zagreba~kih solista. Za nastup pred ro|en je u Osijeku 2. violinisti~ke tradicije u Hr- osje~kom publikom, uz suverenu klavir sku rujna 1862. I skazav{i se vatskoj kroz stolje}a, ~ime se Blistavi Marco Graziani pratnju Zrinke Philips, odabrao je dopad- iznimnom nadareno{}u osobito ponosi njegov rodni Druge ve~eri Memorijala uslijedio je koncert ljiv program: Talijansku suitu Igora Stravin - jo{ od najranije dobi, s grad Osijek, {to je potvrdio studenata Muzi~kih akademija iz Zagreba, skog, Rumunj ske narodne plesove Béle Bar - obite lji seli u Zagreb ra- jo{ jednim Memorijalom Splita, Be~a i Budimpe{te. Na programu su bila tóka te 2. sonatu za violinu i klavir Sergeja di glaz bene naobrazbe. njemu u ~ast. Tijekom triju glasovita ostvarenja violinisti~ke i komorne Prokofjeva. Svojim nepretencioznim i sa - Prvu poduku iz violine koncertnih ve~eri Sve~anu literature prete`no 19. i 20. stolje}a. Koncert je mozatajnim, ali istodobno pedantno pro- dobiva od \ure Eisen- dvoranu Filozofskog fakul- promi{ljenom i nadahnutom izvedbom Papan- mi{ ljenim pristupom izvedbi, Davor Phi- hutha, a nakon toga sa teta ispunili su zvuci entuzi - dopulove Meditacije otvorio violinist Marco lips potvrdio se kao pouzdan violinist koji sestrom Ankom odlazi jasti~nih izvedbi mladih i Graziani, student druge godine na Muzi~koj je izrastao u umjetni~ki zrelog interpreta. na studij u Be~ koji za- perspektivnih, ali i ve} afir - akademiji u Zagrebu, u klasi prof. Leonida Za dugotrajan pljesak osje~koj se publici vr{ava u dobi od samo miranih guda~a te brojna i Sorokova, dobitnik nagrade Zagreba~ke filhar - na kraju koncerta oduìo na najprikladniji trinaest godina. Najve}u je slavu stekao tijekom vrlo zahvalna publika. Po ta k nuti takvim monije i PBZ Carda za najuspje{nijeg mladog na~in, minijaturom Fra nje Kre`me. Time vi{egodi{ njeg koncertira nja po najzna~ajnijim ugodnim ozra ~jem, prve se ve~eri predstavilo glazbenika u 2006. godini i Nagrade Stjepan je zaklju~en jo{jedan uspje{an me|una - europskim glazbenim sredi{tima uz klavirsku sedam vrsnih mladih guda~a, u~enika glazbenih [ulek za najbolju violinisti~ku interpretaciju u rod ni susret mladih guda~a, 19. Memorijal pratnju sestre, prihvativ{i zatim ponudu Be- {kola iz Osijeka, Velike Gorice, Zagreba i 2006. Odu{eviv{i publiku svojim potpunim Fra njo Kre`ma u Osijeku koji }e, sigurni njamina Bilsea da postane koncertni majstor Debrecena. Neodo ljivo {armantni nastupi predava njem glaz bi, taj je perspektivni mladi smo, i dalje nesebi~no promicati mlade njegova vrlo popularnog orkestra u Berlinu koji najmla|ih sudionika, violinista Marije Ba{i}iz glazbenik jo{jednom potvrdio da je pred njim nara{taje glazbenika.

Djeca nose svjetove na dlanu Hrvatski dje~ji festival Zagreb 2006. PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI PRIKAZI Pi{e: Dalibor Paulik

nedje lju, 26. studenoga pro{le godine nike je u ime ministra znanosti, obrazova nja i ìvu Vaàn dan Sa nje Do- ve} u prijepodnevnim satima Koncertna {porta pozdravio pomo}nik ministra Martin brijevi}. Kiki}i iz Zagreba iz- Udvorana Vatroslava Lisin skog, to~nije po- Or{oli}. Pokrovitelj–umjetnik, ~ija je slika likov- veli su pravu dje~ju pjesmu zornica, gledali{te, predvorja, garderobe i hod- ni identitet svih dokumenata 2006. godine Zubi svoje vodite ljice Maje nici, bili su prepuni djece i njihova àmora. Tri- (Zbornik, program ska k njiìca, CD, notno izda - Rogi}, a u istom duhu na- naestu godinu zaredom odràn je Hrvat ski nje, plakat) bio je Vjekoslav Vojo Radoi~i}. Uz stavili su i split ski Marjan ski dje~ji festival, najve}e okup lja nje djece osnov- sponzore i one koji godinama daju podr{ku ti}i pjesmom Bajke voli no{kolskog uzrasta u tri izraza: glaz benom, Udruzi, ujedno nosite lju i organizatoru manife- svako dijete (Nik{a Krpeti}, likovnom i pjesni~kom. Uz festival ska doga|a - stacije, te medij skog sponzora — Radija Slje- Toni Eterovi}). Mali Rije~ani nja izlazi Zbornik likovnih i literarnih ostvare nja me, istaknimo izdava~ku ku}u Cantus. Dvade- otpjevali su duhovitu pjesmu djece iz osnovnih {kola u kojemu se nalaze ra- setjedna nova skladba nalazi se na CD–u i u Olimpijada (Meri Tro{elj, Ro- dovi s natje~aja, ove godine 22 literarna i 16 notnom izda nju, a zbog kvalitete glaz benoga bert Fun~i}), a o svijetu likovnih. Odabrani su izme|u gotovo sedam materijala vjerojatno }e se ponovno natjecati za ìvoti nja pjevali su i Jarun ski

stotina prijava (318 literarnih i 396 likovnih), {to presti`nu nagradu Porin koju je Festival dvaput lopo~i u pjesmi Za ljub ljeni VELIZAR VESOVI] potvr|uje sve ve}e zanima nje djece i njihovih osvojio. cvr~ak (Milivoj Bri{ki, Toni aranèra Tihomira Preradovi}a angaìrano vodite lja u {kolama. U glaz benom dijelu pro- Festival nije bio natjecate lj skoga tipa, ve} su- Eterovi}). Kvalitetu su potvrdili i Vara`din ski {ti- je progovorio u pjesmi Malo lijevo — malo grama tako|er je pristiglo, prema rije~ima sreti{te kvalitetne popularne dje~je pjesme gleci skladbom Zuj (Narcis Grabar, Stanislav desno u izvedbi {iben skog zbora Zdravo umjetni~kog ravnate lja dr. sc. Dalibora Paulika, koja, prema zamisli umjetni~kog rukovodstva, Femeni}) i Bim–bam–bom iz Zagreba plesno maleni. Raspjevana i sve~ar ska Zem lja ~etrdeset posto vi{e skladbi (u odnosu na nastoji literarno i glaz beno do~arati svijet dje~je efektnom pjesmom @e lja (Paula Fabinger ljubavi (Ratko Poga~i}, Gordan Kurs) u iz- 2005. godinu) poznatih autora pjesama za dje- ma{te. Kroz program su {armantno vodili Ore{kovi}, Karla Karlovi}, Maja Rogi}). Vesele vo|e nju karlova~kih Cicibana najavila je ra- cu, a za festival sku izvedbu odabrano je njih Ur{ula Tolj i Hrvoje Zalar (scenaristki nja je bila su bile i Loptice u Zapjevajmo zajedno Mi{e dosno, lokalno obojenu pjesmu Z, Z, Z, 21, u izvedbi dvadesetjednog dje~jeg zbora iz Zorica Klinì}), a scena ispu njena balonima pri- Doleàla, a nostalgi~ni Mali Sesve~ani u pjesmi ZZZZ za Zagreb (Dalibor Paulik, Zorica svih krajeva Hrvat ske. Interes medija, ponajprije zivala je nastupe malih pjeva~a. K lju~i} sre}e Tonija Eterovi}a i Nik{e Krpeti}a. Klinì}, Toni Eterovi}) u izvedbi malog violi- HRT–a, ne prati ove trendove, pa dje~je stva- Pou~na je bila skladba Hvala ti, k njigo Prepunu dvoranu odu{evili su nastupi klinaca nista i pjeva~a Leopolda Sta{i}a i zbora rala{tvo naj~e{}e ostaje na samim marginama. (Ivan–Va nja Lisak, Namik Tarabi}, Boris Cigle- Kriì}i iz Zagreba. Mogu se podràti rije~i ravnate ljice likovno–lite- è ljnih pjesme, plesa i radosti. Kao i proteklih ne~ki ml.) u izvedbi zbora Bonar, a [kolu iz rarnog dijela programa profesorice Zorice godina, koncert je zapo~ela Plesna skupina snova (Slavko Oluji}, Dragan Brnas) predstavili Kada su na zavr{etku programa svi sudioni- Klinì}: Ne smijete odustati zbog djece, ljubavi Edite Cebalo novom koreografijom pozdravne su Zagrep~anke i de~ki. Za razliku od dje~jeg ci razgalili Dvoranu u pozdravnoj pjesmi za djecu i budu}nosti koja }e potvrditi opravda- pjesme prvih festival skih godi{ta Zagreb je do- svijeta, duh tinejdèra unijele su u program pje- Djeca nose svjetove na dlanu stvoren je do- nost tvrd nje da samo dru{tvo koje pravovreme- bar i lijep u kojoj smo se podsjetili na stalan sme Kad se za ljubi{ (Davor Ja{ek) u izvedbi sad nezapam}en ugo|aj zajedni{tva no ulaè ljubav, povjere nje i svaku potporu u doprinos preminuloga pjesnika Drage Britvi}a Klinaca iz kra ljev skog grada Knina i Beba (Meri izvo|a~a i publike, potvr|uju}i uspje{nost djecu, ne treba brinuti kakva }e biti budu}nost ovoj manifestaciji. Zatim su Praput njar ski slavi}i Tro{elj, Damir Halili} Hal) moderno usmjerenih, program ske koncepcije Festivala, koji trajno koju }e u skoro graditi ta dana{ nja djeca. izveli ìvahnu pjesmu Igrajmo se (Ljuboslav rije~kih Mor~i}a. Posve druga~iji ugo|aj ponu- poru~uje djeci i odraslima da {to du lje osta- Kuntari}, Ljubica Kolari} Dumi}, Mario Kame- nu djeca, a sve u ci lju da pjesma kao jed- Pokrovitelj Hrvat skog dje~jeg festivala i ovoga dile su rije~ke Tratin~ice u poeti~noj Obale nar), a Mali raspjevani Zagreb razigranu sklad- svijeta (Natalija Banov, Ivanka Glogovi} Klari}, nostavna poruka ljubavi i mira ìvi i da lje bu- je puta bilo Ministarstvo znanosti, obrazova nja i bu Izvor (\elo Jusi} ml., Paula Jusi}). Zbor de posve}ena djeci i radosti ìvota. Pozdrav {porta, a pridruìlo mu se i Grad sko poglavarst- Ivan Pope ski}) i kr~ki Mi}i boduli u svom Zvona Vi{kova otpjevao je suptilnu pjesmu Ja prepoznat ljivom etno izrazu pjesme Po je to svima koji di ljem domovine poti~u tu vo Grada Zagreba. Stoga je gradona~elnik Mi- se mraka ne bojim (Doris Kova~i}, Ljubica Kola- djeci bli sku ma{tu, punu dobrote i iskreno- lan Bandi} sve~ano otvorio Festival, a sudio- nekada{ nju (Natalija Banov, Ivanka Glogovi} ri} Dumi}, Robert Grubi{i}), a Vijolice iz Paga Klari}, Robert Grubi{i}). Arsen Dedi} uz pomo} sti. FESTIVALI cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:19 PM Page 18

18 BROJ 143, VELJAÂ 2007. SJE]ANJE NA SKLADATELJ MIROSLAV MAGDALENI] IVANA BRKANOVI]A OBLJETNICE U SVJETLU GLAZBENE KRITIKE DO 1940. Pi{e: Mirta [poljari} U odjeku 100. obljetnice ìvota navr{ene 2006. godine ve~anost Dana Dvorane Lisin ski Pi{e: Snjeàna Miklau{i}–]eran 29. je prosinca, me|u ostalim Spopularnim doga|a njima, obi - Slavenska rapsodija za orkestar Mila Cipre, a Prelistavaju}i programe koncerata na kojima su ljeèna i programom u Maloj dvorani Smijemo li re}i da je opus hrvatskoga dirigent je bio \or|e Vai}. (Ro|en 1907. u praizvedene Magdaleni}eve skladbe, uo~ili smo KD Vatroslava Lisin skog koji je osmi- skladatelja Miroslava Magdaleni}a Vara`dinu, \or|e Vai} je umro ve} 1951. godine.) da su se u pravilu nalazile me|u skladbama hrvat - slio Zlatko Madàr, a u okviru kojega doìvio sudbinu zaborava? Ro|en u je sat vremena bilo posve}eno glaz - skih skladatelja. Tako je bilo i sa Simfonijom u âkovcu 14. srpnja 1906., iste godine Izvaci iz kritika napisanih u zagreba~kim beno–poetskom sje}a nju na hrvat - f–molu koja je praizvedena sa skladbama Vilima kad i njegovi suvremenici, skladatelji dnevnim novinama koji se odnose samo na skoga skladate lja Ivana Brkanovi}a. Markovi}a, Miroslava [lika i Ive Lhotke–Kalin - Ivan Brkanovi}, Milo Cipra i Boris Pa- Magdaleni}a objavljeni su u âkovcu u Me|imur - skog na koncertu 5. velja~e 1940. Nastupila je Naime, 2006. godina protekla je u pandopulo, Magdaleni} ~ak ni sâmom skome glasniku. Tjedniku za prosvjetu, gospodarstvo, Zagreba~ka filharmonija pod ravnanjem Kre{i - znatnom obi ljeàva nju Papandopulo- ~injenicom da je i on obljetni~ar u 2006. {port i politiku u prvome godi{tu njegova objav- mira Baranovi}a. @iga Hirschler zapisao je u Jutar - vih stotinu godina od ro|e nja, dok su nije privukao ve}u pozornost reproduk- ljivanja. Autor uvoda u ~lanku Miroslav Magdale- njem listu: »(...) Miroslav Magdaleni} (...) je, eto, dva njegova vr{ njaka ostala donekle tivnih umjetnika, kao ni muzikologa ni ni} u glazbenom svijetu navodi da je skladatelj po sino} definitivno utvrdio svoj renome talentiranog zanemarena. I dok je u toj zanemare- glazbenih pisaca, pa bi sigurno bilo dola sku u Zagreb 1925. upisao Muzi~ku i inventivnog skladate lja. Magdaleni}je svojim nosti Brkanovi} ipak uspio isplivati potrebno iznova vrednovati njegov akademiju i zavr{io je s odli~nim uspjehom te velikim djelom otkrio sposobnosti, koje su u sporadi~nim koncertima s njegovim skladatelj ski opus i pedago{ki rad. îni nakon toga nastavio studij kompozicije kod najve}oj mjeri ugodno iznenadile. On imade djelima i, {to je najva`nije, objavom se da je taj samozatajni nastavnik Blagoja Berse. U spomenici Muzi~ke akademije izraziti smisao za opseg stavka, koji mu nigdje nije knjige Sje}a nja u izda nju Cantusa Muzi~ke {kole Vatroslava Lisinskog, u objavljenoj 1981. prigodom proslave {ezdesete predug i nigdje ne umara. (...) Simfonija u f–molu d.o.o. i HDS–a, Milo Cipra ostao je kojoj je radio do umirovlje nja 31. ob ljetnice rada naveden je Miroslav Magdaleni} ozbiljno je djelo, koje zasluùje da bude i ozbiljno potpuno na margini, tek glaz beno spo- kolovoza 1969., doìvjev{i prve uspjehe kao diplomant orgulja u razredu prof. Franje tretirano. Ono bi i zavrijedilo, da bude stav ljeno menut uz dvojicu vr{ njaka i kolega po nakon praizvedbi nekoliko skladbi prije Dugana 23. lipnja 1932. s nenumeriranom na program na{ih simfonijskih orkestara. (...)« struci. 1940. godine, izi{ao iz kruga suvre- diplomom Nastavni~kog odsjeka. Studij kom- Stoga se vrijednim ukazao ovaj menih hrvatskih skladatelja borave}i ti- pozicije Magdaleni} je zavr{io 26. svib nja 1941. u Grgo{evi}eva zamjerka urbanisti~kog stila poku{aj naznake jednoga zna~ajnog jekom Drugoga svjetskog rata (do pros- razredu Krste Odaka stekav{i diplomu br. 11. opusa, i to odabirom iz Brkanovi}eva inca 1944.) slu`beno izvan Hrvatske. U sli~nom je ozra~ju pisana kritika Milana Majera komornog stvarala{tva. Nakon {to je Na koncertu Muzi~ke aka de - u Hrvat skome dnevniku, Josipa Andri}a u dnevniku Madàr predstavio k njigu Sje}a nja te mije od 14. trav nja 1932. Hrvatska straà, kao i Luje [afraneka–Kavi}a u ukazao na njenu memoar sku vrijedno- Magdaleni} je bio zastup ljen s Morgenblattu. Sasvim druga~iji stav iznio je nakon st, kao i pitkost jezika kojim je pisana dvije, ne pretjerano opse`ne koncerta Zlatko Grgo{evi} u dnevniku Hrvatski ({to ukazuje na Brkanovi}ev smisao za ajop{irniji ìvotopis skladbe. U Me|imurskome gla- narod istaknuv{i zalaganje Hrvatskoga glazbenog knjièvno oblikova nje), nastupili su Miroslava Mag- sniku navedeni su pohvalni zavoda za promica nje hrvat ske glaz be i postaviv{i naizmjence dram ski umjetnik Rene Ndaleni}a nalazi se u osvrti Borisa Papandopula iz pita nje koliko je hrvat sko glaz beno stvara nje Medve{ek s ~ita njima ulomaka iz knji- Leksikonu jugoslaven ske mu- Novosti, @ige Hirschlera iz oboga}eno tim novim skladbama, napominju}i da ge i glaz benici koji su ukazali na dva zike, a popis njegove skla- Jutarnjeg lista, dr. Kazimira je: »nezahvalan posao za muzi~ara ocjenjivati rad Brkanovi}eva komorna djela. Pijanisti- datelj ske ostav{tine nado- Krenedi}a iz Narodnih novina i svojih kolega, njihovih profesora i sve to jo{ ca Katarina Krpan izvela je Temu s va- pu njuju podaci iz Muzi~ke dr. Boìdara [irole iz Hrvatske dovesti u sklad s potrebama na{ega glazbenog rijacijama, dok je Guda~ki kvartet Ruc- enciklopedije i monografije straè. stvara nja te kona~no i svojega vlastitog gleda nja ner priredio interpretaciju Drugoga gu- objav ljene u prosincu 2005. na potrebe i sudbinu hrvat ske muzike. (...) G. da~kog kvarteta. o {ezdesetoj ob ljetnici Hr - Praizvedba Simfonije Miroslav Magdaleni} je mladi Medjimurac. Sje}anje je zavr{eno prikazivanjem vat skoga dru{tva skladate lja u f–molu Njegov kraj je prava riznica originalne i jedre kratkoga ~etverominutnoga videozapi- (HDS). U Bibliografiji ra- [to se doga|alo s ljede}ih go - muzike. Apsolvirav{i muzi~ke studije, on se sa Ivana Brkanovi}a pri njegovu pos- sprava i ~lanaka. Muzika dina s Magdaleni}em–skla da - prividno odnarodio. Postao je profesor, pa pi{e ljed njem posjetu rodnomu Kotoru. I me|u ~lancima o Magdaleni}u jedan je iz te ljem i je li njegov pedago{ki rad na Nadbi skup - urbanisti~ku muziku. Upravo je tu`no slu{ati 1929. autora dr. Pavla Markovca. Iz naslova tako je sam Brkanovi} vlastitim glasom ICE OBLJETNICE skoj klasi~noj gimnaziji u Zagrebu (do 1941.) njegovu simfoniju, u kojoj nijedna tema, nijedan i likom zak lju~io ovo lijepo sje}a nje. koji su dali bibliografi O izvedbi djela L. î~kin, stavio kompoziciju u drugi plan, te{ko je re}i bez ritam ne di{e du{om malog Medjimurja. (...) Ono M. Magdaleni}a, Z. Bradi}a, J. Vrhov skog i Vj. Ve~er je zavr{ena glaz bom, i to prvom temeljitoga popisa skladbi i napomena o njihovim {to je dao g. Magdaleni}, ne moè podnijeti Verìbickoga, u~enika B. Berse na koncertu Mu- javnom izvedbom Zdenkina plesa Bori- praizvedbama. Prvi sljede}i poznati podatak o opisanog mjerila, premda nema sumnje da je na{ zi~ke akademije u Zagrebu. Dirigenti \. Vai}, Z. sa Papandopula u interpretaciji pijani- izvedbi vodi nas u 1937. (21. svib nja) na XIII. autor talentiran i ozbiljan glazbenik. Po{ao je za Bradi} i J. Vrhov ski. Sudjelovali Z. Galovi}, I. stice Ide Gamulin, slijediv{i praizvedbu javnu priredbu Muzi~ke akademije u Zagrebu na sada prerano onamo gdje su mnogi veliki talenti Komarevska i M. Ku~i}. te{ko je vi{e zaklju~iti toga djela na znanstvenom skupu Ge- kojoj su se u dvorani Hrvatskoga glazbenog svr{ili svoj poziv. (...)« neracija 1906. organiziranom u stude- o datumu odràvanja koncerta i o samoj zavoda predstavili mladi skladatelji, studenti iz nome pro{le godine. skladbi. Prvi podatak o izvedbi neke Mag- razreda Fra nje Dugana (Ivo Lhotka–Kalin ski i »Zaka{njeli« romantik daleni}eve skladbe datira iz 1930. Dva stavka Natko Dev~i}) te studenti iz razreda Krste Odaka Zanim ljiva je ~i njenica da se pedese- Je li ovakav Grgo{evi}ev vrijednosni sud utjecao za guda~ki kvartet praizveo je Zagreba~ki (Branko Orli}, Miroslav Magdaleni} i @eljko tak ljudi s po~etka doga|a nja u Maloj na sudbinu Magdaleni}eva skladate lj skog poziva? kvartet 25. lipnja 1930. kada su skladatelju Klin~i}). O Scherzu za orkestar Miroslava Magda - dvorani malo pomalo tijekom ve~eri ra- Od 1944. do 1945. Magdaleni} je radio kao bile 24 godine. Neki su kriti~ari napisali: »(...) leni}a @iga Hirschler zabiljeìo je u dnevniku zilazilo. Vrata su se neprestano otvara- pedagog na Hrvatskome dràvnom konzervatoriju Miroslav Magdaleni} pokazao je primjereno Ve~er sljede}e: la, a slu{ate lji su nestajali daju}i do usmjere nje u slogu guda~koga kvarteta, u u Zagrebu, do 1951. na U~itelj skoj {koli u zna nja da ih zanim ljiva koncepcija, svakome pogledu zasluùje njegov rad po- »(...) Miroslav Magdaleni} (nastavnik: prof. Odak) âkovcu, a od 1951. do 1969. na zagreba~koj istaknuti skladate lji, kvalitetna djela, hvalu i prizna nje. (...)«, Milan Majer, Morgen- odli~no je pogodio temeljni zna~aj scherza te je po Muzi~koj {koli Vatroslava Lisinskog. No, skladao odli~ni hrvat ski glaz benici, kao ni solid- blatt. svojoj izvrsnoj skakutavoj temi, po glatkom toku je i dalje, i to kantate, zborsku glazbu, na razina interpretacije ne zanimaju u kompozicije i po karakteru stvorio uspjeli Scherzo, solo–pjesme, film sku glaz bu, komorne i or - onolikoj mjeri koliko ih impresionira Isti koncert pratio je i Boìdar [irola te u koji je otkrio ujedno njegov talent. U svojoj kestralne skladbe, ali simfonije vi{e nije. Slu{aju}i otvorenje ki~aste izlo`be za puk ili, dnevniku Hrvat ska straà o njemu zabi ljeìo drugoj kompoziciji Andante dao je Magdaleni} danas njegovu glazbu, te{ko se oteti dojmu o pak, valceri i rock {ezdesetih kat vi{e kako je »(...) najma nje stegnut okvirom mnogo topline te je dokazao, da znade napisati sna`nom utjecaju folklora na njegovo stvarala{tvo u predvorju Velike dvorane. sonatne forme, on i ne }e da napi{e kvartet, logi~ni, invencijozni stavak. Taj je stavak inte- koje bi se moglo stil ski odrediti kao opus »zaka{- kakav nam ostavi{e u naslije|e klasici. resantna varijacija temi, koju je izmislio Branko njelog« romanti~ara i koji je mo`da ostao @alosno je konstatirati da su u Maloj Njegova dva stavka zapravo su dva mila dvorani Lisin ski bili sami poznanici koji Orli}. (...) Svi kompozitori dirigirali su svoja djela jedinstven i neponovljiv u hrvatskoj glazbi 20. sto - ugo|aja, kojima ho}e da izazove impresiju su zapravo za sebe i svoju {iru glaz - s mnogo ambicija, solidno i nenapadnim kret - lje}a. Procjenu Magdaleni}eva stvarala{tva dao je osje}aja na{ih. Naslove ne va lja uzimati beni~ku obite lj priredili ovu ve~er. No, njama. (...)« Kre{imir Kova~evi} desetak godina prije skladate- programatski. Magdaleni}i nije mislio to i jest su{tina klupskoga doga|a nja, ljeve smrti, teme lje}i je na analizi Magdaleni}eva napisati ìvopisne, fotografski vjerne slike. Sljede}e izvedbe Magdaleni}evih skladbi s ali je u skladu s tim trebalo biti organi- skladatelj skog zapisa, zaklju~iv{i: »(...) Magdal - »Popisa izvedenih skladbi na koncertnim zirano u nekom drugom prikladnijemu Zadovoljio se da markira ritmikom ugo|aj, a eni}evo stvarala{tvo teme lji se gotovo isk lju~ivo prostoru i okruènju. Ipak, uìtak je bio da u svojoj motivnoj gra|i i tematici dade programima iz Arhiva HGZ–a« datiraju u 1938. na muzi~kom folkloru njegove uè domovine. sudjelovati u ovakvom intimnom izraàj toplom i srda~nom osje}anju svomu. godinu: (mu{ki?) zborovi Me|imurje malo 21. Odu{evljavaju}i se oduvijek narodnim napjevima, (...)« oùjka i 8. travnja, Tibed robec 2. travnja. Na istome lir skim djevoja~kim popijevkama i lir sko–ep skim je popisu i praizvedba Magdaleni}eve Simfonije u romancama i baladama iz Me|imurja, kao i Iz Bersine u Odakovu klasu f–molu na koncertu Zagreba~ke filharmonije svirkom narodnih muzika{a iz Hrvat skog zagorja, odrànom 5. ve lja~e 1940. o kojoj je objav ljeno i Ve} je u to vrijeme, kao u~itelj nakon on je studijem njihovih tonalnih karakteristika i vi{e kritika u suvremenim novinama. Ista je zavr{ene U~ite lj ske {kole u âkovcu 1925., metrij skih osobitosti produb ljivao i svoj vlastiti skladba navedena i na (neobjav ljenom ruko - boravio i predavao na Nadbiskup skoj izraz. (...) Magdaleni} nije u svoja djela unosio pisnom) popisu skladbi na repertoaru Zagreba~ke klasi~noj gimnaziji u Zagrebu izme|u 1928. i doslovne folklorne citate, ve} je svoju tematiku filharmonije, uz napomenu da u razdoblju do 1941. godine. Sljede}i podatak o izvedbama izgra|ivao samo u njihovu duhu, nastoje}i da im 1996. nije zabi ljeèna nijedna izvedba. U k njizi skladbi Miroslava Magdaleni}a vodi nas u poda i vanj ski oblik i unutra{nji sadràj originala. Hrvatski kompozitori i njihova djela Kre{imir 1932. godinu na Kompozicionu ve~er apsolvena- Me|utim, dok je takav princip bilo znatno lak{e Kova~evi} zak lju~uje da je Magdaleni}eva Simfo- ta iz razreda prof. Blagoja Berse na VI. javnu provesti u ma njim vokalnim i vokal no–ins - nija u f–molu nastajala u razdob lju izme|u 1937. priredbu Muzi~ke akademije, odrànu 14. trumentalnim djelima, jer se ona temelje na na- i 1939., pa stavci Andante i Scherzo, praizvedeni travnja u Hrvatskome glazbenom zavodu. Na rodnim tekstovima, u instrumentalnoj muzici, a 1937., zapravo tvore njezin sredi{nji dio kojemu programu su bile skladbe Elegija za orkestar naro~ito u kompozicijama izgra|enima po uzoru prethodi prvi stavak Andante–Allegro gra|en u i Romarska za mje{oviti zbor i orkestar na ve}e muzi~ke forme klasi~nog tipa, valjalo je slobodnoj sonatnoj formi, a djelo zaokruùje Miroslava Magdaleni}a, Na{e pro{ecije za ste}i najprije potrebno iskustvo. (...)« stavak Finale s oznakama tempa Grave–Allegro tenor, zbor i orkestar Josipa Vrhov skog i ma non troppo. OBLJETNICE OBLJETN cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:19 PM Page 19

BROJ 143, VELJA^A 2007. 19 Predstavljena knjiga Sini{e MIRO UNGAR — [karice Kad je rock bio mlad, pri~a s isto~ne strane 50 GODINA KARIJERE (1956.–1970.) TVORNICA, 11. prosinca 2006. a Glazbenoj tribini HDS–a odr`anoj 19. li- Pi{e: Maja Saboli} stopada 2006. ~uli su se

OBLJETNICE N zvuci glaz be iz godina kada je rock glaz ba u Hrvat skoj zapo~i - avne 1956. godine sovjet ske legende hrvat ske povijesti zabavne glaz - [armantni i decentni voditelj Vojo [iljak, njala svoj trijumfalni pohod, a TRIBINE su trupe umar{irale u be. A u toj povjesnici nezaobilazno je i sam generacij ski blizak skladbama koje njezini su sudionici bili Valter DMa|arsku, rodio se Leonard mjesto koje su si stvorili emovci — uz su se te uzbud ljive no}i izvodile, uz tradi- Neugebauer, ~lan postave Co hen, najpopularnija k njiga bila je Ivicu Kraja~a i Miru Ungara u skoro se cionalni radijski slogan da je glaz ba zvonka VIS–a Kristali iz 1962. i VIS–a Izvjestan osmijeh Françoise Sagan, Os- formirao kvartet 4M. I dok bi lupio radost prepustio je mikrofon slav ljeniku. I Mladi iz 1963., Drago Mlinarec, cara za najbolji film dobio je Put oko dlanom o dlan proteklo je pedeset godi- krenulo je..., pod nazivnikom »To je bila ~lan Jutarnjih zvijezda iz 1962. i svijeta u 80 dana, a ameri~kim top lis- na, a Miro Ungar jo{ je jednom stupio moja muzika« slu{ali smo najprije potpuri Grupe 220 iz 1966. te Ivica Percl tama àrili su i palili Elvis Presley s pred publiku. skladbi Nikice Kalogjere, pa pobjedni~ku iz Mladih tehni~ara iz 1961., Kri- Love Me Tender, Dean Martin s Memo- pjesmu Zagrebfesta, da bi za vrijeme iz- stala iz 1962., Robota iz 1964., a ries Are Made of This i Platters s My Mjesto doga|anja: Tvornica kulture, am- vo|e nja velikog hita iz sedamdesetih Al’ od 1966. i protestni pjeva~. Uz njih su nastupali i Mahmut–Ma- Prayer... bijent: prepuna dvorana prijatelja, pok- tata ti me voli{ Miro Ungar si{ao u publiku mut Ismailov ski, tenor–saksofonist Bezimenih iz 1962., Go- lonika, ~lanova obitelji i poneki deùrni i, kao nekad, doveo pred mikrofon sina U nas je zapo~ela era nacionalne te - ran Marki}, recentna rock snaga iz Cadillaca 89, Aleksandar skeptik koji je, nakon dvosatnog furi- Alana. Nakon dueta sa @anamari Lali} levizije iz studija Televizije Zagreb. Draga{, glaz beni kriti~ar Jutarnjega lista te Nenad Rizvano- oznog nastupa, ostao bez rije~i i zate~eno dvorana je jednostavno eksplodirala: 4M i vi}, glavni urednik nakladni~ke ku}e V.B.Z. iz Zagreba. Bile su to slavne zlatne pedesete, stoga podigao ruke u pozdrav sve~aru. njihov briljantni pijanist Branko Buli}po- je razumljivo {to u Zagrebu nekolici- Jer Ungarov je koncert bio minuciozno javili su se izvode}i svoje nezaboravne Razlog okup lja nja izvornih hrvat skih rock glazbenika bilo je ni mladaca nije vi{e bilo dovo ljno ig - priprem ljen: na pozornici Big Band pjesme i koreografije, od Na rije~noj obali uru~iva nje Nagrade Josip Andreis HDS–a za k njigu objav - rati vaterpolo na bazenima Mladosti HRT–a sa {efom dirigentom Silvijem i Bemba{e do Don Pasqualea i Idem i ja. ljenu 2005. Tajnik Dru{tva Antun Tomislav [aban nagradu je i {to im je rock’n’roll zauvijek pomu- uru~io Sini{i [karici za k njigu Kad je rock bio mlad, pri~a s Glojnari}em, u garderobi zanim ljivi gosti Drugi dio koncerta Ungar je otvorio hom- tio um. Ono malo vinilnih plo~a ~u- — od Tereze Kesovije, koja je velikim di- isto~ne strane (1956.–1970.) u izda nju V.B.Z.–a. valo se kao oko u glavi, slu{alo i pres- mageom Franku Sinatri i ameri~koj sceni, jelom »kriva« za Ungarovu francusku kar- a nazo~nost sjajnog pijanista Draèna Kritika je k njigu nazvala di skograf sko–publicisti~kim spome- lu{avalo satima, danima, tjednima, a nikom vremenu nevinosti hrvat skoga i jugoslaven skoga ijeru, preko mladih snaga @anamari Lali} Boi}a i skoristio je za intimnu izvedbu u toj atmosferi — kad je bilo neizm- rocka. Donedavni aktivni rock glaz benik i ~lan {iben - i trija Feminem, ali i razigrani emovci koji Zvjezdane pra{ine. Slijedio je raspjevani jerno mnogo entuzijazma i relativno sko–zagreba~kog VIS–a Mi, koji je bas gitaru zamijenio su na koncertu bili jednostavno {lag na trenutak u duetu s Terezom i dinamitni malo mogu}nosti, niknule su mnoge uredni~kim mjestom u Croatia Recordsu, [karica je zabi - torti. rock’n’roll potpuri. Neo~ekivano, ali bri- ljeìo put rock glaz be od njezinih po~etaka u Hrvat skoj i ljantno, zavr{etak proslave Miro je pruìo uvid u ranije izvo|ene skladbe. Izvodili su ih poznati podijelio s ~lanicama vokalne pjeva~i poput Ive Robi}a, koji je 1956. pjevao Shake, Rattle skupine Ezerki u zavr{noj Vrati mi and Roll, {to je prvi ton ski zapis toga ànra u nas. Znala~ki vrijeme mladosti. je to predstavio u poglav ljima Estrada susre}e rock’ n’ roll i Na jubilarnim koncertima poput Zaple{i tvist. ovoga kriti~ar je u pravilu sklon Knjizi je pridruèna CD kompilacija s tri cjeline: Estrada su- malo i progledati kroz prste. sre}e rock’n’roll, Doba elektri~ara ili Instrumentalni rock i Me|utim, vjerujte, ne sje}am se Beat Goes On. nastupa Mire Ungara na kojemu Knjiga je nai{la na odjek zbog zanima nja publike kojoj je bi pjevao tako zanosno i dobro, rock i pop kultura obi ljeìla mladost, ali i zbog vi{ezna~nosti tako mladena~ki i poletno... s dokumenta vremena koji u dana{ njoj publicistici nema vje{to sastavljenim, bogatim i konkurenciju. raznolikim repertoarom, a pratim ga jo{ iz vremena kad je na ko{ar- Iz razgovora vodite lja Tribine Ivice Percla sa [karicom doz- ka{kom igrali{tu na Tu{kancu pje- nali smo zanim ljivosti koje su pratile stvara nje k njige i nosa~a zvuka. vao Buona sera signorina. Koncert TRIBINE u Tvornici nije bio samo kom- Okup lja nje je istodobno prizvalo i sje}a nja na preminule pendij pedeset godina karijere rockere: Viktora Hromina i Tonija Studenog iz Robota, koji- ETNICE OBLJETNICE jednog hrvatskog pjeva~a. Bio je ma je u ~ast izvedena kultna pjesma toga VIS–a Mramor, to uzorak kako bi se moralo i va- kamen i è ljezo, a uz interpreta Ivicu Percla, u sav su je glas ljalo pripremati koncertne nas- pjevali svi nazo~ni. Percl je pjevao svoju prvu protestnu pje- tupe. Naàlost, u nas ih nema vi{e smu iz 1966., Drago Mlinarec izveo je svoje Penzionere i le- mnogo koji to mogu u~initi, pa je gendarni Osmjeh, a Valter Neugebauer, potpomognut Ma- i zato toga ponedje ljka trebalo biti mutom, Marki}em i Mlinarcem, set starog rock’n’rolla iz re- u zagreba~koj Tvornici. pertoara Fatsa Domina i Karla Metiko{a, koji je te ve~eri bio predstav ljen skladbom Dok razmi{ ljam o nama. (Ivan — Ivica

DAVOR HRVOJ Percl) U Jazz ciklusu Lisinski i HDS u Zagrebu nastupio Trio Boba Stensona

Svje` zapuh nordijskoga zvuka Za{tita od kopiranja nije Pi{e: Ivica @upan smanjila stopu piratstva eobi~an potez u svojemu poslovanju u~inila je ovih ahva ljuju}i umje{nosti organi- njarom Jonom Christensenom, s kojima Rodrigeza, potom crtice iz opusa Astora dana jedna od najve}ih glazbenih kompanija, EMI zatora, Jazz Ciklus Lisinski i je za tvrtku ECM objavio CD–ove Reflec- Piazzolle i Henryja Purcella Music for a NMusic Group, odlu~iv{i sa svojih novih inozemnih ZHDS ponovo su u Zagreb tions (1996.), War Orphans (1998.) i While. Nisu bili zapostav ljeni ni ameri~ki CD izdanja izbaciti tehnologiju za{tite od kopiranja. doveli europskoga glazbenika go- dvostruki Serenity (1999.), dvije ve~eri autori (Tony Williams). Naime, neka istraìvanja pokazala su da ~ak ni stavlja nje dine. Jedan od najzna~ajnijih europ - zaredom nastupio i u BP Clubu. Taj smo Me|utim, najupe~at ljivije su bile Sten- posebnih za{tita od kopiranja CD–a ne smanjuje stopu pi- skih jazz glazbenika, klavirist Bobo klup ski nastup — uz nastup Trija Hala ratstva. Prema podacima kanadskog dru{tva za izdava~ku Stenson, dobitnik ugledne nagrade Galpera u istoj formaciji i u istom prostoru sonove skladbe, jedinstvena ina~ica umiruju}eg, introspektivnog i slikovitog industriju CRIA u Kanadi je u 2005. bilo besplatno European Jazz Prize 2006., svoj je — doìvjeli kao najuspje{nije recentno razmijenjeno ~ak 1,4 milijarde glazbenih zapisa, dok je pro- prvi koncert nakon dodjele toga zagreba~ko predstavlja nje jednoga jazza danas poznata kao skandinav ski jazz (J. Garbarek, T. Gustavsen i drugi) ili kao daja glazbenih izdanja pala za 4%. Izraèn u nov~anoj vri- prizna nja odrào upravo u Zagrebu, klaviristi~kog trija. Stoga smo koncert u jednosti, spomenuti pad prodaje iznosi oko 609 milijuna u Maloj dvorani Vatroslava Lisin skog Lisin skom o~ekivali s golemom znatiè - »nordij ski« zvuk, koji je danas u trendu. Taj je raznoliki repertoar bio odsviran u kanadskih dolara. O~ekuje se da }e takva slika silazne te zagreba~koj publici priredio nes- ljom. putanje prodaje u 2006. pasti za jo{ 5%. EMI Kanada vakida{ nji glaz beni doga|aj. jednom dahu i nadasve podveden pod U Triju je uz njega nastupio dugogodi{nji jedinstveni stensonovski zajedni~ki nadala se da }e stara za{tita od kopiranja odvratiti piratstvo, Nakon surad nje s brojnim svjet skim suradnik, kontrabasist Anders Jormin te nazivnik, uz pr{ta nje ma{tovitih imali ta se o~ekivanja nisu ostvarila. Utvr|eno je da }e cijena zvijezdama poput Jana Garbareka, novi ~lan, mladi bub njar Jan Falt. U jed- provizacija sva tri ~lana sastava. Svirali su umetanja tehnologije za{tite od kopiranja ograni~iti njezinu Charlesa Lloyda, Sonnyja Rollinsa ili noipolsatnom koncertu, odrànom u dinami~no izmjenjuju}i meditativan primjenu na nova izdanja. Tako|er je utvr|eno da Stana Getza, Stenson je svoju glazbu rasprodanoj dvorani, glaz benici su pub- ugo|aj s izljevima energije, uz puno spon- ugra|ena za{tita nije kompatibilna s nekim ure|ajima, pa odlu~io razvijati s vlastitim trijom, s liku odu{evili originalnim izvedbama su- tanosti, interakcija i humora, u duhu se takvi CD–ovi ne mogu slu{ati na svim ure|ajima. Dvije kojim je za tvrtku ECM snimio vremena jazza nadahnutog skladbama au- novih kretanja na suvremenoj svjetskoj velike glazbene kompanije, Universal Music Group i nekoliko uspje{nih CD–a. tora europske klasi~ne i latinoameri~ke jazz sceni. Warner Music Group, nisu podràle CD–ove sa za{titom od kopiranja. Zbog toga je malo vjerojatno da }e i ostali Stenson je s Lloydom 1990. nastupio glaz be, ali i vlastitim djelima s elementima {vedske tradicijske glazbe. Raznolik Ljubite lji ECM glaz be, ali i svi ljubite lji poznati ameri~ki glazbeni publisheri, kao {to je i EMI Music u dvorani ZKM–a prate}i ga na klavirskoga jazza do{li su na svoje, no ~ini Group, ponovno uvesti za{titu od kopiranja ukoliko se ne njegovu veli~anstvenom i nezabo- repertoar ~inili su tema iz {ved skog folklora (Lorens Brolin), odsvirana na samom mi se da Stenson ovaj put nije ponovio dogodi napredak u toj vrsti tehnologije za{tite. (A.K.) ravnom koncertu, a nekoliko godina razinu svojih prija{njih zagreba~kih nastu- poslije s vlastitim je trijom, s kontra- po~etku koncerta, Die Nachtigall Albana Berga, kuban ska skladba El Mayor Silvia pa.

basistom Andersom Jorminom i bub- ZAMPOVE TEME TRIBINE PRIKAZI OBLJETNICE OBLJ cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:19 PM Page 20

20 BROJ 143, VELJAÂ 2007. Bogata POTPISAN SPORAZUM IZME\U HDS audiofilska donacija ZAMP–A I HRVATSKE GOSPODARSKE iolist Du{an Strani} bio je KOMORE ZA PRAVO NA NAKNADU ZA strastveni di skofil. Premi- Vnuv{i 12. sije~ nja 2005. u Zagrebu, ostavio je iza sebe im- REPRODUCIRANJE AUTORSKOG DJELA presivnu zbirku analognih i digitalnih nosa~a zvuka koje je ku- ezultat vi{emjese~nih pregovara taviti s rastom. Sporazumom je utvr|en Sukladno prijedlogu Vije}a, uz podr{ku povao di ljem svijeta. U jesen izme|u HDS ZAMP–a i Hrvat - na~in te dinamika pla}anja dugovanja HGK te obostranom voljom uklju~enih 2006. njegova su supruga Eu- Rske gospodar ske komore koje te~e od 1. sije~nja 2006. Tako|er, strana, krajem 2005. godine zapo~eli su genija Cividini–Strani} i sin (HGK) jest sklapa nje Sporazuma o on predvi|a na~in kontrole prijavljenih pregovori u kojima je izravno sudjelo- Sa{a Strani} odlu~ili darovati osnovnim na~elima i uvjetima za ostva - podataka, odre|ivanje tarife za nove vala skupina uvoznika. Tijekom godine ~itavu ovu kolekciju Zbirci mu- riva nje prava na naknadu za re pro - proizvode na trì{tu te pra}enje stanja argumentirano se pregovaralo nastoje}i zikalija i audio materijala Nacio- ducira nje autor skog djela za privatno ili na trì{tu kako predvi|eno pove}a nje pribliìti suprotstav ljene stavove, {to je nalne i sveu~ili{ne k nji`nice drugo vlastito kori{tenje. U ponedje- naknada ne bi dovelo do poreme}aja i rezultiralo sporazumom koji se danas STI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI Du{an Strani} (NSK) u Zagrebu, kako bi ljak, 12. sije~ nja u prostorijama HGK na taj na~in utjecalo na poloàj uvozni- potpisuje, izjavila je Milica Du{anovu, a i svoju obite lj sku potpisnici su slu`beno definirali nak - ka te informatizaciju dru{tva. Obje pot- Raku{a–Martula{, direktorica Sek- radost podijelili sa svima onima koji ìvote oboga}uju slu{a njem nade za elektroni~ke ure|aje i medije pisnice, HGK i HDS ZAMP, i dalje }e tora za trgovinu. za snimanje zvuka i slike te na~in zajedni~ki sura|ivati u procesu pos- glaz be. Sve~ana primopredaja donacije uprili~ena je prvoga dana Kao skladate lj i predsjednik Hrvat - prosinca u Zbirci muzikalija i audiomaterijala NSK. Tom su prigo- njihova ubira nja od hrvat skih uvoznika tupnog uvo|e nja naknada na hrvatskoga dru{tva skladate lja i, ovom pri- dom o samome daru i o nekim sje}a njima na Du{ana Strani}a go- (i proizvo|a~a) takve opreme. U ime skom trì{tu i to putem Radne grupe godom, predstavnik autora i ostalih vorili Tatjana Mihali}, vodite ljica Zbirke, Josip Stipanov, ravnate lj HDS ZAMP–a Sporazum je potpisao sastav ljene od predstavnika obveznika vlasnika audio i audiovizualnih djela NSK, Fra njo Bili}, Branimir Pofuk, Zlatko Madàr, Valter De{pa lj, @eljko Brkanovi}, predsjednik HDS–a, pla}anja i predstavnika Udruga nosite- iz zem lje i svijeta, s posebnim zadovo - Tonko Nini} i napos ljetku supruga Eugenija Cividini–Strani}. Pre- a za HGK Milica Raku{a Martula{, di- lja prava. Ova Radna grupa redovito }e ljstvom pozdrav ljam Sporazum kojim dana kolekcija doista je od iznimne vrijednosti. Sadrì 4016 jedini- rektorica Sektora za trgovinu. pratiti i analizirati trì{te te }e u slu~aju je nositeljima prava za ova djela omo- ca, od ~ega pribli`no dvije tre}ine gramofon skih plo~a i jednu svakog ozbiljnijeg poreme}aja razma- Nakon vi{emjese~nih pregovora usug- gu}ena provedba prava na naknadu za tre}inu kompaktnih di skova. Rije~ je o vrhun skim interpretacijama i la{eni su stavovi da je intelektualno trati odgodu primjene naknade ili snimkama antologij skih djela, uglavnom guda~ke, literature, ali i primjenu nove naknade za odre|eni privatno kopira nje i drugo vlastito ko- stvarala{tvo pokreta~ka snaga dru{tva ri{tenje njihovih djela. Time je vlasnici- antologij skih izvo|a~a. Du{an Strani} birao je svaki od naslova u te da se reproducira nje autor skih djela proizvod. skladu s vlastitim istan~anim glaz beni~kim ukusom, a svako izda nje ma tih djela, rekao bih, priznato vla- i predmeta za{tite srodnih prava za pri- nosi i zasebnu pozadin sku pri~u intimnoga karaktera, budu}i da je Podsjetimo, Zakonom o autorskom sni{tvo nad ostvare njima koja su vatno ili drugo vlastito kori{tenje treba redovito na plo~ama bi ljeìo to~an datum i mjesto kup nje te posve- pravu i srodnim pravima koji je stupio svojim talentom, znanjem i iskustvom izvr{avati uz odobrenje nositelja prava i tu, uglavnom ~lanovima obite lji. Prvi dan prosinca kada je sve~ano na snagu 2003. godine uvedeno je pra- stvarali, a svim gra|anima omogu}eno uz pravi~nu naknadu. S druge strane, obzna njena ova vrlo va`na donacija simboli~no je posluìo kao vo na naknadu za reproduciranje autor - je umnoàvanje djela za njihovo pri- najava predstoje}ega mjeseca ispu njenoga dariva njima. No, tom utvr|eno je i da je razvitak informacij- skog djela za privatno ili drugo vlastito vatno i drugo vlastito kori{te nje — {to darovnicom najav ljena je i mnogo zna~ajnija ob ljetnica. Rije~ je o skog dru{tva ujedno uvjet za dru{tveni kori{te nje. Udruge koje su prema Za- prethodnim propisima nije bilo omo- obi ljeàva nju ~etiristo godina postoja nja i djelova nja Nacionalne i razvoj te da poslovanje njegovihnosite - konu ovla{tene za ostvarivanje autor- gu}eno. Tako|er, va`no je istaknuti da sveu~ili{ne k nji`nice, ob ljetnica koja je zapo~ela 1. sije~ nja nove lja treba biti o~uvano. Zajedni~kim na- skih prava predloìle su putem HDS je ovim Sporazumom utvr|en cjenik 2007. godine. Velik dio gra|e koju ~uva ta kulturna institucija porom izra|en je novi cjenik u skladu s ZAMP–a, sukladno zakon skoj proce- koji i prema mi{ lje nju same struke ne}e zahva ljuje upravo darovima. (Mirta [po ljari}) navedenim postavkama koji je povo- duri, krajem 2005. godine cjenik znatno opteretiti trì{te, izjavio je prof. ljniji od cjenika predloènoga krajem naknada koji je HGK proslijedila svo- @eljko Brkanovi}, predsjednik 2005. godine. Me|utim, on sadrì i jim ~lanicama — uvoznicima infor- HDS–a. klauzulu o postupnom pove}anju nak- mati~kih proizvoda s pozivom na Predstavljeni novi ~lanovi HDS–a: nada tijekom vi{emjese~nog razdob lja o~itova nje i prijedlozima sadrànima u Doga|aju su, uz predstavnike medi- do 2010. godine. Tako }e, na primjer, cjeniku. Nakon {to je i Vije}e stru~- ja, nazo~ili i predstavnici Udruga u Darko Mati~evi} i Branko naknada za CD–ove u ovoj godini njaka ocijenilo cjenik osnovanim na Za- ~ije je ime HDS ZAMP potpisao iznositi 0,08 kuna uz postupan porast konu te uputilo obje strane na nastavak Sporazum: Hrvatska udruga za Bogunovi} ZAMPOVE TEME do 0,64 kune; za DVD–ove od 0,12 do pregovora kako bi ostvarile svoje za{titu izvo|a~kih prava, Udruga za za{titu, prikup lja nje i raspodjelu ciklusu Predstav lja nje novih ~lanova HDS–a, na Glazbenoj 0,96 kuna; a za memorij ske kartice ka- odnose i obveze koje proizlaze iz Za- naknada fonogram skih prava, tribini HDS–a odrànoj 8. lip nja 2006. u Dvorani HDS–a paciteta do 5 GB od 6 do 32 kune do kona, nastav ljeni su zajedni~ki pregov- Dru{tvo hrvatskih filmskih redatelja upoznali smo nove ~lanove, split skog {ansonijera Darka Ma- kraja 2009. godine. ori koji su nakon godinu dana urodili U te eminentni hrvatski glazbenici i ti~evi}a (Metkovi}, 1972.) i zagreba~kog gitarista Branka Boguno- ovim Sporazumom. Nakon 2009., uz uvjet da ne bude filmski djelatnici. (Ana Kralj) vi}a–Pifa (Zagreb, 1952.). U prvom je dijelu Mati~evi} predstavio poreme}aja na trì{tu, naknada }e nas- svoje {ansone izvedbom uìvo potvrdiv{i se kao vrstan skladate lj.

TRIBINE TRIBINE TRIBINE Mati~evi} VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJE je nastavio davno zapo~etu tradiciju uglaz b ljiva nja hrvat - skih pjesnika. Objavio je dva albuma, od kojih je pos ljed nji Pjevam pjesnike ostvaren na stihove eminentnih hrvat skih pjesnika Temeljem odluke donesene 8. sije~ nja – Skladbe mogu biti pisane za kom- Rok za prijavu: 4. svibnja 2007. (Pupa~i}, Ka{telan, Ujevi}, Vu~i}evi}, Cesari}, Slamnig...). @ivi u 2007. na 31. sjednici Predsjedni{tva, pletni sastav ili za kombinacije nave- Odluku o izboru skladbi donijet }e Splitu, gdje radi kao profesor glaz bene umjetnosti u O[ Kman–Ko- Hrvat sko dru{tvo skladatelja raspisuje denih instrumenata ili za solo instru- Program ski odbor Glazbene tribine cunar, O[ Primor ski Dolac i Gimnaziji Kra ljica Jelena. Od 2005. re- ment. Pula uz dodatno stru~no mi{ lje nje dovni je ~lan Hrvat skoga dru{tva skladate lja. – Mogu}a je upotreba elektronike. Iz- ~lanova Cantus Ansambla. Rezultati vedba }e ovisiti o mogu}nostima na- U drugom dijelu Tribine predstav ljen je gitarist Branko Boguno- NATJEÂJ Natje~aja objavit }e se najkasnije 16. bave potrebne elektroni~ke opreme. vi}–Pif koji je u gitaristi~kom recitalu izveo vlastite skladbe. Glaz- svib nja 2007., a autori izabranih sk- za nove skladbe za Cantus Ansam- Kod elektroni~kih skladbi autorima se, bom se profesionalno bavi od 1972. u ulozi skladate lja, producenta ladbi bit }e o njima izravno bl na 44. Glazbenoj tribini Pula uz partituru, preporu~uje prilaga nje i izvo|a~a. Od 1982. do danas je kao gitarist i aranèr samo za obavije{teni. Croatia Records snimio vi{e od 10 000 minuta objav ljena glaz - 2007. ve} gotovog elektroni~kog glaz benog materijala na nosa~u zvuka ili slike. benog materijala. Preradio je sedamdesetak tradicionalnih hrvat skih Obveza je autora osigurati izvedbeni – Ukoliko skladba zahtijeva napjeva u instrumentalnom obliku iz Zagorja, Prigorja, Me|imurja i materijal (dionice) bez naknade. Rok UVJETI solisticu/solista (glas), izvedba }e ovi- Slavonije. Kao gitarist triput je sudjelovao na Natjeca nju za pjesmu za predaju materijala je 26. lip nja siti o mogu}nostima organizatora i An- Eurovizije. Pomogao je osnovati ili je sudjelovao je u radu rock – Natje~aju mogu pristupiti skladate lji 2007. godine. Program ski odbor sambla da angaìraju goste umjetnike. skupina Nirvana, Hobo, Drugi na~in, Call 66, Obe}a nje pro lje}a, bez dobnih i nacionalnih ograni~e nja. moè otkazati izvedbu izabranog – Prihva}aju se dva prijedloga istog Animatori, Plava trava zaborava, Guitar Playboys i drugih. Pisao je Na raspolaga nju su s ljede}i instru- djela ukoliko autor ne po{tuje rok za autora. glaz bu za pjeva~e poput @e ljka Bebeka i Zdenke Kova~i~ek. U menti: dostavu materijala. – Predloène skladbe ne smiju biti iz- vedene ni starije od 5 godina, s maksi- 2 violine Sla njem radova na Natje~aj autori malnim traja njem od 10 minuta. 1 viola prenose na organizatora pravo prvog 1 violon~elo javnog izvo|e nja i snima nja za javne 1 kontrabas PRIJAVA medije i nosa~e zvuka, dok sva ostala prava ostaju autorima prema a) partitura s ozna~enim traja njem sk- 1 flauta (mije nja u piccolo) Zakonu o autorskom pravu i srodnim ladbe; 1 klarinet (mije nja u bas–klarinet) pravima. b) popratna dokumentacija: 1 oboa (mije nja u engle ski rog) – autorov ìvotopis i podaci za kon- 1 fagot Program ski odbor Tribine zadràva takt, 1 rog pravo raspisiva nja pozivnog – program ska bi lje{ka o skladbi, 1 trublja natje~aja. – izjava autora o godini nastanka te 1 trombon izjava da skladba nije izvedena. Partiture ostaju arhivirane u knji`nici 1 harfa Hrvat skoga dru{tva skladate lja. 1 glasovir (ili klavijatura) Svi dokumenti {a lju se ili predaju na DAVOR HRVOJ Udara ljke — 1 izvo|a~ (osigurani su: adresu: Branko Bogunovi}–Pif vibrafon, gran cassa, 2 timpana, zvo- Za sve da lj nje informacije: Cantus d.o.o. na, mali buba nj, 2 tom toma, 2 bon- Cantus d.o.o. s oznakom: Za Natje~aj — Cantus An- surad nji s Kre{om Blaèvi}em, pjeva~em grupe Animatori, snimio gosa, piatti, 1 tamtam–gong, chimes, Baruna Trenka 5 sambl, Glazbena tribina Pula 2007. je autorski CD BB TWANG (Cantus) s pet vlastitih skladbi. Na al- zvon~i}i /steel and bamboo/, maracas, 10 000 Zagreb Baruna Trenka 5 bum Break a String, koji je snimio 2004., osim autor skih skladbi claves). Tel.: +385 1 48 25 360 10 000 Zagreb uvrstio je i vlastite obrade tradicionalnih hrvat skih napjeva. (Ivan — E–mail: [email protected] Ivica Percl) ZAMPOVE TEME TRIBINE cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:19 PM Page 21

BROJ 143, VELJA^A 2007. 21 G CD IZLOG

ALFI KABILJO ponaj~e{}e suvremenika, promicao je suvreme- snimci antologij skih zbornih djela Stjepana DUBROVA^KI nost kad god je mogao, su–stvaraju}i u susreti- [uleka, Josipa Hatzea, Igora Ku ljeri}a, Sky Bandits SIMFONIJSKI ORKESTAR ma skladbi s va nj skim svijetom. Pomogao je Jakova Gotovca i Josipa [tolcera Slaven - glaz bi i skladate ljima kao dobra babica ~itavom skog, izvedenih na koncertu 22. studenoga (Original Motion Picture Soundtrack) B. Papandopulo, M. Nardelli st./solisti: Jan selu da iz njedri novo, da si probija put slobo- 2005. godine u sklopu ciklusa Sfumato, a Varese Sarabande Lotko, Mario Nardelli ml. dirigent Ivo dom i razigrano{}u. Puno je kockica i ciglica uvr{tenoga u projekt Gradovi glaz be Pi{e: \ur|a Otràn Draìni} sloèno u ovaj album koji je njegovo interpreta- Europ ske radij ske unije. tivno umije}e podigao na zasluènu, vrhun sku Dirigent i voditelj Zbora Ton~i Bili} ocijenio Snimka iz 1986., nedje ljna poslijepodneva u Cantus razinu. To nije samo album solo–klarinetista. To je nosa~ zvuka prvim visokokvalitetnim dru{tvu Zagreba~ke panorame i idili~nih prizora je album jasnog, skromnog i sveobuhvatnog izda njem kojim se Zbor HRT–a u najbo - sa Zri njevca — u Zagrebu, a na drugom kraju Pi{e: \ur|a Otràn naslova AIR na kojem do izraàja dolazi zrelost ljem svjetlu moè predstaviti hrvat skoj pu- kontinenta — vrijeme je za jo{ jedan uspje{an Rijetka je jo{ prilika u nas da ìvu izvedbu s jednog majstora slobodne prakse. blici, ali i me|unarodnoj glaz benoj sceni. proboj na{eg »me{tra sviju nota« na me|una- koncerta moèmo prihvatiti zrelom za trajnu Optimist po zadatku, Vojtek i kad parodira stva- Doista je rije~ o reprezentativnim skladba- rodno glaz beno nebo. Pred nama na ovom al- snimku na nosa~u zvuka, no ovaj je album bez ra novo, i kad varira daje poduku iz staroga. ma reprezentativnih autora, koje i sku{avaju bumu jedna je podebela orkestralna partitura sum nje to zasluìo, tim vi{e {to se radi o an- Odabir skladbi je uobi~ajeno vi{e nego korektan sve tri vrste zbornoga muzicira nja, a Zbor koju besprijekorno izvodi National Philharmonic samblu od kojega to ne o~ekujemo u svakoj glede hrvat ske glaz be: [ipu{, Kunc, Tanodi, HRT–a jednakomjerno ih prakticira — for- Orchestra pod palicom skladate lja, Alfija Kabi lja. prilici. Zima 2004. bila je sezona u kojoj je Du- Vojtek...pa Piazzolla, Sacher, Skender,...kao da macije èn skog, mu{kog i mje{ovitoga Ako ve} nije ove}a simfonija, onda je suita u 23 brova~ki simfonij ski orkestar izveo repertoar koji poredak izva nj ski nije ni{ta doli zabi lje`ba zbora. Odabrani repertoar sa~i njavaju stavka. Te{ko je re}i u narativnom smislu na je i vi{e no {to se traì od jednog grad skog svirke, ali svirka je sloèna tako da predstav lja Ba{~an ska plo~a za mje{oviti zbor Stjepa- kakvu temu, jer film nije igrao u Zagrebu, ve} u orkestra: u ljetnikovcu Crijevi}–Puci} izvedena cjelinu, poput velike, vi{estava~ne suite s vlasti- na [uleka i Kriù, daj nam ti milosti, glaz ba Velikoj Britaniji i SAD–u, no za film sku glaz bu su tri djela trojice hrvatskih skladate lja, a interko- tim tempima, raspoloè njima i tematikom. za starocrkveno pu~ko prikaza nje za mu{ki treba druga~ije postaviti stvari. Svaki film kao diranog i ~etvrtog, s obzirom na to da je prva zbor [ulekova u~enika Igora Ku ljeri}a. Za- film postaje doga|aj, to jest uzbu|e nje, tek po Devet skladbi devetorice autora, od toga petori- skladba posve}ena Antunu Sorko~evi}u. tim je tu, me|u odabranima najstariji, Josip glaz bi, pa onda, slu{aju}i neku glaz bu iz filma, ca hrvat skih, povezuje napetost nedovr{enog u U godini velike ob ljetnice Borisa Papandopula Hatze s ciklusom Pjesni ljuvene, pet èn - ostaje dojam da smo pro{etali krvotokom sa- predlo{ku, dinamika su–stvara nja koja se mora ova je plo~a bila osebujan i kvalitetan doprinos skih zborova uz prat nju klavira te Jakov mog slikopisa i da nam dodatni »deta lji« tipa interpretativno dosegnuti. Zahtjev teì od njegovom novoizvedenom dijelu opusa. Prvi dio Gotovac s dva uratka, a to su Dvije pjesme dijalog, suze, portretni veliki planovi i sli~no za- klasi~nih partitura, gdje je odnos slobodne vo lje koncerta i dvije tre}ine plo~e ~ine dva djela Bo- ~uda i smijeha za mje{oviti zbor, op. 10 i pravo nisu ba{ neophodni za doìv ljaj. Primjer svira~a spram zadanog teksta recipro~no na risa Papandopula: Hommage a Sorko~evi}, kla- ~uvena Koleda, narodni obred u pet dijelo- je kauboj ska tema (broj 17) pri kojoj vas ba{ {tetu svira~a: {to je ve}a osobnost izvo|a~a, to si~na posveta dubrova~kom majstoru, i Koncert va za mu{ki zbor i mali instrumentalni sa- briga {to je na ekranu, ali da to~no znate o se vi{e uda ljava od autora, {to se vi{e suìv ljava za ksilofon i guda~e u kojemu je solist Jan stav, op. 11, koju je 1925. godine praizveo ~emu se radi, znate. I to je velika ~arolija film ske s notama, ma nje ga, kao osobe, ima. Suvreme- Lotko. Upravo je izvedba ovoga koncerta sam Josip Hatze s Pjeva~kim dru{tvom glaz be. nici djeluju druk~ije i drè da se i skustvo glaz - zna~ajna za popu njava nje fonda snim ljenog bovanja moè podijeliti s izvo|a~em, bolje re}i, Guslar. Napos ljetku, odabrani repertoar E sad, problem je u predrasudama, o ~emu Alfi opusa Borisa Papandopula, koncerta koji je da se iskustvo izvo|a~a mora pribrojiti notnom zak lju~uje Voda zvira iz kamena Josipa pone{to kaè i u k njiìci plo~e, a ta je u ovom zanim ljiv, druga~iji od mnogih drugih solisti~kih predlo{ku, za dobrobit i oboga}ivanje djela. To [tolcera Slaven skog. slu~aju da samo anglosakson ski »uzgojenci« uradaka velikoga stilista te s gostom na ksilofo- je i kredo Ratka Vojteka kakvoga je upoznala Kako je sugerirano, poveznice me|u oda- CD IZLOG IZLO znaju pisati za veliko platno. A u stvarnosti, {to nu u vrlo dobroj formi i sa sluhom za glaz benu glazbena javnost i u ~iji su se kredo uzdali kom- branima postoje. Neke su vrlo jasno je ve}i glaz beni talent stvaratelja, to su mu i ve}i tematiku koju koncert iznosi. pozitori koji su mu povjeravali svoje praizvedbe. izraène, dok su druge suptilno rezultati i dosezi ako mu prilike to dopu{taju Te{ko je parirati skladbama Borisa Papandopu- nazna~ene. No, ono {to predstav lja kon- (~itaj budèt), odnosno ambicije producenata i Za{to svaki tonski zapis svirke Ratka Vojteka la, a maestro Ivo Draìni} odlu~io je ostati u stantu kroz ~itav program jest nastoja nje omogu}uju. [to je scenarij bo lji, to je ve}a mo- odmah otkriva da iza toga stoji on, a ne bilo koji mediteran skom dubrova~kom okruè nju posve- da se kanaliziraju vlastiti autor ski odnosi gu}nost za izraàjniju glaz bu, pa i kad ànr nije svira~ klarineta, {to najbolje mogu znati oni koji tiv{i drugi dio albuma, tre}u skladbu na plo~i, prema, u prvomu redu, hrvat skoj pro{losti. ba{ sasvim »kod ku}e«. Alfi je dokazano najbo lji su ga vidjeli i pratili na njegovim brojnim nastu- uspomeni na velikoga majstora gitare Marija Naravno, u suglasju sa zalihostima glaz - u liri~nom stilu, ali kad prilike traè action i uz- pima u izvedbama djela suvremene glazbe, Nardellija starijeg, ~iji je Koncert za gitaru i orke- beno–strukturnoga kompozicij - bu|e nje, to i dobiju, ba{ onako kako je potreb- ~esto izazovne i nejasnih poruka. Taj »zrak« koji star mogao ponuditi skladate ljevu sinu, vrsnom sko–tehni~koga totala, kao i s cjelovitim no, {to zna~i da Alfi Kabi ljo jednostavno z–n–a nazna~uje u naslovu svojega albuma nije samo gitaristu Mariju Nardelliju mla|em. Upravo ta ne- filozofij sko–ìvotnim promi{ lja njima u tre- kako se {to sklada. Mo`da muze skladate lja struja kojom te~e zvuk u cijev klarineta, ni samo pretencioznost u kojoj ve}ina skladate lja u star- nutku stvaranja. naj~e{}e posje}uju kad ga nadah njuju silno zrak, ambijent oko svira~a i njegovih slu{atelja, tu gubi bitku s Papandopulom glede skladate lj- dojm ljivim temama, toplima i optimisti~nima u ve} je zrak kojim pristiè nadahnu}e, kako Zbor HRT–a profesionalni je vokalni an- skog umije}a, plijeni jednostavno{}u i osloba|a spomenutom lirskom stilu, ali vo ljela bih da mi njemu pri izvedbi tako i stvarate ljima, svakome sambl te, kako se i o~ekuje, profesionalno Nardellijev koncert potrebe za kompeticijom i netko pokaè skladate lja koji }e jednako u njegovom dobu, oblikuju}i stil, osobnost, àr- pristupa interpretaciji isti~u}i raznolike glaz - usporedbom. Uglavnom dotjeran i s puno truda uspje{no skladati promenadu, ljubavnu temu i gon i otkrivaju}i potencijale koje onda interpret bene karakteristike, kao i specifi~ne sloèn koncert u dopad ljivu, efektnu ritmi~ku — vojni~ki trening. Film je opaka igra, ne moè treba dohvatiti i znati izraziti. Zrak je odnio mno- ugo|aje pojedinih skladbi, uz prili~no ~isto cjelinu, daleko je od Papandopulova pera, ali je se kriti~arima odgovoriti kao u novoj glaz bi: »Vi ge izvedbe, ali bi papir mogao zabi ljeìti va`nost izgovara nje tekstova koji su, u svim primje- poput Papandopulove glaz be, autenti~an, sa- to ne razumijete.«. U filmu se gledate ljima servi- truda Ratka Vojteka u anga`manu za glaz bu sa- rima, vrlo znakoviti. Najsigurnije se osje}aju mosvojan i zvukom zanim ljiv dar publici. Mario ra ne{to {to i ne znaju da ~uju, a o~ekuju da bi mim popisom njemu posve}enih skladbi. Papir u okruènju cjelovitoga postava mje{ovitog Nardelli s puno srca svira glaz bu koju dobro trebali ~uti. bi otkrio namjere stvarate lja koji su ulagali u Voj- zbora, dok èn skomu zboru pomalo nedo- poznaje, a najve}a je kvaliteta ovog di skograf- teka jer je, kao i oni, ponekad i vi{e od svih, staje zvukovne kompaktnosti. Ne zaboravi- Alfi Kabi ljo spada u one rijetke talente kojima je skog uratka, predstav lja nje Dubrova~kog imao ljubavi da se pozabavi novim i jo{ ne~uve- mo da je, uz prili~no uvje`bane ~lanove svojstveno da {to je ve}i projekt, to se oni vi{e simfonij skog orkestra kao ansambla zrelog i za nim. Zbora HRT–a, klavir sku pratnju pri izvedbi razma{u. Za one koji vole gove|u juhu od vola koncertnu praksu vi{eg doma{aja od uobi~aje- Hatzeovih pjesama ostvarila Nina Cossetto, re}i }u — ovo je soundtrack tipa nastavka But- Nakon dugog niza nastupa, koncerata, pa i al- ne sezon ske prakse. dok su instrumentalni ansambl koji je inter- cha Cassidyja and Sundance Kida, pa ako volite buma, ovom plo~om Vojtek, karakteristi~no za pretirao Gotov~evu Koledu, ~inili klarineti- sve i sva zajedno, ali tako da vam ostane u uhu njega, sâm sebe i postav lja tamo gdje mu je sti/ce Milko Pravdi}, Marija @upi} i Boìdar i da vam bude ugodno, onda se svakako razve- mjesto, u sâm vrh improvizator ske stvarala~ke Lada{i}, fagotisti István Matay i Ivan Var- selite ovom partiturom. prakse, ipak ostaju}i usam ljena pojava u Hrvat - RATKO VOJTEK, clarinets skoj. Takvih ima malo i u svijetu. go{, a udara ljka{ke dionice timpana i tam- Ogroman je trud uloìo Alfi Kabi ljo u pisa nje no- burina realizirala je Ivana Bili}. ta. Po~eli smo polako pomo}u objav ljenih plo~a nd th Sve~ana promotivna ve~er zavr{ila je izla - slagati fre sku njegova iznimnog skladate lj skog AIR — 2 half of 20 skom ~itave postave Zbora HRT–a pred puta, ~emu je ovaj kompaktni zapis svakako pri- century publiku u atriju Muzeja Mimara, a glaz - donio. Ali, barem mi u Hrvat skoj nikada ne benici su zatim pod ravna njem Ton~ija Bi- smijemo smetnuti s uma da je najve}i trag glaz - Rocco&Partner Pi{e: Mirta [poljari} li}a poklonili publici tri prigodne boì}ne ba Alfija Kabilja ostavila u du{ama nas, njegovih pjesme, tradicionalne Veseli se Majko Bo`ja suvremenika, koji su udisali vrijeme glazbe Jalte Zbor HRT–a te Tri kra lja jahahu, kao i Tihu no} u obradi i njegovih nezaboravnih pjesama. êtvrt stolje}a proteklo je u rastu jednog fenomena, takore}i samostoje}e institucije zvane Kako jelen vrilo traì Igora Kuljeri}a. Instrumentalnu pratnju ost- Ratko Vojtek, da na svjetlo dana do|e vrhunac varili su harfistica Diana Grubi{i}–]iko vi} i orgulja{ Mario Penzar. Izvedbu su posvetili njegovog svjedo~e nja za glaz bu. Jo{ nenapisa- Orfej na monografija ovoga fenomena i skazala bi ne- preminulomu {efu dirigentu, koji je znatno brojene prilike koje je Ratko Vojtek svojom Nakon prigodne izvedbe Sve~anosti boì}nih pridonio podiza nju kvalitativne razine Zbora stra{}u za budu}nost glaz be pretvarao u trijumf. pjesama (A Ceremony of Carols) Be njamina Brit- i ostavio upe~at ljiv trag vlastitosti na njemu. Predo~ila bi iluziju takozvanih nemogu}ih okol- tena, u interpretaciji Zbora HRT–a pod ravna - njem Luke Vuk{i}a, na boì}nome koncertu 19. nosti na koje su se mnogi izvla~ili, a Vojtek ih je IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD tretirao kao nepostoje}e i napredovao da lje. Od prosinca u Muzeju Mimara, predstav ljen je novi obi~nog solista do Solista u svakom pogledu. kompaktni disk ovoga Zbora u izda nju Orfeja, naslov ljen stihom Kako jelen vrilo traì iz skladbe Pregalac svake glaz be, vlastite, svojih kolega, Kriù, daj nam ti milosti Igora Kuljeri}a. Rije~ je o cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:19 PM Page 22

22 BROJ 143, VELJA^A 2007.

Gri~ka vje{tica, da nabrojimo tek ne{to od njegova golemog i raznolikog opusa. Cantus, HDS i HRT objavili su u ediciji Hrvat ski suvremeni skladate lji trostruki autorski CD maestra Prohaske koji podastire odabir od preko 200 minuta njegova opusa. Prvi donosi baletnu, scensku i simfonij sku glaz bu, drugi jazz, a tre}i popularnu glaz bu. Zahva ljuju}i ovom izda nju, kojim se izdava~i odu`uju maestru za sve ono {to je darovao hrvat skoj glaz benoj kulturi,

G CD IZLOG Prohaskina je glaz bena ostav{tina — dragu lj na{e glaz be — dostupna javnosti. Uz ovo je luk- suzno izda nje priloèna opse`na k njiìca u kojoj Prohaskinu baletnu, scen sku i simfonij sku glaz - bu op{irno i instruktivno predstav lja Vi{ nja Po`gaj, a jazz i zabavnu glaz bu Dubravko Maj- nari}. Pi{e: Dalibor Paulik narodne, premda nam popis autora govori da i Fosterova skladba, odreda snim ljene u jednom su ti evergreeni nastajali u razli~itim razdob ljima danu bez nasnimava nja. Ovo nipo{to nije Zja~in BREZICE pro{loga stolje}a. ^lanovi Kvarteta, trojica Zago- gitaristi~ki album, nego glaz ba za kvartet snim - raca: Adam Kon~i}, Rajko Suhodol~an i Adal- ljena u jednom dahu (sve su izvedbe snim ljene Kak je blu prejk bert Turner–Juci, te Podravac Vid Balog, pre- u prvom poku{aju), prepuna me|usobne komu- poznali su vrijednost tih pjesama te su uz po- nikacije, koja nadasve svjedo~i o postignutu zajedni{tvo me|u suradnicima i glaz benim isto- Grubi{i} d.o.o. mo} tambura{kog sastava Fakini snimili album za slu{a nje, plesa nje i druè nje. mi{ ljenicima. ijetka su di skograf ska izda nja u po- Posebnost ovoga nosa~a zvuka jest vokalna in- Naziv CD–a Crossing The Border upu}uje na to dru~ju dje~jeg stvarala{tva, pogotovo terpretacija pjesama koje glumci–pjeva~i i pje- da se ovom glaz bom è ljelo prevladati sve zem - onoga koje nema komercijalni karak- R va~i–glumci izvode u vi{eglasju na kakvo ljopisne, generacij ske, glaz bene, stil ske, nada- ter, ve} je ponajprije svojevrsni presjek ra- moèmo nai}i u Hrvat skom zagorju. Taj breù - sve statusne, i ostale granice koje se skrivaju u da nekog ansambla. U tom kontekstu tre- ljkasti prostor sjeverozapadnog dijela sredi{ nje svakom od sudionika snima nja. ba promotriti i novi CD Kak je blu prejk Hrvat ske sa svojim susjedima dijeli mnoge ka- dje~jega pjeva~kog zbora Brezice, nastao Ovim je albumom Zja~a predstav ljen kao rakteristike, a najvi{e se isti~u sred njoeurop ski u povodu obi ljeàva nja 220. godi{ njice skladate lj koji pomno prati recentna kreta nja na utjecaji (panon ski i subalp ski). Lokalno je sta- osnovne {kole u Ravnoj Gori. jazz sceni te autor ski vje{to i plodonosno odgo- novni{tvo te razli~itosti prigrlilo i dalo im svoja vara na postav ljene izazove. Skladbe su mu U hrvat skom dje~jem glaz benom obi lje`ja, na~iniv{i tako nove oblike. I zato je u MATIJA DEDI] ujedna~ene kvalitete, melodiozne i dopad ljive, a stvarala{tvu i stvarala{tvu namije njenom Zagorju mogu}e pjevati solisti~ki ili vi{eglasno u ugo|aj im je meditativan, introspektivan, intro- tom uzrastu uglavnom ima nekoliko domi- skupini; bez instrumentalne prat nje ili uz glaz - vertan i pomalo tuga ljiv. Rije~ je, dakle, o glaz bi nantnih pravaca. Dje~ji zborovi koji masov- benu prat nju violina, harmonike, truba, klarineta Visiting Bruxeless profi njena raspoloè nja, neiritiraju}oj, smooth, no okupljaju djecu pred{kol skog i osnov- ili pak, kao {to se na ovom albumu ~uje, tambu- pomalo beskrvnoj, melankoli~noj i nje`na senzi- no{kolskog uzrasta, a imaju svoja »imena« ra. I sve }e te izvedbe zvu~ati kao dio tradicije. Dallas Records biliteta, tek povremeno poletnoj. poput dru{tava ili udruga, uglavnom stva- Upravo je ta mje{ovitost razli~itih utjecaja i kom- a poziv glasovitoga belgij skog kontrabasi- raju nosa~e zvuka u kojima im pomaù i - U ostvariva nju vlastitih ideja Zja~a se, gitarist ra- binacija razli~itih elemenata, pravo bogatstvo sta Jean–Louisa Rassinfossea klavirist skusni skladate lji, tekstopisci i aranèri. stu}e ekspresivne mo}i, bez ikakvih frustracija zagor skoga kraja koje su prepoznali i razli~iti Matija Dedi} nastupio je s glaz benicima iz Osim samostalnih izda nja, ovi zborovi jed- N uspje{no »nosi« sa zvijezdama prve lige svjet - autori novih pjesama. Album karakteriziraju i po- raznih europ skih zema lja 24. ve lja~e 2006. u nom godi{ nje ponajbo lje radove objav ljuju skoga jazza, Fosterom i Patituccijem. sebne vokalne mogu}nosti ~lanova Kvarteta Jazz Stationu u Bruxellesu. Nakon toga, zadovo - u okviru Hrvat skoga dje~jeg festivala u Za- koje su ponaosob pokazali u pojedinim pjesma- ljan Dedi}evim pijanisti~kim umije}em, Ras- grebu, koji djeluje ve} trinaest godina. Na ma. Svira~i ih prate zanim ljivom, ali nenamet - sinfosse je posjetio Zagreb i bio ~lan Dedi}eva taj na~in poznati i priznati autori svojim ra- ljivom svirkom u vrlo dobrim i odmjerenim obra- me|unarodnoga trija, u kojemu je jo{ svirao dovima stvaraju fundus popularne dje~je dama. Od uzorka odstupaju pos ljed nje dvije ~e{ki bub njar Marek Paterman, ina~e stalni ~lan pjesme koju izvode ne samo ti zborovi, ve} pjesme — Baurico na sloènom bed njan skom Rassinfossoeva sastava. Trio je 25. rujna 2006. i {kolski zborovi na svojim prigodnim mani- dijalektu koju je Kvartet izveo na »klap ski« na~in nastupio u Maloj dvorani Vatroslava Lisin skog, a festacijama. Neki pak dje~ji zborovi rade i te vokalna Vin ska kaplja . dan ranije je dio istog programa snimio u studij - samostalne projekte, vezane uz odre|enu Potpuri kajkav skih hitova izvodi se pri razli~itim skim uvjetima iste dvorane. Od najuspjelijih kon- temu, u ~ijoj realizaciji ponovo pomaù sretnim (ali i tu`nim) okup lja njima, a vjerojatno certnih i studijskih izvedbi vje{to je sastav ljen al- profesionalci, autori, pa nastaju, na primjer, }e i da lje posluìti kao isprika u razli~itim prilika- bum Visiting Bruxeless, tre}i {to ga je Dedi} Ptica ~udesnih krila {iben skoga zbora ma jer popevke te vsemu su krive i vince kaj sr- objavio za tvrtku Dallas Records. Zdravo maleni, Pjevam Andersena zbora cu godi… Zagrep~anke i de~ki te brojni naslovi Klina- Osim standarda Solar i On Green Dolphin Street ca s Rib njaka, od kojih se isti~e onaj po- u Dedi}evim aran`manima, na album su uvr{te-

CD IZLOG IZLO sve}en junacima Disneyevih filmova. S dru- Pi{e: Ivica @upan ne skladbe Razgovor s konobarom Arsena De- ge strane, dje~ji pjeva~ki zborovi u {kola- di}a, starije skladbe Matije Dedi}a December, ma veù svoj rad uz odgojno–obrazovni Family i Last Exit, te potpuno nove San Matina, proces ili uz djelova nje glaz benih radioni- Moment (solo) i Za Doru koju je izveo bez prat- ca. êsto se kao autori pjesama pojav ljuju nje u dodatku koncertu. djeca, temat ski okvir je {irok, pa su to Iako se, zbog nedovo ljnog broja proba, osje}a RAZNI IZVO\AÎ svojevrsni presjeci rada ansambala uz odre|ena uko~enost i neusviranost, pa na tre- stru~nu pomo} glaz benih vodite lja, dirige- nutak ~ak i nedostatak komunikacije, Latino Balade Blues nata ili aranèra u ton skim studijima. Ovoj preslu{ava nje CD–a svjedo~i Dedi}evu statusu grupi pripada i CD Kak je blu prejk dje~jeg zrelijega skladate lja i pijanista ~ije je umije}e u (Sje}anje na Raya zbora Brezice koji sadrì sedamnaest sk- stalnom usponu, a izri~aj osebujniji, melodi~niji, ladbi ~iji su autori djeca uz stru~nu pomo} ali nadasve racionalniji, jezgrovitiji i ekspresivniji. Charlesa) vodite ljice Nede ljke Poljan~i}, a najva`nije Bez obzira na eventualne zamjerke izvedbama, je istaknuti da je ve}ina tekstova na Hrvatski glazbeni zavod zavi~ajnom ravnogor skom govoru. Prikaz Dedi}ev koncert s ovim Triom jest, izme|u ostaje to najrazli~itijeg sadràjnog materijala od loga, dokaz da lj njeg prepoznava nja njegovih D Latino Balade Blues (Sje}a nje na Raya folklora do duhovne tematike, a na}i }e se skladate lj skih i instrumentalisti~kih potencijala i Charlesa), {to ga objavljuje Hrvatski glaz- uglaz b ljen i znan Slap Dobri{e Cesari}a. u europskom kontekstu. Cbeni zavod, nudi tri seta raznovrsne glaz - Pravo obi lje`je nosa~a zvuka jest upravo Sjajan posao obavili su snimate lj Hrvoje Hege- be u izvedbama razli~itih izvo|a~a, a u svim formacijama sudjeluje poznati zagreba~ki zavi~ajnost i trud imanentan amater skom du{i} te Miro Vidovi} koji potpisuje postproduk- tenor–saksofonist dr. Stjepan Plavec. Latino bav lje nju glaz bom i rije~i, uz aranèr sku MILJENKO PROHASKA ciju, zahva ljuju}i kojima su studij ske i koncertne nadograd nju, primjerice glaz benog produ- kvartet, koji ~ine Plavec, pijanist J. [aban, gitari- snimke ujedna~ene, ~iste i prirodne. centa Roberta Grubi{i}a. On je ~esti surad- Miljenko Prohaska st D. Mili~i}, basist D. Guli} i bub njar I. Gvozda- nik dje~jih zborova primor sko–goranske novi} spretno izvodi atraktivan latino set: How RATKO ZJAÂ, JOHN PATITUCCI, STANISLAV Insensitive, Wave, Quiet Nights of Quiet Stars (na regije koji autor skim uradcima skladate lja i Cantus, HDS, HRT pjesnika oboga}uju pjesmarice popularnih MITROVI], AL FOSTER ksilofonu im se pridruùje J. Grosinger), One dje~jih pjesama. U tom kontekstu moèmo z mnogobrojne jazz skladbe, maestro Mi - Note Samba i The Girl from Ipanema A. C. Jobi- promatrati i stvarala~ki uspon zborova po- ljenko Prohaska, na{ proslav ljeni Crossing The Border ma te Autumn Leaves J. Cosme. put Mi}ih bodula, Tratin~ica, Zvona Vi{ko- Uskladate lj, aranèr, kontrabasist i vo|a big Balade Kao sjena i Blues za ~etvoricu Z. Kruì}a va, Mor~i}a i Malih Rije~ana, ~estih sudio- banda, pi{e zabavnu, laku orkestralnu i simfonij - Nashville Records svira Kvartet Stjepana Plaveca, a Gershwinov nika tradicionalnog dje~jeg festivala u Za- sku glaz bu postiù}i u svakom ànru svjet ska standard Embraceable You izvode Plavec i gita- prizna nja. Najslavniji svjet ski glaz benici izvodili rvatski jazz gitarist Ratko Zja~a, koji grebu. desetlje}ima djeluje u Nizozem skoj i rist D. Di~i}. Blues set sa skladbama I Like to su Prohaskine skladbe zajedno s djelima Hear It Sometime, Hallelujah i Just Love Her So, najve}ih skladate lja. Skladbe Intima, Koncert br. HSAD–u, snimio je u New Yorku novi CD I Got a Woman, Take These Chains from My Pi{e: mr. sc. Irena Miholi} 2, Concertino za jazz kvartet i guda~e i Dilem- Crossing The Border, pra}en saksofonistom Sta- nislavom Mitrovi}em te zvijezdama, bub njarom Heart i You Don’t Know Me iz repertoara Raya ma, da izdvojimo samo neke, doìvjele su svjet - Charlesa, uz prat nju Big Banda HGZ–a, kojim sku premijeru u New Yorku (Carnegie Hall, Alom Fosterom i kontrabasistom Johnom Pati- KVARTET GUBEC tuccijem. Zja~a je, izme|u ostaloga, snimao i ravna Zlatko Dvoràk, odli~no pjeva Uro{ Peri}. 1966.) i Parizu u izvo|e nju Modern Jazz Quarte- Plav~eve respektabilne izvo|a~ke kvalitete, u ta, USA Orchestra, Simfonij skog orkestra Cincin- nastupao s Ratko Zja~a Quartetom, Nocturnal Ak’ sem ti sr~eko Mission Quartetom i Benny Bailey Groupom te kvartetu i ostalim formacijama u kojima se natija i Pari{ke filharmonije. U Cincinnatiju je desetlje}ima uspje{no predstav lja kao instru- simfonij ski orkestar predstavio njegove skladbe, snimio samostalne albume A Day in Manhattan ranil… (s Reggiem Workmanom i Alom Fosterom), Live mentalist i band leader, ve} smo upoznali na a u Salle Pleyelu u Parizu dirigent Ku~ukarov iz- njegovim prethodnim albumima. No, iako se vodio je djela I. Stravin skoga, Johna Lewisa, (s Reggie Workman and Jim Cobb Sextetom) i SBS Music Shades of Spirit — Fretless Guitar Project (sa ovom prigodom radi samo o visokoprofesional- Skrjabinovu poemu Ekstaze i Prohaskinu glaz - nom opona{a nju Raya Charlesa ({to, dakako, lanovi Kvarteta Gubec na svoj su pr- bu. Autor je glaz be za radij ske i televizij ske dra- Stanislavom Mitrovi}em). Zja~ina k njiga 30 Jazz vi CD uvrstili pjesme na kajkav skom Standards Arranged for Chord Melody Guitar nipo{to nije lak posao!), Peri}evo nesvakida{ nje me, kazali{te, crtane i kratkometra`ne filmove, pjeva~ko umije}e, muzikalnost, visoka profesio- ^dijalektu koje svi rado pjevamo, iako balete i zborove. Potpisuje glaz bu u petnaest prodaje se di ljem svijeta i sadrì, kako je istak- za neke ne znamo ni kad su nastale ni tko nuto u naslovu, trideset jazz standarda. nalnost, skrb o svakom deta lju izvedbe, dikcija i cjelove~er njih filmova te u dvjema televizij skim druge izvo|a~ke osobine uistinu su ugodno iz- ih je sastavio. Upravo zbog te udoma}eno- serijama, koautor je prve hrvat ske rock–opere Na novi CD uvr{teni su samo originali: sedam sti, za ve}inu bismo pjesama rekli da su nena|e nje. Veliku potporu Peri}u profesionalno Gubec–beg, a orkestrirao je i rock–operu Zja~inih, tri Mitrovi}eve te po jedna Patituccijeva je pruìo Big Band HGZ–a. CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:19 PM Page 23

BROJ 143, VELJA^A 2007. 23

novi}a Mrleta iz Leta 3, Ciklama Records, okupila je nu–metal i sli~ne rije~ke skupine agresivnog izraza ~iji glaz beni kontekst podsje}a vi{e na motornu pilu ili mje{alicu za beton nego na standardne glaz bene `anro- ve. No, Rijeka je oduvijek pred nja~ila u rock izrazu, pa je mogu}e da neki od »stra{nih Rije~ana« za koju godinu probiju regionalnu barijeru. Iako Father uspje{no nastupa u Velikoj Brita- niji, predvi|am uspjeh onima koji pjevaju na G CD IZLOG hrvatskom jeziku, prije svega furiozniom ben- du One Piece Puzzle i donekle O. [. Sulud III, koji jedini imaju veze s rije~kom punk–rock tradicijom, ali trebali bi prili~no »izbrusiti« svoj izraz.

Pi{e: Bojan Mu{}et bavna, istodobno i energi~na i pozitivno »na- posegnuo i za Jablanom svojega kratkotrajnog brijana«, Ivana Kindl svoje je vokalne performan- ~lana Johnnyja [tuli}a). U kona~nici, Vru}e igre BRAIN HOLIDAYS se sjajno s ljubila s pjesmama koje nemaju rok i danas smatramo ponajbo ljim uratkom Parnoga traja nja kra}i od pre–paid telefonske kartice. va ljka, tako da ponovna distribucija revalorizira Osim nje, za njih su zaduèni Andrea ûbri}, takav status ovoga albuma. Stereo Roots Natko Smo ljan, Silvio Pasari}, Maja Vu~i}, Petar Beluhan i drugi. Skladbu Sve ispo~etka potpi- Dallas suju Arsen i Matija Dedi}. Kombinacija standard- rvatska reggae scena uglavnom djeluje u nih pop–rje{e nja, ubrzanoga r’n’b–ja, soul na- alternativnim vodama i dosad se nijedan truha i urbanih obrazaca, katapultirali su ovaj al- Hod ve}ih izdava~a nije ba{ »pretrgnuo« bum sasvim neo~ekivano u jedno od najugod- objaviti album nekog od izvo|a~a ove vrste nijih pro{logodi{ njih iznena|e nja. Osim sitnih glaz be. Davno su pro{li dani Naturalne mistike, pogre{aka (primjerice, nezgrapno izveden tekst a zasad se jedino Radikal dub kolektiv uspio refrena za hit Navika na tebe), ovaj album predstaviti di skograf ski relevantno. Sre}om, Dal- predstav lja di skograf ski zgoditak koji Ivanu Kindl las je pruìo priliku Brain Holidaysima koji nastu- dovodi u A–ligu komercijalnih izvo|a~ica. Uo- paju na raznim, zim skim i ljetnim reggae festiva- stalom, Osje}aj kvalitetom nadilazi ve}i dio di - RAZNI IZVO\AÎ lima po Hrvat skoj i {ire te imaju sve ve}i krug skografija njezinih razvikanijih kolegica poput Ni- poklonika. Njihov prvijenac Stereo Roots dobro- ne Badri} ili Vanne. do{ao je prilog hrvat skoj glaz benoj multikultural- Tako blizu nosti. Premda ovo izda nje nije posebice inova- tivno, radi se zapravo o reinterpretaciji, glaz - T–Mobile benici su pokazali da se mogu pohvaliti dobro elike kompanije obi~avaju za Boì} da- nau~enom zada}om profesora Boba Marleyja. rovati raznovrsne kompilacije nekog od Kombinacija hrvat skog i engle skoga jezika s ja- RAZNI IZVO\AÎ Vizdava~a i ubaciti ih u prigodan ovitak. maj~an skim nagla skom djeluje svjeè, pa Brain T–Mobile oti{ao je korak dalje uprili~iv{i Holidays ni u zim skim danima nemaju te{ko}a s I tvoja mala kap… snima nje obrada pjesama objedi njenih pod trajno{}u. svojim sloganom Tako blizu te su album od- Aquarius Records lu~ili dijeliti korisnicima. Na izda nje su uvr{te- jesme religij skog sadràja i popularni iz- ni Martina Vrbos, ~lanica Putokaza, vodite - vo|a~i nisu ba{ ~vrsto povezani, iako ljica MTV–ja i zvijezda nekih od reklama mnogi u svojim pjesmama spomi nju Bo`je T–Mobilea, Detour, Jelena Radan, Tina P Vukov, Tamara Obrovac i Lea Dekleva. Vrlo ime. Jedino je kompilacija Tvoje ljubavi sam èdan s pjesmama duhovnog sadràja i dobro sloèna kompilacija s doma}im i ino- izvo|a~ima poput Vanne, Nine i Gibonnija bila zemnim pjesmama izvo|a~a u rasponu od primjer na koji na~in poznati izvo|a~i, izvan ok- Novih fosila (Tonka) do Metallice (Nothing El- vira svojega repertoara, mogu ostvariti izlet u se Matters) odli~no je osmi{ ljen lounge mate- druk~iji tip glaz be. Kompilacija I tvoja mala kap... rijal za u~estalu uporabu. Pritom je najzanim - ljivija obrada pjesme Ne daj Natali Dizdar u BORIS KRAINER tako|er sadrì duhovne pjesme, ali su njihovi izvo|a~i ostali vjerni svojemu izrazu ili su ga tek izvedbi Jelene Radan, koja joj je dala novo neznatno promijenili. Na izda nju sudjeluju En zna~enje, a i pokazala da razmjerno svjeè Zodiac Face, Alen Vitasovi}, Tedi Spalato, Gustafi, Meri- pjesme mogu dobro zvu~ati u druk~ijim interpretacijama. CD IZLOG IZLO Croatia Records tas, Putokazi i ostali ma nje poznati izvo|a~i koji, ne mije njaju}i mnogo vlastiti izraz, pjevaju novo- Hrvat skoj nema mnogo takozvanih izgub - skladane kr{}an ske napjeve. Iako ima prije sve- ljenih albuma, primjerice onih koji su ga humanitarnu vrijednost, ovaj je CD svojevrsni Usnim ljeni, a nikad nisu objav ljeni (poput raritet, jer je posrijedi jedini nosa~ zvuka na DETOUR Urbanova tre}eg albuma) ili onih koji su stigli na kojemu je zabi ljeèna skladba Gustafa Oj, Isuse trì{te, ali su zbog nerazja{ njenih okolnosti na ili na kojemu Tedi Spalato pjeva Boè moj. Au- njemu kratko tavorili, a onda zauvijek nestali tori skladbi uglavnom su Bruno Krajcar i Daniel Detour (primjerice, nastupni album Gustafa V.). Album Damjanovi}, a izvjesno je da }e pjesme s ovog Borisa Krainera Zodiac pripada drugoj kategoriji: albuma biti uspje{nice na katoli~kim radij skim Aquarius Records na trì{tu se pojavio poput kometa i potom ne- postajama. etour su imali jedan od najbombasti~nijih stao. Ne obi~no, jer Krainer je izvo|a~ ~ije su PR–ova za nastupni album, ne{to poput dvije kompilacije Love Songs, na kojima se nala- D»nastavak Yammata drugim sredstvima«, ze instrumentalne matrice za romanti~ne tre- »Yammat pod drugim imenom«, Plan C ({to je nutke, nakladama nadma{ile ve}inu recentne referenca na Yammatov album Plan B) i tako produkcije. Krainer je definitivno hrvat ski Richard da lje. Spomi njao se i ne pretjerano uspje{an Clayderman, a njegovi, uhu ugodni instrumenta- singl Ljeto po~i nje, ali sve to je bilo podiza nje li, imaju {iroki raspon. Pritom va lja istaknuti pra{ine koju Alen Balen posredno ili neposred- vrhun sku interpretaciju, ~emu pridonose gosti, TINA VUKOV no diè uz svoj projekt Yammat. Jednostavno, ina~e virtuozi na svojim glaz balima: Elvis Stani}, sastav neprestano mije nja postavu, pjesme mu Damir Halili} Hal i Igor Gerìna, a sve je be- Tuga dolazi kasnije variraju, ima status vje~ne nade i uspijeva ra|ati sprijekorno producirano, {to ne treba ~uditi jer derivate — Florijan i Detour. Detour su tek dru- je Krainer poznat i kao producent jednoga od Croatia Records gim singlom Mjesec otvorili karte i predstavili vr- ponajbo ljih hrvat skih pop–albuma — [ajetina lo dobar glas pjeva~ice Maje Posavec. Oslo njen Bluesa bera~a {paruga. taru poslovicu o jabuci i stablu, nakon na takozvane trendy beats, odnosno na ono {to Matije Dedi}a, Kristijana Rahimov skog i smo navikli slu{ati na kompilacijama poput Cafe PARNI VALJAK SMila Stavrosa, potvr|uje i Tina Vukov. Del Mar ili Buddha Bar, stvarala{tvo Detoura tak- Iako nije k}i velikoga Vice Vukova, ve} vu glaz bu vrlo dobro prilago|ava hrvat skom iz- Vru}e igre/RE njegova ne}aki nja, ova jabuka u punom cva- ri~aju. Ali, da bi se sastav mogao ja~e nametnuti RAZNI IZVO\AÎ tu ve} je nastupnim albumom potvrdila da je (i, hm, konkurirati ve} ipak di skografski etablira- Suzy/Hit Records pala tik do stabla. Osebujna vokalnog izraza, nomu Yammatu), album bi mu trebao sadràvati Tina Vukov nije upala u zamke trendova, ne- vi{e uspje{nica i biti ~vr{}i te produkcij ski do- ova distribucija reizda nja albuma Parnog Stra{ni Rije~ani ra|eniji. A tko bi to trebao odraditi, nisam ba{ va ljka, me|a{a u njegovoj karijeri, zorno go je stvorila album koji prije svega isti~e mogao pro~itati jer su podaci o glaz benicima na Npokazuje kako je sastav zvu~ao u naponu Ciklama/Dallas njezin bar{unasti glas. Zbirka od deset pjesa- snage. Vru}e igre nastale su na teme ljima Grad - ma sadrì i dvije zanim ljive obrade — Troje, ovitku vrlo ne~itki. akon izdavanja kompilacije Rijeka — Paris skih pri~a, vrlo dobrog albuma koji je baladom veliki hit Xenie, za razliku od dance obrade — Texas, »odsko~ne daske« za nove Stranica dnevnika uvrstio Parni va ljak u obavez- Anamarije i Branimira Miha ljevi}a, zvu~i iz- nu glaz benu lektiru srednjo{kol skih tuluma. Nrije~ke bendove (uz prve snimke Leta 3, nimno suvislo, za {to je zasluàn i Robert IVANA KINDL tada Leta 2 te skupina Fit i Gr~), poput izdanja Kadrov ske promjene koje su uslijedile nisu »mi- Fun~i}, ~lan sastava koji je vokalno sudjelo- nirale« skupinu. [tovi{e, vo|a grupe Husein Ha- Novi punk val 78–80, Paket–aran`man ili Arti- vao i na originalu, a producirao je cjelokupan sanefendi} dokazao je da umije sretno spojiti sti~ka radna akcija koje su otvorile diskograf ska Osje}aj album. Vra}am se, stari hit Arsena Dedi}a, novovalni polet s rock poetikom {ezdesetih go- vrata mnogim relevantnim sastavima sedamde- zaìvio je u duetu koji vrlo skladno zvu~i. Iz- Menart dina pro{loga sto lje}a. Neda je u reggae ritmu setih i osamdesetih godina, bilo je nekoliko postala megahit, a u stopu su je slijedile naslov- poku{aja da se u Rijeci napravi sli~an album. vorni materijal je ujedna~en — nema velikih ko je album Moj svijet Ivane Kindl bio »pina pjesma te Ona je tako prokleto mlada i Javi No, od kasetnog izdanja Ritam promjena iz skokova ni proma{aja. Da je rije~ o smo namjere« kojim ova nadarena se. Balada Hvala ti naslijedila je Stranicu dnev- 1987. (na kojemu se, dodu{e, nalazi prva izvo|a~ici u koju va lja ulagati, potvrdila je i Aizvo|a~ica namjerava prokr~iti autohtone nika, dok je kompatibilnost s novim valom Va ljak snimka Laufera) i nekih poku{aja rije~ke di- njezina di skografska ku}a koja joj je osigura- putove namjerno skre}u}i s usta ljenih r’n’b i pokazao obradom Johnnyjeve pjesme Kad Miki skograf ske ku}e Nema problema do danas la format dual disca (CD+DVD), prvi i zasad hip–hop obrazaca, onda je njezin tre}i album kaè da se boji ({to nije slu~ajnost, jer je Va ljak ni{ta sli~no nije u~i njeno. Kompilacija Stra{ni jedini u Hrvat skoj. Osje}aj potvrda takva zaokreta. Prpo{na i za- Rije~ani, prvo izda nje podetikete Damira Marti- CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:20 PM Page 24

24 BROJ 143, VELJA^A 2007. IZ CANTUSOVE RADIONICE Nova izdanja CANTUS IZLOG