Crna Korčula – Zeleni Otok

broj no. 7

srpanj july 2019.

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION ISSN 1330-2140 ISSN

Crna Korčula – zeleni otok Mjesečna revija Hrvatske matice Poštovani čitatelji, pretplatnici Matice i Zbornika! iseljenika / Monthly magazine of the Obavještavamo Vas da od 1. srpnja 2019. godine Hrvatska matica iseljenika neće moći Croatian Heritage Foundation primati čekove kao sredstvo plaćanja. Privredna banka Zagreb kod koje Hrvatska matica Godište / Volume LXIX iseljenika ima otvoren devizni račun s tim danom prestaje pružati usluge vezane za Broj / No. 7/2019 zaprimanje i unovčavanje čekova koji glase na stranu valutu. Lijepo molimo da nakon Nakladnik / Publisher 1.7.2019. godine više ne šaljete čekove za pretplatu jer se neće moći naplatiti. Hrvatska matica iseljenika / Pretplatu za časopis Matica i godišnjak Zbornik možete izvršiti uplatom na devizni račun Croatian Heritage Foundation Hrvatske matice iseljenika: Privredna banka Zagreb (za Hrvatsku maticu iseljenika) Radnička cesta 50, 10000 Zagreb, Za nakladnika / For Publisher Mijo Marić IBAN HR06 2340 0091 5102 96717 Swift Code: PBZGHR2X Zahvaljujemo na razumijevanju i srdačno pozdravljamo! Rukovoditeljica Odjela nakladništva / Hrvatska matica iseljenika Head of Publishing Department Vesna Kukavica Odjel za nakladništvo

Uredništvo / Editorial Staff Ljerka Galic, Željko Rupić, Hrvoje Salopek

Tajnica / Secretary Snježana Radoš Dear readers, subscribers to Matica magazine and the Dizajn i priprema / Layout & Design Croatian Emigrant Almanac! Krunoslav Vilček Please be notified that as of 1 July 2019 the Croatian Heritage Foundation will no longer Tisak / Print accept cheques as a means of payment. Privredna banka Zagreb, where the Croatian Heritage Foundation has its foreign currency account, will no longer provide services related to the VJESNIK GG receipt and cashing of foreign currency cheques as of that date. We kindly request that from 1 7,6.$56.2,='$9$ÿ.('-(/$71267, July 2019 you no longer send cheques for your subscriptions as we will not be able to process them. Payment of your subscriptions for Matica magazine and the Croatian Emigrant Almanac can be made directly to the foreign currency account of the Croatian Heritage Foundation: Privredna banka Zagreb (za Hrvatsku maticu iseljenika) Radnička cesta 50, 10000 Zagreb IBAN: HR06 2340 0091 5102 96717 Swift Code: PBZGHR2X Thank you for your understanding! HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Cordially, Croatian Heritage Foundation Trg Stjepana Radića 3, pp 241 Publishing Department 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 E-mail: [email protected]

Posjetite stranice web portala Web stranice Hrvatske matice iseljenika! HMI čitaju se diljem svijeta, dostupne su na tri jezika (hrvatski, engleski, španjolski) i bilježe stalan www.matis.hr porast posjećenosti.

Budite korak ispred ostalih i predstavite se hrvatskim iseljeničkim zajednicama, uglednim poslovnim Hrvatima u svijetu i njihovim partnerima. Oglašavajte na web portalu Hrvatske matice iseljenika! Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: n BANERI n SPONZORIRANI ČLANAK n SPONZORIRANE RUBRIKE Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora Naslovnica: n Na Korani, u povodu 440. godišnjice tel. (+385 1) 61 15 116 fax. (+385 1) 61 11 522 grada Karlovca (Foto: Vilim Stojković) mob. 099 61 15 116 n E-mail: [email protected] SADRŽAJ

Kolumne 4 Fokus: Vijesti iz Središnjeg 42 Pulski električni tramvaj 27 Globalna Hrvatska državnog ureda za Hrvate izvan 44 Uspjeh hrvatske diplomacije (Vesna Kukavica) RH 45 Završetak projekta ‘Kraj o liku/ 6 Izložba nematerijalne baštine Idemo doma’ 28 BiH Povjestice 48 Izložba Nikole Vujanića u (Željko Holjevac) 10 HKD Napredak Hamburg Dubrovniku 11 Sajam knjiga u Madridu 49 Obljetnica Dubrovačkih ljetnih 33 12 Endemi u Hrvatskoj Intervju: Ana Pađen Loane igara (Darko Mihelj) 14 Izbor Najhrvatice u 54 Uspjeh hrvatskih kulturnih Tomislavgradu djelatnica 37 16 Humanitarni koncert Udruge 55 Novi prijevodi hrvatske Jadranski otoci (Marjana Kremer) Prsten književnosti 17 Ljetna škola u Prviću 56 Etnografija Hrvata u Mađarskoj 41 18 Susret pjesnika iz iseljeništva u 2018. Jezični podsjetnik (Sanja Vulić) Makarskoj 58 Učeničko zadrugarstvo 20 Knjiga: Hrvatski pokret otpora 59 Udžbenik za učenje hrvatskog 52 22 Hrvati u Brazilu jezika u Švedskoj Klikni – idem doma (Vesna Kukavica) 24 Izložba Arsena Roje u Splitu 62 CRORAMA 26 Godišnja skupština HBZ-a 64 Prikaz knjige o Krešimiru 60 Ćosiću (S)kretanja 30 Skladatelj Silvio Foretić (Šimun Šito Ćorić) 31 Pisac Petar Šegedin 66 Vijesti iz sporta 40 Prikaz knjige Jasne Horvat

R A N S K I O T O JA D C I Korčula

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Naručite i vi svoju Maticu jer Trg Stjepana Radića 3, pp 241 Web stranice 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Matica je most hrvatskoga zajedništva Telefon: +385 (0)1 6115-116 HMI čitaju se diljem Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr popunjenu narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će svijeta, dostupne su na tri potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste jezika (hrvatski, engleski, GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION aktivno sudjelovali u ostvarivanju MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. Običnom poštom / regular mail: španjolski) i bilježe stalan Hrvatska / Croatia 100 kn ostale europske države / porast posjećenosti. Ime i prezime / Name and surname other European countries 25 EUR Zračnom poštom / airmail: SAD / USA 65 USD Adresa / Address Kanada / Canada 65 CAD Australija / Australia 70 AUD ostale prekomorske države / Grad / City other overseas countries 70 USD Oglašavajte na web portalu Hrvatske matice iseljenika! DEVIZNI RAČUN BROJ / Država / State Pošt. broj / Zip Code FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: IBAN: HR06 2340 0091 5102 96717 Tel. Fax. SWIFT CODE: PBZGHR2X Privredna banka Zagreb, Radnička cesta 50 E-mail ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT (IN KUNA): IBAN: HR80 2390 0011 1000 21305 Datum / Date Hrvatska poštanska banka FOKUS

Donosimo vijesti iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. https://hrvatiizvanrh.gov.hr

Održan humanitarni koncert duhovne glazbe “Pomozimo zajedno” od visokim pokroviteljstvom Sre- Pdišnjega državnoga ureda za Hrva- te izvan Republike Hrvatske u Širokom Brijegu je održan humanitarni koncert duhovne glazbe “Pomozimo zajedno”. Koncert su organizirali Humanitarna udruga “Fra Mladen Hrkač” i samostan Uznesenja Blažene Djevice Marije u Ši- rokom Brijegu.

SC Croat San Pedro najbolji klub dijaspore Zagrebu je od 24. do 28. lipnja završetku je, među ostalim, naglasio: Uodržano 4. Svjetsko nogometno “Još jedna lijepa priča je iza nas, još natjecanje klubova što su ih utemelji- jedno druženje Hrvata iz svih krajeva li Hrvati izvan RH, a na ovogodišnjem svijeta u glavnom gradu Hrvatske za- natjecanju sudjelovalo je šest klubova vršilo je. Ovo je projekt koji ima i zna- - NK Pajde (Mohlin) iz Švicarske, kao čaj i budućnost, koji će se kontinuirano branitelj naslova, NK Croatia Toron- usavršavati i razvijati. U tome će imati to iz Kanade, SC Croat San Pedro iz potporu Vlade RH i svih hrvatskih in- SAD-a, Canberra FC iz Australije, NK stitucija te naročito Središnjega držav- Slavonija Bern iz Švicarske i Reprezen- noga ureda za Hrvate izvan RH. Veliki tacija vojvođanskih Hrvata. je ovo uspjeh koji ostaje generacijama Važnu ulogu u ovom tradicional- koje dolaze iza nas, jer je upravo no- nom natjecanju imaju Središnji držav- gomet jedan od temeljnih sastavnica ni ured za Hrvate izvan Republike Hr- hrvatskog identiteta po kojem jesmo U Subotici obilježen Dan vatske i Hrvatski nogometni savez kao prepoznati u svijetu.” Ivana Antunovića jedini nogometni savez u svijetu koji Pobjednik Natjecanja je momčad a svečanoj akademiji, održanoj u na ovakav način okuplja svoje iselje- SC Croat San Pedro koja je u final- NSubotici, obilježen je praznik hr- ništvo i organizira ovakva natjecanja. noj utakmici, nakon izvođenja jeda- vatske zajednice u Srbiji, Dan narod- “Zajedništvom i ljubavlju smo stva- naesteraca pobijedila NK Croatia To- nog preporoditelja Ivana Antunovića, rali državu i nizali sportske uspjehe, a ronto rezultatom 6:3. Treće mjesto kojom prigodom su dodijeljene nagra- danas ovim ekipama i svim Hrvatima pripalo je NK Pajde Möhlin koji je po- de i priznanja najboljim učenicima koji izvan Republike Hrvatske dajemo po- bijedio Reprezentaciju Hrvata iz Voj- se školuju na hrvatskom jeziku. dršku i izražavamo zahvalnost” – ka- vodine, a peti su Hrvati iz Australije, “Hrvatsko nacionalno vijeće nastav- zao je državni tajnik Zvonko Milas na igrači Canberre FC pobijedivši Slavo- lja rad koji je Antunović započeo te u su- otvorenju Natjecanja, a po njegovome niju Bern rezultatom. radnji sa školama, institucijama Republi- ke Srbije i Republike Hrvatske intenzivno radi na jačanju obrazovne komponen- “Ivandanski svitnjaci” te Hrvata u Srbiji širenjem mreže škola a obilježavanju Dana udruge 3. bojne brigade Rama i branitelja Uzdola koje provode nastavu na hrvatskom je- Ni Drugog susreta iseljenih Uzdoljana pod nazivom “Ivandanski svitnjaci”, ziku kao i očuvanju nacionalnog identi- 23. lipnja ove godine, sudjelovao je Zvonko Milas, državni tajnik te ujedno iza- teta, a Središnji državni ured za Hrvate slanik Predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića. Tog dana se na dostojan- izvan Republike Hrvatske jest i bit će i stven način obilježilo stradanje Hrvata u tom kraju uz svečano misno slavlje nadalje potpora u svim nastojanjima Hr- na kojem su se okupili Hrvati iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, Republike vata u Srbiji.” – naglasio je Dario Magdić, Hrvatske i drugih država. Tom prigodom svečano je otkriveno Spomen obiljež- obnašatelj dužnosti zamjenika državno- je s Kulturno-edukacijskim centrom koje se gradilo uz potporu Središnjeg dr- ga tajnika Središnjega državnoga ure- žavnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Vlade Republike Hrvatske. da za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

4 MATICA srpanj 2019. FOKUS https://hrvatiizvanrh.gov.hr Podneseno Godišnje izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2017.godinu ržavni tajnik Zvonko Milas pod- da Republike Hrvatske putem Ureda Dnio je, 5. lipnja ove godine, u Hr- financijski podržala veći broj projeka- vatskome saboru, Godišnje izvješće ta, za što je u 2017. godini izdvojila fi- o provedbi Strategije i Zakona o od- nancijska sredstva povećana za goto- nosima Republike Hrvatske s Hrvati- vo 34% u odnosu na 2016. godinu te ma izvan Republike Hrvatske za 2017. su pokrenuti i brojni projekti usmje- godinu. Tom prigodom je predstavio reni na očuvanje hrvatskog identite- ključne aktivnosti, mjere, iskorake i ta i jezika, usmjereni na povezivanje inicijative koje je Ured proveo tijekom mladih iz hrvatskog iseljeništva s mla- 2017. godine pa je tako, među osta- dima u Republici Hrvatskoj i Bosni i lim, naglašeno kako je, prepoznavši Hercegovini, kao i projekti poveziva- Sporazum o suradnji s značaj i važnost podrške projektima nja hrvatskih gospodarstvenika izvan vukovarskim veleučilištem hrvatskih institucija diljem svijeta, Vla- Domovine i u Domovini. otpisan je sporazum o suradnji izme- Pđu Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i vuko- varskoga Veleučilišta Lavoslav Ružička. Riječ je o prvom sporazumu s Vele- učilištem s istoka Hrvatske koji bi izme- đu ostalog trebao doprinijeti olakšanom upisu pripadnika hrvatske nacionalne manjine iz susjednih država na neki od preddiplomskih programa na Ve- leučilištu Lavoslav Ružička, a potpisali su ga državni tajnik Zvonko Milas i de- kan vukovarskog veleučilišta dr.sc. Želj- ko Sudarić. Svečano obilježeno 20 godina hrvatske nastave u Trstu Promicanje očuvanja, jačanja i ra- rvatska nastava u Trstu dio je ve- bi sačuvali svoj materinski jezik, kul- zvoja obrazovnog i znanstvenog napret- Hlike i razgranate mreže hrvatske turu i tradiciju te neraskidivo bili ve- ka Hrvata izvan Republike Hrvatske te nastave u svijetu i još jedan most koji zani za svoje hrvatske korijene. Na stvaranje temeljnog okvira za donoše- nas čvrsto povezuje. Upravo veličina svečanosti u Trstu održanoj 6. lipnja nje odluke o posebnoj upisnoj kvoti za i uspješnost te mreže jasno pokazu- sudjelovale su predstavnice Središ- studijske programe vukovarskog vele- ju odgovornost i brigu koju Republi- njeg državnog ureda za Hrvate izvan učilišta sastavni su dijelovi potpisanog ka Hrvatska ima prema Hrvatima koji Republike Hrvatske. Sporazuma. žive izvan njezinih granica, a sve kako

Okrugli stol na temu “Hrvati u RS - O(p)stanak” redstavnici Središnjega državno- Pga ureda za Hrvate izvan Republi- ke Hrvatske sudjelovali su 12. lipnja na okruglom stolu na temu “Hrvati u Repu- blici Srpskoj - O(p)stanak” na kojem su uz predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti BiH i RH sudjelovali predstavnici udruga prognanih i Hrvata povratnika u ovaj dio BiH te predstavnici katoličke crkve. Okrugli stol je organizirao Josip Jerković, potpredsjednik RS. Nazočne je pozdravio i banjalučki biskup, mons. Franjo Komarica.

MATICA srpanj 2019. 5 Izložba Nematerijalna kulturna baština u Federaciji Bosne i Hercegovine iz zbirke Karmela sv. Ilije

sporta s ciljem nominiranja, odnosno Dvanaest kulturnih uvrštavanja ovih kulturnih fenomena na UNESCO-ovu “Reprezentativnu listu nematerijalnog naslijeđa čovječanstva”. fenomena BiH Građa izložbe dio je etnografske zbirke u Samostanu i duhovnom centru “Karmel Sv. Ilije” na Buškom jezeru, Na izložbi u Klovićevim dvorima u Zagrebu u okolici Tomislavgrada. Ova vrijedna predstavljeno je dvanaest kulturnih elemenata zbirka sadrži vrijedne predmete tradicij- s “Preliminarne otvorene liste nematerijalnoga ske odjeće, čipke, nakita, i drugih upo- rabnih predmeta sva tri konstitutivna kulturnoga naslijeđa Federacije Bosne i Hercegovine”, naroda iz cijele Bosne i Hercegovine. koju je definiralo Federalno ministarstvo kulture Zagrebačka izložba koja je otvorena do 21. srpnja predmetima izrađenima i sporta s ciljem uvrštavanja ovih kulturnih tradicionalnim vještinama i umijećima, fenomena na UNESCO-ovu “Reprezentativnu listu pratećim tekstovima, umjetničkim fo- tografijama i videozapisima prikazuje nematerijalnog naslijeđa čovječanstva” dio povijesti i kulture susjedne države.

OTAC Z. MARTIĆ AUTOR IZLOŽBE Tekst i foto: Željko Rupić na kulturna baština u Federaciji Bosne Autor je izložbe neumorni i kulturnim i Hercegovine iz zbirke Karmela sv. Ilije. krugovima ovih prostora dobro pozna- Galeriji Klovićevi dvori u Izložba će Zagrepčanima i gostima Gra- ti otac Zvonko Martić, prior Samostana Zagrebu 3. je srpnja ove da predstaviti dvanaest kulturnih ele- “Karmel Sv. Ilije”, doktor etnologije i kul- godine, kao dio progra- menata s “Preliminarne otvorene liste turne antropologije, vjerojatno najza- ma ovogodišnje Među- nematerijalnoga kulturnoga naslijeđa/ služnija osoba za status Karmela kao U narodne smotre folklora, baštine Federacije Bosne i Hercegovi- jedinstvenog mjesta u koje stalno do- prigodnom svečanošću u punom atriju ne”, a ovu je listu svojevremeno defini- laze i ostaju značajni detalji kolektivnog Galerije, otvorena izložba Nematerijal- ralo Federalno ministarstvo kulture i pamćenja sva tri naroda Bosne i Herce-

Autor izložbe, otac Zvonko Martić, govori na svečanosti otvaranja

6 MATICA srpanj 2019. Ganga u programu otvaranja, ganga u postavu izložbe Sevdah u programu otvaranja, sevdah u postavu izložbe

govine. Za postav izložbe nemjerljivi su Autor je izložbe neumorni i tehnikama i alatima. Izložene predmete i doprinosi fotografa Jasmina Fazlagića kulturnim krugovima ovih izradio je Hamdija Hamdo Kadić, zvani i Vidoslava Vide Bagura koji je s Fazla- Gunjo. Običaj potkivanja jaja u Kreševu gićem autor videomaterijala. prostora dobro poznati i umijeće vezano za običaj bilo je neka- Uz zapažene izvedbe gange, pjeva- otac Zvonko Martić, prior da završni ispit šegrta i svojevrsna ini- nja “U tri”, sevdalinke i svirke na kara- cijacija među izučene obrtnike, kovače, duzenu, na svečanosti otvorenja izložbe Samostana “Karmel Sv. Ilije”, ali i odrasle muškarce. Umijeće izrade govorili su domaćin, ravnatelj Kloviće- doktor etnologije i kulturne čipke – keranje bilo je svojstveno svima vih dvora, Antonio Picukarić, umjetnički antropologije. trima narodima, ali je kod Bošnjaka do- ravnatelj Međunarodne smotre folklo- seglo najvišu tehničku razinu slobod- ra, Tvrtko Zebec, načelnik općine Tomi- slavgrad, Ivan Vukadin, pomoćnik mini- strice kulture RH, Davor Trupković i otac Zvonko Martić koji je, među ostalim rekao da je ponosan što svojim djelova- njem pomiču određene granice na po- dručju međureligijskog dijaloga, ali i na području istraživanja, prikupljanja i ču- vanja tradicijske kulture. Dodao je i da je od dvanaest kulturnih fenomena prikazanih na izložbi Konjičko drvorezbarstvo već upisano na UNESCO-ovu listu 2017. godine, Običaj košenja u Kupre- su prošao je proces nominacije, a ostali još čekaju. Izložbu je otvorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

I DVA HODOČAŠĆA NA LISTI Prigoda je ovo i da ukratko predstavi- Djevojačka soba, primjer Konjičkog drvorezbarstva mo svih dvanaest fenomena prikazanih izložbom. Jedan od atraktivnijih dijelova, odnosno eksponata je “djevojačka Konjičko drvorezbarstvo, Običaj potkivanja jaja u Kreševu, Umijeće soba” izrađena tehnikom Konjičkog dr- izrade čipke – keranje, Hodočašće Sv. Ivi u Podmilačje, Hodočašće na vorezbarstva kojega krasi poseban na- čin izrade i ukrašavanja jedinstvenim Ajvatovicu – Prusac, Izrada grnčarije u Liješevi.

MATICA srpanj 2019. 7 noga komponiranja niti konca šivaćom iglom bez ikakve podloge. Jedan od fenomena je i Hodočašće Sv. Ivi u Podmilačje, kod Jajca, u najveće nemarijansko svetište na Balkanu, u kojemu se svetkovina slavi 24. lipnja. Ovo svetište na glasu je kao hodočasničko odredište “specijalizirano za razne du- ševne bolesti”, gdje svoje bolesne na Ivanjdan dovode ne samo katolici, nego i muslimani i pravoslavni da im na taj način pokušaju pomoći. Još je jedno ho- dočašće među potencijalnim kandida- tima za UNESCO-ovu listu – Hodočašće na Ajvatovicu, kod starog grada Prusca, pored Donjeg Vakufa, vezano za preda- ju o Ajvaz-dedu koji je u Prusac došao iz Anadolije s četrdeset derviških poglava- ra, šejhova. Ajvatovica je najveće sveti- šte muslimana u BiH i Europi.

ČETIRI GLAZBENA FENOMENA Slijede četiri kulturna fenomena vezana Potkovano jaje iz Kreševa uz glazbu. Ganga je polifoni oblik pjeva-

Građa izložbe dio je etnografske zbirke u Samostanu i duhovnom centru “Karmel Sv. Ilije” na Buškom jezeru, u okolici Tomislavgrada. Bosanska bugarija ili karaduzen

nja dvostiha svojstven seoskoj sredini i traje vrlo kratko, trideset do četrdeset sekundi. Karakterizira je jako mali am- bitus melodija (kvarta, nekada do velike terce ili manje) i netemperirani in- tervali inferiorniji od tona. Sevdalinke su pjesme poznatih i nepoznatih autora teksta i glazbe, nastale i njegovane u bosanskohercegovačkim gradovima, a pjevane uz instrumentalnu pratnju ili bez nje. Kontinuitet prezimena Ima- mović u svijetu sevdaha (Zaim, Nedžad i Damir) naveo je postavljače izložbe da ovaj njezin dio radno naslove Sev- dah u kući Imamovića. Seoski polifoni

Običaj natjecanja u košenju trave na Kupresu, Ganga, Sevdalinka, Umijeće gradnje i sviranja instrumenta karaduzen, Oblik pjevanja “U tri”, Skokovi sa Umijeće izrade čipke - keranje Starog mosta u Mostaru.

8 MATICA srpanj 2019. Od dvanaest kulturnih fenomena prikazanih na izložbi Konjičko kaliteta gdje se održava nadmetanje kosaca. Danas se manifestacija naziva drvorezbarstvo već je upisano na UNESCO-ovu listu 2017. Dani kosidbe na Kupresu. I posljednji godine, Običaj košenja u Kupresu prošao je proces nominacije, dvanaesti kulturni fenomen predstavljen na izložbi su Skokovi sa Starog mo- a ostali još čekaju. sta u Mostaru koji se na ovom mjestu u kontinuitetu održavaju od 1968., a pri- oblik pjevanja “U tri” korišten je u razli- bura, a ne instrument vezan za osman- je toga od 1952. na Titovom mostu. n čitim prigodama, ali je obvezno bio po- lijsko vrijeme. ziv na prelo. Tri dobre pjevačice bi obič- ENG An exhibition of the intangible cultural her- no stale na kakvu uzvisinu pokraj kuća “JEL’ KUPREŠKO POLJE UZORANO, itage of the Federation of Bosnia-Herzegovina from i zapjevale, odnosno pozivale na prelo. JEL’ NA NJEMU ŽITO POSIJANO” the collection of the Carmel of St Elijah saw its gala opening in the packed atrium of the gallery of Za- Umijeće gradnje i sviranja instrumen- Bosanski grnčari njeguju prastaru teh- greb’s Klovićevi Dvori palace on the 3rd of July as part ta karaduzen ili karaduzan koji se tako niku izrade posuđa na ručnom kotlu, of the programme of this year’s International Folk- naziva samo u Usori, a u ostalim dije- poglavito u Liješevi. Proizvodi su gru- lore Festival. The exhibition will present Zagreb and its guests twelve cultural elements from the prelim- lovima države bugarija, također čeka blje izrade, rustikalnog izgleda i djelo- inary open list of the intangible cultural heritage of nominaciju za listu svjetske nemate- mice namijenjeni pripravi jela direktno the Federation of Bosnia-Herzegovina. The list was rijalne baštine. Radi se o kordofonom na vatri, na ognjištima. Običaj natjeca- drawn up by the country’s federal ministry for culture and sports with the aim of nominating these instrumentu tipa dugovrate lutnje, za nja u košenju trave na Kupresu u na- cultural phenomena for UNESCO’s list of the intan- koji se pretpostavlja da je domaća tam- rodu se naziva Strljanica što je ime lo- gible heritage of humanity.

Svojom plemenitošću možete spasiti Budućnost djece dječje živote i mijenjati budućnost djece kojoj je to najpotrebnije – jer svako dijete zaslužuje odrastati sigurno u Vašim je rukama i bezbrižno.

UNICEF-ovim programom oporučnog doniranja stvaramo svijet dostojan djeteta, a svaki Vaš i najmanji doprinos ostavit će neizbrisiv i važan trag. Svojom oporučnom donacijom pomoći ćete osigurati sve što će djeci biti potrebno kako bi preživjela, razvijala se, rasla i ostvarila svoje pune potencijale!

Zatražite svoju brošuru s više informacija o oporučnom doniranju slanjem maila na: [email protected] ili pozivom na telefon +385 1 3031 640.

Radujemo se razgovoru s Vama! Obljetnice Plodna kulturna djelatnost Napretka iz Hamburga Ogranak HKD Napredak u Hamburgu proslavio je ovih dana dvadesetu godišnjicu uspješnoga kulturnog djelovanja

i njezinu predsjedniku Berislavu Injiću željeli čestitati jubilej, a među njima i čla- novi Župnoga pastoralnog vijeća HKM Hamburg, udruga Hrvatska radost, čla- novi HKZ Croatia Hamburg, kao i člano- vi HKU Bremen te predstavnici portugalske folklorne skupine. Predsjednik društva Berislav Injić zahvalio je svima koji su godinama pomagali u radu Napretka. Posebno je istaknuo rad i zalaganje mladih u društvu. Također je naglasio i važnost očuvanja HKD Napredak i gosti folkloraši hrvatskoga identiteta izvan granica naše domovine. U zabavnome dijelu pro- Tekst i foto: Mario Lasic nastupili pjesnici udruge “Lijepa riječ”: grama, koji je Berislav Injić imenovao Adriana Arps, Ante Perkušić, Ivan Tur- kao prvu malu smotru folklora u dvo- rajem svibnja, točnije 24. kalj, s. Jasna Matić i Kaja Brkić. Svojim rani Danziger Straße 64 u Hamburgu, V. 2019., započela je sve- prelijepim glasom je kao drugi sudjelo- istaknuli su se nastupi četiriju folklor- čana proslava jubilarne vatelj programa oduševila sve prisutne nih skupina. Program su otvorili naj- 20. obljetnice od osnut- naša operna pjevačica Janja Okić. mlađi folkloraši HKD Napredak, posli- K ka i djelovanja Hrvatsko- je njih folkloraši HKU Bremen oduševili ga kulturnog društva Napredak (HKD ZAHVALA PREDSJEDNIKA su publiku, dok su u daljnjem progra- Napredak) u Hamburgu. Predsjednik Folklorni ansambl pod vodstvom Mari- mu nastupili predstavnici portugalske društva Berislav Injić pozdravio je sve ne Mlinac i Lee Lasić izveo je tri napjeva folklorne skupine. Predzadnji su svo- prisutne goste. U kratkom govoru ista- i odabrane plesne običaje. Poslije njih jim spletom narodnih plesnih običaja i knuo je uspješne rezultate rada i djelo- su u odličnom raspoloženju goste za- popijevki sve prisutne zadivili folklora- vanje društva u prethodnih 20 godina, bavili naši mladi izvođači Mihael Šebek, ši HKZ Croatia Hamburg. Kao posljednji kao i dobru i plodnu suradnju s ostalim Katarina Kukolj i Ivan Ećimović izvevši sudionici programa nastupili su mladi i postojećim hrvatskim zajednicama u nekoliko zabavnih kompozicija različi- odrasli folkloraši HKD Napredak Ham- metropolitanskome području Hambur- tih hrvatskih vokalnih umjetnika. Vodi- burg. Voditelji programa bili su Katari- ga. Goste je poslije toga pozdravio naš teljice programa bile su Kristina Ćosić na Kukolj i Berislav Injić. Naši veseli svi- župnik Anto Bobaš, kao i generalni kon- i Katarina Kukolj. Uz mnogobrojne po- rači i članovi grupe “Zenit” iz Bremena zul Republike Hrvatske u Hamburgu sjetitelje i članove društva HKD Napre- su poslije službenog dijela svečanosti Kristijan Tušek. Iz Napretkove Središnji- dak - podružnice Hamburg u subotu 25. zabavljali publiku. Pjevalo se i plesalo ce iz Sarajeva na našu svečanu prosla- 5. 2019. uspješno je protekla zabavna u veselom raspoloženju svih prisutnih. vu su nam došli mr. Luka Brković i dr. večer na kojoj su nastupili članovi gru- Zaključno, HKD Napredak - podružnica sc. Nikola Čiča, dopredsjednik Središ- pe “Zenit” iz Bremena. U nedjelju 26. 5. Hamburg proslavila je u višednevnoj nje uprave i zahvalili su na pozivu. Po- 2019. završnu proslavu započeli smo svečanoj atmosferi 20 godina djelova- zdravili su sve prisutne istaknuvši važ- sv. misom u katedrali Sv. Marije koju nja u Hamburgu. n nost postojanja Napretkovih podružnica je predvodio naš gost don Luka Brko- u dijaspori, naglasivši kako je Napretko- vić, dugogodišnji član HKD-a Napredak, ENG va podružnica u Hamburgu spona iz- inače župnik iz sarajevske župe Marijin The Napredak (“Progress”) Croatian culture association of Hamburg, led by its current president među Hrvata u Njemačkoj i BiH i Hrvat- Dvor. Poslije sv. mise mnogobrojni su Berislav Injić, celebrated its twentieth anniversary skoj. U kulturnom programu su kao prvi u Napretkovoj podružnici u Hamburgu on the 24th of May of this year.

10 MATICA srpanj 2019. Sajam knjiga u Madridu

čao se u studenome 1943. Nakon ula- Brajnovićeva priča o ska partizana u Zagreb 1945. bližnji ga uvjeravaju da se mora skloniti u izbje- glički logor u Klagenfurtu, ostavivši pri- ljubavi i ratu tom na (ne)milost jugoslavenskoj taj- noj službi Udbi u Zagrebu suprugu i tromjesečnu kćer Elicu – koja je danas Prigodom stote obljetnice rođenja pisca i novinara s naša višegodišnja počasna konzulica u polustoljetnom španjolskom adresom Luke Brajnovića Španjolskoj. Stariji Lukin brat Ivo, sve- promovirani su njegovi egzilantski dnevnički zapisi na ćenik, ubijen je na Daksi 1944., dok su mu partizani ubili u Zagrebu mlađeg prestižnoj Ferii del Libro u Madridu brata, Tripu. Kao prognanik u saveznič- kim izbjegličkim logorima u Austriji i Ita- liji prošao je put od Klagenfurta i Krip- Olga Brajnović ma, Luki i Ani Brajnović, rođenoj Tijan, pendorffa do Udina, Trevisa, Bologne, s knjigom “Una Odisea de Amor njihovoj prisilnoj dvanaestogodišnjoj Reggio Emilije, Modene, dok se najduže y Guerra”, Feria razdvojenosti te ponovnom susretu u zadržao u logoru Fermo. U izbjegličkom del Libro, Madrid tuđini. logoru pokreće bilten Vijesti. Dok hrvatski emigrantski val nakon 1945. vodi u EGZILANTSKI KRUG prekooceanska odredišta pretežno juž- Luka Brajnović uhićen je kao mladi ne- ne hemisfere, Luka se kao 29-godišnjak ovisni novinar ljeta 1941. u rodnome 1948. godine odlučuje za Španjolsku, Kotoru zbog kritiziranja fašističkog vođe kako bi bio bliže kćeri i ženi. Lutajući s Benita Mussolinija, nakon čega počinje izbjegličkom putovnicom Međunarod- njegovo dugo i bolno lutanje prema noga Crvenoga križa, susrest će ih na- slobodi. Tijekom rata zarobljavaju ga kon 12 dugih godina na kolodvoru u i partizani, kojima se odbija priključi- Münchenu 1956. Sažeto, Španjolska ti, te uspijeva izbjeći smrt strijeljanjem. je Brajnoviću bila dom 53 godine tije- Sveučilištarac Brajnović s odabranicom kom kojih je postigao najvišu akadem- svoga srca Senjkinjom Anom Tijan vjen- sku naobrazbu i uzornu karijeru te po-

Tekst: Vesna Kukavica Foto: Hina

panjolska novinarka hrvatskih korijena Olga Brajnović promovirala je 7. lipnja ove godine na Š uglednoj madridškoj Fe- rii del Libro knjigu “Una Odisea de Amor y Guerra” (“Odiseja o ljubavi i ratu”) koja opisuje zagrebački par u vihoru Drugo- ga svjetskog rata i poraća te njihovu po- tragu za kruhom i slobodom, temelje- nu na egzilantskim dnevničkim zapisima Članovi Hrvatskog autoričina oca - pisca, prevoditelja, no- akademskog kluba vinara i znanstvenika Luke Brajnovića i MH u izbjegličkom logoru Fermo, 25. VI. (Kotor, Boka kotorska, 13. I. 1919. - Pam- 1947. S lijeva na desno: plona, Španjolska, 8. II. 2001.). Knjiga Duško Kalebić, Vlasta Cvitanović, Zdravko “Una Odisea de Amor y Guerra” potre- Dučmelić, Marijana Šikić, sna je priča o autoričnim roditeljima, Luka Brajnović, Janko Skrbin i Karlo Mirth prognanim zagrebačkim sveučilištarci-

MATICA srpanj 2019. 11 njolsko Sveučilište Navara u Pamploni, Ana Pađen Loane, točnije 1997. Ovogodišnja je nagrada Dublin 2011. u travnju dodijeljena Marcu Margine- dasu, ratnom dopisniku novina El Pe- riódico de Cataluña. Luka Brajnović umro je u Španjolskoj 2001. godine.

DVANAESTOGODIŠNJA ODISEJA Brajnovićeva udovica Ana brižno je ču- vala rukopisnu ostavštinu među kojima su bili i njegovi dnevnički zapisi, a kada je i ona umrla - njihova kći Olga, Supružnici Luka i Ana Brajnović također poznata publicistkinja, počela u šetnji Zagrebom, 1942. ih je iščitavati - otkrivši u očevim dnev- nicima čudesnu ljubavnu priču svojih digao mnogobrojnu obitelj, koja je roditelja, koji su bili prisilno odvojeni ondje uz Elicu - postala bogatija za još dvanaest godina zbog svega što se četvero djece - sina Antonija i tri mla- događalo u Hrvatskoj tijekom Drugo- đe im kćeri Olgu, Ljerku i Anu Mariju. ga svjetskog rata i komunističkog po- Krajem 50-ih godina Luka Brajnović raća. Bili su veliki vjernici, katolici, pa Priredila: Ljerka Galic afirmira se kao jedan od suosnivača su molili krunicu u isto vrijeme jedno Foto: Arhiv “Zorin dom” Karlovac Instituta za novinarstvo Sveučilišta u za drugo i tako u molitvi bili zajedno. Navari. Brajnović je 32 godine preda- Autorica i priređivačica knjige Braj- Gospođo Pađen, razlog Vašeg od- vao novinarstvo na Fakultetu komu- novićeva kći Olga također je plodna laska u Irsku, za razliku od trenu- nikacija na Sveučilištu u Navarri, gdje novinarka, koja se potvrdila u Diario tačne situacije, romantične je na- jedna dvorana nosi njegovo ime. Autor de Navarra kao specijalist za među- ravi. Kako je to bilo tada napustiti je prvoga omiljenog udžbenika novi- narodne odnose u posljednja tri de- sigurnost obiteljskoga doma i pu- narske etike na tlu Europe. Pisao je u setljeća. Tijekom Domovinskoga rata stolovno se uputiti u sasvim nepo- dnevniku Diario de Navarra, napisavši pisala je reportaže iz Hrvatske. Dvije znat svijet? više od šest tisuća kolumni o međuna- godine radila je za španjolsku novin- - Vrlo je lako donijeti takvu odluku rodnim odnosima. Na španjolskome sku agenciju EFE u San Franciscu, dje- kad vam je 25 godina tek i kad ste za- jeziku objavio je više zbirki pjesama. lujući usto i kao profesorica na Sveuči- ljubljeni preko ušiju. Posjetivši Irsku pri- Brajnovićevo ime nosi ugledna među- lištu Navarra u Pamploni. Ovu iznimnu je toga četiri puta, nisam se bila uputila narodna novinarska nagrada koju je knjigu preporučujemo za prijevod na u sasvim nepoznat svijet; ipak sam bila još za njegova života utemeljilo špa- hrvatski jezik. n svjesna u kakvu zemlju odlazim i kakvi će me ljudi okruživati. Autorica O. Brajnović potpisuje knjigu na Feria del Libro, Madrid Kako su Vas prihvatili tradicionalno gostoljubivi Irci budući da ste kao visoko obrazovana osoba izborili ravnopravni status u njihovu druš- tvu? Ili nije bilo tako? - Kad sam se ja odselila u Irsku 1986. godine službenik na graničnoj kontro- li mi je rekao: “Dobrodošli u Irsku! Svi Irci iseljavaju se iz Irske, a Vi nam dola- zite! Popravit ćete nam prosjek!” Naime, ekonomska situacija i nezaposlenost u Irskoj 80-ih bila je kronična. Ja nikada nisam doživjela neugodne situacije zato što sam bila strankinja – uvijek sam se osjećala prihvaćena i dobrodošla. Godi- ENG Olga Brajnović’s Una Odisea de Amor y Guerra, the diary entries of writer and ne 1989. priznate su mi sve kvalifikaci- researcher Luka Brajnović (Kotor, 13 January 1919 – Pamplona, 8 February 2001), was promoted at Madrid’s Feria del Libro on the 7th of June of this year to celebrate the je iz Hrvatske. Godine 1990. nakon što 100th anniversary of the birth of the late Brajnović. sam uspješno svladala irski (gaelski) je-

12 MATICA srpanj 2019. Razgovor s povodom

Vezu s domovinom održavate inten- U svom životu ne bih zivnim posjetima svojim roditeljima i prijateljima diljem “Lijepe Naše”… - Što se tiče moje djece, oni su svako ništa mijenjala ljeto od rođenja proveli s mojim roditeljima, ispočetka u Karlovcu, a nakon 2000. godine u Selcu gdje sada moji ro- Zamijenivši svoj rodni grad Karlovac, koji ove godine ditelji žive. Moja djeca, njih troje, govo- slavi svoj 440. rođendan, Ana Pađen Loane prije više od re hrvatski jezik i vrlo su svjesni svoga trideset godina preselila se u Dublin hrvatskog identiteta te ponosni na njega. Moj najstariji sin Alan odabrao je sa svojom suprugom Irkinjom istarski Gro- žnjan za mjesto svoga svadbenog pira – Predstava dramskog studija “Zorin dom” 40 Iraca bilo je oduševljeno ugođajem, Karlovac 1983. ljepotom i posebnošću toga istarskoga gradića! Moja kćer Lana i dvoje moje unučadi nose hrvatska imena: Maja i Luka! Alan sa svojim sinčićem Lukom nastoji komunicirati isključivo na hrvatskome. Najmlađi sin Conn za svoj 24. ro- đendan od svojih je irskih prijatelja dobio majicu s natpisom: 50% Irac - 50% Hrvat - 100% lud! Također, kad god se sastanu irska i hrvatska nogometna reprezentacija, moja djeca nose službene majice “Vatrenih” da svima u pubovima pokažu za koga navijaju!

Ipak, nedostaje li Vam nešto ili biste možda nešto promijenili? - Na ovo mi je pitanje najlakše odgo- zik i položila stručni ispit, službeno sam nesputano ni spontano dok Ircima DA! voriti - ne bih ništa mijenjala! Nedosta- priznata kao profesorica razredne nata- ju mi jedino roditelji i prijatelji i možda ve od irskog Ministarstva za prosvjetu Što ste Vi odlučili prenijeti Ircima snijeg zimi… Inače, i irska klima za mene i obrazovanje. Otad radim i predajem i kako ste svojoj djeci usadili prije idealna jer nema ekstrema: zimi se u irskim osnovnim školama. Završila padnost hrvatskome, odnosno ir- temperature vrlo rijetko spuste ispod sam i defektologiju pa posljednjih pet skome narodu? nule, a ljeti se nikad ne dižu iznad 25 godina pretežno radim s djecom s po- - Jako puno Iraca posjetilo je Hrvatsku stupnjeva. sebnim potrebama. jer sam im pričala o neodoljivim ljepotama i raznolikostima svoje domovine. Također, Vi i Vaša djeca mnogim Ir- Osim Vašeg supruga, čime su Vas U posljednjih nekoliko godina Hrvatska cima otkrivate ljepote svoje domo- osvojili Irci kao narod? je vrlo popularno turističko odredište u vine. Imate li za Hrvate možda neku - Osvojili su me i još uvijek me osva- Irskoj, a ja sam uvijek raspoložena da svoju životnu poruku? jaju svojom toplinom, ležernošću i im dam dodatne informacije, praktične - Zadržimo iskonske običaje, budi- skromnošću. Irci su velikodušni, pažlji- savjete i i prijedloge. mo jednostavni, iskoristimo plodnost vi, darežljivi i vrlo pristojni. U Irskoj pro- Posebice da posjete mjesta čiju lje- i ljepotu krajolika, promovirajmo origi- davačice, službenici, medicinske sestre, potu i pitomost intenzivni turizam još nalne okuse, malu obiteljsku ponudu i policajci nikada nemaju loš dan i uvijek nije narušio kao što je to u Lici, Gorsko- proizvodnju i - budimo topli, ljubazni i su vam spremni pomoći, pokazati put, me kotaru, Zagorju, Slavoniji i na nekim puno više nasmijani i otvoreni u komu- pronaći rješenje problema… To me sada manjim otocima. nikaciji i druženju! n dosta smeta u Hrvatskoj, posebice ljeti; ljudi koji rade u uslužnim djelatnosti- ENG Ana Pađen Loane left her native Karlovac, this year celebrating its 440th anniversa- ma nisu baš uvijek raspoloženi za ljuba- ry, over thirty years ago to move to Dublin. Having mastered the Irish language (Gaelic) in 1990 and passed the examination for home form teacher, she now teaches in Irish prima- znost i dobronamjerne savjete. Nama ry schools. She earned a degree in defectology and has spent the last five years working Hrvatima osmijeh za stranca ne dolazi primarily with children that have special needs.

MATICA srpanj 2019. 13 U Tomislavgradu održana 6. revija tradicijske odjeće i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske Ljepotice na Trgu gange i hajdučke družine Prema odluci ocjenjivačkoga suda titula najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan RH pripala je Ivani Ani Vlasici iz Rumunjske, prvom pratiljom proglašena je Kinga Deniza Dancze iz Mađarske, a druga pratilja je Leslie Marjory Samokic Quiquia iz Perua

Tekst: Snježana Jurišić Foto: TomislavCity nim približavanjem i izgradnjom među- sobnog poštovanja i povjerenja. avnatelj Hrvatske matice Organizatori ove već tradicionalne iseljenika, prof. Mijo Ma- manifestacije koja okuplja djevojke hr- rić, svečano je otvorio 6. vatskog podrijetla iz različitih dijelova reviju tradicijske odjeće svijeta su Udruga Stećak za očuvanje R i izbor najljepše Hrvatice i promociju tradicijske kulture u BiH i u narodnoj nošnji izvan RH prigodom Hrvatska matica iseljenika, a pokrovi- otvorenja Trga gange i hajdučke druži- telji su dr. Dragan Čović, predsjednik ne 28. lipnja 2019. u Tomislavgradu. Na- Hrvatskoga narodnog sabora, Središ- glasio je značaj ovakvih programa i dru- nji državni ured za Hrvate izvan Repu- gih sadržaja koje nudi HMI za blike Hrvatske, Vlada Hercegbosanske povezivanje Hrvata iz cijeloga svijeta, županije i općina Tomislavgrad. jačanje veza i unapređenja društva u Prema odluci ocjenjivačkoga suda ti- cjelini uz razmjenu iskustava, međusob- tula najljepše Hrvatice u narodnoj noš- Organizatori ove već tradicionalne manifestacije koja okuplja djevojke hrvatskog podrijetla iz različitih dijelova svijeta su Udruga Stećak za očuvanje i promociju tradicijske kulture u BiH i Hrvatska matica iseljenika.

14 MATICA srpanj 2019. Sve sudionice revije 21 ljepotica iz 15 zemalja U izboru najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan RH sudjelovale su Karen Bauk (Argentina), Eva Tadić (Austrija), Ivona Šagolj (Bosna i Hercegovina), Sen- ka Primorac (Bosna i Hercegovina), Tea Grgurović (Crna Gora), Anita Baradić (Ita- lija), Marija Cirimotić (Kosovo), Kinga De- niza Dancs (Mađarska), Anna Propadalo (Njemačka), Rebeca Knezičić (Njemačka), Sydney Skjerstad (Norveška), Maria Skjer- stad Rendulich (Norveška), Lorena Maria Salcedo Loncharich (Paragvaj), Darinka Prema internetskom glasovanju je predsjednik Vlade Hercegbosanske Edith Kihalich Sanchez, Fiorella Militza za najfotogeničniju djevojku županije, Ivan Jozić. Navarro Duich, Leslie Marjory Samokic Quiquia i Lucia Perkovic Grubisic (Peru), odabrana je Eva Tadić iz Austrije, U NINU, IMOTSKOME I LIVNU Ivana-Ana Vlasici (Rumunjska), Katarina a posebna je nagrada uručena Prema internetskom glasovanju za Ana Crnogorac (SAD), Sillvia Belzarova najfotogeničniju djevojku izabrana je (Slovačka) i Ksenija Benčik (Srbija). najsimpatičnijoj sudionici Revije, Eva Tadić iz Austrije, a nagradu s repli- Ivoni Šagolj iz Bosne i Hercegovine. kom naušnica iz Grboreza kraj Livna uručio joj je načelnik općine Tomisla- Dan državnosti. U Imotskom su, uz go- nji izvan RH pripala je Ivani Ani Vlasici vgrad, Ivan Vukadin. Ocjenjivački sud stoprimstvo gradonačelnika Ivana Bu- iz Rumunjske koja je za nagradu dobi- koji su činili Mate Bulić - pjevač, ujed- dalića, sudjelovale u sklopu programa la repliku ogrlice i narukvice iz 10. – 12. no i njegov predsjednik, Željana Zovko - ‘Na Sili kod Imoćana’ i predstavile bo- stoljeća iz Višića kraj Čapljine, koju joj je zastupnica u EU parlamentu, Marija Pe- gatstvo naših narodnih nošnji. U Livnu uručio Dragan Čović. Prvom pratiljom rić - poduzetnica iz Tomislavgrada, Jozo su posjetile Franjevački muzej i Galeri- proglašena je Kinga Deniza Dancze iz Pavković - urednik Večernjeg lista za BiH ju Gorica i uz stručno vodstvo uživale u Mađarske, kojoj je priznanje u obliku te Petar Galić - ministar znanosti, pro- sakralnoj, arheološkoj, numizmatičkoj, replike naušnica i ogrlice iz Sanskoga svjete, kulture i sporta Hercegbosanske etnografskoj i zbirci starog oružja te Mosta uručio državni tajnik Središnjega županije, dodijelio je i jednu posebnu stalnom postavu slika Gabriela Jurkića državnog ureda za obnovu i stambeno nagradu najsimpatičnijoj sudionici Re- i zbirci suvremenog slikarstva. zbrinjavanje RH i izaslanik predsjedni- vije, Ivoni Šagolj iz Bosne i Hercegovine. Cilj ovoga programa jest susret i poka Vlade RH Andreja Plenkovića, Niko- Program Revije trajao je pet dana i vezivanje Hrvata iz cijeloga svijeta u svr- la Mažar. Druga pratilja je Leslie Mar- sudionice su uz upoznavanje s kultur- hu promicanja naše zajedničke tradicij- jory Samokic Quiquia iz Perua, a repliku nom i prirodnom baštinom obišle i kra- ske kulture te upoznavanje i pružanje srebrnih naušnica s pozlatom iz Man- ljevski grad Nin, gdje su u nazočnosti potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini, dina Sela kraj Tomislavgrada uručio joj gradonačelnika Emila Ćurka proslavile posebice u jačanju i očuvanju nacional- noga i kulturnoga identiteta. “Predivno je bilo. Da se mogu ponovno prijaviti, svakako bih došla opet”, izjavila je Ka- ren Bauk iz Argentine. I druge djevojke će ponijeti puno lijepih iskustava, a neke su već najavile i dolaske u Hrvat- sku na druge programe jer su ljepote Hrvatske i BiH te korijeni koji snažno vuku natrag ostavili neizbrisiv trag. n

ENG The 6th Traditional Folk Costume Review and Miss Croatian Folk Costume Pageant for Croatians Abroad was held this year parallel to the gala opening of the new Gange i hajdučke družine square in Tomislavgrad on the 28th of June. The event, with participants of Croatian ethnic heritage coming from around the world, is jointly organised by the Stećak Association for the Preservation and Promotion of Croatian Traditional Culture in Bosnia-Herzegovina and the Croatian Heritage Foundation. 21 young women from fifteen countries took part in this year’s pageant.

MATICA srpanj 2019. 15 U Osijeku održan Humanitarni koncert Zaklade Prsten Prsten za budućnost Mijo Marić zahvalio je svima koji pridonose Zakladi Prsten i time osiguravaju stipendije koje nekima omogućuju bolji start u život, zaključivši kako je to jedna od najboljih investicija u pojedince koja će se zasigurno vratiti cijeloj zajednici

Delač te pop-rock sastav Fluentes, a sredstva prikupljena organizacijom hu- Miroslav Škoro i Lyra Band manitarnoga koncerta namijenjena su fondu za stipendiranje studenata i uče- nika Zaklade Prsten. ru Hrvatima u Bosni i Hercegovini, kao Na početku večeri prikazan je krat- i njezino zauzimanje za ostanak i op- ki film o Zakladi Prsten, koja je mnogim stanak Hrvata u BiH, ali i u RH. Također, studentima osigurala stipendije i omo- zahvalio je svima koji pridonose Zakla- gućila bolju budućnost. Jedna od njih di Prsten i time osiguravaju stipendije je i Klara Barišić, studentica Filozofsko- koje nekima omogućuju bolji start u ži- ga fakulteta i bivša stipendistica Zakla- vot, a svima nama pružaju priliku da bude Prsten, sada predsjednica Foruma demo bolji, zaključivši kako je to jedna mladih Udruge Prsten, koja je ujedno od najboljih investicija u pojedince koja bila moderatorica koncerta. Pozdra- će se zasigurno vratiti cijeloj zajednici. vila je članove i prijatelje Udruge i Za- Tijekom svojih nastupa svi izvođa-

Mijo Marić, izaslanik Predsjednice RH klade Prsten te uzvanike i goste, među či izrazili su zadovoljstvo što mogu po- Kolinde Grabar Kitarović i počasni kojima su bili izaslanik predsjednice i moći u ostvarenju tako plemenitog cilja predsjednik Udruge Prsten počasni predsjednik Prstena Mijo Ma- te ujedno izvrsnim izvedbama oduše- rić, župan Osječko-baranjske županije vili prepunu dvoranu osječkog HNK, a Tekst i foto: Uredništvo Ivan Anušić i izaslanica osječkoga gra- vrhunac večeri bio je nastup Miroslava donačelnika Žana Gamoš, oboje člano- Škore koji je svojim zabavnim komen- umanitarni koncert pod vi Prstena, intendantica osječkoga HNK tarima nasmijao publiku do suza, a iz- nazivom Prsten za bu- Dražena Vrselja, predsjednik Udruge Pr- među redova pjesme i šale poručio je dućnost, kojim Udruga sten Pavo Zubak, počasni predsjednik kako smo blagoslovljen narod jer ima- Hrvata BiH Prsten obilje- Udruge Prsten i predsjednik UO Zakla- mo dvije domovine, Hrvatsku i Bosnu i H žava dvanaestu obljetni- de Prsten Marko Pipunić, rektor Sveuči- Hercegovinu, te zahvalio na pozivu. Na cu Zaklade, održan je 6. lipnja 2019. u lišta u Osijeku i upravitelj Zaklade Prsten kraju je uslijedila i zahvala izvođačima Hrvatskome narodnom kazalištu u Osi- Vlado Guberac te vodstvo Udruge, kao koji su svojim besplatnim nastupom jeku. Organizator koncerta je Podruž- i mnogobrojni članovi Prstena. osigurali stipendije novim stipendisti- nica Udruge Prsten Osječko-baranjske Pozdravljajući nazočne u ime pred- ma Zaklade Prsten u sljedećoj akadem- županije, suorganizatori Osječko-ba- sjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, skoj godini, kao i svima koji su se oda- ranjska županija i Grad Osijek, a pokro- pokroviteljice koncerta i prijateljice zvali pozivu Udruge i Zaklade. viteljica predsjednica RH Kolinda Gra- Udruge i Zaklade Prsten, Mijo Marić Udruga Hrvata BiH Prsten poziva bar-Kitarović. Na koncertu su besplatno izrazio je njezino zadovoljstvo što može sve zainteresirane da se pridruže mno- nastupili hrvatski glazbenici Miroslav biti pokroviteljica takvom skupu. Ista- gobrojnom članstvu, a potencijalne do- Škoro i Lyra Bend, Zrinka Posavec i Igor knuo je predsjedničinu stalnu potpo- natore da postanu zakladnici Zaklade Prsten. n Na koncertu su besplatno nastupili hrvatski glazbenici Miroslav Škoro i Lyra Bend, Zrinka Posavec i Igor Delač te sastav ENG The Croatian National Theatre house in Osi- jek was the venue for a concert titled Ring for the Fluentes, a sredstva prikupljena na koncertu namijenjena su Future on the 6th of June of this year. The event celebrates the twelfth anniversary of the Prsten (“Ring”) fondu za stipendiranje studenata i učenika Zaklade Prsten. association of the Croatians of Bosnia-Herzegovina.

16 MATICA srpanj 2019. Ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture “Faust Vrančić”

otoka Silbe, a o frazemima nastalima na Škola igre otoku Silbi pripovijedao je dr. sc. Ivica Vigato. Priče reportera misionara pola- U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Osijeku i znici su čuli od novinara, redatelja i pro- ducenta Miljenka Dujele koji je prenio Hrvatske matice iseljenika – Podružnica Vukovar, a svoja iskustva o Černobilu i Africi. Svjet- pod pokroviteljstvom Đakovačko-osječke nadbiskupije sku priču o hrvatskom polihistoru Faustu Vrančiću polaznicima je ispričala dr. sc. i Osječko-baranjske županije održana je šesti put Marijana Borić. Međunarodna ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture SVEOBUHVATNO PREDSTAVLJANJE “Faust Vrančić” na otoku Prviću (23. - 30. lipnja). HRVATSKE BAŠTINE Priče o Zlarinu i Šibeniku, gdje ih je do- čekao zamjenik gradonačelnika Paš- ko Rakić, polaznici su čuli zahvaljujući izletničkom programu. Na otoku Zlari- nu posjetili su Memorijalnu sobu hrvatske pjesnikinje Vesne Parun. U Šibeniku su posjetili novootvoreni Interpretacij- ski centar katedrale sv. Jakova “Civitas Sacra” te razgledali katedralu. Polaznici jezične radionice koju su vodile profesorice Jelena Marušić, Ana Skoko, Anica Šušak i Maja Zovko predstavili su se legendama i običajima krajeva iz kojih dolaze, a pokazali su i ilustracije Ahilejeva štita prema 18. pjevanju Homerove Ilijade. Obvezne jezične radionice organizirane su kao gramatičke vježbe i vježbe kreativnoga pisanja. Pri- čom o Hercegovini i lokalnim govorima predstavili su se polaznici govorničke radionice, gdje su učili kako pripremiti i održati javni govor, a radionicu je vodila profesorica Ljubica Nedić.

RAZNOLIKE ŠKOLSKE RADIONICE Scensko-dramska radionica pod vodstvom profesorice Teodore Vigato pri- Predavanje Miljenka Dujele premila je predstavu inspiriranu pričom kazivačice Zorke Vlahov koju je ispričala Tekst: Ružica Pšihistal u samostanu Gospe od Milosti u Prvić i polaznicima prošlogodišnje folklorne Foto: Silvio Jergović Luci, uz svesrdnu pomoć župnika don radionice. Učenici koji su pohađali radi- Bože Škembera, domaćina i tajnika ško- olaznicima škole omogu- le i stručno vodstvo prof. dr. sc. Ružice Tema ovogodišnje škole bile su ćeno je svladavanje Pšihistal. priče i pričanja, a uz akademska umjetničkih, komunika- Program škole započeo je terenskim cijskih, socijalnih i tehnič- predavanjem u crkvi sv. Jelene Križarice i terenska predavanja te šest P kih vještina, upoznava- u Šepurinama gdje je gospodin Neven kreativnih radionica temi se nje lokalne kulture i hrvatske kulturne Skroza ispričao priču o povijesti Prvića, baštine. Bili su to učenici Gimnazije fra a nastavljen je obilaskom ljetnikovca pristupilo kreativno i istraživački, Dominika Mandića u Širokome Brijegu, Draganić-Vrančić. Predavanjem nas- dok je naglasak bio na stjecanju Graditeljsko-geodetske škole u Osijeku lovljenim Od povijesne priče do folklor- i Školskoga centra fra Martina Nedića ne drame dr. sc. Teodora Vigato pola- teorijskoga i praktičnoga u Orašju. Smještaj i nastava održani su znicima je predstavila povijesnu priču narativnog znanja.

MATICA srpanj 2019. 17 Radionica hrvatskog jezika A dogodine u Beču Devetnaesti susret članova udruge “Hrvatska izvandomovinska lirika” HIL održan je od 30. lipnja do 3. srpnja 2019. godine u Dalmaciji, točnije u Makarskoj, Vepricu, Zaostrogu, Živogošću pa do najvišeg vrha Biokova, vrha sv. Jure.

Priča ljetne škole završena je priredbom u klaustru samostana na kojoj su polaznici predstavili znanje i vještine stečene tijekom sudjelovanja u bogatom programu škole.

onicu glagoljskoga pisma pod vodstvom profesora Ivice Vigata upoznali su se s Članovi Udruge HIL s direktoricom TZ Makarska Hloverkom Novak Srzić i predsjednikom OMH u Makarskoj Antom Škrabićem najvažnijim hrvatskim glagoljskim spo- menicima, prošetali se samostanom u potrazi za konkretnim primjerima gla- Tekst i foto: Anita Martinac plakate i ovogodišnji zbornik svim su- goljskih natpisa te naučili čitati i pisati dionicima. glagoljicu. S obzirom na to da ljetna ško- svečanoj književnoj vela nosi naziv po Faustu Vrančiću, pola- čeri nastupili su pjesni- HRVATSKA PJESNIČKA RIJEČ KAO znici tehničke radionice bili su posebno ci Ivan Gerić, Ivanka Sa- SPONA DILJEM SVIJETA inspirirani njegovim likom i djelom te bolić Rukavina, Nasja Svečanoj večeri nazočili su predstav- publici predstavili Faustov vatreni, vo- U Bošković Mayer, Bran- nici Hrvatske matice iseljenika iz Za- deni i sunčani sat, a zatim i suvremene ka Grakalić, Ivan Župa, Pero Rotim, greba i Vukovara, gospodin Ivan Te- satove koje su napravili pod stručnim Nadica la Rosa, Suzana Tkalčić, Ana peš i Ivana Rora, a čestitke su došle i iz vodstvom profesorice Valentine Slabi- Petrović, Anita Martinac, Grgo Miku- Središnjega državnog ureda za Hrvate nac. Polaznici medijske radionice koju lić, Ivan Ivanda, Ivna Talaja, Marina izvan RH od državnoga tajnika Zvonka je vodila profesorica Đurđa Varzić-Pav- Jurišić, Ferdo Šarić, Stipe Vela i Maja Milasa. Također, uz još mnogobrojne ković pomno su pratili sve događaje na Tomas. Bogat program moderirala je prijatelje udruge ovom susretu nazoči- otoku, sve radionice, predavanja i izlete. Žana Šulenta, a također su u njemu la je i bivša veleposlanica u Argentini Priredbu i službeni program ljetne ško- sudjelovali i Gradski zbor Makarska i gospođa Neda Šarić Rosandić. le zatvorila je profesorica Pšihistal podi- akademska pijanistica Branka Graka- Pod pokroviteljstvom Turističke jelivši diplome polaznicima. n lić. Na kraju programa podijeljene su zajednice Makarske, na čelu sa sve-

ENG The 6th Faust Vrančić International Summer Udruga okuplja hrvatske pjesnike i zaljubljenike u lijepu School of Croatian Language and Culture was staged hrvatsku riječ iz cijeloga svijeta te se tako i ove godine on the island of Prvić from the 23rd to 30th of June. The event was organised by the Osijek chapter of odazvao priličan broj pjesnika iz SAD-a, Danske, Austrije, Matrix Croatica and the Vukovar branch office of the Croatian Heritage Foundation and held under Švicarske i drugih država iz kojih su pristigli, uz nekoliko the auspices of the Đakovo-Osijek archdiocese and Osijek-Baranja County. domaćih pjesnika iz Dalmacije.

18 MATICA srpanj 2019. Dalmacija u lirici

stranom i neumornom Hloverkom No- vak Srzić, koja je prepoznala i podržala pjesnike u njihovoj misiji, Udruga HIL prijateljski je dočekana. Uz potporu i pomoć Ogranaka Matice hrvatske u Makarskoj, a posebno predsjednika tog ogranka gospodina Ante Škrabića, koji je pomogao da svečana književna ve- čer bude na visokom profesionalnom nivou, pjesnici su izlili svoju emociju i oduševili publiku.

NA NAJVIŠEM VRHU BIOKOVA U odlično sklopljenom programu ove godine pjesnici su upoznali Dalmaciju Sudionici Pjesničkog susreta te tako obišli prelijepe samostane i crkve, upoznali kulturnu baštinu na tom području, a posebno su uživali u prirod- Marije te muzej, botanički vrt i memo- je novo neistraženo lice Lijepe Naše te nim bogatstvima ovog područja. Sve to rijalnu galeriju Mladena Veže. Sudionici ih omamio mirisima raznovrsnog bilja je novi probuđeni izvor za inspiraciju su kušali i specijalitete koji se proizvo- i pogledom koji ostavlja bez riječi i pre- koja tek nadolazi, a kojom će pjesnici de u samome samostanu. Na grobu ma moru i prema unutrašnjosti. Pjesni- opjevati Dalmaciju raznoseći hrvatsku fra Andrije Kačića Miošića prisjetili su ci su neumorno osvojili i najveći vrh Bi- riječ diljem svijeta kroz hrvatske zajedni- se njegova značaja i uloge u vremenu okova, gdje se nalazi zavjetna kapelica ce u kojima djeluju. Program je otpočet od 1704. do 1764. s odjekom do današ- svetog Jure. Iz makarske bogate ponu- polaganjem cvijeća i paljenjem svijeće njih dana. Posebnu pozornost zaokupi- de može se izdvojiti Malakološki muzej pred Spomenikom braniteljima. Nakon la im je samostanska knjižnice kojoj su franjevačkoga samostana koji je 1963. toga su posjetili marijansko svetište Ve- darovali svoje knjige i zbornik Udruge. utemeljio fra Jure Radić te crkva sv. Mar- pric u blizini Makarske i nazočili svetoj U Živogošću pjesnici su posjetili samo- ka. Pjesnici su se posebice dobro osje- misi na otvorenom u prekrasnom am- stan sv. Križa gdje ih je dočekao župnik ćali u prostorijama Turističke zajednice bijentu svetišta. U Zaostrogu pjesnike fra Miroslav Bustruc koji ih je uz pred- Makarske koja je bila izvrstan domaćin je dočekao također pjesnik Ivica Brnas stavljanje znamenitosti nasmijao svo- te se pobrinula i za odličnu gastronom- te predstavio najvažniji i najpoznatiji jim aforizmima. sku ponudu u restoranu Peškera, Vra- spomenik franjevački samostan Svete Park prirode Biokovo pokazao im tima Biokova i restoranu Kap ulja, gdje im je domaćin bio Veljko Barbijeri uz sponzorstvo vinarije Grabovac. Osim susreta lijepe riječi, ovo je susret prijateljstva uz razmjenu iskustava izvandomovinskih pjesnika i predstavnika institucija, udruga i zajednica. Ta- kođer je uz prijateljsku i profesional- nu pomoć najavljeno i pokretanje web stranice www.hil.hr gdje će se moći pri- druživati novi zainteresirani članovi te najavljivati novi susreti, a kako dozna- jemo to će sljedeće godine biti u Beču, na jubilarnu dvadesetu obljetnicu. Vi- dimo se dogodine! n

ENG The Hrvatska izvandomovinska lirika (“Cro- atian Lyricism Abroad”) association gathers Croa- tian poets and poetry enthusiasts from around the world. This year’s nineteenth gathering of the association drew participants from the United States of America, Denmark, Austria, Switzerland and other Članovi Udruge HIL u svetištu Izvođenje Vepric u Makarskoj programa countries and a number of local poets from our southern region of Dalmatia.

MATICA srpanj 2019. 19 Nove knjige Mladi vizionari hrvatske države Članovi hrvatskih državotvornih ilegalnih organizacija i skupina u poraću tijekom komunizma bili su učenici i studenti podrijetlom iz raznih društvenih slojeva i krajeva Hrvatske

ideje otporaša u vremenu ranoga komunizma u bivšemu komunističkom sustavu govorio je profesor Banac s naglaskom na nekim ličnostima koje su se suočavale s tadašnjim represivnim sustavom. Dr. sc. Josip Mihaljević osvr- nuo se na strukturu knjige, izdvojivši posebno drugi dio koji se zapravo bavi glavnim pokretom toga vremena - Hr- vatskim pokretom otpora Jakše Kušana.

MLADE SNAGE OTPORA Građa knjige ima 343 stranice, a opre- mljena je cjelovitim znanstvenim apa- ratom od kazala do odabrane literature i bilješki o arhivskim izvorima prve vrste, što olakšava iščitavanje ključnih događaja i figura. Za pisanje ove studije autor je istražio obilnu arhivsku građu, Dr. sc. Wollfy Krašić ali i prikupio sjećanja od samih aktera toga doba. Knjiga se sastoji od dva dije- Tekst: Vesna Kukavica o knjizi su nadahnuto govorili recen- la. Prvi je posvećen obilježjima hrvatskih zenti profesor emeritus dr. sc. Ivo Ba- ilegalnih organizacija od kraja Drugoga večana promocija nove nac i dr. sc. Josip Mihaljević s Hrvatsko- svjetskog rata do godine 1966., uključu- monografije u izdanju ga instituta za povijest. O značenju jući potpunije opise tridesetak skupina AGM-a pod naslovom Hr- vatski pokret otpora odr- Disidenti Kruno Mašina i Jakša Kušan u Parizu 1959. ili 1960. S žana je 29. svibnja u dvorani Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu. Riječ je o opsežnoj znanstve- noj studiji mladoga hrvatskog povjesni- čara Wollfyja Krašića, koja donosi prvu historiografsku analizu nastanka i djelovanja ilegalnih državotvornih organizacija i skupina u Hrvatskoj u razdoblju od svršetka Drugoga svjetskog rata do sredine šezdesetih godina. Uz autora

Zagrebački AGM, ovom Krašićevom knjigom Hrvatski pokret otpora potvrđuje vodeću poziciju u tiskanju znanstvenih studija s područja dosad neobrađene historiografije vezane uz naš disidentski pokret.

20 MATICA srpanj 2019. među kojima su, prema ocjeni autora, bila rođena pa joj se nije mogla impu- četiri najistaknutije: Skupina Tomislav, tirati ustaška niti komunistička reputa- Hrvatski pokret otpora, Hrvatski oslobo- cija. To je bila velika pobjeda hrvatske dilački pokret i ilegalna skupina Mijato- državotvorne ideje s obzirom na to da vić – Gabelica. U drugome dijelu autor je pustila korijenje među osobama koje Krašić od svih opisanih i izdvojenih gru- su rasle i razvijale se u jugoslavenskom pa naglasak stavlja na Hrvatski pokret komunističkom režimu, koji je na razne otpora koji je u Zagrebu 1954. godine načine nastojao snažno utjecati na obli- osnovala skupina studenata na čelu s kovanje mladih generacija”, istaknuo je Jakšom Kušanom, koji je sastavio posla- autor Krašić. nicu za hrvatsku emigraciju, kao i opši- Članovi hrvatskih državotvornih ile- ran, realan, dobro promišljen i u nekim galnih organizacija i skupina dolazili su pogledima vizionarski program. Među iz raznih društvenih slojeva i krajeva Hr- mnogobrojnim razlozima zbog kojih je vatske te Bosne i Hercegovine, kao i još spomenuta organizacija zaslužila auto- nekih dijelova Jugoslavije naseljenih Hr- rovo izdvajanje jest zasigurno i taj što vatima. Snage otpora, unatoč činjenici Krašić, Wollfy: Hrvatski pokret otpora, je u njezinu programu udaren temelj AGM, Zagreb, 2018. da nisu uspjele znatnije uzdrmati režim ideološko-političkome smjeru koji će i da su prije ili kasnije bile otkrivane i se kasnije nazivati ideja o hrvatskome ga časopisa “Nova Hrvatska” u Londo- razbijane, zapravo su na kraju uspje- miru ili pomirenju, tj. potrebi suradnje nu postao jedan od najpoznatijih hrvat- le jer su svojim postojanjem i djelova- nekada zaraćenih Hrvata iz vremena skih političkih emigranata. U emigraciji njem, uz neke druge elemente, u 45 Drugoga svjetskog rata i njihovih poje završio i Stanislav Janović, također godina postojanja komunističke Jugo- tomaka na stvaranju samostalne i de- član središnje skupine HPO-a, kao i Vin- slavije prenosile ideju o potrebi stva- mokratske hrvatske države. ko Ostojić, koji je širio program HPO-a ranja samostalne hrvatske države, do diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine. povoljnoga trenutka kada se ona mo- KUŠANOVA KLJUČNA DIONICA On je ujedno bio najteže osuđeni član gla uobličiti u stvarnosti. Autor Krašić uputio je niz zahvala svi- HPO-a s deset godina strogoga zatvo- ma koji su pridonijeli rađanju njegove ra. Sažeto, većina nositelja raznih obli- ŽIVOTOPIS AUTORA knjige, istaknuvši suradnju sa samim ka hrvatskoga državotvornog otpora Dr. sc. Krašić rođen je 1988. u Rijeci. Jakšom Kušanom, ali i pojedinim dru- u poraću bili su mladi. “Taj trend bio je Osnovnu školu pohađao je u Mrkoplju, gim otporašima od kojih su neki i bili u rezultat transfera hrvatske državotvor- gimnaziju je završio u Rijeci, a na Filozof- publici u Državnome arhivu, kao što su ne ideje u generaciju koja je za vrijeme skome fakultetu u Zagrebu diplomirao Anđelko Mijatović i dr. sc. Ivo Kujundžić. Drugoga svjetskoga rata bila u dječjoj je na temu “Djelovanje dr. Ante Cilige u Kušan je kao pokretač emigrantsko- dobi, odnosno onu koja je u ratu tek Kraljevini Jugoslaviji i Nezavisnoj Drža- vi Hrvatskoj od 1936. do 1944.” i obranio doktorsku disertaciju pod mentor- stvom dr. sc. Ive Banca prije tri godine, a koju je lani tiskala Školska knjiga pod naslovom: “Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija”. U ime nakladnika nazočnima se obratio Jozo Renić, glavni urednik re- dakcije u AGM-u, ističući da se temati- kom hrvatskoga otpora nakon Drugoga svjetskog rata malo tko bavio te da za- grebački AGM ovom monografijom na određen način ispravlja tu nepravdu i hrvatske otporaše izvlači iz zaborava.n

ENG Wollfy Krašić’s 343-page Hrvatski pokret otpora (The Croatian Resistance) is focused on illegal organisations among Croatian schoolgoers and stu- dents that operated from the end of the Second Pred Veterinarskim fakultetom u Zagrebu 11. 2. 1954. kada je počelo suđenje proganjanom World War to 1966, including the Croatian Resist- studentu Goranu Piljcu. S lijeva na desno: nepoznati student, Zlatko Kraljević, Piljčev ance Movement founded in 1954 by a group of stu- branitelj Jakša Kušan i student medicine Stanko Janović. Kraljević je kao veterinar kasnije radio u Zapadnoj Njemačkoj i bio jedna od Kušanovih veza s domovinom dents led by Jakša Kušan, later the editor of the Lon- don-based Nova Hrvatska (New Croatia).

MATICA srpanj 2019. 21 Hrvatska zajednica u Brazilu Susret međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska – Brazil Mnogobrojni događaji u hrvatskoj zajednici u Brazilu, među kojima je i susret parlamentaraca, plod su iznimno snažne kulturne aktivnosti iseljeničkih društava i pojedinaca

ie-Deur, predsjednik izvršnog odbora doma, te Dubravka Šuto, brazilska pred- stavnica u Savjetu Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske - koji su istaknuli važnost stvaranja ovakve vrste parlamentarne skupine čija su pratnja bili veleposlanik Željko Vukosav, na za- vršetku svog mandata te novopridošla opunomoćena ministrica pri Velepo- slanstvu RH u Brazilu Gordana Prel- čec-Sermek.

ZAVRŠENO ČETVEROKNJIŽJE U sklopu ovog događaja realizirala se i promocija knjige “Hrvatska u Brazilu nakon 1941. godine: treća faza uselja- vanja”, nastala u sklopu projekta “Po- Glazbenici Paula i Đelo Jusić nakon vijest Hrvatske i hrvatskog iseljeništva nastupa u Croatiji Sacri Paulistani u Brazilu” pod vodstvom profesora Mi-

Tekst i foto: Milan Puh đer kroz Rio de Janeiro i Braziliju, a u Sao Paulu su sudjelovali na tradicional- jesec lipanj bio je prepun noj proslavi Dana državnosti u Croatiji događaja u brazilskoj za- Sacri Paulistani, koju su upotpunili svo- jednici iseljenih Hrvata i jim nastupom glazbenici Đelo i Paula njihovih potomaka. Va- Jusić s izvedbom mnogih od popular- M žan trenutak bio je po- nih hrvatskih pjesama pred punom dvo- sjet 23. lipnja međuparlamentarne sku- ranom CSP-e. Svi prisutni bili su zadiv- pine prijateljstva Hrvatska – Brazil koja ljeni glasom i glazbenom virtuoznošću je posjetila zemlju, a pritom i hrvatske para Jusić, a pritom ih je i iznenadio po- domove u Sao Paulu u namjeri da upo- sjet četvero navedenih članova čija je zna zajednicu. Marko Vešligaj, Mario otvorenost na dijalog ostavila iznimno Habek, Ante Bačić i Bojana Puzigaća, pozitivan dojam, kao i mladost i ener- kao članovi ove skupine, prošli su tako- gija. Lijepo ih je primio Tomislav Corre-

Petogodišnje istraživanje zaključeno je izdanjem četvrte

publikacije o hrvatskim doseljenicima poslije Drugog Naslovnica četvrtog izdanja u sklopu projekta svjetskog rata. “Povijest Hrvatske i hrvatskog iseljeništva u Brazilu”

22 MATICA srpanj 2019. Članovi međuparlamentarne skupine prijateljstva Svečani ručak povodom 60.obljetnice stvaranja Društva prijatelja Dalmacije Brazil-Hrvatska u Croatiji Sacri Paulistani

lana Puha. Ovo zadnje izdanje zatvara ke galerije, ali i pisali knjige koje su ot- i glazbenog sastava Frana. Tim povo- ciklus istraživanja hrvatskog iseljeniš- krivene i uključene u ovu najopsežniju dom predstavljena je i novootvorena tva koje je trajalo pet godina, a u sklo- knjigu koja seže do 2000-ih godina. Na knjižnica koja je nakon dugog niza go- pu kojeg su objavljene četiri publikaci- ovaj način definitivno je moguće poka- dina obnovljena i reorganizirana kako je sa sudjelovanjem raznih suradnika zati veličinu i važnost brazilskih Hrva- bi ponovno služila zajednici i svim onim iz obiju zemalja, čiji su rezultat 1.752 ta, a što pak u sinergijskom djelovanju osobama željnim znanja o zemlji i nje- stranice koje su ispisale povijest Hrva- s vladinim ustanovama može pridoni- zinim ljudima. U njoj je prisutno šesto- ta i njihovih potomaka u ovoj latino- jeti još boljem povezivanju s domovi- tinjak raznih knjiga i ostalih tiskovina američkoj zemlji. Sama knjiga donosi nom. Tome će pridonijeti i novi projekt nastalih još 20-ih godina prošlog sto- nove podatke o broju doseljenih Hr- “Mreža Hrvata i Hrvatica u Brazilu” koji ljeća, koje su prošle kroz proces čišće- vata u razdoblju nakon Drugoga svjet- je dobio potporu Središnjega državnog nja i početne katalogizacije, a sada su skog rata, njihovim mjestima zaposlenja ureda za Hrvate izvan Hrvatske, a čiji je potrebna nova izdanja kako bi u stvar- i stanovanja, raznim tiskovinama koje cilj povezati sve one iseljenike i njihove nosti bila u koraku s modernim vreme- su izdavali, procesu stvaranja i izgrad- potomke raštrkane po ovoj petoj naj- nima. Osim toga, slavilo se 60 godina nje dvaju domova koji i danas služe za- većoj zemlji svijeta, a željne suradnje u osnivanja samog društva pa je tako 30. jednici, ali i o doprinosu hrvatskih ise- novoj i staroj postojbini. lipnja održan svečani ručak na kojem je ljenika u razvitku Brazila. U tom smislu sudjelovalo više od stotinu osoba, a u nastala je mala “Enciklopedija Hrvata ŠEST DESETLJEĆA DRUŠTVA povodu ručka je otvorena izložba “Izla- u Brazilu”, jedno od poglavlja ovog iz- PRIJATELJA DALMACIJE žemo baštinu: umjetnost na visini povi- danja u kojem je naveden značajan dio Važnih događaja bilo je i u Društvu pri- jesti” u sklopu koje su izvješani na zido- naših istaknutih iseljenika koji su gradi- jatelja Dalmacije, poznatom kao SADA, vima velike dvorane SADA-e objekti koji li Nacionalni kongres u Braziliji, stvara- koji je također posjetila međuparla- čine dio povijesti ovog doma, a tamo će li nove kemijske formule za zidnu boju, mentarna skupina, zadivljena radom ostati do kraja kolovoza kako bi se još otvarali glazbene sastave i umjetnič- i veličinom folklornog društva Jadran novih priča i povjestica moglo o njima saznati od samih članova. Sve navedene aktivnosti upućuju na razdoblje intenzivnog rada hrvatske zajednice u Brazilu koja se tako svakim danom dodatno približava domovini od koje je udaljena desetke tisuća kilome- tara, a koje samo predani rad i želja za povezivanjem može umanjiti. n

ENG The many events in the ethnic Croatian community of Brazil, including a meeting of the Croa- tia-Brazil interparliamentary friendship group, is the fruit of the very robust cultural activity of the local diaspora associations and individuals. The Society of the Friends of Dalmatia celebrates its 60th anniversary. A 1752-page four-volume series on the history Izložba “Izlažemo baštinu: umjetnost na visini povijesti” of Croatia and of Croatian emigration to Brazil under the leadership of Milan Puh PhD is completed.

MATICA srpanj 2019. 23 Splićanin u SAD-u Povratak umjetničkom ishodištu rodnoga grada U splitskoj Galeriji umjetnina 18. lipnja otvorena je izložba radova Arsena Roje nazvana “Zatvaranje kruga”, kojom se prvi put u rodnome gradu predstavlja umjetnika, rođenoga Splićanina, a koji je svjetski renome – i teško shvatljiv domaći zaborav! – stekao u Americi.

Priredila: Branka Bezić Filipović kompleksnim kompozicijama, svoje- što su prizori s izraženom perspektivom, Foto: Galerija umjetnina vrsnim kolažima vizuala preuzetih iz trodimenzionalni objekti, likovne dvo- domaćeg i inozemnog tiska, uz koje dimenzionalne partije, znakovi i riječi. rva izložba Arsena Roje Roje postavlja riječi ili slogane izvede- Rojini temeljni umjetnički nazori za- u rodnome gradu pove- ne u tada popularnim fontovima, širo- početi su u domaćoj sredini njegova zuje njegov prvi ciklus rake plosnate strelice ili ukrižane pruge duhovnog formiranja kako bi se zatim dova na papiru izveden pigmenta izvučene snažnom gestom, dalje razvili u New Yorku i Los Angele- P 1965. i 1966. godine pred autoportret, portret supruge te ostalo. su, gdje nastaje njegov poznati plakat njegov odlazak u inozemstvo, s ciklusom Kompozicije razvija organski, spontano za film M.A.S.H. i sve iduće slikarske i u slika koje je pod nazivom “Body Parts” dodajući elemente koji s ostatkom ne- širem smislu umjetničke serije. izveo tijekom posljednjih godina života. maju neku čvršću poveznicu, ali vizualno Ciklus crteža velikih formata Roje dobro funkcioniraju. Roje je pokazao da ODANOST NAGONA je izveo 1965./66. godine u varijaciji majstorski barata simboličkim prosto- – Ipak, on nikada nije postao, jer to za- pop-artističke manire za potrebe svo- rom kompozicije, vješto stvarajući rav- pravo nikada nije ni mogao biti, pravi je prezentacije u New Yorku. Riječ je o notežu između disparatnih dijelova kao američki umjetnik. Ostao je u biti po Svojim posebnim pojedinačnim primjerom Arsen Roje se priključuje mnogobrojnim umjetnicima prethodnih naraštaja s naših kulturnih prostora koji su u jednom trenutku napustili sredine svojih početaka i odlazili u “veliki svijet” u potrazi za usavršavanjem, razvitkom, također i za priznanjem koje nisu uvijek stjecali u mjestima iz kojih su se zadugo ili zauvijek udaljili.

24 MATICA srpanj 2019. Nn

S otvaranja izložbe: Ješa Denegri, Jasenka Roje, Andro Krstulović Opara i Branko Franceschi Arsen Roje, Autoportret, 1999.

naravi svoje kulture europskim umjet- se identificirao s redukcionizmom Sa- Arsen Roje (Split, 1937. - Los Angeles, nikom, zacijelo prije svega zato jer je u muela Becketta, koji je na njega ostavio 2007.) kratko je pohađao Akademiju li- svoje slikarsko djelo, poglavito ono iz po- upečatljiv intelektualni dojam i utjecaj. kovnih umjetnosti u Zagrebu prije nego sljednjih godina, unio i upisao vlastitu, – Kao umjetnik Roje se formirao i sa- što se preselio u Pariz 1966., zatim se moglo bi se reći tragičnu egzistencijalnu zrijevao u okruženju neprekidnih pro- 1968. godine seli u New York da bi se sudbinu... – naglašava Ješa Denegri koji mjena jezika, tema i samoga temeljnog 1971. godine konačno nastanio u Los An- je, uz Branka Franceschija, kustos split- smisla umjetnosti, u krajnje neizvjesnim gelesu gdje je živio do svoje smrti 2007. ske izložbe u Galeriji umjetnina. životnim uvjetima u kojima se morao godine. Izlagao je na skupnim i samo- Roje je neumorno slikao, s različitim pronaći i potvrditi unatoč dramatičnim stalnim izložbama diljem SAD-a, a pred- uspjehom, boreći se naći put između okolnim društvenim previranjima i po- stavljale su ga galerija Ivana Karpa O.K. apstrakcije i figuracije, ali se uvijek vra- litičkim prilikama. Harris u New Yorku i Perez Projects u ćao ljudskom liku i na posljetku svome Spoznao je da je nadići stanje poje- Los Angelesu. Uglednu nagradu Motion vlastitom tijelu. dinačnog nespokojstva moguće prije Picture Advertising Award osvojio je dva Već i ikonička američka poster-slika svega odanošću nagona i pozivu umjet- puta, i to za plakat filma Roberta Altma- za film M.A.S.H. pokazuje Rojinu ruku, nika – dodaje Ješa Denegri. na M.A.S.H. 1970. godine te za film Ca- koja pokazuje znak mira dok nosi voj- Ciklus “Dijelovi tijela” koji je Roje po- sanova Federica Fellinija 1977. godine. nu kacigu i stoji na visokim potpetica- čeo stvarati u novom tisućljeću pred- ma, stvarajući antropomorfnu figuru iz stavljen je u Galeriji umjetnina kao ljudskih dijelova. Kasniji radovi nastav- središnji dio izložbe, a izbor uključuje i o čemu je sanjao kad je odlazio iz Spli- ljaju varijacije na istu temu tijela, kada nekoliko kompozicija iz prijelaznog raz- ta ostaje njegova intimna osobna tajna. doblja poput “Autoportreta” iz 1999. go- Opravdao je pred sobom odlazak iz za- dine. U izvedbi ciklusa Roje se odlučio za vičaja kao što je jednako opravdan po- mediteransku opciju tjelesnog naturaliz- vratak u zavičaj njegova umjetničkog ma i splitsku izravnost koja pod jasnom opusa zaslugom njegovih najbližih i na- svjetlosti razotkriva i naglašava sve pro- stojanjem svih koji su uložili napore da mjene boje i osjeta puti, sve male prljav- do ostvarenja ovih nakana dođe. Ovom štine, iskrzanosti, istrošenosti i bolesne izložbom u Rojinu rodnome gradu po- podljeve. Iako je slikao mahom uljem tvrđuje se jedno nepisano pravilo pret- na platnu, u ovom ciklusu Roje se od- hodno provjereno u nekoliko različitih lučio i na eksperiment s auto bojom u slučajeva: umjetnik odlazi i svojim dje- izvedbi ravne i sjajne pozadine budući lom vraća se mjestu polaska, na kraju da je kompaktna gustoća pigmenta na- puta u tome mjestu uspomena njegova nesena špricanjem predstavljala savr- umjetnička ostavština trajat će najdu- šen kontrast za gotovo živo meso koje že i s najvećom mjerom poštovanja. n je izvodio kistom. Umjetnik kao da pro- nalazi zadovoljstvo u promatranju i bi- ENG lježenju postupne degradacije vlastita Closing the Circle is an exhibition of the work of Arsen Roje staged at Split’s Galerija Umjetnina. tijela, njegove potrošenosti i nagovje- This is the first ever presentation in the city of his štaja konačnog odlaska. birth of the work of this artist, author of posters for Roje je u uvjetima američkoga um- Roberta Altman’s 1970 dark comedy M*A*S*H and Federico Fellini’s 1976 film Casanova for which he jetničkog sustava izgradio i afirmirao Arsen Roje, portret početak 60-tih won the prestigious American Motion Picture Adver- svoje slikarsko djelo, no je li to bilo ono tising Award.

MATICA srpanj 2019. 25 Nacionalna federacija Hrvata Amerike

ziji budućnosti. Rukavina je poseban Izravni letovi naglasak i detaljnije informacije dao o pripremi prvoga zračnog leta iz njegova grada - Philadelhije i Dubrovnika, koji se povezuju narode i priprema za 7. lipnja. Za ovaj povijesni datum i prvi izravan let American Airli- nesa iz Philadelhije u Dubrovnik pripre- me su u tijeku. Velika svečanost održat kontinente će se 6. i 7. lipnja na kojoj će biti prisutni mnogi uglednici Philadelhije, službe- U Hrvatskoj bratskoj zajednici 1. lipnja 2019. održana je nici Veleposlanstva RH iz Washingtona 26. godišnja skupština Nacionalne federacije Hrvata u DC na čelu s veleposlanikom Pjerom Ši- munovićem te predstavnici Ministar- Americi (NFCA) na kojoj su određene smjernice daljnjeg stva turizma Republike Hrvatske pred- rada te izabrano vodstvo za jednogodišnji mandat. vođeni tajnicima Tončijem Glavinom i Skupština je održana u Veleposlanstvu Republike Franom Matušićem. U četvrtak, 6. lipnja, u 11 sati službe- Hrvatske, a vodila ju je Lara Romanov, zamjenica no će biti proglašen “Dan prijateljstva veleposlanika iz Washingtona DC. Philadelphije i Dubrovnika”, a zatim će uslijediti razgledavanje znamenitosti grada, uključujući St. John Neumann Museum te završiti sa svečanim prije- mom za visoke goste iz Hrvatske, Phi- ladelphije i Amerike. Steve Rukavina posebno je istaknuo zasluge dr. Dra- gana Primorca i Ministarstva turizma RH za uspostavu ovoga direktnog leta koji će vezivati ove dvije prijateljske zemlje i ova dva grada, koji imaju dugu i zanimljivu povijest. Ali, mnogi državni dužnosnici iz Amerike i Hrvatske dio su ovoga velebnog i povijesnog pothvata Predsjednik HBZ Edward W. Pazo, zamjenica i savjetnica veleposlanika RH koji će omogućiti mnogim Amerikan- u Washingtonu DC Lara Romanov, tajnica/blagajnica Bernadete Luketich- cima da posjete i vide biser Jadrana – Sikaras i drugi potpredsjednik Michael Ricci Dubrovnik te posjete malu, ali lijepu zemlju - Hrvatsku. Tekst: Franjo Bertović Foto: Ivan Begg svojih hrvatskih organizacija, uz prisut- Zanimljiva su bila izlaganja dr. Steve- nost drugih stotinjak ljudi koji su došli na Z. Pavletića o razvoju medicinskoga ajednica je jedna od ini- radi potpore. Hrvatsku bratsku zajed- turizma u Republici Hrvatskoj, Vedra- cijatora u osnivanju ove nicu na osnivačkoj skupštini zastupao na Nazora o dugogodišnjim sportskim udruge, koja je uteme- je glavni predsjednik Bernard M. Luke- aktivnostima naših doseljenika u Ame- ljena 1994. godine, na tich, potpredsjednik Joseph M. Brigich i rici i o mogućnosti osnivanja “Croatian Z osnivačkoj skupštini u St. Edward W. Pazo, današnji glavni pred- Sports Hall of Fame” u Americi, Biljane Louisu, državi Missouri. Naime, pokoj- sjednik Zajednice. Lovrinović i Geralda Skrlina o poduzet- ni predsjednik Bernard M. Luketich i Slijedili su mnogi daljnji pothvati u ništvu u Republici Bosni i Hercegovini. tajnik pok. John Plesh uvidjeli su važ- tih 26 godina postojanja. I danas, dan Na kraju je prikazan film Nikole Kneza nost ovakve krovne organizacije koja bi prije ovoga godišnjeg zasjedanja, u pe- o Domovinskome ratu te vojno-redar- povezala druge hrvatske organizacije tak, organiziran je domjenak s oko sto- stvenoj operaciji Oluja, koja je okonča- u Americi radi koordiniranog i uspješ- tinjak prisutnih, a sva prikupljena sred- la obranu domovine. n nijeg djelovanja prilikom prikupljanja stva bila su namijenjena za sudionike humanitarne pomoći, širenja istine o Olimpijskih igara za osobe s invalidite- ENG The Croatian Fraternal Union played host on Domovinskome ratu te zaštiti svog na- tom, u Hrvatskoj. the 1st of June of this year to the 26th annual meet- roda u domovini Hrvatskoj. Na skupštini je predsjednik Fede- ing of the National Federation of Croatian Ameri- cans (NFCA). The meeting hammered out guidelines Na toj povijesnoj osnivačkoj skupšti- racije, Steve Rukavina, podnio iscrpno for future activities and elected the new leadership ni pojavila su se 54 delegata, zastupnika izvješće o radu u prošloj godini, ali i vi- to a one-year term.

26 MATICA srpanj 2019. Globalna Hrvatska Filantropija američke Korčulanke Donatorskim udjelom za uvrštenje skulpture Ivana Kožarića u ugledni Muzej moderne umjetnosti u New Yorku zaslužna je, uz ostale, američka kolekcionarka umjetnina Neda Young, podrijetlom iz Račišća

vih je dana prigodom devede- tvrtki, uz ostale i Profile America koju je osnova- set i osmog rođendana ista- la zajedno s pokojnim suprugom. Smatra da dio knutoga hrvatskog kipara Iva- novca treba vratiti u zajednicu gdje je stvoren i na Kožarića njegova skulptura to u edukativne i humanitarne svrhe - darovitim Oblik prostora (Frižider) iz 1963. umjetnicima, ali i potrebitima pa sponzorira mno- uvrštena u zbirku uglednoga gobrojne projekte u SAD-u i Hrvatskoj. Odrasla je newyorškog Muzeja moderne u Račišću na otoku Korčuli. Napustila je Hrvatsku umjetnosti (Museum of Modern Art, MoMA). Pla- kao šesnaestogodišnjakinja, preselila se u SAD netarno slavni muzej skulpturu je otkupio po- prije gotovo šest desetljeća, udala se i odgojila sredovanjem berlinske galerije Gregor Podnar, Piše: Vesna Kukavica troje djece. Svoje troje djece - najstarijega 55-go- koja uz hrvatske umjetnike Julija Knifera i Go- dišnjeg Michaela i 49-godišnjeg Anthonyja te naj- Orana Trbuljaka odnedavno zastupa i Kožarića. Donatorskim mlađu kći Francis - smatra svojim najvećim uspjehom. I oni udjelom za otkup Kožarićeva djela uvelike je zaslužna i Neda obožavaju umjetnost i pomalo se bave kolekcionarstvom. S Drušković Young, poznata američka kolekcionarka umjetni- unucima Ivanom i Vanessom voli putovati po svijetu, a u slo- na iz New Yorka – rođena u Račišću na otoku Korčuli. Hrvat- bodno vrijeme proučava literaturu o suvremenoj umjetnosti ska umjetnost druge polovice 20. stoljeća već desetljećima kako bi bila u tijeku s najnovijim tendencijama. privlači kustose najposjećenijeg muzeja suvremene umjet- Studirala je istodobno kada i njezina djeca. Kako su živjeli nosti, newyorške MoMA-e, gdje se u raznim prigodama mo- u New Jerseyju prvo je završila Saint Peter’s College, a zatim glo vidjeti izričaje umjetnika iz istočne Europe među kojima se upisala na glasovito Sveučilište Columbiju u New Yorku. su, uz kipara Kožarića, dosad bili zastupljeni naši umjetnici Diplomirala je povijest umjetnosti i psihologiju. Na Nedine kao što su: Ivan Picelj, Julije Knifer, Miljenko Horvat s višede- umjetničke afinitete najviše je tijekom studija utjecao sveuči- setljetnim kanadskim boravištem, Marijan Jevšovar, Tomislav lišni profesor i umjetnik Daniel Serra Badue, kubanski egzilant Gotovac, Josip Vaništa, Braco Dimitrijević, Dimitrije Bašičević koji se skrasio u Americi. Zaljubila se u umjetnost, posvetivši Mangelos, Sanja Iveković, Mladen Stilinović, Goran Trbuljak, joj život kao galeristica i strastvena kolekcionarka, ostvarivši Boris Bućan te inovator vizualne kulture današnjice dizajner pri tome američki san. Osnovala je Američku ligu za Hrvatsku Mirko Ilić s višedesetljetnom američkom adresom. The Muse- devedesetih tijekom agresije na zajedničku nam domovinu, um of Modern Art (MoMA), utemeljen 1929., globalno je kul- prikupljajući i dijeleći humanitarne i medicinske potrepštine. turno i znanstveno središte s golemom zbirkom najvažnijih U tom je razdoblju i kao TV-reporterka boravila u Hrvatskoj, djela američke i europske umjetnosti od razdoblja avangar- snimajući potresne priče o ženama žrtvama ratnog nasilja, de do najnovijih stilskih pojava. otvorivši im put prema organizacijama za zaštitu ljudskih pra- Kožarićev put do MoMA-e stoga je višestruko znakovit kad va. Donirala je, preko međunarodne zaklade Venice Heritage, su u pitanju ljudi i umjetnost u pokretu. Naime, MoMA na sredstva za popravak naših kulturno-povijesnih spomenika jedinstven način odražava polet kojim je umjetnost 20. sto- pod zaštitom UNESCO-a kao što su trogirska katedrala, cr- ljeća urušila granice između strogo određenih područja um- kva sv. Duje i Dioklecijanova palača u Splitu, ali i za pobolj- jetnosti, filozofskih smjerova i oblika likovnog, dizajnerskog šanje dijagnostičke opreme za žene oboljele od raka, dječje i arhitektonskog izražavanja. Zbirke Muzeja ujedno dokazu- bolnice i vrtiće. Trenutačno dijeli stipendije za usavršavanje ju da je avangarda, koja je u međuraću na svojevrstan način u inozemstvu hrvatskim liječnicima kako bi oni prenijeli nove protjerana iz Europe, u Novom svijetu pronašla novi zavičaj. vještine u Hrvatsku. Neda Young djeluje u odborima značaj- U tom je smislu fascinantan odjek hrvatskih umjetničkih po- nih američkih muzeja. Posjeduje jednu od vrjednijih kolek- kreta otpora svjetske slave iz doba hladnoratovske podjele cija suvremene umjetnosti, pozajmljujući je utjecajnim gale- svijeta poput umjetnika iz grupe Exat 51, Novih tendencija i rijama kako bi ciljana publika imala priliku vidjeti odabrane Gorgone iz čijeg je kruga izrastao opus kipara Kožarića. Srce umjetnine. Za kulturni, humanitarni i filantropski angažman MoMA-e je Department for Painting and Sculpture, zbirka dje- zaslužuje našu veliku zahvalnost. n la vrhunskih europskih umjetnika neprocjenjive vrijednosti 20. stoljeća - od Cézannea i Picassa, Légera, Maljeviča, Mon- ENG Well-known American art collector Neda Young, who traces driana i Miróa pa do Dalíja, dadaista Marcela Duchampa i her roots to the Croatian island of Korčula, is much deserving, among Meret Oppenheim. Zar nije lijepo da je ondje i naš Kožarić. others, for the donated segment of the exhibited works of famed Croatian sculptor Ivan Kožarić at New York’s prestigious Museum Filantropkinja Neda Young, kojoj zahvaljujemo za dona- of Modern Art (MoMA). Ms Young is also to be commended for her ciju Kožariću, vlasnica je nekoliko američkih marketinških many other humanitarian donations to the old country.

MATICA srpanj 2019. 27 Povjestice Korčula u prošlosti

Na Korčuli se navodno 1254. rodio svjetski putnik Marko Polo, koji je boravio na dvoru mongolskoga vladara Kublaj-kana, a crkva sv. Kuzme i Damjana u Zablaću

neizostavan je dio hrvatske srednjovjekovne sakralne arhitekture Korčula danas (foto: Ž. Rupić)

Kula Marka Pola Piše: Željko Holjevac ne kralja Petra Krešimira IV. bila je dio (foto: Damir Pačić) Duklje. Benediktinski samostan sv. Mar- a arheološkom lokalitetu tina na Korčuli osnovan je 997./998. go- Vela spilja u općini Vela dine. Mletački dužd Petar II. Orseolo Luka na otoku Korčuli krenuo je s mornaricom oko 1000. pre- pronađeni su tragovi ži- ma istočnoj obali Jadrana kako bi pod- N vota stari oko 20.000 go- vrgnuo pod svoju vlast gradove i otoke dina. Grci s Visa utemeljili su oko 300. poput Korčule. Nemanjin brat Sracimir pr. Kr. naseobinu na Korčuli koju su pro- napao je 1180. Korčulu, ali je uz pomoć zvali Corcyra melaina (Crna Korčula). Pre- Dubrovčana poražen, a otokom su poma antičkoj mitološkoj predaji (koju na- novno zavladali Mlečani. Godine 1214. vodi Apolonije Rođanin u 3. st. pr. n. e.) sastavljen je Korčulanski statut, najstariji otok je dobio ime po “ljepokosoj” Kerki- takav pravni spomenik pisan latinskim ri koju je bog mora Posejdon oteo i sa- jezikom. Zadarskim mirom 1358. otok krio na udaljeni jadranski otok, a koji je je dospio pod vlast ugarsko-hrvatskih zbog djevojčine patnje nazvan “crnim”. kraljeva. Župna crkva sv. Martina u Žr- Zakonska odluka o njezinu osnut- novu spominje se u zapisima iz 1329., ku i podjeli zemlje među naseljenicima, a kula i kopnena vrata u gradu Korčuli Lumbardska psefizma, ulomak najzna- potječu iz 1391., dok je crkvica sv. Barba- čajnijeg i najstarijega pisanog arheološ- re u Lumbardi podignuta 1400. godine. kog nalaza, uklesana je u kamenu ploču i javno izložena. Nakon što su promje- KATEDRALA SV. MARKA nama u vanjskoj politici ilirskoga dvo- U gradu Korčuli počela je 1411. gradnja ra rimski građani 181. pr. Kr. uhićeni na trobrodne katedrale sv. Marka u gotič- Korčuli, Rimljani su zavladali otokom i ko-renesansnom stilu. Pročelje je pro- uključili ga u svoju provinciju Dalmaciju. jektirao Jakov Correr iz Apulije, a sljede- U doba hrvatskih knezova Korču- će godine Bonino iz Milana dovršio je la je pripadala Paganiji, a za vladavi- glavni portal katedrale. Hrvoje Vukčić

28 MATICA srpanj 2019. R A N S K I O T O JA D C I Korčula Hrvatinić, koji je u to doba vladao Kor- “Lumbardska psefizma” - natpis u kamenu, nađen u Lumbar- čulom, zaratio je protiv ugarsko-hrvat- di, opisuje osnutak grčkoga grada u 4. st. prije Krista. Kraći skoga kralja Žigmunda Luksemburškog natpis opisuje prethodno sklopljen ugovor grčkih doselje- i do 1415. izgubio otok. Zatim su Kor- nika s otoka Issa (otok Vis) s domaćim ilirskim poglavicama, čulu preoteli Mlečani, a mletački knez zatim obvezuje sve doseljenike na bezuvjetnu odanost te zabranio je 1420. gradnju većih brodo- završava popisom 180 doseljeničkih obitelji. va kako ne bi konkurirali mletačkoj bro- dogradnji. Blaž Jurjev Trogiranin, jedan od najznačajnijih umjetnika dalmatin- vatskom piscu, ljeća, a 1855. osnovana je prva meteo- ske gotike, izradio je 1439. poliptih za domaćem pje- rološka postaja na otoku. U Korčuli je bratovštinu Svih Svetih u Korčuli, koji sniku Petru 1883. osnovano pjevačko društvo “Sv. se danas čuva u opatijskoj riznici ne- Kanaveliću, Cecilija”. Prva škola s čitaonicom “Hr- posredno do korčulanske katedrale. za stihove vatski napredak” u Veloj Luci djelovala Godine 1480. podignut je domini- u povodu je od 1884. do 1914. u zgradi današnjeg kanski samostan u Korčuli, a 1490. do- svečanog dočeka generalnog providu- Centra za kulturu. Grobljanska kapeli- vršen ciborij glavnog oltara korčulan- ra Andrije Cornera. Kanavelić se prosla- ca sv. Ciprijana u Smokvici podignuta je ske katedrale. Franjevački samostan i vio kao autor ljubavnih pjesama, epi- 1896. na mjestu stare crkvice iz 1329., a crkva podignuti su u 15. i 16. stoljeću čar, dramatičar, prevoditelj i glumac. uoči Prvoga svjetskog rata sagrađena na otočiću Badiji. Istodobno je kanonik Jakov Salečić iz je školska zgrada uz rivu u Veloj Luci. U ranom novom vijeku gradile su se Smokvice bio poznat kao filozof, teo- Talijanska vojska okupirala je 1918. na Korčuli kamene palače, najčešće u log i pisac. Korčulu, ali se poslije jugoslavensko-ta- stilu venecijanske gotike, a zatim u go- lijanskog sporazuma u Rapallu morala tičko-renesansnom stilu. Iz 16. stoljeća ‘HRVATSKI NAPREDAK’ U VELOJ LUCI povući. Trobrodna župna crkva Očišće- potječe grb obitelji Arneri u Smokvici, a Godine 1797. otišli su Mlečani i došli nja BDM u Smokvici, u narodu prozva- polovicom tog stoljeća osnovana je bi- Habsburgovci. Korčulu su 1806. zauze- na Gospom od Kandelore, podignuta skupija u Korčuli koja se razvila u važ- li Rusi, a 1813. zaposjeli su je Britanci. je 1920. na mjestu starije iz 17. stoljeća nije trgovačko-obrtničko središte i luku. Napoleonovim slomom 1815. završila s očuvanim baroknim svetohraništem. Korčulanski klesari pomagali su graditi i je francuska uprava i počela druga au- Talijani su se 1941. ponovno iskrcali na stari kameni most preko Neretve u Mo- strijska vladavina koja je potrajala sto- Korčuli, ali su otok 1944. preuzeli par- staru. Na otoku je 1660. isplaćen prvi tinjak godina. Godine 1828. ukinuta je tizani i uključili ga u obnovljenu jugo- poznati književni honorar nekom hr- biskupija u Korčuli s obzirom na to da slavensku državu. Domaći kipar Fran je cijela Dalmacija papinskom bulom Kršinić poklonio je rodnoj Lumbardi Blaž Jurjev Trogiranin, jedan ujedinjena u metropoliju sa sjedištem u spomenik palim borcima Drugoga svjet- od najznačajnijih umjetnika Zadru. Austrijski Lloyd otvorio je 1838., skog rata. Profesori Filozofskoga fakul- uz državnu subvenciju, parobrodarsku teta Sveučilišta u Zagrebu pokrenuli su dalmatinske gotike, izradio je prugu Trst -Kotor. Ljeti je parobrod plo- 1963. ljetnu filozofsku školu na Korču- 1439. poliptih za bratovštinu Svih vio dva puta na mjesec, ulazeći i u kor- li. Sudionici su bili domaći i strani filo- čulansku luku, a put je trajao pet dana. zofi nadahnuti marksističkom mišlju. Svetih u Korčuli, koji se danas Župna crkva sv. Josipa sa zvonikom u U Veloj Luci održan je 1968. međuna- čuva u opatijskoj riznici. Veloj Luci građena je polovicom 19. sto- rodni susret likovnih umjetnika, a već više od 400 godina na Korčuli se izvo- Detalj s korčulanske katedrale di slikovita viteška igra zvana moreška. Smokvičko polje je i danas, u Republi- ci Hrvatskoj, poznato po uzgoju vinove loze, a župna crkva Svih Svetih u Blatu zanimljiva je po tome što je građena u pet etapa i to čitavo tisućljeće, od 9. do 19. stoljeća. n

ENG Around the year 300 BCE ancient Greeks from the island of Vis founded Corcyra melaina (“Black Korčula”), a colony on the nearby island of Korčula. Renowned globetrotter Marco Polo, who visited the court of Mongol khagan Kublai Khan, is said to have been born on Korčula in 1254. Sts Cosmos and Da- mian church in Zablace holds an essential place in Croatian medieval sacral architecture.

MATICA srpanj 2019. 29 Ličnosti otoka Korčule Silvio Foretić – svestrani glazbenik suvremene hrvatske glazbe Rođen 21. 12. 1940. u Splitu kao sin opernog tenora i potomak stare korčulanske brodograditeljsko-moreplovačke obitelji; prema jednoj nedokazanoj (ali ne i pobijenoj) hipotezi mogao bi biti daleki potomak Skladatelj Silvio Foretić poznatoga svjetskog putnika Marka Pola (1254. - 1324.)

Tekst i foto: Obiteljski album Foretić, Arhivski sabirni centar Korčula-Lastovo, HR-DADU-SCKL-605. Zbirka fotografija Iva Foretića

rvi su mu zvučni doživlja- ji bili tutnjava topova i operne arije (Mussolini i Bellini). P Djetinjstvo i mladost provodi u Sarajevu i Osijeku, gdje poha- đa školu (gimnaziju) i igra dječje uloge u kazalištu. S 11 godina počinje učiti glaso-

vir, što mu (koliko zbog ondašnjih čud- Park Vile Foretić nih pedagoških metoda, a koliko zbog vlastite lijenosti) ne ide baš od ruke (ni Vrt Foretić je zaštićeni spomenik parkovne arhitekture, smješten u starome pred- lijeve ni desne). Više ga zanima izmišlja- građu Korčule Borku, danas užem gradskom središtu. Jedinstven je primjer vrtne nje vlastite glazbe, što s nekih 12 godi- umjetnosti 18. stoljeća koji i danas upućuje na to kako se ljudskim radom može na počinje i zapisivati. Nakon mature skladno preoblikovati prirodni okoliš. Zaštićen je 1963. godine. Sačuvana barokna (1959.) odlazi u Zagreb, gdje na tamoš- arhitektura vrta, pergole, šetnice, terasasta struktura, prepoznatljivo tipično ra- njoj Muzičkoj akademiji upisuje studij slinje, vrtni ukrasi, kipovi, odmarališta, kao i funkcionalni gospodarski elementi kompozicije u klasi Milka Kelemena. Za dodavani tijekom vremena obilježja su ovoga iznimnog primjera krajobraza. Za- vrijeme studija izdržava se kao novinar hvaljujući obitelji Foretić, negativi na staklu darovani Arhivskome sabirnom cen- (glazbeni osvrti u Studentskom listu), tru Korčula – Lastovo omogućili su nam uvid u to kako je vrt izgledao početkom kao pratilac svirača, korepetitor pjeva- 20. stoljeća kada su u pitomom okružju njegovi vlasnici svakog dana uživali, a re- ča i plesača, svirač obligatnog klavira i centne fotografije otkrit će nam sadašnje stanje vrta. celeste (u orkestrima), pomoćni i ope- Svojim prostranstvom, slikovitim terasastim uzdizanjem i prisnošću svoga po- retni dirigent te kao prvi kućni klavirist ložaja na zemljištu koji ograđuju visoki zidovi što ga dijele od okolnih cesta, ne- i skladatelj pjesama (šansona i songo- nametljivim rasporedom, građevnim ulomcima i posebno izrađenim kamenim va) u humorističko-satiričnom teatru ukrasima te svojom kapelom, vodovodom, česmicom i paviljonom te odrina- “Jazavac” (danas “Kerempuh”). ma, ovaj vrt brodograditelja i brodovlasnika Lovričevića, a zatim Foretića, spada među najistaknutije u Dalmaciji. S njegovih viših terasa i iz malog paviljona ja- ROMANTIK AVANGARDE sno se vidi kako je usklađen s ljepotom okolnih brežuljaka i sa širokim vidicima Godine 1963. osniva “Ansambl za suvre- iako je položen u docu. menu glazbu” s kojim - najčešće u surad- Glavna odlika vrta je njegova terasasta struktura s funkcionalnošću odvodnih ka- nji s kolegom Jankom Jezovšekom - pri- nala, cisterna s vodovodnim cijevima, burobranom i podesno građenim gospo- ređuje niz ‘provokativnih’ i ‘skandaloznih’ darskim zgradama. (Sani Sardelić) koncerata i događaja te postaje metom

30 MATICA srpanj 2019. R A N S K I O T O JA D C I Korčula Suosnivač je i dugogodišnji predsjednik (1989. - 2000.) Hrvatske kulturne zajednice “Colonia croatica”, društva koje se bavilo predstavljanjem hrvatske kulture u Njemačkoj, a za vrijeme Domovinskoga rata sudjelovalo u organiziranju humanitarne pomoći, kao i u lobiraju i traženju političke potpore. kako verbalnih tako i stvarnih, letećih, u izvedbama vlastitih djela kao dirigent, mekših i tvrđih poljoprivredno-stočar- klavirist, glumac i pjevač (ali nakon ope- sko-peradarskih, ali i petroloških izraza racije glasnica, 1996., ne može više do- oduševljenja slušatelja. Dolazi na glas bro pjevati). Od 1974. do 2006. preda- kao ‘enfant terrible’ hrvatske glazbe, a je na “Folkwang Hochschule” u Essenu u političkim krugovima smatraju ga ‘de- i Duisburgu. Tamo osniva ansambl “Fin kadentnim zapadnjakom’. Njegovi na- de siecle - fin de millenaire” s kojim pri- stupi ocijenjeni su ‘društveno štetnima’ ređuje više koncerata s naglaskom na Obitelj Foretić pa je 1965. kažnjen pismenim ukorom djela mlađih skladatelja. Nekoliko godi- dekana Muzičke akademije da bi dva na bio je član ravnateljstva Koelnskog tjedna kasnije na istoj akademiji diplo- društva za novu glazbu (Koelner Gese- životu Zagreba i Hrvatske. Imao je ov- mirao s odličnim uspjehom. llschaft fur neue Musik, KGNM). dje nekoliko uspjelih izvedbi i praizved- Sljedeće godine (1966.) odlazi u Ko- Posljednjih desetak godina opet se bi, ali mu je opera “Maršal” zabranjena eln gdje upoznaje elektroničku glazbu aktivnije angažira u kulturno-glazbenom nakon generalne probe. n u klasi Herberta Eimerta, dok kod Ber- nda Aloisa Zimmermana produbljuje ENG Silvio Foretić born, 1940 in Split, the son of an opera tenor and the offspring of an umijeće komponiranja. old family of ship-builders and seafarers from the island of Korčula. According to an un- Već sljedeće godine mora prekinuti confirmed (but never contested) hypothesis he might even be the descendent of the world-fa- to produbljivanje kako bi u četi kapeta- mous traveler and explorer Marco Polo. He spent his childhood and youth in Sarajevo and Osijek where he attended gymnasium and played child roles in theater; started piano les- na Pantića u Nišu (Srbija) mogao svla- sons at the age of eleven, After graduating from high school (1959), he moved to Zagreb in dati vojnu vještinu. Ovdje je u početku order to study musical composition He supported himself through college by working as an pješadinac, infanterist, kasnije muzi- accompanist, a co-repetiteur and a vocal couch, a musician in different orchestras (he played the obligatory piano and the celesta), In 1963 he founded Contemporary Music En- kant, saksofonist. semble All of which earned him the fame of “enfant terrible” of the Croatian musical scene. Nakon povratka u Koeln (1968.) na- The following year, 1966, he moved to Cologne, Germany, where he encountered electron- stavlja studij kod Zimmermanna i Ei- ic music under Herbert Eimert, and started to deepen his composing skills under Bernd Alois Zimmermann. He wrote music and lyrics, and performed in his own works as a conductor, merta, a posjećuje i tečajeve Karlheinza pianist, actor and From 1974 until 2006, he lectured at Folkwang Hochschule in Essen and Stockhausena. Neko vrijeme je asistent Duisburg. There he founded the Fin de Siecle - Fin de Millenaire ensemble, For several years i suradnik Mauricija Kagela te sudjeluje he was a member of the board of directors of the Cologne Societyfor New Music (Kolner Ge- sellschaftfur neue Musik, KGNM). Furthermore, he was a co-founder and a longstanding u izvedbama njegovih projekata. Djelu- president of the Croatian cultural community Colonia croatica, an association whose prije kao skladatelj i tekstopisac, a nastupa mary activity focused on representing Croatian culture in Germany,

Izvor: Hrvatska enciklopedija

Uz bok francuskim lužbovao je kao učitelj u Kuli Norinskoj i Račišću (Korčula), a od 1939. u egzistencijalistima Zagrebu, kada se javio u S Krležinu Pečatu pod pse- Hrvatski književnik i kulturni djelatnik Petar Šegedin, udonimom Petar Kružić. Zauzimao je pisac ujednačena i iznimno smirena stila, jedna je od istaknute društvene položaje u kulturnom životu: tajnik Matice hrvatske (1945. središnjih figura hrvatske književnosti druge polovice - 1947.) te njezin predsjednik (1989.), dvadesetog stoljeća. Rođen u Žrnovu na Korčuli 8. predsjednik Društva hrvatskih književ- nika (1953., 1968. - 1970.). Godine 1956. srpnja 1909., Učiteljsku školu završio je u Dubrovniku, a - 1960. bio je savjetnik za kulturna pita- Višu pedagošku školu i Filozofski fakultet u Zagrebu. nja pri Veleposlanstvu u Parizu, a zatim

MATICA srpanj 2019. 31 R A N S K I O T O JA D C I Korčula Poput francuskih egzistencijalista, Šegedin opisuje pojedinačne svijesti, suzuje koncept vremena i prostora, a inzistira na tjelesnosti protagonista, na apsurdnom stanju njihova duha, na mučnini koju u sebi nose.

iz opisa zbivanja, a za junake je uzimao hendikepirane likove ili likove lišene cjelovitosti. Oni oličuju različite aspek- te potpune otuđenosti i nemogućnosti realizacije vlastitih egzistencija. U sredi- štu Šegedinovih romana je čovjek izvan konkretnih društvenih i političkih odnosa; stoga bi se njihova bît najlakše mogla odrediti sintagmom literarna filozofija. Sâm Šegedin je za svoje romane rekao je djelovao kao slobodni književnik. Re- bodu i individualnost umjetničkog stva- da su “misli u pričama”, što je parafraza doviti član JAZU-a (HAZU) bio je od 1963. ranja te zagovarao raskid sa Mannove maksime da je “umjetnost ži- Dobio je Nagradu “Vladimir Nazor” za socijalističkom i utilitarnom estetikom, vot u svjetlu misli”. Takvom je poetikom, životno djelo 1991. Pisao je novele, ro- zauzimajući se za antido- u doba vladajuće norma- mane, eseje i putopise. Istaknuo se i gmatizam. Godine 1971. tivne socrealističke esteti- aktivnom borbom za hrvatski jezik ula- u Hrvatskoj se zauzimao ke, pružio značajan poetič- zeći u polemike s političkim neistomi- za dostojanstvo nacional- ki otklon. Šegedin je trajno šljenicima. Vlastima je osobito zasme- nog entiteta. Otkako mu ustrajao na modelu inte- tala Šegedinova prosvjedna knjiga Svi je bilo dopušteno ponov- lektualističkoga romana smo mi odgovorni? (1971.), koja je zajedno objavljivanje, uključio u kojem su zbog misaone no s nekim programatskim tekstovima se u javne polemike pa je čistoće žrtvovane tradicio- V. Gotovca bila moralna kritika pritisa- 1991. na prosvjednome nalne narativne kategorije. ka koje tada provodi jugoslavenska vla- skupu u Zagrebu analizi- Uspjela mu je putopisna da. Neko vrijeme živio je u dobrovolj- rao psihologiju “barbaro- knjiga Na putu (1953.), u nom progonstvu u Njemačkoj i bio na genija”. Šegedinovi roma- kojoj ga krajolici i njiho- tzv. crnoj listi. Njegovom prozom, pu- ni temelje se na srodnim va povijest zanimaju ma- topisima i novelistikom provlači se tema postupcima koji su obilje- nje od vlastitih unutarnjih straha od manipulacije i represivnog žili romane J. P. Sartrea ili A. Camusa; stanja. Premda regionalnoga podrijetla, aparata vlasti. U tom su smislu značaj- zanima se za krizna i rubna stanja ljud- izvirući iz ambijenata i doživljaja hrvat- na tri trenutka: 1949. na Drugom kon- ske svijesti, s duhovnom podlogom u skih otokâ i priobalnih gradića, njego- gresu književnika Jugoslavije, kada je pogledima S. Kierkegaarda, E. Mounie- va proza značenjem nadmašuje grani- prevladavala socrealistička estetika, re- ra i G. Bernanosa. ce zavičaja. Umro je u Zagrebu 1. rujna feratom O našoj kritici pledirao je za slo- 1998. godine. n LIKOVI LIŠENI CJELOVITOSTI Dani Petra Šegedina, kao Središnji dio Šegedinova opusa egzi- ENG bijenalna manifestacija, prvi put stencijalistička je trilogija koju čine ro- Petar Šegedin was a culture worker and writ- mani Djeca božja (1946.), Osamljeni- er of balanced and exceptionally serene style and one of the central figures of Croatian literature in su održani 2005. godine u Korčuli, ci (1947.) te Crni smiješak (1969.). Djecom the second half of the twentieth century. Born in Žrnovu i Orebiću, a izlaganja sa božjom i Osamljenicima učvrstio je egzi- Žrnovo on the island of Korčula on the 8th of July stencijalistički model pisanja u kojem je 1909, he completed the local teacher’s academy in znanstvenoga skupa objavljena Dubrovnik and earned degrees from the University psihoanalitičkom i fenomenologijskom of Zagreb’s Teacher Training College (now the Fac- su u posebnom zborniku, metodom obradio individualne sudbine ulty of Teacher Education) and Faculty of Humani- u stanjima straha, tjeskobe, osamljeno- ties and Social Sciences. He doggedly pursued the objelodanjenom u rujnu 2006. model of an intellectualist novel in which tradition- sti, otuđenosti. Romane je konstruirao al narrative categories were sacrificed in favour of godine. od esejističkoga materijala, vrlo rijetko clarity of thought.

32 MATICA srpanj 2019. Endemi u Hrvatskoj Crna Korčula – zeleni otok Stari Grci nazvali su je Korkyra Melaina tj. Crna Korčula zbog gustih šuma hrasta crnike i čempresa. Taj zeleni otok svakako zaslužuje to ime prije svega zbog bogatstva svoje vegetacije i flore koja s okolnim otocima ima nekih 959 vrsta na 279 km2 površine i 236 km obale

Tekst: Darko Mihelj Foto: Luka i Darko Mihelj

etko je davno rekao: “Na otok Korčulu može se doći zbog tisuću razloga”, i imao je pravo. Može vas N privući priča o Marku Polu (1254. - 1324.), poznatom istraži- vaču, trgovcu i posjetitelju Kine, za kojega se pak tvrdi da je prije svega Vene- cijanac i da Korčula nije njegovo rodno mjesto, nego tek mjesto u kojem je proveo zarobljen neko vrijeme u zatvoru tijekom rata između Venecije i Genove. Možda čak nije nikada ni došao do Kine, opisujući tek priče nekih drugih posje- tilaca.

ZAŠTO JE KORČULA ZELENI OTOK? Korčula i pripadajući otoci svoje “ze- leno” bogatstvo zahvaljuju prije svega blagoj sredozemnoj klimi (sa srednjom temperaturom zimi nešto malo ispod Centaurea ragusina 10 0C, a ljeti nešto ispod 27 0C), smjenji- vanju uzvisina i polja, geološkoj građi (dolomiti gornje krede, lapor, rudistni Na obalama jednog od korčulanskih otočića nalazimo dubrovačku vapnenci, pijesci) te razvedenosti obale. zečinu (Centaurea ragusina), ilirsko-jadranski endem, višegodišnju Korčula je okružena s 25 otočića od kojih su najpoznatiji Badija (poznat po fra- biljku cvjetova intenzivno žute boje. Živi u pukotinama vapnenačkih njevačkome samostanu iz 15. stoljeća), okomitih stijena, tzv. strmcima ili klifovima iznad mora.

Proizd (poznat po prekrasnim plažama ili česmine - vrste koja je “kriva” za na- i zanimljivoj vegetaciji) i Ošjak (poznat ziv koji su Korčuli dali Grci – “melaina” - po gustoj borovoj šumi, “otok ljubavi”, crna. Uz te vrste naći ćemo i čempres, poznat po tekstu dalmatinske pjesme piniju, dalmatinski crni bor, maslinu, “Na mrkinte i žale, na naš Ošljak i vale, Vela rogač, mirtu i lovor. Na nekim korču- Luku, mala, ne zaboravi!”). lanskim otočićima nalazimo zanimljivu Zelenilo se ogleda i u nekim zani- biljnu zajednicu makiju divlje masline i mljivim tipovima vegetacije Korčule i drvenaste mlječike. Na nadmorskoj vi- njezinih otočića. Na južnoj padini oto- sini od nekih 300 m nalazimo zajedni- ka pretežno se nalaze šume alepskog cu biljaka stjenjača u pukotinama sti- Cistus salvifolius bora (Pinus halepensis) dok su na sjever- jena mediteransko-montanog pojasa, Ražnjić Korčula noj padini čiste šume ili makija crnike zajednicu piramidalnog zvončića i mo-

MATICA srpanj 2019. 33 Nn

Pogled na otok Korčulu s brodice iz Orebića

drog lasinja. Na jednom otočiću neda- Na Korčuli i susjednim otoku Krku. Od endemičnih kozlinaca leko od Vele Luke nađena je i najčešća otočićima nalazi se više na Korčuli nalazimo višegodišnju zelja- endemična zajednica biljaka stjenjača stu biljku ilirski kozlinac, endem zapad- koje žive u pukotinama obalnih stijena od 160 utvrđenih špiljskih nog dijela Balkanskoga poluotoka koji Dalmacije – zajednica trave busine i du- objekata; tek je polovica je jakog i produženoga glavnog korije- brovačke zečine. U ovoj zajednici osim na. Vjenčić cvjetova je ružičasto-crvene ova dva dalmatinska endema dolaze i istražena, a pronađeno je čak boje. Stanovnik je kamenjarskih pašnja- drugi dalmatinski endemi poput Seseli 17 životinjskih vrsta, otočnih ka i travnjaka. Krčki kozlinac je busena- tomentosum i Iris pseudopallida; jadran- sta trajnica ružičastoljubičastih cvjetova. sko-tirenski endemi Portenschlagiella endema (beskralježnjaka). Ilirsko-jadranski je endem. Oba kozlin- ramosissima i Convolvulus cneorum te Od toga je devet nađeno u ca su stanovnici kamenjarskih pašnjaka endem nešto šireg rasprostranjenja špilji Pišurki. Jedan od tih i travnjaka. Jadranska rumenica ili bje- Campanula pyramidalis. ličasta gromotulja je busenasti, bijelo endema je i vrsta Typhlonyphia pustenasti polugrm krupnijih plodova ENDEMI, RIJETKE I ZAŠTIĆENE reimoseri, predstavnik davne (komuščica) od izverugane gromotulje TE UGROŽENE VRSTE BILJAKA KORČULE predtercijarne faune. Tanacetum cineraiifolium Prema nekim istraživanjima flora Kor- čule ima 38 endemičnih vrsta biljaka hr- Kritično ugrožene vrste biljaka koje žive vatske flore i devet kritično ugroženih. na Korčuli većinom su biljke koje žive na pješčanim ili šljunkovitim obalama tj. plažama i zbog toga su jako ugrože- ne razvojem turizma jer su obično bod- ljaste pa se odstranjuju s plaža. Hrvatski luk živi na istočnome dijelu Korčule i još nekoliko otoka srednje i južne Dalmacije. Ima jajaste lukovice i zvonasto ocvijeće s listićima žutozelen- kaste boje. Nalazi se u mješovitim šu- mama i makijama crnike, na bušicima i pašnjacima. Crveni ili ilirski ranjenik je trajnica iz porodice mahunarki, glaviča- stog cvata crvene boje; raste na suhim i kamenjarskim travnjacima. Od lazar- kinja ili modričica na Korčuli nalazimo dvije endemične vrste: kamenjarsku la- zarkinju endem kamenog krasa duž Di- narida, ružičaste ili bijele boje cvjetova i Vološčakovu modričicu, višegodišnju gusto busenastu biljku koja je prvi put Pancratium maritimum otkrivena pokraj mjesta Nove Baške na

34 MATICA srpanj 2019. N S K I O D R A T O C JA Nn I Korčula

busenastog polugrma, sivkasto dlakave Ilirsko-jadranski endem, dakle trajnice sa cvjetovima zlatnožute boje. endemična vrsta istočne I jedna i druga gromotulja najčešće rastu na stijenama i obalnim strmcima. obale jadranskoga mora, glavočika cijevnjača, buhač OD BROKVE DO KUKAVIČICE Do metar visoki polugrm iz porodice (Tanacetum cinerariifolium), kupusnjača repa mehka ili divlja brokva sivopustenasta je zeljasta ima velike, žute cvjetove. Najčešće je na- trajnica, pojedinačnih krupnih lazimo na vapnenačkim stijenama Dal- macije i najčešći je samonikli kupus na bijelih cvjetova. Nalikuje na srednjem i južnom Jadranu. Kopljasto- ivančicu, ali ima veće cvjetove. lisni zvinčac je biljka iz porodice štitar- Sadrži prirodni insekticid ki kod koje stabljika u potpunosti pre- raste srasle listove. Iz porodice slakova piretrin, daleko zdraviji od umjetnih piretroida i DDT-a. Od uzgoja buhača za vrijeme tzv. krize u uzgoju vinove loze (privredna kriza, filoksera) uzdržavala se cijela Dalmacija. Echinophora spinosa

pješčarski ladolež je polegla zeljasta vretenasti korijen i žute cvjetove skuplje- trajnica, dužine do pola metra. Svojim ne u pravilne štitce. Stanovnik je degra- mesnatim korijenom može prodrijeti diranih šuma hrasta crnike, staništa s u slano obalno pješčano tlo do dubine oskudnim tlom. od dva metra. Njezin mliječni sok štiti Biljka iz porodice dimnjača bijela je od prodiranja slane vode u tkiva za- šupaljka zeljasta je i busenasta trajni- tvarajući joj ozljede. Latice cvjetova su ca. Ilirsko-jadranski je endem. Visiani- ružičasto-crvene boje ili blijedocrvene s jev zidni lanilist ili klobučić raste na zi- pet bijelih pruga. Ugrožena je biljka zbog dovima i strmim stijenama. Ozorina je pretvaranja vegetacije priobalnih pije- parazitska vrsta na vrstama roda bu- saka u plaže. Primorska režuha jedno- šin (Cistus). Jednogodišnja je trnovita godišnja je ili dvogodišnja biljka (terofit), ježika iz porodice štitarki sa zanimlji- bijelih cvjetova skupljenih u jednostav- vim cvjetovima u cvatovima štitcima. U ne cvatove – grozdove. Ilirsko-jadran- svakom pojedinom štitcu, iz središnje- ski je endem. Raste na suhim i plitkim ga ženskog cvijeta razvija se plod okru- skeletnim tlima, u pukotinama stijena. žen ovojem odrvenjelih stapki muških Jednogodišnja ili dvogodišnja biljka ne- cvjetova. Stanovnica je pješčanih sipina ugodnog mirisa, obojena krabljica, ima morskih obala. Trava bodljikava pirika

MATICA srpanj 2019. 35 R A N S K I O T O JA D C I Korčula lozi, na suhim travnjacima i pašnjacima. Biljka iz porodice sunovrata primorski žilj ili pješčarski ljiljan (Pancratium maritimum) je busenasta trajnica s pod- zemnom lukovicom. Pješčane morske obale su njegovo stanište. Jednogodiš- nji pješčarski mak (Papaver argemone) može narasti do 40 cm. Staništa su mu ista kao i u prethodne vrste i zato je jako ugrožena zbog turizma. Dalmatinski crni bor (Pinus nigra ssp. dalmatica) je stablo visine do 30 metara. Živi na suhim staništima, na vapnenci- ma i dolomitima, na južnim padinama. “Zaslužan” je za grčki naziv otoka Kor- Lijevo poluotok Pelješac, desno otok Korčula čule. Endem primorskih Dinarida, primorska krkavina, maleni je listopadni U nižim kategorijama zaštite na otoku Korčuli su zaštićeni, uz grm sitnih listića te gustih i trnovitih, jako isprepletenih grančica. Plodovi su ostalo: značajni krajobraz otok Badija (od 1969.), geomorfološki sočne koštunice crne boje. Kratkozuba spomenik prirode Vela špilja pokraj Vele Luke (od 1966.), spomenik kadulja ima grozdasto razgranjenu sta- parkovne arhitekture čempres star 350 godina u selu Ćara (od bljiku. Ilirsko-jadranski endem, štitarka pustenasto devesilje, ima poludrvena- 1962.), spomenik prirode hrast crnika ili česvina na predjelu sti podanak. Na pustenastim stapkama Klokolina u Žrnovu (od 1952.), posebni rezervat šumske vegetacije nalaze se mnogobrojni maleni cvjetovi skupljeni u štitce. Raste na vapnenač- šuma Kočje (od 1962.), spomenik parkovne arhitekture park Foretić kim stijenama Dalmacije. Trava pješča- (od 1963.), park-šuma na otočiću Ošjaku pokraj Vele Luke (od 1962.), na sijačica je još jedna od biljaka koja živi na morskim pijescima. Sapunika cr- gradski park Hober (od 1969.) i spomenik parkovne arhitekture ljena (Vaccaria hispanica) jednogodišnji drvored čempresa u Korčuli (od 1948.). je korov žitnih polja iz porodice karanfi- la. Jadranski lastavičnjak (Vincetoxicum također je rijetka biljka morskih pijesa- kama i listovima koji se sastoje od dviju hirundinaria ssp. adriaticum) zeljasta je ka. Ilirska vlasulja je trava koja raste na liski i okriljenih peteljki. Raste kao ko- trajnica razgranjenog podanka s cvjeto- vapnencu i dolomitu na kamenitim trav- rov na poljima strnih žitarica. vima bijelih ili žućkastih vjenčića. Zani- njacima. Mahunarka dalmatinska žuti- mljivo da se u te biljke na istoj stabljici lovka je grmolika biljka, niski polugrm, OD MRIŽICE DO JADRANSKE LJUBICE mogu javiti listovi različitih oblika (he- čije su grane obrasle hrapavim dlaka- Od mrižica na Korčuli nalazimo rešet- terofilija). Voli sunčana mjesta, šikare i ma i stršećim, čvrstim trnovima. Izrazito kastu mrižicu, trajnicu, gusto kratkod- šume, a često se ovija oko grmlja. Ne- voli sunčana staništa. Biljka iz porodice laku i savitljivu mrižicu (Limonium di- kada se upotrebljavala u narodnoj me- ljiljana dalmatinski zumbulčić sa svoja ctyophorum). Obje rastu na obalnim dicini, ali je današnja medicina ne upo- samo dva do tri lista ima atraktivne azur- stijenama i mogu podnijeti iznimno vi- trebljava jer prekoračenje dopuštene no plave cvjetove u grozdastom cvatu. soke koncentracije soli. Zeljasta trajni- količine kao lijeka može izazvati vrlo Od perunika (koje su trajnice) spomi- ca Tomasinijeva pješčarska grahorka je teške posljedice. Jadranska ljubica (Vi- njemo ilirsku peruniku (Iris illyrica), njež- biljka iz porodice mahunarki. Stanovnik ola suavis ssp. adriatica) je biljka suhih nu zeljastu trajnicu, ne višu od 40 cm, je kamenjarskih pašnjaka. Javorkina ru- kamenitih staništa. n ljubičastomodrih cvjetova i jadransku menjača često se zamjenjuje s običnom peruniku (Iris pseudopallida), mirišavih rumenjačom. Od samoniklih kaćuna ili blijedoljubičastih cvjetova. Ona je viša, orhideja kokica na Korčuli nalazimo ne- ENG Whatever someone said, “There can be a thou- naraste od 70 do 100 cm. Obje peruni- koliko endemičnih vrsta. Snažna i vitka sand reasons to visit the island of Korcula.” It can attract you with a story of Marco Polo; with the beau- ke rastu na suhim kamenjarskim trav- trajnica otočka ili jadranska kokica je ty of the beautiful turquoise sea of Korcula and of njacima, dakle stjenovitim staništima. biljka suhih mediteranskih travnjaka. nearby islands; with cultural and historical monu- Žućkastobijela kukavičica, mahunarka, Liburnijska kokica cvjeta među prvim ments, and with the beauty of the botanical world of this island, which the ancient Greeks also called jednogodišnja je zeljasta biljka s pojedi- kokicama, već u ožujku. Tomasinijevu Korkyra Melaina, ie Black Korcula, due to the thick načnim žućkastim cvjetovima na stap- kokicu nalazimo na vapnenačkoj pod- oak and cypress forest.

36 MATICA srpanj 2019. Jadranski otoci Maksimilijan Vanka – slikar hrvatskoga čovjeka u iseljeništvu

Autoportret

Tekst: Marjana Kremer

Veliki hrvatski iseljenički slikar koji se u Sjedinje- nim Američkim Država- ma proslavio freskama V posvećenim teškom ži- Ulaz u vilu Vanka votu hrvatskih iseljenika, prema jednoj verziji, rođen je 1889. godine u Zagre- Hrvatski slikar Maksimilijan Vanka (1889. - 1963.) bu kao izvanbračno dijete plemenitaši- ce iz belgijsko-austrijske obitelji Von studirao je kod B. Čikoša-Sesije u Zagrebu i na Akademiji Fürstenberg i češkoga grofa Zu Salm- u Bruxellesu. Slikao je velike kompozicije naglašene ma, a prema drugoj kao izvanbračni sin stilizacije s motivima iz narodnoga života i prizorima princa Rudolfa i jedne bogate zagrebač- ke grofice. S obzirom na to da se za di- iz Biblije (utjecaj I. Zuloage y Zabalete). Inspiraciju za jete u Austriji nije smjelo znati, Vankina odjeću svojih likova, crkvene i narodne običaje, najčešće majka došla je roditi u Hrvatsku (Kuplje- novo) te ga je odmah dala na posvoje- je pronalazio u Hrvatskom zagorju (Proštenje; Da bi nam nje zagorskoj seljanki Dori Jug, uz redo- polje rodilo bolje; Bistrička Madona). Istim je motivima vitu naknadu. Kada je Maksimilijanu oslikao crkvu sv. Nikole u Millvaleu kraj Pittsburgha bilo osam godina, djed po majci sazna- je za njega te ga šalje u dvorac Brestje (1937.). Prisan slikarski osjećaj za motiv i boju ostvario je gdje je započeo novi život i školovanje u krajolicima i marinama rađenim u akvarelu, a smisao pod vodstvom profesionalnih učitelja. Nakon preseljenja u dvorac Maksimili- za karakterizaciju likova u portretima u ulju i portretnim jan više nikada nije vidio svog djeda koji studijama u tehnici sangvine. Izradio je scenografiju i je ubrzo i umro. Višu školu za umjetnost i umjetni obrt završio je kao uče- kostime za balet K. Baranovića Licitarsko srce (1924.). nik Bele Čikoša Sesije. Daljnje školova- Bavio se i skulpturom. nje nastavlja 1910. godine u Bruxellesu

MATICA srpanj 2019. 37 LJUBITELJ SIROMAHA I PTICA Od 1934. godine Vanka živi i radi u Ame- rici. Ondje slika socijalnu bijedu New Yorka za vrijeme velike krize ostajući i dalje vjeran najnižim slojevima društva pa ga tamošnji mediji opisuju kao “mi- sterioznog slikara, idealista, ljubitelja siromaha i ptica”. Prvu izložbu u New Yorku piriredio je u studenome 1934. godine u galeriji Marie Sterner Linott. Osvrt na izložbu objavile su i novine New York Post, a kritike su bile pohval- ne. Vanka je u New Yorku živio od 1934. do 1941. godine i u tom su razdoblju Freska u crkvi sv. Nikole u Millvaleu kraj Pittsburgha najčešća inspiracija njegovih djela nju-

u specijalnoj školi za komponiranje kod Vanka je kistom oslikao smrt, suze i bol hrvatskoga čovjeka profesora Jeana D’Evillea i Constanta u iseljeništvu i nije prezao od toga da kristalnom jasnoćom Montalda (u Bruxellesu je nagrađen zlatnom medaljom za sliku Proštenjari). pokaže život maloga čovjeka-radnika, vjernoga gospodaru Zahvaljujući podrijetlu mogao si je pri- i kapitalu, često izloženoga pogibiji i drugim nedaćama u uštiti kvalitetno školovanje pa najprije rudnicima, željezarama i na teškim poslovima kako bi preživio i studira umjetnost u Zagrebu, a onda nezadovoljan društvenim prilikama na- priskrbio budućnost vlastite obitelji. pušta Hrvatsku i odlazi u Bruxelles, gdje postiže svoje prve uspjehe i ostaje do početka Prvoga svjetskog rata.

ZAGREBAČKE GODINE Godine 1920. Vanka je postao pomoć- ni učitelj crtanja akta u Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu, a učitelj 1921. U istoj školi postaje profesor 1923. godine. Vanka je studen- te podučavao kompoziciji, crtežu i fre- sko tehnici sve do odlaska u Ameriku 1934. godine. Smatra se prvim koji je u naše krajeve uveo sangvinu (crtež izveden crvenom kredom). Na prijedlog Ro- berta Frangeša Mihanovića 1929. godine Vanka je izabran za dopisnog člana Umjetničkog razreda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Stanovao je iznad Kamenitih vrata te rado posje- ćivao kazališta i koncerte. Družio se s Ljubom Babićem, Vladimirom Becićem, Brankom Šenoom i ostalim slikarima. Rado se družio i s poznatom skladate- ljicom groficom Dorom Pejačević, čiji je portret naslikao dvadesetih godina u Beču. Nakon rata izlaže diljem Euro- pe kao slikar hrvatskog seljaka, ljepota Hrvatskog zagorja, religioznih motiva, a radio je i izvrsne portrete. Portret skladateljice Dore Pejačević

38 MATICA srpanj 2019. Korčulanin Vanka Nn Maksimilijan Vanka upoznaje svoju buduću suprugu, Amerikanku Mar- garet Stetten, 1918. godine preko zajedničkoga znanca Gustla Franka. Vjenčali su se 27. kolovoza 1931. godine u Lumbardi na Kor- čuli te živjeli na relaciji Korčula-Za- greb-Amerika. Na otoku Korčuli Vanka je utemeljio likovnu koloniju te je tamo provodio ljeta družeći se s kolegama slikarima. Rado se dru- žio sa slikaricama Nastom Rojc i Ve- rom pl. Nikolić Podrinskom. Nakon Vankine smrti udovica Margaret i kći Peggy Vanka-Brasko darova- le su 1968. godine Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti dvije kuće na Korčuli i četrdeset i sedam Vankinih umjetničkih djela nasta-

lih u Korčuli i Americi. Veća vila, uz Freska u crkvi sv. Nikole u Millvaleu kraj Pittsburgha korčulanski Lungo mare, postaje Memorijalna zbirka otvorena javnosti (1968.). Danas se Vankini ra- Dana 2. veljače 1963. godine Vanka je otišao na kupanje u Porto dovi nalaze u Memorijalnoj zbir- Vallarti u Meksiku i više se nije vratio. Vankin pepeo udovica ci Maksimilijana Vanke Hrvatske Margaret prosula je uz obalu Atlantika u blizini Marylanda. Događaj akademije znanosti i umjetnosti u Korčuli, Modernoj galeriji u Zagre- kraj Vallarte pjesma je o slikaru Maksimilijanu Vanki, a napisao ju je bu te u James Michener Art Muse- suvremeni hrvatski književnik Borben Vladović iz Zaprešića. Pjesma umu (Doylestownu). je objavljena u zbirci poezije Lirski kockar 2005. godine.

jorški neboderi, prosjaci i beskućnici, 1947. do 1955. godine. U tom razdoblju va nevjerojatno kvalitetnim u Americi. lučki barovi, ulične tučnjave, ljudi s do- eksperimentira bojama i novim tehni- Riječ je o zidnim slikama iz mučenič- kova. Tijekom tridesetih godina Vanka kama. Vanka zadnji put izlaže 1957. go- kog života naših iseljenika koji svojim je proputovao Ameriku od Istočne do dine u galeriji Charles Barzantsky u New znojem i krvlju stvaraju moćnu Ame- Zapadne obale. Rad na freskama u cr- Yorku. Na toj izložbi mogli su se vidjeti riku (najpotresnije su freske: Hrvatska kvi svetog Nikole u Millvaleu kraj Pitts- najnoviji radovi s putovanja po svijetu smrt u Pennsylvaniji i Hrvatske majke burgha počeo je 1937. godine. Freske i prve skulpture u keramici. Sliku Dječ- u domovini). Zahvaljujući ovom umjet- su bile narudžba patera Alberta Žagara, ji vrt naslikao je 1959. godine za unuku niku mala hrvatska crkva preko noći je tadašnjeg župnika Hrvatske katoličke Mariju. Slika prikazuje nakošenu crkvi- postala glasovita. n crkve i proglašene su najboljim crkve- cu s crvenim krovom i kupolu s tipičnim nim freskama u Americi. Prvu izložbu u zagorskim baroknim zvonikom. Prozo- Pittsburghu Vanka je priredio u svibnju ri i vrata oslikani su poput licitara, a na ENG 1935. godine u galeriji Wunderly Brothers. zvoniku je izvješena američka zastava. Maksimilijan “Maxo” Vanka (October 11, 1889 – February 2, 1963) was a famous Croatian-Ameri- U organizaciji izložbe pomogao mu je Iznad bočnih vrata crkvice vihori se hr- can artist. Known as one of the most celebrated Cro- tadašnji konzul Kraljevine Jugoslavije vatska trobojnica. atian portraitist of the 1920s and 30s, Vanka’s house u SAD-u Konstantin Unković, kojeg je and studio in Korčula were donated in 1964 and have exhibited the memorial collection of the pop- Vanka upoznao na otoku Korčuli. Drugu NAJVEĆI AMERIČKI UMJETNIK ular artist since 1969. The collection consists of paint- izložbu u New Yorku imao je 1939. go- ZIDNOG SLIKARSTVA ings, watercolors, pastels, drawings from the 1920s dine u poznatoj galeriji Newhouse. Go- Nakon trajnog doseljenja u SAD radi na until his death. The new building which houses the works of the artist opened in 1998. In Croatia he is dine 1941. Maksimilijan Vanka kupuje svome životnom djelu koje ga je uvrstilo remembered for portraits of famous Croats such as farmu The White Bridge Farm u Bucks Co- među najveće američke umjetnike zid- composer Dora Pejačević and in America his fres- untyju (Pennsylvania). Farma je Vanku nog slikarstva – freskama u hrvatskoj cr- coes in the Croatian Catholic Church of St. Nicholas in Millvale, Pennsylvania brought him additional podsjećala na Hrvatsko zagorje gdje je kvi svetog Nikole u Millvaleu, predgra- fame. Vanka found inspiration for his artworks in proveo najranije djetinjstvo te je tamo đu Pittsburgha. Prvi dio freski završava landscapes and people. He paid great attention to i ostao do kraja svog života. U Bucks 1937. godine, a drugi 1941. godine. Hr- the homeless, beggars and the poor, and when he was not painting he tended a garden on a farm in Countyju Vanka je radio kao profesor vatski iseljenici i američka javnost odu- Bucks County not far from Pittsburgh, where his crtanja na koledžu u Doylestownu od ševljeni su djelom, a kritika ih proglaša- granddaughter Marya Hladerman lives today.

MATICA srpanj 2019. 39 Knjiga osječke književnice i sveučilišne profesorice Jasne Horvat

stjecanju i širenju znanja. Užitak auto- Uzbudljiva igra rica pojačava opojnom atmosferom kojom je omotala knjigu. Zlato, srebro, U svojoj osnovi knjiga je razgovor između legendarnoga svila, mirisi, nebrojni dvorani, čudesne zvijeri paradiraju stranicama djela stva- putopisca iz 13. st. Marka Pola i njegova domaćina, rajući u čitatelja osjećaj kako se nalazi vladara silnoga mongolskog carstva Kublaj-kana. Polo između sna i jave, pri čemu nije jasno kada se nalazimo u prostorima zbilje, a je dužan utažiti požudu Kublaj-kana za znanjem, kada izvan dosega racionalnog. Izlaže- uzbudljivim, sanjarskim spoznajama. nje knjige izvan okvira autorica naglaša- va i njezinom otvorenošću prema novim tehnologijama. “Pametni” telefoni svoje djelo sama autorica proglasivši često se spominju kao neprijatelji kla- ga “igračkom”. Zaista, “Vilijun” je inte- sične knjige. Ljudi umjesto čitanja pu- lektualna igra bez jasnih granica vođe- tem prijenosnih naprava samo konzu- na samo znatiželjom autorice i uživa- miraju nepregledne digitalne sadržaje njem u novim spoznajama. koje nudi Internet. Jasna Horvat se pak U svojoj osnovi ona je razgovor iz- zalaže za plodan suživot Gutenbergova među legendarnog putopisca iz 13. st. izuma i digitalne tehnologije. Autorica Marka Pola i njegova domaćina, vladara očekuje da čitajući knjigu koristite pa- silnoga mongolskog carstva Kublaj-ka- metni telefon. Skeniranjem QR kodova na. Pri tome odnos između Pola i kana u knjizi otvara vam se još jedna dimen- podsjeća na odnos između Šeherezade zija ovog djela. i cara Šahrijaha u “Tisuću i jednoj noći”. Polo je dužan utažiti požudu Kublaj-ka- FASCINIRANOST DALEKIM na za znanjem, uzbudljivim, sanjarskim KRAJEVIMA spoznajama. Poslije čitanja ovog prikaza “Vilijuna” možete si postaviti pitanje u kolikoj SKENIRANJE QR KODOVA je mjeri knjiga uopće djelo o Marku Naizgled, struktura knjige vrlo je slo- Polu? “Vilijun” o Polu priča više nego žena. Ona je podijeljena na tri “reda” neke stroge, znanstvene monografije prema čarobnom kvadratu od devet sa stotinama fusnota. Knjiga donosi brojki. U “redovima” se nalaze priče o obilježja Polova vlastitog djela – “Mili- Tekst: Marin Knezović zemljama, gradovima i pojavama. Tu on”. On je mješavina činjenica i mašte, se na istoj razini nalaze Korčula i Šibe- pri čemu je objektivna stvarnost pod- ojedine knjige vješto izbje- nik, kao i stari gradovi Kine i središnje vrgnuta težnji da se čitatelj zadivi, za- gavaju žanrovska odre- Azije, glagoljica, “troplet” i vile iz panji. Danas znamo da je puno đenja. Roman, esej, pri- hrvatske narodne predaje s toga što je navedeno u “Mi- povijetka, kolumna, predstavama istočnjač- lionu” porod mašte, a P poezija ili proza – jedno- ke mistike i filozofije. ne stvarnog iskustva. stavno, nije bitno. Takvim knjigama ko- Unatoč tome, Zato se mnogi pita- jima ne pristaje ni jedno odijelo i koje knjiga funkcioni- ju je li Polo uopće iskaču iz svakog okvira pripada i “Vili- ra. Ali pod jednim proputovao kra- jun” Jasne Horvat. uvjetom. Mora- jevima koje “opi- Što je to “Vilijun”? Koju god odred- mo je prihvati- suje”. nicu izaberete, sigurno ćete i pogrije- ti kao “igračku”, Ono što je šiti i biti u pravu. Najbolje je odredila izraz uživanja u jedino bitno u “Milionu” je Jedino bitno u “Milionu” Marka Pola je opojni polet ma- šte, fasciniranost fasciniranost dalekim krajevima i ljudima koja dalekim krajevi- je milijune Europljana ponukala na nezamislive ma i ljudima koja je zatim opsjela mi- avanture; Jasna Horvat tu fasciniranost svojim lijune Europljana i po- “Vilijunom“ ponovno doziva u pamet. nukala ih na, u dotadaš-

40 MATICA srpanj 2019. R A N S K I O T O JA D C I Korčula njoj povijesti ljudskog roda, nezamislive ENG Osijek-based writer and university professor Jasna Horvat’s book Vilijun offers a di- avanture. Njihov rezultat je globalizira- alogue between legendary thirteenth-century globetrotter Marco Polo and his host, the rul- er of the vast Mongol empire, Kublai Khan. The relationship between the two has parallels juće društvo u kome danas živimo. Ja- with the one between Scheherazade and Shahryar in One Thousand and One Nights. Polo sna Horvat tu fasciniranost svojim “Vi- must satiate Kublai Khan’s craving for knowledge and exhilarating, imaginative insights. lijunom” ponovno doziva u pamet. n

Jezični podsjetnik Korčulanska sastavnica hrvatske renesansne i barokne književnosti Bitno je naglasiti da su renesansni i barokni autori u Korčuli bili čvrsto povezani s ostalim hrvatskim sredinama ne samo jezikom nego i zajedničkom nacionalnom sviješću koju su jasno izražavali na različite načine.

ad je riječ o hrvatskim rene- državama, brojni su hrvatski književnici, pa sansnim književnicima, uz tako i oni u Dalmaciji i Dubrovniku, u istaknu- dubrovački se obično naj- tim predstavnicima roda Zrinskih gledali is- više ističe hvarski književni tinske svjetovne vođe hrvatskoga naroda. To krug. Međutim, vrlo je važ- pokazuju i posvete njihovih književnih djela. na i djelatnost korčulansko- Primjerice u Zadru Brne Krnarutić, pišući o Ni- ga književnoga kruga u to koli Šubiću Zrinskomu i opsadi Sigeta, svoj je doba, premda još uvijek nedovoljno pozna- spjev Vazetje Sigeta grada 1584. posvetio Ni- ta. Doduše, Korčulanin Ivan Ostojić pisao je, kolinu sinu Jurju Zrinskomu. Istomu je svoje koliko je poznato, samo pobožne pjesme, ali Piše: Sanja Vulić prijevode iz tuđijeh jezika u hrvacki 1597. poje zato drugi korčulanski autor u 16. stolje- svetio Dubrovčanin Dominko Zlatarić, dok je Kću, Ivan Vidalić (Vidali), bio tijesno povezan s dubrovač- Vladislav Menčetić, također Dubrovčanin, 1665. svoj spjev kim renesansnim književnikom Nikolom Nalješkovićem. Trublja slovinska posvetio hrvatskomu banu Petru Zrin- Potonji je Vidalića iznimno cijenio, i to u onodobnom ši- skomu. Propast urote i okrutno ubojstvo Petra Zrinsko- rem hrvatskom jadranskom kontekstu, o čem nedvojbe- ga s velikom je tugom popraćena i u južnoj Hrvatskoj, pa no svjedoči Nalješkovićeva književna poslanica upućena u gradu Korčuli barokni književnik Petar Kanavelić (1637.- Vidaliću na Korčulu. Nalješković piše: Tim narod Hrvata va- 1719.) god. 1671. piše pjesmu Ban petar Zrinski doveden pije i viče, da s’ kruna od zlata, kojom se svi diče: Krkar grad gdje mu se imaše glava odsjeći po zapoviedi Leopolda Prvo- (tj. Korčula), liepi Dubrovnik, Hvar, ravni grad Zadar, Šibe- ga. Kao književnik Kanavelić nije samo značajan za Korču- nik, Spljet, Kotor. Ta je Nalješkovićeva poslanica iznimno lu nego se općenito smatra jednim od istaknutijih hrvat- važna kao dokaz zajedničkoga hrvatskoga identiteta na- skih baroknih književnika u 17. stoljeću. Premda je već u ših renesansnih književnika i velika je šteta što se češće 16. st. Vidalićev jezik djelomice pod utjecajem dubrovač- na nju ne upozorava, posebice u kontekstu bezočnoga kih književnika, Kanavelićev je to još i više jer je dio života tuđega prisvajanja hrvatske renesansne baštine nastale proveo u Dubrovniku. Naime, Korčula, koja je uglavnom u Dubrovniku i Boki kotorskoj. Vrativši se ponovo Vida- štokavizirana tijekom 20. st., u Kanavelićevo je doba ča- liću napominjemo kako je svomu prijatelju Nalješkoviću kavski ikavski grad, pa Kanavelićeve realizacije tipa rieči; vi- 1564. uzvratio kompliment u istom duhu: Časti izabrana djet; živjet; gdje valja smatrati dubrovačkim utjecajem. Isto Niko i hvalo velika / Hrvatska diko i slavo jezika. Korčulanin se može reći za Kanavelićevu realizaciju može biti (nasu- Vidalić svjestan je važnosti dubrovačkoga stvaralaštva u prot čakavskomu more biti), te za glagole tipa imperativni okviru hrvatske književnosti toga doba. Zato u zanosu pje- oblik dođi (od nekadašnjega dojdi) s provedenim preme- va o Dubrovniku kao kruni hrvatskih gradova: Dubrovnik tanjem i novoštokavskim jotiranjem. Valja ipak naglasiti grad svitli i slavan zadosti, / Svake Bog nadili obilno milosti da su brojne jezične značajke koje se susreću u Kanaveli- (…) Svuda ga jest puna slava, svud on slove / Hrvatskieh ter ća zajedničke i čakavštini i onodobnomu dubrovačkomu kruna gradov se svih zove. idiomu, pa u takovim primjerima ne treba isticati dubro- Premda su stjecajem nesklonih povijesnih okolnosti vački utjecaj. n Hrvati u 16. i 17. stoljeću živjeli rascjepkano u različitim

MATICA srpanj 2019. 41 Pulske povijesne poslastice

zilo na Barakama. Spajanje gusto nase- 30 godina pulskog ljene povijesne jezgre s udaljenim rubnim dijelovima grada dobiva priori- tetnu važnost. električnog tramvaja U Puli je već od 1895. godine postojao spor i tehnološki neučinkovit javni prijevoz putnika koji su obavljali omni- U pulskim podzemnim tunelima – skloništima busi, vrste većih kočija s konjskom za- Zerostrasse otvorio je Povijesni i pomorski muzej pregom. Ministarstvo željeznica, kako bi Istre – Museo storico e navale dell´Istria zanimljivu unaprijedilo i organiziralo gradski prijevoz, naručuje 1897. godine od inženje- četverojezičnu izložbu ‘Pulski električni tramvaj (1904. ra Rudolfa Urbanitzkoga iz Linza izradu – 1934.) / Il tram elettrico polese (1904. – 1934.) / idejnog plana za uvođenje tramvaja na konjsku vuču ili električni pogon u Puli. Elektrische Strassenbahn Pola (1904. – 1934.) / Pola Electric Tramway (1904. – 1934.)’. Početkom 20. stoljeća tramvajski promet bio je najučinkovitiji oblik javnoga prijevoza. Za razliku od ostalih hrvatskih gradova, Zagreba, Osijeka, Rijeke, Opatije i Dubrovnika, u kojima su tramvaje isprva vukli konji, pulski tramvaj jedini je koji je od početka pokretan na električni pogon.

Izložba Pulski električni tramvaj (1904. - 1934.)

Tekst: Gordana Milaković, Katarina jem 19. stoljeća glavna ratna luka Au- Pocedić i Gracijano Kešac stro-Ugarske Monarhije i moderno Foto: Tanja Draškić Savić i Povijesni i europsko vojno-industrijsko središte pomorski muzej Istre koje doživljava intenzivnu socijalno-ur- banu i demografsku ekspanziju – 1880. zložba kojom je rekon- godine ima 24.937 stanovnika, a 1910. struirana pulska tram- godine 57.755 stanovnika. Na sjeveru vajska trasa izborom 127 nastaju nove prigradske četvrti Kolod- muzejskih predmeta iz vor i Šijana, na jugu Veruda i već dobro I bogatoga fundusa Zbir- razvijena četvrt sv. Polikarpa do čije je ke starih razglednica, otvorena je 15. zapadne strane izgrađeno naselje Ba- lipnja 2019. godine, točno na 85. obljet- rake na Stoji. Pola sata hoda od povije- nicu posljednje vožnje pulskog tramva- sne jezgre udaljena je Šijanska šuma, ja. Istodobno se njome obilježava i 115. omiljeno pulsko izletište, a isto toliko i obljetnica svečane inauguracije elek- ljeti iznimno posjećeno Mornaričko ku- Torione, oko 1910. tričnoga tramvaja u Puli. Pula je kra- palište sa školom plivanja koje se nala-

42 MATICA srpanj 2019. Nn

Odlučeno je da pulski tramvaj bude na električni pogon jer se istodobno planira izgradnja prve javne elektrane. Godine 1900. Ministarstvo željeznica zadužuje Carsko namjesništvo u Trstu da obavi reviziju izvedbenoga projekta koji je već bila izradila tvrtka kneza Wrede iz Beča. Općina Pula raspisala je 1902. godine obveznice u iznosu od 1.200 kruna koje su ubrzo potrošene za izgradnju tramvajske pruge.

PRVA PULSKA JAVNA ELEKTRANA Izložba Pulski električni tramvaj (1904. - 1934.) Svečano je otvorena 29. siječnja 1904. godine u Vergerijevoj ulici. Podmirivala je električnom energijom tramvaj, jav- obojenih u kombinaciju crvene i krem Linija 2 bila je unutarnja gradska lini- nu i privatnu rasvjetu. Istodobno je na boje, a na sredini njihovih bočnih stije- ja koja je prometovala na relaciji Morna- kraju današnje Revelanteove ulice sa- na s vanjske strane isticao se grb Grada rički kasino – Kazalište – Trg Carli – Uli- građena i prva manja tramvajska remi- Pule. Gradski puhački orkestar svirao je ca sv. Martina – Arena – Park i natrag. za – garaža za smještaj tramvajskih kola. koračnice, polke, valcere i mazurke te Na ovoj su liniji vozila dva tramvaja u Pulska tramvajska pruga bila je jed- neprekidno podizao raspoloženje pri- razmaku od 8,5 minuta. Na tramvajskoj nokolosiječna s mimoilaznicama. Širina likom zaustavljanja na svakoj postaji, a postaji Mornarički kasino u Arsenalskoj kolosijeka bila je 1.435 mm, isto kao i tramvaj je morao proći cijelu trasu da ulici bilo je moguće presjedanje. Park na željezničkoj pruzi, tako da su se i di- bi se obavio tehnički nadzor. je bio posljednja tramvajska postaja Li- jelovi željezničke pruge mogli iskoristi- Pula dobiva suvremeni javni grad- nije 2. Nastavak vožnje od ove postaje ti za prometovanje tramvaja. Ukupna ski prijevoz prvim danom redovitoga do željezničkoga kolodvora organizirao dužina pulske tramvajske pruge izgra- tramvajskog prometa – 24. ožujka 1904. se prema potrebi. đene do 1911. godine bila je 7.274 km. godine kada su uvedene dvije tramvaj- Prvog dana tramvajskog prometa Tramvaj se prvi put provezao Pulom ske linije. prodano je 6.500 karata, a u dva slje- 15. veljače 1904. godine u 18 sati na služ- Linija 1 bila je vanjska gradska lini- deća dana ukupno 11.000 karata. Na benoj probnoj vožnji. Svečana inaugu- ja koja je prometovala na relaciji Mor- obje tramvajske linije samo u prva četiri racija tramvaja upriličena je 23. ožujka naričko kupalište – Kolonije – Mornarič- mjeseca prevezeno je 410.000 putnika, 1904. godine u 9 sati ujutro ispred Mor- ka crkva – Mornaričko-tehnički odbor a tramvaji su prešli 126.000 km. Tram- naričkoga kasina (danas Dom oružanih – Mornarička vojarna – Mornarički ka- vaj ubrzo postaje ponos grada! snaga Republike Hrvatske), na raskri- sino – Arsenal – Ribarnica – Riva – Vo- Nova tramvajska linija službeno je žju Arsenalske i Flaciusove ulice, pred jarna – Park – Željeznički kolodvor i na- uvedena 16. kolovoza 1909. godine. Pru- mnoštvom okupljenih građana. Nastalo trag. Nova tramvajska postaja na ovoj ga je u lipnju 1911. godine produžena je oduševljenje dolaskom dvaju tramvaj- liniji bila je poslije 1909. godine i Hotel do crkve Gospe od Milosti. skih motornih kola i dviju zatvorenih pri- Riviera. Vrijeme vožnje na Liniji 1 traja- Tehnološkim napretkom nakon Pr- kolica ukrašenih zastavama i zelenilom, lo je 19 minuta. voga svjetskog rata tramvaj postupno gubi na značaju. Putnika je bilo sve manje, a počinju prometovati i autobusi. Stanovnici Pule voze se i tramvajem i općinskim autobusom od 1931. godine. Pulski električni tramvaj vozio je posljednji put 15. lipnja 1934. godine. n

ENG In the late nineteenth century Pula was the chief naval harbour of the Austria-Hungary dual monarchy and home to a modern European military and industrial complex, seeing intensive social, urban and demographic expansion. Pula gained modern urban public transport with the opening on the 24th of March 1904 of two regular tram lines. The Tramvaj ispred Arene, 1908. Pula Electric Tram saw its final ride on the 15th of June 1934.

MATICA srpanj 2019. 43 Vijesti Marija Pejčinović Burić izabrana za glavnu tajnicu Vijeća Europe Hrvatska se pridružila Vijeću Europe prije dva i pol desetljeća, a stupanje na dužnost nove glavne tajnice predviđeno je 15. listopada ove godine

Tekst: Vesna Kukavica ne i političke slobode, vladavinu prava te druga načela koja čine temelj svake rvatska ministrica vanj- istinske demokracije. Status promatra- skih i europskih poslova ča u Vijeću Europe imaju Kanada, SAD i Marija Pejčinović Burić Meksiko. Sažeto, aktivnosti VE temelje izabrana je za novu glav- se na četirima glavnim načelima: demo- H nu tajnicu Vijeća Europe kraciji i pravima čovjeka, socijalnoj ko- (VE) u Strasbourgu 26. lipnja 2019. Za- heziji i sigurnosti građana, obrazovanju stupnici Parlamentarne skupštine VE-a za demokraciju te kulturnoj raznoliko- odlučili su tajnim glasanjem da će Pej- sti. Na tim načelima izrađen je plan dje- činović Burić na dužnosti glavne tajnice lovanja VE-a u tekućem tisućljeću, koji naslijediti Norvežanina Thorbjørna Ja- sada realiziraju njegova tijela. Savjeto- glanda kojem u listopadu istječe drugi davni status pri Vijeću Europe ima više mandat. Pejčinović Burić dobila je 159 od 400 nevladinih organizacija. To svje- glasova, dok je njezin protukandidat doči da je VE razvilo snažno partnerstvo belgijski šef diplomacije Didier Reyn- s organizacijama civilnoga društva, koje ders završio sa 105 glasova. Pejčinovć sve više postaju oslonac razvoja i soci- Burić kandidirala se za glavnu tajnicu jalne kohezije. VE zapošljava oko 1.300 zajedno s Reyndersom, koji je s njom osoba, koje čine njegovu stalnu admi- prije nekoliko mjeseci ušao u uži izbor, nistraciju. Financiraju ga države-člani- bivšim litavskim premijerom Andriu- ce, ovisno o broju stanovnika i visini som Kubiliusom i bivšom grčkom mini- nacionalnog dohotka. Glavno tijelo Vi- stricom vanjskih poslova Dorom Bako- jeća Europe čini Odbor ministara, koji janis. Parlamentarna skupština VE-a je ključna instanca odlučivanja, a čine sastoji se od 324 zastupnika nacional- ga ministri vanjskih poslova država-čla- nih parlamenata iz 47 država članica. nica. VE ima i Parlamentarnu skupštinu Djelovanje Vijeća Europe (engl. Council sastavljenu od delegata nacionalnih par- of Europe) sa sjedištem u Strasbourgu nik Vlade RH Andrej Plenković, čestitavši lamenata. Nadalje, u njegovu sastavu pozicioniralo se na prijelazu tisućljeća na izboru našoj potpredsjednici Vlade i djeluje i Kongres lokalnih i regionalnih u svojevrsni sinonim za najviše demo- ministrici vanjskih i europskih poslova. vlasti, koji ima savjetodavan karakter. kratske standarde na europskom kon- Hrvatska ministrica ovime je postala Vijeće Europe treba razlikovati od Vije- tinentu, napose u području poštovanja druga žena u povijesti na čelu te orga- ća Europske unije (engl. Council of the ljudskih prava, višestranačke demokra- nizacije i prva osoba općenito iz sred- European Union) koje je tijelo EU-a. Svih cije i vladavine prava. Članstvo 47 drža- nje i jugoistočne Europe na toj dužnosti. 12 zemalja u kojima žive hrvatske ma- va šire europske regije (osim Bjelorusi- Hrvatska se pridružila organizaciji prije njine također su članice Vijeća Europe je i Kosova, a uključujući Rusiju, Tursku 23 godine (7. XI. 1996.), a stupanje na pa u svoj pravni sustav ugrađuju prepo- te države Kavkaza) čini VE jednom od dužnost nove glavne tajnice predviđe- ruke Okvirne konvencije VE-a o zaštiti sadržajno i geografski širih međudržav- no je 15. listopada ove godine. nacionalnih manjina i Europske povelje nih organizacija - što danas predstavlja o regionalnim i manjinskim jezicima. n više od 800 milijuna građana. MISIJA VIJEĆA EUROPE Hrvatska je ostavila dobar dojam ti- Ključni ciljevi Vijeća Europe, osnovanog ENG Croatia joined the Council of Europe two and jekom šest mjeseci predsjedanja tom 1949., su ostvariti što je moguće čvršću a half decades ago and will now see Marija Pejči- nović Burić, currently our foreign minister, take over najstarijom paneuropskom organizaci- suradnju među svojim državama-člani- the position of secretary general of the organisation jom prošle godine, izjavio je predsjed- cama, a posebno promicati individual- on the 15th of October of this year.

44 MATICA srpanj 2019. Hrvatski iseljenici u Argentini Zajednice važnije od pojedinca Nakon do sada objavljena tri teksta u kojima je opisan koncept umjetničkog rada vizualne umjetnice Lare Badurine i scenarista Nina Sorića “Kraj o liku/Idemo doma”, čiji će rezultat biti knjiga Monografija pejzaža, ovim četvrtim i završnim tekstom zaključujemo niz njihovih impresija o hrvatskim emigrantima u Argentini.

Lara Badurina, Jelena Nadinić i Nino Sorić

Tekst i foto: Lara Badurina i Nino Sorić nisu samo zastave i folklor”. Zajednič- stojećem starom identitetu višestruki ko svim tim naslovima je dvostrukost prognanici – a neki od njih ne mogu ni injenica je kako kratki, pojmova i situacija koje opisuju Hrvate naprijed ni natrag. jednomjesečni boravak u Argentini iako se ta situacija može, U Zagrebu je upravo u tijeku dovr- ne može percipirati niti vjerojatno, prenijeti na sve hrvatske šavanje pokretanja samostalnoga stu- tisućiti dio raznolikih emigrante, barem one koji se još osje- dija demografije, a jedna od važnijih to- Č sudbina Hrvata i njiho- ćaju Hrvatima. Žive u krajolicima Pata- čaka koje se pokretač, demograf prof. vih potomaka u Argentini, čiji su oni gonije ili vedutama Buenos Airesa koji Stjepan Šterc, želi dotaknuti jest “novi odani i strastveni građani. Međutim, trasu ih oblikovali, ali i dalje primjećuju ne- koncept države” u kojem bi jako važnu gajući za samo jednom jedinom činje- običnost tog svijeta, za njih onaj stari je ulogu trebali imati hrvatski emigranti. nicom ili jednim osjećajem koji bi naj- bio bolji, a kao prognanici shvaćaju da Sa sviješću o dvostrukosti stanja hrvat- bolje opisali sukus njihova stajališta o su oni zahvaljujući svojem još uvijek op- skih iseljenika, za kraj i umjesto zaključ- sebi, u oči su nam upali naslovi teksto- va koje smo napisali u Matici: “Hrvati, Dok smo sastavljali naslove nismo bili svjesni metaforičnosti dojma likovi koji čitaju svoje živote”, “Kraj o koji se formirao u nama. Hrvati su tako po našim naslovima likovi liku/Idemo doma”, “Višestruki prognanici” te u Novome listu: “Kad prostor svojih osobnih drama; distancirani od sebe oni čitaju o sebi i žive sa govori o identitetu ili kako emigracija zadrškom kako postoji još jedan svijet duboko u njima.

MATICA srpanj 2019. 45 ka predstavljanja projekta donosimo od- lomke priče i zapis kratkog razgovora s Jelenom Nadinić, koja postavlja isprav- na pitanja o hrvatskome identitetu, a ta pitanja su ponekad i najbolji odgovori. Jelena Nadinić diplomirana je farma- ceutkinja, doktorica Sveučilišta u Bue- nos Airesu, sa specijalizacijama iz far- makognozije i farmakobotanike i bavi se fitokozmetikom. Jedna je od najdinamičnijih osoba među iseljenicima; na argentinskoj te- leviziji kuha hrvatska jela, piše kuharice s tradicionalnim receptima iz domovine, dotajnica je Argentinske komore, člani- ca/savjetnica za Hrvate izvan Hrvatske za Argentinu te je predsjednica jedne od najuglednijih i najstarijih hrvatskih kulturnih udruga - “Jadran” (Asociaci- on Croata Jadran) – u sklopu koje dje- Citat Borges luju zbor Jadran, HR Tango, Mala ško- la u Cordobi, folkorna skupina Zrinski, Hrvatski iseljenici na drugim Koje još točke treba spomenuti u bend Legenda, klapa BA i ženska klapa održavanju veza? Valovi koja će se prvi put predstaviti hr- kontinentima i građani matice Jezik! Jako ga malo ljudi govori u svi- vatskoj publici 3. 7. u Zagrebu, a zatim zemlje imaju istu potrebu jetu, ali ako zadržimo jezik opstat ćemo. 6. 7. u Rabu, 8. 7. u Zadru, 10. 7. u Bolu, u svrhu budućeg opstanka, I zbog toga su nam knjige iznimno važ- 11. 7. u Šibeniku, 12. 7. u Omišu, 13. 7. ne, pogađa nas nedostatak knjiga i rječ- u Kučinama i 14. 7. u Splitu. kreirati nove odgovore nika u našim klubovima i zajednici, kao identiteta u svijetu koji se i odsutnost hrvatskih izdavača na saj- RAZMIŠLJANJA JELENE NADINIĆ mu u Buenos Airesu. Važno je da Hr- rapidno mijenja tehnološki, vatska i dalje šalje učitelje hrvatskoga Što je, po Vama, najbitnije za odr- ekološki, demografsko- žavanje veze između Hrvatske i ise- migracijski, a nitko ne može ljenika? Obitelj, zajedništvo koje jamči prije- prorokovati kakav će taj novi nos svijesti o identitetu na djecu. Trend svijet biti i kada će se, ako i raspada obitelji uništio je i identitet, ali kako se fokus pažnje u svijetu vraća na uopće, stabilizirati. održavanje obitelji tako mislim da se vraća i svijest o tome tko smo. lo i bojali, to je mišljenje da smo mi, kao, veći Hrvati od njih. To pokazuje sliku o A tko smo to mi, Hrvati? nama, o našoj hrvatskoj naravi zatvo- Upravo to je problem, po čemu nas renoj u sebe. Iako niti iseljenici nemaju uostalom drugi znaju - po Dubrovniku? pravu sliku o Hrvatima u Hrvatskoj. Je Game of Thrones? nogometašima? Što li bilo lako ili teško biti prognan, ili lako je doista srž nas, po čemu smo to mi ili teško 45 godina živjeti pod komuniz- “mi”, pa nismo valjda samo po mjestu s mom?! I svi odgovori su točni. kojeg dolazimo?! Trebamo samostal- no neprekidno tražiti odgovore na to. A tko su Hrvati u Argentini? Mislim da nas se u svijetu ne razlikuje Živimo u dvoje, s dvostrukim osje- dovoljno od drugih malih naroda. Uo- ćajima, a teško je to objasniti nekome stalom, trebamo se upitati kako se nas tko je ostao u Hrvatskoj kako je to biti i iseljenike shvaća u domovini. Često do- odani Hrvat i vatreni Argentinac, od hr- bivamo dojam kako Hrvati nisu zaintere- vatskih roditelja, čistokrvan, odijeljen i sirani za nas, a možda su nas se poma- podijeljen, a opet stopostotan.

46 MATICA srpanj 2019. u Argentinu, to je u svijetu s puno pro- Jelena Nadinić, 63 godine, 2. generacija iseljenika blema možda sitnica, ali nama je iznimno važna.

Koji je oblik umjetnosti najuspješ- Dvije žene niji ili najjednostavniji za izraža- vanje nacionalne pripadnosti ili za u jednom učenje o njoj? Pjevanje. Zvuk klapa, taj prijenos vremenu energije kroz glazbu i riječi. Ples. Zvuči S navalom krvi naivno i jednostavno za vas, ali nama je narodni folklor, nošnje, plesovi i kla- koja se vraća u pe nešto što mi osobno, pojedinačno leđa spoznaja se i tijelom možemo ponavljati tko smo i što smo. Jednostavno je, ali je još uvi- artikulirala u riječi jek nešto najučinkovitije. A i lijepo je. “ja sam tu već bila”! Foto: I. Šubić Što trebamo razvijati? Ambiciju. Trebamo i u Hrvatskoj i … I dok bi hodala kroz vrt, obavijena Istanbul. Njezina firma imala je u planu među emigrantima razvijati ambiciju mirisom jasmina koje je nekako uspje- kratki obilazak Mađarske, sa posjetom “biti bolji”. Jer mi to možemo. I to morala srediti da se zasade na sve četiri stra- Sigetu, mjestu slavne bitke. I tamo je domo dati mi, pojedinci na svim strana- ne njezinog svijeta nije je bilo briga za živjela ono što nikad nije. Učinilo joj se ma, a ne država, ne može ni ona sve sebe, imala je ulogu i zadaću u tom svi- da joj dio kralježnice, ili osjećaj krvi iz dati. Npr. umjetnici poput vas trebaju jetu. Osim kad bi zalepršale prve pahu- nje, curi u travu. Iznenađujuće, ali nije uložiti sebe u to što rade. Ako se naša ljice koje je nosio vjetar s Crnog mora, joj došla slabost nego osjećaj spozna- zajednica, ali i narod želi održati, mi tre- i kao uvijek u to doba između jeseni i je. Stajala je tamo pod jakim suncem u bamo prepoznati naše probleme i pri- zime tjesnac Bospora činio se surovim i visokim štiklama među zelenim vlati- like. To što su ljudi bili u zajednici po- turobnim. Tada joj utjehu nije predstav- ma maslačka dok je vodič verglao svoje sljedica je toga što je nakon Drugoga ljalo kupovanje ili cjenjkanje na velikom napamet naučene historijske činjenice. svjetskog rata rijetko koja obitelj osta- Bazaru, niti pogled na veliku kupolu Aja Zvučalo joj je to tako blesavo da se tome la čitava; preživjeli vojnici i domobrani, Sofije. Snalazila se u svijetu bez proble- podsmjehivala na letu za Istanbul, ali udovice i siročad. Zajednica im je zna- ma, ali o nekim stvarima nije znala niti kad se nakon iskrcavanja u Turskoj taj čila obitelj, značila je sve! Zatim su 2. i 3. najosnovnije činjenice. Činilo joj se ne- osjećaj vratio snagom vala koji pokla- generacija imale svoje obitelji i slabio je pravednim i to što je ona sada na Bo- pa sve obale i žala shvatila je da ponov- interes za druženje u zajednici. Sada, 4. sporu a ne u kanalima Neretve kada no može reći “I tu sam već bila”. Poslov- generacija želi znati tko su oni i po čemu rijeka napusti brda i preda se delti. Sje- nog partnera zamolila je da joj posudi se razlikuju od drugih; od Amerikanaca, ćala se tada bake koja je veslala stojeći auto i onda je divlje vozila do kraja svi- Čileanaca.... I žele biti drukčiji od drugih. u dugom plitkom čamcu i među trskom jeta. Stajala je tako na plaži uznemire- Oni, mladi, su ti koji se vraćaju u Hrvat- pjevala dok su se crne jegulje kovitlale na, nedaleko mlade žene koja je gaca- sku. I to je prilika. Spremamo susret svih u mulju sjećanja.... la bosonoga u plićaku, sa sandalama hrvatskih dijaspora Južne Amerike 28. Znala je što želi, otići na kraj svijeta, u ruci. Tek kad je muškarac u odijelu, -29. 11. 2019. Radimo. Zajednice, udru- biti veća i bolja od svih ali to će učiniti očito vozač, prišao mladoj ženi i rekao ge, institucije se mijenjaju, ali se žele i za sve dobre ljude oko sebe. Pa kad je joj na hrvatskom “ja ću vam ih priču- održati. I svi ih trebamo podržati. I po- jutros ambasador pitao “imate li želju vati gospođo”, počela se smijati. Vozač jedinci i država. Zajednica je važnija od nešto vidjeti gospođo”, odgovorila mu i mlada žena su je pogledali a ona je re- pojedinca! n je Crno more. Ambasador, visoki sijedi kla “možete li ih pričuvati i ovoj gospo- macho, čelične vilice iz obitelji pomo- đi”. I mlada se žena nasmijala. raca samo je nagnuo glavu u stranu s Vozač je sjedio pod suncobranom gleda- ENG Following on the three already published ar- podignutom obrvom i kratkim smiješ- jući mladu umjetnicu i sredovječnu juž- ticles detailing the concept behind the artistic work kom. Bila je to najmuškija želja koju je noamerikanku hrvatskih korijena dok of artist Lara Badurina and screenwriter Nina Sorić in The Land About the Character / We’re Going Home čuo za sve godine službe u Istanbulu. su stajale u plićaku. Bile su zgodne, ali project, the result of which will be a monograph fea- Muž i djeca ostali su u Hrvatskoj, kod tko može ukrotiti takve karaktere pitao turing landscapes, this fourth and final article con- rodbine vozikajući se po obali. Ona je se; govorile su o tome da su tu već bile, cludes a series of their impressions of Croatian em- igrants in Argentina and the thoughts of prominent poslovno odletjela za Budimpeštu, pa za ali i da su tu prvi put! émigré Jelena Nadinić.

MATICA srpanj 2019. 47 Dubrovnik: Izložba hrvatsko-francuskog umjetnika, dizajnera Nikole Vujanića O ljepotama, ali i opasnostima koje prijete Zemlji Autor želi prikazati prirodu vrijednostima ekosustava bez kojih život na Zemlji ne bi bio moguć i uz to Nikola Vujanić rođen je 1950. godine u Splitu. Živi i radi u Parizu od 1969. ohrabriti političare da prilikom donošenja odluka uzmu godine gdje je i studirao na ENSAD (Ecole u obzir široki spektar prirodnih vrijednosti national superieur des Arts décoratifs). Ra- dio je i izlagao i u Italiji, Španjolskoj, En- gleskoj, Njemačkoj, Finskoj, Japanu, Kini, Koreji, Brazilu, Argentini… Posljednjih godina se uz svakodnevni profesionalni posao zanima za digitalno slikarstvo i za klimatske probleme.

Tekst: Uredništvo Foto: Branka Mumalo

atriju dubrovačke palače Sponza otvorena je izlož- ba hrvatsko-francuskog umjetnika, dizajnera Ni- U kole Vujanića pod nazivom “Početak kraja”. Izložba je rezultat suradnje dubrovačke podružnice Hr- vatske matice iseljenika, Umjetničke galerije Dubrovnik i JU Rezervata Lokrum, a uz potporu Državnog arhiva u Du- brovniku, Grada Dubrovnika, Dubro- nosti za cijelo stoljeće. Ravnatelj Rezer- kazati prirodu uz vrijednosti vode, šume, vačko-neretvanske županije i Turističke vata Lokrum Ivica Grilec izrazio je nadu mora i drugih ekosustava bez kojih ži- zajednice Grada Dubrovnika. da naslov izložbe zapravo znači “početak vot na Zemlji ne bi bio moguć, uz to U ime Matice okupljenima se obrati- kraja” neodgovornog odnosa čovjeka ohrabriti političare da prilikom donoše- la Maja Mozara koja je naglasila kako je prema prirodi. Prvi čovjek UGD Tonko nja odluka uzmu u obzir široki spektar izložba posvećena planetu Zemlji, nje- Smokvina čestitao je umjetniku na izlož- prirodnih vrijednosti, a poslovni sektor zinoj ljepoti, ali i opasnostima koje joj bi i još jednom naglasio važnost teme. da integrira zaštitu i održivo korištenje prijete onečišćenjem. Također, dodala Dizajner, hrvatski iseljenik rođen u prirodnog i društvenog kapitala u svoje kako je izložba priređena u povodu Splitu, koji živi i radi u Parizu i koji koristi je poslovanje. Međunarodnoga dana biološke razno- umjetničko ime “Niko Neki”, mišljenja je Izložbu je otvorio v.d. pročelnika likosti (22. svibnja), Europskoga dana kako je izložba zapravo doprinos borbe Upravnog odjela za komunalne poslo- parkova (24. svibnja) te Svjetskoga dana za opstanak. Rekao je kako su tempe- ve i zaštitu okoliša pri Dubrovačko-ne- zaštite okoliša (5. lipnja) te da će nakon rature sve više i više kao i sama razina retvanskoj županiji Miho Baće. n Dubrovnika postav biti izložen i u dru- mora, pojavile su se ekološke izbjeglice, gim europskim destinacijama. zrak i voda su onečišćeni kao nikad do ENG French-Croatian artist and designer Nikola Ravnateljica Državnog arhiva Nikoli- sada, a “riba će još malo biti od plastike” Vujanić’s Beginning of the End exhibition was staged na Pozniak naglasila je da je tema izlož- jer je toliko plastike u morima. in the atrium of the Sponza palace in Dubrovnik. Vu- janić aims to depict nature through the ecosystem be, klimatske promjene, važna tema ne Ističući vrijednost prirode, autor želi value without which life on earth would not be pos- samo danas, već i tema od izrazite važ- pozvati stručnjake na suradnju. Želi pri- sible.

48 MATICA srpanj 2019. 70 years of Dubrovnik Summer Festival Environmental theatre at its best A weeks-long music and drama event which was launched in 1950, inspired by the model of the Salzburg Festival, whose founder, the famous director Max Reinhardt, spent his summer holidays in Dubrovnik in 1932. encouraging local enthusiasts who wanted to revive the city through theater and music using its backdrops as stages.

Translation: Luna Polić Barović contact and collisions of theatrical fic- ductions of Hamlet (directed by, for ex- tion and real life. ample, Dennis Carrey, Jiri Menzel, Dino ach summer for the last Radojević, and Joško Juvančić, with the 70 years, the city of TWO WRITERS HOLDING SPECIAL role of Danish prince played by, among Dubrovnik turns into PLACE others, Rade Šerbedžija, Derek Jaco- theater, using its histor- Two writers hold a special place in the bi, Daniel Day Lewis and Goran Višn- E ical and natural environ- history of the Dubrovnik Summer Fes- jić), the St. Lawrence Fortress hosted ment in the Service of art. But when it tivals environmental theater. Marin Romeo and Juliet (director Franco Ze- comes to environmental theater, what Držić, one of the greatest European firelli), Othello (Stuart Burge), Macbeti happened in Dubrovnik about twenty Renaissance writers, has been a part of (Vladimir Habunek), and others. years later far surpassed all similar Eu- the program since the Festival’s begin- The unforgettable blend of historic ropean festivals, by the number and nings. The second “house author” of the scenery and top performances includ- variety of unique locations and spaces Dubrovnik Festival was William Shake- ed several productions of the famous used. Most of the dramatic program of speare, a writer whose name is most Dubrovačka trilogy by Ivo Vojnović, the the Dubrovnik Summer Festival was commonly associated with the Lovri- poet who captured Dubrovnik’s deca- created in these spaces, with festival jenac Fortress, director Marko Fotez dence. The inimitable surroundings of productions that brought together the promoted to one of the world’s most Dubrovnik formed the setting for pro- best actors from Croatia and the for- famous Shakespearean stages with his ductions of many other classical works, mer Yugoslavia. Adaptability to the prin- production of Hamlet in 1952. In ad- from Calderon’s piece Life is a Dream ciples of environmental theater was a dition to many festival and guest pro- beneath the Minčeta Fortress, to the crucial criterion in selecting guest per- play Tužna Jele by Mato Vodopić im- formances. These principles, of course, mersed in the sea, to the Sophoclean have changed according to the spirit of Anyone who witnessed tragedies of King Oedipus and Oed- time and styles of individual authors, groundbreaking productions ipus at Colonus (directed by William but most of the plays shared an effort Gaskill) At the beginning of the 1970s, to minimize intervention in scenogra- will easily understand how the Dubrovnik Summer Festival experi- phy and not to undermine the integri- the heights of environmental mented with new theatrical trends that ty and authenticity of the space. During theater of the Dubrovnik contributed to the transformation of 70 festival seasons, performances were Dubrovnik into the city of theater. held in more than 60 spaces, from Festival are still based on the More and more propulsive interpre- squares, fortresses, palaces, and sum- vision of its founders, on the tations of classical works from the be- mer residences, to parks, quarries, har- ginning of the 20th century have been bors, and beaches. Since subject mat- assumption of the complete followed by increasingly frequent works ter was mainly about living parts of the intermingling of the truth of by contemporary authors, often asso- city and its surroundings, the citizens ciated with innovations that only a few of Dubrovnik became part of the Festi- space with the truth of life years earlier would have enraged the- val’s story, full of anecdotes about the and theater. atrical traditionalists. n

MATICA srpanj 2019. 49 70 godina Dubrovačkih ljetnih igara Ispreplitanje istine prostora s istinom života i kazališta Već punih sedam desetljeća Dubrovnik se svakog ljeta pretvara u grad teatar, stavljajući svoje povijesne i prirodne ambijente u službu umjetnosti.

od šezdeset prostora, od trgova, tvrđa- Generalna proba otvorenja va, palača i ljetnikovaca do parkova, ka- menoloma, luka i kupališta. Kako je uglavnom bila riječ o živim dijelovima Grada i okolice, tako su i građani Du- brovnika postali dijelom festivalske pri- če, prepune anegdota o dodirima i su- darima kazališne fikcije i stvarnoga života.

KUĆNI AUTORI: MARIN DRŽIĆ I WILLIAM SHAKESPEARE Dva pisca zauzimaju posebno mjesto u povijesti ambijentalnog kazališta Dubro- vačkih ljetnih igara. Dubrovčanin Marin Držić, jedan od najvećih europskih renesansnih pisaca, sa svojim je djelima prisutan od samih festivalskih početaka. Njegova pastorala Grižula, postavljena 1951. u parku Gradac, bila je prva prava ambijentalna predstava Ljetnih igara, a Tekst: Hrvoje Ivanković dovođenju gostujućih predstava. slijedilo ju je još pedesetak produkcija Činjenica da je najveći dio dramskog Držćevih djela, između kojih su i legen- ogađa se to zahvaljujući programa Dubrovačkih ljetnih igara darna postava komedije Skup u parku Dubrovačkim ljetnim stvaran upravo u tim prostorima, u fe- Muzičke škole - Umjetničke škole Luke igrama, glazbeno-scen- stivalskim produkcijama koje su okup- Sorkočevića te nekoliko uprizorenja nje- skoj manifestaciji pokre- ljale najbolje glumce iz Hrvatske i bivše gova remek-djela Dunda Maroja koji je D nutoj prema uzoru na Jugoslavije, načela su se mijenjala u izvođen na više lokacija, od Gunduliće- Salzburški festival čiji je utemeljitelj, slav- skladu s duhom vremena te trendovi- ve poljane do arheološkog nalazišta na ni redatelj Max Reinhardt, ljetovao 1932. ma i poetikama pojedinih autora. Veći- Pustijerni, gdje je potkraj 1970-ih, ispod u Dubrovniku. Davši svojim izjavama ni predstava zajedničko je bilo nastoja- naslaga građevinskog otpada, iskopan dodatni poticaj lokalnim entuzijastima nje da scenografske intervencije svedu djelić Dubrovnika srušen u katastrofal- koji su kazalištem i glazbom željeli oži- na minimum te da ni s čime ne naruše nom potresu 1667. godine. Drugi “kuć- vjeti usnule kulise svoga Grada, prila- integritet i autentičnost prostora u koji ni autor” dubrovačkoga festivala bio je godljivost načelima ambijentalnog ka- ulaze. Tijekom sedamdeset festivalskih William Shakespeare, pisac čije se ime zališta bila je važan kriterij i pri sezona predstave su izvođene u više najčešće vezuje uz tvrđavu Lovrijenac koju je još 1952., svojom režijom Ha- Kada je o ambijentalnome kazalištu riječ, ono što se u Dubrovniku mleta, redatelj Marko Fotez promovirao u jednu od najpoznatijih svjetskih šek- začelo pet godina nakon završetka Drugoga svjetskog rata uvelike je spirijanskih pozornica. Uz mnogobroj- nadmašilo sve slične europske festivale, kako po broju i raznolikosti ne festivalske i gostujuće produkcije Ha- mleta (režirali su ih, primjerice, Dennis korištenih prostora, tako i po načinu na koji su predstave Carrey, Jiri Menzel, Dino Radojević i Još- korespondirale s njihovim osobitostima. ko Juvančić, a danskog princa igrali su,

50 MATICA srpanj 2019. Dubrovačke Vrhunci ambijentalnoga ljetne igre kazališta dubrovačkoga Festivala i dalje počivaju uz ostale, i Rade Šerbedžija, Derek Ja- na temeljima koje cobi, Daniel Day Lewis i Goran Višnjić) na Lovrijencu su izvođeni i Romeo i Gi- su postavili njegovi ulietta (redatelj Franco Zefirelli), Othello davni utemeljitelji, (red. Stuart Burge), Macbeth (red. Vladi- na pretpostavci mir Habunek). Još su neka Shakespea- reova djela svoja izazovna uprizorenja o posvemašnjem našla i na drugim lokacijama, od otoka ispreplitanju istine Lokruma ili na pučini otvorenih hridi- na kupališta Danče (Oluja) preko idilič- prostora s istinom nog ambijenta parka Gradac (San ljet- života i kazališta. ne noći, Na Tri kralja, Izgubljeni ljubavni trud), do monumentalnoga baroknog stubišta ispod jezuitske crkve (Romeo ostvarenja donijelo je nekoliko postava ci Kolumbova jedrenjaka Santa Maria i Giulietta) ili renesansnog ljetnikovca Dubrovačke trilogije Iva Vojnovića, pje- (Kristofor Kolumbo, 1973.). obitelji Sorkočević u Lapadu (Mjera za snika dubrovačke dekadence. Ambijenti mjeru). Nezaboravan spoj povijesne Dubrovnika dali su nezaboravan obol i POSTAVE DJELA SUVREMENIH kulise (Gundulićev ljetnikovac u Gru- uprizorenjima mnogih drugih klasičnih AUTORA žu, palača Sponza, Knežev dvor, dvo- djela, od vratolomne postave Caldero- Sve propulzivnije interpretacije klasič- rac Skočibuha) i vrhunskih glumačkih nova komada Život je san ispod tvrđave nih djela od početka 20. stoljeća prate Minčete, preko u more uronjene Tužne i sve češće postave djela suvremenih Hamlet na Lovrijencu 1952. Jele Mata Vodopića, do Sofoklovih tra- autora, nerijetko povezanih s ambijen- gedija Kralj Edip i Edip na Kolonu (red. talnim iskoracima koji bi samo nekoliko William Gaskill) igranih u sumrak na ta- godina ranije naljutili kazališne tradicio- raci tvrđave Sv. Ivana te u praskozor- naliste. No, svi su vidjeli kako, u ratom je na obroncima brda Srđa. Početkom devastiranom Hotelu Belvedere, svoje 1970-ih na Dubrovačke ljetne igre pro- prirodno okružje nalazi virtuozna son- drle su nove kazališne tendencije koje daža postkomunističkog svijeta, Četvr- su dodatno pridonijele pretvaranju Du- ta sestra Janusza Glowackog (red. Ivi- brovnika u grad teatar. Središnji dubro- ca Boban, 2000.), kako Durrenmattov vački trg ispred palače Sponza osvojio Posjet stare dame (red. Ivica Kunčević, je Luča Ronconi sa svojom legendar- 2002.) srasta s prostorima zatvorene nom predstavom Orlando Furioso, a Tvornice ulja Radeljević u Gružu ili kako redatelj Georgij Paro s djelima barda Bobo Jelčić i Nataša Rajković u kazališ- suvremene hrvatske književnosti, Mi- nom hodu kroz turistički manje ekspo- roslava Krleže, donio je novu dimenziju nirane dijelove Grada, od Doma za sta- ambijentalnoga teatra šetnjom publike rije i nemoćne osobe Domus Christi do taracama i katakombama tvrđave Bo- Poljane Mrtvo zvono, isprepliću povijest kar (Aretej, 1972.), a zatim i plovidbom i sadašnjost Dubrovnika (Radionica za oko otoka Lokruma na uvećanoj repli- šetanje, pričanje i izmišljanje, 2003.). n

Pozornica prvih DLJI 1950.

Popratne manifestacije

MATICA srpanj 2019. 51 Klikni – Idem doma

Arhiviranje mrežnih publikacija Petnaest godina Zanimaju li vas vijesti o iseljeničkim organizacijama i njihovim važnijim hrvatskog arhiva weba manifestacijama, objavljene na web portalu Hrvatske matice iseljenika – lako ćete ih pronaći općom internetskom tražilicom ili jednim klikom u Hrvatskome arhivu weba (http://haw. nsk.hr/). Naime, u Nacionalnoj i sve- učilišnoj knjižnici u Zagrebu već se na milenijskom prijelazu započelo s katalogizacijom mrežnih publikacija među kojima je i web portal Hrvat- ske matice iseljenika. Sadržaji koji se prikupljaju odražavaju dijelove naše nacionalne baštine, upotpunjujući opću nacionalnu zbirku znanstvene i kulturološke građe, uključujući i onu iseljeničke provenijencije. S osobitom Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, pogled iz Ulice Hrvatske pažnjom prikupljaju se sadržaji koji bratske zajednice postoje samo na webu, dokumentira- jući odabrani društveni trenutak, po- pularne događaje i razne društvene Tekst: Vesna Kukavica Foto: Hina programu Konferencije svojim izlaga- tendencije, važna sportska, politička, njima sudjelovali su pozvani predavači kulturna i ostala događanja. O kvali- acionalna i sveučilišna – direktor Europeane Harry Verwayen teti Matičina trojezičnog web portal, knjižnica u Zagrebu te viša predavačica i jedna od utemelji- koji uređuje Diana Šimurina Šoufek, (NSK) u suradnji s Kon- teljica Digitalnoga laboratorija na Otvo- najpouzdanije svjedoči rastuća čita- zorcijem za dugoročnu renome sveučilištu u Izraelu dr. sc. Anat nost i uvrštenost u nacionalne baštin- N pohranu internetskoga Ben-David. Na Konferenciji je sudjelo- ske digitalne baze. sadržaja (International Internet Preser- valo 136 stručnjaka iz područja novih Portal Hrvatske matice iseljenika vation Consortium – IIPC) organizirala tehnologija, informacijskih znanosti, (http://www.matis.hr/) arhivira se već je Godišnju skupštinu i Međunarodnu knjižničara i arhivista iz cijeloga svijeta, desetljeće i pol u Nacionalnoj i sveu- konferenciju o arhiviranju weba – Web kao i istraživača u području arhiviranja čilišnoj knjižnici u Zagrebu u sklopu Archiving Conference (WAC). Godišnja skupština Konzorcija održana je 5. lip- Direktor Europeane Hrvatskog arhiva weba (http://haw. Harry Verwayen nsk.hr/), koji je usto integrali dio Eu- nja ove godine, nakon koje je 6. i 7. lip- ropeane. Tako se mogu pretraživati nja slijedila dvodnevna Konferencija na Matičini jedinstveni sadržaji od 2005. temu Web archiving community: matu- o bogatome kulturnom i društvenom ring practice together u zagrebačkome stvaralaštvu Hrvata izvan Republike hotelu The Westinu. NSK u Zagrebu sa Hrvatske (http://haw.nsk.hr/publika- svojim je Hrvatskim arhivom weba cija/454/hrvatska-matica-iseljenika). (http://haw.nsk.hr/) članica Konzorcija Klikni – Idem doma! IIPC te se Godišnja skupština i Konfe- rencija podudaraju s 15. obljetnicom utemeljenja Hrvatskog arhiva weba. U

Hrvatski arhiv weba, u čijem je sastavu i web portal HMI, dio je najveće europske zbirke kulturne baštine – Europeane, koja se razvija na inicijativu Europske komisije s ciljem umrežavanja arhivskih ustanova Staroga kontinenta.

52 MATICA srpanj 2019. weba te predstavnika privatnih tvrtki. U sklopu programa, koji se sastojao od nekoliko radionica i 36 izlaganja, sudionici Konferencije stekli su uvid u naj- novija svjetska dostignuća u razvoju pomagala, tehnologija i standarda u području pohrane internetskoga sadr- žaja te su imali priliku razmijeniti iskustva koja im mogu pomoći oko daljnje- ga razvoja, primjene i uporabe arhiviranih sadržaja u različitim anali- zama i istraživanjima. Konzorcij za du- goročnu pohranu internetskoga sadr- Dr. sc. Anat Ben-David, utemeljiteljica Digitalnoga laboratorija na OS, Izrael žaja (IIPC) utemeljen je prije desetljeća i pol na poticaj nacionalnih knjižnica rane publikacije dostupne su preko ka- sadržaji vrijedni čuvanja zbog toga su Australije, Kanade, Danske, Finske, Fran- taloga NSK i na stranici arhiva (haw.nsk. nepovratno izgubljeni. NSK zajedno sa cuske, Islanda, Italije, Norveške, Šved- hr). NSK u Zagrebu još je 1998. započe- Sveučilišnim računskim centrom izgra- ske, Velike Britanije, Hrvatske te Kon- la s katalogizacijom mrežnih publikaci- đuje arhiv desetljeće i pol, točnije od gresne knjižnice i mrežne platforme ja. Nakladnici i autori online publikacija 2004. godine. Tada je pokrenut projekt Internet Archive (https://archive.org/). mogu preko obrasca obavijestiti Knjiž- uspostave sustava za preuzimanje i ar- Članovi Konzorcija su knjižnice, arhivi, nicu o izlaženju svoje publikacije. Kako hiviranje obveznoga primjerka mrežnih muzeji i druge baštinske ustanove, čiji prve mrežne publikacije u RH nisu bile publikacija (Digitalni arhiv mrežnih pu- je zajednički planetarni cilj skupljanje, arhivirane, moglo im se pristupiti jedino blikacija - DAMP) s ciljem trajnog čuva- čuvanje i trajni pristup internetskim sa- na njihovoj izvornoj web-adresi. Mnogi nja i osiguravanja pristupa građi i za bu- držajima, razvoj i uporaba zajedničkih duće generacije. Sustav je izgrađen na pomagala, tehnologija i standarda za konceptu selektivnog pobiranja javno uspostavljanje internacionalnog arhiva dostupnih sadržaja. U prvom desetlje- te poticanje spomenutih ustanova i po- ću arhivirano je više od 3.600 naslova u jedinaca na prikupljanje sadržaja s In- 25.300 pobiranja. Naziv DAMP od 2010. terneta. mijenja ime u Hrvatski arhiv weba. Ovaj Hrvatski arhiv weba zbirka je sadr- naziv jasnije opisuje svrhu arhiviranja žaja preuzetih s Interneta koji su inte- sadržaja s weba i u skladu je s nazivima gralni dio hrvatske kulturne baštine. sličnih arhiva drugih nacionalnih knjiž- Publikacije za arhiviranje odabiru se nica u svijetu. n Sučelje Hrvatskog arhiva weba, prema zadanim kriterijima NSK. Arhivi- NSK u Zagrebu

Fifteen Years of the Croatian Web Archive The National and University Library in Zagreb (NSK) has and Ingeborg Rudomino at the National and University partnered with the International Internet Preservation Library are responsible for the upkeep of the HAW. Ele- Consortium (IIPC) to stage an annual meeting and in- ctronic mail can be directed to [email protected] and damp@ ternational conference on Internet archiving, the Web srce.hr. The site can be accessed at haw.nsk.hr and offers Archiving Conference (WAC). The annual meeting of the an abundance of social and cultural content published consortium was staged on the 5th of June of this year, on the national Web domain (.hr). The Croatian Herita- followed on the 6th and 7th of June by a two-day confe- ge Foundation portal, edited by (http://www.matis.hr/) rence on the topic of Web Archiving Community: Maturing Diana Šimurina Šoufek, has been archived for the past Practice Together at Zagreb’s The Westin hotel. The Croa- decade and a half at the HAW (http://haw.nsk.hr/; http:// tian Web Archive of the National and University Library haw.nsk.hr/publikacija/454/hrvatska-matica-iseljenika). in Zagreb (http://haw.nsk.hr/) is a member of the IIPC The Croatian Web Archive is also part of the largest Eu- consortium and the annual meeting coincides with the ropean collection of cultural heritage: Europeana (https:// fifteenth anniversary of the founding of the Croatian www.europeana.eu/portal/hr) which has now seen ele- Web Archive (HAW). The HAW is a collection of content ven years of development at the initiative of the Europe- from the Internet that constitutes an integral part of the an Commission with the goal of networking heritage in- Croatian cultural heritage. Tanja Buzina, Karolina Holub stitutions and projects in Europe. Click – Going home!

MATICA srpanj 2019. 53 Zagrebačke kustosice vode bečku Kunsthalle Međunarodno priznanje u tužnom nerazmjeru Ovo je prvi put da Kunsthalle Wien vodi grupa kustosa, a zadatak su preuzele tri od četiriju članica WHW-a, koje će na mjestu ravnateljica biti pet godina. Ana Dević nastavlja voditi projekte kolektiva u Zagrebu

lokalnom valorizacijom rada WHW-a. Kulturna politika godinama samo po- goršava uvjete u kojima radi WHW, kao i većina kolega s kulturne scene. WHW već pet godina vodi Galeriju Nova bez ugovora za prostor i bez reguliranog statusa, unatoč mnogim molbama upu- ćenim Gradskome uredu za kulturu da razriješi ovaj problem s pozicije kulturne politike – vrednujući doprinos gale- rijskog programa zagrebačkoj sceni”, poručile su WHW-ovke. U Kunsthalleu su naslijedile Nico- Članice kolektiva WHW: Nataša Ilić, Ivet Ćurlin i Sabina Sabolović lausa Schafhausea, koji je u lipnju 2018. objavio pismo i najavio da se s mjesta Tekst: Uredništvo Foto: WHW/Damir Žižić zgradi u kompleksu Museumsquartie- ravnatelja povlači tri godine prije iste- ra te u manjem paviljonu na Karlsplatzu. ka ugovora. Kao razlog naveo je jača- ri članice domaćega ku- Osnovan je 1992. s namjerom da bude nje nacionalističkih politika u Austriji. stoskog kolektiva Što, mjesto produkcije i izlaganja suvreme- Kustoski kolektiv Što, kako i za koga/ kako i za koga/WHW, Na- ne umjetnosti. Krećući od privremene WHW, kao udrugu za vizualnu kulturu, taša Ilić, Ivet Ćurlin i Sa- strukture kontejnera, u međuvreme- Dević, Ćurlin, Ilić i Sabolović osnovale su T bina Sabolović, u lipnju nu je prerastao u ozbiljnu infrastruktu- 1999. u Zagrebu. Dosad su organizirale su preuzele vodstvo nad bečkom gale- ru koja proizvodi osam do devet ambi- mnoge domaće i međunarodne izlož- rijom suvremene umjetnosti Kunsthalle cioznih izložbi godišnje te ima opsežni be i projekte u galerijama i muzejima u Wien. Izabrane su između više od 80 program edukacije i izdavaštva. Ljubljani, Beču, Beogradu, Pragu, Kas- kandidata iz cijeloga svijeta. “WHW svoj predloženi program te- selu, Grazu, Kopenhagenu i New Yorku, Ovo je prvi put da Kunsthalle Wien melji na orijentaciji na teme relevantne a od 2003. vode i program zagrebačke vodi grupa kustosa, a zadatak su preu- u bečkom, regionalnom i globalnom Galerije Nova. zele tri od četiriju članica WHW-a, koje kontekstu; interesu za veze umjetnosti Dobitnice su i Nagrade “Igor Zabel” će na mjestu ravnateljica biti pet godi- s društvenim i političkim kontekstom 2008., koja se dodjeljuje za iznimne kul- na. Ana Dević nastavlja voditi projekte te na fokusu na nove umjetničke pro- turne aktivnosti u središnjoj i jugoistoč- kolektiva u Zagrebu. dukcije. Program namjeravamo razvi- noj Europi, a 2009. bile su kustosice Kunsthalle je smješten u samome jati suradničkim razmjenama s nizom jedne od najpoznatijih svjetskih izlož- centru Beča u dva prostora, u velikoj međunarodnih saveznika, ali nas zani- bi suvremene umjetnosti, Istanbulskog ma i razgovor s neistomišljenicima te bijenala. Njegovo 11. izdanje osmislile “Zanima nas i razgovor s gradnja institucije koja je odgovorna su pod naslovom “Od čega čovjek živi?”. neistomišljenicima te gradnja prema napetostima i polarizacijama Bile su i povjerenice hrvatske izložbe n institucije koja je odgovorna koje trenutno obilježavaju suvremeno na 54. Venecijanskom bijenalu 2011. društvo”, najavljuju iz WHW-a dodaju- prema napetostima i ći kako su to principi koje su razvijali i ENG Nataša Ilić, Ivet Ćurlin and Sabina Sabolović, u radu u Zagrebu. three members of the Zagreb-based curator’s col- polarizacijama koje trenutačno lective WHW (What, How and For Whom) took over “Zato ovo međunarodno priznanje the helm of Vienna’s Kunsthalle Wien modern art obilježavaju suvremeno društvo.” doživljavamo u tužnom nerazmjeru s gallery in June.

54 MATICA srpanj 2019. Književne veze Najnoviji književni prijevodi Hrvatske drame u Urugvaju i Argentini, slikovnice na talijanskome i kubanske pripovijesti na hrvatskome

verentes u Španjolskoj, koja je uključi- vala i objavljivanje drame. U Argentini se posljednjih mjeseci igraju čak četiri hrvatska dramska teksta. Uz šestu sezonu drame ‘Moj sin samo malo sporije hoda’ Ivora Martini- ća, igra se druga sezona predstave ‘Bi- jeli bubrezi’ Vedrane Klepice i nova produkcija predstave ‘Žena bomba’ Ivane Sajko, a očekuje se i premijera drame ‘Stranci’ Darka Lukića. Dvije slikovnice u jednoj knjizi izdanje su Istarskoga ogranka DHK-a. “Le Rane – Le Tartarughe” (fiabe, favole e Tekst: Diana Šimurina-Šoufek leggende da tutto il mondo) prijevod Ivor Martinić su Laure Marchig i Darija Safticha - s rama o Mirjani i ovima hrvatskoga na talijanski, autorice San- oko nje’ Ivora Martinića, dre Kušević i ilustratorice Jadranke Ostić. voljno da zagonetni lik kornjače ukoriči u prijevodu Nikoline Ži- Sandra Kušević skupila je razne priče i u poučnu knjigu. (Izvorno objavljeno u dek, premijerno je u lip- legende o žabama iz različitih kultura izdanju IO DHK Pula: “Priče o žabama”, D nju postavljena u pro- i tradicija, preoblikovavši ih na način 2011. i “Priče o kornjačama”, 2007.). dukciji Comedia Nacional u Montevideu da budu zanimljive i poticajne djeci. Ja- U Maloj knjižnici DHK nedavno je (Urugvaj). Prevoditeljica Nikolina Židek dranka Ostić ih je pak popratila slika- objavljena i panorama suvremene ku- predstavila je pak u Buenos Airesu Te- ma i tako je nastala slikovnica naslov- banske pripovijesti “Zvijezda modroga aCro, online platformu za hrvatsku dra- ljena “Priča o žabama”. Petnaest priča neba” koju je prevela i priredila Željka matiku u prijevodu na španjolski te pu- pod nazivom “Priče o kornjačama” - u Lovrenčić. Predgovor je napisao Alber- blikaciju Teatro Croata na španjolskome izboru i prijevodu Sandre Kušević i uz to Guerra Naranjo. U sklopu međuna- jeziku u izdanju HC ITI, a pisac Martinić ilustracije Jadranke Ostić - obuhvaćeno rodne suradnje Društva hrvatskih knji- održao je dramsku radionicu. je zajedničkim tematskim okvirom, do- ževnika, izaslanstvo DHK 2016. boravilo ‘Drama o Mirjani i ovima oko nje’ poje u Havani. Cilj putovanja bio je uspo- znata je u zemljama španjolskoga go- stavljanje veza s kubanskim književni- vornog područja. Premijerno je izvede- cima i dogovori oko prevođenja djela – na 2016. u Teatru Picadero u Buenos njihovih autora na hrvatski i hrvatskih Airesu u režiji Guillerma Cacacea, koji je na španjolski. Rezultat tih dogovora je režirao i Martinićev dramski tekst ‘Moj i rukopis u kojemu se predstavljaju pri- sin samo malo sporije hoda’. Drama povijesti 34 suvremena kubanska auto- je premijerno izvedena 2014. na Festi- ra, članova UNEAC-a. Generacijski, obu- valu europske dramatike u Buenos Ai- hvaćeni su autori rođeni četrdesetih, resu, a ovoga svibnja je proslavljena pedesetih, šezdesetih, sedamdesetih i njezina 450. izvedba - čime se svrstala osamdesetih godina prošlog stoljeća. n u najizvođenije argentinske predsta- ENG ve poljednjeg desetljeća. Za ‘Dramu o Four Croatian stage plays are on show in Ar- gentina these past months: the sixth season of Ivor Mirjani i ovima oko nje’ Židek je dobila Martinić’s Moj sin samo malo sporije hoda (“My Son Premio Teatro del Mundo za prijevod Just Walks a Little Slow”), the second season of Ve- drame u Argentini. Prošle godine je za drana Klepica’s Bijeli bubrezi (“White Kidneys”), a new production of Ivana Sajko’s Žena bomba (“Bomb istu dramu dobila i Nagradu Alfred de Woman”), and the upcoming premiere showing of Musset izdavačke kuće Ediciones Irre- Darko Lukić’s Stranci (“Strangers”).

MATICA srpanj 2019. 55 Etnografija Hrvata u Mađarskoj 2018. Od vila preko hrane do gajdi U prostorima zagrebačkoga Balassi instituta koji promiče mađarsku kulturu i znanost predstavljen je 14. svibnja 2019. šesnaesti svezak serijske publikacije “Etnografija Hrvata u Mađarskoj 2018.” u izdanju Mađarskoga etnološkog društva. Publikaciju su predstavili dr. András Bertalan Székely, urednik serijske publikacije “Etnografija nacionalnih manjina u Mađarskoj” i dr. Šandor Horvat, urednik serije o etnografiji hrvatske manjine u Mađarskoj.

Tekst: Marin Knezović Semartinu” Marije Matković i Jószefa autorica upućuje na njihovu usku po- Gelencséra i “Izrada duda u Novom Selu vezanost s vjerovanjima ostalih Hrvata vaj svezak sadrži šest – Majstorstvo 86-godišnjeg Pave Gad- i južnih Slavena (primjerice razlikovanje priloga raznolikoga sa- janija, posljednjega tradicionalnog triju vilinskih rodova – zračnih, vodnih držaja. To su redom: dudaša i izrađivača duda na hrvatskom i podzemnih vila i sl.). Tako ova drevna “Vile i viške kod etničkom prostoru u Mađarskoj” Ando- vjerovanja predstavljaju i važnu kultur- O Gradišćanskih Hrvatov” ra Vegha. nu, identitetsku poveznicu s drugim pri- Silvije Bucolić, “O mogućim bunjevačkim padnicima hrvatskoga naroda. ishodištima” Milane Černelić, “Kratak VJEROVANJA U VILE I VJEŠTICE Članak Milane Černelić bavi se povijesni pregled etnografskog is- Rad Silvije Bucolić sažetak je njezina di- već puno puta obrađenom temom traživanja narodnosti u Mađarskoj” Er- plomskoga rada na Sveučilištu u Beču. podrijetla Bunjevaca, no taj problem nesta Eperjessyja, “Šokci u Baranji” Jakše Osim što daje kratak prikaz vjerovanja autorica promatra kao dio procesa Ferkova, “Narodna prehrana Šokaca u u vile i vještice u gradišćanskih Hrvata, oblikovanja kulture i identiteta vlaških skupina u srednjem vijeku i to posebice Vlaha – Hrvata. Koristeći se povijesnim, Šesnaesti svezak «Etnografije Hrvata u Mađarskoj» nije samo etnološkim i lingvističkim podacima au- važan doprinos istraživanju tradicijske kulture Hrvata u torica iznosi pretpostavku o njihovu podrijetlu s područja današnje Crne Mađarskoj, nego i bitan doprinos etnografskome istraživanju Gore gdje je u ranome srednjem vi- hrvatskoga pučkog naslijeđa općenito. jeku potvrđeno postojanje i hrvatskog

56 MATICA srpanj 2019. stanovništva. Povijesnim mijenama, a Koristeći se povijesnim, šavanju instrumenta i načina njegove posebno širenjem srpske srednjovje- etnološkim i lingvističkim izrade. Ovo navodi autora na razmišlja- kovne države, ove zajednice postupno nje kako je tako moralo biti i u davnini se pomiču prema zapadu. Autorica up- podacima autorica Černelić pa su se i tada gajde stalno mijenjale i ravo u etnološkim metodama vidi alat iznosi pretpostavku o usavršavale. Rad nas vodi kroz pojedine koji bi mogao “riješiti” problem podri- etape izrade duda počevši od oblikova- jetla Vlaha – Hrvata, a time i subetničke podrijetlu Bunjevaca s nja mješine, izrade diplica, trubnja, lak- skupine Bunjevaca. područja današnje Crne Gore tače do posebno osjetljivih piskova. n

ISTRAŽIVANJE TRADICIJSKE gdje je u ranome srednjem ENG The sixteenth volume of Croatian Ethnogra- BAŠTINE MANJINSKIH ZAJEDNICA vijeku potvrđeno postojanje i phy in Hungary is not only a major contribution to Jedna od posebnosti mađarske etno- hrvatskog stanovništva. the study of Croatian traditional culture in neigh- logije je pozornost koja se posvećuje bouring Hungary; it is also a major contribution to the ethnographic study of Croatian folk heritage in istraživanju tradicijske baštine manjin- general. The volume includes six articles covering skih zajednica. O tome je pisao Ernest Šokaca u selu Semartinu od polovice diverse content. Eperjessy, nekadašnji predsjednik Odje- 19. st. do početka 80-ih godina 20. st. la za istraživanje manjina u Mađarskom Što se i kako jede također predstavl- etnološkom društvu. Već prilikom na- ja bitnu odrednicu identiteta. Premda IN MEMORIAM stanka Mađarskoga etnološkog društva se vanjskim promatračima prehrana oblikovana su čak 22 odsjeka za poje- u Semartinu činila jednostavnom i os- Alejandro dine manjinske skupine u Mađarskoj. kudnom, zapravo je bila vrlo raznovrs- Jadresic Taj vidan interes za manjine i njihovu na. S jedne strane upućuje na dinarske baštinu održao se do danas. korijene Šokaca (poput upotrebe peke, Marinovic Baranjskim Šokcima bavi se Jakša vrućeg kamenja i lonca na otvorenoj Ferkov. U prvome dijelu rada bavi se vatri), a s druge na utjecaje naroda s podrijetlom imena Šokaca, kao i ove kojima su živjeli. Pri tome se misli na subetničke skupine. Zatim pozornost Mađare (juhe) i Nijemce (kolači). Izbor posvećuje reformama mađarskoga namirnica također je vrlo širok pri čemu obrazovnog sustava koje ponekad i su i lov, ribolov i skupljanje dugo vre- nehotice potiču mađarizaciju šokačk- mena zadržali svoju ulogu. Posebno su og stanovništva. Tako upotreba neko- bile važne kaše i kašasta jela općenito, liko jezika u šokačkim selima (hrvatski, no nije se moglo bez juhe, variva, kru- mađarski, njemački) početkom 20. st. ha, gljiva, jaja, ukiseljenog povrća, zaku- više nije iznimka, nego pravilo. hanog voća, ribe, a u kasnijim vremeni- Posebno je zanimljiv rad Marije Mat- ma i različitih vrsta mesa. U 62. godini u rodnom Santiagu ković i Jószefa Gelencséra o prehrani de Čile, od posljedica tumora na O MAJSTORU IZRADE GAJDI mozgu, preminuo je Alejandro Ja- Publikacija završava člankom Andora dresic, nekadašnji čileanski držav- Vegha o jedinome preostalome maj- ni tajnik i ministar energije hrvat- storu izrade gajdi (duda, mišine) Pavi skog podrijetla. Gadanjiju. Gajde su nekad imale važ- Jadresic, po majci, Marinovic dok- nu ulogu u tradicijskoj glazbi europ- torirao je na Harvardu na polju skih naroda pa tako i Hrvata, no od 19. ekonomije, dobitnik je nagrade st. njihova važnost opada. Posljednjih Vlade Republike Hrvatske. Napi- desetljeća ponovno jača zanimanje za sao je knjigu Taller de Poesia – ovaj instrument što znanje majstora Ga- Siete autores chilenos contem- danjija čini neprocjenjivim. Dude Hrva- poraneos. S područja društvenih ta u Mađarskoj su vrlo kompleksan in- znanosti napisao je djela La poli- strument koji od osobe koji ih proizvodi tica energetica. Discursos del se- traži različite specijalističke vještine, od nor Ministro Presidente del Conse- obrade kože i drveta do oblikovanja me- jo Nacional de Energia (Santiago: tala. Svim tim vještinama Gadanjiji su- S.E.C.C., 1996.) i Logros y desafios vereno vlada. Ono što je posebno za- en el sector energetico (Santiago: nimljivo jest činjenica da ovaj majstor S.E.C.C., 1997.). iz Novoga Sela neprestano teži usavr-

MATICA srpanj 2019. 57 Suradnja škola Zagrebačke županije s hrvatskim manjinama Učeničko zadrugarstvo Učeničke zadruge Zagrebačke županije sudjeluju u mnogim aktivnostima i projektima tijekom cijele godine. Jedna od tih aktivnosti je i suradnja s udrugama i zajednicama Hrvata koji žive izvan Hrvatske. U tom smislu već je ostvarena suradnja s Hrvatima u Mađarskoj, Vojvodini, Makedoniji, Bosni i Hercegovini.

Tekst: Vedran Iskra Foto: Vedran Iskra, Tomislav Jelić

osljednja suradnja ostvarena je s Hrvatskim na- cionalnim vijećem Crne Gore, čiji su članovi bili P domaćini malim i velikim zadrugarima od 30. svibnja do 1. lipnja. Dopredsjednica HNV-a Crne Gore Ljer- ka Sindik srdačno je dočekala goste, uči- telje i učenike iz 19 škola s područja Za- grebačke županije, okupljenih u projektu čiji je nositelj Osnovna škola jamče uspjeh i izvrsnost učenika te im Vrbovečka škola, na čelu s ravnatelji- Milke Trnine iz Križa. svaka škola mora težiti. com Edinom Opertom, bila je domaćin Učenici i učitelji su u sklopu ovoga ravnateljici OŠ Matija Gubec Stanislavi projekta posjetili Dubrovnik, Tivat, Kotor SUSRET UČENIKA IZ TAVANKUTA Stantić Prćić te učiteljima i učenicima ta- i manastir svetoga Vasilija Ostroškog. I UČENIKA ŠKOLA ZAGREBAČKE vankutske škole pa je prvi dio susreta Bila je to prilika za razmjenu dragocje- ŽUPANIJE održan u Vrbovcu. Nakon toga su go- nih iskustava u radu učeničkih zadruga Dvije su škole Zagrebačke županije, II. sti i domaćini boravili pet dana na Loši- te za stvaranje zamisli i ideja koje će tek osnovna škola Vrbovec i Osnovna ško- nju, u Nerezinama, u odmaralištu Grada uključiti u svoj rad. Ipak, možda je to naj- la Pušća, nastavile vrlo uspješnu surad- Vrbovca. Tako su svi učenici imali prili- više od svega motivacija za daljnji rad i nju s Osnovnom školom Matija Gubec ku doživjeti kontinentalne i primorske osnaživanje učeničkoga zadrugarstva, iz Tavankuta. Susret učitelja i učenika ljepote Hrvatske, a uz to i sudjelova- djelatnosti u kojoj djeca uče zamišljati, triju škola održao se od 10. do 15. lip- ti u zabavnim i poučnim radionicama, stvarati i izrađivati. Upravo te vještine nja u Vrbovcu i Nerezinama. osmišljenim za ovu prigodu. Iz bogatoga programa susreta treba istaknuti posjet Edukacijskome centru o moru u Velome Lošinju i posjet Muzeju Apok- siomena u Malome Lošinju. Posljednji Muzej oduševio je interijerom i inova- tivnim načinom predstavljanja vrijedne kulturne građe koja je zainteresirala učenike. Uza Zagrebačku županiju, u or- ganizaciju međunarodnoga susreta triju škola uključio se i Grad Mali Lošinj. n

ENG Motivation for continued work and strength- ening cooperatives among pupils in Zagreb County, activities through which children learn to think, cre- ate and construct things, is to be found in collabo- ration with associations and communities among ethnic Croatians living abroad. It is these skills that guarantee success and excellence among pupils and to which all schools should aspire.

58 MATICA srpanj 2019. Prvi udžbenik hrvatskoga jezika na švedskom Godine iskustva pretočene u pomagalo Udžbenik pod nazivom “Idemo! Hrvatski za početnike” prvi je udžbenik hrvatskoga jezika napisan na švedskom. Obiteljski je projekt i kruna rada nastao uz izravno iskustvo poučavanja hrvatskoga jezika u Švedskoj. Namijenjen je svima koji žele naučiti hrvatski, a švedski im je polazni jezik, no ponajprije generacijama Hrvata koji žele oživjeti vezu s vlastitim jezikom.

Tekst: Katarina Zovak U lekcijama iz sedmog poglavlja Elizabeta Glasnović Raguž Foto: Snježana Radoš može se prezentirati i razgovarati o = obitelji, prijateljima, ljubavi, domu, a džbenik “Idemo! Hrvatski gramatički dio odnosi se na prijedloge. za početnike” djelo je sla- Osmo poglavlje sadrži lekcije – Hr- vistice Elizabete Glasno- vatska, zemlja športa, naše tijelo te lek- vić Raguž i njezine kćeri cije vezane uz opis našeg izgleda i osje- U Janje Zaccheroni, magi- ćaja dok je gramatički dio upotpunjen stre političkih znanosti i sociologije. Iza komparacijom pridjeva. gospođe Raguž desetljeća su iskustva, U devetom poglavlju dan je osvrt na ne samo u području proučavanja i po- vrijeme u lekcijama – o godišnjim dobi- učavanja hrvatskoga jezika, već i u pro- ma, koliko je sati, moj dan. micanju hrvatske kulture, povijesti i um- Deseto poglavlje predstavlja zani- jetnosti u Švedskoj. mljive kulturološke i povijesne činjenice Udžbenik izdan 2018. godine (izda- o Zagrebu te se daju korisni savjeti kako vač: Kroativa, Printera, Zagreb, prvo iz- se snaći na putovanju bilo da se radi o danje) ima 208 stranica te sljedeća po- odlasku na more ili boravku u zračnoj glavlja: “Idemo”, “Susreti”, “Tko sam ja?”, luci. Uz to, u ovom se poglavlju nalaze i “Što je to? Tko je to?”, “Govorim i pišem”, zanimljive i korisne fraze i rečenice. Po- “Za stolom”, “Obitelj i prijatelji”, “Ljudi”, sljednja poglavlja daju pregled hrvatske “Vrijeme”, “Putokaz”, “Iz hrvatskog nauka gramatike, rješenja zadataka te rječnik. o jeziku”, “Rješenja i odgovori”, “Rječnik”, taktičkim posebnostima hrvatskoga je- Obilježja ovog udžbenika su prak- “Vlastiti rječnik” te “Izvori slika”. zika, upitnim i pokaznim zamjenicama, tičnost i razumljivost. Tome pridonose U prvom poglavlju predstavljene glagolima, imenicama, pridjevima, upit- raznolike, a prigodne teme, ali i kreativ- su zanimljivosti o Hrvatskoj te o hrvat- nim rečenicama, jednini i množini, uve- ni grafički prikazi (razne ilustracije, sli- skome jeziku, abeceda i posebnosti iz- ćanicama i umanjenicama. Lekcija pro- ke i tablice). Cilj autorica je bio ne samo govora. širuje rječničko bogatstvo i temama – o pružiti kvalitetan materijal za pouku, već Uz drugo poglavlje stječe se moguć- bojama, odjeći i obući. dati zanimljiv, suvremen metodički sjaj- nost vođenja prvih jednostavnih dijalo- Peto poglavlje obrađuje padeže, gla- no prilagođen sadržaj koji potpuno od- ga, uz pozdrave i primjere kratkih reče- gole (prošlo, sadašnje i buduće vrijeme), govara današnjim potrebama učenja nica. Dan je prikaz sličnosti i razlika u priloge vremena, a posebice se kon- stranoga jezika. n hrvatskome i švedskome jeziku, korisne centrira na svladavanje vještine pisa- fraze te izgovor hrvatskih slova. nja u lekcijama – kako napisati pismo, U trećem poglavlju proširuje se mo- razglednice i pozdravi, oglasi, hrvatska ENG Idemo! Hrvatski za početnike (“Let’s Go! Cro- gućnost komunikacije na hrvatskome imena i čestitke. atian for Beginners”) is the first ever Swedish-language textbook for Croatian language instruction. jeziku uz informacije kako predstaviti i U šestom poglavlju fokus je na lek- It was created to be both practical and easily com- opisati sebe, svoje zanimanje i zemlju. cijama o hrani i piću te kako komuni- prehensible. The author’s objective was to provide U lekciju su uključeni i brojevi. cirati u restoranu, kavani i trgovini, tu- not only quality learning material, but also to offer interesting, modern and methodically brilliantly U četvrtom poglavlju proširuje se mačiti recepte i steći znanje o nazivima adapted content that fully responds to today’s needs znanje o gramatici uz informacije o sin- raznih namirnica. when learning a foreign language.

MATICA srpanj 2019. 59 Brzo, lako i zanimljivo ovladajte temeljima hrvatskoga jezika učite kada želite i gdje želite

A fast, easy and interesting way to learn the basics of Croatian. Learn when and where you want. HIT-1 Prvi sveučilišni on-line tečaj hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika The first on-line course of Croatian Piše: dr. fra Šimun Šito Ćorić, Švicarska as second and foreign language ([email protected])

Pred nama je 27. VII. koji Jesenski semestar / Autumn semester se slavio u SFRJ-u kao 9. rujna - 1. prosinca 2019. Dan ustanka “naroda Hr- (prijave do 30. kolovoza 2019.) vatske”, a bio je to dan September 9 – December 1, 2019 P strašnog zločina srpskih ustanika u Srbu i Drvaru nad Hrvatima (application deadline is August 30, 2019) katolicima i muslimanima. Domovina je morala šutjeti, a Hrvati u emigraciji Proljetni semestar / Spring semester dokumentirali su da je tamo pobijeno 9. ožujka - 31. svibnja 2020. više od 2.000 nedužnih ljudi, a još dvo- (prijave do 28. veljače 2020.) struko toliko protjerano ih je i zauvijek March 9 – May 31, 2020 ostalo bez zavičaja. Znali smo i za brač- ni par Matijević kojima su ustanici u selu (application deadline is February 28, 2020) Vrtoču odsjekli glave, nabili ih na kolce i nosali po selu, za stravično mučenje n 7 nastavnih cjelina u sustavu MoD (utemeljen na župnika Krešimira Barešića u selu Kr- Moodlu) njeuši kojega su usporeno rezali “i iz- n 150 nastavnih aktivnosti boli oči” te zajedno s poluživim seljani- n 24 sata online nastave u živo ma spalili u župnoj crkvi. Dolaskom n iskusni lektori, stručnjaci za hrvatski kao ini jezik hrvatske države o tome se urbi et orbi n interaktivan, komunikacijski i individualiziran pristup dokumentirano pisalo, ali idejni nasljed- učenju jezika nici navedenih zločinaca nastavili su n mogućnost stipendije slaviti taj dan, a drugi ih po medijima pravdati. n 7 learning units in the Moodle-based e-learning system Nedavno je u nas objavljen prijevod n 150 learning activities studije američko-kanadskog povjesni- n 24 hours of real-time communication online čara Maxa Bergholza “Nasilje kao gene- n experienced language instructors, specialists in Croatian as L2 rativna sila”, koja upravo sve to i puno n an interactive, communicative and individual approach to više dokumentira. Hrvatski književnik language learning Miljenko Jergović u Jutarnjem je prika- n the possibility of a scholarship zao tu knjigu i konačno iz nje zaključio: “…ustanak u Srbu i Drvaru 27. srpnja 1941. Pogledajte videopriloge o tečaju na mrežnoj stranici nije bio ni antifašistički ni narodnooslo- Look at videos about the course at web page bodilački događaj, nego brutalni masov- www.matis.hr ni zločin u kojem je od noža, vatre, sjekire, vila, metka, bacanja u jamu i utapanja u Obavijesti i upisi rijeci svoju pogrešnu nacionalnost ili vjeru additional information and enrollment: [email protected] (S)KRETANJA

Za ljetne meditacije i buduće akcije

“Ustanak u Srbu i Drvaru 27. srpnja 1941. nije bio ni antifašistički ni narodnooslobodilački događaj, nego brutalni masovni zločin u kojem je svoju pogrešnu nacionalnost ili vjeru životom platilo najmanje 2.000 Hrvata katolika i muslimana”

životom platilo najmanje 2.000 nezaštiće- ske države Iraka i Sirije” – piše u priopće- tu našu državu. Nijedan narod nije po- nih, nedužnih i nenaoružanih ljudi, Hrva- nju Župe Drvar. šteđen tog trenda, ali je najviše izražen ta katolika i muslimana na objema oba- S Austrijancima ponovno nemamo u Posavini, sjevernoistočnoj Bosni i u za- lama Une, među kojima i nemali broj još sreće. Osporavanjem crkvenih i civilnih padnoj Hercegovini. Uz to, posljednjih nerođene djece”. Tako je jedan od onih vlasti da se s pijetetom sjećamo jugoko- desetak godina državljanstva BiH odre- intelektualaca koji “nije krio da je volio munističkog masakra nad hrvatskim klo se više od 70.000 građana. A svjetski SFRJ i bio spreman da se suprotstavi nje- zarobljenicima i civilima na Bleiburgu i moćnici i dalje tjeraju svoje bez obzira zinim osporavateljima, pa i onima koji su dalje pokrivali su svoje povijesne kom- na to što vide da po njihovoj politici u osporavali oslobodilački karakter ustan- plekse “što je Austrija prije Njemačke toj zemlji nijednom narodu nije dobro. ka u Drvaru i Srbu” prihvatio tu istinu imala svoj austro-fašizam, što su Austri- Ove 2019. i dalje neki mediji po Eu- (Otvoreno pismo Josipa Pavičića M. Jer- janci jedva čekali da budu priključeni Ve- ropi, primjerice u Njemačkoj “Deutsche goviću). Jergoviću je bio potreban neki likom Njemačkom Reichu, što je u Austri- Welle” i “Frankfurter Rundschau” pa au- stranac da “otkrije” tu stoljetnu laž, a onima koji sad 27. VII. dođu u Srb i njihovim jatacima vjerojatno ni Bergholz Osporavanjem crkvenih i civilnih vlasti da se s pijetetom sjećamo ni ovaj njihov dosadašnji istomišljenik neće pomoći. jugokomunističkog masakra na Bleiburgu i dalje, Austrijanci

POLA STOLJEĆA BEZ CRKVE pokrivaju svoje povijesne komplekse. Danas nakon 75 godina od te tragedije hrvatska zajednica u Drvaru ima druge muke. Župa Drvar je uništena upravo ji bilo više nacista po glavi stanovništva strijski “Kleine Zeitung” i “Der Standard”, 27. VII. 1941. kada je ubijen tamošnji nego u Reichu i što je Hitler bio Austrija- pišu ili govore kao da nije prije tri de- župnik Waldemar M. Nestor i veći broj nac” (Gojko Borić). Zatim je uhvaćen čo- setljeća pao Berlinski zid ni propala ko- vjernika. Crkve u Bosanskom Petrovcu i vjek iz austrijske Vlade, Heinz-Christian munistička Jugoslavija. Zastrašujuće je u Drvaru porušene su 1948. Pola stolje- Strache, kako obećava nekoj “Ruskinji” kakvom lakoćom iznose najgrublje dis- ća tu nije bilo ni svećenika ni crkve. Tek državne poslove ako financijski pomo- kvalifikacije pišući o komemoraciji Ble- 1995. tu se naselilo više tisuća katolika gne njegovoj stranci. Morao je podnije- iburga i hrvatskih križnih putova na- prognanih iz mnogih župa BiH. Najpri- ti ostavku na sve funkcije. “Ruskinja” je stojeći je spriječiti. Sve do proglašenja je su za vjerske potrebe adaptirali jed- bila Tajana Tajčić, Srpkinja iz Hrvatske, petnaest tisuća ljudi na misi na Bleibur- nu dvoranu, a i nakon dugih godina tra- udana za Johanna Gudenusa, bliskog gu “skupom nacista”. Bez obzira na to ženja “opština” im još ne da “lokacijsku prijatelja Strachea. Gospodin Strache što im nakon svega možemo reći “uza- dozvolu” za dogradnju vjerskog objekta. se izravno očitovao da je protiv ulaga- lud vam trud svirači”, na svim je našima Ministarstvo graditeljstva u Livnu doni- nja u Hrvatsku jer za njega “Hrvatska je u Njemačkoj i Austriji koji mogu argu- jelo je Rješenje kojim se nalaže Općini sra…, sra…”. mentirati i pisati na njemačkom, ali po- Drvar da župi izda dozvolu, ali ona na- sebice na hrvatskoj diplomaciji, da na te stavlja s ponižavanjima katolika i ruga- NAJGRUBLJE DISKVALIFIKACIJE bezočne klevete i laži zaostalih njihovih njem zakonima. “Tu je tolika samovolja Ministarstvo civilnih poslova BiH izvje- novinara upozore glavne urednike tih kao da Drvar ne pripada više BiH ni Europi, štava da je u proteklih pet godina evi- medija, ali i javnost oko sebe. n nego području pod kontrolom tzv. Islam- dentirano 178.000 ljudi koji su napustili

MATICA srpanj 2019. 61 CRORAMA

ŠAHOVSKI TURNIR ‘CROATIA GRAND CHESS TOUR’ U zagrebačkome Muzeju Mimara sve- čano je otvoren Croatia Grand Chess Tour, najjače ovogodišnje pojedinač- no šahovsko natjecanje u svijetu. Tur- nir se igra u prostorijama Novinar- skog doma, a na njemu sudjeluje 12 najboljih svjetskih šahista. To je jedan od najjačih turnira u povijesti šaha, a prvi put u našoj zemlji nastupa jedan TIJELOVSKA PROCESIJA U DUBROVNIKU aktualni svjetski prvak, Norvežanin Na svetkovinu Tijelova dubrovački biskup mons. Mate Uzinić predvodio je misu Magnus Carlsen. Pokrovitelj turnira je u dubrovačkoj katedrali, nakon čega je uslijedila tijelovska procesija ulicama Vlada RH, a predsjednik Vlade Andrej stare gradske jezgre. Katedralni zborovi animirali su liturgijsko pjevanje tije- Plenković u svom je govoru na otvo- kom mise, kao i kasnije u procesiji koja se kretala od katedrale Ulicom od Puča renju turnira istaknuo: “Nadam se da do crkvice sv. Josipa, zatim do crkve Male Braće pa Stradunom do zborne cr- će ovaj turnir imati pozitivne efekte na kve sv. Vlaha i natrag u katedralu. Presveti Oltarski Sakrament nosio je biskup mlade i zahvaljujem Gariju Kasparovu Uzinić pod baldahinom koji su nosili članovi katedralne bratovštine Presvetog što je pridonio da turnir bude u Zagre- Sakramenta. Uz svećenike, redovnike, redovnice i vjernike u procesiji su su- bu.” Na fotografiji su mladi šahisti na djelovali i prvopričesnici u bijelim haljinama. turniru ispred Mimare.

MEĐUNARODNI DJEČJI FESTIVAL U ŠIBENIKU Mjuziklom ‘Djevojčica koja je previše čitala’ dramskog studija Učilišta Zagrebačkog ka- zališta mladih i spuštanjem festivalske zastave pred pre- punom Ljetnom pozornicom u Šibeniku zatvoreno je ovogo- dišnje 59. izdanje Međunarod- noga dječjeg festivala. Tradici- onalno, šibenski mališani su za zatvaranje festivala nakon spuštanja festivalske zastave izveli himnu ‘Zdravo maleni’, dok su uoči završne predstave Krila Oluje izvela akrobat- ski program na nebu iznad Ši- benika.

62 MATICA srpanj 2019. ‘MORE KNJIGA’ NA ZRINJEVCU Nn Manifestacija More knjiga, koju je Lumen izdavaštvo pokrenulo s ciljem promicanja knjiga i poticanja čitanja, otvorena je u zagrebačkome parku Zri- njevcu te će kao ‘intergalaktička plaža’ do 14. srpnja posjetiteljima nuditi književne susrete, promocije i radionice. Instalaciju i dizajn prostora osmislio je umjetnik Mario Miše. “Kada sam razmišljao na temu intergalaktičke plaže, sjetio sam se da me meduze podsjećaju na svemirce. U moru nam predstavljaju NLO-e, a ujedno rade i sjenu. Htio sam da ljudi imaju osjećaj kao da su pod morem”, rekao je Miše.

PROSLAVA 440. ROĐENDANA GRADA KARLOVCA Festival balona, gledanje zvijezda, ples, koncerti, odlične predstave na otvorenom, dobra hrana i piće i još puno više može se u 200-tinjak programa doživjeti u Karlovcu. Kako i dolikuje gradu koji slavi svoj impozantni 440. rođendan, proslava traje puna tri tjedna, a počela je 23. lipnja ivanj- skim krijesom, a završava na sam rođendan grada, 13. srpnja. Festival balona održan je krajem lipnja, a lokacija uzlijetanja bio je sam centar grada, karlovački Šanac. Po- sjetitelji su imali priliku doživjeti jedinstvene prizore uzlijetanja balona iz stare gradske jezgre, a dio njih je i osobno otišao na kratki vezani let. KORČULANKA NOVA HRVATSKA MISS UNIVERSE Mia Rkman s Korčule postala je nova hrvatska Miss Uni- verse. Svojim izgledom i karakterom 21-godišnjakinja je osvojila žiri na čijem je čelu bila Ivana Trump, bivša supruga američkog predsjednika Donalda Trumpa, vlasnika li- cencije izbora. Žiri je baš nju odabrao između 18 djevoja- ka iz cijele Hrvatske koje su se našle u finalu natjecanja. Mia, inače, dolazi iz medicinske obitelji i studira sanitarno inženjerstvo. Prvom pratiljom proglašena je Tea Slavica, javnosti poznata kao djevojka nogometaša Dinama Brune Petkovića. Program u HRT-ovu studiju “Anton Marti” vodili su Jelena Lešić i Mario Sedmak, a svojim su ga izvedbama upotpunili Jacques Houdek, Goran Karan i Roko Blažević, naš predstavnik za pjesmu Eurovizije.

MATICA srpanj 2019. 63 Objavljena autobiografija “Igraj – Vjeruj – Živi!” legendarnoga Krešimira Ćosića Čovjek velik koliko i visok “Bilo mi je jasno da život ima mnogo šire, dublje i više dimenzije od igre i da je čar igre u pravom, a ne kupljenom nadmetanju. Tako sam rano odlučio da novac, slava i taština za mene ne smiju ništa značiti. Igram, živim i u tome ću uspjeti.”

U Zagrebu je, u svibnju ove godi- či su Boše Tanjevića, a Dino je istaknuo ne, promovirana autobiografija “Igraj kako je Krešu doživio avangardom ko- – Vjeruj – Živi!” Krešimira Ćosića koju je, šarke, inspirativnim čovjekom koji je prema zapisima svoga oca, uredila Ana sve radio s osmijehom pa “čak i kada Ćosić Pajurin, u nakladi zadarske Udru- je vikao na nas”. ge Dani Krešimira Ćosića i Večernjega lista. Uz urednicu i predstavnike izdavača PRIKAZ ŽIVOTNOGA PUTA o Kreši su na promociji govorili i njego- Prema riječima urednice knjige, Kreši- vi suigrači iz reprezentacije Rato Tvrdić ne kćeri Ane, on je 1982. počeo pisati i Nikola Plećaš, trener Bogdan Tanjević autobiografiju, ali je nije dovršio. Ru- i Dino Rađa. “Volio sam ga. On nije mr- kopis je bio zamišljen kao povijest ju- zio nikoga. On je uvijek pomagao, dije- goslavenske i hrvatske košarke, ali se lio savjete. Bio je preteča košarke, ne s vremenom, uz neprocjenjiv doprinos samo kod nas, nego u svijetu. To je je- faktografiji i insiderskim opisima zlatnih dini košarkaš kojeg ja znam koji je mo- vremena košarke na ovim prostorima, gao igrati na svih pet pozicija. Ja nisam u konačnici pretvorio u prikaz jednoga vidio da se rodio takav”, rekao je Rato, nevjerojatno zanimljivoga, sadržajnoga dok je “Sv. Nikola” ustvrdio da nije si- i neobičnoga životnoga puta. Krešu ko- guran da bi Cibona bila prvak države da Krešo nije došao te da je reprezen- “Bio je vizionar, bio je revolucionar tacija bivše države zahvaljujući njemu košarke, bio je, kratko i jasno, osvojila “sve što se osvojiti dalo”. “Obo- žavao sam ga, čitav život ga nosim sa košarkaški genij”, pisao je o Kreši sobom. Svaki dan pričam o Kreši”, rije- Ćosiću Zoran Čutura. Tekst: Željko Rupić Foto: HINA Autobiografiju je uredila njegova ođenom Šibenčaninu, au- starija kći Ana Ćosić Pajurin toru ovoga teksta, una- toč uvjerenju, nije lako javno ustvrditi da je On R najveći. Zato zovem upo- moć njegova suigrača, sjajno krilo iz šampionskih dana Cibone, kasnije novinara, Zorana Čuturu koji u svom tekstu iz 2011. godine piše: “…prije šesna- est godina umro je najveći hrvatski košarkaš svih vremena, Krešimir Ćosić. Nema razloga da se na ovu konstataciju, konstataciju da je bio najveći svih vremena, uvrijedi obitelj Dražena Pe- trovića, ili Toni Kukoč ili Nikola Plećaš. Krešo je jednostavno bio najveći, i toč- ka. I svi oni to dobro znaju. Bio je vizionar, bio je revolucionar košarke, bio je, kratko i jasno, košarkaški genij.”

64 MATICA srpanj 2019. Sa “Zadrom” Krešo je osvojio pet prvenstava bivše družave Nn

Reprezentacija SFRJ. Ćosić stoji prvi slijeva - svjetski prvaci prvi put u Ljubljani 1970. (lijevo). Krešo sa suigračima Jelovcem i Tvrdićem (desno).

šarkaša, trenera i diplomata sada upo- i tada nepostojećega lutajućeg centra. “Na sve ponude profesionalaca znajemo i kao književnika. …Tako sam odmah došao u sukob. Ni- “Od najranije mladosti volio sam isti- sam htio biti ono što su drugi određi- odgovarao sam jednako: sve sam nu. Za mene je ona zapravo bila jako vali da bih trebao biti. …Zato sam stal- ih odbio. …Nipošto nisam mogao teška. Nisam imao prednosti kakve je no pokušavao biti svoj, tražiti svoj put i prihvatiti profesionalizaciju u imala većina mojih školskih kolega. Po- slušati savjete pametnijih.” čeo sam zaista od nule. I to zato što kojoj bi isključivo novac upravljao sam bio jako mršav, s kokošjim prsima, IGRAM, ŽIVIM I USPJET ĆU mojim životom i bićem.” potpuno sablastan i jedva držao žlicu Stalni (uspješni) pokušaji da bude svoj u ruci. Na nogama su mi bila samo ko- Krešu Ćosića naveli su na, za to vrijeme, sam mogao prihvatiti profesionalizaci- ljena, a sve ostalo kost i koža. Muskul- iznimno neobičnu odluku. S dvadeset ju u kojoj bi isključivo novac upravljao fiber ili upalu mišića nikada nisam do- godina, s prvom titulom igrača godine mojim životom i bićem. Nisam se htio bio jer se nije imalo što upaliti. Jedino u domaćem prvenstvu i sviješću kako čitav podrediti košarci i biti samo košar- mi je glava s ušima (kao u Rate) staja- sam piše, da nešto mora promijeniti, kaš. Bilo mi je jasno da život ima mno- la iznad svega kao jarbol. Dok su drugi nešto naučiti, zatomiti svoj nemir, 1969. go šire, dublje i više dimenzije od igre uživali i veselili se, bilo mi je lijepo, ali otišao je igrati i studirati na Sveučilište i da je čar igre u pravom, a ne kuplje- nikada nisam bio zadovoljan. Svaka me Brigham Young, u gradu Provo, u sa- nom nadmetanju. Tako sam rano od- osrednjost jako živcirala. Trenirao sam veznoj državi Utah, u SAD-u. I ostavio lučio da novac, slava i taština za mene danonoćno”, piše Krešo. neizbrisiv trag! Postavio je “sve mogu- ne smiju ništa značiti. Igram, živim i u će” igračke rekorde Sveučilišta od kojih tome ću uspjeti.” UNIVERZALAC I GENIJALAC IGRE neki i danas stoje, prvi je neamerikanac Bezbrojne priče o Krešimiru Ćosi- Upravo je ovaj, ovakav zadarski momčić, biran dvaput u All-American, najbolje ću iz Zadra, Prova, Bologne, Zagreba, rođen 1948. godine, “uzeo” šest prven- petorke sveučilišne košarke. U to vrije- iz košarkaškoga i svakoga drugoga mi- stava bivše države, dva talijanska, zla- me u Provu je 1971. izgrađena najveća ljea mogle bi se svesti na zajednički na- to i dva srebra na olimpijskim igrama, košarkaška dvorana na svijetu, Marrio- zivnik – Krešo je bio veliki čovjek koliko po dva zlata i srebra sa svjetskih pr- tt Center s 19 tisuća mjesta, a za nju se je bio visok. venstava i po tri zlata i srebra te bron- još i danas govori: “Watts (trener Kre- U Provu je postao mormon, član cu s europskih prvenstava. U svoje vri- šine ekipe, op.a.) built it, Marriott paid Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih jeme izvanzemaljska pojava u svijetu for it, Krešo filled it.” dana, pa je nakon povratka iz SAD-a košarke, noćna mora Kondrašina i Go- Dakako, nevjerojatna Krešina igrač- osnovao mormonsku zajednicu u nas meljskog, sovjetskih izbornika, prvi u ka dostignuća rezultirala su njegovim te preveo na hrvatski Mormonovu knji- svijetu centar koji je mogao s loptom uvrštenjem na draft američke profe- gu. Posljednje godine života proveo je napraviti više od tri koraka, elegantno- sionalne NBA lige, kao prvog neameri- kao ministar-savjetnik u hrvatskome ve- ga skok-šuta čudesno “mekom” rukom, kanca u povijesti. Izabrali su ga Portland leposlanstvu u Washingtonu, a umro u ali i glavobolja svojim trenerima kojima Trail Blazersi, a godinu nakon Los An- Baltimoreu 1995. godine. n nije bilo lako “baratati” s univerzalcem geles Lakersi. Evo što o tome piše Krešo ENG i genijalcem igre. u nekoliko bitnih rečenica svoje auto- Zagreb was the venue in May of this year for the promotion of Igraj – Vjeruj – Živi! (“Play – Believe “Nije postojao nijedan igrač u kakvo- biografije: “Sve nagrade i pohvale koje – Live!”), the autobiography of Krešimir Ćosić, the ga sam se htio pretvoriti. Morao sam si sam dobio dobro su mi došle da zavr- man many consider to have been Croatia’s greatest stvoriti fiktivnoga heroja sa svim atribu- šim karijeru. No, unatoč tome, na sve ever basketball player. Ana Ćosić Pajurin compiled and edited her father’s notes, published by the Za- tima koje sam htio posjedovati jednoga ponude profesionalaca odgovarao sam dar-based Dani Krešimira Ćosića association and dana, kombinaciju beka, visokoga krila jednako: sve sam ih odbio. …Nipošto ni- the Večernji list daily newspaper.

MATICA srpanj 2019. 65 IZ SPORTA

EURO 2020: HRVATSKA - WALES 2-1 U dvoboju E kvalifikacijske skupine EURA 2020 na sta- dionu Gradski vrt u Osijeku, pred 17 tisuća gledatelja, su nogometaši Hrvatske slavili protiv Walesa s 2-1. Hrvatska je povela autogolom Alexan- dera Lawrencea u 17. minuti nakon ubačaja Ivana Perišića, koji je zabio za 2-0 u 48. minuti. U 77. minuti David Brooks, postiže gol za Velšane. Mađar- ska vodi u skupini s 9 bodova i utakmicom više od Slovačke i Hrvatske koje imaju po 6 bodova. Dvije sljedeće utakmice Hrvatska igra 6. i 9. rujna u gostima protiv Slovačke, odnosno Azerbajdžana.

ROLAND GARROS: DODIG I CHAN OBRANILI NASLOV U MJEŠOVITIM PAROVIMA Hrvatski tenisač Ivan Dodig je s Tajvankom Latishom Chan obranio naslov pobjednika u mješovitim parovima u Roland Garrosu nakon što su u finalu svladali Matu Pavića i Kanađanku Gabrielu Da- browski sa 6-1, 7-6. Ovogodišnje finale je bila repriza prošlogodišnjeg kad su Dodig i Tajvanka svladali Pavića i Dabrowski u odlučujućem ‘tie-breaku’. Za 34-godišnjeg Međugorca ovo je treće finale mješo- vitih parova u Parizu, a ukupno četvrto na Grand Slam turnirima. Osim s Chan, dvaput je u finalu bio u paru s Indijkom Saniom Mir- zom, 2016. u Roland Garrosu i 2017. na Australian Openu. Ivan je u muškim parovima s Marcelom Melom bio pobjednik Roland Garro- sa 2015. godine i finalist Wimbledona 2013.

WTA NOTTINGHAM - VEKIĆ PORAŽENA U FINALU Hrvatska tenisačica Donna Vekić poražena je u finalu WTA turnira u Nottinghamu od Francuski- nje Caroline Garcije 6-2, 6-7 (4), 6-7 (4). Bilo je to osmo finale hrvatske tenisačice i šesti poraz. Do sada je osvojila dva turnira. Prvi 2014. u Kuala Lumpuru, a drugi prije dvije godine upravo u No- ttinghamu. Vekić je odlično otvorila meč dobivši prvi set sa 6-2, no iduća dva je izgubila u trinae- stoj igri i nakon dva sata i 40 minute igre pobjeda je pripala 25-godišnjoj Francuskinji. Za Vekić je ovo bilo drugo finale u Nottinghamu, te ukupno osmo finale u karijeri, a više od nje od hrvatskih tenisačica ima samo Iva Majoli (17).

66 MATICA srpanj 2019. OSAM HRVATSKIH MEDALJA NA EUROPSKIM IGRAMA Hrvatska je s osam osvojenih medalja zauzela 28. mjesto na ljestvici osvajača medalja na 2. Europskim igrama, odr- žanim u Minsku, a najuspješniji su ru- ski sportaši sa 109 medalja pri čemu 44 zlata. Hrvatski sportaši su osvojili dva zlata, srebro i pet brončanih medalja. Zlatne medalje osvojili su Luci- ja Babić u sambu i Ivan Kvesić u karateu, srebro je osvojio Anđelo Kvesić u karateu, dok su bronce osvojili bok- sači Marko Milun i Toni Filipi, judašica Barbara Matić, stolnotenisač Tomislav Pucar i streličar Mario Vavro. Hrvatska je u Minsku nastupila sa 45 sportaša i sportašica u 12 pojedinačnih sportova zauzevši ukupno 28. mjesto od 50 zemlja koje su nastupile na drugim europskim igrama.

SVJETSKA LIGA: HRVATSKI VATERPOLISTI IZGUBILI OD SRBIJE U UZBUDLJIVOJ ZAVRŠNICI Hrvatski vaterpolisti su u finalu završnog turnira Svjetske lige u Beogradu izgubili od Srbije sa 11-12 (3-1, 2-5, 3-1, 3-5). Tako je Srbija izborila nastup na Olimpijskim igrama u Tokiju sljedeće godine, dok će Hrvatska imati prigodu plasman na OI izboriti na sljedećim natjecanjima. U va- terpolskom klasiku koji je donio puno preokreta i uzbu- đenja, utakmica je odlučena u uzbudljivoj završnici, a treba napomenuti da je posljednja četvrtina odigrana po vrlo jakoj kiši. Najefikasniji igrač u hrvatskim redovima bio je Ante Vukičević sa pet golova, dok je Loren Fatović zabio dva. Kod Srbije istaknuli su se Dušan Mandić i Filip Filipo- vić sa po četiri pogotka. Vaterpolisti Australije osvojili su treće mjesto pobijedivši Španjolsku sa 11-10. HRVATSKA I SRPSKA MANJINA ODIGRALE UTAKMICU U TAVANKUTU Tri godine poslije utakmice u Vukovaru, kada su po prvi put prijateljsku nogometnu utakmicu odigrali nogometne reprezentacije Hrvata iz Srbije i Srba iz Hrvatske, uzvrat- na utakmica odigrana je u lipnju, u Tavankutu, nedaleko od Subotice, a slavili su Hrvati s 4:1. Pred punim tribina- ma NK Tavankuta, kluba koji se natječe u Vojvođanskoj ligi, ponovno su na travnjak izašli igrači dvije reprezentacije sastavljene od amaterskih igrača. Reprezentaciju Hr- vata iz Srbije većinom su činili igrači iz Tavankuta, Suboti- ce i Sombora dok su reprezentaciju Srba iz Hrvatske činili igrači iz svih dijelova Hrvatske. I ova utakmica naišla je na veliki odjek, a u prilog tome govori i činjenica da su je or- ganizacijski podržali HNS i FSS.

MATICA srpanj 2019. 67