DOCSLIB.ORG

HRVATSKA Od Početka Do Pedesetih Godina Prva Filmska Projekcija U

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
HRVATSKA Od Početka Do Pedesetih Godina Prva Filmska Projekcija U HRVATSKA Od početka do pedesetih godina Prva filmska projekcija u Hrvatskoj održana je 1896. u Zagrebu, u dvorani Kola u zgradi Hrvatskog Sokola (današnja Akademije dramske umjetnosti). 1903. snimljena šibenska luka što je najstariji sačuvani filmski hrvatski dokument nepoznatog autora Prva kino dvorana Pathe’ – 1906. – Zagreb (slijede Pula, Split, Zadar, Rijeka, Dubrovnik) Zastoj razvoja kinematografije u Hrvatskoj – nema potrebe za proizvodnjom domaćih filmova budući da se preko distributerskih ispostava u Beču i Trstu moglo jeftino doći do novijih i tržišno interesantnih filmova Prvi dugometražni film prikazan u Zagrebu 1909.: Bijela robinja Prvi zvučni film stiže u Zagreb 1929. u kino Olimp: Bijele sjene 28.8.1917. prikazan prvi hrvatski igrani film Brcko u Zagrebu Arsena Maasa – komedija o provincijalcu Brcku koji bi u Zagrebu želio doživjeti galantne pustolovine 1917.: Matija Gubec 1918. : Vragoljanka, Dvije sirote, Mokra pustolovina, Dama u crnoj krinki, Tko 1922.: otvorena prva ozbiljna filmska škola – škola za kinematografsku glumu Prva dva crtana filma u povijesti hrvatske kinematografije: Admiral laštilo i Alda čaj (trajala 10-ak sek.) Oktavijan Miletić Prvi hrvatski dugometražni film Lisinski (1944.) 1946. Jadran film Pedesete godine Krešo Golik: Plavi 9 (1950.), Djevojka i hrast (1955.) Prvi film zabranjen od cenzure Ciguli Miguli (1952.) Branka Marjanovića Vatroslav Mimica Jedan od najznačajnijih filmova toga razdoblja, a i inače u hrvatskoj kinematografiji - Koncert (1954.) Branka Belana filmovi za mladež Branka Bauera (Sinji galeb, Ne okreći se sine, Milijuni na otoku) Fedor Hanžeković: Svoga tela gospodar i(1957.) – vrnsa gluma, dijalektalni govor, humor, prikaz teškog seoskog života, melodramatičnost Veljko Bulajić: Vlak bez voznog reda (1959.) – o poslijeratnoj migraciji; utjecaj talijanskog neorealizma Šezdesete godine Godine autorske kinematografije Vatroslav Mimica: Prometej s otoka Viševca (1964.) u kojem se slijedi metoda tijeka svijesti prikazujući sjećanje ratnika Bakule na ratna zbivanja; Ponedjeljak ili utorak (1966.) kolažnom dramaturgijom Mimica prikazuje dan zagrebačkog novinara tj. život suvremenog intelektualca Ante Babaja: Breza (1967.), o nježnoj seoskoj djevojci koju uništavaju grubi životni uvjeti i međuljudski odnosi Krsto Papić, poznati dokumentarist, 1969. snima Lisice Zvonimir Berković: Rondo (1966.) prikazuje ljubavni trokut u stilu modernog autorskog filma Krešo Golik: Imam dvije mame i dva tate (1968.) Antun Vrdoljak: Kad čuješ zvona (1969.), U gori raste zelen bor (1971.) Sedamdesete godine Oslabljena stvaralačka sloboda i kritičnost nakon političkih događaja 1971. i 1972. Krešo Golik snima najgledaniji hrvatski film Tko pjeva zlo ne misli (1970.) – povratak žanrovskom filmu Tomislav Radić: Živa istina (1972.); Timon (1973.) Krsto Papić: Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja (1973.); Izbavitelj (1976.) - spada u rijetke filmove znanstvene fantastike hrvatske kinematografije Bogdan Žižić: Kuća (1975.) – kritički pogleda na društvenu zbilju Rajko Grlić: Bravo Maestro (1978.) Falil Hadžić: Novinar (1979.) Osamdesete godine Rajko Grlić: Samo jednom se ljubi (1981.) – o poslijeratnim danima, o rascjepu između ljubavi i politike Zoran Tadić (njeguje žanrovski film, posebno kriminalistički): Ritam zločina (1981.) – kombinacija trilera i socijalne tematike Petar Krelja (hrvatski filmski kritičar i dokumentarist): Vlakom prema jugu (1981.) Antun Vrdoljak: Kiklop (1982.), Glembajevi (1988.) Rajko Grlić: U raljama života (1984.), priča o potrazi za srećom i ljubavi službenice Štefice Cvek Krsto Papić: Život sa stricem (1988.) – o staljinističkim progonima Branko Schmidt: Sokol ga nije volio (1988.) – po prvi puta prikazan križni put hrvatskih rodoljuba nakon rata Devedesete godine Zrinko Ogresta: Krhotine (1991.), Isprani (1995.), Crvena prašina (1999.); Ogresta najnagrađivaniji hrvatski autor devedesetih Zvonimir Berković: Kontesa Dora (1993.) – drži se najboljim filmom devesedetih godina Goran Rušinović: Mondo Bobo (1997.) Lukas Nola: Svaki put kad se rastajemo (1994.), Rusko meso (1997.) Vinko Brešan: Kako je počeo rat na mom otoku (1996.), Maršal (1999.) Snježana Tribuson: Tri muškarca Melite Žganjer (1999.) Neven Hitrec: Bogorodica (1999.) Ognjen Sviličić: Da mi je biti morski pas (1999.) H-8 (1958.), red. Nikola Tanhofer H-8 H-8... (1958), Hrvatska, c/b, 104min, Jadran film, r.: Nikola Tanhofer, sc.: Zvonimir Berković, Tomislav Butorac, prema ideji Z. Berkovića i N. Tanhofera, df.: Slavko Zalar, glazba: Dragutin Savin (pjesma »Sretan put«: Ljubo Kuntarić, pjeva Gabi Novak), ul.: Antun Vrdoljak (novinar), Mia Oremović (Švicarčeva žena), Boris Buzančić (Boris), Đurđa Ivezić (Alma), Vanja Drach (Krešo), Ljubica Jović (Jasna), Rudolf Kukić (Švicarac), Stjepan Jurčević (prof. Tomašić), Marija Kohn (Tamara), Mira Nikolić (majka s djetetom), Marijan Lovrić (Rudolf Knez), Fabijan Šovagović (Franjo Rosić), Stane Sever (vozač), Pero Kvrgić, Ivan Šubić, Josip Presl. Iz Zagreba u Beograd polazi autobus pun šarolikih likova: novinar, doktor, lopov, koketa, mlada majka i nekoliko djece. U isto vrijeme na cestu, iz pravca Beograda prema Zagrebu, pristiže kamion kojim upravlja Rudolf Knez sa svojim sinom Vladimirom. Sudar je neizbježan. Ostaje pitanje tko će od svih njih poginuti. Jedan od najcjenjenijih hrv. filmova, H-8... se podjednako odlikuje dojmljivom glumom, režijom i montažom. Na početku film. izlaganja razotkriva se završni rasplet – sudar autobusa i kamiona, a čak se i otkriva broj poginulih te brojevi mjesta na kojima su ti ljudi sjedili. Napetost proizlazi iz činjenice što likovi tijekom vožnje izmjenjuju svoja mjesta, a poistovjećivanje gledatelja i likova pojačava isticanje tvrdnje da se radi o istinitom događaju (uzročnik sudara pobjegao je s mjesta nesreće, a jedino je zapamćen početak njegove registracije: H-8...). Likovi su slojevito oblikovani, ritam je uzoran, a cjelina ostvaruje tipičan jugosl. mikrosvijet toga vremena odn. panoramu složenoga društva. Na festivalu u Puli djelo je nagrađeno Velikom zlatnom arenom za najbolji film te nagradama za režiju, scenarij i za epizodne uloge (A. Vrdoljak, M. Oremović), kao i nagradom publike Jelen. D. Rafaelić OBAVEZNO POGLEDATI FILM!!! http://www.youtube.com/watch?v=1QyXejZF16g Surogat (1961.), red. Dušan Vukotić Zagrebačka škola crtanog filma Surogat (1961), Hrvatska, boja, 9,5 min, animirani, Zagreb film, r., dizajn, animacija: Dušan Vukotić, sc.: Rudolf Sremec, pozadine: Zvonimir Lončarić, glazba: Tomica Simović. Film koji najuspjelije tumači žanrovske, artističke i tehnološke značajke zagrebačke škole anim. filma. U teoriji animacije drži se filmom koji je najbliži fokusu sveukupne definicije Škole. U animacijskom i dizajnerskom smislu samosvojno i uvjerljivo rabi stilizaciju kao originalan i moderan kreativni princip pa je primjer vrhunske usklađenosti sinkretičkih elemenata: animacije, poetike, poruke i crteža. U razdoblju nastanka obilježenim hladnim ratom i porastom materijalizma, film pruža jednostavnu, humanu i duhovitu poruku susprezanja od ekstrema. Čovječuljak u filmu stvari koje definiraju njegov materijalni komfor jednostavno napuhava, stvarajući virtualni i lažni svijet u skladu s površnim ukusima, sve dok čavao ne »ispuše« i njega samoga, bespomoćnog da se opravda pred sustavom koji je sam stvorio. Dosad jedini hrv. film nagrađen Oscarom, ujedno je prvi neamerički dobitnik te nagrade za anim. film. Osim izvrsnog scenarija, dosljedne animacije i režije, svoj uspjeh film duguje i montažerki Tei Brunšmid, tonskom majstoru Mladenu Prebilu i saksofonistu Ozrenu Depolu, koji je junaku filma dao originalan glas. NJEMAČKI EKSPRESIONIZAM • Ekspresionizam je umjetnički smjer koji se početkom 20. stoljeća pojavio najprije u slikarstvu, kao opozicija naturalizmu i institucionaliziranom impresionizmu. • Njegova osnovna teza je da umjetničkom djelu nije svrha niti objektivno prikazivanje vanjskoga svijeta niti puko odražavanje osjetnih dojmova već direktni izraz (ekspresija) autorovih emocijskih reakcija na njegov doživljaj stvarnosti. • Domovina ekspresionizma je Njemačka, gdje su osnovane dvije ključne ekspresionističke likovne skupine: 1905. godine u Dresdenu Die Brűcke (Most) i 1911. godine u Műnchenu Der Blaue Reiter (Plavi jahač). • Njemački filmski autori prednjačili u osmišljavanju, provedbi i širenju tada inovativnih zamisli. Nestabilna društveno-gospodarska situacija u Njemačkoj, osobito uoči I. svjetskog rata, bila je uzrokovana kolektivnim osjećajem poraza, socijalnom bijedom i raspadom moralnih vrijednosti te se većina njemačkih filmskih umjetnika okrenula izričitom kritičkom prikazivanju stvarnosti, kao i prema istraživanju novih oblika izražavanja. Predložak za nastanak ekspresionističkih naslova pronađen je u slikarstvu, točnije u ostvarenjima berlinske skupine Sturm, osobito u djelima Hermanna Warma, Waltera Röhriga i Waltera Reimanna, koji su kasnije osmišljavali scenografije – iznimno bitan element u ovom pokretu - za većinu ekspresionističkih filmova. Kazališni utjecaj pak očituje se u scenskim uprizorenjima umjetnika Maxa Reinhardta, a književni ponajviše u originalnim i adaptiranim scenarijima koje potpisuje Carl Mayer (mnogi povjesničari Mayera smatraju"duhovnim ocem" ekspresionizma u njemačkom filmu, osobito jer je u idućim godinama bio koautor (zajedno s Hansom Janowitzem) za desetak važnih filmova iz toga razdoblja). U njemački filmski ekspresionizam u načelu se ubrajaju svi filmovi koji nisu naturalistički, a nastali su u razdoblju otprilike
Load more

Recommended publications
  • Nagrada Vladimir Nazor Za 2019. Godinu
    nakladnik Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Runjaninova 2, Zagreb za nakladnika dr.sc. Nina Obuljen Koržinek urednica Pia Sopta koordinacija odbora i komisija Dubravka Đurić Nemec Marija Cesar Ivan Božić vizualni identitet nagrade vladimir nazor i dizajn publikacije Superstudio / Ira Payer, Iva Hrvatin fotografski portreti laureata Marko Ercegović (str. 14, 17, 20, 29, 35, 38, 41, 44, 47) arhivske fotografije NAGRADA Lisa Hinder / Künstleragentur Seifert (str. 23) Tošo Dabac, 1968. / Arhiv Tošo Dabac, (str. 32.) VLADIMIR NAZOR Mećava, režija. A. Vrdoljak, 1977. Arhivsko gradivo Hrvatskog državnog arhiva /HR HDA 1392 Zbirka fotografija hrvatskog filma/ (str. 26) za 2019. godinu tipografsko pismo Vita (Nikola Djurek) lektura Ana Vraneša Sredić tisak Kerschoffset naklada 300 primjeraka issn 1848-9753 Zagreb, srpanj 2020. ODBOR NAGRADE VLADIMIR NAZOR SADRŽAJ zvonko kusić uvod predsjednik 7 branka cvitković* književnost 13 dinka jeričević glazba frano parać 19 goran rako film 25 helena sablić tomić likovne i primijenjene umjetnosti branko schmidt 31 milko šparemblek kazališna umjetnost 37 zlatan vrkljan arhitektura i urbanizam * mandat u mirovanju 43 dobitnici nagrade vladimir nazor 1959.–2018. 49 4 5 NAGRADA NAGRADA VLADIMIR NAZOR VLADIMIR NAZOR ZA 2019. GODINU ZA 2019. GODINU UVOD UVODNA RIJEČ Ljudska potreba za ljepotom i umjetnošću u doba krize MINISTRICE KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE poprima novo lice. Više nije prikrivena, čuvana za posebne prigode, ne odgađa se kako bi ustupila mjesto drugim neophodnostima, ne zanemaruje se. Ona postaje sredstvo preživljavanja, primarnost, razonoda i utjeha. Krizno razdoblje, obilježeno pandemijom, koja je posljednjih mjeseci uzdrmala hrvatsku i svijet, te potresom koji je u ožujku pogodio zagreb, pokazalo je s jedne strane svu ranjivost kulture, ali istodobno i sposobnost umjetnika za regeneracijom, pronalaskom novih načina izražavanja i putova do publike.
    [Show full text]
  • Kriegsfilm Am Balkan Milcho Manchevski 'Before the Rain' Mit
    Das große Thema von Schuld und Sühne und die ewige Suche nach der wahren Identität des Menschen. Die großen Mythen des Wilden Balkan – welches sind ihre Rollen, ihre Metaphern und ihre Propagandawirkung in den Medien. Fragen zur Identität- und Identitätsbildung, die Figur eines homo balcanicus, der ein Stereotyp für einen auferlegten Selbstexotismus in Kultur und Film ist, werden behandelt. Verschiedene Zugänge werden anhand der bedeutendsten filme ihrer Epochen durchleuchtet. Im Zentrum der Analyse steht jedoch der Film Before the Rain des mazedonischen Regisseurs Milcho Manchevski der die zuvor aufgegriffenen Fragen zum Großteil im Film behandelt. Before the Rain ist durchzogen von einer Radikalität und einer kriegerischen Atmosphäre, di ein den letzten Jahren am Balkan geherrscht hat, dennoch ist es kein Film über den Krieg sonder zeigt den Menschen im permanenten Konflikt mit den Leben aber vor allem mit dem Konflikt mit sich selbst. Wörter führen zu Unstimmigkeiten und Konflikten. Die Stille hingegen spricht die Sprache der Liebe. Es ist die unaufhörliche Rückkehr zu den ewigen Themen, Liebe und Tod. Meiner Familie in Liebe und Dankbarkeit - 1 - - 2 - INHALTSVERZEICHNIS Einleitung..............................................................................................................5 1. Politik und Historie am Balkan........................................................................9 1.1. Der Kommunismus und die Jahre unter Tito........................................ .....11 1.1.1.„...die guten alten Tage unter Tito“...........................................................11
    [Show full text]
  • Pregled Dokumentacijske Građe Instituta Za Etnologiju I Folkloristiku 1994-1998
    Nar. umjet. 35/2, 1998, str. 201-254, M. Pavlović, Pregled dokumentacijske građe... MIRENA PAVLOVIĆ Institut za etnologiju i folkloristiku Zagreb, Zvonimirova 17 PREGLED DOKUMENTACIJSKE GRAĐE INSTITUTA ZA ETNOLOGIJU I FOLKLORISTIKU 1994-1998. Dokumentacija Instituta za etnologiju i folkloristiku jedinstvena je u Hrvatskoj i kao cjelina ima značaj spomenika kulture 0. i I. kategorije. Sadr✏i građu prikupljenu 50-godi⌃njim sustavnim terenskim i arhivskim istra✏ivanjima, te je to danas bogati fundus dokumenata o hrvatskoj tradicijskoj kulturi u dvadesetom stoljeću: s područja glazbe i plesa, usmene i pučke knji✏evnosti, folklornog kazali⌃ta, običaja, folklornog likovnog izraza i drugih tradicija, o specifičnoj problematici (smotre folklora, etnografska fotografija i film). Zbirke pripadaju različitim medijima, od rukopisa, fotografija i crte✏a do magnetofonskih, filmskih i digitalnih zapisa. Od 1997. godine građa zabilje✏ena na izvornim terenskim magnetofonskim vrpcama za⌃tićuje se zahvaljujući digitalnoj tehnici i informatici. Presnimavanje audio snimaka na kompakt diskove olak⌃ava čuvanje, obradu i uporabu zvučnih zapisa kao izvora za znanstvena istra✏ivanja, za različite oblike primjene u suvremenom stvarala⌃tvu, te kao mogući izvor za obnovu i revitalizaciju materijalnih i duhovnih tradicija u ratom opusto⌃enim krajevima Hrvatske i u stvaranju uvjeta za povratak prognanika. Ovaj se pregled nastavlja na preglede objavljene u Narodnoj umjetnosti 22:85-125, 1985, Narodnoj umjetnosti 26:183-207, 1989. i Narodnoj umjetnosti 31:381-407, 1994. Pregled folklorne građe prikupljene i obrađene u razdoblju od 1994- 1998. godine obuhvaća rukopisne zbirke tekstova i glazbenih zapisa (IEF rkp 1457-1639), magnetofonske vrpce i kasete (IEF mgtf 2527-2941), fotosnimke (IEF foto 33587-38494) i videokasete (IEF video 268-621).
    [Show full text]
  • Croatie La Voici
    Septembre — Décembre 2012 www.croatielavoici.com Dossier de presse Contacts presse Opus 64 Valérie Samuel et Patricia Gangloff 01 40 26 77 94 / p.gangloff @opus64.com Sommaire Éditos 3 Le festival en chiffres 9 Patrimoine 11 Arts visuels 19 Design et architecture 35 Théâtre et Danse 41 Musique 47 Cinéma 59 Littérature et débats d’idées 69 Éducation et SCIENCES 77 Gastronomie 79 Économie et politiques publiques 83 Sport 85 Calendrier des manifestations 87 Équipes 90 Partenaires 92 3 Éditos La France dédie une Saison culturelle à la Croatie à la veille de son entrée dans l’Union européenne en juillet 2013. Aujourd’hui, la Croatie est un jeune Etat dont on épelle le nom avec clarté et ce, depuis la déclaration de son indépen- dance en 1991 après des siècles de dominations diverses. Ce pays de 4,7 millions d’habitants, au croisement de lignes de séparation et de rencontre nous livre, le temps d’un fes- tival, la beauté de son héritage culturel comme sa créativité la plus actuelle. Au cours de son histoire épique, en prise avec les grandes monarchies qui ont dominé l’Europe centrale aussi bien qu’avec la puissance des civilisations méditerranéennes, la Croatie a affi rmé « son caractère européen par la com- binaison remarquable d’une personnalité où s’affi rment jusqu’aujourd’hui, dans les épreuves et les tourmentes, la conscience identitaire et l’appropriation des diverses cultures avec lesquelles elle a été en contact… Comme l’Europe elle-même, la Croatie est faite d’acculturations successives qui l’ont enrichie sans l’altérer.
    [Show full text]
  • Croatian Films 2008/2009
    Address Kralja Zvonimira 20, 10000 Zagreb, Croatia Telephone +385 (0)1 465 54 39 Fax +385 (0)1 465 54 42 URL www.havc.hr E-mail [email protected] Acting Director Martina Petrović Collaborators Jadranka Hrga, Ivana Ivišić, Sanja Ravlić i Maja Nikolić In memoriam: Albert Kapović (1957-2008), Director of the Croatian Audiovisual Centre Contents Editor Hrvoje Pukšec Feature Films 8 Collaborators Ivana Ivišić, Ivan Kelava, Zrinka Lazarin Feature Films (Post)Production 30 Translation & Proofreading Feature Films Pre-production 42 Ivana Ivišić, Vera Kordić, Duško Čavić Feature Films Co-production 52 Design Vanja Cuculić, Marko Šesnić i Goran Turković Short Films 60 Printed by Sveučilišna tiskara d.o.o. Zagreb Documentary Films 78 Print run 400 Documentary Films (Pre/Post)Production 98 Publisher Croatian Audiovisual Centre | Zagreb, January, 2009 Animated Films 102 Animated Films (Pre/Post)Production 114 Experimental Films 122 Experimental Films (Pre/Post)Production 130 isbn 978-953-55208-1-8 Contacts 134 Opening towards the World Nikica Gilić In recent years, Croatian cinema has come to be rec- thrillers or French polars (Ostojić’s Nobody’s Son), in increase in international and regional cooperation Having said all this, I should point out that high- Ph. D., film scholar ognized as one of the most vital creative industries in the meditative style of the best Hungarian or Russian continued in 2008, with Buick Riviera, Three Stories quality documentaries and experimental films have the region. Croatian films and filmmakers been feted movies (Goran Rušinović’s Buick Riviera), or using the About Sleeplessness and Will Not Stop There) so one consistently been a great asset to Croatian cinema by reviewers and critics in the international press, as grotesque humour of Mediterranean and Southeastern can argue that Croatian film is opening itself up to the and thankfully, they continue to go from strength to well as by film festival juries at prestigious world festi- Europe (Brešan’s Will Not Stop There and Matanić’s world in yet another way.
    [Show full text]
  • POPIS FILMOVA ZA SATOVE MEDIJSKE-HJ.Pdf
    POPIS FILMOVA ZA SATOVE MEDIJSKE KULTURE PO RAZREDIMA (službeni popis) Filmove možete gledati preko navedenih poveznica na CARNet-ovoj MEDUZI putem Carnetove lozinke ili na HRTi portalu uz prethodnu registraciju. Korištenje CARNetove Meduze je potpuno besplatno i dostupno iz cijelog svijeta. No, kako biste pregledali zaštićene video zapise na sustavu (primjerice sadržaje portala Baltazar), potrebno je imati korisnički račun iz AAI@EduHr sustava. Svi zainteresirani korisnici uslugom HRTi mogu se koristiti na platformama poput osobnih računala s operativnim sustavima Windows 7 i novijim te Mac OS X v. 10.7. i noviji sustavima uz korištenje uobičajenih mrežnih preglednika. Usluga je besplatna, a registrirati se možete putem web obrasca ili vašeg Facebook računa. Usluga je dostupna na području cijele Republike Hrvatske. Popis filmova za 1. razred 1. Boris Kolar Vau-vau 2. Marija Jović i Sonja Fabrio Pale sam na svijetu N. Kostelac ; Josip Sudar i Marcel 3. Crvenkapica Čukli 4. Branko Ranitović i Andro Lušičić Srce u snijegu 5. Nick Park Krive hlače Basne i bajke iz naše lektire I. Borivoj Dovniković i Aleksandar 6. Tvrdoglavo mače ; Bijela priča Marks Tko je Videku napravio košuljicu Filmovi iz serije kratkih animiranih i komičnih filmova o Loleku i 7. Boleku, Tomu i Jerryju, Mickeyu Mouseu, Profesoru Baltazaru i Charlie Chaplinu Popis filmova za 2. razred 1. Ivo Vrbanić i Dušan Vukotić Svi crteži grada Dušan Vukotić, Vladimir Tadej 2. Kauboj Jimmy i Vatroslav Mimica 3. Zlatko Grgić i Dušan Vukotić Posjet iz svemira Aleksandar Marks i Dušan 4. Kako je Ana kupila kruh Vukotić 5. Mato Lovrić i Dubravko Težak Putovanje plavog lonca ; Ružno pače 6.
    [Show full text]
  • Hrvatski Film Između Nacionalizirane I Nacionalne Kinematografije Dugi Početak (1896
    Tomislav Šakić Hrvatski film između nacionalizirane i nacionalne kinematografije Dugi početak (1896. – 1941.) Kao rođendan filmskoga medija uzima se datum prvih javnih projekcija uz naplatu prikazivanja koje su, svojim patentiranim izumom cinématograp- he, 28. prosinca 1895. u pariškome Grand Caféu održala braća Auguste i Louis Lumière. Film se, kao senzacija koja je prvi put na ekranu prikazala živi pokret i stvarni svijet, širio brzo, pa su prve projekcije u Zagrebu odr- žane već 8. listopada 1896. aparaturom bečkoga kinopoduzetnika Samuela Hoffmana. Idući dan zagrebački Obzor upućeno je izvijestio o „Edisonovu idealu” (kako su izum najavile novine, iako je bila riječ o kinematografu Lumièreovih), tome – kako će ga iste novine nazvati nekoliko dana kasnije – „modernome čudovištu”: Žive fotografije. U dvorani „Kola” izložen je od jučer aparat, prozvan „Ki- nematograf” koji na sučelice namještenu ploču baca razne fotografske slike, na kojima se sve giblje: ljudi, životinje, kola, željeznica, biciklisti itd., pa je sve to tako savršeno, da misliš, da gledaš pravi život na ulicama i željeznicama. Sustav kinematografa jest, da se od prizora, koji se misli reproducirati, ne- čuvenom brzinom snimi na valjak nebrojeno snimaka (u jednoj minuti više hiljada) i tako se taj valjak smjesti u aparat, iz kojega se cielo gibanje, kako je snimljeno u naravi, odrazuje pomoću električnoga svjetla na ploči, smješteno naproti objektivu. Stvar je veoma interesantna i mi ju preporučujemo pažnji našega općinstva. (Škrabalo 1998: 23) Međutim, pitanje je ostavljaju li tada živuće slike dubljega kulturnog traga. Godine 1900. održana je prva javna priredba Umjetno znanstvenoga kazališta Urania, utemeljenoga na inicijativu predstojnika vladina Odjela 300 HRVATSKA NA PRVI POGLED za bogoštovlje i nastavu Izidora Kršnjavoga, a čiji je zadatak bio rad na javnom obrazovanju upravo pomoću modernih optičkih pomagala.
    [Show full text]
  • H Rvat S K I F I L M U S a R a J E V U 2 0 1
    21.06-26.06.2010. HRVATSKI FILM U SARAJEVU 2010. Bosanski Kulturni Centar / Branilaca Sarajeva 24 / Sarajevo Ponedjeljak / 21.06.2010. / 17,00 sati Utorak / 22.06.2010. / 17,00 sati Srijeda / 23.06.2010. / 17,00 sati Četvrtak / 24.06.2010. / 17,00 sati Petak / 25.06.2010. / 17,00 sati Pletenice (1974.) Bič s dva kraja (1975.) Od 3 do 22 (1966.) Nek se čuje i naš glas (1971.) Recital (1972.) Scenarist i režiser: Zoran Tadić Scenarist i režiser: Branko Lentić Scenarist i režiser: Krešo Golik Režiser: Krsto Papić Režiser: Petar Krelja Kratkometražni dokumentarni film (11 min.) Kratkometražni dokumentarni film (24 min.) Kratkometražni dokumentarni film (14 min.) Kratkometražni dokumentarni film (16 min.) Kratkometražni dokumentarni film (13 min.) Produkcija: Zagreb film Kako je počeo rat na mom otoku (1996.) Mondo Bobo (1997.) Crvena prašina (1999.) Što je muškarac bez brkova (2005.) Režiser: Vinko Brešan Scenarist i režiser: Goran Rušinović Scenarist i režiser: Zrinko Ogresta Scenarist i režiser: Hrvoje Hribar Metastaze (2009.) Režiser: Branko Schmidt Dugometražni igrani film Dugometražni igrani film (80 min.) Dugometražni igrani film Prema romanu Ante Tomića Dugometražni igrani film Dugometražni igrani film 20,00 sati 20,00 sati 20,00 sati 20,00 sati 20,00 sati Svečano otvorenje pod pokroviteljstvom Tup-tup (1972.) Satiemania (1978.) Vijeća za regionalnu suradnju RCC Režiser: Nedeljko Dragić Režiser: Zdenko Gašparović Izumitelj cipela (1967.) Muha (1966.) Režiser: Zlatko Grgić Režiser: Aleksandar Marks, Vladimir Jutriša Animirani film (10
    [Show full text]
  • Kaja, Ubit Ću Te
    https://doi.org/10.11649/ch.2018.008 Colloquia Humanistica 7 (2018) Against Homogeneity. Transcultural and Trans-Lingual Strategies in Cultural Production COLLOQUIA HUMANISTICA Institute of Croatian Language and Linguistics Amir KapetanovićZagreb [email protected] Kaya: from Novella to Film Abstract Te paper analyses the transformation of Kruno Quien’s novella Kaya into a screenplay adaptation and a flm of the same title by eminent Croatian director Vatroslav Mimica. Te analysis points out signifcant characteristics of both the transformation of the text and the transformation of the portrayed Mediterranean urban area (a crime in Trogir), as well as the linguistic stylization of the characters’ Trogir dialect, which contributes to the atmosphere of the flm. Discussions surrounding the flm have so far only unfolded on the basis of a comparison between Quien’s novella and Mimica’s flm. Tis analysis thus contributes important information about the structural and narrative characteristics of the unpublished screenplay, shedding more light on the paths towards leading to the creation of this Croatian flm, which is considered Mimica’s best work and one of the best Croatian flms. Keywords: Cakavian, dialect, flm analysis, Vatroslav Mimica, Croatian cinematography. Tis is an Open Access article distributed under the terms of the Creative Commons Attribution 3.0 PL License (creativecommons.org/licenses/by/3.0/pl/), which permits redistribution, commercial and non-commercial, provided that the article is properly cited. © Te Author(s), 2018 Publisher: Institute of Slavic Studies, Polish Academy of Sciences Editor-in-chief: Jolanta Sujecka Conception and academic editing of this issue: Maciej Falski, Tomasz Rawski, Jolanta Sujecka with the collaboration of Ewa Niedziałek Amir Kapetanović 1.
    [Show full text]
  • Screening Schedlue
    Prozor u svijet Probijajući se kroz stoljetnu dominaciju igranog fil- same as feature film. We have a proof for this in the Oscar award for the French ma, dokumentarac je početkom novog tisućljeća na documentary “The March of The Penguins”, and the film “”Fahrenheit 9/11” by velika vrata ušao u kino dvorane. I uspio privući po- Michael Moore that defeated the feature films three years ago in Cannes and djednaki broj gledatelja. Dokaz tomu je oscarom na- won in the official competition. građen francuski dokumentarac “Carsko putovanje”, The Days of Film in Široki Brijeg also started with the new millennium. Soon kao i film “Fahrenheit 9/11” Michaela Moorea koji je the manifestation grew into the Mediterranean Festival of Documentary Film, prije tri godine u Cannesu potukao igrane filmove i favoring documentary films, with trust in its survival at the top of the world’s pobijedio u službenoj konkurenciji. cinematography. The life as it is, filmed and exposed to the very bottom, and S novim tisućljećem krenuli su i širokobriješki Dani presented on the large screen, seems to be much more interesting than the filma. Ubrzo su prerasli u Mediteranski festival do- polished and slicked up Hollywood glamour in high-funded feature films. That kumentarnog filma, dajući prednost dokumentarcu, probably contributed to the popularization and stronger distribution of the do- s vjerom u njegov opstanak u vrhu svjetske kine- cumentary film. matografije. Život, kakav je, snimljen i ogoljen do We have the luck and the advantage of the opportunity to see the official pro- kraja, te prikazan na velikom platnu, čini se puno za- gram of the Festival with all aspects of life that the authors, each in his own nimljivijim od ušminkanog hollywoodskog glamura particular manner, bring into the Festival Cinema.
    [Show full text]
  • Popular Music and Narratives of Identity in Croatia Since 1991
    Popular music and narratives of identity in Croatia since 1991 Catherine Baker UCL I, Catherine Baker, confirm that the work presented in this thesis is my own. Where information has been derived from other sources, I confirm that this has been indicated / the thesis. UMI Number: U592565 All rights reserved INFORMATION TO ALL USERS The quality of this reproduction is dependent upon the quality of the copy submitted. In the unlikely event that the author did not send a complete manuscript and there are missing pages, these will be noted. Also, if material had to be removed, a note will indicate the deletion. Dissertation Publishing UMI U592565 Published by ProQuest LLC 2013. Copyright in the Dissertation held by the Author. Microform Edition © ProQuest LLC. All rights reserved. This work is protected against unauthorized copying under Title 17, United States Code. ProQuest LLC 789 East Eisenhower Parkway P.O. Box 1346 Ann Arbor, Ml 48106-1346 2 Abstract This thesis employs historical, literary and anthropological methods to show how narratives of identity have been expressed in Croatia since 1991 (when Croatia declared independence from Yugoslavia) through popular music and through talking about popular music. Since the beginning of the war in Croatia (1991-95) when the state media stimulated the production of popular music conveying appropriate narratives of national identity, Croatian popular music has been a site for the articulation of explicit national narratives of identity. The practice has continued into the present day, reflecting political and social change in Croatia (e.g. the growth of the war veterans lobby and protests against the Hague Tribunal).
    [Show full text]
  • Bibliografija Časopisâ Filmska Revija (1950–1952. I 1955–1956)
    Studia lexicographica, GOD. 7 (2013) BR. 1(12), STR. 211–266 Iva Klobučar Srbić: Bibliografija časopisâ Filmska revija (1950–1952. i 1955–1956) Bibliografija časopisâ Filmska revija (1950–1952. i 1955–1956) Iva Klobučar Srbić Leksikografski zavod Miroslav Krleža Uvod Nakon Drugoga svjetskoga rata, 1950-ih godina, kinematografija je u tadaš- njoj Jugoslaviji bila obuhvaćena industrijskim Petogodišnjim planom (1947), što je rezultiralo njezinim sustavnim razvojem. S obzirom na to da je kinematografiji pri- davana politička važnost, film se počeo pratiti u dnevnim novinama te se populari- zirao po tjednicima i revijama. U to je vrijeme (1950) pokrenuta i Filmska revija, prvi poratni zagrebački filmski časopis, koji se imenom nadovezao na međuratni časopis koji je izlazio 1928–41. Kasnije (1955) se pojavila i druga istoimena revija, koja se koncepcijski razliko- vala od prve, a također je obrađena i uvrštena u ovu bibliografiju. Filmska revija (1950–1952) U tri godišta izlaženja, od 1950. do 1952., izišlo je ukupno deset brojeva Filmske revije: 1950. izišlo je pet brojeva (jedan dvobroj i jedan trobroj), 1951. četiri broja, a 1952. jedan broj. Iako je u prvom godištu izlaženja bilo predviđeno deset brojeva, uredništvo je odlučilo izdavati višebrojeve jer časopis nije bio uvršten u planove tiskare. Zadovolj- no popularnošću časopisa, uredništvo u drugoj godini izlaženja jamči kontinuitet izlaženja jer su sklopili ugovor s tiskarom za uredno, dvomjesečno izdavanje pa će od 1951. Filmska revija izlaziti kao »dvomjesečnik za probleme filmske teorije i prakse«. Bez posebnoga objašnjenja čitateljstvu, a pretpostavlja se da su razlozi financijske prirode, revija prestaje izlaziti zaključno s prvim brojem u trećem godištu izlaženja, 1952.
    [Show full text]