Uvodnik Hrvatski kazališni godišnjak

Poštovani čitatelji, te glumačkim veterankama Jagodom Kralj Novak i Verom Zimom u povodu 40. obljetnice umjetničkog rada. Zadovoljstvo mi je predstaviti vam još jedan hrvatski kazališni godišnjak – novi broj časopisa Hrvatsko glumište za 2013. godinu. Tradicionalni blokovi posvećeni su Recesijski financijski uvjeti stanjili su nas na 80 stranica, ali smo dvjema najvećim manifestacijama uspjeli zadržati sve rubrike osim one posvećene kritičkim osvrtima u organizaciji Hrvatskog društva na festivale. dramskih umjetnika: Nagradi hrvatskog glumišta i Festivalu glumca, Naslovnicu ovog Hrvatskog glumišta dobila je predstava Unterstadt a prenosimo i obrazloženja nagrada HNK-a u Osijeku, nastala prema istoimenom romanu Ivane Šojat- Vladimir Nazor, Fabijan Šovagović i Kuči, u dramatizaciji Nives Madunić Barišić i režiji Zlatka Svibena, Demetrove nagrade. koja je nakon prošlogodišnje Nagrade hrvatskog glumišta za najbolju predstavu i najbolju režiju nagrađena i Orlandom za najbolju Blok sjećanja otvaramo in memoriamom Elizi Gerner, jednoj od predstavu Dubrovačkih ljetnih igara, a Zlatko Sviben dobio je najvećih hrvatskih salonskih glumica i jednoj od posljednjih velikih godišnju nagradu Vladimir Nazor za kazališnu umjetnost upravo za zagrebačkih dama, spisateljici i kroničarki koja je svojim brojnim režiju te predstave. knjigama otela zaboravu mnoge važne epizode kazališnog života druge polovine prošlog stoljeća i donijela nezamjenjiv osobni uvid Novi broj otvaramo programom novog predsjednika Hrvatskog u živote prvog supruga Tita Strozzija te Miroslava i Bele Krleže. društva dramskih umjetnika, Borisa Svrtana, koji piše o izazovima Prisjetili smo se i Ivice Barišića, Gordana Pičuljana, Mate Ergovića, koji očekuju HDDU u ovom turbulentnom razdoblju. Slijedi razgovor Zdenke Mišure i tragično preminule, mlade Dolores Lambaše. s teatrologinjom Dubravkom Vrgoč, reizabranom predsjednicom Europske kazališne konvencije, ravnateljicom Zagrebačkog Uz najbolje želje za uspjeh u novoj 2014. godini, kazališta mladih, koje se među hrvatskim kazalištima izdvojilo zapaženim brojem inozemnih gostovanja i europskih koprodukcija, i Srdačno vaš, koselektoricom Festivala svjetskog kazališta od njegova osnutka. I preostala četiri intervjua ovog ženskog broja vođena su s umjetnicama: primadonom Dunjom Vejzović i dramskom prvakinjom Editom Karađole u povodu Nagrada hrvatskog glumišta za životno djelo Zlatko Vidačković

Eliza Gerner (1920- 2013) Boris Svrtan u predstavi Moj slučaj Unterstadt HNK-a u Osijeku u režiji Zlatka Svibena

broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 1 Uvodnik 1 OBLJETNICE I NAGRADE 32

Sadržaj 2 Intervju s Jagodom Kralj Novak: Oduprijeti se komercijalizaciji

Boris Svrtan: Program rada HDDU-a u sljedećem mandatu (2013-2017) 3 (u povodu 40 godina umjetničkog rada) 33

Izborna skupština i novo vodstvo HDDU-a 4 Intervju s Verom Zimom: U svemu sam tražila radost (u povodu 40 godina umjetničkog rada) 34 Intervju s Dubravkom Vrgoč: Nove forme i novi sadržaji 5 Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo na području kazališta: Nenad Šegvić 36

Nagrada Vladimir Nazor za 2012. godinu: Zlatko Sviben 37 NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA 7 Demetrova nagrada za životno djelo: Igor Mrduljaš 38 Ljubav je oko nas 8 Nagrada Fabijan Šovagović HDFR-a: Rade Šerbedžija 39 Svećenica riječi (Edita Karađole) 9

Intervju s Editom Karađole: Treba sačuvati svježinu 10 SJEĆANJA 40 Karijera s tri vertikale (Dunja Vejzović) 12 Želimir Ciglar: Knjigama protic zaborava (Eliza Gerner) 41 Intervju s Dunjom Vejzović: Glumom sam postala svoja 13 Tomislav Kurelec: Veliki epizodist (Mato Ergović) 42 Nagrađeni i nominirani 15 Davor Mojaš: S planeta Držić (Ivica Barišič) 43

Petra Mrduljaš: Samozatajan stvaralac (Gordan Pičuljan) 44

Jasen Boko: Golema pokretačka snaga (Zdenka Mišura) 45 FESTIVAL GLUMCA 24 Nikša Sviličić: Voljela je biti voljena (Dolores Lambaša) 46 Povratak ravnici (Riječ izbornice Perice Martinović) 25

U kraljevstvu vina i starina 26 PREMIJERE 47 Predstave 20. Festivala glumca 28 Premijere hrvatskih profesionalnih kazališta i kazališnih grupa 48

Glumačko je srce veće od ruku (Nagrade 20. Festivala glumca) 30 Dramski programi i nagrade hrvatskih kazališnih festivala 67

Program rada HDDU-a u sljedećem mandatu (2013-2017) Novi izazovi Jasno da je već davno prekoračen rok u kojem su odnosi s poslodavcima trebali biti barem minimalno uređeni. Tržište je okrutnim metodama diktiralo spuštanje razine uvjeta, zaštite i cijena rada

sljedećem mandatu HDDU će se suočiti je proteklih godina prisiljena „dobrovoljno“ se odricati s novim izazovima koje donosi članstvo tantijema za reprize, koji im po zakonu pripadaju. Hrvatske u EU i otvaranje Hrvatske prema U pitanjima autorskih prava bilo bi neophodno EuropiU razmjenom programa i ideja, tako da će primijeniti iskustva HUZIP-a i još poboljšati suradnju biti potrebna velika sinergija u radu predsjednika, HDDU-a s tom udrugom, koja je uvijek bila dobra i, Upravnog i ostalih odbora, te administrativnih službi nažalost, nedovoljno kapitalizirana. HDDU-a. Potrebno je dalje proširivati suradnju sa svim strukovnim U skladu s dugom tradicijom Društva, potrebno je udrugama u kulturi i s državnim institucijama, kako održati kontinuitet i omogućiti daljnji razvoj i svekoliko piše: bi se sustavnije djelovalo u promicanju i zaštiti prava poboljšanje programa i projekata koji su, posebno u Boris Svrtan, članstva. U tome polivalentnost HDDU-a i njegovih proteklih dvadeset godina hrvatske samostalnosti, predsjednik ogranaka može biti velika prednost. postali zaštitnim znakom HDDU-a, kao što su Nagrada HDDU-a Ne samo zbog novih okolnosti koje donosi pristupanje hrvatskog glumišta, Festival glumca i časopis Hrvatsko EU, suradnja s FIA-om putem predstavnika HDDU-a glumište. mora omogućiti edukaciju i jasne informacije članstvu o radu na S druge strane, potrebno je kreiranjem novih programa omogućiti tržištima država EU. Dobrodošla bi bila i organizacija seminara sve većem broju mladih članova da uistinu dožive HDDU kao koje bi u Društvu mogli održati kolege koji imaju iskustva u radu svoje društvo unutar kojeg će moći barem artikulirati, ako ne izvan granica Hrvatske. U tu svrhu mogao bi se otvoriti stalni tjedni termin tribine-seminara na koje bismo privukli članstvo Zadaća je HDDU-a da ozbiljno pokrene pitanja te zajedno raspravljali o temama koje su akutne u glumačkom životu, u cilju bolje informiranosti i veće kohezije članstva. zaštite digniteta struke, jer situacija na tržištu već Naravno, treba iskoristiti i sve mogućnosti tehnologije da i članovi dugo sliči na džunglu bez kriterija i pravila izvan Zagreba imaju mogućnost sudjelovanja, a takvi se seminari mogu organizirati i u Osijeku, Splitu, Rijeci i drugim gradovima. i početi rješavati nebrojene probleme s kojima se suočavaju na U tom smislu internetska stranica Društva ili Facebook početku svojeg umjetničkog i glumačkog puta, koji je danas, stranica može ponuditi spektar interaktivnog djelovanja te tako unatoč naizgled brojnijim prilikama, zapravo teži nego ikad postati npr. mjestom objavljivanja blogova, dramskih tekstova, prije. Bez nepotrebnih floskula „o mladima i za mlade“, kojima stručnih analiza, pedagoških sustava i radova profesora. Samo se uvijek nastoje steći poeni, da bi se kasnije na te iste „mlade“ za ilustraciju, bilo bi možda zanimljivo objavljivanje glumačkih zaboravilo, zadaća je HDDU-a da ozbiljno pokrene pitanja zaštite digniteta struke, kao što je to uvijek radilo u kritičnim trenucima, Moramo sustavno voditi brigu o umirovljenim jer situacija na tržištu već dugo sliči na džunglu bez kriterija i kolegama, koji nakon umirovljenja s pravom pravila. U tu svrhu treba omogućiti puno konkretniju suradnju sa prepoznaju Društvo kao svoju maticu Sindikatom hrvatskih glumaca, jer je sada svima jasno da je već i mjesto druženja davno prekoračen rok u kojem su odnosi s poslodavcima trebali biti barem minimalno uređeni. Tržište je okrutnim metodama dnevnika članstva usporedno s citatima materijala koje su naši diktiralo spuštanje razine uvjeta, zaštite i cijena rada. Opet su veliki prethodnici objavili u tiskanom izdanju. Takav kutak takvim poslovnim okolnostima najviše pogođeni glumci koji mogao bi, na primjer, imati radni naslov Glumčevi zapisi, prema tek počinju. Možda su samo više od mladih pogođeni naši stariji knjizi Fabijana Šovagovića. Na taj bi način internetsko izdanje kolege, koji su prisiljeni da se, umjesto na autorske tantijeme prethodilo tiskanom godišnjem izdanju časopisa Hrvatsko kao na prirodnu i zakonom zajamčenu naplatu proteklog rada, glumište. oslanjaju na Fond solidarnosti HDDU-a, koji je vrlo ograničen Sve navedeno predstavljalo je moj kandidacijski program s u svojem financijskom prostoru jer se temelji na članarinama. kratkim natuknicama budućeg rada, a daljnje ulaženje u detalje Srednja generacija upravo je izgubila bitku za autorska prava, jer prešlo bi okvire ilustracije onoga djelovanja koje nam predstoji i broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 3 Program rada HDDU-a u sljedećem mandatu (2013-2017) zakoračilo bi u sferu mašte, koja je poželjna za poziv koji nas je koristeći se tuđim iskustvima, prije svega onih institucija koje su zajedno okupio u ovo društvo, ali koja se u pogledu budućnosti u Hrvatskoj već postigle uspjeh, kao što su, na primjer, HAVC ili HDDU-a mora uklopiti u realne financijske okvire. Novi izazov ASSITEJ. Na kraju, kao što moramo sustavno voditi brigu o umirovljenim Potrebno je kreiranjem novih programa omogućiti kolegama, koji nakon umirovljenja s pravom prepoznaju sve većem broju mladih članova da uistinu dožive Društvo kao svoju maticu i mjesto druženja, tako treba ispitati HDDU kao svoje društvo mogućnosti suradnje s Akademijama ne samo u Zagrebu nego i Osijeku, Splitu i Rijeci, kako bismo u srazu generacija, toliko imanentnom kazališnom i filmskom pozivu, udružili snage, u širenju tih financijskih okvira bit će kreiranje programa koji umanjili nepotrebne podjele i otvoreno dočekali izazove koji su mogu dobiti potporu hrvatskih i europskih institucija. Na tome pred nama. trebamo zajedno raditi, po mogućnosti uz pomoć stručnjaka i

Izborna skupština HDDU-a 28. listopada 2013. Novo vodstvo HDDU

Boris Svrtan Joško Ševo Goran Grgić Slavko Juraga Hrvoje Klobučar Goran Koši Draško Zidar rvatsko društvo dramskih umjetnika je 28. listopada zočnih zastupnika Skupštine izabrani su članovi Upravnog od- 2013. održalo redovitu izbornu Skupštinu na kojoj su bora: Goran Grgić, Slavko Juraga, Hrvoje Klobučar, Goran Koši, izabrana nova tijela upravljanja na mandat od 4 godi- Joško Ševo i Draško Zidar. Joško Ševo je na prvoj, konstituirajućoj Hne. Novoizabrani predsjednik HDDU-a je Boris Svrtan, glumac, sjednici UO-a izabran za potpredsjednika UO-a. Novoizabrani redatelj i izvanredni profesor na Akademiji dramske umjetnosti članovi Nadzornog odbora su Helena Buljan, Robert Bošković- u Zagrebu. Sukladno Statutu HDDU-a, istovremeno je postao i Žarak i Mate Gulin. U Etičko povjerenstvo HDDU-a izabrani su predsjednik Upravnog odbora HDDU-a. Većinom glasova na- Nada Abrus, Jasna Malec-Utrobičić i Mirna Medaković.

Novi članovi HDDU-a Članovi HDDU-a koji su u 2013. godini 17. Irena Sarić 35. Tomislav Čmelar stekli status samostalnih 18. Fran Juraj Prižmić 36. Jadranka Jovanović 19. Neven Mihić 37. Edi Ćelić umjetnika pri HZSU-u 1. Nenad Pavlović 20. Marko Jelić 38. Kristijan Jaić od 1. siječnja 2013. godine. 2. Nikolina Majdak 21. Matija Kačan 39. Lukrecija Tudor 3. Ana Letunić 22. Davor Kanjir 40. Erna Rudnički 1. Ivor Martinić 4. Dinka Vuković 23. Mila Pavićević 41. Dino Rogić 2. Davor Špišić 5. Jadranka Žinić Mijatović 24. Lana Helena Hulenić 42. Selma Mehić 3. Lada Bonacci 6. Nikola Mijatović 25. Anja Đurinović 43. Martina Stjepanović 4. Karla Brbić 7. Ivor Martinić 26. Elena Orlić 44. Milica Manojlović 5. Nataša Dangubić Jelčić 8. Ivan Vidak 27. Martina Kartelo 45. Marina Pejnović 6. Matija Kezele 9. Zvonimir Dobrović 28. Vjera Vidov 46. Ana Sikavica 7. Franka Klarić 10. Frano Mašković 29. Filip Povrženić 47. Nina Križan 8. Vedrana Klepica 11. Filip Detelić 30. Ivan Magud 48. Antonia Šašo 9. Stipe Kostanić 12. Ana Lederer 31. Selena Andrić 59. Paolo Tišljarić 10. Anica Kovačević 13. Ognjen Petković 32. Ivan Ožegović 50. Jelena Posavec-Tušek 11. Petra Kurtela 14. Jasmin Mekić 33. Lidija Kraljić 51. Tomislav Svetić 12. Mirna Medaković 15. Ivan Grčić 34. Jerko Domagoj Vrdoljak 52. Zdenko Trandler 13. Petra Radin 16. Ivona Kundert 14. Mladen Vujčić

4 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. intervju | Dubravka Vrgoč, predsjednica Europske kazališne konvencije Nove forme i novi sadržaji U zapadnoj Europi, a negdje i u Hrvatskoj, smanjuju se proračunski izdaci za kazališta, traži se više privatne inicijative i manje javnih dotacija iz državne i lokalne vlasti. Tako kazalište dolazi u jedno sklisko područje u kojemu još nije definirano na koji će se način financirati, niti kako će po svom modelu ono izgledati

Zagrebu je od 24. do 27. listopada održana 50. generalna i lokalne vlasti. Tako kazalište dolazi u jedno sklisko područje u skupština Europske kazališne konvencije, a održavala se kojemu još nije definirano na koji će se način financirati, niti kako u Zagrebačkom kazalištu mladih. U njoj je sudjelovalo će po svom modelu ono izgledati. 65U ravnatelja, redatelja, producenata i kazališnih umjetnika iz 20 Druga bitna tema bile su nove forme teatra, a u Zagrebu se europskih država. Teatrologinja Dubravka Vrgoč, ravnateljica razgovaralo o tome da nam osim novih formi trebaju i novi Zagrebačkog kazališta mladih, još je jednom izabrana za sadržaji. U paničnoj potrazi za novim formama, koje već predsjednicu EKK-a. godinama nismo uspjeli etablirati, mi zaboravljamo sadržaje. Zaključak je bio: da bismo došli do novih sadržaja, moramo se Kako ocjenjujete rezultate Skupštine EKK-a i koji su najvažniji vratiti naslijeđu i u tradiciji iznaći neke univerzalne vrijednosti zaključci? koje mogu spasiti kazalište, odnosno publiku koja u njega dolazi. ‒ Razgovaralo se o bitnim pitanjima ne samo za EKK nego i za Sljedeća bitna stavka razgovora bila je strah koji Europska budućnost europskog teatra uopće. To su bila strukturalna pitanja, komisija pokazuje novim programom Kreativna Europa, a to je koja podrazumijevaju reformiranje institucija, pa tako i samog izostanak publike iz kazališta i iz cijele europske kulturne ponude. kazališta u neposrednoj budućnosti, dok su estetska pitanja bila Europski trendovi pokazuju pad, no u Hrvatskoj i Njemačkoj prvenstveno ona o potrebi novih formi. U redefiniranje institucija kazališta imaju više gledatelja od nacionalne nogometne lige. ide i način financiranja, koji je sve upitniji. U zapadnoj Europi, a Razvoj publike jedna je od bitnih kategorija da bi kazalište moglo negdje i u Hrvatskoj, smanjuju se proračunski izdaci za kazališta, opstati. traži se više privatne inicijative i manje javnih dotacija iz državne broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 5 intervju | Dubravka Vrgoč, predsjednica Europske kazališne konvencije

Situacija je prilično dramatična. Problemi su široki i Konvencija ZKM vrlo intenzivno gostuje u inozemstvu i sudjeluje u je upozorila na te probleme. EKK potiče da kazališta međusobno koprodukcijama. Kod vas također gostuju brojna kazališta... surađuju, ne samo koprodukcijama koje su zanimljive za veći ‒ Istaknut ću ovom prilikom naša gostovanja u posljednja tri europski kulturni prostor već i u cilju opstanka teatra u ovakvim mjeseca: Ružno pače i Pekara Miš-maš gostovali su u Ljubljani, vremenima i traženja alternativnih izvora financiranja kroz nakon toga je Žuta crta išla u Sarajevo na MESS i u Skoplje na europske koprodukcije, koje potiču i širenje publike i prožimanje Mot, Galeb je išao u Nitru, koprodukcija Europa igrala je tjedan kulturnog kazališnog iskustva. u Dresdenu i tjedan dana u Birminghamu, Leda je igrala na Što članstvo u EKK-u može konkretno donijeti hrvatskim Borštnikovim srečanjima u Mariboru, koprodukcija Bergmanove kazalištima? žene igrala je u Martiguesu kod Marselleisa, a nakon toga ide ‒ DK Gavella učlanilo se prije dvije godine te ušlo u veliki projekt na veliki francuski festival u Rennesu. Na kraju studenog Žuta The Art Of Aging, u kojemu osam partnera radi 4 dramska teksta. crta i Galeb gostuju u Jugoslavenskom dramskom pozorištu u Suradnja nije samo u proizvodnji predstava nego i u razmjeni Beogradu. predstava i festivalu na kojem će se prikazati sve predstave. Dakle, Paralelno smo, osim cijelog Festivala svjetskog kazališta, koji EKK nudi europsko povezivanje s drugim teatrima, mogućnost je terminski trajao dosta dugo zbog raspoloživosti ansambala, zajedničke suradnje, mogućnost razmjene i veću prisutnost u ugostili Mikija Manojlovića i Miru Furlan s jednim izuzetnim europskom kazališnom prostoru, što nam je danas iznimno kazališnim događajem, imali smo gostovanja Otella i Gospođice iz važno. Jugoslavenskog dramskog pozorišta te jednu teatarsku poslasticu: španjolski redatelj Rodrigo Garcia s kazalištem iz Temišvara, koje Prošlo je više od desetljeća od početka Festivala svjetskog je također član EKK-a. kazališta, koji vodite s Ivicom Buljanom. Kako se FSK razvija? EKK je u Zagrebu trajao tri dana, tijekom kojih smo prikazali ‒ Festival je povećao prihode na stavci ulaznica, što znači da broj gledatelja raste. Interes je veći nego prve godine, kada se još četiri naše predstave, i sve su četiri pozvane na razne festivale. nije znalo kako će taj festival izgledati. U ovih jedanaest godina Galeb je pozvan na Kunstenfestival u Bruxellesu, Žuta crta i u Zagreb smo doveli pedesetak velikih teatara i velikih svjetskih Garaža pozvane su u Nancy, a A sada je zapravo sve dobro ide na redatelja, većinu imena koja su definirala teatar početka 21. Festival nove europske drame u Wiesbaden. Imali smo još neke stoljeća, u onom segmentu koji mi nazivamo umjetnički teatar. Ja pozive, ali morali smo ih odbiti jer moramo igrati u Zagrebu. se nekako borim protiv riječi mainstream. Prošle smo godine imali 11 premijera, što je doista čudesna Mislim da smo uspjeli u onome što smo željeli ‒ informirati brojka. To nam je omogućila dotacija iz programa Europske zagrebačku publiku o onome što se trenutno događa u Europi, ali i unije, ali planiramo i ove godine imati isti broj premijera, s time pozicionirati hrvatski teatar u europskom kontekstu. Ne smijemo da ćemo imati neke predstave sa studentima glume. Mislim da je zaboraviti da je Festival osnovan 2003. godine, nakon desetljeća to jako važno i da je upravo Zagrebačko kazalište mladih za to i rata i izolacije Hrvatske u devedesetima, kada su Eurokaz i Tjedan spremno i pozvano da se otvori mladim ljudima. Europa se danas suvremenoga plesa bili jedini međunarodni kazališni festivali u suočava sa smanjenjem broja premijera i smanjenjem sredstava nas i kada nismo imali informaciju što se događa u europskom za produkciju. Više se ne riskira, sve se manje prostora ostavlja teatru. Naša je namjera bila i da pomognemo kazališnim mladim redateljima i glumcima, i to je problem s kojim će se umjetnicima da se odrede prema onome što se događa oko njih, Europa morati uskoro suočiti, jer će inače teatar odumrijeti. da se kontekstualiziraju, i mislim da smo u tome itekako uspjeli. Studentske predstave bit će po tekstu Kristine Gavran, Festival je organizacijski prebačen s udruge na ZKM. Kako vi nagrađenom Nagradom Marin Držić, koji će Saša Božić režirati kao osnivači vidite njegovu budućnost? Što će se dogoditi ako vi samo sa studentima ADU-a, a spremamo i predstavu za djecu Moj u budućnosti pređete na neku drugu dužnost? fantom. Također pripremamo i tzv. community projekte, predstave ‒ Festival je vezan uz određeno kazalište jer su javna sredstva u kojima će sudjelovati i građani. U Europi je to već poznato, a počela rapidno padati i ona su danas pedeset posto manja nego kod nas je to ponajbolje radio Borut Šeparović. Radimo kazališni 2003. godine. Tri godine Festival je funkcionirao bez kazališne projekt o ljubavi u koji će biti pozvani ljudi koji nisu profesionalci. infrastrukture i to se nije moglo više financijski izdržati. Mislim da ovaj festival može tehnički funkcionirati u sklopu bilo kojeg Planirate li neke nove glumačke akvizicije? kazališta, ali ne bez toga. Mi bismo, dakako, voljeli dobiti ‒ Nažalost, nema mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta. više sredstava, pa smo prošle godine po dobivanju dotacija Zadnji glumci koje smo zaposlili, a to je bilo prije tri godine, veleposlanika Europske komisije odmah doveli još dvije predstave. sada su već afirmirani glumci ZKM-a i hrvatskog teatra: Vedran Bitno je da se smanjenjem financijskih sredstava ne smanji Živolić i Goran Bogdan. Hrvojka Begović zamjenjivala je Barbaru kvaliteta nego kvantiteta, tj. broj predstava. Važno je da imamo Prpić i ostala je kod nas na paušalu. Velik je problem u hrvatskom istu visoku estetsku razinu predstava i umjetnički doživljaj kazalištu nemogućnost zapošljavanja mladih glumaca. nauštrb broja.

6 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. NAGRADa HRVATSKOG GLUMIŠTA 21. Nagrada hrvatskog glumišta Ljubav je oko nas Tijekom dinamične i zabavne priredbe gledatelji su upoznali široj publici manje znane talente prvenstveno glumaca, ali i djelatnika drugih profesija uključenih u nastanak magije kazališta. A da bi sve bilo pod kontrolom, voditeljska i domaćinska uloga povjerena je sjajnom zabavljaču Draženu Čučeku

elju organizatora da se posjetitelji u Hrvatskom narodnom Dunji Vejzović, dobitnici Nagrade HG za životno djelo na kazalištu u Zagrebu i gledatelji pred malim ekranima području opere nagradu je uručio gradonačelnik Zagreba Milan dobro osjećaju tijekom 21. dodjele Nagrada hrvatskog Bandić, što je pratila izvedba pjesme At Last. Žglumišta 24. studenoga 2013. u djelo je pretočio autorski dvojac – Prezenterica nagrada u baletnim kategorijama bila je nacionalna redateljica Dora Ruždjak Podolski i scenarist Saša Božić te redatelj baletna prvakinja Almira Osmanović, koja se osim voditeljskim izravnog prijenosa Ivan Miladinov. Tijekom dinamične i zabavne iskazala i bubnjarskim vještinama. Dodjelu nagrade za najbolje priredbe gledatelji su upoznali široj publici manje znane talente umjetničko ostvarenje u muškoj kategoriji najavila je Love You prvenstveno glumaca, ali i djelatnika drugih profesija uključenih inside Out, a istovrsne nagrade u ženskoj kategoriji Dancing u nastanak magije kazališta. A da bi sve bilo pod kontrolom, Queen, koju je zapjevala balerina Natalia Horsnell. Nagradu za voditeljska i domaćinska uloga povjerena je sjajnom zabavljaču najbolju koreografiju pratila je pjesma Don’t Stop the Dance, a onu Draženu Čučeku, koji je odlične pomagače imao u glumcima- za najbolju predstavu Let’s Dance. Nagradu za najbolju baletnu članovima pratećeg benda (Matija Antolić, Hrvoje Kečkeš, predstavu uručio je Goran Ogurlić, glavni urednik Večernjeg lista. Mario Mirković, Luka Petrušić, Radovan Ruždjak) i neumornim ženskim glumačko-pjevačkim snagama (Ana Kraljević, Maja With or Without You u izvedbi Barbare Rocco najavio je dodjelu Posavec, Ivana Rushaidat). nagrade za najbolja umjetnička ostvarenja u kategoriji muške Program je započeo dodjelom bienalnih nagrada za glumačka sporedne uloge, a Only You Ivana Glowatskog istovjetne u ženskoj ostvarenja u radiodrami i redateljska ostvarenja u televizijskoj kategoriji. drami, koje je izvedbom pjesme Love is in the Air najavila Let the Music Play u izvedbi Danijele Pintarić i Valentine Fijačko prezenterica Bojana Gregorić Vejzović, a uručio ih je Goran najavio je kategoriju najbolje muške operne izvedbe, a Love Is All Radman, glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije. Around istovjetnu žensku kategoriju. Ana Kraljević i Ozren Bilušić Ozren Bilušić, solist opere HNK-a u Zagrebu, nakon sola na proglasili su najboljeg dirigenta, a svi zajedno dobitnika Nagrade saksofonu dodijelio je nagradu za izuzetno ostvarenje mladih HG za najbolju opernu predstavu, koju je uručio pročelnik Ureda opernih umjetnika (do 30 godina), a prvaci Baleta HNK-a u za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, Ivica Lovrić. Zagrebu Lidija Mila Milovac i Sorin David nagradu za izuzetno Nagradu za životno djelo na području dramske umjetnosti ostvarenje mladih baletnih umjetnika (do 28 godina). Scenograf Editi Karađole uručio je pomoćnik ministrice kulture Vladimir Dragutin Broz nakon instrumentalnog je uvoda proglasio Stojsavljević. dobitnika u kategoriji najbolje kazališne scenografije, a Marinko Da je život slobodnih umjetnika (kojih je u Hrvatskoj 1296) Leš i Ana Vilenica pjesmom Up Where We Belong uveli su u ružičast, podsjetila je Urša Raukar izvedbom La vie en rose te dodjelu nagrade za najbolju kazališnu kostimografiju te potom dodijelila nagradu za najbolju glavnu mušku ulogu, a Boris najavili dodjelu nagrade za najbolji praizvedeni suvremeni Svrtan, predsjednik Hrvatskog društva dramskih umjetnika, hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, otpjevao je When I Fall in Love te proglasio dobitnicu nagrade za dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave, koju je najbolju žensku ulogu. prezentirao i uručio mladi dramaturg Dino Pešut. Redatelj Miran Kurspahić proglasio je najboljeg u kategoriji Nakon sola na trubi Ronald Žlabur predstavio je nominirane i dramskih redatelja, a vrhuncu večeri, proglašenju najbolje podijelio nagrade za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mladež – ženska i muška dramske predstave, prethodila je pjesma I Will Allways Love uloga, a Ivana Rushaidat i Maja Posavec proglasile su dobitnika You, koju je nadahnuto izvela Vanda Winter, koja je i proglasila nagrade za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu najbolju predstavu, a Nagradu hrvatskog glumišta uručio je i mladež, koju je uručio Goran Grgić, prvak Drame HNK-a u Duško Ljuština, direktor Nagrade HG-a. Zagrebu. Nakon toga voditelj Dražen Čuček oprostio se od gledatelja, a Duet Nataše Janjić Lokas i Dražena Čučeka (I’ve Had) The Time isto su izvedbom pjesme Lovely Day učinili i svi izvođači te je of My Life najavio je i uručio Nagrade HG za izuzetno ostvarenje tako završila još jedna lijepa večer dodjele Nagrada hrvatskog mladih dramskih umjetnika do 28 godina (muška i ženska uloga). glumišta.

8 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje na području drame | Edita Karađole

Svećenica riječi Kroz gotovo pola stoljeća djelovanja u HNK-u u Rijeci, s kojim je nastavila surađivati i nakon odlaska u mirovinu, 2002., Edita Karađole odigrala je oko 150 uloga, među kojima su i mnoga antologijska ostvarenja

Rođena u Imotskom, a odrasla i školovana u Zagrebu, gdje je i završila studij glume, Edita Karađole prvi je profesionalni angažman imala u Rijeci, u koju se nakon tri sezone provedene u Zagrebačkom kazalištu mladih te kratkotrajnog angažmana u Narodnom kazalištu u Mostaru trajno vratila 1965. Kroz gotovo pola stoljeća djelovanja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Rijeci, s kojim je nastavila surađivati i nakon odlaska u mirovinu, 2002., Edita Karađole odigrala je oko 150 uloga, među kojima su i mnoga antologijska ostvarenja kojima su bile obilježene pojedine predstave, sezone ili faze u djelovanju tog kazališta. Mnogi je, primjerice, pamte kao Shakespeareovu Violu i Hero, Shawovu Vivie Warren, dita Karađole, svećenica riječi, kako ju je jednom zgodom Marinkovićevu Gloriju, Krležinu nazvao Anatolij Kudrjavcev, samozatajna je heroina Melitu, Angeliku i Kolombinu, Anouilhovu Antigonu, Genetovu hrvatskog glumišta i umjetnica koja je desetljećima Gospođu, Euripidovu Klitemnestru, Lorcinu Majku, Čingovu nosilaE dramski repertoar Hrvatskog narodnog kazališta Ivana Morosku Kostosku, Stoppardovu Lady Croom ili Novakovu pl. Zajca u Rijeci. Uvijek nova i drugačija, ali uvijek podjednako Madonu, a sugestivnost, ali i propulzivnost svog glumačkog jednostavna, altruistična i dostojanstvena, kako na sceni tako i u izraza od 1993. na posebno je upečatljiv način iskazala u životu, Edita Karađole kreirala je povjerene joj likove na osebujan predstavama neovisnog riječkog HKD teatra, u kojima je, između način: snagom unutarnjeg argumenta, psihološke osviještenosti ostalog, briljirala kao Albeejeva Martha, Ionescova Gospođa i duboke proživljenosti iz koje je potom mogla suvereno ulaziti Martin, Müllerova Merteuil, Brešanova Učiteljica, Akutagawina u scenske polemike, iskorake, doskočice, te svaku od svojih Čarobnica te Mary u Pet vrsta tišine Shelagh Stephenson. uloga rastvarati u neslućenoj količini nijansi i značenja, pitanja Poznata i kao ponajbolja interpretatorica čakavske poezije, a i odgovora, komičkih i tragičkih naglasaka. Rastvoriti njeno povremeno i kao vrlo sugestivna televizijska i filmska glumica, glumačko biće nije, međutim, tako jednostavno: u njemu se Edita Karađole za svoj je kazališni rad dobila preko dvadeset isprepliću talent i energija, studiozni rad i želja za istraživanjem, nagrada, a kao potpora i uzor mladim glumcima potvrdila se i iznimna moć transformacije i virtuoznost govorenja, bogatstvo izvan pozornice, uspješno djelujući kao pedagoginja na riječkim i uravnoteženost mimičko-gestualnog repertoara te otvorenost odsjecima zagrebačke Muzičke akademije i Akademije za prema raznovrsnim stilskim i poetičkim konceptima, što ju je dramsku umjetnost. učinilo omiljenom glumicom redatelja posve različitih profila i estetika. Dodamo li svemu tome i sklonost Edite Karađole da s podjednakom strašću i analitičnošću pristupa i onim tzv. malim ulogama, u kojima je također znala ostaviti trag dugog trajanja, Žiri za dramu: Slavko Juraga (predsjednik), Hrvoje Ivanković, Mira ne treba nas čuditi ni broj ni raznolikost njenih glumačkih Muhoberac, Suzana Nikolić, Robert Raponja ostvarenja. broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 9 intervju | Edita Karađole, dobitnica Nagrade hrvatskog glumišta za životno djelo Treba sačuvati svježinu Kao što svaka pjesma ima početni ton, ima ga i uloga. Zanimaju me ljudi i znala sam kôd za ulogu otkriti u nekom pogledu, znao bi me inspirirati neki pokret, čula bih neku rečenicu i to bi bilo to. To ja nekako sretnem, dogodi se komrlj Š amir : D : foto razgovarala: Tatjana Sandalj ne treba (govori sa smješkom), ali mislim da je to baza. Najgore je zaboraviti što je bilo, kao da sve počinje od nas. Na Akademiji nas jubav prema kazalištu, nama koji ga volimo, postoji u je bilo šestero u generaciji, bili su to sve pitomi ljudi. Profesori su našem nesvjesnom oduvijek ili se začinje u njemu tijekom bili pojam: Filipović, Škarić, Marinković, zatim Marotti i Krča, s odrastanja. Najčešće u izvor ne možemo uprijeti prstom, kojima smo radili prve improvizacije. aliL često možemo odrediti trenutak ili razdoblje kad smo te ljubavi postali svjesni. Edita Karađole takvim se sjeća perioda Klasično obrazovanje vjerojatno je „krivac“ što je, kao rijetko koji kada je svakodnevno na putu do Tehničkog fakulteta u Zagrebu, glumac, od početka karijere posvećena govorenju poezije. Deset gdje je studirala kemiju, prolazila pokraj Akademije dramskih godina živjela je s recitalom Pet poema što su ga činile Judita umjetnosti. Na našu sreću, posebno riječke publike, odustala je Marka Marulića, Jejupka Mikše Pelegrinovića, Majka Margarita od kemije i tijekom godina podarila nam više od 150 uloga u Jurja Barakovića, Sonata za staro groblje na Sustipanu Tončija kazalištu, na filmu, televiziji. Petrasova Marovića i Sik kosira Milana Rakovca. Za izvedbu je Život ju je vodio od rodnog Imotskog, preko Korčule, do na Festivalu monodrame i pantomime u Zemunu dobila srebrnu medalju i često nastupala na značajnim simpozijima i ljetnim Zagreba. Profesionalni put počeo je u Rijeci jer je u posljednjem festivalima. Mnoge kraće recitale izvodila je pred učenicima u semestru bila stipendistica riječkog HNK-a: 1960. odigrala je dobi od 10 do 12 godina. prvu profesionalnu ulogu, Jasnu u predstavi Zvijezde su vječne Mateja Bora. Vratila se u Zagreb na tri godine, jednu je provela u Mlađi tinejdžeri uvijek su zahtjevna publika, posebno kad je o Mostaru, ali ipak se skrasila u Rijeci: 47 godina bila je na pozornici poeziji riječ: HNK-a Ivana pl. Zajca. ‒ Bitno je s njima uspostaviti kontakt, a meni je to, eto, uspijevalo. Zagrebačko djetinjstvo obilježili su odlasci u kazalište, a mladost Najvažnije je uspostaviti kontakt s publikom, tko god to bio. Klasična gimnazija u Križanićevoj. Koliko joj je upravo klasično Inače, ako nema kontakta, možeš doma sve to raditi. Čovjek tu obrazovanje pomoglo pri upisu na Akademiju i kasnije u radu: sposobnost mora nositi u sebi. Akademija ju oblikuje, upozori na detalje, razvije se ukus, ali se načini kontakta stalno mijenjaju. ‒ Klasično obrazovanje jako mi je pomoglo. Tada se to cijenilo. Učiš, radiš i svaki dan nosi drugu situaciju. Treba sačuvati Radili smo stare tekstove, učili latinski i grčki. Danas valjda sve to

10 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. intervju | Edita Karađole, dobitnica Nagrade hrvatskog glumišta za životno djelo svježinu, svježe reagiranje na život i ljude. I jako je važna uvijek nova publika, inače lako upadnemo u kliše. Svaki je put druga temperatura u zraku, tvoji partneri svaki su put drugačiji, mi smo stalno drugačiji. Divno je kad imaš dobrog autora, onda je svaka predstava jedno krasno putovanje.

Zahvaljujući na Nagradi hrvatskog glumišta za životno djelo, zahvalila je životnom partneru, glumcu Nenadu Šegviću, s kojim je veže, kaže, posebno glumačko i životno razumijevanje. A sjetila se i prijatelja, redatelja Larryja Zappie:

‒ Redatelj je stvaralac scenskog života i on je zaista važan, Š okčević pogotovo kad imate povjerenja u njega. Teško je raditi ako se ljudi

ne razumiju, jer mi gradimo istu kuću, i ako nema razumijevanja, ražen ona će se srušiti kao kula od karata. Bilo mi je lijepo raditi s Jagošom Markovićem, Anđelkom Štimcem, Tatjanom Mandić Rigonat, Davidom Dojašvilijem... S Vladom Vukmirovićem znala D : foto sam napraviti lijepe uloge. Zappia je ipak izvan svih, kategorija za Edita Karađole (Vještica), HNK Ivana pl. Zajca Rijeka i HKD sebe. Uloge koje sam s njim napravila u HKD teatru, to su uloge teatar, Rijeka: Rynosuke Akutagawa, Život lude, koje su mi najviše došle do svijesti. Kazalište mora počivati na red. David Doiashvili čvrstom kosturu, a meso ovisi o talentu, ustrajnosti, upornosti. Zapravo, uvijek imaš jedan mali krug slobode, kao i u životu. ‒ Istinski se čudim kada glumci ne dolaze gledati druge predstave. Ja uvijek nešto naučim i kada je predstava dobra i kada nije. Edita Karađole na sceni nije voljela dvije stvari: jesti i igrati uloge ljubavnica. Imala je sreću, kaže, što su je takve uvijek zaobilazile. Mislim, ponekad, da ja imam neku grešku, nesigurnost možda. Igrala je karakterne uloge ili jako romantične, a komične su je Kao da su kolege jako sigurne u sebe, ali često vidim da od te uvijek veselile jer je lijepo nasmijati publiku. sigurnosti nema rezultata. ‒ Teško je naći ton za ulogu koju radite. Kao što svaka pjesma Sama je godinama izučavala čakavštinu, a nije neobično da o ima početni ton, ima ga i uloga. Zanimaju me ljudi i znala sam stalnoj potrazi za odgovorima i učenju govori onaj koji poučava. kôd za ulogu otkriti u nekom pogledu, znao bi me inspirirati Karađole je u nekadašnjem riječkom Pionirskom kazalištu neki pokret, čula bih neku rečenicu i to bi bilo to. To ja nekako podučavala mlade. Godinama je radila i kao lektor, savjetnik sretnem, dogodi se. Treba biti otvoren i odgovor sam dođe. I za govor, u Gradskom kazalištu lutaka, na Akademiji dramske nije uvijek lako. U predstavi Mirisi, zlato i tamjan ne mičem se umjetnosti Zagreb, Područni odsjek Rijeka. I danas predaje iz kreveta cijelu predstavu i stalno sam osvijetljena. Ali glumac se na riječkom područnom odsjeku Muzičke akademije: opernu navikne. Glumac sve može, tumači sa smješkom. glumu i dikciju. ‒ Jedan dio mene tu se dobro osjeća. Mene veseli, a drugima je na U mirovinu je otišla kao prvakinja ansambla Hrvatske drame korist. I onda se opet vraćam poeziji, krug se zatvara. Poezija je riječkog HNK-a, ali nije mirovala. Nenad Šegvić još je kao zapravo ono estradno spojeno s duboko intimnim. Kad si mlad, ravnatelj drame u HNK-u pokrenuo malu scenu u kazališnom život te čudi i često si nesretan, a onda u poeziji nalaziš izlaz u foyeru 1984. godine, a 1993. osnovao je HKD teatar s namjerom istomišljenicima. Na taj način upoznaješ svijet i sve prihvaćaš. da igraju upravo predstave na maloj sceni. Kućni redatelj bio je Zappia, a Karađole je nastavila nizati uloge: U Rijeci je gotovo nemoguće voljeti kazalište, a da dio kazališnog ‒ Još u HNK-u prva predstava na maloj sceni bila je Sluškinje srca nije obilježila Edita Karađole. Šira publika u novije vrijeme Jeana Geneta u kojoj sam igrala Gospođu. Bilo je to kao da ste zavoljela je baku Cvitku iz Larina izbora. To je uloga s kojom na filmu. Apsolutna je razlika između velike i male scene. Velika je, kaže, imala sreće jer je dobro napisana. A rad na snimanju je zahtjevnija, užasno je važna forma, treba izvući bit i ne možete sapunice pamti samo po dobru: ulogu prljati običnostima. Velika pozornica nije normalna, ona ‒ Tempo snimanja takav je da se nemamo vremena baviti nečim je transcedencija koja zahtijeva i snagu. Na maloj sceni imamo što ne ulazi u posao. Nema ogovaranja, podmetanja, zavisti, svih ljudski kontakt koji upali ili ne. To su potpuno druge vibracije. tih suvišnosti koje su grozna stvar, a ima ih puno.

Osim što se gospođa Edita savršeno uklapa u sliku „samozatajne Cvitka joj je, baš kao i Nagrada za životno djelo, donijela mnoštvo heroine hrvatskog glumišta“, poznajući ju godinama, razgovora s novinarima. Teško priznaje da joj je to oduvijek bio doživljavam ju kao znatiželjnu osobu, što s veseljem potvrđuje. najteži dio posla i zaključuje: Je li to jedan od razloga zbog kojeg ona i suprug redovito dolaze na sve predstave u gradu, zbog kojeg na putovanjima uvijek ‒ Da, eto, vidim da se mora. Ali zapravo nije ni to loše, jer čovjek zavire i u kazalište? je prisiljen temeljitije misliti o sebi samom. broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 11 Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje na području opere | Dunja Vejzović Karijera s tri vertikale Operna diva Dunja Vejzović velik je uspjeh postigla i u popijevci (Liedu) i u pedagoškom radu

Vejzović u svojoj se drugoj vertikali istom snagom, produhovljenošću i raskošnim znanjem posvećuje popijevci (Liedu). I na tom je području nenadmašna. Nižu se recitali s popijevkama Schuberta, Schumanna, Čajkovskog, Rahmanjinova, R. Straussa, Brahmsa, Wolfa, Berga, Granadosa i de Falle, koji svaki put završavaju iskrenim čuđenjem i udivljenjem onih koji je slušaju. Treća vertikala koju je Dunja Vejzović stvorila, ona pedagoška, za nju je jednakovrijedna i svim svojim bićem joj se posvećuje. Sve je to za nju rad, rad iz prave potrebe da svoje široko znanje i iskustvo pretoči u mlade glave. A te mlade glave znaju je slušati i vjeruju joj. Od 1996./97. radi u Grazu, potom od 1995. do 2000. u Zagrebu na MA, konačno dobiva profesuru u Stuttgartu na o svom znanju, obrazovanju, kulturi i širini, Dunja Vejzović Hochschule für Musik und darstellende Kunst. S iznimna je i kompleksna ličnost, koja zahvaljujući svojim gostima profesorima drži na Rabu od 2001. majstorske tečajeve životnim i umjetničkim postignućima, zaslužuje najveće za Lied i opernu interpretaciju uz obavezne koncerte. Svi mladi poštovanjeP i ponos hrvatskog naroda kojem pripada. Njezino pjevači, studenti, koje je dotaknuo čarobni pedagoški štapić Dunje životno opredjeljenje nije jednoznačno. Ono počiva, slikovito Vejzović imaju uspjehe na natjecanjima, koncertnim nastupima rečeno, na tri vrlo snažne vertikale, koje je desetljećima sustavno i angažmanima. Jeste li kad čuli za Krešimira Stražanca, Evelin i pažljivo gradila. Novak, Koru Pavelić, Marka Špehara ili Christinu Landshamer? Prva i najvažnija vertikala njezina je operna karijera. Zagreb Ako niste, zasigurno ćete još čuti za njih! je iznenada napustila 1971. te gotovo anonimna, upustila se u Dunja Vejzović pomaže svojim mladim studentima i na druge najveću avanturu svog života i zabljesnula poput meteora. Od načine, ne samo svojom pedagogijom i svojim imenom. Godine 1971. do 1978. bila je članica Opere u Nürnbergu. Ali spomenute 1993. osnovala je glazbenoscensku družinu VERO Vision, koja godine 1978. sve joj je postalo kristalno jasno, spoznala je svoje realizira glazbenoscenska djela, operu-oratorije u kojoj nastupaju mogućnosti i bez kolebanja prihvatila poziv iz Bayreutha, tog mahom mladi i tako stječu dragocjena iskustva za buduću svjetskog wagnerijanskog svetišta. Tri pune godine briljirala profesiju. Kroz tu tvrtku, uz suradnju s HNK-om Zagreb, inicirala je u Parsifalu i nije mogla proći neopaženo kraj velikog maga je i organizirala Hrvatsko natjecanje za stipendiranje mladih tog vremena, Herberta von Karajana. Ponudio joj je suradnju, profesionalnih pjevača. i tri velika Wagnerova ženska lika, Kundry iz Parsifala, Ortrud Dunja Vejzović umjetnica je respektabilne diskografije kod iz Lohengrina i Senta iz Ukletog Holandeza, bila su snimljena uglednih diskografskih kuća (DGG, EMI, Virgin Classics kod dvije najprestižnije diskografske kuće: DGG-a i EMI-a. i Croatia recordsa), te iscrpne monografije na 216 stranica Sjaj wagnerijanke počinje je pratiti po svim važnim opernim i s 300 fotografija, u kojoj se nalazi i CD s presjekom njezinih scenama Europe i Amerike: Metropolitan 1978. (Tanhäuser), interpretacija od 1966. do 2004. Salzburg (Sommerfestspiele, Osternfestspiele, 1980., ‘81., ‘84.), Dobitnica je prestižnih nagrada od kojih treba istaknuti: Orphée Milanska Scala (Trojanci), Pariz (1981.), London pod ravnanjem ďor-Fany Heldy za snimke Wagnerove Kundry (1981./82.), Claudia Abbada (1985.), Bečka državna opera (1990.), s Lorinom te Ortrud (1984.), Milka Trnina, Vladimir Nazor, Orlando te Maazelom nastupa u Requiemu (Cleveland i New York, 1982.), Slavenski i Judita. Porina za poseban doprinos hrvatskoj glazbenoj slijede Ukleti Holandez (Bečka državna opera, 1983.), Medeja kulturi primila je 1999. Nositeljica je odličja Red Danice hrvatske i Salambo (Pariška opera, 1986.), Alceste pod ravnanjem s likom Marka Marulića. Eschenbacha (Stuttgart, 1987.), Parsifal u Wilsonovoj režiji (Hamburg, 1990. i Houston, 1991.). Žiri za operu: Višnja Mažuran (predsjednica), Jana Haluza, Osim što dobiva epitet operne dive svjetskog ugleda, Dunja Branimir Pofuk

12 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. intervju | Dunja Vejzović, dobitnica Nagrade hrvatskog glumišta za životno djelo Glumom sam postala svoja Ja jesam operna pjevačica, ali prvenstveno se osjećam kao dio glumišta, a ne kao neka operna diva koja samo pjeva razgovarala: Marija Barbieri

Kako doživljavate ovu Nagradu hrvatskog glumišta za životno djelo? – Nagrada mi je ponajprije važna jer je od rodnoga grada. Jako mi je draga i puno mi znači. Ja jesam operna pjevačica, ali prvenstveno se osjećam kao dio glumišta, a ne kao neka operna diva koja samo pjeva. Volim biti u društvu sa svima onima koji stvaraju glumište, glumcima, redateljima, scenografima, kostimografima, plesačima, svima onima koji sudjeluju u stvaranju predstave. Glumom na pozornici postala sam svoja.

U čemu je magija kazališta? C vjetko – Kad operni pjevač stoji na pozornici, to je nešto drugo od pukog prezentiranja tonova. Naravno, pjevani ton mora imati svoju kvalitetu, zaobljenost, sjaj - to je polazište, ali ono služi drugom cilju, a taj je cilj važniji nego sam lijep pjevani ton. Magija nastaje irko M : foto kad pjevač zaboravi sebe i uđe u lik. Svatko u publici tada titra s Naravno, dolazimo na aktualno pitanje neobične važnosti koju tim likom. operni redatelji danas sebi pripisuju. Je li ta prevlast redatelja nastala zbog toga što danas ima sve manje Dakle, jednako je važno lijepo pjevati i pravih umjetničkih ličnosti? Nekadašnji uvjerljivo donijeti lik, samo lijepo pjevanje dobri operni redatelji nastojali su iz pjevača nije dovoljno. izvući njihove mogućnosti. Zašto današnji – Jedno ne isključuje drugo. Navela bih jedan redatelji nameću pjevačima svoju koncepciju primjer. Lucia Aliberti. Pjevala je, takoreći, u koju pjevači ne vjeruju ali su primorani bez greške, glas je bio čist, zvonak. Ali provesti je?! njezina karijera trajala je zapravo jako kratko. – Navest ću drugi primjer: redatelja kojeg Po mojem mišljenju to je bilo zato što je ta obožavam i kome mogu zahvaliti svoju tzv. druga dimenzija bila kod nje vrlo malo karijeru, Hansa Neuenfelsa, koji je bio, rekla zastupljena. bih, odlučujući u mojoj karijeri. Iz mene je izvukao moje mogućnosti. I odonda sam A Beniamino Gigli? Kažu da je on bio malen, imala uspjeha, makar sam i prije jednako debeo, stajao na pozornici i pjevao. Ali kad dobro pjevala. Gledala sam jednu njegovu se slušaju njegove snimke, on je glasom predstavu – Don Giovannija. Bila je silno izražavao sve. Lik je bio u njegovu glasu. razigrana, svi su fantastično glumili, a samo – Najprije, ne vjerujem da je samo stajao. su prizori s Don Ottaviom bili, recimo tako, Način kako je stajao bio je ispunjavajući. Jer, smireni. A oni su najviše djelovali. Zašto? prema onome što se čuje u njegovu glasu, Jer je Don Ottavio bio vrlo dobar pjevač, nema šanse da je pasivno stajao na pozornici. i Neuenfels ga je tako uklopio jer je svojim Glasom se može izraziti sve, i to ne mora Marie u Bergovu Wozzecku, Bečka pjevanjem donio istinski lik. I izvrstan neminovno ići nauštrb scenskog pokreta. državna opera, 1981. redatelj treba dobrog pjevača. Treba postići jedinstvo. Današnji redatelji ponekad zaborave da muzika nosi velik dio izraza. Ponekad Nekada je dirigent radio s pjevačima uz klavir. Naravno, nije režiraju svašta na određenu glazbu. I publika se pita: hoću li gledati se samo usvajao muzički tekst nego se u izrazu oblikovao lik, i scenu ili slušati što mi glazba govori; toliko to nema veze jedno s onda je dolazak na scenu bio samo nadgradnja. drugim. Ta se dva događanja često bore, idu kao dva paralelna – Danas, nažalost, takvih proba nema. Već je velika razlika od filma i čovjeku dođe da kaže: maknimo ili glazbu ili glumu. onoga kad sam bila u karijeri do danas. Kad smo u Zagrebu broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 13 intervju | Dunja Vejzović, dobitnica Nagrade hrvatskog glumišta za životno djelo spremali Normu i Nabucca, s mo Mirom – Samo donekle. Željela sam pjevati Belamarićem radili smo muzičke probe talijanski mezzosopranski fah Jane s klavirom. Danas takvog sistematskog Seymour u Anni Boleni, Romea u rada nema, u najboljem slučaju samo se Capuleti i Montecchi, Salomu. To nisu jedanput odsvira i otpjeva od početka do prihvatili. Nudili su mi Crkvenjarku u kraja. Na taj se način ne može napraviti Jenůfi, a to ja nisam htjela, jer je jako lik i zato predstave tako izledaju. Isto recitativna u svojoj dramatici. vrijedi za orkestar. Nedavno sam slušala više od pedeset godina staru snimku Koje biste uloge izdvojili i zašto? dueta iz Carmen s Marijanom Radev i – Svakako Kundry u Parsifalu zbog Josipom Gostičem. To je živa snimka s izričito intenzivnih proba koje sam jedne obične predstave, a zvuči kao da je imala s redateljem Hansom Wernerom studijska. Sve savršeno muzički štima. Kundry u Wagnerovu Parsifalu, Dügelinom, čiji sam unutarnji izraz Pa i sama tehničko-tonska snimka - red. Robert Wilson, Opera Hamburg, 1991. zadržala do zadnjih predstava Parsifala, pretpostavljam da se radilo s jednim zatim Marie u Wozzecku zbog snažnog mikrofonom – sve hvata. Preslušavam libreta i prvog redatelja s kojim sam svoje kazete - snimala sam gotovo sve je izradila, Hansa Güntera Heymea te probe - i na njima se najbolje osjeća Adalgisu u Normi jer sam odavno željela radni štimung. U desetak godina već pjevati talijansku belkantističku ulogu i se puno promijenilo, štimunga više ni zbog toga jer je to bila prva uloga u kojoj nema i pjevač i svi izvođači napeti su u sam nastupila u Zagrebu poslije puno htijenju da posebnim naporom izvuku godina. nešto iz takvih nategnutih situacija. Zato više nema ni predstava koje će ostati u Mislim da ste Vi idealan glas za Kundry. sjećanju. – Kundry zahtijeva mnogo različitih boja. Herbert von Karajan namjeravao Jeste li zadovoljni s onim što ste je uzeti tri pjevačice, ali kad je došao napravili? do mene, vidio je da ja mogu udovoljiti – Ja nisam nikad zadovoljna. Imam svim tim zahtjevima. vremena, pa razmišljam o svom umjetničkom putu. Dobro vidim koje Zacijelo je suradnja s Karajanom dosta sam greške učinila u planiranju onoga značila u Vašoj karijeri, osim što ste pod što ću pjevati. Zapravo sam srljala u sve njegovim ravnanjem snimili tri opere. projekte koji su mi se nudili. Čudim se – Ta mi je suradnja mnogo značila ne samoj sebi jer obično volim planirati Charlotta u Massenetovu Wertheru, HNK u samo zbog njegova besprijekornog unaprijed, ali karijera je išla nekako brzo Zagrebu, red. Zlatica Stepan-Bašić, 2002. dirigiranja i zvuka koji je postizao s i grabila sam je. I moja studentica Diana orkestrom, što je nadahnjivalo. Ne. Haller osjeća da na tržištu pjevača nema milosti. Treba ugrabiti On je potpuno preokrenuo moj odnos ne samo prema profesiji trenutak. Ako ne trčiš u korak, ispadaš iz kolotečine. Tako je nego i prema životu. Njegova blizina već mi je u prvom trenutku bilo i sa mnom - nešto mi se posrećilo, a nešto bi bilo bolje da odagnala sve sumnje koje sam do tada imala. sam izbjegla. Trebala sam se raspitati kakav je dirigent, redatelj itd. Trebala sam izbjeći neke talijanske sopranske uloge. Ali kad Surađivali ste i s Lovrom pl. Matačićem. slušam svoje talijanske snimke, iako ima grešaka, jako volim ostali – Matačić je bio jedan od zadnjih dirigenata koji su na ‘starinski’ dio dobrog belkanta. S njima sam emotivno možda više vezana način dirigirali Wagnera i Brucknera, polako, gusto, duboko i s nego s perfektno otpjevanim njemačkim repertoarom. Zato mi velikim leitmotivima i monolitnim fraziranjem -predivno! ipak nije žao i mogu reći da sam u cijelosti, naravno, zadovoljna. Nosila sam baklju umjetnosti, i danas to nastavljam činiti, ali s Koliko se promijenila situacija u opernom svijetu? Kakva je bila manjim intenzitetom očekujući da je mlađi preuzmu. Mislim kad ste Vi počeli, a kakva je danas? da je umjetnost ono najvrjednije što imamo. Ona ne poznaje – Prije je bila važnija muzika nego riječ. Naravno, ne govorim o nikakvih razlika ni granica, ona je univerzalna. riječi koja se pjeva, jer izgovor je isto toliko važan kao i glazba. Mislim na to da se danas tekst režira kao da je dramski, danas se Niste se zadovoljavali cijeli život pjevati desetak uloga i stalno na režira ideja dramaturga, a on želi svoju priču. On hoće ispričati njima raditi nego ste željeli proširiti repertoar. Jeste li ostvarili sve želje? neku drugu priču, a operom se u tu svrhu samo koristi.

14 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. 21. Nagrada hrvatskog glumišta

Za najbolju predstavu u cjelini Za najbolje redateljsko ostvarenje Za najbolja umjetnička ostvarenja Drama Drama Drama / Glavna ženska uloga

Kafka project: Frontiere / Granice / Ivica Kunčević Elizabeta Kukić Meje / Grens / Borders… za režiju predstave Cyrano Edmonda za ulogu Živke Popović, ministarke u autorice i redateljice Karine Holla u Rostanda u izvedbi Teatra Manje je više iz predstavi Gospođa ministarka Branislava izvedbi Talijanske drame Hrvatskog Zagreba Nušića u režiji Olivera Frljića i izvedbi Gradskog satiričkog kazališta Kerempuh narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka nominirani su bili i: u programu Riječkih ljetnih noći 2013. iz Zagreba 1. Ivica Buljan za režiju predstave Žuta nominirane su bile i: Nagradu je preuzela Laura Marchig, crta Juli Zeh i Charlotte Roos u izvedbi ravnateljica Talijanske drame HNK-a 1. Hana Hegedušić za ulogu Melanije Zagrebačkog kazališta mladih Ivana pl. Zajca Rijeka. Krvarić u predstavi Tri kavaljera frajle 2. Zoran Mužić za režiju predstave Glorija Melanije Miroslava Krleže u režiji Georgija nominirane su bile i: Ranka Marinkovića u izvedbi Hrvatskog Para i izvedbi Hrvatskog narodnog 1. Nastasja Filipovna A. Wajde prema narodnog kazališta u Šibeniku kazališta u Varaždinu F. M. Dostojevskom u režiji Jasmina 2. Sanja Marin za ulogu Gospođe Novljakovića i izvedbi Kazališne družine Robinson u predstavi Diplomac Terryja Bastien iz Zagreba u koprodukciji s Caffe Johnsona prema romanu Charlesa Webba galerijom Lav iz Zagreba i filmskom scenariju Caldera Willinghama 2. Višnjik Antona Pavloviča Čehova u režiji i Bucka Henryja u režiji Aide Bukvić i Vite Taufera i izvedbi Hrvatskog narodnog izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta kazališta u Zagrebu Komedija broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 15 21. Nagrada hrvatskog glumišta

Za najbolja umjetnička ostvarenja Za najbolja umjetnička ostvarenja Za najbolja umjetnička ostvarenja Drama / Glavna muška uloga Drama / Sporedna ženska uloga Drama / Sporedna muška uloga

Siniša Popović Elena Brumini Davor Svedružić za ulogu Don Zane u predstavi Glorija za ulogu u predstavi Kafka project: za ulogu Stanislava Pajcenovića u Ranka Marinkovića u režiji Zorana Frontiere / Granice / Meje / Grens / predstavi Muke po Iveku iliti Tr…Tr…Trnje Mužića i izvedbi Hrvatskog narodnog Borders… autorice i redateljice Karine – Tr…Tr…Trešnjevka Nine Škrabea u režiji kazališta u Šibeniku Holla u izvedbi Talijanske drame Želimira Mesarića i izvedbi Glumačke nominirani su bili i: Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. družine Histrion iz Zagreba 1. Marinko Prga za ulogu Marijana Zajca Rijeka u programu Riječkih ljetnih nominirani su bili i: noći 2013. Ksavera Trnina u predstavi Tri kavaljera 1. Antun Vrbenski za ulogu Velikog Tate frajle Melanije Miroslava Krleže u režiji nominirane su bile i: Pollita u predstavi Mačka na vrućem Georgija Para i izvedbi Hrvatskog 1. Jelena Perčin za ulogu Mande u predstavi limenom krovu Tennesseeja Williamsa u narodnog kazališta u Varaždinu Hotel Slobodan promet Georgesa Feydeaua režiji Same M. Streleca i izvedbi Kazališta 2. Ljubo Zečević za ulogu Rogožina u u režiji Sulejmana Kupusovića i izvedbi Virovitica predstavi Nastasja Filipovna A. Wajde Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku 2. Zvonimir Zoričić za ulogu Firsa u prema F. M. Dostojevskom u režiji Jasmina 2. Branka Trlin za ulogu Marte u predstavi predstavi Višnjik Antona Pavloviča Novljakovića i izvedbi Kazališne družine Svećenikova djeca Mate Matišića u Čehova u režiji Vite Taufera i izvedbi Bastien iz Zagreba u koprodukciji s Caffe režiji Marija Kovača i izvedbi Gradskog Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu galerijom Lav iz Zagreba satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba

16 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. 20. Nagrada hrvatskog glumišta

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika Za najbolju lutkarsku predstavu ili do 28 godina / Drama / Ženska uloga do 28 godina / Drama / Muška uloga predstavu za djecu i mladež / Drama

Doris Pinčić Slaven Španović Mrvice iz dnevnog boravka za ulogu Stele u predstavi Lutka Mire za ulogu Billyja u predstavi Plemena Sanje Pilić u režiji Franke Perković i Gavrana u režiji Mladene Gavran i izvedbi Nine Raine u režiji Slavice Knežević i izvedbi Gradskog kazališta Žar ptica iz Teatra Gavran iz Zagreba izvedbi Kazališta Planet art iz Zagreba u Zagreba nominirane su bile i: koprodukciji s Teatrom Exit iz Zagreba Nagradu je preuzela Marija Sekelez, 1. Franka Klarić za ulogu Sestre Magdalene nominirani su bili i: ravnateljica GK Žar ptica. (Glorije) u predstavi Glorija Ranka 1. Jakov Bilić za ulogu Don Jere u predstavi nominirane su bile i: Marinkovića u režiji Zorana Mužića i Glorija Ranka Marinkovića u režiji Zorana 1. Djevojčica sa žigicama prema priči H. C. izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Mužića i izvedbi Hrvatskog narodnog Andersena u režiji Marka Jurage i izvedbi Šibeniku kazališta u Šibeniku Aplauz Teatra iz Zagreba 2. Milica Manojlović za ulogu u predstavi 2. Romano Nikolić za ulogu u predstavi 2. Zvjezdica Nikite Šmitjka u režiji Bolest smrti po motivima La maladie de Bolest smrti po motivima La maladie de Ljudmile Fedorove i izvedbi Kazališta la mort Marguerite Duras u režiji Saše la mort Marguerite Duras u režiji Saše lutaka Zadar Božića i izvedbi Kazališne družine Kufer Božića i izvedbi Kazališne družine Kufer iz Zagreba iz Zagreba

broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 17 20. Nagrada hrvatskog glumišta

Za najbolja glumačka ostvarenja u Za najbolja glumačka ostvarenja u Za najbolji praizvedeni suvremeni lutkarskim predstavama ili predstavama lutkarskim predstavama ili predstavama hrvatski dramski tekst ili najbolju za djecu i mladež / Ženska uloga za djecu i mladež / Muška uloga dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave

Doris Šarić-Kukuljica Romano Nikolić Mate Matišić za ulogu Broja Jedan u predstavi Alan za ulogu Sina u predstavi Djevojčica sa za suvremeni hrvatski dramski tekst Fine Ford Magnusa, Maxa Bunkera, Nenada žigicama prema priči H. C. Andersena u mrtve djevojke praizveden u Gradskom Brixyja te Darija Harjačeka u režiji Darija režiji Marka Jurage i izvedbi Aplauz Teatra dramskom kazalištu Gavella iz Zagreba Harjačeka i izvedbi Zagrebačkog kazališta iz Zagreba nominirani su bili i: mladih nominirani su bili i: 1. Elvis Bošnjak za suvremeni hrvatski nominirane su bile i: 1. Petar Atanasoski za ulogu Janka u dramski tekst Srce veće od ruku praizveden 1. Mia Anočić-Valentić za ulogu u predstavi Mrvice iz dnevnog boravka Sanje u Kazalištu Playdrama iz Splita predstavi Život je san Darka Lukića u režiji Pilić u režiji Franke Perković i izvedbi 2. Georgij Paro za scensku adaptaciju Ivice Šimića i izvedbi Kazališta Mala scena Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba Tri kavaljera frajle Melanije praizvedenu iz Zagreba 2. Peđa Gvozdić za ulogu Fritza von u Hrvatskom narodnom kazalištu u 2. Lana Blaće za ulogu Elizabeth (Lizzi) Puppentota u predstavi Još si zelen autora Varaždinu u predstavi Djevojčica sa žigicama prema i redatelja Peđe Gvozdića i Giulija Settima priči H. C. Andersena u režiji Marka i izvedbi Gradskog kazališta Zorin dom iz Jurage i izvedbi Aplauz Teatra iz Zagreba Karlovca

18 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. 20. Nagrada hrvatskog glumišta

Za najbolja glumačka ostvarenja u Najbolja redateljska ostvarenja u Nagrada za izniman doprinos kazališnoj radiodrami televizijskoj drami umjetnosti

Krešimir Mikić za ulogu Lenza u radiodrami Georga Büchnera Lenz u režiji Mislava Brečića i produkciji Hrvatskog radija Nagrada je uručena naknadno. nominirani su bili i: 1. Katarina Bistrović-Darvaš za ulogu Nje u radiodrami Ivane Sajko Rio bar u režiji Mislava Brečića i produkciji Hrvatskog radija 2. Rakan Rushaidat za ulogu Njega u radiodrami Ivane Sajko Rio bar u režiji Mislava Brečića i produkciji Hrvatskog Kristijan Milić dodjeljuje se za propulzivnost izraza radija za režiju serije Počivali u miru – 4. epizoda, i kreativno sudioništvo ansamblu u produkciji HRT-a predstave Žuta crta Juli Zeh i Charlotte Roos u režiji Ivice Buljana i izvedbi Žiri za dramu : Nagradu je preuzela Sandra Lončarić Tankosić. Zagrebačkog kazališta mladih. Slavko Juraga (predsjednik), Hrvoje Nagrada je uručena naknadno. Ivanković, Mira Muhoberac, Suzana nominirani su bili i: Nikolić, Robert Raponja 1. Goran Rukavina za režiju serije Počivali Žiri za operu: u miru – 2. epizoda, u produkciji HRT-a Višnja Mažuran (predsjednica), Jana 2. Dražen Žarković za režiju serije Stipe u Haluza, Branimir Pofuk gostima (5. sezona) – 4. epizoda, Sloboda izražavanja, u produkciji HRT-a Žiri za balet: Bruna Reić (predsjednica), Azamat Nabiullin, Davor Schopf Rad svih žirija koordinirala je tajnica HDDU-a Marija Filipović.

broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 19 20. Nagrada hrvatskog glumišta

Za najbolju kazališnu scenografiju Za najbolju kazališnu kostimografiju Za najbolju predstavu u cjelini Drama, opera ili balet Drama, opera ili balet Opera

Stefano Katunar Jasmina Pacek Lohengrin u drami 8 Donne e un mistero / 8 žena i u operi Norma Vincenza Bellinija pod Richarda Wagnera pod dirigentskim jedna zagonetka Roberta Thomasa u režiji dirigentskim vodstvom Filipa Pavišića vodstvom Nikše Bareze u režiji Kurta Tonija Cafiera i izvedbi Talijanske drame u režiji Dejana Miladinovića i izvedbi Josefa Schildknechta i izvedbi Hrvatskog Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku narodnog kazališta u Zagrebu Zajca Rijeka nominirani su bili i: Nagradu su preuzeli Sanja Ivić, v. d.intendantice nominirani su bili i: 1. Doris Kristić u predstavi Alan Ford HNK-a u Zagrebu i Ivan Josip Skender, v. d. 1. Dinka Jeričević u operi Postolar iz Delfta Magnusa,Maxa Bunkera, Nenada Brixyja ravnatelja Opere HNK-a u Zagrebu. Blagoja Berse u režiji Krešimira Dolenčića, te Darija Harjačeka u režiji Darija nominirane su bile i: pod dirigentskim vodstvom Ivana Josipa Harjačeka i izvedbi Zagrebačkog kazališta 1. Marco Polo Danielea Zanettovicha pod Skendera i u izvedbi Hrvatskog narodnog mladih dirigentskim vodstvom Nade Matošević kazališta u Zagrebu 2. Juraj Žigman u baletu Carmina Burana Orešković u režiji Ozrena Prohića i izvedbi 2. Vesna Režić u drami Životinjska farma Carla Orffa u koreografiji Huga Viere i Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Ivana Lea Leme po motivima romana izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Zajca Rijeka Georgea Orwella u režiji Ivana Lea Leme Ivana pl. Zajca Rijeka 2. Norma Vincenza Bellinija pod i izvedbi Gradskog kazališta mladih Split dirigentskim vodstvom Filipa Pavišića u režiji Dejana Miladinovića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku

20 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. 20. Nagrada hrvatskog glumišta

Za najbolje dirigentsko ili redateljsko Za najbolja umjetnička ostvarenja Za najbolja umjetnička ostvarenja ostvarenje / Opera Opera / Ženska uloga Opera / Muška uloga

Nikša Bareza Tamara Franetović Felbinger Vitomir Marof za dirigenta opere Lohengrin Richarda za ulogu Else u operi Lohengrin Richarda za ulogu Postolara u operi Postolar od Wagnera u režiji Kurta Josefa Wagnera u režiji Kurta Josefa Schildknechta, Delfta Blagoja Berse u režiji Krešimira Schildknechta i izvedbi Hrvatskog pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze Dolenčića, pod dirigentskim vodstvom narodnog kazališta u Zagrebu i u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Ivana Josipa Skendera i u izvedbi nominirani su bili i: Zagrebu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu 1. Filip Pavišić za dirigenta opere Norma nominirane su bile i: nominirani su bili i: Vincenza Bellinija u režiji Dejana 1. Ivanka Boljkovac za ulogu Crkvenjarke u 1. Ivica Čikeš za ulogu Zaccarije u operi Miladinovića i izvedbi Hrvatskog operi Jenufa Leoša Janáčeka u režiji Ozrena Nabucco Giuseppea Verdija u režiji Ive narodnog kazališta u Osijeku Prohića, pod dirigentskim vodstvom Guerre, pod dirigentskim vodstvom Nikše Srboljuba Dinića i u izvedbi Hrvatskog 2. Loris Voltolini za dirigenta opere Bareze i u izvedbi ansambla 59. Splitskog narodnog kazališta u Zagrebu Povratak mornara Franza von Suppéa u ljeta izvedbi ansambla 59. Splitskog ljeta 2. Kristina Kolar za ulogu Aide u operi Aida 2. Ljubomir Puškarić za ulogu Don Giuseppea Verdija u režiji Balázsa Kovalika, Giovannija u operi Don Giovanni W. A. pod dirigentskim vodstvom Antonella Mozarta u režiji Thomasa Barthola, pod Allemandija i u zajedničkoj produkciji dirigentskim vodstvom Josipa Šege i u Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u i Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zagrebu Zajca Rijeka broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 21 20. Nagrada hrvatskog glumišta

Za izuzetno ostvarenje mladih Za najbolju predstavu u cjelini Za najbolje koreografsko ili dirigentsko umjetnika do 30 godina Balet ostvarenje / Balet Opera / Ženska ili muška uloga

Nikolina Pinko Posvećenje proljeća Milko Šparemblek za ulogu Fiordiligi u operi Cosi fan tutte Igora Stravinskog u koreografiji Edwarda Cluga i za koreografiju baleta Čudesni Mandarin W. A. Mozarta u režiji Sally Burgess, pod izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu Béle Bartóka u izvedbi Hrvatskog dirigentskim vodstvom Olivera Gilmoura u suradnji s Muzičkim biennalom Zagreb narodnog kazališta u Splitu i u izvedbi ansambla 64. Dubrovačkih Nagradu su preuzeli Sanja Ivić, v. d. intendantice nominirani su bili i: ljetnih igara HNK-a u Zagrebu, Svebor Sečak, v. d. ravnatelja Baleta HNK-a u Zagrebu i Krešimir Seletković, 1. Ljiljana Gvozdenović za koreografiju nominirani su bili i: umjetnički ravnatelj MBZ-a. baleta Neostvareni susreti na glazbu iz 1. Leon Košavić za ulogu Nortona u operi nominirane su bile i: opusa P. I. Čajkovskog u izvedbi Hrvatskog Bračna mjenica Gioachina Rossinija u 1. Baletni triptih – Pjesme bez riječi, Herman narodnog kazališta u Splitu režiji Snježane Banović, pod dirigentskim Schmerman i Por vos muero / Za vas umirem 2. Ronald Savković za koreografiju baleta vodstvom Vladimira Kranjčevića u – Baletni triptih na glazbu F. Medelssohna, Th. Shut Up and Dance Renea Beera u izvedbi koprodukciji Istarskog narodnog kazališta – Willemsa i staru španjolsku glazbu u aranžmanu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Gradskog kazališta Pula i Opere bb, Zagreb Jordia Savalla u koreografijama Ronalda Zajca Rijeka te koreografiju predstave 2. Marko Mimica za ulogu Leporela u Savkovića, Williama Forsythea i Nacha Duata i Pjesme bez riječi F. Mendelssohna u sklopu operi Don Giovanni W. A. Mozarta u režiji izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu Baletnog triptiha u izvedbi Hrvatskog Thomasa Barthola, pod dirigentskim 2. Don Quijote Ludwiga Minkusa u koreografiji narodnog kazališta u Zagrebu vodstvom Josipa Šege i u izvedbi Dinka Bogdanića i izvedbi Hrvatskog narodnog Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu kazališta u Splitu

22 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. 20. Nagrada hrvatskog glumišta

Za najbolja umjetnička ostvarenja Za najbolja umjetnička ostvarenja Za izuzetno ostvarenje mladih Balet / Ženska uloga Balet / Muška uloga umjetnika do 28 godina Balet / Ženska ili muška uloga

Mirna Sporiš Tomislav Petranović Iva Vitić Gameiro za ulogu Swanilde u baletu Coppélia na za ulogu Princa u baletu Orašar P. I. za uloge u baletima Pjesme bez riječi, Herman Montmartreu Léa Delibesa u koreografiji Čajkovskog u koreografiji Dereka Deanea Schmerman i Por vos muero / Za vas umirem Yourija Vàmosa i izvedbi Hrvatskog i ulogu Franza u baletu Coppélia na – Baletni triptih na glazbu F. Medelssohna, narodnog kazališta u Zagrebu Montmartreu Léa Delibesa u koreografiji Th. Willemsa i staru španjolsku glazbu u nominirane su bile i: Yourija Vàmosa i izvedbi Hrvatskog aranžmanu Jordia Savalla u koreografijama 1. Pavla Mikolavčić za uloge u baletima narodnog kazališta u Zagrebu Ronalda Savkovića, Williama Forsythea i Nacha Duata i izvedbi Hrvatskog narodnog Varijacije u F.ado molu na fado glazbu u nominirani su bili i: kazališta u Zagrebu koreografiji Huga Viere i Večer njemačkih 1. Andrei Köteles za nastup u baletu La autora – Druga simfonija Roberta Valse M. Ravela u koreografiji Etiennea nominirane su bile i: Schumanna u koreografiji Uwea Scholza Freya i izvedbi Hrvatskog narodnog 1. Leona Sivoš za nastup u baletu Verdi G. i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka Verdija u koreografiji Dinka Bogdanića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu 2. Artjom Žusov za ulogu Basila u Splitu na 59. Splitskom ljetu 2. Edina Pličanić za ulogu Izabrane u baletu baletu Don Quijote Ludwiga Minkusa u Posvećenje proljeća Igora Stravinskog koreografiji Dinka Bogdanića i izvedbi 2. Atina Tanović za ulogu Izabrane u u koreografiji Edwarda Cluga i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu baletu Posvećenje proljeća Igora Stravinskog Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u koreografiji Edwarda Cluga i izvedbi u suradnji s Muzičkim biennalom Zagreb Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u suradnji s Muzičkim biennalom Zagreb broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 23 Dobitnici koji su osobno preuzeli nagrade: Boris Svrtan, Elvis Bošnjak, Nenad Srdelić i Berislav Tomičić Festival glumca donio je osmjehe i na lica mališana

Za uspomenu i dugo sjećanje... I na Danu domaćina bilo je veselo... Festival glumca

Mira Perić Kraljik, Marija Filipović, Sandra Lončarić Tankosić Glumci pjesnici: Antun Tudić, Mira Perić Kraljik, Andrija i Sanja Toth na Glumačkom sijelu Tunjić, Mirjana Sačer Bobanac, Luka Barišić i Dino Škare 20. Festival glumca | riječ izbornice Perice Martinović Povratak ravnici

a Festival glumca išla sam često – i kad sam emocija, gdje se mladi pitaju kako dalje i što sad. Što imala i kada nisam imala predstavu – zbog da radim? Kako da preživim, kako da se spasim? Ili iskrenog vjerovanja u kazalište kao zaista fenomen Čistog ludila, urnebesne krimi-komedije pune Nmoguću umjetnost koja nastaje radošću stvaranja. To najaktualnijeg humora s vedrom i pozitivnom porukom. je osobit festival jer je Festival glumca, on nije jedan od Nemirne noge još su jedan autorski projekt Saše Anočića mnogih jer u središte pozornosti stavlja glavnog aktera o borbi za golo preživljavanje, utrci za uspjehom, općim kazališnog čina – Glumca. mjestima muško-ženskih odnosa, svijetu medijske Kakav je lik koji igraš? Svaki je karakter drukčiji, u manipulacije, loših kvizova, tijekom kojeg naizmjenično drukčijim se okolnostima kreće, djeluje, pa ga treba kroz brišete suze smijeha i suze plača. Pričaj mi o Gorkome sebe načiniti onakvim kakvim bi trebao biti. Svi ti likovi Mani Gotovac oživljava u gledatelju neke zaboravljene uvijek prolaze kroz tebe. U kojoj mjeri ostaješ ti, a u boli od prevelike ljubavi. Ništa zapravo ne završava, sve kojoj postaješ lik koji bi trebao igrati? Teško je unaprijed ostaje u nama i traje dok pamtimo – nema tu ni sreće odrediti što će se s tobom dogoditi, zar ne? A koliko uspješno – e to je ni nesreće kao konačnog završetka. Ne, nema sretne ljubavi. Ali ima već posao Ocjenjivačkog suda, kojem (nadam se) neće biti lako. ljubavi. U Postdiplomskom obrazovanju Vilima Matule učimo gdje Kao izbornica odgledala sam 62 prijavljene predstave, kako su mi rekli, živimo i kako dalje. najveći broj prijavljenih predstava ikad. Velika je sreća što sam trećinu Ili izbor dviju zanimljivih drama koje su nastale kao posljedice događanja odgledala i prije nego što sam znala da ću biti izbornica. Predstave su u Domovinskom ratu. Sinovi umiru prvi Mate Matišića na surovom bile različitih žanrova, od monodrama do velikih ansambl predstava, kamenu Dalmatinske zagore, gdje muški potomci znače opstanak i kabaretskih, dječjih, lutkarskih, a dolaze iz uglednih nacionalnih kuća, ostanak obitelji kao temeljne jedinke, obračunavaju se s protuprirodnim nezavisnih kazališta, umjetničkih organizacija, udruga... ciklusom pokapanja vlastite djece, ali i strašnom zbiljom nemogućnosti Drago mi je da je većina predstava nastala iz pera hrvatskih autora, npr. pronalaska zemnih ostataka sinova koji trunu negdje u raštrkanim Šenoin Postolar i vrag, u kojem se autor pita je li baš mudro sklopiti masovnim grobnicama – ostavštinom svih ratova. Kao i Crne oči, u pogodbu s vragom. Šenoina povjestica pohvala je ljudskoj domišljatosti kojima „pisac ne prilazi ratu s naše ili njihove strane, niti se trudi biti koja, kad dođe voda do grla, nadilazi čak i ograničenja konvencionalnog politički korektan nego čehovljanski dijagnosticira taj težak period u morala. Ili Regoč Ivane Brlić Mažuranić, koji priča o toleranciji, životu malog čovjeka. Nadam se da nastavak neće biti potreban te da prevladavanju ljudske netrpeljivosti, pobjedi ljubavi nad zlobom. će potomci Špišićevih junaka imati ljepšu životnu priču.“ – kaže redatelj Zlovodu ne pobjeđuje Regočeva snaga nego Kosjenkina domišljatost jer predstave Dražen Ferenčina. ona mu je rekla da sjedne u rupu na nasipu. Mrvice iz dnevnog boravka I na kraju predstava Moj slučaj Vlade Gotovca u interpretaciji Borisa Sanje Pilić donose priču o neobičnoj zagrebačkoj obitelji i postavljaju Svrtana, koja će, što me osobno jako veseli, i otvoriti naš Festival glumca, pitanje može li stroj – humanoidna Robotka – riješiti probleme i u ovogodišnjem gradu domaćinu Iloku. Zato bih samo citirala kraj zavrzlame koje su zapravo napravili ljudi. Predstava Žar ptica Magdalene govora Vlade Gotovca ispred komande 5. vojne oblasti 30. kolovoza Lupi Alvir zaključuje da onog koji uspije poštovati drugog i poštovati 1991. godine u Zagrebu: „Ako nemamo oružje, imamo snagu ovoga slobodu koja nam je svima dana čeka zasluženo neizmjerno blago – što je tu, snagu svoje ljubavi, snagu svog dostojanstva, snagu svoje sreća i ljubav. Te sam četiri predstave izabrala za djecu i mlade. spremnosti da umremo ako ne možemo kao ljudi živjeti. I to je ono što Pri izboru mi je jedini kriterij bila izvrsnost glumačke umjetnosti. Birala ne damo! Ja se za to ne bojim. Živa je, bila je živa i živjet će Hrvatska. sam predstave u kojima sam prepoznala vrhunsko glumačko ostvarenje. Živjeli!“ Razmišljala sam i o publici koja će ih gledati, želeći im ponuditi teme I na kraju, zahvaljujem Festivalskom odboru na ukazanom povjerenju i koje ih se tiču, bez obzira na to hoće li na kraju predstave plakati ili će se časti da budem izbornica ovog jubilarnog, 20. Festivala glumca. Festival smijati. Predstave su to koje postavljaju najrazličitija pitanja, primjerice je pokrenut 1994. godine kao izraz inata, krika i otpora velikosrpskom o bespoštednosti neoliberalnog kapitalizma, koji ljude pretvara u kulturocidu, ali moja luda ljubav i poštovanje prema tom dijelu Lijepe kukce (Preobrazba), ili vječitoj temi ljubavi (Srce veće od ruku), u kojoj Naše i ljudima koji žive u njemu datira još od studentskih dana kad sam, žudnja za ljubavlju postaje divlja glad kojom likovi izjedaju i sebe i tek došavši iz Dubrovnika, sa svojim generacijskim prijateljem Ivom svoju ljubav, gdje prepoznavanje osobe s kojom dijeliš stvarni život Gregurevićem i velikim Fabijanom Šovagovićem išla na Sljeme. U žičari dolazi kao ljekovito odrješenje. Ili seciranje ksenofobične svakodnevice je Šovo iz džepa izvadio komad kulenove seke, odrezao komade nožićem u Dolenčićevoj Krletki. „Svijet je prepun lažljivaca, glupana, fanatika, koji je nosio i dao nam jesti. Od toga trenutka pa sve do njegovih suza političkih, korporativnih reptila: što im se više smijemo, to će prije 1991. zbog ravnice: Ne dirajte mi ravnicu, jer ja ću se vratiti! nestati.“ – zaključuje Krešo. Jer joj se svi moramo vraćati. Nova crna komedija Bore Radakovića Grupa govori o malim, besperspektivnim ljudima iz naše svakodnevice. Tu je nevjerojatna Voli vas Perica Martinović energija i talent mladih glumaca u predstavi Ivice Boban Samo bez

broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 25 20. Festival glumca, Ilok, Vinkovci, Vukovar, Županja, Otok, 10. – 18. svibnja 2013. U kraljevstvu vina i starina

Izbornica Perica Martinović i članovi žirija Župan vukovarsko-srijemski Božo Galić i predsjednik HDDU-a Anja Šovagović Despot, Dušan Gojić i Kostadinka Velkovska Goran Grgić na otvaranju Festivala išta nije moglo umanjiti iskreno veselje s kojim je brojna Božo Galić zahvalivši glumcima što svake godine u desetak dana publika i ove godine tijekom devet dana u četiri festivalska oplemenjuju svakodnevicu ljudi toga kraja kojima je takva duhovna grada – Iloku, Vinkovcima, Vukovaru i Županji – dočekivala obnova i proteklih dvadeset godina itekako trebala. „U našem se kraju Nglumce pristigle iz šesnaest hrvatskih kazališta i kazališnih družina. voli glumište, poštuje se glumce i sve ono što nam podare kroz svoje Glumci su im uzvratili sjajnim izvedbama, neki prvi, a drugi po tko zna predstave.“ – rekao je Božo Galić. Goran Grgić, predsjednik HDDU-a, koji put oduševljeni gostoljubivošću domaćina i publike na jednom od izrazio je uvjerenje da će Festival trajno nastaviti dalje jer to zaslužuje i najdražih im festivala. zbog umjetničkih vrijednosti koje ni recesija nije mogla umanjiti. Premda je ovogodišnji, jubilarni 20. Festival glumca, trajao dan Hrvatsko društvo dramskih umjetnika i stalni pokrovitelj Festivala kraće no prošlogodišnji i na njemu su prikazane tri predstave manje glumca, Vukovarsko-srijemska županija, dodijelili su potom priznanja (šesnaest umjesto prošlogodišnjih devetnaest) – razlog tomu je, dakako, zaslužnima za pokretanje i održavanje Festivala u proteklih dvadeset financijske prirode – na samom Festivalu problemi se nisu ni osjetili jer godina. Hrvatsko društvo dramskih umjetnika dodijelilo je priznanja je entuzijazam svih uključenih u organizaciju jednostavno – zarazan. No Vukovarsko-srijemskoj županiji, gradovima Vinkovcima, Vukovaru, krenimo redom. Županji, Iloku i Otoku te Zdenki Buljan i izvršnom producentu Prvog festivalskog dan dodijeljena je i prva nagrada – ona za najbolji Festivala, Himzi Nuhanoviću (Koncertno-kazališna agencija Asser plakat na trijenalnoj izložbi, za koju je pristiglo mnoštvo kazališnih Savus iz Vinkovaca) kao i dugogodišnjem festivalskom koordinatoru, plakata iz svih krajeva Lijepe Naše. U subotu, drugoga festivalskog dana, Tomislavu Paliniću – Ćoši. Vukovarsko-srijemska županija dodijelila je u atriju dvorca u Iloku, ovogodišnjem gradu domaćinu Festivala, bila priznanja Hrvatskom društvu dramskih umjetnika te predsjednicima je planirana svečanost otvaranja. Organizator je za slučaj vremenskih HDDU-a u proteklih dvadeset godina, Zvonimiru Torjancu, Heleni neprilika priredio i drugu pozornicu u prostoru Slovačkog doma u Buljan, Zlatku Vitezu i Goranu Grgiću te, izvršnoj producentici Festivala Iloku, ali će ono što je slijedilo zasigurno ući u festivalske anale. Mariji Filipović (HDDU). Kiša koja je nemilice padala prouzročila je brojne prometne i druge Nakon ceremonije otvaranja prostorom je zagospodario – glumac. Boris probleme u tom najistočnijem dijelu Hrvatske izazvavši odrone, poplave Svrtan u monodrami Moj slučaj pokazao je neupitnu glumačku vještinu i bujice. Sve to spriječilo je uzvanike, dio kojih je veselo brodom uz i nevjerojatnu koncentraciju, koja mu je omogućila da besprijekorno pratnju tamburaša doplovio iz Vukovara, ali i posjetitelje, da uopće dođu odigra predstavu u prostoru koji nije predviđen za kazališne izvedbe, do Slovačkog doma te je cijela svečanost u zadnji trenutak premještena u ali koji je unatoč tomu, zahvaljujući magiji glume, bio gotovo pa idealno restoran Iločkih podruma. I u takvim okolnostima Festival glumca još je prizorište same predstave. jednom dokazao da ništa ne može stati između njega te brojnih gostiju i Izbornica Perica Martinović imala je tešku zadaću da između 62 publike, kao i da čarolija glume ne poznaje prepreke. prijavljene predstave za ovogodišnji Festival odabere njih šesnaest, Na kratkoj ceremoniji otvaranja prisutnima su se obratili iločki no ni zadaća tročlana žirija, koji su činili Anja Šovagović Despot gradonačelnik Miroslav Janić, vukovarsko-srijemski župan Božo (predsjednica), Kostadinka Velkovska i Dušan Gojić, nije bila nimalo laka. Galić i predsjednik HDDU-a Goran Grgić. Miroslav Janić zaželio je Tijekom Festivala uz spomenutu je izložbu održano nekoliko svima dobrodošlicu u „kraljevstvo vina i starina”, a Festival je otvorio tradicionalnih popratnih događanja. U utorak 14. svibnja 2013. u

26 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. 20. Festival glumca, Ilok, Vinkovci, Vukovar, Županja, Otok, 10. – 18. svibnja 2013.

Gradskoj knjižnici u Vukovaru održana je večer poezije Glumci pjesnici, Tradicionalno Glumačko sijelo ove je godine spojeno s ceremonijom na kojoj su sudjelovali Luka Barišić, Vanja Jandrović, Mira Perić Kraljik, dodjele nagrada te izmješteno iz Kunjevačke šume u vrlo lijepo izletište Mirjana Sačer-Bobanac, Matko Sršen, Dino Škare, Antun Tudić i Principovac, koje se nalazi na vrhu brežuljka u okolici Iloka na kojem Andrija Tunjić. Na tradicionalnom Danu domaćina (ovaj put Dan je istoimeni restoran smješten u dvorcu čiji su dijelovi sagrađeni u domaćice, glumice Helene Buljan), koji je i ove godine održan na Salašu drugoj polovini 19. stoljeća, a iz kojeg puca predivan pogled na okolne Tena, gostoljubivost domaćina došla je do punog izražaja. Dobre hrane, vinograde i Dunav. Sunčano i toplo vrijeme omogućilo je pravu veselicu pića i tamburaša nije manjkalo, a dobrog je raspoloženja bilo u izobilju. na otvorenome (hrana, piće i neizostavni tamburaši) i tradicionalni Vukovarci su festivalskim gostima tradicionalnu slavonsku teniski turnir. Ljubazni domaćini svojim su gostima organizirali obilazak dobrodošlicu uz dobru hranu, piće i neumorne tamburaše poželjeli u vinograda i razgledanje znamenitosti povijesne jezgre Iloka. park-šumi Adica. U nedjelju 12. svibnja u župnoj crkvi svetih Euzebija Nakon višesatnog opuštanja uslijedila je i podjela nagrada. Ceremoniju i Poliona u Vinkovcima mons. Tadija Pranjić predvodio je svetu misu i dodjele su već tradicionalno vodile glumice Tatjana Bertok-Zupković i blagoslov svih glumaca. Blagoslav glumaca postat će tradicija na idućim Sandra Lončarć-Tankosić, a hrimnu je kao i na otvaranju ovogodišnjeg Festivalima. Festivala, otpjevala Sanja Toth, članica Opere HNK-a u Osijeku. Svakako valja spomenuti da je Satiričko kazalište Kerempuh prvu od Nagrađenim glumcima priznanja su uručili predstavnici gradova dviju izvedbi predstave Krletka poklonilo građanima grada-heroja organizatora (gradonačelnik Iloka Miroslav Janić, gradonačelnik Otoka Vukovara, a sav prihod od ulaznica uručen je Udruzi roditelja djece s Josip Šarić, gradonačelnik Vinkovaca Maden Karlić, gradonačelnik poteškoćama u razvoju Vukovarski leptirići. Vukovara Željko Szabo te predstavnik Županje u Festivalskom odboru Grad Otok jedan je od pet gradova u kojima se tradicionalno održava Jurica Buljan) i donedavni dugogodišnji član Festivalskog odbora Festival glumca, a kako je ove godine u njemu otvoren novi, moderno Srećko Šestan u ime HDDU-a, a nagradu za najbolju predstavu uručio uređeni Dom kulture, u sklopu kojeg se nalazi i višenamjenska dvorana, je župan vukovarsko-srijemski Božo Galić. Prisutnima se obratio i moći će ugostiti i tehnički zahtjevnije predstave. Izaslanstvo Festivala pomoćnik ministrice kulture Vladimir Stojsavljević koji je ujedno i član prisustvovalo je svečanosti otvaranja. Festivaskog odbora. Po završetku ceremonije dodjele nagrada tamburaši Osim šesnaest predstava u službenom programu ovogodišnji je su zagrijali prste i tulum se nastavio do duboko u noć. Festival ponudio i četiri predstave u Off programu: Kabaret kod veselih „Nakon svega ostaje dobar osjećaj da je Festival glumca još jednom muškaraca Kazališta Virovitica, Kućanice Kazališta Kristal iz Županje opravdao očekivanja.“ – reći će izvršni producent Festivala Himzo te Iz Kabula s ljubavlju tu i Ne motaj se okolo gola golcata vinkovačkog Nuhanović. Znamo li da je predstave tijekom devet dana u četiri Gradskog kazališta Joza Ivakić. festivalska grada pogledalo više od šest tisuća ljudi – nemoguće je ne U predvorju Hrvatskog doma u Vukovaru otvorena je izložba fotografija složiti se s njim. Dok su se uspomene polako slijegale u glumcima i Portreti i sjene Igora Čepurkovskog, fotografa Kazališta Zorin doma posjetiteljima Festivala, organizatori su već započeli s pripremama za iz Karlovca, a u prepunoj Gradskoj knjižnici u Vinkovcima glumica 21. Festival glumca, kojem će u svibnju 2014. grad-domaćin prvi put Dubravka Crnojević-Carić promovirala je dvije svoje knjige: Melankolija biti Otok. i smijeh na hrvatskoj pozornici i Glumica (Penelopini zapisi).

Za uspomenu i dugo sjećanje: Željko Szabo, Srećko Šestan, Marko Ljubičič, Berislav Tomičić, Boris Svrtan, Anja Šovagović Despot, Božo Galić, Dušan Gojić, Marija Filipović, Kostadinka Velkovska, Mladen Karlić, Elvis Bošnjak, Nenad Srdeić, Josip Šarić, Jurica Buljan i Mirosla Janić (stoje), Tomislav Palinić – Ćoša i Slaven Nuhanović (čuče)

broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 27 Predstave 20. Festivala glumca Zagrebačko gradsko kazalište Komedija glumci mlađi od 28 godina: Matija Antolić, Aljoša Čepl, Aleksandar Bogdanović, Miroslav Paul Pörtner Tihana Lazović, Mateja Majerle Čabraja, Ljiljana Krička-Mitrović, Mario Rade, Duško Modrinić, Vladimir Tintor Čisto ludilo glumci mlađi od 28 godina: Aljoša Čepl, Ivana redateljica: Nina Kleflin Kazalište Planet art, Zagreb Gudelj izvode: Vid Balog, Nina Kaić Madić, Igor Mani Gotovac

Mešin / Damir Poljičak, Damir Lončar, Saša Pričaj mi o Gorkome Zagrebačko kazalište lutaka Buneta, Jasna Palić Picukarić redatelj: Ansambl (predstava za djecu i mlade) izvode: Lela Margitić, Hana Hegedušić, Robert Gradsko dramsko kazalište Gavella, Zagreb Plemić August Šenoa Davor Špišić Postolar i vrag Crne oči Binocular teatar, Zagreb redatelj: Zoran Mužić redatelj: Dražen Ferenčina Vilim Matula / Siniša Labrović izvode: Pero Juričić, Anđelko Petric, Danijela Čolić-Prižmić, Matilda Sorić, Branko Smiljanić izvode: Darko Milas, Nela Kocsis, Sven Šestak, Postdiplomsko obrazovanje / Đuro Roić, Mladen Čutura Nenad Cvetko / Franjo Dijak, Živko Anočić, redatelj: Borna Armanini Biserka Ipša, Zoran Gogić, Slavica Knežević, izvode: Vilim Matula, Vjekoslav Crljen Olga Pakalović, Ana Kvrgić, Đorđe Kukuljica, Gradsko kazalište Trešnja, Zagreb

Sara Vručinić, Blaženko Kramar, Damir Klarić (predstava za djecu i mlade) Teatar Pozdravi, ADU, Teatar na Trešnjevci Ivana Brlić Mažuranić – CeKaTe i Kazališna družina Kufer, Zagreb Satiričko kazalište Kerempuh, Zagreb Regoč Samo bez emocija Jean Poiret redateljica: Dora Ruždjak Podolski redateljica: Ivica Boban Krletka izvode: Aleksandra Naumov, Radovan izvode: Andrej Dojkić, Sanja Drakulić, Nataša redatelj: Krešimir Dolenčić Ruždjak, Ivana Bakarić, Vanda Vujanić Šušnjar, Kopeč, Marija Šegvić, Slaven Španović, Dinka Maja Kovač, Petar Banda izvode: Željko Königsknecht, Hrvoje Kečkeš, Vuković, Ivana Zanjko Mario Mirković, Ivan Đuričić, Luka Petrušić, glumci mlađi od 28 godina: Sanja Drakulić, Borko Perić, Velimir Čokljat, Maja Posavec, Dinka Vuković, Slaven Španović, Nataša Kopeč Gradsko kazalište Žar ptica, Zagreb Filip Detelić, Edo Vujić, Branka Trlin, Ana (predstava za djecu i mlade) Maras, Linda Begonja Sanja Pilić glumci mlađi od 28 godina: Filip Detelić Hrvatsko narodno kazalište Split Mrvice iz dnevnog boravka Franz Kafka redateljica: Franka Perković Glumačka družina Histrion, Zagreb Preobrazba izvode: Petar Atanasoski, Nataša Kopeč, Ana- Vlado Gotovac redatelj: Ivan Plazibat Marija Vrdoljak, Ante Krstulović, Gorana izvode: Nikša Arčanin, Nikola Ivošević, Tajana Moj slučaj Marin, Natalija Đorđević, Iskra Jirsak, Berislav Jovanović, Andrea Mladinić, Nenad Srdelić, dramatizacija i režija: Boris Svrtan Tomičić Vicko Bilandžić izvodi: Boris Svrtan glumci mlađi od 28 godina: Nataša Kopeč, glumci mlađi od 28 godina: Nikša Arčanin Iskra Jirsak, Petar Atanasoski

Kazalište KNAP Kulturnog centra Peščenica, Kazalište Playdrama, Split Zagreb Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Elvis Bošnjak Borivoj Radaković Osijeku Srce veće od ruku i Osječko ljeto kulture Grupa redatelj: Trpimir Jurkić (predstava za djecu i mlade) redatelj: Mario Kovač izvode: Anastasija Jankovska, Petra Kovačić Magdalena Lupi Alvir po motivima ruske izvode: Sreten Mokrović, Ranko Zidarić, Ivica Pavlina, Vladimir Posavec Tušek, Elvis Bošnjak bajke Zadro, Iva Visković glumci mlađi od 28 godina: Petra Kovačić Žar ptica

Pavlina redatelj: Lawrence Kiiru Teatar Exit, Zagreb izvode: Edi Ćelić, Aleksandra Colnarić, Đorđe Saša Anočić Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku Dukić, Ivica Lučić, Areta Ćurković, Inga Šarić, Nemirne noge Mate Matišić Zvjezdana Bučanin, Lidija Helajz, Zoran redatelj: Saša Anočić Grkinić, Tihomir Grljušić, Tihomil Čakalić, Sinovi umiru prvi izvode: Damir Klemenić, Jerko Marčić, Saša Snježana Ivković redatelj: Zoran Mužić Anočić, Matija Antolić, Tvrtko Jurić, Marina glumci mlađi od 28 godina: Edi Ćelić Lamot, Tihana Lazović, Mateja Majerle, Nera izvode: Milenko Ognjenović, Ana Stanojević, Stipičević, Neven Šverko Darko Milas, Ivana Gudelj, Davor Panić,

28 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. Anja Šovagović Despot, Himzo Nuhanović, Helena Buljan, Perica Martinović i Vlatko Dulić na Danu domaćice Pericu Martinović rođendanskom tortom iznenadile su Kostadinka Velkovska i Marija Filipović

Tenisači: Boris Svrtan, Zdenko Rečić, Marko Ljubičić, Josip Elezović (sjede); Marija Filipović, Vinko Kraljević, Matko Elezović, Glumačko sijelo na Principovcu Vlado Vergaš, Nedim Prohić, Ivan Jončić (stoje)

Himzo Nuhanović s tamburašima na Glumačkom sijelu Vladimir Stojsavljević i Helena Buljan na Glumačkom sijelu 20. Festival glumca | nagrade Glumačko je srce veće od ruku cjenjivački sud 20. Festivala odglumljenim transformacijama pokazao glumca, u kojem su bili Anja je i prokazao maske grozomornih ideologa Šovagović Despot (predsjednica), i terorista. Svrtan istovremeno odgovara i KostadinkaO Velkovska i Dušan Gojić, na pitanje što je to zaista bilo egzistencijalno pogledao je šesnaest predstava koje je važno Vladi Gotovcu: samoća i konačnost odabrala izbornica Perica Martinović i zatvorskog života pretvaraju se pred našim donio odluke o dobitnicima nagrada. A očima u beskraj poezije i ljepote. Kao nagrađeni su... glumac, dramaturg i redatelj Svrtan je ovom snažnom predstavom proniknuo u Nagrade Fabijan Šovagović za najbolje od početka do kraja fokusirana, što joj srž Gotovčeve misli. Hrabrim je i istinitim glumice omogućuje nijansiranu izvedbu i rast s iskazom, bez licemjerja i poltronstva uspio razvojem predstave. Naročito je dojmljiva dočarati pjesnikovu silnu ljubav prema njezina glumačka energija, zbog koje Hrvatskoj. gledatelj suosjeća s njezinim likom te Nenad Srdelić za ulogu Šefa u predstavi razumije njegove postupke i prihvaća ih Preobrazba Franza Kafke u režiji Ivana čak i ako se možda ne može u cijelosti Plaziblata i izvedbi Hrvatskog narodnog složiti s njima. Uraganska snaga emotivnih kazališta Split oluja što bjesne unutar Žene, a koje interpretacija Anastasje Jankovske zorno dočarava, podsjeća nas da je upravo ljubav jedna od esencijalnih stvari u životu. Jasna Palić Picukarić za ulogu Gospođe Shubert u predstavi Čisto ludilo Paula Nagrade Fabijan Šovagović za najbolje Pörtnera u režiji Nine Kleflin i produkciji glumce ZGK Komedija Neviđenim šarmom i ljupkošću, Jasna Palić Picukarić potpuno je osvojila srce vinkovačke publike koja je urnebesnim U Preobrazbi Franza Kafke HNK-a smijehom i silnom simpatijom Split, cjelovitoj, čistoj predstavi visokih reagirala na glumačke eskapade te kazališnih umjetničkih standarda, sjajne glumice. Gospođa Shubert u Ocjenjivački sud posebno je izdvojio njezinoj nenadmašnoj interpretaciji Nenada Srdelića u ulozi Šefa. Njegova je nije samo besprijekorno odigrana uloga uloga savršena glumačka bravura koja je nego i studiozni, do najmanjeg detalja u potpunosti uklopljena u funkciju i stil promišljen i zaokruženi glumački biser. Boris Svrtan za uloge u predstavi Moj predstave. U malo prostora Nenad Srdelić Virtuoznim vladanjem govora i tijela, slučaj Vlade Gotovca u dramatizaciji i pokazao je širok dijapazon vrlo točnih glasovnim turbulencijama, inteligentnom režiji Borisa Svrtana i izvedbi Glumačke i preciznih glumačkih izričaja praćen duhovitošću i nenametljivom i sigurnom družine Histrion iz Zagreba sjajnim držanjem i kretnjama. igrom s partnerima na sceni, kao i sa Boris Svrtan je izvedbom monodrame samom publikom, stvorila je punokrvnu, Moj slučaj Vlade Gotovca eksplozivnom Nagrada Nevenka Filipović za najbolje beskrajno šarmantnu ulogu koja ide u sam glumačkom energijom i nesvakidašnjim, lutkarsko glumačko ostvarenje ili vrh hrvatskog glumišta. virtuoznim glumačkim umijećem glumačko ostvarenje u predstavama za Anastasija Jankovska za ulogu Žene u pred očima zatravljenih gledatelja na djecu i mlade predstavi Srce veće od ruku Elvisa Bošnjaka otvaranju 20. Festivala glumca stvorio pravo kazališno čudo. Čudo od riječi, Berislav Tomičić za ulogu Bumbara u u režiji Trpimira Jurkića i produkciji predstavi Mrvice iz dnevnog boravka Sanje Kazališta Playdrama iz Splita čudo od djela, čudo od emocije, čudo od duha. Precizno iznijansiranim, savršeno Pilić u režiji Franke Perković i produkciji Anastasija Jankovska u ulozi Žene uvjerljiva promišljenim i jednako tako sjajno Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba je, točna, emotivna, koncentrirana i

30 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. 20. Festival glumca | nagrade

Posebno priznanje Mato Ergović za vlastitih duša. A kako duši udahnuti ljubav, glumačko ostvarenje kako dušu uvjeriti da je ljubimo kad nam ljubav sama ne vjeruje? Čistoćom, iskrenošću, vjerom i nadom u teatarsku riječ i kreaciju koja dolazi iz dubine duše četvero izvanrednih glumaca vođenih izvanrednom rukom glumca-redatelja Trpimira Jurkića vodi nas u iskon, snagu i jedini smisao ljudskog bivanja – ljubav. U izvrsnoj predstavi Mrvice iz dnevnog boravka Sanje Pilić Gradskog kazališta Žar Nagrada za najbolji kazališni plakat ptica iz Zagreba bilo je jako teško izdvojiti Jerko Marčić za ulogu u predstavi Nemirne Vanja Cuculić za plakat predstave Push glumačko ostvarenje između osmero noge, autorskom projektu Saše Anočića u up 1-3 GDK Gavella iz Zagreba krasnih, mladih talentiranih glumaca koji izvedbi Teatra Exit iz Zagreba su svoj posao nadahnuto obavili. Skoro Od velikog broja plakata pristiglih iz svi zaslužuju nagradu, ali se Ocjenjivački Prvog dana 20. Festivala glumca sahranjen većine hrvatskih kazališta i od mnogih sud ipak odlučio za Berislava Tomičića, je gospodin Mato Ergović, naš Baj Mata. kazališnih družina, Ocjenjivački sud, u kojem su bili Dubravko Mataković, Ivica koji je lik desetogodišnjaka ostvario s Ocjenjivački sud predložio je da se ustanovi Zupković i Zdravko Dvojković, za izložbu velikom radosti i kreativnosti, s bogatim još jedna nagrada na ovom festivalu, koja je izdvojio njih sedamnaest. Najboljim izražajnim sredstvima, s blagim komičnim bi nosila njegovo ime ili ime Baj Mata jer kazališnim plakatom u protekle tri godine izražajima koji nikad nisu prešli izvan je Mate Ergović potekao iz ove sredine, ovdje se školovao i prve glumačke korake proglašen je plakat za predstavu Push Up okvira predstave. Sjajna protuteža svom 1-3 autora Vanje Cuculića. prijatelju Janku koji kao lokomotiva vuče napravio u vinkovačkom kazalištu, a predstavu i daje dirljivu dječju naivnost i poslije toga ostvario vrlo bogatu glumačku Obrazloženje: „Ocjenjivački sud je vođen čistoću dječjih osjećaja. karijeru. Bio je i domaćin četvrtog Festivala osnovnom premisom da plakat mora biti glumca. Ove godine možemo dodijeliti jasan u likovnom smislu i istovremeno Nagrada Ivo Fici za najboljeg mladog dodatno priznanje koje nosi njegovo naglašavati bitne elemente same predstave glumca ili glumicu do 28 godina ime, a čast da bude prvi laureat, nadamo o kojoj govori. U tom smislu kao najbolji se novoosnovane nagrade, Ocjenjivački odabran je plakat za predstavu Push Up sud dodijelio je Jerku Marčiću za ulogu 1-3 jer je vizualno i likovno atraktivan te u predstavi Nemirne noge Teatra Exit, agresivan, istovremeno čitak i jednostavan. autorskom projektu Saše Anočića. Lakoća Svojom agresivnošću odražava poruku i radost igranja do savršenstva nastudirane predstave i motivira publiku da pogleda uloge Jerka Marčića ipak je izdvojila predstavu. Dinamika i agresivnost iz sjajne postave mladih i višestruko dobro su postignute dvobojnošću tiska nadarenih glumaca. i razlomljenom kompozicijom cijelog plakata.“ Nagrada Vanja Drach za najbolju predstavu u cjelini Nikša Arčanin za ulogu Gregora Samse u predstavi Preobrazba Franza Kafke u režiji Ivana Plaziblata i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split Nikša Arčanin u ulozi Gregora Samse glumački je samozatajan, a tjelesno vrlo ekspresivan. Njegova sposobnost tjelesne preobrazbe izvanredno korespondira sa zahtjevima uloge i pridonosi uvjerljivosti njegove interpretacije. Sve emotivne oluje Srce veće od ruku Elvisa Bošnjaka u režiji koje bjesne ispod površine njegova lika Trpimira Jurkića i produkciji Kazališta nakon preobrazbe nenametljivo ali itekako Playdrama iz Splita prisutno titraju i ispod površine Nikšina glumačkog bića, a prirodnost stilizirana Predstava Srce veće od ruku veća je od pokreta otkriva duboko promišljanje i onoga što nazivamo predstavom. Duboko pažljivo oblikovanje lika Gregora Samse. emotivan i duboko praštajući tekst Elvisa Bošnjaka čini nas koji ga gledamo voajerima broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 31 nagrade intervju | Jagoda Kralj Novak, u povodu 40 godina umjetničkog rada Oduprijeti se komercijalizaciji Tvrdnja da je netko zapostavljen u teatru za mene je neprihvatljiva. Nema malih i velikih kazališta. Ima dobrih i loših predstava razgovarala: Branka Primorac – Varjačić je vrstan kazališni znalac i teoretičar. Nastavio je s angažiranim Iza Vas je četrdeset godina glume, cijeli repertoarom. Tumačim uloge u Krležinim niz glavnih uloga, uloga u kazalištu, na tekstovima: Anku u Kraljevu i Jadvigu televiziji i filmu. Što Vam je bilo najdraže? Jesensku u predstavi Na rubu pameti. – Teško je odgovoriti na pitanje što mi Draga mi je uloga Eve u Bergmanovoj je bilo najdraže, jer dopustite da budem Jesenjoj sonati (nagrađena od struke), kao i ponosna i malo hvalisava. Odigrala sam 105 Grušenjka u Braći Karamazov pa Šenoina kazališnih uloga, više od 4000 predstava, a Ljubica, a od najnovijih Juliška u predstavi pogledalo ih je oko milijun gledatelja. Ove Familija u prahu Nine Mitrović i Filumena podatke iznio je bivši ravnatelj HNK-a Marturano u De Fillipovoj istoimenoj Varaždin Marijan Varjačić na mojoj komediji. Ne smijem zaboraviti Emu u proslavi 40. obljetnice. Sve sam uloge predstavi Singerica, koje sam ja autorica. stvarala s punim angažmanom i igrala s Drage su mi i sve predstave za djecu koje velikom ljubavlju. Sve sam ih rodila, pa G orenak sam radila s mojom dragom Zvjezdanom kako reći da mi je jedno dijete draže od Ladikom. drugog? Teško, zar ne? arko Rođena ste Varaždinka i članica HNK-a Sigurno ima uloga i predstava koje možete Varaždin. Unatoč tome niste bili izdvojiti, najkreativnije razdoblje. D : foto nevidljivi redateljima sa šireg područja? – Najkreativnije i najplodnije i meni – Ne mogu se požaliti. Tvrdnja da je najdraže razdoblje ono je osamdesetih netko zapostavljen u teatru za mene je godina 20. stoljeća. To je bilo plodno neprihvatljiva. Nema malih i velikih razdoblje ne samo mog kazališta već, kazališta. Ima dobrih i loših predstava. usudim se to reći, i hrvatskog kazališta Događa se i u Zagrebu. Priče o u jugoslavenskom okruženju s vrlo zapostavljenosti neutemeljene su. Pitam se jakom konkurencijom. Što se mene tiče, nakon tolikog posla i užitaka u Varaždinu mogu izdvojiti važnu ulogu Grethe u zar bih bila uspješnija da sam živjela predstavi Vježbe u Goethe institutu Ivana u Zagrebu. Popularnost? Radit ću dok Bakmaza u režiji Miroslava Međimorca. budem za to osjećala potrebu. Ne treba Bila je 1976. godina i prvi susret s „fizičkim mi za to Zagreb. Mogu igrati kad zaželim, teatrom“. Za Grethu sam nagrađena kad hoću i gdje hoću, i na cesti i u dućanu nagradom Sedam sekretara SKOJ-a, koja i u školi i u vrtiću i na trgu, alatom koji je u to vrijeme imala velik ugled, a meni posjedujem – svojim glasom, habitusom početnici bila je velik poticaj. i svojom pameću ili ludošću. Sve dok me zdravlje bude držalo. Zaslužila sam uzeti Poslije te nagrade sigurno ste puno igrali. HNK u Varaždinu: Nina Mitrović, Familija u si pravo na tu slobodu. prahu, red. Samo M. Strelec – Igrala sam čitav niz uloga iz Šnajderova dramskog opusa koje je režirao Veček. Dvije Nisu Vas mimoišle nagrade, kako publike su mi najdraže iz tog ciklusa Agneza u Dumanskim tišinama i tako ni struke. Koliko su Vam važne? Margareta u Hrvatskom Faustu, potom Herkulica u Bakmazovoj – Odgajana sam starinski, u socijalističkom duhu. Važan je samo predstavi Vjerodostojni doživljaji s psima pa Mladenka u rad, rad i samo rad, a nagrade su neka nužna posljedica. Sjećam Brechtovu Piru malograđana. Slijede Emerički ‒ uloga Genje, pa se kada je Međimorec govorio: „Mlade ljude se ne smije hvaliti Bobočka u Krležinu Filipu Latinovitzu Mire Međimurca. Njemu i jer to ih kvari.“ Danas se prečesto i olako dijele epiteti poput „ona Večeku zahvalna sam na svemu što su me naučili. je genijalna“, a da iza toga ne stoji dugogodišnji kvalitetan rad. Nagrade pak mogu biti rezultat kvalitetnog rada, a ponekad dolete Poslije Večeka na čelo vašeg kazališta dolazi Marijan Varjačić. Po spletom okolnosti. Ugodno ih je dobiti, no još je ljepše kvalitetno čemu pamtite njegov mandat? trajati na sceni. Bez tog trajanja glumac je nesretni gubitnik. broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 33 intervju | Jagoda Kralj Novak, u povodu intervju | Vera Zima, u povodu 40 godina 40 godina umjetničkog rada umjetničkog rada

razgovarala: Branka Primorac

Što za Vas znači prohujalih četrdeset godina? – I sama se pitam koje slike ostaju. Bez mnogo razmišljanja odmah mi padaju na pamet Lištica i gostovanje s Teatrom u gostima, prvi kadrovi sa snimanja filma Mećava... to su bili moji počeci 1975, 1976... Pitam se je li moguće da je toliko vremena prošlo. Moguće je. Kad počnem razmišljati o prolaznosti, baš sam nekako kao rasuti teret. Bilo je, i bilo je divno. Kao u svih ljudi mojih godina naviru mi lijepa sjećanja, valjda tako duša hoće. S druge strane, kad padnem u minus fazu, ramišljam o naporu, o golemom trudu. Razmišljam koliko mi je s osamnaest godina teško pao odlazak iz roditeljskog doma u Pločama u Zagreb; na milost i nemilost gazdaricama. Sjećam HNK u Varaždinu: Eduardo De Filippo, Filumena Marturano, se i starog Čičmira s porte na Akademiji, koji mi je donosio red. Samo M. Strelec trešće kako bih u svojoj podstanarskoj sobi lakše zapalila peć na drva i kasno navečer poslije vježbi brzo se ugrijala. Gluma je Vaše temeljno opredjeljenje, ali okušali ste se i u pisanju i u režiji. Što Vam je privlačnije? Bilo je dakle i lijepih i teških trenutaka. – Napisala sam tekst Singerica ponukana masovnim otpuštanjem – Lijepo je sve. Koliko god sam brže starila, jer sam hedonist, tekstilnih radnica u Hrvatskoj. U toj predstavi-cabaretu glavno jer sam se trošila, jer sam intenzivno živjela, ni za čim ne lice Emica ostaje bez posla i počinje se silom prilika baviti žalim. U svemu sam stvarno tražila radost i veselje. To je velik najstarijim zanatom na svijetu. Našalila sam se na račun društva dar. Nisam cmoljkava, osim kad se namjerno dovedem u i apsurdnih životnih situacija. Postaje sve aktualnija i igram je sladostrasne dubine mrakova. po zemlji i inozemstvu. Smijem se s ljudima i sretna sam kad ih vidim raspoložene poslije predstave. To je konačno i cilj našeg posla. Ukaži na probleme, pa će se možda nešto promijeniti. Ja sam glumica ‒ to znam raditi, a režija je samo bila nužnost.

Pripremate li neki novi autorski projekt? – Ne pripremam, ali nikad se ne zna. Ako mi stvaralački napon padne, hitno ću napuniti akumulatore nečim novim.

Kako se mirite s umirovljenjem glumaca? – Mislim da za glumca ne postoji umirovljenje ako pamet i snaga služe. Gledala sam ponovo Stilske vježbe i vidjela na sceni radost kolega Pere Kvrgića i Lele Margitić. O tom sam vam časnom trajanju govorila, oni su meni genijalni.

Kako gledate na glumu i kazalište u budućnosti? – Kazalište budućnosti bit će okrenuto zahtjevima tržišta da bi se namaknula sredstva do kojih je sve teže doći. Samo vrlo uspješni i marketinški izuzetno spretni, oni koji će se znati koristiti EU fondovima, moći će zadržati umjetnički nivo i oduprijeti se Vera Zima kao Maša u filmu Mećava (1977), red. Antun Vrdoljak komercijalizaciji, velikoj opasnosti za kazališta. Glumci će ići na audicije, što nije loše za kazališta i puno je isplativije, ali puno krvavije za tržište glumaca. Romantična kazališna vremena, koja su Kako ste doživjeli susret sa Zagrebom? uključivala sigurnost stalnog angažmana, privilegiju sudjelovanja – Htjela sam ja dolaskom u Zagreb potisnuti svoju narav. Sve u stvaranju kazališnog repertoara, uvažavanje mišljenja i želja je tu bilo za mene konspirativno, kontemplativno. „Pa hajde, glumaca odlaze polako ali sigurno u prošlost. Sretna sam što Zima“, kažem si ja, „idemo malo patit.“ Nabacila sam glumu, sam svoj četrdesetogodišnji rad ostvarila u takvom humanom osobito posije diplomskog, a diplomirala sam na Ibsenovoj kazališnom okruženju. Zahvalna sam stoga svojoj ravnateljici Nori. Poslije toga bila sam u nekoj mladenačkoj pokazivačkoj Jasni Jakovljević što mi je predstavom Filumena Marturano na furci, da svi vide da sam ja nešto „švensi-mensi“. Kratko me moj zahtjev omogućila proslavu 40. obljednice profesionalnog držalo. Izronila je moja prava narav i tu je bio kraj. angažmana. Svjedok sam njezina izuzetnog napora da osigura sredstva za naš rad. 34 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. intervju | Vera Zima, u povodu 40 godina umjetničkog rada U svemu sam tražila radost Televizija je došla pod stare dane i tu sam baš imala sreću. Mislim da Bog voli lude

40 godina umjetničkog rada, narod se digao na noge da me pozdravi. Osjetim da me vole. Pozdravljaju me u tramvaju, na ulici, na tržnici... bez uvertire nepoznati mi ljudi pristupaju i govore da obožavaju moju Ružu. Mislim da nije „falša“ i da sam je igrala bez fige u džepu. Dala sam si jako truda. Otišla bih u rujnu pet dana na more, a kad bih se vratila, ustajala bih rano ujutro i tri sata s ptičicama učila tekst. Ja sam s tom Ružom i kuhala i čistila stan, smijala se grohotom na Vušovićeve i Gregurevićeve replike i tako dva mjeseca prije početka snimanja. Kad se sjetim kolegica koje su se četrdeset godina naradile u kazalištu, a nisu imale sreću da imaju svoju Ružu, bude mi žao. Ja sam imala sreću kojoj se zapravo više nisam nadala.

Unatoč svemu rekli ste zbogom seriji Odmori se, zaslužio si. Kao razlog odlaska spominjali ste glumačku intuiciju. Je li to pravi razlog? – Intuicija pokriva sve, ali uistinu je došlo do zasićenja. Shvatila sam da me ne mogu pratiti. Ja bih htjela više, bolje, a ne ide. Neću površnost i ono naše „sve može proć“... Onda je Snježana Tribuson rekla: „Ako Vera više ne želi raditi Ružu, seriju ćemo Tko ostaje u posebnom sjećanju? prestati snimati.“ Njezina je bila zadnja! – Krasni i veliki ljudi. Dogodilo se da je Dino Radivojević gledao moju Noru i dvanaest su me dana u Gavelli čekali da me prime u stalni angažman. U tom trenutku Teatar u gostima pripremo je Kušanov komad Čaruga. Sjajna postava od koje mi se i danas vrti – Relja Bašić, Vanja Drach, Franjo Majetić, Fabijan Šovagović, Ivo Serdar, Ana Karić, Pero Juričić i ja. Rekla sam: „Dino, ja vas volim, ali ja idem s njima.“ Što da kažem o tom razdoblju? Samo „saugaš“ - igra se svaki dan, od Iloka preko Apatina do Novog Sada, pa južne Srbije i onda dvanaest dana Makedonije. Nije bilo lako, ali dobila sam samopouzdanje. To nema veze s mojom velikom tremom prije akcije, koje se do danas nisam oslobodila. Ali kad klapa padne, sve dođe na svoje.

To je razdoblje nekog glumačkog savršenstva, no prava popularnost stigla je s televizijom, zar ne? – Televizija je došla pod stare dane i tu sam baš imala sreću. Mislim da Bog voli lude. Bila sam u parkiću s prijateljicom kad me nazvala Snježana Tribuson. Dotada sam s njom radila u dva Vera Zima kao Ruža Kosmički u seriji Odmori se, zaslužio si (2006- 2013), red. Snježana Tribuson filma, zapravo sam statirala. U jednom moj lik kaže samo „Ajd u pičku materinu“. Velim joj: „Ako me zoveš da opet psujem i da izgovorim jednu rečenicu – zaboravi.“ „Ne, zovem te zbog nečeg I što sad, mirovina? drugog“, odgovara mi Snježana. I tako je počelo moje druženje s – Imam šezdeset i jednu godinu i trideset i pet godina staža. Ništa mojom ljubljenom Ružom Kosmički. To je nevjerojatno koliko me ne priječi da postanem gospodar svog vremena. Konačno me ljudi vole kroz tu ženu. ću se odmoriti, putovati, uživati, družiti se s prijateljima, plivati i brinuti o zdravlju, što sam zbog posla zanemarila. Skoro me Kako Vam pokazuju da Vas vole? koštalo života. Ali još su tu predstave mog matičnog Kazališta – Nedavno u Koprivnici na premijeri predstave Žene u crvenom lutaka, koprivnička predstava Žene u crvenom, koja je tek krenula, Davora Špišića u produkciji Ludens teatra, s kojom sam obilježila pa kabare sa Ksenijom Erker. Neće me se scena tako lako riješiti! broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 35 Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo na području kazališta | Nenad Šegvić Strast i snaga Poseban doprinos hrvatskomu glumištu Šegvić je ostvario osnutkom Hrvatskoga festivala malih scena

Hrvatskom dramom riječkoga HNK-a, a pravi organizacijski i umjetnički poduhvat postigao je osnutkom HKD teatra, neovisnoga i suvremenom kazališnom konceptu usmjerenoga kazališta, čije je značenje u riječkome kontekstu teatrolog Darko Gašparović usporedio s onim koje je za zagrebačko glumište imao prevratnički čin osnutka Zagrebačkoga dramskog kazališta. Uz marljiv organizacijski rad Šegvić je u HKD teatru više puta zablistao i kao glumac, i to prije svega u nizu uloga iz suvremenoga repertoara, od Albeejeva Georgea, Ionescova Gospodina Smitha i Beckettova Estragona do Marinkovićeva don Zane, Brešanova Pulje te Billyja u Pet vrsta tišine Shelagh Stephenson. Poseban doprinos hrvatskomu glumištu Šegvić je ostvario osnutkom Hrvatskoga festivala malih scena, koji je od 2000. dobio međunarodni predznak, postavši u kratkome periodu ne samo jednim od najvažnijih i najprogresivnijih kazališnih festivala u srednjoj i jugoistočnoj Europi nego i mjestom ponovnoga zbližavanja kazališta tih područja. Nenad Šegvić (Split, 1936) u rodnome je gradu završio osnovnu školu i gimnaziju. Glumu je diplomirao 1959. na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu. Po završetku studija bio je angažiran u kazalištima u Banjaluci, Mostaru i Splitu, gdje je 1960. ostvario prvu veliku ulogu kao don Jere u Marinkovićevoj Gloriji, a kratko vrijeme bio je i član Zagrebačkoga kazališta mladih. Godine 1964. prešao je u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, gdje je, dobivši u međuvremenu status dramskoga prvaka, ostao do umirovljenja 1999. Nastupajući u stilski i žanrovski najraznovrsnijim predstavama, u riječkome je kazalištu odigrao ijekom triju i pol desetljeća neprekidnoga djelovanja u više od 150 uloga, od kojih su mnoge imale antologijske značajke, riječkome HNK-u Ivana pl. Zajca Nenad Šegvić nastupio a važan trag ostavio je i kao ravnatelj Hrvatske drame od 1976. je u više od 150 uloga najširega stilskog i žanrovskog do 1986. Tdijapazona, predajući se jednakom strašću i umjetničkom Svoj drugi glumački život Šegvić je započeo 1993., kada je snagom raznovrsnim redateljskim konceptima te gradeći uloge osnovao HKD teatar, propulzivno neovisno kazalište usmjereno na sebi svojstven način, kombinacijom studioznoga i intuitivnog, prema suvremenom repertoaru i reinterpretacijama klasičnih ludističkoga i psihološki determiniranoga, racionalnoga i djela. Kazališnu sliku Rijeke i Hrvatske obogatio je i pokretanjem nagonskog. Na njegovim kreacijama izrasle su mnoge hvaljene, Međunarodnoga (isprva Hrvatskoga) festivala malih scena 1994., pa i antologijske, predstave riječkoga kazališta između 1964. i na čijem je čelu ostao do danas, uzdigavši ga među ponajbolje 1999., no to ga nije priječilo da osim u velikim, nosivim ulogama kazališne festivale u ovome dijelu Europe. (poput Siniše u Zagorkinoj Gričkoj vještici, Waltera, Pube i Olivera Urbana u Krležinoj Galiciji, Gospodi Glembajevima i Ledi, Klaudija u Hamletu i Kralja Johna u istoimenoj Shakespeareovoj tragediji ili Alfreda Illa u Dürrenmattovu Posjetu stare dame) nastupa i u manjim, pa čak i epizodnim kreacijama, uvijek iskazujući punu Članovi Komisije za kazališnu umjetnost Odbora Nagrade svijest o kolektivnoj prirodi kazališnoga čina. Vladimir Nazor: Helena Buljan (predsjednica), Hrvoje Ivanković, Svoju potpunu predanost kazalištu Šegvić je iskazao i tijekom Pero Kvrgić, Georgij Paro, Matko Raguž, Marija Sekelez, desetogodišnjega razdoblja u kojem je uspješno rukovodio Boris Senker

36 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. Nagrada Vladimir Nazor za 2012. godinu na području kazališta | Zlatko Sviben Priča o gradu Nagrada Zlatku Svibenu ujedno je i nagrada svim sudionicima osječkoga Unterstadta

prvome planu predstave Unterstadt nisu ni povijest, ni politika, ni ideologija, nego ljudi i njihove sudbine. U prvome je planu osječki ansambl predvođen Sandrom Lončarić-Tankosić i Brankom Cvitković, pa je nagrada Zlatku Svibenu ujedno i nagrada svim sudionicima osječkoga Unterstadta. Zlatko Sviben (Zagreb, 1954) diplomirao je komparativnu književnost i filozofiju u rodnome gradu. Studij kazališne režije i radiofonije završio je 1981. na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu. Režirao je dramske, dječje i lutkarske predstave u gotovo svim hrvatskim kazališnim središtima te u Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Srbiji, a posebno se vezao uz dva grada – Rijeku, u kojoj je niz godina bio umjetnički voditelj i ravnatelj Hrvatske drame te kućni redatelj, i Osijek, gdje je, između ostaloga, bio i jedan od utemeljitelja studija glume i lutkarstva na Umjetničkoj akademiji. Za svoja je ostvarenja dobio niz nagrada. Među njima su i tri nagrade Hrvatskoga glumišta: za režiju drama Večeras se improvizira Pirandella i Cyrano de Bergerac Rostanda te Unterstadt, prema romanu Ivane Šojat-Kuči, u dramatizaciji Nives Madunić-Barišić.

režiji Zlatka Svibena Unterstadt je istodobno saga što prati život pripadnika četiriju naraštaja obitelji osječkih Nijemaca, posebno ističući odnose po ženskoj crti, iU kronika jednoga grada, Osijeka/Esseka, odnosno jedne od njegovih jezgri, Donjega grada/Unterstadta, u stoljeću ratova, prekrajanja granica, nastajanja i nestajanja država i režima, raseljavanja, protjerivanja i istrebljenja etničkih skupina, a zaživjela je u dva tradicijom obilježena gradska prostora: na otvorenoj pozornici u staroj Tvrđi i na kazališnoj pozornici. Kao i višestruko nagrađen roman, objavljen 2009. godine, i predstava iz kolektivnoga zaborava izvlači sudbinu podunavskih Švaba te njih, njihove uspone i padove u vremenu blagostanja i vremenu stradanja, i njihov govor – esekerski/esekeriš – makar i simbolički, vraća gradu kojem su nekoć pripadali i iz kojega su ih prognale sile izvan njihovih moći. Grad je pak tu predstavu prihvatio kao malo koju prije nje. Prigrlio ju je kao priču, istinitu, tešku, traumatičnu, ali i pročišćavajuću, priču o sebi i za sebe, prepoznao se u njoj, poistovjetio se s njom. Ne bi tomu bilo tako da se u scensko oživljavanje povijesnoga i romanesknog Unterstadta i njegovih stanovnika Zlatko Sviben nije upustio Članovi Komisije za kazališnu umjetnost Odbora Nagrade na sebi svojstven način, dokraja predano, istraživački, u želji da Vladimir Nazor: Helena Buljan (predsjednica), Hrvoje Ivanković, s izvođačima i publikom podijeli što bogatije iskustvo. Premda Pero Kvrgić, Georgij Paro, Matko Raguž, Marija Sekelez, Boris je radi toga dramatizaciju dopunio dokumentarnom građom, u Senker broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 37 Demetrova nagrada za životno djelo HDKKT | Igor Mrduljaš (1945 – 2013) Svestrani kazališni čovjek Igor Mrduljaš umro je u Zagrebu u 68. godini nakon duge i teške bolesti koja ga je spriječila da u lipnju ove godine i osobno primi Demetrovu nagradu. Prisjećamo se njegova životnog puta uz izvod iz obrazloženja Nagrade

bio izvršni urednik Teatrologijske biblioteke Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa, u kojoj je objavljeno više od trideset stručnih i znanstvenih knjiga, a suuređivao je od 1994. do 1998., s Brankom Hećimovićem i Nikolom Batušićem, Glumišnu knjižnicu Prolog, pri zagrebačkom nakladniku AGM. Još jedanput se okušao i u kazališnoj praksi te od 1985. do 1988. zajedno s Tahirom Mujičićem vodio Lutkarsko- erotski cabaret (LEC) Mmanipuli. Pisao je dramske tekstove za djecu i odrasle, televizijske scenarije, a posebno se ističu njegove scenske prilagodbe djela Ivane Brlić- Mažuranić, dijelom tiskane 1994. u knjizi Potjeh, Toporko i Neva ritičar, teatrolog, publicist, urednik i svestran kazališni Nevičica. Tajnikom Hrvatskoga čovjek Igor Mrduljaš u našem je kulturnom i javnom društva kazališnih kritičara i teatrologa bio je od 1976. do 1993., a životu djelatan više od četiri i pol desetljeća – od godine njegovim predsjednikom od 2005. do 2011. K1968., kad je objavio prve osvrte na kazališne predstave u Autor je Dramskog vodiča iz 1984. i 1997. te Izbora iz hrvatske studentskom tisku, odnosno od godine 1967., kad je osnovao te dramatike XX. stoljeća, monografija o Dubravku Dujšinu i Relji do 1969. i vodio Studentsku eksperimentalnu kazališnu scenu u Bašiću, knjige Zagrebački kabaret i monografija Sto godina Rijeci. Rođen 1945. u Splitu, mladost je proveo u Rijeci, gdje se kazališta u Varaždinu (1973.), Deset godina druženja (1984.) i 30 i školovao, potom boravio u Varaždinu, a od 1975. živi i radi u godina putujućega kazališta (2004.), koje su nastale o obljetnicama Zagrebu. Bio je, voditelj promidžbe i urednik kazališnih izdanja Teatra u gostima, te Ad HOC cabaret: hrvatsko ratno glumište HNK u Varaždinu, dramaturg i v.d. ravnatelja ZKM-a, a od 2001. (1994.). do umirovljenja 2012. pomoćnik ravnatelja ZKL-a. U devedesetim Samostalan i dosljedan u svom shvaćanju kazališta kao jednog je godinama obnašao razne dužnosti u ministarstvima i uredima od najvažnijih segmenata nacionalne kulture i uvjeren da Vlade RH. Objavljivao je tako u Telegramu, uređivao kazališnu su upravo za opstojnost te kulture presudni supostojanje rubriku Riječke revije i Kamova, priređivao izdanja riječkoga i popularnog i ekskluzivnog, eksperimentalnog i tradicionalnog, varaždinskog kazališta te HNK u Zagrebu, a za Međunarodnu domaćeg i stranog, grubog i otmjenog, ne opredjeljuje za jednu slavističku školu priredio je i nekoliko mini-monografija u nizu vrstu kazališta, nije promicatelj jedne struje ili jednoga trenda Građa za portret glumca. Od 1997. do 2006. bio je glavni urednik u kazalištu, nije izabrao jedno njegovo lice te ga posvuda i revije za lutkarstvo LuKa. Posljednjih dvadesetak godina stalni je od svih traži i hvali samo njega, a sva druga lica odbacuje kao kazališni kolumnist Hrvatskoga slova. nepoželjna, nego različita lica prihvaća kao ne samo dopustiva Kao član uredništva kazališnoga časopisa Prolog od 1975. i nego neophodna... (iz obrazloženja Nagrade) istoimene biblioteke od njezina utemeljenja 1977. godine te od 1984. suurednik, s Vjeranom Zuppom, prvih brojeva Novoga Prologa znatno je pridonio podizanju kulture našega pisanja o Članovi povjerenstva: Boris Senker (predsjednik), Sanja Nikčević, kazalištu i za kazalište na višu razinu. K tomu je, od 1979. do 1991., Boris B. Hrovat

38 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. Nagrada Fabijan Šovagović Društva hrvatskih filmskih redatelja za životno djelo | Rade Šerbedžija Od ljubavnika do tragičara Šerbedžija se, igrajući paralelno u kazalištu, na televiziji i filmu od kasnih 1960-ih, već čvrsto urezao u ekran prepoznatljivom fizičkom gestom, vrhunskom dikcijom i markantnim licem koje dobro nosi raznovrsne psihološke i karakterne maske, te podnosi različite narative – klasične i suvremene, tragičke i komičke, umjetničke i žanrovske

da 1990-ih nije selu Mrduša Donja, 1972.) preplivao veliku ili suvremenom okružju baru, izgovorio (Hadžićev Novinar, 1979.), niI jednu rečenicu na ali i balkanski prepredenjak broken engleskom i (Prosjaci i sinovi, 1971.), tako postao jednim od sarkastični ljubavnik ili najpoznatijih suvremenih urbani beskičmenjak. Jedni holivudskih imigranata, su u njemu vidjeli moralno Rade Šerbedžija neupitno ambivalentnog intelektualca bi zavrijedio naslov i lakrdijaša, drugi tragički glumačkog velikana s izdanak prigradske južnoslavenskih prostora. radničke sirotinje (San o Do tog međunarodnog ruži, 1986.) i pojedinca iskoraka s prtljagom koji je žrtva iskvarenog slavenskog identiteta sustava (Osuđeni, i akcenta, Šerbedžija 1987.), ali i romantičnog se, igrajući paralelno u U pulskoj Areni na dodjeli nagrade s predsjednikom DHFR-a Antoniom Nuićem zanesenjaka poput Armana kazalištu, na televiziji i u Berkovićevoj Kontesi filmu od kasnih 1960-ih, Dori (1993.), posljednjem već čvrsto urezao u ekran Šerbedžijinu hrvatskom prepoznatljivom fizičkom filmu prije početka njegove gestom, vrhunskom međunarodne karijere s dikcijom i markantnim višestruko nagrađivanom licem koje dobro nosi dramom Makedonca Milča raznovrsne psihološke Mančevskog Prije kiše i karakterne maske, te (1994.). podnosi različite narative Proteklih dvadesetak – klasične i suvremene, godina Šerbedžija je, tragičke i komičke, najčešće igrajući uloge umjetničke i žanrovske. (počesto i sumnjivih) Zbog tih osobina za stranaca istočnoeuropskih njim su se otimali korijena u zapadnome svi ozbiljniji redatelji Rade Šerbedžija u ulozi Vitomira Bezjaka u filmu Bravo maestro (1978), svijetu, udvostručio autorske i post-autorske red. Rajko Grlić filmografiju naslovima koje, hrvatske i jugoslavenske među ostalim, potpisuju kinematografije – od respektabilni svjetski Papića (Iluzija) i Galića (Crne ptice), kod kojih je 1967. debitirao, redatelji – od Francesca Rosija, Philippa Noycea, Johna Wooa i Ivande, koji mu je dao prvu glavnu ulogu s egzistencijalističkom do Clinta Eastwooda i Stanleya Kubricka, ali se i u velikom težinom u Gravitaciji (1968.), do Hadžića, Golika, Pavlovića, stilu dostojnom velikih glumaca sve učestalije vraća domaćem Berkovića, Mimice, Grlića, Markovića, Radivojevića, Zafranovića, ambijentu, gdje će se za njega zasigurno naći još moćnih uloga. a osobito Vrdoljaka i Tadića te ostalih kod kojih je utjelovio likove različitih tipova, karaktera i identiteta. Imao je priliku biti ratnik pod različitim zastavama, režimski i deziluzionirani Žiri nagrade Fabijan Šovagović: Antonio Nuić (predsjednik), (post)revolucionar, tragičar u povijesnom (Predstava Hamleta u Snježana Tribuson i Vinko Brešan broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 39 Sjećanja sjećanje | Eliza Gerner (Sombor, 30. kolovoza 1920. – Zagreb, 11. kolovoza 2013.) Knjigama protiv zaborava Eliza Gerner bila je osoba koja, kad joj se jedna vrata zatvore, druga vrata sama otvara piše: Želimir Ciglar „Ona je glumica kontakta, najbolje su joj odgovarale uloge s jednim suigračem“, tako se sažeto, riječima teatrologa prof. dr. Branka Hećimovića može opisati glumački i spisateljski put Elize Gerner, glumice koja se podjednako dobro snalazila na sceni (i u životu) i na hrvatskom i na mađarskom i na njemačkom jeziku. U vremenima uoči Drugog svjetskog rata rijetkost je bila da žene studiraju, ali njezin otac, bogati somborski trgovac, podržao ju je u nakani da studira ekonomiju računajući kako je znanje ono što joj nitko neće moći oduzeti u teškim vremenima koja je slutio. Čak je i doktorirala na budimpeštanskom sveučilištu o temi Najnovije socijalne tendencije u odredbama poreznog zakonodavstva. Diploma se pokazala Eliza Gerner odlično se snalazila i na filmu i iskričavo je znala neiskoristivom u poraću. iskoristiti oko kamere, koje ju je voljelo. Zaigrala je u Nestajanju, Svoje je sugrađane osvojila prvom, i to vrlo zahtjevnom ulogom. Generalovu carskom osmijehu, Kući duhova, Tri muškarca Melite Zatravila ih je kao Eliza Doolittle u Pigmalionu Georgea Bernarda Žganjer, Kontesi Dori, Born to Ride, Leu i Brigiti, Terevenki, Shawa. Trgovcima i ljubavnicima, Ljubavnim pismima s predumišljajem, Radi se o našim pismima, Trstu... Eliza Gerner bila je osoba koja, kad joj se jedna vrata zatvore, druga vrata sama otvara. U Zagrebu je nagovorila Tita Strozzija, I sve bi to bilo i više nego dovoljno za jedan ispunjen stvaralački tada u „vrlo loše skrojenom kaputu“, da dođe gostovati u njen život, koji je 2006. godine okrunjen i Nagradom hrvatskoga rodni grad u Krležinu komadu U agoniji, a ona je zaigrala Lauru glumišta za životno djelo. No, Eliza Gerner ostvarila je još jednu Lenbach. Strozzi je pak nju nagovorio da se 1948. upiše u Dramski karijeru, i to vrlo zavidnu kvalitetom i kvantitetom napisanog. studio HNK-a. Prošla je audiciju na kojoj su odlučivali i Ranko Godine 1988. otisnuta joj je knjiga sjećanja Osvrnuh se sjetno i tako Marinković i Ivo Tijardović. Na neko vrijeme seli se sa Strozzijem je započet niz njenih vrlo čitanih autobiografskih i biografskih na glumački angažman u Rijeku i potom se vraćaju u Zagreb, gdje knjiga. Riječ je o knjizi „kronici kazališnih uspomena“. Uslijedio dobiva angažman u HNK. Ostaje tom kazalištu vjerna 34 godine je Oproštaj s Gvozdom 1993. Knjiga je to koja svjedoči o posebnoj – od 1950. do 1983. povezanosti s Miroslavom i Belom Krležom. Potom također knjiga „Salonska glumica velikog potencijala“, tako je o njoj pisao Ivo uspomena Oteto zaboravu (1995.), pa U sjeni stoljeća koje odlazi Hergešić, a ona sama govorila je kako joj je omiljeni autor bio (1999.) i Kazalište kao sudbina (2001.). Sa suprugom Milanom Shaw, a Ljubavnik najdraža predstava. Bila je i vrlo uspješna Arkom objavila je knjigu Svjedoci Krležina odlaska (2002). Počast Kleopatra iz njegove drame Cezar i Kleopatra, Klara u Goetheovu svom prvom suprugu odala je knjigom Tito Strozzi: Svjetla i sjene Edmontu, Katarina iz Oluje Ostrovskog, a posebno je zapamćena jednog glumačkog puta (2004). kao Lidija u Staromodnoj komediji Arbuzova. Eliza Gerner dosta Glumačku bistrinu i jasnoću koju je čuvala i u svakodnevnom je prevodila s mađarskog na hrvatski, a sa Strozzijem je dobila i govoru pretočila je i u svoje knjige. One su prave čuvarice njenih jednogodišnji angažman u Rostocku. S njegovom Igrom u dvoje uspomena i načina života te rada u kazalištu u vrijeme kad je obišli su Europu. ona djelovala. Postala je i članicom Društva hrvatskih pisaca. Prijateljstvo s Miroslavom i Belom Krležom ogledalo se i na Sve je svoje knjige napisala na pisaćoj mašini. Njezin je stol, kažu pozornici, i to na način da je Eliza Gerner sa strahopoštovanjem prijatelji, prepun zapisa, nacrta i skica od kojih će možda nastati pristupala svakom novom glumačkom zadatku, a osobito su je još koja knjiga kao najbolji spas od zaborava. sokolile Krležine pohvale. broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 41 sjećanje | MATO ERGOVIĆ (Novi Mikanovci, 11. siječnja 1927. – Zagreb, 7. svibnja 2013.) Veliki epizodist Osim po dojmljivim epizodama u DK Gavella, posebno je bio obljubljen po televizijskim serijama, primjerice kao Kanonik u U registraturi, kao Domenico u Našem malom mistu i kao policajac Pučanstvo u Velom mistu piše: Tomislav Kurelec Ipak, i dalje je pretežno igrao manje uloge, pa je i najznačajnije službeno akon što je završio osnovnu priznanje – Nagradu grada školu u rodnim Novim Zagreba 1970. dobio za Biskupa Mikanovcima, a tijekom u Gloriji Ranka Marinkovića u NDrugog svjetskog rata i gimnaziju u režiji Božidara Violića, a te mu je Vinkovcima, Mato Ergović u prvim je godine bar jednako uspjela bila i poratnim godinama najprije završio u epizoda Debelog purgera u kultnoj Osijeku tečaj iz pedagogije, a potom izvedbi Krležina Kraljeva u režiji i službovao kao učitelj u Benkovcu, Dina Radojevića. No, bez obzira Imotskom, Splitu i Bežancu kraj na obim svojih osamdesetak uloga, Pregrade. Od 1951. do 1954. Matu Ergovića doživljavalo se ne studira na zagrebačkoj Akademiji samo kao sjajnog epizodista nego za kazališnu umjetnost kod i kao velikog glumca čija je snažna doktora Branka Gavelle, s kojim, interpretatorska osobnost svakoj kao i mnogim mladim glumcima, od osamdesetak predstava koje je nezadovoljnima tadašnjim odigrao na sceni davala dodatnu HNK-om, sudjeluje u stvaranju vrijednost. Zato je imao i posebno Zagrebačkog dramskog kazališta, mjesto u kazalištu (kasnije GDK tom senzacionalanom događanju Gavella) u kojem je započeo za tadašnju (ne samo kazališnu) karijeru i u kojem je kao značajno sredinu. Ergovića sam imao prilike glumačko ime ostao gotovo gledati još kao dječak, kada sam s četrdeset godina, a tek nakon toga roditeljima, ali i na đačkoj galeriji prihvatio je još jedan angažman (stajanju iza posljednjeg reda od 1985. do umirovljenja 1992. u balkona) vidio neke od značajnih dubrovačkom Gradskom kazalištu predstava kojima se ZDK nametnuo „Marin Držić“. kao jedno od žarišta kulturnog Umirovljenje ipak nije prekinulo života Zagreba. I sada, nakon njegovo glumačko stvaralaštvo kao gotovo šezdeset godina, sjećam se što ni angažman u kazalištu nije dubokog dojma, pa i fascinacije ograničio njegove kreacije na jedan tim predstavama, ali i imena Mate medij, tako da ga mnogi gledatelji Ergovića, koji mi se urezao u znaju i po brojnim filmovima, među sjećanje kao da je tumačio neke od kojima se posebno ističu Svoga tela gospodar (1957.) Fedora glavnih uloga, premda su njegove uloge 1954. u Gavellinim Hanžekovića, U gori raste zelen bor (1971.) Antuna Vrdoljaka, režijama Krležinih komada Ordonanc u U logoru ili Toma u Kužiš stari moj (1973.) Vanče Kljakovića, Predstava Hamleta u Golgoti bile epizode, a slične su bile i uloge radnika Carlsona Mrduši Donjoj (1973.) Krste Papića, Sokol ga nije volio (1988.) u O miševima i ljudima Johna Steinbecka u režiji Mladena Branka Schmidta, Maršal (1999.) Vinka Brešana i Tu (2003.) Škiljana iste godine ili Jima u Sjećanju na dva ponedjeljka Zrinka Ogreste. Posebno je pak bio obljubljen po televizijskim (1958.) Arthura Millera u režiji Dina Radojevića. Obimom serijama, primjerice kao Kanonik u U registraturi (1974.) prema najveća i najkompleksnija bila mu je pak interpretacija Anti Kovačiću u režiji Joakima Marušića, a još više onima u vlasnika krčme i konačišta Harryja Hopea u antologijskoj kojima je u potpunosti iskazao svoje izvanredne komičarske režiji Koste Spaića komada I ledar dođe Eugena O’Neilla sposobnosti kao Domenico u Našem malom mistu (1969. – 1963., u kojoj je Ergović dokazao da osim što je provjereno 1971.) Miljenka Smoje u režiji Daniela Marušića i kao policajac dojmljiv epizodist posjeduje znanje i dar za stvaranje složenih Pučanstvo u također Smojinu Velom mistu (1979. – 1981.) u režiji velikih rola. Joakima Marušića.

42 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. sjećanje | IVICA BARIŠIĆ (Sisak, 2. svibnja 1960. – Dubrovnik, 11. travnja 2013.)

S planeta Držić Osnovao je i svoje, prvo takvo u Dubrovniku, privatno kazalište Teatrin piše: Davor Mojaš

Dubrovniku je u 53. godini umro glumac Ivica Barišić. Iz rodnog Siska, gdje je igrao u amaterskim predstavama, odlazi u Zagreb i diplomira na kazališnoj akademiji (1984.) uU klasi Tomislava Durbešića. Prije dolaska u Dubrovnik (1988.) bio je član Zagrebačkog kazališta lutaka (1984.-1987.). Za svoje kreacije u lutkarskom kazalištu bio je nagrađivan, a u Dubrovniku je, u Kazalištu Marina Držića od 1988., ostvario galeriju likova radeći s velikim redateljskim imenima. Bio je članom Festivalskog dramskog ansambla Dubrovačkih ljetnih igara sezonama igrajući u brojnim festivalskim produkcijama. Osnovao je svoje, prvo takvo u Dubrovniku, privatno kazalište Teatrin, u kojem je bio i glumac i redatelj s posebnim monodramskim ostvarenjem u predstavi Bokčilo. Njegova ljubav prema lutkarstvu, ostvarena i u predstavama dubrovačkog kazališta koje je režirao i u kojima je igrao, bila je stalna inspirativna vodilja i u njegovim osobnim samostalnim projektima, imanentna i u drugim glumačkim izazovima. Publika ga, uz ostale, pamti po ulogama u Držićevoj Tireni, Gundulićevoj Prozerpini ugrabljenoj, Vetranovićevoj Suzani čistoj, Goldonijevim Ribarskim svađama, Sršenovu Pometu i u predstavama Početak zimskog perioda Jasmine Reza, Teštament Vanče Kljakovića, Pitanje časti Lutza Hubnera, a posebno, po njemu najdražoj ulozi kojoj se često vraćao, Bokčila u Dundu Maroju i predstavi Planet Držić, ali i njegovoj istoimenoj monodrami. Imbarak Ernesta Katića u Kazalištu Marina Držića i lutkarska predstava Umišljena mišica u njegovoj autorskoj produkciji bili su mu posljednji glumački i redateljski kazališni prinosi. U ratnim okolnostima Dubrovnika sudjelovao je s posebnim programima za djecu u skloništima i u emisijama Radio Dubrovnika. Volio je poeziju i kada je nije govorio, tražio ju je u ulogama kojima se posvećivao i koje su ga sustizale.

Kazalište Marina Držića, Dubrovnik: Planet Držić, red. Ivica Boban

Ivica Barišić bio je glumac koji je ostavio važan trag u dubrovačkom kazališnom životu, svojoj matičnoj kazališnoj kući i na Dubrovačkim ljetnim igrama. Rado je bio viđen i na drugim mjestima u Gradu gdje se kazalište živi, igra i svjedoči u ne samo metaforičkom điru Stradunom, koji ga je inspirirao, formirao i koji je volio. Ljetna druženja s kolegama prije i poslije festivalskih izvedbi uz kulinarske vještine i druge talente koji su ga krasili bili su onaj jednako tako poseban dio Barekove osobnosti. Njegovim preranim odlaskom hrvatsko glumište izgubilo je vrijednog i talentiranog glumca, a Kazalište Marina Držića svog predanog i važnog člana koji je gotovo cijelu svoju glumačku karijeru ugradio u dubrovačko kazalište. broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 43 sjećanje | GORDAN PIČULJAN (Šibenik, 18. srpnja 1942. – Zagreb, 16. lipnja 2013.) Samozatajan stvaralac Zanimljivo je da je u kazalištu i na filmu redovito igrao uloge grubih muškaraca, ali u privatnome životu krasila ga je duboka osjećajnost koja se nije prelijevala samo u scenske uloge nego i u stihove piše: Petra Mrduljaš ovom svitu, Mačak pod šljemom, Nepokoreni grad, Putovanje u Vučjak, a na velikome platu pojavio se u filmu Nedjelja Lordana ordan Pičuljan proveo je gotovo Zafranovića (1969.). Godine 1989. postao dvadeset godina kao lutkar u je stalnim članom ansambla Zagrebačkog Zagrebačkome kazalištu lutaka, kazališta lutaka, u kojem će ostati sve do aliG njegova svestrana umjetnička osobnost umirovljenja 2007. godine. Lutkarstvo je stoga nije bila ograničena na lutkarstvo. Gordan logično dominiralo posljednjim desetljećima Pičuljan rođen je 1942. godine u Šibeniku njegova stvaralaštva. i diplomirao je glumu na današnjoj Akademiji dramske umjetnosti. Počeo je Lutkar je, paradoksalno, samozatajan kao „slobodnjak“ na kazališnim daskama stvaralac, vrlo često skriven iza paravana, Teatra &TD, zagrebačkog HNK-a, Komedije, u crnoj odjeći, kadšto i s crnom koprenom Gavelle, Histriona, Kazališta Trešnja i Žar- na licu. On svoj glas i tjelesnu vještinu ptice, igrajući za djecu i odrasle, glavne i prepušta lutki, koja govori i djeluje pod sporedne uloge, komične i tragične. Publika svjetlima reflektora, omogućujući lutkaru ga pamti i u uspješnim hrvatskim televizijskim transformacije nezamislive u kazalištu serijama Kuda idu divlje svinje, Ča smo na živoga glumca. Dječja publika gledala ga je u širokoj paleti uloga, u pozadini raznorodnih zahtjevnih lutaka. U njegovu bogatom opusu ističe se uloga Čarobnjaka u predstavi Skoupa-Wenig Srećko među bubama (1990.), Bjesomara u Potjehu (1995.) Ivane Brlić-Mažuranić, Aladina u Šeherezadi Igora Mrduljaša (1996.) i varalice Marka u Andersenovu Carevom novom ruhu (1994.) te naslovna uloga u Nazorovu Velom Joži (1989.). Gordan Pičuljan bio je „dobar duh kazališta“ za svoje kolege i suradnike, glumac pouzdanih glasovnih i animatorskih mogućnosti, čvrsta karika repertoara i lutkarskog ansambla. Zanimljivo je da je u kazalištu i na filmu redovito igrao uloge grubih muškaraca, ali u privatnome životu krasila ga je i duboka osjećajnost koja se nije prelijevala samo u scenske uloge nego i u stihove. Gordan Pičuljan objavio je nekoliko zbirki pjesama (Opekotine, 1993., Usud, 1995.), u kojima se bavi dubokim temama patnje i ljubavi. Na komemoraciji održanoj u Zagrebačkom kazalištu lutaka od Gordana Pičuljana oprostili su se mnogi kolege i prijatelji, a posebno je nadahnuto govorio njegov dugogodišnji kolega Đuro Roić, lutkar koji je Pičuljana pratio od prvih dana po dolasku u ZKL. „Pitam se kako ću te pamtiti. Bosoga na palubi broda na ljetnoj turneji našoj? Ili dok nosiš violinu iz Varne za kćer? Kao brižna oca koji je kćer vodio na naše predstave ili kao ponosnog, naizgled ležernog oca koji je sina upoznavao s ekipom s kojom si snimao? Ne znam koja slika će ostati istaknuta, ali znam da ih je bilo mnogo. Toliko proba smo odradili, toliko predstava odigrali, proživjeli toliko trenutaka − i smiješnih i šašavih, i ludih i ozbiljnih − da je teško prihvatiti kako nas svojim odlaskom ogoljuješ, ostavljajući prazninu kojoj ne sagledavamo mjeru“, rekao je Đuro Roić, a njegove osjećaje dijele mnogi njegovi kolege.

44 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. sjećanje | ZDENKA MIŠURA (Šibenik, 12. siječnja 1957. – Split, 21. kolovoza 2013.) Golema pokretačka snaga Beskompromisna i s jasnom vizijom kazališta koje djetetu nudi kvalitetu i potiče kasniju potrebu za kulturom i umjetnošću, producirala je predstave koje su osvajale nagrade i učestalo prelazile hrvatske granice piše: Marija Tudor

denka Mišura rođena je 1957. godine u Šibeniku. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kazalištem se počela baviti u Zzagrebačkim studentskim danima, kada je četiri godine bila član amaterske kazališne grupe Studentskog centra. Nakon studija radila je kao profesor u srednjim školama u Zagrebu i Splitu, a kazalištu se vraća, ovaj put profesionalno i zauvijek, kao urednica kazališnih izdanja splitskog HNK-a, a potom i kao voditeljica propagande i marketinga. Surađivala je s časopisima za kulturu Vijenac i Hrvatsko glumište i pisala drame koje su izvođene u programu Hrvatskog radija. Prvi korak prema lutkarskom kazalištu i kazalištu za djecu Uporna i vođena potrebom da stvari pokreće ali i završava, upustila napravila je donijevši svoj dramski tekst Vodencvijetov let u se u zahtjevan i mukotrpan proces gradnje i adaptacije srušene splitski GKL. Tekst je u režiji Dunje Adam postavljen 2000. i bio dvorane. Gradilište je otvoreno u prosincu 2004., a dvorana je jedna od najnagrađivanijih predstava GKL-a. Kasnije su joj u bila obnovljena i otvorena za publiku u lipnju 2006. Otvorenje lutkarskom kazalištu igrani tekstovi Oholica, Pec Ivo, Div koji više nove kazališne dvorane trajno je obogatilo kulturu grada Splita, nije htio biti velik i Povratak u životinjsko carstvo. a ravnateljici dalo novu snagu i polet u borbi za jednak status Nakon 16 godina rada u HNK-u Split, 2003. godine imenovana je kazališta za djecu i kazališta za odraslu publiku. Neumorna i ravnateljicom Gradskog kazališta lutaka Split. Tijekom 10 godina izvrsna organizatorica nije prihvaćala ni najmanji neiskorišten djelovanja na čelu GKL-a rušila je kapacitet, pa već 2008. godine pokreće predrasude o predstavama za djecu festival hrvatske drame za djecu „Mali kao manje vrijednima od onih za Marulić“, čime je konačno ostvarila odraslu publiku. Stvarala je kazalište jedan od glavnih ciljeva s početka svog koje ne podilazi publici, preuzimala mandata, a to je motiviranje pisanja za rizik i kreirala repertoar izazovan lutkarsko kazalište i kazalište za djecu. umjetnicima i gledateljima. Nakon 6 izdanja „Mali Marulić“ festival Beskompromisna i s jasnom vizijom je o kojem kazališta misle planirajući svoj kazališta koje djetetu nudi kvalitetu i repertoar i koji u Split jednom godišnje potiče kasniju potrebu za kulturom i dovodi najnovije predstave za djecu iz umjetnošću, producirala je predstave Hrvatske, ali i susjednih zemalja, druge koje su osvajale nagrade i učestalo ansamble, kazališne estetike i izričaje. prelazile hrvatske granice. Dolaskom 2011. organizira prvi ciklus koncerata u GKL Split zatekla je kazalište sa Jazz u veljači kao program namijenjen srušenom dvoranom, raspršeno na odrasloj publici, koji se održao i iduće nekoliko lokacija. Generacije malih dvije godine, dovevši u GKL i neku novu Splićana nisu znale da u gradu publiku. Bio je to ujedno korak prema postoji kazalište za njih, smješteno u jedinom neostvarenom cilju, lutkarskoj secesijskoj građevini Hrvatskog doma predstavi za odrasle. u samom centru grada. Predstave Preranim odlaskom Zdenke Mišure su igrane u neadekvatnoj dvorani splitsko i hrvatsko kazalište ostalo je u Domu HV-a, radionice, skladište bez goleme pokretačke snage koja je i pokusne dvorane nalazile su se u pomicala granice i obogaćivala sliku Solinu, a uredi u Matošićevoj ulici. cjelokupne hrvatske kulture. broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 45 sjećanje | DOLORES LAMBAŠA (Šibenik, 29. ožujka 1981. – Slavonski Brod, 23. listopada 2013.) Voljela je biti voljena Dolores je svoje tuge uspješno držala zaključane pod teškim lokotima vanjskog sjaja, frizure, odjeće, osmijeha i uživanja u poslu kojeg radi i u kojem je imala velike ambicije

Dolores Lambaša bila je televizijska, filmska i kazališna glumica. Glumila je u serijama Ruža vjetrova, Najbolje godine, Zakon ljubavi, Zauvijek susjedi i Dobre namjere. Igrala je glavnu žensku ulogu u filmu Vjerujem u anđele (2009) Nikše Sviličića, a nastupila je i u filmovima Tumor Tomislav Štefanca (2010) i Pravo čudo Lukasa Nole (2007). U kazalištu je svoju jedinu ulogu odigrala u predstavi Federica Garcíje Lorce Dom Bernarde Albe u režiji Božidara Violića u HNK u Zagrebu 2006. godine. piše: Nikša Sviličić

olores Lambašu poznavao sam površno i vrlo duboko u isto vrijeme. Kažem površno zato što smo se viđali nad njenim srcem i glavom. Demon renesansnog čovjeka s iznimno rijetko, katkad u gradu uz kurtoazni osmijeh i raznim talentima, demon samouništenja, demon strasti, demon Dmah rukom u „čujemo se već“ stilu. S druge strane, intenzivno života i smrti... Opasna ekipa, zaista sam to bio mislio, a mislim surađujući s njom na filmu Vjerujem u anđele, naslutio sam da i sada. Na moje iznenađenje, ona je sa smješkom i neskrivenim se radi o zaista interesantnoj osobi, koja ima više slojeva i čija je oduševljenjem primila moju „demonsku opservaciju“ i rekla fizička pristalost, zapravo, blagoslov i prokletstvo u isto vrijeme... u Lambaša stilu: „Je, je, baš je tako...“ Dolores Lambaša i njeni Ostat će mi u sjećanju minijatura kada sam došao na neku od demoni tako su, ne obazirući se na norme i postavljene granice, brojnih zajedničkih večera na kojima bi bila cijela ekipa filma. iskušavali i provocirali nas smjerne i bogobojazne. Nisu se, barem Dolazeći do restorana, začujem Severinin glas i potom salve ne javno, obazirali na podignuti prst lažnog moralizma i bili su smijeha, a zatim shvatim da je ondje i Rozga jer začuh nju... I zabavljeni sami sa sobom. opet salve smijeha... Kada sam, međutim, ušao u prostoriju, vidio Također, sjećam se filmskog festivala u Podgorici, kada sam prvi sam dvadesetak ljudi okupljenih oko Nje, koja je tako dobro put u životu vidio kako se gleda netko kome se diviš. Naime, oponašala glas i geste Severine, Rozge i drugih estradnjaka, da je lokalni novinari bili su očarani njezinim šarmom i pojavnošću, društvo doslovno umiralo od smijeha. Zaista je bila talentirana u a Ona je uvijek znala uspješno surfati na kresti vala divljenja, što tome... Neću ništa novo reći ako kažem da je i jako lijepo pjevala joj je puno češće polazilo za rukom izvan Hrvatske. Zaista su bili i na taj način progovarala o svojoj boli i neshvaćenosti... Premda oduševljeni Njome i to nisu sakrivali... Ona bi uživala u tome i nismo bili, kao što rekoh, toliko bliski, dao sam si za pravo da joj tako bi bio zatvoren energetski hranidbeni lanac Njih i Nje. Tada kažem da u njoj tinja nekoliko demona i da se svađaju za prevlast bi bila dama, kontrolirala bi svaki pokret i gestu, prava ženska Jamesa Bonda, odmjerena i društveno prihvatljiva, ali i zeznuta kad treba. Dolores nije previše marila za ono što će drugi misliti o njoj. Uvijek sam imao dojam da ima neki svoj cilj i da će, kako Balašević kaže, sve to doći na svoje i da stara pravila zna... Jedino što je prečula nastavak tog stiha – da se tako samo tuge broje... Ipak, Dolores je svoje tuge uspješno držala zaključane pod teškim lokotima vanjskog sjaja, frizure, odjeće, osmijeha i uživanja u poslu kojeg radi i u kojem je imala velike ambicije. Voljela je biti voljena, ali ako se to ne bi dogodilo, utoliko gore po Njih, Vas, Nas... Barem je to tako bilo posloženo u Njezinoj glavi. Netko će reći da se rodila u krivom vremenu, netko da je sve tek bilo ispred Nje... Razmišljajući tako o Dolores, ostaje u glavi i srcu fino tkanje nedorečenosti, klupka vune koje je iznenada ispalo iz krila Dolores Lambaša i Vedran Mlikota u filmu Vjerujem u anđele (2009), i otkotrljalo se ispod fotelje, ostavivši pri tome izdajničku crvenu red. Nikša Sviličić nit... Nit jedne sjajne karijere koja se, nažalost, nije stigla razviti.

46 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. premijere i Festivali premijere od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. Premijere hrvatskih profesionalnih kazališta i kazališnih grupa priredio Goran Ivanišević

ZAGREB nad osam grobova, Suknja, Samotni život tvoj) III. dio Tomaž Pandur (prema motivima drame Michelangelo dramatizacija Matko Botić i Olja Lozica, redateljica Buonarroti Miroslava Krleže) HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE Olja Lozica, dramaturg Matko Botić, scenograf Igor Michelangelo U ZAGREBU Vasiljev, kostimograf Mario Leko, skladatelj Matko redatelj Tomaž Pandur Botić, oblikovatelj svjetla Deni Šesnić, scenski pokret Blaženka Kovač, jezična savjetnica Đurđa Škavić premijera 12. srpnja 2013. (Udine) / 1. rujna 2013. Ranko Marinković (Zagreb) izvode: Zvonimir Zoričić, Dušan Bućan, Dušan Gojić, U znaku vage Mirta Zečević, Katija Zubčić, Vlasta Ramljak, Lana (u koprodukciji s Mittelfestom, Italija i Pandur. Barić Theaters, Slovenija) dramaturginja Livija Pandur, adaptacija teksta Tomaž Pandur, Livija Pandur, scenograf Sven Jonke Anton Pavlovič Čehov (Numen), kostimografkinja Danica Dedijer, autor Višnjik videoprojekcija Dorijan Kolundžija, skladatelji glazbe redatelj Vito Taufer Primož Hladnik, Boris Benko (Silence), oblikovatelj premijera 10. svibnja 2013. svjetla Andrej Hajdinjak, jezična savjetnica Đurđa Škavić, fotograf Aljoša Rebolj, asistent redatelja Paolo prevoditelj Čedo Prica, dramaturginja Mila Pavićević, Tišljarić, asistentica dramaturginje Mirna Rustemović, scenograf Branko Hojnik, kostimografkinja Barbara asistentice kostimografkinje Tea Bašić, Linda Bilan Podlogar, skladatelj Mate Matišić, oblikovatelj svjetla (volonterka), inspicijent Roko Grbin Deni Šesnić, scenski pokret Anja Đurinović, jezična redatelji Helena Petković, Ivan Plazibat, Olja Lozica savjetnica Đurđa Škavić, asistentica kostimografkinje izvode: Livio Badurina (Michelangelo), Alma Prica, premijera 22. veljače 2013. Tea Bašić, suradnik za scensku magiju Luka Vidović, Iva Mihalić, Ivana Boban, Damir Markovina, Kristijan inspicijentica Višnja Kiš, šaptačica Suzana Bogdan Potočki, Andrej Dojkić, Tomislav Krstanović, Romano (I. dio) Karneval Pavek Nikolić, Ivan Ožegović, Adrian Pezdirc, Jure Radnić dramatizacija Ana Tonković Dolenčić, redateljica izvode: Alma Prica (Ranjevska, Ljubov Andrejevna, Helena Petković, dramaturginja Ana Tonković Maksim Gorki vlastelinka), Iva Mihalić (Anja, njezina kći), Ana Dolenčić, scenograf Igor Vasiljev, kostimografkinja Begić (Varja, njezina pokćerka), Milan Pleština Na dnu Matea Pasarić, skladatelj Frano Đurović, oblikovatelj (Gajev, Leonid Andrejevič, njezin brat), Dušan Bućan svjetla Deni Šesnić, scenski pokret Blaženka Kovač, (Lopahin, Jermolaj Aleksejevič, trgovac), Franjo Kuhar jezična savjetnica Đurđa Škavić (Trofimov, Pjotr Sergejevič, student), Danko Ljuština izvode: Siniša Popović (Doktor Delongo), Goran (Simeonov – Piščik, Boris Borisovič, vlastelin), Lana Grgić (Magistar Budikovac), Franjo Kuhar (Visko), Barić (Charlotta Ivanovna, guvernanta), Ljubomir Zijad Gračić (Friseur), Alen Šalinović (Holič), Ana Kerekeš (Epihodov, Semjon Pantelejevič, službenik), Begić (Vrata Nebeska, tetka doktora Delonga), Barbara Dora Lipovčan (Dunjaša, sobarica), Goran Grgić Vicković (Barbara, žena magistra Budikovca), Dušan (Jaša), Zvonimir Zoričić (Firs, stari sluga), Ivo Bućan (Mate Magran), Luka Dragić (Nane Bardela) Gregurević (Prolaznik), Žarko Potočnjak (Ravnatelj Prah (II. dio) željezničke postaje) dramatizacija Tomislav Zajec, redatelj Ivan Plazibat, dramaturg Tomislav Zajec, scenograf Igor Vasiljev, Tomislav Zajec redatelj Paolo Magelli kostimografkinja Petra Dančević, skladatelj Frano Trebalo bi prošetati psa premijera 3. listopada 2013. Đurović, oblikovatelj svjetla Deni Šesnić, autor redateljica Franka Perković prijevod Borislav Mrkšić, redakcija prijevoda, videoprojekcija Igor Pauška, scenski pokret i premijera 16. lipnja 2013. adaptacija teksta i dramaturgija Željka Udovičić koreografija Maja Marjančić, jezična savjetnica Đurđa Pleština, scenograf Lorenzo Banci, kostimograf Leo Škavić dramaturg Goran Ferčec, scenograf Ivo Knezović, Kulaš, skladatelj Ljupčo Konstantinov, oblikovateljice kostimograf Mario Leko, oblikovatelj zvuka Bojan izvode: Milan Pleština (Tonko plemeniti Jankin), Iva svjetla Željka Fabijanić Šaravanja i Vesna Kolarec, Gagić, oblikovatelj svjetla Zoran Mihanović, video Mihalić (Ana), Damir Markovina (Geometar, Anin jezična savjetnica Đurđa Škavić, asistentica redatelja Ivan Marušić, asistentica redateljice Maja Filičić Ivezić suprug), Ivan Glowatzky (Janko, Tonkov brat), Daria Helena Petković, inspicijentica Višnja Kiš, šaptačica Lorenci (Majka), Ivana Boban (Lucija), Ljubomir izvode: Vlatko Dulić (Otac), Daria Lorenci Flatz Suzana Bogdan Pavek, lirsku pjesmu Vladimira Kerekeš (Antun, Tonkov stric) (Žena), Bojan Navojec (Muškarac) Visockog otpjevala Ivanka Mazurkijević Po motivima novela Ranka Marinkovića izvode: Pjer Meničanin (Mihajl Ivanov Kostiljov, (Poniženje Sokrata, Balkon, Ni braća ni rođaci, Mislilac gazda prenoćišta), Daria Lorenci Flatz (Vasiljisa Karpovna, njegova žena), Lana Barić (Nataša, njezina

48 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. premijere od 1. siječnja do 31. prosinca 2013.

sestra), Siniša Popović (Medvjedjev, njihov ujak, Šovagović (Doktor Perić, ginekolog), Janko Rakoš policajac), Leon Lučev (Vaska Pepel), Dušan Bućan (Ivica), Nenad Cvetko (Nepoznati muškarac, tj. Ante), (Klješč Andrej Mitrič, bravar), Iva Mihalić (Ana, Sven Medvešek (Inspektor), Đorđe Kukuljica (Dalibor) njegova žena), Ana Begić (Nastja, djevojka), Mirta Zečević (Kvašnja, prodavačica uštipaka), Nikša Kušelj Voltaire (Bubnov, krojač kapa), Goran Grgić (Barun), Zvonimir Candide ili optimizam Zoričić (Luka, putnik namjernik), Milan Pleština (Saten), Bogdan Diklić (Glumac), Ivan Glowatzky redatelj Krešimir Dolenčić (Aljoška, obućar), Vanja Matujec (Nepoznata) premijera 5. travnja 2013. prevoditelj R. M. Šurbatović, dramatizacija i Pavo Marinković adaptacija Dubravko Mihanović i Krešimir Dolenčić, premijera 19. rujna 2013. Disamenina čast scenografkinja i kostimografkinja Valentina Crnković, dramatizacijski scenarij Zlatko Sviben, skladatelj (Brot und Oliven – Disamenas Ehre) glazba Willem Miličević, suradnica za pokret Iva Darko Hajsek, scenografkinje Ana Martina Bakić i Peter Dragan, koreografkinja Maja Marjančić, redatelj Marius Schiener Ivana Knez, kostimografkinja Marita Ćopo oblikovatelj svjetla Zdravko Stolnik, jezična savjetnica premijera 28. rujna 2013. (Gmünd) / 28. listopada Đurđa Škavić, asistentica redatelja Morana Novosel, izvode: Franjo Dijak (Raskoljnikov, Rodion 2013. (Zagreb) fotografije Jasenko Rasol, vizualni identitet predstave Romanovič, student i čovjek podzeman i neobičan; (u koprodukciji s Theater Herbst, Gmünd, Austrija) Vanja Cuculić / Studio Cuculić, inspicijentica Snježana ubojica), Darko Milas (Svidrigajlov, Arkadij Ivanovič, Majdak, šaptačica na probama Keka Katona alter mu ego, raspusni sladostrasnik i sjen; samoubojica), prevodielj Klaus Detlef Olof, scenograf Marius Nela Kocsis (Sofja Semjonovna Marmeladova, od žute Schiener, redatelj i snimatelj filmskih inserata Sandro izvode: Enes Vejzović (Candide), Nataša Janjić cedulje i križića mu; iskupiteljica Sonja) Inge Appelt Decleva, oblikovanje svjetla i tona Tom Barcal, majstor Lokas / Dajana Čuljak (Cunegonda), Duško (Aljona Ivanovna, zlomisao mu i gnjida; lihvarica pozornice Thomas Winkler, asistentica redatelja Valentić (Pangloss), Jelena Miholjević (Barunica; gnusna), Perica Martinović (Lizaveta Ivanovna, Andrea Schneider, glazba www.darisch.com Propovjednica; Ropkinja), Siniša Ružić (Barun; polusestra Aljonina i druga Sonjina; žrtva slučajna), izvode: Monika Schmatzberger (Disamena), Ivan Veliki Inkvizitor; Eunuh; Martin), Franjo Dijak (Prvi Ivana Bolanča (Avdotja Romanovna Raskoljnikova, Jonćić (Gideon), Max Mayerhofer (Rdeči gad), Ivan Bugarin; Prvi mornar; Prvi jezuit; Don Fernando; obožava ga; sestra Dunja), Jelena Miholjević (Pulherija Pokupić (Gorid), Manuela Seidl (Arina, Pontida), Vanderdendur; Abbé; Kapetan), Janko Rakoš (Drugi Aleksandrovna Raskoljnikova, strepi za nj; ljubljena Peter Pausz (Pitopous, Harfid, Apolon), David Czifer Bugarin; Drugi mornar; Drugi jezuit; Cacambo), mater), Perica Martinović (Nastasja Petrovna, dvori (Papilon, Stefan Karpatski, Asklepije), Katica Šubarić Ankica Dobrić (Paquette; Kraljica Eldorada), Mirjana ga i kori; dvorkinja gazdaričina), Živko Anočić (Eretheja), Luka Štilinović (Leonidas, Ares), Tomislav Majurec (Mladenka; Markiza), Đorđe Kukuljica (Razumihin, Dmitrij Prokofič, štiti ga; prijatelj Stojković (Zborovođa) (Barunov sin, kasnije Njegova Velečasnost; Anabaptist zaljubljiv), Ozren Grabarić (Porfirij Petrovič, pristav ga Jacques; Don Issakar; Brat Giroflée), Barbara Nola policijski isljeđuje; slavenofil), Nenad Cvetko (Nikolaj GRADSKO DRAMSKO KAZALIŠTE (Starica) Dementjev, ličilac i priznavalac Mikolka; starovjerac), Siniša Ružić (Dmitrij Mitka, od modnoga žurnala; GAVELLA Viktorija Nikiforova pojac), Zoran Gogić (Marmeladov, Semjon Zaharovič, U ime novca otpušteni titularni savjetnik; alkoholik), Anja Mate Matišić redatelj Dražen Ferenčina Šovagović Despot (Katerina Ivanovna Marmeladova, Fine mrtve djevojke premijera 11. svibnja 2013. s pohvalnicom i sušicom, dama), Ivona Kundert / Amanda Prenkaj (Polina Mihajlovna Marmeladova, s prevoditeljica Irena Lukšić, adaptacija teksta Dubravko verglom i bez francuskoga; malodobno djevče), Inge Mihanović, scenografi Dražen Ferenčina i Marita Appelt (Amalija Fjodorovna Lippevehzel, stanodavka Ćopo, kostimografkinja Marita Ćopo, autor glazbe Ljudvigovna tj. Ivanovna; Švabica), Živko Anočić Mate Matišić, oblikovatelj svjetla Zdravko Stolnik, (Student, ubog „ruski dječak“; socijalist), Siniša fotografije Jasenko Rasol, vizualni identitet predstave Ružić (Lužin, Pjotr Petrovič, bogat zaručnik Dunjin; Vanja Cuculić / Studio Cuculić, inspicijentica Ana bijednik), Siniša Ružić (Ilja Petrovič Poroh, „poručnik Dulčić, šaptačica na probama Andrea Glad Barut“; policijot), Siniša Ružić (Kočijaš, od konja izvode: Hrvoje Klobučar (Vlado), Dijana Vidušin plahih; nesretnik), Darko Milas (Zamjotov, Aleksandar (Lea), Ksenija Pajić (Željka), Ranko Zidarić (Kazimir), Grigorjevič, perovođa policijski; pojava Svidrigajlova), Ivana Roščić (Amanda), Ana Kvrgić (Ksenija), Dražen Darko Milas (Pojavci Svidrigajlovljevi ostali (časnik, redatelj Dalibor Matanić Kühn (Zdenko), Perica Martinović (Doktorica), Pero poslužitelj)), ansambl (glasovi i pojave (s taljiga, s Kvrgić (Isus Krist), Nenad Cvetko (Pio) premijera 11. siječnja 2013. nesreće, s opijela)) scenograf Deni Šesnić, kostimografkinja Ana Savić Roland Schimmelpfennig Renato Baretić Gecan, asistentica kostimografkinje Morana Cerovec, Push Up 1-3 autori glazbe Pavao Miholjević i Jura Ferina, suradnica Osmi povjerenik za pokret Irma Omerzo, oblikovatelj svjetla Zdravko redatelj Dario Harjaček redatelj Saša Anočić Stolnik, fotografije Jasenko Rasol, vizualni identitet premijera 14. veljače 2013. (Šibenik) / 1. ožujka 2013. premijera 8. studenoga 2013. predstave Vanja Cuculić / Studio Cuculić, inspicijentica (Zagreb) Snježana Majdak, šaptačica na probama Andrea Glad autor dramatizacije i koreograf Saša Anočić, suradnica (u koprodukciji s => Hrvatskim narodnim kazalištem na dramatizaciji Dora Delbianco, scenograf Miljenko izvode: Ivana Roščić (Iva, studentica), Nataša Janjić u Šibeniku) Sekulić, kostimografkinja Danica Dedijer, autor Lokas (Marija, studentica), Biserka Ipša (Olga), Darko glazbe i korepetitor Matija Antolić, oblikovatelj svjetla Milas (Blaž), Živko Anočić (Daniel, mladić u najboljim Fjodor Mihajlovič Dostojevski Zdravko Stolnik, asistentica kostimografkinje Selena godinama), Nela Kocsis (Lidija), Franjo Dijak (Susjed Zločin i kazna Gazda Lasić, ratni veteran), Ana Kvrgić (Gospođa Lasić), Filip redatelj Zlatko Sviben broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 49 premijere od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. izvode: Janko Rakoš (Siniša Mesnjak, osmi dramaturg Matko Botić, scenski pokret Pravdan prevoditeljica Irena Lukšić, scenograf i i kostimograf povjerenik), Enes Vejzović (Tonino Smeraldić, Devlahović, scenografija Juraj Glasinović i Ivana Rudy Sabounghi, oblikovatelj rasvjete Aleksandar prevoditelj; Pjevajući ćumprić br. 4), Ranko Zidarić Škrabalo, kostimografija Doris Kristić, oblikovanje Čavlek, oblikovatelj tona Tomislav Kraljić, asistentica (Gospodin Glava; Boninov tata; Selim Ferhatović; svjetla Aleksandar Čavlek, odabir i obrada glazbe Olja redatelja Ivana Đula, inspicijentica Milica Kostanić, (Drugićanin br. 1; Leptir br. 3 i 4), Hrvoje Klobučar Lozica i Matko Botić fotografkinja Mara Bratoš, grafičko oblikovanje (Premijer; Mladi Bonino; Anriko (glazbenik), izvode: Doris Šarić-Kukuljica, Dora Polić Vitez, Marino Krstačić Furić & Ana Tomić Drugićanin br. 2; Talijan br. 1; Pjevajući ćumprić br. Marica Vidušić, Urša Raukar, Damir Šaban, Zoran izvode: Ksenija Marinković (Medicinska sestra Liv), 1), Barbara Nola (Trećićanka br. 1; Tonkičina majka; Čubrilo, Maro Martinović, Filip Nola, Petar Leventić Lucija Šerbedžija (Pacijentica Ingrid), Frano Mašković Zehra; Pjevajući ćumprić br. 2), Sven Medvešek (Pisac Nikolaj) (Domagoj Brkljačić, svjetioničar; Drugićanin br. 5), Anton Pavlovič Čehov Antonija Stanišić Šperanda (Tonkica; Trećićanka br. 2; Galeb Lutz Hübner, Malgorzata Sikorska-Miszczuk, Tena Olimpija), Ivana Roščić (Željka; Baba br. 1; Narod br. Štivičić, Steve Waters 1; Leptir br. 1 i 2), Sven Šestak (Zvonko, tjelohranitelj; redatelj Bobo Jelčić Europa Drugićanin br. 3; Zorzi (Tonkičin brat); Baba br. 2; premijera 26. siječnja 2013. redatelj Janusz Kica Bartul Kvasinožić; Pjevajući ćumprić br. 3), Slavica asistent redatelja Filip Mojzeš, oblikovatelj svjetla Knežević (Narod br. 2; Baba br. 3; Muona Kvasinožić), Aleksandar Čavlek, oblikovatelj tona Kruno Miljan, premijera 25. travnja 2013. Đorđe Kukuljica (Konobar Brko; Drugićanin br. inspicijentica Milica Kostanić, fotografkinja Mara (u koprodukciji s Repertoary Theatre Birmingham, 4; Narod br. 3; Barzi), Filip Šovagović (Branko, Bratoš, grafičko oblikovanje Marino Krstačić Furić & Staatsschauspiel Dresden i Teatr Polski Bydgoszcz) tjelohranitelj; Tonkičin tata; Stari Tonino; Talijan br. Ana Tomić 2), Biserka Ipša (Klarica; Narod br. 4), Matija Antolić dramaturginja Caroline Estelle Jester (Velika Britanija), / Igor Baksa (Drugićanin br. 6; Fierdo (glazbenik)), izvode: Ksenija Marinković (Irina Nikolajevna kostimografkinja Doris Kristić (Hrvatska), scenografi Tomislav Balala / Tea Selaković (Didgeridooist(ica)) Arkadina), Sreten Mokrović (Boris Aleksejevič Ivana Radenović, grupa NUMEN (Hrvatska), skladatelj Trigorin), Krešimir Mikić (Konstantin Gavrilovič Stefan Milosz Weglowski (Poljska), oblikovatelj svjetla Dubravko Mihanović Trepljov), Jadranka Đokić (Nina Mihajlovna Zarečna), Paul Simon Bond (Velika Britanija) Goran Bogdan (Jevgenij Aleksejevič Dorn), Nataša Prolazi sve izvode: Jadranka Đokić, Krešimir Mikić, Jonathan Dorčić (Polina Andrejevna), Katarina Bistrović- Frederick Flitcroft, Elexi Walker, Mathias Bleier, Annett redatelj Oliver Frljić Darvaš (Maša), Pjer Meničanin (Semjon Semjonovič Krause, Jerzy Pozarowski, Malgorzata Trofimiuk premijera 7. siječnja 2012. Medvedenko), Hrvoje Svečnjak (Hrvoje Svečnjak), Igor Mandić (Igor Mandić) scenografi Oliver Frljić i Dubravko Mihanović, Magnus, Max Bunker, Nenad Brixy i Dario Harjaček kostimografkinja Sandra Dekanić, glazba, originalna Jean-Baptiste Poquelin Molière Alan Ford i odabirna Frano Đurović & Revolution Is My Boyfriend, koreografkinja Irma Omerzo, oblikovatelj Tartuffe svjetla Zdravko Stolnik, izrada rekvizite Barbara Borčić, fotografije Jasenko Rasol, vizualni identitet predstave Vanja Cuculić / Studio Cuculić, inspicijentica Ina Krklec, inspicijentica i šaptačica Snježana Majdak izvode: Jelena Miholjević (Franja), Ksenija Pajić (Babica, koja je pomogla da Franja dođe na svijet; Istražiteljica; Vera Tomić, ravnateljica doma za starije i nemoćne osobe), Dijana Vidušin (Druga trudnica; Maja, Franjina kolegica u školi; Katarina Jurkić Kata, starica; Saška, pokojna Franjina i Bravčeva kći), Ivana redatelj Dario Harjaček Roščić (Majka, Franjina; Prva Trudnica; Marina Letica, premijera 18. svibnja 2013. starica), Antonija Stanišić Šperanda (Baka, Franjina; redatelj Jernej Lorenci dramaturginja Katarina Pejović, scenografi Iva Matija Treća trudnica; Biba, spremačica u domu za starije i premijera 24. ožujka 2013. nemoćne osobe), Barbara Nola (Liječnica; Jasna, Verina Bitanga i Leo Vukelić, kostimografkinja Doris Kristić, dramaturg Matic Starina, skladatelj Branko Rožman, skladatelj Frano Đurović, asistentica kostimografkinje majka i Franjina kolegica u školi; Rina Van Beveren, scenograf Branko Hojnik, kostimografkinja Belinda izaslanica europskog povjerenstva za obilazak domova Ivana Jelušić, inspicijentica Stella Švacov Miletić, Radulović, koreograf Gregor Luštek, oblikovatelj šaptač Željko Začek za starije i nemoćne osobe), Amar Bukvić (Otac, svjetla Pascal Merat, inspicijentica Milica Kostanić, : Filip Nola (Alan Ford), Jasmin Telalović Franjin; Suprug prve trudnice; Naser Idrizi, starac), fotografija Mara Bratoš, grafičko oblikovanje Marino izvode (Bob Rock, Nosač namještaja), Doris Šarić-Kukuljica Enes Vejzović (Živko, kolega Franjinog oca; Istražitelj; Krstačić Furić i Ana Tomić Vojislav Brstina Vojo, starac), Janko Rakoš (Ognjen, (Broj Jedan), Zoran Čubrilo (Sir Oliver, Prvi bogataš), kolega Franjinog oca; Ante Kovač, starac), Filip Križan izvode: Krešimir Mikić (Tartuffe), Pjer Meničanin Rajko Bundalo (Šef, Šef tehnike, Drugi bogataš), (Momak; Mladić; Tino Latino, voditelj plesnih večeri (Orgon), Nina Violić (Dorina), Katarina Bistrović- Damir Šaban (Jeremija, Klošar, Scenski radnik), u domu za starije i nemoćne osobe), Sven Medvešek Darvaš (Elmira), Jadranka Đokić (Marijana), Sreten Maro Martinović (Grunf, Crack), Milivoj Beader (Bravac, Franjin suborac, kasnije suprug; Ćuk) Mokrović (Cleante), Goran Bogdan (Damis), Doris (Superhick, Smetlar), Edvin Liverić (Prvi glumac, Šarić-Kukuljica (Gospođa Pernelle), Frano Mašković Sljepac, Najavljivač, Neprijatelj), Katarina Bistrović- ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH (Valer) Darvaš (Glumica, Prva svinja), Vedran Živolić (Burt Huxley, Samoubojica, Prvi glazbenik, Dijete), Kristijan Nikolaj Rudkovski Ugrina (Drugi glumac, Policajac, Karlo Veliki, Klošar, Olja Lozica Bergmanove žene Inspektor Brock, Otac), Dora Polić Vitez (Sluškinja, Sada je, zapravo, sve dobro redatelj Jean-Claude Berutti Djevojka, Helen Crack), Petar Leventić (Orlando, Djed redateljica Olja Lozica Mraz, Drugi glazbenik, Nosač hladnjaka, Snimatelj), premijera 5. travnja 2013. premijera 13. siječnja 2013. Nadežda Perišić-Radović (Netko drugi iz publike,

50 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. premijere od 1. siječnja do 31. prosinca 2013.

Angelika, Klošarica, Beppa Joseph), Danijel Ljuboja Zoran Čubrilo (Bror Telemann), Hrvojka Begović Raduka, Željka Veverec, Boris Barberić, Nikola Milat, (Klošar, Glasnik, Mladić, Lopov, Nosač hladnjaka), (Heidi Telemann), Vedran Živolić (Berthold Dragan Peka, Božidar Peričić, Matija Škvorc Nataša Dorčić (Druga svinja, druga dobročiniteljica), Telemann), Urša Raukar (Nigella Lawson), Damir Zbor, balet i orkestar Kazališta Komedija Marica Vidušić (Netko iz publike, Gospođa, Treća Šaban (Charles Saatchi), Suzana Nikolić (Sarah svinja, Prva dobročiniteljica), Barbara Đurović (Glas Kane), Marica Vidušić (Angela Bader), Milivoj s radija) Beader (Helmut Bader), Nadežda Perišić-Radović William Shakespeare (Ninina četkica za zube), Danijel Ljuboja (Telemanovo Ukroćena goropadnica Damir Karakaš spolovilo), Dora Polić Vitez (Lisa / Kate Bush), Petar redateljica Nina Kleflin Leventić (Lisin muž / Domar), Lucija Šerbedžija Snajper premijera 20. rujna 2013. (Jelena), Edvin Liverić (Ludwig II Bavarski) redateljica Franka Perković dramaturška obrada Nina Kleflin, prijevod Andy premijera 11. listopada 2013. ZAGREBAČKO GRADSKO KAZALIŠTE Jelčić, scenograf Osman Arslanagić, kostimografkinja Marija Šarić Ban, autor glazbe Tomislav Babić, scenski dramaturg Goran Ferčec, scenograf Siniša Ilić, KOMEDIJA pokret i asistent redateljice Damir Klemenić kostimografkinja Doris Kristić, oblikovatelj rasvjete izvode: Vid Balog; (Battista Minola, bogati građanin iz Aleksandar Čavlek, asistentica dramaturga Dina Terry Johnson (prema romanu Charlesa Webba i Padove), Ana Kraljević (Katarina Minola, goropadnica, Vukelić, inspicijentica Stella Švacov Miletić, šaptač filmskom scenariju Caldera Willinghama i Bucka starija Battistina kći), Filip Juričić (Petruccio, plemić iz Željko Začek, fotografkinja Mara Bratoš, grafičko Henryja) oblikovanje Lana Cavar, skladatelji Alen i Nenad Verone, Katarinin prosac), Damir Lončar (Grumio, Sinkauz Diplomac Petruccijev sluga), Vanda Winter (Bianca, mlađa Battistina kći), Dražen Čuček (Gremio, bogati izvode: Vedran Živolić (Muki), Hrvojka Begović stariji gospodin iz Padove), Igor Mešin (Hortensio, (Sunčica), Frano Mašković (Student) plemić iz Padove), Ivan Magud (Lucenzio, student iz Pise), Filip Detelić (Tranio, Lucenzijev sluga), Saša Anything Buneta (Biondello, Lucenzijev sluga), Zlatko Ožbolt koreograf Daniel Abreu (Vincenzo, bogati građanin iz Pise, Lucenzijev otac), Richard Simonelli (Krojač), Goran Malus (Učitelj premijera 30. listopada 2013. iz Mantove), Jasna Palić Picukarić (Udovica), Šiško (u koprodukciji sa Zagrebačkim plesnim ansamblom) Horvat Majcan (Petar), Goran Šimonji (Rafael), odabir glazbe Peter Broderick & Machinefabriek i Max Zoran Simikić (Grgur), Emil Kuzminski (Nathaniel), Richter, odabir kostima Kristina Jakovac Bangoura, Dejan Jakovljević (Filip), Petra Radošević (Časna i oblikovatelj svjetla Aleksandar Čavlek, umjetnička redateljica Aida Bukvić Bijela Kolombina), Mateja Ivanković (Časna i Crvena voditeljica ZPA-a Snježana Abramović Milković premijera 13. veljače 2013. Kolombina) izvode: Petra Chelfi, Aleksandra Mišić, Martina prijevod i dramaturgija Zinka Kiseljak, scenograf i Eric Idle Nevistić, Petra Valentić, Ognjen Vučinić i Matea oblikovatelj svjetla Ivo Knezović, kostimografkinja Bilosnić Mirjana Zagorec, koreograf Bojan Valentić, Monty Python’s Spamalot inspicijentica Dijana Dajčić, šaptačica Stela Žingerlin, Mirna Rustemović i Dino Pešut producent Niko Pavlović Škola za anđele izvode: Ivan Magud (Benjamin Braddock), Sanja redatelji Mirna Rustemović i Dino Pešut Marin (Gospođa Robinson), Davor Svedružić (Gospodin Robinson), Ana Kraljević (Elaine premijera 7. prosinca 2013. Robinson), Ivica Zadro (Tata, gospodin Braddock), (u suradnji s Akademijom dramske umjetnosti) Vanja Ćirić (Mama, gospođa Braddock), Dražen kostimografija, scenografija i dizajn Irena Bakić, Iva Bratulić (Recepcioner, Konobar, Psihijatar, Svećenik), Ćurković, Sonja Halapir, skladatelj Vid Hribar, vizualni Morana Paškiević (Striptizeta) identitet Eva Svalina, grafičko oblikovanje Marino Krstačić Furić & Ana Tomić, produkcija Marijana Martelock Broadway u Komediji – Inventura redatelj Igor Mešin izvode: Nina Violić (učiteljica), Domagoj Janković, osmislili Igor Mešin, Davor Svedružić, Dražen Čuček, dirigent Krešimir Batinić Goran Malus i Dinko Appelt Dubravka Lelas, Adrian Pezdirc (anđeli) premijera 14. prosinca 2013. dirigent Dinko Appelt scenarij i stihovi Eric Idle, uglazbili John Du Prez i Erlend Loe premijera 15. svibnja 2013. Eric Idle, prijevod i prepjev Ivanka Aničić, suradnik Mirni dani u Mixing Partu vizualno oblikovao i dekorirao Ivo Knezović, kostimi redatelja Damir Lončar, koreograf Bojan Valentić, redatelj Boris Liješević Barbara Bourek, Matija Vujica, Mirjana Zagorec, izbor scenograf i oblikovatelj svjetla Ivo Knezović, kostima Elvira Ulip, koreografija Igor Barberić, Petra kostimografkinja Mirjana Zagorec, oblikovatelj tona premijera 21. prosinca 2013. Hrašćanec, Larisa Lipovac, koreografije prenio Dejan Mario Stanin, asistentica redatelja Srđana Šimunović, scenograf Branko Hojnik, kostimografkinja Doris Jakovljević, koncert majstor Melita Šafran koncert majstor Melita Šafran, producent Niko Kristić, skladatelj Aleksandar Kostić, scenski pokret izvode: Jasna Bilušić, Mila Elegović, Nina Kaić Madić, Pavlović, inspicijent Zlatko Kelnerić, šaptačica Dorotea Snježana Abramović Milković, oblikovatelj svjetla Ana Kraljević, Danijela Pintarić, Renata Sabljak, Vanda Krivec Aleksandar Čavlek, jezična savjetnica Đurđa Škavić, Winter, Ervin Baučić, Dražen Bratulić, Dražen Čuček, izvode: Damir Lončar / Igor Mešin (Kralj Artur), inspicijentica Milica Kostanić, šaptač Željko Začek, Damir Lončar (glas), Goran Malus, Igor Mešin, Đani Dražen Čuček (Sir Robin, Stražar u kuli 2), Saša Buneta fotografija Mara Bratoš, adaptacija Jelena Kovačić i Stipaničev, Davor Svedružić, Adalbert Turner, Ronald (Sir Lancelot), Đani Stipaničev (Sir Galahad), Dražen Boris Liješević, dramaturginja Jelena Kovačić Žlabur Bratulić (Sir Bedevere), Ronald Žlabur (Patsy), Renata izvode: Katarina Bistrović-Darvaš (Nina Telemann), Ansambl: Lara Antić, Iva Boršić, Ana Klabučar, Irena Sabljak (Gospa od Jezera), Goran Malus (Stražar u broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 51 premijere od 1. siječnja do 31. prosinca 2013.

Kuli 1, Francuski provokator, Concorde, Galahadova izvode: Edo Vujić (Gospodin Martin / Eduard von majka), Ivica Zadro / Ljubo Zečević (Vitez Ni, Otac Brandauer), Luka Petrušić (Diego Armando, sluga princa Herberta, Brat Maynard ), Željko Duvnjak kod Martinovih / Fjodor Plušenko), Mario Mirković (Povjesničar, Crni vitez, Čarobnjak Tim), Adalbert (Gospodin Kokot, ljubavnik pokojne gospođe Martin / Turner / Ervin Baučić (Gradonačelnik, Trubadur), Žare Šerfezija), Borko Perić (Ernest, ljubavnik gospođe Luka Bulić / Dragan Peka (Princ Herbert), Ivan Magud Martin / Boris Akmenski), Anita Matić Delić (Gospođa (Stražar princa Herberta), Tonko Lonza (Bog) Martin / Ruta Feldman), Ana Maras Harmander (Lola, Baletni ansambl: Stela Gajski, Ana Hanić, Tamara gošća / Lola Pop), Nina Erak-Svrtan (Petunia, služavka Masnjak, Ivana Mesec, Morana Paškiević, Kristina kod Martinovih / Lidija Kraljević), Linda Begonja Škorić, Dejan Jakovljević, Emil Kuzminski, Zoran (Paloma Maria, služavka kod Martinovih / Alina Simikić, Bojan Valentić Plušenko), Maja Posavec (TV djelatnica), Ivan Đuričić & Marko Vodeničar, tehnika Enes Hodžić, marketing Zbor: Lana Blaće, Ivana Filić, Jadranka Gospodnetić, (Organizator TV snimanja) Darko Putak, odnosi s javnošću Igor Rogina, producent Kristina Habuš, Iva Jelić, Ana Klabučar, Franciska Zlatko Vitez Križnjak, Larisa Marak, Irena Raduka, Željka Veverec, Georges Feydeau izvode: Ronald Žlabur (Ivan Kovač), Marija Borić Boris Barberić, Dario Došlić, Gordan Grnović, Fabijan Buba u uhu (Barbara Kovač), Tara Rosandić (Marica Kovač), Davor Komljenović, Nikola Milat, Božidar Peričić, Matija Svedružić (Stanislav Pajcenović), Draško Zidar (Boro redatelj Krešimir Dolenčić Škvorc, Dario Štulić Potrebica), Željko Duvnjak (Frenki Bobinski), Nataša Orkestar Kazališta Komedija premijera 29. studenoga 2013. Kopeč (Sunčana Turek), Dinka Vuković (Novinarka), prevoditelj Vladimir Gerić, dramaturgija i adaptacija Kristijan Jaić (Novinar) SATIRIČKO KAZALIŠTE KEREMPUH teksta Ana Tonković Dolenčić, kostimografkinja Doris Kristić, scenografkinja Valentina Crnković, glazba Tomislav Žigmanov Matej Meštrović, dizajnerice svjetla Vesna Kolarec i Bunjevački blues Mate Matišić Željka Fabijanić Šaravanja, asistentica redatelja Ivona Svećenikova djeca Tomić, asistentica kostimografkinje i izrada šešira redatelj Vlatko Dulić Ivana Jelušić, savjetnica za španjolski jezik Renata premijera 15. studenoga 2013. Carola Gatica izvode: Nina Erak-Svrtan, Vlatko Dulić, Ivana izvode: Borko Perić (Victor-Emmanuel Chandebise), Buljan-Legati, Vesna Tominac / Suzana Nikolić, Davor Linda Begonja (Raymonde Chandebise), Željko Svedružić / Boris Svrtan, Goran Grgić / Dražen Kühn Königsknecht (Camille Chandebise), Filip Detelić (Romain Tournel), Tarik Filipović (Doktor Finache), Vlado Gotovac Luka Petrušić (Etienne), Anita Matić Delić / Maja Moj slučaj Posavec (Antoinette), Mario Mirković (Carlos redatelj Boris Svrtan Homenides De Histangua), Ana Maras Harmander (Lucienne Homenides De Histangua), Hrvoje Kečkeš premijera 6. prosinca 2012. (Augustin Ferraillon), Elizabeta Kukić (Olympe adaptacija Čedo Prica, dramaturg Boris Svrtan, rasvjeta redatelj Mario Kovač Ferraillon), Borko Perić (Poche), Mia Begović Dražen Dundović, ton Marko Vodeničar, tehnika Enes premijera 15. ožujka 2013. (Eugenie), Edo Vujić (Rugby), Velimir Čokljat Hodžić, marketing Darko Putak i Ana Knezović, (Baptistin) odnosi s javnošću Igor Rogina, producent Zlatko Vitez dramaturginja Dora Delbianco, scenograf Miljenko Sekulić, kostimografkinja Hana Letica, glazba Tomislav izvodi: Boris Svrtan GLUMAČKA DRUŽINA HISTRION Babić, asistentica redatelja Petra Radin, oblikovatelj svjetla Alen Marin ADAM SCENA izvode: Željko Königsknecht (Don Fabijan, svećenik), Ivica Krajač i Eugene Labiche Edo Vujić (Petar, trafikant), Branka Trlin (Marta, Škandal na vuglu Vlaške i Koturaške Adam Končić Petrova supruga, spremačica u župnom dvoru), redatelj Zoran Mužić Adam i Ona Velimir Čokljat (Luka, susjed), Ivan Đuričić (Don premijera 16. ožujka 2013. redatelj Adam Končić Šimun, svećenik), Anita Matić Delić (Pacijentica, žena koja kleči), Petra Radin / Petra Bokić, Mirela Tihava autor songova Ivica Krajač, autor glazbe Zvonimir premijera 27. ožujka 2013. (Sjene) Presečki, scenograf Miljenko Sekulić, kostimografkinja dramaturg Adam Končić Elvira Ulip, koreografi Vid Balog i Goran Šimonji izvode: Adam Končić, Oliver Belošević izvode: Adam Končić (Hermenegildo pl. Deutsch- Kod Martinovih Mokritzky), Vid Balog (František Wodvarška), Marija APLAUZ TEATAR (prema motivima komedije Eugénea Labichea Borić (Cecilija Deutsch-Mokritzky), Tara Rosandić Najsretniji od trojice) (Šmuca, sluškinja), Kristijan Jaić (Akselrad, Cecilijin redateljica Renata Carola Gatica rođak) Miroslav Krleža premijera 21. rujna 2013. Banket Blitvanski Nino Škrabe prevoditelj Vladimir Gerić, adaptacija teksta Renata premijera 15. prosinca 2013. Carola Gatica i Dora Delbianco, dramaturginja Dora Muke po Iveku iliti Tr... Tr... Trnje – Tr... redatelj Mladen Vukić Tr... Trešnjevka Delbianco, scenograf i kostimograf Patricio Alejandro prilagodba Mladen Vukić, kostimografkinja Irena Agüero, glazba Mario Mirković, Goran Tudor, redatelj Želimir Mesarić Sušac, suradnica za pokret Anja Đurinović, likovno koreografkinja Natalija Manojlović, oblikovatelj svjetla premijera 13. srpnja 2013. oblikovanje Jadran Boban Miljenko Bengez scenograf Miljenko Sekulić, kostimografkinja Elvira izvode: Slavko Juraga, Anica Kovačević, Tomislav Ulip, rasvjeta Dražen Dundović, ton Danijel Pavlović Martić

52 Hrvatsko glumište broj 52 - 55, 2012. premijere od 1. siječnja do 31. prosinca 2013.

Radio Blitva: Anja Đurinović, Dubravka Lelas, Adriana Bolest smrti KAZALIŠTE MORUZGVA Šnajder, Ana Vučak, Ana Marija Žužul redatelj Saša Božić premijera 7. veljače 2013. Ana Tonković Dolenčić B GLAD PRODUKCIJA (u suradnji s Teatrom &TD, Zagreb) Harem adaptacija teksta Saša Božić, kostimi Ana Trišler, redatelj Ivan Leo Lemo Ladislav Prežigalo – Darko Hajsek – Igor Weidlich scenografija i svjetlo Saša Božić, Vesna Kolarec, premijera 3. studenoga 2013. Crna kuća – mjuzikl u boji grafičko oblikovanje Martina Granić ideja Ivan Leo Lemo, scenografija Vesna Režić, izvode: Romano Nikolić, Milica Manojlović kostimografija Mirjana Zagorec, glazba Willem Miličević, video Vice Rossini Rona Žulj (prema Tri sestre Antona Pavloviča Čehova) izvode: Nela Kocsis, Barbara Vicković, Petra Irinina duša je kao skupocjeni klavir Dugandžić, Ecija Ojdanić redateljica Rona Žulj Petra Radin premijera 22. svibnja 2013. (u suradnji s Teatrom &TD, Zagreb) Haha2O redatelj Mario Kovač koncept i dramaturgija Rona Žulj, kostim Katja Šunjić, scena LU:JO, oblikovatelj svjetla Vesna Kolarec, premijera 15. prosinca 2013. redatelj Igor Barberić oblikovatelj zvuka Miro Manojlović, fotograf predstave (u koprodukciji s =>Kazalištem Tvornica lutaka, Damir Žižić, grafički dizajn Martina Granić Zagreb) premijera 1. veljače 2013. izvodi: Martina Nevistić skladatelj Darko Hajsek, koreograf Igor Barberić, Miroslav Krleža dramaturg Igor Weidlich, glazbeni ravnatelj Seth Vedrana Klepica Weinstein, producenti Branko Glad i Tadija Kolovrat, Bobočka ili drugih sto stranica Filipa kostimografkinje Nevena Balen, Slavica Motušić, Sanja Tragična smrt ekonomskog analitičara Latinovića Jakupec, scenografkinja Marta Crnobrnja, dizajneri redateljica Vedrana Klepica svjetla Miljenko Bengez, Dario Novosel, asistent premijera 12. prosinca 2013. glazbenog ravnatelja Filip Gjud, inspicijent Goran (u suradnji s Teatrom &TD, Zagreb) Naranđa : Ivana Krizmanić, Hrvojka Begović, Dean izvode: Antonija Barišić (Magdalena), Hrvoje Foretić izvode Krivačić, Tomislav Krstanović (Juraj Orković), Dunja Fajdić (Monika), Damir Kedžo (Biskup Hudi), Marija Kolb (Rosa), Davor Worda Ćiković (Pero), Matija Škvorc (Mucavi), Vesna autorski projekt Ivice Boban i glumaca Ravenšćak (Veronika), Siniša Vidović (Beg Mustafa Samo bez emocija Karabeg), Miro Tomić (Mesar / Pater / Sultan), Igor redateljica Ivica Boban Baksa (Mrki), Boris Barberić (Oglašivač Josip), Tihana premijera 2. prosinca 2012. Strmečki (asistent i plesni kapetan, swing), Karla redatelj Ivan Leo Lemo Tafra, Manuela Švorcan, Mario Jukić, Lana Jerčinović, scenski pokret: Pravdan Delvlahović, glazba Willem premijera 25. listopada 2012. Dinko Zec, Martina Kolega, Darko Plavec, Ema Gagro, Miličević, kostimi Emilija Šušković, oblikovanje svjetla Tomislav Sokač, asistentica Morana Novosel, adaptacija Ana Tonković Dolenčić, kostim Mirjana Mihael Britvec, Mirna Ružić Zagorec glazbenici: Filip Gjud (voditelj benda, klavijature), organizacija i produkcija Luka Jerković, ADU Denis Marijanović (bas gitara), Dinko Pasini (gitara), izvode: Andrej Dojkić, Marija Šegvić, Sanja Drakulić, izvodi: Ecija Ojdanić; sudjeluje: Willem Miličević Marko Duvnjak (bubnjevi), Tin Šegović (gitara), Igor Nataša Kopeč, Dinka Vuković, Slaven Španović, Ivana Martinek (bubnjevi) Zanjko KAZALIŠTE PLANET ART

KAZALIŠNA DRUŽINA BASTIEN KAZALIŠTE HOTEL BULIĆ Nina Raine Plemena Antonin Artaud Andrzej Wajda (prema romanu Idiot Fjodora redateljica Slavica Knežević Mihajloviča Dostojevskog) Rekvijem za organe – Pokora premijera 17. travnja 2013. autori Senka Bulić, Ivana Jozić, Damir Martinović Mrle Nastasja Filipovna (u koprodukciji s Teatrom Exit, Zagreb) redatelj Jasmin Novljaković premijera 29. prosinca 2012. prijevod Marko Torjanac i Jasminka Pakušić, premijera 26. travnja 2013. (u koprodukciji s udrugom KLJB i Tvornicom kulture, adaptator i pomoćnik redateljice Marko Torjanac, (u koprodukciji s Caffe galerijom Lav, Zagreb) Zagreb) scenografkinja Slavica Knežević, kostimografkinja scenska prilagodba i adaptacija Andrzej Wajda autor glazbe i koncepta zvuka Damir Martinović Đurđa Janeš, oblikovanje svjetla Olivije Marečić, Mrle, prijevod Zlatko Wurzberg, dizajn svjetla Nikša oblikovanje tona Branko Vodeničar, glazbene obrade izvode: Ljubo Zečević (Rogožin), Franjo Dijak (knez Mrkonjić, šminka i frizura Iva Dežmar, stručni Tin Ostreš, dizajner Tomislav Veltruski, fotograf i Miškin) savjetnik za izradu hardwarea, MaxMSP i Kinect snimatelj Tomislav Brdjanović, majstor rasvjete i programiranja Ivan Marušić Klif, audio inženjer, dizajn videoprojekcija Dragan Micić, Marino Frankola, KAZALIŠNA DRUŽINA KUFER zvuka, programiranje Mirko Trkulja Jadranko Herceg, majstor tona Joško Širinić, fotografija Brdjanović/Markičević, garderoba i rekvizita Marina Saša Božić (prema motivima iz istoimena teksta izvode: Senka Bulić, Ivana Jozić, Damir Martinović Uroić, Iris Kranjčec, suradnici na projektu Dominik Marguerite Duras i teksta Sjeti me se kad se okreneš Mrle Milanović, Emir Hadžović, Srđan Šarić, Marina Fakac, Milice Manojlović i Romana Nikolića) broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 53 premijere od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. organizacija, promocija i prodaja Valentina Bastalec, glazba Vedran Peternel, oblikovanje svjetla Saša Fistrić, Mirela Lautar, Vedrana Reberšak, producenti predstave vizualni identitet Klasja Habjan, Zita Nakić Vojnović Marko Torjanac i Matko Raguž izvode: Ines Cokarić, Adriana Šnajder, Sanja Mataga, izvode: Marko Torjanac (Christopher), Slavica Ivica Gunjača, Zvonko Hrabar, Vedran Peternel, Šime Knežević / Jasna Palić Picukarić (Beth), Slaven Zanze Španović (Billy), Lana Gojak / Vanda Winter (Ruth), Matija Kačan / Janko Popović Volarić (Daniel), Petra TEATAR EXIT Kurtela (Sylvia) autorski projekt Ivice Boban i glumaca KAZALIŠTE SLIJEPIH I SLABOVIDNIH NOVI ŽIVOT Sutra (ni)je novi dan programske knjižice Bruketa i Žinić, suradnici na premijera 2. ožujka 2013. projektu Karlo Gorup, Ida Cvek, Laura Buljan, Zrinka Šamija, Petra Kelvišer, Dominik Milanović, Tea Eugene Ionesco scenografkinja Dinka Jeričević, kostimografkinja Ana Trišler, oblikovanje svjetla Deni Šesnić, glazba Willem Matanović, Iris Kranjčec, Emir Hadžović, Srđan Šarić, Ćelava pjevačica Miličević, koreografkinja Petra Hraščanec, projekcije Miljenko Ričković, organizacija, promocija i prodaja Dario Hacek, majstori rasvjete Marino Frankola i Valentina Bastalec, Mirela Lautar, Vedrana Reberšak, Dragan Micić, majstori tona Joško Širinić, Nebojša producent predstave Matko Raguž Paunković i Ivan Pavić, vođenje projekcija Dragan izvode: Petra Hrašćanec, Nikša Butijer, Matija Čigir, Micić i Marino Frankola, fotografija Radomir Sarađen, Damir Klemenić, Jerko Marčić dizajn plakata i programske knjižice Marin Mimica i Bojan Kanižaj, suradnici na projektu Petra Kelvišer, Nina Raine Dominik Milanović, Ivo Živković, Franjo Smes, Tea Plemena Matanović, Iris Kranjčec, Emir Hadžović, organizacija, redateljica Slavica Knežević promocija i prodaja Valentina Bastalec, Mirela Lautar, premijera 17. travnja 2013. Vedrana Reberšak, producent Matko Raguž (u koprodukciji s => Kazalištem Planet Art, Zagreb) izvode: Mirela Videk, Iskra Jirsak, Zoran Pribičević redateljica Ana Prolić premijera 7. ožujka 2013. David Mamet Izložak br. 49 prijevod Vlado Habunek, dramaturška obrada teksta Kreket (prema tekstu Nipple Jesus Nicka Hornbyja) Ana Prolić, pokret Tamara Savičević, kostimografija Adrijana Lacko, scenografija Ljubomir Miščević, redatelj Rene Medvešek pripremio Damir Poljičak glazba Damir Šimunović, oblikovanje svjetla Nenad premijera 25. ožujka 2013. (Zagreb) / 27. ožujka 2013. premijera 30. kolovoza 2013. Lalović, projekcija Kornelije Hećimović, tehnička (Velika Gorica) suradnici za govor i glas Rene Medvešek i podrška Ivana Veran, Leona Slatković-Harčević, (u koprodukciji sa Scenom Gorica, Velika Gorica) Tomislav Rališ, majstori rasvjete Dragan Micić, Nikola Višić, Nenad Lalović prijevod Pavlica Bajsić, scenografkinja Tanja Lacko, Marino Frankola, fotografija Sanja Prnjak, dizajn izvode: Anita Matković (Gospođa Smith), Vojin Perić kostimografkinja Milena Medvešek, glazba Bebe Na promidžbenog materijala Josip Dolovčak, suradnik na (Gospodin Smith), Suzana Bliznac (Gospođa Martin), Vole, dizajn plakata i programske knjižice I to nije projektu Dominik Milanović, organizacija, promocija Dajana Biondić (Gospođa Martin), Igor Kučević sve, oblikovanje svjetla Marino Frankola, majstori i prodaja Valentina Bastalec, Mirela Lautar, Marina (Gospodin Martin), Ružica Domić (Mary), Milenko rasvjete Marino Frankola, Dragan Micić, Damir Fakac, producent predstave Matko Raguž Zeko (Vatrogasni kapetan) Sirotić, majstor tona Joško Širinić, Nebojša Paunković, izvodi: Damir Poljičak Goran Stanilović, fotografija Sanja Prnjak, suradnici Vojin Perić na projektu Dominik Milanović, Iris Kranjčec, Emir CJ Johnson A, kako vi vodite ljubav? Hadžović, Srđan Šarić, organizacija, promocija i Njuške prodaja Valentina Bastalec, Mirela Lautar, Vedrana redatelj Vojin Perić uz pomoć ansambla redatelj Matko Raguž Reberšak, Ivan Rak, Mario Gigović, Tomislav Kotrla, premijera 12. prosinca 2013. producenti predstave Matko Raguž, Barbara Grđan premijera 4. listopada 2013. scenografija Marta Crnobrnja, kostimografija Vesna Odrčić prijevod i adaptacija Ines Matić, Janko Rakoš, Kutnjak, skladatelj songa Mlada Zagrepčanka Milenko izvode: Luka Dragić, Mia Anočić-Valentić, Ivan suradnica za scenski pokret Ksenija Zec, glazba Willem Zeko, izbor glazbe Milenko Zeko i Vojin Perić, dizajn Grčić, Bebe Na Vole Miličević, kostimografkinja Marita Ćopo, video svjetla i video Nenad Lalović Vice Rossini, oblikovatelji rasvjete i videoprojekcije izvode: Igor Kučević, Ivana Veran, Ružica Domić- Marino Frankola, Dragan Micić, majstor tona Dragan Lalović, Vojin Perić, Milenko Zeko, Suzana Bliznac Očevi i sinovi Ilić, fotografija Vice Rossini, dizajn propagandnog autorski projekt Ksenije Zec i Saše Božića u suradnji s materijala Marin Mimica, Bojan Kanižaj, suradnici KOLEKTIV SKROZ izvođačima na projektu Dominik Milanović, Franjo Smes, Iris Kranjčec, Anamaria Pajtak, Emir Hadžović, Nina premijera 8. ožujka 2013. Križan, Filip Krenus, Sanja Prnjak, organizacija, Nora Krstulović, Vedran Peternel (prema knjizi Book scenografkinja i kostimografkinja Zdravka Ivandija, promocija i prodaja Valentina Bastalec, Mirela Lautar, of Orgasms Nin Andrews) asistentica kostimografkinje Ana Paulić, glazba Marina Fakac, producent predstave Matko Raguž Damir Šimunović, autor videoprojekcija Ivan Šuma, drvo, skoro, skroz : Enes Vejzović, Filip Križan, Janko Rakoš Faktor, suradnica za scenski pokret Petra Hrašćanec, izvode redatelji Nora Krstulović, Vedran Peternel oblikovatelj rasvjete Saša Božić, majstori rasvjete i premijera 8. ožujka 2013. vođenje projekcija Marino Frankola i Dragan Micić, Mislav Brečić (u koprodukciji sa Studijem Kubus, MCUK-om majstori tona Joško Širinić, Nebojša Paunković, Damir Ispočetka Travno, Zagreb) Šimunović, fotografija Maja Kljaić, dizajn plakata i redatelj Mislav Brečić

54 Hrvatsko glumište broj 52 - 55, 2012. premijere od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. premijera 13. prosinca 2013. Miran Kurspahić asistentica kostimografkinje Emilija Šušković Jakopac, dramaturginja Tajana Gašparović, glazba Stanislav Rasprodaja šminka Sandra Glavočić Kovačić, oblikovatelji rasvjete i videoprojekcije Mislav redatelj Miran Kurspahić izvode: Goran Grgić (Cyrano), Nataša Dangubić Brečić i Marino Frankola, oblikovatelj figurica Ivan Ivoš (Roksana), Kristijan Hrvoje Klobučar, Filip Riđički, Iči, videotehnika Ivan Marušić Klif, majstor rasvjete i premijera 14. svibnja 2013. Žarko Savić videoprojekcija Dragan Micić, majstori tona Nebojša dramaturgija Miran Kurspahić, savjetnik za arhitekturu Paunković i Dominik Milanović, fotografija Radomir i vizuale Vedran Pavličević, dizajn plakata Nives Sertić, TRAG CRVENO, Zagreb Sarađen, dizajn propagandnog materijala Marin fotografije Damir Žižić Mimica i Bojan Kanižaj, izrada rekvizite Dominik izvode: Sven Jakir, Dean Krivačić Cigo, Miran Fadil Hadžić Milanović, garderobijerke Iris Kranjčec, Anamaria Kurspahić, Vedran Hleb (Duh &TD-a) Pajtak, posebna zahvala Judita Franković, Francesca Ugledni gost Maria Gabrielli, Tomislav Zajec, organizacija, Rona Žulj (prema Tri sestre Antona Pavloviča Čehova) redatelj Vlatko Petrić promocija i prodaja Valentina Bastalec, Mirela Lautar, premijera 31. siječnja 2013. Marina Fakac, producent predstave Matko Raguž Irinina duša je kao skupocjeni klavir redateljica Rona Žulj (u koprodukciji s => Vedrom scenom, Osijek) izvode: Jelena Miholjević, Krešimir Mikić, Sreten Mokrović, Bojan Navojec premijera 22. svibnja 2013. (u suradnji s => Kazališnom družinom KUFER, DJEČJE KAZALIŠTE DUBRAVA TEATAR GAVRAN Zagreb) Tamara Kučinović (prema romanu Kućni duhovi Dubravke Ugrešić) Miro Gavran Hauka molekula Kućni duhovi ili nevidljivi recept za sreću Noć bogova autori Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo redateljica Tamara Kučinović redatelj Robert Raponja premijera 6. lipnja 2013. premijera 14. travnja 2013. (Čakovec) / 18. travnja premijera 15. ožujka 2013. (u koprodukciji s DB Indoš Kućom ekstremnog muzičkog kazališta) 2013. (Zagreb) scena i kostimi Jasmina Pacek, glazba Tin Tonković, (u koprodukciji s => Kazališnom družinom Pinklec, scenski pokret Alen Čelić izvode: Nikolina Majdak, Marko Jastrevski, Kate Marušić, Adriana Josipović, Miro Manojlović, Nikola Čakovec) izvode: Ivan Ćaćić (Moliere), Edi Ćelić (Louis XIV) i Mijatović Bangavi Jakov Gavran (Dvorska luda) Zagreb gori Pavlica Bajsić, Saša Božić TEATAR &TD Dezerter Saša Božić (prema motivima iz istoimena teksta redatelj Saša Božić Marguerite Duras i teksta Sjeti me se kad se okreneš premijera 16. listopada 2013. Milice Manojlović i Romana Nikolića) glazba Nenad i Alen Sinkauz, scenski pokret Bolest smrti Petra Hrašćanec, scenografija Zdravka Ivandija, kostimografija Petar Trbović, svjetlo Miljenko Bengez, vizual Romano Decker, Dejan Kutić izvode: Nataša Dangubić, Ana Karić, Petra Hrašćanec, Milica Manojlović, Livio Badurina, Rade Radolović, Alen Sinkauz, Nenad Sinkauz (prema tekstu Znači Marko, kao Kraljević / Pazi vamo Milana Markovića) Vedrana Klepica redatelji Saša Božić i Ksenija Zec Tragična smrt ekonomskog analitičara premijera 12. listopada 2013. redateljica Vedrana Klepica dramaturgija i pokret Saša Božić i Ksenija Zec, prilagodba na hrvatski jezik i songovi Pavlica Bajsić premijera 12. prosinca 2013. u suradnji s glumcima, glazba Damir Šimunović, redatelj Saša Božić (u suradnji s => Kazališnom družinom KUFER, kostimografija Zdravka Ivandija, scenografija Leo premijera 7. veljače 2013. Zagreb) Vukelić, jezični savjetnik Mara Bajsić, grafičko (u suradnji s => Kazališnom družinom KUFER, oblikovanje Luka Vucić, oblikovanje rasvjete Marino Zagreb) TEATAR MANJE JE VIŠE Frankola izvode: Anđela Ramljak, Nataša Kopeč, Mia Anočić- Vedran Hleb (prema romanu Petera Handkea) Edmond Rostand Valentić, Slaven Španović, Matija Čigir, Bernard Tomić Ljevoruka Cyrano Ludwig Bauer redatelj Vedran Hleb redatelj Ivica Kunčević Ronilac bisera premijera 2. travnja 2013. premijera 9. ožujka 2013. redateljice Morana Dolenc i Sanja Milardović dramaturginja Nina Gojić (u koprodukciji s TNT-om i Kazalištem Zorin dom, premijera 25. listopada 2013. Karlovac) izvode: Hrvojka Begović, Mia Biondić, Dean Krivačić, (u suradnji s Umjetničkom organizacijom LOFT) Sven Jakir kostimografkinja Danica Dedijer, scenograf Ivica Prlender, skladatelj Neven Frangeš, oblikovatelj svjetla glazba Nenad Brkić, scenografija i lutke Drago Dolenc Zdenko Trandler, asistent redatelja Filip Riđički, izvode: Morana Dolenc, Sanja Milardović broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 55 premijere od 1. siječnja do 31. prosinca 2013.

Ivor Martinić Ivica Boban Pričaj mi o bojama Ja i moji osjećaji redatelj Romano Nikolić redateljica Ivica Boban premijera 10. studenoga 2013. premijera 5. studenog 2013. ideja Romano Nikolić, kostimografkinja Ana Trišler, ideja i dramaturgija Ivica Boban, koreografkinja i fotografije Tena Pavletić umjetnička suradnica Blaženka Kovač Carić, scena izvode: Romano Nikolić, Milica Manojlović, Nađa Dinka Jeričević, kostimi Ana Trišler, glazba i izbor Josimović glazbe Damir Šimunović, oblikovanje svjetla Vesna Kolarec Morana Dolenc u suradnji s Vlatkom Panićem, izvode: Ivana Boban, Zoran Pribičević, Jure Radnić, dramaturginja Ivana Čoh Šverko, scenograf Stefano Domagojem Klasićem, Leom Vukelićem i Petrom Marija Šegvić Katunar, kostimografkinja Iva Šimunović, autor Atanasoskim (nadahnuto knjigom J. R. R. Tolkiena glazbe Neven Šverko, oblikovatelj rasvjete Aleksandar Pisma Djeda Božićnjaka) GRADSKO KAZALIŠTE TREŠNJA Mondecar, inspicijentica Aline Arlavi Šarkezi, scenski pokret Damir Klemenić, majstor rekvizite Zoran Ups! Uvijek pravac Sjever! Branković, izrada rekvizite i likovna obrada Zoran redateljica Morana Dolenc Nina Kleflin (prema Ezopovoj basni) Branković, Stefano Katunar, majstorice maske Irena premijera 5. prosinca 2013. Cvrčak i mrav Königsknecht, Tatjana Bjeliš, grafičko oblikovanje Tea izvode: Morana Dolenc, Vlatko Panić redateljica Nina Kleflin Matanović, autorica ilustracija RMK, oblikovatelj tona Daniel Biffel, suradnica za hula hop Tatjana Vuletić, premijera 7. travnja 2013. izrada ortodontskog aparata Sergea Muškić, izrada GRADSKO KAZALIŠTE ŽAR PTICA scenograf Miljenko Sekulić, kostimografkinja Marija scenografije Stefano Katunar, Žarko Lazić Šarić Ban, autorska glazba Matija Antolić, oblikovanje izvode: Ana Vilenica (Crvenkapica), Damir Klemenić rasvjete Aleksandar Mondecar, scenski pokret Johanna Spyri (Vuk), Ivana Bakarić (Baka), Vanda Vujanić Šušnjar Damir Klemenić, izrada rekvizite Zoran Branković, Heidi (Mama), Krunoslav Klabučar (Lovac), Tena Jeić Gajski majstorice maske Irena Königsknecht i Tatjana Bjeliš, (Tihana), Daria Knez Rukavina (Ivana) fotografkinja Maja Kljajić, grafičko oblikovanje Sanja Prnjak, glazbeni suradnik Čedo Antolić, asistentica kostimografkinje Emilija Šušković, asistentica / Ivana Čoh Šverko inspicijentica Leonila Grundler Gašparić Mraz na božićnom zadatku izvode: Damir Klemenić (Cvrčak Lucky), Jerko redateljica Ivana Čoh Šverko Marčić (Mrav Maksimilijan), Nera Stipičević (Cvrčkica premijera 7. prosinca 2013. Baby), Tena Jeić Gajski (Mravica Jaromila), Matija kostim vilenjaka Iva Šimunović, skladatelj prijelazne Antolić (Mrav Grgur), Tvrtko Jurić (Mrav Ljudevit), glazbe Neven Šverko, scenografija Stefano Katunar, Daria Knez Rukavina (Mravlja Kraljica), Dragana Zoran Branković, oblikovanje svjetla Roman Bahat, Marković Roić (Cvrčkičina mama), Marijana Mikulić Zdenko Trandler, oblikovanje tona Daniel Biffel, (Mravica Agata), Jadran Grubišić (Mrav Abraham), redatelj Želimir Mesarić grafičko oblikovanje Ivan Antunović, inspicijentica Nina Cvjetković / Romana Žitnik (Mravica Brigita), Leonila Grundler Gašparić, korišteni kostimi i premijera 10. ožujka 2013. Dora Vunarić / Morena Pogačić (Mravica Julijana), scenografija iz Trešnjinih predstava Cvrčak i Mrav, dramatizacija Nino Škrabe, scenograf Patricio Marko Baričević / Marko Purgar (Mrav Emanuel), Alisa u zemlji čudesa, Snjeguljica i sedam patuljaka, Alejandro Aguero Marino, kostimograf Neven Mihić, Renato Gracin / Sunčan Vojvodić (Mrav Izak), Franko songovi iz predstave Crvenkapica Neven Šverko, skladatelj Damir Šimunović, koreografkinja Svetlana Gracin / Mladen Hren (Mrav Noa) songovi iz predstava Snjeguljica i sedam patuljaka i Lukić, oblikovateljica rasvjete Vesna Kolarec, jezična Cvrčak i Mrav Matija Antolić savjetnica Đurđa Škavić Radovan Ruždjak izvode: Ivana Bakarić (Alisa (Alisa u zemlji čudesa), izvode: Amanda Prenkaj, Hrvoje Zalar, Ana-Marija Ja Buka Baka (Crvenkapica)), Damir Klemenić (Cvrčak Vrdoljak, Petar Atanasoski, Gorana Marin, Nataša redatelj Radovan Ruždjak (Cvrčak i Mrav)), Vanda Vujanić Šušnjar (Mama Kopeč, Ante Krstulović, Berislav Tomičić, Drago (Crvenkapica), Lala), Hrvoje Barišić (Djed Mraz), Utješanović, Sanja Crljen, Robert Bošković, Milena premijera 13. rujna 2013. Aleksandra Naumov (Crvenkapica (Crvenkapica)), Pajić kostimografkinja Tea Matanović, oblikovanje svjetla Tvrtko Jurić (Mrav (Cvrčak i Mrav), patuljak Pospanko Roman Bahat, oblikovanje tona Daniel Biffel, scenski (Snjeguljica i sedam patuljaka), Gusjenica (Alisa u pokret Petar Banda, izrada scenografije Nenad Levak Ivana Brlić-Mažuranić zemlji čudesa)), Tena Jeić Gajski (Mravica Jaromila i Dominik Milanović, izrada rekvizite i likovna Ribar Palunko i njegova žena (Cvrčak i Mrav), Snjeguljica (Snjeguljica i sedam obrada Zoran Branković, grafičko oblikovanje Tea patuljaka)) redateljica Dora Ruždjak Podolski Matanović, tehnički genijalci Igor Brkić (izrada ruke) premijera 25. rujna 2013. i Vedran Relja (izrada noge), fotografkinja Maja Kljaić, dramatizacija Tomislav Zajec, scenograf i autor inspicijentica Aline Arlavi Šarkezi KAZALIŠTE MALA SCENA, ZAGREB videoprojekcija Igor Pauška, kostimografkinja Barbara izvode: Petar Banda (Buka), Matija Kačan (Ja) Bourek, koreografkinja Petra Hrašćanec, skladatelj Lana Šarić Stanislav Kovačić, oblikovateljica rasvjete Vesna Braća Grimm Iglica Kolarec Crvenkapica redatelj Ivica Šimić : Ante Krstulović, Nataša Kopeč, Drago izvode redateljica Ivana Čoh Šverko Utješanović, Natalija Đorđević, Gorana Marin, Sanja premijera 31. siječnja 2013. Crljen, Karla Brbić, Marko Hergešić premijera 27. rujna 2013. (u suradnji s Triko Cirkus Teatar, Zagreb)

56 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. premijere od 1. siječnja do 31. prosinca 2013.

prijevod s ruskog Heejeong Jang, prijevod s engleskog kostimografkinja Vinka Krnić, dizajn svjetla Alen Boyoung Kim, tehnički direktor i oblikovanje svjetla Marin Wonkyoon Han, fotografije Myung Hyun Kim izvode: Ecija Ojdanić (Kapljica), Petra Radin (Paola)

Asaya Fujita UMJETNIČKA ORGANIZACIJA TEATRUM Smiješno čudovište redateljica Ana Prolić Srđan Sandić premijera 12. rujna 2013. Sinu bez snova adaptacija teksta Ana Prolić, prevoditeljica Maja redatelj Paolo Tišljarić pomoćnica redatelja Iva Peter Dragan, scenografkinja Oršić Magdić, scenografija i likovno oblikovanje premijera 30. studenoga 2013. Dinka Jeričević, kostimografkinja Mirjana Zagorec, Petra Held, kostimografkinja Hana Letica, skladatelj (u suradnji s Kazalištem Mala scena, Zagreb) oblikovateljica svjetla Željka Fabijanić Šaravanja, Damir Šimunović, koreografkinja Tamara Savićević, fotografkinja Ana Šesto, skladatelj Igor Karlić, likovno oblikovatelj svjetla Marino Frankola, fotografije Nenad scenografija Paolo Tišljarić, dramaturgija Valentina oblikovanje Ivica Šimić, producentica Vitomira Lončar Reberšak, producentica Vedrana Reberšak, mentorica Galijatović, kostimi Ana Trišler, sound design Adam izvode: Nikolina Majdak, Iva Peter Dragan, Nikola producentici Snježana Banović Luka Turjak, svjetlo Vesna Kolarec / Elvis Butković, Mijatović produkcija Nina Križan / Teatrum, foto Tena Pavletić, izvode: Dajana Biondić, Petar Cvirn, Ivan Vukelić dizajn Lana Cavar Jelena Vukmirica Makovičić i Marko Makovičić Srđan Sandić izvode: Anja Matković, Andrej Dojkić, Jure Radnić, Iva Mihelić JaTiOnoMi... Sinu bez snova redateljica Jelena Vukmirica Makovičić redatelj Paolo Tišljarić TEATAR TIRENA premijera 21. veljače 2013. premijera 30. studenoga 2013. (u suradnji s kazalištem ActLab, Zagreb) (u suradnji s => Umjetničkom organizacijom Teatrum, Nina Horvat pomoćnica redateljice, pomoćnica dramaturgije i Zagreb) Tko je to izumio skladateljica Ivana Đula, scenografkinje Nina Bačun redateljica Frana Marija Vranković i Roberta Bratović, kostimografkinja Hana Letica, KAZALIŠTE TVORNICA LUTAKA oblikovateljica svjetla Željka Fabijanić Šaravanja, premijera 22. ožujka 2013. fotografkinja Ana Šesto, likovno oblikovanje Ivica skladatelj Darko Horvat, kostimografkinja Petra Šimić, producentica Vitomira Lončar Petra Radin Dančević, dizajnerica plakata Lana Hudina izvode: Silvio Vovk, Jelena Vukmirica Makovičić, Čudesna šuma izvode: Sanja Milardović (Slavoljuba), Petar Cvirn Marko Makovičić (Ruđer)

Mikhail Bartenev (Rusija) ZAGREBAČKO KAZALIŠTE LUTAKA Superhero redatelj Ivica Šimić (Hrvatska) Željka Udovičić (prema bajci Charlesa Perraulta) premijera 26. srpnja 2012. (Koreja) / 26. lipnja 2013. Pepeljuga (Zagreb) redateljica Saša Broz (u koprodukciji s Dschungel Wien, Beč, Austrija, premijera 29. siječnja 2013. Mingri Theater, Hong Kong, Kijimuna Festa, Okinawa, lutke Vesna Balabanić, kostimografkinja Sandra Japan, Ekaterinburg Theatre for Young Spectators Dekanić, scenograf Dragutin Broz, skladatelj Borna (TUZ), Rusija, Joyful Theater, Seul, Južna Koreja, redatelj Krešimir Dolenčić Šercar Song Song Song Children’s & Puppet Theatre, Taipei, premijera 15. rujna 2013. (Zagreb) / 26. rujna 2013. Tajvan) (Velika Gorica) izvode: Katarina Perica Kirin, Mladen Čutura, Matilda Sorić, Andrea Baković, Danijela Čolić Prizmić, skladatelj Alen Kraljić (Hrvatska), oblikovanje svjetla (u koprodukciji sa Scenom Gorica, Velika Gorica) Anđelko Petrić, Žarko Savić, Boris Mirković, Marina i animacije Wonkyoon Han (Južna Koreja), prijevod produkcija dokumentarnog filma Živa produkcija, Kostelac, Matija Prskalo, Ivica Aničić, Julija Beraković drame s ruskog na engleski Lucija Žigrović (Hrvatska), redateljica Luna Zimić Mijović, autori projekta Leon producenti Stephan Rabl (Austrija), Vitomira Lončar Lučev i Petra Radin, scenografija Matija Šantić, Pierrot mjesečar / Čekić bez gospodara (Hrvatska), Simon Wong (Hong Kong), Hisashi originalna glazba Matej Meštrović, lutke i rekvizita redatelj Rene Medvešek Shimojama (Japan), Svetlana Uchaikina, Natalia Dunja Niemčić, rekvizita Vinka Krnić, kostimi dirigenti Berislav Šipuš, Ivan Josip Skender Druzhinina (Rusija), Byong Ho Kim (Južna Korja), Andreja Bistričić, producentica Domnana Hay Shu Ming Ju (Tajvan) premijera 7. travnja 2013. izvode: Filip Detelić, Marko Hergešić, Damir Poljičak izvode: Michael Alexander Pöllmann / Roman / Ivan Magud, Slaven Španović, Ivan Grčić (koprodukcija s Cantus Ansamblom) Blumenschein (Austrija), Dražen Čuček / Dado Ćosić skladatelji Arnold Schönberg (Pierrot mjesečar), Pierre (Hrvatska), Leung Tin Chak (Hong Kong), Tomoko Petra Radin Boulez (Čekić bez gospodara) Inoue (Japan), Natalia Kuznetsova / Anastasija Jankovska (Rusija), Sanghoon Han (Južna Koreja), Haha2O izvode: Martina Gojčeta Silić, Martina Matić Borse, Hsuan-Ju Hsieh (Tajvan) redatelj Mario Kovač Lutkarski ansambl ZKL, Cantus Ansambl Glas (Hrvatska): Vitomira Lončar premijera 15. prosinca 2013. Kruna Tarle / Slobodan Šnajder (po motivima tim u Južnoj Koreji: producent Byong Ho Kim, glumac (u koprodukciji s Kazalištem Moruzgva, Zagreb) istoimene pripovijetke Oscara Wildea) (glas) Juseong Kim, međunarodna koordinatorica Yonghee Kim, tehnički supervizor Soungtae Kim, skladatelj Matej Meštrović, scenograf Davor Antolić, Sretni princ broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 57 premijere od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. redateljica Kruna Tarle dramaturginja Marijana Fumić, scenograf Ivo Kačić (Djevojka, Treća planinska djevojka, Trolska premijera 6. lipnja 2013. Knezović, kostimograf Mario Leko, skladatelj Stanislav djevica, Marokanka, Normalna, Žena na pogrebu) Kovačić, oblikovanje svjetla Zoran Mihanović, jezični dramatizacija Kruna Tarle, Slobodan Šnajder, savjetnik Tonči Banov Dino Pešut dramaturgija Slobodan Šnajder, asistentica redateljice Morana Dolenc, kreacija lutaka, scenografija, kostimi izvode: Goran Marković (Konte Frančesko De’ Pritisci moje generacije Kruna Tarle, skladatelj Nenad Brkić, koreografkinje Milesi), Zoja Odak (Kontesa Kate De’ Milesi), Mijo redatelj Samo M. Strelec Kruna Tarle, Morana Dolenc Jurišić (Konte Keko, njezin sin), Nikola Ivošević (Konte premijera 24. svibnja 2013. Ruđe, Kekov stric), Nenad Srdelić (Konte Mome, : Matilda Sorić (Sretni princ), Marina izvode Kekov stric), Vanda Boban (Điđeta Dunda, krojačica), scenograf Ozren Bakotić, kostimografkinja Naida Kostelac (Lastić, Grad), Mladen Čutura (profesor Anastasija Jankovska (Phoebe (Fib)), Žarko Radić Kromić, scenska glazba Bojan Brajčić, jezična Cvrtila, Gradonačelnik, Beskućnik), Mira Bosanac (Filip J. Tudor, njezin otac, vlasnik jahte Stella), Josip savjetnica Jagoda Granić, oblikovatelj svjetla Srđan (Pripovjedačica), Katarina Perica Kirin (Dvor, Dvorska Zovko (Lee Prentice, njezin zaručnik), Trpimir Jurkić Barbarić, oblikovatelj tona Željko Mravak dama, Švelja i Dijete, Pisar, Beskućnik, Grad), Matija (Don Vice), Tajana Jovanović (Jako, voćarica), Bojan izvode: Ana Franić (Ona), Bruna Bebić (Majka), Prskalo (Vijećnica, Beskućnik, Starica, Grad), Ivica Brajčić, Ivo Ćurković (Mornari) Žarko Radić (Otac), Vicko Bilandžić (Zaručnik), Pere Aničić (Beskućnik, Grad) Eranović (Ljubavnik), Nenad Srdelić (Stranac), Josip Henrik Ibsen Zovko (Muškarac), Bojan Brajčić (Popisivač) Aleksandar Sergejevič Puškin / Kosovka Kužat Spaić Peer Gynt Bajka o zlatnoj ribici Bertolt Brecht redatelj Zoran Mužić Majka Courage i njezina djeca premijera 11. listopada 2013. redatelj Dušan Jovanović adaptacija Kosovka Kužat Spaić, scenograf Mojmir premijera 22. studenoga 2013. Mihatov, kreacija lutaka Gordana Krebelj, skladatelj scenografkinja Meta Hočevar, dramaturginja i Igor Karlić, koreografkinja Đurđa Kunej asistentica redatelja Klavdija Zupan, skladatelj songova izvode: Anđelko Petric, Vera Zima, Jadran Grubišić, i scenske glazbe Drago Ivanuša, kostimografkinja Katarina Perica-Kirin, Branko Smiljanić, Željko Šestić, Jelena Proković, autor tekstova songova Predrag Vanda Božić Lucić, scenski pokret Alen Čelić, oblikovatelj svjetla Srđan Barbarić, oblikovatelj tona Željko Mravak, Felix Salten – Davor Žagar jezična savjetnica Anita Runjić Stoilova, asistentica redatelj Goran Golovko Bambi kostimografkinje Tea Bašić premijera 6. ožujka 2013. izvode: Zoja Odak (Majka Courage), Ana Franić prijevod Tomislav Ladan, dramaturg Jasen Boko, (Kattrin), Pere Eranović (Eilif), Marko Petrić scenograf Tihomir Snitko, kostimografkinja Marija (Švicarski sir, Mladi seljak), Josip Zovko (Vrbovnik, Žarak, scenski pokret Alen Čelić, skladatelj Gordan Drugi narednik), Mijo Jurišić (Narednik, Stariji Tudor, oblikovatelj svjetla Zoran Mihanović, vojnik), Žarko Radić (Kuhar), Vladimir Posavec oblikovatelj tona Tomislav Luetić, jezična savjetnica Tušek (Vojskovođa, Zastavnik), Trpimir Jurkić (Vojni Jagoda Granić, suradnik redatelja Nikola Šimić, župnik), Goran Marković (Oružar, Seljak), Arijana suradnica kostimografkinje Viktorija Dajčbauer Čulina (Yvette Pottier), Duje Grubišić (Vojnik, Stari izvode: Trpimir Jurkić (Peer Gynt, Starac iz Dovrea pukovnik, Pisar), Marjan Nejašmić Banić (Jednooki, (kralj trolova)), Goran Marković (Peer Gynt, Mladi vojnik), Tajana Jovanović (Pisarka, Seljanka), Begriffenfeldt, Starac iz Dovrea), Marko Petrić (Peer Snježana Sinovčić Šiškov (Seljanka) redatelj Dražen Ferenčina Gynt, Begriffenfeldt, Ljevač pucadi), Anastasija Skitnice: Zorana Kačić (vokal), Svjetlana Mandić Jankovska (Aase (Peerova majka), Marokanka, (violina), Bojan Brajčić (gitara) premijera 22. studenoga 2013. Normalna, Žena na pogrebu), Jelena Posavec Tušek dramaturg Davor Žagar, kreatorica lutaka Vesna (Solveig), Nenad Srdelić (Solveigin otac, Dvorski trol, SCENA 55 HNK-a SPLIT Balabanić, scenografkinja Dinka Jeričević, skladatelj Trumpeterstraale, Fellah, Svećenik), Tajana Jovanović Nenad Brkić, oblikovanje svjetla Miljenko Bengez, (Solveigina majka, Žena u zelenom, Marokanka, Ingmar Bergman koreografkinja Đurđa Kunej, fotografije Ines Novković Normalna, Žena na pogrebu), Nikša Arčanin (Seljak izvode: Siniša Miletić, Matilda Sorić, Mladen Čutura, iz Haeggstada, Trol, Her Von Eberkopf, Marokanac, Jesenja sonata Dinka Vuković, Maja Petrin, Marina Kostelac, Luka Husein, Nepoznati putnik (Mršavac)), Pere Eranović redatelj Dario Harjaček Peroš, Matija Prskalo, Jelena Sušac, Žarko Savić, Vera (Kovač Aslak, Čovjek, Trol, Master Cotton, Huhu, premijera 12. siječnja 2013. Zima Brodski kuhar, Čovjek na pogrebu), Bojan Brajčić prijevod Željko Takač, scenografkinja Vesna Režić, (Mladoženja, Trol, Peerov sin, Marokanac, Normalni, kostimografkinja Najda Kromić, glazba Svadbas, Mornar na straži, Čovjek na pogrebu), Marjan oblikovatelj svjetla Miro Mamić, oblikovatelj tona SPLIT Nejašmić Banić (Mladoženjin otac, Drugi čovjek, Trol, Željko Mravak, jezična savjetnica Anita Runjić Stoilov Monsieur Ballon, Marokanac, Normalni, Kapetan, HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE SPLIT Čovjek na pogrebu), Sara Ivelić (Ingrid, Trolska izvode: Bruna Bebić (Charlotte), Andrea Mladinić djevica, Marokanka, Normalna, Žena na pogrebu), (Eva), Trpimir Jurkić (Viktor), Zorana Kačić (Helena) Petra Z. Kovačić (Djevojka, Prva planinska djevojka, Milan Begović Trolska djevica, Kmetova žena, Marokanka, Normalna, KAZALIŠTE PLAYDRAMA Amerikanska jahta u splitskoj luci Žena na pogrebu), Petra M. Kovačić (Djevojka, Druga redateljica Dora Ruždjak Podolski planinska djevojka, Trolska djevica, Anitra, Normalna, Ivana Brlić Mažuranić & frendovi premijera 31. siječnja 2013. Žena na pogrebu), Lara Živolić (Helga, Trolska djevica, Omladini o idealima Marokanka, Normalna, Žena na pogrebu), Zorana

58 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. premijere od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. redatelj Elvis Bošnjak Kristina Bajrić, Venka Mandić (Amazonke), Hari koreografkinja Natalija Manojlović, dramaturg i premijera 13. prosinca 2013. Zlodre (Pijanist), Marko Gulin, Luka Javorčić, Marko asistent redateljice Dario Varga, likovno oblikovanje Melvan, Marin Tomić (Vojnici / Poslužitelji ) predstave Barbara Stupica, skladatelj Gordan Tudor, dramaturg Elvis Bošnjak, koreografkinja i glazbena majstor svjetla Duško Šteković, majstor tona Bojan suradnica Ana Marija Fabijanić, skladatelj Bojan Beladović, suradnik za kostimografiju i scensku Brajčić, scenograf Ozren Bakotić, kostimografkinja GRADSKO KAZALIŠTE MLADIH SPLIT rekvizitu Mario Leko, inspicijent Franko Perić Sonja Obradović, plesovi Buga Bešker, oblikovatelj svjetla i tona Siniša Jakovčević George Orwell / Ivan Leo Lemo izvode: Petar Konkoj (Miš), Ivica Beatović (Lutkar, Šljuka), Nikša Arčanin (Mačka, Morska stvorenja, Ne : Bojan Brajčić, Pere Eranović, Sara Ivelić, izvode Životinjska farma Patuljak, Vješalica, Mrav, Siva čaplja), Srđan Brešković Zorana Kačić, Petra Kovačić Pavlina, Petra M. Kovačić, / Ivan Medić (Doktor Krtac, Morska stvorenja, Sat, Marjan Nejašmić Banić, Lara Živolić Mrav, Divlji gusan), Milana Buzolić-Vučica (Morska stvorenja, Da Patuljak, Stol, Mrav, Brgljez), Andrea SPLITSKO LJETO Majica (Morska neman, Velebitska Degenija, Lampa, Mrav, Crna roda) Joël Pommerat To dijete Ksenija Zec i Saša Božić redateljica Nenni Delmestre Glazbatorij premijera 17. srpnja 2013. redatelji Ksenija Zec i Saša Božić prijevod Zlatko Wurzberg, dramaturška savjetnica premijera 26. rujna 2013. Lada Kaštelan, scenografkinja, glazbeni koncept i izbor redatelj Ivan Leo Lemo koreografija i dramaturgija Ksenija Zec i Saša Božić glazbe Lina Vengoechea, kostimograf Mario Leko, premijera 8. ožujka 2013. u suradnji s izvođačima, scenografija i kostimografija oblikovanje svjetla Zoran Mihanović, oblikovanje tona scenografija Vesna Režić, kostimografija Mirjana Zdravka Ivandija Kirigin, glazba i izbor glazbe Damir Damir Punda Zagorec, glazba Zvonimir Dusper, oblikovatelj videa Šimunović izvode: Zoja Odak, Snježana Sinovčić Šiškov, Trpimir Dejan Flajšman, koreografija i scenski pokret Ana izvode: Nikša Arčanin, Milana Buzolić-Vučica, Petar Jurkić, Marko Petrić, Lara Živolić, Pere Eranović Gruica, oblikovatelj svjetla Miho Dolina, asistentica Konkoj, Marko Petrić scenografkinje Srna Krstulović William Shakespeare izvode: Lidija Florijan, Ana Gruica, Vanda Boban, Lada Martinac Kralj (po motivu priče Želimira Timon Atenjanin Vinko Mihanović, Siniša Novković, Slavko Sobin, Ivo Hercigonje) Perkušić, Mia Roknić (Nada Kovačević) Pobuna u postolarskoj radionici redatelj Ivan Leo Lemo Antoine de Saint Exupéry premijera 4. prosinca 2013. Mali princ asistent redatelja Ivan Medić, koreografkinja Maja redatelj Dražen Ferenčina Đurinović, kreator lutaka i kostima Patricio Aguerro, premijera 10. listopada 2013. scenografkinja Vesna Režić, glazba i izbor glazbe scenograf Igor Vasiljev, kostimografkinja Mirjana Zvonimir Dusper Dus, oblikovanje videa Dejan Zagorec, skladatelj Igor Karlić, scenski pokret Alen Flajšman, oblikovanje svjetla Lucijan Roki, svjetlo Čelić Duško Šteković, Lucijan Roki, ton Bojan Beladović, izvode: Slavko Sobin, Siniša Novković, Vinko inspicijent Franko Perić redatelj Georgij Paro Mihanović, Ivo Perkušić, Ana Gruica, Lidija Florijan, izvode: Alin Antunović (Mademoiselle, Djevojčica), premijera 3. kolovoza 2013. Vanda Boban, Andrija Nazlić Nikša Arčanin (Karlo, Lopov, Sindikat), Ivica Beatović (Maestro, Gospodarica imenika, Ulični svirač), Milena dramaturška obrada Georgij Paro, scenografkinja Eugene Ionesco Blažanović (Nježne, Djevojka), Milana Buzolić- Dinka Jeričević, kostimografkinja Dijana Kosec Vučica (Genzi fenzi osoba, Žena iz treće smjene, Bourek, scenska glazba Gordan Tudor, oblikovanje Instrukcija Cipele), Andrea Majica (Ljubica, Genzi fenzi cipele), svjetla Miljenko Bengez, oblikovanje zvuka Tomislav redatelj Goran Golovko Ivan Medić (Cipele, Tata, Poreznik, Skejterske cipele, Luetić, scenski pokret Alen Čelić, lektorica Jagoda premijera 21. studenoga 2013. Mladić, Tenisice), Branimir Rakić (Visoke čizme, Granić, asistent redatelja Ivan Plazibat, asistenti scenografija i kostimografija Mario Leko, oblikovatelj Skejter, Beskućnik), Sanja Vidan (Kliješta i Čekić, kostimografkinje Barbara Bourek, Mario Leko, Probušene, Cipele) asistenti redatelja – volonteri Nikola Šimić, Nina Kolar, svijetla Miho Dolina catering manager Ivan Dodig, prijevod Antun Šoljan izvode: Belmondo Miliša, Đana Kuzmanić, Vanda izvode: Vilim Matula (Timon), Vladimir Posavec Boban, Ema Katić, Ena Jurić, Petra Šimenko, Mia RIJEKA Tušek (Lucije), Filip Radoš (Lukul), Mijo Jurišić Jerčić, Lina Lerotić, Klara Sablić, Meri Čule, Antonija (Ventidije), Goran Marković (Alkibijad), Trpimir Dora Pleško, Roko Birimiša, Anđelo Lukšić, Stjepan Pavić, Marin Novaković HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE Jurkić (Apemant), Sreten Mokrović (Dvorski), Duje IVANA PL. ZAJCA, RIJEKA, HRVATSKA Grubišić (Lucilije / Vojnik / Bandit), Ivo Perkušić DRAMA (Servilije / Vojnik), Marjan Nejašmić Banić (Kafis / GRADSKO KAZALIŠTE LUTAKA SPLIT Vojnik / Bandit), Vicko Bilandžić (Draguljar / Bandit), William Shakespeare Nenad Srdelić (Pjesnik), Josip Zovko (Slikar), Nikša Natalija Manojlović Arčanin (Hortenzije / Vojnik / Bandit / Kupid), Velika avantura maloga miša San Ivanjske noći Milan Zdravković (Stari Atenjanin), Žarko Radić redatelj David Doiashvili (Prvi Senator), Mirko Kraljev (Drugi Senator), Tajana redateljica Natalija Manojlović premijera 22. ožujka 2013. Jovanović (Frinija), Arijana Čulina (Timandra), premijera 26. ožujka 2013. broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 59 premijere od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. prevoditelj Milan Bogdanović, prijevod redigirao Josip HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE GRADSKO KAZALIŠTE LUTAKA RIJEKA Torbarina, scenograf, izbor glazbe David Doiashvili, IVANA PL. ZAJCA, RIJEKA, TALIJANSKA dramaturginja Magdalena Lupi Alvir, kostimografkinja DRAMA Magdalena Lupi Alvir (prema braći Grimm i Charlesu Ann Mosidze, koreograf Konstantine Purseladze, Perraultu) – Duško Rapotec Ute (musical) oblikovatelj svjetla Predrag Potočnjak, videodizajner Robert Thomas Nika Lomidze, asistentica kostimografkinje Pepeljuga Manuela Paladin Šabanović, lektorica Đurđa Škavić, 8 donne e un mistero / Osam žena i jedna redateljica Mojca Horvat inspicijentice Sandra Čarapina, Ana Vidučić, šaptačica zagonetka premijera 14. veljače 2013. Jolanda Pahor, prevoditeljica na pokusima Nina redatelj Toni Cafiero autorica teksta Magdalena Lupi Alvir (prema braći Rukavina premijera 12. travnja 2013. Grimm i Charlesu Perraultu), skladatelj Duško izvode: Damir Orlić (Tezej, atenski vojvoda), Tanja adaptacija Toni Cafiero, scena Stefano Katunar, Rapotec Ute, koreografkinja i scenografkinja Mojca Smoje (Hipolita, amazonska kraljica, Tezejeva kostimi Sandra Dekanić, video i asistent redatelja Horvat, kostimografkinja Sandra Dekanić, oblikovatelj zaručnica), Zdenko Botić (Egej, otac Hermijin), Igor Martino Šesnić, glazba Vlaho Prohaska, svjetla rasvjete Sanjin Seršić Kovač (Lisandar, mladić zaljubljen u Hermiju), Jasmin Predrag Potočnjak, koreografija Branko Žak Valenta, : Elena Brumini (Pepeljuga), Vedran Komerički Mekić (Demetrije, mladić zaljubljen u Hermiju), Jelena izvode inspicijentica Lili Švrljuga, šaptačica Sintia Lacman / Giulio Settimo (Princ, ptica), Alex Đaković Lopatić (Filostrat, Tezejev dvorski meštar), Aleksandra (Maćeha), Božena Delaš i Dina Đuka (Sestre, ptice), Stojaković (Hermija, Egejeva kći zaljubljena u izvode: Giuseppe Nicodemo (Mamy), Elvia Karin Fröhlich (Kraljica, majka), Zlatko Vicić (Kralj, Lisandra), Nika Mišković (Helena, zaljubljena u Nacinovich (Gaby), Miriam Monica (Catherine), Elena sat, otac) Demetrija), Dražen Mikulić (Dunja, tesar), Alen Brumini (Suzon), Anastazija Balaž Lečić (Augustine), Liverić (Vratilo, tkalac), Denis Brižić (Frula, krpač Alida Delcaro (Chanel), Sabina Salamon (Louise), mješina), Andreja Blagojević (Gubac, kotlokrp), Rosanna Bubola (Pierrette) TRANZICIJSKO FIKCIJSKO KAZALIŠTE – Biljana Torić (Gladnica, krojač), Giuseppe Nicodemo sudjeluju također: redatelj Martino Šesnić, snimatelj TRAFIK (Spretko, stolar), Damir Orlić (Oberon, vilinski kralj), Zoran Petrović – Bebe, Marcel Branko Žak Valenta Tanja Smoje (Titanija, vilinska kraljica), Jelena Lopatić Jalova (Puk, vilenjak) Franco D’Alessandro Notti romane / Rimske noći Alexandre Dumas redatelj Edvin Liverić Tri mušketira premijera 17. listopada 2013. scenograf, izbor glazbe Edvin Liverić, kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović, oblikovatelj svjetla Predrag Potočnjak, projekcije i video Marin Lukanović izvode: Elvia Nacinovich (Anna Magnani (1908- 1973)), Mirko Soldano (Tennessee Williams (1911- 1983)) premijera 9. studenoga 2012. (Maribor) / 9. prosinca Karina Holla 2012. (Rijeka) Kafka Projekt: Frontiere / Granice / Meje / (u koprodukciji s KUD Borza, Maribor, Slovenija) Grens / Borders... glazba Nenad Kovačić, prijevod teksta na slovenski redatelj Kokan Mladenović Nebojša Pop Tasić, oblikovanje Miroslav Cukovic, redateljica Karina Holla premijera 26. listopada 2013. producenti Matjaž Latin, Slavko Škvorc, Edvin Liverić premijera 13. srpnja 2013. (na => Riječkim ljetnim I autor dramatizacije Kokan Mladenović, dramaturginja noćima) / 22. studenoga 2013. (u zgradi HNK-a Ivana Magdalena Lupi Alvir, scenografkinja Marija Kalabić, pl. Zajca) autorica i redateljica Ivana Sajko kostimografkinja Tatjana Radišić, skladateljica Irena skladatelj Alen Sinkauz Popović, autor tekstova songova Predrag Lucić, izvode: Ivana Sajko, Alen Sinkauz oblikovatelj svjetla Predrag Potočnjak, scensko RIJEČKE LJETNE NOĆI II mačevanje Lovro Buva, asistentica kostimografkinje Manuela Paladin Šabanović, inspicijentice Sandra Karina Holla autorice Jelena Kovačić i Anica Tomić Čarapina, Ana Vidučić, šaptačica Jolanda Pahor Kafka Projekt: Frontiere / Granice / Meje / redateljica Anica Tomić izvode: Mladen Vujčić (Kralj Louis XIII), Damir Grens / Borders... dramaturginja Jelena Kovačić, izbor glazbe Anica Orlić (Kardinal Richelieu, francuski premijer), Igor redateljica Karina Holla Tomić, Jelena Kovačić Kovač (D’Artagnan, Gaskonjac), Jasmin Mekić (Athos, izvode: Anica Tomić, Jelena Kovačić mušketir), Dražen Mikulić (Porthos, mušketir), Alex premijera 13. srpnja 2013. (na Riječkim ljetnim Đaković (Aramis, mušketir), Rade Radolović (Vojvoda noćima) / 22. studenoga 2013. (u zgradi HNK-a Ivana III od Buckinghama, engleski premijer), Nika Mišković pl. Zajca) autorica i redateljica Magdalena Lupi Alvir (Kraljica), Tanja Smoje (Milady, grofica de Winter, scenski pokret Karina Holla, koautor i asistent skladatelj Marin Alvir, scenski pokret Selma Banich, kardinalova povjerenica), Aleksandra Stojaković redateljice Henk van Riemsdijk oblikovateljica svjetla Lara Badurina (Gospođica Bonacieux, kraljičina družbenica), Davor Jureško (Kapetan de Treville, zapovjednik mušketira), scena Anton T. Plešić, kostimi Manuela Paladin izvode: Daria Lorenci Flatz, Marin Alvir Anastazija Balaž Lečić (Ketty, sluškinja kod Milady), Šabanović, glazba Stanko Juzbašić, svjetla Predrag (predstava je dio programa Europske prijestolnice Predrag Sikimić (Grof Rochefort, zapovjednik Potočnjak, inspicijentica Lili Švrljuga kulture Maribor 2012.) kardinalove garde), Denis Brižić (Planchet, sluga kod izvode: Elena Brumini, Rosanna Bubola, Ivna Bruck, mušketira), Dmitrij Andrejčuk, Vitali Klok, Darko Tomas Kutinjač, Miriam Monica, Giuseppe Nicodemo, Petković, Tomislav Radinović, Igor Rančić (Gardisti) Mirko Soldano, Andrea Tich

60 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. premijere od 1. siječnja do 31. prosinca 2013.

OSIJEK skladatelj Zvonimir Dusper, autor songova Ivan Leo Tamara Kučinović (prema pjesmi Ratka Zvrka) Lemo, oblikovatelj videa Dejan Flajšman, oblikovatelj Grga Čvarak svjetla Tomislav Kobia, inspicijent Eduard Srčnik, HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE U šaptačica Zrinka Stilinović, korepetitor Damir Šenk OSIJEKU izvode: Aleksandar Bogdanović (Zeus), Jasna Odorčič (Hera), Petra Blašković (Europa), Ivana Soldo Čabraja Emir Hadžihafizbegović (Kalista), Anita Schmidt (Ija), Matea Grabić (Leda), Radoslava Mrkšić (Alkmena), Antonija Pintarić Cijena sreće (Danaja), Ivana Gudelj (Semela), Ljiljana Krička redatelj Emir Hadžihafizbegović Mitrović (Pandora), Vladimir Tintor (Artemida, premijera 7. veljače 2013. Arkad, obad, Tindarej, Amfitrion, Akrisije, Dioniz, Eros) scenografkinja i kostimografkinja Jasna Bošnjak, izbor glazbe Emir Hadžihafizbegović, inspicijent Eduard Srčnik, šaptačica Zrinka Stilinović NOĆNA SCENA HNK-a u OSIJEKU redateljica Tamara Kučinović izvode:Vladimir Tintor (Krunoslav (Kruno) Hojka, premijera 5. veljače 2013. nezaposleni ratni veteran), Tatjana Bertok-Zupković Mira Perić Kraljik dramaturginja Maja Sviben, scenografija, lutke, kostim (Senka Hojka, medicinska sestra, Krunina supruga), Hana & Hana Marina Zavyalova, autor glazbe Hrvoje Radnić Miroslav Čabraja (Emil Čevrić, automehaničar, susjed redateljica Mira Perić Kraljik izvode: Edi Celić (Grga Čvarak), Areta Ćurković Krunin i Senkin), Duško Modrinić (Srđan Rotim, premijera 16. ožujka 2013. (Mama), Lidija Kraljić (Mila Mala), Aleksandra vlasnik tvrtke “Rotim Trade“), Ivana Gudelj (Ranka, Colnarić (Mama Mile Male), Zvjezdana Bučanin scenograf i kostimograf Neven Mihić, glazba Srđanova tajnica), Jasna Odorčić (Vesna Rotim, (Baba), Ivica Lučić (Djed), Inga Šarić (Žena), Ivica Mariaberta Blašković, inspicijent Eduard Srčnik, Srđanova supruga), Aljoša Čepl (Mateo Rotim, sin Lučić (Svećenik), Inga Šarić, Aleksandra Colnarić, šaptačica Zrinka Stlinović Srđana i Vesne) Zvjezdana Bučanin (Časne Sestre), Ivica Lučić izvode: Petra Blašković (Hana I), Katarina Baban (Doktor), Inga Šarić, Aleksandra Colnarić, Zvjezdana Georges Feydeau (Hana II), Ana Stanojević (Glas susjede), Miroslav Bučanin (Medicinske Sestre), Edi Celić (Zbor Mačaka, Hotel Slobodan promet Čabraja (Glas dostavljača pizze) Kokoši, Rode)

Dubravko Jelačić Bužimski James Joyce / Nikola Zavišić Noćna igra s Jesenjinom Jamesove mačke redatelj Dražen Ferenčina redatelj Nikola Zavišić premijera 13. prosinca 2013. premijera 10. srpnja 2013. (na Osječkom ljetu kulture) scenografkinja, kostimografkinja i videoprojekcije Saša / 22. rujna 2013. (u Kazalištu) Došen Lešnjaković, izbor glazbe Dražen Ferenčina, autor glazbe Boštjan Gombač, likovnost predstave inspicijent Eduard Srčnik, šaptačica Ema Bel Mateja Benedetti, scenski pokret Dunja Jocić, izvode: Duško Modrinić (Jakov), Jelena Perčin oblikovanje maski Boris Sekulić, asistentica redatelja (Marija) Areta Ćurković, voditelj tehničke službe Siniša Ardalić, redatelj Sulejman Kupusović inspicijent Zdenka Kovaček, majstor tona Dražen premijera 12. travnja 2013. VEDRA SCENA Golubić, majstor rasvjete Igor Elek, majstor pozornice Zoran Grkinić, pozornički tehničar Tihomil Čakalić, scenografkinja i kostimografkinja Marijela Margeta- Fadil Hadžić izrada scenografije Siniša Ardalić, izrada kostima Hašimbegović, glazba Igor Valeri, jezična prilagodba Maja Marković, Zvonko Majdiš, Milorad Skorupan, Igor Gajin, koreografkinja Petra Blašković, inspicijent Ugledni gost oslikavanje maski i kostima Kristina Marić, oslikavanje Eduard Srčnik, šaptačica Zrinka Stilinović redatelj Vlatko Petrić scenografije Đuro Adžić izvode: Aleksandar Bogdanović (Šima Lozica), Ivana premijera 31. siječnja 2013. izvode: Edi Ćelić (Mačak vrag), Ivica Lučić (Mačak Soldo Čabraja (Đurđa, njegova žena), Vladimir Tintor (u koprodukciji s Trag Crveno, Zagreb) djed James), Areta Ćurković (Mačka gradonačelnica), (Đuka Karić), Jelena Perčin (Manda, njegova žena), dramaturg Zlatko Petrović, scenografkinja i Lidija Kraljić (Mačka Muc, Starica), Aleksandra Miroslav Čabraja (Kapetan fregate Dmitar Zvonimir), Colnarić (Mačka, Djevojčica, Voda…) Katarina Baban (Sevka, 1. generalova kći), Antonija kostimografkinja Snježana Lančić-Prpić, inspicijent Pintarić (Lenka, 2. generalova kći), Ivana Gudelj Tomislav Slavić, tehnika Tomislav Slavić, Snježana Ivković i Lidija Helajz (po motivima (Senka, 3. generalova kći), Duško Modrinić (Aurelije), : Snježana Lančić-Prpić, Milorad Bunčić izvode slikovnice Deset malih anđela) Anita Schmidt (Margita, sobarica), Petra Blašković (Šefica recepcije), Aljoša Čepl (Joza, hotelski sluga), DJEČJE KAZALIŠTE BRANKA Anđelčići Mario Rade (Inspektor) MIHALJEVIĆA redateljice Snježana Ivković i Lidija Helajz premijera 23. studenoga 2013. Ana Tonković Dolenčić Ivan Kristijan Majić glazba Ivica Murat, voditelj tehničke službe Siniša Zeusove ljubavnice Cik cak Ardalić, inspicijent Zdenka Kovaček redatelj Ivan leo Lemo redatelj Ivan Kristijan Majić izvode: Lidija Heljaz (Baka), Đorđe Dukić (Opal), premijera 6. prosinca 2013. premijera 17. siječnja 2013. Zvjezdana Bučanin (Lo), Snježana Ivković (Ariel), Lidija Helajz (Rochel), Lidija Helajz (Shanti), asistentica redatelja Suzana Vuković, scenografkinja glazba Marko Olujić trio, scenografija Maja Marković, Zvjezdana Bučanin, Inga Šarić, Đorđe Dukić, Snježana Vesna Režić, kostimografkinja Mirjana Zagorec, Siniša Ardalić koreografkinja Larisa Navojec / Tamara Curić, Ivković (Susjedi) izvode: Snježana Ivković, Đorđe Dukić broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 61 premijere od 1. siječnja do 31. prosinca 2013.

izvode: Frane Perišin (Barun Lenbach), Jasna Jukić Aitchison, scenograf i izvođač Leo Vukelić, asistent DUBROVNIK (Laura Lenbach), Vladimir Posavec Tušek (dr. Ivan produkcije Luka Jerković pl. Križovec), Izmira Brautović (grofica Madeleine izvode: Hrvojka Begović, Mia Biondić, Goran KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA Petrovna), Anita Bubalo (Marija), Marko Kriste Bogdan, Srećko Horvat, Ivana Krizmanić, Zrinka (gluhonijemi prosjak) Kušević, Jelena Lopatić, Emil Matešić, Bojan Mucko, Olja Lozica (prema motivima Oluje Williama Amanda Prenkaj, Marina Redžepović, Marija Šegvić, Shakespearea) Alan Ayckbourn Silvio Vovk Oluja Kako voli druga strana Katja Legin (prema Platonovu izvorniku) redatelj Dražen Ferenčina redateljica Olja Đorđević premijera 20. ožujka 2013. premijera 20. prosinca 2013. Obrana Sokratova redatelj Tomi Janežič kostimografkinja Zjena Glamočanin, scenograf scenografkinja Marija Kalabić, kostimografkinja Dražen Ferenčina, skladateljica Paola Dražić Zekić, Dubravka Skvrce, skladatelj Đelo Jusić premijera 19. kolovoza 2013. suradnik za scenski pokret Alen Čelić, oblikovatelj izvode: Branimir Vidić Flika (Frank Foster), Glorija Sokrat u Dubrovniku Alen Liverić, koncept, svjetla Aleksandar Mondecar Šoletić (Fiona Foster), Zdeslav Čotić (Bob Phillips), adaptacija, montaža Tomi Janežič, dramaturgija, tekst izvode: Frane Perišin, Zdeslav Čotić, Boris Matić, Helena Kovačić (Teresa Phillips), Boris Matić (William Katja Legin, prostor Radivoje Dinulović, asistentura Nika Burđelez, Alen Čelić Featherstone), Nika Burđelez (Mary Featherstone) redatelja i komontaža Dušan Mamula, dizajn zvuka Willem Milićević, asistentura za prostor i tehnička Fjodor Mihajlović Dostojevski TEATAR BURSA KAZALIŠTA MARINA podrška Romana Bošković, izvršna produkcija Ana Braća Karamazovi DRŽIĆA Letunić, asistentura u procesu Danilo Milovanović, Karla Crnčević, prijevod Anamarija Buić, prijevod Manlio Santanelli uživo Jelena Lopatić, radijska voditeljica Nila Miličić- Vukosavić Kraljica majka redatelj Ivan Leo Lemo premijera 11. travnja 2013. BRIJUNI scenografkinja Vesna Režić, kostimografkinja Mirjana Zagorec, skladatelj Zvonimir Dusper Ivo Štivičić izvode: Milka Podrug Kokotović (Regina, majka), Shakespeare u Kremlju Vladimir Posavec Tušek (Alfredo, sin) redateljica Lenka Udovički redatelj Dejan Projkovski premijera 3. kolovoza 2013. premijera 10. lipnja 2013. DUBROVAČKE LJETNE IGRE (u koprodukciji sa Srpskim narodnim pozorištem, dramatizacija Andrej Hieng, scenograf Vlado Gjoreski, Novi Sad) skladatelj Goran Trajkoski, kostimograf Željko Nosić Bobo Jelčić & Nataša Rajković dramaturginja Tena Štivičić, scenografkinja i izvode: Frane Perišin (Fjodor Pavlovič Karamazov), Allons enfants kostimografkinja Bjanka Adžić Ursulov, koreograf Branimir Vidić (Starac Zosima), Trpimir Jurkić redatelji Bobo Jelčić & Nataša Rajković Staša Zurovac, kompozicija i dizajn zvuka Nigel (Ivan Fjodorovič Karamazov), Mijo Jurišić (Aleksej premijera 28. srpnja 2013. Osborne & Davor Rocco, dizajn svjetla Andrej Fjodorovič Karamazov), Vladimir Posavec Tušek Hajdinjak, dizajn videa Igor Crnković, majstorica vizualno i zvučno oblikovanje Alen Kozina & Bojan (Dmitrij Fjodorovič Karamazov), Edi Jertec šminke i frizure Marija-Maca Bingula, producentica Gagić, asistentica redatelja Petra Jelača (Smerdjakov), Zdeslav Čotić (Rakitin, istražitelj), Boris Elizabeta Fabri, inspicijent i sufler Srđan Stojnović Matić (Grigorij Vasiljevič), Hrvoje Sebastijan (Pjotr izvode: Perica Martinović, Marija Škaričić, Dina izvode: Ozren Grabarić (Lavrentije), Jasna Đuričić Aleksandrovič Miusov), Glorija Šoletić (Grušenjka), Puhovski, Nikša Butijer, Marko Makovičić, Siniša (Galina), Dragan Mićanović (Timofej), Bojan Helena Kovačić (Katarina Ivanovna), Izmira Brautović Ružić, Krešimir Mikić, Edi Jertec, Jerko Marčić i Dimitrijević (Gavrilo), Boris Isaković (Gazda), Filip (Hohlakova), Mirej Stanić (Liza) građani grada Dubrovnika Đurić (Papulja), Jadranka Đokić (Dunjaška), Katarina Olja Lozica Bistrović Darvaš (Svjetločka), Nenad Pećinar (Nikita), Boris Bakal Divan dan Filip Nola (Melanija), Miroslav Fabri (Vjaćeslav), Otac Hrabrost Marko Marković (Kliment / Zarubin), Svetozar redateljica Olja Lozica Cvetković (Sudac), Igor Pavlović (Kuzma / Kabulov), premijera 1. listopada 2013. Stefan Trifunović (Pavluša / Prohorski), Milan scenograf Igor Vasiljev, kostimograf Mario Leko, Kovačević (Jakov), Draginja Voganjac (Vasilova), skladateljica i korepetitorica Paola Dražić Zekić. Mladen Vasary (Lazar), Radoje Čupić (Apolonije), Jovan Živanović (Griška) izvode: Izmira Brautović, Mirej Stanić, Helena Kovačić, Hrvoje Sebastijan, Zdeslav Čotić ČAKOVEC Miroslav Krleža U agoniji Kazališna družina Pinklec redatelj Joško Juvančić premijera 16. studenoga 2013. redatelj Boris Bakal Tamara Kučinović (prema romanu Kućni duhovi Dubravke Ugrešić) dramaturginja Katja Bakija, scenograf Marin Gozze, premijera 13. kolovoza 2013. kostimograf Željko Nosić, odabir glazbe Paola Dražić dramaturginja Nina Gojić, asistentica redatelja Mila Kućni duhovi ili nevidljivi recept za sreću Zekić Pavičević, umjetnički suradnik i izvođač William redateljica Tamara Kučinović

62 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. premijere od 1. siječnja do 31. prosinca 2013.

izvode: Zlatan Zuhrić Zuhra, Vesna Ravenšćak, Jasna premijera 30. studenoga 2013. Jozić scenograf Ivo Knezović, kostimografkinja Marita Ćopo, scenski pokret Pravdan Devlahović, autor KARLOVAC glazbe Mate Matišić, design svjetla Zdravko Stolnik izvode: Vera Zima (Tamara), Dubravka Ostojić (Nora), Jelena Hadži-Manev (Dinka), Lada Bonacci GRADSKO KAZALIŠTE ZORIN DOM (Anđa)

Bill Manhoff POŽEGA premijera 14. travnja 2013. (Čakovec) / 18. travnja Izbaci uljeza 2013. (Zagreb) redateljica Ivana Peroš GRADSKO KAZALIŠTE POŽEGA (u koprodukciji s Dječjim kazalištem Dubrava, Zagreb) premijera 9. ožujka 2013. dramatizacija i oblikovanje svjetla Tamara Kučinović, adaptacija Tomislav Bedeniković, producent Tomislav likovno oblikovanje (scenografija, lutke, ilustracija) Bedeniković, scenograf Igor Dobranić, kostimograf Marijana Nola Guljnaz Rinatovna Fatihova, autor glazbe Hrvoje Igor Dobranić, oblikovanje svjetla Robert Pavlić, Sara Babin vir – požeška legenda Radnić inspicijentica Raska Kosovac Belavić, garderoba i redatelj Robert Raponja rekvizita Anđela Fajt, operator tona Bojan Blažević izvode: Marija Kolb (Eva Ćutković), Matija Kezele premijera 11. ožujka 2013. (Djed Dobriša Ćutković), Mario Jakšić (Dragica izvode: Ana Begić-Tahiri (Doris), Vladimir Tintor (u koprodukciji s Umjetničkom akademijom u Osijeku Prištalo), Davor Dokleja (Buco Cajzek), Marija Kolb, (Felix) i Gradom Požegom) Matija Kezele, Mario Jakšić, Davor Dokleja (Kućni duhovi) Peđa Gvozdić i Giulio Settimo glazba Ljudevit Laušin, kostimografija i adaptacija kostima Jasmina Pacek, scenografija i umjetnička Tanja Novak i Igor Baksa (prema Ivani Brlić- Još si zelen rekvizita Ria Trdin, scenski pokret Maja Đurinović, Mažuranić) redatelji Peđa Gvozdić i Giulio Settimo suradnik redatelja Barbara Rocco, voditelj projekta Šegrt Hlapić kako bi ga igrala Kazališna premijera 19. travnja 2013. i organizator Nenad Pavlović, izrada i adaptacija solističkih kostima Zvonko Majdiš družina Pinklec autor glazbe Tin Tonković, kostimografija glumaca i izvode: Sandra Lončarić Tankosić (Sara), Selma redatelj Romano Bogdan lutaka, scenografija Morana Petrović, vizualnost lutaka Andrea Tich, umjetnički suradnik Vanja Gvozdić, Mehić, Marijana Matoković, Darija Karić, Sara Moser premijera 3. studenog 2013. izrada lutaka Giulio Settimo, Peđa Gvozdić, Vanja (Vile), Maja Lučić (Zorka), Hrvoje Seršić (Arslan dramaturgija Tanja Novak, asistent redatelja Davor Gvozdić, stručna pomoć u izradi lutaka Ria Trdin, Aga), Selena Andrić (Hamša), Nenad Pavlović Dokleja, glazba Bojan Miljančić, likovno oblikovanje oslikavanje lutaka Lidija Maček Stanić, oblikovanje (Sulejman Veličanstveni), Krešimir Jelić (Gazi (lutke i scenografija) Ena Bajuk, oblikovanje rasvjete svjetla Robert Pavlić Mehmed – Beg), Goran Zelić (Ibrahim Paša), Justina i majstor rasvjete Neven Taradi, majstor tona Mario Vojaković Findler (Aide), Katica Šubarić (Kata), Nino izvode: Peđa Gvozdić (Franz von Puppentot), Giulio Zelenbaba, izrada scenografije Davor Tkalec i Ivan Pavleković (Mihat), Adam Skendžić (Fra Andrija), Settimo (Đuro) Levačić, grafičko oblikovanje plakata Mario Jakšić Goran Smoljanović (Tomo), Antonio Jakupčević (Ivan), Martina Stjepanović, Hana Kunić, Petra Kraljev izvode: Karolina Horvat, Mario Jakšić, Bruno Mirel Huskić, Peđa Gvozdić, Giullio Settimo (prema (Robinjice), Nemanja Mutić, Ivan Pokupić, Aleksandar Kontrec, Davor Dokleja i Štef motivima narodne priče) Kuterovac, Mirko Ilibašić (turski vojnici), Dario Peća i vuk Šeremet, Zvonimir Glibušić, Kristijan Žakić, Tihomir IVANIĆ GRAD premijera 18. listopada 2013. Ranogajec, Srđan Šitum, Matija Medverac (zbor redatelji Mirel Huskić, Peđa Gvozdić, Giullio Settimo hrvatskih vojnika) TEATAR DON HIHOT glazba Jan Novosel, izbor glazbe i obrada zvuka Peđa Gvozdić, izrada lutaka Ria Trdin, Jakov Gavran, Mirel Vladimir Stojsavljević Lana Bitenc (prema motivima romana Kod kuće je Huskić, Peđa Gvozdić, Giullio Settimo, vizualnost Umjetnička akcija najgore Ephraima Kishona) lutaka Andrea Tich, kostimografija i scenografija redatelj Majkl Mikolić (M)Adam i (Š)Eva pred vratima pakla Morana Petrović, oslikavanje lutaka Lidija Maček premijera 18. listopada 2013. Stanić, oblikovanje svjetla Robert Pavlić, oblikovanje tona Bojan Blažević, inspicijentica Rastka Kosovac (u koprodukciji s Umjetničkom akademijom u Belavić Osijeku) izvode: Mirel Huskić, Peđa Gvozdić, Giulio Settimo / dramaturg Majkl Mikolić, scenski pokret Maja Vanja Gvozdić Đurinović, odabir glazbe Filip Eldan, scenografija i kostimografija autori i izvođači izvode: Nino Pavleković (Baltazar), Filip Eldan KOPRIVNICA (Grga), Selena Andrić (Ida), Nenad Pavlović (Robert), Dina Vojnović (Marta) LUDENS TEATAR Višnja Stahuljak / Tomislav Čmelar redateljica Lana Bitenc Davor Špišić premijera 12. svibnja 2013. Darovi Djeda Božićnjaka Žene u crvenom dramaturg Mario Kovač, scenografkinja Nikolina redatelj Tomislav Čmelar Pišek, kostimografkinja Iva Šimunović, glazba Tonči redateljica Franka Perković premijera 4. prosinca 2013. Huljić, Ana Rucner broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 63 premijere od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. kostimi Ljljana Rodić, scenografija Marija Matijanić, Tennessee Williams Franjo Tončinić rasvjeta Goran Krmpotić, ton Ivan Bajt, songovi Ivan Tramvaj zvan žudnja Začarani Uskrs Bajt, Boris Benčić redatelj Dražen Ferenčina redatelji Luka Juričić, Franjo Tončinić izvode: Boris Benčić, Sanda Krmpotić, Mihael Kovačević, Karla Čmelar premijera 4. listopada 2013. premijera 23. ožujka 2013. dramaturg Dražen Ferenčina, preveo Ivo Juriša, glazba Ozren K. Glaser, kostimograf Neven Mihić, scenograf Igor Vasiljev, kostimografkinja Marita Ćopo, scenografi Lena Modrušan i Luka Juričić, scenski PULA glazba Igor Karlić, koreograf Rajko Pavlić, oblikovatelj pokret Andrea Gotovina, asistent na scenografiji Breza svjetla Deni Šesnić, videoanimacije Igor Vasiljev, Žižović, tehničko vodstvo Toni Modrušan, garderoba ISTARSKO NARODNO KAZALIŠTE – mapping Marko Bolković, organizator i inspicijent Beki Perić, prodaja Sara Berčić, grafički dizajn Tedi GRADSKO KAZALIŠTE PULA Manuel Kaučić Piralić izvode: Helena Minić (Blanche Dubois), Petar izvode: Roberta Stevanović, Ana Božinović, Ena Ćiritović (Stanley Kowalski), Lana Gojak (Stella, Bratić, Gea Modrušan, Vanja Vukičević, Bojana Babajić, Ranko Marinković njegova žena), Davor Svedružić (Harold Mitchell, zvan Zoja Poropat, David Banko,Aleksandar Mandić, Lucija Glorija Mitch), Šandor Slacki (Pablo Gonzales), Filip Lugarić Ravnjak, Linda Kliman, Franjo Tončinić, Ugo Korani, (Mladić), Rade Radolović (Liječnik), Gordana Matana Luka Juričić, Lino Brozić, Irin Šime Rabar (Bolničarka)

Rudyard Kipling SISAK Knjiga o džungli GRADSKO KAZALIŠTE SISAK redateljice Andrea Gotovina, Marijana Peršić premijera 6. prosinca 2013. Rudolf Erich Raspe adaptacija, dramatizacija, tekst songova Marijana Peršić, koreografkinja Andrea Gotovina, autor Čudnovate zgode baruna Münchhausena glazbe Marijan Jelenić, scenograf Ivan Dobran, redatelj Silvije Vadla redatelj Damir Zlatar Frey kostimografkinja Desanka Janković, oblikovatelj premijera 24. studenoga 2012. svjetla Dario Družeta, stručni suradnik Petar Šajatović, premijera 8. ožujka 2013. (Pula) / 5. travnja 2013. scenografija i kostimi Danijela Gotal Grgurač, tehnika asistent pri projektu Aleksandar Bančić (Varaždin) Ivan Mihić, Aleksandar Franjić, Čedomir Marinković, (u koprodukciji s Hrvatskim narodnim kazalištem u izvode: Helena Minić, Lana Gojak, Rade Radolović i izrada kostima Đurđica Huml, Antonija Lukinić, Varaždinu) članovi Dramskog studija INK-a rekviziter Boris Lemaić, fotografija Alen Pahić dramaturginja Željka Udovičić Pleština, scenograf, izvode: Marko Hergešić, Filip Detelić koreograf i izbor glazbe Damir Zlatar Frey, TEATAR NARANČA kostimografi Desanka Janković i Damir Zlatar Frey, oblikovatelj svjetla Tomaž Bezjak Franjo Tončinić ŠIBENIK izvode: Helena Minić (Sestra Magdalena (Glorija), Zaljubljeni Pipo karmelićanka (cirkuska artistica)), Mijo Pavelko redatelj Franjo Tončinić HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE U (Rikardo Kozlović (Floki Fleche), bivši direktor ŠIBENIKU cirkusa), Zvonko Zečević (Biskup, konferansije i premijera 9. veljače 2013. glazba Ugo Korani, tehničko vodstvo Toni Modrušan, krotitelj životinja u cirkusu), Ivica Pucar (Don Jere, Roland Schimmelpfennig biskupov tajnik), Jan Kerekeš (Don Zane, bibliotekar), garderobijerka Beki Perić Push Up 1-3 Zdenko Brlek (Don Florijo, kanonik), Robert Ugrina izvode: Luka Juričić i Franjo Tončinić (Toma, crkvenjak, Toni, klaun), Sofija Cingula (Majka), redatelj Dario Harjaček Robert Karanfilov, Nikola Racan (Klaunovi) Charles Perrault premijera 14. veljače 2013. (Šibenik) / 1. ožujka 2013. (Zagreb) Carlo Goldoni Pepeljuga redatelj Majkl Mikolić (u koprodukciji s Gradskim dramskim kazalištem Oštarica Mirandolina Gavella, Zagreb) premijera 9. ožujka 2013. redatelj Jasminko Balenović prijevod Dubravko Torjanac, dramaturg Dubravko adaptacija Majkl Mikolić, glazba Marijan Jelenić, premijera 24. svibnja 2013. Mihanović, scenografi Iva Matija Bitanga, Leo Vukelić, scenografkinja Breza Žižović, kostimograf Neven čakavski prijevod i adaptacija Daniela Načinović, kostimografkinja Sara Lovrić Caparin, autori glazbe Mihić, koreografija Andrea Gotovina, tekstovi songova Pavao Miholjević i Jura Ferina, oblikovatelji svjetla scenograf Miljenko Sekulić, kostimografkinja Katarina Luka Juričić, asistentica scenografa Lena Modrušan, Radošević Galić, glazba Livio Morosin, koreograf Zdravko Stolnik i Joško Bakula, inspicijenti: Ana tehničko vodstvo Toni Modrušan, garderobijerka Beki Dulčić, Sergej Mioč, šaptačica: Andrea Glad Sergio Cavallaro, oblikovatelj svjetla Dario Družeta, Perić, prodaja Sara Berčić inspicijent Manuel Kaučić izvode: Jakov Bilić (Heinrich), Barbara Nola izvode: Mateja Šimunić (Pepeljuga), Franjo Tončinić, izvode: Lana Gojak (Mirandolina), Robert Ugrina (Angelika), Antonija Stanišić Šperanda (Sabina), Amar Monika Mihajlović, Saša Ergotić, Bojana Babajić, Ugo Bukvić (Robert), Bojana Gregorić Vejzović (Patricija), (Felix Srećko Kosovits), Teodor Tiani (Albin Korani, Luka Juričić, Ivona Bulešić, Linda Kliman, Ladrunkovitch), Denis Brižić (Bartul Grof Škampavija), Zoran Gogić (Hans), Sven Šestak (Frank), Ivana Ana Božinović, Ena Bratić, Gea Modrušan, Roberta Bolanča (Marija) Romina Vitasović (Hortenzija), Elena Orlić (Dejanira), Stevanović Luka Juričić (Mikula), Franjo Tončinić (Keko)

64 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. premijere od 1. siječnja do 31. prosinca 2013.

Ranko Marinković prevoditelj Boris B. Hrovat, scenograf Samo M. Strelec, redatelj Ladislav Vindakijević Glorija kostimografkinja Marita Ćopo premijera 30. studenoga 2013. redatelj Zoran Mužić izvode: Jagoda Kralj Novak, Stojan Matavulj, scenska obrada Ladislav Vindakijević, skladatelj Mate Ivica Pucar, Mitja Smiljanić, Ozren Opačić, Leona premijera 11. travanja 2013. Matišić, scenografi Ladislav Vindakijević i Ivan Duić, Paraminski, Darko Plovanić, Anica Kovačević, Slavica kostimograf i lutkar Ivan Duić, koreografkinja Đurđica scenograf Branko Lovrić Caparin, kostimografkinja Jukić, Otokar Levaj Kunej Sara Lovrić Caparin, izbor glazbe Pavao Mašić, oblikovatelj svjetla Joško Bakula, asistentica redatelja SCENA ZVONIMIR ROGOZ HNK-a U izvode: Ljiljana Bogojević, Zdenko Brlek, Hana Julia Martinović, inspicijent Sergej Mioč VARAŽDINU Hegedušić, Matija Kezele, Nancy Abdel Sakhi, Zvonko Zečević, Beti Lučić, Nikolina Herceg izvode: Franka Klarić (Sestra Magdalena (Glorija)), Joško Ševo (Rikardo Kozlović (Floki Fleche)), Špiro Vesna Kosec-Torjanac / Ranko Marinković Guberina (Biskup), Jakov Bilić (Don Jere), Siniša Ruke po Ranku VELIKA GORICA Popović (Don Zane), Mate Gulin (Don Florijo), redatelj Dubravko Torjanac Anđelko Babačić (Toma, crkvenjak), Jasminka Antić (Majka), Dragan Veselić (Toni) premijera 22. veljače 2013. (Vis) / 1. ožujka 2013. SCENA GORICA (Varaždin) Petra Radin scenograf i autor lutaka Ivan Duić, dramaturginja David Mamet Sedmi kontinent Vesna Kosec-Torjanac, skladatelj Petar Eldan Kreket redatelji Leon Lučev, Petra Radin izvode: Sunčana Zelenika Konjević, Katarina Arbanas, redatelj Rene Medvešek Goran Guksić premijera 22. lipnja 2013. premijera 25. ožujka 2013. (Zagreb) / 27. ožujka 2013. (u koprodukciji s Međunarodnim dječjim festivalom Vittorio Fraceschi (Velika Gorica) Šibenik) Šah brat (u koprodukciji s => Teatrom Exit) dirigent Damir Marušić, autor glazbe Tomislav Babić, redatelj Jernej Kobal kostimografkinja Sara Lovrić Caparin, scenograf Tomislav Pavković premijera 25. listopada 2013. Matija Šantić, oblikovatelj svjetla Joško Bakula, Mali Hlapić i strašni Bub rekviziti i lutke Vinka Krnić, asistentica režije Iva prevoditeljica Petra Knok, dramaturginja Vesna Kosec- redatelj Tomislav Pavković Lipovac, producentica Ana Suntešić, scenski pokret Torjanac, scenograf Ivan Duić, skladatelj Miha Petric, Maja Kovač, koreografija Zorana Mihelčić, inspicijent kostimografkinja Žarka Krpan premijera 6. travnja 2013. Sergej Mioč izvode: Goran Guksić (Antonio), Robert Plemić glazba Jurica Leikauff, izrada lutaka i scenografija izvode: Leon Lučev, Marija Husar, Nina Violić, Mario (Valerio), Sunčana Zelenika Konjević (Marianna) Dunja Niemčić, Ana Niemčić, ton Goran Stanilović, Kovač, Oriana Kunčić, Mate Gulin, Jakov Bilić, Franka svjetlo Damir Sirotić Klarić, Dražen Šivak, Zvončica Modrušan, Lucija Ljubomir Kerekeš (srednjovjekovne francuske farse) izvode: Hrvoje Zalar, Mirjana Sinožić, Zrinka Alfier, Ante Vukov, Alan Vranić, Emil Erak, Loreta Bogi Ivač znova Kušević, Amanda Prenkaj i Matija Kezele Gracin, Matea Drezga, Ema Vranić, Petra Šveljo, Jana redatelj Ljubomir Kerekeš Šveljo, Kristina Čaleta, Dražen Šivak (Svirač vergla), Petra Radin premijera 20. prosinca 2013. Zvonimira Mijić (Pjevačica) Čudesna šuma Sudjeluju članice plesnog ansambla Sjene prevoditelj i scenograf Vladimir Gerić, adaptacija teksta redatelj Krešimir Dolenčić Orkestar: Marijan Kuvačić, Gordana Pavić, Hrvoje i kostimografija Ljubomir Kerekeš, autor kajkavizacije Pekas, Božidar Lapov, Ivana Šanić, Željko Andrić Tomislav Lipljin, songovi Dragutin Novaković Šarli, premijera 15. rujna 2013.(Zagreb) / 26. rujna 2013. asistent redatelja Jan Kerekeš (Velika Gorica) izvode: Jan Kerekeš (Bogi Ivač), Sunčana Zelenika (u koprodukciji s => Kazalištem Tvornica lutaka, VARAŽDIN Konjević (Micika), Ljubomir Kerekeš (otac Bogog Zagreb) Ivača), Mirjana Sinožić (Majka Bobog Ivača), Mitja Smiljanić (Fičfirič) HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE U VARAŽDINU DJEČJA I LUTKARSKA SCENA HNK-a U VINKOVCI VARAŽDINU Ranko Marinković GRADSKO KAZALIŠTE JOZA IVAKIĆ Glorija Vesna Parun redatelj Damir Zlatar Frey I ti ljubav nekom daj Georges Feydeau premijera 8. ožujka 2013. (Pula) / 5. travnja 2013. (Varaždin) Ne motaj se okolo gola golcata (u koprodukciji s => Istarskim narodnim kazalištem – redatelj Robert Krajinović Gradskim kazalištem Pula) premijera 11. travnja 2013. scenograf i kostimograf Vladimir Soldo, dizajn plakata Eduardo De Filippo Adolf Soldo Filumena Marturano izvode: Domagoj Mrkonjić (Josip), Matea Grabić (Ivanka, njegova supruga), Vladimir Andrić (gospodin redatelj Samo M. Strelec Hošpić), Ilija Červan (sluga), Zorko Bagić (Jelavić, premijera 20. listopada 2013. novinar)

broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 65 premijere od 1. siječnja do 31. prosinca 2013.

Vladimir Andrić VUKOVAR pokret Sanja Petrovski, izrada scenografije i rekvizita Kolačići Djeda Božićnjaka John Čolak, Leonove skice Ana Kolega, izrada kostima Vernada Stipančev, izrada lutke Darko Petković, redatelj Vladimir Andrić SCENA MARTIN HRVATSKOG DOMA inspicijent Mišo Kamber, fotograf predstave Željko premijera 4. prosinca 2012. VUKOVAR Karavida izvode: Vladimir Andrić, Ivan Ćaćić, Zorko Bagić, izvode: Robert Ugrina (Naci (Ignjat Jacques) Ilija Červen Žene Glembay, bankar), Jasna Ančić (Barunica Castelli- Glembay, njegova druga legitimna supruga), Vinko VIROVITICA Radovčić (Dr. Phil. Leone Glembay, sin Ignjata i prve mu supruge), Žana Bumber (Sestra Angelika Glembay, dominikanka), Zlatko Košta (Titus Andronicus KAZALIŠTE VIROVITICA Fabriczy-Glembay), Samir Vujčić (Dr. Iuris Puba Fabriczy-Glembay, dvokat), Mimi Zadarski (Dr. Med. Tennessee Williams Paul Altmann, liječnik), Juraj Aras (Dr. Theol. et Phil. Alojzije Silberbrandt), Jakov Goić (Oliver Glembay, sin Mačka na vrućem limenom krovu barunice Castelli i bankara Glembaya), Renato Pizek redatelj Samo M. Strelec (Ulanski Oberleutnant von Ballocsanszky), Roko Brkić premijera 8. veljače 2013. (Konobar Franz), Ivan Genda (Kamerdiner John) (prema tekstovima Antona Pavloviča Čehova O scenograf Samo M. Strelec, prevoditelj Ivo Juriša, štetnosti duhana, Tragičar protiv volje, Prosidba, Od KAZALIŠTE LUTAKA ZADAR kostimografkinja Marita Ćopo, oblikovatelj svjetla dosade) Damir Gvojić, oblikovatelj tona Mario Nađ, izbor glazbe Igor Golub redatelji Dalibor Jurišić i Ognjen Petković Nikita Šmitjko izvode: Ana Majhenić (Margaret – Maggie), Mladen premijera 14. rujna 2013. Zvjezdica Kovačić (Brick), Antun Vrbenski (Veliki Tata Pollit), dramaturgija Dalibor Jurišić i Ognjen Petković, dizajn Blanka Bart (Velika Mama), Vlasta Golub (Mae), Igor svjetla Matej Nadovski, kostimografija i produkcija Golub (Gooper), Draško Zidar (liječnik Baugh) Ivanka Miličić, prijevod Krunoslav Pranjić, Vladimir Gerić Angelo Beolco Ruzzante izvode: Žarko Potočnjak, Antonija Pintarić, Ognjen Mindenfela Petković redatelj Mijo Pavelko premijera 14. lipnja 2013. ZADAR adaptacija, scenograf i kostimograf Mijo Pavelko, dramaturginja Ana Prolić-Kragić HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE redateljica Ljudmila Fedorova : Igor Golub (Manta (Menato)), Ana Majhenić ZADAR izvode premijera 15. ožujka 2013. (Beta (Betija)), Antun Vrbenski (Tuna (Tonin)),Goran prijevod Boško Knežić, scenografija, lutke i kostimi Koši (Ruca (Ruzzante)), Aleksandra Demše (Frajla Nikolaj Koljada (Žena)) Alexandra Kovalskaya, glazba Tomislav Pehar, tekst Kokoš songova Davor Grzunov, oblikovanje svjetla Ivo Nižić Lutz Hübner redatelj Dražen Ferenčina / Frane Papić, ton majstor Davor Grzunov, inspicijent premijera 18. veljače 2013. Radojka Kozulić / Vjera Vidov, majstor scene Ispad Robert Košta, izrada lutaka Ljudmila Orlova, Olga redatelj Damir Mađarić asistent redatelja: Vinko Radovčić, scenografija Darko Karetnikova, Lidija Erohina, Alexandra Kovalskaya, Petković, kostimografija Marija Šarić Ban, odabir premijera 21. rujna 2013. Ekaterina Zinovjeva, izrada scenografije i tehnička glazbe Nebojša Lakić, oblikovatelj svjetla Ivo Nižić, realizacija Darko Petković, Marijan Nižić, Dragan dramaturg i jezični savjetnik Tomislav Pintarić, inspicijent Mišo Kamber, fotograf predstave Željko Sinovčić, Robert Košta, krojački radovi Nataša Perović, kostimografkinja Vanda Grba, oblikovatelj glazbe Karavida Sanja Santini Mario Nađ, oblikovatelj svjetla Damir Gvojić izvode: Jasna Ančić (Alla), Tamara Šoletić (Dijana), izvode: Irena Bausović (Zvjezdica), Sanja Zalović izvode: Aleksandra Demše (Lidija), Goran Koši (Kris) Žana Bumber (Nonna), Ivica Jončić (Fjodor), Mirko (Žaba i Medvjedica), Gabrijela Meštrović-Maštruko Šatalić (Vasja), Vinko Radovčič, Mimi Zadarski, (Medvjedić), Josip Mihatov (Vuk), Juraj Aras / Dragan Hans Christian Andersen Antonela Grubić, Nadine Mičić (Stanari) Veselić (Ježić), Irena Bausović, Sanja Zalović, Gabrijela Snježna kraljica Meštrović-Maštruko, Josip Mihatov, Juraj Aras, redatelj Draško Zidar Miroslav Krleža Dragan Veselić (Zvijezde) premijera 12. listopada 2013. Gospoda Glembajevi Vjera Vidov Lalić scenografi Vanda Grba, Draško Zidar, skladatelj Igor redatelj Vinko Radovčić Savin, oblikovatelj glazbe Mario Nađ, oblikovatelj premijera 28. studenoga 2013. Božić malog patka svjetla Damir Gvojić, koreografkinja Ana Majhenić prilagodba teksta Vinko Radovčić, kostimografija redateljica Vjera Vidov Lalić izvode: Blanka Bart, Ana Majhenić, Igor Golub Marija Šarić Ban, scenografija Vinko Radovčić, premijera 12. prosinca 2013. oblikovatelj svjetla Ivo Nižić, odabir glazbe Nebojša glazba Juraj Aras, scenografija i lutke Robert Košta Lakić, videoprojekcije Erik Lončar, oblikovanje tona Renato Zafranović, maska Bernarda Bukša Petrić, izvode: Josip Mihatov, Tamara Šoletić, Sanja Zalović, lektor za njemački jezik Ivan Genda, suradnica za Dragan Veselić, Anđela Ćurković Petković, Gabrijela Meštrović Maštruko, Paola Slavica

66 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. Festivali od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. Dramski programi i nagrade hrvatskih kazališnih festivala priredio Goran Ivanišević

VIRKAS Gradsko dramsko kazalište Gavella, Ludens teatar, Koprivnica GUMBEKOVI DANI Zagreb i Hrvatsko narodno kazalište Ivan Vidak 9. Virkas, Virovitički kazališni u Šibeniku Od stoljeća sedmog 6. Gumbekovi dani, međunarodni susreti, Virovitica, Suhopolje, Roland Schimmelpfenning redateljica Dora Ruždjak Podolski festival cabareta, Zagreb, Slatina, Orahovica, Voćin, Push Up 1-3 NAGRADE: 16. – 28. ožujka 2013. Pitomača, redatelj Dario Harjaček Publika je svojim glasovima 8. veljače – 3. ožujka 2013. izabrala najbolju predstavu, a to je Glumačka družina Histrion, Zagreb Teatar Exit, Zagreb s prosječnom ocjenom 4,97 Balon Ivica Krajač Kazalište Virovitica Mate Matišić Teatra Exit iz Zagreba. Škandal na vuglu Vlaške i Tennessee Williams Balon Koturaške Mačka na vrućem limenom krovu redatelj Mislav Brečić ZLATNI ZUB redatelj Zoran Mužić redatelj Samo M. Strelec Kazališna družina Pinklec, Čakovec 6. Zlatni zub, festival smijeha i Hrvatsko narodno kazalište u Slovensko ljudsko gledališče Celje, Ivan Bjelišev komedije, Poreč, Varaždinu & Kerekeš teatar, Varaždin Slovenija A tko si ti? 3. – 10. ožujka 2013. Ljubomir Kerekeš Matjaž Zupančič redatelj Romano Bogdan izbornica programa: Katja Restović Ufuraj se i pukni Shocking Shopping redatelj Ljubomir Kerekeš redatelj Matjaž Zupančić Knjaževsko-srpski teatar Kragujevac, Gradsko kazalište Zorin dom, Srbija Karlovac i Aplauz Teatar, Zagreb Satiričko kazalište Kerempuh, Zagreb Glumačka družina Histrion, Zagreb Richard Bean Bill Manhoff Jean Poiret Kalman Mesarić Jedan čovek, dvojica gazda Izbaci uljeza Krletka Gospodsko dijete redatelj Nebojša Bradić redateljica Ivana Peroš redatelj Krešimir Dolenčić redatelj Dražen Ferenčina Satiričko kazalište Kerempuh, Zagreb Umjetnička organizacija Teatroman, Privatna produkcija, Ljubljana, Teatar Kabare Tuzla, Bosna i Ante Tomić Zagreb Slovenija Hercegovina Čudo u Poskokovoj Dragi Paul Dewandre (prema knjizi Johna Jure Ivanušič Lav Nikolajevič Tolstoj redatelj Krešimir Dolenčić Graya) Za strane turiste Krojcerova sonata Muškarci su s Marsa, žene su s redatelj Jure Ivanušič redatelj Nebojša Bradić Gradsko kazalište Zorin dom, Venere Karlovac redatelj Boris Kovačević Ludens teatar, Koprivnica Kazalište Pinklec, Zagreb Matjaž Zupančič Ivan Vidak Adam Končić Igra parova Istarsko narodno kazalište – Gradsko Od stoljeća sedmog Noćas ću redatelj Zvonimir Ilijić kazalište Pula redateljica Dora Ruždjak Podolski redatelj Adam Končić Dario Fo Gradsko kazalište Joza Ivakić, Mistero Buffo Kazalište na Pešćenici – KNAP & Hrvatsko narodno kazalište u Vinkovci redatelj Valter Roša Umjetnička organizacija Kravice, Varaždinu & Kerekeš teatar, Varaždin Dubravko Mataković Zagreb Ljubomir Kerekeš Iz Kabula s ljubavlju tu Teatar Exit, Zagreb Dunja Fajdić Ufuraj se i pukni redatelj Dražen Ferenčina Bjarni Haukur Thorsson Glumice & to redatelj Ljubomir Kerekeš Ja, tata! redateljice Ivana Horvat, Petra Gradsko kazalište Sisak redatelj Boris Kovačević Kurtela, Dunja Fajdić, Amanda Gradsko kazalište lutaka Rijeka Joe Penhall Prenkaj Vjeko Alilović Krajolik pod oružjem Teatar Gavran, Zagreb Favi teatar, Beograd, Srbija Pale redateljica Aida Bukvić Miro Gavran Stevan Koprivica redatelj Serđo Dlačić Lutka Pevaj, brate Kazalište Virovitica redateljica Mladena Gavran redatelj Slavenko Saletović Pozorište Timočke Krajine Zoran Braća Grimm NAGRADE: Radmilović, Zaječar, Srbija Grimmove priče dodjeljuje publika duljinom i Gradsko kazalište lutaka Rijeka Nebojša Romčević redatelj Igor Golub trajanjem pleska (pljeskometar) Magdalena Lupi Alvir Karolina Nojber Zlatni zub dobila je predstava Lutka Pepeljuga redatelj Miloš Jagodić Teatra Gavran iz Zagreba. redateljica Mojca Horvat broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 67 Festivali od 1. siječnja do 31. prosinca 2013.

Glumačka družina Histrion, Zagreb Profesor Balthazar – Put oko Kazalište Ivana Brlić Mažuranić, Zar opet ta Pepeljuga? Kalman Mesarić svijeta Slavonski Brod redateljica Margareta Fabičević Gospodsko dijete redatelj Mario Kovač Hans Christian Andersen redatelj Dražen Ferenčina Snježna kraljica Bjelovarsko kazalište Dječje kazalište Branka Mihaljevića redateljica Branka Banković Mini Bjelokaz Umjetnička organizacija Artis, Split u Osijeku Magareće priče Arijana Čulina Jens Sigsgaard Lutkarsko kazalište Mostar redateljica Margareta Fabičević Bluz-guz cabaret Pale sam na svijetu ansambl LK Mostar redateljica Arijana Čulina redatelj Ivan Kristijan Majić Tobija NAJ, NAJ, NAJ FESTIVAL redatelji ansambl LK Mostar Gradsko kazalište Joza Ivakić, Gradsko kazalište lutaka Rijeka 13. Naj, naj, naj festival, Zagreb, Vinkovci David Petrović Pierre Vally Teatar, Zagreb 22. – 26. ožujka 2013 . Dubravko Mataković Palačinka mog života Lucija Barišić, Davor Kovač izbornik: Igor Ružić Iz Kabula s ljubavlju tu redatelj David Petrović Medo protiv gospodina ‘Ne redatelj Dražen Ferenčina može’ i gospodina ‘To nije u Zagrebačko kazalište lutaka Gradsko kazalište Žar ptica redu’ Zinka Kiseljak (prema motivima August Šenoa redatelji Lucija Barišić, Davor Kovač Adam Scena, Zagreb narodne bajke) Adam Končić Postolar i vrag Siromah i vrag Adam i Ona redatelj Zoran Mužić Scena Kornjača Teatra 34, Novi Sad, Srbija redateljica Saša Broz Vedra Scena, Osijek & Trag Crveno, Gradsko kazalište Zorin dom, Ognjen Petković Karlovac Gradsko kazalište Trešnja Zagreb Izgubljeni u bajci Ivana Brlić-Mažuranić Fadil Hadžić Giulio Settimo i Peđa Gvozdić redatelji Ognjen Petković i Bogdan Najbolji prijatelji Trifunović Regoč Ugledni gost redateljica Dora Ruždjak Podolski redatelj Zlatko Petrović redatelji Giulio Settimo i Peđa NAGRADE: Gvozdić ocjenjivački sud: Branka Cvitković, Povelja i nagrada za životno djelo: Kazalište slijepih i slabovidnih Novi Almira Štifanić i Himzo Nuhanović Tomislav Kurelec, Branko Babac, Kazalište Virovitica život Mehmed Aganović Gianni Rodari Ana Prolić NAGRADE: Telefonske priče MALI BOK Ispeci pa reci redateljica Ana Prolić za najbolju predstavu: redatelj Dražen Ferenčina 11. Mali BOK festival, Bjelovar, Glumice & to Kazališta na Pešćenici 22. – 25. ožujka 2013. – KNAP & Umjetničke organizacije Gradsko kazalište lutaka Split Kazalište Virovitica Gianni Rodari Kravice, Zagreb Kako se vjetar spustio među izbornica: Irena Rašo-Hlupić za najbolju mušku ulogu ljude Telefonske priče (ravnopravno): (prema motivima jakutske narodne Umjetnička organizacija Teatroman, redatelj Dražen Ferenčina Hrvoje Kečkeš za ulogu Albina u bajke) Zagreb predstavi Krletka redateljica Tamara Kučinović Gottfried August Bürger Malo pozorište Duško Radović, Andrija Milošević za ulogu Marijana Münchhausen Beograd, Srbija Devića u predstavi Pevaj, brate Teatar Don Hihot, Ivanić Grad redatelj Boris Kovačević Maja Pelević (po motivima Ezopovih za najbolju žensku ulogu: Lana Bitenc basni) Biserka Ipša za ulogu Jage Trpotec Dječje kazalište Branka Mihaljevića Čudne ljubavi predstavi Gospodsko dijete Zecmen u Osijeku redateljica Đurđa Tešić za izniman doprinos oživljavanju redateljica Lana Bitenc Erich Kästner – Davor Špišić cabareta: Kazalište Mala scena, Zagreb Tarik Filipović Kazališna družina Pinklec, Čakovec Emil i detektivi Ivan Bjelišev redatelj Nikola Zavišić Darko Lukić (nadahnuto dramom Calderona de la Barce Život je san) LUTKARSKO PROLJEĆE A tko si ti? redatelj Romano Bogdan Mini teater, Ljubljana, Slovenija Život je san, viteška priča – Ivana Brlić-Mažuranić epizoda šesta 18. Vukovarsko lutkarsko redatelj Ivica Šimić proljeće, Vukovar, Vinkovci, Scena Marin Hrvatskog doma u Čudnovate zgode šegrta Hlapića Vukovaru (Čudovite dogodivščine vajenca Županja, Ilok, Babina Greda, Kazališna družina Pinklec, Čakovec Lovas, Stari Mikanovci, Nuštar, Dalibor Jurišić Hlapiča) redatelj Robert Waltl i Dječja i lutkarska scena Hrvatskog Bošnjaci, Drenovci, Slakovci, Jona, jesi li shvatio? narodnog kazališta u Varaždinu Jarmina, Orašje (BiH), redatelji Dalibor Jurišić, Ognjen Rona Žulj 18. – 23. ožujka 2013. Petković Kazališna družina Pinklec, Čakovec Ivan Bjelišev Snjeguljica mora umrijeti redatelj Miran Kurspahić Kazalište Tvornica lutaka, Zagreb i Kazalište Licem u lice, Split A tko si ti? Petar Pashov redatelj Romano Bogdan Scena Gorica, Velika Gorica Gradsko kazalište lutaka Split i Petra Radin Ajme meni što ću sad? Gradsko kazalište mladih Split redatelj Petar Pashov Bjelovarsko kazalište Tini Bjelokaz Anica Tomić i Jelena Kovačić (po

68 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. Festivali od 1. siječnja do 31. prosinca 2013.

motivu ruske narodne priče) za najbolju glazbu: Kazalište na Pešćenici – KNAP, Rona Žulj Did i repa Mario Mirković za glazbu u predstavi Zagreb Snjeguljica mora umrijeti redateljica Anica Tomić Siromah i vrag Borivoj Radaković redatelj Miran Kurspahić za iznimnu originalnost i Grupa Lutkovno gledališče Ljubljana, neposrednost igre: redatelj Mario Kovač Mini teater, Ljubljana, Slovenija Slovenija Lale Teatr iz Poljske za predstavu Ivana Brlić-Mažuranić Floorville Hans Christian Andersen Adam scena, Zagreb Čudnovate zgode šegrta Hlapića za posvećenost zajedništvu u Adam Končic Snježna kraljica kazališnoj igri: (Čudovite dogodivščine vajenca redateljica Tijana Zinajić Dramski studio slijepih i slabovidnih Adam i Ona Hlapiča) Novi život za predstavu Ispeci pa reci redatelj Robert Waltl La Barraca Testoni Ragazzi, Bologna, (izvan konkurencije) Italija diploma za iznimno glumačko MALI MARULIĆ Andrea Buzzetti, Carlotta Zini, ostvarenje: stručni žiri: Tajana Gašparović, Valeria Frabetti Franko Jakovčević za ulogu u 6. Festival hrvatske drame za Ksenija Zec, Ivan Plazibat, Luka predstavi Ezopeja djecu Mali Marulić, Split, Duplančić, Dubravko Mihanović On-Off 8. – 11. travnja 2013. redateljica Valeria Frabetti NAGRADE: GFUK urednica programa: Nenni Delmestre za najbolju predstavu u cjelini: Lale Teatr, Wroclaw, Poljska predstava Did i repa Gradskog Janka Jankiewicz-Maśląkowska, 6. GFUK, Glumački festival u Dječje kazalište Branka Mihaljevića kazališta lutaka Split i Gradskog Tomasz Maśląkowski Krapini, Krapina, u Osijeku kazališta mladih Split 4. – 20. travnja 2013. Floorville (Podłogowo) Magdalena Lupi Alvir (po motivima za najbolji dramski tekst: redatelji Janka Jankiewicz- predsjednik kulturne udruge GFUK: ruske bajke) Nina Horvat za predstavu Ružičasta Maśląkowska, Tomasz Maśląkowski Adam Končić Žar ptica sanjarica redatelj Lawrence Kiiru za najbolju režiju: Zagrebački plesni ansambl B Glad Produkcija, Zagreb Anica Tomić za predstavu Did i repa Gradsko kazalište lutaka Split i za najbolju dramatizaciju ili Volim fiziku (E = mc²) Ladislav Prežigalo – Darko Hajsek – Igor Weidlich Gradsko kazalište mladih Split adaptaciju teksta: koreografkinja Zrinka Lukčec Anica Tomić i Jelena Kovačić (po Olja Savičević Ivančević za predstavu Crna kuća – mjuzikl u boji motivu ruske narodne priče) Čudnovate zgode šegrta Hlapića Kazalište PlayDrama, Split, Hrvatska redatelj Igor Barberić za najbolju scensku glazbu: Ana Marija Fabijanić Did i repa redateljica Anica Tomić Nenad Kovačić za glazbu u predstavi Ezopeja Glumačka družina Histrion, Zagreb Did i repa redateljica Marica Grgurinović Kalman Mesarić Gradsko kazalište lutaka Split za najbolju žensku ulogu: Gospodsko dijete Ivana Brlić-Mažuranić Nataša Kopeč za ulogu Robotke u Gradsko kazalište Žar ptica redatelj Dražen Ferenčina predstavi Mrvice iz dnevnog boravka Jiŕi Stŕeda Čudnovate zgode šegrta Hlapića redatelj Robert Waltl za najbolju mušku ulogu: Vesela bajkovnica Kazalište Virovitica Dado Ćosić za ulogu u predstavi redateljica Katja Pegan Draško Zidar Ružičasta sanjarica Kazalište Mala scena, Zagreb (izvan konkurencije) za izuzetno umjetničko ostvarenje: Kabaret kod veselih muškaraca Silvija Šesto Stipančić redatelj Draško Zidar David Petrović za autorski projekt žiri: Helena Buljan, Bojana Radović, Ružičasta sanjarica Palačinka mog života Marijana Nola, Robert Raponja, redatelj Ivica Šimić Ludens teatar, Koprivnica Posebnu nagradu dodijelio je i Slavko Juraga Ivan Vidak dječji žiri, koji čine učenici splitskih Gradsko kazalište Žar ptica, Zagreb NAGRADE: osnovnih škola (Frane Troskot, Jan Od stoljeća sedmog Sanja Pilić Kačić, Gea Bilan, Lucija Matić i Lea za najbolju predstavu u cijelini: redateljica Dora Ruždjak Podolski Did i repa GKL Split i GKM Split Mrvice iz dnevnog boravka Žurić), koji su najboljom proglasili redateljica Franka Perković predstavu Palačinka mog života. za najbolju režiju: Kazalište na Pešćenici – KNAP & Anica Tomić za predstavu Did i repa Umjetnička organizacija Kravice, Gradsko kazalište lutaka Rijeka za najboljeg glumca: Zagreb MARULIĆEVI DANI David Petrović Marko Makovičić za ulogu Siromaha Dunja Fajdić 23. Festival hrvatske drame i u predstavi Siromah i vrag Palačinka mog života Glumice & to autorskog kazališta Marulićevi za najbolju glumicu: redatelj David Petrović dani, Split, 21. – 28. travnja 2013. Milana Buzolić-Vučica za ulogu Babe redateljice Ivana Horvat, Petra Kurtela, Dunja Fajdić, Amanda u predstavi Did i repa Kazalište lutaka Zadar izbornik: Darko Lukić Prenkaj za najbolju sporednu žensku ulogu: Jadranka Bargh (prema staroj Jelena Petrović za ulogu Kornjače i etiopskoj bajci) Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku Miša u predstavi Čudne Ljubavi Zagrebačko gradsko kazalište Ivana Šojat Kuči Komedija Vjetar Kimbunga za najbolju sporednu mušku ulogu: redatelj Lawrence Kiiru Unterstadt Miloš Samolov za ulogu Lava i Psa u Paul Pörtner redatelj Zlatko Sviben predstavi Čudne Ljubavi Čisto ludilo Kazališna družina Pinklec, Čakovec za najbolju dramaturgiju: redateljica Nina Kleflin i Dječja i lutkarska scena Hrvatskog Kazalište Planet Art, Zagreb, Jelena Kovačić za predstavu Did i narodnog kazališta u Varaždinu Hrvatsko narodno kazalište u repa Varaždinu broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 69 Festivali od 1. siječnja do 31. prosinca 2013.

Mani Gotovac ocjenjivački sud: Alja Predan, Željka Kazališna družina Pinklec, Čakovec stručni ocjenjivački sud: Jelena Pričaj mi o Gorkome Udovičić (predsjednica), Bruna Bebić, Ivan Bjelišev Kovačić (predsjednica), Zlatko Krilić, redatelj Ansambl Hazim Begagić, Ivor Martinić A tko si ti? Srećko Šestan NAGRADE Marul: redatelj Romano Bogdan NAGRADE Zagrebačko kazalište mladih, za suvremeni dramski tekst za najbolji dizajn rasvjete: Kraljevsko pozorište Zetski dom, festivalske predstave: Kazalište lutaka Zadar Deni Šesnić za predstavu Veli Jože Cetinje, Međunarodni festival Kotor Mate Matišić za dramu Žena bez Carlo Collodi za najbolju kreaciju lutaka i maski: Art, Kotor tijela Pinokio Milena Matijević Medvešek, Rene Miroslav Krleža za dramaturgiju predstave redatelj Zoran Mužić Medvešek i Luči Vidanović za Leda / dramatizaciju / adaptaciju predstavu Veli Jože redateljica Anica Tomić (lokalizacija): Lutkovno gledališče Ljubljana, za najbolju scenografiju: Jelena Kovačić za dramaturgiju u Slovenija Milena Matijević Medvešek i Rene Zagrebačko kazalište mladih predstavi Leda Milan Klemenčić (prema motivima iz Medvešek za predstavu Veli Jože Mate Matišić za predstavu u cjelini: 18. stoljeća) za najbolju scensku prilagodbu: Žena bez tijela Leda Zagrebačkog kazališta mladih, Doktor Faust Tamara Kučinović i Maja Sviben za redatelj Božidar Violić Kraljevskog pozorišta Zetski dom, redatelji Jelena Sitar predstavu Grga Čvarak Cetinje, Međunarodnog festivala za najbolju glazbu: Kotor Art, Kotor Matija Antolić za predstavu Veli Jože Hrvatska drama Hrvatskog narodnog Zagrebačko kazalište lutaka za režiju: za nabolju animaciju: kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka i HKD L. Frank Baum Anica Tomić za režiju predstave Leda Karolina Horvat za predstavu A, tko teatar, Rijeka za glumačka ostvarenja: Čarobnjak iz Oza si ti? Vedrana Rudan Nataša Barbara Gračner za ulogu redatelj Joško Juvančić Božena Delaš za predstavu Veli Jože Dabogda te majka rodila Barunice Castelly-Glembay u Zlatko Vicić za predstavu Veli Jože redateljica Tatjana Mandić Rigonat predstavi Gospoda Glembajevi Lutkarsko kazalište Stribor, Zagreb Edi Ćelić za predstavu Grga Čvarak Nataša Dorčić za ulogu Melite u Bertolt Brecht za najbolju režiju: Istarsko narodno kazalište – Gradsko predstavi Leda Sedam smrtnih grijeha Rene Medvešek za predstavu Veli Jože kazalište Pula za umjetničko ostvarenje malograđana za najbolju predstavu u cjelini: Slobodan Šnajder (scenografiju, kostimografiju, dizajn redateljica Branka Rudman Veli Jože Gradskog kazališta lutaka Kako je Dunda spasila svjetla, originalnu glazbu, itd.): Rijeka domovinu Frano Đurović, Anica Tomić i Gradsko kazalište Zorin dom, za najbolji tekst: redateljica Snježana Banović Jelena Kovačić za glazbeni koncept Karlovac nije dodijeljena jer nema originalnog predstave odnosno glazbu i izbor Giulio Settimo i Peđa Gvozdić dramskog teksta Slovensko narodno gledališče, glazbe u predstavi Leda Najbolji prijatelji nagrada Branko Stojaković za ukupnu Nagradu publike za najbolju likovnost predstave (tradicionalno Ljubljana, Slovenija redatelji Giulio Settimo i Peđa predstavu dobila je predstava dodjeljuje Kazalište lutaka Zadar): Miroslav Krleža Gvozdić Gospoda Glembajevi Gospoda Glembajevi s prosječnom Gradsko kazalište lutaka Rijeka za ocjenom 4,80. predstavu Veli Jože redatelj Ivica Buljan Gradsko kazalište lutaka Split Žiri čitatelja glavnog medijskog Ivana Brlić Mažuranić Stručni ocjenjivački sud dodijelio je pokrovitelja Festivala, dnevnog i posebnu nagradu za inovativnost Kazalište PlayDrama, Split lista Slobodna Dalmacija (Sandra Čudnovate zgode šegrta Hlapića u lutkarstvu predstavi Luda šuma Elvis Bošnjak redatelj Robert Waltl Šore, Suzana Kačić Bartulović, Dječjeg kazališta Dubrava iz Zagreba Srce veće od ruku Cvita Pivčević, Lucija Meštrović i & Glej gledališča Ljubljana. redatelj Trpimir Jurkić Najda Nižetić), nagradu za najbolje Gradsko kazalište lutaka Rijeka Nagrada dječjeg prosudbenog odbora glumačko ostvarenje dodijelio je Vladimir Nazor (Jona Zupković, Helena Vlaškovac, Kazalište Marina Držića, Dubrovnik Kseniji Marinković za ulogu Eme u Veli Jože Vita Guljaš, Lucija Murković i David Olja Lozica predstavi Žena bez tijela. redatelj Rene Medvešek Uranjek) dodijeljena je predstavi Prasac koji gleda u Sunce Grga Čvarak Dječjeg kazališta Branka redateljica Olja Lozica Dječje kazalište Dubrava & Mihaljevića u Osijeku. SLUK Gledališče Glej, Ljubljana, Slovenija Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Teatar &TD, Zagreb Ajda Rooss (prema motivima basni HAZU-a dodijelio je povelje za 24. SLUK – Susret lutkara i Sergeja Kozlova) Ranko Marinković lutkarskih kazališta Hrvatske, promicanje hrvatske dramske Glorija Osijek, 2. – 6. svibnja 2013. Luda šuma književnosti na lutkarskoj sceni: redatelj Saša Božić redatelj Peter Kus Gradskom kazalištu lutkaka Rijeka za izbornik: Matko Botić predstvu Veli Jože Kazalište na Pešćenici – KNAP & Hrvatsko kazalište u Pečuhu Gradskom kazalištu lutaka Split za Umjetnička organizacija Kravice, Dječje kazalište Branka Mihaljevića, Penčo Mančev – Ljubica Ostojić predstavu Čudnovate zgode šegrta Zagreb Osijek Zečja škola Hlapića Dunja Fajdić Tamara Kučinović (prema motivima redatelj Petar Šurkalović Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića u istoimene pjesme Ratka Zvrka) Osijeku za predstavu Grga Čvarak. Glumice & to Priznanja za dugogodišnji rad u redateljice Ivana Horvat, Petra Grga Čvarak Lutkarsko kazalište Mostar redateljica Tamara Kučinović Braća Grimm lutkarstvu dodijeljena su Almiri Štifanić, Kurtela, Dunja Fajdić, Amanda Gordani Krebelj, Robertu Košti, Srđanu Prenkaj Mačak u čizmama Breškoviću i Siniši Ardaliću. (izvan konkurencijej) redatelj Zvonko Festini

70 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. Festivali od 1. siječnja do 31. prosinca 2013.

MALE SCENE RIJEKA Makedonski narodni teatar, Skopje, Veljko Maričić za najbolju Teatar Rugantino, Zagreb Makedonija kostimografiju: Jordan Cvetanović 20. Međunarodni festival malih Mihail Bulgakov Sandra Dekanić za predstavu Božić Terapija scena, Rijeka, Moliereov život kod Ivanovih redateljica Maja Šimić 2. – 11. svibnja 2013. redatelj Aleksandar Popovski Veljko Maričić za najbolju scensku glazbu: Kazalište Moruzgva, Zagreb selektorica: Željka Turčinović Jugoslovensko dramsko pozorište Igor Valeri za predstavu Unterstadt Miroslav Krleža Nagradu publike Dalibor Foretić s Beograd, Srbija Bobočka ili drugih sto stranica Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku William Shakespeare prosječnom ocjenom 4,73 osvojila je Ivana Šojat Kuči predstava Dabogda te majka rodila. Filipa Latinovitza Othello Žiri Novog lista (Miljenko Marin, redatelj Ivan Leo Lemo Unterstadt redatelj Miloš Lolić redatelj Zlatko Sviben Svjetlana Hribar, Ana Makek) Plesni studio Liberdance, Zagreb stručni žiri: Helena Buljan, Rada nagradu Mediteran dodijelio je Gradsko dramsko kazalište Gavella, Đuricin, Elvia Nacinovich glumici Dariji Lorenzi Flatz za ulogu Djeca u igri / Kids in the Play u predstavi Jalova. koreograf Anton Lachký Zagreb NAGRADE: Mate Matišić Veljko Maričić za najbolju predstavu Kazalište Planet Art, Zagreb i Fine mrtve djevojke BOK u cjelini: Hrvatsko narodno kazalište u redatelj Dalibor Matanić Miranda Teatra Oskarasa 11. BOK festival (Festival Varaždinu Koršunovasa Mani Gotovac KUD Borza, Maribor, Slovenija, Anđelko Štimac za najbolju režiju: Bjelovarski odjeci kazališta), TRAFIK, Rijeka Oskaras Koršunovas za režiju Bjelovar, 3. – 12. svibnja 2013. Pričaj mi o Gorkome redatelj Ansambl Magdalena Lupi Alvir predstave Miranda umjetnički direktor BOK-a: Jalova Veljko Maričić za najbolju mušku Goran Navojec Bjelovarsko kazalište redateljica Magdalena Lupi Alvir ulogu (ravnopravno): Ružica Gašperov Ozren Grabarić za ulogu Artura Uija Umjetnička organizacija Scena Slovensko narodno gledališče u predstavi Cabaret brecht – Zadrživi Život može biti lijep Zbogom pameti Ljubljana, Slovenija uspon Artura Uija Kazališta Ulysses u izvodi: Ivo Gregurević redateljica Maja Margareta Fabičević Aleksandar Ivanovič Vvedenski režiji Lenke Udovički Zagrebačko gradsko kazalište Nikola Ristanovski za ulogu Molierea Bjelovarsko kazalište Božič pri Ivanovih (Božić kod Komedija u predstavi Moliereov život Euripid Ivanovih) Paul Pörtner Veljko Maričić za najbolju žensku redatelj Oliver Frljić Medeja ulogu (ravnopravno): Čisto ludilo redateljica Nina Kleflin redatelji Marko Dragićević, Nikolina Edita Karađole za ulogu Majke u Marinić Teatar Ulysses, Zagreb predstavi Dabogda te majka rodila Bertolt Brecht Sandra Lončarić Tankosić za ulogu Glumačka družina Histrion, Zagreb Cabaret Brecht – Zadrživi Katarine Pavković u predstavi Vlado Gotovac FESTIVAL GLUMCA uspon Artura Uija Unterstadt Moj slučaj redateljica Lenka Udovički Veljko Maričić za najboljeg mladog redatelj Boris Svrtan 20. Festival glumca, Vinkovci, glumca: Vukovar, Županja, Ilok, Otok, Hrvatska drama Hrvatskog narodnog Živko Anočić za ulogu Daniela u Gradsko dramsko kazalište Gavella, 10. – 18. svibnja 2013. kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka i HKD predstavi Fine mrtve djevojke Zagreb => više na stranicama 24-31 teatar, Rijeka Veljko Maričić za najbolju epizodnu Mate Matišić Vedrana Rudan ulogu (ravnopravno): Fine mrtve djevojke DANI SATIRE Dabogda te majka rodila Nela Kocsis za ulogu Lidije u redatelj Dalibor Matanić redateljica Tatjana Mandić Rigonat predstavi Fine mrtve djevojke 37. Dani satire Fadila Hadžića, Mladen Vasary za ulogu Mahoneyja Satiričko kazalište Kerempuh, Zagreb Zagreb, 5. – 21. lipnja 2013. u predstavi Cabaret Brecht – Zadrživi Vladimir Đurđević uspon Artura Uija izbornik: Hrvoje Ivanković Zagrebačko kazalište mladih Ne igraj na Engleze Juli Zeh i Charlotte Roos Specijalna nagrada za timski rad: direktor: Duško Ljuština Ansambl predstave Pedeset udaraca redatelji Vinko Brešan i Željka Žuta crta Veljko Maričić za najbolji suvremeni Udovičić Slovensko narodno gledališče redatelj Ivica Buljan dramski tekst: Ljubljana, Slovenija Mate Matišić za predstavu Fine mrtve Aleksandar Ivanovič Vvedenski Atelje 212 Beograd, Srbija Kazalište na Pešćenici – KNAP & djevojke (Božić kod Tamara Baračkov Umjetnička organizacija Kravice, Božič pri Ivanovih Veljko Maričić za najbolju Ivanovih) Zagreb Pedeset udaraca dramatizaciju: redatelj Oliver Frljić redateljica Ana Grigorović Tatjana Mandić Rigonat za Dunja Fajdić dramatizaciju romana Dabogda te Glumice & to Satiričko kazalište Kerempuh, Zagreb Teatar Oskarasa Koršunovasa, majka rodila redateljice Ivana Horvat, Petra Mate Matišić Vilnius, Litva Dorian Sokolić za najbolju Kurtela, Dunja Fajdić, Amanda scenografiju kao i za dizajn svjetla: Prenkaj Svećenikova djeca Miranda redatelj Mario Kovač (po Oluji Williama Shakespearea) Deni Šesnić za predstavu Cabaret redatelj Oskaras Koršunovas Brecht – Zadrživi uspon Artura Uija broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 71 Festivali od 1. siječnja do 31. prosinca 2013.

Istarsko narodno kazalište – Gradsko Mestno gledališče ljubljansko / Mladen Crnobrnja Gumbek: Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula Republika Slovenija/ Bojan Dimitrijević za ulogu Žike u kazalište Pula Slobodan Šnajder Heiner Müller predstavi Sumnjivo lice Dario Fo Kako je Dunda spasila Komedija z ženskami (Ženska glavna nagrada za žensku ulogu: Mistero Buffo domovinu komedija) Elizabeta Kukić za ulogu Živke redatelj Valter Roša redateljica: Snježana Banović redatelj Ivica Buljan Popović, ministarke, u predstavi Gospođa ministarka Prešernovo gledališče Kranj, Zagrebačko gradsko kazalište Zagrebačko kazalište mladih Ivo Serdar za ulogu najbolje Slovenija Komedija Jean-Baptiste Poquelin Molière prihvaćenu od publike: Nebojša Pop-Tasić Paul Pörtner Nela Kocsis za ulogu Lidije u Tartuffe predstavi Fine mrtve djevojke Marlene Dietrich Čisto ludilo redatelj Jernej Lorenci Sabrija Biser mladom glumcu redatelj Primož Ekart redateljica Nina Kleflin za uspjelo interpretiranu ulogu Umjetnička organizacija Teatroman, karakterne komike: Gradsko kazalište Zorin dom, Kazalište na Pešćenici – KNAP, Zagreb Zoran Pribičević za uloge u predstavi Karlovac i Aplauz Teatar, Zagreb Zagreb Paul Dewandre (prema knjizi Johna Sutra (ni)je novi dan Bill Manhoff Borivoj Radaković Graya) pet ravnopravnih glumačkih nagrada: Izbaci uljeza Grupa Muškarci su s Marsa, žene su s Živko Anočić za ulogu Daniela u redateljica Ivana Peroš redatelj Mario Kovač Venere predstavi Fine mrtve djevojke redatelj Boris Kovačević Krešimir Mikić za ulogu Tartuffea u Slovensko narodno gledališče Narodno pozorište Subotica, Srbija predstavi Tartuffe Maribor, Slovenija Ante Tomić Prešernovo gledališče Kranj, Minja Peković za ulogu Lovorke u Nataša Matjašec Rošker Čudo u Poskokovoj Dragi Slovenija predstavi Čudo u Poskokovoj Dragi Do tu sega gozd (Šuma završava redateljica Snežana Trišić Oliver Frljić Borko Perić za ulogu Čede Uroševića ovdje) 25.671 u predstavi Gospođa ministarka redatelji Nataša Matjašec Rošker, Gradsko dramsko kazalište Gavella, redatelj Oliver Frljić Iva Visković za ulogu Maje u Branko Jordan Zagreb (izvan konkurencije) predstavi Grupa Mate Matišić tri posebna priznanja: Hrvatsko narodno kazalište u Satiričko kazalište Kerempuh Ivica Boban za rad s mladim Varaždinu Fine mrtve djevojke glumcima tek izašlim s Akademije u redatelj Dalibor Matanić Renè Bitorajac / Tarik Filipović / Ljubomir Kerekeš Zoran Lazić predstavi Sutra (ni)je novi dan Predstava Čisto ludilo za interakcijsku Skupština Hrvatsko narodno kazalište Zadar Spektakluk sintezu glumačkog izraza i redatelj Ljubomir Kerekeš Nikolaj Koljada redatelji Renè Bitorajac / Tarik improvizacije u srazu s reakcijama Kokoš Filipović publike Hrvatsko narodno kazalište u redatelj Dražen Ferenčina (izvan konkurencije) Sreten Mokrović, Ranko Zidarić i Varaždinu Ivica Zadro, muškom dijelu ansambla Ljubomir Kerekeš Teatar Exit, Zagreb Off program predstave Grupa za uvježbano i Povratak ratnika Binocular teatar, Zagreb i Teatar dokazano glazbeno umijeće redatelj Ljubomir Kerekeš Sutra (ni)je novi dan 2000, Zagreb Autorski projekt Ivice Boban i Vilim Matula / Siniša Labrović glumaca ZLATNI LAV Hrvatsko narodno kazalište u Postdiplomsko obrazovanje Varaždinu redatelj Borna Armanini Satiričko kazalište Kerempuh, Zagreb 14. Međunarodni festival Ljubomir Kerekeš Branislav Nušić komornog teatra Zlatni lav, Debitanti Gledališče Glej, Ljubljana, Slovenija Umag, 14. – 23. lipnja 2013. redatelj Ljubomir Kerekeš Gospođa ministarka Vedrana Rudan redatelj Oliver Frljić ocjenjivački sud: Dražen Ferenčina, Kurba (Kurva) umjetnički ravnatelj: Jasna Ornela Bery, Helena Minić redatelj Marko Bulc Damir Zlatar Frey Jugoslovensko dramsko pozorište, NAGRADE: Beograd, Srbija ocjenjivački sud: Ivo Štivičić, Olga Hrvatsko narodno kazalište u Zlatni lav – Grand Prix za najbolju Branislav Nušić Pakalović, Bojana Radović Varaždinu predstavu: Sumnjivo lice NAGRADE: Vesna Kosec-Torjanac / Ranko Šuma završava ovdje Slovenskog redatelj Jagoš Marković Velika nagrada Večernjeg lista za Marinković narodnog gledališča Maribor najbolju predstavu u cjelini: Ruke po Ranku Zlatni lav za najbolju mušku ulogu: Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku Tartuffe Zagrebačkog kazališta redatelj Dubravko Torjanac Ljubomir Kerekeš za ulogu Trpimira Emir Hadžihafizbegović mladih Oršuša u predstavi Skupština Cijena sreće za najbolju režiju: Kazalište slijepih i slabovidnih Novi Zlatni lav za najbolju žensku ulogu: redatelj Emir Hadžihafizbegović Dalibor Matanić za režiju predstave život, Zagreb Vesna Pernarčić za ulogu Marlene (predstava je u službenu Fine mrtve djevojke Eugene Ionesco Dietrich u predstavi Marlene Dietrich konkurenciju uvrštena odlukom za najbolji tekst: Ćelava pjevačica Publika je svojim glasovima izabrala direktora Festivala) Borivoj Radaković za tekst predstave redateljica Ana Prolić najbolje predstave: Grupa Skupština (4,937), Mistero Buffo glavna nagrada za mušku ulogu (4,803) i Šuma završava ovdje (4,760).

72 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. Festivali od 1. siječnja do 31. prosinca 2013.

VIROVITIČKO LJETO Lale Teatr, Wroclaw, Poljska Teatro Paraiso, Španjolska Naroden teatar Bitola, Makedonija Janka Jankiewicz-Maśląkowska, Rosa A. García, Charlotte Fallon, Ivo Andrić 10. Virovitičko kazališno ljeto, Tomasz Maśląkowski Marc Cerfontaine Travnička kronika Virovitica, 15. – 30. lipnja 2013. Floorville (Podłogowo) Kubik redatelj Branko Brezovec redatelji Janka Jankiewicz- redatelji Rosa A. García, Charlotte Gradsko kazalište Zorin dom, Maśląkowska, Tomasz Maśląkowski Fallon, Marc Cerfontaine Ping Pong Qiu Karlovac koreografkinja Angelica Liddell Matjaž Zupančič Dječje kazalište Branka Mihaljevića Gradsko kazalište Trešnja, Zagreb Ksenija Zec / Saša Božić Svečana večera Igra parova u Osijeku autor Dalibor Martinis redatelj Zvonimir Ilijić Ratko Zvrko VIS Životinje Grga Čvarak redatelj Saša Božić Via Negativa, Slovenija Aleksandra Demše i Berislav redateljica Tamara Kučinović Drop Dead Cimerman Kazališna družina Pinklec, Čakovec performans Katarine Stegnar Slavonski triptih Hrvatsko narodno kazalište Ivan pl. Ivan Bjelišev Zajc, Rijeka redatelji Aleksandra Demše i Berislav A tko si ti? Akram Khan Company Cimerman Waldemar Bonsels redatelj Romano Bogdan Pčelica Maja iTMOi (In the Mind of Igor) Ludens teatar, Koprivnica redatelj Ivan Leo Lemo Zagrebački plesni ansambl koreograf Akram Khan Ivan Vidak Volim fiziku (E = mc²) Od stoljeća sedmog Forum Ljubljana, Slovenija koreografkinja Zrinka Lukčec ZADARSKO LJETO redateljica Dora Ruždjak Podolski Raspjevani zamak (prema motivima priče Slavuj Hansa Dramski studio Gradskog kazališta 19. Zadarsko kazališno ljeto, Aleksandra Demše i Berislav Christiana Andersena) Zorin dom, Karlovac 28. lipnja – 2. kolovoza 2013. Cimerman redatelj Peter Kus Bajka zbrčkalica Kako su djeca pomogla (prema motivima priča Pepeljuga, Hrvatsko narodno kazalište Zadar vilenjaku Gradsko kazalište lutaka Split Crvenkapica, Ivica i Marica, Nikolaj Koljada redatelji Aleksandra Demše i Berislav Ivana Brlić-Mažuranić Trnoružica, Tri praščića…) Kokoš Cimerman Čudnovate zgode šegrta Hlapića redateljica Sanja Hrnjak redatelj Dražen Ferenčina redatelj Robert Waltl Kazalište Virovitica Kazališna družina Pinklec – Dramski Teatar &TD, Zagreb Angelo Beolco Ruzzante studio Dada Kazalište Mala scena, Zagreb Oliver Frljić Mindenfela Albert Wendt Mikhail Bartenev Mrzim istinu! redatelj Mijo Pavelko Vjetropljus Superheroj redatelj Oliver Frljić redatelj Ivica Šimić redatelj Davor Dokleja MDF Kazalište Moruzgva, Zagreb Gradsko kazalište lutaka Rijeka Zavod federacija Ljubljana i Miroslav Krleža 52. Međunarodni dječji festival, Cankarijev dom Ljubljana, Slovenija Jens Sigsgaard Šibenik, Bobočka ili drugih sto stranica Italo Calvino Pale Filipa Latinovitza 22. lipnja – 6. srpnja 2013. redatelj Serđo Dlačić Kralj prisluškuje redatelj Ivan Leo Lemo redatelj Peter Kus Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebačko kazalište mladih Magnus, Max Bunker, Nenad Brixy, Teatar Rugantino, Zagreb Šibeniku i MDF Compagnie TPO, Italija Jordan Cvetanović Leon Lučev i Petra Radin Dario Harjaček Babayaga Alan Ford Terapija Sedmi kontinent (ruska narodna priča) redatelj Dario Harjaček redateljica Maja Šimić redatelji Leon Lučev i Petra Radin redatelji Davide Venturini i Francesco Gandi Hrvatsko narodno kazalište Zadar Orna Porat Theatre for Children and EUROKAZ Milan Begović Youth, Izrael Zagrebačko kazalište lutaka Bez trećega Sergei Prokofiev Charles Perrault 27. Međunarodni festival novog kazališta Eurokaz, Zagreb, redatelj Vinko Radovčić Peter and the Wolf (Peća i vuk) Pepeljuga redatelj Noa Lev 26. lipnja – 3. srpnja 2013. redateljica Saša Broz Kazališna grupa Lectirum umjetničko vodstvo: Gordana Vnuk Neil Simon Kazalište Virovitica Kazalište lutaka Zadar U zajedničkom stanu Gianni Rodari Carlo Collodi Societas Raffaello Sanzio, Cesena, redatelj Zoran Mužić Telefonske priče Pinokio Italija redatelj Dražen Ferenčina redatelj Zoran Mužić O konceptu lica Sina Božjeg Hrvatsko narodno kazalište Zadar redatelj Romeo Castellucci Vlaho Stulli NU Turski Teatar Skopje, Makedonija Gradsko kazalište Žar ptica, Zagreb Antonie de Saint Exupéry Sanja Pilić Studios Kabako, DR Kongo Stoše od Foše iliti Kate Kapuralica Mali princ Mrvice iz dnevnog boravka Drums and Digging redatelj Dražen Ferenčina redatelj Srđan Janićijević redateljica Franka Perković koreograf Faustin Linyekula broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 73 Festivali od 1. siječnja do 31. prosinca 2013.

OSJEČKO LJETO Kazalište na Pešćenici – KNAP i Talijanska drama Hrvatskog Glumačka družina Histrion, Zagreb Kreativni sindikat, Zagreb narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Vlado Gotovac 13. Osječko ljeto kulture Morana Dolenc Rijeka Moj slučaj (Dramski program), Femme Fadal Karina Holla redatelj Boris Svrtan 29. lipnja – 12. srpnja 2013. redateljica Morana Dolenc Kafka Project: Frontiere / Granice / Meje / Grens / Teatar Exit, Zagreb Gradsko kazalište lutaka Rijeka Umjetnička akademija u Osijeku Borders… Bjarni Haukur Thorsson David Petrović Marijana Nola redateljica Karina Holla Ja, tata! Palačinka mog života Heroine redatelj Boris Kovačević redatelj Robert Raponja Hrvatska drama Hrvatskog narodnog redatelj David Petrović kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka Dubravka Ugrešić DLJI Narodno pozorište Subotica, Srbija Teatar Rugantino, Zagreb Ante Tomić Jasminka Petrović Baba Jaga je snijela jaje 64. Dubrovačke ljetne igre, 10. redatelj Ivica Buljan Čudo u Poskokovoj Dragi Ljubav za početnike ili Nauči pa srpnja – 25. kolovoza 2013. redateljica Snežana Trišić odluči redatelj Ivan Leo Lemo Tranzicijsko-fikcijsko kazališta TRAFIK, Rijeka Dubrovačke ljetne igre i Hrvatsko Kazalište Planet Art, Zagreb, narodno kazalište u Zagrebu Hrvatsko narodno kazalište u Dječje kazalište Branka Mihaljevića Pozdrav s Jadrana Euripid Varaždinu u Osijeku redatelj Edvin Liverić James Joyce / Nikola Zavišić Medeja Mani Gotovac redatelj Tomaž Pandur Jamesove mačke Tranzicijsko-fikcijsko kazalište Pričaj mi o Gorkome TRAFIK, Rijeka redatelj Ansambl redatelj Nikola Zavišić Dubrovačke ljetne igre Destinacija Trafik: Divljač Bobo Jelčić & Nataša Rajković Teatar Exit, Zagreb Autori: Selma Banich, Mila Čuljak, Satiričko kazalište Kerempuh, Zagreb Allons enfants Jean Poiret Sutra (ni)je novi dan Edvin Liverić, Magdalena Lupi, Silvia Marchig redatelji Nataša Rajković, Bobo Jelčić Krletka Autorski projekt Ivice Boban i glumaca redatelj Krešimir Dolenčić Tranzicijsko-fikcijsko kazalište Triko cirkus teatar, Kultura promjene TRAFIK, Rijeka SC-a i Međunarodni centar za usluge B Glad Produkcija, Zagreb Kazalište na Pešćenici – KNAP & Diva u kulturi, Zagreb Umjetnička organizacija Kravice, Ladislav Prežigalo – Darko Hajsek – Igor Weidlich koncept i režija Edvin Liverić Slavuj Zagreb režija i dramturgija Lee Delong Dunja Fajdić Crna kuća – mjuzikl u boji Narodno pozorište u Beogradu Glumice & to redatelj Igor Barberić Tony Kushner Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku redateljice Ivana Horvat, Petra Kod kuće / Kabul Ivana Šojat Kuči Kurtela, Dunja Fajdić, Amanda RIJEČKE LJETNE NOĆI redatelj Željko Dukić Unterstadt Prenkaj redatelj Zlatko Sviben 10. Riječke ljetne noći (Dramski GLUMCI U ZAGVOZDU Noćna scena Hrvatskog narodnog program), Dubrovačke ljetne igre kazališta u Osijeku 30. lipnja – 25. srpnja 2013. 16. kazališni susreti Glumci u Ivo Vojnović Mira Perić Kraljik Zagvozdu, Ekvinocijo Hrvatska drama Hrvatskog narodnog Hana & Hana 6. srpnja – 17. kolovoza 2013. redatelj Joško Juvančić redateljica Mira Perić Kraljik kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka Anonimus iz 17. stoljeća Kazališna udruga Talija, Šibenik Dubrovačke ljetne igre Teatar Exit, Zagreb Lukrecija o’bimo rekli požeruh Mate Gulin Vlaho Stulli David Mamet redatelj Jagoš Marković Bez dlake na jeziku Kate Kapuralica Kreket redatelj Dario Harjaček redatelj Rene Medvešek Gradsko kazalište lutaka Rijeka Magdalena Lupi Alvir (prema braći Teatar Sjena, Karlovac Grimm i Charlesu Perraultu) Nikolina Georgijeva Lutkovno gledališče Maribor, Predstava Dubrovačke ljetne igre Slovenija Pepeljuga redateljica Nikolina Georgijeva Boris Bakal Tamara Kučinović i Aja Kobe (po redateljica Mojca Horvat motivima iz stripova Calvin&Hobbes Otac Hrabrost Billa Wattersona i Durica Ivice Hrvatsko narodno kazalište Ivana Kazalište Planet Art, Zagreb redatelj Boris Bakal Bednjanca) pl. Zajca, festival Riječke ljetne noći, D. R. Sanderson Glumačka družina Histrion, Zagreb festival Grad teatar, Budva, Crna Tko je ovdje lud? Zmrdica in Zmrdek Vlado Gotovac (Durica i Durek) Gora redatelj Marko Torjanac redateljica Tamara Kučinović Carlo Goldoni Moj slučaj Gostioničarka Mirandolina Teatar Gavran, Zagreb redatelj Boris Svrtan redatelj Jug Radivojević Miro Gavran Lutka redateljica Mladena Gavran

74 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. Festivali od 1. siječnja do 31. prosinca 2013.

Hrvatsko narodno kazalište u Hrvatsko narodno kazalište u Kazalište Licem u lice, Split i De facto, Zagreb Šibeniku Varaždinu Hrvatsko narodno kazalište Split Love Will Tear Us Apart Jean-Baptiste Poquelin Molière Jagoda Kralj Novak Vedran Matošić koreografi Saša Božić i Petra Škrtičina Singerica Toma Niger: O Marulu Hrašćanec redatelj Zoran Mužić redateljica Jagoda Kralj Novak redatelj Zlatko Bourek De facto, Zagreb Kazalište Marina Držića, Dubrovnik Favi teatar, Beograd, Srbija Glumačka družina Histrion, Zagreb Fjodor Mihajlovič Dostojevski Boys Don’t Cry Mirjana Babić Mojsilović Vlado Gotovac koreografi Petra Hrašćanec, Saša Braća Karamazovi Poslednja šansa Moj slučaj Božić redatelj Dejan Projkovski redatelj Veliki Bratić redatelj Boris Svrtan Kolektiv Skroz, Studio Kubus, MCUK žiri: Eda Vujević, Seka-Tereza Vrca, Dubrovačke ljetne igre Favi teatar, Beograd, Srbija Travno, Zagreb Vlatko Perković Obrana Sokratova Stevan Koprivica Nora Krstulović, Vedran Peternel (prema Platonovu izvorniku) Pevaj, brate NAGRADE: (prema knjizi Nin Andrews) redatelj Tomi Janežič redatelj Slavenko Saletović Judita za najbolji umjetnički rezultat Šuma, drvo, skoro, skroz u Dramskom programu: ocjenjivački sud: Željka Turčinović redatelji Nora Krstulović, Vedran Trpimir Jurkić za kreacije više uloga (predsjednica), Hrvoje Ivanković, Peternel SPLITSKO LJETO u predstavi To dijete i za ulogu Davor Mojaš filozofa Apemantusa u predstavi 59. Splitsko ljeto (Dramski Mini teatar, Mestno gledališče Ptuj, NAGRADE: Timon Atenjanin Zadar snova, Mavena, Novo kazalište Orlando za najbolje umjetničko program), 14. srpnja – 14. kolovoza 2013. Pascal Rambert ostvarenje u Dramskom programu: ZADAR SNOVA Zlatko Sviben za režiju predstave Zatvaranje ljubavi redatelj Ivica Buljan Unterstadt Splitsko ljeto 17. Međunarodni festival Joël Pommerat suvremenog kazališta Zadar performans You HISTRIONSKO LJETO To dijete snova, 7. – 14. kolovoza 2013. autori Christian Peter i Boris Kadin redateljica Nenni Delmestre 28. Zagrebačko histrionsko ljeto, multimedijalni performans 11. srpnja – 31. kolovoza 2013. Umjetnička organizacija Teatroman, PIF Zagreb In Times Like These Gottfried August Bürger autori Argyro Chioti, Efthymios 46. Međunarodni festival Glumačka družina Histrion, Zagreb Theou i Boris Kadin kazališta lutaka – PIF, Zagreb, Ivica Krajač Münchhausen 7. – 14. rujna 2013. redatelj Boris Kovačević Škandal na vuglu Vlaške i Kazalište Hotel Bulić, Zagreb, udruga Koturaške Binocular teatar, Zagreb i Teatar KLJB i Tvornica, Zagreb Vologodsko regionalno kazalište redatelj Zoran Mužić 2000, Zagreb Rekvijem za organe – pokora lutaka Teremok, Rusija Vilim Matula / Siniša Labrović autorski projekt Senke Bulić, Ivane Glumačka družina Histrion, Zagreb Carmen Jozić i Damira Martinovića Mrleta redatelj Boris Konstantinov Nino Škrabe Postdiplomsko obrazovanje redatelj Borna Armanini (nadahnuto filozofijom i tekstovima Muke po Iveku iliti Tr...Tr... Antonina Artauda) Naivno kazalište Liberec, Češka Trnje – Tr...Tr...Trešnjevka Bosansko narodno pozorište Zenica i Vít Peřina redatelj Želimir Mesarić MESS Sarajevo Fraktal Falus Teatar, Split Budulinek Oliver Frljić Victimize redatelj Michaela Homolová Adam Scena, Zagreb redatelj Hrvoje Cokarić Adam Končić Pismo iz 1920. redatelj Oliver Frljić Lutkovno gledališče Maribor, Adam i Ona Room100, Split Slovenija Splitsko ljeto C8H11NO2 Nebojša Pop-Tasić Kazališna družina Gemišt, Zagreb William Shakespeare redatelj Jakov Labrović Salto mortale Pozdrav iz Remetinca Timon Atenjanin redatelj Silvan Omerzu Davor Dretar i Vid Balog redatelj Georgij Paro Oriantheatre, Pariz i Zadar snova Stop Spot Lutkovno gledališče Ljubljana, Hrvatsko narodno kazalište u Kazalište Planet Art, Zagreb, koncept, režija i koreografija Mehdi Slovenija Varaždinu Hrvatsko narodno kazalište u Farajpour Julia Donaldson – Milan Dekleva Mirko Kelek Varaždinu (Grubzon) Mani Gotovac Zverjašec Dimnjačar Ja Ja Ja Ne Ne Ne Ne, Poljska redatelj Jaka Ivanc redatelj Ljubomir Kerekeš Pričaj mi o Gorkome redatelj Ansambl Fight Fight – That’s All We Can Do Kazalište lutaka Zadar Hrvatsko narodno kazalište u izvode Magdalena Tuka i Anita Wach Nikita Šmitjko Varaždinu Studio LuDež Ljubomir Kerekeš Zvjezdica Melodije križa i pršuta redateljica Ljudmila Fedorova Skupština autori Predrag Lucić i Boris redatelj Ljubomir Kerekeš Dežulović broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 75 Festivali od 1. siječnja do 31. prosinca 2013.

Dječje kazalište Dubrava, Zagreb i redateljica Jasmina Pralija Smrt u Veneciji / Pjesme mrtvoj Gradsko kazalište Joza Ivakić, Kazališna družina Pinklec, Čakovec (izvan konkurencije) djeci Vinkovci Tamara Kučinović (prema romanu redatelj Thomas Ostermeier Georges Feydeau Kućni duhovi Dubravke Ugrešić) Kazalište sjena Shen Xiao, Kina Ne motaj se okolo gola golcata Kućni duhovi ili nevidljivi Lutkarske etide Compagnia Pippo Delbono, Modena, redatelj Robert Krajinović recept za sreću umjetničko oblikovanje Xiaoying Italija redateljica Tamara Kučinović Xiang i Deihuei Xiang Pippo Delbono Gradsko kazalište Zorin dom, (izvan konkurencije) Ljubav i tijelo Karlovac i Aplauz Teatar, Zagreb Pozorište lutaka Niš, Srbija redatelj Pippo Delbono Bill Manhoff međunarodni stručni žiri: Biserka Kolevska Liliana Bardijewska, Želimir Ciglar, Izbaci uljeza Slike sa izložbe Marija Leko Forced Entertainment, Sheffield, redateljica Ivana Peroš redateljica Biserka Kolevska Velika Britanija NAGRADE: Nadolazeća oluja Hrvatsko narodno kazalište u Kazalište sjena Shen Xiao, Chengdu, Michaela Homolová za režiju redatelj Tim Etchells Šibeniku Kina predstave Budulinek Ranko Marinković Silva Veličkova za scenografju u Shen Xiao Toneelgroep Amsterdam, Glorija predstavi Slike s izložbe Život sna o sjenama Nizozemska redatelj Zoran Mužić Ireneusz Salwa za kreaciju lutaka u redatelj Shen Xiao Eugene O’Neill predstavi Davno, davno u Warmii Viktor Antonov za tehnologiju lutaka Dugo putovanje u noć Scena Gorica, Velika Gorica i Teatar Gradsko kazalište Zorin dom, u predstavi Carmen redatelj Ivo van Hove Exit, Zagreb Karlovac Tomislav Pehar, Davor Grzunov i David Mamet Peđa Gvozdić interpretatori glazbe za glazbu u Theater Basel, Švicarska Kreket Još si zelen predstavi Zvjezdica King Size redatelj Rene Medvešek redatelj Peđa Gvozdić Natalia Petrova-Ruda za koreografiju redatelj Christoph Marthaler u predstavi Carmen Gradsko kazalište Požega i Kazalište Figur, Krakow, Poljska Ivo Nižić i Frane Papić za oblikovanje Umjetnička akademija u Osijeku PROLOG Filip Budweil svjetla u predstavi Zvjezdica Vladimir Stojsavljević Xiaoying Xiang i Shen Xiao za Umjetnička rukotvorina 6. Festival regionalnih kazališta Umjetnička akcija animaciju u predstavi Život sna o redatelj Filip Budweil Prolog, Sisak, redatelj Majkl Mikolić sjenama 4. listopada – 27. studenoga 2013. Peđa Gvozdić i Giulio Settimo za Lutkarsko kazalište Kostroma, Rusija Kazališna družina Pinklec, Čakovec animaciju u predstavi Još si zelen Ivan Bjelišev Anton Pavlovič Čehov Ansambl Kazališta Figur (Krakow, Hrvatsko narodno kazalište Zadar Medvjed Poljska) za kolektivnu animaciju u Milan Begović A tko si ti? redatelj Victor Nikonenko predstavi Umjetnička rukotvorina Bez trećega redatelj Romano Bogdan Ansambl Lutkarskog kazališta redatelj Vinko Radovčić Lutkarsko kazalište Olsztyn, Poljska Olsztyn (Olsztyn, Poljska) za Ludens teatar, Koprivnica Ivan Vidak Maria Zientara-Malewska kolektivnu animaciju u predstavi Gradsko kazalište Sisak Davno, davno u Warmii Davno, davno u Warmii Jon Fosse Od stoljeća sedmog redatelj Zbigniew Głowacki Tibor Sekelj za predstavu s Majka i dijete redateljica Dora Ruždjak Podolski najhumanijom porukom: redatelj Robert Raponja Umjetnička akademija u Osijeku Zvjezdica Kazališta lutaka Zadar Gradsko kazalište Sisak glavna nagrada Milan Čečuk za Ludvig Bauer i Lidija Dujić Antonia Šašo (po motivima iz Knjige Kazalište Hotel Bulić, Međunarodni najbolju predstavu u cjelini: Postanka) centar za usluge u kulturi, Tvornica Sunčana i Sever Medvjed Regionalnog kazališta lutaka kulture, Zagreb redatelj Jasmin Novljaković Prvi grijeh Kostroma, Rusija (izvan konkurencije) Ivana Brlić-Mažuranić NAGRADE: Dječji žiri (Katarina Bulović, Lovro Cvijić, Marta Defar) najboljom Šuma Striborova Publika je svojim glasovima izabrala Umjetnička akademija u Osijeku je proglasio predstavu Još si zelen redateljica Senka Bulić najbolju predstavu, a to je predstava Denis Peričić Gradskog kazališta Zorin dom iz Kreket Scene Gorica iz Velike Gorice. Pekel na zemli Karlovca. Kazalište PlayDrama, Split Elvis Bošnjak GAVELLINE VEČERI ispitna predstava studenata Filipa FSK Srce veće od ruku Eldana, Nikše Eldana i Nine redatelj Trpimir Jurkić 28. Gavelline večeri, Zagreb, Pavlekovića 11. Festival svjetskog kazališta, 11. – 19. listopada 2013. (izvan konkurencije) Zagreb, Kazalište Virovitica izbornik: Boris Svrtan Od A do Ž 9. rujna – 5. listopada 2013. Tennessee Williams Jasmina Pralija Mačka na vrućem limenom Gradsko kazalište Marina Držića, (izvan konkurencije) Schabühne am Lehniner Platz, krovu Dubrovnik Berlin, Njemačka redatelj Samo M. Strelec Ugo Betti Neka druga Pepeljuga Thomas Mann / Gustav Mahler Zločin na kozjem otoku (prema braći Grimm) redatelj Georgij Paro

76 Hrvatsko glumište broj 56 - 59, 2013. Festivali od 1. siječnja do 31. prosinca 2013.

Hrvatsko narodno kazalište u Gradsko kazalište Zorin dom, žiri: Helena Petković, Lada Martinac Gradsko kazalište lutaka Split i Šibeniku Karlovac Kralj, Renata Carola Gatica Gradsko kazalište mladih Split Ranko Marinković Peđa Gvozdić Anica Tomić i Jelena Kovačić (po NAGRADE motivu ruske narodne priče) Glorija Još si zelen za najbolju predstavu u cjelini: redatelj Zoran Mužić redatelj Peđa Gvozdić Zvjezdica Kazališta lutaka Zadar Did i repa za najbolju režiju: redateljica Anica Tomić Teatar Manje je više & Teatar na Kazališna družina Pinklec, Čakovec Ljudmila Fedorova za predstavu Trešnjevci, Zagreb i Dječja i lutkarska scena Hrvatskog Zvjezdica Kazališna družina Pinklec, Čakovec Edmond Rostand narodnog kazališta u Varaždinu za najbolji dramski tekst: Ivan Bjelišev Rona Žulj Cyrano ne dodjeljuje se A tko si ti? redatelj Ivica Kunčević Snjeguljica mora umrijeti za najbolju scenografiju: redatelj Romano Bogdan redatelj Miran Kurspahić Alexandra Kovalskayiza predstavu Hrvatsko narodno kazalište Split Zvjezdica Dječje kazalište Branka Mihaljevića Dino Pešut za najbolju kostimografiju: u Osijeku Kazalište Mala scena, Zagreb Mirjana Zagorec za predstavu Iglica Pritisci moje generacije Ratko Zvrko redatelj Samo M. Strelec Lana Šarić za najbolju scensku glazbu: Iglica Hrvoje Radnić za predstavu Kućni Grga Čvarak duhovi ili nevidljivi recept za sreću redateljica Tamara Kučinović Hrvatsko narodno kazalište u redatelj Ivica Šimić za najbolje oblikovanje svjetla: Varaždinu Ivo Nižić i Frano Papić za predstavu Miroslav Krleža Scena Gorica, Velika Gorica Gradsko kazalište Zorin dom, Zvjezdica Lana Šarić (prema priči braće Grimm Karlovac Tri kavaljera frajle Melanije za glumačka ostvarenja: Bremenski svirači) Peđa Gvozdić redatelj Georgij Paro Nataša Kopeč za ulogu Robotke u Ulični svirači predstavi Mrvice iz dnevnog boravka Još si zelen Gradsko dramsko kazalište Gavella, redatelj Ivan Plazibat Karolina Horvat za uloge Kraljice i redatelj Peđa Gvozdić Zagreb Služavke u predstavi Snjeguljica mora Voltaire Gradsko kazalište Žar ptica, Zagreb umrijeti Gradsko kazalište Zorin dom, Candide ili optimizam Sanja Pilić Nikolina Majdak za ulogu Iglice u Karlovac redatelj Krešimir Dolenčić Mrvice iz dnevnog boravka predstavi Iglica Giulio Settimo i Peđa Gvozdić redateljica Franka Perković Petar Atanasoski za ulogu Janka u Najbolji prijatelji Hrvatsko narodno kazalište u predstavi Mrvice iz dnevnog boravka redatelji Giulio Settimo i Peđa Zagrebu Gradsko kazalište lutaka Rijeka Gvozdić Ranko Marinković Magdalena Lupi Alvir U znaku vage Pepeljuga RLK Kazalište lutaka Zadar redatelji Helena Petković, Ivan redateljica Mojca Horvat Nikita Šmitjko Plazibat, Olja Lozica 18. Revija lutkarskih kazališta, Rijeka, 3. – 11. studenoga 2013. Zvjezdica Gradsko kazalište Sisak redateljica Ljudmila Fedorova Slovensko narodno gledališče Rudolf Erich Raspe Maribor, Slovenija Čudnovate zgode baruna Lutkovno gledališče Ljubljana, Henrik Ibsen Sparkle theatre, Sofija, Bugarska Münchhausena Slovenija Jancho Ivanov John Gabriel Borkman redatelj Silvije Vadla Saša Eržen redateljica Mateja Koležnik Folk Rhythms Ti loviš! redatelj Jancho Ivanov (izvan konkurencije) Dječje kazalište Branka Mihaljevića redatelj Silvan Omerzu u Osijeku prosudbeno povjerenstvo: Helena Ratko Zvrko Gradsko kazalište lutaka Rijeka Buljan, Ivan Leo Lemo, Ana Prolić Lutkovno gledališče Maribor, Grga Čvarak Slovenija Vedrana Balen Spinčić (prema braći NAGRADE: redateljica Tamara Kučinović Matija Solce (po motivima Franza Grimm) najbolja predstava: Kafke) Izgubljena priča: Ivica i Marica Candide ili optimizam Gradskog Dječje kazalište Dubrava, Zagreb i Proces ili tužna priča Jozefa K. redatelj Serđo Dlačić dramskog kazališta Gavella, Zagreb Kazališna družina Pinklec, Čakovec redatelj Matija Solce Tamara Kučinović (prema romanu Dečje pozorište Subotica, Srbija ASSITEJ Kućni duhovi Dubravke Ugrešić) Kazalište Virovitica Teatar u pelenama Kućni duhovi ili nevidljivi Gianni Rodari Drvence 16. Susret profesionalnih kazališta recept za sreću Telefonske priče redatelj Kiselj Agneš za djecu i mlade Hrvatskog centra redateljica Tamara Kučinović redatelj Dražen Ferenčina ASSITEJ-a, Čakovec, 14. – 19. listopada 2013. Kazalište Virovitica Kazalište Mala scena, Zagreb Gianni Rodari Lana Šarić Telefonske priče Kazalište lutaka Zadar Iglica Nikita Šmitjko redatelj Dražen Ferenčina redatelj Ivica Šimić Zvjezdica redateljica Ljudmila Fedorova broj 56 - 59, 2013. Hrvatsko glumište 77