DOCSLIB.ORG

Portret Redatelja

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Portret Redatelja hrvatski filmski ljetopis SADRŽAJ 61, proljeće 2010. UVODNIK 5 Stalna mijena PORTRET REDATELJA: 6 Tomislav Šakić / Uvod u Papića KRSTO PAPIĆ 10 Juraj Kukoč, Daniel Rafaelić i Tomislav Šakić / Krsto Papić u razgovoru: "Želim pridobiti vječnu publiku" 70 Jurica Pavičić / Vrane, ovnovi i žene: politika i moć u filmuLisice Krste Papića 84 Juraj Kukoč / Opreke u dokumentarnim filmovima Krste Papića 92 Nikica Gilić / Predratna psihoza: slike 30-tih u Izbavitelju Krste Papića 102 Juraj Kukoč / Filmografija Krste Papića SNIMATELJSKI PRILOZI 107 Krešimir Mikić / Portret snimatelja (V) – Michael Ballhaus ESEJI 115 Sonja Tarokić /Narativna moć Fritza Langa / Ciklus filmova Fritza Langa II u Filmskim programima FESTIVALI I REVIJE 122 Tomislav Kurelec / Od tolerancije do nasilja / Ciklus novog švedskog filma u Filmskim programima NOVI FILMOVI 126 Kinorepertoar: Avatar, Tomislav Šakić / Crnci, Juraj Kukoč / Čovjek ispod stola, Vladimir Šeput / Duga, Jurica Starešinčić / Ljupke kosti, Mima Simić / Mjesec, Mario Kozina / Ni na nebu, ni na zemlji, Boško Picula / Ozbiljan čovjek, Mario Slugan / Sve o jednoj djevojci, Hana Jušić / Sveti Georgije ubiva aždahu, Josip Grozdanić 156 DVD-i: Nitko ne zna, Dragan Rubeša / 1941: luda invazija na Kaliforniju, Dean Šoša / Zona, Josip Grozdanić NOVE KNJIGE 163 Janko Heidl / Sadržajan uvid u velikog redatelja / David Thomson, Altman, 2009. 164 Tonči Valentić / Četiri desetljeća nagovora na studiozno gledanje / Petar Krelja, Kao na filmu: ogledi 1965–2008, 2009. 166 Damir Radić / Kultivirano zapisana prisjećanja / Bogdan Žižić, Pješčana ura: sjećanja na Solin, Split, Pulu i Zagreb, 2009. 168 Tomislav Čegir / Populistička i iscrpna biografija bez višeslojnosti / Douglas Thompson, Clint Eastwood: Čovjek od milijun dolara, 2009. 170 Tonči Valentić / Početak suvremene reinterpretacije povijesti domaćeg filma / Tomislav Čegir, Joško Marušić, Tomislav Šakić, Hrvatski filmski redatelji I, 2009. 172 Marijan Krivak /Putokaz za pametne gledatelje (i čitatelje) / Mima Simić, Otporna na Hollywood: ogledi iz dekonstrukcije tvornice snova, 2009. DODACI 174 Kronika / Filmografije / Bibliografije / Preminuli u 2009. / Engleski sažeci / Errata corrige / O suradnicima u 60. i 61. broju PORTRET REDATELJA: KRSTO PAPIĆ UDK: 791.633-051Papić, K. Tomislav Šakić Uvod u Krsta Papića Krsto Papić svojevrstan je izazov domaćoj filmologiji, političke povijesti Hrvatske u drugoj polovici 20. stolje- pa i autorska enigma. Izazov nije u tome da su se u ća, o koju se omjeraju i sudbine njegovih protagonista. / 2010 61 njegovu opusu – kako će Papićev dosad najopsežni- On je izrazita autorska ličnost, autor u smislu autorske ji filmski intervju koji slijedi pokazati – spojili autor teorije (politique des auteurs); on nije "tek" filmski reda- i kontekst, umjetnik i društvo, pa i "dvor" na kojem telj koji je najčešće i scenarist svojih filmova – a Papić umjetnik stvara, od Tita do Tuđmana. Naime, taj spoj, jest idejni pokretač svojih filmova te koscenarist (s Mir- sraz, to odmjeravanje snaga bilo je neizbježno za pro- kom Kovačem, Ivom Brešanom, Ivanom Kušanom, Iva- stor i vrijeme u kojemu je Papić stvarao najveći dio nom Aralicom, Matom Matišićem) koji vodi nastajanje svojeg opusa. Prema Antonínu i Miri Liehm (Najvažni- scenarija kroz više verzija te određuje konačan oblik ja umetnost: istočnoevropski film u dvadesetom veku, Clio, scenarija i, naravno, režijsku knjigu snimanja – nego Beograd 2006), kontekst istočne i srednjojugoistočne redatelj čiji filmski opus čini čvrst i zatvoren "autorski" komunističke Europe u kojemu se svaki film radio za svijet djela, sa svojim repetitivnim temama, sadržajima, jednog vrhunaravnog Gledatelja – bio to Staljin ili bilo tipovima likova, tipovima formalnog oblikovanja djela, koja imaginarna, partijska instancija iznad "naroda" stila, tipova filmskog izlaganja... Treba i ovdje opet na- koja prepoznaje, kako se to kod nas govorilo, "društve- pomenuti (jer se to, izgleda, stalno zaboravlja) da je nu narudžbu", ili pak osobno Josip Broz Tito (pa tako i autorska kritika nastala kao prevrednovateljska kritika Papić u razgovoru gradi sliku Tita, karakterističnog ko- redatelja klasičnoga prosedea koji rade baš u studij- munističkog diktatora bonvivana-filmofila, koji u vili na skoj, industrijskoj kinematografiji, mahom hollywood- Brijunima gleda Lisice i donosi konačnu odluku o sud- skoj (Howard Hawks, Alfred Hitchcock), a da je onda – bini njegova filma) – bio je kontekst u kojemu je "sam napose kod nas, u okviru tzv. autorske kinematografije, problem forme postao politički", a "svi pokušaji da se naspram ranijoj producentskoj i, prije toga, državnoj izraze novi formalni pristupi postali su politički poku- – poistovjećena s idejom da je redatelj filma ujedno i šaji" (Liehm, str. 7). "Nijedna analiza formalnih struktura njegov scenarist. Papić je autor u području i kratkoga istočnoevropskog filma i njihovog razvoja nije potpuna dokumentarnog filma i dugometražnoga igranog filma, ukoliko se ne uzme u obzir bliska veza između filmske te je stoga posebno zanimljiv kao svojevrsno ogledno umetnosti i razvoja društva i politike, koja je karakte- polje na kojemu se mogu pratiti ne stilskopovijesne mi- ristična za nacionalizovanu filmsku umetnost" (ibid.). jene, nego tipološke – a tu leži ranije spomenuti izazov. Krsto Papić kao filmski autor koji je ponikao i stvarao u Presudno obilježen okvirom u kojemu je stvarao – pri tom kontekstu nikad nije bježao od društva, konteksta, čemu Papić nije tek prihvatio kontekst kao svoj nei- sredine; dapače, središnja vertikala, misao vodilja nje- zbježan stvaralački okvir koji je katkad moguće i igno- gova opusa jest suočavanje s tom sredinom, kulturom, rirati, nego je, poput Wajde, Bulajića ili Vrdoljaka, taj kontekstom, kako u dokumentarnim filmovima, tako i kontekst učinio presudnim, shvaćajući filmsku umjet- u igranim cjelovečernjim filmovima. U tom smislu, Pa- nost kao sliku, svjedočanstvo, metaforu, ali i tumačenje pić je – poput poljskog kolege Andrzeja Wajde – u su- svojeg vremena – taj neraskidivi splet javne, društvene štini "društvovni", nacionalni redatelj čiji je svijet djela umjetnosti (što film je, sudbinski usmjeren na publiku) obilježen nacionalnim pitanjem, traumama društveno- i samog društva koji tu skupu igračku plaća u socija- 6 hrvatski filmski ljetopis Tomislav Šakić: Uvod u Krsta Papića lističkom, ali i u novom modelu financiranja filma u larni film ipak je vjerojatno najinherentniji Papićevu nas, nije to dakle glavni izazov Papića-autora. Izazov autorskom habitusu nakon što je s njega spao stilski koji traži filmološko razrješenje i tumačenje jesu dvo- kontekst Novog filma, kao i generacijska potreba da jica Krsta Papića – ne, kako bi se pomislilo, onaj "do- progovori o mladim ljudima. Papić jest počeo kao je- kumentarni" i onaj "igranofilmski", nego i unutar toga dan od glasova svoje filmske generacije, duboko novo- PORTRET REDATELJA: KRSTO PAPIĆ PORTRET REDATELJA: dvojica Papića-autora, Papić-modernist i Papić-klasicist. valovskim filmovima Čekati i Iluzija, dijelovima Novoga Razdjelnica ne ide kronološki pravocrtno s obzirom filma i formalno i sadržajno, u pripovijestima o mladim na filmske rodove,1 budući da Papićevi dokumentarni parovima koji nisu egzistencijalno situirani, o braći-do- filmovi – njihova jezgra iz 1968-72. – dijeli njegov igra- šljacima u gradu (odjeci Chabrola!) i njihovu paralelnom 61 / 2010 61 nofilmski opus na rani, novovalovski segment (Čekati, odnosu s jednom tipičnom građanskom djevojkom; ta Iluzija), te na modernistički segment s iskustvom doku- dva filma donose i prikaze studentske sredine, pod- mentarizma (Lisice, Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj) stanarskih soba, zagrebačkih ulica, kavana, plesnjaka i klasičnofabularni segment, od žanrovskih filmova s – no, ma koliko da su dakle bliski diskretno moderni- tragovima modernizma (Izbavitelj) nadalje, prema sve stičkim filmovima poput Plesa v dežju Boštjana Hladnika klasičnijim dramskim obrascima (Tajna Nikole Tesle, Život (1961), Dvoje Aleksandra Petrovića (1961) ili kasnijem sa stricem, Priča iz Hrvatske, Kad mrtvi zapjevaju, Infek- Slučajnom životu Ante Peterlića (dakle, moderni su više cija). Pritom je jezgreni Papićev dokumentarni "ciklus" "novim temama" i mladim protagonistima, a manje re- iz 1968-72, omeđen Lisicama i Predstavom Hamleta u volucionarnošću filmske forme), oni su istodobno i vrlo Mrduši Donjoj (filmovi Halo München, Kad te moja čakija bliski francuskim uzorima. Karakteristična je novova- ubode, Čvor, Nek se čuje i naš glas, Mala seoska priredba i lovska sekvenca u Iluziji razgledavanje grada na koje Specijalni vlakovi), suštinski modernistički, s tragovima već udomaćeni, stariji brat (figura oca, dakle već veza raznih aktualnih modernističkih dokumentarnih ten- s kasnijim Životom sa stricem) vodi mlađega brata koji dencija poput Cinéma véritéa (simulirana anketna me- je tek pristigao u Zagreb: voze se autom, uz moderni toda, kako Papić objašnjava u intervjuu), Direct Cinema jazz s radija, malo govore, snimljeni su s potiljka, sa (simulirana skrivena, "zaticajna" kamera), etnografskog stražnjeg sjedala, a onkraj prozora promiču zagrebačke i antropološkog filma (Jean Rouch, kojega je Papić puno fasade i ulice. Novovalna fascinacija Parizom viđenim iz gledao; lektira Claudea Lévi-Straussa, čije je Tužne tro- automobila (Godard!) transponirana je u Zagreb, kao pe pak oduševljeno iščitavao), kao i s njima povezanog i bliska scena (vožnja taksijem u Cléo od 5 do 7 Agnès filma-eseja,2 dok su klasične dokumentarističke ten- Varde, 1962); ni svršetak filma (obračun
Load more

Recommended publications
  • HG 2010 Br. 46-47
    Uvodnik Aktualnosti i kazališni vremeplov Poštovani čitatelji, Nedugo nakon broja kojim smo obuhvatili razdoblje do kraja Osim aktualnih zbivanja, Hrvatsko kolovoza, evo i drugog broja za 2010. koji pokriva period do kraja glumište bavit će se intenzivno godine. Dok je prošli broj obilježilo nadoknađivanje propuštenih i temama iz hrvatske kazališne festivala, premijera i niz sjećanja na preminule umjetnike, u ovom povijesti, ne samo zbog uredničkih smo uhvatili ritam s brojnim obljetnicama – a za idući broj čeka nostalgičarskih afiniteta, nego i zato nas još obilježavanje 150. sezone HNK u Zagrebu i jubileja Elize da sve brojnije čitatelje (osobito one Gerner, kojima će se priključiti esej o Beli Krleža u povodu 30 mlađe) podsjeti na velikane naše obljetnice njezinog odlaska. U idućem broju (koji će izaći iz tiska kulturne prošlosti kojima u eri nakon Festivala glumca) također ćemo se pozabaviti režijama estradizacije medija sve više prijeti Krležinih drama Gospoda Glembajevi i Leda na hrvatskim zaborav. Ovaj broj tako donosi esej pozornicama nekad i danas, zabilježit ćemo sve recentne knjige o kasnim glumačkim nastupima iz područja kazališta i dramske književnosti te objaviti drugi dio Tita Strozzija, glumca, dramskog temata o kazališnoj kritici, čijim se prvim dijelom otvara ovaj broj i opernog redatelja (više od 300 Hrvatskog glumišta. uloga i isto toliko režija), dramskog pisca (Ecce homo, Zrinski, Ulaskom u redoviti ritam izlaženja i rješavanjem zaostataka moći Tomislav, Igra u dvoje...), dramatizatora, prozaika, pedagoga, ćemo se
    [Show full text]
  • Škola U Kinu Za Školsku Godinu 2015/2016
    ŠKOLA U KINU OSNOVNE ŠKOLE školska godina 2015/2016 1 Što je Škola u kinu? Škola u kinu je projekt koji je nastao 2009. godine u suradnji s Hrvatskim filmskih savezom, Odjelom gradske uprave za odgoj i školstvo i Odjelom gradske uprave za kulturu Grada Rijeke. Ovaj projekt je od početka bio zamišljen kao nadopuna nastavi medijske kulture u riječkim osnovnim školama s ciljem osvješćivanja, promicanja i razvoja filmske kulture kod djece. Do sada su u realizaciji ovog projekta sudjelovali učenici brojnih osnovnih škola koji su u više navrata organizirano dolazili u kino te gledali nacionalne i svjetske filmske klasike ili pak vrijedne suvremene filmske naslove - igrane, animirane i dokumentarne. Cilj ovog projekta je razvijati kod djece interes za film od najranije dobi te omogućiti bolje razumijevanje filmske kulture općenito. Program Škole u kinu Program Škole u kinu nadovezuje se na teme koje se obrađuju u sklopu nastave medijske kulture u pojedinim razredima tijekom osnovnoškolskog obrazovanja. Prije samih projekcija filmova pripremili smo za učenike i kratka uvodna predavanja o nastavnim temama koji se obrađuju tijekom godine kao i o filmovima koji su vezani uz te teme, a sve u cilju ispunjavanja zadaća nastavnog područja medijske kulture (osposobljavanje za komunikaciju s medijima, recepcija filma te osposobljavanje za vrednovanje filmskih ostvarenja). Kako se prijaviti za Školu u kinu? Prijave za Školu u kinu mogu se izvršiti na broj telefona 091/555 8447, svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 sati, ili na e-mail: [email protected]. U slučaju da škole iskažu povećani interes za pojedini program moguće je organizirati održavanje programa i u drugim terminima, uz prethodni dogovoru sa školama.
    [Show full text]
  • Sadržaj Contents
    Logotip - Hrvatska verzija 62. Pulski filmski festival održava se pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović 62nd Pula Film Festival is being held under the high patronage of Kolinda Grabar-Kitarović, the President of the Republic of Croatia Logotip - Engleska verzija Sadržaj Contents Tko je tko Who is who 3 Uvodna obraćanja Introductions 4 Ocjenjivački sudovi i nagrade Juries and Awards 10 HRVatSKI PROGRAM CRoatiaN PROGRAMME 26 Dugometražni film – natjecanje Features – Competition 26 Kratkometražni film – natjecanje Shorts – Competition 58 MeđUNARODNI PROGRAM INTERNatioNAL PROGRAMME 68 Dugometražni film – natjecanje Features – Competitions 68 Dugometražni film – izvan konkurencije Features – Out of Competition 84 Samo kratko Short Matters! 90 StudENTSKI PROGRAM StudENT PROGRAMME 98 DIZALica – program za mlade Youth Programme 110 PuLica – program za djecu Children' s Programme 116 SUSJEDI I PRijatELJI NEIGHBOURS AND FRIENDS 130 Retrospektiva – Ivana Primorac Retrospective – Ivana Primorac 134 Pulska kinoteka Pula Cinematheque 142 Festivalski hommage – Tomislav Radić Festival Hommage – Tomislav Radić 150 PoPRatNI PROGRAMI SIDEBAR PROGRAMME 156 PULA PROfessional 158 Izložbe Exhibitions 168 Portarata 173 P. S. Pula 174 Pulica u kaputu Coated Pulica 175 2 Tko je tko Who is who VIJEĆE PULSKOG FILMSKOG FESTIVALA / PULA FILM FESTIVAL COUNCIL Berislav Šipuš, predsjednik / president Valter Flego, Boris Miletić, Hrvoje Hribar, Goran Radman, Danilo Šerbedžija, Ivan Goran Vitez, Hrvoje Osvadić, Jasna Jaklin
    [Show full text]
  • Bibliografija Časopisâ Filmska Revija (1950–1952. I 1955–1956)
    Studia lexicographica, GOD. 7 (2013) BR. 1(12), STR. 211–266 Iva Klobučar Srbić: Bibliografija časopisâ Filmska revija (1950–1952. i 1955–1956) Bibliografija časopisâ Filmska revija (1950–1952. i 1955–1956) Iva Klobučar Srbić Leksikografski zavod Miroslav Krleža Uvod Nakon Drugoga svjetskoga rata, 1950-ih godina, kinematografija je u tadaš- njoj Jugoslaviji bila obuhvaćena industrijskim Petogodišnjim planom (1947), što je rezultiralo njezinim sustavnim razvojem. S obzirom na to da je kinematografiji pri- davana politička važnost, film se počeo pratiti u dnevnim novinama te se populari- zirao po tjednicima i revijama. U to je vrijeme (1950) pokrenuta i Filmska revija, prvi poratni zagrebački filmski časopis, koji se imenom nadovezao na međuratni časopis koji je izlazio 1928–41. Kasnije (1955) se pojavila i druga istoimena revija, koja se koncepcijski razliko- vala od prve, a također je obrađena i uvrštena u ovu bibliografiju. Filmska revija (1950–1952) U tri godišta izlaženja, od 1950. do 1952., izišlo je ukupno deset brojeva Filmske revije: 1950. izišlo je pet brojeva (jedan dvobroj i jedan trobroj), 1951. četiri broja, a 1952. jedan broj. Iako je u prvom godištu izlaženja bilo predviđeno deset brojeva, uredništvo je odlučilo izdavati višebrojeve jer časopis nije bio uvršten u planove tiskare. Zadovolj- no popularnošću časopisa, uredništvo u drugoj godini izlaženja jamči kontinuitet izlaženja jer su sklopili ugovor s tiskarom za uredno, dvomjesečno izdavanje pa će od 1951. Filmska revija izlaziti kao »dvomjesečnik za probleme filmske teorije i prakse«. Bez posebnoga objašnjenja čitateljstvu, a pretpostavlja se da su razlozi financijske prirode, revija prestaje izlaziti zaključno s prvim brojem u trećem godištu izlaženja, 1952.
    [Show full text]
  • Nagrada Vladimir Nazor Za 2012. Godinu
    Nagrada Vladimir Nazor za 2012. godinu Vladimir Nazor Nagrada Godišnja nagrada Nagrada za KNJIŽEVNOST životno djelo TATJANA GROMAČA GLAZBA KNJIŽEVNOST MONIKA LESKOVAR LUKO PALJETAK LIKOVNE I PRIMIJENJENE UMJETNOSTI LIKOVNE I PRIMIJENJENE UMJETNOSTI IVAN MARUŠIĆ KLIF MARIJA UJEVIĆ GALETOVIĆ FILMSKA UMJETNOST FILMSKA UMJETNOST RENÉ BITORAJAC IVICA RAJKOVIĆ KAZALIŠNA UMJETNOST KAZALIŠNA UMJETNOST ZLATKO SVIBEN Nagrada Vladimir Nazor NENAD ŠEGVIĆ ARHITEKTURA I URBANIZAM ARHITEKTURA I URBANIZAM NENO KEZIĆ I EMIL ŠVERKO za 2012. godinu HILDEGARD AUF-FRANIĆ „Nagrada Vladimir Nazor“ za 2012. godinu SVEČANA DODJELA 19. LIPNJA 2013. GODINE „Nagradu Vladimir Nazor“ dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetno- sti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj. Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo. Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja ostvarenja koja su bila objav- ljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja. Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknu- tim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske. Nagradu dodjeljuje Odbor „Nagrade Vladimir Nazor“ na prijedlog komi- sija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra
    [Show full text]
  • Croatian Film Catalogue 2017 Sadržaj Sadržaj Contents Contents
    Croatian Film Catalogue 2017 Sadržaj Sadržaj Contents Contents Dugometražni igrani film Agape · Branko Schmidt · 12 Dugometražni eksperimentalni film Posljednji super 8 film · The Last Super 8 Film · Dan Oki · 50 Feature Film Anka · Dejan Aćimović · 13 Experimental Feature Film Babilonske sestre · Babylon Sisters · Gigi Roccati · 14 – Catalina · Denijal Hasanović · 15 Kratkometražni igrani film 3 hodočasnika · 3 Pilgrims · Josip Visković · 52 Dede · Mariam Khatchvani · 16 Short Fiction Film Albaharijeva 19 · 19 Albahari St 10000 Zagreb · Marko Dugonjić · 53 Egzorcizam · Exorcism · Dalibor Matanić · 17 Amateri ili izgubljena nevinost · Amateri or the Lost Innocents · Graeme Cole · 54 Fuck Off I Love You · Anđelo Jurkas · 18 Behemot · Igor Dropuljić · 55 Ivan · Janez Burger · 19 Blagoslov · Blessing · Zvonimir Rumboldt · 56 Jedno ubojstvo za van · A Murder to Go · Luka Duvančić · 20 Čistačica · The Cleaning Lady · Matija Vukšić · 57 Kratki izlet · A Brief Excursion · Igor Bezinović · 21 Čokoladno jaje · Chocolate Egg · Tomislav Šestan · 58 Lavina · The Avalanche · Stanislav Tomić · 22 Deer Boy · Katarzyna Gondek · 59 Mrtve ribe · Dead Fish · Kristijan Milić · 23 Gdje se vrabac skriva kad je hladno · Where the Sparrow Hides When It’s Cold · Marko Muškarci ne plaču · Men Don’t Cry · Alen Drljević · 24 Stanić, Denis Lepur · 60 Posljednja barijera · The Final Barrier · Jasmin Duraković · 25 Gost · The Guest · Filip Heraković · 61 Roumena · Voevoda · Zornitsa Sophia · 26 Izlet · Trip · Boris Vuković · 62 Ustrajnost · Vztrajanje · Perseverance
    [Show full text]
  • Discover Croatia Location Guide in Memoriam: Albert Kapović (1957-2008), Director of the Croatian Audiovisual Centre
    Discover Croatia Location Guide In memoriam: Albert Kapović (1957-2008), Director of the Croatian Audiovisual Centre Publisher: Croatian Audiovisual Centre Thank you: Ministry of Culture of the Republic of Croatia Editor: Mirna Belina Nina Obuljen, State Secretary at the Ministry of Culture Ministry of Foreign Affairs and European Integration Collaborators: Marina Kožul, Ivana Ivišić, Embassy of the Republic of Croatia in the Federal Valentina Orešić, Ivan Kelava Republic of Germany Niko Bulić, Croatian Tourist Board Translator: Ivana Ostojčić Milo Sršen, Croatian Tourist Board Ana-Marija Ocvirk, Croatian Tourist Board Design: Vanja Cuculić, Marko Šesnić, Goran Turković Igor A. Nola Ankica Jurić Tilić Printed by: Sveučilišna tiskara d.o.o., Zagreb Diana Nenadić Mladen Burić Print run: 400 Edel Brosnan January, 2009 Daniel Rafaelić (text: Brief Overview of Film Co- productions) Sanja Ravlić (summery: Law on Audiovisual Activities) Ivo Škrabalo (text: Croatian Film History in Short) Photos are a courtesy of Croatian Tourist Board, Croatian Cinematheque, Jadran Film, Mainframe isbn 978-953-55208-2-5 Production and Peter Kurschner. Contents Introduction · 5 Croatia · 35 Croatia–info · 67 The Law on Audiovisual Activities Meet Croatia · 37 Airports · 73 in Croatia · 6 Central Croatia · 41 Sea Transport · 75 Brief Overview of Film Co–productions in Croatia · 9 Dalmatia · 45 Aci Club Marinas · 77 Selection of Feature Film Istria · 51 Bus and Railways · 79 Co–productions · 10 Kvarner, Lika & Gorski kotar · 55 Highway · 81 Selection of Films Made and Shot in Croatia · 14 Slavonia · 59 Time zones · 83 Croatian Film History in Short · 16 Zagreb · 63 Index · 85 Croatian Film in 2009 · 33 4 Kornati, Milan Babić, Courtesy of Croatian Introduction Tourist Board Croatia may be a small country, but it has a remarkably vibrant The year 2008 was a turning point, both for Croatian filmmakers film industry, with exceptional local talent, spectacular unspoilt and for international production companies filming in Croatia.
    [Show full text]
  • Hfl15-Web.Pdf
    CODEN HFLJFV Sadr`aj DU[AN VUKOTI] (1927.-1998.) Borivoj Dovnikovi} ISSN 1330-7665 JEDNA VELIKA KARIJERA DU[AN VUKOTI] VUD 3 UDK 791.43/.45 FILMOGRAFIJA I NAGRADE D. VUKOTI]A 11 Hrvat.film.ljeto., god. 4. (1998.), br. 15 PULA 98 Zagreb, listopad 1998. Janko Heidl DOMETI Festival hrvatskog filma Pula 98 15 Nakladnici: FILMOGRAFIJA I NAGRADE PULE 98 20 Hrvatsko dru{tvo filmskih kriti~ara OGLED IZ NOSTALGIJE Hrvatski dr`avni arhiv Hrvatska kinoteka Petar Krelja Hrvatski filmski savez (izvr{ni nakladnik) ISTINITA PRI^A O MILKI ZVANOJ STJUARDESA 23 Za nakladnika: IDEOLOGIJA PORICANJA Vera Robi}-[karica Ivo [krabalo NJIHOV OBRA^UN SA MNOM 39 Uredni{tvo: KULTURNA POLITIKA Petar Krelja, Vjekoslav Majcen, Diana Nenadi}, Hrvoje Turkovi}, Vjekoslav Majcen, Ivan Ladislav Galeta Ivo [krabalo, Igor Tomljanovi}, Hrvoje Turkovi} FILMSKI KULTURNI CENTAR 46 (glavni urednik) Martina Ani~i} IMAGINARNA AKADEMIJA 50 Likovni urednik: Ivan Ladislav Galeta Luka Gusi} MEDIJSKI STUDIJ NA ALU 53 Jo{ko Maru{i} Lektorice: STUDIJ ANIMACIJE NA ALU 55 Mijana Leko, Ivana Ujevi} LJETOPISOV LJETOPIS Vjekoslav Majcen Prijevodi i lektura tekstova na KRONIKA srpanj/rujan 98. 59 engleskom: BIBLIOGRAFIJA 63 Ljubo Lasi} PREMINULI 64 Slog: FESTIVALI/PRIREDBE Kolumna d.o.o., Zagreb Jurica Pavi~i} TJEDAN ^E[KOG FILMA U ZAGREBU 65 Tisak: Dragan Rube{a Tiskara CB Print, Samobor POST FESTUM 55. VENECIJANSKE SMOTRE Venecija zove Hollywood 68 Hrvatski filmski ljetopis izlazi tromjese~no u U @ARI[TU Damir Radi} nakladi od 700 primjeraka. DOMA]E PREMIJERE Kad mrtvi zapjevaju Krste
    [Show full text]
  • 65. PULSKI FILMSKI FESTIVAL 65Th PULA F ILM FESTIVAL FILM UNDER the STARS Partner Festivala 14
    65. PULSKI FILMSKI FESTIVAL 65th PULA F ILM FESTIVAL FILM UNDER THE STARS partner festivala 14. 22. 7. 2018. www.pulafilmfestival.hr PRODAJNA MJESTA Filmski programi u KINU VALLI, INK, na AMBRELI – slobodan ulaz FESTIVALSKI INFO PUNKT na Giardinima 7. – 22. srpnja 2018. od 9:00 do 22:00 sata Prodaja ulaznica, propusnica i suvenira ISPRED ARENE FESTIVALSKI OTOK 14. – 22. srpnja 2018. od 18:00 do 00:30 sati Smješten nasuprot ulazu u Kino Valli, na glavnoj pulskoj šetnici Giardini, Festivalski otok mjesto je brojnih zanimljivih događanja, Online na www.pulafilmfestival.hr susreta s članovima filmskih ekipa, medijskih konferencija i zanimljivih predstavljanja. CIJENE ULAZNICA Pojedinačne filmske večeri u Areni: 25,00 kn Komplet ulaznica za sve večeri u Areni: 165,00 kn PROPUSNICA – Prijatelj Festivala STUDENTI uz predočenje indeksa ostvaruju pravo na kupnju propusnice po cijeni od 50,00 kn. UMIROVLJENICI uz predočenje isječka mirovine ostvaruju pravo na kupnju propusnice po cijeni od 30,00 kn. Komplet ulaznica za višečlane obitelji – višečlana obitelj ostvaruje pravo na kupnju kompleta ulaznica za sve večeri programa po cijeni od 50,00 kn i to isključivo na Info punktu u tjednu pretprodaje, uz odgovarajuću potvrdu o obiteljskom stanju koju prilaže roditelj ili skrbnik. Plaćanje ulaznica na festivalskim prodajnim mjestima vrši se isključivo gotovinom u kunama, dok je pri on-line kupovini plaćanje moguće izvršiti putem kreditnih i debitnih kartica (American ExpressR, MasterCardR, Visa, Diners, Maestro) putem mrežne stranice pulafilmfestival.hr ili putem aplikacije za pametne telefone. Sve informacije u vezi prodaje ulaznica možete dobiti putem e-pošte: [email protected] 1 LOKACIJE 5 1.
    [Show full text]
  • HRVATSKA Od Početka Do Pedesetih Godina Prva Filmska Projekcija U
    HRVATSKA Od početka do pedesetih godina Prva filmska projekcija u Hrvatskoj održana je 1896. u Zagrebu, u dvorani Kola u zgradi Hrvatskog Sokola (današnja Akademije dramske umjetnosti). 1903. snimljena šibenska luka što je najstariji sačuvani filmski hrvatski dokument nepoznatog autora Prva kino dvorana Pathe’ – 1906. – Zagreb (slijede Pula, Split, Zadar, Rijeka, Dubrovnik) Zastoj razvoja kinematografije u Hrvatskoj – nema potrebe za proizvodnjom domaćih filmova budući da se preko distributerskih ispostava u Beču i Trstu moglo jeftino doći do novijih i tržišno interesantnih filmova Prvi dugometražni film prikazan u Zagrebu 1909.: Bijela robinja Prvi zvučni film stiže u Zagreb 1929. u kino Olimp: Bijele sjene 28.8.1917. prikazan prvi hrvatski igrani film Brcko u Zagrebu Arsena Maasa – komedija o provincijalcu Brcku koji bi u Zagrebu želio doživjeti galantne pustolovine 1917.: Matija Gubec 1918. : Vragoljanka, Dvije sirote, Mokra pustolovina, Dama u crnoj krinki, Tko 1922.: otvorena prva ozbiljna filmska škola – škola za kinematografsku glumu Prva dva crtana filma u povijesti hrvatske kinematografije: Admiral laštilo i Alda čaj (trajala 10-ak sek.) Oktavijan Miletić Prvi hrvatski dugometražni film Lisinski (1944.) 1946. Jadran film Pedesete godine Krešo Golik: Plavi 9 (1950.), Djevojka i hrast (1955.) Prvi film zabranjen od cenzure Ciguli Miguli (1952.) Branka Marjanovića Vatroslav Mimica Jedan od najznačajnijih filmova toga razdoblja, a i inače u hrvatskoj kinematografiji - Koncert (1954.) Branka Belana filmovi za mladež
    [Show full text]
  • Popis Kanonskih Filmova
    • Zastava (Branko Marjanović, 1949) • Mirisi, zlato i tamjan (Ante Babaja, 1971) • Koncert (Branko Belan, 1954) • Živa istina (Tomislav Radić, 1972) • Ne okreći se sine (Branko Bauer, 1956) • Vuk samotnjak (Obrad Gluščević, 1972) • Svoga tela gospodar (Fedor Hanžeković, • Seljačka buna / Anno domini 1573 1957) (Vatroslav Mimica, 1973) • Samo ljudi (Branko Bauer, 1957) • Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj • H-8... (Nikola Tanhofer, 1958) (Krsto Papić, 1973) • Tri Ane (Branko Bauer, 1959) • Izbavitelj (Krsto Papić, 1976) • Vlak bez voznog reda (Veljko Bulajić, • Okupacija u 26 slika (Lordan Zafranović, 1959) 1978) ili Pad Italije (Lordan Zafranović, • Martin u oblacima (Branko Bauer, 1961) 1981) • Kozara (Veljko Bulajić, 1962) • Novinar (Fadil Hadžić, 1979) • Licem u lice (Branko Bauer, 1963) • Izgubljeni zavičaj (Ante Babaja, 1980) • Prometej s otoka Viševice (Vatroslav • Ritam zločina (Zoran Tadić, 1981) Mimica, 1964) • Samo jednom se ljubi (Rajko Grlić, 1981) • Rondo (Zvonimir Berković, 1966) • Kuća na pijesku (Ivan Martinac, 1985) • Ponedjeljak ili utorak (Vatroslav Mimica, • Glembajevi (Antun Vrdoljak, 1988) 1966) ili Kaja, ubit ću te! (Vatroslav • Život sa stricem (Krsto Papić, 1988) Mimica, 1967) • Orao (Zoran Tadić, 1990) • Gravitacija ili fantastična mladost • Kamenita vrata (Ante Babaja, 1992) činovnika Borisa Horvata (Branko Ivanda, • Kako je počeo rat na mom otoku (Vinko 1967) ili Slučajni život (Ante Peterlić, Brešan, 1996) 1969) • Nebo sateliti (Lukas Nola, 2001) ili Sami • Breza (Ante Babaja, 1967) (Lukas Nola, 2001) • Protest (Fadil Hadžić, 1967) ili Lov na • Tu (Zrinko Ogresta, 2003) jelene (Fadil Hadžić, 1972) • Sto minuta slave (Dalibor Matanić, 2003) • Imam 2 mame i 2 tate (Krešo Golik, 1968) • Oprosti za kung fu (Ognjen Sviličić, 2004) • Događaj (Vatroslav Mimica, 1969) ili Armin (Ognjen Sviličić, 2007) • Bitka na Neretvi (Veljko Bulajić, 1969) • Što je Iva snimila 21.
    [Show full text]
  • 02H 24,00 - Ponoćna Premijera Kratki Igrani ULAZ SLOBODAN Dugometražni Igrani NOĆ ZA SLUŠANJE / Jelena Rajković / 42’ / 1995
    23,30 DVORANA 2 EKSPERIMENTALNI SRETANJE / Vladimir Petek / 8’ / 1963. 18,00 KARIOKINEZA / Zlatko Hajdler / 2’ / 1965. DUGOMETražNI IGrani FILM ZA DJECU subota, 14. 6. 2014. OPEN REEL / Dalibor Martinis / 3’40’’ / 1976. VUK SAMOTNJAK / Obrad Gluščević / 83’ / 1972. TORSIA / Jakša Borić / 16’ / 2006. 19,30 18 - 02h 24,00 - ponoćna premijera KraTKI IGrani ULAZ SLOBODAN DUGOMETražNI IGrani NOĆ ZA SLUŠANJE / Jelena Rajković / 42’ / 1995. ZAGREB SPLIT PULA GLAZBENA KUTIJA / Bruno Mustić / 70’ / 2013. 20,00 OSIJEK KARLOVAC TAJNA NIKOLE TESLE / Krsto Papić / 115’ / 1980. SISAK POŽEGA DVORANA 2 www.noc-filma.hr VUKOVAR 22,00 18,00 animirani DUGOMETražNI ANIMIRANI FILM MAČKA / Zlatko Bourek / 10’03’’ / 1971. ČUDESNA ŠUMA / Milan Blažeković i Doro Vlado GULIVER / Zdenko Bašić / 12’ / 2009. Hreljanović / 85’ /1986. ZNATIŽELJA / Borivoj Dovniković-Bordo / 8’48’’ / 1966. 19,30 22,30 KraTKI IGrani DOKUMENTARNI IZMEĐU ZAGHLULA I ZAHARIASA / Hrvoje Hribar / OD 3 DO 22 / Krešo Golik / 14’ / 1966. 26’ / 1994. VODIČ KROZ TRST / Ivo Škrabalo / 15’ / 1969. PLETENICE / Zoran Tadić / 12’ / 1974. 20,00 POHVALA RUCI / Bogdan Žižić / 12’ / 1967. KINO GRIč DUGOMETražNI IGrani ZAGREB Jurišićeva 6 ATENTAT U SARAJEVU / Veljko Bulajić / 132’ / 1975. 23,30 http://www.artkinogric.hr KINO EUROPA EKSPERIMENTALNI 22,15 GLEN MILLER / Tomislav Gotovac / 26’14’’ / 2000. Varšavska 3 | 01 48 72 888 18,00 animirani DUGOMETražNI IGrani FILM ZA DJECU http://www.kinoeuropa.hr SATIEMANIA / Zdenko Gašparović / 16’40’’ / 1978. KOKO I DUHOVI / Daniel Kušan / 95’ / 2011. 24,00 KOLAČ / Daniel Šuljić / 8’ / 1997. DUGOMETražNI IGrani 20,00 - svečano otvorenje UZBUDLJIVA LJUBAVNA PRIČA / Borivoj Dovniković OFICIR S RUŽOM / Dejan Šorak / 103’ / 1987.
    [Show full text]