Zbornik HIZ 2011.Indd
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
ISSN 1330-3724 2012 2012 2012 ZBORNIK iseljenički HRVATSKI HRVATSKI Summaries in Español English en Resumenes HRVATSK I iseljeničkiZBORNIK Cijena: 80,00 kn korice04.indd 1 HRVATSKI ISELJENI^KI ZBORNIK 2012. Hrvatska matica iseljenika Zagreb, 2011. Nakladnik/Publisher/Editorial Hrvatska matica iseljenika/Croatian Heritage Foundation/Fundación para la Emigración Croata Zagreb, Trg Stjepana Radića 3 Za nakladnika/For Publisher/Por la editorial Katarina Fuček Urednica/Editor/Editora en jefe Vesna Kukavica Uredništvo/Editorial Board/Consejo Editorial Katarina Fuček, Marija Hećimović, Vesna Kukavica, Srebrenka Šeravić First Prevoditelji/Translators/Traductores Neven Ferenčić - za engleski/for English/croata - inglés Darko Mažuranić - za španjolski/for Spanish/para espańol Lektori/Language Editors/Correctores de estilo Ivana Ujević - za hrvatski/for Croatian/croata Željka Somun - za engleski/for English/inglés Olja Ljubišić - za španjolski/for Spanish/para espańol Tajnica/Secretary/Secretaria Snježana Đuričković Fotografi je/Photographs/Fotografi as Arhiva HMI, FAH, Ratko Mavar, Snježana Radoš Design Luka Gusić & Jasenka Bulj DTP Denona Tiskara/Printing-house/Imprenta Denona Naklada/Print run/Edición 1000 www.matis.hr/zbornik HRVATSKI ISELJENIČKI ZBORNIK 2012. CROATIAN EMIGRANT ALMANAC 2012 ANUARIO PARA LA EMIGRACIÓN CROATA 2012 ISSN 1330-3724 ISBN 978-953-6525-60-7 Naslovnica Maksimilijan Vanka: Portret Dore Pejačević (ulje na platnu, 1917.) • Vlasništvo: Moderna galerija, Zagreb • Snimio: Filip Beusan Cover Maksimilijan Vanka: Portrait of Dora Pejačević (oil on canvas, 1917) • Property of: Modern Gallery, Zagreb • Photo by: Filip Beusan Portada Maksimilijan Vanka: Retrato de Dora Pejačević (óleo sobre tela, 1917.) • Propietario: Galería Moderna, Zagreb • Fotografía: Filip Beusan PREDGOVOR ijepa Naša vratila se političkom i kulturnom prostoru kojem je oduvijek pripadala. Hrvatska je u Bruxellesu 9. prosinca 2011. potpisala Ugovor o pristupanju Europskoj uniji, čijom će članicom postati 1. srpnja 2013. Potpis na pristupni ugovor stavili Lsu predsjednik Ivo Josipović i predsjednica Vlade Jadranka Kosor. Uz Ugovor o pristupanju, potpisan je i Završni akt kao politički dokument Međuvladine konferencije u kojem se navodi sve što je usklađeno tijekom šestogodišnjih pregovora. Završetkom svečanog potpisivanja ugovora, na koji su potpise stavili čelnici 27 zemalja EU te naši najviši dužnosnici, RH je promijenila status iz zemlje kandidatkinje za Unijino članstvo u zemlju pristupnicu. Riječ je o povijesnom činu koji po svojoj važnosti odgovara odluci Hrvatskog sabora o neovisnosti. Na temelju tih činjenica izazovi članstva u EU, nasljeđe hrvatskih velikana i novo ozračje domovine glavna su tema Matičina godišnjaka, koju na zanimljiv način oblikuje politolog Božo Skoko. Jezična politika i praksa u višejezičnoj Europi, u kojoj je hrvatski jezik postao 24. službeni jezik, predmet su studije australskoga jezikoslovca hrvatskoga podrijetla Jima Hlavača. Mnogobrojni su govornici hrvatskoga jezika izvan RH, budući da u svijetu u tridesetak država živi približno jednak broj Hrvata i građana hrvatskoga podrijetla kao i u matičnoj zemlji. Koliko je zaklinjanje u jezičnu raznolikost stvarno, a koliko deklarativno osjetljivo je pitanje u jednoj iseljeničkoj zemlji s nevelikom jezičnom zajednicom. Jezici su nužni za ostvarivanje strateških ciljeva obrazovanja za sve i za ostvarenje razvojnih ciljeva hrvatskoga naroda. Trenutačno hrvatski jezik i kulturu u iseljeništvu diljem planeta uči 13.325 učenika te znatno veći broj mladih iz naših manjinskih zajednica srednje i jugoistočne Europe. Kakvo je stanje s udžbenicima i programima opisuje voditeljica Matičina Odjela za školstvo, znanost i šport Lada Kanajet Šimić, koja je ove godine afi rmirala Hrvatski internetski tečaj. Hrvatska matica iseljenika s partnerima uspjela je za svoj šezdeseti jubilej uspješnoga djelovanja uhvatiti korak s najsuvremenijim informacijskim tehnologijama u poučavanju materinskoga jezika. Uz europske krajobraze i jezično pitanje među Hrvatima u inozemstvu, godišnjak donosi mnoge aktualne priče iz kulturnoga i društvenoga života iseljenika diljem planeta, koje su pisali većinom ugledni sveučilišni profesori od Zagreba, Rijeke i Pečuha do Melbournea poput Hlavača, Val Colic-Peisker i dr. Tako Hrvatski iseljenički zbornik 2012. donosi pravu riznicu stvaralaštva našijenaca iz raznih područja ljudske djelatnosti, koju će Hrvatska i dalje njegovati na temelju novodonesenog Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH. Tematske cjeline Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Duhovnost, Znanost te Nove knjige obiluju prilozima vrsnih publicista. Među 34 uvrštenih autorskih radova skrećemo vam pozornost na priloge stalnih suradnika poput LJ. Antića, S. Vulić, J. Čapo, S. Blažetina, M. Perić, M. Sopte, T. Nuić i D. Barača. Ljetošnja umjetnička donacija iz Beča zagrebačkoj Modernoj galeriji jedinoga portreta najstarije hrvatske skladateljice Dore Pejačević, koji je naslikao znameniti M. Vanka, potaknula nas je za izgled naslovnice. INTRODUCTION ur Beautiful Homeland has returned to the political and cultural milieu it has always been a part of. On December 9th of this year Croatia signed the EU Accession Treaty in Brussels and is set to join on July 1st, 2013. President Josipović and Prime Minister OKosor signed the Treaty and the Final Act, an Intergovernmental Conference document detailing everything agreed upon over six years of negotiation. The ceremony at which the treaty was signed by the heads of 27 EU countries and top Croatian offi cials shifted Croatia from candidate to acceding country status. It is a historic act, similar in importance to Parliament’s decision to proclaim independence. This year’s CHF Almanac is, as a result, focused on the challenges of EU membership, the legacies of great Croatians and the new homeland environment, with an interesting take on these topics by political scientist B. Skoko. Language policy and practice in a multilingual Europe, where ours is now the 24th offi cial language, is the subject of a study by Australian linguist of Croatian heritage Jim Hlavač. There are many Croatian-speaking people abroad — about as many Croatians and people of Croatian heritage live in some thirty countries around the world as do in the country of origin. The sincerity or lack thereof of appeals for linguistic equality is a sensitive issue for an emigrant country forming a small linguistic community. Languages are essential to achieving the strategic goals of education for all and to achieve Croatian development goals. There are currently 13.325 pupils learning our language and culture in the emigrant communities abroad and a signifi cantly larger number in our minority communities in Central and Southeast Europe. The current situation with textbooks and programmes is detailed by Lada Kanajet Šimić, who heads the CHF education department and who has affi rmed the Croatian Internet Course this year. On its sixtieth anniversary the Croatian Heritage Foundation and its partners have taken a step forward implementing the latest information technology in Croatian language instruction. Along with European landscapes and the topic of language in the Croatian communities abroad, this year’s almanac also features a number of articles on the cultural and social life of our emigrants around the world, penned by prominent university professors from Zagreb, Rijeka and Pécs to Melbourne, including authors Hlavač and Colic-Peisker. The 2012 Croatian Emigrant Almanac features a wealth of creative work by our people from various walks of life that will be nurtured in the future on the basis of a newly adopted Act on Croatia’s relations with Croatians abroad. The thematic sections Signs Of The Times, Croatian Philological Horizons, Bridges, A History, Heritage, Spirituality, Science and New Books offer a wealth of contributions by leading writers. Among the thirty-four articles are those by long-time contributing authors Lj. Antić, S. Vulić, J. Čapo, S. Blažetin, M. Perić, M. Sopta, T. Nuić and D. Barač. The cover of this year’s almanac is inspired by a donation made this summer from Vienna to Zagreb’s Modern Gallery of the only portrait of Dora Pejačević, the fi rst Croatian woman composer, painted by the famed M. Vanka. INTRODUCCIÓN uestra hermosa Patria retornó al espacio político y cultural que le perteneció desde siempre. El 9 de diciembre de 2011 Croacia fi rmó en Bruselas el Acuerdo de Admisión en la UE, cuya membresía obtendrá el 1ro. de julio de 2013. Rubricaron Nel Acuerdo el presidente Ivo Josipović y la premier Jadranka Kosor. Junto con dicho Acuerdo, también fue fi rmada el Acta fi nal, un documento político conclusivo de la Conferencia Intergubernamental en el cual consta todo lo armonizado durante los 6 años de negociaciones. Tras ser fi rmado ofi cialmente el Acuerdo por los líderes de los 27 países de la UE y por el presidente y la premier croata, Croacia cambió su status de país candidato por el de país entrante en la UE. Por su importancia, este hecho histórico equivale a la decisión del Parlamento Croata sobre la independencia. Los desafíos de la membresía en la UE, el legado de los prohombres croatas y el nuevo clima en la Patria, son los principales temas del presente Anuario, analizados de un modo ameno por el politólogo Božo Skoko. La política y la práctica lingüística en la Europa multilingüe, en la que el croata se convirtió en el 24 idioma ofi cial, son analizadas por el lingüista australiano de raíces croatas Jim Hlavač. Muchas personas hablan