Najveći Kršćanski Blagdan Uskrs U Međugorju Dragi Čitatelji, Ulazimo U 66

Home , Dino Merlin, Jacques Houdek, Parni Valjak

broj no. 4

travanj april 2017.

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION ISSN 1330-2140 ISSN

Najveći kršćanski blagdan Uskrs u Međugorju Dragi čitatelji, ulazimo u 66. godinu izlaženja časopisa MATICA. Kako bismo njezin sadržaj učinili pristupačnijim što širem krugu čitatelja, odabrane tekstove prevedene na engleski i španjolski jezik objavljivat ćemo na našim web i Facebook ENG ili ESP . Mjesečna revija Hrvatske matice stranicama. Ti su tekstovi u časopisu označeni iseljenika / Monthly magazine of the Zahvaljujemo vam na dugogodišnjoj vjernosti i veselimo se daljnjoj suradnji, Croatian Heritage Foundation Uredništvo

Godište / Volume LXVII Broj / No. 4/2017 Nakladnik / Publisher Posjetite stranice web portala Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation Hrvatske matice iseljenika! Za nakladnika / For Publisher Mirjana Piskulić Rukovoditeljica Odjela nakladništva / www.matis.hr Head of Publishing Department Vesna Kukavica Glavni urednik / Chief Editor Hrvoje Salopek Novinarka / Journalist Naida Šehović Tajnica / Secretary Snježana Radoš Dizajn i priprema / Layout & Design Krunoslav Vilček Tisak / Print Znanje, Zagreb

Web stranice HMI čitaju se diljem svijeta, dostupne su na tri HRVATSKA MATICA ISELJENIKA jezika (hrvatski, engleski, Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia španjolski) i bilježe stalan Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 porast posjećenosti. E-mail: [email protected]

broj no. Budite korak ispred ostalih i predstavite se hrvatskim 4

travanj april 2017. MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION iseljeničkim zajednicama, uglednim poslovnim Hrvatima u svijetu i njihovim partnerima. Oglašavajte na web portalu Hrvatske matice iseljenika!

Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: n BANERI n ISSN 1330-2140 ISSN SPONZORIRANI ČLANAK

Najveći kršćanski blagdan Uskrs u Međugorju n SPONZORIRANE RUBRIKE

Naslovnica: Kip Uskrslog Spasitelja u Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora Međugorju (Foto Đani – Međugorje) tel. (+385 1) 61 15 116 n fax. (+385 1) 61 11 522 mob. 099 61 15 116 n E-mail: [email protected] Blagdan Uskrsa u našem narodu povezan je s vrijednim tradicijskim običajima od kojih su mnogi postali svjetska nematerijalna baština. Međutim, još je važnija i jača njegova pouka da će, ma koliki bio mrak i zlo, svjetlo i dobro uvijek pobijediti. Kolumne Svim našim čitateljima i njihovim obiteljima u ime svih djelatnika Hrvatske matice 11 iseljenika i svoje osobno želim sretan i blagoslovljen Uskrs. Globalna Hrvatska (Vesna Kukavica) Mirjana Ana-Maria Piskulić 40 v.d. ravnateljice HMI-ja (S)kretanja (Šimun Šito Ćorić)

42 Naši gradovi (Zvonko Ranogajec)

48 Klikni – Idem doma (Mateja Maljuga)

50 5 Neum: Konferencija o 28 Skup na temu brendiranje Povijesne obljetnice Hrvatima u BiH (Željko Holjevac) 30 Razgovor s Natašom Balić iz 6 Večernjakova domovnica Švicarske 56 2017. 33 Sijelo u Clevelandu Govorimo hrvatski 9 Predsjednica RH u Švedskoj 34 Uskrs u Međugorju (Sanja Vulić) 10 Beč: Nagrada Metron 2017. 39 Hrvatski festival u Detroitu 58 12 Mreža hrvatskih žena 44 Velike podravske pisanice Djelovanje hrvatskih sestara 15 Razgovor sa Zvonkom u inozemstvu 47 Arheološka izložba o Web stranice Milasom (Jozo Župić) Žumberku HMI čitaju se diljem 18 Obljetnica hrvatskih 53 Melbourne: ‘Labour Day Cro 60 franjevaca u SAD-u i Kanadi Fest’ Ljepote Hrvatske okom svijeta, dostupne su na tri 21 Deklaracije o nazivu i položaju 55 Matičin vremeplov fotografa hrvatskoga književnog jezika (HTZ) 57 Pjesnička zbirka hrvatskih jezika (hrvatski, engleski, 24 Promocija Hrvatsko- učenika iz Makedonije mađarskog rječnika španjolski) i bilježe stalan 63 Glazbene nagrade Porin 2017. 26 HNK Zagreb: Balet ‘Labuđe porast posjećenosti. jezero’

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Naručite i vi svoju Maticu jer Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Matica je most hrvatskoga zajedništva Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr popunjenu narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION aktivno sudjelovali u ostvarivanju MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. Običnom poštom / regular mail: Hrvatska / Croatia 100 kn ostale europske države / Ime i prezime / Name and surname other European countries 25 EUR Zračnom poštom / airmail: SAD / USA 65 USD Adresa / Address Kanada / Canada 65 CAD Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: Australija / Australia 70 AUD Grad / City n BANERI ostale prekomorske države / other overseas countries 70 USD n SPONZORIRANI ČLANAK DEVIZNI RAČUN BROJ / Država / State Pošt. broj / Zip Code n SPONZORIRANE RUBRIKE FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: IBAN: HR06 2340 0091 5102 96717 Tel. Fax. SWIFT CODE: PBZGHR2X Privredna banka Zagreb, Radnička cesta 50 Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora E-mail tel. (+385 1) 61 15 116 n fax. (+385 1) 61 11 522 ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT (IN KUNA): mob. 099 61 15 116 n E-mail: [email protected] IBAN: HR80 2390 0011 1000 21305 Datum / Date Hrvatska poštanska banka VIJESTI

Otvoren putnički terminal zagrebačke Zračne luke “Franjo Tuđman”

rom te zagrebačkim i velikogoričkim gradonačelnicima Milanom Bandićem i Draženom Barišićem, sinom Franje Tu- đmana Miroslavom i ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom But- kovićem, izaslanikom Hrvatskoga sabora Markom Sladoljevim i županom zagrebačke županije Stjepanom Ko- žićem svečano otvorili novi terminal presijecanjem vrpce. Tome je uz govo- re prethodila hrvatska himna “Lijepa naša” koju su izveli Ansambl Lado, a na svečanosti je nastupila plesna skupina s koreografijom Larise Lipovac. ZAGREB, 21. ožujka 2017. (Hina) - Novi deset godina u koji je uloženo oko 300 Naglasivši da mu je velika čast biti na putnički terminal zagrebačke Zračne milijuna eura, a tri godine gradile su otvorenju Zračne luke “Franjo Tuđ- luke “Franjo Tuđman” svečano je otvo- ga većinom domaće tvrtke, uključujući man”, koja odiše Europom i svijetom ren 21. ožujka u nazočnosti 500 uzva- Kamgrad i Zagreb Montažu te Viadukt, 21. stoljeća, premijer Plenković ista- nika, među kojima su bili predsjednik koji je i član konzorcija koji stoji iza in- knuo je da su to nova vrata Hrvatske Vlade Andrej Plenković i državni tajnik vesticije, odnosno tvrtka Međunarod- na koje bi bio ponosan i Franjo Tuđ- za vanjske poslove Francuske Republi- na zračna luka Zagreb (MZLZ) koja je man. Zahvalio je svim prošlim hrvat- ke Harlem Desir te mnogi partneri te 30-godišnji koncesionar te zračne luke skim vladama, koncesionarima - in- zračne luke koja je za redoviti promet od 2013. godine, kada je krajem te go- vestitorima te svima ostalima koji su otvorena 28. ožujka. dine i počela gradnja. bili uključeni u ovaj projekt kojim je Novi putnički terminal Zračne luke Predstavnici koncesionara MZLZ za- Hrvatska došla u prometnome smi- “Franjo Tuđman” najveći je infrastruk- jedno su s premijerom Plenkovićem i slu na višu razinu. (Hina) turni projekt u Hrvatskoj u posljednjih francuskim državnim tajnikom Desi-

Dodjela stipendija za učenje hrvatskoga jezika u Splitu

SPLIT - Pri Centru za hrvatske studije u svijetu Filozofskoga fakulteta u Spli- tu održana je 7. ožujka svečanost pot- pisivanja Ugovora o dodjeli naknade/ stipendije za učenje hrvatskoga jezika za 18 stipendista Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH - polaznika Tečaja hrvatskoga jezika u ljetnome semestru akademske godine 2016./17., većinom iz zemalja Južne Amerike. Na- zočne je u ime Središnjega državnog Kuljiš, prodekanica za znanost i meja o obvezi i načinu reguliranja prijave ureda pozdravio te ugovore polaznici- đunarodnu suradnju, a nazočnima privremenoga boravka u RH te ih je in- ma uručio Dario Magdić, voditelj Služ- su prigodnu riječ uputili prof. dr. sc. formirala o postupku stjecanja hrvat- be za provedbu natječaja i projekata. Aleksandar Jakir, dekan Filozofskoga skog državljanstva. Susret je iskorišten U svrhu korištenja prava na subven- fakulteta u Splitu te Branka Bezić Fili- za upoznavanje i razmjenu dojmova s cioniranu prehranu stipendistima su pović, voditeljica splitske podružnice polaznicima Tečaja, pri čemu su pred- također dodijeljene studentske iska- Hrvatske matice iseljenika. stavnici Središnjega državnog ureda znice - privremene kartice X-ice. Voditeljica Službe za statusna pitanja iskazali pomoć u rješavanju teškoća U ime domaćina bila je prisutna vodi- Središnjega državnog ureda Marija na koje nailaze polaznici pri dolasku u teljica Centra doc. dr. sc. Marita Brčić Matek obavijestila je polaznike teča- Republiku Hrvatsku i tijekom boravka.

4 MATICA travanj 2017. Neum: Konferencija “Hrvati BiH nositelji europskih vrijednosti?” Moderna Bosna i Hercegovina s tri nacije U zaključcima znanstvenoga skupa u Neumu istaknuto je da je konstitutivnost triju naroda kao temeljna odrednica države BiH sukladna vrijednostima višenacionalnih država Europe

Tekst: Uredništvo (izvor Hina) Foto: Hina sporazuma i odlukama visokih međuna- rodnih predstavnika “ugrožena konsti- Neumu je sredinom ožuj- tutivnost i ravnopravnost Hrvata u BiH”. ka održana dvodnevna “Dva puta Bošnjaci su izabrali hrvatskoga znanstvena konferencija predstavnika u Predsjedništvo BiH. BiH “Hrvati BiH nositelji eu- je izložena novim izazovima, posebno U ropskih vrijednosti?” koja međunarodnoga terorizma te prijete- je podijeljena u tri panela - o povijesti, ćoj migrantskoj krizi. Raste broj ekstre- kulturi, jeziku i obrazovanju Hrvata, eu- mističkih zajednica. U Republici Srpskoj ropskome putu BiH te o ustavnoj i in- gotovo da nema povratka prognanika i stitucionalnoj jednakopravnosti Hrvata. izbjeglica, a u Federaciji BiH nastavlja se Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i hrvatski član predsjedništva BiH Dragan Čović Konferenciji je nazočila predsjednica majorizacija Hrvata”, dodala je. Kolinda Grabar-Kitarović koja se zauze- Profesor Mladen Ančić sa Sveučilišta la za dogradnju Daytonskoga mirovnog u Zadru jednim od ključnih problema u šavaju stvoriti državu-naciju i tako zara- sporazuma. “Snažno ćemo diplomatski BiH nazvao je bošnjačku potrebu da sa diti bolju poziciju i negirati druge identi- djelovati prema međunarodnoj zajedni- statusom žrtve traže veća prava i poku- tete. “Krajnje je vrijeme priznati realnost ci s ciljem dogradnje Daytonskoga spo- moderne BiH s tri nacije i pronalaženje razuma, osiguranja stabilnosti BiH i ši- Predsjednica je ocijenila da rješenja za mirno supostojanje u zem- reg susjedstva te sprječavanja vanjskih lji”, rekao je Ančić te dodao da je naci- utjecaja”, rekla je Grabar-Kitarović. Do- je “puzajućim” izmjenama onalno pitanje ključ rješenja. dala je da Hrvatska očekuje žurno do- Daytonskoga sporazuma U zaključcima znanstvenoga skupa nošenje novoga izbornog zakona koji u Neumu, koje je predstavio hrvatski će jamčiti ravnopravnost svih triju kon- i odlukama visokih član Predsjedništva BiH Dragan Čović, stitutivnih naroda, novoga statuta gra- međunarodnih predstavnika istaknuto je da je konstitutivnost tri- da Mostara i provedbu demokratskih ju naroda kao temeljna odrednica dr- izbora u tom gradu. Ocijenila je da je “ugrožena konstitutivnost i žave BiH sukladna vrijednostima više- “puzajućim” izmjenama Daytonskoga ravnopravnost Hrvata u BiH”. nacionalnih država Europe. Istaknuta je i uloga Hrvata BiH tijekom povijesti oko izgradnje europskih vrijednosti te da je njihov identitet u BiH potpuno iz- građen, kao i da su stabilnost, održivost i daljnji razvoj BiH izravno povezani s napretkom BiH na njezinu europskom putu. Najavljeno je održavanje i nove znanstvene konferencije sljedeće godine koja bi bila doprinos izgradnji nacionalne hrvatske strategije. n

ENG A conference on Croatians of Bosnia-Herze- govina—Standard-Bearers of European Values was staged in the coastal town of Neum. Three panels discussed history, culture, language and education, Dvodnevni znanstveno-stručni skup “Hrvati Bosne i Hercegovine – nositelji europskih vrijednosti?” Bosnia-Herzegovina’s European path, and constitu- tional and institutional equality for Croatians.

MATICA travanj 2017. 5 U Bad Homburgu proglašeni dobitnici nagrade Večernjakove domovnice 2017. Svečanost iseljene Hrvatske Za osobu godine u iseljeništvu čitatelji inozemnog izdanja Večernjega lista proglasili su bivšega hrvatskog izbornika Niku Kovača koji od prošle godine uspješno vodi njemačkoga bundesligaša Eintracht Frankfurt

Dobitnici nagrada Večernjakova Domovnica 2017.

Tekst: Ivana Rora njihovi gosti i svi oni koji su na bilo koji stotinjak gostiju ulazi u svijet hrvatsko- način ponosni na hrvatskoga čovjeka u ga iseljenika koji je uspio svojim radom, edan poseban grad u Nje- tuđoj zemlji. talentom i upornošću dokazati se i po- mačkoj je Bad Homburg. kazati se na nekom svjetskom obzor- Jedna posebna priča. Hr- OSJEĆAJ PONOSA ju. Osjećaj ponosa to je veći ne samo J vatska. Isto vrijeme, isto Ulazeći u Kongresnu dvoranu na gala zbog pobjednika, već svih nominiranih mjesto već desetljeće. večer Večernjakove domovnice, oko še- u ovome izboru. Zadovoljan je i Davor Građani Bad Homburga već odavno znaju kako njihov grad početkom ožuj- ka već deset godina na jedan dan postaje gradom Hrvata. I zbog toga su zadovoljni i sretni, preplavljeni emocijama, prijateljskim. Golemi plakat na zidu Kon- gresne dvorane otvara pogled na ime i sliku Večernjakove domovnice. Znak je to kako u Bad Homburg tog dana dolaze Hrvati iz svih krajeva svijeta, dobitnici nagrada Večernjakove domovnice,

Veličinu ovog susreta iseljene Hrvatske zasigurno potvrđuje i činjenica da u Bad Homburg dođu

gotovo svi kandidati koji su ušli u I ove godine dodjela nagrada se održala u finale Izbora. dvorani Kongresscenter-a u Bad Homburgu

6 MATICA travanj 2017. KATEGORIJA: SPORT I. Najpopularniji sportaš/sportašica Andrej Kramarić, nogometaš, Hoffenheim – nagrada čitatelja Ana Sušac, nogometašica, FC Iserlohn – nagrada čitatelja Domagoj Duvnjak, rukometaš, THW Kiel – nagrada žirija Kristina Šundov, nogometašica, FFC Basel – nagrada žirija

II. Najpopularnija amaterska sportska momčad Futsal FC Croatia München – nagrada čitatelja FC Posavina Frankfurt – nagrada žirija

KATEGORIJA: GLAZBA I. Najpopularniji glazbenik/glazbenica/pjevač/ Niko Kovač je Večernjakovu domovnicu za osobu godine primio u Frankfurtu, na prigodnoj svečanosti koja je organizirana u pjevačica Generalnom konzulatu Republike Hrvatske Toni Damjanović, glazbenik, Düsseldorf – nagrada čitatelj Ivo Stier koji je u Bad Homburg stigao u Svake godine na Domovnicu stižu Marijana Landeka, glazbenica, Offenbach – svojstvu potpredsjednika Vlade Republi- mnogobrojni hrvatski političari. Ni ova nagrada žirija ke Hrvatske i ministra vanjskih poslova, godina nije bila iznimka. U Bad Hom- pod čijim je pokroviteljstvom ove godi- burg tako je pristiglo visoko izaslanstvo KATEGORIJA: GLUMA ne i održana Večernjakova domovnica. Hrvatskoga sabora koje je predvodio Najpopularniji glumac/glumica Sretan je i prvi čovjek Bad Homburga, potpredsjednik Sabora Milijan Brkić. Mimi Fiedler, glumica, Kronberg – nagrada gradonačelnik Alexander Hetjes, koji Zatim saborski zastupnik i predsjed- čitatelja je poput svojih prethodnika domaćin nik saborskog Odbora za vanjsku po- Werner Herzog-Stipetić, glumac/redatelj, ovome, u iseljeništvu najvećemu hrvat- litiku dr. Miro Kovač. Dodjeli nagrada München – nagrada žirija skom događaju. U Bad Homburgu Ve- Večernjakove domovnice nazočilo je i černjakovu domovnicu pratili su mno- nekoliko državnih tajnika, među kojima KATEGORIJA: SPEKTAKLI / SHOWBIZZ gobrojni predstavnici udruga hrvatskih je Zvonko Milas, državni tajnik Središ- Najznačajnije ostvarenje (uspjeh) godine branitelja, hrvatskih klubova i zajedni- njega državnog ureda za Hrvate izvan Ivana Krželj, blogerica, Frankfurt – nagrada ca u iseljeništvu, političari, predstavnici RH. Ovom susretu od samog početka čitatelja Crkve, gradonačelnici, sportaši, kultur- potporu daje Hrvatska matica iseljeni- Marko Marić, ilustrator i likovni umjetnik, Mainz – njaci, glazbenici… ka, a ove godine na svečanoj dodjeli nagrada žirija

II. Najznačajniji događaj godine Sutješko - Kakanjska večer, Gelsenkirchen – nagrada čitatelja Humanitarni turnir “Hrvatske nogometne legende“, Cro Vienna, Beč – nagrada čitatelja Otkrivanje spomenika kardinalu Stepincu i predsjedniku Tuđmanu u Oltenu – nagrada žirija Mimohod za grad Vukovar u Münchenu – nagrada žirija

III. Najuspješnija hrvatska udruga Hrvatsko-talijanski mozaik, Rim – posebna nagrada KUD S. S. Kranjčević, Zürich – čitatelji i žiri

OSOBA GODINE Niko Kovač, nogometni trener, Eintracht KUD S. S. Kranjčević oduševio nastupom i nagrađen Domovnicom kao najuspješnija udruga u iseljeništvu Frankfurt

MATICA travanj 2017. 7 “Ne mogu opisati koliko sam ponosna zbog ove nagrade. Zbog cijeloga ovog događaja. Srce mi kuca zadovoljno i ponosno!”, rekla je hrvatsko- njemačka glumica Mimi Fiedler.

Stanića vodila program Domovnice. “Ne mogu opisati koliko sam ponosna zbog ove nagrade. Zbog cijelog ovog doga- đaja. Srce mi kuca zadovoljno i ponosno!”, rekla je Mimi. I Marijana Landeka nije skrivala odu- ševljenje. Nagradu je dobila u kategoriji glazbe. Pobijedila je prema odluci žirija, Nagrada za doprinos u očuvanju istine i promicanju vrednota Domovinskoga rata dok je Toni Damjanović odnio nagradu prema odluci Večernjakovih čitatelja. Sretna je bila i Ivana Krželj iz Frankfur- Nagrada za doprinos u očuvanju istine i ta, blogerica koju su nagradili čitatelji. promicanju vrednota Domovinskoga rata “Zahvaljujem Večernjakovim čitateljima Stipe Puđa, urednik inozemnoga izdanja Večernjega lista i začetnik Večernjako- jer su vjerovali u mene. Ova mi nagrada ve domovnice koja je postala prepoznatljiva kao brend Hrvata u iseljeništvu, srce doista puno znači. Radite ono što vam je i duša Domovnice. No, ove godine dobio je i još jedno u nizu, njemu posebno srce kaže i dobit ćete”, poručila je mla- drago priznanje. Naime, Udruga ratnih veterana 2. gardijske brigade “Gromovi” da hrvatska blogerica. dodijelila mu je u znak zahvalnosti za doprinos u očuvanju istine i promicanju vrednota Domovinskoga rata svoju monografiju “2. gardijska brigada Hrvatske VJETAR U LEĐA vojske Gromovi”. Nagradu je Stipi Puđi uručio hrvatski branitelj i bivši pripadnik Iznenađenje cijelog izbora bio je Mar- “Gromova” i dopisnik Fenix Magazina, Dario Holenda. Udruga ratnih veterana ko Marić, ilustrator i likovni umjetnik iz “Gromova” proširila je akciju dodjeljivanja svoje monografije institucijama i oso- Mainza. Njega su čitatelji uputili u samo bama za koje smatraju da pridonose očuvanju istine i promicanju vrednota Do- finale, ali nagradu mu je svečano pre- movinskoga rata i na hrvatsko iseljeništvo. dao žiri. “Iznimno sam sretan što su me prepoznali i nominirali i, naravno, nagradili. Tek sam nedavno došao u Nje- bila je ravnateljica HMI-ja, Mirjana Pi- rima, već i tisućama svojih fanova na mačku i još opipavam područje kultu- skulić. Na Domovnicu je stigao i pred- društvenim mrežama. Svima njima ova re, lokalne umjetnike. Ovo je svakako sjednik SDP-a Davor Bernardić. U Bad je nagrada, kao i sudjelovanje u izboru vjetar u leđa mom životu i radu u Nje- Homburg stigla je i zastupnica u Europ- koji je trajao mjesecima, velika čast. Jer mačkoj”, naglasio je Marko. skome parlamentu Marijana Petir, ali i puna tri mjeseca koliko se moglo gla- Uz gotovo sve nominirane, Večernja- mnogobrojni predstavnici Crkve u Hr- sovati za izbor Večernjakove domovni- kova domovnica u Bad Homburgu ugo- vata iz domovine i iseljeništva. Susretu ce, Večernjakovi čitatelji su ustrajno su- sti i hrvatske pjevače iz domovine i iselje- je nazočio i predsjednik krovne udruge djelovali kako bi svoje kandidate doveli ništva. Ove godine uzvanicima i dragim iseljenih Hrvata, Hrvatskoga svjetskog do nagrade. Za osobu godine u hrvat- gostima zapjevali su Dražen Zečić i Se- kongresa, Vinko Sabljo. skom iseljeništvu proglasili su bivšega menta Rajhard iz Hrvatske, a iz iseljeniš- hrvatskog izbornika Niku Kovača koji tva Bernarda Bruno, Kristina Šop i KUD IZBOR TRAJAO MJESECIMA od prošle godine uspješno vodi nje- “Silvije Strahimir Kranjčević”. n Veličinu ovoga susreta iseljene Hrvat- mačkoga bundesligaša Eintracht Fran- ske zasigurno potvrđuje i činjenica da kfurt. Čini se da je jedna od najsretnijih u Bad Homburg dođu gotovo svi kandi- bila Miranda Čondić Kadmenović (Mimi ENG Bad Homburg near Frankfurt was the venue dati koji su ušli u finale izbora. Oni koji Fiedler), koja je nagradu dobila za naj- of the Večernji List newspaper’s Domovnica Award for top Croatian society figures in the diaspora com- to nisu mogli, podijelili su svoju sreću popularniju hrvatsku glumicu u iselje- munities in the sports, music, showbiz and event of ulaska u finale ne samo s organizato- ništvu. Mimi je ove godine uz Daniela the year categories.

8 MATICA travanj 2017. Göteborg: Susret predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović s hrvatskim iseljenicima u Švedskoj ‘Nadam se da ćete se jednog dana vratiti u Hrvatsku’ Predsjednica je okupljenim Hrvatima poručila da joj je izrazito stalo do zajedništva iseljene i domovinske Hrvatske i da će im vlada pomoći ako se žele vratiti u domovinu

Hrvati iz Švedske su srdačno dočekali predsjednicu RH U drštvu malih folkloraša iz Göteborga

Tekst: Uredništvo U Švedskoj živi između 35.000 i društvima Velebit i Croatia Katarina Foto: Ured Predsjednice RH Zrinski iz Göteborga, zaslužnima što je i 40.000 Hrvata koji su u tu “Hrvatska ostala prisutna na tlu Šved- redsjednica Republike skandinavsku zemlju stigli u ske i u srcima četvrte generacije Hrvata Kolinda Grabar-Kitarović u Švedskoj”. “Velebit” je 1964. osnova- tijekom višednevnoga tri vala - 1960-ih godina kao la skupina političkih imigranata, a prvi službenog posjeta Kra- ekonomski emigranti, a 70-ih predsjednik bio je Stipe Mikulić kojeg P ljevini Švedskoj susrela su 1975. ubili agenti Udbe bivše Jugo- kao politički emigranti te 90-ih se u Göteborgu 22. ožujka s hrvatskim slavije. Udruga je bila meta bombaškog iseljenicima kojima je poručila da joj je bježeći pred ratom u BiH. napada 90-ih godina kada su se šved- izrazito stalo do zajedništva iseljene i ski Hrvati uključili u obranu domovine. domovinske Hrvatske i da će im vlada u tri vala - 1960-ih godina kao ekonom- “Veseli nas da je na čelu Hrvatske pomoći ako se žele vratiti u domovinu. ski emigranti, a 70-ih kao politički emi- osoba koja štiti dignitet Domovinsko- Prema hrvatskim izvorima, u Šved- granti te 90-ih bježeći pred ratom u BiH. ga rata i kojoj hrvatski iseljenik nije stra- skoj živi između 35.000 i 40.000 Hrvata Sve smrti “naših mučenika” i u Do- nac”, istaknuo je predsjednik “Velebita” koji su u tu skandinavsku zemlju stigli movinskome ratu i u iseljeništvu diljem Robert Mikulić. Njegovo društvo, koje svijeta nisu bile uzaludne jer imamo okuplja 20 sportskih i folklornih skupi- slobodnu Hrvatsku, rekla je Grabar-Ki- na, popularno je među Šveđanima i dru- tarović. “Sudbinu države moramo čvr- gim nacionalnim manjinama koje žive u sto uzeti u svoje ruke i voditi je prema toj bogatoj zemlji od deset milijuna sta- boljitku za sve koji danas žive u Hrvat- novnika. U povodu predsjedničina po- skoj i vas za koje se nadam da ćete se sjeta Hrvati iz Göteborga skupili su do- jednog dana vratiti u Hrvatsku”, rekla je naciju za dječju bolnicu u Gornjoj Bistri predsjednica na susretu s Hrvatima u baš kao što su, rekao je Mikulić, 90-ih Göteborgu. “Na svima nama u domovini bili važan kotačić u obrani Hrvatske. n je da vam u tome pomognemo, dok se ne vratite u rodni kraj”, dodala je pred ENG During her multi-day visit to Sweden Croa- mnogobrojnim pripadnicima hrvatske tian President Kolinda Grabar-Kitarović met in Goth- zajednice u tom gradu na jugu Švedske. enburg with representatives of the local Croatian Visoka državna odličja dodijelila je Savezu emigrant community, telling them our government hrvatskih udruga u Švedskoj i društvima Velebit Visoka državna odličja dodijelila je i Croatia Katarina Zrinski iz Göteborga would offer help if they wish to move back to their Savezu hrvatskih udruga u Švedskoj homeland.

MATICA travanj 2017. 9 Beč: Kulturna nagrada Metron 2017. Nagrađena dopisnica iz Beča Snježana Herek Snježana Herek ponosna je na ovu nagradu jer je, kako je rekla, kruna njezine austrijske novinarske karijere i potvrda da joj je pošlo za rukom učiniti nešto dobro, što je očito prepoznato i nagrađeno

čanosti govorili su Stipe Puđa, glavni urednik inozemnog izdanja Večernjega lista i ravnatelj HC-a mag. Tibor Jugović, a program je vodila glavna tajnica HC-a Gabriela Novak Karall. Snježana Herek ponosna je na ovu nagradu jer je, kako je rekla, kruna njezine austrijske novinarske karijere i potvrda da joj je pošlo za rukom učiniti nešto dobro, što je očito prepoznato i nagrađeno. “I to – uz niz danas izrečenih pohvala i lijepih, pozitivnih i inspirativnih riječi, na žalost, sve rjeđe prisutnih u našoj svakodnevici. Riječi koje gradišćanski Hr- vati, unatoč svojoj petostoljetnoj borbi za svoj jezik, tradiciju i kulturu, za razliku od nekih drugih suvremenih hrvatskih doseljenika – nisu zaboravili. I Najveći dio njezine zato im veliko i iskreno hvala! Hvala im na njihovoj iskreno- dopisničko- sti, prijateljstvu i spremnosti izvjestiteljske karijere na pomoć u svakom trenutku, vezan je uz Večernji kvalitetama po kojima mno- gima mogu biti uzor ne samo list, za koji već gotovo na domaćoj, nego i na među- dva desetljeća narodnoj manjinskoj sceni”, istaknula je u emotivnome izvještava iz Austrije govoru Snježana Herek. kao akreditirana Snježana Herek rođena je u Zagrebu, gdje je odrasla novinarka austrijske i školovala se. Diplomirala je Snježana Herek s nagradom Metron savezne Vlade. na Fakultetu organizacije i in- formatike Sveučilišta u Zagre- Tekst: Moja Hrvatska Foto: Hrvatske novine bu. Novinarsku karijeru počela je u dnevnome listu Sport- ske novosti, gdje je bila i direktorica marketinga, a nastavila ulturna nagrada ‘Metron’ Hrvatskoga centra ju je kao njihova dopisnica iz Beča 1995. godine, odakle je u Beču za 2016. godinu pripala je Snježani He- neko vrijeme izvještavala i za dnevni list Vjesnik. Najveći dio rek, dopisnici Večernjega lista i Moje Hrvatske njezine dopisničko-izvjestiteljske karijere vezan je uz Večer- te suradnici Hrvatskoga radija i magazina Fe- nji list, za koji već gotovo dva desetljeća izvještava iz Austrije, K nix, “za veliku pozornost koju posvećuje hr- kao akreditirana novinarka austrijske savezne Vlade. Svoju vatskoj zajednici u Austriji, posebice gradišćanskim Hrvati- novinarsku karijeru upotpunila je usavršavanjem na Novi- ma”. To je jednoglasno odlučio sedmeročlani žiri na sjednici narskoj akademiji Die Erste Bank u Beču. Članica je Hrvatsko- održanoj u Beču. Dobitnica ovogodišnje nagrade dopisnica ga i austrijskoga novinarskog društva u Zagrebu i Beču. n je Fenix Magazina, Moje Hrvatske i Hrvatskoga radija te novinarka Večernjega lista. ENG Na prigodnoj svečanosti u Hrvatskome centru (HC) u Beču The Metron Gradišće Croatian culture prize, awarded by the Croa- tian Centre in Vienna, was presented to journalist Snježana Herek at a cer- 16. ožujka, devetu godinu zaredom, dodijeljena je Kulturna emony for the great attention she dedicates to the Croatian community in nagrada gradišćanskih Hrvata ‘Metron’. Nazočnima na sve- Austria and in particular to the Gradišće Croatian community.

10 MATICA travanj 2017. Globalna Hrvatska Kreativne industrije Mediterana i CETA-e Kreativne industrije mediteranskoga dijela Hrvatske, EU-a i Kanade imaju vrelo ljudskoga potencijala u studijskome programu Sveučilišta u Torontu, koji tematizira naše mediteranske gradove u odnosu na kulture Mediterana

ahvaljujući inovativnoj ideji hr- nju novoga kolegija posvećenoga mediteranskim vatsko-kanadske udruge AM- gradovima Jadrana, od Dubrovnika do Pule. Pot- CA-e na Sveučilištu u Torontu, pisivanjem toga Sporazuma stvoren je preduvjet uz mitski Waterloo, studira se da profesor zagrebačkoga Sveučilišta predaje prvi hrvatski jezik, povijest i kultura. put kanadskim studentima. Od akademske godi- Trenutačno se, u Alumni Hallu ne 2012./2013., uz postojeća dva kolegija, uveden Sveučilišta u Torontu (U of T) na St. Michael Colle- je novi Mediteranski gradovi, koji su uz MZOS RH ge, održava poticajan kroatološki kolokvij o temi sufinancirale AMCA Toronto i Hrvatsko-kanadska Perspektive hrvatske znanosti, kulture i jezika/Per- gospodarska komora. Interes studenata za tri spo- spectives on Croatian Science, Culture and Langua- Piše: Vesna Kukavica menuta kolegija premašio je sva očekivanja, što ge. Kolokvij organizira, uz to ontarijsko sveučilište, svjedoči o vitalnosti hrvatske zajednice u Ontari- Zpartnerski dvojac AMCA i Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagre- ju te velikome interesu za Hrvatsku među studentima u Ka- bu. Sesiju otvaraju 6. IV. o. g. Marica Matković, veleposlanica nadi. Prisutnost hrvatskih studija na najvećemu kanadskom RH u Kanadi te Donna Tussing Orwin, pročelnica Department sveučilištu, University of Toronto, koje je rangirano među prvih of Slavic languages and literatures U of T, Krešimir Mustapić, dvadeset sveučilišta u svijetu, veliko je priznanje Sveučilištu u aktualni predsjednik torontske AMCA-e i realizator progra- Zagrebu te ujedno najznačajniji doprinos AMCA-e Toronto du- ma međusveučilišne suradnje koju je provodio kao gostujući goročnom očuvanju identiteta hrvatske zajednice na sjeverno- profesor i docent zagrebačkih Hrvatskih studija dr. sc. Davor američkome kontinentu. Na hrvatske kolegije upisano je tako Piskač, osmislivši metodički kolegije prije četiri godine. Na ko- 130% studenata više nego ranijih godina. lokviju sudjeluju vodeći filolozi i umjetnici poput Vinka Grubi- Zanimljivo, najviše je studenata privukao kolegij Mediteran- šića, Josepha Schallerta te Dubravke Zime, Aleksandre Srše ski gradovi. Kreativne industrije mediteranskoga dijela Lijepe Benko i nagrađivanoga glazbenog pedagoga Edwarda J. Ma- Naše, EU-a i Kanade zacijelo imaju fantastično vrelo ljudskoga vrinca te planetarna zvijezda nanoznanosti, rođeni Zagrep- potencijala u tome studijskom programu Sveučilišta u Toron- čanin Igor Štagljar. tu, koji tematizira hrvatske mediteranske gradove u odnosu Priča je krenula desetljeće nakon uspostave neovisne Hr- na cjelokupne kulture Mediterana. vatske, a nakon završetka Domovinskoga rata, i jedinstvena U lanjskome zimskom semestru na U of T odlazi Dubrav- je u svome inovativnom potencijalu u našoj dijaspori. Reor- ka Zima, zamijenivši svoga uspješnog kolegu Piskača s matič- ganizacijom Odjela za slavenske jezike i književnosti U of T nog im Odjela za kroatologiju Hrvatskih studija. Profesorica događaju se preobrazbe programa posvećenih hrvatskome Zima vješto tumači Kanađanima atraktivnost novoga kolegija: jeziku, povijesti i kulturi Y generacije. Višegodišnji predsjed- „Počevši od velikih antičkih civilizacija na Mediteranu, preko nik AMCA-e Nikola Demarin uočio je tu priliku da se program izazovnih procesa njihovih međusobnih kulturnih utjecanja, obogati novim kolegijima, pokrenuvši pregovore koji su re- preuzimanja i davanja – do suvremenih kulturoloških interpre- zultirali povijesnim potpisivanjem Sporazuma o suradnji izme- tacija o Mediteranu kao kolijevci europske kulture i hrvatsko- đu Sveučilišta u Zagrebu i University of Toronto 31. VII. 2012. Uz me mjestu u sklopu njega – budući da su se kulturni koncepti oba sveučilišta potpisne strane Sporazuma su i Ministarstvo mediteranizma prepoznavali i čitali u njihovim hrvatskim reali- znanosti, obrazovanja i sporta RH, koje sudjeluje u financira- zacijama. Središnja mjesta tumačenja u tom kontekstu svaka- nju programa te AMCA. Sporazum je ovjeren u Rektoratu Sve- ko su narativi o hrvatskim jadranskim gradovima, simbolično učilišta u Zagrebu 21. V. 2013., čiji potpisi određuju nastavak oprimjereni u priči o povijesnome paralelizmu dvaju ključnih suradnje u vremenu kada je hrvatski jezik postao i jedan od jadranskih gradova-republika, Venecije i Dubrovnika, u čijim se službenih jezika Europske unije te bi mu, zahvaljujući odzivu kompleksnim i ambivalentnim odnosima ogleda srednjovje- studenata i visokim rezultatima u Kanadi, trebalo u buduć- kovna i novovjekovna kulturna i politička povijest Mediterana.“ nosti produljiti vijek na obostranu korist. U prilog toj potre- Očekujemo kako će kolokvij Perspektive hrvatske znanosti, bi, barem kad su u pitanju kulturne i kreativne industrije, ide kulture i jezika osnažiti ta promišljanja! n i Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum (CETA) između EU-a i Kanade koji je lani ratificirao Europski parlament, a koji ENG April will see the University of Zagreb’s Croatian Studies stage će hrvatska država – prema najavi ministra Davora Ive Stiera, Colloquium on Perspectives on Croatian Science, Culture and Lan- ratificirati do kraja 2017. guage. The event is co-organised by AMCA and the University of To- ronto. Croatian Ambassador M. Matković, Department of Slavic Demarin svjedoči kako je posjet Zagrebu profesorice Chri- Languages and Literatures head D. T. Orwin and AMCA president stine Kramer s U of T bio ključan za donošenje odluke u uvođe- K. Mustapić will open the event.

MATICA travanj 2017. 11 Mreža hrvatskih žena dodijelila nagrade “Utjecajne hrvatske žene” i “Buduće liderice” Platforma za umrežavanje i transfer znanja Osnivačica Mreže Caroline Spivak uvidjela je nakon prve konferencije u Zagrebu da su takvi projekti i te kako potrebni jer smatra da ženska prava nisu u potpunosti ostvarena, kako u Hrvatskoj, tako ni u svijetu

Državni tajnik Zvonko Milas s dobitnicama na svečanoj dodjeli

Tekst: Ivana Perkovac; Ivana Rora je američkoj znanstvenici židovskog po- vršnoj vlasti koje je često praćeno drijetla dr. Esther Gitman. mnogim problemima koji nisu prisut- povodu Međunarodno- Osnivačica CWT-a Caroline Spi- ni u takozvanome “muškom” svijetu. ga dana žena drugu go- vak uvidjela je nakon prve konferen- “Da sam imala supruga ili u percepci- dinu Croatian Women’s cije u Zagrebu da su takvi projekti i te ji javnosti muškog partnera, bilo bi mi Network (CWT; Mreža hr- kako potrebni jer smatra da ženska pra- barem pedeset posto lakše”, naglasila U vatskih žena) organizira- va nisu u potpunosti ostvarena, kako u je hrvatska političarka Jadranka Kosor i la je konferenciju “Napredak žena, na- Hrvatskoj, tako ni u svijetu. “Prevelike istaknula da na čelu političkih stranaka predak ekonomije. Ostvari potencijal!” su razlike - globalno - u percepciji žena danas nema ni jedne žene. pod visokim pokroviteljstvom predsjed- i nastojimo primjerima dobre prakse nice Kolinde Grabar Kitarović, dobitni- sa zapada pomoći ženama u dominan- ce nagrade “Utjecajne hrvatske žene tno patrijarhalnim društvima”, istaknu- 2016.”. Tom prigodom CWT dodijelila la je Spivak. je u Zagrebu 26 uglednih nagrada “Utje- cajne hrvatske žene” i “Buduće liderice” MIJENJATI SVIJET uspješnim ženama iz Hrvatske, BiH, Ita- Na radnome panelu “Žene u Hrvat- lije, Austrije, Njemačke, Belgije, SAD-a skome saboru” ili bolje rečeno – žene i Južne Amerike. Prvi put počasna na- u hrvatskoj politici, otvorilo se svima grada “Friends of Croatia” dodijeljena zanimljivo pitanje statusa žena u iz-

CWT dodijelila 26 uglednih nagrada “Utjecajne hrvatske žene”

i “Buduće liderice” uspješnim ženama iz Hrvatske, BiH, Italije, Osnivačica Mreže Austrije, Njemačke, Belgije, SAD-a i Južne Amerike. Caroline Spivak

12 MATICA travanj 2017. Zastupnica u Europskome parlamentu i članica Odbora za ravnopravnost spolova Marijana Petir rekla je da je oduvijek željela mijenjati svijet. Lakše je biti žena u Europskome parlamentu, nego žena u Hrvatskome saboru. “Ako lobirate i znate artikulirati svoje zamisli, dolazite do izražaja.” Žena koja je probila led na austrijskoj političkoj sceni i ušla u Gradsko vijeće Salzburga je Delfa Kosić Papić. U Au- striju je stigla kao prognanica, osnov- noškolka bez znanja njemačkoga jezika. Susret u Hrvatskoj matici iseljenika Danas govori pet jezika i bila je direk- Dobitnice nagrada “Utjecajne hrvatske žene” i “Buduće liderice” primila je rav- torica najvećega privatnog Instituta za nateljica Hrvatske matice iseljenika Mirjana Piskulić. Hrvatska matica iseljenika obrazovanje u Austriji. Put do austrij- susretište je Hrvata koji žive izvan Domovine a Mreža hrvatskih žena projekt je ske politike nije bio lagan, a njezina su kojeg je od samom početka od srca podržavala. iskustva vrlo slična ženama u toj pro- fesiji u drugim državama Europe. Ističe da još uvijek ima hrvatsko državljanstvo stalno, bez odobrenja supruga, otvori- znata kao Tehno IT djevojka, čija je pro- i kao strankinja u Austriji mogla je ak- ti račun u banci, objasnila je dr. Neda gramerska rješenja nagradio Microsoft, tivno sudjelovati u politici tek ulaskom Caktaš, novinarka iz Münchena. a Varaždinka Kaja Pavlinić, studentica Hrvatske u EU. “Moraš imati karakteristike muškarca FER-a, trenutačno razvija on line plat- da bi lakše živio u muškom ambijentu”, formu za jednostavno i učinkovito po- ŽENE U POLITICI rekla je kirurginja i počasna konzulica vezivanje instalatera solarnih panela i “U Den Haagu je lakše biti žena odvjet- RH u Padovi Nela Sršen, sudjelujući na zainteresiranih korisnika koji žele ugra- nica. Tribunal je vrlo civiliziran”, rekla je panelu “U potrazi za ravnotežom”. “Bila diti solarne panele te tako smanjiti troš- tužiteljica Nika Pinter na panelu “Žene sam trudna, mlada i naivna na specijali- kove električne energije. u politici”. Iako je sve do danas, 19 go- zaciji, danas zarađujem 30 posto više od dina, bila druga braniteljica ili asisten- muških kolega.” Marijana Dokoza, spi- BOGATSTVO ŽENSKOG tica - prepoznao ju je umirovljeni gene- sateljica, urednica portala Fenix i dopi- PODUZETNIŠTVA ral-pukovnik Hrvatske vojske Slobodan snica Večernjega lista, i sama kaže da je Upravo je to bogatstvo ženskog podu- Praljak. Dvadesetu obljetnicu u odvjet- dolaskom u Njemačku bila ovisna o su- zetništva i istaknuto na svečano večeri u ništvu proslavit će kao prva branitelji- prugu. Danas je i ta zemlja prepoznaje povodu samog uručenja nagrada dobit- ca na Međunarodnome sudu pravde. kao najutjecajniju ženu s migrantskom nicama. Tome za njih iznimno emotivno- Na prvi pogled uređena Njemač- pozadinom. me činu nazočili su državni tajnik Držav- ka iznenađuje zakonskim odredbama Pri osnivanju CWT-a Caroline Spivak, noga ureda za Hrvate izvan RH Zvonko iz ne tako daleke prošlosti, a koje se uspješnu poduzetnicu iz Toronta, vodila Milas te ravnateljica HMI-ja Mirjana Pi- tiču ženskih prava. Sve do 1960. godi- je misao kako inspirirati mlade djevoj- skulić, kao i mnogi ugledni predstavni- ne žene u toj zemlji nisu mogle samo- ke da hrabro uđu u svijet poduzetništva, ci javnoga i političkoga života Hrvatske. menadžmenta, znanosti i politike. Osmi- Ova konferencija izazvala je veliki slila je nagradu “Buduće liderice”/”Futu- interes u hrvatskim medijima te među re leaders” koja mladim talentiranim hrvatskim poduzetnicama. Prilika je djevojkama pruža mogućnost odabira to da se žene iz iseljeništva i domovi- mentorice s kojom će razvijati buduće ne povežu i svojim poslovnim putevi- projekte. Četrnaestogodišnja Gabrijela ma. Tko zna, možda je na vidiku i neki Jurić iz Bruxellesa već je u Belgiji prepo- kongres žena poduzetnica domovine i iseljeništva na kojem će se roditi nove “Bila sam trudna, mlada i ideje i pokrenuti novi poslovi upravo na toj čvrstoj i jasnoj liniji domovina – naivna na specijalizaciji, danas iseljeništvo. n zarađujem 30 posto više od ENG The Croatian Women’s Network presented twenty-six prestigious Croatian Women of Influence Davorin Štetner (Crane), moderator muških kolega”, kaže Nela panela Ending with startups and Top-20-Under-20 Future Leaders Awards to Cro- Sršen iz Padove. atian women from Europe and the Americas.

MATICA travanj 2017. 13 Veselite se i ljetujte s nama! Dođite u Novi Vinodolski u Malu školu hrvatskoga jezika i kulture 17. - 28. srpnja 2017. • program za djecu i mlade 9 - 16 godina • jezične i kreativne radionice • sportske, rekreativne i zabavne aktivnosti Jubilarna u moru i na kopnu • večernji program, ples, 25. godina pjesma, igre… • iskusni i pouzdani učitelji i voditelji • smještaj u Odmaralištu Crvenoga križa • prijave do 4. lipnja 2017. ili do popunjenosti

Hrvatska matica iseljenika i Sveučilište u Zagrebu pozivaju vas u Sveučilišnu školu hrvatskoga jezika i kulture 24. lipnja – 21. srpnja 2017.

• program za osobe starije od 17 godina • 110 sati jezične nastave • tri razine (početna, srednja i napredna) • male skupine • predavanja o hrvatskoj kulturi i povijesti • raznoliki kulturni program • studijski izleti • diploma Sveučilišne škole, ECTS-bodovi • prijave do 21. svibnja 2017.

Za detaljne informacije i pristupnice javite se na: tel: (+385 1) 6115-116, e-mail: [email protected] (Lada Kanajet Šimić, prof.)

14 MATICA travanj 2017. Razgovor: Zvonko Milas, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH ‘Dosadašnji rad puni me optimizmom’ “Hrvatska nije i ne može biti cjelovita bez svojeg iseljeništva, bez Hrvata u BiH i bez hrvatske manjine. Jaki smo koliko smo ujedinjeni, a našu slabost uvjetuje jedino naša razjedinjenost”

nja naše države, pokazali smo snaž- no zajedništvo. I upravo zahvaljujući tom zajedništvu uspjeli smo pobijediti oružano jačeg agresora i međunarod- no afirmirati našu zemlju. No, nakon toga slijedi, blago rečeno, vrijeme ne- razumijevanja. Često se činilo kako se namjerno prešućuje doprinos iseljene Hrvatske u svim prijelomnim danima i godinama za našu domovinu. Vjeru- jem kako su se mnogi naši ljudi diljem svijeta osjećali iznevjereno i prevare- no upravo zbog toga. No, to je vrijeme prošlo. Vlada premijera Plenkovića ima jasan i otvoren odnos prema Hrvatima izvan RH, što je i bio dio njezina izbor- noga programa koji se provodi u djelo. U prilog tome istaknuo bih jedan od prvih i bitnih iskoraka koji su svi pozdravili, posebice naši povratnici – rješava- Zvonko Milas, državni tajnik nje pitanja dvostrukog oporezivanja inozemnih mirovina u sklopu cjelovi- Razgovarala: Ivana Rora vao je u svim ratnim operacijama na vu- te porezne reforme. To pitanje dugo kovarskom području, obnašajući i je narušavalo odnose i stvaralo gorči- rije točno godinu dana visoku zapovjednu dužnost u sklopu 204. nu u naših ljudi koji su najljepše godina čelu Državnoga ure- vukovarske brigade. Kasnije postaje za- ne svoga života htjeli provesti u Lijepoj da za Hrvate izvan Repu- mjenik načelnika pješaštva Uprave ro- Našoj. Napravili smo i druge iskorake blike Hrvatske (danas dova KoV-a u Glavnome stožeru Oru- – od snažnijeg povezivanja na polju ob- P Središnji ured…) došlo je žanih snaga RH i sudjeluje u svim ratnim razovanja, gospodarstva, kulture. Pod- do primopredaje dužnosti između no- operacijama Hrvatske vojske: Bljesku, sjećam i na potporu premijera Andreja voga predstojnika Zvonka Milasa i bivše Oluji, Medačkome džepu, Maslenici… Plenkovića koju je jasno iskazao na vu- predstojnice Darije Krstičević. Dotad je Nosilac je više vojnih odličja, nagrada i kovarskoj sjednici Savjeta Vlade za Hr- Milas bio javnosti možda najpoznatiji pohvala. Tijekom vojne službe nastavio vate izvan RH. Naravno, čeka nas još kao jedan od “najizglednijih” kandidata je civilnu izobrazbu, stekao je zvanje in- puno posla, posebice imajući na umu za mjesto ministra branitelja. Svojedob- ženjera i završio Zapovjedno-stožernu no je bio i predsjednik Programskog vi- školu “Blago Zadro”. “Često se činilo kako se namjerno jeća HRT-a. Državni tajnik Zvonko Milas po struci je inženjer prometnih znano- Kakvim vidite dosadašnji rad i od- prešućuje doprinos iseljene Za detaljne informacije i pristupnice javite se na: sti. Rođen je 1961. u Vukovaru. Odmah nos prema Hrvatima izvan RH? Hrvatske u svim prijelomnim na početku agresije na Hrvatsku i na — Odnosi RH i Hrvata izvan RH ima- tel: (+385 1) 6115-116, e-mail: [email protected] (Lada Kanajet Šimić, prof.) svoj rodni grad priključio se Zboru na- li su svoje uspone i padove. Početkom danima i godinama za našu rodne garde kao dragovoljac. Sudjelo- devedesetih, tijekom obrane i stvara- domovinu.”

MATICA travanj 2017. 15 “Jedan od prvih i bitnih iskoraka koji su svi pozdravili, posebice naši povratnici, je rješavanje pitanja dvostrukog oporezivanja inozemnih mirovina u sklopu cjelovite porezne reforme.”

šljavanja i projekte koji otvaraju radna Na koji način možemo učiniti više mjesta – poput projekata proizvodnje da se očuva opstojnost Hrvata u smilja, meda i drugih poljoprivrednih BiH? kultura. Ponosan sam i na projekt uče- — Premijer Plenković vrlo je jasno nja hrvatskoga jezika koji provodimo u rekao da je prvi i ključni vanjskopolitič- RH. S ciljem poticanja povratka hrvat- ki prioritet ove vlade europski put BiH i Zvonko Milas s obitelji Marić - Hrvatima skih iseljenika i njihovih potomaka, ove ravnopravan položaj Hrvata kao jednog povratnicima u Bosanski Brod godine povećali smo broj semestara od triju konstitutivnih naroda. U tom koje mogu pohađati. Naime, želja nam smislu Hrvatska vodi politiku čvršćeg da su odnosi Hrvatske i iseljenih Hrva- je da jezik odnosno znanje hrvatskoga povezivanja s Hrvatima u BiH i snažnije ta godinama bili na nezadovoljavajućoj jezika ne bude prepreka za njihov traj- potpore u ostvarivanju njihovih prava razini. Ova vlada to mijenja. I to se vidi. ni ostanak u RH. Potpisali smo Spora- na jednakopravnost. Isto tako, nastoji- zum o suradnji u području znanosti i mo različitim programima i projektima Koji su prema Vašemu mišljenju obrazovanja sa Sveučilištem u Zagrebu. utjecati na stvaranje preduvjeta za odr- “gorući” problemi koji muče Hrva- U pripremi su i Hrvatske svjetske igre živi ostanak Hrvata u BiH. Tu prije svega te izvan RH? koje će se održati ove godine u srpnju, mislim na projekte koji utječu na pobolj- — S obzirom na to da Hrvati izvan a koje Ured organizira zajedno s Hrvat- šanje kvalitete života – od rekonstrukcije RH imaju različit položaj i status u ze- skim svjetskim kongresom. Priznajem cesta, obnove i izgradnje škola, dječjih mljama u kojima žive – probleme s ko- da me dosadašnji rad i suradnja koju vrtića, domova zdravlja i slično. Mislim jima se suočavaju ne možemo staviti ostvarujemo puni optimizmom! Već se da se rezultati te politike već u ovome pod jedan - isti - nazivnik. Znate i sami naziru mogućnosti koje se mogu ostva- kratkom razdoblju rada ove vlade i te da Hrvati u BiH, iako formalno konsti- riti suradnjom domovinske i iseljene kako vide – kako na međunarodnome tutivan narod, ne ostvaruju sva zajam- Hrvatske, nove ideje, novi projekti. Hr- planu, tako i među Hrvatima u BiH. Nije čena prava. Ili, primjerice, naša manji- vatska kao članica EU-a, s premijerom zanemarivo, iako je nezahvalno govo- na u Srbiji još ne ostvaruje pravo na Plenkovićem koji usmjerava rad Vlade riti o novcima, da su i financijska sred- izbor političkih predstavnika niti im se na moderan, zapadni način, zaista je stva namijenjena potpori hrvatskome u potpunosti omogućava obrazovanje plodno tlo za mnoštvo projekata koji narodu u BiH u odnosu na prošlu go- na hrvatskome jeziku i pismu. S druge se planiraju, na obostrano zadovoljstvo. dinu znatno povećana. strane, naše iseljeničke zajednice, posebice one u prekooceanskim zemljama, ističu potrebu snažnije potpore u očuvanju i njegovanju hrvatskoga jezika, kulture i identiteta. U svakom slu- čaju, nastojimo primjereno odgovoriti na sve te potrebe te u suradnji i u dogovoru s našim zajednicama svaki od problema rješavati.

Što je Središnji ured ostvario otkad ste mu Vi na čelu? — Puno je projekata koje smo u za- jedništvu s našim zajednicama izvan Hr- vatske pokrenuli i realizirali. Primjerice, kad su u pitanju Hrvati u BiH – poveća- li smo broj stipendija za studente koji studiraju u BiH. Na taj način potičemo ih da ostaju u svojoj zemlji. Posebice je to važno u svjetlu činjenice velikog ise- ljavanja mladih. Isto tako, u BiH smo Sjednica Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH u Vukovaru 2016. ove godine poticali projekte samozapo-

16 MATICA travanj 2017. Veliki su problemi i u našim manjin- skim zajednicama. Što se poduzima kako bi se njihov položaj poboljšao? — Razina manjinskih prava koja ostvaruju hrvatske manjinske zajednice vrlo je različita, primjerice Hrvati u Mađarskoj ili Rumunjskoj ostvaruju ta prava na visokoj razini. U nekim drža- vama postoje značajni deficiti u ostvarivanju manjinskih prava, a Hrvatima u S Hrvatima u Berlinu Republici Sloveniji ta prava uopće nisu priznata. Stoga, zajedno s drugim dr- “Hrvatska treba postati prosperitetna, uspješna i moderna žavnim tijelima nastojimo primjereno država koja nudi priliku da bude zemlja dolaska i ostanka, odgovoriti na njihove potrebe i dati im potporu u radu. Od aktivnosti u 2017. a ne zemlja odlaska.” godini naglasio bih snažniju potporu opstanku Hrvata na Kosovu te aktivnostima usmjerenim na stjecanje specifič- nih vještina i znanja pripadnika hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori kako bi u aktualnome procesu pristupnih pre- govora ovih država Europskoj uniji mogli što bolje artikulirati svoje potrebe i zahtjeve, poglavito u sklopu Poglavlja 23.: Pravosuđe i temeljna ljudska prava. Središnji državni ured za Hrvate izvan RH je i koordinacijsko tijelo i nositelj poslova u svezi s pripremom i održa- vanjem sjednica međuvladinih mješo- S polaznicima tečaja hrvatskog jezika i povratnicima u RH vitih odbora (MMO), koje su posebno važne budući da MMO-i predstavljaju vrlo dobar mehanizam za unaprjeđe- ga prvog predsjednika Tuđmana da je ska matica iseljenika je ustanova koja, nje manjinskoga statusa i rješavanje Hrvatska stvorena i obranjena zahva- zbog svojih aktivnosti, povijesti i du- otvorenih pitanja. U veljači ove godi- ljujući zajedništvu domovinske i iselje- gogodišnjega uspješnog djelovanja, ne održali smo, nakon četiri godine za- ne Hrvatske. No, danas su pred svima predstavlja tradicionalno mjesto su- stoja, vrlo uspješnu sjednicu MMO-a s nama, pred čitavom Hrvatskom, novi sreta hrvatskih iseljenika s domovinom. Mađarskom, za svibanj je dogovoreno izazovi – Hrvatska treba postati pros- Međutim, ona je javna ustanova dok je održavanje sjednice MMO-a s Crnom peritetna, uspješna i moderna država Ured središnje tijelo državne uprave. Gorom, a poduzimamo korake kako bi koja nudi priliku da bude zemlja dola- Sama pravna kategorizacija navedenih se što prije održale i sjednice MMO-a sa ska i ostanka, a ne zemlja odlaska. Još tijela uređuje i načine i oblike suradnje. Srbijom i Makedonijom. bih istaknuo kako Hrvatska nije i ne Inače, kao čelnik Ureda, ističem zado- može biti cjelovita bez svoga iseljeniš- voljstvo dosadašnjom suradnjom s Hr- Iseljenu Hrvatsku čini oko četiri tva, bez Hrvata u Bosni i Hercegovini i vatskom maticom iseljenika. Koristim milijuna Hrvata. To je još jedna Hr- bez hrvatske manjine. Jaki smo koliko prigodu čestitati svim njezinim djelat- vatska koja živi izvan RH. Nije li baš smo ujedinjeni, a našu slabost uvjetu- nicima na predanome radu, koji obav- tu naša velika snaga i gospodarski je jedino naša razjedinjenost. ljaju s ljubavlju. Siguran sam da ćemo potencijal? u sljedećem razdoblju našu suradnju — Hrvati izvan Hrvatske su golem Uz Središnji ured za Hrvate izvan RH, još više produbiti na zadovoljstvo i do- potencijal, na žalost neiskorišten. Jedan više od 65 godina postoji Hrvatska brobit prije svega Hrvata izvan RH. n moj prijatelj nakon rata rekao mi je kako matica iseljenika kao jedina veza sada u Hrvatskoj imamo tri iznimno vri- između iseljeništva i domovine. Ka- ENG Zvonko Milas assumed the helm of the State jedne stvari - slobodu, Jadransko more kvom vidite vašu suradnju i na koji Office for Croats Abroad exactly one year ago. He i iseljeništvo. Naš strateški cilj je da se način će se razvijati u budućnosti? told Matica that, “Croatia is not and cannot be com- plete without its diaspora communities, without the zaista povežemo kao jedan narod. Uvi- — Ured i Matica su dva različita, ali Croatians of Bosnia-Herzegovina and without the jek ističem i podsjećam na riječi naše- komplementarna tijela. Naime, Hrvat- Croatian minority communities abroad.

MATICA travanj 2017. 17 VIJESTI Tekst: Iva Lugarić Foto: Monica Grubisic – Espinosa

Hrvatskome kulturnom centru u Chicagu svečano je u ožujku obilježena 90. obljetnica djelovanja hrvatskih franjevaca u SAD-u i Kanadi. Bila je to svojevrsna retros- U pektiva kustodije koja je ujedno jedina sve- ćenička organizacija sa sjedištem izvan domovine. Župlja- ni svih triju hrvatskih crkava u Chicagu (Sv. Jeronim, Presveto srce Isusovo i Blaženi Alojzije Stepinac) susreli su se sa svojim vjernim duhovnim vođama. Programom su se osvrnuli na uspomene, na domovinu, na teške, ali i lijepe trenutke. Skladbu “Gospi Sinj- skoj” te “Pjesmu o ljubavi”, koja je napisana u čast ubije- nim hercegovačkim franjevcima, pjevala je djevojčica Iva Stjepan Prtenjača zaređen za Galić uz pratnju Marija Romanovića, a prikazan je i isječak đakona u Rottenburgu iz filma Jakova Sedlara o povijesti Kustodije. Okupljenima se obratio generalni konzul Bosne i NJEMAČKA - U subotu, 11. ožujka, u katedrali u Rotten- Hercegovine Berislav Vujeva, a Sanja Laković, generalna burgu pomoćni biskup Thomas Maria Renz zaredio je za konzulica Republike Hrvatske, uz pozdrav okupljenima đakona Stjepana Prtenjaču. U svečanome misnom slav- pročitala je i pismo predsjednice Kolinde Grabar-Kitaro- lju zaređeno je, uz Stjepana, još petero đakona. vić. Poznat je senzibilitet predsjednice prema iseljeništvu Stjepan Prtenjača rođen je 3. svibnja 1984. u Böblinge- koja se, obavljajući svoju diplomatsku dužnost, upoznala nu, od majke Marije i oca Ante. Majka je rodom iz Slavo- sa zajednicama naših ljudi u Americi, kao i s djelovanjem nije, a otac iz Dalmacije. Stjepan je sakrament krštenja hrvatskih franjevaca. i krizme primio u tadašnjoj Hrvatskoj katoličkoj misiji Sindelfingen. Teologiju je studirao kao laik i kad mu je SUOČENI S VELIKIM TEGOBAMA majka jednom nakon studija rekla: “Eto, Stjepane, ima- “Franjevci su uvijek bili sa svojim narodom, dijeleći sudbi- mo sedam unuka pa još da se i ti oženiš pa da dobijemo nu onih koji su morali napustiti svoje domovinske krajeve još unuka”, Stjepan joj je odgovorio: “Majko, ali ja bih i potražiti nove, često suočeni s velikim tegobama snala- želio postati svećenik.” Tako je Stjepan ušao u bogoslo- ženja u novome svijetu”, navela je predsjednica u svojem viju i završio potrebnu formaciju za đakonsko ređenje. pismu te dodala kako su svima pridošlima iz domovine Sljedeće godine bit će zaređen za svećenika biskupije “franjevci bili utočište hrvatske riječi, pozdrava i razgovo- Rottenburg-Stuttgart. ra, utjehe i upute koja ima neprocjenjivu snagu u tuđini”. Marija i Ante inače imaju još dva sina, Davora i Zlatka, Na kraju okupljanja red je došao i na omiljenog du- ugledne i priznate odvjetnike iz Böblingena. Nakon euha- hovnika među našim iseljenicima, fra Jozu Grbeša, kusto- ristijskog slavlja Stjepan je sa svojom obitelji, rodbinom, župnikom fra Ivi- com Ercegom i sestrama iz Hrvatske katoličke zajednice Sindelfingen nastavio slavlje u Sindel- fingenu. Hrvatska katolička zajednica Sindel- fingen ponosna je što ima đakona, a vjerujemo sljede- će godine i sveće- nika, čiji su roditelji podrijetlom iz Hr- vatske. (Fenix-ma- gazin) Fra Jozo Grbeš, kustos franjevačke kustodije

18 MATICA travanj 2017. Chicago: Obilježena 90. obljetnica djelovanja hrvatskih franjevaca u SAD-u i Kanadi Nn Uvijek sa svojim narodom u Americi Fra Jozo Grbeš podsjetio je na djelovanje franjevaca, posebice u vrijeme komunizma koji je vladao u domovini: “Bila su to mučna vremena, ali bili su to ljudi

snažnog karaktera. Trpjeli su puno, dali mnogo” Unutrašnjost crkve sv. Jeronima

što vaše povjerenje i ljubav prema na- šoj braći bijahu uvijek veliki. Hvala što ste dio naše zajednice, što niste odusta- li, što odgajate mladost na istim nače- lima. Hvala što nam pomažete i zajedno s nama putujete. Hvala za sve ono što ste učinili, a što mi ne možemo čak ni sjećanjem zapisati. Zato nastavimo putovati. Naša su imena manje bitna, ali naš habit nosi isto ime.”

DOLAZAK HRVATSKIH FRANJEVACA Prvi hrvatski franjevac među Hrvatima u Americi bio je fra Gaudencije Gorše. Na američko tlo stupio je davne 1900. godine te preuzeo hrvatsku župu u Steel- tonu, Pennsylvania. Nakon njega došlo je još fratara s područja Hrvatske, BiH, Slovenije, koji su u početku bili članovi Hrvatskih franjevaci u SAD-u i Kanadi zajedničkoga mađarsko-slavenskog Ko-

sa franjevačke kustodije. Podsjetio je me tko je pogriješio”, naglasio je. Spo- Crkva bl. Alojzija Stepinca na djelovanje franjevaca, posebice pri menuo je i štovanje blaženog Alojzija drugom valu dolaska, u vrijeme komu- Stepinca, hrvatskoga mučenika, kada je nizma koji je vladao u domovini, na mi- to u domovini bilo zabranjeno, a koji je sionare, na one hrvatskih korijena koji svoje ulice dobio na Manhattanu u New su željeli biti poput svoje braće. “Svima Yorku i u Chicagu, upravo zbog zalaga- njima, kao njihov nasljednik, mogu uči- nja franjevačke braće. niti samo jedno – duboko se nakloniti I konačno je fra Jozo Grbeš zahvalio i reći hvala. Bila su to mučna vremena, svim svojim vjernim župljanima riječima ali bili su to ljudi snažnog karaktera. Tr- koje diraju u dubinu duše, svakog po- pjeli su puno, dali mnogo. Mučne su to sebno: “I danas, u ime svih nas, u ime bile godine i zahtjevna žrtva, ali ostali su sve braće raširene po ovom kontinen- vjerni”, rekao je fra Jozo Grbeš. tu – a mnogi od njih su sami, no ispu- njava ih rad u zajednicama – htio bih ŠTOVANJE BLAŽENOG ALOJZIJA reći hvala. Hvala što ste naši suputnici, STEPINCA “Franjevci su uvijek bili svjesni riječi svoje- Predsjednica je u svojemu pismu navela kako su svima pridošlima iz ga utemeljitelja koji kaže da će se čovjek pronaći kada se zaboravi. Budi uvijek domovine “franjevci bili utočište hrvatske riječi, pozdrava i razgovora, neprijatelj pogreškama, a liječnik ono- utjehe i upute koja ima neprocjenjivu snagu u tuđini”.

MATICA travanj 2017. 19 misarijata. Nakon što su se 1912. odvoji- li i osnovali slovensko-hrvatsko-slovački Komisarijat, već 1926. godine hrvatski franjevci utemeljili su svoj vlastiti Komi- sarijat, čiju je službenu odluku donije- la vatikanska Kongregacija za redovni- ke 9. veljače 1927. Brigu o hrvatskome Komisarijatu 1931. preuzima Hercego- vačka franjevačka provincija u Mostaru.

SAMOSTAN POSTAO UTOČIŠTE U većim hrvatskim kolonijama poput Chicaga, New Yorka te u Pennsylvani- ji bilo je lakše okupiti naše ljude, gdje su franjevci bili povezani s izgradnjom objekata, utemeljenjem zajednica te Svečani banket povodom obljetnice drugim velikim projektima. Godine 1942. franjevci pokreću Hrvatski katolički glasnik, mjesečnik za vjersko i kulturno uz- nje Hrvatskoga kalendara, a 1945. i Da- U samostanu u Chicagu formiran je dizanje, a važnost tog projekta bila je to nicu. Upravo te novine postale su jedine veća jer je riječ o razdoblju kada goto- katoličke slobodne tiskovine među Hr- Hrvatski etnički institut s arhivom vo nije bilo moguće iz domovine dobiti vatima, kako u domovini tako i u svijetu. koji čuva podatke o hrvatskim neke novine i časopise. Dvije godine ka- Za komisara fra Davida Zrne kupljen snije od Ivana Krešića preuzimaju tiska- je 1943. samostan u Hyde Parku u Chi- župama u Americi i Kanadi.

cagu, u koji je useljeno sljedeće godine. Današnje djelovanje Taj samostan postao je utočište svim Franjevci djeluju u sedam župa u Americi: Milwaukee (1917.) i West Allis kraj Mi- nesretnim fratrima-izbjeglicama. Oni lwaukeeja (1928.), New York (1913.), St. Louis (1904.) te u tri župe u Chicagu; Sv. su tako izbjegli sudbinu svoje braće koji Jeronim (1912.), Presveto srce Isusovo (1903.) i Blaženi Alojzije Stepinac. U Kanadi su ubijani na najbrutalniji način. Sljede- također djeluju u sedam župa: Kitchener (1975.), London (1968.), Montreal (1963.), ći važan projekt bio je kupnja tiskare Norval kraj Toronta (1988.), Sault Ste Marie (1960.) te Windsor (1950.). Sve te župe smještene također na jugu Chicaga, u nisu osnovali isključivo franjevci, često su ih preuzimali od drugih hrvatskih sve- kojoj su tiskana glasila Danica, Hrvatski ćenika koje nije imao tko naslijediti iz njihove biskupije ili redovničke zajednice. katolički glasnik, Hrvatski kalendar, ali i druge mnogobrojne publikacije, leci i vrijedne knjige iz hrvatske povijesti, književna i pjesnička djela naših iselje- ničkih intelektualaca. Demokratskim promjenama u domovini devedesetih godina nestala je potreba za tolikim tiskovinama u iselje- ništvu. U samostanu u Chicagu formiran je Hrvatski etnički institut, čiji je cilj bio prikupiti što veći broj dokumentacije, izvornih istina i tiskanica, no najvažniji je arhiv koji čuva podatke o hrvatskim župama u Americi i Kanadi. Očuvanju hrvatskoga jezika i kulture pridonosi i osnivanje hrvatskih izvandomovinskih škola u Americi i Kanadi 1974. godine. n

ENG The Croatian Culture Centre in Chicago was the venue for the 90th anniversary celebration of the work of Croatian Franciscans in the USA and Cana- Franjevci iz Chicaga da. Parishioners from all three Croatian churches in Chicago met with their faithful spiritual leaders.

20 MATICA travanj 2017. U povodu 50. obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika Iseljena Hrvatska i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika Iseljena Hrvatska bezrezervno je podržala Deklaraciju. Među udrugama koje su odmah podržale Deklaraciju treba izdvojiti Hrvatsku akademiju Amerike iz New Yorka, kojom je tada predsjedavao Karlo Mirth

gton/SAD, 2013.). Ta su trojica intelektualaca, sa svojim suradnicima, bila u središtu integracijskih procesa iseljene i domovinske Hrvatske šezdesetih godina, u vrijeme komunističke vlasti u Ju- goslaviji u čijem je sastavu bila Hrvat- ska do uspostave neovisnosti 1991. Naime, u povodu 50. obljetnice Dekla- racije o nazivu i položaju hrvatskoga knji- ževnog jezika održan je niz obljetničkih tribina i priredbi na kojima je valorizi- ran taj hrabri čin iz olovnih vremena i spominjano je stotinjak originalnih do- kumenata iz fondova Hrvatskoga dr- žavnog arhiva, koji su dostupni najširoj javnosti. Deklaracionisti, R. Katičić, D. Brozović i ostali koji su doživjeli osamostaljenje RAVNOPRAVNI POLOŽAJ hrvatskoga jezika i RH HRVATSKOGA JEZIKA Deklaracija je objavljena 17. ožujka 1967. Tekst: Vesna Kukavica Foto: Arhiva HMI u tjedniku Telegram nakon što je tekst oblikovan u Matici hrvatskoj i nakon što seljena Hrvatska i Dekla- su ga potpisale mnoge hrvatske znan- racija o nazivu i položaju stvene i kulturne ustanove i pojedinci. hrvatskoga književnog je- Grupa eksperata za probleme hrvatsko- zika u izravnoj su povije- ga književnog jezika pri Matici hrvatskoj, I snoj sinkronijskoj i dija- koja je sastavila tekst Deklaracije, bila je kronijskoj relaciji zahvaljujući djelovanju u sastavu Miroslav Brandt, Tomislav La- povjesničara i direktora Instituta za dan, Radoslav Katičić i Slavko Pavešić, a historiju radničkog pokreta i ondašnjeg prema nekim izvorima i Vlatko Pavletić. člana Odbora Matice iseljenika Hrvat- ske dr. sc. Franje Tuđmana (Veliko Tr- Hrvatski intelektualci okupljeni govišće, 1922. – Zagreb, 1999.) te omi- oko Hrvatske akademije Amerike ljenoga zagrebačkoga gradonačelnika Većeslava Holjevca, koji je u to vrijeme pokušali su, unatoč okolnostima, obnašao i dužnost predsjednika Mati- Jezikoslovac Branko Franolić (Rijeka, 2. VII. sredinom šezdesetih godina ce iseljenika Hrvatske, kao i predsjed- 1925 – London, 11. I. nika Hrvatske akademije Amerike ing. 2011), zagovornik ideja iz nastaviti suradnju sa kolegama u Deklaracije na Zapadu Karla Mirtha (Otočac, 1917. – Farmin- Hrvatskoj.

MATICA travanj 2017. 21 Glavni poticaj povezivanju iseljeničkih i domovinskih intelektualaca dao je dr. Tuđman koji je kao ondašnji direktor Instituta za historiju radničkog pokreta i član Odbora Matice iseljenika posjetio 1966. Hrvatsku akademiju Amerike.

- Objavljivanje toga dokumenta kojim se sc. Čizmić, trebala je odmah u korijenu tražio ravnopravni položaj hrvatskoga sasjeći svaku ideju nacionalne emanci- jezika u ondašnjoj jugoslavenskoj fede- pacije. Iseljena Hrvatska, poglavito ona raciji odmah se pretvorio u prvorazre- iz slobodnoga zapadnog svijeta, bezre- Tomislav Ladan –sudionik sastanka dan politički i društveni događaj - pri- zervno je podržala Deklaraciju. Među eksperata koji su, uz M. Brandta, R. Katičića i S. Pavešića kreirali Deklaraciju 1967. sjeća se povjesničar dr. sc. Ivan Čizmić, udrugama koje su odmah podržale De- što je izazvalo reakciju tadašnjih vlasti, klaraciju zasigurno treba izdvojiti Hrvat- kao i društveno-političkih organizacija, sku akademiju Amerike iz New Yorka, kon Drugoga svjetskog rata. Simpozij nepovoljnih zaključaka i odluka koje su kojom je tada predsjedavao Karlo Mirth. je doživljen kao želja za oživljavanjem širile strah tijekom 1967., a na svim re- političkoga pluralizma u SRH te manife- publičkim razinama provodilo se poli- OŽIVLJAVANJE POLITIČKOGA stacija hrvatske nacionalne solidarnosti. tičko nasilje. PLURALIZMA No, simpozij je odmah ožigosala jugo- Pojava Deklaracije kao poticaja ne Hrvatska akademija Amerike (HAA) ute- slavenska komunistička vlast. Hrvatski samo na području jezika, nego i cjelo- meljena je 1953. sa sjedištem u New intelektualci okupljeni oko HAA poku- vitoga kulturnoga, javnoga i političko- Yorku, na poticaj Clementa S. Mihanovi- šali su, unatoč okolnostima, sredinom ga života, smatra se kao stvarni poče- ća (1913. - 1998.) i prerano preminuloga šezdesetih godina nastaviti suradnju sa tak Hrvatskoga proljeća. Silovita reakcija Waltera J. Reevea te našega poznatoga znanstvenicima u Hrvatskoj. koja je uslijedila protiv Deklaracije, nje- emigrantskog pjesnika Antuna Nizetea zina duha i značenja, zajedno s različi- (1913. - 2000.), a djelovala je u cilju sto- PROGLAS HRVATSKE AKADEMIJE tim metodama političkoga ušutkavanja ljetnih težnji našeg naroda za nacional- AMERIKE i onemogućavanja njezinih začetnika i nom emancipacijom. Od utemeljenja Glavni poticaj povezivanju iseljeničkih i potpisnika, podsjeća povjesničar i više- HAA uspostavlja na visokoj razini kvali- domovinskih intelektualaca dao je po- desetljetni djelatnik Matice iseljenika dr. tetne kulturne veze u američkom druš- vjesničar dr. sc. Franjo Tuđman koji je, tvu i s matičnom zemljom. Tako su čla- nakon pada Berlinskoga zida i sloma novi HAA pozvani na ondašnji simpozij komunizma u Europi, utemeljitelj i prvi posvećen 130. obljetnici Hrvatskoga na- predsjednik neovisne Republike Hrvat- rodnog preporoda u ožujku 1966. u or- ske, a kao ondašnji direktor zagrebač- ganizaciji Matice hrvatske, JAZU, Matice koga Instituta za historiju radničkog po- iseljenika i uz sudjelovanje najpoznatije- kreta i član Odbora Matice iseljenika ga hrvatskog pisca XX. stoljeća marksi- posjetio je HAA u ljeto 1966., sastavši se stičkog opredjeljenja Miroslava Krleže s vodstvom Hrvatske akademije Ameri- te najvišega predstavnika Katoličke cr- ke, u kojem su bili Karlo Mirth, Jere Ja- kve u Hrvatskoj, kardinala Franje Šepe- reb i Mato Meštrović u New Yorku te s ra. Miroslav Krleža također je bio član hrvatskim uglednicima iz Clevelanda. Upravnog odbora Matice iseljenika. Taj Tada je dogovorena ozbiljna suradnja događaj pamti se kao prvi te vrste na- s iseljeništvom, no brzo je spriječena progonima i Tuđmanovim zatvaranjem. I Većeslav Holjevac, poznati zagrebački gradonačelnik i predsjednik Matice iseljenika Hrvatske, u svojoj knjizi Hrvati izvan domovine, tiskanoj 1967. godine, naveo je Hrvatsku akademiju Amerike kao vrlo važnu iseljeničku organizaciju te je zbog toga prozivan od ondašnje- ga komunističkog lidera Jakova Blaže- vića kao osoba koja održava veze s ne- Istaknuti egzilanti Bogdan prijateljskom emigracijom. Deklaracija je prevedena na velike svjetske Radica i Karlo Mirth Svi kontakti koji su djelatnici Aka- jezike i objavljena u inozemnom tisku, koji se u podržali su Deklaracioniste Hladnom ratu borio protiv komunizma demije uspostavili s Maticom iseljenika

22 MATICA travanj 2017. Faksimil pisma od 28. 2. 1967. dr. F. Tuđmana Sjednica Hrvatske akademije Amerike, ugledne organizacije koja iz Matice iseljenika K. Mirthu, uredniku JCS-a je objavila Deklaraciju u SAD-u na engleskome jeziku koji će Deklaraciju objaviti u travnju 1967.

Hrvatske jednostrano su prekinuti name značaju i zacrtanome cilju, Dekla- Široka kampanja koja je povedena kon što je tadašnji režim SFR Jugoslavije racija je bila istodobno i kulturni i po- ugušio Hrvatsko proljeće. Tim povodom litički dokument, kojim je zahtijevan protiv deklaracionista rezultirala je Hrvatska akademija Amerike, djelujući ravnopravni položaj hrvatskoga jezika raznovrsnim političkim nasiljem: u slobodnome svijetu svojim znameni- u ondašnjoj jugoslavenskoj federaciji. javnim osudama, difamacijama, tim proglasom, koji je snažno odjeknuo Zatražila je da se Ustavom federacije u američkim političkim krugovima, sta- zajamči da su u njoj ravnopravna če- smjenama i drugim metodama la je u obranu ljudskih prava u Hrvat- tiri jezika – srpski, hrvatski, slovenski i ušutkavanja i onemogućivanja. skoj. Hrvatska akademija Amerike obja- makedonski, i da se u javnome životu vila je 19. travnja 1967. Izjavu kojom je – državnoj upravi, školama, novinstvu, podržana Deklaracija o nazivu i položa- na radiju i televiziji (koji su bili u silnoj Hrvatskoj, a snažno je odjeknula i u hr- ju hrvatskoga književnog jezika, koju je ekspanziji, s neodoljivim utjecajem na vatskom iseljeništvu, koje je bilo aktiv- sredinom ožujka te godine u Zagrebu javnost i opću kulturu), i u svim drugim no u različitim organizacijama, osobito potpisalo (a 17. ožujka objavilo…) osa- sferama u Hrvatskoj osigura dosljedna onima s političkim ciljevima kao primar- mnaest istaknutih institucija SR Hrvat- upotreba hrvatskoga jezika, imenom i nima, tumačio je filolog dr. sc. Branko ske koje su se bavile hrvatskim jezikom sadržajem, onako kako ga je hrvatska Franolić iz Londona. Zbog svega što je te 140 najistaknutiji pisaca i jezikoslo- jezikoslovna znanost normirala nakon izazvala u odnosu političkih snaga u do- vaca u Hrvatskoj. odbacivanja tzv. Novosadskoga dogo- movini i iseljeništvu, a osobito zbog du- U trenutku davanja suglasnosti za vora o jeziku (iz 1954.). Deklaracija je goročnih učinaka na hrvatsku kulturu Deklaraciju književnik Miroslav Krleža zapravo odbacila srpsko-hrvatsko je- i politiku, Deklaracija je bitan datum u bio je član CK SKH. Kad je krenula haj- zično jedinstvo i unifikaciju što je – pre- kronici suvremene Hrvatske. Također ka na Deklaraciju i sve njezine potpisni- ma zamislima jugoslavenskih integrali- je bitna vezano uz datiranje fenome- ke Krleža će se odreći članstva u CK, ali sta – trebalo biti okosnicom u izgradnji na koji nazivamo Hrvatskim proljećem, ne i svoje potpore Deklaraciji. Po svo- jugoslavenske kulture kao nadnacional- a koje je potrajalo gotovo pet godina – ne i jugoslavenstva kao konačnoga cilja, do kraja 1971. New York, K. Milrth i V. Nikolić, urednik objašnjava povjesničar i blizak Krležin Zaključno, godina 1967. za Hrvatsku Hrvatske revije, zaslužni su za odjeke Deklaracije na Zapadu suradnik Josip Šentija. maticu iseljenika (ranije Maticu iseljenika…) nije samo godina spomena na KAMPANJA PROTIV Deklaraciju, već i godina revolucionar- ‘DEKLARACIONISTA’ noga zaokreta u djelovanju ustanove U svim ondašnjim jugoslavenskim služ- prema iseljeništvu te godina kada je benim forumima i institucijama Dekla- njezin predsjednik Većeslav Holjevac racija je osuđena kao čin hrvatskoga (Karlovac, 22. VIII. 1917. – Zagreb, 11. nacionalizma. Široka kampanja koja je VII. 1970.) u Matičinu nakladnom za- povedena protiv deklaracionista rezul- vodu objavio nultu i dosad najcitirani- tirala je raznovrsnim političkim nasi- ju znanstvenu knjigu o dijaspori - Hrvati ljem: javnim osudama, moralnim difa- izvan domovine. n macijama, smjenama s javnih položaja i drugim metodama političkog ušutka- ENG On the 50th anniversary of the Declaration on vanja i onemogućivanja. Afera u vezi s the Name and Status of the Croatian Literary Lan- guage we look at the work of Croatian intellectuals Deklaracijom o jeziku duboko je uzdr- in the emigrant communities related to this histor- mala ondašnji politički i kulturni život u ic event.

MATICA travanj 2017. 23 Mjesec hrvatskoga jezika: Predstavljen Mađarsko-hrvatski i Hrvatsko-mađarski rječnik Leksikološko blago Hrvata i Mađara Ti su rječnici, smatra ravnatelj Croatice iz Budimpešte Csaba Horvath, trajna vrijednost obaju naroda, a za hrvatsku zajednicu u Mađarskoj poseban kulturni događaj

Tekst: Uredništvo (izvor Hina) Foto: Hina

ađarsko-hrvatski rječnik” Krešimira Sučevića Me- đerala, Tatjane Vukadi- nović, Irine Jurović i Mar- M git Bernadett Vuk i “Hrvatsko-mađarski rječnik” Ernesta Ba- rića i Janje Prodan trajna su vrijednost obaju naroda i kameni temeljci za još bolju hrvatsko-mađarsku suradnju, istaknuto je u Zagrebu 8. ožujka 2017. na predstavljanju u Mađarskome institutu u Zagrebu. Na izradi rječnika radili su hungarolozi i kroatisti. Po izboru natu- knica i načinu obrade to je prvi veći su- Dr. sc. Dinko Šokčević, ravnatelj Craotice Csaba Horvath i dr. sc. Željko Jozić vremeni mađarsko-hrvatski rječnik. Rječnik obuhvaća 38.000 riječi iz svih područja života, pomno odabranih na- Ministarstvo znanosti i lje, a održava se pod visokim pokrovi- tuknica suvremenoga mađarskog jezi- obrazovanja RH pruža snažnu teljstvom predsjednice RH Kolinde ka. Leksikografska obrada temelji se na Grabar Kitarović. suvremenim leksikografskim spozna- potporu projektima vezanim jama. Rječnici su predstavljeni u sklopu uz razvoj i unaprjeđenje ZAJEDNIČKA KRŠĆANSKA PROŠLOST tradicionalne državne manifestacije obrazovanja na materinskome Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, ‘Mjesec hrvatskoga jezika’ koji organizi- svjesno potrebe za neprestanom potra Institut za hrvatski jezik i jezikoslov- jeziku Hrvata u Mađarskoj. porom Hrvatima u izvandomovinstvu, pruža snažnu potporu projektima vezanim uz razvoj i unaprjeđenje obrazovanja na materinskome jeziku Hrvata u Mađarskoj. Ministarstvo će i nadalje nastaviti pomagati osiguravanju što kvali- tetnijih uvjeta za obrazovanje hrvatske zajednice. Tim riječima obratio se dr. sc. Tomislav Sokol, izaslanik/pomoćnik ministra znanosti i obrazovanja RH prof. dr. sc. Pave Barišića. Državni tajnik iz Ureda mađarsko- ga premijera Csabo Latorcai prenio je pozdrave mađarskoga premijera Vik- tora Orbana podsjetivši na višestoljet- ne mađarsko-hrvatske odnose. Ista- knuo je zajedničku kršćansku prošlost Promocija u Mađarskom institutu u Zagrebu te podsjetio kako je sveti Ladislav ute-

24 MATICA travanj 2017. Dva desetljeća meljio zagrebačku biskupiju. Naš kralj manifestacije Mjesec Bela IV. sklonio se u hrvatskoga jezika Trogir bježeći pred Tatarima, napome- Riječ je o tradicionalnoj hrvatskoj nuo je dodavši kako manifestaciji koja potiče kulturu se u Dubrovniku na- govora i pisanja u organizaciji Insti- laze relikvije svetih tuta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Stjepana i Ladisla- Međunarodni dan materinskoga je- va. Naglasio je kako zika 21. veljače uzet je kao početak nedavna istraživa- Mjeseca hrvatskoga jezika, a završe- nja pokazuju da Ma- tak je simbolično 17. ožujka, na dan đari imaju dobre odnose sa susjedima se već dugo osjeća potreba radi objave “Deklaracije o nazivu i polo- te dodao kako su najpozitivniji odnosi lakšeg sporazumijevanja u raznovrsnoj žaju hrvatskoga književnog jezika” s Hrvatskom, Slovenijom i Austrijom. svakodnevnoj komunikaciji. Rječnik je i iz 1967. godine. Hrvatski sabor ute- Podsjetio je i na dobru suradnju s hr- bitno sredstvo u održanju samobitno- meljio je, podsjećamo, 1997. godine vatskom manjinom u Mađarskoj. Rav- sti nacionalnih manjina u Mađarskoj i Dane hrvatskoga jezika koji traju od natelj Instituta za hrvatski jezik i jezi- Hrvatskoj. 11. do 17. ožujka. Tako Mjesec hrvat- koslovlje Željko Jozić istaknuo je da su Promociju su pratili mnogobrojni skoga jezika logično zaokružuje pri- ova dva rječnika kameni temeljci za još uglednici iz akademskoga života Repu- ču o materinskome hrvatskom jezi- bolju hrvatsko-mađarsku suradnju. Ti blike Hrvatske i Grada Zagreba, među ku – jeziku naše pismenosti, kulture su rječnici, smatra ravnatelj Croatice kojima su bili predstavnici Hrvatske i identiteta. Ovom manifestacijom iz Budimpešte Csaba Horvath, trajna matice iseljenika - urednica HIZ-a Ve- vrijednost obaju naroda, a za hrvatsku sna Kukavica te član Matičina Upravnog organizator ističe važnost očuvanja zajednicu u Mađarskoj poseban kultur- odbora književnik Đuro Vidmarović. n materinskoga jezika, svih njegovih ni događaj. narječja i dijalekata te želi upoznati ENG javnost s bogatom hrvatskom jezič- The Hungarian Institute in Zagreb was the SREDSTVO U ODRŽANJU venue for the promotion of Krešimir Sučević Međer- nom baštinom i sjajnom jezičnom SAMOBITNOSTI al, Tatjana Vukadinović, Irina Jurović and Margit poviješću. Bernadett Vuk’s Hungarian-Croatian Dictionary, and Mađarsko-hrvatski rječnik je rječnik dva- of Ernest Barić and Janja Prodan’s Croatian-Hungar- ju tipološki različitih jezika za kakvim ian Dictionary.

VIJESTI

Croatiada 2017. u Budimpešti MAĐARSKA - U organizaciji Hrvatske državne samouprave (HDS) 28. ožujka u prostorijama budimpeštanskoga Hr- vatskoga vrtića, osnovne škole, gimnazije i đačkoga doma (HOŠIG) priređeno je Državno natjecanje u kazivanju stiho- va i proze na hrvatskome jeziku – Croatiada 2017. To je smotra na kojoj se iz godine uz godinu okupljaju najbolji kazivači onih škola u kojima se predaju hrvatski jezik i književnost. Nakon pozdravnih riječi HOŠIG-ove ravnateljice Ane Gojtan, uslijedio je kratki program domaćina. U ime organizatora nazočne je pozdravila zamjenica predsjednika HDS-a Angela Šokac Marković. Na ovogodišnjoj smotri sudjelovalo je 88 natjecatelja iz 23 škole. Nastupe učenika dvojezičnih škola vrednovali nice, a najboljima bonovi za knjigu, čokolada i zidni kalen- su: Angela Šokac Marković, dr. sc. Stjepan Blažetin i Ro- dar s učeničkim radovima nagradnoga likovnoga natječaja bert Ronta, a natjecatelja škola s predmetnom nastavom 2016. godine te trojici natjecatelja sudjelovanje u državno- hrvatskoga jezika: Branka Pavić Blažetin, Zorica Matola i me kampu hrvatskoga jezika u Pansionu Zavičaj u Vlašići- Marija Šajnović. Svim sudionicima dodijeljene su spome- ma na Pagu. (Hrvatski glasnik)

MATICA travanj 2017. 25 HNK Zagreb: Balet “Labuđe jezero” ispraćena ovacijama publike Velik uspjeh povratnika iz dijaspore Fascinantan potez novoga ravnatelja Baleta HNK Zagreb Leonarda Jakovine osvježio je domaću baletnu scenu, angažiravši koreografa Vladimira Malakhova za premijeru najpopularnijega bijelog baleta

Tekst: Uredništvo (izvor: Hina) Foto: Hina

alet “Labuđe jezero” Pe- tra Iljiča Čajkovskog, pre- mijerno izveden 17. ožuj- ka u Hrvatskome B narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu u koreografiji i režiji Vladimiru Malakhovu, proslavljenome Vladimira Malakhova, strastvena je ins- ukrajinskom plesaču i koreografu, to je prva cenacija jednog od najpoznatijih djela Povratnik iz Berlina i slavni klasične baletne literature i zasigurno novi ravnatelj suradnja sa zagrebačkim HNK-om i prva jedan od vrhunaca ovogodišnje sezo- Baleta HNK Leonard interpretacija “Labuđeg jezera”. ne središnje nacionalne kazališne kuće. Jakovina

PROSLAVLJENI PLESAČ I Danas sinonim za klasičnu baletnu nakon izmjena koje su za sanktpeter- KOREOGRAF umjetnost, “Labuđe jezero” popularnost burško kazalište 1896. koreografira- Praizvedena u Moskvi 1877., bajkovita je steklo tek nakon skladateljeve smrti, li Marius Petipa i Lev Ivanov. Na tu se intimna drama o ljubavi i izdaji jednog od najvećih skladatelja romantizma na Savršena tehnika i fascinantna pozornici HNK Zagreb prvi put je po- energija ansambla stavljena, i to samo neki njezini dijelovi, još 1921., dok je prvu cjelovitu izvedbu zagrebačka publika imala prilike pogle- dati tek 1962. Posljednji put postavlje- na je 2007. u koreografiji Engleza Dere- ka Deanea. Najnovija inscenacija toga slavnog djela oduševila je premijernu publiku zagrebačkoga nacionalnog teatra u kojoj su, uz ostale, bili i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, ministrica kulture Nina Obuljen Kor- žinek te predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić, a koja je izvođače i autorski tim ispratila uz ovacije.

26 MATICA travanj 2017. verziju oslanja većina inscenacija toga “najpopularnijega bijelog baleta” pa se tako na njih, i jednu staromoskovsku izvedbu, oslonio i Malakhov, proslavljeni ukrajinski plesač i koreograf, kojemu je to prva suradnja sa zagrebačkim HNK- om i prva interpretacija “Labuđeg jezera” nakon što je sam u njemu nastupio u 24 verzije. No, Malakhov se odlučio na neke preinake u glazbenome smislu, što je odmah tražilo i neka drukči- Ansambl premijerne izvedbe “Labuđeg jezera” s predsjednicom RH Kolindom Grabar Kitarović ja koreografska rješenja pa tako u naj- novijoj HNK-ovoj produkciji toga djela ima i dosta novoga – ponegdje su od Plesačka karijera u Berlinu umjetničkih te djelomično i privatnih originala ostavljeni samo detalji, treći okolnosti slavnoga plesača u Zagreb je je čin potpuno drukčiji s iznimkom pas bila mu je na vrhuncu, ali iznenada vratila žudnja za Zagrebom i de deuxa, koji je Petipaino rješenje, dok uvijek je imao ideju vratiti obiteljskim domom, iz kojega je zauvi- je nekim ulogama odano više prostora. se doma. “Otišao sam vrlo jek prerano otišla njegova majka te je činom povratka pružio snažnu utjehu ŽUDNJA ZA ZAGREBOM mlad, s 15 godina na studij, svome ocu. Plesačka karijera u Berli- U ulozi princa Siegfrieda na premijeri a s 18 sam počeo raditi u nu bila mu je na vrhuncu, ali uvijek je je nastupio Andrea Schifano, Odettu/ imao ideju, kako naglašava, vratiti se Odiliju utjelovila je Miruna Miciu, a de- Münchenu.” doma. “Otišao sam vrlo mlad, s 15 go- monskoga Rotbarta Guilherme Gameiro dina na studij, a s 18 sam počeo raditi Alves. Izvedbom se ističe i Dvorska luda, fiju te bogate kostime Španjolca Jordija u Münchenu.” Takuya Sumitomo, no mnogobrojne su Roiga. Orkestrom HNK na premijeri je solističke točke u izvedbi solista i soli- ravnao novi stalni dirigent Baleta HNK ZDRAVA I ČVRSTA BAZA stica Baleta HNK koje je publika ispra- Zagreb Dian Tchobanov. S četvrtinom našega ansambla Jakovina tila pljeskom i ovacijama. Ništa manje Ravnatelj Baleta HNK Zagreb, tride- je studirao pa je prilagodba povratnika dojmljivi nisu ni grupni plesovi labudica, setpetogodišnji plesač međunarodne prošla vrlo jednostavno. Balet HNK, pre- koreografirani skladno, graciozno i dina- reputacije, Leonard Jakovina povratnik ma ocjeni Jakovine, ima zdravu i čvrstu mično. Intimnu psihološku dramu uokvi- je iz Njemačke gdje je 14 sezona ple- bazu, koju želi nadograditi usredotoče- renu bajkovito fantastičnim elementima sao u berlinskome Staatsballettu. Tu je njem na kvalitetu. Najbolji znak da mladi i predivnom dramatično-romantičnom upoznao vrhunskoga baletnog umjetni- ravnatelj i povratnik iz dijaspore uspješ- glazbom Malakhov je postavio bez pra- ka svjetske slave Vladimira Malakhova, no ostvaruje misiju koju si je zadao jest znoga hoda, nastojeći plesom prenijeti kojega je hrabrim potezom pozvao na fantastična premijerna izvedba “Labu- sve poruke priče, a raskošnost i drama- suradnju u našoj nacionalnoj kući, gdje đeg jezera” P. I. Čajkovskog. Inovativan tičnost obilježavaju i odličnu scenogra- je povratnik Jakovina nedavno imeno- i samozatajan, poslije uspješne premi- van za novoga ravnatelja Baleta HNK jere i tijekom nezaboravnog domjenka Prizor iz baleta Petra Iljiča Zagreb. Slavni plesač Leonard Jakovina za vrhunske baletne umjetnike u HNK, Čajkovskog “Labuđe jezero” osvježio je domaću baletnu scenu, an- Jakovina je poručio: “Baletni je ansambl gažiravši koreografa Ukrajinca za pre- u svakom teatru bilo gdje u svijetu živi mijeru najpopularnijega bijelog baleta. organizam, i treba ga njegovati, treba Jakovina je, uz berlinsku scenu, plesač- biti prisutan cijelo vrijeme i svojom po- ki osvojio prethodno i Bayerisches Staat- zitivnom energijom pozicionirati vrhun- sballettu u Münchenu, dok se usavrša- sko plesačko umijeće tamo gdje mu je vao u toj bavarskoj metropoli nakon mjesto u hrvatskom i europskom kul- zagrebačke Škole za klasični balet, di- turnom prostoru. Naravno, važno mi je plomiravši ondje na uglednoj Visokoj privući velika koreografska imena.” n školi za glazbu i kazalište. Zbog plesačkih godina koje su još ENG The ballet Swan Lake as choreographed and pred njim mnoge je iznenadila odlu- directed by Vladimir Malakhov saw its premiere at ka Lea Jakovine da prihvati ravnatelj- the Croatian National Theatre in Zagreb on the 17th of March. Malakhov was commissioned by Leonard stvo prije tri godine, točnije od prosin- Jakovina, the new director of the CNT Ballet and a ca 2014. Međutim, spletom ponajprije returnee from Germany.

MATICA travanj 2017. 27 Zagreb: Treće izdanje konferencije “Branding Hrvatske u svijetu” Brendiranje – posebna promidžba Hrvatske Polaznici ovog seminara, njih 50-ak, vrlo različitih obrazovnih i strukovnih profila gotovo su bez daha slušali i sudjelovali u interaktivnim izlaganjima i debatama, često u užarenoj atmosferi u Multimedijskoj dvorani HMI-ja

Tekst: Ivana Rora

jerojatno najbolja godišnja konferencija u Hr- vatskoj u posljednjih 20 godina, kako je mnogi mediji nazvaše, doista je na jednome mjestu okupila neke od najvećih dizajnerskih, V marketinških, znanstvenih, ali i sportskih ve- ličina. Od fizičara Davora Pavune, dizajnera Borisa Ljubičića i Davora Brukete, marketinškoga stručnjaka Bože Skoke, di- plomata Zvonimira Frke-Petešića, do jednog od najvećih ko- šarkaških trenera svih vremena, Mirka Novosela, glumca Ro- berta Kurbaše i drugih. Konferencija je održana pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, u organizaciji Petar Ćurić agencije te suradnji s Državnim ure- dom za Hrvate izvan RH, Hrvatskom maticom iseljenika, TZ- om Grada Zagreba i Hrvatskom gospodarskom komorom. Petar Ćurić i Davor Bruketa SEMINAR TREBA PONOVITI ŠTO PRIJE Polaznici ovog seminara, njih 50-ak, vrlo različitih obrazov- Cilj je bio povezati institucije koje se bave nih i strukovnih profila (od farmaceutike, prosvjete i podu- iseljeništvom te na temu brendiranja spojiti Hrvate zetništva do glazbe, mode, turizma...), gotovo su bez daha slušali i sudjelovali u interaktivnim izlaganjima i debatama, koji žive izvan RH, na temelju iskustva i znanja te često u užarenoj atmosferi u Multimedijskoj dvorani Hrvat- posebnih veza s domovinom. ske matice iseljenika. Upravo je cilj bio povezati institucije koje se bave iseljeništvom te na temu brendiranja spojiti Hr- vate koji žive izvan RH, na temelju iskustva i znanja te posebnih veza s domovinom. Kada su se tome pridodali stručnjaci iz Hrvatske, uspjeh nije mogao izostati. Spoj struke, znanja, ideja, domoljublja i želje da se što bolje promovira Hrvatska obilježili su ta tri dana ovoga medijski iznimno praćenoga događanja. Sva predavanja su interaktivna. Pojedini dijelovi trajali su cijeli dan, no nisu umorili polaznike, već naprotiv izazvali veliki interes i zaključak da se ovakav seminar treba ponoviti što prije. - Direktno, otvoreno i bez uvijanja, interaktivno predavanje nije govorilo o stvarima kako knjige nalažu da bi treba- le biti, već kakve one uistinu jesu. Primjeri iz stvarnog života, stvarne ideje i mogućnosti diskutiranja vlastitih projekata i uvid u mogućnosti financiranja i investiranja. Hands-on’ aktivnosti, stavljanje pred konkretne izazove i 5-point plan realizacije. Važnost lobiranja. Važnost pozitivnog razmišljanja. Sudionici seminara s Mirkom Novoselom, Borisom Važnost pravne države i što učiniti ako ona ne funkcionira Ljubičićem i Zvonimirom Frka Petešićem kako bi trebala, poglavito vezano uz trgovačke sudove, pa-

28 MATICA travanj 2017. tentiranje i zaštitu intelektualnih prava. Inspiracija. Eduka- cija. Brand-nacija... bile su teme i način izvedbe ovoga po- malo neobičnog seminara, ali produkcijom stojim iza njega i mislim da je potreban, zaključio je organizator Petar Ćurić. Predavanje ‘Branding i Domovinski rat’ filmskoga produ- centa Dominika Galića, autora serijala Heroji Vukovara, izazvalo je posebno zanimanje dok je Pavunino gotovo trosatno izlaganje privuklo značajan broj vanjskih posjetitelja budući da je bilo otvoreno za javnost.

PROMIDŽBA I RAZVOJ BRENDA Svakako treba izdvojiti Okrugli stol upriličen drugoga dana seminara na kojem su se, uz Ljubičića, Skoku i Frku-Peteši- ća, za panelom pridružili i Sanja Bach iz Ministarstva finan- cija, muzikologinja i diplomatkinja Zdenka Weber, Tomisla- Polaznici i predavači seminara s ravnateljicom Hrvatske matice iseljenika Mirjanom Piskulić

va Ravlić, koordinatorica akcije ‘Kupujmo hrvatsko’ HKG-a, Mirjana Piskulić, ravnateljica HMI-ja te predsjednik Turistič- ke zajednice Silbe Kristijan Lopac, inače povratnik iz Berlina. Bio je to posebno zanimljiv presjek mišljenja na temu bolje promidžbe i razvoja brenda u Hrvatskoj. Imamo se čime ponositi i zasigurno možemo puno toga brendirati, ali treba osmisliti dobru strategiju brendiranja Hrvatske, jedan je od zaključaka seminara. - I još kada se tome pridoda bogato iskustvom hrvatsko iseljeništvo, naš je potencijal velik. Jer nema boljih promo- tora od hrvatskih iseljenika koji žive diljem svijeta - nadoda- la je Mirjana Piskulić. n

ENG The third incarnation of the Branding Croatia in the World seminar Središnje događanje bio je okrugli stol Brending Hrvatske was successfully held in Zagreb, pooling some of our leading talent in the fields of design, marketing, research and sports.

VIJESTI

Predavanje o hrvatskome jeziku u Ljubljani

SLOVENIJA – U povodu obilježavanja hrvatski jezik stekne svoj današnji sta- 50. obljetnice Deklaracije o nazivu i po- tus. Predavanje, koje je u ime Društva ložaju hrvatskoga jezika dr. sc. Sanja organizirala Katica Špiranec, potaknu- Vulić, profesorica na Hrvatskim studi- lo je i zanimljivu raspravu o položaju jima Sveučilišta u Zagrebu, održala je hrvatskoga jezika u Sloveniji. Na kraju 18. ožujka 2017. u Hrvatskom društvu službenoga dijela programa predava- Ljubljana u Sloveniji predavanje nas- čici je u ime Društva zahvalila Ankica lovljeno “Hrvatski jezik u temeljima Pavelić, voditeljica sekcije “Ruža hrvat- je hrvatskoga nacionalnoga identite- ska” koja djeluje u sklopu Hrvatskoga ta”. Nakon podsjećanja na najvažnije društva Ljubljana. Ankica Pavelić daro- hrvatske pisane spomenike u kojima vala je predavačici u ime članica svo- se izrijekom spominje hrvatski jezik, je sekcije lijepi ručni rad – nakit koji predavačica se posvetila događajima su članice sekcije same izradile. (Ka- u 19. i 20. st. koji su bili presudni da tica Špiranec)

MATICA travanj 2017. 29 Razgovor: Nataša Balić, koordinatorica Hrvatske nastave u Švicarskoj Jedino zajedništvo čuva naš jezik, korijene i kulturu “Lani smo uspjeli postići stagnaciju, a ove školske godine prvi put smo nadmašili broj učenika Hrvatske nastave iz prošle godine – stoga smo brojkom vrlo zadovoljni”

Koliko danas učenika pohađa Hr- bio u padu pa se tako sa svakom no- vatsku nastavu u Švicarskoj i kako vom školskom godinom gubio određe- se taj broj mijenjao od samih poče- ni broj učenika (negativan razmjer broja taka do današnjih dana? U kojemu upisanih u odnosu na broj završenih ili mjestu ima najviše, a u kojemu naj- onih koji su prestali pohađati nastavu). manje učenika? Iako bismo, naravno, voljeli da je djece — U ožujku 2017. Hrvatsku nastavu još više, lani smo uspjeli postići stagna- na 63 nastavna mjesta u 19 kantona ciju, a ove školske godine prvi put smo diljem Švicarske pohađa otprilike 900 nadmašili broj učenika iz prošle godi- učenika. Od osnutka Hrvatske škole, ne – stoga smo brojkom vrlo zadovoljni. broj polaznika je sve do lani uglavnom Logično je da je najveći broj polaznika u kantonima s najviše škola, kao što je “Pokretač nastave je to slučaj u kantonima Zürich i Aargau motivacija roditelja da (konkretno, nastavna mjesta Horgen i Aarau), dok za primjer negativnoga tren- upišu i kontinuirano dovode da možemo uzeti kanton Graubünden svoju djecu u Hrvatsku (školu Chur) gdje gubimo djecu.

školu, a uspješnost našega Možete li objasniti kako je orga- rada uvelike ovisi o njihovu nizirana Hrvatska nastava u Švi- carskoj? stajalištu koje se prenosi i na — Organizacija nastave ima svoje Nataša Balić u Švicarskoj je već četiri godine samu djecu.” specifičnosti; ona se, u pravilu, održava

Razgovarala: Helena Hrman Učenici i učiteljice na Noći čitanja u Dietikonu Foto: arhiva HN-a; Ruža Studer

ažna uloga u očuvanju hrvatske kulture i hrvatskoga identiteta u Švicar- skoj svakako pripada i V Hrvatskoj nastavi (HN) koju pohađa velik broj učenika i koja od 1990. godine brine da se hrvatski jezik i u dalekoj tuđini njeguje i čuva. O tome kako funkcionira Hrvatska nastava danas, koliko je učenika pohađa te koji su problemi, a koji uspjesi te važne institucije, razgovarali smo s Natašom Balić, koordinatoricom HN-a u Švicarskoj. Ro- đena Đakovčanka, u Švicarskoj je četvr- tu godinu te nam je pobliže opisala svoj rad te rad učitelja.

30 MATICA travanj 2017. S književnikom Hrvojem Kovačeviće Učenice sa školskim listom

uvijek u prostorijama švicarskih škola “Hrvatsku školu u najvećem Kada djeca mogu krenuti u hrvat- u poslijepodnevnim satima nakon re- sku školu? Ima li nekih dobnih ogra- dovite nastave. Učenici su podijeljeni broju pohađaju učenici od ničenja? u dvije skupine koje su prema dobnim 1. do 8. razreda. Rado bismo — Hrvatsku školu u najvećem bro- karakteristikama i jezičnome predzna- u većem broju zadržali i ju pohađaju učenici od 1. do 8. razre- nju izrazito heterogene; prvu skupinu da. Rado bismo u većem broju zadr- čine djeca od predškolske dobi do 4. ra- učenike starije dobi, no oni žali i stariju dob, no oni najčešće zbog zreda, a u drugoj skupini nastavu po- najčešće zbog drugih obveza drugih obveza nakon 9. ili 10. razreda hađaju polaznici od 5. do 8. razreda. više nisu u mogućnosti dolaziti. Ako su Srednjoškolci pak imaju priliku nasta- više nisu u mogućnosti skupine manje i u dogovoru s učiteljem, viti svoje školovanje u uredu u Dietiko- dolaziti.” školu mogu upisati i djeca koja poha- nu ili s drugom nastavnom skupinom đaju 2. godinu vrtića. u mjestu gdje žive. samu djecu. Uspostavljanje kvalitetne suradnje važna je zadaća svih nas jer Sve je više djece koja su treća ili čak U rad Hrvatske nastave u Švicar- uz uzajamnu pomoć i potporu s lako- četvrta generacija naših iseljenika. skoj uključeni su i roditelji učeni- ćom činimo velike stvari; napredujemo Prema iskustvima s terena koliko ka. Kako oni pomažu u djelovanju u znanju, povezujemo se, organiziramo oni tj. njihovi roditelji drže do uče- Hrvatske nastave? izlete, humanitarne akcije, sportske su- nja materinskoga jezika i kulture? — Pokretač nastave upravo i jest mo- srete i druge aktivnosti. Na ovome mje- — Na nedavnome sastanku koji je or- tivacija roditelja da upišu i kontinuira- stu važno je istaknuti i veliki angažman ganizirao Ured za obrazovanje kantona no dovode svoju djecu u Hrvatsku školu, Udruge roditelja koja na mnogobrojne Zürich, koordinatorima je predstavljena a uspješnost našega rada uvelike ovisi načine pomaže u organizaciji i provo- statistika iz 2015. iz koje je vidljivo kako o njihovu stajalištu koji se prenosi i na đenju Hrvatske nastave. nastavu materinskoga jezika u kanto- nu ZH pohađa tek jedna četvrtina dje- Nataša i nastavnici Hrvatske dopunske nastave u Švicarskoj ce s migracijskim podrijetlom, no s obzirom na ranije spomenuto povećanje broja učenika rekla bih da je u odnosu na Hrvatsku nastavu odnedavno trend ipak pozitivan. Sve počinje i završava na tome kolika je svijest roditelja o pripadnosti svome narodu, bez obzira na to jesu li se rodili, školovali i odrastali u Švicarskoj. Dakle, integracija je poželj- na, ali ne i asimilacija.

U Švicarskoj svakako ima i puno dvonacionalnih brakova. Imaju li ti roditelji također interesa da im djeca uče hrvatski? — Takvih primjera svakako ima po- prilično, ali su u manjini oni od njih koji se odluče upisati svoju djecu na nastavu materinskoga jezika. Interes posto-

MATICA travanj 2017. 31 ji, ponekad popraćen i nerealnim oče- većih izvanškolskih aktivnosti na koju Nataša Balić na kivanjima; u slučajevima kada roditelji možemo biti izrazito ponosni svakako jednoj školskoj priredbi ne shvaćaju da je podučavanje jezika su Kazališni susreti malih glumačkih sustavan i dugotrajan proces na ko- družina učenika Hrvatske škole. Škol- jemu moramo svi zajedno intenzivno ski list Govorimo hrvatski izlazi od 1992. raditi. Kolege i ja, na žalost, često ima- godine i postao je tradicija koju njeguju mo priliku čuti i kako se roditelji djeci svi učitelji i koordinatori imajući na umu obraćaju na njemačkome jeziku. Narav- ljepotu i vrijednost dječjega likovnog i no, ima i puno pozitivnih primjera, ovi- literarnog izričaja. Osobno bih kao vrlo sno o tome koliko je roditelj ozbiljan u uspješne izdvojila prošlogodišnje knji- namjeri da nauči svoje dijete materin- ževne susrete s pustolovom i putopis- ski jezik, održava li se kontakt s djedom, cem Hrvojem Jurićem koji biciklom putu- bakom i ostalom rodbinom, provode li je po svijetu, kao i Uskrsnu radionicu na vrijeme u domovini i sl. kojoj smo se učili tradicionalnom ukra- šavanju pisanica voskom. Posebno se Učitelji, roditelji, kao i Vi koordina- ponosimo zajedničkim projektima po- torice, uvijek ste aktivni u održava- put npr. “Priče o srcima” učiteljice Bo- nju raznih događaja koji su važni za žice Matak. Naime, Mali licitari i medi- dobrobit Hrvatske nastave. Možete čari I. OŠ Vrbovec izradili su licitarska li nabrojiti neke od projekata koje srca koja su zatim na ukrašavanje po- ste imali posljednjih godina? slali učenicima Hrvatske škole Schaff- — S obzirom na to da kolektiv čine hausen i Neuhausen. dinamični i kreativni učitelji, ne nedo- Nakon što su ovdašnja djeca izradila staje nam ideja za izvanškolske aktivno- završne šare, licitarska srca prodala su sti koje djeca i roditelji iznimno dobro na priredbi u povodu Majčina dana, a prihvaćaju (pa čak i šire). Redovito se zarađeni novac poslala jednome vrbo- organiziraju književni i sportski susre- večkom učeniku u invalidskim kolicima. ti, tematske Noći čitanja, jednodnevni Vrijednost projekta prepoznalo je i Mi- i višednevni izleti, humanitarne akcije, nistarstvo znanosti i obrazovanja pa je razni kreativni projekti, radionice, izlož- upravo njih odabralo na raspisanome Uskoro završavate svoj dvogodiš- be dječjih likovnih radova u našim di- natječaju za dodjeljivanje financijskih nji mandat. Kakvi su Vaši dojmovi? plomatskim predstavništvima u Züri- potpora međunarodnoj suradnji ško- Na čemu bi se trebalo još poraditi, chu i Bernu, dopisivanje s učenicima la. Tako je 14 učenika 4., 6. i 8. razreda a čime ste zadovoljni? iz Hrvatske i polaznicima HN-a u Chi- sa svojim dvjema učiteljicama iz Vrbov- — Svjesna sam da su naša radna cagu, pripremanje djece za nastupe u ca u travnju boravilo u Schaffhausenu mjesta rotacijskog karaktera, no za tako povodu proslave sv. Nikole i Majčina te su osobno upoznali svoje suradnike specifičan posao širokoga opsega koji dana koje organiziraju Hrvatske kato- učenike hrvatske škole iz Schaffhause- sa sobom nosi preseljenje u drugu drža- ličke misije diljem Švicarske, pisanje na i Neuhausena, kao i njihove obitelji. vu, dvogodišnji ili četverogodišnji man- priloga za časopise Movis, Libru, sudje- Smještaj im je velikodušno osiguralo dat iznimno je kratko razdoblje. Za sebe lovanje u mnogobrojnim likovnim i lite- deset obitelji u Schaffhausenu, Stette- mogu reći da mi je žao što odlazim u tre- rarnim natječajima i dr. Jedna od naj- nu i Uhwiesenu. nutku kada sam razgranala čvrstu mre- žu kvalitetnih kontakata kako na hrvatskoj, tako i na švicarskoj strani, a čini mi “Redovito se se da koordiniranje i organizaciju rada organiziraju književni odrađujem s lakoćom. Kako god bilo, i sportski susreti, slijedi primopredaja znanja i iskustava novome koordinatoru, a sa sobom no- tematske Noći čitanja, sim samo pozitivne uspomene ili, kako izleti, humanitarne pjeva naša Gabi Novak, pamtim samo sretne dane. n akcije, razni kreativni projekti, radionice, ENG We spoke with Croatian language instruction coordinator for Switzerland Nataša Balić about how izložbe dječjih the programme is progressing in that country, how Učenici izrađuju čestitke za humanitarnu akciju many pupils are attending and the achievements of likovnih radova…” this important institution.

32 MATICA travanj 2017. Cleveland: Sijelo u organizaciji KUD-a Hrvata BiH “Kraljica Katarina”

Tekst/foto: Franjo Bertović “Kraljica Katarina” rocjenjuje se da u Cleve- landu živi nešto više od 15.000 Hrvata i njihovih potomaka. U gradu se na visini zadatka P nalazi Hrvatska crkva sv. Pavla, St. Nicholas Byzantine Catholic Sijelo je otvoreno prekrasnim igrokazom koji je Church te nekoliko hrvatskih poduzet- pripremljen i izveden pod imenom “Jesenski radovi na ništava i uslužnih poslovnica te radio- postaja “Zvuci Hrvatske”. Od sportskih polju i u kući”. Publika je uživala i uz smijeh i pljesak društava ovdje je Croatian Cleveland So- pozdravljala događaje na pozornici ccer Club (od 1958.) i American Croatian Sports Club “Zrinski”. U Clevelandu i okolici djeluje nekoliko odsjeka Hrvatske bratske zajednice i drugih društvenih organizacija koje doista aktivno sudjeluju u mnogim aktivnostima hrvatske zajednice Clevelanda te kulturno-umjet- ničkih društava, kao što su: American Zagreb Junior Tamburitzans, Cleveland Junior Tamburitzans, Tamburaški i folklorni zbor “Žumberčani”, Zvuci domovine Hrvata Korduna, “Zelena polja” Cle- veland i KUD Hrvata BiH “Kraljica Katarina”. Kraljica Katarina je organizator Si- jela u Hrvatskome domu “Kardinal A. Stepinac” u Eastlakeu, istočnome dijelu grada. Ovogodišnje Sijelo nadmašilo je sva očekivanja. Dvorana Hrvatskoga American Zagreb Jr. tamburica pod muzičkim vodstvom Tome Salopeka doma bila je brzo popunjena i spremna za predstavu. Da bi se sve događalo u i čast pozdraviti vlč. Hladnog i sve na- jela je dodatno humorističko poglavlje duhu tradicije i pučkih običaja, svaki gost zočne, organizatore i kulturno-umjetnič- i sadržaj u igrokaz. dočekan je čašicom šljivovice i naresci- ke skupine u ime Glavne uprave HBZ-a U igrokazu su sudjelovali: Pero i Lu- ma iz hrvatske kuhinje. iz Pittsburgha. cija Tolo, Zorica i Zlatko Laush, Mijo i Ru- Prije otvorenja priredbe Sijela bla- Sijelo je otvoreno prekrasnim igro- žica Maračić, Ivanka Kranjović, Rozika goslov i prekrasne riječi o zajedniš- kazom koji je pripremljen i izveden pod Filipović, Stjepan Dimac i Miro Mlinar. tvu našeg naroda uputio je vlč. Mirko imenom “Jesenski radovi na polju i u Gosti, Zagreb Jr. tamburice iz Cle- Hladni. Bilo mi je osobito zadovoljstvo kući”. Kraljica Katarina bila je na visini velanda i KUD “Zvuci domovine Hrvata zadatka svojom glumom i prenošenjem Korduna” također su pripremili i izve- Dramska sekcija “Kraljice tih običaja na sve nas okupljene. Publi- li lijepi program. A završetak je pripao Katarine” izvodi igrokaz ka je uživala i uz smijeh i pljesak poz- domaćinima, “Kraljici Katarini”, koja je dravljala događaje na pozornici. Kako ponovno pripremila ugodno iznena- to obično biva, sve je završilo uz čašicu đenje. U lijepim narodnim nošnjama rakije, čvarke, domaći kruh, a blagova- iz svoga kraja mnogobrojni folkloraši, nju su pridonijeli prijatelji iz Hercegovi- tamburaši i harmonikaši izveli su vrlo ne pristigli s pršutom i vinom. dobar program i završnicu učinili neza- Igrokaz je prikazao natjecanje brač- boravnom. n noga para, supružnika podrijetlom iz Bo- sne i iz Hercegovine. Obje strane bra- ENG The Kraljica Katarina Culture & Arts Society nile su ‘svoje’, a na kraju je prevladala of Croatians from Bosnia-Herzegovina organised a veselica s pečenim odojkom na ražnju, sijelo (fête) at the Cardinal Stepinac American Cro- atian lodge in Eastlake, in the eastern part of Cleve- kolom i glazbom. Kuma koja je pristigla land, USA, that opened with a play on Autumn Work s privremenoga rada iz Njemačke uni- in the Field and at Home.

MATICA travanj 2017. 33 Najveći kršćanski blagdan Uskrs u Međugorju ‘Ako je od Boga teći će, ako nije nestat će’ Tog blagdana na misnim slavljima u Međugorju slavi se na desetak svjetskih jezika, a na njima nazoče desetci tisuća domaćih i inozemnih vjernika. Hodočasnici posjećuju Brdo ukazanja i brdo Križevac i mole

Kip Uskrslog Spasitelja poznat je po tome što iz desnog koljena kapaju suze, tj. tekućina koja po kemijskom sastavu odgovara ljudskim suzama

Iza crkve sv. Jakova za Uskrs 1998. postavljen je brončani kip Uskrslog Spasitelja, djelo slovenskoga kipara Andreja Ajdiča, oko kojeg je uređen prostor za molitvu Križnoga puta. Brončani kip Uskrslog Spasitelja iza crkve sv. Jakova postavljen je za Uskrs 1998., a djelo je slovenskoga kipara Andreja Ajdiča (Foto Đani)

Tekst: Marijan Sivrić Ukrajine... Velik broj vjernika tijekom ci- Ajdiča. Oko njega je za Uskrs 2002. go- jeloga dana na koljenima je i u molitvi dine uređen prostor za osobnu i sku- roslava Uskrsa, najveće- kleči pred Gospinim kipom pred među- pnu molitvu Križnoga puta za one koji ga katoličkog blagdana, gorskom crkvom. Hodočasnici posjeću- ne mogu na Križevac. U molitvi tu če- proteći će u Međugorju ju Brdo ukazanja i brdo Križevac i mole. kaju svoj red kako bi dotaknuli desno u euharistijskim gozba- Također, mnogobrojne skupine mole Isusovo koljeno iz kojeg kaplje tekući- P ma, molitvama i pomire- pokraj kipa uskrsnuća iza međugorske na najbliža vodi. Neki tekućinu uzmu njima s Bogom. Misna slavlja slavit će crkve. na svoju maramicu i ponesu svojoj kući. se na desetak svjetskih jezika, a redo- Mnogi kažu: “Ako je od Boga teći će, ako vito Uskrs slave u Međugorju hodoča- ‘VIJEST STOLJEĆA’ nije nestat će.” snici iz: Njemačke, Austrije, Švicarske, Iza crkve sv. Jakova za Uskrs 1998. po- Prošlo je gotovo 36 godina od prvih Italije, Irske, SAD-a, Koreje, Španjolske, stavljen je brončani kip Uskrslog Spasi- vijesti o ukazanju Gospe Kraljice mira, Libanona, Slovačke, Francuske, Poljske, telja, djelo slovenskoga kipara Andreja po tvrdnjama šestero vidjelaca, na Po-

34 MATICA travanj 2017. Crkva sv. Jakova u Međugorju (Foto Đani)

dbrdu u Bijakovićima u župi Međugor- je. Strastveni zagovornici Međugorja i tamošnjih ukazanja znali su govoriti kako je ukazanje Kraljice mira i njezino slanje poruka preko dječice bila “vijest stoljeća”. Šestero međugorskih vidjelaca provodi više od tri i pol desetljeća zaokupljeno susretima s hodočasnici- ma. Od prvih tvrdnji o susretu s Gos- pom pa do danas život su posvetili molitvi i razgovorima s milijunima ljudi koji u Međugorje hrle sa svih strana svijeta. O njima se stalno govori kao o djeci, no oni su sada odrasli ljudi s iskustvom zasnovanih obitelji i ukupno osamnae- stero djece. Vicka, Marija i Ivan i danas tvrde da imaju svakodnevna ukazanja, dok Mirjana, Ivanka i Jakov kažu kako kost svih rasa i naroda, rasprostranjuju ukazanja imaju jednom godišnje. “Me- pozitivne vibracije, objašnjavaju zašto đugorski vidioci ne manipuliraju jer tisu međugorski vidioci postali praktički jekom ukazanja uistinu nešto vide, a to planetarno poznati i što su o ukazanji- kod njih nije izazvano vanjskim utjecaji- ma rekli svjetski priznati znanstvenici. ma. Naravno, ne mogu vam govoriti što Shvatit ćete kako većina hodočasnika u vide”, tako je ukazanja opisao ugledni Međugorju ne traži čudo, već mir, a i on francuski liječnik, neurolog dr. Philippe je u svojoj jednostavnosti zapravo čudo. Loron koji je znanstveno ispitivao reak- cije vidjelaca u trenucima dok su tvrdili UHIĆENJA I POLICIJSKA ISPITIVANJA da imaju ukazanja. Tijekom prvih godina bilo je i progona od komunističkih vlasti, župnik fra Jozo MILIJUNI HODOČASNIKA POHRLILI Zovko osuđen je na tri i po godine za- U KAMENJAR tvorske kazne, vidioci i njihove obitelji Od toga 24. lipnja 1981. godine ova prošli su policijska ispitivanja. Hodo- mala hercegovačka župa Međugorje s časnike to nije omelo, oni su bili ti koji tek nekoliko stotina stanovnika ucrta- Cvjetnica su učinili da se Međugorje spominje uz (Foto Đani) na je na mnoge svjetske karte. Milijuni najveća marijanska svetišta poput Lo- urdesa ili Fatime. Ne morate biti vjer- hodočasnika pohrlili su u kamenjar, na nik da biste se sa strahopoštovanjem brežuljak za kojeg bi materijalisti rekli penjali prema Podbrdu. Na strmome da je bezvrijedan jer osim šipražja, škrte putu iznad mjesta Bijakovići u župi Me- zemlje i stijene pržene suncem ne nudi đugorje, na jugu Bosne i Hercegovine, previše. Međugorje je, međutim, mno- milijuni hodočasnika u proteklih tride- gima ponudilo nadu. Tražeći rješenja u set i šest godina jednostavno su odnijeli nagomilanim problemima, u crkvu sve- svaku travku, kamenčić, grumen zemlje. toga Jakova, na Podbrdu ili na brdu Kri- Prizor koji ćete zateći jednostavno vam ževacu, na te tri glavne točke međugor- se mora urezati u pamćenje - ostala je ske župe, pohrlili su ljudi svih boja kože, gola stijena kao svojevrsni dokaz vje- od običnih radnika do holivudskih zvijez- re i ustrajnosti, strpljenja... Propješa- da. Valjda milijardama izrečenih molitvi čilo je upečatljivom stazom u tri i pol na svim svjetskim jezicima tražili su du- desetljeća najmanje četrdeset miliju- hovno utočište, vapili za ozdravljenjem na ljudi. Kažu neki i mnogo više. A bilo ili jednostavno čeznuli za mirom. A to je i onih koji su išli na koljenima, puzali, rade i danas jer snaga Međugorja ne bli- bosonogi iskazivali duboku vjeru, ufali Hodočasnici iz Libanona jedi. Hodočasnici u Međugorju stvaraju se u Djevicu Mariju. Idu i danas i noću mole oko kipa Uskrsloga, sliku svjetskog središta, šire toleranciju, i danju i po kiši i po vjetru, ne plaši ih Uskrs 2016. svojim ponašanjem pozivaju na jedna- ni žega ni mraz.

MATICA travanj 2017. 35 Prošlo je gotovo 36 godina od prvih vijesti o ukazanju Gospe Kraljice mira, po tvrdnjama šestero vidjelaca, na Podbrdu u Bijakovićima u župi Međugorje. Brdo ukazanja

Gomila kamenja s usađenim križem I od tada je, najviše usmenom preda- župa postati vijest svjetskog značaja. na vrhu svih tih trideset i šest godina jom, župa Međugorje postala “najbrže “Nitko nije mogao predvidjeti ovakav samo je podsjetnik na mjesto gdje se rastuće kršćansko svetište na svijetu” i tijek događaja. Da mi je netko tada, u Gospa, kako milijuni ljudi vjeruju, uka- mnoga svjedočanstva o ozdravljenjima krutome komunističkom režimu rekao zala pred šestero djece koja su se išla dala su Međugorju novu dimenziju... ne boj se, evo, doći će hodočasnici su- prošetati i potražiti ovce na ispaši. Osta- No, tih prvih dana kada je šestero tra iz Moskve, Seula, Tokija, iz svih dije- lo je zapisano da su te srijede oko 18 djece nastavilo odlaziti na Podbrdo nit- lova svijeta, to bi nadilazilo maštu”, re- sati djeca na Podbrdu vidjela “prekra- ko nije ni slutio kako će međugorska kao je tadašnji međugorski župnik fra snu mladu ženu s djetetom u naručju”. Davala im je rukom znak da joj se pri- bliže, no kako su kazivali, nije im toga prvog dana ništa govorila. Bili su pre- strašeni, priznali su, no pomislili su odmah kako je to bila Gospa. Glas se brzo proširio njihovim obiteljima, susjedima, Međugorjem, Hercegovinom, cijelim svijetom… O svemu je doznala i tadaš- nja jugoslavenska policija, ispitivana su i djeca i roditelji, fratri... Bilo je i zatva- ranja, ali ništa nije moglo spriječiti da u svijet ode informacija o intrigantno- me događaju u ovoj hercegovačkoj župi.

‘JA SAM KRALJICA MIRA’ Trideset i šest godina nakon toga rijeke ljudi i dalje se uspinju na Podbrdo

ili Brdo ukazanja. A tako je, kaže še- Gospin kip pred crkvom stero vidjelaca, Gospa njima već prvog sv. Jakova u Međugorju (Foto Đani) tjedna i poručila: “Ja sam Kraljica mira”.

36 MATICA travanj 2017. Papin izaslanik stigao u Međugorje Posebni izaslanik pape Franje za Među- gorje, poljski nadbiskup Henryk Hoser, Procesija s Gospinim kipom, na obljetnicu ukazanja 2016. godine stigao je 29. ožujka u to mjesto u Herce- govini poznato po navodnim Gospinim ukazanjima u višemjesečnu misiju čiji je Jozo Zovko, jedan od najpoznatijih svje- ju u 20. stoljeću. Pjevao je u Međugorju cilj unaprijediti pastoralni rad s hodoča- doka međugorskih događaja. i slavni talijanski pjevač Andrea Bocelli. snicima kojih svake godine stigne više od Teško će biti ikada pobrojiti sve slav- Nije ni on radio veliku pompu od svog dva milijuna. Hoser je stigao zajedno s ne osobe koje su proteklih desetljeća dolaska u crkvu sv. Jakova. “Nisam u provincijalom Hercegovačke franjevač- pohodile Međugorje. Mnogi su znali u Međugorje došao davati poruke, nego ke provincije Uznesenja blažene Djevice tajnosti pomoliti se, obići svetište i osta- ih primiti”, ponavljao je slavni Talijan. A Marije fra Miljenkom Štekom, a dočekao ti podalje od medija. No, bez obzira na posebno vezan za Međugorje svakako ih je župnik fra Marinko Šakota, mnogo- to, popis svjetski poznatih ljudi koji su je i popularni holivudski glumac Jim Ca- brojni svećenici i časne sestre. Poljskog hodočastili u svetište Kraljice mira po- viezel, umjetnik koji se proslavio ulogom nadbiskupa Hosera pljeskom je pozdra- dugačak je. A i njihova svjedočanstva Isusa u Pasiji Mela Gibsona. Za Među- vilo više stotina župljana Međugorja i često su bila upečatljiva. “Vjera mi po- hodočasnika koji su se tamo zatekli. Pa- maže da dobijem blagodat tolerancije “Vjera mi pomaže da dobijem pin izaslanik pomolio se u župnoj crkvi te da shvatim pravu dimenziju stvari. blagodat tolerancije te da sv. Jakova i okupljenima kratko poručio Na neki način vjera me je i dovela u Me- shvatim pravu dimenziju da je Marija kraljica Poljske te ih pozvao đugorje. Odavde želim ponijeti poruku da bude kraljica njihovih života i zatim mira”, ispričao je jedan od najpoznati- stvari. Na neki način vjera se uputio u župni ured. (Hina) jih tenora svih vremena Jose Carreras me je i dovela u Međugorje”, kada je 1996. godine bio u Međugorju. I održao koncert koji se smatra najve- ispričao je Jose Carreras kada gorje će reći da je imalo važnu ulogu u ćim kulturnim događajem u Međugor- je 1996. bio u Međugorju. njegovu životu. “U Međugorju je osjetio veliku ljubav i mir. Osjetio sam da Festival mladih u Međugorju mogu vjerovati”, rekao je Jim Caviezel.

DUGAČAK POPIS SLAVNIH A popis slavnih koji su posjećivali Me- đugorje i u njemu nalazili mir godinama je postajao sve veći pa su pokraj crkve sv. Jakova ili na Podbrdu bili i talijanski predsjednik Francesco Cossiga, dugo- godišnji prvi čovjek Formule 1 Bernie Ecclestone, glumci Michael York i Martin Sheen, operna pjevačica Cecilia Gasdia… U Međugorje je stigao i Papin izaslanik, nadbiskup iz Poljske Henryk Hoser, koji će ostati dio ljeta raditi na poboljšanju pastoralnoga rada u župi. n ENG

ENG Celebrations of Easter mass in Međugorje take place in ten languages and are attended by tens of thousands of the local and foreign faithful. Pilgrims visit Brdo Ukazanja (Apparition Hill) and Križevac Hill to pray.

MATICA travanj 2017. 37 Pozivamo Vas na tradicionalne ljetne projekte Hrvatske matice iseljenika

ECO HERITAGE STVARANJE TASK FORCE KAZALIŠTA U NINU od 23. srpnja do Prijavite se na seminar STVARANJE KAZALIŠTA koji će se 12. kolovoza održati od 8. do 16. srpnja na Školjiću pokraj Zadra (otok Prijavite se na ekološ- Galovac). ko-volonterski projekt Seminar je namijenjen zaljubljenicima u kazalište, vodite- Hrvatske matice iselje- ljima i sudionicima kazališnih amaterskih grupa koje dje- nika EHTF. luju izvan Hrvatske ili se planiraju osnovati. Grad Nin prepoznao je Steknite novo znanje uz veselo druženje i rad. Ostvarite vrijednost projekta ECO nove kontakte i razmijenite iskustva s kazališnim amate- HERITAGE TASK FORCE rima iz cijeloga svijeta, pod stručnim vodstvom redateljice i prihvatio ulogu doma- i dramske pedagoginje Nine Kleflin. Program je podijeljen ćina mladima hrvatskog podrijetla koji dolaze iz čitavoga u prijepodnevni teoretski dio s audio-vizualnim materija- svijeta dragovoljno raditi na očuvanju hrvatske prirodne lima i poslijepodnevni praktični dio. Seminar završavamo i kulturne baštine. izvođenjem predstave domaćeg autora, kako bismo pred Projekt je u ovih dvadesetak godina realiziran gotovo u lokalnom publikom primijenili usvojeno znanje. Sadržaj svim krajevima Hrvatske (više o samom projektu EHTF na programa obogatit će se prigodnim tematskim predava- našim web stranicama). njima te posjetom Zadru na neku od predstava koje će se Smještaj je osiguran, a radit će se na staroj solani, arheo- prikazivati u sklopu Zadarskog ljeta. loškim nalazištima i uređenju okoliša. Kazalište će se stvarati na otočiću Galovcu - Školjiću u ne- Planiramo izlete vikendom, tečaj hrvatskoga jezika, dram- posrednoj blizini mjesta Preko na otoku Ugljanu, koji se sko-filmsku i medijsku internetsku radionicu u poslijepod- nalazi nasuprot Zadru. Polaznici će biti smješteni u obnov- nevnim satima te još mnoštvo zanimljivih sadržaja u ova ljenome franjevačkom samostanu u dvokrevetnim soba- tri tjedna boravka i rada. Plaća se samo put do Zagreba, a ma s kupaonicom. sve drugo je u organizaciji HMI-ja. Hrvatska matica iseljenika pokriva troškove seminara, Zauzvrat mladi dragovoljno rade nekoliko sati dnevno na a polaznici plaćaju samo smještaj (300 kn dnevno – puni poslovima koje isplanira domaćin. Upoznat će taj kraj, pansion). družiti se i upoznavati međusobno, ali i s mladima Nina. Prijave se primaju do 15. lipnja. Vjerujemo da će i ove godine sudionici doći iz najmanje Naš moto je - Kazalište je teško osmisliti, ali ga nije teš- 15 zemalja. ko stvoriti! Prijaviti se mogu mladi iz čitavoga svijeta, stariji od 18 godina, do kraja lipnja.

Informacije i prijave: Hrvatska matica iseljenika, Trg Stjepana Radića 3, 10 000 Zagreb, HR-Croatia www.matis.hr E-mail adresa voditeljice projekta Nives Antoljak: [email protected] Hrvatski festival održan u Detroitu

Za Cro-Fest ulaznice se rasprodaju Iskra koja se dva tjedna unaprijed. Obično se dvorana od 450 sjedala brzo popuni. Isto je s prijavom kulturno-umjetničkih društa- va za nastup na festivalu. Zbog prosto- razbuktala u vatru ra i vremena broj KUD-ova je ograničen. Prijave i pripreme započinju puno rani- Sve je započelo osnivanjem folklornog ansambla “Nova je, a organizatori paze da je sve na vrije- nada”, odlukom nekolicine članova, zaljubljenika u me i dobro učinjeno. Oni vjeruju da je i to njihov prilog našoj kulturi i identitetu. kulturu svojih predaka. Tako je stvorena jezgra koja je Ništa se ne propušta slučajnosti. Krasi utjecala na ostale te se ubrzo ansambl počeo širiti i po ih profesionalnost i gosti se ponovno s veseljem vraćaju. Tiska se i Programska broju članova i drugim kulturnim aktivnostima knjižica kako bi sve bilo unaprijed zacr- tano i kako bi voditelji programa, odjeveni u narodne nošnje, bili dobro upu- ćeni u program koji će biti izveden na pozornici te ga znalački najavili publici. Na CroFestu 2017. nastupila su ova kulturno-umjetnička društva: Domaći- ni – Croatian Folklore Ensemble “Nova nada”, Detroit Star Jr. Tamburitzans, De- troit Tamburitza Orchestra (ova tri KUD-a su iz Detroita), Folklorni ansamble “Hr- vatski korijeni” iz St. Thomasa (Ontario, Kanada), Carpathia ansambl, Kulturno društvo Hrvata BiH “Kraljica Katarina” iz Clevelanda, Bulgarian Folk Ensemble “Izvor” iz Troya (Michigan) i KUD “Selo” iz Columbusa. Domaćini – Croatian Folklore Ensemble Nova Nada Za ples i razonodu brinuo se Tam- buraški sastav “Zadnja stanica” iz Steel- Tekst: Franjo Bertović Foto: HBZ pozornicama, već i istraživanjima, pro- tona u Pennsylvaniji. Sastav, koji trenut- učavanjima i održavanjem radionica o no plijeni i svojim talentom, energijom edavno je održan 17. Cro- kulturnim arealima ‘staroga kraja’. Ra- i raznovrsnim repertoarom, diže tam- Fest u Detroitu, američ- zvili su dobru suradnju s drugim druš- burašku glazbu u sam vrh. n koj državi Michigan. Ova tvima u gradu, u Americi i Kanadi, ali i velika i popularna kultur- u domovini Hrvatskoj. Nekoliko kultur- Folklorni ansambl “Hrvatski korijeni” N na priredba održava se no-umjetničkih društava iz Hrvatske iz St. Thomasa (Ontario, Kanada) već 17 godina zaredom u organizaciji i rado s njima surađuje. Prošle godine pod pokroviteljstvom Hrvatskoga fol- “Nova nada” bila je na kulturnoj turne- klornog ansambla “Nova nada” i njezi- ji po Hrvatskoj i Mađarskoj te još više na umjetničko-glazbenoga direktora učvrstila tu suradnju. Stevea Talana. Ovaj neumorni čovjek donio je iskru u ovaj grad i okolicu, koja Za Cro-Fest ulaznice se se razbuktala u vatru. rasprodaju dva tjedna Sve je započelo osnivanjem folklornog ansambla “Nova nada”, prije 22 unaprijed. Obično se godine, odlukom nekolicine članova, dvorana od 450 sjedala brzo zaljubljenika u kulturu svojih predaka. Tako je stvorena jezgra koja je utjeca- popuni. Isto je s prijavom la na ostale te se ansambl počeo širiti kulturno-umjetničkih ENG th i po broju članova i drugim kulturnim The 17 annual Cro-Fest was recently staged društava za nastup na in the city of Detroit, USA. This popular culture event aktivnostima. Vodstvo je shvatilo da se is organised and sponsored by the Nova Nada Cro- kultura ne čuva samo nastupima na festivalu. atian folklore ensemble and its director Steve Talan.

MATICA travanj 2017. 39 Brzo, lako i zanimljivo ovladajte temeljima hrvatskoga jezika učite kada želite i gdje želite A fast, easy and interesting way to learn the basics of Croatian. Learn when and where you want.

Piše: dr. fra Šimun Šito Ćorić, Švicarska HIT-1 ([email protected]) Prvi sveučilišni on-line tečaj hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika stodobno kad je jedan džihadist krenuo u svoj The first on-line course of Croatian as second ubilački napad pred We- and foreign language stminsterskom palačom, I na UN-tribunalu u Haa- gu počinjala je žalbena rasprava protiv 11. rujna – 3. prosinca 2017. “Hrvatske šestorke”. Tu je bilo također isticano kako je Prvostupanjsko vijeće (prijave do 1. rujna 2017.) značajno oštetilo njih i pravdu odbivši prihvatiti sve izjave svjedoka o djelova- September 11 – December 3, 2017 nju mudžahedina u ratu u BiH. Među (registration until September 1) tim odbijenim izjavama upada u oči i svjedočenje jednoga pokajnika i zapo- vjednika (Alija Hamad) odreda el Mu- n 7 nastavnih cjelina u sustavu MoD (utemeljen na džahid: nakon džihadističke obuke u Moodlu) vojnome logoru bin Ladena u Afgani- stanu, već u ljeto 1992. poslan je u BiH n 150 nastavnih aktivnosti da uz vjersku obuku i ratne operacije n 24 sata online nastave u živo širi Al-Qa’idinu mrežu i radikalizaciju n iskusni lektori, stručnjaci za hrvatski kao ini jezik muslimanskog stanovništva. Opisao je detaljno svoj ratni put s napadima na n interaktivan, komunikacijski i individualiziran pristup hrvatska sela u okolici Travnika i Zeni- učenju jezika ce, i zapovijed da ih “očiste” od Hrvata. Potanko je svjedočio o odredu el Mu- n 7 learning units in the Moodle-based e-learning system džahid i njihovim vezama sa zapovjed- n 150 learning activities nicima Armije BiH i s bošnjačkim poli- tičkim vodstvom, uključujući i Aliju n 24 hours of real-time communication online Izetbegovića. Nikad nije bio optužen za n experienced language instructors, specialists in Croatian as L2 ratne zločine, ali jest za sudjelovanje u n an interactive, communicative and individual approach to onome strašnome terorističkom napa- language learning du automobilom-bombom na Hrvate u Mostaru 1997., a koji su Muslimani i tada predstavnici Međunarodne zajed- Pogledajte videopriloge o tečaju na mrežnoj stranici nice žurno pripisali – samim Hrvatima. Look at videos about the course at web page Već prije toga muslimansko političko www.matis.hr vodstvo bilo mu je dalo državljanstvo BiH, kao i većini njegovih suboraca u el Mudžahidu. Raspravno sudsko vijeće Obavijesti i upisi sve to je ocijenilo nebitnim, uključujući additional information and enrollment: [email protected] (S)KRETANJA Da, postoji udruženi zločinački pothvat i muslimanska nezahvalnost! Hrvatska je u tolikoj mjeri pomagala Armiji BiH i njezinu narodu da bi se logikom Raspravnog vijeća moglo zaključiti da je Armija BiH djelovala kao agent Hrvatske na teritoriju BiH i stravična obredna ubojstva Hrvata, njenice da su posezali za falsificiranim obuku, zbrinjavala u svakom pogledu prihvativši tezu tužitelja da su Hrvati dokumentima, sumnjivim svjedocima, stotine tisuća njihovih izbjeglica, orga- sami sebe etnički čistili, dok ih oko če- iskrivljivanjem činjenica, neistinama te nizirala im na svom području oko četr- tiri tisuće mudžahedina i onih drugih izmišljali krivnju i/ili montirali je do kraj- deset škola za njihovu djecu, a da ostalu « koji su im se pridružili, nisu zanimali. njih granica. Tu su se tužiteljice i tužitelji humanitarnu pomoć i ne spominjemo, pokazali kao jedina profesija na svijetu onda je dobro rečeno sada u Haagu: Hr- VOJNI LOGORI ZA OBUKU DŽIHADA koja može bez ikakvih posljedica lagati vatska je u tom razdoblju u tolikoj mje- Prema Prvostupanjskom vijeću UN-tri- i činiti sve to. Analitičari će u konačnici ri pomagala Armiji BiH i njezinu narodu bunala, strah Hrvata u BiH pred tim vidjeti koliko su to činili zbog svoje neda bi se logikom Raspravnog vijeća mo- krvoločnim džihadistima bila je izmi- obrazovanosti, koliko zbog političkih ra- glo zaključiti da je Armija BiH djelova- šljotina. Nju su za haaško tužiteljstvo pri- zloga, zbog svoje “karijere” ili zbog nela kao agent Hrvatske na teritoriju BiH. premili visoki časnici britanske vojske u čeg još goreg. sklopu misije UNPROFOR-a u BiH, točno BOŠNJACI DOVRŠAVAJU RATNE na prostoru na kojem su tada pred nji- U GOLEMOJ NEVOLJI CILJEVE hovim očima osnivani prvi vojni logori U nekim trenucima svoga nastupa pod- Dobro se podsjetiti da je u troškovima za obuku džihada na europskome tlu. sjećali su nas na metode kolonijalnih, RH za sve te izbjeglice i svekolike njiho- I na osnovi svjedočenja tih časnika te- staljinističkih i nacističkih sudova. Ako ve potrebe Međunarodna zajednica su- meljile su se optužnice i prvostupanjska je ovo sud UN-a, a jest, institucije koja bi djelovala tek s 8% troškova. A počelo je presuda za svehrvatski zločinački pot- trebala biti najveća i najsigurnija prav- sve od organizirane izdaje musliman- hvat “Hrvatskoj šestorci”, baš kao i pre- na instanca na zemlji, onda je naš pla- skih vojnika pripadnika HVO-a, preko suda D. Kordiću. net u golemoj nevolji. Ne samo da ne ubojstava vodećih Hrvata do današ- Odsjedio sam pred sudskim događa- mogu biti nikome u svijetu uzor praved- njih gaženja osnovnih ljudskih i narod- jem svih ovih završnih sedam dana na nog sudovanja, a što bi trebali, nego su nih prava Hrvatima u BiH. Lako se do- UN-tribunalu u Haagu u slučaju “Hrvat- oni, od del Ponte do danas, najveća sra- bije dojam da takvim postupcima, kao i ske šestorke”. Razgovarajući s politički mota UN-tribunala u Haagu. današnjim fabriciranjem optužnica Hr- raznolikim ljudima u tijeku i nakon toga, A onda naši sugrađani Bošnjaci i nji- vatima, Bošnjaci dovršavaju svoje rat- složili smo se u sljedećem: očito postoji hova gola nezahvalnost. Kad se uzme u ne ciljeve. Bošnjački sudovi već donose presude u kojima se tvrdi da je Hrvat- ska izvršila vojnu agresiju na BiH iako je Tužiteljstvo UN-tribunala u Haagu posezalo je za falsificiranim to očito krivotvorenje povijesti. Hoće li dokumentima, sumnjivim svjedocima, iskrivljivanjem se itko moćan i pošten naći među Boš- njacima koji će utjecati na vodeće ljude činjenica, neistinama te je izmišljalo krivnju i/ili montiralo je svoga naroda da zbog osnovne zahval- do krajnjih granica. nosti poštede Hrvate barem od kleve- ta i progona, te taj mentalitet crne ne- zahvalnosti i sljepoće počne uklanjati zločinački pothvat, ali ne “Hrvatske še- obzir, što je istaknuto i na sudu u Haa- iz bošnjačkih duša?! I da se samo malo storke”, nego Tužiteljstva UN-tribunala gu, da su Muslimani primili oko 90% na- zamisle što bi još sve bilo od njih pred u Haagu da svakako nametnu krivnju oružanja od Hrvatske, da je Hrvatska, srpskim hordama da im Hrvatske nije optuženima. Koliko i kakve dokaze su uz sve svoje ratne nevolje, na svom po- bilo?! Ako ništa od toga, onda barem za to koristili, upozoravale su obrane dručju liječila oko petnaest tisuća njiho- zbog toga što nam u BiH druge nije, sve šestorice optuženika, pokazuju či- vih vojnika, osnivala im vojne centre za nego biti i ostati dobri susjedi! n

MATICA travanj 2017. 41 Naši gradovi: Koprivnica

je doživjela veću naseljenost zahvalju- Grad između Drave, jući agrarnoj valorizaciji, kao i kasnijoj prometnoj valorizaciji prostora. Kopriv- nica je ime dobila po istoimenome po- toku na 140 metara n.v. Područje lokal- Bilogore i Kalnika ne samouprave grada Koprivnice sastoji se od devet naselja i graniči s pet susjednih općina te Bjelovarsko-bilo- Koprivnica danas ima tendenciju snažnoga razvoja u jako gorskom županijom na jugu. Na zapa- subregionalno središte koje nadilazi u prošlosti važnije du su općine Sokolovac i Rasinja, na sjeveru Koprivnički Ivanec i Peteranec Križevce, a po snazi je u rangu Varaždina i Bjelovara te na istoku Koprivnički Bregi. Kopriv- nica danas ima tendenciju snažnoga razvoja u jako subregionalno središte koje nadilazi u prošlosti važnije Križev- ce, a po snazi je u rangu Varaždina i Bje- lovara.

SLOBODNI KRALJEVSKI GRAD Prvi spomen Koprivnice datira još iz 1207. godine kada je novonastalo naselje iskoristilo prednosti prometnoga položaja iz dravske nizine prema jugu i sjeveru uz razvoj trgovine, obrta, kao i jačih upravnih i crkvenih funkcija. Po- vlastice slobodnoga kraljevskoga grada Koprivnica je dobila od kralja Ludovika Anžuvinca 4. studenoga 1356. godine. Prodorom Turaka na Balkan Koprivnica dobiva sve veći vojno-obrambeni zna- čaj te gradnjom snažne utvrde posta- Zrinski trg je u 16. stoljeću središte vojno-krajiške

Piše: Zvonko Ranogajec

oprivnica je grad na sjeveru Hrvatske, u prostoru gornje Podravine, i središte je Koprivnič- K ko-križevačke županije. Smješten je na dodiru sjevernih obronaka Bilogore i jugoistočnih obronaka Kalničkoga gorja s naplavnom ili aluvi- jalnom ravni rijeke Drave. Sama Kopriv- nica položena je na ocjeditoj terasi koja

Prvi spomen Koprivnice datira još iz 1207. kada je novonastalo naselje iskoristilo prednosti prometnoga položaja iz dravske nizine prema jugu i sjeveru uz razvoj trgovine i obrta. Paviljon u Gradskom parku

42 MATICA travanj 2017. Upravna zgrada Podravke

kapetanije. Do 1595. godine Koprivni- ca je središte Slavonske vojne krajine, kada ono prelazi u Varaždin. Koprivnica ostaje najznačajnija utvrda u Varaždin- skome generalatu. Smirivanjem vojnih aktivnosti između Habsburške monar- hije i Turskoga carstva Koprivnica se širi Restoran “Podravska klet” u sklopu utvrde i izvan zidina tako da raste broj stanovnika, a do 19. stoljeća Prehrambena industrija remenari, kožari, zlatari, čizmari, mesa- ona je treći po veličini hrvatsko-slavon- Podravka svakako je ri), a grad organizira nekoliko godišnjih ski kraljevski grad. najznačajnija industrija sajmova i ima svoju mitnicu ili carinar- U 17. stoljeću gradi se župna crkva nicu koja svjedoči o opsegu trgovine i sv. Nikole koja i danas ima istu ulogu, Koprivnice i sjevernoga dijela obrta te razmjene dobara, što na sebe da bi franjevački red 1675. godine sa- Hrvatske, ugledna tvrtka koja veže i snažan razvoj školstva i kulture. gradio samostan i crkvu sv. Antuna Pa- dovanskoga. U tom razdoblju 17. stolje- svoj razvoj temelji na stalnim ŽELJEZNIČKO ČVORIŠTE ća razvijaju se raznovrsni obrti (kovači, tehnološkim inovacijama. Grad se širi izvan bedema koji se ruše, a definitivni razvoj nastupa gradnjom željeznice Budimpešta-Zagreb, koja do- lazi do grada 1870. godine. Željezničko čvorište Koprivnica postaje gradnjom pruge prema Virovitici, a 1937. godine i prema Varaždinu. Na prijelazu stolje- ća snažnije se razvija manufaktura (pivovara, mlinarstvo, klaonica, solana, ci- glana), a povezano s njome i bankarstvo,

Središte grada iz zraka Crkva sv. Nikole

MATICA travanj 2017. 43 Ribolov na Šoderici

kao i kulturna nadgradnja (osnovne i vovaru, a koja je postala dio koncerna Tekst: Naida Šehović (izvor: TZ strukovne škole, gimnazija, kazalište, Carlsberg. Osim asortimana iz Carls- Koprivničko-križevačke županije) čitaonica, muzej). Manje gospodarsko bergovih proizvoda, Carlsberg Croatia Foto: Arhiva TZ Koprivničko-križevačke zaostajanje Koprivnica bilježi između proizvodi poznato Pan pivo. Koprivni- županije dvaju svjetskih ratova da bi nakon 2. ca je i sjedište farmaceutske industrije svjetskog rata došlo do razvoja snaž- Belupo, kao i drvne industrije Bilokal- povodu obilježavanja de- nih industrija koje i danas čine temelj nik te industrije papira Hartman. Uz sete godine projekta Pi- gospodarske slike Koprivnice. to, značajna je i građevinska, kožna i sanice od srca i tradicije Prehrambena industrija Podravka metalna industrija. uskrsnog ukrašavanja pi- svakako je najznačajnija industrija Ko- U sanica u Podravini, naiv- privnice i sjevernoga dijela Hrvatske, GRAD SPORTA nog slikarstva i galerijskih cesta uprili- ugledna tvrtka koja svoj razvoj temelji Snažnu industriju prati i bankarski čeno je 24. ožujka otvorenje izložbe na stalnim tehnološkim inovacijama sektor u Podravskoj banci. Turizam se Pisanica od srca na Zrinskome trgu u koje su započele proizvodnjom začina realizira kao lovni i ribolovni na rije- Koprivnici. Tradicionalna izložba Pisa- za jelo - Vegete. Po tome je Podravka ci Dravi i riječnim te umjetnim jezeri- nica od srca pod nazivom Ususret Uskr- prednjačila i među industrijski i teh- ma, od kojih je za rekreativne svrhe su jedinstven je projekt kojim su Kopriv- nološki razvijenijim zemljama, čime Koprivničana najznačajnija Šoderica. ničko-križevačka županija i grad se pokazalo da se i sredinom prošlog Koprivnica je i grad sporta odnosno Koprivnica postali prepoznatljivi u Hr- stoljeća u inovacijama moglo konkuri- ženskoga rukometa, a klub Podravka vatskoj i u svijetu. Kao i dosadašnjih go- rati znatno razvijenijim zemljama. Po- bivši je europski prvak, kao i jedini pr- dina, napravljene su od pleksiglasa, vi- dravka ima svoje tvornice diljem Euro- vak Hrvatske svih godina od osamo- soke su 2,05 metara, široke metar i pol pe, ali i drugih kontinenata. U sklopu staljenja. Ugledan sportski kolektiv je i zajedno s postoljem teške 120 kilogra- Podravke razvila se i pivovara koja se i nogometni prvoligaš Slaven Belupo. ma. s vremenom izdvojila u Panonsku pi- Koprivnica je tijekom povijesti dala više značajnih osoba, a jedna od naj- JEDINSTVENO I ORIGINALNO poznatijih je znanstvenica i izumitelji- Oslikavanje pisanica raznim tehnika- ca začina Vegete Zlata Bartl, stolnote- ma u Koprivničko-križevačkoj županiji nisač i pisac Žarko Dolinar, književnici ima dugu tradiciju, a od 2008. godine Franjo i Fran Galović te Božidar Pro- ima status hrvatskoga kulturnoga ne- senjak, slikar Ivan Generalić, povje- materijalnog dobra. Najpoznatiji maj- sničar Rudolf Horvat i glazbenica Iva- stori oslikavanja jaja su iz Molva i Po- na Vrdoljak. dravskih Sesveta. Posebni likovni izričaj, Koprivnica s područjem lokalne sa- naiva, iznjedrila se u Hlebinama – u srcu mouprave prema posljednjem popisu Podravine. Sve je počelo tridesetih go- Sportska perjanica grada – ima 30.854 stanovnika, a samo nase- dina prošlog stoljeća pojavom dvojice rukometašice Podravke lje Koprivnica 23.955 stanovnika. n podravskih seljaka, samoukih slikara, Ivana Generalića i Franje Mraza. Naiv- ENG Koprivnica is a northern Croatian town in the upper Podravina region and the ad- no slikarstvo postaje fenomen koji je ministrative hub of Koprivnica-Križevci County. The town and the broader area adminis- tered by the local government has a population of 31 thousand, of which 24 thousand proslavio ne samo Hlebine, već i cijelu live in Koprivnica. Hrvatsku diljem svijeta.

44 MATICA travanj 2017. Koprivnica: Deseta godina projekta Pisanice od srca Velike pisanice postale podravski brend Pisanice ukrašavaju članovi podravskih likovnih udruga koje se bave naivnom umjetnošću. Priloge o projektu snimile su najveće i najutjecajnije svjetske novinske agencije kao što su BBC, Reuters, Associated Press, Xinhua…

Pečuh 2015.

Prije deset godina Turistička zajed- formatima kako bi se dobilo nešto je- ideje. Prvu takvu “Pisanicu od srca” izra- nica Koprivničko-križevačke županije, dinstveno i originalno, a radovi bili pri- dio je 2008. godine koprivnički umjet- prema ideji direktora Turističkoga ure- kladni za izlaganje na velikim javnim nik Branko Dolenec. Bilo je to armirano da Zdravka Mihevca, osmislila je i po- prostorima. i ožbukano veliko jaje koje se pokazalo krenula projekt izrade velikih uskrsnih iznimno teškim i nepogodnim za mani- jaja oslikanih u maniri naive, pod nazi- PRVO U KLAGENFURTU puliranje i transport. To jaje, oslikano vom “Pisanica od srca”. Ideja je bila da Počelo je eksperimentiranje s materi- elementima nadolazećega europsko- se spoji tradicija uskrsnog oslikavanja jalima i načinima oslikavanja i traženje ga nogometnog prvenstva, poklonili pisanica i naive oslikavanjem na velikim načina optimalne realizacije originalne smo gradu Klagenfurtu u Austriji. Iste godine koprivnički majstor Tihomir Že- limorski izradio je pisanicu od drveta, a oslikali su je naivnim motivima člano- vi Udruge hlebinskih slikara i kipara: Tradicionalna izložba Pisanica od srca pod nazivom Ususret Uskrsu jedinstven je projekt kojim su Koprivničko-križevačka Pisanicu za München oslikavaju Stjepan Pongrac, Josip Gregurić, županija i grad Koprivnica postali Đuro Jaković i Zlatko Štrfiček prepoznatljivi u Hrvatskoj i u svijetu.

MATICA travanj 2017. 45 Branko Matina, Zlatko i Željko Kolarek, Ljerka Tropšek, Zlatko Štrfiček, Stjepan Pongrac i Milan Generalić. Od 2009. godine izrađuju se pisanice od poliestera, koje izrađuje križevački obrtnik Dragu- tin Bermanec. Tijekom svih ovih godina mnogobrojni slikari naivci iz cijele Podravine Novinarka iz Kine okušala se u oslikavanju pisanice svojim kistovima udahnuli su životnost i prepoznatljivost svakidašnjice i tradicije Posebno se ističe podravskoga kraja na ovim velikim pisa- nicama. Osim već spomenutih Štrfičeka izlaganje jedne od i Pongraca, u oslikavnju pisanica najče- pisanica u GINA galeriji šće su sudjelovali Josip Gregurić, Đuro na Manhattanu, Jaković, Martin i Stjepan Đukin, Dragu- tin Kovačić, Vladimir Ivančan, Drago Žu- u samome srcu fika i Zdravko Šabarić. Osim njih svoj New Yorka, koja obol dali su i Darko Domitrović, Mirko Horvat, Ivan Kančal, Ivan Rođak, Josip je nakon toga Tot, Marija Stipan, Tomislav Grabar, Ra- poklonjena Hrvatskoj dovan Grgec, Radmila Bošnjak Kolarek, Martin Kopričanec, Vlado Dolenec, Pero bratskoj zajednici u Pisanica ispred crkve u Međugorju Topljak, Zlatko Huzjak, Dragutin Beše- Pittsburghu. nić i Franjo Mihočka. Svoj doprinos dali su i mnogi drugi slikari naive. diljem svijeta. Važnu ulogu u promoci- mnogobrojnih stanovnika Rima i turi- ji “Pisanice od srca” imali su i mnogo- sta koji su se tamo zatekli. PROMOCIJA NAIVNOG SLIKARSTVA brojni turisti koji se posvuda u svijetu “Pisanica od srca”, osim što širi radosti fotografiraju uz pisanice. IZLOŽBA NA ZRINSKOME TRGU Uskrsa, od velikog je značaja za promo- Vlastitim naporima i sredstvima, ali i Već tradicionalno, svake godine uoči ciju naivnog slikarstva, hrvatske kultu- uz potporu prije svega Koprivničko-kri- Uskrsa, u suradnji s gradom Koprivni- re i turizma. Ideja da “Pisanica od srca” ževačke županije, Ministarstva turizma com organizira se Izložba velikih pisani- postane hrvatska specifičnost i atrak- i Hrvatske turističke zajednice, “Pisani- ca na Zrinskome trgu u Koprivnici kako cija pretvorila se u zbilju. Danas za “Pi- ce od srca” krasile su mnogobrojne tr- bi stanovnici i posjetitelji Koprivnice i sanice od srca” znaju u cijelome svijetu gove, izložbene prostore i galerije ne Koprivničko-križevačke županije mogli jer su TV i radijske postaje, razni porta- samo u Hrvatskoj, već i diljem Europe vidjeti neke ranijih godina oslikane pi- li, društvene mreže i tiskovine prenije- i Amerike (New York, Budimpešta, Bil- sanice, ali i one koje te godine odlaze li priču o njima. Priloge o projektu sni- bao, Milano, Bruxelles, Rim, Prag, Beč, na svoja krajnja odredišta. mile su najveće i najutjecajnije svjetske Marseille, Pariz, Riga, München…). Po- Kao rezultat projekta pojavili su se novinske agencije kao što su BBC, Re- sebno se ističe izlaganje jedne od pisa- mnogobrojni suveniri poput magneta uters, Associated Press, Xinhua te ih nica u GINA galeriji na Manhattanu, u sa slikama pisanica, malih drvenih pi- uz pomoć svojih servisa distribuirale samome srcu New Yorka, koja je nakon sanica oslikanih u tehnici naive, razne toga poklonjena Hrvatskoj bratskoj za- prigodne uskrsne pisanice od raznih jednici u Pittsburghu. Pisanica putuje materijala i sl. Tako je plasiran i jedin- često u sela i gradove, mjesta gdje žive stveni suvenir, unikatno i ručno oslika- hrvatske manjinske zajednice. Bile su ne “solenke” i “paprenke”. izložene primjerice u Dolnjoj Pulji i Fi- Uskoro će novooslikane pisanice ležu u austrijskome Gradišću, u Kotoru otputovati u Berlin, Olomouc (Češka), u Crnoj Gori, u Pečuhu i Letenju u Ma- Lendavu (Slovenija), Vidoše kraj Livna đarskoj… Za Turističku zajednicu Ko- (BiH), Csurgo (Mađarska)… n ESP privničko-križevačke županije i same slikare najveće je priznanje bila audi- ENG The Easter Eggs from the Heart exhibition jencija kod Svetog Oca Benedikta XVI. opened on Zrinski square in Koprivnica on the 24th th koji je osobno primio na dar “Pisanicu of March to mark the 10 year of the Easter Eggs from the Heart project, the tradition of decorating Hrvatsko izaslanstvo uručuje pisanicu od srca”. Pisanica je oslikavana u gale- papi Benediktu, Vatikan 2010. Easter eggs (pisanice) in Podravina, the naïve art tra- riji Alberto Sordi u Rimu uz prisutnost dition and the street-side open galleries.

46 MATICA travanj 2017. Zagreb: Arheološka izložba “Tihi svjedoci vjere, baštine i raskoši” Žumberak jest - tih i nenametljiv, a prekrasan kraj “Arheološka istraživanja dala su nam razne demografske podatke o žumberačkom stanovništvu i načinu njihova života”, rekla je Ana Azinović Bebek iz Hrvatskoga restauratorskog zavoda, koja je uz Ljubu Gamulina autorica izložbe

Tekst/foto: Hina nja pokojnika - u novom vijeku ukapali su se odjeveni u bolju odjeću, a uz njih zložba “Tihi svjedoci vje- su pronađeni križevi, krunice i svetačke re, baštine i raskoši”, koja medaljice. Ti predmeti pokazuju da su s više od 160 arheološ- ondašnji Žumberčani odlazili na hodo- kih izložaka i dvadesetak čašća u sklopu današnje Hrvatske, ali i I plakata donosi priču o u Italiju, Austriju i Njemačku, a prema srednjovjekovnoj crkvi sv. Nikole bisku- nalazima nakita, prstenju, broševima, pa u Žumberku i stanovništvu tog kra- ukrasnim iglama, doznaje se da su pra- ja u različitim povijesnim okolnostima, tili modu. Na izložbi su prvi put javno- otvorena je 21. ožujka u zagrebačkome sti predstavljeni rekonstruirani svileni Arheološkome muzeju. prsluk i kožne cipele plemkinje iz Žum- U izložbu uvodi dio o konzervator- berka iz kripte u svetištu crkve koji po- sko-restauratorskim radovima na cr- tječu iz 17. stoljeća. kvi koji još nisu u potpunosti dovršeni Izložba je rezultat višegodišnjih kon- te rezultatima istraživanja koji upotpu- zervatorsko-restauratorskih istraživanja njuju spoznaje o arhitekturi crkve i nje- Hrvatskoga restauratorskog zavoda te zinoj povijesti. Slijedi prostorija koja, s interdisciplinarne suradnje među znan- nalazima s groblja oko crkve sv. Niko- stvenim i kulturnim institucijama. “Arhe- le biskupa, koje je bilo u funkciji od 14. ološka istraživanja dala su nam razne do 18. stoljeća, otkriva život i običaje ta- demografske podatke o žumberačkom Ana Azinović Bebek mošnjeg stanovništva i svjedoči o njiho- stanovništvu i načinu njihova života”, re- voj velikoj pobožnosti. Saznalo se da su kla je Ana Azinović Bebek iz Hrvatsko- se ukopi održavali pod okriljem Katolič- ga restauratorskog zavoda, koja je uz što puno vrjednije, a to je znanje koje ke crkve, a grobovi nisu bili obilježeni ili Ljubu Gamulina autorica izložbe. Ta- će pomoći da se baština bolje razumi- su obilježeni samo humkom ili drvenim jana Pleše, v. d. ravnatelja Hrvatskoga je i čuva”. križem. Do sada su arheološki istražena restauratorskog zavoda, smatra kako Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološko- 254 groba, kao i kosturnica s posmrt- je vrijednost izložbe u njezinim nema- ga muzeja u Zagrebu, ocijenio je kako nim ostacima 223 pokojnika, koji svje- terijalnim rezultatima jer se “zahvalju- ta izložba unosi pojmove koji sažimaju doče i o promjenama u načinu pokapa- jući dobivenim spoznajama dobilo ne- ono što Žumberak jest - tih i nenametljiv, a prekrasan kraj. Izložbu je otvorio po- Na izložbi su prvi put moćnik ministrice kulture Davor Trup- javnosti predstavljeni ković, a nazočne su pozdravili i predstoj- nik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke rekonstruirani nadbiskupije mons. Nedjeljko Pintarić svileni prsluk i kožne te kaljski župnik mons. Juraj Jerneić. n cipele plemkinje iz ENG The Silent Witnesses of Faith, Heritage and Žumberka iz kripte Luxury exhibition, featuring over 160 exhibits, opened at Zagreb’s Archaeological Museum. The exhibition u svetištu crkve koji presents the story of the medieval period church of Saint Nicholas the Bishop in Žumberak and the peo- potječu iz 17. stoljeća. ple of the region and its many historical events.

MATICA travanj 2017. 47 Klikni – Idem doma

Digitalizirana kulturna baština

Muzejski portal Portal Hrvatskoga muzejskog društva pruža on line pretraživanje svih doga- đaja u našim baštinskim ustanovama, muzejima i galerijama - od Vukovara, Osijeka, Virovitice, Čakovca, Varaždi- na, Krapine, Karlovca, Ogulina, Rijeke, Pule, Maloga Lošnija, preko Zadra, Ši- benika, Trogira, Sinja, Splita, Dubrov- nika do kulturnoga epicentra Zagre- ba. Riječ je o magičnome mjestu na Mreži koje otkriva da su muzeji dina- mična informativna vrela o hrvatskoj dionici stvaralaštva europske i svjetske civilizacije i nezaobilazno mjesto Kreatori Muzejskog portala HMD-a koje ćete posjetiti tijekom vašega prvog boravka u domovini. Do danas su na Muzejskome portalu Tekst: Dražen Klinčić element u konzervaciji i restauraciji i registrirana 53 muzeja koji nude sto- nepokretne kulturne baštine ako se tine aktivnosti i mnoštvo tematskih igitalizacija kulturne digitalizira dokumentacija koja se od- radionica, uz stručna vodstva te pre- građe, najviše pisane, nosi na određene nepokretne spo- davanja i projekcije, kao i ostale do- prihvaćena je kao naj- menike kulture. Važnost i korist digi- gađaje za različitu starosnu dob, od bolji i najučinkovitiji talizacije u zaštiti kulturne baštine predškolske dobi do umirovljenika. D proces zaštite kulturne prepoznata je i intenzivno se provodi Projekt je ostvaren u suradnji peda- baštine na svjetskoj razini. Uza zašti- na području Europske unije u sklopu goga i muzejskih stručnjaka, čija je tu izvorne građe, jedna od velikih stvaranja modernoga informacijskog voditeljica mr. sc. Snježana Pintarić. prednosti digitalizacije je povećanje društva, društva znanja i razvoja te- Autor ideje je Danko Dujmović dok dostupnosti te građe u digitalnome meljena na suvremenim tehnologija- su autori koncepcije i urednici: Pe- obliku na dobrobit kulturne i opće jav- ma. Osnovne zakonske regulative sa- tra Braun, Danko Dujmović, Ana Fi- nosti. U toj namjeni digitalizacija je držane su u Lundskim načelima (Lund lep i Jelena Hotko. Klikni - Idem doma mnogo pridonijela i pridonosi izgrad- Priciples, 2001.), Lundskom akcijskom i pošalji poruku na adresu: muzejski- nji informacijskog društva i usluga, a planu (Lund Action Plan, 2001.) te [email protected]. posebno usluga i ponuda sadržaja Parmskoj povelji (Charter of Parma, Muzejski portal namijenjen je svima e-kulture koja, zahvaljujući suvreme- 2003.). Pravne smjernice prihvatili su koji žele otkrivati svijet hrvatskih ba- noj tehnologiji, postaje sve veći i do- Europski parlament i Vijeće Europe štinskih ustanova te prirediti organizi- stupniji oblik uporabe svih kulturnih Program e Contentplus u ožujku 2005. rane i pojedinačne posjete muzejima sadržaja. Kulturna baština na područ- godine, a osnovna im je svrha pove- iz domovine i iseljeništva. Pregledan ju Republike Hrvatske vrlo je različita, mrežni katalog može se pretraživati iznimno bogata i vrijedna te kao ta- Digitalne tehnologije i Muzej krapinskih na http://muzejski-portal.hrmud.hr, kva predstavlja važan dio svjetske kul- neanadertalaca dok dnevne novosti objavljuje i na turne baštine. Bogatstvo kulturnog društvenim mrežama, Facebooku i naslijeđa pohranjeno je i čuva se u Twitteru. Muzejski portal dostupan je više od 200 muzejskih ustanova, 1.400 javnosti od 15. prosinca 2014., kada knjižnica te 14 arhiva, a tome treba je pokrenut s desetak muzejskih in- dodati mnoge privatne kolekcije i zbir- stitucija sa zagrebačkog područja, no ke. Građa koja se može sačuvati i s vremenom pridružili su mu se svi predstaviti u digitalnome obliku pri- muzeji iz cijele Hrvatske. pada pokretnoj kulturnoj baštini uz napomenu da je digitalizacija važan

48 MATICA travanj 2017. ćati dostupnost digitalnih sadržaja diljem Europe. Završni proizvod digitalizacije europskoga kulturnog naslijeđa ostvaren je i vidljiv u sklopu projekta Europeana te istoimenoga portala na kojem je svečano u studenome 2008. svjetskoj javnosti predstavljeno fasci- nantno kulturno blago Europe u digi- talnoj formi (http://www.europeana.eu/ portal/en). U Hrvatskoj se sustavno po- čela provoditi digitalizacija kulturne ba- štine na osnovi Nacionalnoga programa digitalizacije i projekta “Hrvatska kulturna baština”. Rezultati digitalizacije kulturne baštine na hrvatskome po- Muzej grada Vukovara – Vučedol, vrelo europske civilizacije dručju dostupni su na internetskome portalu “Hrvatska kulturna baština” (http://www.kultura.hr/), a višegodišnji stranica knjiga, 50.000 stranica časopi- sa, isprava…). Klikni – Idem doma! Pro- rad na digitalizaciji kulturnoga sadrža- sa, 70 sati zvučnih zapisa, 200.000 stra- jekt “Hrvatska kulturna baština” još tra- ja ogleda se u postignućima hrvatskih nica novina, 60.000 fotografija te 5.000 je. Središnji arhiv s područja kulturne muzeja, knjižnica i arhiva koji su od 2007. jedinica dokumentacijsko-arhivskoga baštine Ministarstva kulture čuva i bri- do danas digitalizirali više od 300.000 sadržaja (spisa, povelja, karata, rukopi- ne se o vrijednim, unikatnim dokumen- tacijskim zbirkama pisane građe. U vašem domu, ma gdje bili, na In- ternetu možete pretraživati riznicu hrvatske kulturne baštine u digitalnome obliku, poput prvog izdanja Čudnova- tih zgoda šegrta Hlapića Ivane Brlić Ma- žuranić iz 1913. Među 150.000 datote- ka najvrednijih naslova, od Marulića do Krleže, uz stare karte Hrvatske, bakro- rezne vedute otoka i gradova, solo po- pijevke skladatelja, našle su se i slikov- nice. Nacionalna i sveučilišna knjižnica nositelj je, uz Hrvatski državni arhiv i Muzejski dokumentacijski centar, nacionalnoga projekta digitalizacije arhiv- ske, knjižnične i muzejske građe, koji je Dobitnici državne Nagrade Vicko Andrić za pokrenulo Ministarstvo kulture Republi- postignuća u području zaštite kulturne baštine ke Hrvatske. n

Heritage In Virtual Space The results of the digitalisation of cul- usand pages from books, fifty tho- re has been recognised and is being tural heritage in Croatia are accessi- usand pages from magazines, seventy carried out intensively in the Europe- ble at the Croatian Cultural Heritage In- hours of audio recordings, two hun- an Union in the frame of the creati- ternet portal (http://www.kultura.hr/), dred thousand pages from newspa- on of a modern information society, with the many years of work on the pers, sixty thousand photographs and a society of knowledge and progre- digitalisation of culture content refle- five thousand units of archival docu- ss based on modern technology. In cted in the fact that Croatian muse- mentation content (records, charters, short, digitalisation in the service of ums, libraries and archives have su- maps, manuscripts, documents, etc.). protecting and promoting cultural cceeded from 2007 to the present in The importance and benefit of digi- heritage is the topic of this article by digitalising over three hundred tho- talisation in the protection of cultu- Dražen Klinči.

MATICA travanj 2017. 49 Povijesne obljetnice Veliki potres u Dubrovniku “U vremenu koje je potrebno da se izmoli jedan jedini ‘očenaš’ potres je porušio sve zgrade u onom gradu, a golem broj njegovih stanovnika ostao je zatrpan u ruševinama”

u 16. stoljeću pratio je snažan kulturni razvoj toga renesansnoga grada. Šesna- esto stoljeće poznato je kao “zlatni vijek” u povijesti Dubrovnika. Tada je npr. živio dubrovački pisac komedija Marin Držić. Njegova komedija Dundo Maro- je i danas se s uspjehom prikazuje ne samo na kazališnim daskama u Hrvat- skoj, nego i u inozemstvu.

SLABLJENJE DUBROVAČKE MOĆI Otkriće Amerike utjecalo je na preu- smjeravanje trgovačkih putova iz Sre- Prikaz potresa u Dubrovniku dozemlja prema Atlantskome oceanu u ranome novom vijeku. Zbog toga je Piše: Željko Holjevac je blagotvoran: u Dubrovniku je 1318. počelo slabljenje dubrovačke gospodar- uređena prva ljekarna u hrvatskim ze- ske i političke moći, a posljedice potresa ubrovnik je 6. travnja mljama i jedna od najstarijih u Europi. 6. travnja 1667. ubrzale su propadanje. 1667. pogodio težak po- U 14. stoljeću Dubrovčani su imali i bol- Catarino Cornaro, mletački providur u tres. Grad se pretvorio u nicu. U tijeku čitavoga 14. stoljeća po- Dalmaciji, izvijestio je vladu u Veneci- gomilu ruševina, požar stojala je u Dubrovniku gradska škola, ji o tome događaju sljedećim riječima: D je harao 20 dana, a više a oko sredine 15. stoljeća osnovana je “Na Veliku srijedu oko 14 sati uslijedio od polovice gradskog stanovništva je neka vrsta klasične gimnazije. je potres o kome sam gore već pisao. izginulo. Navršilo se 350 godina od toga U vremenu koje je potrebno da se iz- strahovitog događaja. SAMOSTALNA GRADSKA DRŽAVA moli jedan jedini ‘očenaš’ potres je po- Postupno stvaranje staleških razlika Iako je priznavala vrhovništvo susjed- rušio sve zgrade u onom gradu, a go- između vlastele i pučana na hrvatskom nih sila, Dubrovačka Republika razvijala lem broj njegovih stanovnika ostao je jugu i izdvajanje Dubrovnika u samostal- se kao samostalna gradska država, što zatrpan u ruševinama. Iako oni nasto- nu gradsku komunu dovelo je u razvije- je povoljno utjecalo na napredak gra- nome srednjem vijeku do oblikovanja da. U prvoj polovici 15. stoljeća Repu- Dubrovačke Republike. Dubrovnik je blika je obuhvaćala prostor od Neuma još 1272. dobio svoj statut. Svu vlast u do Sutorine na ulazu u Boku kotorsku. gradu posjedovala je domaća vlastela ili Živeći kasnije pod osmanskom zaštitom, aristokrati. Obični građani, zvani puča- Dubrovčani su utemeljili svoje trgovač- ni, nisu mogli sudjelovati u upravljanju ke kolonije u mngobrojnim gradovima gradskom državom ako su se i obogatili na Balkanskome poluotoku. trgovinom, novčarstvom, pomorstvom Postupno je Republika izrasla u jed- ili drugim poslovima te postali ugledni nu od najvećih pomorskih sila na cijelo- građani. Samostalan politički okvir bio me Sredozemlju. Na čelu aristokratske Dubrovačke Republike bilo je Veliko vi- jeće. Stvarna vlast bila je u rukama Vi- Gotovo je čitav grad srušen i jeća umoljenih (Senata), a izvršnu vlast izgorio, bilo je 3.000 do 4.000 obavljali su članovi Malog vijeća. Pred- stavnik izvršne vlasti i glavar Republi- mrtvih, a na životu je ostalo tek ke bio je knez biran svaki mjesec. Gos- Marin Držić 2.000 do 3.000 ljudi. podarski i politički uspon Dubrovnika

50 MATICA travanj 2017. je i trude se da umanje taj broj, mora- ju priznati da žrtava ima najmanje oko četiri tisuće i nešto više, što znači da je od sveukupnog broja stanovništva ostala na životu svega oko trećina; a prema pričanju nekih redovnika i drugih gra- đana koji su manje zainteresirani šteta je još veća, a preživjelih nema ni tisu- ću. Veoma snažan požar, koji se poslije potresa svuda rasplamsao i, evo, danas već trinaesti dan još traje, dao je gradu posljednji udarac i progutao je na više mjesta ono što je preostalo. Osim dr- Prikaz srednjovjekovnog Dubrovnika žavnog skladišta žita i njihove carinar- nice nije ostala čitava ni jedna zgrada, jer su sve kuće, javne i privatne, zatim S obnovom je započela onaj preuzvišeni nadbiskup, uz pomoć dvor, crkve i samostalni sasvim unište- dvojice njihovih vlastelina, ukrcao ih je ni i razoreni od strašnog biča koji im je velika građevinska i na neki brod i doveo u Anconu. Jedino poslao gospodin Bog. Ulice su zakrče- urbanistička preobrazba su državni lazareti koji se nalaze izvan ne ruševinama, i kako se ne razabire ni- grada ostali čitavi, i pravo je čudo kako šta što se tu prije nalazilo, užas hvata grada u baroknome slogu. u tolikoj nesreći nisu pretrpjeli ni naj- čovjeka kad pogleda na brda kamenja Projektirani su i sagrađeni manje štete. Holandski rezident, koji je koja stoje umjesto građevina i kuća. Sve Stradun, katedrala, isusovački tamo (tj. u Dubrovnik) prispio na pro- je to opasano gradskim bedemima koji lazu u Carigrad, i koji se tu zatekao sa su oštećeni samo malo s morske stra- kompleks, crkva sv. Vlaha… ženom i oko 32 člana posade, poginuo ne, a inače su se i oni, i bolja utvrđenja, je zajedno sa svojom ženom u istoj ne- održali i očuvali.” svome izvješću još neka zapažanja: “Naj- sreći, a od pratnje su se spasila samo veći dio vlastele nalazio se na trgu. Baš devetorica. Zbunjeni i prestrašeni od ‘ČITAVE OBITELJI UNIŠTENE’ su se spremali da uđu u vijeće kad su u ovih događaja, preživjeli ostaci vlaste- S brda Srđa iznad grada počelo se ko- trenutak ruševine zasule njih osamde- le i stanovnika brzo su se raštrkali po trljati kamenje, a široke pukotine guta- setak. Poginuo je u svojoj palači i njihov raznim mjestima koja su pod njihovom le su skromnije kućice. Raskošna zda- knez, a čitave obitelji bile su uništene vlašću. Bili su već zaustavili neke brodo- nja počela su se rušiti jedno za drugim, do posljednjeg člana. Od velikog broja a oblak prašine zavio je grad u tamu. redovnica koje su živjele u osam njiho- Sveti Vlaho, Spomenuti mletački providur Corna- vih samostana porušenih do temelja zaštitnik grada ro, koji je na vijest o potresu doplovio samo su se 62 spasile. Kako nije bilo s brodovljem pred Dubrovnik, iznio je u moguće naći mjesto gdje bi se sklonile,

Knežev dvor

MATICA travanj 2017. 51 Poziv za sudjelovanje na 4. Hrvatskim svjetskim igrama Dubrovački brod koje će se održati od 18.-22. srpnja 2017. u Zagrebu ve u namjeri da napuste zemlju, ali su ih u tome spriječile stroge mjere njihove vlade. Sada se tu i tamo zadržavaju: vi- dio sam i nekolicinu na Šipanu dok sam prolazio, drugi su ovdje u gruškoj luci, Središnji državni ured za Hrvate izvan movine i jačanje međusobnih veza i gdje se susreću i nalaze razni brodovi Republike Hrvatske i Hrvatski svjetski zajedništva. na kojima su ukrcane čitave obitelji i re- kongres pozivaju vas da budete sudi- Prijavnice s potrebnim podacima se dovnici koji više nemaju samostana...” onici četvrtih Hrvatskih svjetskih igara mogu popuniti na mrežnoj stranici koje će se održati u Zagrebu, od 18. Igara a rok do kojeg se možete pri- VJEŠTINA DUBROVAČKE do 22. srpnja 2017. godine. javiti je 1.travnja 2017. godine. Na- DIPLOMACIJE tjecatelji se mogu prijaviti i sudjelo- Veliki potres u travnju 1667. u Dubrov- niku bio je najveća katastrofa u njegovoj Zvonko Milas, državni tajnik u Sre- vati u 16. sportskih disciplina: stolni povijesti. Gotovo je čitav grad srušen i iz- dišnjem državnom uredu za Hrva- tenis, nogomet, mali nogomet, tenis, gorio, bilo je 3.000 do 4.000 mrtvih, a na te izvan Republike Hrvatske rekao je odbojka na pijesku, odbojka, atletika životu je ostalo tek 2.000 do 3.000 ljudi. kako i na ovim (kros), košarka, Dubrovčani su tajili žrtve kako mnogo- Igrama očekuje plivanje, ragbi, brojni protivnici ne bi iskoristili slabost veliki odaziv Hr- judo, taekwon- Republike sv. Vlaha. Samo je vještina vata diljem svi- do, boćanje, dubrovačke diplomacije spasila neovi- jeta “ Želja nam rukomet, bad- snost Republike, a s obnovom je zapo- je da se Igrama minton i kotu- čela velika građevinska i urbanistička odazove najve- raljkanje. Za vri- preobrazba grada u baroknome slogu. ći broj sudionika dosada te da pred- jeme održavanja Hrvatskih svjetskih Projektirani su i sagrađeni Stradun, ka- stavnici hrvatskih zajednica diljem Igara u Zagrebu 2017. godine, natje- tedrala, isusovački kompleks, crkva sv. Vlaha i druge dubrovačke znamenitosti. svijeta imaju priliku sportskog natje- catelji će biti smješteni u Studentskom Dubrovački isusovac Josip Ruđer canja, druženja i sudjelovanja u bo- naselju Stjepan Radić na Savi. Bošković, najveći hrvatski i jedan od gatom sportskom kulturnom i za- najpoznatijih svjetskih matematičara i bavnom programu koji će doprinijeti Ove već tradicionalne sportske igre fizičara 18. stoljeća, istaknuo se svojim jačanju njihovih veza s Republikom poznate su i prepoznate no više in- filozofskim djelima. Njegova knjiga Te- Hrvatskom te obogatiti njihov osje- formacija potražite na mrežnoj orija prirodne filozofijena latinskome je- ćaj pripadnosti hrvatskom narodu” stranici Hrvatskog svjetskih igara ziku, objavljena u posljednjem stoljeću – rekao je. (www.hsi-cwg.com), kao i na strani- dubrovačke samostalnosti, smatra se ci Hrvatskog svjetskog kongresa, a jednim od temeljnih djela suvremene Hrvatske svjetske igre su amatersko za sva dodatna pitanja kontaktiraj- znanosti o atomima. Francuzi su 1806. sportsko natjecanje na kojemu sudje- te Ured Igara u Zagrebu na e-mail: ušli u Dubrovnik pod izgovorom da će luju Hrvati i njihovi potomci iz cijelog [email protected] ili na telefon 00385 braniti grad od rusko-crnogorske op- sade. Dvije godine kasnije Napoleon svijeta. Igre su ne samo manifestacija 1 6115 116 ili nacionalne koordina- je ukinuo slavnu Republiku, ali je osta- sportskog duha već događaj koji uje- tore Igara. lo veliko kulturno-povijesno značenje dinjuje matičnu domovinu, hrvatsko Dubrovnika kao “hrvatske Atene”. n iseljeništvo, hrvatsku nacionalnu ma- Četvrte Hrvatske svjetske igre se odr- njinu i Hrvate iz Bosne i Hercegovine. žavaju pod visokim pokroviteljstvom ENG A devastating earthquake struck Dubrovnik Igre su i prilika za susrete i druženja, Kolinde Grabar Kitarović, predsjedni- on the 6th of April 1667. Over half of the population died as the city was reduced to rubble and fires raged prilika povezivanja Hrvata izvan do- ce Republike Hrvatske. for a full twenty days.

52 MATICA travanj 2017. Melbourne: ‘Labour Day Cro Fest’ u organizaciji Dandenong City SC-a Jak duh članova hrvatske zajednice Dandenonga Mnogobrojni prijatelji, članovi i svi oni koji podržavaju rad ovog kluba došli su se još jednom dobro zabaviti uz odličnu hranu i piće u ugodnoj atmosferi koja je potrajala dugo u noć

koji su pristigli autobusom te svim vo- igrajući nogomet. Ostali su se zabavljali lonterima na velikoj pomoći kojom se skakajući na priređenim tobogani- ostvario još jedan uspješan događaj u ma za napuhavanje, ocrtavajući svoja hrvatskoj zajednici s nešto manjim bro- lica vedrim bojama ili plešući uz odli- jem posjetitelja. No, ovo okupljanje još čan izbor glazbe Edvarda Brčića i Mije jednom potvrđuje jak duh članova i pri- Čiče. Za nastavak plesne atmosfere po- jatelja hrvatske zajednice Dandenonga. brinuli su se u kasnijim satima i glaz- Tekst/foto: Suzana Fantov Ugodno vrijeme pogodovalo je igra- benici grupe Akord. Članovi folklorne ma na nogometnome travnjaku tako da grupe Zvonimir iz Springvalea oboga- portska udruga Dande- su najmlađi uživali u velikim napuhanim tili su program svojim nastupom, ali nong City SC (Frank Holo- kuglama, u kojima su se doslovno valjali i svojim veselim štandom. U suradnji han Soccer Complex, En- Konzulata RH u Melbourneu i Borisa deavour Hill pokraj Masića, predstavnika hrvatskoga uvo- S Melbournea) bio je 11. znika ‘Marca Pola’, predstavljen je štand ožujka domaćin još jednoga tradicio- s mnogobrojnim hrvatskim omiljenim nalnog Labour Day Cro Festa. Iako je da- proizvodima. tum same proslave izmijenjen te mno- Održano je i natjecanje u boćanju u gi nisu mogli uskladiti svoje planove, kojem su pobijedili Robert Jakovljević, mnogobrojni prijatelji, članovi i svi oni Ivan Klarica te Josip i Stjepan Petružalek. koji podržavaju rad ovoga kluba došli I dok su vrijedne kuharske ekipe pripre- su se još jednom dobro zabaviti uz od- male hranu u društvenim prostorijama, ličnu hranu i piće u ugodnoj atmosferi meso s roštilja neprestano je pristizalo koja je potrajala dugo u noć. za velikoga vanjskog roštilja. Uz hladno Sam predsjednik kluba, Tony Doro- piće, odličan ručak i veselo kolo, i ovaj tić, ispričao se svima na neočekivanoj Labour Day Cro Fest protekao je u ve- izmjeni datuma koja je uslijedila na- drome hrvatskom duhu. n kon novog rasporeda odigravanja no- ENG gometnih utakmica. Zahvalio je svima The Dandenong City SC (Frank Holohan Soc- cer Complex, Endeavour Hill near Melbourne) sports onima koji su se ipak odazvali pa tako i association was the host on the 11th of March for nogometnoj mladeži Geelong Warriorsa another traditional Labour Day Cro Fest.

MATICA travanj 2017. 53 VIJESTI

Ljetna škola hrvatskoga jezika, povijesti i kulture

ZAGREB - U petak 17. ožujka u zgradi Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu potpisan je Ugovor o suradnji iz- među Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu i Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu o organizaciji Ljetne škole hrvatskoga jezika, povijesti i kulture, koja će se održati od 3. do 14. srpnja ove godine u Nadbiskupijskome pastoral- nom institutu u Zagrebu. Ugovorom se utvrđuju međusobni odnosi, obveze i prava ugovornih strana u pripremi i provedbi programa Ljet- ne škole, koja je namijenjena potomcima naših iseljenika, koji žele bolje upoznati jezik, povijest i kulturu svoga naroda. Predavači će biti profesori s Hrvatskoga katolič- kog sveučilišta, kao i druge ugledne osobe iz znanstvenoga, kulturnoga i javnoga života. Dogovorena je i usposta- Nagrada EU-a za inovatorice va Organizacijskoga i Programskoga odbora, koje će činiti Hrvatici iz Engleske Micheli predstavnici svih triju ugovornih strana. Ugovor su potpisali rektor Hrvatskoga katoličkog sveu- Magaš čilišta prof. dr. Željko Tanjić, ravnatelj Dušobrižništva za BELGIJA - Michela Magaš, državljanka Republike Hr- Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Markić i ravnatelj Nad- vatske i Ujedinjene Kraljevine, koja je osnovala Stro- biskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu prof. dr. Jo- matolite, britanski laboratorij za inovacije u dizajnu sa sip Šimunović. studijem u Švedskoj, koji razvija novu generaciju inku- Program Ljetne škole obuhvaća predavanja, radionice i bacije i kreativnih tehnoloških alata za inovacije, do- terensku nastavu iz hrvatskoga jezika, povijesti i kulture, bitnica je Nagrade Europske unije za inovatorice 2017. a planirane su i dvije ekskurzije: na otok Krk i u Hrvatsko Povjerenik Europske komisije Carlos Moedas i potpred- zagorje. Dodatne informacije mogu se pronaći na Face- sjednica Europskoga parlamenta Mairead McGuinness book stranicama Ravnateljstva i same Ljetne škole, kao i objavili su 8. ožujka na svečanosti u Bruxellesu, u pona mrežnim stranicama Sveučilišta i Ravnateljstva. Zain- vodu Međunarodnoga dana žena, imena četiriju do- teresirani se mogu prijaviti do 10. lipnja 2017. na adresu: bitnica Nagrade Europske unije za inovatorice 2017., [email protected]. (IKA) koja se dodjeljuje iz sredstava programa Obzor 2020. Michela Magaš dobila je prvu nagradu u vrijednosti od 100.000 eura. Drugu nagradu u vrijednosti od 50.000 eura dobila je Petra Wadström iz Švedske, a treću nagradu u vrijednosti od 30.000 eura dodijeljena je Clau- diji Gärtner iz Njemačke. Sve ovogodišnje dobitnice nedavno su osnovale ili su- osnovale uspješna poduzeća na temelju vlastitih ino- vativnih zamisli i sve su već od EU-a dobile potporu za istraživanja i inovacije, što je i uvjet za sudjelovanje u izboru. Dobitnice je odabrao ocjenjivački sud sastav- ljen od neovisnih stručnjaka iz poslovnoga sektora, sektora poduzetničkoga kapitala te iz poduzetništva i akademske zajednice. Zaprimljeno je 47 prijava iz cijelog EU-a i zemalja povezanih s Obzorom 2020., programom EU-a za financiranje istraživanja i inovacija iz kojeg su financirane nagrade. U siječnju je potvrđeno 12 finalistica za nagradu. Natjecanje se održava od 2011., a ovo je njegovo četvrto izdanje. (Hina)

54 MATICA travanj 2017.

Od 1951. izlazi mjesečnik Hrvatske matice iseljenika ^ Maticin vremeplov

“Tko je Ljiljana Molnar-Talajić? Još 1976. prije nekoliko godina debitantkinja u sarajevskoj operi, danas je ova dramska sopranistica najtraženija operna pjevačica u svijetu. Bilo da gostuje u Beču, Parizu, Rimu, Milanu, Veroni, njene predstave su već nekoliko mjeseci unaprijed rasprodane.”

Pronašli smo u Matici za mjesec travanj godine…

Priprema: Hrvoje Salopek

“Već na osnovu brojčanih podataka 1984.može se zaključiti da je izložba u vili ‘Zagorje’ (danas Predsjednički dvori, o.a.) bila prvorazredan kulturni događaj. Mimarinu izložbu razgledalo je više od 170 tisuća posjetilaca iz svih krajeva naše zemlje i inozemstva, među kojima su bile i gotovo sve strane delegacije…”

“Nakon što su prošle 2003. godine, u tri gradića Molisea, gostovali članovi skupine pučkih pjevača iz Kamena pokraj Splita, bio je red odužiti se domaćinima i pružiti im priliku da se predstave u Splitu. Stoga je posredstvom splitskog ureda HMI-a organiziran boravak predstavnika te hrvatske manjine iz Italije, za koju ovdje postoji sve veći interes vezan za kulturnu i gospodarsku suradnju.”

MATICA travanj 2017. 55 Govorimo hrvatski O prezimenu Krleža Važno je naglasiti da su kajkavsko prezime Krleža i čakavsko krleležanje još jedan od brojnih pokazatelja da hrvatska narječja nije moguće međusobno odjeljivati čvrstim zidovima

ožujku je Carmen Verlichak redba moguća i sa staroruskim ker’leš’ (također (Vrljičak) organizirala za sku- u značenju molitva). Nedvojbeno je da u korijenu pinu zagrebačkih intelek- prezimena Krleža zaista jest neka vrsta molitve, tualaca zajednički obilazak ali precizniji odgovor o kakovoj je molitvi i obre- spomenika koje je izradila du riječ nalazimo na čakavskom govornom po- Marija Ujević. Pred svakim dručju, točnije u cakavskom govoru grada Trogi- je spomenikom održano zara. Duško Geić, autor rječnika trogirskoga govora, nimljivo kratko izlaganje. Posljednji je bio spome- u svoj je rječnik (1994., 2015.) uvrstio i iznimno nik Miroslavu Krleži. Nakon toga lijepoga obilaska zanimljiv glagol krleležat te glagolsku imenicu kr- i susreta, palo mi je na um da bi bilo dobro do- Piše: Sanja Vulić leležanje. Označava obilaženje kuća sumještana puniti postojeće spoznaje o prezimenu Krleža, o uoči blagdana Svih svetih (1. studenoga), te če- kojem je već 1985. pisao onomastičar Petar Šimunović u svo- stitanje toga blagdana uz pjesmu. Ponavljanje sloga le (lele) Ujoj knjizi Naša prezimena. Taj autor napominje da u češkom vjerojatno je uvjetovano ponavljanjem istih pjesama pri obi- jeziku krleš, a u slovenskom kerlejš već od 17. stoljeća ozna- lasku kuće za kućom. To znači da je krleleža, odnosno krle- čuje “znamenje pri kojem se sprovod zaustavi radi molitve”. ža zapravo vrsta koledara, čestitara, onoga koji prigodnom Povezuje ih sa staronjemačkim kirleis (u značenju molitva). pjesmom kao vrstom molitve čestita predstojeći blagdan Pritom ističe da naši nositelji prezimena Krleža potječu s po- Svih svetih. S pravom se može pretpostaviti da se taj naziv dručja kajkavskoga narječja. Također navodi da je nositelja nije rabio samo u Trogiru nego da je inačice moguće naći i u toga prezimena bilo i južnije, oko Jastrebarskoga, čemu ide drugim mjesnim govorima. Pritom valja imati na umu da je u prilog i toponim Krleščak. Šimunović također spominje du- blagdan Svih svetih uoči Dušnoga dana, što je opet moguće brovačku imenicu kraliješ u značenju krunica (vrsta molitve povezati sa spomenutim krleš pri sprovodnim obredima, pa u Katoličkoj crkvi i predmet kojim se obavlja ta molitva). Već je nedvojbeno na početku taj izraz označavao vrstu molitve je etimolog Petar Skok napomenuo da je kraliješ posuđeni- za mrtve, a kasnije mu se značenje proširilo. Također je važ- ca iz dalmatoromanskoga *krialesu, pa Šimunović zaključu- no naglasiti da su kajkavsko prezime Krleža i čakavsko krlele- je da i njemačko kirleis i dalmatoromansko *krialesu potječu žanje još jedan od brojnih pokazatelja da hrvatska narječja iz grčkoga jezika. U tom se kontekstu dobro prisjetiti zaziva nije moguće međusobno odjeljivati čvrstim zidovima, kako- Kyrie eleison (Gospodine, smiluj se), koji je u Katoličkoj crkvi vih pokušaja u novije vrijeme ima – svjesno ili nesvjesno u prihvaćen iz istočne liturgije. Stoga nije začudno da je uspo- službi politike divide et impera. n

VIJESTI

Priča jednog kapetana o Boki i Bokeljima

CRNA GORA - Pjesmarica “Čudesna Boka”, autora Gracije na vesla, kapetan je na udicu još i čarobne riječi u’vatio Gaša Marovića s Mula, promovirana je sredinom ožujka sa sve njihova mužikom, milozvučjem na žalost sve zabo- u Galeriji solidarnosti u Kotoru, u organizaciji Hrvatskoga ravljenijem našega naškoga jezika. Tu od šuga leksiku, taj građanskog društva Crne Gore. Nazočne je, u ime organi- poj od soli i te vokale morske, to blago narodnoga jezika zatora, pozdravila kustosica Galerije i povjesničarka umjet- Boke kotorske, davno usvojenih tuđica, prije svega iz tali- nosti Marija Mihaliček koja je objasnila kako su odlučili pri- janskog jezika, ne čine samo šarmantne riječi i govor na- hvatiti ovu promociju zbog dva razloga: “Prvo što je to prvi ših starih, već one oslikavaju društvene i historijske okol- poetski prvijenac našega dragog sugrađanina, a drugo što nosti u kojima se u Boki živjelo i radilo. I baš kao što je, na smo prepoznali da ova knjiga poezije ima jednu posebnu žalost, sve manje ribe u zalivu, mreža i kašeta na ponta- vrijednost jer čuva naš lokalni jezik, čuva ga od zaborava.” ma, drvenih barki u mandraćima, kao što obale mijenjaju Mnogobrojnim posjetiteljima obratila se i pjesnikinja Dub- izgled, a škura eloksir zamjenjuje, tako nam i jezik nestaje, ravka Jovanović, koja autora naziva poetski mornar i mor- i njega surlaš grize, pa su ovakve knjige pravi medaljon od ski poeta: “Na ovome pjesničkom điru kroz Boku s barkom staroga zlata u kojima se čuva slika najdražih.” (Radio dux)

56 MATICA travanj 2017. Pjesnička zbirka učenika hrvatske nastave u Makedoniji Pojedinac i njegov intimni svijet U Skoplju je održana promocija knjige Zbirke pjesama učenika hrvatske nastave u Makedoniji, kao i zbirke pjesama Duše, učenice hrvatske nastave iz Bitole Magdalene Džunkovske

tiv, socijalna masa, u njezinu je interesu pojedinac i njegov intimni svijet. Na “Neka vas ova putu do pojedinca, svjesno ili intuitiv- no, mladenačka sloboda, neoptereće- knjiga uvijek nost, mašta i san, obuzimaju pjesnikinju, podsjeti na koja tako čitatelju oduzima okovanost suvremenošću pa i on postaje snen i u osjećaje kakve njemu se budi mašta i oceansko osje- ste nosili u sebi, ćanje, u kojem smo pak svi jednaki, uje- osjećaje koje dinjeni, unisoni.” Magdalenine pjesme najčešće su pisane makedonskim jezi- nikad ne smijete kom, ali u ovoj zbirci prevedene su na zaboraviti kako hrvatski jezik, na jezik njezina podrijetla. Zbirke pjesama nastajale su tijekom se osjećaju, bez protekle četiri godine u povodu raznih prigoda, a popraćene su crtežima - ilu- Učenici hrvatske nastave s obzira na to vlč. Antunom Cirimotićem stracijama najmlađih učenika hrvatske kakav svijet bio nastave. “Neka vas ova knjiga uvijek oko vas.” podsjeti na osjećaje kakve ste nosili u sebi, osjećaje koje nikad ne smijete za- Tekst: Naida Šehović Magdalene Džunkovske. boraviti kako se osjećaju, bez obzira Magdalena je rođena 2000. godine na to kakav svijet bio oko vas. A često povodu Mjeseca hrvat- u Bitoli. Njezini prvi koraci u poeziji po- taj svijet vaše osjećaje ne prepoznaje. skoga jezika, koji je zapo- čeli su u trećem razredu osnovne škole, Hvala što ga i ovime mijenjate!”, rekao čeo 21. veljače, a završa- kada je počela sastavljati kratke pjesmi- je profesor Iskra. va 17. ožujka, u ce. Njezine pjesme ubrzo su se počele Veliku potporu u realizaciji ove dra- U Makedoniji je obilježen pojavljivati na općinskim, državnim, me- gocjene zbirke pjesama pružili su Hr- Međunarodni dan materinskoga jezika. đunarodnim natjecanjima u pisanju, a vatsko-makedonsko društvo Tetovo, Tim povodom u Skoplju je održana i često je bila i nagrađivana. Njezin talent pjesnikinja Ljerka Toth Naumova, gra- promocija knjige Zbirke pjesama uče- primijetila je najprije profesorica make- fički urednik Goran Stojanov, profesor i nika hrvatske nastave u Makedoniji, kao donskoga jezika Biljana Geras i profesor urednik knjige Vedran Iskra, župnik don i zbirke pjesama Duše, učenice hrvatske hrvatskoga jezika Vedran Iskra. Davor Topić, Hrvatska matica iseljenika, nastave iz Bitole Magdalene Džunkov- Pjesme su razne tematike: ljubavne, Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, ske. Knjiga ujedinjuje pjesme učenika, pejzažne, misaone, duhovno-religiozne. Ministarstvo hrvatskih branitelja RH, Ve- a podijeljena je na dva dijela, na dvije U predgovoru zbirke pjesama Duše pro- leposlanstvo RH u Republici Makedoni- odvojene zbirke. Prvi dio podijeljen je fesor Vedran Iskra kaže kako se čitatelj ji i mnogobrojni drugi. n na petnaest autora u šest tematskih u njezinim pjesmama susreće s minuci- cjelina: Ljubav svatko nosi u sebi, Obitelj, oznošću oslikavanja pojedinca i njego- ENG A presentation was staged in Skopje of a col- Božićna radost, Godišnja doba, Prijatelj- ve duše te njegova odnosa s ljudima i lection of poems by pupils learning Croatian in Mac- edonia and the Duše collection of poems by Magda- stvo, Sretna djeca sretni ljudi, a drugi dio društvom koji ga okružuju. “U središtu lena Džunkovska, a pupil of Croatian language odnosi se na 24 pjesme srednjoškolke Magdalenine pažnje nije društvo, kolek- instruction in Bitola.

MATICA travanj 2017. 57 Apostolsko djelovanje hrvatskih sestara u inozemstvu (18) Sestre Naše Gospe u Holzkirchenu U Holzkirchen, u Bavarskoj, došle su sestre Naše Gospe 1970. godine, nakon što su od 30. siječnja 1969. u Garmischu čekale da se ondje sagradi Dom. I tako su započele svoju povijest služenja starijima i nemoćnima Sestre Virginija i Vianea

Piše: fra Jozo Župić mog posla oko njege starijih osoba. U nja prigodom nekih blagdana ili držav- posao su se uvodile uz pomoć tečaje- nih praznika. užno od Münchena, na va koji su se održavali za njegovatelji- Kako je bilo puno sestara, a vodi- udaljenosti od 30 kilo- ce. Bile su jako privržene svojim štiće- teljica Doma bila je njihova sestra, one metara, nalazi se Holzkir- nicima, brižno su podmirivale njihove su davale ton svemu što se događalo i J chen. Željeznička pruga mnogobrojne potrebe. S puno odušev- nadoknađivale eventualne nedostatke između Münchena, ljenja sestre su pomagale u organizira- u osoblju koji bi se iznenada dogodili. Holzkirchena i Rosenheima puštena je nju društvenih događaja za štićenike: Za njihove duhovne potrebe skrbili su u promet 1857. godine. Eto, u taj Holzkir- koncerata, predstava, plesova, druže- se franjevci koji su redovito mjesečno chen došle su sestre Naše Gospe 1970. imali duhovnu obnovu, ispovijedali se- godine, nakon što su od 30. siječnja stre i slavili s njima sv. misu. 1969. u Garmischu čekale da se sagra- Kao i ostale redovnice, Zajednica je bila vrlo gostoljubiva pa di Dom u Holzkirchenu. I baš u tom sestre su dolazile u su često navraćali svećenici iz bivše dr- Holzkirchenu započele su svoju dugu žave koji su trebali prespavati ili obaviti povijest služenja starijima i nemoćni- Njemačku bez dobrog posao u Münchenu. Neke sestre prije ma. Prema kronici, ostale su u Holzkir- znanja jezika, kao i su radile u Sjemeništu u Subotici pa je chenu do 2006. godine, kada 1. travnja bila redovita pojava da iz toga udalje- 2006. godine odlaze posljednje dvije samog posla oko njege nog dijela dođe biskup ili svećenici. U sestre. starijih osoba. Domu su imale kapelicu sv. Ane u kojoj Tijekom 35 godina sestre su se iz- mjenjivale i dolikuje da spomenemo njihova imena: S. Fidelis (Smilja) De- longa, s. Blaženka (Ruža) Dubravac, s. Zrinka Dolenec, s. Božena (Marija) Sta- nić, s. Brigita (Kata) Grgurić, s. Salezija (Marija) Kulundžić, s. Josipa (Đula) Mi- lodanović, s. Gracija (Marija) Šainčević, s. Virginija (Marija) Šiltić, s. Mirela (Eva) Šokčević, s. Inviolata Vidić, s. Valentina (Katarina) Petrović, s. Snježana (Antica) Varvodić, s. Zvonimira (Anica) Ilić, s. Via- nea (Dragica) Brkić, s. Tereza (Eva) Pe- nić, s. Danijela (Ruža) Vincetić, s. Rena- ta (Jela) Stjepanović.

PRIVRŽENE SVOJIM ŠTIĆENICIMA Sestre su živjele u posebnome dijelu Doma koji je bio prilagođen za njih. Kao i ostale redovnice, dolazile su u Njemač- S. Blaženka i Fidelis, upravitelj Doma sv. Ane Peter Rosner i ravnatelj Caritasa Hans Lindenberger, s. Salezija i vrh. glavarica s. Nada ku bez dobrog znanja jezika, kao i sa-

58 MATICA travanj 2017. je svaki dan svećenik slavio sv. misu jer je i sam živio u Domu. Sestre su uređiva- le kapelicu, pripremale za sv. misu, a s. Virginija Šiltić svirala je orgulje u kapelici.

DUHOVNA KUĆA Dom St. Anna je duhovna kuća. Rođa- ci, prijatelji i posjetitelji dobro su došli u svako vrijeme. Za vrijeme Domovin- Na jednoj proslavi sa štićenicima doma oko 1980. skoga rata sestre iz Holzkirchena, ali i ostale sestre Hrvatice iz okolnih mjesta, prikupljale su i prosljeđivale humanitar- Za vrijeme Domovinskoga ma u Holzkirchenu i zahvalio Bogu za nu pomoć. U tome su sudjelovali i čla- rata sestre iz Holzkirchena, sve usluge i svu radost koju su sestre novi uprave Caritasa i Doma, ali i osta- donosile u svojim dužnostima. Rekao li zaposlenici. ali i ostale sestre Hrvatice iz je: ‚Ne smijemo biti žalosni, nego ra- Svakako trebamo spomenuti pro- okolnih mjesta, prikupljale su dosni što smo 35 godina imali sestre u slavu sv. Ane i oproštajno slavlje pri- našoj županiji. Hvala im za sve!‘ Zatim godom odlaska sestara iz Holzkirche- i prosljeđivale humanitarnu je zahvalio i gradonačelnik gosp. Wein- na. Poslužit ću se izvješćem s. Fidelis pomoć. mann za prisutnost, sav trud i rad oko Delonga: “Pošle smo iz Zagreba, 21. srp- nemoćne braće i sestara njihova naroda. nja 2006., put Holzkirchena u Njemač- usporedio s radom i teškim počecima Izrazio je sreću i zahvalnost što su imali koj, vrhovna glavarica s. Nada Šestak, sestara u Holzkirchenu. Ne znajući je- sestre…” Tako su i ove sestre dobile pri- s. Salezija Kulundžić i s. Fidelis Delon- zik, bez znanja mentaliteta i navika sta- znanje izvan svoje domovine kad u vla- ga, a s. Blaženka Dubravac otputovala rih ljudi, bez stručne spreme, u tuđini, stitoj domovini nije bilo za njih mjesta. je autobusom dva dana ranije kako bi a unatoč tome s puno hrabrosti i spre- nas dočekala, lijepo primila i ugostila… mnosti, tu se očituje jačina ljubavi za ‚IMAMO JEDNU LJUBAV‘ U nedjelju je u 10.30 sati bila svečana svakog čovjeka bez kompromisa i pre- Ne smijemo zaboraviti da su nakon ekumenska liturgija koju je predvodio drasuda. Za vrijeme pružanja mira bilo Drugoga svjetskog rata radile u škola- direktor Caritasa iz Münchena, mons. je pušteno 100 golubova, kao simboli ma i odgojnim ustanovama, dok ih ko- Hans Lindenberger. U asistenciji je bila mira od istoka do zapada, za mir u svi- munistički režim nije u tome onemogu- evangelička svećenica. Za vrijeme pro- jetu, da prestanu ratovi i mržnje, rasna ćio. Tada je osnovna djelatnost Družbe povijedi mons. Linderberger osvrnuo diskriminacija. To je bilo doista dirljivo… postala rad u župama, u župnom vjero- se na mjesto u Svetom pismu u kojem Župan gosp. Kerkel osvrnuo se na du- nauku, vođenju crkvenih zborova i žu- piše: ‚Tko će naći ženu vrsnu?‘, te je to gogodišnju dobru suradnju sa sestra- pnih domaćinstava. Koristeći se njihovim portalom želim da i drugi saznaju još više o njima. Čitam i prenosim: “Mi sestre Naše Gospe imamo jednu Lju- bav i bez nje je nezamisliv naš život. Ta ljubav je Krist, naš Gospodin i nebeski zaručnik. Kad se s njime povežemo, ne- razdvojivo je naše sestarsko zajedništvo. U euharistiji shvaćamo koliko nas Bog ljubi i koliko ga trebamo. Stoga svaki naš dan započinje molitvom Časoslo- va i svetom misom. Tu primamo snagu za posao koji nas čeka.” Eto, sad nam je jasnije zašto su sestre toliko godina izdržale u Holzkirchenu. Zahvaljujući s. Mariji Martini Koprivnjak iz Primorske ulice u Zagrebu, koja mi je poslala ma- terijal iz arhive i fotografije, želim svim sestrama da ostvaruju sadržaj karizme Družbe sestara Naše Gospe - odgojem mijenjati svijet, u njega ugrađivati vrijed- Naše sestre ispred doma u Holzkirchenu početkom 1970-ih nosti Isusova kraljevstva. n

MATICA travanj 2017. 59

LJEPOTE HRVATSKE OKOM FOTOGRAFA Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku najpoznatije je hrvatsko svjedočanstvo prijelaza iz gotike u renesansu u sakralnoj arhitekturi. Katedrala je izgrađena između 1431. i 1535. godine te nam govori o bitnim razmjenama u području spomeničke umjetnosti između Sjeverne Italije, ŠIBENIK Dalmacije i Toskane 15. i 16. stoljeća. Tri arhitekta PHOTO BY ZORAN JELAČA - Francesco di Giacomo, Juraj Dalmatinac i Nikola Firentinac - razvili su strukturu u cijelosti izgrađenu od kamena uporabljajući jedinstvenu tehniku za kupolu katedrale. Rezultat je sklad kamene cjeline, metode slaganja i apsolutne harmonije unutar katedrale.

MATICA travanj 2017. 61 abinjoni je naziv za vrstu tje- stenine koja je ujedno i naj- poznatijeL jelo labinskoga kraja - Naša labinjonski krafi.Riječ je o tijestu koje se puni slatkim nadjevom od kuhinja sira i koje je vrlo slično raviolima. Krafi se rade i u ostalim krajevima Istre, no posebnost ovih la- binjonskih jest da su oni uvijek slatki i kao takvi se tradicionalno Vrijeme pripreme: poslužuju kuhani s pečenom ko- koši i povrćem. Ova kombinacija 30 min sjajan je spoj koji se prema potrebi može pripremati kao slastica i to flambirana u karamel umaku ili pržena u ulju. Nekad su se krafi jeli u specijalnim prilikama, na slavljima poput vjen- Vanna čanja kada su se uvijek služili između juhe i glavnoga jela. Zamastili bi se umakom od kokošjeg pečenja, a u bogatijoj 1. Vanna – Izmiješane boje varijanti služili su se sa žgvacetom od kokoši, s tartufima, 2. Goran Bare – Osvijesti me sirom, pršutom, pancetom, škampima... Slatki krafi odlično se spajaju s blagim mesom peradi i slatkom mrkvom. Labi- 3. Buđenje – Samo ti, samo ja njoni su uvijek bili na stolu za Uskrs i Božić, a svakoga dana 4. Antonela Doko – Odlična stvar ih možete naći na meniju u istočnome dijelu Istre - u Labi- 5. Kedžo feat. Zsa Zsa – Sve u meni se budi nu, Raši, Vozilićima, Kršanu, Plominu, Trgetu... 6. Mia – Sanjaj me 7. Parni valjak – Opet se smijem 8. Bang Bang – Pijani i zaljubljeni Labinjonski 9. Neno Belan & Fiumens – Sanjaj 10. Antonija Šola – Dok slušam radio krafi 11. Mladen Grdović – Boliš me ljubavi 12. Jole – Rasipnik 13. Jelena Rozga – Žileti 14. Petar Grašo – Ne znan za se 15. Posegana – Dovraga sve 16. Pravila igre – Zagrli me 17. Rezerve – Madona 18. Leteći odred – Nižem dane 19. Ivan Zak – Da si tu 20. Mejaši – Kažu da te ženim

SASTOJCI: Za tijesto: 300 g glatkog brašna • 1 jaje • voda 21. Lana Jurčević – Šećeru Za nadjev: 300 g mladoga sira • 200 g suhoga naribanog sira • 1 - 2 22. Dino Merlin – Hotel Nacional žlice grožđica namočenih u rakiji ili rumu • limunova korica • jedno žumance • šećer prema ukusu • krušne mrvice po potrebi i vanilija 23. Tony Cetinski – Laku noć 24. Tonči & Madre Badessa – Tko nije lud, nije normalan PRIPREMA: Umijesiti glatko tijesto, ostaviti ga da malo 25. Jacques Houdek & Doris Dragović – Ima nešto u tome odstoji pa ga razvaljati vrlo tanko. Pomiješati sastojke 26. Adastra – Kad smo zajedno za nadjev da se dobije jednolična smjesa. Nadjevu do- 27. Lovre Lučin – Samo da znaš dati malo krušnih mrvica ako je rijedak. Tijesto izrezati na široke trake, rasporediti nadjev i preklopiti dru- 28. Jurica Pađen & Aerodrom feat. Kocka – Ispod tuša gim komadom tijesta. Uz pomoć kalupa ili čaše izrezati 29. Srebrna krila – Još da mi te jednom ljubiti krafe na željeni oblik. Možete ih spojiti vilicom. Skuhati 30. Mladen Burnać – Malena krafe, preliti ih masnoćom od pečenja i poslužiti s mesom i povrćem ili uz žgvacet, a možete ih samo preliti rastopljenim maslacem i posuti naribanim sirom. Kao slastica mogu se pržiti u ulju ili se skuhati i preliti umakom od karamela s vrhnjem koji se flambira rakijom. U karamel možete dodati i malo višnjevca. Split: Dodjela glazbenih nagrada Porin

Tekst/foto: Hina

odjelom glazbenih nagra- Oliver i Gibonni da 17. ožujka u splitskoj Spaladium areni završio je 24. Porin, a najviše su odnijeli najviše kipića D ih osvojili Oliver i Gi- bonni. Za album godine proglašen je album “Familija” Olivera i Gibonnija, a ta dva glazbenika dobili su i Porina za najbolju vokalnu suradnju za skladbu “Sreća”, Oliver i za najbolji album pop glazbe te za najbolju mušku vokalnu izvedbu “Gdje to piše” s albuma “Fami- 1. Vanna – Izmiješane boje lija”. 2. Goran Bare – Osvijesti me Pjesma godine je “Zaljubila sam se” 3. Buđenje – Samo ti, samo ja zagrebačke grupe Detour, a novi izvo- Za album godine proglašen je album “Familija” Olivera i 4. Antonela Doko – Odlična stvar đač godine Antonela Doko. Najboljim albumom zabavne glazbe proglašen je Gibonnija, a ta dva glazbenika dobili su i Porina za najbolju 5. Kedžo feat. Zsa Zsa – Sve u meni se budi album “Oči duše” Tereze Kesovije, naj- 6. Mia – Sanjaj me bolji album rock glazbe “Angela Mer- vokalnu suradnju za skladbu “Sreća”, Oliver i za najbolji 7. Parni valjak – Opet se smijem kel” Leta 3, dok je najboljom ženskom album pop glazbe te za najbolju mušku vokalnu izvedbu 8. Bang Bang – Pijani i zaljubljeni vokalnom izvedbom proglašena pjesma “Moja magija” s albuma “Singl” Jo- 9. Neno Belan & Fiumens – Sanjaj sipe Lisac. Nagrade za životno djelo dobili su 10. Antonija Šola – Dok slušam radio Nagrade za životno djelo dobili su skladatelj, producent i kantautor – Boliš me ljubavi skladatelj, producent i kantautor Zrin- 11. Mladen Grdović Zrinko Tutić, dirigent i skladatelj 12. Jole – Rasipnik ko Tutić, dirigent i skladatelj te akademik Zoran Juranić, kao i klapa Lučica. te akademik Zoran Juranić, kao i 13. Jelena Rozga – Žileti Voditelji programa bili su Ivan Vukušić klapa Lučica. 14. Petar Grašo – Ne znan za se i Iva Šulentić, a u Spaladium areni bilo 15. Posegana – Dovraga sve je nekoliko tisuća gledatelja. 16. Pravila igre – Zagrli me Na velikoj pozornici Spaladium are- Dražića, Damir Kedžo i Zsa Zsa, Detour, ne nastupali su: Oliver, Gibonni, Nina Mia Dimšić, Antonela Doko, Zrinka Po- 17. Rezerve – Madona Badrić, Jelena Rozga, Let 3, Jacques Ho- savec, Singrlice, instrumentalni All Star 18. Leteći odred – Nižem dane udek i tamburaški orkestar Krunoslava Tereza Kesovija Band (Bow vs Plectrum, Igor Geržina, 19. Ivan Zak – Da si tu Elvis Stanić, Šimun Matišić, Miro Kado- 20. Mejaši – Kažu da te ženim ić, Vedran Ružić, Joe Kaplowitz i Brani- mir Gazdik) te gradski zbor Brodosplit. 21. Lana Jurčević – Šećeru Ove godine u prvome krugu gla- 22. Dino Merlin – Hotel Nacional sovanja glazbena zajednica izabrala je 23. Tony Cetinski – Laku noć od 1.724 prijave u 33 kategorije po tri 24. Tonči & Madre Badessa – Tko nije lud, nije normalan skladbe, izvođača ili albuma, osim za kategorije ‘Album godine’ i ‘Pjesma godi- 25. Jacques Houdek & Doris Dragović – Ima nešto u tome ne’, gdje su birali njih pet. Najviše prija- 26. Adastra – Kad smo zajedno va bilo je u kategoriji ‘Pjesma godine’ za 27. Lovre Lučin – Samo da znaš koju je prijavljeno 236 skladbi, 61 više 28. Jurica Pađen & Aerodrom feat. Kocka – Ispod tuša nego lani, dok je za ‘Album godine’ prijavljeno 83 albuma. n 29. Srebrna krila – Još da mi te jednom ljubiti 30. Mladen Burnać – Malena ENG The 24th Porin music industry awards cere- mony wrapped up at Split’s Spaladium on the 17th of March, with most of the awards going to singer/ Elvis Stanić, Oliver Dragojević, Zlatan Stipišić Giboni i Nikša Bratoš songwriter duo Oliver and Gibonni. Their joint album Familija took the Porin for Best Album.

MATICA travanj 2017. 63 CRORAMA

OSMI TJEDAN SMIJEHA Premijerom predstave “Sve u 3…” u Hrvatskome narodnom kazalištu u Va- raždinu završen je Osmi tjedan smijeha, održan u organizaciji Kerekesh teatra. U deset dana publika je u šest gradova i šest mjesta u Varaždinskoj županiji vidjela 42 izvedbe 20 predstava Kerekesh teatra i gostujućih kazali- šta. Predstave je vidjelo više od 11.500 ljubitelja komedije. Na fotografiji Igor Mešin i Mila Elegović u komediji “Nije bila peta, bila je deveta”.

ZAPLOVILA ŽITNA LAĐA Prvom plovidbom Žitne lađe “Aurora Colapis”, koja je u sklopu turističkoga projekta Žitni put Općine Pokupsko izgrađena na poticaj udruge “Zvono za Kupu” iz Zamršja, Hrvatska je dobila novu, jedinstvenu turističku atrakciju na Kupi. Osam godina, koliko je prošlo od ideje do realizacije, prvom plovidbom rijekom Kupom u Sisku novi turistički proizvod predstavljen je javnosti. Kada se za to stvore optimalni uvjeti, predviđeno je da turistička lađa prometuje Kupom između Siska i Karlovca, upravo kako su krajem 18. st. i u 19. stoljeću prometovale lađe sa žitom iz Banata, dužicama za izgradnju bačava, suhim šljivama iz Bosne i drugom robom.

DAN NARCISA: PODIZANJE SVIJESTI O RAKU DOJKE Hrvatska je u vrhu europskih zemalja po smrtnosti od raka dojke, a bolest je sve češća i u mlađih žena pa treba stalno isticati koliko su važni redoviti pregledi dojki da bi se bolest spriječila ili otkrila u ranome stadiju, kada ju je moguće izli- ječiti, istaknuto je na obilježa- vanju Dana narcisa u središtu Zagreba. Na Trgu bana Jelačića postavljen je i pokretni mamo- graf, gdje su žene mogle obaviti pregled dojki. Program mobil- ne mamografije u Zagrebu namijenjen je ženama u dobi od 40 do 49 godina i starijim od 69 godina, dobnim skupinama koje nisu obuhvaćene Nacio- nalnim programom ranog ot- krivanja raka dojke.

64 MATICA travanj 2017. ODRŽANO 12. IZDANJE BITKE KRAJ SAMOBORA 1441. Unatoč poznatome ishodu, na Vugrinščaku podno samoborskoga Staroga grada svake se godine oku- pi sve veći broj vitezova, kopljanika, kuburaša, mačevalaca, streličara i njihovih pomagača, koji od jutarnjih sati grade svoje tabore iz kojih kre- ću u važnu bitku – Bitku za Samo- bor 1441. U vjernome prikazu suko- ba između vojske kraljice Elizabete i vitezova poljskoga kralja Vladislava Jagelovića, ove godine sudjelovalo je više od 200 članova različitih viteš- kih udruga iz Hrvatske, Mađarske i Slovenije, čiji članovi od zaborava čuvaju sjećanja na događaje i obi- čaje srednjega vijeka.

SAMOSTALNA REVIJA ROBERTA SEVERA NA BIPA FASHION.HR-U Nakon ekskluzivnog otvorenja BIPA FASHION.HR-a u tune- lu Grič, modni događaj sezone nastavljen je samostalnom revijom Roberta Severa na Zagrebačkome velesajmu. Na najdužoj pisti ikad na BIPA FASHION.HR-u omiljeni dizaj- ner poznatih glumica, koje su reviju pratile iz prvoga reda, predstavio je bogatu kolekciju pod imenom Martina, a publika je uživala u čak 67 izlaza manekenki u kombinacijama koje su obuhvatile sve, od dnevnih do večernjih lookova.

SIKIREVAČKA ČIPKA U EUROPSKOME PARLAMENTU Tradicionalna sikirevačka “Sunčana čipka” predstavljena je u Europskome parlamentu na izložbi koju je organizirala hrvatska europarlamentarka Ruža Tomašić. Zastupnica Ruža Tomašić dobila je ideju za održava- nje izložbe prošle godine na izložbi u Sikirevcima gdje je shvatila koliko se tamošnji stanovnici trude oko te čipke. “Ako gledamo u hrvatskim okvirima, ta je čipka posebna u odnosu na druge po tehnici rada. Paška i lepoglavska čipka rade se na batiće, dok se naša radi šivaćom iglom na ramama”, istaknuo je Mato Galović, tajnik udruge Sikirevački motivi, čiji su članovi, njih 50- ak, stigli u parlament u Bruxelles da bi uz tradicionalnu pjesmu tamošnjega kraja predstavili svoj rad.

MATICA travanj 2017. 65 IZ SPORTA

LINO ČERVAR PREUZEO RUKOMETNU REPREZENTACIJU Nakon sedam godina izbivanja Lino Červar (66) vratio se na kormilo hrvatske rukometne reprezentacije s kojom je osvojio šest medalja, pri čemu i olimpijsko zlato 2004. godine. Červar je sredinom ožujka raskinuo ugovor s Makedonskim rukometnim savezom, nakon čega više nije bilo zapreka da preuzme kormilo hrvatske rukometne reprezentacije. “Došao sam doma. EP ATLETIKA: ŽUNIĆ PETI U KUGLI Život trenera s kovčegom u ruci je pu- Hrvatski kuglaš Stipe Žunić, unatoč odličnom hicu od 21.04 metra, ostao je bez tovanje. Za nekoga je to dugo putova- medalje na Europskome atletskome dvoranskom prvenstvu zauzevši peto mje- nje, za nekoga na žalost kratko. Moje sto pa tako 26-godišnji Zadranin još uvijek nije uspio osvojiti medalju na ne- putovanje je zaista dugo, 40 godina, od kom velikom natjecanju. Ovoga puta izmaknula mu je za 26 centimetara. “Imao tog 20 u inozemstvu. Dođe trenutak sam medalju pet minuta, u tom trenutku sam bio najsretniji čovjek na svijetu. kad se čovjek zaželi svoje kuće i obi- I onda u pet minuta me dvojica od nikuda prebace. Znao sam da to nije sigur- telji. Kada dođeš kući ipak je lakše jer na medalja, ali... Ne znam koliko još moram čekati medalju ni što da napravim si okružen onima koji te vole”, rekao za nju, ne znam. Valjda treba imati i sreće, sreća prati hrabre, a ja sam hrabar. je Červar koji je već vodio hrvatsku re- Bacio sam drugi najbolji hitac u životu, spreman sam za dalje”, izjavio je Žunić. prezentaciju od 2002. do 2010. godine.

GORAN ČOLAK OSTVARIO JE IZVANSERIJSKI REZULTAT Naš najuspješniji ronilac na dah Goran Čolak ostvario je izvanserijski rezultat od 10.19 u jednome dahu s Fazza Free- diving natjecanja održanog u Dubai- ju i ponovno se uspeo na najviše po- stolje te tako potvrdio titulu ‘vladara’ jednog od najuglednijih natjecanja u ronjenju na dah. U nastavku sezone Gorana očekuje državno natjecanje početkom travnja, a onda i druga velika natjecanja na međunarodnoj sceni, ali ako je suditi prema uspješnome početku, jedno je sigurno - i ove sezone naš ‘čudesni Hrvat’ spreman je za- držati dah i još puno puta ostaviti nas sve - bez daha!

66 MATICA travanj 2017. TRI BODA U MAKSIMIRU I KATASTROFA U TALLINU Hrvatska nogometna reprezentacija u kvalifikacijskoj utakmici I. skupine za odlazak na Svjetsko nogomet- no prvenstvo u Rusiji 2018. godine svladala je u Za- grebu Ukrajinu s 1 - 0 (1 - 0). Strijelac jedinoga gola bio je Nikola Kalinić u 38. minuti odlično se okrenuv- ši u kaznenome prostoru gostiju nakon lijepe kombi- nacije Modrića i Rakitića. Dvoboj reprezentacija Hr- vatske i Ukrajine na Maksimiru prošao je bez ijednog incidenta na tribinama na kojima je prema službeno- me podatku bilo 27.351 gledatelj. Navijači su tijekom svih 90 minuta hrabrili hrvatske nogometaše uobiča- jenim povicima među kojima su dominirali “U boj, u boj” i “Zovi samo, zovi”, ali bez uvredljivih povika. Čini se kako je temeljita priprema sigurnosnih službi, an- gažman više od 550 zaštitara i više od 500 policajaca, postigla rezultat te bi Hrvatski nogometni savez nakon dugo vremena mogao proći bez ikakvih sankcija zbog ponašanja navijača. U preostale dvije utakmice u našoj skupini Turska je u Antalyji svladala Finsku s 2 – 0, dok je Island kao gost u Skadru svladao Kosovo s 2 - 1. Na polovici kvalifika- cija Hrvatska je vodeća u skupini s 13 bodova, dok je Ukrajina treća s osam. Drugo mjesto zauzima Island s 10 bodova, četvrta Turska ima osam, dok su na dnu Finska i Kosovo s po jednim bodom. Hrvatska će sljede- ću kvalifikacijsku igrati 11. lipnja na gostovanju Islan- du, u Reykjaviku. Samo četiri dana nakon pobjede nad Ukrajinom naša nogometna reprezentacija izgubila je u prijateljskoj utakmici u Tallinnu od domaće Estonije s čak 0 - 3 (0 - 1). Nogometna reprezentacija Estonije postala je naj- lošije rangirana reprezentacija na Fifinoj ljestvici koja je ikada pobijedila Hrvatsku.

OBILJEŽAVA SE 50. OBLJETNICA POVIJESNOGA USPJEHA DINAMA U prostorijama Dinama održana je konferencija za medije u povodu početka akcije obilježavanja pola stoljeća od osvajanja jedinoga europskog trofeja u povijesti hrvatskoga klupskog nogometa. “Modri” su osvojili pokal 1967. godine pobijedivši u finalu u dvije utakmice Leeds United. U Zagrebu je bilo 2 -0, a u uzvratu u Leedsu 0 - 0. Dinamo će obilježi- ti godišnjicu povijesnoga uspjeha nizom događaja, a zaključna svečanost održat će se 6. rujna, na dan kada je prije pola stoljeća u Leedsu bio uzvratni dvoboj finala. Legende kluba Krasnodar Rora i Zlatko Škorić prisjetili su se uspomena iz te ‘zlatne sezone’ Dinama. Rora je otkrio kako su igrači Dinama u ispranim i prevelikim dresovima izgledali kao stra- šila u odnosu na ‘zrihtane Talijane’. “Ali ‘strašila’ su im pokazala”, dodao je.

MATICA travanj 2017. 67 otkrijte svoju priču na hrvatska.hr

Ne ispunjavajte život danima, ispunite dane životom.

source: tourist board county šibenik-knin