DOCSLIB.ORG

HG 2014 Br. 60-63

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text

Load more

Uvodnik Fokus na autorskom i kritičkom Poštovani čitatelji, oni su na Festivalu angažirani kao stručnjaci profesionalci koji trebaju obaviti svoj posao (o čemu U uvjetima limitiranog broja stranica zbog smanjenih sredstava su temeljem Statuta potpisivali kojima zadnje dvije godine nakladnik HDDU raspolaže za i ugovor), kao i svatko drugi časopis, odlučili smo maksimalan prostor dati autorskim na Festivalu. Rekao sam im da tekstovima, dok se faktografski pregled premijernih predstava i festivalski žiri nije angažiran da festivala seli na internetsku stranicu HDDU-a. Tako se u Hrvatsko izabere najgenijalnije ostvarenje u glumište vraćaju autorski kritički osvrti na kazališne festivale te nekoj kategoriji, nego najbolje (ili kolumne članova uredništva. Sjećanja Borisa Senkera na glumca najmanje slabo) od ponuđenog te i dugogodišnjeg predsjednika HDDU-a Zvonimira Torjanca i godine, neovisno koliku ocjenu Želimira Ciglara na glumačku velikanku Anu Karić, iz kolumni nagrađeni po njihovu mišljenju treba izdvojiti i raspravu Sanje Nikčević o pojmu i definiciji zaslužuje. kazališne kritike. Kao glasilo HDDU-a opsežno izvješćujemo i njegovim velikim Kritičko promišljanje o kazališnim festivalima smatramo iznimno projektima, Nagradi hrvatskog glumišta i Festivalu glumca, ali i o važnim za njihovu kvalitetu, i njime želimo dati putokaze za manjim ali važnim akcijama. njihovo unapređivanje u budućnosti. Hrvatski kazališni festivali u stalnim su previranjima, uključujući i Dubrovačke ljetne igre, Ovaj broj časopisa zaključujemo sjećanjima na niz kazališnih koje su se prošle godine rizično otvorile eksperimentalnom umjetnika koji su nas napustili, od kojih su neki u hrvatskoj kazalištu, a ove su se godine okrenule za 180 stupnjeva i posvetile javnosti posve zaboravljeni, te smatramo jako važnim da na lektirnim klasicima (Romeo i Julija, Dundo Maroje). jednom mjestu podsjetimo svake godine na njihov doprinos daskama koje život znače. Na Marulićevim danima bilo je napeto: žiri se javno obračunao sa selekcijom (iako nije jasno je li imao uvid u ostale prijavljene predstave i koje su to bitne prošlosezonske predstave izostavljene) Srdačno vaš, te je čak odlučio jednu nagradu ne dodijeliti, što je vrlo kontroverzna odluka i pljuska umjetnicima jer šalje poruku da su baš svi u toj kategoriji izrazito loši. Kad su me kao umjetničkog ravnatelja Festivala igranog filma u Puli članovi žirija pitali mogu li ne dodijeliti neku nagradu, odgovorio sam im da ne mogu: Zlatko Vidačković, glavni urednik Nikola Otržan u drami Friedricha Schillera Mislav Čavajda (Othello) i Judita Anđela Ramljak (Dorina) i Adrian Pezdirc Spletka i ljubav Franković (Desdemona) u drami Othello (Tartuffe) u drami Tartuffe Molièrea, red. W. Shakespearea, red. Eduard Miler, 60. Krešimir Dolenčić, ADU Zagreb Splitsko ljeto broj 60 - 63, 2014. Hrvatsko glumište 1 Uvodnik 1 Predstave 21. Festivala glumca 54 Sadržaj 2 Zelena livada iz sna (Dobitnici nagrada 21. Festivala glumca) 55 KOLUMNE 3 NAGRADE 57 Boris Senker: Slikar naše duše (Sjećanje na Zvonimira Torjanca) 4 Pomne psihološke studije likova (Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo: Želimir Ciglar: Ljubavno pismo glumi (Sjećanje na Anu Karić) 6 Božidar Boban) 58 Sanja Nikčević: Književnost, teatrologija, komunikologija Tradicija i istraživanje (Godišnja Nagrada Vladimir Nazor: (Kazališna kritika, što je to?) 8 Balet HNK-a u Zagrebu) 59 OBLJETNICE Intenzitet i u mudroj dobi Nenad Nikolorić: Pola stoljeća s Talijom (Razgovor s Ratkom Glavinom) 11 (Nagrada Fabijan Šovagović DHFR-a: Mustafa Nadarević) 60 FESTIVALI 14 Dobri anđeo hrvatske teatrologije (Demetrova nagrada za životno djelo HDKKT-a: Boris Senker) 61 Tomislav Kurelec: Uvlačenje gledatelja u igru (38. Dani satire Fadila Hadžića) 15 20 Gavranovih premijera u svijetu (Hrvatski dramatičari u inozemstvu: Miro Tomislav Kurelec: Scenska magija (12. Festival svjetskog kazališta) 16 Gavran) 62 Mira Muhoberac: Dva barda u Gradu (65. Dubrovačke ljetne igre) 17 Rekordan broj sudionika (6. Noć kazališta) 62 Zlatko Vidačković: Zlo pod krinkom dobra: Jago i Tartuffe (60. Splitsko ljeto) 18 DJELATNOST HDDU-a Tatjana Sandalj: Borba protiv vjetrenjača (11. Riječke ljetne noći) 19 U čast velikanima hrvatskog glumišta (Koncert Glumci glumcima) 63 Mario Županović: Trajni gost i ostali (18. Zadar snova) 20 Božićni domjenak za umirovljene članove HDDU-a 64 Sanja Petrovski: Jake domaće snage (20. Zadarsko kazališno ljeto) 21 Novi članovi HDDU-a u 2014. godini 65 Tatjana Sandalj: Krhka ravnoteža straha i nade Članovi HDDU-a sa statusom samostalnih umjetnika od 2014. 65 (21. Međunarodni festival malih scena) 22 Kako pomoći? (Akcija upisa u Registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih Jordanka Grubač: Od petice naniže (54. Međunarodni dječji festival) 23 matičnih stanica) 66 Tomislav Kurelec: Od lutke do opere (7. Gumbekovi dani) 24 Svjetlo budućnosti (Paljenje treće adventske svijeće u Vukovaru) 67 Tatjana Sandalj: Odnos prema tradiciji (19. Revija lutkarskih kazališta) 25 SJEĆANJA 68 Oštre poruke Žirija (25. Marulićevi dani) 26 Tomislav Kurelec: Redatelj velikih predstava (Mladen Škiljan) 69 Janko Heidl: Tereti prošlosti (61. Pulski filmski festival) 27 Tomislav Kurelec: Impozantan glumački opus (Boris Buzančić) 70 Janko Heidl: Od osnovnoškolaca do veterana (23. Dani hrvatskog filma) 28 Darko Gašparović: U panteonu velikana (Zdenka Trajer-Šestak) 71 NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA 29 Tri njegove ljubavi (Nikola Otržan) 72 Povratak u budućnost 30 Branka Primorac: Bogata glumačka karijera (Boris Festini) 73 Uzavreli brektaj riječi (Špiro Guberina) 32 Neva Rošić: Bljesak u oku (Maja Petrin) 74 Branka Primorac: Još bih htio glumiti papu (razgovor sa Špirom Guberinom) 33 Branka Primorac: Uvijek pozitivan (Đuro Utješanović) 75 Sunčev odsjaj u očima (Nevenka Petković-Sobjeslavski) 36 Lutkarica odana lutkama (Dina Dožić-Hromatko) 76 Marija Barbieri: Nemam neostvarenih želja Duboko promišljanje lutkarstva (Saša Gregurić) 76 (Razgovor s Nevenkom Petković-Sobjeslavski) 37 Nagrađeni i nominirani 40 Odlazak primadone (Željka Rajner) 77 FESTIVAL GLUMCA 49 Tražena glumica (Lena Politeo) 77 Humanost na djelu 50 Karijera dulja od šezdeset godina (Slavica Fila) 78 Aida Bukvić: Vremenima usprkos (Riječ izbornice) 53 Vrsna komičarka (Zdenka Jakšić Trach) 78 KOLUMNE OBLJETNICE kolumna | Osobno sjećanje na Zvonimira Torjanca (Donji Miholjac, 14. rujna 1930. – Zagreb, 9. rujna 2014.) Slikar naše duše U Hrvatskom narodnom kazalištu Zvonimir Torjanac je nastupao rjeđe, dobivao nešto manje uloge, ali ih je, predan i pouzdan glumac kakav je bio i ostao, savjesno i zaista mudro pripremao, čekao svojih pet minuta na sceni pa ih u punoj mjeri i iskoristio. Uz kazališni, impresivan je i njegov filmsko-televizijski opus koji broji više od sedamdeset različitih likova iz svih naših krajeva, više od sedamdeset filmskih i televizijskih portreta naših ljudi, naših duša rezignirani suvišni čovjek Ivan Petrovič Vojnicki u Ujaku Vanji, Stankovićev autoritativni a duboko nesretni gazda Hadži Toma u Koštani te Molièreov zbunjen – zabezočen, preveli su stari Dubrovčani – muž George Dandin u istonaslovnoj komediji. Godine 1964. prešao je u Zagreb, u Pionirsko kazalište koje će 1967. postati Zagrebačkim kazalištem mladih, i nastupao dakako u predstavama za djecu. Za nas je bio junak sjajne „gusarske bajke s pjevanjem i mačevanjem“ Kapetan Džon Piplfoks, koju je Božidar Violić u godini preimenovanja kazališta režirao prema radio-dramskom tekstu Duška Radovića i Miroslava Belovića. Zvonko Torjanac bio je naslovni lik, Kapetan Džon Piplfoks zvani Zvono, okorjeli morski vuk koji na pitanje „ljepojki iz Havane“ o imenu njegova broda gromko odgovara: „Osveta, to je moj brod!“ i predvodi svoje gusare u obračun sa sedmoglavim čudovištem. U našim mu je Vitezovima pak redatelj Joško Juvančić dodijelio posve drukčiju ulogu – pitomoga, izmučenoga, mira i tišine željnog Dragona od Evegreena, nedužne žrtve s jedne strane kraljevske i viteške propagande, a s druge verbalnoga nasilja navodne dame koju je navodno zatočio – u prizoru što ga je kritika gotovo jednodušno proglasio dramaturškim viškom i predlagala njegovo brisanje iz predstave. Ako s dramaturškoga stajališta taj prizor možda i jest bio višak Zvonimir Torjanac nije ga otpisao, nije u njemu šmirao, nego je svojski zagovarao tu našu izmučenu i simpatičnu „zelenkastu osobu zmajevita karaktera“. piše: Boris Senker Pouzdan u predstavama za djecu, Torjanac se, međutim, kao glumac najbolje osjećao, a to se onda osjetilo i u gledalištu, na vonimira Torjanca – Torija, kako su ga zvali kolege i Komornoj sceni L-99, u potkrovlju Preradovićeve ulice 16, i u prijatelji – upoznao sam prije malo više od četiri desetljeća, predstavama za odrasle. Veličanstven bio je njegov primitivni u sezoni 1972./73., na pokusima za Tahirov, Ninov i moj a lukavi Kokan, pritajeni homoseksualac, posvuda prisutan Z„neuzoriti komad“ Vitezovi otrulog stola, prvi naš tekst koji seoski zavidnik i spletkar, vječito oslonjen o teški, terenski bicikl, je doživio izvedbu u profesionalnom kazalištu, Zagrebačkom u Međimorčevoj adaptaciji i režiji Kušanova romana Naivci. kazalištu mladih. Sedamnaest godina stariji od nas, malo komu Ne sjećam se čime je bio prekriven pod te prostorno skučene znanih početnika, netom diplomiranih komparatista, Zvonimir a tako važne pozornice, i je li uopće nečim bio prekriven, ali Torjanac tada je imao itekako bogato glumačko iskustvo pa i tom pod Torjančevim je nogama šljapkalo gusto, ljepljivo panonsko iskustvu primjereno mjesto u kazališnom svijetu. blato što sve guta. Potom je na red došao vojnik Parapuš
Recommended publications
  • Nagrada Vladimir Nazor Za 2019. Godinu

    Nagrada Vladimir Nazor Za 2019. Godinu

    nakladnik Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Runjaninova 2, Zagreb za nakladnika dr.sc. Nina Obuljen Koržinek urednica Pia Sopta koordinacija odbora i komisija Dubravka Đurić Nemec Marija Cesar Ivan Božić vizualni identitet nagrade vladimir nazor i dizajn publikacije Superstudio / Ira Payer, Iva Hrvatin fotografski portreti laureata Marko Ercegović (str. 14, 17, 20, 29, 35, 38, 41, 44, 47) arhivske fotografije NAGRADA Lisa Hinder / Künstleragentur Seifert (str. 23) Tošo Dabac, 1968. / Arhiv Tošo Dabac, (str. 32.) VLADIMIR NAZOR Mećava, režija. A. Vrdoljak, 1977. Arhivsko gradivo Hrvatskog državnog arhiva /HR HDA 1392 Zbirka fotografija hrvatskog filma/ (str. 26) za 2019. godinu tipografsko pismo Vita (Nikola Djurek) lektura Ana Vraneša Sredić tisak Kerschoffset naklada 300 primjeraka issn 1848-9753 Zagreb, srpanj 2020. ODBOR NAGRADE VLADIMIR NAZOR SADRŽAJ zvonko kusić uvod predsjednik 7 branka cvitković* književnost 13 dinka jeričević glazba frano parać 19 goran rako film 25 helena sablić tomić likovne i primijenjene umjetnosti branko schmidt 31 milko šparemblek kazališna umjetnost 37 zlatan vrkljan arhitektura i urbanizam * mandat u mirovanju 43 dobitnici nagrade vladimir nazor 1959.–2018. 49 4 5 NAGRADA NAGRADA VLADIMIR NAZOR VLADIMIR NAZOR ZA 2019. GODINU ZA 2019. GODINU UVOD UVODNA RIJEČ Ljudska potreba za ljepotom i umjetnošću u doba krize MINISTRICE KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE poprima novo lice. Više nije prikrivena, čuvana za posebne prigode, ne odgađa se kako bi ustupila mjesto drugim neophodnostima, ne zanemaruje se. Ona postaje sredstvo preživljavanja, primarnost, razonoda i utjeha. Krizno razdoblje, obilježeno pandemijom, koja je posljednjih mjeseci uzdrmala hrvatsku i svijet, te potresom koji je u ožujku pogodio zagreb, pokazalo je s jedne strane svu ranjivost kulture, ali istodobno i sposobnost umjetnika za regeneracijom, pronalaskom novih načina izražavanja i putova do publike.
  • HG 2010 Br. 46-47

    HG 2010 Br. 46-47

    Uvodnik Aktualnosti i kazališni vremeplov Poštovani čitatelji, Nedugo nakon broja kojim smo obuhvatili razdoblje do kraja Osim aktualnih zbivanja, Hrvatsko kolovoza, evo i drugog broja za 2010. koji pokriva period do kraja glumište bavit će se intenzivno godine. Dok je prošli broj obilježilo nadoknađivanje propuštenih i temama iz hrvatske kazališne festivala, premijera i niz sjećanja na preminule umjetnike, u ovom povijesti, ne samo zbog uredničkih smo uhvatili ritam s brojnim obljetnicama – a za idući broj čeka nostalgičarskih afiniteta, nego i zato nas još obilježavanje 150. sezone HNK u Zagrebu i jubileja Elize da sve brojnije čitatelje (osobito one Gerner, kojima će se priključiti esej o Beli Krleža u povodu 30 mlađe) podsjeti na velikane naše obljetnice njezinog odlaska. U idućem broju (koji će izaći iz tiska kulturne prošlosti kojima u eri nakon Festivala glumca) također ćemo se pozabaviti režijama estradizacije medija sve više prijeti Krležinih drama Gospoda Glembajevi i Leda na hrvatskim zaborav. Ovaj broj tako donosi esej pozornicama nekad i danas, zabilježit ćemo sve recentne knjige o kasnim glumačkim nastupima iz područja kazališta i dramske književnosti te objaviti drugi dio Tita Strozzija, glumca, dramskog temata o kazališnoj kritici, čijim se prvim dijelom otvara ovaj broj i opernog redatelja (više od 300 Hrvatskog glumišta. uloga i isto toliko režija), dramskog pisca (Ecce homo, Zrinski, Ulaskom u redoviti ritam izlaženja i rješavanjem zaostataka moći Tomislav, Igra u dvoje...), dramatizatora, prozaika, pedagoga, ćemo se
  • Jewish Communities in the Political and Legal Systems of Post-Yugoslav Countries

    Jewish Communities in the Political and Legal Systems of Post-Yugoslav Countries

    TRAMES, 2017, 21(71/66), 3, 251–271 JEWISH COMMUNITIES IN THE POLITICAL AND LEGAL SYSTEMS OF POST-YUGOSLAV COUNTRIES Boris Vukićević University of Montenegro Abstract. After the dissolution of Yugoslavia, the Jewish community within Yugoslavia was also split up, and now various Jewish communities exist in the seven post-Yugoslav countries. Although all of these communities are relatively small, their size, influence, and activity vary. The political and legal status of Jewish communities, normatively speaking, differs across the former Yugoslav republics. Sometimes Jews or Jewish communities are mentioned in constitutions, signed agreements with governments, or are recognized in laws that regulate religious communities. Despite normative differences, they share most of the same problems – a slow process of return of property, diminishing numbers due to emigra- tion and assimilation, and, although on a much lower scale than in many other countries, creeping anti-Semitism. They also share the same opportunities – a push for more minority rights as part of ‘Europeanization’ and the perception of Jewish communities as a link to influential investors and politicians from the Jewish diaspora and Israel. Keywords: Jewish communities, minority rights, post-communism, former Yugoslavia DOI: https://doi.org/10.3176/tr.2017.3.04 1. Introduction In 1948, the first postwar census in Yugoslavia counted 6,538 people of Jewish nationality, although many Jews identified as other nationalities (e.g. Croat, Serb) in the census while identifying religiously as Jewish, as seen by the fact that Jewish municipalities (or communities) across Yugoslavia had 11,934 members (Boeckh 2006:427). The number of Jews in Yugoslavia decreased in the following years after the foundation of the State of Israel.
  • 1 Lenki I Relji, Mojim Unucima

    1 Lenki I Relji, Mojim Unucima

    Lenki i Relji, mojim unucima 1 2 Feliks Pašić MUCI Ljubomir Draškić ili živeti u pozorištu 3 4 Ulaz u vilu »Nada« u Omišlju na ostrvu Krku 5 6 Mladom Svetozaru Cvetkoviću, tek pristiglom u Atelje 212, činio se kao ka- kav veliki lutan, očiju dubokih i crnih, sa podočnjacima koji su s godinama posta- jali sve tamniji i dublji. Mira Stupica pamti jedno štrkljasto i visoko dete, krakato, okato, nosato i pomalo dremljivo, koje je kapke imalo uvek napola spuštene, kao roletne. I u sećanju Aleksandra–Luja Todorovića javlja se u istoj slici: visok, štrkljast, šiljat, neopisivo mršav. Vojislavu Kostiću je, tako visok i mršav, sa šišanom bradom, ličio na Don Kihota. Ivana Dimić je imala dvanaest godina kad ga je prvi put videla, na slavi na koju je došla s roditeljima. Među gostima se izdvajao visok, mršav, duhovit čovek koji je psovao. Ogroman, tamnog lica i brade, izgledao joj je kao neki Azijat. Aleksandar–Saša Gruden seća ga se kao klinca koji je s majkom došao kod očeve rodbine u Užice. Prilog opštem utisku: štkljast, nosat, s ogromnim kolenima. Kad su ga upitali kako je, odgovorio je: »Zaštopal mi se nosek.« Posle je objašnjavao da je imao jezički problem: »Govorio sam hrvatski.« Dolasku u Užice 1941. godine prethodi prva velika životna avantura. Od ranih dana naučio je da svet i ljude vidi u slikama. U slikama Zadra, u koji se porodica 1939. seli iz Zagreba, kada je otac Sreten postavljen za vicekonzula Kraljevskog konzulata, prelamaju se, između ostalih, prizori ogromnog stana u kome, po jednom dugačkom hodniku, vozi bicikl.
  • FILM FESTIVAL 22Nd - 29Th November 2012

    FILM FESTIVAL 22Nd - 29Th November 2012

    UNDER THE AUSPICES OF THE EMBASSY OF THE REPUBLIC OF SERBIA IN PRETORIA SERBIAN ARTS AND CULTURE SOCIETY AFRICA SERBIAN FILM FESTIVAL 22nd - 29th November 2012 NU METRO, MONTECASINO An author’s perspective of the world Film, as a sublimation of all arts, is a true medium, a universal vehicle with which the broader public is presented with a world view, as seen by the eye of the fi lmmaker. Nowadays, due to the global economic crisis, which is ironically producing technological and all sorts of other develop- ments, an increasing number of people are pushed to the margins of average standards of living, and fi lmmakers are given the chance to bring under their ‘protection’ millions of disillusioned people with their fi lmmaking capabilities. Art, throughout its history, has always praised but has also been heavily critical of its subject. Film is not just that. Film is that and so much more. Film is life itself and beyond life. Film is everything many of us dream about but never dare to say out loud. That is why people love fi lms. That is why it is eternal. It tears down boundaries and brings together cul- tures. It awakens curiosity and builds bridges from one far away coast to another. Film is a ‘great lie’ but an even greater truth. Yugoslavian, and today the Serbian fi lm industry has always been ‘in trend’. It might sound harsh but, unfortunately, this region has always provided ample ‘material’ for fi lms. Under our Balkan clouds there has been an ongoing battle about which people are older, which came and settled fi rst, who started it and who will be fi rst to leave and such battles have been and continue to be an inspiration to fi lm producers.
  • Croatian Film Catalogue 2015 Katalog Hrvatskog Filma 2015 Sadržaj Contents

    Croatian Film Catalogue 2015 Katalog Hrvatskog Filma 2015 Sadržaj Contents

    Croatian Film Catalogue 2015 Katalog hrvatskog filma 2015 Sadržaj Contents Dugometražni igrani film – Feature Film Bit ćemo prvaci svijeta · Bićemo prvaci sveta · We Will Be the World Champions · Darko Bajić · 10 Imena višnje · Ungiven · Branko Schmidt ·11 Lazar · Svetozar Ristovski ·12 Memoari slomljenog uma · Memoirs of a Broken Mind · Danilo Lola Ilić ·13 Narodni heroj Ljiljan Vidić · Shooting Stars · Ivan-Goran Vitez ·14 Naša svakodnevna priča · Our Everyday Life · Ines Tanović · 15 Puni udar · Full Contact · David Verbeek · 16 Sirene i krikovi · Sirens and Screams · Ivan Perić · 17 Svinjari · The Enchanting Porkers · Ivan Livaković · 18 Ti mene nosiš · You Carry Me · Ivona Juka · 19 Trema · Interruption · Yorgos Zios · 20 Vrapci · Þrestir · Sparows · Rúnar Rúnnarson · 21 Zagrebačke priče vol. 3 · Zagreb Stories Vol. 3 · Ivan Salaj, Pero Orešković, Matija Vukšić, Vlatka Vorkapić, Danilo Šerbedžija, Radislav Jovanov Gonzo · 22 Zvizdan · The High Sun · Dalibor Matanić · 25 Život je truba · Life Is a Trumpet · Antonio Nuić · 26 Kratkometražni igrani film – Short Fiction Film Bakina unuka · Granddaughter ·Tomislav Šestan · 28 Belladonna · Dubravka Turić · 29 Crne mačke · Black Cats · Marko Turčinov · 30 Cvijeće · Flowers · Judita Gamulin · 31 Da je kuća dobra i vuk bi je imao · No Wolf Has a House · Hana Jušić · 32 Daddy Issues · Judita Gamulin · 33 Dan Marjana · Marjan Hill Day · Igor Jelinović · 34 Dobro sam, vidimo se · An Awful Pair of Shoes and a Funeral · Luka Čurčić · 35 Doručak · Le petit déjeuner · Breakfast · Salvatore Li Causi
  • Škola U Kinu Za Školsku Godinu 2015/2016

    Škola U Kinu Za Školsku Godinu 2015/2016

    ŠKOLA U KINU OSNOVNE ŠKOLE školska godina 2015/2016 1 Što je Škola u kinu? Škola u kinu je projekt koji je nastao 2009. godine u suradnji s Hrvatskim filmskih savezom, Odjelom gradske uprave za odgoj i školstvo i Odjelom gradske uprave za kulturu Grada Rijeke. Ovaj projekt je od početka bio zamišljen kao nadopuna nastavi medijske kulture u riječkim osnovnim školama s ciljem osvješćivanja, promicanja i razvoja filmske kulture kod djece. Do sada su u realizaciji ovog projekta sudjelovali učenici brojnih osnovnih škola koji su u više navrata organizirano dolazili u kino te gledali nacionalne i svjetske filmske klasike ili pak vrijedne suvremene filmske naslove - igrane, animirane i dokumentarne. Cilj ovog projekta je razvijati kod djece interes za film od najranije dobi te omogućiti bolje razumijevanje filmske kulture općenito. Program Škole u kinu Program Škole u kinu nadovezuje se na teme koje se obrađuju u sklopu nastave medijske kulture u pojedinim razredima tijekom osnovnoškolskog obrazovanja. Prije samih projekcija filmova pripremili smo za učenike i kratka uvodna predavanja o nastavnim temama koji se obrađuju tijekom godine kao i o filmovima koji su vezani uz te teme, a sve u cilju ispunjavanja zadaća nastavnog područja medijske kulture (osposobljavanje za komunikaciju s medijima, recepcija filma te osposobljavanje za vrednovanje filmskih ostvarenja). Kako se prijaviti za Školu u kinu? Prijave za Školu u kinu mogu se izvršiti na broj telefona 091/555 8447, svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 sati, ili na e-mail: [email protected]. U slučaju da škole iskažu povećani interes za pojedini program moguće je organizirati održavanje programa i u drugim terminima, uz prethodni dogovoru sa školama.
  • Sadržaj Contents

    Sadržaj Contents

    Logotip - Hrvatska verzija 62. Pulski filmski festival održava se pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović 62nd Pula Film Festival is being held under the high patronage of Kolinda Grabar-Kitarović, the President of the Republic of Croatia Logotip - Engleska verzija Sadržaj Contents Tko je tko Who is who 3 Uvodna obraćanja Introductions 4 Ocjenjivački sudovi i nagrade Juries and Awards 10 HRVatSKI PROGRAM CRoatiaN PROGRAMME 26 Dugometražni film – natjecanje Features – Competition 26 Kratkometražni film – natjecanje Shorts – Competition 58 MeđUNARODNI PROGRAM INTERNatioNAL PROGRAMME 68 Dugometražni film – natjecanje Features – Competitions 68 Dugometražni film – izvan konkurencije Features – Out of Competition 84 Samo kratko Short Matters! 90 StudENTSKI PROGRAM StudENT PROGRAMME 98 DIZALica – program za mlade Youth Programme 110 PuLica – program za djecu Children' s Programme 116 SUSJEDI I PRijatELJI NEIGHBOURS AND FRIENDS 130 Retrospektiva – Ivana Primorac Retrospective – Ivana Primorac 134 Pulska kinoteka Pula Cinematheque 142 Festivalski hommage – Tomislav Radić Festival Hommage – Tomislav Radić 150 PoPRatNI PROGRAMI SIDEBAR PROGRAMME 156 PULA PROfessional 158 Izložbe Exhibitions 168 Portarata 173 P. S. Pula 174 Pulica u kaputu Coated Pulica 175 2 Tko je tko Who is who VIJEĆE PULSKOG FILMSKOG FESTIVALA / PULA FILM FESTIVAL COUNCIL Berislav Šipuš, predsjednik / president Valter Flego, Boris Miletić, Hrvoje Hribar, Goran Radman, Danilo Šerbedžija, Ivan Goran Vitez, Hrvoje Osvadić, Jasna Jaklin
  • Bibliografija Časopisâ Filmska Revija (1950–1952. I 1955–1956)

    Bibliografija Časopisâ Filmska Revija (1950–1952. I 1955–1956)

    Studia lexicographica, GOD. 7 (2013) BR. 1(12), STR. 211–266 Iva Klobučar Srbić: Bibliografija časopisâ Filmska revija (1950–1952. i 1955–1956) Bibliografija časopisâ Filmska revija (1950–1952. i 1955–1956) Iva Klobučar Srbić Leksikografski zavod Miroslav Krleža Uvod Nakon Drugoga svjetskoga rata, 1950-ih godina, kinematografija je u tadaš- njoj Jugoslaviji bila obuhvaćena industrijskim Petogodišnjim planom (1947), što je rezultiralo njezinim sustavnim razvojem. S obzirom na to da je kinematografiji pri- davana politička važnost, film se počeo pratiti u dnevnim novinama te se populari- zirao po tjednicima i revijama. U to je vrijeme (1950) pokrenuta i Filmska revija, prvi poratni zagrebački filmski časopis, koji se imenom nadovezao na međuratni časopis koji je izlazio 1928–41. Kasnije (1955) se pojavila i druga istoimena revija, koja se koncepcijski razliko- vala od prve, a također je obrađena i uvrštena u ovu bibliografiju. Filmska revija (1950–1952) U tri godišta izlaženja, od 1950. do 1952., izišlo je ukupno deset brojeva Filmske revije: 1950. izišlo je pet brojeva (jedan dvobroj i jedan trobroj), 1951. četiri broja, a 1952. jedan broj. Iako je u prvom godištu izlaženja bilo predviđeno deset brojeva, uredništvo je odlučilo izdavati višebrojeve jer časopis nije bio uvršten u planove tiskare. Zadovolj- no popularnošću časopisa, uredništvo u drugoj godini izlaženja jamči kontinuitet izlaženja jer su sklopili ugovor s tiskarom za uredno, dvomjesečno izdavanje pa će od 1951. Filmska revija izlaziti kao »dvomjesečnik za probleme filmske teorije i prakse«. Bez posebnoga objašnjenja čitateljstvu, a pretpostavlja se da su razlozi financijske prirode, revija prestaje izlaziti zaključno s prvim brojem u trećem godištu izlaženja, 1952.
  • Nagrada Vladimir Nazor Za 2012. Godinu

    Nagrada Vladimir Nazor Za 2012. Godinu

    Nagrada Vladimir Nazor za 2012. godinu Vladimir Nazor Nagrada Godišnja nagrada Nagrada za KNJIŽEVNOST životno djelo TATJANA GROMAČA GLAZBA KNJIŽEVNOST MONIKA LESKOVAR LUKO PALJETAK LIKOVNE I PRIMIJENJENE UMJETNOSTI LIKOVNE I PRIMIJENJENE UMJETNOSTI IVAN MARUŠIĆ KLIF MARIJA UJEVIĆ GALETOVIĆ FILMSKA UMJETNOST FILMSKA UMJETNOST RENÉ BITORAJAC IVICA RAJKOVIĆ KAZALIŠNA UMJETNOST KAZALIŠNA UMJETNOST ZLATKO SVIBEN Nagrada Vladimir Nazor NENAD ŠEGVIĆ ARHITEKTURA I URBANIZAM ARHITEKTURA I URBANIZAM NENO KEZIĆ I EMIL ŠVERKO za 2012. godinu HILDEGARD AUF-FRANIĆ „Nagrada Vladimir Nazor“ za 2012. godinu SVEČANA DODJELA 19. LIPNJA 2013. GODINE „Nagradu Vladimir Nazor“ dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetno- sti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj. Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo. Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja ostvarenja koja su bila objav- ljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja. Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknu- tim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske. Nagradu dodjeljuje Odbor „Nagrade Vladimir Nazor“ na prijedlog komi- sija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra
  • Croatian Film Catalogue 2017 Sadržaj Sadržaj Contents Contents

    Croatian Film Catalogue 2017 Sadržaj Sadržaj Contents Contents

    Croatian Film Catalogue 2017 Sadržaj Sadržaj Contents Contents Dugometražni igrani film Agape · Branko Schmidt · 12 Dugometražni eksperimentalni film Posljednji super 8 film · The Last Super 8 Film · Dan Oki · 50 Feature Film Anka · Dejan Aćimović · 13 Experimental Feature Film Babilonske sestre · Babylon Sisters · Gigi Roccati · 14 – Catalina · Denijal Hasanović · 15 Kratkometražni igrani film 3 hodočasnika · 3 Pilgrims · Josip Visković · 52 Dede · Mariam Khatchvani · 16 Short Fiction Film Albaharijeva 19 · 19 Albahari St 10000 Zagreb · Marko Dugonjić · 53 Egzorcizam · Exorcism · Dalibor Matanić · 17 Amateri ili izgubljena nevinost · Amateri or the Lost Innocents · Graeme Cole · 54 Fuck Off I Love You · Anđelo Jurkas · 18 Behemot · Igor Dropuljić · 55 Ivan · Janez Burger · 19 Blagoslov · Blessing · Zvonimir Rumboldt · 56 Jedno ubojstvo za van · A Murder to Go · Luka Duvančić · 20 Čistačica · The Cleaning Lady · Matija Vukšić · 57 Kratki izlet · A Brief Excursion · Igor Bezinović · 21 Čokoladno jaje · Chocolate Egg · Tomislav Šestan · 58 Lavina · The Avalanche · Stanislav Tomić · 22 Deer Boy · Katarzyna Gondek · 59 Mrtve ribe · Dead Fish · Kristijan Milić · 23 Gdje se vrabac skriva kad je hladno · Where the Sparrow Hides When It’s Cold · Marko Muškarci ne plaču · Men Don’t Cry · Alen Drljević · 24 Stanić, Denis Lepur · 60 Posljednja barijera · The Final Barrier · Jasmin Duraković · 25 Gost · The Guest · Filip Heraković · 61 Roumena · Voevoda · Zornitsa Sophia · 26 Izlet · Trip · Boris Vuković · 62 Ustrajnost · Vztrajanje · Perseverance
  • 65. PULSKI FILMSKI FESTIVAL 65Th PULA F ILM FESTIVAL FILM UNDER the STARS Partner Festivala 14

    65. PULSKI FILMSKI FESTIVAL 65Th PULA F ILM FESTIVAL FILM UNDER the STARS Partner Festivala 14

    65. PULSKI FILMSKI FESTIVAL 65th PULA F ILM FESTIVAL FILM UNDER THE STARS partner festivala 14. 22. 7. 2018. www.pulafilmfestival.hr PRODAJNA MJESTA Filmski programi u KINU VALLI, INK, na AMBRELI – slobodan ulaz FESTIVALSKI INFO PUNKT na Giardinima 7. – 22. srpnja 2018. od 9:00 do 22:00 sata Prodaja ulaznica, propusnica i suvenira ISPRED ARENE FESTIVALSKI OTOK 14. – 22. srpnja 2018. od 18:00 do 00:30 sati Smješten nasuprot ulazu u Kino Valli, na glavnoj pulskoj šetnici Giardini, Festivalski otok mjesto je brojnih zanimljivih događanja, Online na www.pulafilmfestival.hr susreta s članovima filmskih ekipa, medijskih konferencija i zanimljivih predstavljanja. CIJENE ULAZNICA Pojedinačne filmske večeri u Areni: 25,00 kn Komplet ulaznica za sve večeri u Areni: 165,00 kn PROPUSNICA – Prijatelj Festivala STUDENTI uz predočenje indeksa ostvaruju pravo na kupnju propusnice po cijeni od 50,00 kn. UMIROVLJENICI uz predočenje isječka mirovine ostvaruju pravo na kupnju propusnice po cijeni od 30,00 kn. Komplet ulaznica za višečlane obitelji – višečlana obitelj ostvaruje pravo na kupnju kompleta ulaznica za sve večeri programa po cijeni od 50,00 kn i to isključivo na Info punktu u tjednu pretprodaje, uz odgovarajuću potvrdu o obiteljskom stanju koju prilaže roditelj ili skrbnik. Plaćanje ulaznica na festivalskim prodajnim mjestima vrši se isključivo gotovinom u kunama, dok je pri on-line kupovini plaćanje moguće izvršiti putem kreditnih i debitnih kartica (American ExpressR, MasterCardR, Visa, Diners, Maestro) putem mrežne stranice pulafilmfestival.hr ili putem aplikacije za pametne telefone. Sve informacije u vezi prodaje ulaznica možete dobiti putem e-pošte: [email protected] 1 LOKACIJE 5 1.