uz 125. obljetnicu ro+enja Josipa Ü. Slavenskog

11., 12. i 13. 5. 2021.

48. MAJSKI MUZICˇKI MEMORIJAL JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI

Nagrada Grada Čakovca „Josip Štolcer Slavenski” za najbolje glazbeno djelo u Republici Hrvatskoj, autor: Robert Wrana

ORGANIZACIJSKI ODBOR Ivan Bete, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske Matija Posavec, župan Međimurske županije Stjepan Kovač, gradonačelnik grada Čakovca Romano Bogdan, Centar za kulturu Čakovec

ŽIRI Trpimir Matasović, predsjednik Iva Lovrec Štefanović Petra Pavić Krešimir Seletković Mladen Tarbuk Ladislav Varga JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI – skladatelj

Josip Štolcer Slavenski rođen je 11. svibnja 1896. u Čakovcu, kao najstarije dijete u obitelji pekara Josipa Štolcera, rođenog u Zlataru, kamo se njegov pradjed doselio iz Frankfurta na Majni, a od majke Julije rođene Novak. Od oca, seoskog citraša i „ishitrioca” naslijedio je izrazit glaz- benički dar, a od majke „živog muzikalnog arhiva” kako piše J. Barle, duboku vezu s međimurskim i hrvatskim pučkim melo- som. Građansku školu i ispit za pekarskog kalfu završio je u rodnom gradu, a prvi glazbeni nauk stječe 1912.-13. u Varaždinu kod A. Stohra i D. Simona. Nakon neuspjela pokušaja upisa u Muzičku školu Hrvatskog glazbenog zavoda odlazi na daljnje školovanje u Budimpeštu (1913.-16.) gdje studira u klasi V. Herz- felda i Z. Kodaly, koji upravo u to vrijeme zajedno sa B. Barto- kom započinje intenzivna istraživanja glazbenog folklora, što (dakako posredno) ostavlja traga i na načinu kojim Slavenski počinje umjetnički oblikovati svoju iskonsku vezanost uz na- cionalni glazbeni idiom. Nakon dvogodišnjeg vojevanja na ru- munjskim i mađarskim frontama (1916.-18.), te nakon prvih skladateljskih uspjeha (praizvedba NOKTURNA za ork. 10.5.1920. u Zagrebu) J. Š. Slavenski se 16. studenog iste godine upisuje na konzervatorij u Pragu, gdje tri godine kasnije stječe diplomu iz kompozicije kao učenik V. Novaka i J. Suka. Sljedeći značajni uspjeh doživljava PRVIM GUDAČKIM KVARTETOM na prvim iz- vedbama u Pragu i Zagrebu, te na Danima suvremene muzike u Donaueschingenu 1924. godine. Godine 1923./24. predaje na Srednjoj školi Kraljevske muzičke akademije u Zagrebu, a od 10.9.1923. djeluje kao nastavnik na Muzičkoj školi u Beogradu (današnja škola „Mokranjac”). Od jeseni 1925. do proljeća iduće godine nalazi se na studijskom boravku u Parizu i potpisuje ugovor s izdavačkom kućom „B. Shoot’s Sohne” u Mainzu koja 48. MAJSKI MUZICˇKI MEMORIJAL JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI

od 1926. do 1932. tiska 12 instrumentalnih opusa i 21 zborsku skladbu. Po povratku u Beograd preuzima uz dotadašnju još službu učitelja vještina na Drugoj muškoj gimnaziji. Godine 1930. ozakonjuje prezime „Slavenski”, koje već od vremena stu- dija u Pragu češće nalazimo u sklopu skladateljeva potpisa. U novom boravištu šire se i rasponi njegove vezanosti uz nacio- nalni glazbeni idiom, a glazba što tako nastaje iznenađuje i do- movinu i svijet (BALKANOFONIJA, Beograd 1928., Berlin 1929., DRUGI GUDAČKI KVARTET Frankfurt 1929., RELIGIOFONIJA, Beo- grad 1934., MUZIKA 36, Baden-Baden 1936.; MUZIKA 38, Venecija 1938.; itd.). Od osnutka Muzičke akademije u Beogradu 1937. Sla- venski djeluje prvo kao nastavnik na njezinoj Srednjoj školi (današnja škola „J. Slavenski”), a potom od 1945. kao izvanre- dni, a četiri godine kasnije kao redoviti profesor kompozicije. Umro je 30. studenog 1955. u Beogradu. Stotinu i sedamdesetak što duljih što kraćih skladbi svjedoči o pomaknutoj poziciji Josipa Štolcera Slavenskog u glazbenom prostoru u kojem je djelovao i gdje se nastojao ponašati u skladu sa svjetskim glazbenim vremenom; svjedoči o osobnosti i osobitosti načina kojima je predviđao novi razvoj glazbe, o njegovu prijedlogu za budućnost, suviše radikalnom a da bi bio dovoljno praktičan, te mu daje biljeg vizionara autsajdera. Povijest hrvatske i jugoslavenske glazbe pamti ga kao „feno- men Slavenski” i to polazeći prvenstveno od posebnosti nje- govih skladateljskih postupaka, a manje od realnog iskustva o samoj glazbi, dijelom i zato jer je zbog nesređenosti skladate- ljeve ostavštine, nedostataka suvremenih izdanja i zbog iscrpljenosti postojećih „Schottovih” naklada put do nje do danas bio nedovoljno prohodan. ODLUKA OCJENJIVAČKOG SUDA NAGRADE GRADA ČAKOVCA „JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI” ZA GLAZBENO DJELO U REPUBLICI HRVATSKOJ U 2020. GODINI

Šimun Matišić laureat Nagrade Grada Čakovca „Josip Štolcer Slavenski” za 2020. godinu

Ocjenjivački sud Nagrade Grada Čakovca „Josip Štolcer Slaven- ski”, u sastavu Trpimir Matasović (predsjednik), Petra Pavić, Kre- šimir Seletković, Iva Lovrec Štefanović, Mladen Tarbuk i Ladislav Varga, u uži je izbor za najbolje djelo hrvatskoga skladatelja praizvedeno prošle godine uvrstio pet skladbi – Sorrow Srećka Bradića, Supertramp’s Journal Ivane Kiš, Šlomlék Maryam Ši- muna Matišića, Protuslovlja 2 Ivana Josipa Skendera te Sinfoniu concertante Berislava Šipuša. Većinom glasova članova ocjenji- vačkoga suda (Mladen Tarbuk se, zbog izbjegavanja sukoba in- teresa, izuzeo iz rasprave i odlučivanja), odlučeno je da je laureat Nagrade „Josip Štolcer Slavenski” za prošlu godinu Šimun Matišić. Nagrađeno djelo praizveli su sopranistica Marta Schwaiger, saksofonisti Saša Nestorović i Dragan Sremec te Cantus Ansambl pod dirigentskim vodstvom Berislava Šipuša na koncertu održanom 23. studenog 2020. u Hrvatskome glaz- benom zavodu u Zagrebu. Nagrada će laureatu biti uručena u sklopu programa 48. Majskog muzičkog memorijala Josip Štol- cer Slavenski u Čakovcu, planiranog od 11. do 13. svibnja 2021. 48. MAJSKI MUZICˇKI MEMORIJAL JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI

OBRAZLOŽENJE Na hvalevrijednu inicijativu Cantus Ansambla da u tekućoj kon- certnoj sezoni otvori prostor studentima kompozicije Šimun Ma- tišić odgovorio je skladbom koja višestruko nadilazi okvire studentske vježbe iz forme, instrumentacije i drugih skladateljsko- tehničkih elemenata, kojima vlada posve suvereno. Već odabirom tekstovnog predloška – molitve Zdravo Marijo na aramejskom je- ziku – Matišić donosi prvu od niza podvojenosti kojima je obilje- žena čitava skladba: tekst je, naime, svojim sadržajem i porukom općepoznat i univerzalan, ali istodobno jezikom udaljen i egzoti- čan. I u glazbenoj je građi Šlomlék Maryam susretište različitih i raznorodnih sastavnica, s odzvonima tradicijske, umjetničke i jazz glazbe te referencama na povijesne tehničke i formalne obrasce, poput srednjovjekovnog hoquetusa, baroknog concerta grossa ili klasicističke arije s koncertantnim instrumentima. Matišić, među- tim, ne pristaje na liniju manjeg otpora koju mu daje polazišna građa, odbacujući tako i romantičarsku dijalektičnost i postmo- dernistički polistilizam. Umjesto toga, skladba donosi složenu mrežu prepoznatljivih, ali i višeznačnih glazbenih znakova. U svojoj sveukupnosti oni tvore samosvojan zvukovni krajolik, dok njihove pojedinačne preobrazbe u bitnome pridonose dramaturškome oblikovanju cjeline. Zvuk se iz polazišnoga tona c u početku širi u stilu tijesnih intervala, neskriveno folklorne provenijencije; dva sa- ksofona, kao znak „nebeskoga”, tog se stila brzo oslobađaju, a nji- hove sve virtuoznije dionice navode slušatelje na asocijacije u rasponu od imitacije ptičjega pjeva (po uzoru na Messiaena) sve do jazz improvizacije. Takvim poticajima postupno i suzdržano od- govaraju sopran i prateći ansambl. Dramaturški vrhunac događa se kad solistica i ansambl ostanu prepušteni sebi sâmima – isprva zamucukujući u svojevrsnom hoquetusu, oni vlastiti glas konačno pronalaze u nadahnutom „koralu” na tekst étkašaf hlofayn hnan hatoyé (moli za nas grešnike), znakovito postavljenome na mjestu zlatnoga reza unutar cjeline kompozicije. U izokrenutim ulogama, ta pronađena vlastitost ansambla potiče saksofone na opsežnu kadencu. No njihov se glas ovdje istrošio, a njegov je „nebeski” po- ticaj postao izlišan – sopran i ansambl, nasuprot ekstrovertnom nastupu saksofona, na vlastiti način, gotovo samozatajno, privode molitvu kraju – bordun viola (i opet neskriveno folklornoga priz- vuka) čvrsto je „uzemljen” na tonu c, čije oktave dopiru i do pola- zišnoga tona čitave skladbe. Most od Neba do Zemlje tako je konačno postavljen i učvršćen – Čovjek je, pak, ostao na njegovoj sredini, završnome tonu fis u vokalnoj dionici. Trpimir Matasović DORICA MATJAN Moja pjesma međimurska

Za izrazito prožimanje glazbe i slike traži se po- seban senzibilitet za pro- vedbu sinteze umjetničkih vrsta, u kojoj će događanje slike, kao što je kod Dorice Matjan, unijeti karakter pjesme ili neke veće sklad- be. Već je ranije Dorica gradila dijalog s nekim skladateljem, nekim ostva- renjem kao što je primje- rice bilo s Georgom Fri- drichom Handelom i njegovom „Muzikom na vodi”, povodom 300. godišnjice (1717.) skladanja ove suite. Ovoga puta skladatelj je rodom iz Čakovca (1896. - 1955.) Josip Štolcer Slavenski koji je u svom osebujnom, velikom opusu i obradio i harmonizirao lijepe, i svima nam drage međimurske narodne napjeve. Glaz- benom opusu Slavenskog daje se, a posebno u Čakovcu, pažnja u njemu posvećenim danima, u kojima i izložba Dorice Matjan podržava visoku umjetničku razinu te svečanosti. Dorica je pošla ne samo od poznavanja već i posvojenja značajnog djela stvaralaštva Slavenskog, koncentrirajući se u ovom ciklusu, na segment popularan i kod šire publike, koja s ponosom prihvaća baštinu međimurskih korijena… I nižu se slike (skladbe). Spomenimo neke. „Voda zvira” u dina- mičnoj slikarskoj teksturi crtovlja i točaka sugerira neprekidno obnavljanje izvora (života). „Klavirska minijatura” osmišljena je simpatičnom doslovnošću minimaliziranja glazbala, kojim izve- dene sonate nadilaze ograničenje vremena i prostora, u utkanosti u meditativno plavetnilo. U slikama „Ftiček veli” i „Pjesme moje majke” Dorica u pulsiranje kolorističke podloge satkane mnoštvom 48. MAJSKI MUZICˇKI MEMORIJAL JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI

Čakovec Centar za kulturu – Izložbeni prostor Utorak, 11. svibnja u 19 sati Izložba slika blago geometriziranih „mo- lekula” unosi pticu, odno- sno tek obrisom naznačen portret majke (a i svoj), pretvarajući činjeničnost u emotivnost, divljenja spram prirode, i prisnosti u život- noj radosti. A na slikama svojevrsnog para, srodnog rastera s tkivom usitnje- nih faseta i teče Mura i ze- leni se dubrava, kao znakovi širine pejzažnog. Arhitektoniku nekoliko ostvarenja čini egzaktnost pet linija not- nog crtovlja. U „Mojoj pjesmi” ono je nositelj vesele kompozicije, u tempu allegra, potencirane neposrednošću dodira otvorene boje, dok u slikama „Međimurje kak si lepo zeleno” i „Kvartet” umnoženo crtovlje stvara strogu ritmičnost scene, gdje s jedne strane nijanse zelene boje, a s druge broj crtačkih konstrukcija, odnosno siluete četiri violine naznačuju motiviku slika. Notno crtovlje tvori i poprečnu gredu križa, pa iako smo na Golgoti, oz- naka je za zapis nebeske glazbe, u melodijama ispunjenih svjet- lom, svjetlom preobraženog Kristovog tijela. Ozračja sakralnog uprisutnjenog i u treptavom dodiru oblika i kod drugih tema. Stanko Špoljarić

Dorica Matjan rođena je 1973. godine u Zagrebu u umjetničkoj obi- telji porijeklom iz Čakovca. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1997. godine u klasi profesora Va- silija Josipa Jordana. Bavila se pedagoškim radom, ilustracijom i organiziranjem izložbi. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika od 2006. godine i Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Sudjelovala je na više likovnih kolonija. Izlagala je na 38 samo- stalnih izložbi u Zagrebu, Varaždinu, Čakovcu, Križevcima, Krapin- skim Toplicama, Splitu, Dubrovniku, Starom Gradu na Hvaru i Murteru, i na 50 skupnih izložbi. Dobitnica je 1. nagrade na izložbi „Kunst in der Stadt” u Mainzu 2003. godine. Živi i radi u Zagrebu. VEČER GLAZBE JOSIPA ŠTOLCERA SLAVENSKOG EVA ŠULIĆ - violina DAVID VUKOVIĆ - klavir NIKOLINA VIRGEJ PINTAR - mezzosopran HRVATSKI GUDAČKI KVARTET

PROGRAM J. Štolcer Slavenski Sonata za violinu J. Štolcer Slavenski Sonata za klavir Adagio religioso Allegro pastorale J. Štolcer Slavenski Sa Balkana Pevanje Zagorski tamburaši Pevanje Drmeš iz Međimurja Eva Šulić - violina, David Vuković - klavir

J. Štolcer Slavenski 2. gudački kvartet „Lirski” Allegro agitato marcato Andante cantabile Quasi presto Hrvatski gudački kvartet

J. Štolcer Slavenski Pjesme moje majke Međimorje, kak si lepo zeleno Tu za repu tu za len Imala je majka tri jedine kćerke Raca plava po Dravi Nikolina Virgej Pintar - mezzosopran Hrvatski gudački kvartet 48. MAJSKI MUZICˇKI MEMORIJAL JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI

Čakovec Centar za kulturu Utorak, 11. svibnja u 20 sati Koncert

David Vuković (1996., Čakovec) počeo je učiti kla- vir u Čakovcu u klasi prof. Daniela Maria Novaka, a obrazovanje je nastavio u klasi prof. Lee Šantek u Varaždinu, gdje je također učio i teo- riju glazbe te fa- kultativno orgulje i solo pjevanje. Studij klavira upi- sao je 2015. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Đorđa Stanettija te je diplomirao 2021. s odličnim ocjenama. Akademsku godinu 2018./19. proveo je na Musik und Kunst Privatuniversität der Stadt Wien u Beču u klasi prof. Doris Adam kao stipendista Erasmus+ programa. Usavršavao se na majstorskim tečajevima s pijanistima kao što su: Srđan Čaldarović, Naum Grubert, Ksenia Kogan, Grigory Gru- zman, Eugen Indjic, Nina Patarčec, Milana Chernyavska, Oliver Kern, Vyacheslav Gryaznov i drugi. Dobitnik je niza nagrada: prve nagrade na državnim natjeca- njima HDGPP-a u disciplini glasovirska dua i klavir solo; laureat na 4. festivalu pijanizma u Sremskoj Mitrovici; 2. nagrada i po- sebna nagrada EPTA-e Hrvatska na 8. međunarodnom natjeca- nju mladih pijanista „Zlatko Grgošević” u Sesvetama; 1. mjesto i 1. nagrada na natjecanju mladih glazbenika Sonus op.1 u Kri- ževcima; 1. nagrada na međunarodnom natjecanju Davorin Jenko u Beogradu; Specijalna nagrada Hrvatskog društva skla- datelja za najbolju izvedbu zadane skladbe hrvatskog autora na 9. EPTA međunarodnom natjecanju za mlade pijaniste u Osi- jeku; 3. nagrada na međunarodnom natjecanju Forum per Tasti u Banskoj Bystrici u Slovačkoj; 1. nagrada na međunarodnom natjecanju Banjalučki Bijenale u Banjoj Luci; 1. nagrada, Speci- jalna nagrada za najbolju izvedbu djela iz razdoblja baroka i Specijalna nagrada Centra za kulturu Čakovec na međunarod- nom natjecanju Memorijal Jurica Murai u Varaždinu i drugih. Također, dobitnik je Rektorove nagrade, Oskara znanja Agencije za odgoj i obrazovanje te je ostvario značajne nastupe uz prat- nju Zagrebačke filharmonije, Zagrebačkih solista i Varaždinskog komornog orkestra. David je također član Tria Eusebius, klavirskog trija osnovanog 2017. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu pod mentorstvom prof. Pavla Zajceva čiji su članovi Eva Šulić (violina), Tonka Javorović (violončelo) i David Vuković (klavir). Trio Eusebius postigao je 2019. godine značajne rezultate na 16. Međunarodnom natjeca- nju mladih glazbenih umjetnika Ferdo Livadić (nagrada Ferdo Livadić za najbolju umjetničku osobnost te nagrada Grada Sa- mobora i Hrvatskog društva skladatelja za najbolju izvedbu djela hrvatskog skladatelja za skladbu Dubravka Detonija: Zovu me Tryor) te na 8. Hrvatskom natjecanju mladih glazbenih umjetnika Papandopulo (prva nagrada i nagrada Hrvatskog društva skla- datelja za najbolju izvedbu djela hrvatskog skladatelja). Dobit- nici su Dekanove nagrade za ostvarenja u akademskoj godini 2018./2019. te su nastupili na festivalima kao što su: Dubrovačke ljetne igre, Osorske glazbene večeri, Samoborska glazbena jesen, Festival „BEETHOVENplus” u Zagrebu, Festival komorne glazbe „Ostinato” u Omišu, Dani Josipa Klime u Varaždinu, Festival ko- morne glazbe u Čakovcu, Festival „A FEST” u Novom Sadu.

Eva Šulić (1997) svira violinu od svoje četvrte godine. Njezina prva profesorica bila je Zorica Todorović na Konzervatoriju za glazbu i balet u Mariboru. Već sa devet godina nastavlja učiti na Konzervatoriju J. J. Fux u Grazu u klasi profesora Helfrieda Fistera. Od 2011. do 2015. godine pohađala je pripremni studij violine na Sveučilištu za glazbu i scenske umjetnosti u Beču kod čuvenog profesora Leonida Sorokowa. Kod profesora L. So- rokowa Eva će studirati i na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i pod njegovim vodstvom provesti ukupno 9 godina, te još godinu dana potom u Beču, ponovno na Sveučilištu za glazbu i scen- ske umjetnosti - ovoga puta kod njegova sina Antona Soro- kowa, koncertmajstora Bečkih simfoničara. 48. MAJSKI MUZICˇKI MEMORIJAL JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI

Tijekom studija po- hađala je umjetni- čke seminare kod vrhunskih violini- stičkih pedagoga i virtuoza poput Marine Sorokow, Latice Honda Ro- senberg, Stefana Milenkovića, Ev- genije Epshtein, Pavela Vernikova, Barnabasa Kele- mena, Antona So- rokowa i Kimike Nakazawa. Godine 2017. Eva započinje suradnju s čelisticom Tonkom Javo- rović i pianistom Davidom Vukovićem u Triu Eusebius, pod mentorstvom Pavla Zajceva. Trio je 2019. osvojio međunardno natjecanje Ferdo Livadić, te natjecanje u kategoriji standardnih komornih sastava. Zajedno su nastupili na uglednim festivalima poput Osorskih glazbenih večeri i Du- brovačkih ljetnih igara. Kao solistica Eva je nastupala sa Zagrebačkom filharmonijom, sa Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije, Varaždin- skim komornim orkestrom, komornim orkestrom Teatra Verdi, simfonijskim orkestrom RTV Slovenija, Komornim orkestrom All star Ljubljana, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom i simfo- nijskim orkestrom Festivala Maribor. Sudjelovala je na mnogim glazbenim natjecanjima. Višestruka je dobitnica prvih nagrada na Slovenskim državnim natjeca- njima TEMSIG, 2006. i 2009. osvojila je apsolutnu prvu nagradu na međunarodnom natjecanju Ars nova u Trstu, a 2013. primila je zlatnu plaketu na međunarodnom natjecanju Giuseppe Tar- tini u Piranu. U Beču je 2016. pobijedila na Stefanie Hohl natje- canju. U 2021. Eva je osvojila prvu nagradu na natjecanju Papandopulo, te nagradu Hrvatskog društva skladatelja za naj- bolju izvedbu skladbe Borisa Papandopula. Dobitnica je presti- žne nagrade Stjepan Šulek za najbolju izvedbu skladbe za violinu, koju joj je Fond Stjepana Šuleka podijelio u 2021. godini. Nikolina Virgej Pintar, mezzosopran Rođena je u Ča- kovcu. Srednju glazbenu školu završila je u Va- raždinu, smjer solo-pjevanje u klasi prof. Darije Hreljanović. 2000. g. upisuje stu- dij solo pjevanja u klasi O.Univ.Prof. Agathe Kania Kno- bloch na Akade- miji za glazbu i glumu u Grazu. Paralelno upisuje i pedagoški odjel solo-pjevanja sa težištem na vođenje zborova i ansambala. Oba odjela završava 2007. s odličnim uspjehom. Nakon toga upi- suje magisterij solo-pjevanja s naglaskom na glazbeno-scen- skom izričaju. U produkciji Akademije za glazbu i glumu u Grazu ostvarila je uloge Dorothee u Donizettijevoj „Viva la Mama”, Ba- desse i Suore infermiere u Puccinijevoj „Suor Angelica” te ulogu Magdalene u Kienzelovom „Evangeliman”. Magistrirala je s odlič- nim uspjehom u ožujku 2011. Uz brojne nastupe u domovini, zabilježila je i nastupe u ino- zemstvu (Grazu, Zuerichu, Solunu, Ateni, Parizu, New Yorku...) te je polazila majstorske tečajeve pjevanja kod Lisbeth Brit- tain- Carter (SAD) i Silvia Bartoli (Italia). U sezoni 2009/10. bila je član opernog zbora Opere u Grazu, a u sljedećoj sezoni gost solist u produkcijama za djecu „Das Traumfresserchen”, Mrs Noa u Brittenovom „Noahs Flut”. Gosto- vala je i u HNK Varaždin u „Božićnoj priči” R. Matza u ulozi Bare. Na koncertnim nastupima surađivala je s Varaždinskim komor- nim orkestrom, Hrvatskim komornim orkestrom i Puhačkim or- kestrom HV te pod ravnanjem maestra Anđelka Igreca pjevala „Magnificat” J. Ruttera, „Magnificat” CH. P. E. Bacha, „Dixit Do- minus” i „Messiah” G. F. Haendla, „Kralj David” A. Honeggera, „Kroenungsmesse” i „Orgelsolomesse” W. A. Mozarta. Od 2015. član je i solist zbora HRT-a i ansambla „Projekt Lazarus”. 48. MAJSKI MUZICˇKI MEMORIJAL JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI

HRVATSKI GUDAČKI KVARTET

Dunja Bontek, violina Alina Gubaidulina, violina Aleksandar Jakopanec, viola Zita Draušnik, violončelo

Od osnivanja 2012. godine, Hrvatski gudački kvartet dosad je nastupio u svim važnijim koncertnim prostorima u domovini i na većini državnih i lokalnih festivala i manifestacija. Treba iz- dvojiti nastupe u Hrvatskom glazbenom zavodu, MAG festivalu u Splitu, Donatskim glazbenim večerima u Zadru, Dubrovnik u pozno ljeto, 33. zagrebačke ljetne večeri sa pijanistom Aljošom Jurinićem. 2013. godine usavršavali su se na međunarodnom komornom majstorskom tečaju u Weikersheimu, Njemačka, pod vodstvom kvarteta Vogler i Gerharda Schulza iz Alban Berg kvarteta. 2014. godine kvartet osvaja nagradu 47. Tribine Darko Lukić te time privlači pozornost šire publike i kritike. Inače ši- rokog repertoara, Hrvatski gudački kvartet posebnu pozornost pridaje hrvatskoj glazbi, baveći se tako i istraživačkim radom držeći fokus na skladateljskim velikanima hrvatske povijesti. U planu su audio albumi kvarteta raznih hrvatskih autora. Tražen su ansambl i za suvremenu glazbu te redovito nastupaju na Zagrebačkom biennalu i Glazbenoj tribini u Opatiji. Inače, svi su članovi Zagrebačke filharmonije, vrlo traženi kao indivi- dualci, stoga surađuju sa gotovo svim orkestrima i ansamblima u zemlji. Hrvatski gudački kvartet s ponosom predstavlja svoj debitant- ski album, ciklus od pet gudačkih kvarteta Stjepana Šuleka pod nazivom „Moje djetinjstvo“ u izdanju Cantus-a. STUDENTI MUZIČKE AKADEMIJE - GUDAČKI ODJEL „STUDENTI ZA STUDENTE”

PROGRAM

Sara Jakopović Put (za gudački nonet), praizvedba (student kompozicije u klasi prof. B. Šipuša) I Mi idemo u tamno neizvjesno, Koral II U mraku mnoga slaba srca mru III Mi sa grobova dižemo se IV Duše će nam biti pune bola V I… jutro ispunjenja, Duga (skladba je inspirirana istoimenom pjesmom Antuna Branka Šimića) dirigent: Mateo Narančić

Josip Prajz Coincidentia oppositorum, praizvedba (student kompozicije u klasi prof. S. Bradića) za sopran, flautu, harfu i gudače Martina Barišić, sopran Maja Mustapić, flauta Petra Barišić, harfa dirigent: Mateo Narančić

P. Hindemith Žalobna muzika I Langsam II Ruhig bewegt III Lebhaft IV CHORAL Sehr langsam „Für deinen Thron tret ich hiermit“ solo viola: Andrea Nikolić

J. Štolcer Slavenski Improvizacija i Drmleč iz Međimurja (iz ciklusa „Sa Balkana; pjesme i plesovi za klavir“ 1910-1917; za gudače priredio J. Haluza) 48. MAJSKI MUZICˇKI MEMORIJAL JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI

Čakovec Centar za kulturu Srijeda, 12. svibnja u 11 sati Koncert

Tomislav Uhlik Gospon Fašnik, kolaž za violinu i gudače solo violina: Marko Glogović

Fran Lhotka Scherzo

Umjetničko vodstvo: Jože Haluza, prof.art.

Gudački komorni orkestar Muzičke akademije Sveučilišta u Za- grebu u okviru nastave djeluje od jeseni 2006. godine, a osno- van je na inicijativu prof. Jože Haluze. Svrha takvog ansambla je omogućiti studentima gudačkog odsjeka, stjecanje prvih iskustava i vještina zajedničkog muziciranja u većem ansam- blu, uz vježbu maksimalne komunikacije među dionicama, kao i punog kreativnog zalaganja, s obzirom da ansambl djeluje samostalno, bez dirigenta. Kroz ovakve se projekte studenti potpuno uvode u profesionalni način rada koji ih očekuje kao buduće glazbenike. Orkestar redovito svake godine održava po nekoliko koncerata. U dvorani Akademije u Dvorani Bersa, a re- dovito, od 2008. godine u Čakovcu na Memorijalu Josipa Sla- venskog, i u Zagrebu u sklopu manifestacije Pasionska baština. Orkestar je nastupio u sklopu Glazbenog ciklusa Mladi glazbe- nici u Matici hrvatskoj u Zagrebu, te u nekoliko navrata u dvo- rani Hrvatskog glazbenog zavoda. Gostovao je u tri navrata u Beču - dva puta u Peterchkirche (2011.) pod umjetničkim vod- stvom Catherine Mackintosh i u studenom 2017. s dirigentom Zoranom Novačićem, te koncert s Universitet fur Music und darstellende Kunst (2013) kao i u Puli na danima Akademije 2017. i 2018. godine. Orkestar vodi prof. Jože Haluza. Večer laureata nagrade Grada Čakovca „Josip Štolcer Slavenski” za 2020. godinu ŠIMUN MATIŠIĆ

PROGRAM

Šimun Matišić Mor, za udaraljke solo Hrvoje Sekovanić, udaraljke

Stanko Horvat Tri preludija, za klavir solo Srebrenka Poljak, klavir

Srđan Dedić Hey Pearle, za violončelo solo Jasen Chelfi, violončelo

Berislav Šipuš Il Piccolo Catalogo dei Sospiri Katarina Kutnar, violina

Šimun Matišić Šlomlek Maryam, za sopran, dva sopran saksofona i ansambl Cantus Ansambl Berislav Šipuš, dirigent Marta Schwaiger, sopran Dragan Sremec, Saša Nestorović, sopran saksofoni 48. MAJSKI MUZICˇKI MEMORIJAL JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI

Čakovec Centar za kulturu Četvrtak, 13. svibnja u 20 sati Koncert

Šimun Matišić (Zagreb, 1996.) prvi je nastup imao u dobi od četiri godine, kada je svirao bubnjeve u kvartetu Branka Kralja. Udaraljke je počeo učiti kod prof. Božidara Rebića, a nastavio kod prof. Tomija Spa- sevskog i prof. Gorana Goršea. Paralelno s udaraljkama učio je klavir kod prof. Sretne Me- štrović, a teoriju u GU Elly Bašić, gdje je maturirao uda- raljke i glazbenu teoriju 2014. Sa 14 godina objavio je svoj prvi nosač zvuka Jazz nocturno. Surađivao je s brojnim inozemnim i domaćim jazz i klasičnim glazbenicima i orkestrima. Godine 2011. dodijeljena mu je Nagrada Judita na 57. Splitskom ljetu, za nastup s gitaristom Christianom Escoudéom. Godine 2014. za- počeo je novi projekt s pijanistom Matijom Dedićem, s kojim je dvije godine kasnije objavio live album Fortune smiles, ovjen- čan nagradom Porin za najbolju izvedbu jazz skladbe. Godine 2018. sa svojim je sekstetom objavio autorski jazz album Invo- cation, za koji mu je dodijeljena nagrada Porin u kategoriji za najbolju jazz skladbu. Član je ansambla Harlequin Art Collective, koji se trenutno bavi djelima Oliviera Messiaena, u kojem dje- luje kao udaraljkaš i aranžer. Trenutačno je student pete godine udaraljki u klasi prof. Ivane Bilić te četvrte godine klasične kom- pozicije u klasi profesora Mladena Tarbuka, dok je prve dvije godine studija završio kod profesora Davorina Kempfa.

Ansambl CANTUS 20 godina suvremena glazba u Hrvatskoj, ona hrvatskih sklada- telja, ali i predstavnika međunarodne scene, uvelike živi kroz ak- tivnosti Cantus Ansambla koji je osnovan s ciljem istraživanja, otkrivanja i predstavljanja novih te dotad neistraženih sfera Nove glazbe. Ubrzo nakon što je vodstvo Muzičkog biennala Zagreb, predvođeno Berislavom Šipušem, 2001. godine osnovalo Cantus Ansambl, taj je ansambl pronašao svoje mjesto te postao važan, ako ne i neizostavan, sudionik hrvatske scene suvremene glazbe. Oni su protagonisti nacionalnih festivala i različitih događanja u kulturi, a od 2006. su godine domaćini vlastitog koncertnog ci- klusa. Godine 2008. bili su službeni ansambl ISCM-ovih Svjetskih dana nove glazbe u Vilniusu, nakon čega se povećao broj njihovih inozemnih gostovanja. O važnom položaju Cantus Ansambla unu- tar hrvatskog, ali i međunarodnog konteksta svjedoči oko 130 praizvedbi, više od 500 opusa koje su izveli te 40-ak nastupa u inozemstvu (u većini europskih zemalja te u Meksiku, Kanadi i Kini), kao i brojna glasovita solistička te dirigentska imena njihovih suradnika. Njeguju suradnju s nizom istaknutih ansambala za su- vremenu glazbu, a sudjelovali su i u međunarodnim projektima uz potporu Kulturnog vijeća EU: Re: New Music te New Music: New Audiences. Jedna od najvažnijih značajki djelovanja ovog ansam- bla su i gostujuće izvedbe na vodećim festivalima suvremene glazbe pa su za svoje nedavno trostruko diskografsko izdanje odabrali upravo snimke „uživo” izvedbi zabilježenih u Hrvatskoj i na međunarodnim podijima, usmjeravajući tako pozornost na važnost trenutka u procesu stvaranja suvremenog glazbenog djela. Dugogodišnja suradnja Cantus Ansambla i Ansambla Icarus iz Italije kulminirala je na Muzičkom biennalu Zagreb 2019. kon- certnim portretom talijanskog skladatelja Ivana Fedelea koji je za tu prigodu napisao novo djelo X-Tension II za zajednički nastup oba ansambla. Na Osorskim glazbenim večerima 2019. Cantus An- sambl praizveo je novu operu Olje Jelaske U traganju za plavom pticom te ponovno izveo Schönbergova Pierrot Lunairea. Protekla koncertna sezona 2019./2020. bila je posvećena prijateljskim dr- žavama, glazbenicima i skladateljima, s kojima je ansambl sura- đivao tijekom gotovo dva desetljeća djelovanja. 48. MAJSKI MUZICˇKI MEMORIJAL JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI

DOSADAŠNJI DOBITNICI NAGRADE JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI

1970. Boris Papandopulo, 1989. Ivo Maček, Pavle Dešpalj Stanko Horvat, 1990. Stanko Horvat, Udaraljkaški ansambl 1971. Stanko Horvat, „SUPERCUSSION” Pavica Gvozdić 1991. Ruben Radica, 1972. Branko Sakač, Gudački kvartet „KLIMA” Zagrebački kvartet 1992. Zoran Juranić, 1973. Igor Kuljerić, Mladen Bašić Opera HNK OSIJEK 1974. Natko Devčić, Josip Klima 1993. , 1975. Milko Kelemen, Miro Belamarić, Franjo Paulik Dunja Vejzović 1976. , Nikša Bareza, 1994. Petar Bergamo, Maja Dešpalj-Begović 1977. Marko Ruždjak, 1995. Berislav Šipuš, Noni Žunec Zagrebački gitarski trio 1978. Ruben Radica, 1996. Igor Kuljerić Vladimir Kranjčević, 1997. Ivo Maček Arsen Dedić 1998. Tomislav Uhlik 1979. Frano Parać, Milan Horvat, 1999. Zoran Juranić Gaby Novak, Boško Petrović 2000. Frano Parać 1980. Slavko Zlatić, 2001. Mladen Tarbuk Zagrebački solisti, 2002. Miroslav Miletić Ozren Depolo 2003. 1981. Stjepan Šulek, 2004. Frano Đurović Vladimir Ruždjak, Ivo Robić 2005. Olja Jelaska 1982. Željko Brkanović, 2006. Josip Magdić Branka Beretovac, 2007. Anđelko Igrec Stjepan Mihaljinec 2008. Krešimir Seletković 1983. Ivan Brkanović, 2009. Mladen Tarbuk Lovro Matačić, Drago Diklić 2010. Dalibor Bukvić 1984. Anđelko Klobučar, 2011. Srđan Dedić Kazalište „Komedija”, 2012. Mladen Tarbuk Zvonko Špišić 2013. Mirela Ivičević 1985. Davorin Kempf, 2014. Mladen Tarbuk Baletni ansambl 2015. Tomislav Oliver HNK Zagreb, Alfi Kabiljo 2016. Frano Đurović 1986. Bruno Bjelinski, 2017. Margareta Ferek-Petrić Tonko Ninić, Drago Mlinarec 2018. Mirela Ivičević 1987. Igor Kuljerić, 2019. Mladen Tarbuk ansambl Opere HNK Zagreb, 2020. Šimun Matišić Pero Gotovac 1988. Krešimir Fribec, Ruža Pospiš-Baldani, Mario Kinel Izdavaö: Centar za kulturu Öakovec | Za izdavaöa: Romano Bogdan Trg Republike 3, 40000 Öakovec | tel: ≥385 40 311 488 [email protected] | www.czk-cakovec.hr