Strukturiranost I Interoperabilnost Mrežnih Enciklopedičkih Sadržaja Iz Tehničkoga Područja
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Strukturiranost i interoperabilnost mrežnih enciklopedičkih sadržaja iz tehničkoga područja Smolčić, Ivan Doctoral thesis / Disertacija 2020 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences / Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet https://doi.org/10.17234/diss.2020.8746 Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:220947 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-06 Repository / Repozitorij: ODRAZ - open repository of the University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Ivan Smolčić STRUKTURIRANOST I INTEROPERABILNOST MREŽNIH ENCIKLOPEDIČKIH SADRŽAJA IZ TEHNIČKOGA PODRUČJA Doktorski rad Zagreb, 2020. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Ivan Smolčić STRUKTURIRANOST I INTEROPERABILNOST MREŽNIH ENCIKLOPEDIČKIH SADRŽAJA IZ TEHNIČKOGA PODRUČJA DOKTORSKI RAD Mentori: doc. dr. sc. Petra Bago dr. sc. Zdenko Jecić Zagreb, 2020. ii UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF HUMANITIES AND SOCIAL SCIENCES Ivan Smolčić STRUCTURE AND INTEROPERABILITY OF ONLINE ENCYCLOPEDIC CONTENT IN THE FIELD OF TECHNOLOGY DOCTORAL THESIS Supervisors: Petra Bago, PhD Zdenko Jecić, PhD Zagreb, 2020. iii MENTORI Petra Bago rođena je 18. studenoga 1982. godine u Zagrebu. Osnovnu je školu pohađala u Zagrebu, Bernu (Švicarska) i Sofiji (Bugarska), a V. gimnaziju prirodoslovno- matematičkog usmjerenja završila je u Zagrebu. Godine 2003. upisala je smjer informacijskih znanosti i etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2004. sudjelovala je u nastavi kao demonstratorica na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti. Kao suautorica 2006. godine primila je Rektorovu nagradu za studentski znanstveni rad pod naslovom Računalna priprema, obrada i prikaz sedmojezičnog rječnika Petera Lodereckera povodom 400. godišnjice izdavanja izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Damira Borasa i Nikole Ljubešića, tadašnjeg znanstvenog novaka na Odsjeku. Diplomirala je na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti i Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju 2008. godine. Akademske godine 2008/09. upisala je poslijediplomski doktorski studij na Odsjeku za informacijske znanosti. Od 2009. godine zaposlena je na istom odsjeku kao znanstvena novakinja na projektu Hrvatska rječnička baština i hrvatski europski identitet pod vodstvom prof. dr. sc. Damira Borasa. Doktorirala je u rujnu 2014. godine tezom Model višerazinske prezentacije tekstova starijih hrvatskih rječnika koju je izradila pod mentorstvom prof. dr. sc. Damira Borasa i doc. dr. sc. Nikole Ljubešića. Aktivno sudjeluje u izvođenju nastave na preddiplomskoj i diplomskoj razini na kolegijima Računalne mreže, Obrada teksta i jezika, Jezične baze podataka i Prikaz rječničkog znanja. Pohađala je više tečajeva, ljetnih škola i europskih intenzivnih programa u zemlji i inozemstvu. iv MENTORI Zdenko Jecić rođen je 20. siječnja 1967. godine u Zagrebu, gdje je maturirao u Klasičnoj gimnaziji 1985. godine te diplomirao na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1993. godine. Magistrirao je na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1999. godine obranivši magistarski rad naslova Primjena modela pri određivanju oblika vlačno napregnutih konstrukcija. Kao stipendist Vlade Republike Austrije boravio je 1990. godine u Grazu na usavršavanju njemačkoga jezika te u ljetnom semestru 1997. godine na znanstvenom usavršavanju na Institutu za visokogradnju Tehničkog sveučilišta u Beču. Od 1993. godine bio je znanstveni novak na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, sudjelujući na znanstvenim projektima te vodeći vježbe iz kolegija Tehnička mehanika I. i II. Godine 1998. izabran je u istraživačko zvanje mlađeg asistenta, a 1999. godine u asistenta. Doktorirao je 2008. godine obranivši doktorsku disertaciju naslova Virtualna enciklopedija: Redefiniranje zadaće enciklopedijske djelatnosti koju je izradio pod mentorstvom prof. dr. sc. Damira Borasa. Od 2000. godine zaposlen je kao stručni suradnik u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, od 2003. godine u istraživačkom zvanju asistenta, a od 2005. godine i u zvanju leksikografa. Od dolaska u Zavod radio je kao urednik i autor članaka iz tehničkih područja Hrvatske enciklopedije, Tehničkog leksikona te Hrvatskog općeg leksikona. Od 2014. godine pokretač je i voditelj opsežnoga projekta Hrvatske tehničke enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Znanstveno se bavi područjem primjene informacijske tehnologije u leksikografiji, autor je više znanstvenih i stručnih radova te poglavlja u knjizi. v ZAHVALA Zahvaljujem doc. dr. sc. Petri Bago i dr. sc. Zdenku Jeciću na mentorsvu tijekom pohađanja studija te iznimnoj pomoći pri izradi ove doktorske disertacije. Također, zahvaljujem svim profesorima i zaposlenicima Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti zagrebačkoga Filozofskog fakulteta koji su kroz doktorski studij pridonijeli stvaranju poticajne radne sredine i omogućili moj znanstveni razvoj. Zahvaljujem Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, odnosno kolegama na potpori, pomoći i razumijevanju tijekom pohađanja doktorskog studija i izrade doktorske disertacije, posebno jezičnoj urednici Ivani Jović, koja je svojim primjedbama i komentarima znatno unaprijedila kvalitetu rada. Posebnu zahvalu upućujem kolegama karlovačkoga poduzeća Infinum d. o. o. na pruženoj tehničkoj podršci pri izradi ove doktorske disertacije. Na kraju, hvala mojoj obitelji, prijateljima i bližnjima na riječima potpore, strpljenju i razumijevanju za moje duge odsutnosti tijekom istraživačkoga rada i pisanja doktorske disertacije. Najveća hvala mojoj djevojci Jasmini koja je sve proživljavala zajedno sa mnom, zatim roditeljima Mirjani i Tomislavu, bakama Mariji i Silvestri, djedu Josipu, braći Jurju i Mislavu, sestri Katarini. I naravno, kućnom ljubimcu Pepi koji je budno pratio svaki moj pokret. Ivan Smolčić vi PREDGOVOR Visoka informativnost, sveobuhvatnost i organizacija znanja čine enciklopedije i njima srodne publikacije, poput leksikona ili riječnika, opsežnim djelima koja korisniku pružaju učinkovit dohvat informacija vezanih uz područje interesa. Takav postav enciklopedičkih djela, koji seže od njihovih početaka, usporedan je s funkcioniranjem suvremenih informacijskih sustava. Stoga enciklopedička djela postavljena u mrežnome prostoru predstavljaju vrijedan resurs, koji se izgradnjom mrežnih informacijskih sustava (aplikacija) i organizacijom sadržaja može nadograditi u epistemološkom smislu diseminacije konsolidiranoga sadržaja. To se ponajprije odnosi na mogućnosti strukturiranja sadržaja mrežnih enciklopedičkih projekata na temelju njihove visoke informativnosti, odnosno faktografske vrijednosti tekstova enciklopedičkih članaka. Ta praksa već je prisutna u izvedbi nekih mrežnih enciklopedičkih izdanja, a ističu se posebno inačice Wikipedije i Encyclopaedije Britannice donošenjem strukturiranih, temeljnih podataka o promatranim pojmovima u obliku infookvira. Takav način predstavljanja mrežnog enciklopedičkog sadržaja omogućuje učinkovitije informiranje korisnika, ali i izgradnju hipertekstualne mreže koja pospješuje navigaciju pri dohvaćanju sadržaja, te postavljanje složenih upita nad bazama podataka i dohvaćanja strukturiranoga sadržaja. Takva struktura temelji se na metapodatcima koji sadržaju objavljenom u mrežnom prostoru daju semantičku vrijednost u računarskome smislu. Zahvaljujući strukturiranom sadržaju, moguće je ostvariti njegovu interoperabilnost s drugim izvorima informacija koji su izvedeni na isti način. Time mrežni enciklopedički projekti prestaju djelovati zasebno i djeluju kao jedan informacijski sustav temeljen na mogućoj razmjeni međusobno relevantnog sadržaja. Primjer toga je projekt DBpedije kao semantičke preslike Wikipedijinoga sadržaja objavljenoga na način da u tehničkome smislu, zadovoljavajući sintaktičke i semantičke zakonitosti pri kodiranju sadržaja i stvaranja strukture, ostvaruju uvjete razmjene strukturiranoga sadržaja s drugim skupinama podataka objavljenima po istom principu. Cilj ove doktorske disertacije je provesti kvantitativnu i kvalitativnu analizu sadržaja tekstova jedinica enciklopedičkih djela (članaka ili natuknica) iz tehničkoga područja te vii iz rezultata dobivenih tom analizom uvidjeti mogućnosti strukturiranja takva sadržaja na temelju uočenih unificiranih faktografskih podataka kao predstavnika enciklopdičke informativnosti. Analiza sadržaja provest će se na ukupno deset enciklopedičkih izdanja, rezultati kojih će se donijeti za svako izdanje posebno, ali i zbirno u svrhu potvrđivanja faktografskoga standarda enciklopedičkih sadržaja objavljenih u mrežnome prostoru. Na teorijskim spoznajama o interoperabilnosti mrežnoga strukturiranog sadržaja, nastojat će se omogućiti interoperabilnost enciklopedičkoga sadržaja projekata uključenih u ovo istraživanje, strukturiranoga na temelju rezultata analize sadržaja uspostavom modela koji će omogućiti njegovu razmjenu. viii SAŽETAK Izvedbom enciklopedičkih djela kao suvremenih mrežnih projekata omogućena je nadogradnja tih informacijskih sustava u epistemološkome smislu što upućuje na potrebu redefiniranja leksikografske i enciklopedičke djelatnosti. Zadržavajući temeljne (tradicionalne) odrednice enciklopedičkoga koncepta, poput točnosti, objektivnosti i relevantnosti, mrežna enciklopedička izdanja nadilaze granice tradicionalne enciklopedike unaprjeđenjem epistemoloških značajki svoga sadržaja. Ovaj rad posebno obrađuje problematiku i vezu između strukturiranja