INTERVJU: ravnatelj Bore Savi ć i Bojan Miloševi ć
List u č enika OŠ „Ivan Goran Kova čić“, Lišane Ostrovi čke br. 1/2013.
TEMA BROJA: Demografska slika Lišana Ostrovi čkihkihkih
TERENSKA NASTAVA: Prvi ć Luka
SPORTSKI UZORI Od studenog 2013. Fijomba Naša Mala Škola moći će se pohvaliti isto tako Školske novine OŠ „Ivan Goran Kovačić“ malim novinama. Prigodno, jer ipak ove Urednici: Ivan Hrabrov godine slavimo pedesetu obljetnicu Marijana Jurjević škole. Na ovom prvom broju najviše treba Informatička podrška: Tomislav Miletić zahvaliti djeci koja su se potrudila, utrošila Surađivali: Anita Gašparović vrijeme i znanje na nešto što će ostati Jelka Savić zajednička uspomena. Andrea Mikelin Smith Posebno bih zahvalio našoj knjižničarki Nikolina Kraljević Marijani čijom zaslugom sve izgleda Marina Juran mnogo ljepše. Teme će u našim novinama biti Novinari: Lucia Lepur Ines Nakić raznovrsne: od reportaža s prekrasnih Petra Nimac Iva Lepur mjesta do priloga iz sporta i glazbe. Nećemo Valentina Dević Mihaela Radaš samo gledati, nego i analizirati. Zato Luka Maričić Sara Mamić pročitajte izvrsnu analizu Ivane Šimunac o Antonija Mijić Ivana Šimunac demografskoj budućnosti Lišana. Tko Monika Mamić Ante Mijić pročita članak o našem velikom kapetanu Antonia Pavlović Draženu Petroviću, saznat će odgovor na pitanje koja je tajna uspjeha i slave. Zato uživajte!
Ivan Hrabrov SADRŽAJ
Dani kruha…… 4
Sjetimo se učitelja…… 5
Intervju broja: prof. Bojan!..... 11
5 zaštićenih životinja Hrvatske….. 16
Kako umiru zvijezde……. 18
Alen Halilović-mlada nada hrvatskog nogometa….. 19
Neobični sportovi: Streljaštvo….. 26
Country glazba: simbol američkog juga…… 27
Dražen Petrović
Inspiracija svih generacija 24
„Krepat moredu svi kraljevi i carevi, ma
'Ajduk će ostat!" Povijest Hajduka 21
Petra za vas: Jacques Houdek i Toni Cetinski! 28
Luka i Sara: film koji morate pogledati! 30
Radovi učenika 31
Teme broja
Prvić - biser šibenskog otočja… 6
10461062 1007 980 908 924 892 811 687 680 583 498 530 453 326
Demografska slika Lišana Ostrovičkih 12 VIJESTI
Dani kruha
I ove godine u našoj školi sve čano je obilježen Dan zahvalnosti za plodove zemlje. Učenici su uz pomo ć svojih majki, baka pripremili ukusne proizvode koje su izložili na stolovima prekrivenim tradicionalnim ru čno izra đenim stolnjacima. Na stolovima su svoje mjesto našle bundeve, tikvice i košare pune vo ća.
Sva su se djeca potrudila i dala svoj doprinos za dane kruha. Od onih malenih do starijih.
Stolovi su bili puni slasnog kruha i mnogo slatkog vo ća. Nakon što je sve ćenik blagoslovio kruh i plodove zemlje, učenici i nastavnici su uživali u ukusnim kruš čićima.
Dane kruha uljepšao je naš zbor, svojim prekrasnim glasovima. Kao i uvijek, predvo đen našom profesoricom Sun čicom.
Izradila: Petra Nimac, 8. r.
4 VIJESTI
Svjetski dan učitelja
Svjetski dan u čitelja obilježava se svake godine 5. listopada . Taj je dan prigoda da se pokaže da je rad učitelja i nastavnika prepoznat kao jedan od najvažnijih za ukupan razvoj društva te da se kao takav i cijeni . Cilj Svjetskog dana u čitelja je dati podršku učiteljima kak o bi se osiguralo da će i dalje ispunjavati potrebe budu ćih generacija te podi ći obraz ovanje na razinu društvene važnosti. Za cilj ima izvu ći učitelje iz poluanonimnosti i dati im društvenu važnost koju zaslužuju. Prigoda je to i za isticanje važnosti rada svih u čitelja i nastavnika i njihov utjecaj na razvoj društva u cjelini, te da se nag lasi važnost te profesije, ali i samog obrazovanja čiji su oni nositelji, stoga se taj dan obilježava u više od 100 zemalja svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Proglasio ga je UNESCO 1994. godine u spomen na is ti datum 1966. godine kada je potpisana Preporuka o statusu u čitelja..:)
Pišu: Monika Mami ć i Antonija Miji ć, 8. r.
5 TERENSKA NASTAVA
kada smo u iz Lišana krenuli u Šibenik. Iz Vrijeme je za Šibenika smo brodom krenuli na „najlipši otok u Hrvatskoj“, kako bi rekao Faust Vran čić. polazak ! Otok je s kopnom, odnosno sa Šibenik om i Vodicama povezan brodskom linijom, kojom su mještani, kako kažu, veoma zadovoljni. Nakon mjesec dana škole bilo je vrijeme za Umirovljenicima je put besplatan. Na otoku je polazak na terensku nastavu. Naša destinacije zapravo najviše umirovljenika koji sada uživaju ovoga puta bio je otok Prvi ć. bave ći se ribolovom i turizmom. Dakako, uzbu đenja nije nedostajalo. Vrijeme za polazak došlo je u petak oko osam sati
Linijski graf na slici prikazuje p ad broja
Prvi ć Luka stanovnika ovoga otoka. Sve ih je 1600 manje jer mladi 1400 odlaze za 1200 obrazovanjem, 1000 poslom… 800 Prvi ć Luka 600 400 200 0 1857 1869 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001
Izvor: Državni zavod za statistiku
Faust Vran čić- ponos i dika ovoga otoka
Nema mještana koji nije čuo za Fausta ni Vran čić leksikograf, fizi čar, filozof i onoga koji se nije pohvalio da mu ku ća povjesni čar.“ Ovi citati su ispisani u gleda na staru Faustovu. samom uvodu Faustove biografije koja se nalazi u Memorijalnom centru Faust „Šibenik je hrvatskom humanizmu dao Vran čić koji smo u sklopu teren ske č velik broj li nost koje su bogatim i nastave imali priliku posjetiti. To je bilo č raznovrsnim stvarala kim opusom te jedno lijepo iskustvo, nama najzanimljiviji velikim ugledom i utjec ajem u javnom zbog osmominutnog filma koji nam je životu tadašnje Europe, ostavili neizbrisiv prikazan na kraju obilaska centra. trag. Jedan od najistaknutijih je Faust
6 TERENSKA NASTAVA
Po vlastitoj želji pokopan je 20. sije čnja 1617 godine u crkvi sv. Marije na otoku
Pogled na crkvu svete Marije, Memorijalni centar, glavni trg i hotel u Prvi ć Luci.
Izvor: Jadrolinija.hr
Prvi ć je jedan od otoka šibenskog arhipelaga. Povezan je brodskim linijama iz Vodica i Šibenika.
7 TERENSKA NASTAVA
Evo kako se mještani griju. Jer kažu da im je zimi dosadno pa vole zajedno uz vatru „bacit“ na karte. Malo ih ima, al' su složni.
Iako su svi poslovi koje radi teški, njima to ne smeta jer rade za sebe i zbog sebe.
Slobodnog vremena nemaju, ali su nam rekli kako uživaju u svemu što rade. Ljudi su nam ovome otoku vrlo gostoljubivi i ljubazni. Našim su novinarima na sva pitanja odgovarali s radoš ću i čežnjom za mladima.
NAŠI NOVINARI SU RAZGOVARALI S MJEŠTANIMA, KOJI SU VRLO ZADOVOLJNI MIROM I TIŠINOM NA OTOKU. NAIME SAMO IH JE 150, ALI ODLI ČNO SE 8 SLAŽU I POZNAJU. Vrhunac sezone je srpanj. More je Na slici je naša reporterka Ivana koja je razgovarala sa strancima tada odli čno, a i vrijeme je super. A TERENSKA NASTAVA koje smo susreli na brodu. Iako je listopad i nema puno turista, neki turista je najviše iz isto čne Europe. Na otok dolaze Rusi, Poljaci… još uživaju u posljednjim danima ljeta . Nekoliko apartmana , hotel i turisti čko odmaralište „Požega“ cijelo su ljeto puni jer i turisti, a i doma ći gosti traže mir. Glavna turisti čka atrakcija su Memorijalni muzej Fausta Vran čića i bodulsko pripetavanje.
vaju u posljednjim danima ljeta.
Na otoku nema automobila, jedino prijevozno sredstvo je bicikl.
Posada broda nam je rekla da je rekordan broj turista koji su u jednom dana stigli na Prvi ć bio 316 putnika.
Na slici se nalazi naš ravnatelj, gospodin Bore Savi ć, te gospodin Ivan Nimac.
Gospodin Ivan Nimac veoma je zaslužan za naš dolazak na ovaj prekrasan otok. Rodom je iz Lišana Ostrovi čkih, a bio je i prvi poslijeratni na čelnik op ćine!
9 TERENSKA NASTAVA
Razgovor s gospodinom Na otoku je o čuvana tradicionalna Nimcem: arhitektura? Tako je, otok je konzervatorski zašti ćen, ne može se Gdje boravite? Živim na Prvi ću, ve ć nekih graditi ako nije u sklopu s baštinom. deset godina, otkako sam u mirovini.
Odete li do Lišana? Odem do Lišana jer tamo imam maslinik. A odlazak na otok dojmio je mnoge. Neki su dojmove pisali u stihovima: Muzej? Moja je glavna motivacija bila muzej, čiju sam i ideju i pokrenuo. Dr. Vladimir Lu čev vodio je dio oko izuma, ja Prvi ć sam radio gra đevinski dio i skupljao č novac. Godine 2006. je po eo projekt, a Prvi ć Vran čićev do realizacije nam je trebalo 6 godina. Lipi, pun izuma Odakle sredstva? Sva su ministarstva pomogla, a veliku pomo ć pružila je i Kojeg more obasjava. Europska unija, čak milijun kuna iz predpristupnih fondova.
Faust Vran čić? Veliki čovjek svoga Luka puna riba i vremena. U Hrvatskoj je nedovoljno Škojki, dom je umjetnika. poštovan i prepoznat, za Prvi ć ga veže mladost. Ovdje je i pokopan.
Što je sa školom na Prvi ću? Prije pola Puno čvrstog i oblikovanog, stolje ća školu je poha đalo čak 110 učenika. Danas je samo dvoje djece u Morskog i kopnenog kamena. školi. Nekadašnja škola danas je hotel Di je sve složno. Maestral, a na cijelom otoku živi 130 do 140 stanovnika.
Prvi ć? Glavni problem je njegova Povijesne stvari koje izolacija, teško je starim ljudima. Lije čnik dolazi svaka 3-4 dana. Ovo je Ispunjavaju naš dan. tradicionalna sredina.
Ljeto? Ljeti otok živi, muzej ljeti posjeti Ante Miji ć, 6. r. oko 20 000 ljudi, 50 jahti je svakodnevno u luci.
Ima li stalno naseljenih stranaca? Da, tu žive tri njema čke obitelji.
Zanimljiv objekt s druge strane luke? To je bivša tvornica za preradu ribe. Danas je ugašena, a nekad je hranila otok. Kada se ugasila, nastupilo je iseljavanje. Radila je uglavnom ženska populacija.
10 INTERVJU
Razgovor s u čiteljem matematike i fizike – BOJANOM MILOŠEVI ĆEM
Napisale: Lucia i Iva Lepur
Za prvi broj našeg lista razgovarali smo s našim u čiteljem matematike i fizike, Kako najradije provodite slobodno Bojanom Miloševi ćem koji u Lišanima vrijeme? Odmaram. Ostrovi čkim radi ve ć 6 godina te je ispratio par generacija u srednju školu. Pokušali Kako zamišljate vaš idealan godišnji smo saznati nešto više o njemu. odmor? Samo ja, na nekom pustom otoku. Gdje ste ro đeni? U Osijeku. Znate li kuhati? Znam. Imate li brata ili sestru? Brata. Volite li nogomet? Da. S čim obavezno zapo činje vaš dan? S doru čkom. Najdraža životinja i zašto? Pas, nemam ga, ali kažu da je on čovjekov najbolji Što vas je potaklo da postanete prijatelj. profesor? Nezainteresiranost za ostalo. Volite li putovati? Ne. Kad ste bili mla đi jeste li imali osobu koja vam je bila uzor, ako da tko je bila Što biste poželjeli da uhvatite zlatnu ta osoba? Nisam imao nikakav uzor. ribicu i ona vam ponudi tri želje? Nemam nekih posebnih želja. Čime biste se bavili da niste profesor? Bio bih automehani čar. Što biste promijenili u ovoj školi? Dosta stvari. Kada biste mogli promijeniti nešto u životu, što bi to bilo? Mnogo bih toga Vaš životni moto? Radim što drugi žele. želio promijeniti.
11 TEMA BROJA
Mali pogled na demografsku budućnost… Demografska slika Lišana Ostrovičkih
U ovom smo članku odlučili napraviti jedan kratki osvrt na možda najveći problem hrvatskog društva. To je naravno jedan proces koji možemo nazvati na više načina, pad stanovništva, pad nataliteta, treća faza demografske tranzicije, ali ja ga smatram demografskom katastrofom hrvatskog društva. Na zadnja dva popisa stanovništva Hrvatska je zabilježila pad, ali nitko se zbog toga pretjerano ne zabrinjava. U populaciji stalno raste udio starog stanovništva, mladih je sve manje, a mnogi od njih danas traže spas u inozemstvu. Odnos radno sposobnog i uzdržavanog stanovništva (nezaposleni, umirovljenici, djeca) postaje neodrživ. Sve će to dovesti do urušavanja mirovinskog sustava.
Što se događa s hrvatskim selom? Nakon Drugog svjetskog rata nova se vlast odlučila za industrijalizaciju zemlje. To je dovelo do više procesa. Ljudi su počeli napuštati poljoprivredu (deagrarizacija), a uskoro i selo (deruralizacija). Gradovi rastu ogromnom brzinom (urbanizacija), ali neplanski, što dovodi do ogromnih razmjera divlje gradnje. Sela su ispražnjena.
Danas? Proces napuštanja sela bio je opravdan i nepovratan. Ali danas se postavlja pitanje: kakva je budućnost sela? Je li Hrvatska digla ruke od svog sela? Može li se pronaći model razvoja koji će selu dati smisao i konkurentnost u svijetu 21. stoljeća? Je li to ekološka poljoprivreda, možda seoski turizam? Može li selo uz vrhunsku prometnu povezanost postati oaza kvalitetnog i zdravog života za dnevne migrante iz sela u grad? Naši političari moraju pronaći odgovor, ali hitno, jer iz komentara naših učenika vidi se da malo tko vidi svoju budućnost na selu. Šteta, jer potencijala ima, samo moramo dočekati ljude koji će ga znati iskoristiti.
Ivan Hrabrov
12 TEMA BROJA
Novinarke Ivana Šimunac i Iva Lepur o ovoj temi razgovarale su s našim ravnateljem, gospodinom Borom Savićem…
Kako demografske promjene utječ u na godine 13 djece manje. Prije dvije godine školu? izgubili smo jedan razredni odjel, a to nas nažalost očekuje i u skoroj budućnosti, još Jako su izražene. To se vidi po broju jedna kombinacija. Što će biti sa dan ašnjim uč enika u višim i nižim razredima - 46 u trećim razredom kada postanu petaši, jer višim, a samo 33 u nižim. Dakle u četiri ih je samo dvoje?
1046 1062 1007 980 924 908 892 811
687 680 583 530 498 453
326
1857. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011
Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011 . godine u Lišanima Ostrovičkim
Što možete promijeniti po tom pitanju? centralne male škole biti ugašene i da će postati područne. Nažalost ništa. Mladi roditelji uglavnom su u B enkovcu, a nažalost i dosta je mladih Kako privući djecu iz susjednih sela da neoženjenih i neudanih. pohađaju našu školu?
Hoće li manji broj učenika utjecati na Na tom planu radim ot kad sam postao budućnost škole? ravnatelj i najviš e smo pokušali bivši župnik fra Božo Morić i ja da se pridobije APSOLUTNO! Radi se nova mreža škola i za mještane Vukšića i Provića da u razred sada će male područne škole biti ugašene, šalju djecu u Lišane pa bi tako i područna a u dogledno vrijeme bojimo se da će i škola u Vukšiću postala i naša škola. Nažalost javilo se veliko prot ivljenje.
13 TEMA BROJA
95 i više 85 -89 75 -79 65-69 55 -59 45 -49 35-39 25 -29 10 -14 0-4 0 5 10 15 20 25 30
Dobno - spolna piramida Lišana Ostrovičkih
Što će biti sa učiteljima nakon što škola Kakvu budućnost hrvatskih sela vidite? izgubi većinu učenika? Hrvatsko selo treba biti temelj za Smanjenje radnog vremena i plaće i budućnost. Razlozi za to nalaze se u nemogućnost stjecanja staža godinu za poznavanju susjeda rodbinskim vezama i godinu. međusobnom pomaganju u radu. Dok u gradu uglavnom rastu pojedinci, u selima Vidite li izlazak iz ovog problema? rastu skupine, družine… Vidim. Angažiranjem svih koji žive na Zašto mladi ne ostaju u selima? ovom prostoru. I po izreci američkog predsjednika: da svatko od nas daje nešto To je teško pitanje. Selo traži angažman državi gradeći svoje mjesto , a ne samo cijele osobe i fizičke i čovječnosti osobe. očekujući pomoć od države. Dok odlazeći u grad maštaju o lagodnom životu. Mladi svih generacija žive u Ka ko spriječiti odlazak stanovniš tva iz uvjerenju kako je nepoznato privlačnije sela? nego poznato i uvijek ljepše. Teško! Teško jer današnji mladi naraštaji Koje su za vas prednosti ž ivota na selu? posežu za užitcima, a bježe od rada i znoja. Zaboravljaju narodnu izreku da je put do Pred nosti života na selu su što čov jek sebe raja popločan trnjem. može zaposliti i nikada mu nij e dosadno. Imamo vrt, imamo kuću , prijatelje,
rodbinu… i stalno s e možemo s nečim „opteretiti“ tako da nam ne bude dosadno. Jer iz dosade nastaju svi problemi.
14 TEMA BROJA
Gdje u budućnosti?
Neke učenike smo pitali čime se žele baviti u budućnosti. Tako neki žele biti učitelji, vatrogasci, frizeri, odvjetnici…Naravno svi su dali različite odgovore, no na pitanje misle li ostati na selu svi su se složili oko istog odgovora: NE!
Evo što su rekli..
Petra Pulić : U gradu je bolje, tamo se vidim u budućnosti.
Patricija Mijić : Jer mi se ovo selo ne sviđa.
Monika Mamić : U gradu imam veću mogućnost zapošljavanja, više društva…
Izradile: Ivana Šimunac i Iva Lepur, 8. r.
15 5 zaštićenih životinja Hrvatske
Piše: Ante Mijić 6.r. Razlog: Volim životinje i proučavam ih odmalena.
1. Dabar
Dabar je vodena i kopnena životinjska vrsta i najveći glodavac sjeverne polutke. Masivne i zdepaste je građe, izvrstan plivač i ronilac što mu omogućava građa tijela. Dužina tijela dosegne do 1 metar , a rep je širok i plosnat dužine do 30 cm. Težina odrasle jedinke je 20 – 30 kg. Dabar živi na vodotocima i vodenim površinama obraslim bogatom močvarnom vegetacijom. Dabar je isključivi biljojed , ljeti se hrani sočnim zeljastim biljem koje nalazi u vodi ili neposredno na obali. U Hrvatskoj je dabar nestao krajem 19. stoljeća, a ponovno je vraćen od 1996. - 1998. godine u okviru projekta "Dabar u Hrvatskoj" . Procjenjuje se da ih je 2012. godine bilo već preko 1000.
2. Sredozemna medvjedica Sredozemna medvjedica jedan je od najugroženijih morskih sisavaca te vjerojatno najrjeđi tuljan na svijetu. Broj preživjelih predstavnika ove vrste procjenjuje se na ukupno svega 500-600 jedinki koje uglavnom obitavaju u dvije veće populacije - jednoj u području sjeveroistočnog Mediterana i drugoj u području sjeveroistočnog Atlantika. U Hrvatskoj sredozemna medvjedica je nestala sredinom 60-tih godina te se od tada ne bilježi razmnožavanje već samo povremena opažanja primjeraka koji dolaze iz Sredozemlja. Upravo zbog toga sredozemna medvjedica kao svoja obitavališta izabire izolirane i nepristupačne morske spilje i plaže. Različiti narodi i autori nadjenuli su joj različita imena kao dalmatinska medvjedica, jadranska medvjedica, morski fratar i morski čovjek. Sredozemna medvjedica hrani se ribama, rakovima i mekušcima koje hvata oštrim zubima. Vid im je slabo razvijen, ali imaju dobro razvijen sluh i njuh. Pretežito je noćna životinja . Prilikom zarona zatvara nosne i ušne otvore, a pod vodom može izdržati nekoliko minuta. Očekivani životni vijek im je više od 20 godina .
16 3.Ris Obični ris, ili eurazijski ris je najveća kotaru, Lici i Ćićariji povremeno na Kordunu i mačka u Europi pa i na hrvatskom tlu. Imaju Sjevernom Primorju. vrlo oštar vid i istančan sluh koji im omogućavaju da lako otkriju plijen. Ris je samotnjak koji lovi prije svega u sumrak i noću. Lovina su mu mali i srednje veliki sisavci - ptice, zečevi, kunići, vjeverice, zmije i dr. Lovi tako da im se nečujno prikrade strelovitom brzinom, skoči na njih i sruši ih na tlo. Nakon što pojede svoj plijen, odlazi se odmoriti u svoje skrovište. Očekivani životni vijek im je 10-12 godina. U Hrvatskoj ris živi u Gorskom
4. Bjeloglavi sup Bjeloglavi sup je vrsta ptica grabljivica nikada ne napadaju živi plijen . Tvore labave iz porodice jastrebova. U Hrvatskoj se nalazi kolonije i uobičajeno su vjerni svom stalnom duž istočne obale Jadrana, prije svega na staništu. Često lete u jatima od više jedinki. otocima Cresu, Krku, Prviću, Plavniku i Rabu. Supovi su monogamne ptice. Oba roditelja grade gnijezdo, leže na jajima i brinu se o ptićima. Očekivani životni vijek bjeloglavog supa iznosi 30 do 40 godina . Gnijezde se između siječnja i ožujka, a ženka polaže samo jedno jaje između sredine siječnja i kraja veljače. Hrane se isključivo uginulim životinjama, najčešće krupnim sisavcima. Zanimljiva činjenica je da bjeloglavi supovi
5. Čovječja ribica Čovječja ribica je najveća podzemna račićima. Zbog sporog metabolizma u stanju vodena životinja krša Dinarida i jedini mirovanja može gladovati i više godina. kralješnjak prilagođen životu u podzemlju. Dugovječne su, jer u podzemnim vodama nema Čovječja ribica endem je dinarskog krša. grabežljivaca koji ih mogu ugroziti, i žive do 70 Rasprostranjena je u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni godina . i Hercegovini i Italiji (u okolici Trsta). Živi u podzemnim mirnim vodama, bogatim kisikom i s niskom temperaturom, do 120 m dubine. Tijelo joj je nježno, duguljasto , bijele boje bez pigmenta , iako ima bijelocrvenkastu nijansu zbog potkožnih kapilara. Glava je produljena s okruglastom njuškom, a oči su zakržljale i skrivene pod kožom. Dugačka je od 25 do 30 cm. Hrani se vodenim beskralješnjacima, posebice ličinkama kukaca i sitnim vodenim
17 Supernova - smrt zvijezde Kako umiru zvijezde
Svemir je jako zanimljiv. Svemir je beskona čno prostranstvo koje nas okružuje. To je zapravo vremenski prostor u kojemu se nalazi mnoštvo nebeskih tijela.. Svemir je zapravo ukupnost svega što postoji, uklju čuju ći sav prostor, vrijeme, energiju, planete, zvijezde, galaksije i sve iza toga.
Jeste li ikad pogledali u nebo i pitali se kako nastaju zvijezde ili kako umiru?
Kad se u svemiru dogode Kad bi u našem ogromni bljeskovi tj. Umire jer joj nestaje susjedstvu eksplodirala najja či bljeskovi u njezinog osnovnog zvijezda na nebu bi imali svemiru tada znamo da je goriva. Dok se hladi dva Sunca više tjedana! zvijezda umrla. Taj đ zvijezda se skupi. doga aj nazivamo činje padati pod Po supernova! vlastitom težinom i eksplodira.
Supernova se pojavljuje jednom u 100 godina. Supernova je najsnažnija eksplozija u svemiru! Evo jedne na rubu galaktike! Bez brige, naše Sunce ć Tijekom više desetaka tisu a ne može eksplodirati. godina krhotina supernove Ovako umiru samo miješa se sa plinovima i steže ogromne i masivne se zbog djelovanja gravitacije. zvijezde, mnogo ve će Tako nastaju nove zvijezde, od Sunca! novi sun čevi sustavi i novi planeti.
Izradili: Antonia Pavlovi ć i Ivan Hrabrov
18 SPORT-NOVE NADE Alen Halilovi ć - nova nada hrvatskog nogometa!
Alen Halilovi ć, ro đen 18. 6. 1996. godine u Dubrovniku, najmla đi je gol za Dinamo zabio je u utakmici protiv debitant i jedini maloljetnik koji je u Slaven Belupa. Izbornik Igor Štimac povijesti nastupio za hrvatsku pozvao ga je 23. svibnja 2013. godine na nogometnu reprezentaciju. Dana 10. pripreme reprezentacije za utakmice lipnja 2013. u 50. minuti prijateljske protiv Škotske i Portugala. Danas se za utakmice izme đu Portugala i Hrvatske njega bore mnogi svjetski klubovi, a u ušao je u igru u dobi od 16 godina 11 prvom redu je Tottenham koji je mjeseci i 22 dana. spreman izdvojiti 15 milijuna eura za Alena.
Alen na treningu
Nogomet je po čeo trenirati u Nogometnoj školi Dinamo gdje je prošao nekoliko dobnih kategorija. U sezonama 2011./12. nastupao je za Alen u dresu Dinama kadete Dinama. U lipnju 2012. godine Iz Alenovog intervjua za časopis sudjelovao je u Me đunarodnom turniru Story i slu žbenu stranicu UEFA-e Mladen Ramljak kao najmla đi igra č u izvukli smo nekoliko zanimljivih stvari o redovima 'modre' mom čadi. Krajem njegovom privatnom životu. lipnja 2012. godine potpisao je profesionalni ugovor za Dinamo. Prvi seniorski nastup upisao je u rujnu iste godine u utakmici protiv Hajduka, a prvi
1 SPORT-NOVE NADE
Tako smo saznali da ga živcira petnaestogodišnji brat Dino s kojim ima kad ga uspore đuju s Lionelom Messijem, dobar odnos i jedno drugom pru žaju koji je Alenov idol i Lukom Modri ćem podršku. Tako đer ima osmogodišnjeg jer misli da trenutno nije ni blizu njima, brata Damira i majku Vanessu, kojoj nije velikim igra čima koji imaju odli čnu nimalo lako s četvoricom muškaraca u karijeru iza sebe. Smatra da je tek po čeo ku ći. i da je na njemu da radi i trenira, kako bi došao do njihove razine. Ako se ve ć mora s nekime usporediti, onda je to igra č David Silva (Manchester City). On mu je jedan od najdra žih igra ča i pokušava primijeniti dosta stvari koje vidi kod njega u svojoj igri.
Alen s bra ćom Damirom i Dinom
U osnovnoj školi prolazio je sve s odli čnim uspjehom jer je imao više vremena, ali sad je ve ć malo te že. Ide u III. gimnaziju u Kušlanovoj ulici u Zagrebu. Jako voli povijest jer mu je zanimljivo u čiti o anti čkoj Gr čkoj i poznatim svjetskim vladarima. Čita ono što ga zanima. Zadnje što je pro čitao bila je biografija o Pepu Guardioli, pisana na engleskom jeziku. Voli narodnu glazbu, sevdah. Od stranih glazbenika posebna mu je Rihanna.
O popularnosti kod cura ne razmišlja. Trenutno nije zaljubljen, a kod cura mu je va žno da sli čno razmišljaju. Drago mu je kad je cura iskrena i poštena. Odbijaju ga umišljene djevojke. Smatra da osoba treba biti prirodna, Alen je za reprezentaciju zaigrao sa samo 17 onakva kakva jest, a ne da nešto glumata godina zbog njega. ć Alenov otac, Sejad Halilovi , bio je jedan od najboljih igra ča Dinama u ranim 90-ima. Otac ga uvijek savjetuje da ima samopouzdanja i da ne odustaje. Piše: Ivana Šimunac, 8.r. Njegovim stopama krenuo je i
20 NEOBI ČNI SPORTOVI
STRELJAŠTVO
KOD NEKIH NEZAMJENJIVO , KOD VE ĆINE ZABORAVLJENO
S obzirom da je većina ljudi okupirana sportovima kao što su nogomet (najvažnija sporedna stvar na svijetu), košarka, rukomet..i mnogi drugi, tako su iza nas, u prošlosti nažalost ostali još mnogi sportovi. Neki od sportova koje je vrijeme pregazilo su mačevanje, šah, mnogi konjički sportovi i naravno streljaštvo.
Streljaštvo je natjecateljski sport u kojem se najbolje razvijaju vještine preciznosti, s obzirom da je cilj pogoditi metu, pokretnu ili nepokretnu. Prednost kod streljaštva je ta da iako se malo ljudi njime bavi, ipak je dosta rasprostranjeno po svijetu. Taj sport je specifičan po tome zato što se natjecatelji ne bore jedni protiv drugih, nego se natječu odvojeno od drugih natjecatelja, a u metu se može gađati puškom, pištoljem ili sačmaricom.
Mnogi ´miješaju´ streljaštvo sa streličarstvom. Iako su ta dva sporta jako slična, razlikuju se po tome što se u streličarstvu meta gađa lukom i strijelom .
Pravila i discipline u streljaštvu propisuje Međunarodna streljačka federacija ili kraće ISSF (od engleskog naziva International Shooting Sport Federation). Iako je streljaštvo bilo u programu još na prvim modernim Olimpijskim igrama u Ateni 1896.godine, ISSF je osnovan tek 1907. godine pod nazivom Union International, a današnji naziv je uzeo 1998. godine.
Giovanni Cernogoraz olimpijski je pobjednik u disciplini trap (gađanje glinenih golubova) na OI u Londonu 2012 godine.
,
Napisala: Antonija Mijić, 8. r.
26 GLAZBA
COUNTRY
Narodna glazba američkog juga
Country glazba je vrsta američke popularne glazbe koja potječe iz dvadesetih godina prošlog stoljeća s ruralnih regija juga SAD-a. Ima korijene u jugoistočnoj vrsti američke narodne glazbe i zapadnjačke muzike. Također se koriste elementi bluesa. Country glazba sastoji se od balada i plesnih melodija sa oblicima i harmonijama. Pratili su ih žičani instrumenti kao banjo, električna i akustična gitara, gusle i harmonika.
Taylor Swift mlada je američka country-pop kantautorica. Iako ima samo 24 godine može se pohvaliti s preko 24 milijuna prodanih pjesama!
Pojam country glazba dobio je popularnost 1940-ih. Pojam country glazba se koristi i danas s mnogim stilovima i podvrstama. Godine 2009. country glazba je bila najslušanija u radio špicama za vrijeme večernjeg bloka, a druga najpopularnija u jutarnjem bloku.
Jedna od i kona country glazbe svakako je Dolly Parton. S osobnim bogatstvom od preko 500 milijuna dolara smatra se jednom od najmoćnijih žena šoubiznisa. Neki od njezinih najvećih hitova su Jolene, Here I Go Again…
Izradila: Valentina Dević i Ivan Hrabrov
27 SPORT- UZORI Dražen Petrovi ć
Inspiracija svih generacija
Napisala: Monika Mami ć, 8.r.
Bio je jedan od najve ćih hrvatskih i proma ći i vrhunskim stru čnjacima. Ve ć svjetskih košarkaša. Uvršten je me đu 50 tada prognozirali su mu vrhunsku karijeru osoba koji su najviše pridonijeli Euroligi. zamijetivši kako je ve ć u ranoj dobi Spada u red najve ćih hrvatskih sportaša sposoban preuzeti svu odgovornost za svoju svih vremena. Svoju sjajnu i trofejima ekipu. ispunjenu karijeru po čeo je s 15 godina u Šibenci. Za punoljetnog Dra žena borili su se mnogi klubovi iz bivše Jugoslavije. On je potpisao za zagreba čku Cibonu, klub u kojem je igrao i njegov brat. Cibonu je odveo dva puta na tron Europe, a u dvije sezone bio je i najbolji europski igra č. Tada prelazi u španjolsku mom čad Real Madrid, gdje je bio obo žavan od suigra ča i publike jer je i toj mom čadi donio mnogo trofeja. Fenomenalne igre u Europi nisu ostale nezamije ćene me đu skautima sjevernoameri čke profesionalne lige (NBA). Real Madrid ga u po četku uop će nije želio pustiti u NBA ligu, no Dra žen je ipak ostvario svoj san, postao je ne samo jedan od najboljih igra ča New Jersey Nets-a nego i najbolji Europljanin koji je dotad igrao u NBA ligi.
Dra ženov ameri čki uzlet i divljenje Dra žen u Šibenci samih Amerikanaca njegovom igrom prekinula je stravi čna prometna nesre ća u Dra žen je po čeo igrati nakon što je kojoj je Dra žen izgubio život u 29. godini, u starijem bratu Aleksandru skupljao i vrhuncu svoje karijere. Smrt „ Amadeusa, dodavao lopte na njegovim treninzima. košarkaškog Mozarta“, odjeknula je kao Ostajao bi poslije treninga sam u dvorani i prava eksplozija u javnosti. Godine 2006. u šutirao sve dok ne padne no ć. Prije škole njegovu čast u Zagrebu je otvoren muzej i dolazio je u praznu dvoranu i trenirao, a memorijalan centar "Dra žen Petrovi ć", uz poslijepodnevni trening zadnji je napuštao. košarkašku dvoranu koja tako đer nosi Nevjerojatan talent i nesvakidašnja njegovo ime . Uvršten je u košarkašku Ku ću radišnost za tako malog dje čaka nije mogla slavnih 2002. godine.
24 SPORT- UZORI
Draženovu karijeru obilježile su velike „U mojoj karijeri nema utakmice. 1992. u nikakvih tajni. Sve što finalu Olimpijskih igara postižem to su obični u Barceloni na parket je elementi košarke. Jednostavnost je u tome istrčala najbolja što ja više nego drugi momčad u povijesti radim i više nego drugi sporta, američki Dream ponavljam svoje vježbe. team. Michael Jordan, Točno. Treniram četiri do pet sati kada putujem. Na Magic Johnson, Scottie pripremama i više. Veliku Pippen, Lary Bird i pozornost poklanjam mnogi drugi. Svijet tehnici. takvo nešto nikad prije Dra žen Petrovi ć i Michael Jordan Radim svakodnevno. Ne ni poslije nije vidio. S znam kako drugi rade, ja druge strane parketa mislim da treniram dobro. nalazila se momčad Talent sam respektirao do 16-te. Nakon toga, države za koju do tada priklonio sam se teškom nitko nije čuo, Hrvatska radu. Rad me drži u (Croatia). A u njenim trajanju. Svaki dan crvenim dresovima treniram, dugo i naporno." najtalentiranija mladići koje je Hrvatska ikad imala: Dražen Petrović, Toni Kukoč, Dino Rađa, Arijan Komazec, Stojko Dra žen u Netsima Vranković… Iako je kao pobjednik naravno "S jednim milijunom dolara ili izašla momčad SAD-a, s pet, deset ili sto, opet možeš cijeli svijet je čuo za samo jednom dnevno ručati i Hrvatsku i igrače koji će večerati. " postati velike zvijezde svjetske košarke, predvođeni kapetanom Draženom.
Ivan Hrabrov
Nakon svoje Šibenke s kojom je postao prvak Jugoslavije, Dra žen je Ciboni donio dva naslova prvaka Europe!
24 SPORT „Krepat moredu svi kraljevi i carevi, ma 'Ajduk će ostat!"* *citat iz Velog mista
Kratka povijest Hajduka
Piše: Ante Miji ć, 6. r. HAJDUKOVI GRBOVI Razlog: Volim Hajduk od moje prve utakmice koju sam gledao u živo. Hajdukov grb je hrvatska šahovnica u krugu, obrubljena plavom vrpcom, s na svakoj strani HAJDUKOVI OSNIVA ČI po 2 okomite crte. Iznad šahovnice je natpis Hajduk, a ispod Split. 13. velja če 1911. godine Šahovnica se sastoji od 25 crveno slu žbeno osnovan klub odobrenjem bijelih polja koja su iste širine kao i Carskog namjesništva u Zadru, a na plava vrpca. Hajduk ima 6 grbova. inicijativu četvorice Spli ćana, Prvi grb osmislio je Vjekoslav praških studenata, Fabijana Ivaniševi ć 1911. godine, a grb se Kaliterne, Vjekoslava Ivaniševi ća, prvi put pojavio 1926. godine Lucijana Stelle i Ivana Šaki ća uz prilikom Tijardovi ćeve operete pomo ć Vladimira Šore i profesora Kraljica baluna kao dio Josipa Bara ča koji je klubu scenografije. nadjenuo ime Hajduk, ime kojega do dan danas ponosno nosi.
Grb do 1944. godine
Lucijan Stella (sjedi, prvi s lijeva), Fabijan Kaliterna (prvi s desna u gornjem redu) i Vjekoslav Ivaniševi ć(sjedi, prvi s desna)
Grb od 1944. do 1960. godine
21 SPORT
hla ča i plavih čarapa, a simbolizira boje iz hrvatske zastave.
Dres Hajduka
Grb od 1960. do 1970. godine
STARI PLAC I POLJUD
Od 1911. do 1979. godine klub je utakmice igrao na igralištu zvanom Kod stare Plinare , gdje danas igra RK Nada. Teren se izvorno zvao Kraljeva njiva . Otkako je preselio na Poljud, staro Grb od 1970. do 1990. godine igralište se u govoru u Splitu naziva
Stari Plac ili Staro Hajdukovo . Stadion se nalazio kraj rodilišta ne bi li svakom novom Spli ćaninu to bilo prvo što ugleda, a na njemu je odigrano 3148 utakmica, palo 9542 golova i osvojeno 11 prvenstava i 6 kupova.
Grb od 1990. Godine
HAJDUKOV DRES
Glavni se dres sastoji od bijele majice, plavih hla ča i plavih čarapa, kombinacije koja simbolizira bijelo jedro na plavom moru. Bijela boja je postala Stari plac simbolom kluba i zbog nje je mom čad Hajduka ima popularni Godine 1979. Hajduk se preselio nadimak bili . Pri čuvni dres se na novi stadion Poljud, tada jedno sastoji od crveno-plave majice sa od najljepših sportskih zdanja u okomitim ili vodoravnim prugama svijetu. Posljednji gol na Starom (nekad u žim, nekad širim), plavih placu postigao je Mišo Krsti čevi ć.
22 SPORT
HAJDUKOVI NAVIJA ČI
Torcidin grb
Hajdukova organizirana č navija ka skupina se zove Torcida, Poljudski stadion u izgradnji, 1979.godine ime koje je uzela po svojim ju žnoameri čkim uzorima. Torcida se prvi put okupila na klju čnoj utakmici prvenstva protiv Crvene HAJDUKOVI TROFEJI zvezde u pretposljednjem kolu, 29. listopada 1950. Klub ima veliku Hajduk je osvojio 18 dr žavnih navija čku bazu širom Hrvatske, a prvenstava, 15 nacionalnih kupova, izrazito sna žnu bazu ima na 6 hrvatskih superkupova, a najve ći hrvatskom priobalju od me đunarodni uspjeh postigao je Savudrijske vale do Prevlake, te su sudjelovanjem u četvrtfinalu kupa tradicionalno jaki u Dalmaciji. prvaka 1994./95. godine protiv Ajaxa iz Amsterdama.
Torcida na stadionu
Slavlje nakon jednog od legendarnih 5 uzastopnih kupova
23 GLAZBENI KUTAK
Zvijezda
Daj mi da uđem ti u dušu vrijeme je hladno i vjetrovi pušu svatko treba mir i sretnu luku al' bez tebe ju nemam ja
Splela si svoju kosu kao grane da ti s jutrom u njoj ljubav svane bez tebe sam slovo na papiru tvoja ljubav mene drži živog
Ref. Spustila te zvijezda na planetu da mi budeš radost i da s tobom mogu u životu proći sve da me smiriš trebam te trebam tvoje ruke da me od oluje, kiše sklone s vremenom će sve postat' pepeo i prah al' me s tobom ničeg nije strah ničeg nije strah
Ljubav je k'o žito ispod mlina prašina od zlata, nježna, fina ti si ta od koje sreća krene plovi uvijek i povedi mene
Tony Cetinski
29 GLAZBENI KUTAK
Stotinama godina
Znaj ti si jedina od svih čije lice Bog je dirao znaj da te savršeni stih među anđelima birao
Htio sam da budeš ti moje svjetlo ljubavi
Ref.
Da te volim ako nebo da stotinama godina da ti lice ljubim
Zagrli me prije sna stotinama godina da te sretnu budim ja, srećo beskrajna
Znaj da si jedina od svih svojim usnama oživi me znaj da je samo nebo kraj kada volim al ne krivi me
Ref. 2x
Kuni me, rani me slomi me, ubij me al' ne daj me i ljubi me, zauvijek.
Jacques Houdek
28 FILM
Zamka za roditelje (1998. Sjedinjene Ameri čke Države)
REDATELJ : Nancy Meyers SCENARIST : Erich Kastner David Swift GLUMCI : Lindsay Lohan, Dennis Quaid, Natasha Richardson
SADRŽAJ : Prije jedanaest godina Nick Parker (Dennis Qua id) i Elizabeth James (Natasha Richardson) dobili su dvije blizanke. Haille je otišla živjeti s ocem u Kaliforniju, a Annie s majkom u London. Neobi čna sudbina spojila ih je u ljetnom kampu. Djevoj čice su primijetile veliku me đusobnu sli čnost i došle do nevjerojatnog zaklju čka:one su sestre!
Lindsay Lohan je savršeno utjelovila dvije slatke blizanke
Svatko bi trebao pogledati ovaj zanimljivi film. Sestrinsku ljubav izme đu dvije blizanke koje žele spojiti roditelje, nakon mnogo godina. Ovaj film je ispunjen smješnim i zabavnim situacijama. Jako nam je zanimljivo druženje djece u ameri čkim ljetnim kampovima. Mnogo igara, pjesme i druženja. Nešto što bi poželjelo svako dijete.
Priredili:Luka Mari čić i Sara Mami ć
30 RADOVI U ČENIKA
RADOVI U ČENIKA
RADOVI U ČENIKA
RADOVI U ČENIKA
RADOVI U ČENIKA