LJETOPIS CRNOGORSKI NASLOVI Zagreb, Br
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
ISSN 1334 - 7128 OBJAVLJENI LJETOPIS CRNOGORSKI NASLOVI Zagreb, br. 8, god. 2017/18. IZ 2017/18. LJETOPIS CRNOGORSKI Zagreb br. 8, god. 2017/18. LJETOPIS CRNOGORSKI Zagreb br. In memoriam Izdavač: NACIONALNA ZAJEDNICA CRNOGORACA HRVATSKE Za izdavača: DANILO IVEZIĆ Urednik: PETAR POPOVIĆ Suradnici: DELIĆ DINKO DRAŠKOVIĆ ZORAN GORANOVIĆ PAVLE KATUNARIĆ SANDRA KATUNARIĆ VJERAN LALOVIĆ DRAGUTIN LUČEV JOSIP LUKOVAC BRANKO Strahinja Marović 1937. - 2018. JOVANOVIĆ BOJAN MAROEVIĆ TONKO MIŠKOVIĆ DUŠKO PAVIĆ LANA POPOVIĆ DIMITRIJE POPOVIĆ PETAR POPOVIĆ ZORKO ROKSANDIĆ DRAGO SIMUNIĆ VLATKO TENŽERA MARINA TODOROVIĆ NEBOJŠA Grafički likovno oblikovanje, priprema i tisak: SKANER STUDIO d.o.o., ZAGREB Naslovnica: - Dio ceste, koja vodi od Njeguša na Cetinje - Fotografija iz knjige dr. Ivan Hoić: Slike iz obćega zemljopisa - knjiga V. Matica hrvatska, Zagreb 1900. Ljetopis je tiskan uz financijsku potporu Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske. Ljubomir Kuljača (1938.-2018.) LJETOPIS CRNOGORSKI Zagreb, br 8, god. 2017/18. LJETOPIS CRNOGORSKI Sadržaj Uvodnik Prvi europski exit i nakon njega – Petar Popović ..........................................................................................................................................5 Događaji, ljudi, knjige Jubileji Četvrt stoljeća Matice crnogorske (1993-2018) – Dragan Radulović .............................................................................................11 Dimitrije Popović, retrospektiva (1966-2016): Dimitrije ili Misterij metamorfoze – Marina Tenžera ....................17 Ogledi K teoriji međunarodne politike Hansa J. Morgenthaua – Petar Popović .................................................................................21 Evropska unija u fokusu komparativne analize: federacija under construction – Bojan Jovanović ......................31 Politika Ruske Federacije na Zapadnom Balkanu: slučaj Crne Gore – Nebojša Todorović ......................................45 Traganje za zlatnom sredinom u poimanju hospitaliteta u filozofiji Richarda Kearneya – Lana Pavić........... 68 Biti pokoran bogu od žute ilovače – Dinko Delić .....................................................................................................................................82 Priča Ispit – Zorko Popović .....................................................................................................................................................................................................90 Knjige Dimitrije Popović, Eros, krv i svetost – Pavle Goranović .........................................................................................................................96 Dimitrije Popović, Labirint sjećanja – Sandra Katunarić ..........................................................................................................................98 Marko Špadijer, Bibliotekar – Dragutin Lalović .............................................................................................................................................99 Dragan Radulović, Po rubovima teksta – Zoran Drašković ....................................................................................................................101 Danilo Ivezić, Vrijeme je da se krene – Branko Lukovac .........................................................................................................................104 Lidija Vukčević, Zemlja kava, more tinta, nebo ruzmarin – Tonko Maroević .............................................................................107 Matko Meštrović, Na izmaku doktrinarnog svijeta – Vjeran Katunarić .........................................................................................109 Bogomir Kovač, Poličko-ekonomski ogledi – Josip Lučev .........................................................................................................................112 Katarina/Kaja Garibović/Lalović i Pero Lalović, Ratni dnevnici (1942.-1944.) – Drago Roksandić .....................115 In memoriam Strahinja Marović – Dimitrije Popović .............................................................................................................................................................118 Ljubo Kuljača – Duško Mišković .........................................................................................................................................................................119 Kulturni izlog Crne Gore Književnost Pregled zbivanja u crnogorskoj književnosti 2017. i 2018. godine - Vlatko Simunić ......................................................123 3 LJETOPIS CRNOGORSKI LJETOPIS CRNOGORSKI definitivno razriješene. Činilo se prevladanim De Uvodnik Gaullovo viđenje Europe „od Atlantika do Urala“ u kojoj nema mjesta za Britaniju, koju je promatrao s golemim nepovjerenjem; s druge strane, britanski Prvi europski exit i nakon njega trijumfalizam nakon Drugog svjetskog rata otrijeznile piše: Petar Popović su realnosti novog doba – u okolnostima Hladnog rata nije bila u mogućnosti zadržati status imperi- jalne sile, nije mogla spriječiti dekolonizaciju, nije više „Mnogi vjeruju kako Velika Britanija nikada nije smjela sebi priuštiti neugodnosti kao što je debakl željela postati europskom, te da je danas njezin jedini premijera Edena u Sueskoj krizi, nije smogla snage motiv da se pridruži Europskoj zajednici isključivo da parirati EZZ-u svojom Europskom slobodnotrgovin- je uništi ili osujeti u ostvarenju njenih ciljeva. Također, skim zonom. Međutim, to što je Pompidou u svojoj mnogi vjeruju kako Francuska koristi svaki povod izjavi primijetio kao nepremostive političke razlike kako bi blokirala britanski ulazak u zajednicu. Pa, i skrivene namjere nepovjerljivih suparnika, pod dame i gospodo, pred vama su večeras dva čovjeka površinom će tinjati kroz čitavu povijest razvoja koja duboko vjeruju u suprotno.“ europskog projekta. Riječi su ovo francuskog predsjednika Georgesa Nastojanja da se „osujeti“ europski razvojni put Pompidoua, izrečene na press konferenciji u Elizejskoj koji bi vodio čvršćem jedinstvu i međuovisnosti, a palači 21. svibnja 1971. „Drugi čovjek“ s kojim je koji je od početka Britanija promatrala kao prijetnju Pompidou te večeri dijelio optimizam u pogledu svome suverenitetu i demokratskoj tradiciji, svakako zajedničke europske budućnosti Francuske i Britanije, su bila prisutna i prevladavajuća. Desetljeća borbe bio je britanski premijer Edward Heath. Ostvarenje i žustrih rasprava oko sprječavanja ili usporavanja ideala ujedinjene Europe, kojeg su tijekom posljednja dubljih integracija u konačnici kulminiraju referen- dva stoljeća sanjala značajna imena kao Saint-Simon dumom o Brexitu 2016. Doduše, glavni suparnik i Augustin Thierry, Giuseppe Mazzini, Victor Hugo, Britaniji više nije Francuska kao u Pompidouovo Richard von Coudenhove-Kalergi i mnogi drugi, vrijeme, nego Njemačka, koja se prometnula u sre- činilo se da postaje realnost. Ujedinjena Europa je dišnju europsku silu, odnosno političko-ekonomski do šezdesetih godina dvadesetog stoljeća Britaniji „motor“ cjelokupnog EU projekta. Još prije desetak predstavljala nadu u svjetlu budućnost jednako kao i godina, na opasku premijerke Margaret Thatcher europskim državama: ujedinjenje jednog kontinenta njemačkom kancelaru Helmutu Kholu uoči njemač- na načelu trajnog mira među nacijama, vladavini kog ujedinjenja 1990. da „smo vas dva puta dobili prava, slobodi kretanja ljudi i roba, te na poštiva- u ratu, a sada ste se opet vratili“, moglo se tumačiti nju ljudskih prava. Europa bez granica, slobodnih kao svojevrsnu benignu predrasudu; tipični „paro- i jednakih ljudi. Britanija je 1. siječnja 1973. godine hijalni“ sud (kako bi rekao Heath), jedne frustrirane postala članicom EEZ-a, te je u narednih četrdeset premijerke koja gubi političko tlo pod nogama. godina pridonijela širenju buduće Europske unije i No danas kada je Njemačka uspjela postići valu- promicanju navedenih vrijednosti. tom ono što nije topovima 1914. i 1939. – dominaciju Bila su to neka druga vremena. Ono što je tadaš- na kontinentu; i kada ju od stvaranja nekog oblika nja generacija, na čelu s Pompidouom i Heathom federacije pod njenom hegemonijom dijeli još jedina vjerovala jest da su razmirice prijašnjih generacija preostala stepenica – fiskalna unija, ti strahovi čine 4 5 LJETOPIS CRNOGORSKI LJETOPIS CRNOGORSKI se u najmanju ruku razumljivima. Kao ulje na vatru, ovom asimetričnom odnosu pridoda i snaga civilnog nepresušnim izvorima resursa, kapitala i ljudstva za bi bila definitivna pobjeda za Donalda Tuska i Jean- sve češće spominjanje europske vojske u kontekstu društva i privatnog sektora, prvenstveno multina- potrebe njihove neograničene ekspanzije, izravno je Claudea Junckera. Međutim, EU ne može pobjeći od prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa cionalnih kompanija, takav sustav fluidne i difuzne pridonijelo reaktualizaciji pojma za kojega se držalo sebe same, a upravo je politička kriza u Britaniji naj- da će razvrgnuti NATO, budi ozbiljne strahove moći izravno se odražava na odgovornost, odnosno da ga je EU prevladala: suverena nacionalna država. bolji pokazatelj onoga što se u EU tek privremeno kako među britanskim „bregziterima“ tako i među na nedostatak odgovornosti vlasti prema narodu. Kruna populističkog uspjeha u borbi za suverenost prikriva: izgubljena vjera u mogućnost zajedničke pobornicima ostanka. Tako je primjerice 2017. lord Međutim, nedostatak odgovornosti ne može se i naciju upravo je Brexit. europske demokratske politike. U Britaniji, koljevci Heseltine, torijevski zastupnik