Quick viewing(Text Mode)

Nagrada Vladimir Nazor Za 2007. Godinu Sveëana Dodjela 19

Nazorkatalog 6/6/08 14:38 Page 1

Nagrada Vladimir Nazor za 2007. godinu sveËana dodjela 19. lipnja 2008. godine Nazorkatalog 6/6/08 14:38 Page 2 Nazorkatalog 6/6/08 14:38 Page 3

Nagradu Vladimir Nazor

dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetniËka ostvarenja na podruËju knjiæevnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazaliπne umjet- nosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj. Nagrada se dodjeljuje kao godiπnja nagrada i kao nagrada za æivotno djelo. Godiπnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja umjetniËka ostvarenja

koja su bila objavljena, izloæena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetniËka ostvarenja. Nagrada za æivotno djelo dodjeljuje se istaknutim umjetnicima koji su svojim stvaralaπtvom obiljeæili vrijeme u kojem su djelovali i Ëiji je stvaralaËki put zaokruæen, a djela i ostvaren- ja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske. Nagradu dodjeljuje Odbor Nagrade Vladimir Nazor na prijedlog Komisija koje osniva za pojedina podruËja umjetnosti. Predsjednika i Ëlanove Odbora, na pri- jedlog ministra kulture, imenuje Hrvatski sabor iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika (NN 27/91).

3 Nazorkatalog 6/6/08 14:38 Page 4 Nazorkatalog 6/6/08 14:38 Page 5

Zadovoljstvo mi je i ove godine Ëestitati dobitnicima na postignuÊima kojima su zasluæili “Nagradu Vladimir Nazor” za æivotno djelo odnosno godiπnju Nagradu za dosege u proπloj godini.

Valja naglasiti da hrvatska kultura iz godine u godinu kroËi sve uspjeπnijim putovima u domovini i u inozemstvu, brojna su podruËja u kojima naπi umjetnici i kulturni djelatnici biljeæe zapaæene rezul- tate, a ukupnost njihovih postignuÊa prepoznaje se na svim podruËjima kreativnosti, umjeπnosti i civilizacijskih dosega. I protekla je godina bila plodonosna o Ëemu svjedoËe ostvarenja svih nominiranih a posebice dakako onih koji Êe ove godine ponijeti naslove laureata najviπe dræavne nagrade.

Kultura kao jedna od prepoznatljivih sastavnica nacionalnog identiteta oduvijek je povezivala zem- lje i ljude, jezike i svjetonazore, a oslonjena na tradiciju vlastite baπtine svjedoËi o posebnostima kao osobitoj vrijednosti sveukupnoga kulturoloπkog dosega. Tako je i danas kad u slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj umjetnici djeluju i osjeÊaju se kao sastavni dio europskoga kulturnog kruga kojem pridonose na mnogim podruËjima knjiæevnosti, glazbe, kazaliπta, filma, likovnih umjetnosti, arhitekture… Brojni su oni koji su cijeloæivotnim radom ostvarili opuse na ponos hrvatske kulture, takoer je sve viπe mladih Ëija nas postignuÊa zadivljuju zreloπÊu i kreativnim pristupom. Meu svima njima nije ni malo jednostavno odabrati laureate, Ëesto presuuju nijanse, utoliko je rad naπih povjerenstava i Odbora odgovorniji.

Uvjeren sam da su i ovogodiπnja priznanja “Nagrade Vladimir Nazor” doπla u prave ruke. Rezultati naπih dobitnika tako postaju trajnim vrijednostima hrvatske kulture. Siguran sam da Êe tako biti i u nadolazeÊim godinama.

Ministar mr. sc. Boæo BiπkupiÊ

5 Nazorkatalog 6/6/08 14:38 Page 6 Nazorkatalog 6/6/08 14:38 Page 7

Otkako je uspostavljena Nagrada Vladimir Nazor svake je godine sredinom lipnja Nazorov dan. I svake se godine tih dana sjeÊamo u ovakvoj prigodi Pjesnikova djelovanja, ponajviπe njegovih knjiæevnih ostvarenja, odnosno roendana njegova stihovlja, poglavito majstorskoga mu rimarija ili skladnih reËenica njegove proze. Ali ne sjeÊamo se samo pjesniËke veliËine nego i ljudske, humanistiËke. Govorimo o tome Ëesto jer Vladimir Nazor jest veliËina i pjesniËka i ljudska, veliËina hrvatske kulture πirokoga obzorja koja, kao πto se vidi iz propozicija nagradnoga natjeËaja, obuh- vaÊa raspon od izvrsnosti u knjiæevnosti do izvrsnosti u glazbi, u kazaliπtu, u filmu, u likovnosti i u arhitekturi. A sve je to zapravo rijeË iskazana na ovaj ili onaj naËin. Svakoj pak rijeËi svoga rodno- ga jezika iskazivao je Vladimir Nazor posebnu pozornost neprestanom borbom za nj kao nesum- njivom sastavnicom hrvatskoga identiteta. I kad bismo danas, pred vratima Europe, æeljeli zamis- lili Nazorovu poruku, o tome πto nam je Ëiniti, poruka bi Nazorova bila sasvim jasna - proæivljavati svoj vijek u drevnom i lijepom jeziku Hrvata kao signuma sveobuhvatne vlastitosti. Biti Europljanin na hrvatski naËin. Upravo to potiËemo Nazorovim imenom i Nazorovom nagradom. Nagradom za ponajveÊa ovoËasna dostignuÊa u novim svitanjima hrvatske kulture. Nagradom koju su uvijek dobivali istin- ski izvrsnici pera i kista, glazbe i dlijeta, rijeËi i pokreta, zgrade i knjige. Nagradom za djela koja su najËeπÊe poËinjala samoÊom proæivljavanja, odnosno miπlju u glavi i praznim papirom pred oËima. A onda se zavrtio mukotrpan stvaralaËki rad i radost umjetniËkoga poziva, dakako. I pojavilo se zadovoljstvo s uËinjenim kao prva i prava nagrada. UËinak na polju kulture, uËinak je najviπega dostignuÊa, jer njegovati kulturu znaËi njegovati dija- log. I uvijek kad moæe, druπtvo to nagrauje. A u nas se, na sreÊu, za takva dostignuÊa u knjiæevnosti, u glazbi, u likovnosti, u filmu, u kazaliπtu, u arhitekturi ustalila nagrada najviπega druπtvenoga priznanja za umjetniËka djela - Nagrada Vladimir Nazor. Nakon strogih prosudbi struËnih povjerenstava, nakon svojevrsna ispita savjesti, Odbor za dodjeljivanje Nazorove nagrade odluËio je ponajbolje nagraditi za æivotno djelo i, takoer ponajbolje, godiπnjom nagradom. Osobito se radujemo πto meu nagraenicima godiπnjih nagrada prevladavaju mlai. ProËitat Êemo njihova imena, uruËiti im zasluæene nagrade i Ëestitati pljeskom. Zaokruæit Êemo tako na dostojan naËin joπ jedan blagdan posveÊen onima koji pod Nazorovim imenom uzveliËaπe hrvatsku kulturu.

Milan Moguπ predsjednik Odbora “Nagrade Vladimir Nazor”

7 Nazorkatalog 6/6/08 14:38 Page 8 Nazorkatalog 6/6/08 14:38 Page 9

ODBOR “NAGRADE VLADIMIR NAZOR”

predsjednik Milan Moguπ

Ëlanovi Goran GrgiÊ Tonko MaroeviÊ Jagoda Majska MartinËeviÊ Damir MatauπiÊ Enes MidæiÊ Kreπimir Nemec Tonko NiniÊ Jerko Roπin Nazorkatalog 6/6/08 14:38 Page 10

10 Nazorkatalog 6/6/08 14:38 Page 11

knjiæevnost

Kreπimir Nemec predsjednik Komisije

Stjepan »uiÊ Tonko MaroeviÊ Dubravka OraiÊ ToliÊ Delimir Reπicki Miroslav ©icel Viktor ÆmegaË

11 Nazorkatalog 6/6/08 14:38 Page 12

PripovjedaË, dramatiËar, esejist, glazbeni kritiËar i prevoditelj Nedjeljko Fabrio jedna je od srediπnjih osobnosti suvremene hrvatske knjiæevnosti. Prvom pjesmom javio se joπ 1951. godine, a do danas je uspio stvoriti velik, raznovrstan i vrijednosno ujed- naËen knjiæevni opus. Kratka proza, okupljena u zbirkama Partite za prozu (1966.), Labilni poloæaj (1969.) i Lavlja usta (1978.), odlikuje se dotjeranoπÊu stila, smjelim eksperimentiranjem, biranim leksikom i maniristiËkim postupcima. U Fabrijevim dra- mama (Reformatori, Admiral Kristof Kolumbo, »ujete li svinje kako rokÊu u ljetnikovcu naπih gospara?, Meπtar) povijesni i mitoloπki okvir najËeπÊe je πifra za razumijevanje aktualnog trenutka i za tumaËenje odnosa izmeu pojedinca i vlasti, genija i gomile. Kao roman- sijer opsjednut je povijeπÊu i mjestom obiËnoga, malog Ëovjeka u velikim povijesnim perturbacijama. Njegova “jadranska trilogija” (Vjeæbanje æivota, 1985., Berenikina kosa, 1989. i Triemeron, 2002.) tematizira hrvatsko-talijanske odnose na istoËnoj jadranskoj obali prateÊi identitetske borbe, politiËke igre i egzistencijalne drame pojedinca i kolektiva. Povijest je eksplicite definirana kao “ludilo, jalovost i smrt”, dok su mali ljudi tek marionete i prave ærtve u velikoj predstavi u kojoj se pamte samo “zidari povijesti”: kraljevi, ideolozi, generali, revolucionari i atentatori. U romanu Smrt Vronskog (1994.) u formi intertekstualnog dijaloga s Tolstojem odgovorio je na neposredan izazov — temu Domovinskoga rata. U djelima veliku pozornost posveÊuje stilu i jeziku, a u nara- tivnom komponiranju obilno se koristi postupcima posuenima iz glazbe, umjetnosti za koju je blisko vezan. Fabrijev artizam, svijest o formi, briga za ljepotu izriËaja, nje- govanje barokno razvedenog i fino stiliziranog narativnog krasopisa pokazuju se kao istinski estetski dobitak i mjesto razlike u suvremenoj hrvatskoj knjiæevnosti.

Nagrada Nedjeljko Fabrio Vladimir Nazor za æivotno djelo

Nedjeljko Fabrio roen je 14. studenoga 1937. u Splitu. Gimnaziju je pohaao u Rijeci,

a studij hrvatskoga i talijanskoga jezika diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Radio kao dramaturg Narodnog kazaliπta “Ivan Zajc” u Rijeci, urednik dramskog progra-

ma na HTV-u i kao profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piπe romane,

novele, drame, eseje i glazbene kritike; prevodi s talijanskog. Od 1989. do 1995. pred-

sjednik je Druπtva hrvatskih knjiæevnika; od 1997. redoviti Ëlan HAZU. Dobitnik je brojnih

nagrada meu kojima i Herderove nagrade za knjiæevnost u BeËu 2001. godine.

12 Nazorkatalog 6/6/08 14:39 Page 13

13 Nazorkatalog 6/6/08 14:39 Page 14

Romanom “Grad u zrcalu” Mirko KovaË zaokruæuje svoj prozni opus djelom u kojem sabire svoja temeljna æivotna i spisateljska iskustva i iznimnom odmjerenoπÊu slaæe mozaik karakteristiËnih zbivanja i zanimljivih zaokruæenih likova. Podnaslovljena “Obiteljski nokturno”, knjiga ima karakter intimne kronike, a narator se svjesno poigrava autobiografskim svojstvima i daje profil pisca u nastajanju. Neimenovani ishodiπni lokalitet pripada tipiËnom kovaËevskom ambijentu na razmeu Balkana i Mediterana, u vjerski i nacionalno mijeπanoj sredini, no naslovna sintagma ”Grad u zrcalu” eksplicitno se odnosi na , a evocirane epizode u Gradu svjedoËe Ëeænju i zanose, fascinaciju i divljenje narativnog subjekta. Kako je radnja romana usrediπtena oko figure oca, ocrtanoga s njeænoπÊu i empatijom, a posebno s razumije- vanjem za njegove slabosti i ljudske vrline, vremenska amplituda obuhvaÊa razdoblje od Prvoga svjetskog rata do drugoga poratnog razdoblja i daje prilike za pronicanje u niz dramatiËnih i grotesknih situacija. PrivlaËnost KovaËeva teksta oËituje se u svjes- nom voenju Ëitatelja kroz protoke i rukavce sloæene radnje, u ukazivanju na saæi- manja i preskakivanja nekih fabulativnih niti, u digresijama o naravi samoga pisanja. Zrelo i zaokruæeno djelo pritom kao da Ëuva unutarnje rezerve otvorenosti i knjige u nastajanju, pa na najbolji naËin spaja tekovine tradicije i modernizma u perspektivi koju moæemo smatrati i nazivati postmodernom. godiπnja Nagrada Vladimir Nazor Mirko KovaË za roman Grad u zrcalu Mirko KovaË roen je 26. prosinca 1938. u PetroviÊima. Studirao je dramaturgiju na

Akademiji za kazaliπte, film i televiziju u Beogradu, gdje je kao profesionalni knjiæevnik

djelovao do 1991. godine kada je preselio u gdje otad æivi i radi. U opseænom

opusu istiËu se brojni romani (“Vrata od utrobe“, “Uvod u drugi æivot“), pripovijetke,

drame (“Isus na koæi“) i knjige eseja, a istaknuti je scenarist uspjeπnih filmova te televiz-

ijskih drama. Knjige su mu prevedene na njemaËki, francuski, talijanski, engleski, πveds-

ki, nizozemski, poljski, maarski, Ëeπki, slovaËki, slovenski i druge jezike. Dobitnik je

uglednih knjiæevnih nagrada, meu ostalima, AndriÊeve nagrade, nagrade Tucholsky

πvedskog PEN centra (1993.) i Herderove nagrade (1995.).

14 Nazorkatalog 6/6/08 14:39 Page 15

15 Nazorkatalog 6/6/08 14:39 Page 16

16 Nazorkatalog 6/6/08 14:39 Page 17

glazba

Jagoda Majska MartinËeviÊ predsjednica Komisije

Ivanka Boljkovac Pavle Deπpalj Ivo LipanoviÊ Tonko NiniÊ Svebor SeËak Petar Selem

17 Nazorkatalog 6/6/08 14:40 Page 18

Damir Novak, dugogodiπnji prvak zagrebaËkog Baleta, umjetnik je koji je tijekom svoje tridesetogodiπnje karijere odigrao gotovo sve vodeÊe uloge baletnoga repertoara. Podjednako uspjeπan u klasiËnom, suvremenom i nacionalnom izriËaju, ostvario je brojne baletne kreacije od kojih mnoge i danas æive u kolektivnom sjeÊanju publike. Interpretirao je uloge klasiËnih prinËeva u baletima Pepeljuga S. Prokofjeva u kore- ografiji Pie i Pina Mlakara te u trolistu P. I. »ajkovskog, Labuem jezeru koreografa Rostislava Zaharova, Trnoruæici koreografa Françoise Adret i u Oraπaru koreografa Waczlawa Orlikowskog. TumaËio je i likove tragiËnih junaka poput Romea u Romeo i Julija S. Prokofjeva u koreografiji Dimitrija ParliÊa, Grofa Albrechta u Giselle A. Adama u koreografiji Gradimira Hadæi-SlavkoviÊa te Othella u Othellu Borisa Blachera u koreografiji Nevenke Biin i Sonje Kastl. Od uloga herojskih ratnika naroËito je bio upeËatljiv kao Tatarin u Polovjeckim plesovi- ma A. P. Borodina u koreografijama Margarite Froman i Zvonimira ReljiÊa, a poseb- no se pamte njegove interpretacije demonskih likova –avla u –avo u selu Frana Lhotke koreografâ braËnog para Mlakar i KaπËeja u Æar ptici I. Stravinskog koreografa Petera van Dyka. Ostvario je i brojne druge uloge suraujuÊi s istaknutim hrvatskim i stranim koreografima (Norman Dixon, Octavio Cintolesi, Walter Gore, D. ParliÊ, Iko Otrin, N. Biin, S. Kastl, Franjo Horvat, Miljenko VikiÊ, Z. ReljiÊ, Maja Bezjak, Oskar Harmoπ, Milko ©paremblek i drugi). Damir Novak ne samo da je obiljeæio drugu polovicu 20. stoljeÊa hrvatske baletne umjetnosti, veÊ je kao vrsni umjetnik, vrhunski sportaπ i diplomirani pedagog svojim djelovanjem, teorijskim i empirijskim te praktiËnim znanjem, anticipirao suvremeni holistiËki pogled na umjetnost, sport i znanost kao komplementarne elemente. ImplementirajuÊi u svoj rad steËene spoznaje o motoriËkim sposobnostima ljudskoga tijela, podigao je muπki ples u baletu i ples u dvoje na visoku razinu koja nije zaosta- jala za muπkim plesom u svjetskim razmjerima toga vremena.

Nagrada Damir Novak Vladimir Nazor za æivotno djelo

Damir Novak roen je 1935. godine u Zagrebu, gdje je zavrπio studij na Visokoj peda-

goπkoj πkoli te Baletnu πkolu Ane Roje. Od 1946. angaæiran u zagrebaËkom HNK kao

Ëlan baletnog ansambla; 1956. postaje solista sve do odlaska u mirovinu 1981. godine.

Bio je ravnatelj Baleta HNK u dva navrata (1972.-1974.; 1977.-1981.). Tridesetu obljet-

nicu umjetniËkog djelovanja proslavio je 1982. ulogom –avla u baletu –avo u selu F.

Lhotke. Gostovao je na mnogim pozornicama diljem Hrvatske i bivπe dræavne zajednice,

kao i u inozemstvu, Austriji, »eπkoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Rusiji, NjemaËkoj, Ja-

panu, Australiji, Indiji i u drugim svjetskim baletnim srediπtima.

18 Nazorkatalog 6/6/08 14:40 Page 19

19 Nazorkatalog 6/6/08 14:40 Page 20

Hrvatska pijanistica roena u uglednoj glazbeniËkoj obitelji, glazbenu naobrazbu stekla je na MuziËkoj akademiji u Zagrebu i na beËkom Konzervatoriju, a usavrπavala se kod mnogih uglednih pedagoga. Danas je naπa vodeÊa pijanistica mlae generacije s meunarodnom karijerom. “Nagrada Vladimir Nazor” za postignuÊe u 2007. godini dodjeljuje se Martini Filjak za interpretacije 1. koncerta za glasovir i orkestar u d-molu op. 15 J. Brahmsa uz Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije pod rav- nanjem Ive LipanoviÊa odræan 8. studenoga 2007. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog te za izvedbu Koncerta za glasovir i orkestar Milka Kelemena uz ZagrebaËku filharmoniju i dirigenticu Nadu MatoπeviÊ, 9. studenoga 2007. godine u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. U dvije uzastopne veËeri umjetnica je pokazala veliko majstorstvo izvodeÊi dva posve opreËna djela glasovirske literature, jedan od najteæih i najopseænijih koncerata J. Brahmsa, te rekonstruirani Kelemenov kao jednu od vaænih partitura hrvatske glazbe 20. stoljeÊa. Zrelost interpretacije danas krasi neprijeporni talent i vrhunsko tehniËko umijeÊe Martine Filjak, a svijest o vlastitom prinosu revitalizaciji hrvatske glazbe hvale godiπnja Nagrada je vrijedan motiv u njezinoj dosadaπnjoj tako uspjeπnoj karijeri. Vladimir Nazor za interpretacije Martina Filjak 1. koncerta za glasovir i orkestar J. Brahmsa i

Martina Filjak roena u Zagrebu 1977., dva puta je proglaπena najboljim mladim Koncerta za glasovir i glazbenikom u Hrvatskoj te osvaja nagrade ZagrebaËke filharmonije i Hrvatske glazbene orkestar Milka Kelemena mladeæi. Njezina meunarodna karijera vodila je u mnoga svjetska kulturna srediπta

NjemaËke, Francuske, Italije, ©vicarske, Austrije, Finske, Japana, Sjedinjenih AmeriËkih

Dræava, Australije i drugdje. Meu brojnim inozemnim nagradama i priznanjima istiËu se

prve nagrade na natjecanjima J. Brahms u Austriji, Bellini i Masin u Italiji, Okiden u

Japanu, D. Mackenzie u New Yorku, kao i nagrade tvrtki “Bösendorfer” u BeËu i “Kawai”

u SAD-u. U 2007. pobijedila je u talijanskom gradu Vercelliju na uglednom natjecanju

“Viotti”, na Griegovu natjecanju u Oslu osvojila je drugo mjesto te jednu posebnu

nagradu, na natjecanju zaklade IBLA dvije prve nagrade, a na natjecanju Busoni peto

mjesto. Dobitnica je i dviju diskografskih nagrada “” te nagrade “Milka Trnina”. U

svibnju 2008. osvojila je 1. nagradu i zlatnu medalju na 54. meunarodnom natjecanju

Maria Canals u Barceloni dobivπi niz vaænih koncerata u Parizu, Rimu, Moskvi i turneju u

Kini 2009. godine.

20 Nazorkatalog 6/6/08 14:40 Page 21

21 Nazorkatalog 6/6/08 14:40 Page 22

22 Nazorkatalog 6/6/08 14:41 Page 23

likovne i primijenjene umjetnosti

Damir MatauπiÊ predsjednik Komisije

Viπnja Slavica Gabout Kaæimir Hraste Duje JuriÊ Nikola Koydl Mikica MaπtroviÊ Biserka Rauter PlanËiÊ

23 Nazorkatalog 6/6/08 14:41 Page 24

Duπan Dæamonja svojim je plodnim i golemim, nadasve prepoznatljivim i jedinstven- im stvaralaËkim opusom nazoËan u suvremenoj hrvatskoj i europskoj umjetnosti viπe od pola stoljeÊa. Njegov je osebujan kiparski izraz i prepoznatljiv stil bio zapaæen na samim poËetcima joπ pedesetih godina, kada je stvarao forme razliËitih tekstura i rit- mova u sloæenim meusobnim odnosima, vanjskim i unutarnjim. Davno osloboen realistiËnog gledanja na figuru radeÊi slobodne forme koje su samo ponekad oznaËavale simboliku neke teme. Njegovi se Ëavli i lanci preobraæavaju u isprepletene potke izraæene arhetipske simbolike i ekspresivne vrijednosti sferiËnih oblika i frag- menata, izvedenih iz kugle koja simbolizira vjeËno i beskonaËno. U Dæamonjinu djelu prostor nema ni poËetka ni kraja, on je neomeen. U kruænom procesu dovoljan je samo jedan usjek ili promjena kruænog slijeda da doe do promjene cjeline, a time i njezina znaËenja. U svijet umjetnosti donio je novi naËin uporabe tradicionalnih materijala, pomirio neukrotivost metala sa suptilnoπÊu prirode, a svojim je arhitek- tonskim spomenicima udahnuo ljudsku nazoËnost, ne pribjegavπi naraciji. Njegov pre- poznatljiv stil karakterizira organska monumentalnost i osjeÊaj za proporcije, kao i pojaËana senzibilnost za ambijent u kojemu je skulptura smjeπtena. Stoga, uistinu stoji tvrdnja da je u svojim spomeniËkim projektima ostvario ono πto mnogi teoretiËari arhitekture nazivaju vizionarstvom. Dæamonjina su djela neizostavna na meunarod- nim smotrama kiparstva, a skulpture mu se nalaze u najvaænijim svjetskim muzejima, galerijama i privatnim zbirkama, od Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku i pariπkog Musée d’Art Moderne, preko londonske Tate Gallery i rotterdamskog Boymans muzeja do zbirki poput Davida Brighta u Los Angelesu i Peggy Gugenheim u Veneciji. Njegove monumentalne skulpture izlagane su u mnogim sredinama, na Place Vendôme u Parizu, Praca de Commercio u Lisabonu, ispred PalaËe pravde u Bruxellesu i u londonskom Regent’s Parku. Djelovanje i nazoËnost Duπana Dæamonje u hrvatskoj, ali i u europskoj umjetnosti sa svojim bogatim kiparskim, crtaËkim i spomeniËkim opusom Ëini ga zasluænim dobitnikom ove vrijedne nagrade. Nagrada Duπan Dæamonja Vladimir Nazor za æivotno djelo

Duπan Dæamonja roen je 1928. u Strumici, Makedonija. Kiparstvo je diplomirao 1951.

na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na kojoj je I. i II. godinu pohaao u klasi V.

Radauπa, a III. i IV. u klasi F. KrπiniÊa. Diplomirao je u specijalki A. AugustinËiÊa. Prvu

samostalnu izloæbu priredio je 1954. u salonu ULUH-a u Zagrebu. Dobitnik je niza

nagrada (Rembrandtova nagrada, Fondacija Goethe iz Basela 1977., nagrada

Akademije Masaryk za izuzetna umjetniËka dostignuÊa, Prag 2000.). Njegovi radovi

nalaze se u mnogim uglednim muzejima i galerijama, kao i javnim mjestima diljem svije-

ta. Od 2004. redoviti je Ëlan HAZU.

24 Nazorkatalog 6/6/08 14:41 Page 25 Nazorkatalog 6/6/08 14:41 Page 26

U okviru programa proπlogodiπnjeg Splitskog ljeta Munir VejzoviÊ je u izloæbenim dvo- ranama Akademijine palaËe Milesi te u Galeriji Kula izloæio 90 radova nastalih u pro- teklom desetljeÊu. O izvanrednoj recepciji ove monografski i otkrivaËki koncipirane izloæbe svjedoËe listom pohvalni osvrti u medijima te mnoπtvo posjetitelja tijekom njez- ina trajanja od 14. srpnja do 5. kolovoza 2007. godine. Studiozni izbor uljanih slika, akvarela, crteæa i asemblaæa te skulptura iz proteklih pet godina - za koji umjetnik pohvale dijeli s akademikom Tonkom MaroeviÊem, piscem predgovora u prateÊem katalogu izloæbe - zorno je pokazao da je VejzoviÊ toliko ovladao oblicima kao crtaË i kao slikar da je prelazak u treÊu dimenziju i skulptorski izriËaj imanentan njegovu izvorno erotskom osjeÊanju tjelesnosti i, zapravo, njegovoj naravi univerzalnog likovnog umjetnika. PrikazujuÊi se kao nikad dosad viπe kiparom nego slikarom, VejzoviÊ je na splitskoj izloæbi pokazao posve autentiËni proces strukturiranja volume- na te suvereno vladanje formom i njezinom graom koji mu omoguÊavaju oglede svih vrsta s novim izriËajima i propitivanje vlastitog poimanja umjetniËkog smisla. Na slika- ma aktova i bacchanalea æivog organskog kolorita uljanih boja, na kompozicijama metamorfoza s kubizirajuÊe razlomljenim tijelima ili na crteæima virtuozno umreæenih crnila preπanog ugljena i studijama plastiËkih poticaja te na skulpturama vibrirajuÊih epidermi u bronci i sadri, VejzoviÊ ne skriva Ëinjenicu da je duboko uronjen u fran- cusku modernu tradiciju i da poticaje nalazi u stvaralaπtvu Chagalla, Picassa, Matissa i Rodina. Istodobno, on se ni po koju cijenu ne odriËe prava da doæivljeno i vieno interpretira na samosvojan, osobito neposredan i posve suvremeni naËin. Crteæu i boji, koji su veÊ odavno prepoznati kao “VejzoviÊev forte”, pridruæilo se i kiparsko djelo koje odraæava πirinu i domete umjetnikovih morfoloπkih, tehnoloπkih i kreativnih nastojanja kojima æeli dosegnuti uvijek drukËije vrhunce stilski vjerodosto- jnoga umjetniËkog stvaralaπtva. godiπnja Nagrada Vladimir Nazor Munir VejzoviÊ za izloæbe u Galeriji Kula i PalaËi Milesi u Splitu Munir VejzoviÊ roen je 1945. u Doboju. U Sarajevu je pohaao ©kolu za primijenjenu

umjetnost gdje su mu slikarstvo predavali Mica TodoroviÊ i Vojo DimitrijeviÊ. Studij

slikarstva nastavio je na zagrebaËkoj Akademiji likovnih umjetnosti kod prof. Ljube

IvanËiÊa i Antuna MezdjiÊa u Ëijoj je klasi diplomirao cum laude 1970. godine. U Parizu

je prvi put studijski boravio 1968., a “otvoreno slikarsko uËiliπte u muzeju Louvre” Ëesto

je pohodio i tijekom sedamdesetih godina 20. stoljeÊa. Od 1977. profesionalni je slikar

koji æivi i plodno stvara u Zagrebu te Ëesto izlaæe u Hrvatskoj, Francuskoj, Italiji i πirom

svijeta.

26 Nazorkatalog 6/6/08 14:41 Page 27

27 Nazorkatalog 6/6/08 14:42 Page 28

28 Nazorkatalog 6/6/08 14:42 Page 29

filmska umjetnost

Enes MidæiÊ predsjednik Komisije

Ivo GregureviÊ Ilija IveziÊ Joπko MaruπiÊ Tomislav RadiÊ Dejan ©orak

29 Nazorkatalog 6/6/08 14:42 Page 30

Arsen DediÊ, akademski glazbenik, koji je jednakim marom skladao popularnu glazbu, glazbu za kazaliπte i film, tijekom pedeset godina djeluje i kao skladatelj, tekstopisac, pjesnik, pjevaË-kantautor i multiinstrumentalist. U tom se πirokom rasponu umjet- niËkog djelovanja odluËio primarno za komunikativnost zabavne glazbe, ali ne odriËuÊi se ozbiljnosti klasiËne glazbe te pjesniËkog i knjiæevnog izriËaja. Iako je opus Arsena DediÊa u ukupnosti jednoga umjetniËkog djelovanja teπko rastavljati, onaj dio koji je dao hrvatskoj kinematografiji upravo je ono πto se moæe nazvati - u punom smislu te rijeËi - æivotnim djelom. Kao jedan od rijetkih autora zabavne glazbe, DediÊ je skladanju filmske glazbe pristu- pio vrlo ozbiljno i promiπljeno. Vrativπi se orkestru koji je u sedamdesetim i osamde- setim godinama 20. stoljeÊa sve sigurnije izmicao iz hrvatskog filma, pokazao se pra- vim majstorom melodije, lirskog i dramatskog harmonijskog oblikovanja, postupanja s razliËitim (“æivim”!) instrumentalnim sastavima, pa Ëak i zadiranja u suvremenu klasiËnu glazbu koja se smatrala privilegijom samo takozvanih “ozbiljnih” skladatelja. Osim toga, oslanjajuÊi se na vlastito iskustvo stvaranja i izvoenja pjesama, DediÊ je to iskustvo bez problema prenio u film. Tako nikada nije iskusio problem “prelaska” iz jednog glazbenog æanra (kao πto je skladanje “popratne” filmske glazbe) u drugi glazbeni æanr (kao πto je skladanje filmskih pjesama), πto je problem kojemu su se teπko prilagoavali i mnogi svjetski poznati filmski skladatelji. Ujedno, skladao je za najrazliËitije filmske æanrove, obiljeæivπi svojim glazbeniËkim umijeÊem viπe od stotinu igranih, dokumentarnih, animiranih i televizijskih filmova. A pri tome je uvijek ostajao samosvojan - filmski skladatelj prepoznatljivog lirskoga glazbenog jezika koji joπ uvijek neumorno sklada. Svestranost, znanje, entuzijazam, trud, potpuno glazbeniËko uæivljavanje i neupitna kvaliteta temeljne su odlike umjetniËkog stvaralaπtva Arsena DediÊa. Po vokaciji profinjeni glazbenik i pjesnik, u svojemu osobitom prilogu filmskoj umjetnosti on je i filmaπ neporeciva senzibiliteta i umijeÊa.

Nagrada Arsen DediÊ Vladimir Nazor za æivotno djelo Arsen DediÊ roen je 1938. u ©ibeniku gdje je zavrπio gimnaziju i srednju muziËku πkolu.

Od 1957. æivi i djeluje u Zagrebu, a nedavno je sveËanim koncertom obiljeæio 50 godina

umjetniËkog djelovanja. Diplomirao je 1964. na MuziËkoj akademiji. Objavio je niz

autorskih LP izdanja i nosaËa zvuka, kao i zbirke stihova (2003. primio je Goranov vijenac

za ukupni doprinos hrvatskoj knjiæevnosti), a kao skladatelj piπe glazbu za stotine kaza-

liπnih predstava, brojne televizijske serije i drame, kao i glazbu za gotovo stotinu igranih,

dokumentarnih i animiranih filmova. Dobitnik je mnogih nacionalnih i inozemnih nagrada

i priznanja (nagrada Josip ©tolcer Slavenski, Prix Jacques Brel, Premio Tenco, viπe

diskografskih nagrada “Porin” te “Porin” za æivotno djelo, 1999.).

30 Nazorkatalog 6/6/08 14:42 Page 31

31 Nazorkatalog 6/6/08 14:42 Page 32

Dugometraæni igrani film “Armin”, scenarista i redatelja Ognjena SviliËiÊa, izrazito je autorski koherentan film koji, uz sve ostale neosporne kvalitete, znaËajno proπiruje tematiku hrvatske kinematografije. ProblematizirajuÊi naπu danaπnjicu u kontekstu regionalnih vikend-migracija tranzicijskog Balkana, SviliËiÊ otkriva kao novu europsku metropolu, potencijalno mjesto susreta Istoka i Zapada, mjesto u kojemu je moæda moguÊe ispuniti posljednje nade jedne napaÊene i tragiËne obitelji iz Bosne. Lako prepoznatljiva univerzalna priËa, koja nadilazi samo vrijeme i ovaj prostor, drama je o odnosu oca i sina, u kojoj se sretnim i promiπljenim spojem melankoliËni ugoaj povezuje sa suptilnom komedijom situacije. Rat je odavno zavrπio, mrtvi su oplakani, a preæivjeli, pokuπavajuÊi sve to zaboraviti, susreÊu se sa proπloπÊu tamo gdje je nisu oËekivali. Strahote posljednjeg balkanskog ratiπta “zapisane” su, naæalost, na potisnu- tim traumama onih najnevinijih, na njihovoj djeci. Takvo jedno dijete SviliËiÊ je naz- vao Armin. Tim filmskim odnosom koji sâm scenaristiËki uspostavlja te suptilnim reæi- jskim zahvatima, on briljantno otvara prostor nadahnutoj i upeËatljivoj glumi svojih junaka, oca i sina, Ibre i Armina, koje virtuozno interpretiraju Emir HadæihafizbegoviÊ i mladi Armin OmeroviÊ. Upravo je ovaj mladiÊ izrekao sukus SviliËiÊeva filma: “U danaπnjem ubrzanu vremenu mnogi su zaboravili koliko je vaæna ljubav i iskren odnos sa svojom djecom, a to je poruka koju πalje ovaj film”. Film “Armin” je struËnom prosudbom nekoliko nacionalnih æirija nagraen najviπim festivalskim nagradama, a filmska ga je kritika ocijenila najviπim ocjenama. Svjetska premijera na filmskom festivalu u Berlinu bila je poËetak neosporno najznaËajnije globalne recepcije jednoga naπeg filmskog djela u proπloj godini. Film je do sada bio prikazan na viπe od pedeset festivala te sudjelovao na mnogim prezentacijama hrvatskog filma u svijetu. godiπnja Nagrada Ognjen SviliËiÊ Vladimir Nazor za igrani film Armin

Ognjen SviliËiÊ roen je 1971. u Splitu. Diplomirao je filmsku i televizijsku reæiju na

Akademiji dramske umjetnosti 1997. u Zagrebu na kojoj je danas predavaË kolegija film-

skog pisma. Snimio je tri dugometraæna igrana i dva televizijska igrana filma za koje je

napisao i scenarije. Kao scenarista takoer je radio na dugometraænim filmovima i TV

serijama istaknutih hrvatskih redatelja. Njegovi filmovi prikazivani su na viπe od sedamde-

set meunarodnih festivala, meu kojima se mogu izdvojiti dva gostovanja na

Berlinskom festivalu i jedno na Tribeca Film Festival New York. Dobitnik je znaËajnih

nacionalnih i meunarodnih nagrada. Na nekoliko inozemnih festivala bio je Ëlan æirija.

Odræao je i niz predavanja na hrvatskim radionicama i meunarodnim festivalima.

Njegova dva posljednja filma distribuirana su u SAD, NjemaËku i u Francusku. »lan je

Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i Hrvatskog druπtva filmskih redatelja.

32 Nazorkatalog 6/6/08 14:43 Page 33

33 Nazorkatalog 6/6/08 14:43 Page 34

34 Nazorkatalog 6/6/08 14:43 Page 35

kazaliπna umjetnost

Goran GrgiÊ predsjednik Komisije

Elvis Boπnjak Branka CvitkoviÊ Dragan Despot Æelimir MesariÊ Neva RoπiÊ Zvonimir ZoriËiÊ

35 Nazorkatalog 6/6/08 14:43 Page 36

Georgij Paro, kazaliπni redatelj, pedagog i ravnatelj, zavrπio je Filozofski fakultet te studij reæije na Akademiji dramske umjetnosti. Dugogodiπnji profesor na toj ustanovi, ravnatelj drame te intendant zagrebaËkoga HNK (1992.-2002.), on se u viπe od 170 scenskih realizacija potvrdio kao redatelj samosvojne poetike te prepoznatljiva rukopisa. Potekao iz gavellijanske inscenatorske πkole, Paro je od poËetka pedesetih godina proπloga stoljeÊa najprije uporno tragajuÊi za njim, a potom izgraujuÊi i konaËno profilirajuÊi vlastiti umjetniËki identitet, u polustoljetnom kontinuitetu nazoËnosti na svim hrvatskim pozornicama ostvario neke od presudno vaænih pred- stava u razvitku novije nacionalne scenske umjetnosti. Parova istraæivalaËka lepeza iz- nimno je πirokih raspona: izmeu njezinih se krakova nalaze eksperimenti vezani uz teatar mita i tijela (Stjepan MihaliÊ Grbavica), nekonvencionalni ostvaraji u otvorenim dubrovaËkim prostorima (Bertolt Brecht Æivot Eduarda II, Miroslav Krleæa Aretej i Kristofor Kolumbo), valorizacija do tada scenski neispitane nacionalne dramske baπtine (Tituπ BrezovaËki Sveti Aleksi i Matoπeva komedija Malo pa niπta) te intenzivno zani- manje za djelo Miroslava Krleæe koje je u izvornim oblicima (Glembajevski ciklus) ili u vlastitim adaptacijama (Banket u Blitvi, Zastave, Povratak Filipa Latinovicza) postavio na brojnim naπim pozornicama. U svojim dramatizacijama, Paro je scenski predstavio niz djela hrvatske epike i romaneskne proze (GunduliÊev Osman, Fabrijevi i MarinkoviÊevi romani), a naroËitu pozornost posveÊivao je engleskoj drami elizabetinskoga razdob- lja, skandinavskim dramatiËarima Ibsenu i Strindbergu te francuskim piscima u rasponu od srednjovjekovnih farsa do Camusa, Sartrea i Geneta. U novije se vrijeme iskazao i kao vrstan operni redatelj u inventivnim realizacijama opernih ostvarenja Mozarta, »ajkovskoga i Musorgskoga. Poznat i priznat izvan nacionalnih mea kao redatelj i pedagog u Sloveniji i na ameriËkim sveuËiliπtima, pisac Ëetiriju teatroloπki pronicavih knjiga temeljenih na vlastitoj praksi, Paro veÊ danas zasigurno pripada velikim imenima hrvatskoga glumiπta. Nagrada Georgij Paro Vladimir Nazor za æivotno djelo

Georgij Paro, roen 1934., zavrπio je studij filozofije i anglistike te kazaliπne reæije na

Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu na kojoj je danas redoviti profesor. U svojoj

bogatoj profesionalnoj karijeri reæirao je viπe od stotinu predstava u Hrvatskoj i u inozem-

stvu u brojnim kazaliπtima i na festivalima kojima je obiljeæio hrvatsko kazaliπte druge

polovice 20. stoljeÊa. Kroz vrlo osoban redateljski rukopis ostvario je inovativne inter-

pretacije, dramatizacije i prilagodbe Krleæinih drama. Reæirao je mnoga djela hrvatske

dramske baπtine i suvremenih autora, praizvedbe, operna djela, dokumentarne filmove,

televizijske i radio drame te objavio nekoliko knjiga kazaliπnih zapisa. Radio je u brojnim

institucijama, kao redatelj, pedagog te nositelj institucionalnih funkcija.

36 Nazorkatalog 6/6/08 14:44 Page 37 Nazorkatalog 6/6/08 14:44 Page 38

Od samih svojih kazaliπnih poËetaka Boris Svrtan kao glumac aktivno sudjeluje u stvaranju predstava i ne pristaje na iskljuËivo izvoaËku poziciju u kazaliπtu. Ne zane- marujuÊi svoju glumaËku kreativnost, neprestano istraæuje svoj talent kroz pisanje, produkciju, reæiju i pedagogiju. Uspjeπno se iskuπao u svim oblicima kazaliπta, pomi- cao granice uobiËajenog i ostvarivao zavidne uspjehe. Preuzimanjem pune umjetniËke odgovornosti pri adaptaciji i postavljanju na scenu izvrsnog romana Ive BalenoviÊa Metastaze, Boris Svrtan sudjeluje u svim segmentima nastanka predstave. Svjestan filmiËnosti romana, on produbljuje i zaokruæuje narativne linije, isprepliÊuÊi dramske i humorne elemente, teatarski obogaÊuje predloæak, te tako zadaje Ëvrstu formu pred- stavi koja na vrlo kritiËan naËin progovara o hrvatskoj stvarnosti i osvaja svojom origi- nalnoπÊu. Pretvaranjem unutarnjih monologa u nadahnut dijalog, kreiranjem novih likova, osmiπljavanjem funkcionalne scenografije, koja istodobno rastvara i uokviruje priËu, a nadasve promiπljenom reæijom, koja sve te elemente povezuje u stilsku odreenost igre na pozornici, Svrtan potvruje svoju kazaliπnu kreativnost i pokazuje izuzetnu umjetniËku zrelost. U dramatizaciji romana saËuvao je njegovu autentiËnost i snagu, te u potpunom dosluhu s BalenoviÊevim stilom pisanja, stvorio scenski uzbudljivu, urbanu kazaliπnu satiru. Odabirom kazaliπta Kerempuh za praizvedbu BalenoviÊeva prvijenca, Svrtan predstavom Metastaze produbljuje repertoarnu odreenost toga kazaliπta, iskreno progovara o temama koje su bolno prisutne u posli- jeratnom hrvatskom druπtvu i tako oæivljuje angaæirano kazaliπte. Zanimljivim scen- skim rjeπenjima, inventivnom reæijom, ali i svojim glumaËkim i pedagoπkim iskustvom, Svrtan otvara glumcima prostor igre, oslobaa autorsku kreativnost u njihovim izved- bama, obnavlja koheziju ansambla i zajedno s odliËnim suradnicima, stvara hit pred- godiπnja Nagrada stavu koja svojom temom, stilom i aktualnoπÊu pridobiva izuzetne simpatije publike, a po svojim umjetniËkim dosezima ubraja se u najblistavije trenutke kazaliπta Kerempuh. Vladimir Nazor za dramatizaciju romana Metastaze Ive BalenoviÊa te Boris Svrtan za reæiju i scenografiju predstave u SatiriËkom Boris Svrtan, dramski umjetnik, roen je 1964. u Rijeci. Akademiju dramskih umjetnosti

diplomirao je 1988., a od 1989. do 2006. bio je Ëlan ansambla Dramskog kazaliπta kazaliπtu Kerempuh u

“Gavella”, gdje i danas povremeno gostuje. Tijekom angaæmana u matiËnom kazaliπtu Zagrebu

ostvario je oko pedeset uloga te dvadesetak u ostalim kazaliπtima. Igrao je u brojnim fil-

movima i televizijskim serijama. Uspjeπan je redatelj, scenograf te autor triju dramatizaci-

ja. Napisao je i dva kazaliπna komada, “Spika na spiku” i “Spika 2”. Od 2003. radi kao

docent na Akademiji dramske umjetnosti.

38 Nazorkatalog 6/6/08 14:44 Page 39

39 Nazorkatalog 6/6/08 14:44 Page 40

40 Nazorkatalog 6/6/08 14:45 Page 41

arhitektura i urbanizam

Jerko Roπin predsjednik Komisije

Tibor Horvat Eligio LegoviÊ Blanda Matica Robert PlejiÊ Goran Rako Branko Silain

41 Nazorkatalog 6/6/08 14:45 Page 42

Akademik Ante Vulin, dobitnik “Nagrade Vladimir Nazor” za æivotno djelo za po- druËje arhitekture i urbanizma, autor je bogatog i viπeslojnog sustava arhitektonskog djelovanja. Uz kreativan i zaokruæen ciklus pedagoπkog rada te sloæenu znanstveno- nastavnu djelatnost arhitekt Vulin ostvario je i fundamentalan struËni opus u korpusu hrvatske moderne arhitekture. Dimenzija i raspon njegova struËnog angaæmana i interesa, uvijek unutar rasnog arhitektonskog prosedea, promovirali su ga u jednoga od najvaænijih protagonista hrvatske moderne arhitekture, veÊ od osjetljivih sedamdesetih godina proπlog stoljeÊa. Njegov arhitektonski izraz amblematskog projekta Pastoralnog centra s druπtvenim sadræajima u Splitu 1971. godine (s I. Jurasom), πibenskih realizacija ∑ Muzeja grada u rekonstruiranoj Kneæevoj palaËi, Autobusnog kolodvora, poslovno-stambenih objekata s robnom kuÊom, ali i niza obiteljskih kuÊa u πibenskoj regiji, tada je pre- poznat i vrednovan kao primjer kontinuiteta ZagrebaËke arhitektonske πkole, u najboljoj njezinoj tradiciji i interpretaciji, a on sam kao tumaË moderne arhitektonske misli u vre- menu koje je u nekritiËkoj regionalistiËkoj maniri pokuπavalo revidirati postulate mod- ernizma. U svojoj arhitektonskoj analizi i kompoziciji, slijedeÊi uvijek iste principe, arhitekt Ante Vulin trajno je saËuvao izrazitu metodiËnost sretno spojenu s dubokom senzibilnoπÊu, a snaæ- na individualna nota likovne harmonije sadræana u njegovu pristupu uvela ga je u red istinskih kreatora koji su ostavili trag majstora u vremenu i prostoru svog djelovanja. Nagrada Ante Vulin Vladimir Nazor za æivotno djelo

Ante Vulin roen je 1932. godine u gradu Pagu. Nakon osnovnog i gimnazijskog πkolo-

vanja u ©ibeniku upisuje se na Arhitektonski odsjek TehniËkog fakulteta SveuËiliπta u

Zagrebu gdje diplomira 1959. godine. Sustavni pedagoπki rad zapoËinje veÊ tijekom

studija stalno istraæujuÊi likovne komponente u edukaciji studenata arhitekture uvodeÊi

nove, suvremene pristupe toj temi. Cjeloviti znanstveno-nastavni opus realizira na

Arhitektonskom fakultetu gdje je redovni profesor od 1985. godine, a dekan

Arhitektonskog fakulteta u razdoblju od 1989. do 1993. godine. Za Ëlana suradnika

JAZU (sada HAZU) izabran je 1977., a za redovnog Ëlana 1991. godine. StruËni interes

arhitekta Ante Vulina ostvarivao se u πirokom rasponu od urbanistiËkih studija do arhitek-

tonskih projekata, od realizacija koje su nagraivane najviπim struËnim nagradama do

zapaæenih interijerskih rjeπenja, zadræavajuÊi kroz dugi niz godina visoku razinu

uspjeπnosti sudjelovanja na urbanistiËko-arhitektonskim natjeËajima, arhitektonskim

izloæbama i slikarskim prezentacijama.

42 Nazorkatalog 6/6/08 14:45 Page 43

43 Nazorkatalog 6/6/08 14:45 Page 44

Dobitnici godiπnje nagrade za najbolje djelo na podruËju arhitekture i urbanizma ost- varenog 2007. godine su arhitekti Lea Pelivan i Toma PlejiÊ za realizaciju Gimnazije i Sportske dvorane u Koprivnici. Ovo neobiËno hrabro i uspjeπno arhitektonsko djelo nastalo je kao rezultat gotovo simbiozne suradnje i povjerenja naruËitelja Grada Koprivnice, javno-privatnog par- tnerstva i arhitekata. Jedna πvedska poslovica kaæe da dijete formiraju tri izvora: druga djeca, uËitelj i pros- tor. Izuzetna mladost arhitekata ovdje najveÊom brzinom zatvara taj imaginarni krug. Gotovo joπ pod utjecajem druge djece, neprovjerenom mudrosti uËitelja i neoptereÊeni uvrijeæenim iskustvom prostora stvorili su otvoreno i inspirativno arhitektonsko djelo koje ne ispunjava samo namjenu funkcije, ne odgovara samo na pitanja odnosa πkolskoga, javnog i gradskog prostora veÊ ih i postavlja. Neprijeporna suvremenost arhitektonske interpretacije, zaËuujuÊa zanatska zrelost, gotovo mani- festan jasan stav prema funkciji i odnosu s gradom Ëini ovo djelo perjanicom nasto- janja da hrvatska arhitektura ne samo projektima, veÊ i realizacijama bude dio suvre- menih arhitektonskih trendova u Europi i u svijetu. Mladost i prisutan adrenalin auto- ra obeÊava njihovo plodonosno djelovanje na oËekivanom dosegu stvaranja identiteta hrvatske arhitekture i njezina prepoznatljivog doprinosa kulturi prostora.

Lea Pelivan i godiπnja Nagrada Vladimir Nazor za projekt zgrade Toma PlejiÊ / Gimnazije i Sportske dvorane Studio UP u Koprivnici

Lea Pelivan, roena 1976. u Splitu i Toma PlejiÊ, roen 1977. u Rijeci, diplomirali su na

Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 2001. godine. STUDIO UP osnivaju 2003., a æive i

rade u Splitu i u Zagrebu. Viπestruko su nagraivani na urbanistiËko arhitektonskim

natjeËajima. Za projekt zgrade Gimnazije i Sportske dvorane u Koprivnici, dobivenih na

javnom natjeËaju, primili su Veliku nagradu ZagrebaËkog salona 2003., a za realizaciju

priznanje na natjecanju za meunarodnu nagradu Piranesi 2007. te nagradu “Viktor

KovaËiÊ” za najuspjeπnije arhitektonsko ostvarenje 2007. godine.

Godine 2004. zajedno s Ivanom Franke i Petrom MiπkoviÊem predstavili su Hrvatsku na

9. biennalu arhitekture u Veneciji u okviru izloæbe “Metamorph”.

44 Nazorkatalog 6/6/08 14:46 Page 45

45 Nazorkatalog 6/6/08 14:46 Page 46

46 Nazorkatalog 6/6/08 14:46 Page 47

dobitnici Nagrade Vladimir Nazor 1959. - 2006.

47 Nazorkatalog 6/6/08 14:46 Page 48

ARHITEKTURA I URBANIZAM 1973. Dinko KovaËiÊ i Mihajlo ZoriÊ 1981. Aleksandar Marks 1974. Ivan FilipËiÊ i Borislav ©erbetiÊ 1982. Mate Relja nagrada za æivotno djelo 1975. Ante Vulin 1983. Kreπo Golik 1976. Zdenko Kolacio 1984. Fadil HadæiÊ 1965. Mladen KauzlariÊ Igor Emili 1985. 1966. Juraj Denzler 1977. Ante MarinoviÊ-Uzelac 1986. 1967. Stjepan PlaniÊ Jerko Roπin 1987. 1968. Alfred Albini 1978. Draæen JankoviÊ, Zrinka 1988. 1969. Josip Seissel Supek-AndrijeviÊ i Josip Hitil 1989. 1970. Stjepan Gomboπ 1979. Boris Magaπ 1990. Lavoslav Horvat 1980. Milan Mitevski 1991. Fabijan ©ovagoviÊ 1971. Antun Ulrich 1982. Radovan Tajder i Mladen Anπel 1992. Zvonimir BerkoviÊ 1972. Drago GaliÊ 1983. Branko Kincl 1993. Radojka Tanhofer 1973. Marijan Haberle 1984. Marina DropuliÊ i Duπko DropuliÊ 1994. Pavao ©talter 1974. Vlado AntoliÊ 1985. Marijan HræiÊ, Zvonimir KrznariÊ i 1995. Æeljko SeneËiÊ 1975. Lovro PerkoviÊ Davor Mance 1996. Mia OremoviÊ 1976. Slavko Lowy 1986. Ivan Juras i Emil ©piriÊ 1997. Tea Brunπmid 1977. Zvonimir Vrkljan 1987. Draæen JuraËiÊ 1998. 1978. Boæidar Raπica 1988. Ines FilipoviÊ 1999. Ante PeterliÊ 1979. Franjo Bahovec 1989. Velimir Neidhardt 2000. Duπko JeriËeviÊ 1980. Stanko Fabris 1990. Andrija MutnjakoviÊ 2001. Ernest Gregl 1981. Boæidar Tuπek 1991. Nikola BaπiÊ 2002. Borivoj DovnikoviÊ 1982. Andre MohoroviËiÊ 1992. Nenad FabijaniÊ 2003. Ilija IveziÊ 2004. 1983. Zdenko Kolacio 1994. Nikola BaπiÊ 2005. Zoran TadiÊ 1984. Ivan VitiÊ 1995. Velimir Neidhardt, Marijan HræiÊ, 2006. Krsto PapiÊ 1985. Neven ©egviÊ Zvonimir KrznariÊ i Davor Mance 1986. Dragan Boltar 1996. Hildegard Auf-FraniÊ i TonËi ÆarniÊ godiπnja nagrada 1987. Aleksandar DragomanoviÊ 1997. Ante KuzmaniÊ i Eugen ©irola 1988. Miroslav BegoviÊ 1998. Branko Silain 1961. Duπan VukotiÊ 1989. Zdravko Bregovac 1999. Studio 3 LHD (Saπa BegoviÊ, 1963. 1990. Zdenko Sila Marko DabroviÊ, Tanja GrozdaniÊ i 1966. Tomislav Pinter 1991. Boris Magaπ Silvije Novak) 1968. Antun Vrdoljak 1992. Vjenceslav Richter 2000. Miroslav Genc 1969. Krsto PapiÊ 1993. Grozdan KneæeviÊ 2001. Vinko PeneziÊ i Kreπimir Rogina 1970. Nikola BabiÊ 1994. Ivo RadiÊ 2002. Lenko Pleπtina Fabijan ©ovagoviÊ 1995. Zoja DumenagiÊ 2003. Iva LetiloviÊ i Morana VlahoviÊ 1971. 1996. Bruno MiliÊ 2004. Studio Capsula (Ivana ErgiÊ, 1972. Nedeljko DragiÊ 1997. Sena SekuliÊ-GvozdanoviÊ Vanja IliÊ, Vesna Milutin) 1975. Zlatko GrgiÊ 1998. Ivo GerπiÊ 2005. Saπa RandiÊ i Idis Turato 1976. Mate Relja 1999. Jerko MarasoviÊ 2006. Goran Rako 1977. Bogdan ÆiæiÊ Tomislav MarasoviÊ 1978. Zdenko GaπparoviÊ 2000. Silvana Seissel Lordan ZafranoviÊ 2001. Julije De Luca FILMSKA UMJETNOST 1979. Fadil HadæiÊ 2002. Ante MarinoviÊ - Uzelac 1981. Rajko GrliÊ 2003. Andrija MutnjakoviÊ nagrada za æivotno djelo 1982. Tomislav Pinter 2004. Slavko Jelinek 1983. Kreπimir ZimoniÊ 2005. Mirko MaretiÊ 1967. Oktavijan MiletiÊ 1984. Pavao ©talter 2006. Ante RoæiÊ 1970. Branko MarijanoviÊ 1985. Zvonimir BerkoviÊ 1973. Fedor HanæekoviÊ 1986. Veljko BulajiÊ godiπnja nagrada 1974. Branko Blaæina 1987. Dejan ©orak 1975. 1988. Krsto PapiÊ 1965. Neven ©egviÊ 1976. 1989. 1966. Josip Uhlik i Bernardo Bernardi 1977. Branko Majer 1990. Bruno Gamulin 1970. Ante RoæiÊ 1978. Obrad GluπËeviÊ 1991. Zrinko Ogresta 1971. Boris KrstuloviÊ 1979. Branko Belan 1992. Petar Krelja 1972. Grozdan KneæeviÊ 1980. Branko Bauer Branko Cahun

48 Nazorkatalog 6/6/08 14:46 Page 49

1993. Neven Hitrec 1998. Igor Gjadrov 1990. Zoran JuraniÊ 1994. Lukas Nola 1999. Ljiljana Molnar-TalajiÊ 1991. Pavle Deπpalj 1995. 2000. Josip Klima 1992. Tonko NiniÊ 1996. Enes MidæiÊ 2001. 1993. Valter Deπpalj 1997. Milan BlaæekoviÊ 2002. Boæena Ruk - FoËiÊ 1994. Radovan VlatkoviÊ 1998. Ivo GregureviÊ 2003. Tonko NiniÊ 1995. Vladimir KranjËeviÊ 1999. Vinko Breπan 2004. Pavle Deπpalj 1996. Opera HNK ”Ivan pl. Zajc”, 2000. Lukas Nola 2005. - ansambl opere ”Amelia” 2001. Biljana »akiÊ-VeseliÊ 2006. Branka StilinoviÊ 1997. Miro BelamariÊ 2002. Ivan Faktor 1998. Petar 2003. Zrinko Ogresta godiπnja nagrada 1999. Branko SepËiÊ 2004. Goran ViπnjiÊ 2000. Frano ParaÊ 2005. Tomislav RadiÊ 1961. 2001. Mirella ToiÊ 2006. Simon BogojeviÊ Narath 1962. Milan Sachs 2002. Æeljko BrkanoviÊ 2003. Silvio ForetiÊ KUD ”Joæa VlahoviÊ”, Zagreb 2004. ZagrebaËki gitarski trio 1963. Vladimir Ruædjak 2005. Neven BelamariÊ GLAZBA 1965. ZagrebaËki kvartet 2006. Goran KonËar 1967. Pavica GvozdiÊ nagrada za æivotno djelo 1968. Opera HNK ”Ivan pl. Zajc”, Rijeka 1969. Branimir SakaË KAZALI©TE 1960. Svetislav StanËiÊ Tomislav NeraliÊ 1963. Josip Kriæaj Jurica Murai nagrada za æivotno djelo 1964. Mirka KlariÊ 1965. Antonija Geiger-Eichhorn 1970. 1964. Mila DimitrijeviÊ AnËica MitroviÊ 1971. Stanko Horvat 1966. Zvonimir Rogoz 1968. Boris Papandopulo 1972. 1968. Tomislav Tanhofer 1969. Vilma NoæiniÊ 1973. 1969. Viktor Bek 1970. Ivo TijardoviÊ ZagrebaËki solisti Boæena Kraljeva 1971. Nada TomËiÊ 1974. Vladimir Krpan Vika Podgorska 1972. Marijana Radev 1975. Ruæa Pospiπ-Baldani 1970. Veljko MariËiÊ 1973. Stjepan ©ulek 1976. Marijan JerbiÊ Slavko BatuπiÊ 1974. Ivan BrkanoviÊ 1977. Hrvatski glazbeni zavod 1971. Mato GrkoviÊ 1975. 1978. Natko DevËiÊ 1972. Bela Krleæa 1976. Milo Cipra 1979. ZagrebaËki kvartet 1973. Anelko ©timac 1977. Ivo MaËek 1980. Stanko Horvat 1974. Emil Kutijaro 1978. Branimir SakaË Ljiljana Molnar-TalajiÊ 1975. Ervina Dragman 1979. Slavko ZlatiÊ 1981. Josip Klima 1976. Ivo HergeπiÊ 1980. Dora GuπiÊ 1982. Akademski zbor SKUD-a 1977. Vlado Habunek 1981. “I. G. KovaËiÊ”, Zagreb 1978. Ana Roje i Oskar Harmoπ 1982. Natko DevËiÊ Nikπa Bareza 1979. Mira Æupan 1983. 1983. Lovro MataËiÊ 1980. Mirko PerkoviÊ 1984. Jeronim Noni Æunec Dunja VejzoviÊ 1981. Zvonko Agbaba 1985. Emil Cossetto 1984. Franjo Petruπanec 1982. Ana MaletiÊ 1986. Milan Horvat Opera HNK Zagreb 1983. Josip Marotti 1987. Rudolf KlepaË Balet HNK Zagreb 1984. Mladen ©erment 1988. 1985. Davorin Kempf 1985. Kosta SpaiÊ 1989. Dragutin BernardiÊ Ivo PogoreliÊ 1986. Pero KvrgiÊ 1990. Tomislav NeraliÊ MuziËki biennale Zagreb 1987. Vesna Butorac-BlaÊe 1991. Adalbert MarkoviÊ 1986. Marko Ruædjak 1988. Mladen ©kiljan 1992. Nada Puttar-Gold Krunoslav Cigoj 1989. Drago KrËa 1993. Jurica Murai Opera HNK 1990. Miπe MartinoviÊ 1994. Stjepan RadiÊ Opera HNK Split 1991. Sonja Kastl 1995. Anelko KlobuËar 1987. Igor KuljeriÊ 1992. Tonko Lonza 1996. Ruæa Pospiπ-Baldani 1988. Viπnja Maæuran 1993. Milka Podrug-KokotoviÊ 1997. Mladen BaπiÊ 1989. Anelko KlobuËar 1994. Boæidar VioliÊ

49 Nazorkatalog 6/6/08 14:46 Page 50

1995. Tomislav DurbeπiÊ 1992. Slavko Brankov 1999. Vesna KrmpotiÊ 1996. Aleksandar AugustinËiÊ 1993. HNK Varaædin, kolektiv 2000. Stanko LasiÊ 1997. Nada SubotiÊ predstave ”Puno larme, a za niπt’” 2001. Ivo Breπan 1998. Zvjezdana Ladika 1994. Vanja Drach 2002. Gajo Peleπ 1999. Relja BaπiÊ 1995. Kolektiv predstave ”Imago” 2003. Viktor ÆmegaË 2000. Joπko JuvanËiÊ 1996. Ljubomir Kerekeπ 2004. Josip Tabak 2001. Neva RoπiÊ 1997. Zlatko Vitez 2005. Irena Vrkljan 2002. Milko ©paremblek 1998. Vilim Matula 2006. Miroslav ©icel 2003. Ika ©komrlj 1999. Dubravka OstojiÊ 2004. Nikola BatuπiÊ 2000. Goran GrgiÊ godiπnja nagrada 2005. Vanja Drach 2001. Ivica Boban 2006. VanËa KljakoviÊ 2002. Elvis Boπnjak 1959. Vesna Parun 2003. Zvonimir ZoriËiÊ 1962. Petar ©egedin godiπnja nagrada 2004. Dragan Despot 1964. Dobriπa CesariÊ 2005. Josip Genda Jure Kaπtelan 1959. Branko Gavella 2006. Galiano Pahor 1965. Ranko MarinkoviÊ 1960. Vika Podgorska 1966. Jure FraniËeviÊ-PloËar Kosta SpaiÊ 1968. Slobodan Novak 1963. Emil Kutijaro KNJIÆEVNOST 1969. Krsto ©poljar 1964. Ervina Dragman 1970. Stanko LasiÊ Izet HajdarhodæiÊ nagrada za æivotno djelo Antun ©oljan 1967. Vlado Habunek 1971. Oto ©olc 1969. Pero KvrgiÊ 1962. Miroslav Krleæa 1972. Nikola MiliÊeviÊ 1967. Vjekoslav Kaleb 1970. Miro Meimorec Svetozar PetroviÊ Dragutin TadijanoviÊ Dramsko kazaliπte ”Gavella” 1973. Æivko JeliËiÊ 1968. Gustav Krklec Kazaliπte ”Komedija” 1974. Marin FraniËeviÊ Dobriπa CesariÊ 1971. Milka Podrug-KokotoviÊ 1975. Vesna KrmpotiÊ 1969. Vjekoslav Majer 1974. Nada SubotiÊ Predrag MatvejeviÊ 1970. Nikola ©op 1975. Marija Kohn 1976. Zvane »rnja 1971. Miroslav Feldman 1976. Ivka DabetiÊ Milivoj Solar 1972. ©ime VuËetiÊ Rade ©erbedæija 1978.Drago KekanoviÊ 1973. Novak SimiÊ 1977. Josip Marotti Milivoj SlaviËek 1974. Marijan MatkoviÊ 1978. Miπe MartinoviÊ 1979. Ivan KatuπiÊ 1975. Ranko MarinkoviÊ 1979. Joπko JuvanËiÊ Miroslav Slavko Maer 1976. Vladimir PopoviÊ Dorijan SokoloviÊ i Ruæica 1977. Drago IvaniπeviÊ 1980. Tito BilopavloviÊ NenadoviÊ-SokoloviÊ 1978. Joæa Horvat Nikica Petrak 1980. Drago KrËa 1979. Marin FraniËeviÊ 1981. Ivan Slamnig 1981. Mustafa NadareviÊ 1980. Josip BarkoviÊ Danijel DragojeviÊ Maja SrbljenoviÊ-Turcu i 1982. Vesna Parun 1983. Zvonko MakoviÊ ©tefan Furijan 1983. Jure FraniËeviÊ-PloËar 1984. Luko Paljetak 1982. Fabijan ©ovagoviÊ 1984. Aleksandar Flaker 1985. Nedjeljko Fabrio Zlatko Bourek Jure Kaπtelan Zvonimir Majdak 1983. Ivica KunËeviÊ 1985. Mirko BoæiÊ 1986. Viktor ÆmegaË Dijana Kosec-Bourek i 1986. Vojin JeliÊ 1987. Nusret IdrizoviÊ Ika ©komrlj 1987. Æivko JeliËiÊ Augustin StipËeviÊ 1984. Kreπimir ZidariÊ 1988. Ivan Slamnig 1988. Branimir Boπnjak Krunoslav ©ariÊ 1989. Slobodan Novak 1989. Zvonimir MrkonjiÊ 1985. Sanda Miladinov-Langerholz 1990. Olinko Delorko 1990. Bruno PopoviÊ Zvonko ©uler 1991. Petar ©egedin 1991. Æeljka »orak 1986. Neva RoπiÊ 1992. Ivo Frangeπ 1992. Slavko MihaliÊ Zlatko KauzlariÊ-AtaË 1993. SreÊko Diana 1993. Sibila Petlevski 1987. Boris BuzanËiÊ 1994. Nikola MiliËeviÊ 1994. Ivan Golub 1988. Slavko ©estak 1995. Rajmund Kupareo 1995. Ante StamaÊ 1989. Veronika DurbeπiÊ 1996. Slavko MihaliÊ 1996. Jozo LauπiÊ 1990. Milko ©paremblek 1997. Ivan Kuπan 1997. Æeljko KneæeviÊ 1991. Rene Medveπek 1998. Miroslav Slavko Maer 1998. Jakπa Fiamengo

50 Nazorkatalog 6/6/08 14:46 Page 51

1999. Goran Tribuson 1996. –uro Pulitika 1994. Ivo Kalina 2000. Stanko AndriÊ 1997. Ivan KoæariÊ 1995. Ivan Lesiak 2001. Drago Glamuzina 1998. Nikola Reiser 1996. Biserka BaretiÊ 2002. Andriana ©kunca 1999. 1997. Nikola Koydl 2003. Renato BaretiÊ 2000. Edo MurtiÊ 1998. Nives KavuriÊ-KurtoviÊ 2004. Luko Paljetak 2001. –uro Seder 1999. Zlatko Keser 2005. Delimir Reπicki 2002. 2000. Vatroslav Kuliπ 2006. Mate Ganza 2003. Nives KavuriÊ-KurtoviÊ 2001. Petar BariπiÊ 2004. Zlatko Bourek 2002. Duje JuriÊ 2005. Vjekoslav Vojo RadoiËiÊ 2003. Igor RonËeviÊ LIKOVNE UMJETNOSTI 2006. Josip Vaniπta 2004. Siniπa Majkus 2005. Mladen GaliÊ nagrada za æivotno djelo godiπnja nagrada 2006. Zlatan Vrkljan

1961. Frano KrπiniÊ 1959. Vanja Radauπ 1963. 1960. Frano ©imunoviÊ O»UVANJE KULTURNE 1964. Ljubo BabiÊ 1961. Antun AugustinËiÊ BA©TINE Oton Postruænik 1967. Krsto HegeduπiÊ 1965. 1968. Slavko ©ohaj godiπnja nagrada 1966. Mirko RaËki 1969. Æelimir Janeπ 1970. Albert Kinert 1970. Samostan sv. Marije, Zadar 1968. Jerolim Miπe Zlatko Prica 1969. Miljenko StanËiÊ Zlatko ©ulentiÊ 1971. Ksenija Kantoci PRIMIJENJENE UMJETNOSTI 1970. Marijan Detoni 1972. Vahid HodæiÊ Krsto HegeduπiÊ Branko RuæiÊ nagrada za æivotno djelo 1971. Antun MezdjiÊ 1973. Kosta Angeli-Radovani 1972. Frano ©imunoviÊ 1967. Kamilo Tompa 1973. Vilko ©eferov 1974. Raul Goldoni 1968. Lujo Beseredy 1974. Josip Vaniπta –uka KavuriÊ 1975. Vjekoslav ParaÊ 1975. Ivan LovrenËiÊ 1970. Blanka Duæanec 1976. Mladen PejakoviÊ 1971. Ernest TomaπeviÊ 1977. Vilim SveËnjak 1976. Mira KovaËeviÊ-OvËaËik 1978. Ante Roca Ivan ©ebalj godiπnja nagrada Slavko ©ohaj 1977. Stanko JanËiÊ 1979. Vojin BakiÊ Nenad Gattin 1966. Toπo Dabac 1980. Zlatko Prica 1978. Ordan Petlevski 1968. Inge KostinËer Milan Vulpe 1979. Ljubo IvanËiÊ, 1969. Aleksandar Srnec 1981. Edo KovaËeviÊ Stipe BrËiÊ, Rajna BuziÊ, 1970. Jagoda BuiÊ 1982. Mira KovaËeviÊ-OvËaËik Boris LjubiËiÊ i Oskar Kogoj Zvonimir LonËariÊ Æeljko HegeduπiÊ 1980. ©ime Vulas Bruno Planinπek 1983. Ljubo IvanËiÊ 1981. Edo MurtiÊ 1971. Oto Reisinger 1982. –uro Pulitika 1984. Ksenija Kantoci 1983. Odjel za dizajn ElektrotehniËkog 1985. Branko RuæiÊ instituta ”Rade KonËar” TEORIJSKO-KNJIÆEVNA ESEJISTIKA 1986. Kosta Angeli-Radovani 1984. Boris BuÊan NA PODRU»JU KULTURE I 1987. Ivan ©ebalj 1985. Miroslav ©utej UMJETNOSTI 1988. Æelimir Janeπ 1986. –uro Seder 1989. ©ime PeriÊ 1987. Ivan KoæariÊ godiπnja nagrada 1990. 1988. Ferdinand Kulmer 1991. Ivan LovrenËiÊ 1989. Matko TrebotiÊ 1978. Nikola BatuπiÊ 1992. Dalibor ParaÊ 1990. Kuzma KovaËiÊ Dubravko ©kiljan 1993. Mladen Veæa 1991. Vasilije Jordan 1979. Olinko Delorko 1994. Ivan Picelj 1992. Boæo BiπkupiÊ 1983. Eduard Hercigonja 1995. Milena Lah 1993. Antun BabiÊ

51 Nazorkatalog 6/6/08 14:46 Page 52

Nakladnik: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Za nakladnika: mr. sc. Boæo BiπkupiÊ Urednik: SreÊko ©estan Suradnik: Ivan Bete Lektura: Nada KresojeviÊ - Glas Biblioteka: Posebna izdanja, Knjiga 7 GrafiËko oblikovanje: ArtDesign, Zagreb Fotografija: Vidoslav Barac (str. 13, 19, 27, 37, 39, 45), Fedor Dæamonja (str. 25), Tanja KatiÊ (str. 21), Æeljko KoprolËec (str. 31), Arhiv HAZU (str. 43), Osobni arhiv: str. 15, 33 Tisak:Kratis

ISBN 978-953-6240-91-3 CIP

Zagreb, 2008.

Top View