INTERMEDIJ HEP-A, Protiv Tvrtke Koja Ih Hrani

28, 29

ponašanjem rade protiv interesa INTERMEDIJ HEP-a, protiv tvrtke koja ih hrani. Osje}a se to i vidi posebno u Evo nas u prvom broju HEP Vjesnika posljednje vrijeme. u 2001. godini. Kao što vidite, pro- Dopu{teno je imati svoje mi{ljelje, ne mijenili smo “glavu”, redizajnirali slagati se s odlukama svojih rukovo- smo prijelom. Cilj je da rasteretimo ditelja, kritizirati poteze na pravi na~in i tekst od ponekad razvu~enih cjelina, na pravom mjestu. Kritika, me|utim, jer dinami~no vrijeme u kojem ìvimo moè biti dobronamjerna s nastojanjem mnogima ograni~ava vrijeme i kon- da se nešto mijenja na bolje, a moè Ður|a Sušec, centraciju potrebnu za takav posao. biti zlonamjerna s potrebom da se kom- Glavni i odgovorni Osim toga, èlimo osvjeìti naš list urednik HEP Vjesnika promitira pojedinac, skupina ili - tvrtka. I elementima suvremenog dizajna. zla namjera bi se mo`da mogla HEP Vjesnik æe i dalje pratiti ìvot, opravdati kada ne bi bila motivirana svjedo~iti povijest HEP-a, promicati ci- isklju~ivo nemogu}no{}u ostvarenja ljeve koji su pred nama. ôvjek }e i osobnih ambicija takvih kriti~ara, koji dalje ostati sredi{te na{e pozornosti, zbog vlastitog dovode u pitanje interes jer od njega u HEP-u – kao i drugdje skupine kojoj pripadaju. – sve po~inje. Svi smo mi jedan tim, tim HEP-a, koji Naš je cilj da s najva`nijim doga|ajima usmjerava energiju u pravcu ostvare- u HEP-u i za HEP upoznamo osobito nja cilja zbog kojeg postojimo. Uz vas, kojima je HEP Vjesnik zna~ajna i, organizacijske i druge ~imbenike, mo`da, jedina spona s ostalim dijelom takav proces moè biti potican i ot- 41 tvrtke. vorenom komunikacijom i sustavnom Jer, neupu}enost je dobro utemeljenje motivacijom. Upravo je u tom smislu za vladavinu informacija “s hodnika” i zna~ajna uloga HEP Vjesnika. za neprimjereno razumijevanje poteza S obzirom da je ina~e u ìvotu, a i u rukovodstva HEP-a. tako velikom sustavu kakav je HEP, Svi mi, naime, pripadamo HEP-u gdje privilegija rijetkih raditi ono što vole - svojim radom zasluùjemo pla}u ko- nezadovoljnika }e uvijek biti. Stoga jom osiguravamo svoju i egzistenciju }emo se posluìti porukom Winstona naše obitelji. Mnogima, naàlost, ta Churchilla: Voli ono što radi{ ili radi ~injenica nije dovoljna pa svojim ono {to voliš.

U OVOM BROJU

Naš intervju: Šime Balabaniæ -Uškarama vizije i stvarnosti 3, 4, 5 Razgovor s povodom: Jadranko Berlengi – Upravljanje rizicima sastavni dio upravljanja poduzeæem 7 Razgovor s povodom: Josip ^oviæ – Vraæam se u Vukovar 9 Otkriæa: Antun Lu~iæ – za~etnik moderne naftne energetike 16 TE Plomin 1 u 2000. oborila rekord od prije 25 godina! 20 Hrvatski elektroenergetski sustav u 2000. godini: Obilna kiša u pravom trenutku 22, 23 Zapo~ela izgradnja dalekovoda 110 kV Buje-Buzet 26 Nuklearna energija u 2000. godini 28, 29 Fenomeni našeg vremena: Izgubljenost u beskraju informacija 30, 31 Ususret Danu zaljubljenih 35 21 na{ intervju

[IME BALABANI], ^LAN UPRAVE HEP-A ZA DISTRIBUCIJU, DIREKTOR DIREKCIJE ZA DISTRIBUCIJU

U [KARAMA VIZIJE I STVARNOSTI

SLIJEDOM predstavljanja ~lanova Uprave, u ovom broju Našeg intervjua HEP Vjesnika našsugovornik je [ime Bala- HEP Vjesnik: Sukladno ostvarenoj dobroj suradnji sa bani}, ~lan Uprave HEP-aza distribuciju i direktor Direkcije za stru~njacima iz DP-a, jeste li mo`da pokrenuli inicija- distribuciju. tivu za osnivanje stru~nog tijela za distribuciju? Prvi ~ovjek distribucije koji tu funkciju obavlja od po~etka [ime Balabani}: Upravo radimo na tomu. Naime, u oùjka 2000. godine, govori za ~itatelje Vjesnika HEP-a o ak- Direkciji za distribuciju postoji pet-šest bitnih po- tualnim teško}ama te djelatnosti, o pokrenutim programima dru~ja, koja oteàvaju rješavanje svakodnevnih zada}a. za njihovo rješavanje i o prilagodbi rada te djelatnosti novim Stoga smo zamislili da se za tih nekoliko podru~ja uvjetima – u skladu s postoje}im mogu}nostima. angaìraju naši stru~njaci iz DP-a i uz koordinaciju HEP Vjesnik: Sada, nakon pribli`no godinu dana iskustva u stru~njaka iz Uprave Direkcije - formiraju ekspertni ti- radu i vo|enju Direkcije za distribuciju, moète li ocijeniti movi, koji bi planski i sustavno stvarali uvjete za rješa- kakvu je ulogu imala ~injenica da ste ovu du`nost preuzeli vanje tih zadataka. Istodobno, te ljude bi objedinili u zajedni~ko tijelo – stru~ni savjet Direkcije za distribu- bez optere}enja prethodnog staà u HEP-u? dana puno govori a nije usporediv s Hrvatskom, jer rije~ je o ciju. Savjet bi bio mjesto za razmjenu iskustava iz ek- [ime Balabani}: Uistinu mogu re}i da sam u HEP došao bez jednoj od najbogatijih dràva svijeta - pokazuje što se spertnih timova. To bi bio doprinos struci i ikakvog optere}enja u odnosu na poslovnu politiku prethodne doga|a kada se više godina ne radi sukladno na~elu dobrog pronalaènja primjerenih rješenja, kao rezultante po- Uprave HEP-a. Me|utim, moram naglasiti da sam 30 godina gospodara, odnosno kada je zapostavljeno odràvanje, razvoj slovne politike zadane od Uprave HEP-a i Nadzornog radio u hrvatskoj industriji na raznovrsnim i odgovornim po- i izgradnja izvora i mreè. Takva industrijski sna`na dràva odbora s jedne strane, kao i svega onoga što donosi slovima, što je bilo utemeljenje mojim promišljanjima u danas se suo~ava s iznimno lošim stanjem u opskrbi elek- znanje i iskustvo s terena, s druge strane. smislu da prihvatim ovu, moram re}i, najosjetljiviju funkciju tri~ne energije. u Upravi HEP-a. Jer u distribuciji je više od 70 posto za- Zna~i, promišljen i sustavan rad na efikasnoj organizaciji koja preteìtom dràvnom vlasništvu. S obzirom da u HEP-u ne poslenih i više od 90 posto teško}a HEP-a. Osim toga, više bi osiguravala naplatu elektri~ne energije i to na razini koja postoji analiza strukture zaposlenika koja bi vjerojatno pokazala od desetlje}a, neposredno sam sura|ivao s distribucijom i namjenjuje dio sredstava i za odràvanje i razvoj mreè – jedini manjak pravog operativnog kadra, ho}e li u tom smislu najbroj- znao sam što me ~eka. je na~in da bi se hrvatski elektroenergetski sustav mogao nija djelatnost HEP-a uspjeti izboriti se za primat struke? HEP Vjesnik: [to je bio prvi zadatak ~lana Uprave za dis- odràti i jam~iti potroša~ima urednu opskrbu elektri~nom ene- tribuciju?Je li, ipak, bilo iznena|enja? [ime Balabani}: Mi smo pristupili snimanju stanja i kvali- rgijom. fikacijske struktureiuDirekciji za distribuciju. Pritom smo [ime Balabani}: Moj prvi zadatak, kao i ~itave Uprave HEP Vjesnik: S obzirom da se puno utuènih, a ve} godi- uo~ili nekoliko bitnih ~injenica. Premda je na snazi bila gene- nama neriješenih predmeta vu~e po sudovima, je li u tom HEP-a, bio je da u najkra}em roku napravimo inventuru te- ralna zabrana zapošljavanja, ipak se zapošljavalo ali ne u meljnih teško}a HEP-a i na najbrì mogu}i na~in izradimo podru~ju mogu}e išta napraviti? skladu s cjelovitom kadrovskom koncepcijom. Takva zabrana kratak program rada s kojim bi zapo~eli rješavati te teško}e. uzrokovala je pojavu da je operativna struktura HEP-a ostar- [ime Balabani}: Uprava HEP-a je uo~ila da je formalno- Za mene nije bilo posebnih iznena|enja, jer sam u potpu- jela za deset godina. To u opasnost dovodi našu operativnu pravni status aktivnog djelovanja na terenu u smislu naplate i nosti poznavao strukturu distribucije, kao i mehanizme i profil efikasnost. Ono što slijedi, a mi mislimo da je dobro i što je odnosa s potroša~ima - bolna to~ka HEP-a. Uspjeli smo pri- rada ljudi i organizacije. Najbolnija to~ka u središnjem dijelu javno proklamirano i kroz odre|ene stavove Vlade Republike kazati pravu dimenziju problema i u posljednjih nekoliko Direkcije za distribuciju je pomanjkanje ljudi uop}e, a oso- Hrvatske, jest osvjeàvanje strukture zaposlenika u HEP-u i mjeseci uspostavljeni su kontakti i suradnja s pripadnim bito pomanjkanje potrebnog profesionalnog stru~nog kadra za va`ne koordinacijske i kreativne poslove. Manjak ljudi POTRO[A^ SE POJAVLJUJE S VISOKOM RAZINOM smo kompenzirali doista dobrom suradnjom s najsposobni- ZAHTJEVA, A ISTODOBNO NE @ELI PLA]ATI jim stru~njacima iz naših distribucijskih podru~ja. To se po- kazalo dobrom praksom. EKONOMSKU CIJENU ELEKTRI^NE ENERGIJE, ODNOSNO Konkretno, mi smo ipak uspjeli napraviti dva kadrovska isko- NE @ELI JE UOP]E PLA]ATI raka. Popunili smo mjesto pomo}nika direktora Direkcije, a te poslove preuzeo je Ante Pavi}, koji se u najkra}em roku do- pove}anje operativne sposobnosti zaposlenika. Na temelju ministarstvima i pravosudnim institucijama. O~ekujemo da bro snašao i postao kvalitetan suradnik, ne samo direktora snimljenog postoje}eg stanja uslijedit }e prijedlog da se u }e taj odnos HEP-a i neurednih plataca i formalno biti riješen Direkcije, nego i ostalih rukovoditelja HEP-a. Bogato iskustvo idu}ih nekoliko godina, temeljem tehnološke i starosne ana- dopunama Zakona o elektroprivredi, uz konkretiziranje oštrijih s terena – iz DP Elektra Zagreb, A. Pavi} prenosiu–datako lize zaposlenih, postupno i sustavno smanji broj takvih za- mjera protiv potroša~a koji ne ostvaruju svoje obveze prema kaèm – nadgradnju, uz istodobno izraènu kreativnost i poslenika uz primjenu socijalnih programa, a istodobno da HEP-u. Vjerujemo da bi na taj na~in bili stvoreni formalno- spremnost za nova rješenja i suvremeni na~in organizacije i sustavno i planirano zapošljavamo manji broj novih ljudi. pravni uvjeti za ve}i stupanj efikasnosti HEP-a u praksi. Time }emo pove}ati kvalifikacijsku i operativnu efikasnost, rada s ljudima. HEP Vjesnik: Kojim mehanizmima }e se pove}ati interes u osobito onih koji su na prvoj crti aktivnog rada na terenu, Druga, mo`da najva`nija to~ka u ovom trenutku, je Slu`ba za distribuciji da se gubici smanje? Moèmo li ra~unati samo na zna~i od montera do kreativnih inènjera. odnose s potroša~ima i kupoprodaju elektri~ne energije. Te svijest zaposlenika kod kojih bi bila presudna lojalnost tvrtki i poslove je preuzeo Mladen @unec, tako|er s dugogodišnjim HEP Vjesnik: Moè li se tvrditi da su loša distribucijska interes za rezultate? iskustvom iz našeg najve}eg Distribucijskog podru~ja Elektre mreà i sve što iz toga proizlazi (gubici, kvarovi, loša kvaliteta [ime Balabani}: Prvo bih rekao da se gubici dijele na elektri~ne energije) i oteàna naplata isporu~ene elektri~ne Zagreb. Uz dobre ideje za svakodnevna rješenja i organiza- tehni~ke i netehni~ke. Tehni~ki gubici su posljedica kakvo}e energije dva klju~na problema distribucije u Hrvatskoj? cijske sposobnosti u komunikaciji i suradnju s našim stru~nja- ukupnog stanja mreè i postrojenja i kre}u se izme|u pet i cima s terena, u tom kratkom vremenu od samo šest mjeseci, [ime Balabani}: U pravu ste. Uistinu je podizgra|enost i sedam posto, što je jednako gubicima u ostalim europskim mogu re}i da je M. @unec pravi ~ovjek na pravom mjestu. loše stanje distribucijske mreè problem broj jedan distribu- elektroprivredama. Ti gubici su skoro nepromjenjivi, jer da bi HEP Vjesnik: U javnosti se iznose stajališta Vlade Republike cije. Vrlo, vrlo oteàna naplata je drugi problem, ali i problem ih se smanjilo za pola ili jedan posto, potrebna su vrlo velika Hrvatske o smanjenju broja zaposlenika u tvrtkama u cijelog HEP-a. Upravo primjer Californije - o kojem se ovih ulaganja.

HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. 3 na{ intervju

[IME BALABANI], ^LAN UPRAVE HEP-A ZA DISTRIBUCIJU, DIREKTOR DIREKCIJE ZA DISTRIBUCIJU

nastavak sa 3. stranice

Me|utim, na netehni~ke gubitke se moè utjecati. Uz vlastitu pospješiti djelovanje HEP-a kroz distribuciju. Ili, obrnuto, potrošnju i neuskla|enost u mjernom sustavu, najve}a stavka Spomenut }u moje osobno zapaànje iz velikih loša rješenja mogu stvoriti dodatne probleme u ost- u toj kategoriji gubitaka su kra|e. S obzirom da su ukupni gu- kompanija svijeta koje sam bio u prigodi varivanju naših temeljnih funkcija – sigurne opskrbe po- bici 11 posto, naša je procjena da na kra|u otpada ~etiri do upoznati. Njihov uspjeh je, naime, zna~ajno troša~a elektri~nom energijom i naplate isporu~ene pet posto ili pribli`no 300 milijuna kuna!!! Kra|a elektri~ne naslonjen na snaàn osje}aj pripadnosti po- energije. O~ekujemo da }e taj prvi korak biti ostvaren u energije poprimila je takvu dimenziju, da se to mora po~eti duze}u. Puno puta sam u kontaktima izvan rad- prvoj polovici ove godine. Cjelovite nove oblike i nova ozbiljno i sustavno rješavati. S obzirom da postoji mišljenje nog vremena, zna~i u jednoj neformalnoj znanja o organizaciji, kao i nove oblike djelovanja treba da je prijašnja praksa bila djelotvorna, razmišlja se da se dje- atmosferi, prepoznao takav stupanj lojalnosti koji formalizirati kroz propise, primijeniti ih i – funkcionirati. lomi~no obnovi sustav organizacije ljudi koje bi se stimuli- bi se mogao nazvati ljubavlju za poduze}e i po- To nije lak zadatak, jer nema gotovih rješenja. Angaìrali ralo za otkrivanje kra|e. Ti su naši ljudi doista izloèni sao. To se ne moè ni~im zadati, zapovjediti ili smo vrsne ljude HEP-a koji rade u timovima za restrukturi- pove}anim rizicima, a nov~ana stimulacija trebala bi im biti propisati. Odnosi me|u ljudima moraju se nje- ranje i ovih dana konkretiziraju prve rezultate nove organi- poticaj za ve}u efikasnost. govati, poticati kultura suradnje i jednostavno - zacije. S druge strane, nu`no je sustavnim radom njegovati svijest o poticati trajne civilizacijske vrijednosti koje pro- Sve to mi moramo obaviti u doista kratkom roku, za razliku pripadnosti HEP-u i lojalnost zaposlenika prema tvrtki u kojoj izlaze iz op}eg okruènja i pomalo javnog od elektroprivreda zapadnoeuropskih zemalja, koje su te radimo. [to bi joštrebalo za jedan primjeren odnos i nasto - mnijenja. To proizlazi i iz razine kulture jednog procese provodile tijekom pet do deset godina. HEP se janje da zada}e obavljamo savjesno i da ulaèmo naštrud i naroda, pa onda i kulture tvrtke. Uobi~ajena je nije uklju~io na vrijeme i taj nedostatak se mora ubrzano energiju, jer smo zainteresirani za uspješno poslovanje praksa u tim kompanijama da poštovani stariji naknaditi. Prva rješenja }e se morati postupno provjera- našeg HEP-a - osim spoznaje da nam tvrtka u kojoj radimo kadrovi imaju iskulju~ivi zadatak da pou~avaju vati u praksi u ciklusima, s mogu}noš}u korekcije. Vjero- omogu}uje ìvot dostojan ~ovjeka? mlade ljude i prenose im tradicijske, ljudske i jatno nakon godinu ili dvije mogla bi se dobiti prva I u našem HEP-u postoje takvi primjeri. Najviše se to poka- stru~ne vrijednosti, koje su vrlo dragocjene i sve ozbiljnija i trajnija rješenja. Èinjenica je da su zadaci zalo u ratu, ali i prigodom zimskih elementarnih nepogoda poštovanije u poslovnom svijetu. odre|eni u vremenu i zbog ukupnog okruènja u kojem se kada je stotine stupova bilo na zemlji, a naše prijenosne i nalazi Hrvatska. U okviru projekta pokretanja gospodarske obnove - HEP, INA i druga javna poduze}a imaju svoje ob distribucijske ekipe su odmah intervenirale u doista teškim funkcija Opskrba povlaštenih potroša~a elektri~nom energi- - uvjetima rada. Uz nevjerojatan radni elan, oni su u najkra}em jom u vlasništvu HEP-a. S obzirom da }e se jednake takve veze i zaostaci ne bi smjelil dovesti u pitanje cjelinu. vremenu osposobili mreù usprkos niskim temperaturama i funkcije pojaviti kao samostalni elektroprivredni subjekt, a Stoga se nastoji raditi ubrzano, uz spoznaju da rješenja orkanskom vjetru. To se naj~eš}e, naàlost, doga|a skoro veliki je interes za nova trìšta, kako }emo se osposobiti za ne}e biti mo`da najprimjerenija, ali u formalnom smislu nezapaèno, dok se istodobno puno medijske pozornosti konkurenciju? }e biti dio suvremenih kona~nih rješenja. poklanja nekim neva`nim doga|ajima. [ime Balabani}: Prvo bih pokušao odgovoriti saèto u HEP Vjesnik: Konkretno, koliko }e distribucijska mreà, HEP Vjesnik: I danas se još osje}aju posljedice “izbaci- na~elnom smislu. Za dio opskrbe elektri~ne energije koji kao javna infrastruktura, biti ograni~avaju}i ~imbenik u vanja” javne rasvjete iz Zakona o komunalnom gospodarstvu se odnosi na velike potroša~e – 30 do 35 posto, bit }e ot- uspostavi trìšta elektri~ne energije (sive zone)? 1995. godine. [to se u tom smislu moè napraviti? voreno trìšte tako da }e oni mo}i birati najpovoljnijeg [ime Balabani}: Ni prijenosna, a ni distribucijska mreà [ime Balabani}: U okviru nenapla}enih potraìvanja od 2,2 opskrbljiva~a koriste}i pritom hrvatsku prijenosnu i dis- ne smiju biti prepreka budu}oj uspostavi trìšta elektri~ne milijardi kuna, što je zate~eno po~etkom oùjka 2000. go- tribucijsku mreù. Za uslugu prijenosa i distribucije elek- energije. Ipak, ako smo svjesni ograni~enja – po- tri~ne energije, oni }e pla}ati pristojbu HEP-u. Poštuju}i dizgra|enosti mreè i lošeg stanja postrojenja - postoji opravdani strah da bi mreà mogla biti prepreka za organ- [TO BI JOŠ TREBALO ZA JEDAN PRIMJEREN ODNOS I iziranje dobro zamišljenog trìšta elektri~ne energije. Ako NASTOJANJE DA ZADA]E OBAVLJAMO SAVJESNO I DA danas imamo puno teško}a u podru~jima sivih zona, ako stotine hrvatskih sela ima problema s napajanjem elek- ULA@EMO NA[ TRUD I ENERGIJU JER SMO tri~nom energijom ili tog napajanja ve} nekoliko godina ZAINTERESIRANI ZA USPJE[NO POSLOVANJE NA[EG uop}e nemaju –s takvim iznimno lošim stanjem na terenu jasno je da je neko idealizirano trìšte elektri~ne energije HEP-A - OSIM SPOZNAJE DA NAM TVRTKA U KOJOJ upitno u ovom trenutku. RADIMO OMOGU]UJE @IVOT DOSTOJAN ÔVJEKA? Govore}i globalno, teško je zamislivo da u Hrvatskoj moèmo stvoriti samostalne cjeline organizirane na razini dine, jedan dio odnosi se na teku}e dugove javne rasvjete, a tradiciju, znanje i profesionalnu sposobnost sustava i ùpanija ili šire, koje bi se mogle jednako tretirati u jedan zna~ajan dio na dugove iz problemati~nog razdoblja stru~njaka HEP-a, a sukladno tomu i trìšnu sposobnost ekonomskom smislu. Jer, osim dva ili tri, pa i ~etiri po- 1995.- 1996. godine zbog nejasnog statusa javne rasvjete iz sustava, moè se vjerovati u odre|ene prednosti HEP-a u dru~ja od kojih je zagreba~ko daleko iznad prosjeka Hrvat- Zakona o komunalnom gospodarstvu. Imali smo vrlo velikih odnosu na te budu}e dobavlja~e energije koji }e se poja- ske, sva druga podru~ja su ispod razine ekonomske problema u definiranju mogu}nosti ostvarenja opravdanih viti kao konkurencija. Pritom, jasno je da treba dodatno racionalnosti. Sve to navodi na samo jedan zaklju~ak da zahtjeva HEP-a za naplatu potrošene elektri~ne energije. stru~no i organizacijski pripremati HEP i njegove ljude za moè vrijediti samo na~elo solidarnosti cjelovitog razvoja Nakon, evo, toliko godina HEP je preko svojih DP-a uspio takve zahtjevne zadatke. Mi vjerujemo da }emo, s jedne Hrvatske, paiupodru~ju HEP-a, i da jedino tako moèmo na}i zajedni~ki jezik s ve}inom op}ina. Skoro sve takve pred- strane iskoristiti prednosti postoje}eg znanja i organiza- o~uvati cjelinu hrvatskih interesa i svih gra|ana Hrvatske, mete smo utuìli i na sudovima su u pravilu donesene za cije, ali s druge strane uspjeti se pripremiti za skorašnju pa i razvoja elektroenergetskog sustava. HEP pozitivne presude. No, s obzirom na mogu}nost àlbi, trìšnu utakmicu. HEP Vjesnik: Svjedoci smo ja~anja svijesti potroša~a u taj proces moè trajati jošnekoliko godina štoneopravdano ostvarivanju njihovih prava. Jesmo li spremni i ekipirani za pove}ava troškove. Stoga smo, ipak, uspjeli se dogovoriti s U ovom trenutku je HEP, a sukladno tomu i distribucija,u fazi ostvarenja prvog koraka restrukturiranja, a to zna~i sve ~eš}e upite brojnih udruga potroša~a? Pripremamo li poglavarstvima op}ina i gradova da se prona|u rješenja u se za mogu}e zahtjeve potroša~a za, primjerice, naknadu smislu da se dio tih sredstava preusmjeri u ostvarenje njiho- ra~unovodstvenog razdvajanja Direkcije za distribuciju na mreù s razvojem, odràvanjem i pra}enjem njenog zbog neisporu~ene elektri~ne energije prigodom kvaro- vih prioritetnih elektroenergetskih potreba. Na taj }e se na~in, vova? tijekom jedne ili dvije godine, u obrocima naplatiti ti dugovi, fizi~kog stanja i na drugi dio - opskrbu elektri~nom ener- odnosno ostvariti prioriteti velikim dijelom predvi|eni i pla- gijom. Rije~ je o vrlo sloènom procesu gdje moramo [ime Balabani}: Da, op}enito u svijetu je došlo do po- novima investicija HEP-a. Mislimo da taj problem nije više postaviti organizaciju u formalno – pravnom smislu. Mo- maka u vrednovanju slobode pojedinca i njegovih gra|an- tako velik. ramo se materijalno razgrani~iti da bi se stvorili uvjeti za skih prava. Vrijednost nevladinih udruga i svih aktivnosti pra}enje troškova, a po cijeloj okomici do posljednjeg koje nisu u okviru slu`benih institucija je svjetski trend. Po- HEP Vjesnik: Prema Programu restrukturiranja poslovnog pogona na terenu moramo obaviti razdvajanje i imenovati troša~i su u pravu kada traè optimum zaštite svojih prava. sustava HEP-a, u poslovnoj jedinici – tvrtki Opskrba i dis- ljude i odrediti im funkcije. To }e biti jedan od najosjetl- Ali, HEP jedino moè zajam~iti pravo potroša~a na sigurnu tribucija organizira se, izme|u ostalih poslovnih funkcija, i jivijih zadataka, jer uspješnost rješavanja tog pitanja moè opskrbu kvalitetnom elektri~nom energijojm u onoj mjeri u

4 HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. na{ intervju

kojoj se ulaè u sustav. Ako kaèmo da je godinama mreà Oni drugi ne bi smjeli zasjeniti tu veliku ve}inu koja je do- uspješnosti rada i trìšne orijentiranosti HEP-a, mi mo- podizgra|ena i da postoji opasnost da to potraje, jasno je bar temelj za našoptimizam. Duboko vjerujem da }e se u ramo na}i djelotvoran na~in da u što kra}em vremenu da prema tom kriteriju nije mogu}e stvoriti primjerene idu}ih godinu dana, uspjeti usmjeriti sve ovo pozitivno u utvrdimo koji zaposlenici HEP-a ne doprinose uspješnom uvjete za zadovoljavanje prava potroša~a. U tom smislu organizaciji, ljudima i tradiciji HEP-a u dobrom pravcu. ostvarenju poslovne politike. Oni }e morati prepustiti svoj HEP ~eka odgovoran zadatak da preko sredstava javnog O~ekujem, tako|er, potporu u stru~nim i politi~kim krugo- posao nekom drugom, uspješnijem zaposleniku. Mo`da priop}avanja i konkretnih kontakata s potroša~ima, vima u dràvi kako bi znali i uspjeli obraniti nacionalne re- }e i prona}i svoje drugo radno mjesto u našoj sredini ako prona|e pravi na~in za razumijevanje me|u partnerima. surse i kroz Hrvatsku elektroprivredu, a istodobno znali ispune potreban zadani minimum. U protivnom, HEP }e Naime, moè li se o~ekivati da u opisanim okolnostima i

Moram ovdje spomenuti jednu usporedbu. HEP planira skoro podjednake troškove, kada se svede na jedinicu energije – na kilovatsat, kao i Berlinska elektroprivreda koja uz jednaki broj potroša~a od dva milijuna, uz pribli`no jednakih 14 TWh energije, ostvaruje više nego dvostruke prihode. Treba napomenuti i ~i- njenicu da je Berlinska elektroprivreda prošireni Za- greb, gdje su potroša~i koncentrirani i maksimalno su optimirani troškovi i tehni~ka rješenja. Hrvatska i njena konfiguracija terena je jedno nehomogeno podru~je, gdje su potrebna golema ulaganja u mreù, a ekonomski u~inak je mali. Osim toga, nakon sedam godina ne- pra}enja ekonomske cijene elektri~ne eneregije, sada su se zahtjevi da to u~inimo sukobili s vrlo teškim so- cijalnim stanjem naših potroša~a. uz neredovito pla}anje ra~una za isporu~enu elektri~nu energiju – HEP moè optimalno ispunjavati svoje obveze? Rije~ je o sukobu interesa gdje se potroša~ pojavljuje s jedne strane s visokom razinom zahtjeva, a s druge strane AKO DANAS IMAMO PUNO TE[KO]A U PODRU^JIMA ne èli pla}ati ekonomsku cijenu elektri~ne energije, odnosno ne èli je uop}e pla}ati. SIVIH ZONA, AKO STOTINE HRVATSKIH SELA IMA HEP Vjesnik: Koliko je HEP, mo`da, kriv za slabo razu- PROBLEMA S NAPAJANJEM ELEKTRIÈNOM ENERGIJOM mijevanje potroša~a? Postoje li u DP-ima doista ospo- ILI TOG NAPAJANJA VE] NEKOLIKO GODINA UOP]E sobljeni ljudi koji mogu na pravi na~in komunicirati s NEMAJU – UZ TAKVO IZNIMNO LO[E STANJE NA potroša~ima, ne preko stakla ineprekouplatnice? [ime Balabani}: Vrlo je teško ostvariti na~ine suvremene TERENU JASNO JE DA JE NEKO IDEALIZIRANO TR@I[TE komunikacije koji zahtijevaju dodatno osposobljene ljude ELEKTRI^NE ENERGIJE VRLO UPITNO U OVOM s posebnim znanjima koja uklju~uju poznavanje psiholo- TRENUTKU gije, elemente op}e kulture, poznavanja suvremenih komunikacijskih vještina, ali i poznavanje stanja stanov- uravnoteìti zahtjeve Europe za liberaliziranim trìštem i osigurati odgovaraju}i socijalni program zbrinjavanja, od- ništva. S jedne strane teško je o~ekivati pove}ani broj ulaskom inozemnog kapitala. Vjerujem da }emo napraviti nosno materijalnu osnovicu za sustavan odlazak takvih po- ljudi i ulaganje u njihovo osposobljavanje, kada istodobno dobar posao i da }emo biti ponosni na našHEP,kojimora jedinaca. mnogostruko puta pove}ani broj ljudi moramo angaìrati izi}i iz ove krize kada su rashodi zna~ajno ve}i od prihoda. na najneugodnijim poslovima – isklju~ivanju potroša~a. U pogledu svega toga, ne smijemo dopustiti prevlada- Dok s jedne strane postoje ekonomski zahtjevi za smanji- Jer, upravo vode}i ljudi HEP-a, od Uprave do rukovoditelja vanje dojma o mo}i bilo kojeg pojedinca ili o njegovoj vanjem broja ljudi, s druge strane postroji potreba za pogona, najodgovorniji su da otvore ljudima pravo na op- nezamjenjivosti. Treba se iskoristiti prigoda stvaranja nove angaìranjem dodatnog broja ljudi na masovnim timizam, pravo na nadu da }emo zajedni~kim radom organizacije i prihva}anja boljih poslovnih i organiza- isklju~enjima potroša~a,astre}estrane trebali bi još prona}i najbolja rješenja. cijskih na~ela. Na prirodan, zna~i vrlo prihvatljiv, na~in osposobiti ljude za komunikaciju s potroša~ima i popo- Uplašenost ljudi je normalna popratna pojava pri svim valja o~ekivati stvaranje okruènja proètog pozitivnim i ravljanje imidà HEP-a (?!) Sve je to jedna velika prove}im društvenim promjenama. To je izraz prijelaznog uspješnim ~imbenicima. Na taj na~in se definiraju turje~nost. No, moram naglasiti da sam obilaskom naših stanja u traènju rješenja. Ako smo zaklju~ili da HEP mora potrebna o~ekivanja prava (ruko)vode}ih ljudi prema nji- DP-a upoznat s ugodnom ~injenicom da velik dio naših zadràti sve zaposlenike koji su spremni ponijeti teret no- hovoj funkciji. ljudi koji su u izravnim kontaktima s potroša~ima, obavlja vih teško}a, prostora za strah nema. HEP je tvrtka u funk- svoj posao strpljivoisvelikomvoljominatajna~in Ne moè postojatidiktatura pojedinca temeljem proizvolj- ciji javne infrastrukture, koja je nu`na za ìvot svakog postiù zavidne rezultate. Prema zakonu vjerojatnosti pos- nosti, ve} samo u najboljem smislu intonirana diktatura društva. Za razliku od drugih tvrtki koje zbog teško}a od- toji i onaj manji dio koji taj posao ne obavlja zadovol- dobre i uspješne organizacije ostvarivanja zadataka po- laze u ste~aj, HEP mora funkcionirati. Stoga, velika ve}ina javaju}e, pa se javljaju incidentni slu~ajevi koji su uvijek slovne politike. U tom smislu, usprkos mogu}em ljudi moè o~ekivati i sutrašnji kruh u našem HEP-u. dobra medijska tema. druk~ijem prvom dojmu, uistinu se osobno zalaèm za HEP Vjesnik: Jeste li Vi, ipak, optimist? HEP Vjesnik: Vjerujete li da ne}ete morati potpisati niti demistifikaciju osobne mo}i. Mora postojati razumije- jedan otkaz? vanje potrebe dobrog i uspješnog izvršavanja zadataka u [ime Balabani}: Dolaskom u HEP sam ispunio neka zadanom vremenu, što se obi~no ne doga|a spontano svoja ìvotna i profesionalna o~ekivanja, koja su uvijek [ime Balabani}: U ovako velikom sustavu kakav je HEP, nego kao rezultat promišljene i dobro organizirane aktiv- bila utemeljena na optimisti~kom pogledu na ìvot i posao mislim upravo suprotno. Najnormalnija statistika u nosti! Prema mom mišljenju, to je ta diktatura koja je kojeg obavljam. Osobno drìm da je Hrvatska elektro- svakom ìvotnom prostoru pokazuje da uvijek postoji potrebna da bi izgradili novi HEP i dali svoj najbolji dopri- privreda vaàn gospodarski ~imbenik, koji ima dobru manji postotak ljudi koji ne zadovoljavaju na~ela dobrog nos za sutrašnju bolju i bogatiju Hrvatsku. organizaciju uz sve one manjkavosti kojih smo svjesni. rada i zajedništva za postizanje cilja – bolje budu}nosti za Postoji puno kvalitetnih ljudi – od montera do inènjera. sve. Kroz Program restrukturiranja u smislu pove}anja Pripremila: Ður|a Sušec

HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. 5 promjene

ODLUKE UPRAVE HEP-a

ODLUKA [TO NAS ÊKA? o promjeni organizacijskog ustroja ODLUKA c) model alokacije tro{kova za zajedni~ke funkcije poslovnih jedinica kada se u HEP-a poslovnoj jedinici obavlja vi{e od jedne djelatnosti o novom modelu internih ekonomskih 1. HEP provodi prvu fazu promjene odnosa u HEP-u d) model alokacije naslije|enih tro{kova sustava HEP-a, te alokacije tro{kova koji proizlaze iz financiranja izgradnje i redovnog poslovanja kori{tenjem organizacijskog ustroja ra~uno- 1. Ra~unovodstveno razdvajanje djelatnosti kratkoro~nih i dugoro~nih kredita i zajmova, te ostalih financijskih instrumenata vodstvenim razdvajanjem poslovnih je- raspoloìvih na trì{tu novca (kapitala) dinica HEP-a i nastavlja poslovati na HEP od 1. sije~nja 2001. g. provodi ra~unovodstveno razdvajanje svojih djelatnosti vo|enjem odvojenih ra~una za svaku djelatnost to~ke 2. ove Odluke. 5. Nov~ani tro{kovi temelju vaè}ih propisa (Zakona o trgova~kim dru{tvima i Zakona o elek- Osim nov~anih tokova - priljeva i odljeva nov~anih sredstava koji se ostvaruju Ra~unovodstveno razdvajanje, pored razgrani~enja ovlasti izme|u razine sus- troprivredi) kao jedinstveno trgova~ko tava i poslovnih jedinica, temelj je za preuzimanje odgovornosti za uspje{nost temeljem ekonomskih odnosa s pravnim i fizi~kim osobama izvan HEP-a,interni dru{tvo - dioni~ko dru{tvo. poslovanja u poslovnim jedinicama. ekonomski odnosi me|u poslovnim jednicama me|usobno ili s pomo}nim djelatnostima temelj su za interne nov~ane tokove. Vo|enje odvojenih ra~una zna~i da se za svaku djelatnost vodi odvojena 2. S obzirom da odredbe Statuta HEP-a ra~unovodstvena evidencija sa svim elementima aktive (kratkotrajne i dugo- Interni nov~ani tokovi odnose se na: ne odre|uju unutra{nju organizaciju, trajne imovine) i pasive (izvori imovine - obveze), te pra}enjem svih tro{kova i a) raspodjelu priljeva od prodaje elektri~ne energije prema utvr|enom udjelu u ve} utvr|uju da }e se ona urediti op}im prihoda koji proizlaze iz poslovnog procesa djelatnosti uklju~uju}i interne od- priljevu za svaku poslovnu jedinicu koja obavlja elektroprivrednu djelantost aktom o organizaciji i sistematizaciji nose s drugim djelatnostima HEP-a, temeljem ~ega se izra|uju financijska iz- b) raspodjelu priljeva od prodaje toplinske energije prema utvr|enom udjelu HEP-a, te }e se promjene urediti novim vje{}a - Bilanca, Ra~un dobiti i gubitka i Izvje{taj o nov~anim tokovima - po poslovne jedinice Proizvodnja i poslovne jedinice Toplinarstvo istim na~elima i politikama kako se izra|uju financijska izvje{}a HEP-a. Pravilnikom o organizaciji i sistemati- c) me|usobno podmirivanje obveza koje nastaju kad jedna poslovna jednica ili zaciji HEP-a, i pripremiti odluke o os- 2. Djelatnosti za koje se vode ra~uni pomo}ne djelatnosti obavljaju uslugu drugoj. nivanju novih Dru{tava s ograni~enom U skladu s Programom restrukturiranja poslovnog sustava HEP-a, odvojeni U cilju optimiranja kori{tenja nov~anih sredstava i o~uvanja financijske stabil- odgovorno{}u. ra~uni }e se voditi za sljede}e djelatnosti: Proizvodnja elektri~ne energije, Prije - nosti HEP-a, zajedni~ka funkcija Financije obavljat }e uslugu pla}anja dijela ob- nos elektri~ne energije i vo|enje elektroenergetskog sustava, Distribucija i op- veza prema dobavlja~ima iz kupoprodajnih odnosa za ~ije su stvaranje, Novi Pravilnik o organizaciji i sistema- skrba potro{a~a elektri~nom energijom, Proizvodnja, distribucija i opskrba vrijednost i ispunjenje odgovorne poslovne jedinice, a za taj dio obveza korigirat tizaciji i prijedlog odluka o osnivanju potro{a~a toplinskom energijom i tehnolo{kom parom, Distribucija plina i op - }e se utvr|eni udjel poslovnih jedinica u priljevu od prodaje elektri~ne energije i novih Dru{tava, razradit }e se na te- skrba potro{a~a plinom, Telekomunikacije, Pomo}ne djelatnosti, Ured Uprave, toplinske energije. melju priloènih organizacijskih shema zajedni~ke funkcije i prate}e djelatnosti. 6. Provedbene odluke i upute 1-9. 3. Temeljni financijski izvje{taji Temeljem sveg navedenog, Uprava }e do 1. travnja 2001. g. donijeti sve Organizacija novih dru{tava s Za djelatnosti navedene u prethodnoj to~ki izra|ivat }e se temeljni financijski iz- potrebne provedbene odluke i upute o postupanju, te sve potrebne izmjene pos - ograni~enom odgovorno{}u provest }e vje{taji: Bilanca, Ra~un dobiti i gubitka i Izvje{}e o nov~anim tokovima. toje}ih pravilnika i uputa koje reguliraju ekonomsko poslovanje. se na na~in, da se novoosnovana a) Bilanca: Bilanca sustava HEP-ai zajedni~kih funkcija i prate}ih djelatnosti, Bi- dru{tva organiziraju prema jednakim lanca svake poslovne jedinice i Bilanca pomo}nih djelatnosti i Konsolidirana bi- ODLUKA na~elima, prema kojima }e se organizi lanca HEP-a. - o privremenim mjerama i uvjetima za rati i HEP grupa. b) Ra~un dobiti i gubitaka: Ra~un dobiti i gubitaka sustava HEP-a te svake za- poslovanje u 2001. g. jedni~ke funkcije i prate}e djelatnosti, Ra~un dobiti i gubitaka svake poslovne Sheme su izra|ene na temelju prikaza i jedinice i Ra~un dobiti i gubitka pomo}nih djelatnosti, Ra~un dobiti i gubitaka 1. Gospodarski plan poslovanja HEP-a za 2001. g. izradit }e se prema opisa poslova strukture HEP-a iz Pro- za svaku djelatnost kada se u poslovnoj jedinici obavlja vi{e djelatnosti i Ra~un Naputku za izradu planova HEP-a, a u skladu s novim organizacijskim ustro- grama restrukturiranja poslovnog sus- dobiti i gubitaka za svaku pomo}nu djelatnost i Konsolidirani Ra~un dobiti i gujem za 2001. godinu. Osim planiranog ra~una dobiti i gubitka za HEP, plan tava HEP-a - sjednica Nadzornog bitaka HEP-a. }e sadràvati i planirane ra~une dobiti i gubitka za svaku djelatnost. Plan in- odbora od 31. listopada 2000. godine. c) Izvje{}e o nov~anim tokovima: Izvje{}e o nov~anim tokovima financija sus- ternih prihoda za ra~un dobiti i gubitka za djelantost izradit }e se primjenom tava HEP-a, Izvje{}e o nov~anim tokovima svake poslovne jedinice i Izvje{}e o utvr|enih internih cijena i planirane elektroenergetske bilance. 3. Pravilnik o organizaciji i sistematiza- nov~anim tokovima pomo}nih djelatnosti i Konsolidirano Izvje{}e o nov~anim 2. Interne cijene koje }e se primjenjivati za obra~un u~inaka elektroprivred- ciji HEP-a, temeljem odredbe ~l. 28. tokovima HEP-a. nih djelatnosti temeljit }e se na udjelu tro{kova tih djelatnosti u cijeni Statuta donosi Uprava HEP-a na na~in i Navedena izvje{}a }e se izra|ivati mjese~no i godi{nje. ko{tanja elektri~ne energije kakav je ostvaren u prethodnom razdoblju od po postupku koji je utvr|en Zakonom o nekoliko godina i tako utvr|ene cijene se smatraju privremenima. 4. Interne cijene radu, uz prethodno obvezno savje- 3. Za zajedni~ke funkcije i prate}e djelatnosti planirani tro{kovi za 2001. g. tovanje sa zaposleni~kim ili sindikal- Interni ekonomski odnosi uredit }e se u skladu s ugovornim odnosima i razinom }e se utvrditi na temelju ostvarenja u prethodnim godinama, a model nji- nim povjerenicima. poslovne samostalnosti poslovnih jedinica, a uspostavljaju se pomo}u internih hove alokacije privremeno }e se bazirati na udjelu tro{kova poslovnih jed- cijena po kojima se obra~unavaju me|usobni u~inci elektroprivrednih djelat- nica i pomo}nih djelatnosti u ukupnim tro{kovima HEP-a. 4. Nakon prihva}anja Odluke o novom nosti i svi ostali transferi me|u djelatnostima u HEP-u. Metodologijom internih 4. Plan investicija za 2001. godinu izradit }e se za svaku djelatnost u skladu s organizacijskom ustroju, pristupit }e se cijena propisat }e se zajedni~ki kriteriji za izra~un kalkulativnih elemenata in- novim organizacijskim ustrojem, a prema Naputku za izradu planova HEP-a. terne cijene svake djelatnosti, uvaàvaju}i njihove posebnosti. izradi, dono{enju i objavljivanju Pravil- 5. Kako bi se utvrdile objektivne interne cijene za obra~un u~inaka elektro- nika o organizaciji i sistematizaciji Primjenom internih cijena za predane u~inke izra|ivat }e se obra~uni - interni privrednih djelatnosti, kao i ostale interne cijene propisane modelom inter- HEP-a,uz nu`no usugla{avanje i ostalih ra~uni koji }e biti temelj za evidentiranje tro{ka, odnosno prihoda za djelatnosti nih ekonomskih odnosa tijekom prvog polugodi{ta 2001. treba: izvr{iti op}ih akata potrebnih za funkcioniranje koje su sudionici internog odnosa. Na taj na~in, svaka djelatnost }e iskazivati razgrani~enje imovine izme|u djelatnosti kako bi se objektivno utvrdili HEP-a. svoj rezultat poslovanja u obliku dobiti ili gubitka koji }e se ocjenjivati u odnosu tro{kovi, utvrditi normirane, standardizirane, propisane i planske veli~ine za na postavljene ciljeve. izra~unavanje najvi{e dopu{tenih iznosa tro{kova, izraditi model alokacije 5. Radi nu`nog pobolj{anja sustava Za tro{kove zajedni~kih funkcija i prate}ih djelatnosti koristi se model alokacije tro{kova svih zajedni~kih funkcija i prate}ih djelatnosti, izraditi model rukovo|enja u HEP-u, uvest }e se po- kojim svaka poslovna jedinica i pomo}ne djelatnosti sudjeluje u pokri}u tih alokacije naslije|enih tro{kova HEP-a i izraditi model alokacije tro{kova fi- slovi izvr{nih direktora u poslovnim je- tro{kova. Visina tro{kova zajedni~kih funkcija i pomo}nih djelatnosti utvrdit }e nanciranja. dinicama HEP-a, a popunjavanje svih se primjenom dogovorenih kriterija {to omogu}uje poslovnim jedinicama da 6. Kako bi se ve} od 1. sije~nja 2001. g. ra~unovodstvena evidencija usk- rukovodnih radnih mjesta, provest }e utje~u na visinu tih tro{kova, a zajedni~kim funkcijama i prate}im djelatnostima ladila s potrebama novog modela internih ekonomskih odnosa, treba obaviti se putem javnog natje~aja. prenosi odgovornost za poslovanje u okviru raspoloìvih odobrenih sredstava. sljede}e poslove: utvrditi privremeni sustav broj~anog ozna~avanja organi- U te svrhe definiraju se: a) interne cijene: interna cijena proizvodnje elektri~ne zacijskih jedinica, za predvi|ene djelatnosti utvrditi sve elemente bilance i 6. HEP }e po~eti primjenjivati Odluku o donijeti odluku o preknjiènju u poslovnim knjigama, izraditi sve sheme energije, interna cijena proizvodnje toplinske energije u kogeneracijskom pos- promjeni organizacijskog ustroja HEP-a trojenju, interna cijena prijenosa elektri~ne energije, interna cijena za elektri~nu knjiènja za pra}enje internih odnosa po novom modelu, izraditi sheme fi- od 1. sije~nja 2001. godine u dijelu energiju predanu na mreù distribucije, interna cijena distribucije i opskrbe nancijskih izvje{taja za djelatnosti i izvr{iti najnu`nije izmjene u ra~uno- tro{kovnog pra}enja poslovanja HEP-a, elektri~nom energijom, interna cijena sata rada za obavljanje usluga iz vodstveno - financijskim informati~kim aplikacijama. a cjelokupno uskla|ivanje promjenom pomo}nih djelatnosti, interna cijena prijevozni~kih usluga po vrstama vozila i 7. Zaklju~no do 31. sije~nja 2001. godine potrebno je dovr{iti sve aktiv- radnih strojeva i interna cijena najma opreme i poslovnog prostora. nosti navedene u to~kama 1-7 ove odluke kako bi ra~unovodstvena eviden- op}ih akata HEP-a i osnivanje novih dru{tava provest }e najkasnije do 31. b) model alokacije tro{kova zajedni~kih funkcija i prate}ih djelatnosti HEP-a cija od 1. sije~nja 2001. godine, omogu}ila izradu zasebnih financijskih utvr|enih u Odluci o promjeni organizacijskog ustroja HEP-a izvje{}a za djelatnosti HEP-a. oùjka 2001. godine.

6 HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. razgovor s povodom

JADRANKO BERLENGI, DIREKTOR SEKTORA ZA PRAVNE POSLOVE

UPRAVLJANJE RIZICIMA SASTAVNI DIO UPRAVLJANJA PODUZE]EM

SASTAVNI dio strategije i kulture svakog trgova~kog dru{tva, HEP-u smisleno osigurati samo velike rizike, {to zna~i idealno postavljaju}i stvari, jest i proces upravljanja rizikom – preteìto proizvodna postrojenja i eventualno 400 kV i 220 kV takozvani Risk Management. Naime, svako dru{tvo èli o~uvati transformatorske stanice, uz relativno visoke fran{ize. Temel- kontinuitet svog poslovanja i, dakako, profitabilnost ali i jno je na~elo, zna~i, da se osiguravaju samo oni rizici koji bi Lelio bih naglasiti da nam je dragocjeno iskustvo u radu smanjiti mogu}e neèljene posljedice uklju~uji}i i tro{kove. mogli ugroziti stabilnost dru{tva. Distribucijska mreà, na policama osiguranja TE Plomin 2 u izgradnji i u Na taj na~in upravljanje rizicima moèmo shvatiti kao prim- prema svjetskim iskustvima, uop}e se ne osigurava, ve} se u eksploataciji, kao i Kombi kogeneracijskog bloka TE-TO jereni alat rukovoditelja koji im pomaè u sprje~avanju i svrhu sanacije pove}avaju iznosi za njeno odràvanje. Valja Zagreb u izgradnji. Trebalo je uloìti puno truda, znanja i prihva}anju neizvjesnosti. Cilj je takvog procesa da se ispitaju naglasiti da je ranije premija samo za distribucijsku mreù energije kako bi obranili interes HEP-a i sprije~ili da na{i i shvate svi aspekti rizika, uklju~uju}i njihove tro{kove u svim bila ~ak 3 milijuna njema~kih maraka. partneri {tite svoje interese i mimo uobi~ajene meðu- podru~jima djelatnosti. Osim toga, u okviru suradnje s Irskom elektroprivredom koja narodne prakse, prenose}i svoje rizike na HEP. U SAD se proces upravljanja rizicima po~eo primjenjivati prije je studirala ukupno poslovanje HEP-a, posebna pozornost Ta iskustva, a posebno ona pozitivna koja proizlaze iz otprilike 35, a u Europi prije 25 godina. posve}ena je poslovima osiguranja i upravljanja rizicima. Oni meðunarodne prakse osiguranja imovine }e nam, vjeru- su potvrdili spomenute preporuke iz Studije Francuske elek Hrvatska elektroprivreda je prvo dru{tvo u Hrvatskoj koje je - jem, biti putokaz za na{e daljnje aktivnosti u smislu, na- po~elo jo{ prije sedam godina uvoditi upravljanje rizicima u troprivrede, u smislu tretiranja poslova upravljanja rizicima dam se, skorog pokri}a imovine Hrvatske elektroprivrede podru~je osiguranja . Motivi primjene tog procesa i ostvareni kao nu`nog i sastavnog dijela upravljanja dru{tvom. To doka- na najbolji mogu}i na~in. Jer, i u Hrvatskoj dolazi do zuje ~injenica da su poslovi osiguranja i upravljanja rizicima rezultati povod su za razgovor s Jadrankom Berlengijem, di- promjena na trì{tu osiguranja. rektorom Sektora za pravne poslove i voditeljem poslova osigu- uvijek vezani neposredno uz management dru{tva. HEP Vjesnik: Imovina HEP-a nije osigurana, a zaposlenici? HEP JE SEDMOGODIŠNJOM PRIMJENOM PROCESA Jadranko Berlengi: Svi zaposlenici Hrvatske elektroprivrede su ve} godinama osigurani od nezgode. Primjerice, razina UPRAVLJANJA RIZICIMA UŠTEDIO PRIBLI NO 150 osiguranja u slu~aju prirodne smrti je 10 tisu}a njema~kih MILIJUNA NJEMAÈKIH MARAKA maraka, smrti od nezgode – 20 tisu}a, a u slu~aju trajnog in- validiteta – 40 tisu}a njema~kih maraka. Prema jednakim uvjetima i uz jednaku premiju kao za zaposlene, zaposlenici ranja i upravljanja rizicima u HEP-u. Spomenimo da je J. HEP Vjesnik: Za{to se ne isplati osiguravati distribucijska mogu osigurati ~lanove svoje uè obitelji. Pro{ireno su osigu- Berlengi bio ~lan Stalne grupe za osiguranje i upravljanje rizi- postrojenja? rani zaposlenici HEP-a koji rade na trasama dalekovoda u po- cima pri UNIPEDE-u, do njegove reforme i udruìvanja u Eure- Jadranko Berlengi: U distribucijskoj djelatnosti HEP-a, 92 dru~jima koja su bila minirana. Osiguravatelj je Allianz Zagreb lectric. posto od ukupnog broja {teta su {tete ~ija pojedina~na d.d., koji je na natje~aju ponudio najprihvatljivije uvjete. HEP Vjesnik: Što je bio poticaj da HEP prekine s ustaljenom vrijednost ne prelazi 2 tisu}e njema~kih maraka, a 98 posto HEP Vjesnik: Upravljanje rizicima sutra? praksom osiguranja imovine i preuzme sve rizike u vrijeme {teta - prema broju {teta – su {tete ~ija je pojedina~na kada u Hrvatskoj nije bilo sli~nih iskustava? vrijednost manja od 10 tisu}a njema~kih maraka. To zna~i da Jadranko Berlengi: Upravljanje rizicima jest, a u budu}nosti Jadranko Berlengi: Ranije se osiguranje imovine provodilo je samo 2 posto {teta iznosa ve}eg od 10 tisu}a njema~kih }e postati jo{ zna~ajnija djelatnost, osobito u dru{tvu kakvo je Hrvatska elektroprivreda. Svakako ju je potrebno pro{iriti i na tako da su police bile zaklju~ivane u dijelovima HEP-a,uz neu- maraka i to se ne ispati osiguravati. ostale segmente poslovanja. jedna~enu primjenu uvjeta osiguranja.Osiguravala se sva HEP Vjesnik: Postoji li za takav, ipak, hrabar potez pokri}e imovina od svih rizika uz minimalne fran{ize. To je rezultiralo S obzirom da mi u podru~ju upravljanja rizicima u osiguranju da u svih tih proteklih godina HEP sam snosi rizike? neprihvatjivo visokom premijom za HEP, a ukupni dug HEP-a ve} skoro sedam godina primjenjujemo iskustva elektro- prema tada{njem osiguravatelju narastao je na 60 milijuna Jadranko Berlengi: Kako da ne. HEP je sedmogodi{njom privreda razvijenih europskih zemalja, na vrijeme smo se pri- njema~kih maraka (?!). Suo~eni s takvim stanjem, prekinuli primjenom procesa upravljanja rizicima u{tedio pribli`no premili za trì{ne uvjete poslovanja. smo osiguranje. Uz pomo} najboljih doma}ih stru~njaka i 150 milijuna njema~kih maraka! Mi, istina, stalno ispitujemo Pripremila: Ðurða Su{ec tada vode}eg svjetskog brokera osiguranja Marsh & Mc Len- trì{te osiguranja, ali premije su i dalje previ{e visoke i do nan, zapo~eli smo s uvoðenjem procesa upravljanja rizicima u sada nismo mogli prihvatiti niti jednu od traènih ponuda HEP. doma}ih osiguravatelja. PROCES UPRAVLJANJA RIZIKOM Oni su napravili prvu Studiju upravljanja rizicima i Studiju iz- Organizirali smo pra}enje svih {teta na imovini HEP-a, po IDENTIFIKACIJA RIZIKA vodljivosti vlastitog dru{tva za osiguranje. Ono {to je pogonima u smislu preventivnog djelovanja, prema kriteri- To je polazna to~ka procesa, jer se identificiraju sve opas- najva`nije, obavljen je pregled svih ve}ih proizvodnih pos- jima uzroka i mjesta nastanka. Razraðen je vlastiti program nosti s kojima je suo~eno poduze}e. trojenja sa stanovi{ta preventive, protupoàrne za{tite i pra}enja {teta - {tete se prate kompjutorski uz interaktivan na~ina voðenja postrojenja, {to je u toj fazi prekida osig- unos u najve}im distribucijskim podru~jima, gdje je i ANALIZA RIZIKA uranja bilo doista va`no, jer je HEP preuzeo sve rizike. najve}i broj {teta. Za svaku godinu rade se izvje{taji, a po- Kako bi se ocijenio potencijalni utjecaj razli~itih rizika na op- daci se analiziraju. Dobro smo ekipirani i u dijelovima HEP-a. Kako u Hrvatskoj nije bilo sli~nih iskustava, uspostavili smo stanak, odnosno dobrobit poduze}a, analiziraju se razli~iti kontakt s Odjelom upravljanja rizicima EdF-a (Francuske Gdje postoji, prema naravi stvari, vi{e {teta – te poslove rizici. Analiza se provodi individualno, ali i u odnosu na ~in- obavljaju stru~njaci za osiguranje, a tamo gdje je {teta elektroprivrede), koji je za HEP izradio Studiju politike jenicu da naizgled bezopasne pojave mogu izazvati goleme upravljanja rizicima. Osim definiranja prijedloga organizacije manje, oni su pribrojeni nekim drugim poslovima. Doprinos posljedice ukoliko djeluju zajedno. poslova osiguranja, osnovna poruka te Studije bila je da je u referenata osiguranja iz svih dijelova HEP-a dragocjen je za uspje{no upravljanje rizicima. Svi koji rade na poslovima EVALUACIJA RIZIKA osiguranja u HEP-u okupe se na sastanku jedanput godi{nje i Kvantificira se financijski utjecaj kako izravnih, tako i neizrav- Na razini UNIPEDE, odnosno u Stalnoj grupi za osigu- to nakon {to se dobiju podaci o {tetama iz prethodne godine. nih {teta. ranje i upravljanje rizicima izraðena je Studija o stanju Sastanku prisustvuju i predstavnici osiguravatelja, te se rizika u 81 elektroprivredi iz 31 zemlje svijeta, meðu ko- analizira primjena ugovorenih osiguranja, a to su: osiguranje OBRADA RIZIKA jima je i HEP. Zanimljiv je podatak iz Studije da su na- nezgode, odgovornosti prema tre}ima i obvezno osiguranje Ova faza uklju~uje dva koraka: jeksponiraniji rizici kojima su izloène elektroprivrede - naknade tro{kova lije~enja i naknade pla}e u slu~aju nesre}e rizici za{tite okoli{a i odgovornosti (sigurnosti) prema na poslu i profesionalnog oboljenja. Uvijek je puno pitanja i - kontrola rizika – mjere kojima se sprje~avaju, smanjuju ili tre}ima i vlastitim zaposlenicima. Primjerice, tradi- odgovora koje zabiljeìmo i umnoìmo, te po{aljemo na sve uklanjaju oni ~imbenici koji poduze}u mogu prouzro~iti {tetu cionalni rizici koji su u HEP-u tretirani kao najeksponi- adrese na{ih ljudi. - financiranje rizika – financiranje preostalih rizika. Financi- raniji – poàrni rizici – tek su na sedmom mjestu samo ranje rizika se moè provoditi posredsvom vlastitog osigura- Temeljno na~elo rada u osiguranju je stalno pra}enje, s tre}inom eksponiranosti u odnosu na spomenuta prva vateljskog dru{tva, iz profita ili stvaranjem pri~uve u bilanci, a pra}enje i pra}enje podataka, jer uvijek je u tom podru~ju dva rizika. moè i eksterno tako da se prenese na osiguranje. rije~ o doista golemim sredstvima.

HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. 7 sindikat

KONFERENCIJA ZA NOVINARE KOORDINACIJE UDRUGA HEP-a

NE JAM^IMO SOCIJALNI MIR!

SINDIKATI HEP-a d.d. od 1. velja~e 2001. godine ne jam~e socijalni mir, niti sigurnu isporuku elektri~ne energije! - naziv je teme pod kojom je 1. velja~e ove godine u sjedi{tu HEP-a u Zagrebu konferenciju za novinare sazvala Koordinacija udruga HEP-a (Hrvatski elektrogospodarski sindikat HEP-a - HES, Nezavisni sindikat radnika HEP-a, Nezavisni sindikat operativnih radnika HEP-a - TEHNOS, Samostalni sindikat radnika u djelatnosti energetike, kemije i nemetala Hrvatske - Po- dru`nica Toplinske mreè i Udruga branitelja HEP-a (1990-1995.). Povod osnivanju ove Koordinacije po~etkom sije~nja ove godine, napomenuo je predsjednik HES-a Du- bravko ôrak, nepo{tivanje je Kolektivnog ugovora, njegovo neutemeljeno otkazivanje, prekid pregovora o novom Kolektivnom ugovoru, neodgovaraju}i proces restrukturiranja, te nesudjelovanje zaposlenika u odlu~ivanju o svojim pravima. PRAVNI VAKUM U HEP-U Koordinacija udruga HEP-a: U HEP-u jo{ uvijek nema socijalnog dijaloga • Kolektivni ugovor je otkazan 27. prosinca, a u me|uvremenu nije donesen niti jedan drugi akt kojim bi njavaju}e, sve su ~e{}i i napisi u tisku o kriminalnim energije, a jedan od mogu}ih razloga tomu je i ugovor se uredila prava zaposlenika HEP-a, rekao je D. ôrak, radnjama u HEP-u, na {to - prema njihovim rije~ima - HEP-a i Enrona, ~iji sadràj jo{ uvijek nije poznat jav- dodaju}i da zbog toga pravnog vakuma sindikati HEP-a Uprava uop}e ne reagira. nosti, premda je dogovoreno. od danas ne jam~e socijalni mir, niti sigurnu isporuku • Gubitak nisu stvorili zaposlenici, ve} Uprava HEP-a, Zaposlenici HEP-a nisu, re~eno je ovom prigodom, pro- elektri~ne energije. Dodatan je razlog tomu {to u HEP-u naglasio je Orlando Ortile, predsjednik Nezavisnog sin- tiv restrukturiranja tvrtke, ali ne èle da se ono provodi nema socijalnog dijaloga, odnosno - kako je rekao - dikata, napominju}i da zaposlenici u poslovnoj politici na njihovu {tetu. Osvr~u}i se na najave o izdvajanju po- Uprava i Nadzorni odbor sindikate uporno ignoriraju. nemaju nikakvog udjela. Tako|er je rekao kako je ap- jedinih djelatnosti iz HEP-a(kao {to su plinska ili toplin- ska djelatnost) tijekom procesa restrukturiranja, stav je ZBOG PRAVOG VAKUMA - KOLEKTIVNI UGOVOR Koordinacije udruga da nitko nema pravo na rasprodaju nacionalnog dobra {to - prema njihovim rije~ima - HEP JE OTKAZAN, A NOVI NIJE DONESEN - KAO I i jest, kao sustav od vitalnog dràvnog zna~aja. Od sa- ZBOG NEDOSTATKA SOCIJALNOG DIJALOGA U borskih zastupnika stoga zaposlenici HEP-a o~ekuju promi{ljene i pametne odluke pri izglasavanju zakon- HEP-U, SINDIKATI HEP-A VI[E NE JAMÊ skih akata relevantnih za sudbinu HEP-a. SOCIJALNI MIR NITI SIGURNU ISPORUKU - Klju~na osoba za sve odluke koje se provode u HEP-u ELEKTRI^NE ENERGIJE je potpredsjednik Vlade Goran Grani}, ocijenio je O. Or- tile, dodaju}i da s obzirom na negativno iskustvo u njega vi{e nemaju povjerenja. Sindikati HEP-a odlu~ili su zapo~eti s odràvanjem sku- surdno da se provo|enje mjera racionalizacije zahtijeva pova zaposlenika, odnosno provesti referendum o sin- na niìm razinama u dijelovima HEP-a, dok se isto- Tatjana Jalu{i} dikalnim akcijama i {trajku. Obvezat }e ih njegov dobno donose neracionalne poslovne odluke. rezultat, te }e u~initi ono {to ~lanstvo traì, re~eno je na Predstavnici zaposlenika HEP-a osvrnuli su se ovom konferenciji. Tako|er, zbog nepo{tivanja odredbi Kolek- ZAHTJEV SINDIKATA UPRAVI prigodom i na ~este informacije o postojanju vi{ka za- HEP-a: tivnog ugovora, podi}i }e tu`be protiv Hrvatske elektro- poslenika u HEP-u. Njihov je stav da u HEP-u ne postoji privrede. No, kako izgleda, smatraju sindikalci, Upravu vi{ak zaposlenika, ve} vi{ak nesposobnih managera PLA]E PREMA VA@E]EM tro{ak izazvan tim tu`bama ne zabrinjava. koji ne znaju prona}i posao. Tako se, primjerice, ZABRINJAVAJU]E POSLOVANJE I raspisuju oglasi i poslovi dodjeljuju vanjskim KOLEKTIVNOM UGOVORU RESTRUKTURIRANJE HEP-A izvo|a~ima, premda bi ih HEP-ovi zaposlenici mogli Hrvatski elektrogospodarski sindikat i Nezavisni jednako tako kvalitetno obaviti. Kao primjer naveli su êlnici HEP-ovih sindikata osvrnuli su se na najavljeni sindikat radnika HEP-a potpisnici su zahtjeva oglas kojim HEP traì nekvalificiranu radnu snagu za gubitak HEP-a od 800 milijuna kuna, tvrde}i da za to upu}enog 24. sije~nja ove godine Upravi Hrvatske ko{nju trave oko Trafostanice Mraclin. Takvim na~inom krivnju snosi Uprava, a ne zaposlenici HEP-a. Po- elektroprivrede kojim od poslodavca traè punu poslovanja, smatraju sindikalisti HEP-a, iz Hrvatske slovanje u HEP-u je, prema njihovu mi{ljenju, zabri- primjenu ugovorenih prava utvr|enih Kolektivnim elektroprivrede odljevaju se golema sredstva. ugovorom za HEP (objavljenog u Biltenu 84 od 1. Predsjednik TEHNOSA Miljenko Prugove~ki na- sije~nja 2000. godine), kao i po{tivanje ~lanka 56. NA SKUPOVIMA ZAPOSLENIKA, pomenuo je kako se i TEHNOS protivi otkazivanju pos- Ustava Republike Hrvatske te ostalih pozitivnih za- TE REFERENDUMOM O toje}eg Kolektivnog ugovora. Ipak - rekao je - mo`da je konskih propisa. SINDIKALNIM AKCIJAMA I prerano za negativnu ukupnu ocjenu rada Uprave HEP-a, Tako|er upozoravaju Upravu dru{tva na obvezu te se - smara on - zaposlenici jo{ uvijek nadaju da }e po{tivanja svih prava iz vaè}eg Kolektivnog ugo- [TRAJKU, ODLUÎT ]E SE O ona ubudu}e HEP dobro voditi. DALJNJIM POTEZIMA vora za HEP pri obra~unu i isplati pla}a zaposleni- SINDIKATA D. ôrak je napomenuo da se, prema njemu dostupnim cima HEP-a za mjesec sije~anj ove godine. informacijama, o~ekuje novo poskupljenje elektri~ne

8 HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. svjedoci (na{eg) vremena

PRISJE]ANJE JOSIPA ^OVI]A, UMIROVLJENIKA POGONA VUKOVAR

VRA]AM SE U VUKOVAR

"VRA]AM se u Vukovar!", uzviknuo je Josip ôvi} prigo- - Sje}am se jedne krasne djevojke, k}erke Mirka dom na{eg nedavnog slu~ajnog susreta. "Ne smijete oti}i, Stankovi}a direktora Vukovarskih novina. Bila je kulturna i a da nas ponovno ne posjetite", uzvra}am kolegi s kojim fina djevojka, uvijek bi na ulici pristojno pozdravila. Ali, u smo se po~eli druìti jo{ 1991. godine nakon njegova do- Veleprometu je bez da se skrivala s baterijom pokazivala laska iz logora - Stai}evo gdje je bio zato~en 33 dana. ljude koje su onda odvodili, zna se kamo. Ili primjerice, Josip je, poput ostalih na{ih Vukovaraca, ostao u Vukovaru Darko Fot, kum moje supruge kojeg su njeni roditelji ~uvali do njegova pada. U Pogonu Vukovar je obavljao poslove kao bebu. Kada su nas postrojili i zapovjedili da ispraznimo referenta virmanske potro{nje u vrijeme sna`ne industrije dèpove, pojavio se Darko u uniformi. Ja sam ga naivno pi- Borova, Vupika, Vuteksa... Puno se radilo, ali pla}e su bile tao o ~emu je rije~. Iznenada mi je usmjerio baterijsku pristojne, bio nam je dobar standard, kaè Josip. svjetlost u o~i i pitao me kako se zovem. On me pita kako se zovem, a redovno je dolazio na kavu.(?!) Nisam ni{ta - Uvijek sam se ponosio svojom tvrtkom i zato sam tamo shva}ao sve dok nije izvadio pi{tolj i repetirao ga. Rekao proveo svoj cijeli radni vijek. sam kako se zovem, ali to je on ocijenio da je previ{e tiho. Od 1991. godine, Josip je u invalidskoj mirovini, zbog Prisilio me da vi~em. Ili, prijatelj moga sina Mile Ma~e{i}, svega {to je pro{ao, {to je ostavilo traga na njegovu zdrav- koji je dolazio u na{u ku}u, djeca su zajedno odrastala. lju. Svih ovih deset godina, Josip i njegova supruga Kada me spazio u Veleprometu, po~eo je vikati kako su - De~ki su bili mladi, sr~ani, ~esto nepromi{ljeni. Dràli su proìvjeli su u jednoj sobi Vojnog u~ili{ta u ^rnomercu u ulovili pti~icu, jer na{li su mi vojnu knjiìcu i vidjeli su da poloàje na Sajmi{tu. Znam da sam im ~esto i{ao na ìvce, Zagrebu. @ivjeli su skromno, {tede}i novac za obnovu sam kapetan prve klase. Odmah je zvao dva ~etnika, koji su jer sam ih stalno na ne{to upozoravao, pametovao, umiri- svoje jako o{te}ene ku}e u Vukovaru. Jer, znali su vladari neposredno prije toga pred nama zaklali jednog de~ka. vao, traìo da se, primjerice, ukopaju do preko glave. mraka tko je Josip i s posebnom su pozorno{}u upravljali Znao sam {to me ~eka i sam sam si rekao da ne}u dopustiti Kasnije su mi priznali da su ih moji savjeti spasili. Kada se ubojite projektile na njegovu ku}u. êtranest je izravnih da me zakolju, nego }u se svom snagom odupirati. Po~eli ve} vidjelo da za Vukovar nema spasa, jer nije vi{e bilo pogodaka doista temeljito sru{ilo zdanje u koje je Josip s su me tu}i, ali ih je onda zvao jedan njihov visokog ~ina. streljiva, sina i dvije skupine mladi}a sam nagovorio da odu obitelji uloìo puno truda. Odlaze}i su mi poru~ili da }e se vratiti po mene. Nakon u proboj. Doslovce sam ih natjerao. Imao sam topografsku toga su nas potrpali u autobuse i odvezli u Stai}evo. - Nekad je ìvot u Vukovaru doista bio za poèljeti. Zemlja je kartu i znao sam otprilike gdje su mine, pa sam im ucrtao podatna, kaù da je od Vukovara do Osijeka najkvalitetnije Ima i druk~ijih, naàlost rijetkih primjera. Gledao sam kako put. Hvala Bogu uspjeli su, samo je jedan momak stradao. tlo u Europi. Na{i stari su znali re}i da ako zabije{ ~avao u iz Veleprometa mog ne}aka odvode na streljanje. Ali, na Josip je uvjeren da Vukovar ne bi nikad pao, samo da su zemlju - proklijat }e. Ovdje ja marljiv svijet naviknut na rad. putu kod Mitrovice vidjeo sam ga kako izlazi iz autobusa. imali streljiva i 500 do 600 odmornih boraca. De~ki danima nisu spavali, a ostavili su po jednu bombu i neko- U VELEPROMET SU DOLAZILI LJUDI KOJI SU liko metaka - za sebe. @IVJELI SA ZATOÊNICIMA, ZALAZILI IM U KU]U, - Ni danas si ne mogu objasniti otkuda je ljudima darovana DRU@ILI SE I BILO JE NORMALNO OD NJIH takva snaga. U logoru su nam pregledavali tabane jer su mislili da smo bili drogirani. Da, Vukovar se branio srcem, OÊKIVATI POMO], MILOST, SUOSJE]ANJE - ALI Vukovar je simbol snage.

ONI SU DOLAZILI KAO NEPRIJATELJI, KRVNICI KOJI PITANJA ]E NA]I ODGOVORE SU IH OSUDILI I PRSTOM IZVR[ITELJIMA Josip se vra}a svom domu. Obnovu dijela ku}e financirala POKAZIVALI TKO JE ZA ODSTREL je dràva Hrvatska, a ostalo su u~inili sami. Josip kaè da kad je u Vukovaru, nestaju zdravstvene tegobe, astma, gas- Osim posla, svatko se nakon radnog vremena bavio jo{ s Pri~ao mi je, ali samo tada i nikad vi{e, da kada su ga vodili tritis... Ali, proradila je psiha. Posttraumatski vukovarski ne~im. Osim toga, Vukovar je brojio 40 tisu}a ìtelja i svi ubiti, nai{ao je jedan njegov {kolski kolega Maksimovi}, sindrom poja~ao je mnoga otvorena pitanja. Kako }e u smo se poznavali, druìli se. Tomu je pogodovao Dunav, pa uhvatio ga za ruku i rekao da njega ne}e streljati. svoju tvrtku, kada tamo na porti radi ~ovjek koji je u Bolnici smo subotom ili nedjeljom uvijek ne{to organizirali, pri- traìo njegovu glavu? Kako }e se susretati s ljudima koji su vatno ili u okviru razli~itih klubova. STAI]EVO - PREMLA]IVANJE u Veleprometu pokazali svoje pravo lice? Josip se najvi{e BEZ MJERE boji sebe i svojih reakcija. I tada se dogodilo zlo. Prijatelji su postali neprijatelji, poznanici prokazatelji, do{ljaci krvnici. Stai}evo, logor me|u logorima najgori. Bila je zima, u {tali Ali, tamo ga ~eka njegov sin (lijepo je sinu imati takva oca Stai}evo na golom betonu nagurano je skoro 1400 ljudi i ocu takva sina). êkaju ga i njegovi de~ki, vukovarski Pad Vukovara je Josipa zatekao u Bolnici, jer poslovna koji su se grijali pripijeni jedan uz drugoga. Ali sjesti, a ka- elektra{i. Oni bi, ~im bi ~uli da je Josip do{ao raditi na zgrada Pogona je u blizini. Samo sre}a da se zadrào u moli le}i, nisu mogli. Koliko je tamo bilo te{ko svjedo~i ku}i, odmah do{li po njega. êkaju njegovi karta{ki pri- predvorju Bolnicu odredila je sudbinu Josipa jer je ta podatak da je Josip u ta 33 dana izgubio 19 kilograma. jatelji za preferans. Uz ku}u je vo}njak, a od brojnih vo}aka skupina ljudi odvezena u Velepromet. Josip je poku{ao Premla}ivanje je bila redovna pojava, a Josipu su izme|u ostala je samo jedna tre{nja. Treba posaditi nove. Tu je i ri- zadràti u skupini njegovog dobrog prijatelja, koji je samo ostalog slomili zube. Koliko su ga silovito tukli svjedo~i bolov. Imat }e Josip puno posla. "skoknuo" u podrum Bolnice pozdraviti se s medicinskim mi{ljenje lije~nika koji je tvrdio da je Josip doìvjeo te{ku sestrama i dan danas mu se sudbina ne zna. prometnu nezgodu. - I u Zagrebu sam si organizirao ìvot. Osim {to smo se nakon logora sastajali kod Bana, ja sam si svakog dana VELEPROMET - OSUDE UMJESTO - Birali su mla|e, krupnije i zgodne de~ke. Pred nama su ih odredio upoznati temeljito po jedan dio grada - od MILOSTI ubili sedmoricu. ^rnomerca do Maksimira. Nema muzeja ili galerije koje ni- Nakon dva tjedna u Stai}evo su do{li predstavnici Crvenog sam obi{ao. Zagreb je Zagreb, a Vukovar je Vukovar. U U Velepromet su dolazili ljudi koji su ìvjeli sa zato~eni- Krià i bilo je utoliko lak{e tamnovanje, jer su ih otada mo Vukovar se do sada vratilo 8000 Hrvata, a ovog ljeta se cima, zalazili im u ku}u, druìli se. Dakako da su od njih - o~ekuje jo{ 7000. [to se mi budemo vi{e vra}ali, oni }e o~ekivali pomo}, milost, suosje}anje. Pa, zajedno su gli tu}i samo ispod pojasa. vi{e odlaziti. U~init }e to sami i bez obzira na àlbe OESS-u propatili u podrumima i dijelili ono malo {to su imali. To Josip, kao i mnogi drugi kriv je {to je ostao u Vukovaru. da su ugroèni. Jer, ono {to su nam napravili zli ljudi, te{ko je bilo normalno za o~ekivati. Ali oni su dolazili kao ne- Ostao je zbog svog sina, kao i brojni drugi roditelji koji nisu na savjesti mogu nositi i Srbi koji su u toj tragediji ostali u prijatelji, krvnici koji su ih osudili i prstom izvr{iteljima mogli napustiti svoju djecu. I dobro {to je ostao, premda okvirima ljudskosti. pokazivali tko je za odstrel. Neki su skrivali lice, a neki ~ak nije nosio pu{ku, bilo je dragocjeno njegovo poznavanje ni to. vojne doktrine. \ur|a Su{ec

HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. 9 tradicija

STRU^NI SAVJET DIREKCIJE ZA PRIJENOS PONOVNO ZAPO^EO RADOM

OVDJE SE NJEGUJE STRUKA

DVADESETIPETOG sije~nja 2001. godine u Zagrebu je odr`an prvi sastanak Stru~nog savjeta Direkcije za prijenos Hrvatske elektroprivrede. Premda nazivom prvi, on doista, predstavlja nastavak tradicije duge trideset godina rada ovog uglednog stru~nog tijela (zbog okolnosti u kojima se nalazila Hrvatska elektroprivreda prestao je djelovati 1997. godine). Kako je tijekom proteklih godina bila sve o~itija potreba za stru~nim pristupom u pitanjima va`nim za prijenosnu djelatnost - poslovnim odlukama sve je vi{e manjkala stru~na podloga - Uprava HEP-a imenovana po~etkom pro{le godine u svom Pro- ZADA]A JE STRU^NOG SAVJETA PRU@ANJE STRU^NOG MI[LJENJA DIREKCIJI ZA PRIJENOS O POJEDINIM PITANJIMA IZ PRIJENOSNE DJELATNOSTI, KAKO BI SE OLAK[ALO DONO[ENJE ISPRAVNIH POSLOVNIH ODLUKA

gramu rada najavila je ponovnu afirmaciju struke. Zbog sve ve}e zapostavljenosti struke, uzimaju}i u obzir ~injenicu da svakoj dobroj poslovnoj odluci valja prethoditi temeljita stru~na ocjena, direktor Direkcije za prijenos mr. sc. Ivica Toljan, donio je 21. kolovoza pro{le godine rje{enje o imenovanju Stru~nog savjeta Direkcije za prijenos Hrvatske elektroprivrede, a donesen je i Poslovnik o njegovu radu. Pruànje stru~nog mi{ljenja rukovodstvu Direkcije za prijenos o pojedinim pitanjima iz prijenosne djelatnosti, kako bi mu se olak{alo dono{enje ispravnih poslovnih odluka, zada}a je ovog Stru~nog savjeta. Savjet razmatra problematiku razvoja, planiranja, izgradnje, rada i odràvanja prijenosne mreè elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske, razmatra i prihva}a tehni~ke i druge prijedloge iz tog podru~ja, te poslo- vodstvu predlaè tehni~ka rje{enja i odluke. Njegova stalna zada}a je uo~avanje tehni~kih problema, pra}enje i unaprje|ivanje prijenosne djelatnosti, s ciljem pove}anja u~inkovitosti, sigurnosti i pouzdanosti rada prijenosne mreè, te U Stru~ni savjet Direkcije za prijenos imenovani su: - prof. dr. sc. Juraj [imuni} (direktor PrP-a Opatija), smanjenja tro{kova. - Miroslav Mesi} (pomo}nik direktora Direkcije za prijenos), - Mihajlo Abramovi} (direktor PrP-a Osijek), Sastanci Stru~nog savjeta Direkcije za prijenos odràvaju se predsjednik, - Marko Lovri} (direktor PrP-a Split), tromjese~no, prema potrebi i ~e{}e, a prema sadràju mogu biti - Boìdar Kolega (direktor Sektora za tehni~ku potporu), - mr. Boìdar Filipovi}-Gr~i} (direktor PrP-a Zagreb), i tematski organizirani. Sa specifi~nim na~inom rada ovog zamjenik, - Dragutin Prpi} (rukovoditelj Slu`be za pripremu izgradnje i Savjeta (na~inom koji je tako|er doprinijeo rastu njegova - @eljko Ko{~ak (savjetnik u Direkciji za prijenos), tajnik, izgradnju), ugleda, odnosno specifi~noj teìni njegovih ocjena) pobliè nas te ~lanovi: je upoznao njegov sada{nji predsjednik Miroslav Mesi}, koji u - Dragutin Dvorski (rukovoditelj Slu`be za ekonomske poslove). Savjetu sudjeluje jo{ od 1980. godine (bio je tajnik Stru~nog savjeta Elektroprijenosa Zagreb, te predsjednik Stru~ne radne {to zahtijeva vrlo dobru pripremu, za svaku se provodi tehni~ka IZ DNEVNOG REDA PRVOG SASTANKA grupe za reviziju tehni~ke dokumentacije PrP-a Zagreb): recenzija, a nakon stru~ne rasprave donosi se odluka. Ovdje, STRU^NOG SAVJETA: valja naglasiti, presu|uje isklju~ivo struka, stru~ni argumenti i niti • Na sastancima Savjeta sve je precizno isplanirano, od - Program izgradnje TS 400/220/110 kV @erjavinec; sadràja do trajanja izlaganja. Svaka to~ka mora biti elaborirana, jedan drugi. A svaki je sastanak Savjeta, slikovito re~eno, jedan mali ispit za sve sudionike. Energetsko-funkcionalna cjelina s pridruènim gra|evinama; Prva etapa izgradnje 2001. do 2004. godine, Stru~ni savjet }e i ubudu}e, kao i u njegovu prethodnom radu, Zadatak Stru~nog savjeta je kontinuirano razma- - Obim obnove i dogradnje TS 400/110 kV Ernestinovo, s nastojati okupljati i ostvarivati suradnju s najistaknutijim tranje i rje{avanje problematike razvoja, plani- raspravom o dogradnji postrojenja 220 kV, ranja, izgradnje, rada i odràvanja prijenosne stru~njacima iz prijenosne djelatnosti, ne samo iz Hrvatske mreè elektroenergetskog sustava Republike elektroprivrede ve} i iz drugih srodnih institucija (instituta, fa- - Recenzija studije Prijenosna mreà, gospodarenje i Hrvatske, s ciljem pove}anja u~inkovitosti, sigur- kulteta, stru~nih organizacija...). Uz èlju za afirmacijom i una- upravljanje u trì{nim uvjetima - uloga i organizacija mre`nog i nosti i pouzdanosti rada, te smanjenja tro{kova prje|enjem prijenosne djelatnosti, te {to boljom pripremom za trì{nog operatora, poslovanja, naglasio je mr. sc. Ivica Toljan, direk- rad u uvjetima dereguliranog trì{ta elektri~ne energije, Savjet - Prezentacija studijskog putovanja u SAD o temi tor Direkcije i ~lan Uprave HEP-a za prijenos, u }e nastojati biti i plodno okruènje za promociju stru~njaka Konkurentno trì{te elektri~ne energije. rje{enju o imenovanju Stru~nog savjeta Direkcije Hrvatske elektroprivrede, posebice mladih. Savjet je otvoren za prijenos Hrvatske elektroprivrede. kako nam je rekao njegov predsjednik, svim onim dobronamjer- nicima koji svojim znanjem mogu doprinijeti u njegovu radu. Tanja Jalu{i}

10 HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. osvrt

GLOBALIZACIJA: PLANETARNI NAPREDAK ILI NEIZVJESNOST I PRIJETNJA? SUDBINSKA NEPOZNANICA: ODNOS VELIKIH PREMA MALIMA

ME\U predvi|anjima koja kruè suvremenim svijetom na ulazu u 21. stolje}e nagla{ava se da }e to biti stolje}e NAMETANJEM globalizacije! Sama po sebi ta je rije~ bombasti~na. Za SUPRANACIONALNOG jedne navije{}uju}a u smjeru planetarnoga jedinstva ili IDENTITETA U SMISLU op}ega progresa. Za druge je, pak, naboj sadràja te rije~i OBLIKOVANJA BUDU]EG pun neizvjesnosti, pa i odre|enih prijetnji od kojih osobito GLOBALIZIRANOG EUROPSKOG strahuju ne samo male dràve poput Hrvatske, ve} i puno IDENTITETA, RELATIVIZIRAJU SE ve}e kao {to su primjerice u Europi Francuska, Velika Bri- @IVOTVORNE SASTAVNICE tanija ili Njema~ka. NACIOLNALNE DR@AVE [to je, stoga, globalizacija? ZAGONETNO PITANJE se integrirati. Stoga su integracije nu`ne, ali se pritom I NEDOREÊNI ODGOVORI postavlja pitanje pod kojim }e se uvjetima odigravati integracije, kojom brzinom, kakav }e biti odnos velikih zemalja nas- Pouzdanu definiciju nisu jo{ sro~ili ni najeminentniji svjet- pram malih i tako redom. Ba{ je to pitanje odnosa velikih Hrvatska, zna~i, ne mora biti protivnik globalizacije, ali ski ekonomisti, sociolozi, pa ni drugi znanstvenici ili prema malim zemljama, pa prema tomu i prema Hrvatskoj, treba prepoznati sva njezina svojstva i razgranate ciljeve. stru~njaci. Zagonetno pitanje i nedore~eni odgovori velika enigma na{e i ne samo na{e sudbine. Neovisno o nama i o na{oj maloj dràvi, u Europi i svijetu lan~ane su teme svjetskog, osobito europskog novinstva i Za sada jedno govore gorljivi protagonosti globalizacije a su prepoznatljiva barem tri protivnika i tri oblika otpora medija. Ne mimoilaze ni na{u hrvatsku javnost, ali ona o drugo, u odnosu na male zemlje, kazuju ~injenice. @ivotot- globalizaciji. Prvi tip nazvan je crnim protekcionizmom, a tomu jo{ nema dovoljno potpunih dnevnih informacija a ka- vorne sastavnice nacionalne dràve, kako isti~e dr. Milar- rije~ je - kao {to navodi na{ jedan katoli~ki tjednik - neok- moli znanstvenih istraìvanja, te istan~anih analiza. Istina, odràvaju se razne tribine, simpoziji i znanstveni sku- povi, koji na svoj na~in tek zaviruju u proces globalizacije HRVATSKA NE MO@E BITI IZOLIRANI OTOÎ] NA ne daju}i meritorne odgovore {to on zna~i za Zemlju kao PREVI[E ZAKUHANOM EUROPSKOM MORU, globus. Odnosno, za cijeli dana{nji i budu}i svijet, a posebno za Hrvatsku koja u njemu zauzima svoje skrovito, MORAMO KOMUNICIRATI I BITI POVEZANI SA ali nikako bezna~ajno mjesto. SVIJETOM, ALI HO]E LI NAS ON POTÎNITI, A Hrvatski teoreti~ari i stru~njaci, poput dr. sc. An|elka Milar- dovi}a, navode kako je globalizacija jedan od klju~nih po- GLOBALIZACIJA PROGUTATI? jmova u suvremenoj svjetskoj literaturi iz podru~ja dru{tvenih znanosti. Ona predstavlja skup procesa koji se dovi}, u procesu se globalizacije relativiziraju, i to teritorij, onzervativnom otporu procesu globalizacije u smislu za{tite odvijaju preko granica nacionalnih dràva. U to spadaju go- suverenitet, pravo i pravni sustav kao i kulturni identitet. Za- kulturnih nacionalnih identiteta. Postoji i crveni protekcioni- spodarski procesi, procesi migracija, ekolo{ki proces, te pravo, nastoji se nametnuti supranacionalni identitet u zam kao drugi put u procesu globalizacije, zapravo u neo- proces masovne kulture, masovnih medija i informacija, {to smislu oblikovanja budu}eg europskog identiteta, koji se marksisti~kom smislu novi tip svjetskog kapitalizma, pak postaje najzna~ajniji proces koji dana{nju globalizaciju poku{ava izvoditi iz definicije europske civilizacije i europ- dominacije kapitala, iscrpljivanja radnika i sli~no. Tre}i ob- razlikuje od svih prija{njih pojavnih oblika globalizacije u skog kulturnog identiteta do poku{aja relativizacije nacion- lik je zeleni protekcionizam koji se protivi djelovanju pro{lim stolje}ima. alnih identiteta na razini Europe. Nema vi{e ni klasi~ne globalnih transnacionalnih kompanija koje devastiraju ok- diobe na unutra{nju i vanjsku politiku. Ta dioba je jed- olni svijet i za ra~un uve}avanja profita dovode u pitanje EUROPA SE MORA INTEGRIRATI nostavno nestala. elementarnu ljudsku egzistenciju. DA BI MOGLA OPSTATI, ALI... HRVATSKA KAO "POKUSNI KUNI]" Unato~ otporima, ako je globalizacija proces koji se ne Globalizacija, koliko god se ~ini da je novi proces, ona je moè izbje}i, {to je onda ~initi Hrvatskoj? Ni na to pitanje ipak stari proces. Kraj 20. stolje}a ozna~ava u biti drugu Tako na po~etku 21. stolje}a postoje na djelu tri usporedna dr. Milardovi} nije propustio odgovore: "Ako ne{to ne modernizaciju zahvaljuju}i razvoju informati~ke Internet- procesa: proces globalizacije ili redukcije nacionalnih moèmo izbje}i, onda je to nu`no. Ako je to nu`no, onda je tehnologije. Ono {to je neko} trebalo u~initi za dvadeset dràva, potom proces stvaranja nacionalnih dràva i proces to tako kako jest. Ako je to tako kako jest, onda to moramo dana u smislu prostora i vremena, danas se prenosi za regionalizacije. Nije li Hrvatska sudionik sva tri procesa, prihvatiti. Ako prihva}amo, onda moramo prihva}ati tako da jednu sekundu. Tko zna upravljati Internetom, zna da svaki mo`da i kao jedna od specifi~nih dràva - "pokusni kuni}" u poku{amo maksimalno za{tititi nacionalni i kulturni identitet i podatak iz bilo kojeg dijela svijeta moè do njega do}i za ovom dijelu Europe pa mo`da i svijeta? Istina, ne moèmo interes, a od procesa globalizacije u gospodarskom smislu jednu minutu. biti izolirani ni mirni oto~i} na odve} zakuhanom moru. Mo- izvu}i maksimum. Tako bi otprilike glasila definicija politike ramo imati i komunikaciju i sve ostale veze sa svijetom. Ali, kao umije}a mogu}ega primijenjena na pojam globaliza- Me|utim, to je samo jedan aspekt globalizacije. Drugi i ho}e li nas on pot~initi a globalizacija jednostavo progu- cije". ni{ta manje bitniji sadràn je ve} u pitanju - kako se na - tati? [to o tomu znamo da ne bismo odbili nijedan blagot- cionalne dràve mogu nositi s procesom globalizacije? Dakako, to moè biti jedan od pogleda na problem. To nije vorni ~in - niti kulturni i civilizacijski u~inak nijednog ~ak ni savjet niti recept. No to ne zna~i da nas burni i virtu- Odgovor je jednostavan: "Nacionalne su dràve prisiljene na procesa globalizacije, ali i da bismo pravodobno sa~uvav{i alni doga|aji ovog vremena i svijeta ne pozivaju na umreàvanje, a u {irem sociolo{kom smislu na integracije. U vlastiti identitet izbjegli previ{e napadni vir i odisejski vrtlog promi{ljanje i koherentni put, neovisno o tomu jesmo li jo{ svijetu postoji ~itav niz regionalnih integracija. Nama u Re- globalizacije? Bez obzira dolazio on iz utrobe Europe ili pak daleko ili vrlo blizu globaliziranog globusa. publici Hrvatskoj svakako su magneti~ne (ili odbojne) europ- u Europu iz divovskih krila invazijskih ciljeva jedne i ske integracije. Europa, navodno da bi uop}e opstala, mora najve}e svjetske sile kao {to je Amerika? Pripremio: Josip Vukovi}

HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. 11 naplata

POGON PLO^E

NE POSTOJI ^AROBNA FORMULA

TEK {to smo do{li do zaklju~ka kako je naplata na{ih po- Plobest s tisu}u zaposlenih je u ste~aju, Luka je ostala bez traìvanja za potro{enu elektri~nu energiju kao tema na{ih tranzita, jer je preteìto vezana za gospodarstvo BiH, ve}ina brojnih napisa ve} potro{ena, iz svih kutova sagledana, te turisti~kih kapaciteta godinama nije radilo, zna~i, na{i su kako se ni{ta novoga o tomu ne moè ni ~uti ni nau~iti, do- potro{a~i u prosjeku ostalih podru~ja. Stoga vjerujem da godi vam se posjet jednom malom distribucijskom po- odgovor leì u na{em pristupu potro{a~ima i to svih za- gonu i ve} ste suo~eni s novim izazovom. A, svaki izazov poslenika koji se ovime bave, od ljudi u prodaji, pravnika, ove vrste name}e pitanja. Jedno od temeljnih je, a takvo rukovoditelja, do ljudi u tehni~kom dijelu koji rade na is- smo uputili i rukovoditelju Pogona Plo~e splitske Elektro- kap~anjima, izmjeni ure|aja i sli~no. Suo~eni smo s tim da Vladimir Markota, rukovoditelj: valja imati dalmacije, kako se uspijeva biti najbolji u podru~ju pose vrlo lako kod potro{a~a pritisnutih pote{ko}ama oblikuje dostojanstven pristup prema potro{a~u slovanja koje je ve} godinama najteè breme ve}ine mi{ljenje da potro{eno ne moraju ni platiti. Da se to ne bi dalmatinskih distribucija, posebice ovog DP-a, kojega su dogodilo, mi smo stavili naglasak na kontinuirano pra}enje golema potro{a~ka dugovanja privezala pri samom dnu rezultata i analizu naplate, premda bi nam postignuti rezultat [TO ZNAÎ DOMA]INSKI naplative ljestvice. Pitali smo se postoji li ~arobna formula dao mogu}nost da se uljuljkamo. Bojao sam se opu{tanja, koju samo oni znaju ili na njihovom tlu rastu neki posebni jer sam i u razgovoru s potro{a~ima osjetio da ih treba POSLOVATI potro{a~i. Vladimir Markota, imao je vrlo razlo`no i ra- zadràti na razini odre|ene svijesti, mogli bi re}i straha, U ovom malom Pogonu radi 38 zaposlenika, a imaju zumno poja{njenje: kako svoje obveze moraju podmiriti, jer }e u protivnom 6.000 potro{a~a u ku}anstvima i 1.000 u gospodar- - Nema ~arobne formule, a i na{i su potro{a~i jednaki kao i snositi posljedice iskap~anja i ve}eg tro{ka. Ja ra~unalo ne stvu i obrtni{tvu. U protekloj godini zara~unali su 22 svi drugi. I oni dijele sudbinu na{e dràve, dijele brige ve- drìm za ukras, na potro{a~e utro{im puno vremena, milijuna kuna potraìvanja, a naplatili i vi{e od toga, like nezaposlenosti, propalog gospodarstva, malih prihoda. svakodnevno provjeravam stanje i analiziram. Neima{tina jer su uspjeli naplatiti dio duga prenijetog iz 1999. go- I kod nas su glavne gospodarske tvrtke na rubu ìvotarenja: nije dokaz lo{e naplate, jer }e umirovljeni~ka populacija tu dine. Danas imaju tek milijun kuna dugovanja za koji kaù da }e samo kratko {etati, jer nije apsolutan dug, nego je posljedica datuma iskazivanja stanja. U od- ODGOVOR NA PITANJE KAKO POSTI]I USPJE[NU nosu na 141 dan vezivanja za podru~je DP-a (i 81 dan NAPLATU LE@I U PRISTUPU POTRO[AÎMA, za HEP), kod njih je to samo 55 dana. Primjerice, tijekom kolovoza vi{e je napla}eno nego fakturirano, jer TVRDE U POGONU PLOÊ su pristigli vikenda{i, a oni izveli posebnu akciju napla}ivanja. Smatramo potrebnim naglasiti da se Ne ~udi nas nimalo da je na Danu potro{a~a kojega je tezu odmah pore}i. Kako potro{a~ima pribliìti na{a sta- ovaj Pogon, prema Godi{njem izvje{}u poslovanja tijekom prosinca organizirala na{a tvrtka u svrhu oda- jali{ta? Ima potro{a~a koji ne slu{aju, koji se sa- DP-a, na{ao pri vrhu ili na samom vrhu u jo{ nekoliko vanja priznanja urednim platcima, nagradu dobila g|a mouklju~uju, prijete oru`jem, ima otu|enja koji nam prave kategorija, primjerice, za stupanj ekonomi~nosti (pri- Lilja Rai} iz Plo~a. Jo{ uvijek pod dojmom tog gubitak i mi onda idemo metodom da s onima koji nam hodi i rashodi) na drugom su mjestu, a prema rasho- doga|aja, rekla nam je: - Bila sam jako iznena|ena da tako kvare prosjek sjednemo i razgovaramo, postignemo i dima u odnosu na prethodnu godinu, njihovoj netko o tome vodi ra~una i iznimno sretna, jer je to bio neke liberalnije dogovore od propisanih, pa koliko oni strukturi, tro{kovima slu`benih putovanja, izvedenim doìvljaj o kojemu sam danima sa svojim dru{tvom pri- po{tuju, toliko }emo i mi. U protivnom: ili iskap~anje ili novi priklju~cima i prema njima ostvarenom prihodu na povijedala. U Zagrebu je bilo krasno, priredba, voditelj, razgovori. Nismo se pokrili tu`bama, jer je to dugotrajan prvom su mjestu, {to ukazuje na razumno i doma}in- let avionom nakon 20 godina. Jedino zamjeram da nije proces, nego je na{ naglasak na sporazumnom nalaènju sko poslovanje. bilo informacija o tome u novinama i na televiziji. A, svi rje{enja, a to moèmo zahvaliti i g. Ere{u, na{em pravniku. koji me znaju bili su odu{evljeni da se to dogodilo jed- Zna~i, prihva}amo njihova obe}anja, damo im daha da se samozatajno dati naglasak radu i uspje{nosti. Mo`da je nom umirovljeniku, koji samo od mirovine ìvi. Ali, tako oporave, izvuku iz dugova, ali uvijek ih drìmo na toplom. veli~ina Pogona nekakav argument ostalima, ali je zato kod sam odgojena, radije }u i posuditi, a platiti sve {to du- - Nemamo dugovanja za potro{enu javnu rasvjetu - nastav- nas i zaposlenih manje. Presitni smo da bi nekomu bili uzor. gujem. Mo`da je to zasluga i va{ih ljudi koji su umjere- lja V. Markota - ali unato~ op}oj praksi da se ona ne is- I zato ja razmi{ljam samo o radu u na{oj sredini. Uvijek je to no strogi i vode ra~una o potro{a~ima. kap~a, mi smo smogli hrabrosti da pro{le godine pred analiti~ko pra}enje podataka i dogovor s potro{a~ima. Vjerujem da je sada razumljivo za{to smo odlazak u samu turisti~ku sezonu isklju~imo rasvjetu u Gradcu, a {to Mnogi kaù "ne mogu ni{ta" ili "ne smijem isklju~iti", a to ovaj Pogon nazvali izazovom. je urodilo plodom i dug je podmiren. Ne bih èlio da ovo postaju problemi koji samo "kvasaju". Trebalo bi znati odije- {to iznosim zvu~i kao neskromnost, ja takav nisam, volim liti probleme, tako da to {to ne moèmo uraditi ne bude pokri}e za ono {to moèmo. Nama jo{ ostaje da poradimo na strpljenju zaposlenih koji rade izravno s potro{a~ima, jer RADIJE ]U one koji gube ìvce i zanemaruju osmijeh, spreman sam POSUDITI, mijenjati i po cijenu rezultata. Valja imati dostojanstven pris- NEGO tup prema potro{a~ima. U tek ure|enom malom {alterskom prostoru rade dvoje refe- DUGOVATI renata izravno na naplati, Branka Marevi} i Marin Markota, a prostor za blagajnika Damira @deri}a, jo{ se ure|uje. Rukovoditelj Odsjeka za odnose s potro{a~ima \ur|ica Bogunovi} rekla nam je: - Va`no je prona}i najbolji na~in kako naplatiti, isklju~iti potro{a~a je najlak{e a mi nemamo takav cilj. Treba ga se saslu{ati, pokazati toleranciju, razumijevanje, stvoriti kod potro{a~a osje}aj da ispunjava neku obvezu. Jer, ljudi se ponekad i stide svojeg materijalnog stanja, a vi morate pokazati da to razumijete. Zato treba nad potro{a~ima bdjeti, jer jedamput stvoren veliki dug poslije je te{ko naplatiti. Kolege na {alteru to najvi{e osje}aju i ovo Nasmije{eni u novoure|enom {alterskom prostoru: B. Marevi}, M. Markota i je zato iscrpljuju}i posao. Lj. Rai} - potro{a~ za primjer \. Bogunovi} Vero~ka Garber

12 HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. opomena

EKSPLOZIJA PLINA U PULI

DE@URNI ELEKTROISTRE PRATE STANJE

Nekoliko minuta nakon lan~anih eksplozija, iz kratera na Punti i dalje je "kuljao" Najve}a su o{te}enja na Trgu 1. istarske brigade bijeli zastra{uju}i dim

KATAKLIZMI^KA detonacija u 15,29 sati, 19. sije~nja Istog dana, pregledana je trasa na kojoj je do{lo do 2001. godine, uzbunio je Pulu, to~nije dio na potezu • U trenutku eksplozije plina u Centru za daljin- eksplozije. Utvr|eno je o{te}enje na razvodnom or- od Vesla~kog kluba, uz Hotel Rivieru preko Punte sko upravljanje nije primje}ena bilo kakva sig- mari}u u zgradi u Splitskoj 3, te djelomi~no o{te}enje (kru`nog toka) do biv{e vojarne, danas trgova~kog nalizacija o kvaru, {to zna~i da nije bilo dojave o kabela 4x150 ~etvornih metara koji napaja spomenuti centra u [ijani. Ljudi nisu znali, ni mogli odrediti u ispadu na na{oj mreì. Deùrna ekipa ve} u ormari}. Nadalje, utvr|eno je o{te}enje niskonapon- prvi trenutak {to se dogodilo - potres, bomba, rat... 15,40 sati bila je na terenu u "srcu" doga|aja. skog kabela u biv{oj vojarni kod samoposluge "Tuttos- Danas - znamo - bila je to eksplozija plina. Govore Sigurnosti radi, odmah je isklju~ena TS 10/0,4 conto", kao i o{te}enje kabela javne rasvjete, jer je tu danas ljudi: imali smo veliku sre}u da je ovakva kV "Riviera" u kojoj se osje}ao intenzivan miris bila najja~a detonacija. plina. Od 15,40 do 21,40 sati, potro{a~i koji se eksplozija pro{la bez ljudskih `rtava. Ovakvu sre}u u Budu}i da, skoro po cijeloj duìni na trasi eksplozije napajaju iz te trafostanice bili su bez elektri~ne nesre}i svakako treba shvatiti kao opomenu da se po- (1,5 kilometra) prolaze i na{i kabeli 35 i 10 kV, energije, dok je ostali dio grada imao normalno prave instalacije u gradu... najvjerojatnije je do{lo i do njihova o{te}enja. Ali, napajanje. êkalo se da istra`ni sudac, djelatnici nismo ispitivali, jednostavno stoga da ne bi pogor{ali • To {to se u Puli dogodilo ru`no je, neuobi~ajeno i ne MUP-a i Plinare obave o~evid. Nakon mjerenja stanje, odnosno izbjegli probijanje izolacije ispitnim doga|a se tako ~esto - rekao je, u tijeku o~evida u koncentracije plina u trafostanici i prema na{oj naponom. Ostavili smo mreù u pogonu. Zahvati na Puli, tehni~ki direktor Gradske plinare Zagreb i preds- procjeni, TS je ponovno uklju~ena. Me|utim, na{im kabelima bit }e vezani uz sanaciju cijelokupne jednik hrvatske stru~ne udruge za plin, Miljenko prigodom ponovnog uklju~enja, zbog pre- [unji}. U plinsku mreù, osobito tako staru kao {to je komunalne infrastrukture na pogo|enom podru~ju. dostro`nosti, to je u~injeno preko vodnog polja pulska, treba stalno ulagati, a trebalo ju je ve} davno Dok se obavljaju sve istra`ne radnje, te privremena srednjeg napona u TS "Centar" (kako bi se potpuno zamijeniti novim, ~eli~nim i polietilenskim sanacija kanalizacije i plinske mreè, ekipa na{ih smanjio rizik od pojave iskrenja u TS "Riviera"). cijevima ~ija tehni~ka obilje`ja onemogu}avaju istje stru~njaka stalno je na terenu, i prati iskope u blizini - Tada je dva puta, po nekoliko minuta dio grada canje plina. na{ih instalacija. ostao bez napajanja. Za eksplozije, u zrak su letjeli svi masivni kanaliza- Ruà @mak cijski poklopci, ~ak i oni pokriveni slojem zemlje i asfalta du` 1800 metara kolektora. [ijanski kolektor U zrak su letjeli komadi asfalta, okna, automobili... po~inje u industrijskoj zoni, a na njega je priklju~ena kanalizacija naselja Monte Giro, Ilirija, Koparsko naselje, Monvidal i obilaznice. U eksploziji je uni{teno 90 posto poklopaca, a o{te}eni su i poklopci na slivnicima na internoj kanalizaciji u Splitskoj ulici i trgova~kom centru [ijana. Uni{tena su i betonska okna na kolektoru, a mjestimice su se u kanalizaciju uru{ile ve}e koli~ine gra|evnog materijala, {to je prouzro~ilo oteàno otjecanje otpadnih voda. U vi{e stanova o{te}ene su telefonske instalacije, a najvi{e su stradala prozorska stakla. U nekim stanovima o{te}ene su sanitarije i podne plo~ice. Najve}a {teta je u zgradi u Splitskoj 3, gdje je iz zida u ulazu izbijen priklju~ni elektroormari} veli~ine dva ~etvorna metra. Ima li {tete na na{im objektima pitam Antona Br{~i}a, upravitelja Pogona Pula i Sre}ka Toma{i}a, rukovoditelja Odsjeka odràvanja TS i kabela 10 kV, kojeg je direktor I. Fabris imenovao za glavnog koordinatora za radove u blizini elektroenergetskih instalacija u pogo|enoj zgradi.

HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. 13 inicijative `ivot

UMIROVLJENICI - NA[I U^ITELJI

JO[ HEP NI PROPAO

U SVOJOJ doista dugoj, radnoj karijeri u Hrvatskoj elektro- Iznenadio sam se kada sam spoznao da je veliki dio na{ih privredi, pred protekli Boì} bio sam izloèn jednom od umirovljenimka dobro informiran o stanju, ne samo u najteìh radnih zadataka. Naime, odre|en sam da obi|em dru{tvu, ve} i u na{em HEP-u. Tu, poglavito mislim na sve umirovljenike u svom radnom okruènju, da ih pozdra- o~ekivano restrikturiranje i privatizaciju, te na njihovo vim i u ime im Hrvatske elektroprivrede i radne sredine ko- gledanje za koje bih, bez podilaènja, rekao kako svojom joj su pripadali, a i danas duhovno pripadaju, zaèlim realno{}u i razborito{}u nadma{uje moje, kao jo{ aktiv- sretne nastupaju}e blagdane. Teìna zadatka ogledala se u nog zaposlenika. tomu {to im u ime tvrtke ovog puta nisam imao {to ponijeti Na{ umirovljenik u velikom broju slu~ajeva je obiteljski za poklon, osim knjige o dijelu HEP-a u ve} tipizoranoj ~ovjek. Skoro svi koje sam obi{ao imaju svoj dom. Koliko vre}ici Hrvatske elektroprivrede. Zbog (doista opravdane) sam mogao na brzinu prozrijeti,ainatemelju osobnih skromnosti poklona, uvjetovane stvarnim ali, vjerujem, poznavanja pojedinaca, nisu nigdje prisutni neima{tina i prolaznim gospodarstvenim (ne)mogu}nostima, svoj obi- siroma{tvo. Skromnost i racionalnost odlike su koje oni lazak umirovljenika odgodio sam za jedan dan. nose iz doba radnog odnosa. Mirovine su im doista male i Kona~no, krenuh izjutra, u nadi da }u sve svoje biv{e nu`na je ìvotna spretnost da u pojedinim dugim mjese- NOVA IZDANJA kolege, a sada{nje dobre prijatelje, kao i njihovu cije- cima spoje kraj s krajem. Mnogi se bave jo{ nekim po- njenu obitelj, zate}i u njihovu domu, te da HEP-ova vre}ica slom, bilo u poljoprivredi ili drugdje. kod znatièljnih susjeda (zbog neznanja njenog sadràja) To me je razveselilo i smirilo, no njihovo zdravstveno ne}e izazvati novi potro{a~ki prijekor prema Hrvatskoj stanje nije izazvalo jednaki osje}aj: mnogi pobolijevaju, ELEKTRANE I elektroprivredi. Sve umirovljenike dobro poznajem i kao i ~lanovi njihovih obitelji. U nekoliko domova zatekao NA JEDNOM OD MOJIH NAJTE@IH RADNIH ZADATAKA, OKOLI[ PREDBO@I]NOM POSJETU UMIROVLJENICIMA BEZ POKLONA, ONI SU SVOJIM GOSTOPRIMSTVOM Krajem sije~nja u Zagrebu je predstavljen ud`benik DEMATIRALI SVA MOJA LO[A PREDVI\ANJA Elektrane i okoli{, grupe autora: prof. dr. Danila Fereti}a, mr. sc. @eljka Toma{i}a, dr. sc. Dejana unato~ ~estih preimenovanja ulica, znao sam gdje se na- sam pripremljene uputnice za odlazak lije~niku specijal- [kanate, prof. dr. sc. Nikole âvline imr.sc. lazi svaki njihov dom. U ovom obilasku sreo sam i isti ili u laboratorij. U blagdanskim danima, a i poslije Damira Suba{i}a, u nakladi Elementai zagreba~kog ~lanove negda{nje Komisije za radne odnose, koji su me njih, iskrena mi je èlja - kao i sviju nas - da zdrav duh Sveu~ili{ta. Knjiga je rezultat inicijative Zavoda za prije puno godina primili na posao. Sreo sam i mnoge prisutan kod njih u velikoj mjeri, doprinese i njihovom visoki napon i energetiku zagreba~kog Fakulteta prijatelje koji su mi, tako|er davno, pomagali pri gradnji cjelokupnom ozdravljenju. elektrotehnike i ra~unarstva, za izradu ud`benika obiteljske ku}e i manuelnim radovima na temelju ~iste Nastala trema od ovih susreta, stoga {to umirovljenici koji }e posluìti kao uvod u suvremena saznanja o dragovoljnosti, a {to je nekad me|u elektra{ima razli~itog prvi put ne}e dobiti poklon materijalne naravi, bila je bez ranga bio lijep i koristan obi~aj. problemima utvr|ivanja i vrednovanja {teta u oko- utemeljenja. O~ekivani revolt, o~ekivani protesti, koliko li{u koje izazivaju elektrane u svojoj {iroj i uòj Svakom ~ovjeku je vrlo te{ko kada sebe mora demanti- sam mogao shvatiti iz rije~i i izraza velike ve}ine svojih okolici. rati, svoje postupke ili o~ekivanja. Poslije ovog obilaska biv{ih radnih kolega, zamijenjeni su mi{ljenjem da je to mora sam, ipak, u cijelosti demantirati svoja o~ekivanja i u~injeno iz nu`de. Svi vjeruju u bolja vremena za koja je Prema mi{ljenju autora, u novije je vrijeme utjecaj o~ekivane reakcije te moj neslavan dolazak u njihove do- nuàn razuman doprinos svih u na{em dru{tvu. @rtve su, postrojenja na okoli{ postao jedan od dominantnih move. To me je u~inilo doista sretnim, i kolikogod ne- ne samo obveza, ve} i svetinja i zbog toga imaju puno ~imbenika za vrednovanje elektrana (uz cijenu i komu ovo izgleda demago{ki, koncept ovih redaka pi{em puta posebna obilje`ja, a i posebnu ~ar. pouzdanost tehni~ke izvedbe postrojenja, te sa suzama u o~ima. (One nisu strah od neminovnog star- ekonomi~nost i raspoloìvost energenata). Pod ut- Analiziraju}i ovu moju ophodnju, koju sam na po~etku enja, ve} sveti predznak da }e nam biti i da nam mora biti smatrao teretom, u misli mi je uletio svima nama poznati jecajem na okoli{ autori uzimaju u obzir sve utje- bolje). caje tijekom gradnje i pogona, te tijekom svih faza stih: Jo{ Hrvatska ni propala, dok mi ìvimo... Bez ambi- rada od pridobivanja i transporta energenata do Stariji su u ìvotu uvijek bili u~itelji. U ovoj prigodi, to su cija i prava da gornji stih mijenjam, posluìo bih se njim i na{i umirovljenici, a eto i za{to. U skoro svim domovima zbrinjavanja otpada. U skladu sa suvremenim ten- dodao: Jo{ HEP ni propao, dok mi ìvimo... A i njegovi na{ih umirovljenika nai{ao sam na veliko i iskreno gosto- dragi, po{teni i odani umirovljenici, kao i umirovljenici dencijama, {tete se u okoli{u nov~ano kvantifici- primstvo. Premda su na{i susreti bili vrlo kratki, a prema raju u obliku tzv. eksternih tro{kova, do kojih se diljem LIJEPE NA[E koji su i najkorektniji platci elek- mom predvi|anju trebali su biti kruti, odisali su toplinom tri~ne energije. dolazi pomo}u suvremenih ra~unalnih modela, od i dokazali da ~ovjek ~ovjeku moè biti - samo ~ovjek. kojih je u knjizi posebno predstavljen njema~ki [ekli Amperovi}, dipl. ing. model EcoSense. O tomu da je pisanje knjige bio sve samo ne rutin- DE@URNI BROJ ZA UMIROVLJENIKE ZAGREBA^KE ELEKTRE ski posao, svjedo~i mno{tvo vrlo svjeìh informacija, koje je trebalo ugraditi u ovo izdanje, s obzirom na ~injenicu da je znanost o okoli{u jedna POMO] U SVAKOJ PRIGODI od najdinami~nijih znanstvenih grana u svijetu. Zato je posebna pozornost posve}ena novijim fe- UDRUGA umirovljenika HEP-a Podru`nica Elektra Za- Tako|er, ova Podru`nica organizira odlazak u kazali{te nomenima poput uvo|enja ~istije proizvodnje ili ak- greb s pogonima - obavje{tava svoje ~lanove da je ot- Komedija po~etkom oùjka na jednu od predstava tualnih saznanja o stvaranju stakleni~kog u~inka, a voren deùrni telefon: 6322-062 na kojemu svakog (Zemlja smije{ka, Tko pjeva zlo ne misli ili Nemo}nik u posebnu vrijednost predstavlja pregled me|u- utorka od 10.30 do 12 sati mogu dobiti razli~ite infor- pameti), pa se zainteresirani za karte (po simboli~nim narodnih dokumenata o za{titi okoli{a, te doma}eg macije, dogovoriti se o potrebnoj pomo}i (u izvanred- cijenama od pribli`no deset kuna) mogu javiti na zakonodavstva. nim slu~ajevima i financijskoj), nabavi lijekova, spomenuti broj. posjetama, obilasku bolesnika i drugom. D. A. T. Jalu{i}

14 HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. upoznavanje

PRAVILA IGRE KONKURENTSKOG TR@I[TA ELEKTRI^NE ENERGIJE U SAD

JUGOISTO^NU EUROPU I ENERGETSKI PRIDRU@ITI EU

IZRA@AVAJU]I osobne dojmove s ovog putovanja Marko Lovri} nije skrivao iznena|enje, ali i zadovoljstvo vi|enim i doìvljenim. • Kao elektroprivrednika posebno me se dojmila produk- tivnost rada u ameri~koj elektroprivrednoj djelatnosti, stalno obrazovanje zaposlenika, kao i zna~ajan utjecaj dràve na reguliranje odnosa me|u sudionicima na trì{tu elektri~ne energije. Impresioniran sam bio radom i redom kojeg nema na ovim na{im prostorima. Amerika je vrlo konzervativna dràva koja po~iva na tradicijskim vrijed- nostima, a njeni stanovnici su radi{ni i po{tuju zakon. Mo- ram priznati da me ugodno iznenadila ~injenica da mladi do 21. godine nakon deset sati nave~er moaju biti u svom domu, tim vi{e {to je trend kod nas upravo obrnut. Sve te dane nisam sreo niti jednog pu{a~a na javnom mjestu, {to tako|er ohrabruje. Gledaju}i ameri~ke filmove moè se ste}i znatno druk~ija slika o tamo{njem ìvotu i ljudima od one koju sam doìvjeo i vidio svojim o~ima. JEDNAKE dojmove izrazio je i Davorin Ku~i}, koji je pritom dodatno napomenuo: POD pokroviteljstvom ameri~ke agencije za me|unarodni USAID RAZVIJA REGIONALNI • Posebno bih naglasio da su velike uspje{ne kompanije razvoj USAID i organizaciji ameri~ke energetske asocijacije PROGRAM TEHNI^KE I FINANCIJSKE u srednjeatlanskoj regiji i dràvi Michigen, koje smo bili u USEA organizirano je studijsko putovanje u SAD za pred- POTPORE prigodi posjetiti, maksimalno racionalizirale svoj na~in stavnike elektroprivreda jugoisto~ne Europe, i to: Albanije, SAD su izrazile spremnost da preko USAID-a pomognu poslovanja uvode}i funkcije jedinstvenog odràvanja u te- BiH, Bugarske, Hrvatske, Makedonije i Rumunjske. dràvama jugoisto~ne Europe kako bi tehni~ki i tehnolo{ki meljnim elektroprivrednim djelatnostima, odnosno proiz- Putovanje, ~iji je prvenstveni cilj bio upoznavanje s pravi- unaprijedile svoje elektroenergetske sustave, te kroz stvara- vodnji, prijenosu i distribuciji. To zna~ajno utje~e na lima igre konkurentskog trì{ta elektri~ne energije, ostvarenje Regionalnog jugoisto~nog europskog trì{ta omogu}ile potrebu smanjenog broja zaposlenika i opreme. Osim no je od 11. do 20. prosinca 2000. godine. Kao njegovu integraciju u zapadnoeuropsko trì{te elektri~ne e- toga, vrijedno je naglasiti da su razgrani~ili poslovanje predstavnici HEP-a u SAD su boravili Davorin Ku~i}, savjet- nergije. Sura|uju}i s EU, s dràvama jugoisto~ne europske samo na ra~unovodstvenoj razini, jer funkcionalno nik Predsjednika Uprave i Marko Lovri}, direktor Prijenos- regije i me|unarodnim financijskim institucijama, agencija razgrani~enje djelatnosti drè neekonomi~nim i neraciona- nog podru~ja u Splitu. USAID trenuta~no razvija regionalni program tehni~ke i finan- lnim. To zna~i da su nakon provo|enja razgrani~enja, zadràli okomitu strukturu organizacije i poslovanja. UZ PREDSTAVNIKE ZEMALJA JUGOISTO^NE CMS i Electrotek) delegirane su za podu~avanje USAID-a u EUROPE, U OKVIRU STUDIJSKOG PUTOVANJA U ostvarenju ovog programa. Mogu}i oblici njihovog SAD, BILI SU I DAVORIN KUÎ] - SAVJETNIK angaìranja i pomo}i su: organiziranje seminara, opskrba potrebnom dokumentacijom, razmjena iskustava s regulator- PREDSJEDNIKA UPRAVE HEP-A I MARKO LOVRI] - nim institucijama iz SAD i nezavisnim operatorima, kao i omogu}avanje studijskih putovanja i razmjena iskustva sa DIREKTOR PRIJENOSNOG PODRU^JA SPLIT srednjoeuropskim, zapadnoeuropskim i balti~kim zemljama.

Turneja je zapo~ela posjetom sjedi{tu USEA u Washingtonu i cijske potpore, kako bi se ostvario vrlo ambiciozan zadani cilj. KORPORACIJA CMS SUDJELUJE U prisustvovanjem, u svojstvu gostiju, Drugom godi{njem sas- OSTVARENJU INICIJATIVE USAID-A Potpora USAID-a uspostavi ovog regionalnog trì{ta, kojem tanku Savjeta inìnjera-konzultanata. Potom su ju`noeuropski bi pripadala i Hrvatska, temelji se na sljede}im dokumetima i Ovaj studijski posjet imao je vi{e ciljeva s tim da je osnovni, energetski stru~njaci posjetili nezavisnog sistem operatora aktivnostima: kao {to je re~eno, bio upoznavanje s mehanizmima Pennsylvania Jersey Maryland Interconnect (PJM) u Noris- konkurentskog trì{ta elektri~ne energije u SAD-u, s - Izjavi iz Thesalonicke iz rujna 1999. godine koju Hrvatska townu i Pennsylvania Power & Light Energy Plus (PPL) u Alle- naglaskom na ulozi nezavisnog operatora sustava (ISO). Ova nije potpisala, ntownu u Pennsylvaniji. PPL je kompanija koja opskrbljuje, uloga se odraàva kroz provo|enje pravila upravljanja dnev- na veliko i malo, zna~ajan dio ameri~kog i kanadskog trì{ta - Studiji EU u okviru Phare programa o razvoju konkurentnog nim trì{tem, predvi|anja potro{nje i planiranja rada sustava elektri~nom energijom. Sudionici putovanja bili su i prvi balkanskog elektroenergetskog trì{ta, koji je unutar njegovog kontrolnog podru~ja, standarde posjetitelji novog zdanja kompanije Exelon PECO Power pouzdanosti i na~inu obra~una cijene usluga kontrolnog po- - Paktu o stabilnosti, Team, jednog od najja~ih brokera na trì{tu elektri~ne ener- dru~ja, standarde pouzdanosti i na~in obra~una cijene usluga gije u SAD-u, koji kupuje i prodaje elektri~nu energiju u 46 - Radu Interkonekcijske radne skupine za uspostavu koridora u prijenosnoj mreì. Cilj je bio i upoznati se s ostalim sudi- dràva SAD-a i u Kanadi. istok-zapad du` dràva jugoisto~ne Europe, uklju~uju}i i onicima na otvorenom trì{tu elektri~ne energije, trgovcima i povezivanje regije s EES-om Turske (SECI Electricity Inter U Dearbornu je za njih organiziran posjet kompaniji CMS Ene- - opskrbljiva~ima na veliko i malo. Posebno va`no, kako za connection Working Group). rgy Corporation koja ima razvijene poslovne aktivnosti, kako na{e, tako i za sve ostale stru~njake bilo je ste}i uvid u poslovanje korporacije CMS i njenu ulogu u ostvarenju inicija- u podru~ju proizvodnje, prijenosa i trgovine elektri~nom ene- Potpora USAID-a mogu}a je u okviru institucijskih, regulator- tive USAID-a za uspostavom Regionalnog trì{ta elektri~ne rgijom, tako i u istraìvanju, prijenosu i skladi{tenju plina. nih i ekonomskih potreba, telekomunikacijskih sustava, te energije u jugoisto~noj Europi. Ujedno se bavi i naftom, te ulaganjem u energetska postro- putem obnove, dogradnje i razvoja prijenosnih mreà. jenja izvan SAD-a. Poznate ameri~ke kompanije (NARUC, Pierce Atwood, USEA, Marica @aneti} Malenica

HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. 15 otkri}a

UZ STOTU OBLJETNICU PRVE PRAVE NAFTNE BU[OTINE

ANTUN LU^I] - LUKAS, ZA^ETNIK MODERNE NAFTNE ENERGETIKE

DESETOG sije~nja ove godine 1879. godine ostaje kod strica u SAD-u, gdje 1885. godine pro{lo je to~no stotinu godina stje~e novo dràvljanstvo i uskoro èni Amerikanku Carolinu od doista zna~ajnog doga|aja Fitzgerald, k}er tada poznatog lije~nika u dràvi Georgija. Tom u naftnoj industriji, a time i prigodom slijedi strica, pa kao i mnogi imigranti radi op}oj energetici, pa je to prakti~nih razloga anglizira hrvatsko prezime, ali i ime, pa se vrijedno obiljeìti i u glasilu ubudu}e potpisuje kao Anthony Francis Lucas. Me|utim, elektroprivredne djelatnosti u vjerovatno radi ~asni~ke titule koju je donio, ~esto se u doku- Hrvatskoj. To nije va`no samo metima susre}e i kao Captain Anthony Lucas. U svakom zbog toga {to su nafta i njeni slu~aju, novim prezimenom, naàlost, je postalo potpuno produkti zna~ajan prirodni iz- neprepoznatljivo njegovo hrvatsko podrijetlo, a u slu`benim vor u proizvodnji elektri~ne dokumentima radi zemlje emigracije spominje se samo kao energije, ve} i zato {to je glavni akter tog doga|aja bio Hrvat, Austrijanac, {to je sudbina koju su doìvjeli mnogi Hrvati. odrastao i ve}im dijelom {kolovan u svojoj zemlji, a afirmiran Doga|aj o kojemu je rije~ zbio se 10. sije~nja 1901. godine u Novom svijetu. Naàlost, hrvatska {utnja i zaborav opet su pokraj ameri~kog grada Beaumonta u dràvi Texas, stotinjak do{li do izraàja, pa u medijima {ireg dosega nije u ovoj kilometara isto~no od sada{njeg velegrada Houstona u pravcu prigodi zamije}en nikakav osvrt. Stoga, eto, zalaganjem i New Orleansa, blizu obala Meksi~kog zaljeva. U nepreglednim uredni{tva HEP Vjesnika èli se javnosti pribliìti osoba i za- ravnicama teksa{ke prerije, podru~je blage uzvisine visoke nimljiv doga|aj iz temelja {ire energetike. samo ~etiri metra i povr{ine 150 hektara naziva se Big Hill, a Kako sam bio u prigodi posjetiti sredi{te povijesnog doga|aja, jedna osobita lokacija na njemu je Spindletop. Naziv potje~e mo`da }e se prvi put kod nas navesti neki podaci, fotografije od jedinstvenog, visokog stabla bora, vretenastog oblika vrha DESETOG SIJE^NJA, ZASLUGOM HRVATA ANTUNA LUÎ]A, NA BIG HILLU U TEXASU DOGODILA SE PRVA VELIKA ERUPCIJA NAFTE, [TO JE OZNAÎLO POÊTAK MODERNOG NAFTNOG RUDARSTVA U SVIJETU

ili literatura u vezi opisanog otkri}a, pa je to odre|eni doprinos zbog vjetrova, poznatog po izbijanju atmosferskog elektriciteta upoznavanju na{e javnosti. Ina~e, ranije je bilo kod nas radova kod grmljavina (vatra Sv. Elma). Na toj lokaciji spomenutog o ovoj temi preteìto u sru~nom, nafta{kom tisku i izdava{tvu, datuma do{lo je radom Lu~i}-Lucasa do prve velike erupcije a u inozemstvu i puno vi{e. Dakako, da smo ovom prigodom nafte, {to je ozna~ilo po~etak modernog naftnog rudarstva u koristili te izvore iz jedne bliske, ali ipak druge struke. Pri tomu svijetu. Na mjestu tzv. Lucasovog vrela ili bu{otine (tzv. Lucas isti~emo pionirske radove V. Borani}a (1971.), sveu~. prof. I. Gusher) podignut je ~etrdeset godina kasnije 18 metara visoki Steinera i suradnika (1979.), nekoliko publicista (npr. J. obelisk od teksa{kog ruì~astog mramora, na kojem je uklesan Erupcija Lucasove bu{otine 10. sije~nja 1901. - Antun @galji}, 1984., D. Fricki, 1996.), te dr. sc. I. Dekani}a (1988.) slijede}i tekst: Lu~i} stoji pokraj tornja s desne strane savjetnika sada{njeg hrvatskog predsjednika. Godine 1998. je "Na ovom mjestu u deset sati i trideset minuta ujutro desetog u izdanju INE izdan prijevod jedne ameri~ke knjiìce (autor R. dana dvadesetog stolje}a {iknuo je mlaz Anthony Lucasa, prvi poticaj za optimizam i upornost mu je davalo znanstveno sni- S. McBeth, 1918.) o ovoj temi. veliki izvor nafte u svijetu, ~ime je zapo~ela nova era civilizacije". manje i tuma~enje profila bu{otine sa sve ve}im tragovima [ira javnost u nas, a poglavito u svijetu, ne zna da je u sredi{tu U ~emu je onda tajna Lu~i}eva uspjeha i njegovih zasluga, ko- nafte. Tehni~ke probleme Lu~i} je rije{io nizom izuma iz tehnike tako va`nog doga|aja iz povijesti naftne tehnologije bio Hrvat. jima je ubrojen me|u dvije stotine najzaslu`nijih Amerikanaca bu{enja (primjerice protupovratni ventil, stalne glinene blatne Valja naglasiti da novi ameri~ki predsjednik George W. Bush po~etkom pro{log, dvadesetog ! stolje}a? isplake), a ni{ta manje vaàn nije bio njegov uspjeh u dobivanju temelji svoje osobno i {ire obiteljsko bogatstvo (i mo}) na financijskih partnera. Pri tomu je zanimljiva epizoda da je Lu~i} je nakon dolaska u SAD radio najprije kao inènjer u "crnom teku}em zlatu" Texasa. Bilo bi korisno prigodnom pub- vlasnik tada{nje monopolske tvrtke Standard Oil u tada{njoj drvnoj industriji, gdje je dao nekoliko zna~ajnijih tehni~kih una- likacijom u povodu stote obljetnice upoznati i najmo}niju ad- po~etnoj naftnoj industriji, kasniji ~uveni kapitalist John Rocke- prje|enja. Uskoro se zainteresirao za rudarsku djelatnost, pa resu svijeta o konkretnom (a ne samo na~elnom) primjeru feller (po~eo kao knjigovo|a), skoro s ironijom odbio Lu~i}evu djeluje kao rudarski inènjer u ameri~kim saveznim dràvama doprinosa geografski male zemlje Hrvatske (tada dijela Aus- molbu za financijsku potporu. Lu~i} je jedva prehranjivao Louissiani i Texasu, gdje s uspjehom pronalazi zna~ajna leì{ta trougarske monarhije) usponu svjetske globalne velesile. obitelj, a pri~a se da mu je supruga Carolina prodavala kamene soli. Tu }e upoznati tehnike bu{enja tla, ali i dobro svla- namje{taj da ga podupre u njegovim putovanjima po sredi{tima Glavni akter povijesnog doga|aja bio je Antun Lu~i} ro|en dati znanje o geologiji. Sve to }e ga navesti na smione pret- financijskog kapitala. Potpora je ipak do{la od druge velike kapi- 1855. godine u obitelji hrvatskog brodograditelja i brodov- postavke o mogu}im velikim leì{tima nafte na lokacijama koje talisti~ke obitelji Mellon i njihovih partnera. Bu{enje je nas- lasnika Stjepana Lu~i}a s otoka Hvara. Kao Antunovo mjesto su odlu~no odbacivali najve}i tada{nji geolo{ki i naftni ro|enja spominju se Hvar ili Vrboska, ali je najvjerojatnije rije~ autoriteti. Prigodu za dokazivanje svojih tvrdnji Lu~i} je uskoro tavljeno krajem listopada 1900. godine primjenom usavr{ene o Splitu. Od sedme godine ve}i dio mladosti provodi s obitelji dobio na spomenutoj teksa{koj blagoj uzvisini Big Hill i njenoj Lu~i}eve tehnologije. Nakon prekida zbog Boì}nih blagdana, 1. u Trstu, tada u istoj dràvi i u jakim vezama s Dalmacijom. Trst lokaciji Spindletop. Tu je Lu~i} od lokalnog neuspje{nog sije~nja 1901. godine je nastavljeno neuobi~ajeno sporo bu{enje je u to vrijeme bio prepun Hrvata - Istrana i Dalmatinaca - amatera-traga~a. P. Higginsa, kupio znala~ki odabran dio zem- radi kona~nog sloja tvrdih stijena. Kona~no ujutro 10. sije~nja, pri trgovaca, poduzetnika, ali i intelektualaca i umjetnika (prim- lji{ta na kojem je zapo~eo bu{enja sredinom 1900. godine. Svi dostegnutoj dubini oko 370 metara, nenajavljeno je do{lo do jerice tu je 1907. ro|en hrvatski pjesnik D. Ivani{evi}), a {to se raniji poku{aji bu{enja neuspje{no su zavr{avali na dubini od sna`ne erupcije plina, bombardmana stijena i izbacivanja u zrak danas zanemaruje. Nakon zavr{etka srednje {kole, A. Lu~i} 60 metara na nesavladivom sloju ìvog pijeska. Lu~i} je uveo {est tona ~eli~nih cijevi i drugih alata. Potom je zavladala ti{ina i poha|a tada mo`da najbolju tehni~ku visoku {kolu u Monar- inovaciju kori{tenjem hidrauli~ke rotacijske bu{ilice (umjesto pojavio se ~vrsti mlaz prljavo zelene sirove nafte u okomitom hiji, Technische Hochschule u Grazu, gdje uskoro stje~e ranijih udarnih bu{ilica) i brzo svladao sloj pijeska, do{av{i do stupcu promjera 20 centimetara i visine 60 metara. Svjedoci u diplomu inènjera strojarstva me|u prvim hrvatskim inènje- 175 metara dubine. Tu su ga do~ekali novi problemi tipi~ni za susjednom gradi}u mislili su da je rije~ o tornadu ili "pijavici". rima. Zanimljivo je da je nakon toga stekao jo{ jednu diplomu ovu vrstu istraìvanja, a svode se na previ{e slab ure|aj za ve}e (Nastavit }e se) i ~in poru~nika na Vojno-pomorskoj akademiji tada u Puli i dubine, probleme s ~i{}enjem dubokih kanala bu{otine i finan- Rijeci. Nakon kra}e slu`be u austrougarskoj mornarici, ve} od cijsku iscrpljenost. Lu~i} je uspje{no rije{io sve probleme, a Ante Sekso

16 HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. obljetnica

80 GODINA KON^ARA

OD SKROMNE RADIONICE DO USPJE[NOG KONCERNA

U POVODU 80. obljetnice osnutka, u poslovnim prostorijama Ukupna vrijednost elektroopreme u tim projektima je pribli`no KONÂRA u Zagrebu odràna je 24. sije~nja 2001. godine kon- 700 milijuna DEM. Uz prihod po zaposlenom od 70.000 DEM ferencija za novinare na kojoj su ~lanovi Uprave KONÂRA javna godinu, to predstavlja pet godina rada za 2000 zaposlenih, nosti predstavili povijest, sada{njost i budu}nost tog najve}eg posebno je naglasio D. Bago. hrvatskog proizvo|a~a na podru~ju elektroindustrije. Predsjed- Kako je rekao, ime KONÂR danas {irom svijeta izaziva nik Uprave KONÂR Darinko Bago u prvom redu se osvrnuo na po{tovanje, te asocira na visoku razinu kvalitete i pouzdanosti planove koje u skora{nje vrijeme KONÂR namjerava ostvariti. opreme i izgra|enih postrojenja. Stotine isporu~enih transfor- • Pozdravljamo Vladinu politiku poticanja investicija, te najavu matora velikih snaga, generatora, hidro i termoelektrana, trans- investicijskih programa u Hrvatskoj, u kojima }e KONÂR formatorskih stanica i sklopnih postrojenja, lokomotiva, tako|er sudjelovati. Tako u ovoj godini o~ekujemo sudjelovanje u elektromotora i mnogo drugih proizvoda na svim kontinentima KONÂREV generator za TE-TO Zagreb isporu~en projektima Hrvatske elektroprivrede (trafostanice Ernestinovo, trajni su spomenici KONÂREVIH dostignu}a. Za sve vrijeme u lipnju 2000. godine iz proizvodne hale Dru{tva @erjavinec, Dobri i Su{ak, hidroelektrane Le{}e i Peru}a), grada djelovanja, od skromne radionice do uspje{nog koncerna, Generatori i Motori

KONÂR U OVOJ GODINI OÊKUJE UGOVARANJE POSLOVA POVIJEST KONÂRA - POVIJEST U HRVATSKOJ VRIJEDNIH VI[E OD 700 MILIJUNA DEM HRVATSKE ELEKTROINDUSTRIJE U TRGOVA^KI registar u Zagrebu upisana je 24. Zagreba (proizvodnja 70 niskopodnih tramvaja), te Hrvatskih è- KONÂR je uvijek bio me|u nositeljima razvoja i dao zavidan sije~nja 1921. godine tvrtka Elektra d.d., koju su ljeznica (elektrifikacija koridora \akovo-Sarajevo-Plo~e, elektri- doprinos, ne samo na podru~ju elektroindustrije, ve} i ukupnom onovali Felix Rottenbucheri Josip Novakovi}, fikacija pruge do Splita i nastavak izmjene elektri~nog sustava na razvoju hrvatskoga gospodarstva. No, najve}e bogatstvo inènjeri gra|evinarstva iz Zagreba. Iste godine tvrtka prelazi u vlasni{tvo grupe Siemens. Nakon pruzi Zagreb - Rijeka). Zahvaljuju}i tomu, ova bi poslovna go - KONÂRA, napomenuo je D. Bago, njegovi su ljudi, koji s Drugog svjetskog rata, poduze}e je nacionalizirano i dina za nas trebala biti uspje{nija od prethodne. ponosom nose ime Kon~arevci. osnovano je poduze}e ELIH (Elektroindustrija Hrvat- Danas KONÂR - ELEKTROINDUSTRIJA d.d. s 27 dru{tava u ske), u kojemu su, osim Siemensa koji je promijenio REFERENCE KONÂRA zemlji, pridruènim dru{tvima, te dru{tvima i predstavni{tvima u ime u Pogon Rade Kon~ar, u{la i elektrotehni~ka po- inozemstvu ~ini Grupu KONÂR, koja zapo{ljava pribli`no 4500 duze}a AEG, Elka, Kontakt, Noris i Croatia. Do 1990. - vi{e od 100 hidroelektrana u zemlji i svijetu poduze}e posluje pod imenom Rade Kon~ar, a od ljudi. Dru{tva su povezana u tri poslovna podru~ja: Eneretika i - 85 turbogeneratora ukupne snage 6000 MVA 1. sije~nja 1991. godine djeluje kao dioni~ko transport, Industrija, Ku}anski aparati, ugostiteljska oprema i dru{tvo pod imenom KONÂR - - 300 transformatorskih stanica naponske razine od ostalo. 72,5 do 420 kV ELEKTROINDUSTRIJA d.d. - vi{e od 3000 distribucijskih transformatorskih KONÂR je, nagla{eno je na ovoj konferenciji, snaàn hrvatski Prerastanje iz servisne radionice u koncern elektroin- stanica u razli~itim izvedbama (klasi~ne, betonske, izvoznik: u 2000. godini prodano je proizvoda i usluga u vrijed- dustrije zapo~elo je isporukom prvog energetskog limene i stupne) nosti 1200 milijuna kuna, od ~ega na izvoz otpada 45 posto. transformatora 1947. godine i prvog generatora 1948. godine (za HE Mariborski otok). U razdoblju - 330 diodnih i 16 tiristornih lokomotiva Vrijednost ukupne prodaje od 1991. do 2000. godine iznosi 3200 milijuna DEM, a u ovoj godini o~ekuje se njezin rast od od 1947. do 1959. godine izgra|eno je jezgro - prvi dvoosovinski tramvaj doma}e proizvodnje dana{njeg koncerna na podru~ju Tre{njevke. Proiz- sedam posto u odnosu na prethodnu godinu. - elektrooprema za vi{e od tisu}u plovnih jedinica u vodnja se {iri i na druge lokacije u Zagrebu i u druge brodogradnji Na kraju ovog susreta organizirana je posebna promocijska gradove, gdje postoji i danas (Sesvetski Kraljevac, - crpne stanice u Egiptu, Alìru i Libiji vo`nja Zagreba~kim tramvajem, uz glazbenu pratnju Kraljeva Zlatar, Borongaj, Rijeka, Jankomir, @itnjak). Razvijaju ulica. Tom prigodnom obiljeàvanju KONÂREVOG ro|endana se i usvajaju proizvodi koji su i danas okosnica proiz- - elektrooprema u projektu Podravina, u tvornici azi- vodnog programa koncerna: rotacijski strojevi, tromicina na zagreba~koj Remizi pridruìo se i Milan Bandi}, gradona~el- transformatori, sklopni aparati i postrojenja, loko- nik Zagreba, te ostali uglednici iz javnog i gospodarskog ìvota. - elektri~na oprema za transport (dizala) motive, dizala, ku}anski aparati. Godine 1961. os- êstitaju}i KONÂRU ro|endan, M. Bandi} je naglasio va`nost - opremanje hotela i poslovnih zgrada niva se Elektrotehni~ki institut i postaje jezgra sudjelovanja hrvatskih tvrtki u oìvljavanju hrvatskog, odnosno - objekti cestovne infrastrukture (sustav nadzora vlastitog razvoja proizvoda i proizvodnje, a 1963. zagreba~kog gospodarstva. godine zapo~eta je proizvodnja ku}anskih aparata. i upravljanja prometom, ventilacijom, rasvje- tom...) Osamdesetih godina afirmira se inènjering za ob- Tanja Jalu{i} jekte i postrojenja.

D. Bago i ~lanovi Uprave KONÂR na konferenciji za novinare Za novinare i uglednike iz javnog ìvota organizirana je posebna promocijska vo`nja ZET-ovim tramvajem KONÂREVE proizvodnje

HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. 17 promjena klime putokaz

MINISTRI I DIPLOMATI 182 PROPISI O ZA[TITI OKOLI[A VA@NI ZA RAD I RAZVOJ ZEMLJE BEZ DOGOVORA ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA - SMJERNICE O PROVO\ENJU KYOTO PROTOKOLA

OP]E ZATOPLJENJE TEMELJ PRA]ENJU I - VELIKI IZAZOV 21. PROVEDBI PROPISA STOLJE]A ZBOG opsega tekstova pojedinih propisa o za{titi okoli{a i COP6 konferencija o promjeni klime u Haagu je slu`beno sloènosti poslova koji prate njihovu provedbu, Sektor za raz- odgo|ena, nakon {to se ministri i diplomati iz 182 zemlje voj je u suradnji s APO d.o.o. pripremio i izdao u Biltenu nisu sloìli oko teksta o provo|enju Kyoto protokola HEP-a broj 89 sustavan prikaz propisa o za{titi okoli{a, va`nih Predsjedavaju}i konferencije Jan Pronk, nizozemski za rad i razvoj elektroenergetskog sustava. U njemu su saèto ministar okoli{a, na zavr{noj sjednici je rekao: prikazane zakonske obveze tehnolo{kih jedinica HEP-a prema Razo~aravaju}e je da se politi~ki vo|e nisu ovdje uspjeli tijelima ovla{tenih za poslove za{tite okoli{a - na svim razi- dogovoriti i dovr{iti upute u smanjenju ispu{tanja stak- nama. Ovakav pristup spomenutoj problematici daje temelj za leni~kih plinova, posebno zato {to je javnost to o~ekivala. izgradnju sustava prepoznavanja i kontinuiranog pra}enja Vjerujem da politi~ka volja za uspjehom jo{ postoji i propisa, te predstavlja zna~ajan korak u razvoju za{tite okoli{a uvjeren sam da se moèmo preustrojiti u bliskoj za HEP kao tvrtku. budu}nosti i dovr{iti dogovor koji vodi do u~inkovite Hrvatska elektroprivreda je svjesna va`nosti razmi{ljanja o kontrole ispu{tanja i o~uvanja najugorènijih zemalja od za{titi okoli{a i tvrtka je kojoj je po{tivanje propisa iz za{tite utjecaja op}eg zatopljenja. okoli{a, u pravilu, najmanje {to HEP u tom podru~ju svog po- Izjavio je da je na konferenciji, koja je odgo|ena nakon slovanja ostvaruje ili namjerava ostvariti. Kroz poslovnu poli- zavr{ne sjednice koja je trajala cijelu no}, postignut tiku HEP-a, definirana su i prihva}ena temeljna na~ela za{tite odgovaraju}i napredak u definiranju financijske pomo}i okoli{a, iskazana u Deklaraciji za{tite okoli{a HEP-a iz 1996. i transfera tehnologije u okviru projekata pomo}i godine. Kako se regulativa u ovom podru~ju ubrzano razvija u zemljama u razvoju da doprinesu sveukupnom dje- posljednjih nekoliko godina time se mijenja, odnosno skoro lovanju vezanom uz promjenu klime. svakodnevno {iri zakonski okvir odnosa HEP-a prema okoli{u. Pojavljuju se nove zakonske obveze koje HEP kroz odre|eno Nesporazumi o klju~nim politi~kim pitanjima, kao {to su razdoblje mora ispunjavati. Potreba sustavnog prepoznavanja, prvenstveno potankosti sustava me|unarodnog trgova- pra}enja i interpretacije pojedinih propisa iz podru~ja za{tite OÊKUJE SE DA ]E SE U BLISKOJ okoli{a, s obzirom na njihov opseg, sloènost i dinamiku, do- jem da se olak{a provedba najva`nijih propisa vezanih za BUDU]NOSTI IPAK POSTI]I datno }e se pove}ati procesima pristupanja Republike Hrvat- pojedina podru~ja za{tite okoli{a. ske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i Europskoj uniji. DOGOVOR ZA UÎNKOVITU Regulativa u podru~ju za{tite okoli{a zahtijeva kontinuiranu Temeljna svrha izrade pregleda smjernica kroz propise o za{titi KONTROLU ISPU[TANJA I potrebu sustavnog prepoznavanja, pra}enja, te informiranja, s OÛVANJA NAJUGRO@ENIJIH okoli{a od va`nosti za rad i razvoj elektroenergetskog sustava obzirom na opseg i sloènost u provedbi i dinamici pra}enja bila je da se na jednom mjestu prikupe, te sustavno obrade ZEMALJA OD UTJECAJA OP]EG propisa iz pojedinih podru~ja za{tite okoli{a. Za svaku tvrtku relevantni propisi o za{titi okoli{a u poslovanju HEP-a, te na ZATOPLJENJA va`na je cjelovita prosudba pravnog i operativnog zna~enja taj na~in postave temelji za njihovo daljnje kontinuirano primjene pojedinih zakonskih odredbi, te smisleno pozicioni- pra}enje i provedbu. nja ispu{tanjima i mehanizmi ~istog razvoja (CDM), kao ranje provedbe na najprikladniji na~in. Nakon odgovaraju}eg i pravila izra~unavanja ispu{tanja iz ponora ugljika iob- Kako je pra}enje i provedba propisa za{tite okoli{a u tvrtki stru~nog tuma~enja, interno proslje|ivanje provedbe propisa veza usugla{avanja s kona~nim dogovorom, nisu mogli zahtjevan i sloèn proces, Sektor za razvoj je ve} 1998. go- tada predstavlja samo tehni~ki zadatak. Stoga su i ove smjer- biti rije{eni u raspoloìvom vremenu. dine pokrenuo brojne aktivnosti na pra}enju propisa u za{titi nice izra|ene s ciljem potpunijeg informiranja i obrazovanja Kompromisni tekst o kojem je govorio J. Pronk, bit }e okoli{a na razini HEP-akao tvrtke, pa je u oùjku 1999. godine zaposlenika HEP-a, kao pomo} u osposobljavanju za predloèn kao podloga za mogu}i nastavak {este sjed- pripremljena prva verzija ovakvog pregleda. S obzirom na obavljanje poslova za{tite okoli{a u svojim radnim sredinama, nice Konferencije zemalja ~lanica (COP6) o provo|enju va`nost internog stru~nog tuma~enja propisa i pojedinih {to je i jedno od temeljnih na~ela za{tite okoli{a u poslovnoj UN Okvirne konvencije o promjeni klime. Ti razgovori odredbi, uz kompleksan i vrlo dinami~an razvoj zakonske politici Hrvatske elektroprivrede. regulative, zna~ajno je sustavno pra}enje svih bitnih izmjena i mogli bi se odràti u svibnju u Bonnu, sjedi{tu Sekre- U cilju upotrebe ovih smjernica kao trajne i korisne podloge, dopuna, te je i ovaj pregled dopunjen, uskla|en i aùriran. tarijata za promjenu klime. smatramo da bi u sljede}im fazama projetka bilo korisno: Ovakvim koncepcijskim pristupom, na jednom su mjestu ob- Ranija verzija kompromisnog teksta uklju~ivala je jedinjeni skoro svi pravni propisi koji reguliraju sveobuhvatno • razraditi i prihvatiti odre|eni mahenizam trajnog i kontinui- prijedlog o isklju~enju nuklearne energije iz izbora za fi- i cjelovito podru~je za{tite okoli{a va`nih za HEP, u svim nje- ranog pra}enja izmjena i/ili dopuna zakonskih propisa iz po- nanciranje vezano uz CDM. Sveukupno pitanje o tomu govim segmentima. U tom smislu, ocjenjuje se da }e ovaj dru~ja za{tite okoli{a, koji su va`ni za poslovanje HEP-a; koja tehnologija }e biti uklju~ena ili isklju~ena iz pregled predstavljati vaàn doprinos u razvoju i izgradnji inte- CDM-a, raspravit }e se ponovo ove godine. • ustrojiti mehanizam periodi~nog izvje{tavanja o takvim gralnog sustava upravljanja okoli{em HEP-a i biti koristan, izmjenama pojedina~nim zainteresiranim subjektima HEP-a Provedbeni tajnik Konvencije Michael Zammit Cutajar u~inkovit i prikladan za svakodnevnu operativnu uporabu u (proizvodnim pogonima, slu`bama i sli~no); je izjavio: Uspostavljanje ~vrstih op}ih uvjeta postupanja svim tehnolo{kim jedinicama HEP-a, te op}im slu`bama u vezano uz promjenu klime je ambiciozan posao, uspore- sjedi{tu tvrtke. • razraditi i analizirati na sli~an na~in i me|unarodne propise div s razvojem me|unarodnih uvjeta trgovine u okviru iz podru~ja za{tite okoli{a (ovaj pregled, osmi{ljen kao temelj Ovaj pregled sa stanjem svibanj 2000. godine, sadrì vi{e od za izgradnju sustava, obuhvatio je samo propise RH; Hrvatska WTO. Op}e zatopljenje je veliki izazov 21. stolje}a i vjeru- 50 zakonskih propisa uz saèt prikaz obveza koje se trebaju jem da }e reakcija javnosti na ovaj sastanak potaknuti je, me|utim, potpisnica brojnih me|unarodnih konvencija i provesti u pojedinim segmentima za{tite okoli{a bitnih za dje- ugovora koji itekako mogu biti tehnolo{ki i financijski va`ni za vlade na razmi{ljanje o hitnosti uspjeha u sljede}em latnost i poslovanje HEP-a. Pojedini propisi obra|eni su kroz poku{aju. HEP); osam tematski podijeljenih cjelina, prema kojima su reguli- Na konferenciji u Haagu je sudjelovalo vi{e od 7000 rana zna~ajna pitanja gospodarskog kori{tenja pojedinih dije- • pribliàvanje standardima EU name}e potrebu, ne samo sudionika iz 182 zemlje, 323 me|uvladninih i nev- lova okoli{a. Istodobno, pregled daje aùrirano pra}enje svih poznavanja njihovih propisa vezanih uz energetiku i za{titu ok- ladinih organizacija i 443 predstavnika medija. prikazanih propisa, te prikazuje nedavne zna~ajne promjene u oli{a, ve} i potrebu predvi|anja i postupnog usugla{avanja Prevela: Nevenka Novosel zakonodavstvu RH u podru~ju za{tite okoli{a. postoje}izh doma}ih propisa s budu}im europskim zahtje- vima. NucNet vijest broj 397 Sektor za razvoj priprema i iscrpnije upute namijenjene odgovornim osobama u svim tehnolo{kim jedinicama HEP-a,s cil- Mr. sc. Zoran Stani}

18 HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. ju~er i danas

DALMATINSKI DISPE^ERI NA NOVOJ ADRESI

BOLJI RADNI UVJETI

PRESELJENJE Dispe~erskog centra u Splitu na novu oteàna fizi~ka komunikacija s drugim dijelovima Splita. lokaciju nagovje{}ivalo se godinama. Kada se kona~no Kako je Vrboran prigradska ~etvrt s nedovoljno dobro i dogodilo, krajem pro{le godine, bila je to neka vrsta rije{enim prometnicama, puno vremena gubimo pri do- staro-nove vijesti. Nakon desetlje}a dugog obitavanja lasku i odlasku s posla. Ipak se razveselimo kad nas pri na petom katu poslovne zgrade HEP-au ulici Ivana Gun- dolasku ovdje uvijek ~eka slobodno parkirno mjesto, {to duli}a, na{i dispe~eri su slu`beno od 3. listopada je opet bio nerje{iv problem prija{nje lokacije. 2000. godine u poslovnoj zgradi na Vrboranu, gdje su Sli~no mi{ljenje dijeli i Goran Tomi}, rukovoditelj se pridruìli CDU i Odjelu vo|enja splitskog Prijenos- splitskog Odsjeka Dispe~erske slu`be: Premda Vrbo- nog podru~ja. Njih sedmero (Goran Tomi}, Snjeàna ran na prvi pogled izgleda dobro, kada ovdje ]uji}-ôko, Petar Vladislavi}, Ranko Baji}, Sini{a Kara- svakodnevno obavljate svoj posao uo~avate njegove bati}, Ton~i Blaèvi} i Leo Klari}) slaù se da su uvjeti jo{ uvijek neprevladane dje~je bolesti. Tako, uz zado- rada ovdje bolji, kako u tehni~kom smislu takoiulo- voljavaju}u procesnu elektroniku i mjerenja imamo Poslovna zgrada na Vrboranu, gdje su se na{i dispe~eri priklju~ili CDU i Odjelu vo|enja ZA RAZLIKU OD PRIJA[NJEG JEDNOG, U Prijenosnog podru~ja Split POSLOVNOJ ZGRADI NA VRBORANU NALAZI SE VI[E KOMPJUTORSKIH SUSTAVA, KAO I @IVI ZIDNI EKRAN S KOJEG SE MO@E OÎTATI TRENUTA^NO ELEKTROENERGETSKO STANJE gisti~kim sadràjima. Naime, za razliku od prija{njeg djelomice nerije{enu telefoniju. U novom dijelu je ona jednog, ovdje ih je do~ekalo vi{e kompjutorskih sus- zadovoljavaju}a, ali u starom, gdje jo{ uvijek funk- tava, kao i ìvi zidni ekran s kojeg mogu o~itati tre- cionira tehnolo{ki zastarjela centrala, dolazi do ~estih nuta~no elektroenergetsko stanje na podru~ju koje zagu{enja u vezama. Nije rije{ena ni mikroklima, po~ev koordiniraju, {to je neusporedivo s tzv. mrtvom she- od sustava klimatizacije, koji ne pogoduje niti za- mom kojom su se prije koristili. poslenicima niti ure|ajima, pa do prodiranja vode. Na dan posjeta objektu na Vrboranu, deùrni dispe~er u Me|utim, uz sve ove primjedbe mi }emo, kao i do dnevnoj smjeni bio je Sini{a Karabati}: Kvalitetnija su sada, biti u funkciji proizvodnje i prijenosa podru~ja nam mjerenja, signalizacija, kao i ostali sadràji koji koje pokrivamo. upotpunjuju radne uvjete. Me|utim, znatno nam je Marica @aneti} Malenica Novi radni prostori imaju prednosti, ali i manjkavosti

Sini{a Karabati}, de`urni dispe~er

HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. 19 trag za povijest

PROIZVODNJA TE PLOMIN 1 U 2000. GODINI

OBOREN REKORD OD PRIJE 25 GODINA

ZA Termoelektranu Plomin, pro{la godina - posljednja u 20 stolje}u, a 31. u povijesti Elektrane - ostat }e zabiljeèna kao godina proizvodnog pothvata. TE Plomin 1 lani je proizvela na pragu, {to zna~i isporu~ila u elektroenergetsku mreù ~ak 624 255 MWh elektri~ne energije ostvariv{i, tako|er, rekord- nih, 6 519 sati rada na mreì! Usporedbe radi, godine 1999. proizvedeno je 433 123 MWh elektri~ne energije za 4 617 sati rada. Ina~e, lani je oboren rekord Elektrane ostvaren daleke 1976. godine, kada je Plomin 1 proizveo i isporu~io u elektroenergetsku mreù 560 338 MWh elektri~ne energije. Te godine na generatoru je zabiljeèna proizvodnja od 608 786 MWh a 2000. godine 678 053. Kad se ve} bavimo sta- tistikom, spomenimo i prvu godinu rada TE Plomin 1, 1970. Tada je na generatoru zabiljeèna ukupna proizvodnja od 190 943, a na pragu 175 323 MWh elektri~ne energije. Za tu proizvodnju Elektrana je radila na mreì 2000 sati. No, vratimo se pro{loj - rekordnoj godini. Brojke koje obi~nim smrtnicima ne zna~e puno, ali }e ih stru~njaci dobro razumjeti kaù da je 2000. godina TE Plomin 1 ostvarila De~ki TE Plomin 1 marendaju na radnom mjestu, jer pogon radi 24 sata, pa toliko moraju i oni 79 posto vremenske raspoloìvosti (sati na mreì plus rezerva u odnosu na ukupan broj sati), 76 posto radne i 96 posto u~inske raspoloìvosti. Proizvodnja je stajala ukupno zirati rad tako da ljudi dobiju odmor za svoje odra|ene • Za napore koje su uloìli lani da bi bila ostvarena rekordna samo128155sati,autojbrojcisuisatiizgubljeni zbog re- prekovremene sate. Oni te{ko mogu iskoristiti i dane proizvodnja treba zahvaliti svim pogonskim radnicima i monta zajedni~kih objekata Plomina1iPlomina2od15 godi{njeg odmora. Uz veliku proizvodnju prekovremeni sati odra`vanju, ali i na{im stalnim kooperantima koji su kad god nam je trebalo promtno reagirali kaè @ivko Cetina, dodaju}i da su mu najdraì i najlak{i tehni~ki problemi, ali onih drugih TERMOELEKTRANA PLOMIN 1 NA POÊTKU SVAKOG je uvijek vi{e. ÊTVRTKOG DESETLJE]A PRO@IVLJAVA SVOJU DRUGU U razgovoru o rekordnoj proizvodnji termoelektrane stare 30 godina, nismo mogli zaobi}i za{titu okoli{a. Prema rije~ima MLADOST: LANI JE OBOREN PROIZVODNI REKORD STAR na{eg sugovornika, nakon ugradnje elektrofiltra, TE Plomin 1 ispu{ta u zrak pet puta manje koli~ine pra{ine od 25 GODINA, A UZ TO TE PLOMIN 1 JE ZAHVALJUJU]I dopu{tenih, a i koncentracija sumpordioksida, mjerena u dimnjaku znatno je ispod dopu{tenih 2000 mikrograma po UGRA\ENOM FILTRU, SMANJIO SVOJ UTJECAJ NA OKOLI[. prostornom metru. To je mogu}e zbog kori{tenja kvalitetnog niskosumpornog uvoznog ugljena u kojemu ima 15 puta dana. Naime, za vrijeme remonta TE Plomin 2 koji je trajao se nagomilavaju i na svakom iskrcaju broda. Usput re~eno, manje sumpora nego {to ga je bilo u doma}em ugljenu prije dulje, 15 dana je morala stajati i TE Plomin 1, jer je obavljen brodovi su u pro{loj godini dovezili 651 056 tona ugljena. spaljivanog u termoelektrani. Dakako, drugi blok zahvaljuju}i remont zajedni~kog dimnjaka i kanala morske vode. Svaki iskrcaj, a lani ih je bilo devet, zna~i i 500 ure|aju za odsumporavanje u zrak ispu{ta puno manje prekovremenih sati koje ljudi ne mogu iskoristiti, jer to radni • Ovakva rekordna proizvodnja predstavlja veliki pritisak i na- pra{ine i sumpordioksida od Plomina 1. Ina~e, ispred por za sve pogonske ljude, za odràvanje i tehni~ku pripremu. proces ne dopu{ta. To nam je i najve}i problem kaè @. Cet- upravne zgrade TE Plomin 1 nalaze se bijeli kontejneri s Istina, najbolje je kad postrojenje radi, jer su najve}i problemi ina. ure|ajima za mjerenje one~i{}enja okoli{a termoelektrane, koji }e uskoro biti postavljeni na razli~itim lokacijama. Tako kad je Elektrana izvan pogona. No, tako dugotrajan i kontinui- Treba znati da se od Plomina i ove godine o~ekuje - puno. }e svi gra|ani Labin{tine i Istre mo}i pratiti rad TE Plomin 1 i ran rad na mreì zahtijeva jako puno kompenzacija, kaè nam Prema bilanci HEP-a "jedinica" bi morala isporu~iti u mreù rukovoditelj proizvodnje u oba bloka Plominske termoelek- TE Plomin 2. Uvjerit }e se da plominske termoelektrane nisu 500 GWh, a "dvojka" ~ak 1.500 GWh elektri~ne energije. Da one~i{}iva}i, ali jesu veliki poticaj gospodarskom razvoju trane, @ivko Cetina i nastavlja. bi se to ostvarilo, potrebno je puno sati rada na mreì, {to ovog kraja Hrvatske. • Kada to govorim mislim na puno, doista previ{e zna~i da }e svi zaposleni imati pune ruke posla, te ne}e mo}i prekovremenih sati koji se ne pla}aju, a nemogu}e je organi- ni pomi{ljati na kori{tenje prekovremenih sati. Ivica Tomi}

Rukovoditelj proizvodnje u termoelektranama Plomin 1 i Plomin 2 @ivko Cetina: Tra`eno – u~injeno ako me ve} morate slikati, u~inite to radije u pogonu, nego ovdje u uredu

20 HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. okolnosti kroje

PROIZVODNJA DALMATINSKIH HIDROELEKTRANA U 2000. GODINI

USPRKOS SU[I, PREMA[ILE PLAN

OSTVARENJE elektroenergetske bilance za proteklu godinu, u dijelu koji se odnosio na proizvodnju dalmatinskih hidroelektrana, bilo je neizvjesno sve do pred kraj godine, kada se nebo smilovalo i odlu~ilo nam iza}i u susret. Naime, u sije~nju i velja~i nije bilo padalina, a razdoblje od oùjka do rujna moè se okarakterizirati kao su{no. Rujan ~ini postupni zaokret koji u listopadu i studenom donosi tako èljenu ki{u u obilnim koli~inama. Prvi dio prosinca bio je siroma{niji, a drugi znatno bogatiji s obzirom na koli~inu padalina. Kada se sve okolnosti zbroje i oduzmu, jubilarna 2000. godina pamtit }e se, u hidrolo{kom i energetskom smislu, kao su{na godina. To ipak nije sprije~ilo vrijedne dalmatinske hidroelektrane da ostvare i za 11 posto prema{e planiranu proizvodnju od 2.873 GWh elektri~ne energije, {to je vidljivo iz sljede}ih podataka:

Planirano Ostvareno HE (u MWh) (u MWh) 1. Zaku~ac 1.331.000 1.412.301,0 2. Kraljevac 29.000 36.246,1 3. Peru~a 102.000 112.467,1 4. \ale 130.000 121.051,4 5. Orlovac 253.000 379.582,3 6. Miljacka 120.000 103.494,0 7. Golubi} 20.000 17.470,2 8. Jaruga 34.000 23.421,5 9. Velebit 333.000 355.602,0 10. Kr~i} 0 1.171,0 11. Dubrovnik 516.000 615.069,6 12. Zavrelje 5.000 3.280,6 Ukupno: 2.873.000 3.181.156,8 HE \ale

UKOLIKO I DALJE U OVOM RAZDOBLJU BUDU IZOSTAJALI SNJEGOVI, MORAT ]EMO MJENJATI HIDROLO[KI PRISTUP

HE Orlovac ostvarila je ~ak 50 posto, a HE Dubrovnik 20 posto ve}u proizvodnju od planirane, dok su se ostale hidroelektrane vrtjele oko zadanih veli~ina iz plana, s manjim plusom ili minusom. Sude}i po tomu da se tijekom nekoliko godina zadnjeg desetlje}a primje}uju stanovite klimatske promjene, name}e se zaklju~ak da ni zima vi{e nije {to je nekad bila, odnosno, da prave zime, sa svim njenim zna~ajkama, zapravo vi{e i nema, naglasio je rukovoditelj splitskog Odjela Dispe~erske slu`be Goran Tomi}: Zima vi{e ne donosi snijeg kao prije, ~ak ni na razinama iznad 400 m. Ukoliko i nadalje u ovom razdoblju budu izostajali snjegovi, morat }emo ne{to mijenjati u hidrolo{kom pristupu. I u sije~nju ove godine tako|er nije bilo snijega, a pove}ana koli~ina vode od ki{a stvara dodatne probleme. Ne mo`e se niti pohraniti niti iskoristiti, dok bi snje`ni pokriva~ bio zlatna rezerva, na koju bismo mogli ra~unati kada u prolje}e otopli i po~nu otapanja. Kako nije prehladno, sada je i potro{nja manja, pa se pojavljuju i proizvodni vi{kovi. HE Peru~a HE Zaku~ac Marica @aneti} Malenica

HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. 21 podsjetnik

HRVATSKI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV U 2000. GODINI

OBILNA KI[A U PRAVOM TRENUTKU

NA PITANJE kakva je bila energetska 2000. godina, kratko bi mo- preuzimanje puno ve}ih rizika. Bolje re}i, taj Dalekovod kao ljavaju}e), 94 tisu}e tona pri~uve ugljena, te milijardu i 115 mili- gli odgovoriti – zadovoljavaju}a. Jer, nije bilo ve}ih kvarova pos- ~imbenik stabilnosti sustava omogu}io je druk~iji na~in juna kWh u akumulacijskim jezerima ili 61 posto popunjenosti trojenja, nije bilo redukcija. Me|utim, kakva je doista bila znaju kori{tenja akumulirane vode u jezerima na{ih hidroelektrana i ({to je bilo odli~no). Pritom spomenimo da je cijena teku}eg go- oni koji su iz dana u dan pronalazili rje{enja da se za hrvatske pove}u proizvodnju hidroelektrana. Jo{ bolje re}i, uz spoznaju da riva u sije~nju bila 140 dolara po toni s naznakama daljnjeg rasta tro{a~e osiguraju dovoljne koli~ine elektri~ne energije, a da se se moèmo osloniti na uvoz elektri~ne energije preko daleko- (usporedbe radi, polovicom 1999. godine tona teku}eg goriva pritom slijede pravila energetske i financijske opravdanosti. To su voda 400 kV, akumulacije su se mogle maksimalno koristiti. stajala je 64 dolara), a prosje~na cijena u 2000. godini bila je zaposlenici Sektora za vo|enje i gospodarenje elektroenerget- Temeljni razlog takvog opredjeljenja bila je vrlo visoka cijena 160 dolara po toni. skim sustavom. teku}eg goriva u pro{loj godini. Energetsku 2000. godinu zapo~eli smo, zna~i, s dobrim ulaznim Iscrpne informacije o sustavu u protekloj godini saznajemo od Naime, jo{ krajem 1999. godine pozorno se pratio rad sustava, uz elementima. Po~etkom godine, potro{nja elektri~ne energije bila Jakova Sinov~i}a, direktora Sektora i Mladena @odana, rukovo- kori{tenje dalekovoda 400 kV Hrvatska-Ma|arska, u odnosu na je na razini 1999. godine. U ljetnom razdoblju, zbog poja~ane ditelja Slu`be za energetsko-ekonomske poslove. Europu, odnosno UCTE i ma|arski elektroenergetski sustav. S ob- turisti~ke sezone ostvaren je o~ekivani porast od 6 posto-uod- zirom na pozitivne spoznaje, pra`njenjem akumulacija u 2000. nosu na 1999., odnosno 1,5 posto - u odnosu na plan. U HRVATSKO-MA\ARSKA 400 KV godini èljelo se posti}i bolje financijske u~inke, ne zanema- posljednja tri mjeseca 2000., zbog neo~ekivano visokih tempera- DALEKOVODNA POVEZNICA ruju}i pritom stabilnost hrvatskog elektroenergetskog sustava. tura za zimsko doba godine, ostvarena je znatno manja potro{nja. OMOGU]ILA RAD UZ VE]E RIZIKE Sve to rezultiralo je potro{njom koja je u 2000. godini porasla za GODINU ZAPOÊLI DOBRIM samo 1,2 posto u odnosu na ostvarenu potro{nju u 1999. godini, Kao {to je poznato, strategija rada elektroenergetskog sustava ULAZNIM ELEMENTIMA utvr|uje se za svaku godinu, uvaàvaju}i postoje}e i predvidive a 3,1 posto bila manja od plana. U 2000. godini ostvarena je uk- okolnosti. Ono {to pro{logodi{nju strategiju razlikuje od do- Zna~i, temeljni elementi za rad elektroenergetskog sustava u upna potro{nje elektri~ne energije od 13. milijardi i 836 milijuna tada{njih jest postojanje 400 kV hrvatsko-ma|arskog daleko- 2000. godini bili su: Elektroenergetska bilanca za 2000. godinu, kWh. voda, koji je omogu}io druk~iju logiku energetskog rada uz 177 tisu}a tona pri~uve teku}eg goriva ({to je bilo zadovo- NEZAPAM]ENA SU[A ISPRAZNILA TIJEKOM AKUMULACIJSKA JEZERA Takva potro{nja pokrivena je radom hidroelektrana (42 posto), PRO[LOGODI[- termoelektrana (39 posto), TE Plomin 2 (5 posto) i uvozom elektri~ne energije (31 posto). Ovako “suhi” podaci, pak, ne pokazuju NJEG LJETA {to se doista doga|alo u sustavu. ZABILJE@ENA JE Dok su se u prolje}e maksimalno koristile hidroelektrane da ne bi do{lo do prelijevanja vode, u svibnju i lipnju o~ekivana voda je SU[A KAKVA SE izostala. Planiranu proizvodnju hidroelektrana u tom razdoblju na- domjestitli smo uvozom elektri~ne energije, koja je u pojedinim NE PAMTI NA razdobljima dosizala ~ak i 50 posto potreba hrvatskih potro{a~a OVIM za elektri~nom energijom (!). Uvozila se do snage 800 MWh po satu,autovrijeme je u sustavu ostvaren maksimum snage 1.750 PROSTORIMA do 1900 MW. 50 POSLJEDNJIH Spomenimo da je tijekom ovogodi{njeg ljeta zabiljeèna su{a kakva se ne pamti na ovim prostorima 50 posljednjih godina. Na GODINA, A NA rijeci Cetini je, otkad se prati vodostaj, zabiljeèna najnià razina vode. Primjerice, dotoka u na{u najve}u hidroelektranu - HE RIJECI CETINI JE Zaku~ac u rujnu bila je pet prostornih metara, a ukupni sadràj akumulacija iznosio je samo 20,9 posto. Po~etkom listopada, u - OTKAD SE akumulacijskim jezerima hrvatskih hidroelektrana bilo je 340 PRATI milijuna kWh ili 18,6 posto popunjenosti. VODOSTAJ - NEBO SE SMILOVALO U ZABILJE@ENA POSLJEDNJI TRENUTAK Malo vode, puno uvoza, malo pri~uva teku}eg goriva, NAJNI@A RAZINA nepouzdana TE Plomin 2 …? Sve to prijetilo je stabilnosti sustava. Malo koji energeti~ar bi tada poèlio nalaziti se u koì onih VODE koji su zaduèni za vo|enje i gospodarenje sustavom.

22 HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. podsjetnik

TE Plomin 2, za koju se o~ekivalo da }e u 2000. godini pre- dati sustavu zna~ajajnu koli~inu elektri~ne energija, ostvarila je 44 posto manje u odnosu na plan. Naime, tijekom cijele godine obavljana su ispitavanja opreme, tako da je proizvela samo 707 milijuna kWh. Ta je termoelektrana minimalno proizvodila onda kada je bila najpotrebnija, odnosno od kolovoza do prosinca.

Ali, u posljednja dva mjeseca 2000. godine nebo se smilovalo iu presudnom trenutku podarilo nas vodom (tada je pri~uva teku}eg goriva bila samo 79 tisu}a tona). Po~etkom studenog u akumulacijskim jezerima je bilo 379 milijuna kWh pri~uve vode ili 20,7 posto popunjenosti, a po~etkom prosinca 852 milijuna kWh, odnosno 1. sije~nja 951 milijun kWh ili 52 posto popunjenosti. U studenom je ostvareno ~ak 97 posto ve}a energetska vrijednost dotoka od o~ekivane (o~ekivali 607 milijuna kWh, a dobili milijardu i 195 milijuna kWh),auprosincu 20 posto (o~ekivali 741 milijuna kWh, a dobili 888 milijuna KWh). Zahvaljuju}i tako povoljnim hidrolo{kim okolnostima, 30. prosinca 2000. godine zabilje`ena je proizvodnja hidroelektrana kojom se pokrivalo ~ak 78 posto ukupnih dnevnih potreba u Hrvatskoj, a ukupno je u 2000. godini prodano 214 milijuna kWh. Hidropotencijal je dobro iskori{ten jer smo proizveli, prodali i akumulirali elektri~nu energiju.

RAD TERMOELEKTRANA OGRANI^ILO SKUPO GORIVO

U opisanim okolnostima, termoelektrane su u 2000. godini pro- izvele 3 milijarde i 181 milijun kWh, {to je za 24 posto manje od plana. TE Plomin 2 proizveo je samo 777 milijuna kWh ili, kao {to smo ve} spomenuli 44 posto manje od plana.

Prema Elektroenergetskoj bilanci u 2000. godini je planirana potro{nja od 767 tisu}a tona teku}eg goriva, a potro{eno je 403 tisu}e tona ili 49 posto manje od plana. TE Rijeka i TE Sisak potro{ile su 293 tisu}a tona manje od plana, {to je zna~ilo financijsku u{tedu od 50 milijuna njema~kih maraka. Kalkulacija u{tede izra~unata je iz razlike tro{ka prosje~ne cijene kupljene elektri~ne energije i goriva u TE Sisak i TE Rijeka. Naime, tro{ak goriva u TE Sisak minimalno iznosi od 3 do 4,40 Usc/kWH,auTERijeka od 3,45 do 4,50 Usc/kWh. Od ukupnog uvoza elektri~ne energije u 2000. godini od 4 milijarde i 441 milijun kWh, na kupnju otpada 4 milijarde i 183 milijuna kWh, a ostalo otpada na razmjenu elektri~ne energije. Uvozilo se iz [vicarske, Ma|arske, Austrije, Njema~ke, Slovenije, Slova~ke, Bosne i Hercegovine, od Enrona, iz Republike Srpske… Dijelom se uvozilo u bandu, a preteìto tijekom dnevnog dijagrama optere}enja. Najve}i dio uvoza ostvarivao se Dalekovodom 400 kV Hrvatska- Ma|arska, ali i na granici sa Slovenijom i Austrijom i Slovenijom, kao i na dijelovima granice s Bosnom i Hercegovinom. - U pro{loj godini bilo je te{ko raditi, jer je sustav povremeno bio na granici stabilnosti. Moram naglasiti da je dalekovod 400 kV Hrvatska-Ma|arska osiguravao sustavu ve}u stabilnost( to je kao da u sustavu imate izvor od 500 MW). Mreù treba osposobiti barem do razine na kojoj je bila prije Domovinskog rata. Osim toga, treba {to prije izgraditi TS 400 kV @erjavinec, jer je TS Tumbri previ{e opotere}ena, i TS 400 kV Ernestinovo, koja bi omogu}ila puno sig- urnije napajanje Slavonije i Baranje. Dobro sura|ujemo s na{im susjedima – Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom, a {to se ti~e liberalizacije trì{ta elektri~ne energije – ve} radimo s Europom. No, ~eka nas veliki posao, poru~io je Jakov Sinov~i}

Uz sve ovo {to smo ~uli (i zabiljeìli), ali i ono {to za ovu prigodu nije bilo mogu}e ukratko i jednostavno elaborirati, moèmo re}i da bi za uspjeh rada u 2000. godini Sektoru za vo|enje i gospodarenje mogli dati ocjenu – odli~an. Osobito stoga {to su te godine poslovi vezani za otvaranje trì{ta elektri~ne energije u okruènju i ve}em dijelu Europe udvostru~ili posao Sektora, koji ih je obavio uz jednaki broj zaposlenika. Ður|a Su{ec

HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. 23 izravno

BA@DARNICA U ELEKTRODALMACIJI SPLIT

U POTRAZI ZA NOVIM STATUSOM

ODJEL radionica, kao organizacijska cjelina unutar Slu`be za preba~aj plana za vi{e od dvjesto posto - nastavlja Z. Cakta{. - izgradnju i usluge splitske Elektrodalmacije, sastoji se od tri Tako|er treba znati da bi i ovogodi{nji plan ba`darnica mogla odsjeka: strojobravarskog, u kojemu su bravarska i auto- obaviti sama, ali zbog velikih zaostataka trebalo bi omogu}iti radionica, traforadioni~kog te ba`darnice s elektro- zaposlenicima popodnevni rad. Naime, obuka servisera radionicom. Danas }emo upoznati najve}i od ova tri radi- ba`dara traje godinama i ne moè se u kratkom roku dobiti oni~ka dijela - ba`darnicu, saznati ne{to o ljudima i po- dostatno stru~ne ljude za pomo}. Uz sve to, ve} 14 godina slovima koji se u njemu obavljaju, te poku{ati otkriti te{ko}e nije bilo zna~ajnijih ulaganja u opremu ba`darnice. U koje ih ti{te. Predstavit }emo drugu po veli~ini ba`darnicu u me|uvremenu, na trì{te su po~ela stizati nova elektroni~ka Z. Cakta{, rukovoditelj Odjela radionica: Na{a ba`dar- HEP-u, mo`da i najopremljeniju, koja je na samom pragu brojila, a kako smo jedini u Dalmaciji koji ih obra|ujemo, neo- nica jedina je ovakve vrste u Dalmaciji obiljeàvanja sedamdesete radne obljetnice, jubileja s kojim phodne su nabavke "tunel sustava" za ve}u i brù istodobnu se malo koji dio DP moè podi~iti. obradu. Uz modernizaciju postoje}ih sustava za ba`darenje ra~unsko ba`darenje, a koje su u Zagrebu organizirali jednofaznih i trofaznih direktnih brojila bila bi nu`na i BA@DARNICA NIJE RADIONICA stru~njaci iz inozemstva, nitko od njih nije bio nazo~an. odgovaraju}a ra~unska potpora i pra}enje tehnolo{kog pro- Va`no je naglasiti da dvadeset zaposlenika ba`darnice obavlja cesa. Smatram da bi, u svrhu smanjenja tro{kova, bilo - Vjerojatno zbog u{tede na putnim tro{kovima, komentiraju. - poslove servisiranja i ba`darenja svih vrsta klasa brojila (do potrebno sklapati izravne ugovore s proizvo|a~ima opreme, O svim su pote{ko}ama opremljenosti i statusa bili upoznati i klase 0,2), dakle, elektromehani~ka (Ferarijeva), elektroni~ka primjerice "Iskrom", ~ijih je 98 posto brojila i rezervnih dijelova prethodni i sada{nji direktor, ali do danas nije napravljeno ni{ta. (stati~ka) i kombi brojila. Tako|er servisiraju i ba`dare uklo- kod nas, jer bi tako izbjegli posrednike i nabavku preko tre}e Svi su ovi vi{egodi{nji odnosi doveli do toga da u svojim pne satove i MTU prijemnike te ba`dare mjerne transforma- ili ~etvrte ruke. razmi{ljanjima po~inju traìti sebi druk~iji organizacijski tore, strujne i naponske do klase 0,2. O tome {to je uistinu status. Naime, prema posljednjem prijedlogu organizacije UVIJEK NA REPU DOGA\AJA ba`darnica kaè nam Zdravko Cakta{, rukovoditelj Odjela radi- HEP-a, pomo}ne djelatnosti, zna~i i slu`be u kojima su onica, koji je upravo ovdje i zapo~eo svoj {esnaestogodi{nji Naravno, zanimalo nas je kako se dogodilo da jedina velika ba`darnice, funkcionalno bi bile samostalne jedinice koje su hepovski put: dalmatinska ba`darnica toliko zaostaje u tehnolo{kom smislu. organizacijski i rukovodno pod Direkcijom za distribuciju i - Ba`darnica nije radionica, iako je tako naj~e{}e zovemo. Stekli smo dojam da je tome najve}i uzrok u statusnoj i opskrbu i to kao posebna djelatnost. Me|utim, na{i ba`dari imaju druk~ije prijedloge: Prema rje{enju Dràvnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo organizacijskoj pripadnosti, zbog kojih je u njima toliko uko- ona je laboratorij, {to zan~i da mora zadovoljiti odre|ene rijenjen osje}aj da su ni~ija zemlja. Naime, kao radionica - Ba`darnice bi trebalo regionalno ustrojiti i to kao zasebne propise u ljudstvu (kvalifikacijama i popunjeno{}u), opremi organizacijski pripadaju Slu`bi izgradnje i usluga, ali su po- tvrtke unutar HEP-a, ali i kao jednu jedinu tvrtku ba`darnica (preciznosti i odràvanju), tehnolo{kom procesu, vo|enju slom u cijelosti vezani za temeljnu djelatnost. Budu}i da je u koja bi opsluìvala cijeli HEP.Izmjenu brojila bi trebalo povjeriti dokumentacije (pregledi procesa rada svakog uposlenog) i mnoge druge. Sve to teì zadovoljenju europske norme 45001 OVO JE DRUGA PO VELIÎNI BA@DARNICA U HEP-U - one koja odre|uje ustroj laboratorija. Va`no je naglasiti da smo svojim poslom u cijelosti vezani za HEP i da smo jedina KOJA JE NA SAMOM PRAGU OBILJE@VANJA ba`darnica ovakve vrste u Dalmaciji. [ibenik i Dubrovnik imaju SEDAMDESET GODINA RADA male ba`darnice, koje nisu opremljene za sve vrste mjerila, a Zadar nema nikakvu, tako da za njih radimo dio poslova. spomenutoj Slu`bi uvijek prednost davana poslovima projek- ba`darnicama, a tako|er i upravljanje skladi{tem rezervnih tiranja i izgradnje, njihov osje}aj zapostavljenosti bivao je sve brojila - razmi{lja Z. Cakta{ i nastavlja: - Vjerujem da bi se SVE JE VE]I BROJ BROJILA izraèniji i opravdaniji. - Uvijek smo na repu doga|anja - rekli tako posao obavljao u~inkovitije, pa i s ne{to manje za- KOJIMA JE ISTEKAO ROK ZA su. Na àlost, takav se odnos odrazio i na zaposlenike ba`dar- poslenih, te da bi tako izbjegli ovisnost o ne~ijoj milostinji, a PONOVNO BA@DARENJE, A nice posebice u podru~ju napredovanja, platnih koeficijenata, tehnolo{ki bi se razvijali kako zavrje|uje jedan pravi laboratorij. TIJEKOM GODINA SE stimulacija. Doìvjeli su da na prezentaciji i obuci za rad s Vero~ka Garber NEPRESTANO POVE]AVAO I kombi brojilima koja objedinjuju velik broj radnji i traè ZAOSTATAK NEIZBA@DARENIH BROJILA KOJA NISU PRISTIGLA IZ POGONSKIH PODRU^JA DP-A

Do unatrag desetak godina splitski bi ba`dari odradili 30.000 brojila godi{nje, vi{e od 4.000 uklopnih satova i blizu 600 mjernih transformatora (ove, u pravilu, izravno na terenu, odnosno u trafostanicama). U me|uvremenu je do{lo do izmjene rokova za pregled mjernih ure|aja, tako da je sada rok za pregled elektromehani~kih brojila produ`en na 16 godina, elektroni~kih na 8 godina, a uredba o periodi~nom pregledu transformatora je ukinuta. Posljednjih se godina dogodilo da splitska, ali i druge dalmatinske distribucije ne ispunjavaju na vrijeme svoje zakonske obveze za izmjenu mjernih ure|aja. Posljedica toga je sve ve}i broj brojila kojima je istekao rok za ponovno ba`darenje. Tako|er se, iz godine u godinu, neprestano pove}avao zaostatak neizba`darenih brojila koja su trebala, a nisu pristigla iz pogonskih podru~ja DP-a. Prema podacima ove ba`darnice godi{nje ne stigne po nekoliko tisu}a komada i taj se zaostatak popeo iznad 30.000. Uz re- dovni plan za 2001. godinu, prema kojemu bi trebalo obraditi 17.672 brojila i 2.300 uklopnih satova, rekli bi da }e imati pune ruke posla. Ba`darenje i mjerenje brojila obavljaju Stipe Male{, Nenad Lon~ar, Vedran Marinkovi} i Tomislav [ari} - Za primjer }emo navesti da smo tijekom protekle godine obradili toliko uklopnih i MTU prijemnika da smo imali

24 HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. izravno

U RADIONICAMA POSLA PREKO GLAVE

U @ELJI da steknemo potpuniji uvid u poslove koji se za precizna brojila, rekao je i ovo: - Nisam zadovoljan od- I ostala nam je jo{ samo urarska radionica i u njoj dva ovdje obavljaju obi{li smo i radioni~ke prostorije. U nosom prema ba`darnici, jer ona izravno pripada temeljnoj mlada urara - elektroni~ara, Vitomir i Vedran, i dva starija prizemlju je elektroradionica, a u njoj Predrag, Mario, Go- djelatnosti. Smje{taj u ovu Slu`bu odraàva se nedostat- urara - mehani~ara, Branko i @eljko, njihov brigadir. Nji- ran, Dino, Damir, koji vodi grupu za mjerne transformatore kom sluha za sve na{e probleme, nabavke, obu~avanja. hov je posao odràvati i popravljati uklopne satove i MTU i Ivica koji je predradnik mehani~ara. Njihov je posao ot- Ljudi za ovaj posao moraju biti izuzetno educirani, a nama prijemnike. A, urar treba imati dobro oko i mirnu ruku. voriti i pregledati mjerilo, otkloniti nepravilnosti i uputiti takvi ne stiù. U mojih 23 godine staà promijenili smo Dnevno tako obrade dvadesetak ure|aja, a u zimskom ga na ba`darenje. Rekli su da posla ima preko glave, da im {est direktora, a niti jedan nije radno posjetio ba`darnicu. razdoblju, kada se ~esto uklopni satovi poremete, i puno radni uvjeti nisu idealni (zimi hladno, ljeti prevru}e) i da Distribucija kao da nije svjesna vrijednosti ovog posla, a vi{e. Naravno, ona je ranjiva strana na{e svakodnevice i im nedostaje klima-ure|aj. Naravno, tu je i pla}a na ~iju mjerno mjesto temelj je svega. ovdje prevagnula. Nezadovoljan i ogor~en Branko, nakon se visinu moraju poàliti. U njihovu susjedstvu je Jo{ko, Stanko, ve} 33 godine u na{oj tvrtki, dopunio ga je: - Koris- 25 godina rada u ovoj tvrtki, trogodi{njeg sudjelovanja u koji nije zaposlenik ba`darnice, iako je bojanje mjerila timo opremu koja je dosta zastarjela, a ve} se pojavila nova Domovinskom ratu i invalidnosti koja je potom uslijedila, njegov posao. Radi u oskudnom i nezdravom prostoru, generacija elektroni~kih brojila i mi moramo sve u~initi na jo{ je uvijek bodovno na samom radnom i mizernom zagu{en mirisima isparavanja boja. pobolj{anju opreme kako bi i te poslove mogli obaviti. startu. - Nitko me ne "{ljivi" a samo traìm da mi se prizna vi{a kvalifikacija - ~uli smo na kraju ovog na{eg kratkog Zajedno s brojilima i mi stièmo na kat, mjesto gdje se Zadovoljan sam ljudima koji ovdje rade, jer posao obave obavljaju sva ba`darenja. Ovdje nalazimo na Vedrana, Ne- obilaska. Jedino {to smo mogli - napravili smo. Napisali dobro i brzo, ali status svih nas nije zadovoljavaju}i. Na- istinu. nada, Tomislava, Stipu, koji je predradnik ba`dara, Stanka, dam se da nam na{a prava, a s njima ni radne obveze, koji je zajedni~ki poslovo|a i nekolicini onih koji nisu ra- nitko ne}e oduzeti i da }emo i ubudu}e uspje{no Vero~ka Garber spoloèni za razgovor. Stipe, koji je poslom vezan upravo sura|ivati sa svim pogonima i Distribucijskim podru~jima.

Poslovo|a ba`darnice Stanko Popovi} i predradnik ba`dara Stipe Male{ provjeravaju U radionici brojila: Predrag Alebi}, Damir Britvi}, Mario ^aljku{i}, Goran ^evra i ispravnost ure|aja Dino Seventi}

Jo{ko Armanda radi na bojanju brojila

Ivica Radalj, predradnik mehani~ara Urari: Vitomir [eri}, Vedran Popovi}, Branko Mitrovi} i @eljko Batini}

HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. 25 koraci

PO^ELA IZGRADNJA DALEKOVODA 110 kV BUJE-BUZET

ZAVR[ETAK PRIJE TURISTI^KE SEZONE

TRIDESETOG sije~nja 2001. godine u Bujama je u nazo~nosti predstavnika investitora: HEP-a i Vo- doopskrbnog sustava Istre - Vodovoda Butoniga, te izvo|a~a radova Dalekovoda d.d. Zagreb - odr`ana sve~anost u povodu po~etka izgradnje dalekovoda 110 kV Buje-Buzet. O va`nosti ovog objekta za turizam i ukupno gospodarstvo te vodoopskrbu Istre govorili su direktor Vodoopskrbnog sustava Istre - Vodovoda Butoniga Darko Bratuli}, predsjednik Uprave Dalekovoda d.d. Zagreb Luka Mili~i} te direktor Direkcije za prijenos HEP-a d.d. Zagreb mr. sc. Ivica Toljan. Razvojem industrije, {iroke potro{nje, a osobito intenziv- nim razvojem turizma u zapadnoj Istri pove}ana je potro{nja elektri~ne energije, a potrebno je i sve vi{e snage. Ovaj trend jo{ vi{e poja~ava izgradnja velikog vodoopskrbnog sustava Butoniga koji se sastoji od velike akumulacije vode, postrojenja za preradu kondicioniranja vode, magistralnog cjevovoda i crpki snage 6,6 MW u prvoj fazi, te 12,2 MW u kona~noj fazi izgradnje. Ovaj vodoopskrbni sustav u zavr{noj je fazi izgradnje, a pu{tanje u Mr. sc. Ivica Toljan, direktor Direkcije za prijenos HEP-a, simboli~nim ~inom otvorio je radove na izgradnji pogon prve faze planirano je za lipanj 2001. godine. Ina~e, dalekovoda

86 stupova, iskopati 1809 prostornih metara zemlje, ugra- DALEKOVOD 110 KV BUJE-BUZET, DUG 27 diti 1066 prostornih metara betona, izraditi 294 tone KILOMETARA, BIT ]E, TVRDE IZVO\AÎ RADOVA ~eli~nih konstrukcija i jo{ puno druge opreme. Predstav- nici Dalekovoda d.d. tvrde da }e preuzeti posao dovr{iti IZ DALEKOVODA D.D. ZAGREB, ZAVR[EN I PRIJE prije roka, vjerojatno ve} do 1. lipnja 2001. godine, da }e SLU@BENOG ROKA 1. SRPNJA 2001. GODINE dalekovod kvalitetom zadovoljavati europske kriterije, s tim {to }e mu cijena biti puno nià. Direktor Dalekovoda d.d. Zagreb L. Mili~i} posebno je naglasio kako }e daleko- podru~je Buzeta ostvarilo je lani vr{no optere}enje od 9 35 kV. Kada u pogon krene i druga faza Vodoopskrbnog vod Buje-Buzet biti ~ist hrvatski proizvod. Stupovi, vodi~i i MW, te se dovr{etkom izgradnje vodoopskrbnog sustava sustava Butoniga i pove}a se potro{nja elektri~ne energije sva ostala oprema i materijal koji }e biti ugra|eni u Butoniga o~ekuje vr{no optere}enje od pribli`no 12 MW. potro{a~kog podru~ja Buzet bit }e potrebno izgraditi TS dalekovod hrvatske su proizvodnje, a i radovi }e biti izve- 110/20 kV Buzet te staviti pod 110 kV napon dalekovode Cijelo konzumno podru~je Buzeta, uklju~uju}i i vodoop deni vlastitim snagama, bez angaìranja kooperanata. - Buje-Buzet i Pazin-Buzet kao i TS 110/10 kV Butoniga. skrbu, napaja se iz TS 110/35 kV Pazin dalekovodom 110 • Hvala HEP-u na ukazanom povjerenju. Neka investitori koji kV Pazin-Buzet pod naponom od 35 kV. U slu~aju ispada Ukupna vrijednost dalekovoda 110 kV Buje-Buzet je malo su i nadzorno tijelo slobodno uzmu olovku u ruke i bez imalo ove veze, potro{a}i se mogu djelomice napojiti iz TS vi{e od 31 milijun kuna. Ve} je utro{eno pribli`no osam brige nadziru na{ rad. Posao }e biti zavr{en prije roka i kval- 35/10 kV Karojba dalekovodom 35 kV vrlo malog pres- milijuna, a preostalih 23 milijuna kuna utro{it }e se u ovoj itetno, poru~io je na sve~anosti u povodu po~etka radova jeka, dugog 31 kilometar, uz redukcije i isklju~ivanje. godini. Direkcija za prijenos HEP-a i Vodoopskrbni sustav na dalekovodu 110 kV Buje-Buzet direktor Dalekovoda Izgradnjom dalekovoda 110 kV Buje - Buzet svi navedeni Istre potpisali su ugovor o zajedni~kom financiranju ovoga d.d. L. Mili~i}. Jednako tvrde i glavni operativci Mihael problemi otpadaju. Oni }e omogu}iti kvalitetno i objekta, s tim da Vodovod Butoniga ulaè devet i pol mili- Brandvajner, voditelj Radne jedinice Visoki napon, te Robert pouzdano napajanje konzumnog podru~ja Buzeta i vo- juna kuna, a ostatak sredstava ulaè Hrvatska elektro- Sedlar, voditelj gra|evinskih radova u Dalekovodu d.d. doopskrbnog sustava Butoniga jer }e se oni napajati s dva privreda. Izvo|a~ radova je Dalekovod d.d. Zagreb. Ukupna Ivica Tomi} 110 kV napojna ~vori{ta iz Pazina i Buja pod naponom od duljina dalekovoda je 26,8 kilometara, potrebno je podi}i

Darko Bratuli}, direktor Vodoopskrbnog sustava Istre - Vodovoda Butoniga koji sufinancira izgradnju I ispred zgrade Pogona Buje gra|evni strojevi rade punom parom dalekovoda, Luka Mili~i}, direktor Dalekovoda d.d. - izvo|a~a radova i mr. sc. Ivica Toljan, predstav- nik HEP-a - investitora obe}ali su da }e posao biti dovr{en prije ugovorenog roka od 180 dana

26 HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. radioaktivni otpad

ZA[TITITI LJUDE I OKOLI[

IAEA PROMI^E POSTUPNI PRISTUP

VE] vi{e od pola stolje}a nuklearne tehnologije doprinose sadrì, s time da je poluìvot "kratkoìvu}ih" do 30 go- vi{oj kvaliteti ìvota na brojnim i raznovrsnim podru~jima: dina, a "dugoìvu}ih" vi{e od 30 godina. Energetika Nuklearne elektrane proizvode skoro jednu Visoko radioaktivni otpad sadrì takve razine radioaktivnih petinu od ukupno proizvedene elektri~ne energije u svijetu. materijala da zahtijeva strogu i dugotrajnu izolaciju od U nekim zemljama nuklearne elektrane proizvode vi{e od biosfere, obi~no u geolo{kom spremi{tu. Takve vrste ot- 50 posto ukupno-proizvedene elektri~ne energije. pada obi~no zahtijevaju i posebnu za{titu i razdoblje Medicina Nuklearne tehnologije koriste se u dijagno- hla|enja. zama i lije~enju te{kih oboljenja kao {to je rak. Pri miroljubivim primjenama radionuklida u medicini, is- Gospodarski razvoj Primjena nuklearne tehnologije traìvanja i industriji proizvede se zna~ajna koli~ina otpada. pove}ava proizvodni kapacitet industrije i poljoprivrede {irom No, glavni ne-vojni izvor radioaktivnog otpada, jest proiz- svijeta, te doprinosi znanstvenom napretku na mnogim po- vodnja elekri~ne energije u nuklearnim elektranama, dru~jima. uklju~uju}i razne postupke u nuklearnom gorivom ciklusu IZVORI RADIOAKTIVNOG OTPADA kao {to su proizvodnja goriva, rad elektrane, ponovna Za{tita okoli{a Izotopske tehnike pobolj{avaju kvalitetu obrada goriva i razgradnja nuklearnih postrojenja. NISKO I SREDNJE RADIOAKTIVNI OTPAD kori{tenja vodenih rezervi i biosfere, te pomaù pri nadzoru - kratkoìvu}i (poluìvot kra}i od 30 godina) - terapijska one~i{}enja. KOLIKO SE OTPADA PROIZVODI? oprema i strojevi koji sadrè radioaktivni materijal: neke Me|utim, poput mnogih prirodnih i ljudski stvorenih pro- Proizvodnjom elektri~ne energije u tipi~noj nuklearnoj vrste zatvorenih izvora zra~enja; neznatno kontaminirane cesa, primjena nuklearne energije proizvodi otpad - ostatke elektrani snage 1000 MW(e), {to bi bilo dovoljno za tkanine, odba~ena za{titna odje}a i sl.; radni otpad iz koji se moraju u~inkovito zbirnuti i odloìti da bi se za{titilo potrebe grada veli~ine Amsterdama, godi{nje se proizvede nuklearnih elektrana, kao {to su talog iz filtera, evapora- ljudsko zdravlje i okoli{. pribli`no 300 m3 nisko i srednje radioaktivnog otpada, te torski koncentrat, te istro{ene kemijske smole. pribli`no 30 tona visoko radioaktivnog otpada godi{nje. [TO JE RADIOAKTIVNI OTPAD? - dugoìvu}i (poluìvot dulji od 30 godina): otpadni Radi usporedbe, elektrana koja koristi ugljen snage 1000 materijali sli~ni gore navedenima koji sadrè dovoljnu Prema Me|unarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), MW(e) godi{nje, izme|u ostalog, proizvode pribli`no 300 koli~inu dugoìvu}ih radionuklida kod kojih poluìvot radioaktivni otpad je svaki materijal koji sadrì koncentra- 000 tona pepela koji sadrì radioaktivni materijal i te{ke prelazi 30 godina. ciju radionuklida ve}u od one koju nacionalni upravni or- metale koji zavr{avaju u okoli{u i u atmosferi. gani smatraju sigurnom, i za koji se ne predvi|a nikakva - ve}ina nisko i srednje radioaktivnog otpada iz nuk- daljnja upotreba. Zbog velike raznovrsnosti, primjera nuk- Nuklearna postrojenja za proizvodnju elektri~ne energije learnih elektrana kategorizira se kao kratkoìvu}i. 3 learne tehnologije, koli~ine, vrste, pa ~ak i fizi~ki oblik ra- proizvedu pribli`no 200 000 m nisko i srednje radioaktiv- Dugoìvu}i nisko i srednje radioaktivni otpad proizvodi dioaktivnih otpada vrlo se razlikuju: neki mogu ostati nog otpada, i 10 000 m3 visoko radioaktivnog otpada se preteìto ponovnom obradom istro{enog nuklearnog radioaktivni stotinama, pa i tisu}ama godina, dok je dru- (uklju~uju}i istro{ene gorivo ozna~eno kao otpad) goriva. godi{nje u svijetu. gima potrebno odlaganje samo za kratko razdoblje ras- VISOKO RADIOAKTIVNI OTPAD - najve}i dio visoko radioaktivnog otpada je u obliku is- POPUT MNOGIH PRIRODNIH I LJUDSKI STVORENIH tro{enog nuklearnog goriva iz nuklearnih elektrana i PROCESA, PRIMJENA NUKLEARNE ENERGIJE PROIZVODI namijenjen je izravnom odlaganju. Teku}i visoko radioaktivni otpad tako|er nastaje prigodom ponovne OTPAD - OSTATKE, KOJI SE MORAJU UÎNKOVITO obrade istro{enog nuklearnog goriva i naknadno se ZBRINUTI I ODLO@ITI DA BI SE ZA[TITILO LJUDSKO pretvara u kruti oblik. Visoko radioaktivni otpad u praksi ZDRAVLJE I OKOLI[ se smatra dugoìvu}im. pada, nakon ~ega ih se moè konvencionalno odloìti. ODGOVORNO ZBRINJAVANJE ranje. Nakon toga moè uslijediti imobilizacija u OTPADA materijalima kao {to su beton, bitumen ili polimeri. Da bi olak{ala komunikaciju i razmjenu informacija izme|u svojih dràva ~lanica, IAEA je 1994. godine definirala re- Zbrinjavanje radioaktivnog otpada udruùje sve admin- Uobi~ajene metode odlaganja prera|enog otpada su odla- vidirani sustav klasifikacije radioaktivnog otpada koji uzima istracijske, operativne i sigurnosne djelatnosti koje su ganje u {uplje jarke obloène betonom ili inìnjerski pro- u obzir kvalitativne i kvantitativne kriterije, uklju~uju}i raz- uklju~ene u rukovanje, preradu, skladi{tenje i odlaganje jektirane povr{inske strukture. Sigurno povr{insko inu radioaktivnosti i temperaturu. IAEA je definirala tri svih kategorija radioaktivnog otpada, uklju~uju}i i trans- odlaganje nisko i srednje radioaktivnog otpada prakticira glavne klase radioaktivnog otpada: izuzeti otpad, nisko i port. Premda se metode zbrinjavanja radioaktivnog ot- se u mnogim zemljama ve} vi{e od 30 godina. Razdoblje srednje radioaktivni otpad i visoko radioaktivni otpad. pada razlikuju od zemlje do zemlje, primarni cilj je izolacije obi~no traje do 300 godina, ~ime se olak{ava in- jednak: za{tititi ljude i okoli{ od opasnosti koju pred- stitucijska i administracijska kontrola lokacije odlagali{ta. Izuzeti otpad sadrì tako nisku koncentraciju radionuklida stavlja radioaktivni otpad i ostaci, u sada{njem vremenu Metode odlaganja nisko i srednje radioaktivnog otpada da ga se moè izuzeti iz upravnog nadzora, budu}i da se i ubudu}e. IAEA promi~e "sustavni pristup" zbrinjavanju razlikuju se u dràvama ~lanicama IAEA. Dvije glavne radiolo{ki rizik smatra zanemarivim. radioaktivnog otpada, odnosno logi~nu, potpunu strate- opcije koje se trenuta~no koriste ili planiraju su: giju za odre|ivanje zahtjeva, tehnologija, sredstava i Nisko i srednje radioaktivni otpad sadrì dovoljno radioak- u~inaka svakog elementa sustava za zbrinjavanje ot- 1. povr{inska odlagali{ta; tivnog materijala da zahtjeva mjere za osiguravanje za{tite pada. 2. geolo{ka spremi{ta. radnika i javnost na kra}e ili duè razdoblje. Ova klasa uklju~uje niz materijala od onih koji su odmah iznad izu- Ove vrste otpada ~esto se prije odlaganja tretiraju (kako [irom svijeta u proteklih 35 godina sigurno radi pribli`no zetih razina zra~enja do onih ~ija je radioaktivnost toliko vi- bi se postiglo smanjivanje opsega) i/ili prera|uju (imobi- 40 povr{inskih odlagali{ta, a o~ekuje se da }e u idu}ih soka da zahtijeva upotrebu za{titnih kontejera, a ponekad i lizacija otpada). Na raspolaganju je cijeli niz raznih sigur- 15 godina proraditi jo{ 30 odlagali{ta. odre|ena razdoblja hla|enja. Ovu se klasu moè dalje po- nih i u~inkovitih opcija za tretman ovog otpada, Pripremila: Nevenka Novosel dijeliti na kategorije prema poluìvotu radionuklida koje uklju~uju}i kemijsko taloènje, spaljivanje i kompakti- Izvor: IAEA Division of Public Relation

HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. 27 pogled unatrag

NUKLEARNA ENERGIJA U 2000. GODINI NUKLEARKAMA PROTIV OP]EG ZATOPLJENJA

NUKLEARNA industrija je u 2000. godini bila izloèna prva jedinica preuranjeno zatvorena u studenom 1999. sna`nim i kontradiktornim utjecajima, od politi~kih koali- godine. Ruska vlada je zapo~ela razmatrati novi razvojni en- cija u Europi do liberalizacije traì{ta i raspravi o op}em za- ergetski program u kojem se predvi|a pove}ana uloga nuk- topljenju. learne energije u sljede}ih 20 godina. U SAD je NRC primijenio novi postupak pregleda nuklearnih elektrana na- Sije~anj Godina je zapo~ela izjavom ameri~ke Energet- pravljen tako da se u~inkovitije odrede sredstava. Predsjed- ske izvje{tajne administracije o rastu}oj ovisnosti zemlje o nuklearnoj energiji u sprje~avanju op}eg zatopljenja. nik Clinton je stavio veto na zakon o nuklearnom otpadu, unato~ potpori stranaka u Kongresu. Ameri~ki Institut za istraìvanje plina izmijenio je predvi|anje o mogu}nostima rasta industrija prirodnog Svibanj Vrhunski ameri~ki financijski stru~njak James plina, vezano uz novu procjenu budu}nosti nuklearne ener- Asseistine je izjavio da su pobolj{ana proizvodnja i novi gije. Vode}i {vedski energetski stru~njak Marian Radetzki nadzorni sustav nuklearnih elektrana - razlozi zbog kojih izjavio je u Energy Journal da }e ugljen i nuklearna energija Wall Street (burza) prihva}a nuklearnu energiju kao i dalje biti glavne opcije za budu}u proizvodnju energije. "usporedivo privla~nu" opciju. NRC je izdao drugu obnovu Javna anketa u Njema~koj pokazala je da vi{e od 60 posto dozvola za nuklearnu elektranu Oconee i dao dozvolu Kom- stanovni{tva vjeruje da ukidanje nuklearne energije u krat- panija za nuklearno upravljanje (zajedni~ko ulaganje) da kom roku "nije realna opcija". postane nuklearni operator. Britanska Kraljevska komisija za one~i{}enje okoli{a upozorila je da ispu{tanja uglji~nog Velja~a Studija njema~kog Eneretskog instituta iz Bre- dioksida treba smanjiti za najmanje 60 posto ako Vlada mena obeshrabrila je pobornike "bezbolnog"ukidanja nuk- ozbiljno èli djelovati na sprje~avanju klimatskih promjena. learne energije u susjednoj [vicarskoj. Studija je pokazala Upozorenje se pojavilo kad je BNFL objavio raspored zat- da }e svaki takav poku{aj racionalno gospodarstvo stajati varanja Magnox elektrana. Na~elnik Odjela za okoli{ u pribli`no 25 milijardi USD. U Britaniji je nuklearno upravno upravi za energetiku Europske komisije Roberto Salvarani tijelo izdalo tri odvojena izvje{taja o lokaciji Sellafield kom- je izjavio da bi nuklearna energija trebala biti klju~ni ele- panije BNFL, u svjetlu priznanja od strane BNFL da su ment u skupu energenata koji }e se koristiti u EU u svjesno krivotvorili podatke o kontroli kvalitete za neke se- rije MOX goriva. Skandal je doveo do ostavke izvr{nog predsjednika Johna Taylora. Ameri~ki Senat odobrio je NUKLEARNA ENERGIJA IMAT ]E KLJU^NU ULOGU Nacrt zakona o rje{avanju rastu}eg problema kapaciteta za skladi{tenje istro{enog nuklearnog goriva u nuklearnim U SVAKOJ ME\UNARODNOJ AKCIJI VEZANOJ ZA elektranama. OP]E ZATOPLJENJE, A BIT ]E I "[TIT" PROTIV Oùjak Ameri~ka Nuklearna regulatorna komisija (NRC) izdala je prvu obnovu dozvole nuklearnoj elektrani (Calvert RASTA CIJENA FOSILNIH GORIVA Cliffs). Komentator je to opisao kao "povijesni i uzbudljivi dan za nuklearnu industriju". Devet zemalja se usuglasilo sljede}im desetlje}ima. Nuklearna energetska agencija Srpanj U Studij o francuskoj energetskoj strategiji je nave- da podupru inicijativu "Generacija 4", koja bi mogla dovesti OECD (NEA) objavila je Studiju o radiolo{kom utjecaju deno da bi postoje}e nuklearne elektrane trebale zadràti do vi{enacionalnog istraìva~kog i razvojnog programa za ponovne obrade i ponovljenog ciklusa nuklearnog goriva, prednost u cijeni, ukoliko ne budu prerano zatvorene, a da za napredne nuklearne reaktorske tehnologije. Ameri~ko koja je potvrdila da je utjecaj na zdravlje za oba slu~aja novoizgra|ene nuklearne elektrane tako|er postoji udruènje Entergy pobijedilo je na natje~aju za nuklearne "bezna~ajno nizak". mogu}nost da imaju ekonomsku prednost pred plinom. Fra- matome je potpisao sporazum sa Siemensom o formiranju energije Indian Point-3 i Fitzpatrick. U Njema~koj je prvo Lipanj Iz godi{njeg energetskog pregleda koji je izradio nuklearnog zajedni~kog ulaganja. Britsh Energy se sloìla da veliko spajanje u energetskom sektoru izme|u Vebe i Viaga BP Amoco, vidi se da se ukupno kori{tenje nuklearne ene- iznajmi kanadsku nuklearnu elektranu Bruce do 2018. go- rezultiralo s E. On Energy. Slova~ki {esti nuklearni reaktor - rgije pove}alo za 4 posto u 1999. godini, {to je vi{e nego dine, s mogu}no{}u produljenja za sljede}ih 25 godina. Bri- Mochovce - 2 zapo~eo je komercijalnim radom. Francuski za bilo koji drugi energetski izvor. Njema~ke glavne nuk- tanski ministar znanosti Lord Sainsbury potvrdio je da }e nuklearni reaktor Civaux -2 priklju~en je na mreù. BNFL je learne kompanije i antinuklearna Vlada su se sloìli da zatvaranje nuklearnih elektrana u budu}nosti imati utjecaj na postavio novog izvr{nog predsjednika (Norman Askew). ograni~e radni vijek postoje}ih nuklearnih elektrana. mogu}nosti Vlade da postigne dugoro~ne ciljeve smanjenja Ukrajina je najavila "strategiju zatvaranja" za êrnobil 3, âsopis Financial Times opisao je dogovor kao "lo{ za in- ispu{tanja. Japanski novi ministar industrije Takeo Hiranuma posljednju jedinicu u pogonu u nuklearnoj elektrani. dustriju i lo{ za ostatak svijeta". BNFL je kupio udjel u je izjavio da zemlja "ne moè preìvjeti" bez nuklearne ener- Travanj U izvje{taju Svjetskog energetskog vije}a na- projektu ju`noafri~kog PBM reaktora indijski dvanaesti gije. FPL Group i Entergy su izjavili da }e se spojiti u najve}u gla{en je "klju~ni zna~aj" nuklearne energije za razvoj odrìve nuklearni reaktor Rajasthan-3 zapo~eo je komercijalnim ameri~ku energetsku kompaniju i drugu po veli~ini nuk- op}e energetske strategije i potaknuti su svjetski politi~ari da radom. SAD i Rusija potpisali su sporazum o tomu da se learnu kompaniju. Ameri~ka me|unarodna komisija za "zadrè sve energetske opcije otvorene". ^lan EU komisije za plutonij iz nuklearnog oru`ja pohrani ili koristi kao nuk- trgovinu zadràla je "anti-damping" ograni~enja za ruski ura- energiju Loyola de Palacio tako|er je naglasila klju~nu ulogu learno gorivo. Ukrajina je izjavila da }e 15 prosinca zat- nij, ali je ukinula jednaka ograni~enja za Uzbekistan i Ukra- koju nuklearna energija ima u razvoju "odrìve" europske en- voriti Nuklearnu elektranu êrnobil-3. U novom izvje{taju jinu. Brazilski drugi nuklearni reaktor Angra-2 postigao je ergetske strategije. U izvje{taju konzultanata Europskoj UN Znanstvenog komiteta za posljedice atomskog kriti~nost. U Turskoj je vlada uspje{no napustila nuklearnu komisiji pi{e da zemlje EU trebaju izgraditi pribli`no 100 gi- zra~enja potvr|eno je da, osim dobro dokumentiranog elektranu Akkuyu. gavata novih nuklearnih kapaciteta u sljede}ih 25 godina, pove}anja raka {titnja~e kod djece - nema dokaza za ako èle ostvariti ciljeve za smanjenje ispu{tanja uglji~nog zna~ajan utjecaj na zdravlje od zra~enja uzrokovanog Kolovoz [vedski ministar za energiju je izjavio da ne}e biti dioksida. U [vedskoj je javna anketa pokazala da je vi{e od nesre}om u êrnobilu. Ameri~ki USEC je izjavio da }e mogu}e zatvoriti nuklearnu elektranu Barseback-2 sljede}e 80 posto stanovnika za to da obje jedinice nuklearne elek- zatvoriti jedno od dva postrojenja za oboga}ivanje zbog godine, jer nu`ni preduvjeti kao {to je nakna|ivanje izgub- trane Barseback ostanu u pogonu, unato~ ~injenici da je vi{ka kapaciteta i manjih cijena. ljene proizvodnje - ne}e biti zadovoljeni. Na nacionalnoj

28 HEP VJESNIK 120, SIJEÂNJ 2001. konvenciji ameri~ke republikanske stranke odobreno je osiguranje opskrbe energijom. Peti ~e{ki nuklearni reaktor je s komercijalnim radom, a ~etrnaesti reaktor izborno stajali{te o "znanstveno zasnovanim" propisima Temelin-1 postigao je kriti~nost, a pakistanska druga nuk- Rajasthan-4 je priklju~en na mreù. U SAD kompanija En- o okoli{u, uz prepoznavanje nuklearne energije kao os- learna elektrana u Chsasmi zapo~ela je s komercijalnim ra- tergy je dovr{ila kupnju nuklearnih elektrana Indian Point i novnog nacionalnog izvora elektri~ne energije bez dom. Izgradnja tajvanske ~etvrtke nuklearne elektrane u James Fitzpatrick. Kompanija California Power & Light je ispu{anja. Ameri~ki prizivni sud odlu~io je da kom- Lungmenu je prekinuta zbog promjene vlade. [panjolska kupila kompaniju Florida Progress, formiraju}i tako Pro- panije mogu tuìti saveznu Vladu zbog nepreuzimanja Endesa i Iberdrola objavili su planove za spajanje i stvara- gress Energy. Kompanije RWE i VEW dovr{ile su drugo istro{enog goriva. Ameri~ki Dominion Resources kupio nje energetske kompanije pete po veli~ini na svijetu. U veliko spajanje u energetskom sektoru u Njema~koj. je Millstone. AmerGen je dovr{io kupnju tre}e nuklearne Njema~koj je {vedski Vatenfall preuzeo kontrolu nad kom- elektrane (Oyster Creek). U Australiji je Rio Tinto dobio panijom HEW. Europska komisija je pokrenula istragu o Prosinac Belgijska komisija za energetsku strategiju ve}inski udjel u North Ltd., koji posjeduje kompaniju planovima kompanija EDF i OEW da preuzmu kontrolu nad naglasila je zna~aj nuklearne energije kao "{tita" protiv ra- rudnika uranija ERA. kompanijom EnBW. Exelon - rezultat spajanja kompanija sta cijena fosilnih goriva i op}eg zatopljenja. Kompanije ENFL i British Energy pozvale su na javnu raspravu o Rujan Ekolo{ki "otac" James Lovelock opisao je nuklearnu Unicom i Peco, postao je najve}a ameri~ka nuklearna kom- potrebi novih nuklearnih elektrana. Novine Independent energiju kao jedinu "sigurnu, ekonomi~nu i prakti~nu" alter- panija. Peco je dobio udjel u ju`noafri~kom projektu PBM nativu fosilnim gorivima. Ameri~ki konzultanti su zaklju~ili da reaktora. potaknule su "zeleni lobi" da "ponovno razmisli o nuklearnoj energiji". U izvje{taju NEA zaklju~eno je da je nuk- je nuklearna energija ekonomski konkurentna na otvorenom Studeni Generalni sekretar OECD Donald Johnston je trì{tu. NEA je tako|er izjavila da }e utjecaj liberalizacije learna energija "u suglasnosti" s odrìvim razvojem. U izjavio da }e nuklearna energija imati klju~nu ulogu u Japanu je u novom dugoro~nom programu nagla{ena trì{ta na nuklearnu energiju biti "op}enito pozitivan". svakoj me|unarodnoj akciji vezanoj uz op}e zatopljenje. klju~na uloga nuklearne energije i potaknuto dovr{enje Ameri~ko nacionalno udruènje proizvo|a~a pozvalo je na Vode}i znanstvenik UN na podru~ju klimatskih promjena gorivog ciklusa. Nuklearna elektrana êrnobil-3 je zat- predizbornu raspravu o potrebi energetske strategije, Robert Watson izjavio je na konferenciji COP6 da je vorena, a EBDR, EU i Rusija odobrili su kredite za dvije uklju~uju}i ve}u ulogu nuklearne energije. Visoki predstav- kori{tenje vi{e nuklearne energije isplativ za postizanje zamjenske jedinice. USEC je optuìo kompanije Urenco i nici izvr{ne vlasti odràli su prvi sastanak takve vrste s ras- smanjenja ispu{tanja. Me|unarodna energetska agencija Eurodif za nerealno sniàvanje cijena ("damping") uranija. pravom o uvjetima pod kojima bi nove nuklearne elektrane je izjavila da bi se ispu{tanja uglji~nog dioksida mogla mogle biti izgra|ene u SAD. IAEA je osnovala radnu skupinu pove}ati za 60 posto do 2020. godine. Konferencija Kompanija Constellation Nuclear kupila je nuklearnu za promociju razvoja "novih" nuklearnih tehnologija. âsopis COP6 je prekinuta bez sporazuma. Predsjednik Svjetskog elektranu Nine Mile Point, a Vermont Yankee }e na auk- Financial Times osudio je {vedske planove za ukidanje nuk- energetskog vije}a Jim Adam je izjavio da su industrijske ciju. Francuska je restrukturirala nuklearnu industriju i learne energije. Glasa~i u [vicarskoj odbili su prijedloge za zemlje "moralno krive" {to napu{taju nuklearni razvoj, jer Eruopska komisija je odobrila zajedni~ko ulaganje Fra- uvo|enje pristojbe na nuklearnu energiju i zatvaranje nuk- to ~ini zemlje u razvoju ovisnijima o fosilnim gorivima. matoma i Siemensa. Korejski prodava~ nuklearnih elek- learne energije Muhleberg. Europska komisija je prihvatila "zeleni papir" o sigurnosti trana Hanjung je privatiziran. Finska vlada je na~elno Listopad [vicarska vlada odbila je ograni~avanje ìvot- opskrbe energijom, gdje je prepoznat slu~aj nuklearne odobrila molbu za izgradnju prvog kona~nog odlagali{ta nog vijeka nuklearnih elektrana, ali ostaje pri planovima o energije. Finska kompanija TVO zatraìla je na~elnu doz- istro{enog nuklearnog goriva na svijetu. zabrani ponovne obrade istro{enog goriva. U tehni~kom volu za izgradnju pete finske nuklearne elektrane, nakon Izvor: NucNet 33/00 od 29. prosinca 2000. dokumentu Europske komisije, predloèno je stalno {to je nova studija pokazala da bi to bila najjeftinija kori{tenje nuklearne energije kao jednog od tri "stupa" za opcija. Indijski trinaesti nuklearni reaktor Kaiga-1 zapo~eo Prevela: Nevenka Novosel

HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. 29 fenomeni na{eg vremena

INFORMACIJSKA TJESKOBA

IZGUBLJENOST U BESKRAJU INFORMACIJA

STARA puno puta ponavljana pri~a govori o cajnijih i najmo}nijih, danas je upravo informa- ~vrstom uvjerenju da ve}a koli~ina informacija osu|eniku na smrt ~ija je molba za pomi- cija dominantna moneta svjetskog trì{ta, zna~i i ve}u mo} i izravni napredak. lovanje stigla pred kralja. Nakon {to je pomno novo svjetsko bogatstvo, ulaznica za put Nikada ne moèmo biti previ{e bogati ili imati razmotrio slu~aj kralj se izjasnio: "Pogubiti? prema bogatstvu i blagostanju, kako u svjet- previ{e informacija - popularna je uzre~ica nove ekonomije. No ipak izgleda da nije sve tako. IZNENADAN PROBLEM KOJEG JE IZNJEDRILO îni li vam se kako ne uspijevate odràti korak sa stalnim priljevom novosti? Jeste li stalno INFORMACIJSKO DRU[TVO I EKONOMIJA zabrinuti radi velikog broja tekstova, publika- INFORMACIJA U NASTAJANJU JE NEMOGU]NOST cija, televizijskih i radijskih emisija koje ne uspijevate pratiti na zadovoljavaju}i na~in? KONTROLIRANJA I KORISNE UPOTREBE Shvatite li nakon cjelodnevnog rada da ste PODATAKA RADI NJIHOVA PREOBILNA DOTOKA izgubili veliki dio vremena i energije na prona- laènje i organizaciju informacija od kojih vam Ne! Pomilovati." Pisar je ùrno zapisao kra- skim razmjerima tako i u na{im osobnim ìvo- ve}i dio zapravo nije potreban? Osje}ate li tje- ljeve rije~i, zape~ativ{i time sudbinu osu|e- tima. A skoro je beskrajno porasla i skobu i nelagodu jer ne shva}ate kako rade nika, koji je unato~ takvoj kraljevoj odluci bio mogu}nost pojedinca da èljenu informaciju najnoviji ure|aji s kojima se susre}ete na po- smaknut. Naime, poruka koju je krvnik dobio dobije, u tiskanom ili elektronskom, audio ili slu, a priru~nici za upotrebu, koji bi vam trebali glasila je: "Pogubiti. Ne pomilovati." vizualnom obliku, te da je permanentno pomo}i, bacaju vas u jo{ ve}i o~aj? Imate li radi pohrani za budu}u upotrebu. Ni{ta od toga svega toga osje}aj kako ste nesposobni, Zaklju~ak koji bi se u ovom slu~aju mogao nije skrivena ~injenica. Naprotiv. izgubljeni u moru informacija u kojem se ne izvu}i iz pri~e jest da je i nekad ispravna infor- moète sna}i, te kako vas gazi moderno macija odre|ivala razliku izme|u ìvota i MO@EMO LI IKAD BITI PREVI[E vrijeme i tehnologija koju donosi sa sobom? smrti. Danas je to, sude}i prema sveop}em BOGATI I IMATI PREVI[E konsenzusu, izraèno vi{e no ikad u povijesti INFORMACIJA? PREZASI]ENOST INFORMACIJAMA - CIVILIZACIJSKA POJAVA ljudske civilizacije. Dok je jo{ nedavno, u doba Sa svih nam se strana potencira nu`nost sud- industrijske revolucije, ~itav svijet bio pokre- jelovanja u novoj globalnoj "ekonomiji infor- Ako se pozorno okrenete oko sebe, uvjerite tan materijalnim proizvodima koji su silazili s macija", koja je neizbje`na ako èlimo boljitak da vas nitko ne gleda i ne slu{a, va{ }e iskreni pokretnih traka, ~ije su brojke izravno kore- sebi i svojoj obitelji. Stoga se i sami odgovor na barem neko od ovih pitanja vjero- spondirale sa statusom na ljestvici najutje- svakodnevno nalazimo u groznici potrage, u jatno biti pozitivan.

30 HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. ostvarenje uvjeta

EUROPSKA KOMISIJA ODOBRILA KREDIT UKRAJINI

A sada da vam otkrijemo jo{ jednu tajnu - niste jedini koji se tako osje}ate. Dapa~e. Poput op}enite slike kori{tenja informa- DOVR[ENJE DVIJE cijama, postoji i ~itav niz problema veza- Informacijska tjeskoba; prezasi}enost poda- NUKLEARNE cima; informacijski smog; informacijsko preop- nih uz poslovne probleme. tere}enje; sindrom informacijskog zamora: Sve • Kako na najefikasniji na~in iskoristiti ELEKTRANE su to razli~iti nazivi za jednaku pojavu, iznena- naprednu tehnologiju za pretraìvanje dan problem koji je iznjedrilo informacijsko materije i brzo lociranje potrebnih infor- EUROPSKA komisija je odobrila ukrajinskoj elektroprivredi Energoatom kredit u okviru Euratoma u iznosu od dru{tvo i ekonomija informacija u nastajanju - macija? nemogu}nost kontroliranja i korisne upotrebe 585 milijuna USD, za planirano dovr{enje dvije nove podataka ne radi njihova nedostatka, ve} • Rukovoditelji su preplavljeni beskra- nuklearne jedinice. Odluka Komisije objavljena je tjedan dana nakon {to je Europska banka za obnovu i razvoj upravo radi preobilnog dotoka. jem usitnjenih podataka - kako ih analizi- (EBDR) odobrila kredit u iznosu od 215 milijuna USD za Zna~i, osje}aj nemo}i, prevladanosti, ka{njenja rati, te sintetizirati u smislene cjeline? dovr{enje nuklearnih jedinica Khmelnitski-2 i Rovno-4 za doga|anjima, nedovoljne kompetencije i • Kako odràti korak s beskrajnim pri- (nazvano K2/R4 projekt). znanja za vladanje najsuvremenojom tehnolo- ljevom kompjutorskih novotarija, soft- Izjava je objavljena dva dana prije kona~nog zatvaranja gijom nije rezerviran ekskluzivno za vas, ve} je vera, elektronskih ure|aja, pristupa posljednje nuklearne jedinice u pogonu u Nuklearnoj u pitanju civilizacijska pojava {irokih razmjera. Internetu i drugih tehnolo{kih novosti elektrani êrnobil (15. prosinca 2000.). Osiguranje za- Najvi{e su joj izloèni upravo oni koji u karak- ~iji se rast mjeri skoro eksponencijalnom padnog financiranja za projekt zamjenske snage K2/R4 teru svog radnog mjesta imaju imperativ bio je glavni uvjet sporazuma, potpisanog 1995. godine odgovornog rada s informacijama, a ~injenica krivuljom? izme|u zemalja G-7, Europske komisije i Ukrajine, u je da je ve} danas golemi raspon radnih • Kako na djelatan na~in urediti protok okviru kojeg se Ukrajina sloìla s ranijim zatvaranjem mjesta koji odgovara takvoj karakterizaciji - od informacija, edukaciju i ispravnu komu- êrnobila. EBDR i Euratom osiguravaju ve}inu predloène zapadne financijske pomo}i - 800 milijuna managera najve}ih korporacija do najniìh razi- nikaciju me|u zaposlenicima? na zaposlenika. S rastom i ubrzanom informa- USD. Procjena ukupne cijene projekta iznosi 1.48 milijardi USD, gdje ostatak dolazi od izvoznih kreditnih agenacija (348.3 milijuna USD), Rusije (123.7 milijuna TRENUTA^NO JE GRUPACIJA KOJA JE NAJVI[E USD), Energoatoma (158.6 milijuna USD) i ukrajinske POGO\ENA INFORMACIJSKIM KAOSOM valde (50 milijuna USD). U izjavi se kaè: "Komisija i EBDR pripremili su temelje za odgovaraju}e kredite u OKARAKTERIZIRANA NAZIVOM "KNOWLEDGE narednim godinama. Odobrenje kredita Euratoma nekoliko dana prije kona~nog zatvaranja êrnobila jasan je WORKERS", A VELIKA VE]INA MANAGERA, TE znak predanosti Komisije nuklearnoj sigurnosti, kako je PROFESIONALACA UNUTAR DANA{NJIH TR@I[NIH navedeno u izjavi o nuklearnoj sigurnosti u zemljama NIS i sredi{njoj i isto~noj Europi, kao i produbljenju od- UVJETA SPADAJU U TU GRUPACIJU nosa s Ukrajinom u okviru op}e strategije EU. Projektom K2/R4 financirati }e se dovr{enje (80 posto je izgra|eno), modernizacija i predpogonska ispitivanja tizacijom dru{tva javlja se tendencija dvije tre}ine nuklearnih jedinica: jedinice 2 u nuklearnoj Da informacijsko zagu{enje nije tek pove}anog utjecaja ispravnog upravljanja in- elektrani Khmelnitski (K2) i jedinice 4 u nuklearnoj pusta pri~a za dokone fenomenologe, formacijama na sve {iri spektar zaposlenih. elektrani Rovno (R4). Izgradnja }e biti u etapama, a potvrdila je i posebna studija glavni radovi u R4 zapo~et }e tek nakon zadovo- me|unarodne novinske agencije VLADANJE INFORMACIJSKIM ljavaju}eg dovr{enja primjene odgovaraju}ih mjera K2. Reuters, koja je obuhvatila vi{e od VJE[TINAMA ODRE\IVAT ]E To je najrazumniji pristup s inènjerskog stajali{ta i 1300 managera {irom svijeta. Osim re- POSLOVNI (NE)USPJEH pove}ava izglede za uspjeh projekta. O~ekuje se dovnih psihi~kih posljedica, mnogi pozitivni utjecaj na modernizaciju energetskog sektora i No, trenuta~no je grupacija koja je najvi{e ja~anje upravnog tijela za nuklearnu sigurnost. To }e pate od glavobolja i mu~nine, kao i ugroèna informacijskim kaosom okarakterizi- ukazati i na tehni~ki i financijski na~in unaprje|enja sig- slabe emocionalne kontrole, koja se rana nazivom "knowledge workers", odnosno urnosti u drugim nuklearnim jedinicama u zemljama potom na negativan na~in prenosi na "radnicima znanja". Velika ve}ina managera, gdje program modernizacije sli~an K2/R4 moè biti njihovu radnu okolinu, kao i na obitel- te profesionalaca unutar dana{njih trì{nih primijenjen". jski ìvot. Sindrom informacijskog za- uvjeta spadaju u tu grupaciju. Na temelju vi{e analiza, Komisija i EBDR su zaklju~ili da mora pogo|eni prijavljuju kao je projekt u skladu sa sigurnosnim, ekonomskim i finan- Smatra se da }e u idu}ih pet do deset godina mentalni zamor, psihi~ku tjeskobu, ut- cijskim kriterijima i kriterijima za{tite okoli{a. Nezavisna primarno upravo razina vladanja informa- procjena predloènih mjera za unaprje|enje pokazala je jecaj na osobne i obiteljske veze, cijskim vje{tinama odre|ivati poslovni da }e sigurnost biti podignuta na razinu prihvatljivu za- saìmanje vremena za odmor i ne- (ne)uspjeh velikog broja ljudi. Iz te razine padnoj praksi. Plan za za{titu okoli{a je tako|er mogu}nost da u njemu uìvaju u pot- o~ekivanja izravno proizlazi i pritisak superin- uklju~en. punosti. formiranosti radi opasnosti za opstanak na Krediti EBDR-a i Euratoma ovise o nekoliko preduvjeta, "Jedan od ~etiri ispitanika priznaje da poslu. Telefoni, faks ure|aji, e-mail, pageri, uklju~uju}i i ponovno uspostavljanje aran`mana voice mail, Internet, GSM poruke... Sve su to - pati od lo{eg zdravlja kao rezultata Me|unarodnog monetarnog fonda o pro{irenom finan na~ini na koji moèmo komunicirati dvadeset i ciranju objekata u Ukrajini i reformi ukrajinskog nuklear- koli~ine informacija koju je prisiljen ~etiri sata na dan, u ubrzanom ritmu izmjene nog regulatornog sustava. obra|ivati, bez obzira na ~injenicu o podataka, u poslovnoj groznici u kojoj je ne- Glavni ugovara~ za K2/R4 projekt izgradnje je konzorcij potrebi mno{tva informacija koja im mogu}e izbje}i kontinuirani osje}aj hitnosti. na ~elu s Framatomom. Tim koji vodi projekt ima omogu}uje da djeluju efektivno", kaè potporu od EDF-a, Tractabela i Fortuma. Druge europske dr. Paul Waddington, jedan od autora U idu}em broju O iznimnom informacijskom kompanije }e tako|er biti uklju~ene u projekt. stresu koji dovodi do psihi~kih oboljenja... Reutersove studije. Pripremila: Nevenka Novosel Gordan Bakovi} Izvor: NucNet 13. prosinca 2000.

HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. 31 energetika na internetu

http://www.wci-coal.com/ WORLD COAL INSTITUTE

Kada se spomenu fosilna goriva, prvo ~ega se sjetimo su ~injenice koje smo nau~ili jo{ u {koli - to je vrsta goriva koja nije obnovljiva, a produkti sagorijevanja one~i{}uju atmosferu. Nedavni skup u Kyotu je danas ve} svjetski poznatim Protokolom ozakonio jo{ jednu ~injenicu - produkti sagorijevanja fosilnih goriva su plinovi koji uzrokuju efekt staklenika i globalnog zagrijavanja. Stoga }e svaki imalo svjesniji gra|anin zagovarati napu{tanje konvencionalnih i "prljavih", a upotrebu ~istih i obnovljivih izvora energije. Naàlost, globalna energetska kriàljka je puno kom- pleksnija no {to to izgleda, a kona~no i jednostavno rje{enje nije na pomolu. Znate li da bi prema trenuta~nim predvi|anjima u idu}ih 25 godina bilo potrebno svaki tjedan izgraditi skoro nevjerovatnih 1000MW kapaciteta za proizvodnju elektri~ne energije da bi se zadovoljio porast potra`nje? Jeste li upoznati s ~injeni- cama da je skoro 70 posto svjetske proizvodnje ~elika postignuto sagorijevanjem ugljena, a tako|er pribli`no 36 posto globalne proizvodnje elektri~ne energije? Zamislite silnu i negativnu promjenu na na{e svakodnevne ìvote kada bi se odjedanput odrekli ugljena kao energetskog izvora. Svjetski institut za ugljen }e vam na svojim stranicama poku{ati obrazloìti svoju stranu medalje, pakiraju}i vama namijenjene informacije na razli~ite na~ine - od brojnih besplatnih publikacija, proglasa, odgovora na Protokol iz Kyota, statisti~kih podataka, publikacije ECOAL koju u pdf formatu moète besplatno presnimiti i razli~itih drugih info paketa ili veza. Uz odre|enu mjeru kriti~kog na~ina razmi{ljanja, moèmo vam preporu~iti ove iznimno informativne stranice.

http://www.british-energy.com/ BRITISH ENERGY

Sjedinjenjem Scotish Nuclear i Nuclear electric, 1998. godine je nastala tvrtka British Energy Generation Limited, prva potpuno privatizirana elektroenergetska tvrtka na svijetu s nuklearnim elektranama. Dva su pojma zna~ajna za stjecanje dojma o tomu {to vas ~eka na ovim stranicama: nuklearna energija (jer tvrtka u vlasni{tvu ima osam nuklearnih elektrana i svako od pitanja vezanih za ovaj na~in proizvodnje energije ima svoje mjesto u prezentaciji); profesionalnost (jer privatizirana tvrtka koja posluje na trì{tu ne trpi ni{ta slabije od vrlo dobro obavljena posla). Stoga, na ovim stranicama moète na}i ~itav spektar prezentacijskih modula - od zabavnog kviza koji pou~ava o na~elilma proizvodnje elektri~ne energije, do krajnje ozbiljnih dokumenata kojima kompanija publicira tijek saslu{anja pred komisijom za za{titu trì{nog natjecanja. Ukoliko zaèlite prijateljima pokazati klasi~nu prezentaciju velike i ozbiljne elektroenergetske tvrtke, moète ih slobodno povesti u razgledanje ovih stranica.

http://www.pbs.hr/ PROJEKTNI BIRO SPLIT

Jedna od dobro poznatih anegdota je i ona o rastresenom profesoru koji na ulici sretne kolegu. "Mislim da sam postao poznat" povjerio se drugom profesoru. "Jo{ ju~er nitko nije obra}ao pozornost na mene, a danas se svi okre}u kada pro|em. Jedino ne znam {to je uzrok toj nagloj promjeni." Kolega ga je odmjerio od glave do pete i potom mu pro{aptao: "Va{e hla~e. Odnosno, ~injenica da ih nemate." Prezentacija na Internetu je i za hrvatske tvrtke postala poput hla~a iz anegdote - nije vjerojatno da }ete o~ito i neposredno profitirati ukoliko ste predstavljeni na World Wide Web-u, ali }e takav nedostatak u dana{njem poslovnom okru`ju vjerovatno biti zapaèn s negodovanjem. http://www.icompub.co.uk/ Projektni Biro Split kao tvrtka u sto postotnom privatnom vlasni{tvu, upu}ena na trì{no natjecanje, nije dopustio takvu pogre{ku. Posjetite li njihov, na{alimo se, ICOM PUBLICATIONS internet-biro, bit }ete u prigodi upoznati se U velikoj raspravi oko izdava{tva na Internetu, potencijalnog nestajanja Gutenbergove galaksije tiskane rije~i i novih na~ina prijenosa informa- s uglednom pro{lo{}u tvrtke cija - zasad se nije do{lo do kona~nog rezultata. Kako bi se i moglo kada od stabala nije mogu}e vidjeti {umu i pretpostaviti joj oblik - porast potkrijepljenom brojnim referencama, sa protoka i na~ina prezentacija informacija svakodnevno iznena|uje i pobija sve one koji se drznu nuditi svoje predvi|anje kao jedino mogu}e. zaposlenicima i njihovom stru~no{}u, te Stoga se izdava~i, drè}i se prakti~nosti, pona{aju potpuno heterogeno - poneki su ve} veterani u proizvodnji on-line publikacija, a poneki kona~no i s posebnim projektima. Me|u potpuno zanemaruju Internet. potonjima se nalaze zanimljivi opisi ICOM publications su izabrali put izme|u - nude}i zanimljiv sadràj i poku{avaju}i na taj na~in pove}ati broj svojih pretplatnika na tiskana pojedinih pro{lih i teku}ih projekata, od izdanja. A zbog ~ega bi to bilo zanimljivo energeti~aru? oto~ne kabelske veze 110kV, brane SIDI YACOUB, do Eko projekta "Ka{telanski Razlozi radi kojeg bi se mogli odlu~iti na posjet ovim stranicama se zovu ELECTRICITY INTERNATIONAL i ASIAN POWER - ~asopisi engle- skog govornog podru~ja koji sadràvaju tekstove iz podru~ja energetike i komunikacija. Premda se najnoviji brojevi mogu dobiti tek putem zaljev". pretplate, arhiv tekstova je tako opseàn da vam je na raspolaganju nekoliko stotina (!) razli~itih ~lanaka. Za slobodno biranje ponu|enog materijala potreban je kra}i prijavak i upis podataka. Stoga, onima koji imaju fobiju od rasipanja osobnih podataka po bespu}ima svjetske komp- jutorske mreè, preporu~ujemo prethodno otvaranje "la`ne" e-mail adrese kod jednog od brojnih besplatnih providera, koju }e u ovom i Priprema: sli~nim slu~ajevima mo}i prijaviti bez straha da }e nakon prijave biti zatrpani netraènim reklamnim porukama. Gordan Bakovi}

32 HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. nije smije{no narkomanija

SA STRANICA PO@UTJELOG DNEVNIKA ZLOPORABA DROGA

TRANZICIJA POVE]ALA RIJEÎ ILEGALNU TRGOVINU (NE)ÎNE ÔVJEKA OPOJNIM DROGAMA PREMA znanstvenim razvrstavanjima i statistici Me|unarodnog vije}a za kon- KAO mladi diplomirani inènjer na po~etku svoje radne karijere koja, hvala dragom Bogu, jo{ trolu droga INCB-a (International Nar- traje, kasnih {ezdesetih godina obavljao sam razli~ite poslove. cotics Control Board), droge se dijele na Premda tada jo{ u cijelosti nije bila ozakonjena institucija pripravni{tva, po~etnik bi obi{ao one koje potje~u iz prirodnih biljaka i vi{e radnih mjesta i sredina kako bi cjelovitije shvatio i upoznao bit elektri~arskog posla i ìvo- one koje su rezultat sinteza u laboratori- ta. Tako sam u svom po~etni~kom "|iru" jedno vrijeme pisao i zapisnike na sjednicama or- jima. gana upravljanja. Dakako, bez magnetofona i znanja stenografije - "hvatao" sam raspravu Od opojnih droga biljnog podrijetla, tzv. prisutnih samoupravlja~a i kasnije pisao analiti~ke zapisnike. Naoko monoton, taj posao, je psihoaktivnih tvari, na prvom je mjestu ipak zabavljao moju, tada, neiskvarenu mladost. opijumski mak od kojeg se dobivaju tzv. Organi upravljanja obi~no su za neke pojedince bili i mjesto da se na odre|en na~in govornici opijati ili opiodi, kao {to su morfin i he- iskaù, da potvrde svoje znanje, pa i u~enost. roin, potom koka i njezin alkaloid ko- Da bi to i dokazali, obi~no bi u govorni~kim besjedama koristili i strane rije~i, a {to je najgore, kain, te kanabis ili indijska konoplja na krivom mjestu. Bez nakane da nekoga povrijedim i ismijem, iz "naftalina" osobnog sje}anja koja daje smolu s aktivnom tvari od i stranica poùtjelog dnevnika, vadim nekoliko takvih primjera. koje se prave ha{i{ i marihuana. Europska zamagljena narkomanska scena iz 1993. i 1994. godine dovodi se u vezu s tranzicijom IMPERATIV dràva isto~ne Europe, ~ime su se otvorile nove mogu}nosti za daljnje rasprostranjivanje i Prije sastanka sjednica, ~lanovi raznih komisija obi~no bi svratili u sobu Voditeljice urud`be- usavr{avanje sigurnosnog mehanizma ilegalne trgovine drogom i to iz tradicionalnih izvora hero- nog zapisnika (prethodnica dana{nje tajnice). Sjeli bi na trosjed, pleten od najobi~nije trstike, ina u jugozapadnoj Aziji i kokaina u Ju`noj Americi. koji je nakon nabave novog namje{taja poklonjen lova~koj ku}i u obli`njem lovi{tu. Nakon Naime, smanjenje politi~kog nadzora i uvo|enje novih gospodarskih reìma neo~ekivano su pozdrava obi~no bi uslijedilo pristojno pitanje Voditeljice: "[to }ete popiti?. omogu}ili mnoènje krijum~arskih organizacija u Rusiji i zemljama isto~ne Europe. Tomu ide na Jednom prigodom, jedan od prisutnih, poznati VKV-ac, bez ustru~avanja izusti "Mala, donesi ruku i oslabljeni carinski postupak preko dràvne granice i uvo|enje kontejnerskog tereta, {to mi jedan imperativ, jer danas ne vozim i to od 0,5". [armantna Voditeljica na rostfraj pladnju, omogu}ava vi{e-manje nesmetan prijelaz droga preko granica nekoliko dràva koje su svojedobno donijela je aperitiv, a ne traèni imperativ kojeg je tijekom o~ekivane sjednice u direktorovoj sprje~avale takvu prometnu prohodnost. sobi bilo i na pretek. [to se ti~e koli~ine pi}a, ona je iznosila pola litre pitkog konjaka. Uosta- KANABIS- kao nedvojbeno najra{irenija droga na svijetu javlja se pod razli~itim nazivima, ovisno o lom, na{ prijatelj samoupravlja~ i traìo je tu koli~inu, premda je mo`da mislio na 0,05. tomu u kojoj se zemlji ili regiji koristi i u kojem se obliku upotrebljava. U arapskom svijetu najpoznatiji je kao ha{i{ ili ~ista smola, u nekim sredozemnim zemljama (Tunis, Alìr, Maroko), u SKEPTI^KE JAME uporabi je pod nazivom kif, u Siriji i Libanonu javlja se pod nazivom sutol. U Indiji se opojna Gradnju TS 35/10 kV obi~no je odobravao Radni~ki savjet. Jednako se odnosilo i na gradnju konopljina smola naziva charas, ali kad se javlja u obliku osu{enih cvjetnih vrhova ènske biljke uklopni~arske ku}ice koja se smatrala sastavnim dijelom (kao i danas) trafostanice. Uklo- konoplje zovu je ganja, a kad se uzimaju preteìto osu{eni listovi nosi ime bhanf. pni~arske ku}ice, gdje su obitavali uklopni~ari (negdje je stanje i danas takvo) imaju sanitarni U Africi se naziva dagga ili djamba, a u SAD-u, Meksiku i Brazilu osu{eni vr{ci konoplje za ~vor. Tako je jednom prigodom jedan moj prijatelj samoupravlja~ na sjednici Radni~kog pu{enje nose svima poznati naziv marihuana. Na Orijentu se ha{i{ `va~e ili pije u obliku razli~itih savjeta, kod dono{enja spomenute odluke o gradnji, ponukan nesolidno{}u dotada{njih pripravaka, ili se pu{i pomo}u nargila ili vodenih lula. izvo|a~a gra|evinskih radova ustvrdio "Ali drugovi, skepti~ke jame uz trafostanicu moraju biti Mogu}nost potajnog uzgoja kanabisa omogu}ava ve}e kori{tenje te droge. Ako se proizvodnja ve}e, dublje i moraju imati kakav-takav odvod." Ja, kao mladac ostao sam skepti~an jesu li ga kanabisa usporedi s potro{njom ha{i{a i marihuane uvezenih iz sjeverne Afrike, Srednjeg Istoka i ~uli i htjeli razumjeti oni kojima je prijekor bio upu}en. Azije, potencijalno zna~enje novog uzgoja kanabisa dvadeset je puta ve}e od na~ina vanjskog BUDISTI^KA PLA@A uzgoja. Dodajmo tomu da skriveni na~in uzgoja omogu}ava ubiranje vi{e berbi godi{nje, {to se isti~e kao potencijala prednost te nezakonite proizvodnje. Sve ve}em probitku kanabisa pridonosi i Val kupnje odmarali{ta na moru izme|u {ezdesetih i sedamdesetih godina od pojedinih elek- visoka kakvo}a kanabisa uzgojenoga prema suvremenim metodama uz "pomo} znanosti". Ta okol- trodistribucijskih sredina kontinentalnog dijela Hrvatske, vrlo je dobro prihva}en od strane nost moè utjecati i na potro{nju odre|enih vrsta droga, {to }e imati odraza na demonopolizaciju ve}ine radnika. trì{ta droga. Vje{tiji i spretniji, u dogovoru sa Sindikatom, obi~no bi zagledali kakvu ve}u ku}u u nekom KOKA-ne zna se to~no je li koka genealo{ki starija od kanabisa. Zacijelo je i povijesno utvr|eno da gradu ili gradi}u na Jadranu i zatim predloìli Radni~kom savjetu da odobri tu namjensku se grm koke visine 2-3 metra sa svijetlozelenim listovima i malenim zelenkastim cvjetovima, te kupnju. I dok je me|u ~lanovima Radni~kog savjeta, moglo bi se re}i, vladala radost da }e se crvenim plodovima kustanice, smatrao u Inka svetim drvom. Dokazano je da milijuni Indijanaca s ostvariti èlja velike ve}ine radnika, u gradu tom i tom i na mjestu tom i tom, prigodom gla- podru~ja visokih Anda ve} stolje}ima `va~u kokino li{}e. Takva se navika o~uvala do danas u Pe- sovanja o kupnji druk~ije je mislio samoupravlja~ Nacek. ruu, Boliviji, Kolumbiji, Ekvadoru, Argentini i Brazilu. Snagom argumenta je rekao: "Nisam protiv kupnje ku}e za odmarali{te u tom gradu, ali sam Djelovanje koke, cini~no nazvane ìvotnim eliksirom siroma{nih, sastoji se u tomu {to se `vakanjem protiv kupnje ku}e u tom dijelu tog grada. Svi ste vi smetnuli s uma da je u neposrednoj blizi- li{}a iscje|uje alkaloid koji uklanja osje}aj gladi i umora, a istodobno pove}ava izdr`ljivost u radu. ni te ku}e, na{eg budu}eg odmarali{ta, budist~ika plaà, koju odràvaju stranci. Na odmor Kokain je glavni alkaloid iz li{}a koke, a danas se javlja u obliku bezbojnih topljivih kristala. Kokain se }emo dolaziti s djecom, suprugama, obiteljima, a svakodnevno prisilno gledanje gola~a u skoro sto i pedeset godina rabio u medicini kao lokalni anestetik, a danas je isklju~en iz terapije na{oj neposrednoj blizini kosi se s na{im socijalisti~kim moralom, znak je nemorala, a okre- umanjenja bolova zbog jake toksi~nosti. Kokain je drugi na popisu ilegalne potro{nje droga. tanje glave i pogleda od "one strane" bit }e prava patnja, a boravak na moru za mnoge nas Iza SAD-a, koji s manjim ili ve}im oscilacijama zauzima prvo mjesto u svijetu, odmah se na ne}e biti odmor." drugom mjestu svjetske rang-liste potro{a~a kokaina nalazi Europa. Izvori kokaina potje~u KONTRACEPCIJA preteìto od zemalja proizvo|a~a: Kolumbije, Perua i Bolivije. U ju`noameri~ki trio proizvo|a~a kokaina uklju~uju se Brazil i Venezuela. Te su zemlje postale dodatnim opskrbljiva~em rastu}ih "U nikojem slu~aju ne slaèm se sa kontracepcijom druga direktora u vezi plana stambene potreba u Europi. Prekooceanski prometnici kokainom dobivaju novo zna~enje otvaranjem Rusije i izgradnje za ovu godinu." zemalja isto~ne Europe, s obzirom na to da [panjolska jo{ nosi primat ulaznih vrata za kokain To su bile rije~i jednog ~lana Komisije za dru{tveni standard i to u doba davne Privredne re- namijenjen zapadnoj Europi, odakle se opet treba otpremiti prema isto~nim putovima, odnosno lu- forme. kama u Poljskoj, balti~kim zemljama i Rusiji. Ostvarivanje kooperativnih programa izme|u kolum- bijskih kokainskih kartela i talijanskih krijum~arskih udruga rezultirao je povezivanjem tog dijela Potom je dodao: "Moja kontracepcija mnogo je jasnija i efikasnija". Na na{u veliku nesre}u, Europe s izvornim opskrbljiva~ima. Brodovlje iz Brazila iskrcava kokain u biv{im portugalskim obje kontracepcije bile su super-efikasne bez ikakvog ploda, ali i bez nu`ne stambene izgradnje. kolonijama (neke afri~ke zemlje) odakle se prekrcava za Europu. Pozdrav svima, a da bi ostao u jednakom tonu: U idu}em broju o opijumu, heroinu, LSD-u i drugim sinteti~kim drogama BILJE@IM SE SA STRAHOPO[TOVANJEM! Priprema: Ante-Ton}i Despot, dr. medicine [ekli Amperovi}, dipl. ing.

HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. 33 na{i izvan HEP-a

BRANKA MAREVI], CVJE]ARICA

LJEPOTA CVIJE]A ZA OPU[TANJE

NIKADA me dar, ma kako skupocjen bio, nije mogao do zato {to me optere}uju njihovi problemi, njihove brige, kraja odu{eviti ako ga nije dopratio makar jedan cvjetak. bolesti, neima{tina. A, ovo je malo mjesto, ovdje Bez njega dojam je uvijek bio osiroma{en. I stoga ne svakoga poznajete i ne moète ostati ravnodu{ni na nji- treba ~uditi da mi je ulaskom u prostore Pogona oko od- hove neda}e. Nakon takva dana osje}ate se potpuno mah zapelo za cvjetne aran`mane u radnim prostorijama. iscrpljeni. Zato, kada poslijepodne do|em u cvje}arnu, Ma{tovite i spretne ruke cvje}arica s lako}om posloè ja se odmaram, opu{tam i mogu do pono}i ostati a da dudovima i topolama. Koriste}i boje za tkaninu davala nevjerojatno nadahnute aran`mane. Jedna od takvih je i umor ne osjetim. je svojim biljkama novu svjeìnu i kolorit. na{a zaposlenica Branka Marevi}. Nakon vi{egodi{njeg O sebi kaè da ima nezgodnu narav, da zna planut i na- • Danas barem triput godi{nje odlazim na seminare rada na poslovima referenta u Odsjeku za odnose s po- ljutit se na potro{a~ki bezobrazluk, ali to joj ne treba do koje organiziraju splitski dobavlja~i ili ljudi koji na flo- tro{a~ima Pogona Plo~e splitske Elektrodalmacije, nakon kraja vjerovati. Na{ je dojam da njenu ~vrstu volju risti~kim sajmovima osvoje nagradu. Tako sam nau~ila o niza hobisti~kih oku{avanja svih vrsta, Branka se smirila omek{ava smirenost i blagost pogleda. (Samo treba uporabi boja ili novih materijala. Ja vi{e volim na{e doma}e i prirodne biljke. Moje slike su na takvoj podlozi NAKON NIZA HOBISTI^KIH OKU[AVANJA SVIH VRSTA, i u okvirima od trsa, trske ili bambusa, jer jednog i BRANKA MAREVI] SE SMIRILA UZ CVIJE]E, KREIRA drugog ima dovoljno ovdje oko u{}a Neretve. Unutar ZIDNE I STOLNE SLIKE OD OSU[ENIH I CVJETNIH okvira, na podlozi od kartona ili vre}e, kreiram sliku prema trenuta~nom nadahnu}u. U po~etku su ih ljudi IZDANAKA, A OTVORILA JE I SVOJU CVJE]ARNU te{ko prihva}ali iz straha da to skuplja pra{inu, ali danas ih se kupuje puno vi{e od rezanog cvije}a. uz cvije}e. Ve} osam godina kreira zidne i stolne slike od znati gledati). A, optere}uju}i posao u HEP-u i dugo- osu{enih i svjeìh cvjetno-biljnih izdanaka, a prije tri go- trajno sjedenje na radnom mjestu bili su i Brankini pravi Iz pogonskih prostora oti{li smo u Brankinu cvje}ar- dine otvorila je i cvje}arnicu. pokreta~i. Po~ela je {etati po okolnim breùljcima, a nicu. Nije bilo te{ko shvatiti koliko joj zadovoljstva pruà boravak u ovom buketnom krajobrazu. Ali se • Na radnom mjestu neprekidno sam u dodiru s po- kako ima oko i du{u za lijepo, obogatila je svoje {etnje te{ko pomiriti da iz njega treba odlaziti. tro{a~ima, posao je naporan i stresan, ne zato {to su skupljanjem zanimljivih korijena, travki, cvije}a. ljudi neugodni, jer takvih je kod nas doista malo, nego Oboruàna {karama reè i oblikuje gljive koje rastu na Vero~ka Garber

TKOJEKRIVZASRAMOTU? Obljetnica U glasilima je svojedobno isticano da }e angaìranje STO GODINA OD SMRTI GIUSEPPEA VERDIJA maestra [uteja ublaìti pomicanje premijere zbog prekasno naru~enih kostima (!) za velja~u. Dirigent [utej je s pravom odustao od projekta, jer su mu ot- VERDI OBOGATIO NA[U CIVILIZACIJU pali iz predstave glavni aduti: tenor Tomislav Muèk i bariton Armando Puklavec zbog inozemnih aran`mana u Komornoj operi u Be~u, odnosno u opernoj ku}i u ÎTAV operni svijet slavi 100. obljetnicu smrti Giusep- uveo dramu u operu preina~io zaostalu orkestraciju, Bremenu. Ni tu dvojicu mla|ih ne treba osu|ivati, jer pea Verdija, tog najve}eg majstora talijanske ro- o~uvao pjeva~ima prijestolje, sprije~io da raspjeva- je zagreba~ka opera neprestano pomicala termine, pa manti~ke opere. Brojne metropole u Europi i svijetu nost bel canta ostane samoj sebi svrhom. je razumljivo da ti umjetnici nisu mogli prekidati ozna~it }e, dakako, spomenutu obljetnicu premijernim svoje ve} davno ugovorene obveze. izvedbama majstorovih glazbeno-scenskih djela. Premalo imamo prostora u kojem bismo opisali [tovi{e, koncetna dvorana glazbenih sredi{ta, tako|er zna~enje i va`nost tog opernog velikana kojeg slavi I sada po na{em starom dobro uhodanom obi~aju, }e ozna~iti 27. sije~anj, dan smrti velikog me{tra. Tako svaki operni ljubitelj u svijetu. Prakti~no samouk, postavljaju se pitanja tko je kriv za takvu sramotu? }e primjerice HNK Osijek izvesti njegov Krabuljni ples, Verdi je omogu}io opernom stvarala{tvu nevi|en Za{to se prekasno sve dogovaralo kada se dobro zna da HNK Ivan pl. Zajc u Rijeci predstavlja se s Rigolettom, procvat. [tovi{e, prihvatio je i neke Wagnerove ideje, se termini u opernim ku}ama {irom svijeta godinama izvedbom koja je vi{e puta nagra|ivana. HNK Split, u primjerice, podjelu na prizore umjesto brojeva, jer je unaprijed planiraju i ugovaraju? Nije li to jo{ jedan od okviru svog spomenutog repertoara redovito na Peris- uvidio prirodnost i logi~nost takve podjele. Napustio znakova op}eg stanja u zagreba~kom HNK u kojem je tilu postavlja AIDU. Treba li nagla{avati kako i na{i sus- je raspjevanost u korist pokretne glazbene deklama- maestro [utej tijekom svoje 25 godi{nje karijere dirigi- jedi Slovenci i Austrijanci, tako|er, premijerno cije, jer je osjetio da }e tim putem jo{ vjernije odraziti rao samo {est predstava? Kako najsiroma{nija od svih postavljaju Verdijeve opere i tako obiljeàvaju veliku intimnost unutra{njih doìvljaja. hrvatskih opera, ona u Osijeku, moè planirati Verdijevu obljetnicu u svijetu opere? operu Krabuljni ples, rije~ka opera Rigoletta, splitska Sigurno ste primijetili da u po~etnom osvrtu nismo Aidu, a zagreba~ka od po~etka sezone niti jednu? Ne SNG Ljubljana premijerno je vrlo uspjelo izvela majs- spomenuli operu HNK Zagreb, ni predstavu s kojom samo Verdijevu ve} niti jednu. Odnosno, za pola se- torovo djelo Nabucco, a SNG Maribor nastupa s }e se najstarija hrvatska operna ku}a oduìti oper- zone 500 ljudi u zagreba~kom HNK dalo je tek jednu i reprezentativnom premijernom izvedbom Macbetha. nom divu. HNK ga je, naime, vi{e od stotinu godina to baletnu premijeru. Ma|arska dràvna opera pripremila je takore}i ~itav niz zdu{no i ustrajno izvodila? Odgovor je: skoro ni~im! Verdijevih djela u slavljeni~koj sezoni: Traviatu, Otella i Krajnje indolentna operna politika najve}e hrvatske Od svih naprijed spomenutih pitanja na koja }e netko Trubadura, a Dràvna opera u Grazu izvest }e Verdijeva opere u kojoj je zaposleno 500 ljudi nije bila u kad-tad odgovoriti i odgovarati, jedino moèmo sa Falstaffa. Mogli bismo u nedogled nabrajati bliè i dalje stanju uredno programirati obiljeàvanje tako sigurno{}u zaklju~iti da maestro [utej nije imao ni- metropole koje pouzdano ne}e propustiti prigodu da zna~ajnog jubileja. Je li ponuda stare, istro{ene kakvog izbora me|u skoro 1500 djelatnika ~etiri potvrde svoju umjetni~ku va`nost i glazbeno zna~enje. predstave Trubadura dostojna tog jubileja? Ho}e li i hrvatske opere. To~nije, ili preciznije, ni u jednoj nije tko }e odgovarati za posljedice takve repertoarne po- bilo pjeva~a koji bi zamijenili one koji su morali HNK ZAGREB BEZ PRAVOG VERDIJA odustati. Naime, Hrvatska, osim {to nema dobrih litike? Tko je kriv za otkazivanje sudjelovanja na{eg rukovoditelja opernih ku}a, nema vi{e ni pjeva~a. Naime, Giuseppe Verdi nije samo talijanski nacionalni poznatog dirigenta maestra Vjekoslava [uteja u ost- operni velikan. On pripada ~itavoj civilizaciji, jer je varenju Traviate? Ratko ângalovi}

34 HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. prilog `ivotu

USUSRET DANU ZALJUBLJENIH LJUBAV [TO JE TO?

KADA budemo listali ovaj broj Vjesnika bit }emo u velja~i, ènskom i ma~jem mjesecu oko ~ijeg imena se jo{ uvijek dvoji. @enski je vjerojatno po nazivu (jedini je, naime, koji se odaziva na imenicu ènskog roda), a ma~ji jer se ove umiljate ìvotinje u ovo vrijeme intenzivno i ne ba{ umiljato ogla{avaju svojim ljubavnim zovom, od kojeg nerijetko imamo male no}ne more. Stoga nije slu~ajno da je i sv. Valentin upro prstom u srce upravo ovog mjeseca, te ga markirao i kao Dan zaljubljenih. Kako nam se taj 14. pribliàva, prigoda je da se zapitamo {to i koliko uop}e znamo o ljubavi. [to se to o ljubavi uop}e treba znati, ljubav nam se dogodi ili ne dogodi, re}i }ete.

Tek posljednujih dvadeset godina autori po~inju posezati za me|usobnim odnosima. I dok je ljubav po srodni~koj liniji Ali, ako po|emo od postavke da je ljubav jedini put do sre}e, zadovoljstva, ovom temom, a jedan od prvih bio je psiholog, psihotera- (roditelji i djeca, bra}a i sestre, ro|aci...) sama po sebi ra- zdravlja i mudrosti, onda nije uputno peut i pisac Peter Lauster sa svojom knjigom: Ljubav - psi- zumljiva, ljubav izme|u spolova oduvijek je bila obavijena omalovaàvati njeno zna~enje u na{im hologija jednog fenomena. Sli~an trend zapo~eo je i kod nas tajnom. tek nedavno prvom knjigom o ljubavi na hrvatskom jeziku ìvotima. Kako je posve}ivanje pozornosti svemu ìvom utemeljenje pod nazivom Srce moje i tvoje u ljubavi stoje - Psihologija sposobnosti voljenja, tom analogijom je, najjednostavnije ljubavi iz pera psihologinja Dubravke Miljkovi} i Majde Ri- U LJUBAVI SMO NAJÊ[]E SAMOUKI re~eno, ljubav posve}ivanje pozornosti drugoj osobi. ôvjek javec. Tijekom ìvota i {kolovanja u~imo mnoga znanja i vje{tine. koji voli posve}uje se drugomu ne pitaju}i {to }e dobiti U~imo o fizici, biologiji, u~imo jezike, povijest, informatiku SEKSUALNOST JE NAGON - LJUBAV JE zauzvrat. To je zrela ljubav autonomnog ~ovjeka koji ni s kim i jo{ puno toga. O ljubavi nas nitko ne podu~ava - ni {kola SPOSOBNOST ne manipulira i koji ne dopu{ta da drugi manipuliraju njime. ni roditelji. Doznamo, tu i tamo, tek nekoliko mitova i pre- Zrela ljubav, kao proces i stanje, predstavlja pronalaènje, [to je ìvot bez sjaja ljubavi, pitao se slavni Schiller, a {to je drasuda o njoj, dobijemo osnovne upute o tomu kako se samog sebe, jer ona nije stvar razuma, ve} stvar osje}aja. ljubav, pitamo se svi mi deset, dvadeset, pedeset, ali i se- nositi s probu|enom seksualno{}u, poslu{amo pokoji Zato, tko èli biti sretan u ljubavi, mora iz svog razmi{ljanja damdeset godina. Jer, ta najvitalnija sposobnost voljenja prakti~ni savjet, i to bi bilo to. Ako zanemarimo poneki ro- izbaciti dvije stvari: kao prvo, strah da nije dovoljno voljen i ra|a se, ìvi i umire zajedno s nama. Premda ju u dana{njem diteljski komentar ili iskustvene poduke starijih, koje su potrebu da objekt ljubavi èli posjedovati kao {to se posje- svijetu otu|enih pojedinaca seksualnost dominantnija od ~esto optere}ene rezignacijom iznjedrenom iz neminovnih duje materijalni predmet. SVETI VALENTIN NIJE BEZ RAZLOGA IZABRAO VELJAÛ LJUBAV KAO KONCENTRACIJA @IVOTA KAO JEDINI MJESEC KOJI SE ODAZIVA NA IMENICU Dru{tveni odnosi nisu povoljni za razvoj ljubavi, a sposobnost za ljubav potiskuje se u profesionalnoj svakodnevici. @ENSKOG RODA I MARKIRAO 14. DAN KAO DAN Va`no je vi{e voljeti i s manje ravnodu{nosti i tuposti i}i kroz ZALJUBLJENIH ìvot. Ljubav je koncentracija ìvota, vitalnosti i sre}e, na{a jedina {ansa da budemo ìvi jer ona nam je ìvotno ru`nih iskustava - prepu{teni smo sami sebi. U ljubavi ljubavi, pa se ~esto i s njom i poistovje}uje, ljubav je potrebna. Moramo ujutro s ljubavlju zapo~eti novi dan i nave~er s ljubavlju oti}i u krevet i sve {to se oko nas doga|a smo, zapravo, naj~e{}e samouki kao malo gdje, premda je sveobuhvatnija, sloènija i zahtjevnija od instiktivnog ljud- promatrati s otvoreno{}u i pozorno{}u. Ili, kao {to Peter to najsloèniji i najzahtjevniji odnos u koji se za ìvota skog nagona kojim upravljaju hormoni kakav je onaj za Lauster kaè u ve} spomenutoj knjizi: Tko voli, osje}a se upu{tamo. âk nam je i literatura iz ovog podru~ja vrlo sekusualnim kontaktom. sretnim, osje}a smisao, sav strah nestaje, on je za{ti}en u oskudna, dakako, ukoliko pod stru~nim radovima ne po - svijetu. Ljubav daje osje}aj da smo sve postigli, svi drugi drazumijevamo ljubi}e ili ljubavne romane lijepe knjièv Postoji li njegdje neka druga polovica - problemi gube na zna~enju. Kada volimo, vidimo svijet u no- nosti. Savjetnike za sretan i uspje{an brak, knjige o koja upravo nama idealno odgovara kao klju~ bravi, je li ljubav rijedak i vom svjetlu. On postaje blistaviji, pozitivniji, mi se osje}amo ljudskoj seksualnosti ili pak starim i isprobanim ljubavnim jedinstven sudbonosni doga|aj koji slobodnijima, otvorenijima i zahvalni smo za to iskustvo. tehnikama, jo{ i moèmo kupiti. O ljubavi, kao jednom od moè{ doìvjeti samo jedanput ili Nastaje ekstati~ni osje}aj: Tako sam sretan da bih htio zagrliti naj~udnijih fenomena ~ovjekova du{evnog ìvota, kao da nijedanput, ima li vje~nih ljubavi ili cijeli svijet. ni psiholozi ni psihijatri ne èle govoriti. Knjiga psihologa i svaka ima svoj po~etak i kraj, javlja li se Sposobnost za ljubav je jedan od predispozicija koju svaki psihoterapeuta Erica Fromma Umije}e ljubavi, skoro da je ljubav na prvi pogled, ili je to tek jedna od predrasuda i romanti~arskih ~ovjek dobiva ro|enjem. Iskoristimo tu predispoziciju i pret- desetlje}ima bila kultna knjiga, jedna od rijetkih koja je izmi{ljotina...?! To su samo neka od pi- vorimo svaki dan svog ìvota u dan zaljubljenih. Mo`da }e stru~no pristupala pojmu ljubavi. Fromm je odlu~no uka - tanja na koja tijekom svog vijeka nam tada biti lak{e povjerovati u op}epoznatu izrjeku da lju- zao na to da je ljubav ljudska aktivnost koja se, poput traìmo prihvatljive odgovore kroz na{a bav ~ini ~uda koja u jednoj korejskoj narodnoj uzre~ici glasi svakog umije}a, moè nau~iti kako bismo na{li odgovore i tu|a osobna osjetilna iskustva i kroz ovako: Ljubav je za jednu no} kadra sagraditi Kineski zid. na problem vlastite ljudske egzistencije i rije{ili ga. Ljubav literaturu. Jesmo li u stanju povjerovati u ovo? Ako na{oj sposobnosti je praksa kojom bi se svatko morao baviti svakog dana. Tko za ljubav prema ìvotu, prirodi i ljudima pruìmo {ansu, moè voljeti, duboko je uvjeren da ìvot ima smisla. Tko ne Sposobnost da volimo je sposobnost da vanjski svijet i mo`da i uspijemo. U svakom slu~aju, svijet }e biti ljep{i, a moè voljeti, osje}a se nesretnim usprkos svim blago- same sebe svojim budnim osjetilima opaàmo kao mi sretniji. datima koje mu nudi visoko razvijeno i tehnolo{ki moderni- pozitivne. U ljubavi prema vanjskom svijetu koji nas zirano potro{a~ko dru{tvo. okruùje, posebno mjesto pripada ljubavi koju osje}amo u Marica @aneti} Malenica

HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. 35 znate li tko je bio...

HRVOJE PO@AR (1916.-1991.)

HRVOJE Poàr je ro|en 5. srpnja 1916. godine u Kninu u stvorio "Zagreba~ku energetsku {kolu" koja je postala ~inovni~koj obitelji. Gimnaziju je polazio u Kninu, [ibe- svjetski priznata kao vode}a u energetskom promi{ljanju i niku i Zagrebu, ovisno kako mu je otac selio, tako da u Za- predvi|anju razvoja energetike. Vrhunac njegovih dugo- grebu maturira 1934. godine. Kako je pokazivao sklonost godi{njih istraìvanja na optimalnom iskori{tavanju prema matematici i tehnici, upisuje Tehni~ki fakultet u raznih energetskih izvora s mno{tvom originalnih rje{enja Zagrebu, strojarski odjel, elektrotehni~ki smjer i diplo- sloèni su u Poàrevu knjigu "Leistung und Energie in Ver- mira 1939. godine. Prvo zaposlenje je dobio u tvornici bundsystemen" u izdanju njema~kog izdava~a Springer "Bata" u Borovu. Tu je najprije vodio elektri~ne i parne Verlag Be~ 1963., a prijevod na hrvatskom "Snaga i ener- mreè, uskoro i kao voditelj tvorni~ke elektrane. U to gija u elektroenergetskim sistemima" iza{ao je 1967. go- vrijeme bila je tvornica, a i energana, vrlo moderan po- dine. gon. Moè se re}i da je H. Poàr do{ao tada u jedan od I druge Poàreve knjige su vrlo zna~ajne. Knjiga "Visok- najmodernijih elektroenergetskih postrojenja u zemlji, a i onaponska postrojenja" od pribli`no 700 stranica imala je sam je doprinijeo njenom ekonomi~nom iskori{tavanju {est izdanja, a Osnove energetike s vi{e od 1100 stranica kombinirane proizvodnje elektri~ne energije i topline, tri izdanja. Moè se re}i da nije bilo niti jednog problema pare. On je {ef elektrane sve do 1946. godine, kada iz podru~ja elektroenergetike koje u ovim knjigama nije doìvljava i neugodnosti zbog prekida rada elektrane. Bit zastupljeno. Vrlo temeljito (kakav je i bio profesor H. }e ~ak optuèn za sabotaù ({to je u ono vrijeme bio te{ki Poàr) obradio je sve poznate oblike energije (energente jedni{tva Akademije, a od 1978. godine do smrti, punih grijeh). Kada je dokazano da nije kriv, preseljen je u Split kao ugljen, naftu, vodne snage, nuklearna goriva, treset i 13 godina, bio je tajnik Akademije. Posebno je poticao u filijalu Elektroprivrednog poduze}a Hrvatske. drvo), kao i nekonvencionalne oblike energije (geo- izdava~ku djelatnost Akademije. Njegova ideja je da Od 1946. do 1949. godine radi H. Poàr kao inènjer- termi~ku energiju, energiju plime i oseke, energiju vjetra, Akademija mora tiskati jednu knjigu na tjedan, {to je i projektant, a potom kao savezni elektroenergetski energiju valova, neposredno kori{tenje Sun~eve energije postigao. Time je otvorio vrata Akademije ~itavom nizu dispe~er za Dalmaciju u Splitu. Ova titula samo je zvu~na itd.). Posebno je zna~ajna obrada svih transformacija ob- hrvatskih znanstvenika. Malo je poznato da je H. Poàr u maska za teàk problem kojeg H. Poàr rje{ava. To je lika energije me|usobno, te iskori{tenje energetike. Nje- funkciji tajnika bio veliki zagovornik promjene naziva povezivanje triju hidroelektrana Kraljevac, Manojlovac gov posebni doprinos je da, me|u prvima u Europi, JAZU u Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU). (Miljacka) i Jaruga u paralelan rad. Rezultat je pionirski obra|uje probleme energetike i okoli{a, zalaù}i se za Jo{ je na jednom podru~ju neprocjenjiv doprinos akade- pothvat povezivanja ovih hidroelektrana u jedinstvenu ravnoteù. mreù. Moè se smatrati da je ve} tada za~eta ideja mika H. Poàra. Rije~ je o encikopedistici. On je postao Poàreve organizacijske sposobnosti doprinijele su puno urednikom struke "Elektrotehnika" od 3. sveska Tehni~ke ekonomskog kori{tenja energetskih izvora rijeke Cetine i napretku Elektrotehni~kog fakulteta u Zagrebu. On je enciklopedije iza{le 1969., a od 6. sveska do 14. (od Neretve, na ~emu }e kasnije intenzivno raditi. proveo, tijekom dva svoja mandata kao dekan, reformu 1978. do 1991.) bio je glavni urednik. Time je, i kao pi- Kao rezultat uspjeha u Splitu H. Poàr seli u Zagreb, jer je studija elektrotehnike, tako da ona bude uz bok svjetskim sac mnogih radova, doprinijeo da ova enciklopedija bude sveu~ili{nim sredi{tima. Zato je diploma tada{njeg ETF-a postavljen na mjesto glavnog elektroenergetskog zrcalo brzog razvoja tehni~kih struka u nas. Istodobno je u dobila svjetsku legitimaciju, a zavr{eni studenti bili rado dispe~era za Hrvatsku i na tom mjestu ostaje od 1949. do drugim zemljama Enciklopedijskog zavoda "M. Krleà" zapo{ljavani u inozemstvu kao vrlo traèni i visoko obra- 1951. godine. Za to vrijeme po~inje H. Poàr rje{avati dao iscrpne radove iz podru~ja energetike. probleme prijelaza istarskog sustava s frekvencije 42 Hz zovani stru~njaci. H. Poàr je u vrijeme burnih godina (biv{a talijanska mreà) na 50 Hz. Istodobno, po~inje ra- 1970. do 1972. bio prorektor Sveu~ili{ta u Zagrebu. U to Od prvog zaposlenja u Borovu do kraja znanstvenog rada, diti na daljnjem povezivanju elektrana u Istri, Dalmaciji i vrijeme Hrvatskog prolje}a bio je uz rektora Supeka jedna tijekom punih pedeset godina, H. Poàr je ostavio neizbri- Slavoniji, a u planove energetskog kori{tenja rijeka od istaknutih li~nosti. sivo djelo vezano uz sve oblike kori{tenja energije za predlaè gradnju niz hidroelektrana na rijeci Dravi. Vrlo Zanimljivo je svjedo~anstvo tada{njeg rektora, akademika potrebe ~ovjeka i njegove sredine. Neizmjerno je vjero- marljiv i uporan, H. Poàr se posve}uje problemima opti- Ivana Supeka, koji tvrdi da je Vije}e sveu~ili{ta 1972. vao u nemjerljivu vrijednost energije koja je ~ovjeku dana malnog vo|enja elektroenergetskih sustava u pogonu. predlagao H. Poàra za budu}eg rektora, jer se kao da mu sluì. To potvr|uje i prva re~enica iz njegove kapi- Zato ne ~udi da ve} 1953. godine izalzi njegova prva prorektor za financijske i gospodarske poslove pokazao talne knjige "Osnovi energetike": "Energija je temelj knjiga "Ekonomi~na raspodjela optere}enja u elektro- odli~nim. Me|utim, dogodio se studentski {trajk, kojeg dana{njeg visoko tehni~ki razvijenog svijeta". Ona je bit energetskom sistemu". je Poàr podrào. Nakon toga dolazi Kara|or|evo u na{eg postojanja i ne smije biti neiskori{tena. I sam je kao ~ovjek H. Poàr imao golemu radnu energiju, ali i U me|uvremenu H. Poàr po~inje djelovati i na Elektro- prosincu 1971. godine i potom proces studentima. Za odli~no isplanirani radni dan. Tako je moglo nastati 11 tehni~kom fakultetu u Zagrebu. On je 1950. izabran za svjedoka protiv studenata (Budi{a, î~ak i ostali) sud golemih knjiga, 140 objavljenih znanstvenih radova, 190 honorarnog asistenta, potom nastavnika, privatnog do- poziva H. Poàra. Onda{nje vlasti su se nadale da }e on stru~nih radova. Sve {to je napisao ima vi{e od trideset centa, a 1953. godine postaje docentiupotpunosti pre- dati nepovoljnu izjavu o studentskom {trajku. H. Poàr lazi na Fakultet. U 1955. godini brani doktorsku umjesto toga na sudu brani studente, tvrdi da je {trajk tisu}a stranica. A ure|ivanje Tehni~ke enciklopedije disertaciju pod naslovom "Izbor veli~ine izgradnje hi- bilo legalan i primjereno vo|en i da sveu~ili{ne vlasti ovdje nije uklju~eno. Oni koji su bili njegovi bliì surad- droelektrana" i promoviran je za doktora tehni~kih zanosti. nisu imale nikakvih primjedbi na pona{anje studenata, nici, znaju da je pisao uvijek u popdnevnim satima do Za izvanrednog profesora izabran je 1967., a 1971. za re- nego su ih podràvale. Zbog toga, H. Poàr je bio one- kasno u no} iz dana u dan, kroz dugi niz godina. mogu}en u izboru za rektora i pre{utno uklonjen. dovitog profesora. H. Poàr je predavao ~itav niz pred- Osim {to "njegov" Institut nosi njegovo ime, koji je dobio meta: Elektri~na postrojenja I i II, Proizvodnja elektri~ne Svo vrijeme djelovanja od 1953. godine do smrti 1962. godine nagradu "Nikola Tesla", 1966. nagradu energije, Osnove energetike, Rasklopna postrojenja i sura|uje i vodi (do 1970.) studijsku grupu za elektroener- grada Zagreba, 1972. nagradu "V. Nazor" - ima ~ast da elektri~ni aparati, a na postidplomskom studiju predmete getske sustave u Institutu za elektroprivredu. Ovdje oku- najve}a nagrada za energetiku nosi u Hrvatskoj ime Izgradnja elektroenergetskog sustava i Raspodjela op - plja svoje najbliè suradnike. Tu se odvija najve}i dio "Hrvoje Poàr". Osim doma}ih, H. Poàr je dobio i niz tere}enja u elektroenergetskom sustavu. Svi predmeti njegove znanstvene djelatnosti. Zato nije ~udno {to }e me|unarodnih priznanja, me|u kojima se posebno isti~e profesora Poàra bili su opremljeni skriptama i obi~no nakon njegove smrti taj institut uzeti ime Energetski insti- Herderova nagrada. kasnije, knjigama. tut "Hrvoje Poàr". Za ìvota je kod profesora H. Poàra Hrvoje Poàr umro je 29. srpnja 1991. u Zagrebu. Bio je Djelovanje profesora H. Poàra kao nastavnika, magistriralo 28 kandidata, a doktoriralo nijh 14. strastveni pu{a~ i mnogi vjeruju da je to bio razlog te{ke znanstvenika, te organizatora nastave ostavilo je neizbri- Neizbrisiv trag ostavio je H. Poàr i u hrvatskoj Akademiji bolesti, koja ga je prerano pobijedila, u njegovoj sedam- siv trag na Elektrotehni~kom fakultetu i Sveu~ili{tu u Za- (JAZU, danas HAZU). Od 1965. godine kada je izabran za desetipetoj godini. grebu, na Elektroprivredi Hrvatske i u Institutu za dopisnog i 1975. godine za redovitog ~lana, on djeluje elektroprivredu u Zagrebu. On je sa svojim suradnicima aktivno u Akademiji. Od 1972. godine bio je ~lan Preds- Pripremio: Josip Moser

36 HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. `ivot je uvijek lijep

JEDAN DAN S UMIROVLJENICIMA

HEP NE ZABORAVLJA ONE KOJI SU GA STVARALI

UMIROVLJENICI DP Elektroprimorje Rijeka ne zaboravljaju svoje puno toga. Sve zabiljeèno fotoaparatom strpljivog kroni~ara, bolesne i starije kolege. Da to nije samo fraza uvjerili smo se u uredno sloèno u album, s to~nim datumima i kratkim komen- prvim danima 2001. godine, kada smo s tajnicom udruge umi- tarima. Veliko bogatstvo bez kojeg se nitko ne}e usuditi pisati po- rovljenika Elektroprimorja Ljerkom Okanovi} i umirovljenikom vijest Skrada i Gorskog kotara. A tek pisana dokumentacija?! Sve Leopoldom Kamenarom krenuli u Skrad u posjet Marijanu Paveru, {to su hrvatske novine objavile u posljednjih 20 godina o Skradu ~ovjeku koji je svojih najplodnijih 30 godina ìvota podario Elek- i drugim mjestima Gorskog kotara uredno je sloèno. Dakako, troprimorju. najvi{e je tekstova s potpisom Marijan Paver, jer ih je on najvi{e i M. Paver je imao zdravstvenih problema i jo{ uvijek je pomalo napisao. Gorski kotar boljeg kroni~ara od njega nema i ne treba. blijed u licu, ali se ~ini da je kriza pro{la. Do~ekuje nas s lju- Svaki grad i svaki kraj bi bio sretan kada bi imao takvog marljivog i strastvenog zaljubljenika. baznim osmjehom na licu na vratima svoje ku}e u sredi{tu VE]INU TEKSTOVA OBJAVLJENIH U HRVATSKOM TISKU U POSLJEDNJIH 20 GODINA O SKRADU I DRUGIM Umirovljenik HEP-a, ali jo{ uvijek aktivni novinar i MJESTIMA GORSKOG KOTARA, POTPISUJE MARIJAN kroni~ar Gorskoga kotara Marijan Paver: fotografija PAVER, UMIROVLJENIK POGONA SKRAD i novinarstvo, moje su vje~ne ljubavi

troprimorje Rijeka 88-godi{nju Ivku Abramovi}, koja ìvi sama u Skrada, samo pedeset metara udaljene od zgrade Pogona Skrad u Bogat je bio ìvot na{eg doma}ina. Uz svoje redovne poslove, ku}i pokraj ceste na izlazu iz Skrada prema Rijeci. Na vratima se kojoj je proìvjeo punih 20 godina. Naime, toliko dugo M. Paver skoro je svakodnevno slikao i pisao za novine, sura|ivao s Radio skoro sudaramo s patrona`nom sestrom. "Nije joj valjda lo{e", pije bio rukovoditelj skradskog pogona DP Elektroprimorje Rijeka. Delnicama, sudjelovao u izradi fotomonografija goranskih gra- tamo sestru zabrinuto. Uz njega je njegova najvjernija ìvotna suputnica supruga Greta, dova, ure|ivao fotomonografiju Elektroprimorja 1947.-1997.... umirovljena u~iteljica - prava dama, koja o svemu svakomu ima OÊKUJU]I STOTU lijepu rije~, osim o svojoj mirovini. RAD KAO TERAPIJA "Ma, ne. Ivka je dobro. Malo sam svratila da joj dam lijekove i da Ako je netko pomislio da je odlaskom u mirovinu zavr{ila bogata Dom Paverovih odi{e uredno{}u i ~isto}om. Oki}eno drvce, malo porazgovaramo. A tko ste vi? Iz Elektroprimorja. Svaka vam blagdanski ugo|aj. Regal pun knjiga, i dakako, prebogate foto i radna karijera Marijana Pavera, vara se. Marljiva i kreativna osoba ~ast. Posao mi je takav, terenski. Svakodnevno obilazim ovaj poput njega ne prestaje raditi cijelog ìvota. Bolesni~ka postelja pisane dokumentacije. Ni{ta ~udno za onoga tko zna da je na{ teren i mogu vam re}i da je HEP jedina tvrtka koja obilazi svoje ga je na odre|eno vrijeme odvojila od njegovih ljubavi, ali ~im je doma}in redoviti dopisnik Novog lista od 1947. godine do umirovljenike. Druge srela nisam. Krasno." dana{njeg dana. Vi{e od pola stolje}a!!! prizdravio Marijan je ponovno uzeo u ruke fotoaparat, olovku i bilje`nicu i javio se Novom listu i Radio Delnicama. îm je izi{ao A Ivka? Malo slabije vidi, oteàno se kre}e, ali unato~ 88 godina, M. Paver je gradio hidroelektrane Vinodol i Gojak kao zaposlenik iz bolnice, ponovno je nabavio i svoje ljubimce - ze~eve jer uz koliko nosi na ple}ima, jo{ uvijek je vitalna. Kako se samo raz- Hidroelektre, projektirao je u rije~kom Brodomaterijalu, brinuo o njih, vlastiti vrt i vo}njak bolje prolaze umirovljeni~ki dani, a i veselila posjetu iz tvrtke u kojoj je provela cijeli ìvot. elektroure|ajima u drvnoj industriji Vrbovskog gdje je jedno zdravlje }e dulje potrajati uz pomo} prirode. Marijan, istina "Zar me niste zaboravili?" Ja sam o~ekivala sve}enika da blago- vrijeme zamjenjivao i direktora, upravljao je 20 godina Pogonom danas, ne ustaje rano. Budi seu7i30.Tozanjega nije rano, ali slovi ku}u, a vi na vrata. Recite mi, molim vas, jesu li i danas ljudi Skrad, ali novinarstva i fotografije - kako kaè - svojih vje~nih lju- nama se ~ini da je i prerano za jednog umirovljenika koji bi se bavi, nikad se nije odrekao. u Elektroprimorju slo`ni i prijatelji kao {to su bili nekad dok sam mogao izleàvati do mile volje. Marijan je neumoran. Poèlimo ja tamo radila?" Rakijica, vino, pivo i ukusna hrana, s goranskim {umskim gljivama mu puno zdravlja i jo{ puno dobrih tekstova i fotografija. - plodovima gora a ne mora, kako u {ali kaè Marijan, ve} su na Hm, mo`da jesu, a mo`da... Shvatili smo ovo Ivkino pitanje kao Zavr{avaju}i ovaj kratak zapis o Marijanu Paveru, ne mogu se stolu. Sve privla~no izgleda i miri{i, ali kako pustiti iz ruku poruku i poduku. oteti dojmu da nisam uspio napisati ni mali dio onoga {to bi u iznimno bogatu foto i pisanu dokumentaciju? Fotokronika Skrada, "Molim vas, obe}ajte mi da }ete mi do}i na pokop", rije~i su ko- plodnom ìvotu i radu Marijana Pavera bilo zanimljivo. Ali takav je 40 godina ìvota jednoga grada, sve u jednom opse`nom al- jima nas je ispratila Ivka Abramovi}. novinarski posao. Malo vremena, malo prostora. No, za cjelovitu bumu. Gradnja zgrade Pogona Skrad 1962. godine, prometne pri~u o Marijanu Paveru i sve zanimljivo i pozornosti vrijedno tre- "Do}i }emo mi Vama ~estitati stoti ro|endan", uzvratili smo i nezgode, {portski doga|aji, politi~ari, radnici, ku}e kojih ve} balo bi doista puno prostora. napustili Skrad s osje}ajem da smo proveli jedan iznimno za- odavno nema, djeca koja su sada ljudi u zrelim godinama, zreli nimljiv i ugodan dan u dru{tvu starih, vrlo dragih ljudi. ljudi koji su odavno napustili ovaj svijet, havarije, vjen~anja u Ze- Sa àljenjem smo napustili gostoljubivi dom Paverovih, ali prije lenom viru, krumpiri neobi~nih oblika, hrvatski branitelji... i jo{ povratka u Rijeku posjetili smo najstariju umirovljenicu DP Elek- Ivica Tomi}

Marijan i njegova jo{ jedna vje~na ljubav, supruga Greta koja dok Marijan skuplja vijesti brine Djeco, dobro do{li. Evo tu su i kola~i, ali recite mi jel se jo{ uvijek u o ku}i i dvoje od ukupno ~etvero unu~adi Elektroprimorju svi vole i sla`u kao {to smo mi nekad? pitala je Ivka Abramovi}

HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. 37 kri`aljka

Odgonetka kri`aljke iz pro{log broja (vodoravno): Stratokumulus, Romario, sfera, elaterid, Asen, ten, }aknutost, A(lain) D(elon), meteorit, a, noneti, asovi, B, Edi, srne, A(ndres) S(egovia), Oprisavci, ula,`ivnuti, Jereb, Ir, A}a, banane, }ao, Ljilja, Ertl, ingver, N, no}, odoljen, vane, U, A(ntonio) V(ivaldi), var, gasiti, oticaj, Dinara.

38 HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. na{i izvan HEP-a

BICIKLOM PO EUROPI

KROZ SLOVA^KU I ^E[KU

Dobri ~e{ki obi~aji: uz hru{kovicu i pivo Rebel U Masarykovoj ulici u Brnu

PETI dan, petak, 21. srpnja 2000. Ku}a je vrlo stara, no jednako uredna kao i njezin okoli{. Nat- to da poslije piva odlazimo u obli`nju cukrarnu na nekoliko No} provedena u kampu u Kimleu ostat }e nezaboravna po pis poti~e èlju za otvaranjem barem jedne buteljice. Vinski kola~a. Vidjeli smo (i okusili) Brno i kre}emo dalje. podrum u koji smo u{li bio je za nas pravo iznena|enje: od tomu {to, s obzirom na broj posjetitelja, takav mir vjerojatno Ve} na izlazu iz Brna po~inju problemi. Primje}ujem da mi la- Slovaka (i êha, dakako!) o~ekivali smo izvrsno vino, ali vi{e nigdje ne}emo imati. Red i savr{eni mir remetili smo gano pu{ta zadnja guma, no to je samo manji dio problema. Ra~ianski uyber bio je vi{e nego izvrstan. jedino Marko i ja kada smo u 6,30 spremali stvari za polazak. Onaj puno ve}i je konfiguracija terena, odnosno po~inje brdska Pozdravljamo se s gazdom kampa i njegovom obitelji, koji su Ostalih pedeset kilometara do Kutya, odnosno jo{ pet kilome- vo`nja. Ako u biciklizmu postoji velika muka, onda je to upravo nas doista lijepo ugostili, te kre}emo dalje, prema sjeveru. Do tara do ~e{ke granice vozili smo jednakim tempom kao i do sta- brdska vo`nja s teretom kakav mi vozimo. Slova~ke, odnosno do grani~nog prijelaza Rajka pribli`no je janja u Malackyu. Ulazimo u ê{ku, te nastavljamo prema 50 km. Breclavu. Poslije obilaska i kra}eg stajanja u Breclavu, kre}emo Cijelu ê{ku, odnosno sve ve}e gradove, povezuju suvremene auto ceste, kakva je dakako i glavna cesta D1 koja povezuje Putem prolazimo kroz Mosonmagyarovar, te u 11 sati stièmo prema deset kilometara udaljenom kampu u mjestu Lednice. U kampu se moè iznajmiti ~atka (mala ku}ica s dva do ~etiri Brno i Prag. Njome mi niti smijemo, niti èlimo, pa kre}emo na granicu sa Slova~kom. Slova~ku carinsku kontrolu ne od- leàja) za 300-260 slova~kih kruna. Ipak, ostajemo vjerni takozvanom starom pra{kom cestom, koja nekoliko puta sije~e likuje neka velika brzina, pa tijekom kontrole putovnica u kiosku auto cestu D1, a kasnije se od nje udaljava prema sjeveru. Taj slova~kog carinika uo~avam naljepnicu NK Dinamo. Ipak, ne na{em {atoru (60 kruna plus 20 kruna po osobi). U otvorenom restoranu svira lokalni bend stare ~e{ke pjesme, pjevaju svi dio puta je vrlo zahtjevan, {to se ti~e kvalitete ceste, a posebno uspijevam otkriti tajnu nit koja povezuje slova~ke carinike i Di- zbog vrlo napornih brdskih dionica. Stajemo u mjestu Velka prisutni, a mi ve~eramo doma}e kobasice (20 kruna), veprove namo. Bite{. Marku je pukla `bica na zadnjem kota~u, no ne stajemo radi popravka, ve} radi odmora. Prosje~na brzina nam je danas SVAKA ÂST [KODI, ALI IMENA KAO [TO SU pala na manje od 20 km/h. Kre}emo dalje prema sjeveru. Cesta STAROPRAMEN, REBEL, RADEGAST, BUDWEISER... od Velke Bite{i je ipak malo bolja. Imam osje}aj da je Velka Bite{ vrh nekakvog grebena, a dalje je cesta ipak pitomija, od- PUNO VI[E GOVORE O Ê[KOJ nosno valovitija, pa ima i poneka nizbrdica.

Deset kilometara prije ulaska u Bratislavu od jedne ène na bi- Stisnuli smo jo{ malo zube i stigli do @dara nad Sazavou. Ovaj odreske (40 kruna) i pola litre pive (12 kruna). Ina~e, 1 DEM = dio ê{ke podsje}a na na{ Gorski kotar, samo {to uz cestu ima ciklu poku{avamo saznati vi{e o mogu}nostima ulaska u Brati- 20 kruna. slavu, napominjaju}i joj odakle dolazimo. Vrlo ljubaznoj puno jezera okruènih crnogoricom. U @daru, kako to mjesto jednostavno nazivaju doma}i, nalazi se prekrasno veliko jezero, gospo|i o~i su pune suza, a iznena|uje nas i njen vrlo dobar TRP - 146,89 km (prije|eni put) a pokraj njega kamp. Nekoliko kilometara prije @dara priklju~io hrvatski jezik. Odmah potom slijedi i obja{njenje: ona je AVS - 23,3 km/h (prosje~na brzina) nam se jedan doma}i biciklist, koji je s nama i{ao sve do Hrvatica i ìvi u mjestu Jarovce u kojem uglavnom ìve Hrvati. kampa, jer se u restoranu kampa i oko njega odvija ljetni ìvot Njene dvije k}eri, suprug, a i ostali mje{tani mjesta Jarovce go- STP-6sati,18min(vrijeme vo`nje) @dara. Tu nas upoznaje sa svojim vrlo veselim dru{tvom. Pije se vore hrvatskim jezikom. Moram priznati da jo{ i danas àlim {to [ESTI dan, subota, 22. srpnja 2000. hru{kovica (rakija od kru{ke) i Rebel pivo. Takav je obi~aj ovdje, o toj temi nismo vi{e razgovarali, jer nisam saznao iz kojeg a mi ga nismo htjeli pokvariti, {to zna~i da smo im se priklju~ili. Probudili smo se vrlo rano. Vrijeme je za ovaj dio godine vrlo dijela Hrvatske su njeni preci do{li u Slova~ku, niti kada. (U ne- Slijedi ve~era s ro{tilja, kupanje, jo{ jedan Rebel, pa na spa- kim kasnijim razmi{ljanjima poku{ao sam na}i vezu izme|u Di- hladno. Smeta me velika rosa, jer je sve mokro, kao da je padala vanje. Danas je bilo doista te{ko! namovog grba i mjesta Jarovce). ki{a. Kre}emou7saticestomE65premaBrnu. Palo je nekoliko kapi ki{e, ipak, ni{ta stra{no. U Brno stièmo vrlo brzo i TRP - 153,36 km Prelazimo Dunav i ulazimo u sredi{te Bratislave. Ru~amo u kre}emo u obilazak. Brno ima vrlo zgodnu jezgru grada - jako AVS - 19,57 km/h pivnici na glavnom trgu. Atmosferu podgrijavaju uli~ni svira~i. podsje}a na na{ Zagreb, jedino {to mu glavna ulica nosi naziv Prolazimo pored Slova~kog parlamenta, te nastavljamo dalje Masarykova. Ru~amo u sredi{tu grada, a è| gasimo vrhunskim STP-7sati,50min. prema sjeveru. Cesta je vrlo dobra i vozimo vrlo brzo. ~e{kim proizvodom po imenu Radegast. Dakako, svaka ~ast (nastavlja se) Prosje~na brzina nam je skoro 30 km/h, no niti takav tempo [kodi, ali imena kao {to su Staropramen, Rabel, Radegast, Bud- nije nas sprije~io da na jednoj ku}i uo~imo natpis Vinaren. weiser... puno vi{e govore o ê{koj. Nevjerojatno, ali istinito je i Mladen Ga~e{a HVALA KOLEGAMA Naime, vra}aju}i se s posla kasno nave~er, na{u klegicu B. nije odbila pomo}i bilo komu tko joj se obratio. Stilinovi} presreo je nepoznati mladi} i ukrao joj torbicu gdje Sa suzama u o~ima, gospo|a B. Stilinovi} je to komentirala je uz osobne stvari i mobitel nosila novce koje je iz Kase uza- - Tek kad nam se dogodi zlo, kako se dogodilo meni, rije~ima: jamne pomo}i podigla tog dana. Saznav{i za taj ruàn spoznamo koliko vrijedi ljudskost, rekla je gospo|a - Najvi{e me ganula takva ljudska briga i solidarnost, jer velika je doga|aj, u pomo} su joj prisko~ili njeni kolege, ali i sindi- Biserka Stilinovi} - na{a kolegica, koja nas je zamolila stvar kada spoznate da u nevolji niste sami. Svima velika hvala! da objavimo zahvalu svim kolegama koji su joj pomogli kati. Skupljenim novcem, èljeli su makar materijalno nakna- u nevolji. diti gubitak kolegici, koja u svom dugogodi{njem radu nikad (Ur)

HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. 39 nadarena djeca

VIKTOR POPOVI], AKADEMSKI SLIKAR

• Vrlo je te{ko danas govoriti o slikar- SLIKE BEZ IMENA skim pravcima u umjetnosti uop}e, pa unutar njih sebi odre|ivati mjesto, jer se toliko toga dogodilo kroz povijest umjetnosti, toliko toga u~i{ tijekom studija, a sve se to u tebi taloì, oboga}uje{ se iskustvom i na kraju sve to iz nas bi trebalo izi}i kao vlastiti izraz. Stoga smatram pogre{nim "smje{tati" slikare i njihov rad u nekakve pravce, niti bih mogao govoriti o svojim slikarskim uzo- rima, premda ima puno autora i kod nas i u svijetu koje po{tujem i kojima se di- vim. Nemam jedan uzor, nego ideju koja me vodi od po~etka i postupno dovodi do materijala u kojemu }u svoj rad izvesti. Slike koje radim nisu za ukra{avanje prostora, one su tu zbog suo~avanja s nekim problemom. Bez obzira postavljaju li pitanje ili daju odgovor, osnovno je da netko moè to "pro~itati", da slika nekoga pokrene MO@DA ni{ta na svijetu ne ~uje toliko gluposti koliko A danas, okruèn sivim plohama svojih harmoni~nih iznutra. Zato bih samo rekao da se moje jedna slika izloèna u muzeju" - misao je koju dijelebra}a kompozicija, u unajmljenom radnom prostoru s po- slike ne bave odre|enim motivom nego Goncourt. Kako na{e ~itatelje ne bi zadesila sudbina gledom na ~arobne Prokurative i dijelak morske slikarskim procesom koji se na slici muzejske slike, prepustit }emo glavnu rije~ na{em mla- modrine, razgovara o brojnim samostalnim i cijelim doga|a. Ljudi se hvataju za ime i naziv dom akademskom slikaru Viktoru Popovi}u, koji }e o nizom skupnih izlo`bi na kojima je ve} izlagao, ali i o slike, a ta je opisnost ne{to od ~ega svom radu i umjetni~kom svjetonazoru iznijeti jama~no svom poimanju stvaranja. èlim pobje}i. Moje zadnje slike nemaju najto~niju prosudbu. Mi }emo samo pomo}i da, o ovom Saznajem da je pripremao izlo`bu u Starom Gradu na imena. "nadarenom djetetu" Elektrodalmacijinog zaposlenika Hvaru gdje je prostor odredio njegov slikarski rad. Stanka Popovi}a, prikupite {to vi{e podataka. koja je odràna po~etkom sije~nja o. g. Smatra da je NEMAM UZOR, NEGO IDEJU KOJA ME VODI OD ovogodi{nji projekt zami{ljen ambiciozno, jer je rije~ o 10.000 ~etvornih metara prostora kojega treba POÊTKA I POSTUPNO DOVODI DO MATERIJALA oplemeniti i ukrotiti. U prostor su unijeti kontejneri, a u U KOJEM ]U IZVESTI SVOJ RAD njih smje{teni izlo{ci. Kako svi nisu na{li mjesta u spremnicima, ne{to je izloàka ostalo vani. Stoga je nezadovoljan organizacijom, manjkom vremena, Krenimo od toga da Viktor ima 29 godina i da je 1996. Ve}ina je izloàka nastala upravo tamo, na licu izlo`be- manjkom ljudstva koje bi na ovakvom off projektu tre- diplomirao slikarstvo na zagreba~koj Akademiji likovnog mjesta, u prelijepoj pala~i s galerijom Plan~i}. balo raditi. Mo`da bi kontejneri bolje funkcionirali na nih umjetnosti u klasi prof. Vasilija Josipa Jordana. O cesti - rekao je, gube}i pone{to od svoje primjerene godinama koje su tomu prethodile kaè da je crtao • Bio sam doista o~aran, impresioniran gradom i ovom gra|evinom u kojoj se nalazila galerija. Ulaskom mirno}e. Valjda stoga {to, kako kaè, voli sve imati kao i sva druga djeca i da ne moè izdvojiti taj pose- u taj prostor odmah me zaokupio jedan problem, a to pod kontrolom, pa mu neorganiziranost smeta. Ve} tri ban trenutak spoznaje, trenutak u kojem je shvatio da je pogled kroz prozor galerije. Taj je prozor gledao na godine, otkad postoji u Splitu. Viktor je asistent na je slikarstvo njegov izbor. Dogodilo se to samo po Hektorovi}evu vilu i vrt, a negdje u meni je ~itavo Umjetni~koj akademiji. Predaje crtanje aktova. Novac sebi, kaè. Velika je zasluga za to u prvom redu ro- vrijeme rasla èlja da napravim ne{to {to }e taj prizor dobro do|e za tro{kove ateljea, nabavu materijala i ditelja koji su Viktoru, a tako i troje ostale djece, od "potu}i", {to }e pomo}i da pogled kroz prozor vi{e ne putovanja. A, mo`da {togod ostane i za ostvarenje jo{ po~etka ukazivali povjerenje i poticali ga u njegovim bude dominantan. To mi je izgledalo nemogu}im i jed- jedne velike nakane - odlaska na postdiplomski studij te`njama, ali i nastavnice likovnog odgoja koja ga je nostavno sam odlu~io napraviti rad na samom pro- u SAD. Tamo, naime, velik broj univerziteta prepoznala, usmjeravala i uputila u splitsku srednju zoru. Odabrao sam olovo, kao materijal neprobojan za omogu}uje da osobnim radom plati tro{kove [kolu primjenjene umjetnosti i dizajna. I tako se, s svjetlost, i od njega modelirao olovne zastore. U os- {kolovanja. bri`ljivo pripremanom mapom radova, na{ao pred talim prostorijama nalazile su se slike i crteì. vratima Akademije zajedno s jo{ sto i osamdesetoro Moje je mi{ljenje da }e ovaj ozbiljan mladi ~ovjek i ovu èlju ostvariti. slikarskih zaljubljenika i postao jedan od samo Ove su olovne zavjese odabrane kao izloàk na dvanaestorice primljenih studenata. me|unarodnoj izlo`bi zagreba~kog Salona mladih Vero~ka Garber

40 HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. (ne)briga

Stari generatori iz HE Ro{ki slap - primjereni izlo`ak povijesti

NEOSTVARENI CILJ - MUZEJ U [IBENIKU

SIJEÂNJ 2001. godine po~etak je, s toliko nada ~ekanog sko ulje, bakar s rotora, a na statoru je sre}om ve}ina coal of Sierra Nevada" u Kaliforniji (SAD) ili "Belji ugolj" u 21. stolje}a. Neki ga zvou drugim stolje}em velikih elek- namotaja o~uvana). Rusiji (prva hidroelektrana iz 1903. godine na Kavkazu). tri~nih sustava, ali u [ibeniku se dobro zna da proteklom Na Ro{kom slapu novi vlasnici su ugradili moderne i ve}e Stoga i mi moèmo re}i da na{e elektrane na Krki (ali i prvom stolje}u moderne elektroenergetike treba pripisati generatore (istina, ne ba{ idealno za{ti}ene za atmosferske Zrmanji i Cetini) koriste "bijeli ugljen Dinare". U slu~aju jo{ vi{e od pet godina od starta prve izmjeni~ne elektrane uvjete miljeva~kog platoa), a stare generatore jednostavno Ro{kog slapa zanimljivo je da je na{ "bijeli ugljen" bio na Krki (Jaruga 1 iz kolovoza 1895.). Isticanjem zna~aja su odloìli pokraj stare ljepotice Krke, koja im je de- kori{ten kao pomo} ljudima u va|enju onog pravog, crnog tog prvog pothvata prema svim sli~nim pothvatima na po- setlje}ima okretala mo}nu osovinu. Otada, skoro tri go- ugljena iz utrobe Promine. Tako je na{ "bijeli ugljen" s dru~ju Hrvatske, a i mnogo {ire, postigli smo da se dine, jedan preostali generator - simbol negda{nje snage i Ro{kog slapa desetlje}ima pomagao u te{kom radu ru- spomendan jednog zna~ajnog sustava veè uz [ibenik prvorazredni spomenik tehnolo{ke povijesti, polagano ali darima, a neizravno je doprinosio usponu Drni{a, Siveri}a (Dan Hrvatske elektroprivrede: 28. kolovoza). Ali, [ibenik sigurno trune. Prisjetimo se ovom zgodom, da je hidroelek- i ~itavog kraja. nije to iskoristio za ostvarenje planiranog cilja: otvaranje trana na Ro{kom slapu, zvana prvotno HE Rupe prema Radi svega toga, bilo bi poèljno da se stari generator s muzeja prvog hrvatskgo elektroenergetskog sustava. prvom susjednom ve}em selu, izgra|ena 1906. do 1907. Ro{kog slapa o~uva, malo popravi i pripremi za izlaganje u Posjet u sije~nju maloj hidroelektrani na Ro{kom slapu u godine kapitalom talijanskog dru{tva "Monte Promina" sa jednom budu}em muzeju kori{tenja vodnih snaga Krke. svrhu detekcije nedavna kvara i pripreme bolje za{tite sjedi{tem u Siveri}u za potrebe tamo{njeg negda{njeg Najbolje mjesto za takav muzej bili bi ostaci prve hidroe- njenih generatora kao da je aktualizirao stari neostvareni poznatog rudnika ugljena. Snage dva generatora proizve- lektrane Jaruga 1 na Skradinskom buku, koji bi manjim cilj, ali mu dao i novu dimenziju. Naime, pokraj male elek- dene od ~uvene tvrtke AEG su bile po pola megavata (pri- zahvatima mogao postati jedna nova atraktivna to~ka u Na- trane rekonstruirane prije dvije godine sredstvima na{ih bli`no 500 kVA), a vrtile su ih Voithove turbine od 660 cionalnom parku Krka. Kada su ve} nestali i uni{teni ostaci iseljenika iz Kanade leè ostaci starog generatora HE Ro{ki konjskih snaga, koje su koristile koncesirani vodni pad gneratora i turbina na{e prve elektrane Jaruga 1, onda bi slap, {to su ga za nedavne jugo-srpske okupacije uni{tili visine 19 metara na slapu ukupne visine 26 metara. Da- dobro posluìo stari generator s Ro{kog slapa, a muzej bi njeni "sposobni" privremeni korisnici. Elektrana iz 1907. kako, zahva}en je bio (kao i sada) samo mali dio vode bio {ireg zna~aja i uz druge izlo{ke svjedo~io bi o godine, relativno jednostavne izvedbe bila je, ~ini se, pre- slapa. Elektrana je dugo radila samo za rudnik o ~emu i kori{tenju hidroenergije na ~itavoj Krki. Uostalom, [ibenik komplicirana za njih, pa je po~etkom devedesetih godina, danas svjedo~e rudarski znakovi na pro~elju zgrade. je i tako deficitaran izlo`benim i muzejskim postavama, ali nakon skoro osam i pol desetlje}a neprekidnog rada jed- Vodne snage koje u svijetu pokre}u brojne elektrane ~esto to je tema za jedan drugi osvrt. nostavno prestala s radom. Ono {to je bilo najvrjednije i {to se simboli~ki nazivaju "bijelim ugljenom", primjerice "White Ante Sekso se na brzinu moglo pokrasti odneseno je (transformator-

Nesretna smrt kune u Elektri Kri` Foto-zapaàj NOVI MILENIJ NIJE DOÊKALA NI ISTRANI BEZ ZELENILA NE MOGU Za{to je predradnik u Odjelu za upravljanje Pogona Kri` Emil Petr snimljen kraj male kune bjelice U pro{lom broju Vjesnika HEP-a na{ kolega, novinar Ivica Tomi}, kamerom je koja je 20. prosinca pro{le godine u ranim jutarnjim satima uzrokovala dozemni spoj i ispad 10 kV zabiljeìo zelenilo koje uljep{ava upravnu zgradu Pogona Skrad rije~kog Elektropri- DV Kri`-Re~ica? Kako saznajemo, ova se zvjerka lijepog krzna popela na transformator i u kontaktu morja, zaklju~iv{i kako Gorani ne mogu bez zelenila. Budu}i da smo tijekom na{eg sa sabirnicom uzrokovala ispad spomenutog voda na nekoliko sekundi, ali i svoju crnu sudbinu. nedavnog boravka u elek- Nakon dojave dispe~era, tog troistarskom Pogonu Buzet sam jutra u redovnom obilasku i mi zapazili sli~an prizor, trafostanica ba{ ja na{ao uzrok slobodno moèmo tvrditi (i ispada, malu ìvotinju koja, naàlost, nije do~ekala novi slikom posvjedo~iti) da to milenij, kratko je komentirao vrijedi i za na{e istarske Emil. elektra{e. Alen Petra~ Tatajana Jalu{i}

HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. 41 podsjetnik

VJESNIK HEP-A U 2000. GODINI

PRATILI SMO @IVOT

NA POÊTKU NOVOG, PREMA MNOGO ÊMU, DRUKÎJEG DOBA ZA HRVATSKU ELEKTROPRIVREDU, PRO[ETAJMO KROZ PROTEKLIH 11 BROJEVA VJESNIKA HEP-A OBJAVLJENIH U 2000. GODINI I – PODSJETIMO SE VA@NIJIH POSLOVNIH DOGA\AJA

SIJE^ANJ TE Rijeka je u 1999. godini bila trostruki rekorder, Dalekovod 400 Ogrjevna sezona je zavr{ila, {to je bio povod za razgovor s Brani- kV Hrvatska-Ma|arska tri mjeseca nakon pu{tanja u rad, premda mirom Poljakom, direktorom Sektora za toplinsku djelatnost. je njegova izgradnja dugo godina bila osporavana – opravdao je U Vjesniku HEP-a govore novoimenovani direktori podru~ja: svoj smisao. “Sve bli`e cilju”, zapis je s gradili{ta Kombi- prof.dr. sc. Juraj Šimuni}, direktor PrP Opatija, Marko Lovri},di- kogeneracijskog postrojenja TE-TO. rektor PrP Split, Qeljko Ðerek, direktor DP Elektrodalmacija Split, Stipan Lovri}, direktor PP HE Jug, Mihajlo Abramovi}, direktor O@UJAK PrP Osijek i Milutin Buri}, direktor PP HE Zapad. Nakon dugogodi{njeg procesa, Lupanijski sud u Šibeniku odlu~io je da HEP, nije kriv za pomor riba i rakova i ostalu {tetu na presu{enom Ro{kom slapu u jeseni 1997. godine. U ovom broju, po~injemo serijal o hrvatskim otocima gdje ~itatelje Vjesnika HEP-a upoznajemo s mnogim znamenitostima i istinskim vrednotama. SVIBANJ

“Promjene se ne mogu dogoditi preko no}i”, poru~uje dr. sc. Goran Grani} u Razgovoru s povodom, obavljenom prije for- miranja nove Vlade Republike Hrvatske, govore}i o o~ekiva- nim novostima u energetskom sektoru i promjenama u Hrvatskoj elektroprivredi i liberalizaciji energetskog trì{ta. Iz sije~anjskog broja izdvajamo zapis o akciji Hrvatske elektroprivrede koja je dizelske agregate uputila kao pomo} EdF-u, Za ovaj broj Vjesnika HEP-a u Na{em intervjuu govori akademik kako bi nakon vremenske nepogode koja je krajem 1999. go- Boò Udovi~i}, osvr}u}i se na proteklo, ali osobito na vrijeme dine onesposobila visokonaponsku i distribucijsku mreù. koje dolazi. “Moramo rehabilitirati ~ovjeka koji postaje sredi{te svih doga|anja, jer je 21. stolje}e – stolje}e ljudskih sloboda i VELJAÂ ljudskih prava, znanosti i njene primjene, kreativnosti i kori{tenja sposobnosti ljudi, stolje}e rada”. U ovom broju smo predstavili Ivu ôvi}a, novoimenovanog Predstavili smo, uz kratku radnu biografiju, nove ~lanove predsjednika Uprave Hrvatske elektroprivrede. “Ovaj posao nije Uprave HEP-a. Pi{emo o Prijenosnom podru~ju Zagreb, a re- nogometna utakmica”, kaè I. ôvi} uz obe}anje da bez obzira na portaòm o HE Vara`din, pridruùjemo se obljetnici - 25 go brojnost i sloènost problema i zadataka, nova Uprava ne traì sto - dina njena rada. Na Skup{tini dioni~kog dru{tva opozvani su stari i imenovani dana alibija, a s obzirom da je rije~ o iskusnim ljudima koji dobro novi ~lanovi Nadzornog odbora Hrvatske elektroprivrede d.d., poznaju HEP. TRAVANJ a za predsjednika je izabran dr.sc. Goran Grani}. Najavljujemo 26. srpnja - deset godina javnog poduze}a Hrvatska elektroprivreda. Zapo~ela je komercijalna proizvodnja TE Plomin 2. Odràno je Tre}e savjetovanje Studijskog komiteta CIGRE, 15. me|unarodni znanstveno-stru~ni susret stru~njaka za plin i Savjetovanje o energetskim i procesnim postrojenjima. HE Dubrovnik je navr{ila 35 godina rada, a sada o~ekuje revitali- zaciju ili – tre}i agregat? Spomenimo da smo u podlistku ovog broja Vjesnika HEP-a objavili Direktovu 96/92/EC Europskog parlamenta i Vije}a koja ute- meljuje zajedni~ka pravila za interno trì{te elektri~nom energijom za proizvodnju, prijenos i distribuciju elektri~ne energije. Krenula je Sedma me|unarodna jedrili~arska regata dispe~era. LIPANJ

Predsjednik UpraveIvo ^ovi} se izravno obra}a zaposlenicima HEP-a, komentiraju}i Program rada Uprave HEP-a u ~etvero- godi{njem razdoblju, kojeg je prihvatio Nadzorni odbor. HEP i Enron su potpisali Protokol o na~elima novog ugovora, a pro-

42 HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. podsjetnik

Ðakovo i kona~na sanacije ratom razorene mre`e 110 kV u dit }emo i promjene”, poru~uje Ivan Fabris Direktor Elektroistre, Slavoniji i Baranju. Bili smo ponovno na gradili{tu u TE-TO “Treba i}i naprijed”, mr.sc. Elio Sterpin, rukovoditelj Slu`be za gdje smo zatekli svu opremu za novi blok. Ponovno smo na tehni~ke poslove, “Puno radimo s potro{a~ima – to se is- terenu od zadarskog do dubrova~kog podru~ja, gdje vatra plati…” Du{an Ben~i}, rukovoditelj Slu`be za prodaju i od- uni{tava na{a postrojenja. nose s potro{a~ima, i “Provodimo naputke Direkcije” Qeljko Radi}, rukovoditelj Slu`be za ekonomske odnose. U nastavku su prikazani pogoni: Pula, Rovinj, Pore~, Buje, Buzet, Labin i Pazin.

jekt IPP Jertovec je obustavljen. Pratimo dodjelu nagrada i priznanja za za{titu okoli{a, gdje je TE Plomin sredi{nja tema, Me|unarodnu konferenciju o nuklearnoj energiji, Nagradu u~enicima u 2000. godini, nagradu Zaklade “Hrvoje Po`ar” i MIPRO 2000. SRPANJ-KOLOVOZ LISTOPAD PROSINAC

Desetlje}e HEP-a, 26. srpnja, obiljeèno je u TE-TO Zagreb. Vjesnik HEP-a vra}a se 105 godine unatrag i donosi dio at- “HEP na razdjelnici” prikaz je predsjednika Uprave Ive ôvi}a mosfere 28. kolovoza 1895. godine u 20 uri i 20 ~asaka kada o Programu restukturiranja poslovnog sustava HEP-a. je zasvijetlilo u Šibeniku. Kroz Put u povijest upoznajemo Uprava HEP-a i sindikati nastavili su socijalni dijalog i dogo- - ~itatelje Vjesnika HEP-a s elektrifikacijom Dalmacije, Rijeke i Boì}ni broj Vjesnika HEP-a malo je druk~iji od drugih. Preds vorili se o uklju~enju sindikalnih predstavnika u Tim za re- jednik Uprave Ivo ôvi} analizira kakva je bila protekla i na- Hrvatskog primorja, Slavonije i Baranje i sredi{nje Hrvatske. A strukturiranje HEP-a. Nakon poskupljenja cijene elektri~ne javljuje kakva }e biti godina koja dolazi. HEP je ustanovio Dan ljeto zapo~inje, opet, s vatrom. O poàrima, ali i na uteme- energije, donosimo priloge iz distribucijskih podru~ja, ~iji su potro{a~a, a 19. prosinca podijeljene su nagrade urednim ljenim podacima donosimo prve rezultate istraìvanja prove- zaposlenici na {alterima prvi na udaru potro{a~a. denog u visokonaponskom laboratoriju Institutua za platcima kategorijeku}anstvo, ostalih na 0,4 kV i industrijskim elektroprivredu, upravo stoga {to se za ljetne poàre naj~e{}e Na zagreba~kom podru~ju otvorene su lokalne WEB stranice – potro{a~ima. optuùju vodovi dalekovoda. Intranet. Pratili smo rad milenijskog zasjedanja CIGRE u Pari- zu, Studijskog komiteta 33 u Pragu i tri studijska komiteta u Posjetili smo Pogon Vukovar i Pogon Ilok, jer na kraju povije- Cavtatu. sne stranice èlimo vidjeti i prenijeti dobro. “O~i su vidjele” i RUJAN ono {to mo`da nisu htjele…U PrP Osijek uùrbano se radi na Predstavili smo na{e zaposlenike koji su sudjelovali na obnovi 110 kV postrojenja, a dinamiku radova odredilo je Vijest koja nosirujanski broj je nova cijena elektri~ne energije. Paralimpijadi u Sydney. Prosje~na cijena od 1. listopada pove}ana je za 6,8 posto. ~i{}enje terena od mina. Cjelokupna vrijednost radova je 70 Izme|u HEP-ai Enrona su potpisani novi ugovori – suradnja se milijuna kuna, {to predstavlja najve}u investiciju Hrvatske nastavlja. STUDENI elektroprivrede u 2000. godini. Prenijeli smo poruke radova izloènih na Danu energije u Hrvatskoj – Devetom forumu Hrvatska elektroprivreda je 28. kolovoza obiljeìla svoj Dan u Mr. sc Ivica Toljan, ~lan Uprave za prijenos i direktor Direkcije HED-a, razgovarali smo s voditeljem projekta za pripremu Kriù, gdje je DP Elektra Kri` proslavila 60 godina svog posto- za prijenos u Na{em intervjuu, vodi nas “Tragom stru~ne is- prvog Nacionalnog izvje{}a o promjeni klime mr.sc. Vladi- janja. tine”. U~enici Tehni~ke {kole Ru|era Bo{kovi}a posjetili su mirom Jelavi}em. Upoznali smo na{e ~itatelje s povijesnom U Na{em intervjuu o reformi energetskog sektora i restrukturi- TE-TO Zagreb, sindikati HEP-a upozoravaju da slijedi dogovor istinom o Volti, koji je otvorio novu stranicu znanosti. ranju HEP-a i INE govori mr.sc. Damir Pe{ut, direktor Energet- ili {trajk. Slijedi prilog o DP Elektroistra Pula, koja obiljeàva skog instituta “Hrvoje Poàr”. Zapo~ela je rekonstrukcija TS 50 godina svog postojanja. “Odradili smo dobar posao, odra- Ður|a Su{ec

HEP VJESNIK 120, SIJE^ANJ 2001. 43