svibanj, 2017.

Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb

Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

Maxicon d.o.o. Kružna 22 10 000 Zagreb

Naručitelj: KOMUNALAC d.o.o. Slunj, Ulica Petra Svačića 5, 47 240 Slunj

Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Broj projekta: 19-192/19

Voditelj izrade: Željko Varga, mag.ing.prosp.arch

Stručni suradnici: Valentina Habdija Žigman, mag.ing.prosp arch.

Margareta Šeparović Ručević, dipl.ing.biol., prof. biol.

mr. sc. Ivan Barbić, dipl.ing.građ.

Vedrana Lovinčić Milovanović, dipl.ing.kem.tehn.

Ostali suradnici: Antonija Ujaković Plichta, dipl.kem.ing.univ.spec.oeco.

Tena Brajdić, mag.ing.aedif.

Direktor: mr. sc. Ivan Barbić, dipl.ing.građ.

Zagreb, ožujak 2020 . REV C

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

3 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

4 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

5 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

6 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

7 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

SADRŽAJ: 1 UVOD ...... 10

1.1 PODACI O NOSITELJU ZAHVATA ...... 10 1.2 SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA ...... 10 2 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ...... 12

2.1 PODACI O POSTOJEĆEM STANJU ...... 12 2.1.1 Sustav vodoopskrbe ...... 12 2.1.2 Sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda (SJO) ...... 15 2.2 PODACI O PLANIRANOM ZAHVATU ...... 19 2.2.1 Opis aktivnosti na sanaciji i izgradnji sustava javne vodoopskrbe ...... 19 2.2.2 Opis aktivnosti na izgradnji sustava javne odvodnje ...... 20 2.2.3 Opis aktivnosti na izgradnji UPOV-a ...... 22 2.2.4 Priključenja građevina zahvata na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu ...... 26 2.2.5 Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces ...... 27 2.2.6 Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisije u okoliš . 28 2.2.7 Varijantna rješenja zahvata ...... 31 3 GRAFIČKI PRIKAZI SUSTAVA VODO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE TE UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA ...... 32

3.1 GRAFIČKI PRIKAZ 1. - SITUACIJA PLANIRANOG STANJA ZAHVATA IZGRADNJE AGLOMERACIJA SLUNJ (IDEJNO RJEŠENJE ZA ELABORAT ZAŠTITE, 2019.) ...... 32 3.2 GRAFIČKI PRIKAZ 2. - SITUACIJA – UPOV (IDEJNI PROJEKT, 2015.) ...... 34 3.3 GRAFIČKI PRIKAZ 3. – TEHNOLOŠKA SHEMA UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA GRADA SLUNJA (IDEJNI PROJEKT, 2015.) ...... 36 4 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ...... 38

4.1 LOKACIJA ZAHVATA ...... 38 4.2 ODNOS PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA ...... 39 4.2.1 Izvod iz Prostornog plana Grada Slunja ...... 39 4.2.2 Izvod iz Urbanističkog plana uređenja grada Slunja ...... 44 4.2.3 Izvod iz Detaljnog plana uređenja Centar I ...... 46 4.2.4 Izvod iz Detaljnog plana uređenja Centar II ...... 47 4.2.5 Izvod iz Detaljnog plana uređenja Centar III ...... 48 4.2.6 Izvod iz Detaljnog plana uređenja Rastoke ...... 50 4.3 STANJE OKOLIŠA NA LOKACIJI ZAHVATA ...... 52 4.3.1 Meteorologija i klima ...... 52 4.3.2 Geološke značajke lokacije ...... 56 4.3.3 Hidrološke značajke lokacije ...... 56 4.3.4 Krajobraz ...... 60 4.3.5 Materijalna i kulturna dobra ...... 60 4.3.6 Stanovništvo, gospodarstvo, poljoprivreda i šumarstvo, turizam ...... 61 5 ODNOS ZAHVATA PREMA ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA I PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE ... 63

5.1 EKOLOŠKA MREŽA (EU EKOLOŠKA MREŽA NATURA 2000) ...... 63 5.2 ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE ...... 63 5.3 TIPOVI STANIŠTA, BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET ...... 64 6 KARTOGRAFSKI PRIKAZI ...... 67

6.1 KARTOGRAFSKI PRIKAZ 1. IZVOD IZ KARTE OPASNOSTI OD POPLAVA ZA LOKACIJU ZAHVATA ...... 67

8 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

6.2 KARTOGRAFSKI PRIKAZ 2. LOKACIJA AGLOMERACIJE SLUNJ U ODNOSU NA POLOŽAJ VODNIH TIJELA ..... 68 6.3 KARTOGRAFSKI PRIKAZ 3. IZVOD IZ KARTE EKOLOŠKE MREŽE (NATURA 2000) ...... 69 6.4 KARTOGRAFSKI PRIKAZ 4. IZVOD IZ KARTE ZAŠTIĆENIH PODRUČJA RH ...... 70 6.5 KARTOGRAFSKI PRIKAZ 5. IZVOD IZ KARTE NEŠUMSKIH STANIŠTA RH, LOKACIJA IZGRADNJE NOVIH OBJEKATA; UPOV, RB5 I RB6 ...... 71 6.6 KARTOGRAFSKI PRIKAZ 6. IZVOD IZ KARTE OSJETLJIVOG/RANJIVOG PODRUČJA...... 72 7 OPIS MOGUĆIH UTJECAJ ZAHVATA NA OKOLIŠ ...... 73 7.1.1 Mogući utjecaji na zrak ...... 73 7.1.2 Mogući utjecaji na tlo ...... 73 7.1.3 Mogući utjecaji na vode ...... 74 7.1.4 Mogući utjecaji povećanom razinom buke ...... 76 7.1.5 Mogući utjecaji klimatskih promjena ...... 76 7.1.6 Mogući utjecaji na biološku raznolikost, zaštićena područja, ekološku mrežu i staništa 80 7.1.7 Mogući utjecaji na materijalna i kulturna dobra ...... 81 7.1.8 Mogući utjecaj na krajobraz ...... 81 7.1.9 Mogući utjecaji na gospodarenje otpadom ...... 82 7.1.10 Mogući utjecaji na prometnice i prometne tokove ...... 82 7.1.11 Mogući utjecaji na stanovništvo ...... 83 7.1.12 Mogući utjecaji u slučaju akcidenta ...... 83 7.2 VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA ...... 84 7.3 KUMULATIVNI UTJECAJI ...... 84 7.4 OBILJEŽJA UTJECAJA ZAHVATA - SAŽETO ...... 85 8 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ...... 86

8.1 MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ...... 86 9 ZAKLJUČAK ...... 86 10 LITRATURA ...... 87

10.1 PROJEKTNA DOKUMENTACIJA/STUDIJE/RADOVI ...... 87 10.2 PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA ...... 88 10.3 PROPISI ...... 88 11 PRILOZI ...... 90

11.1 IZVADAK IZ REGISTRA VODNIH TIJELA ...... 90 11.2 PISMO NAMJERE ZA PRIHVAT MULJA IZ UPOV-A AGLOMERACIJE SLUNJ NA POSTROJENJU ZA OBRADU MULJA UREĐAJA AGLOMERACIJE KARLOVAC – DUGA RESA ...... 115

9 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

1 UVOD Zahvat koji se analizira ovim Elaboratom je poboljšanje, sanacija tj. rekonstrukcija te izgradnja dijelova sustava javne vodoopskrbe, javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih sanitarnih voda izgradnjom uređaja III. stupnja, aglomeracije Slunj u Karlovačkoj županiji. Planirani radovi definirani su Idejnim rješenjima iz siječnja 2020. godine (IDT d.o.o., Osijek). Za izgradnju predmetne aglomeracije kao cjeline prethodno nije proveden postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš te se zahtjev za provođenjem postupka OPUO provodi sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 03/17); Prilog II., točka 9.1 Zahvati urbanog razvoja (sustavi odvodnje, sustavi vodoopskrbe, ceste, groblja, krematoriji, nove stambene zone, kompleksi sportske, kulturne, obrazovne namjene i drugo) i točka 10.4, Postrojenja za obradu otpadnih voda s pripadajućim sustavom odvodnje. Sadržaj ovog elaborata zaštite okoliša, propisan je Prilogom VII. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17). Nositelj zahvata je prilikom pokretanja postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš uplatio upravne pristojbe sukladno obvezama navedenim Zakonom o upravnim pristojbama (NN 115/16).

1.1 Podaci o nositelju zahvata Naziv i sjedište pravne osobe: KOMUNALAC d.o.o. Slunj, Ulica Petra Svačića 5, 47 240 Slunj OIB: 68591579130 Ime odgovorne osobe: Dinko Puškarić, direktor Kontakt: [email protected]

1.2 Svrha poduzimanja zahvata Svrha projekta je poboljšanje i razvoj vodo-komunalne infrastrukture na uslužnom području Komunalca d.o.o. Slunj u kontekstu provedbe Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (91/271/EEZ ) i Direktive o kakvoći vode namijenjenoj za ljudsku potrošnju (98/83/EZ). U okviru projekta planirane su slijedeće aktivnosti: • poboljšanje vodoopskrbnog sustava, • poboljšanje, dogradnja i proširenje sustava odvodnje otpadnih voda, • pročišćavanje otpadnih voda u sklopu aglomeracije predmetnog područja, • nabava opreme za poboljšanje rada i kvalitete vodno – komunalne infrastrukture.

Predmetnu Aglomeraciju čine naselja: Slunj, Rastoke, Podmelnice, Donje Taborište, Gornje Taborište, Novo Selo i Cvitović.

10 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

AGLOMERACIJA SLUNJ

Slika 1.2.-1. Prikaz obuhvata aglomeracije s lokacijom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (narančasti kvadratić)

11 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

2 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA 2.1 Podaci o postojećem stanju 2.1.1 Sustav vodoopskrbe Cjelokupni vodoopskrbni sustav na uslužnom području Komunalca d.o.o. Slunj iznosi 222 km, od čega su 174 km glavni/dobavni vodoopskrbni cjevovodi i 48 km priključnih/kućnih cjevovoda. Od najvažnijih građevina na sustavu treba nabrojati 3 crpne stanice, 5 vodosprema i 1 crpilište. Vodoopskrbni sustav Slunj temelji se na korištenju vode rijeke Slunjčice gdje je izveden vodozahvatni objekt, uređaj za kondicioniranje vode, te crpna stanica putem koje se transportira pitka voda u izgrađenu vodovodnu mrežu (izgrađena od različitih cijevnih materijala, raznih profila te zahvaća pretežno sve glavne gradske prometnice). Lokacija navedenih vodozahvatnih objekata je oko 1,2 km uzvodno od Slunja. Sustav je projektiran i izgrađen 60-tih i 70-tih godine prošlog stoljeća. S obzirom na relativno veliku dužinu vodoopskrbnih cjevovoda i uslužnog područja, godišnji broj kvarova varira između 75 i 100, što se smatra relativno povoljnim brojem puknuća i kvarova na mreži. Povećanje kvarova vidljivo je u proljetnim i ljetnim mjesecima što se veže uz povećanje potrošnje vode. Najveći problem sustava predstavljaju nedetektirana curenja i kvarovi na mreži koji su teško uočljivi, odnosno takozvana prikrivena curenja. Također treba napomenuti kako se veći broj puknuća javlja na glavnom uličnom ili mjesnom cjevovodu, dok su puknuća između cjevovoda i kućnog priključka manje prisutna. Osim gubitaka na sustavu i problema sa starim cjevovodima, postoji ozbiljan problem vezan uz same objekte na sustavu. Navedeni objekti su od iznimnog značaja za pravilno funkcioniranje cjelokupnog sustava, ali i kvalitete same vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Stoga se njihova rekonstrukcija/sanacija smatra prioritetnom. Poglavito što objekti ne zadovoljavaju Temeljne zahtjeve za građevine, te time u opasnost dovode zdravlje i sigurnost kako radnika koji u objektima povremeno ili stalno borave tako i svih korisnika vodoopskrbnog sustava uslužnog područja Komunalca d.o.o. Slunj.

2.1.1.1 Vodozahvat Voda se crpi putem površinskog vodocrpilišta iz rijeke Slunjčice. Izvor Slunjčice se nalazi na području grada Slunja, a u naravi je jaki kraški uzlazni izvor. Voda je na samom izvoru ujezerena, a kapacitet izvora je vrlo promjenjiv i kreće se od minimalnih 2 m3/s do 40 m3/s. Izvorište u obliku jezerca smješteno je u središnjem dijelu prirodnog ''amfiteatra'' gdje se ističe vertikalna istočna stijena na koju se nastavlja umjetno izgrađena brana. Izvor je izdužen u smjeru sjever-jug. Cijelim svojim tokom u dužini od 6 km, rijeka Slunjčica je usjekla kanjon impozantne dubine do 50 m. Kod razgranatog slapišta - Rastoka, uz sam grad Slunj, Slunjčica se ulijeva u 30 m nižu Koranu. Na mjestu zahvata vode rijeka Slunjčica ima miran tok, srednjeg vodostaja od 231,70 m.n.m., te minimalcem na koti 230,00 m.n.m. Kota usisa je na 229,60 m.n.m. Sirova voda se nakon zahvata putem crpki (2 radne + 1 rezervna, koja povremeno služi i za ispiranje dovodnog cjevovoda) kapaciteta 2 x 17 l/s i visine dizanja Hm = 25 – 30 m, transportira u dvije okrugle vertikalne taložnice promjera 6 m, te se nakon toga gravitacijski dovodi na brze filtre (3 polja ukupne površine 3,0 x 2,1 = 6,3 m2, od kojih su dva radna dok treće polje ima funkciju rezerve). Voda se dalje nakon kloriranja crpkama (ugrađene 3 crpke, 2 radne + 1 rezervna) kapaciteta 2 x 17 l/s i visine dizanja Hm  110 m distribuira putem vodovodne mreže do vodospremnika MELNICA, te dalje do krajnjih korisnika/potrošača.

12 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

Slika 2.1.1.-1 Zahvat vode i crpna stanica Slunjčica U veliki dio opreme ulagana su financijska sredstva i napori kako bi se osigurala kvaliteta i siguran rad vodoopskrbnog sustava i crpilišta. Vidljivo je da osim nabave i ulaganja u opremu, nisu vršeni adaptivni građevinski radovi te je zatečena situacija po tom pitanju izrazito loša, kao i situacija pojedinih cjevovoda na lokaciji crpilišta, koji su stariji i od 60 godina. U objektu se još nalaze i dvije crpke (radna i rezervna) za ispiranje taložnice. Kapacitet ovog vodozahvatnog objekta iznosi Qmax = 34 l/s, dok je proračunati kapacitet objekata pripreme pitke vode Qp = 28 l/s. Na lokaciji vodozahvata nalazi se i objekt koagulacije i rezervoar za ispiranje filterskih polja.

Slika 2.1.-2. Objekti na lokaciji vodocrpilišta Slunj 2.1.1.2 Uređaj za preradu vode Uređaj za kondicioniranje izveden je u sklopu vodozahvata. Nakon zahvaćanja iz otvorenog toka rijeke Slunjčice, voda se putem crpki odvodi do bazena kod usisa te također putem crpki do bazena koagulacije. Nakon toga se spušta do uređaja za kondicioniranje (taložnika), odnosno uređaja za preradu vode za piće. Uređaj se sastoji od dvije taložnice, nakon čega gravitacijskim putom dovodi na brze filtere. Objekti uređaja za kondicioniranje dimenzionirani su na veličinu protoka Q = 28 l/s. Iz objekta se voda transportira u crpilište čiste vode (CS Slunjčica), gdje se dodatno obavlja dezinfekcija kloriranjem. Svi objekti na vodocrpilištu bilježe pojavu vlage i pljesni na zidova u unutrašnjosti, dok se na spremnicima s pitkom vodom vide nakupine algi. Žbuka i dijelovi zidova i stropa otpadaju na gotovo

13 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija svim dijelovima, od čega velikim dijelom upadaju u spremnike s vodom. Pločice su stare, popucale te na velikom površinskom dijelu nedostaju što predstavlja nepovoljne higijenske uvjete pogotovo u spremnicima s vodom. Stolarija je globalno stara, veliki broj stakala je razbijen te su sve zaštitne mreže van funkcije, što omogućava opasnost od ulaska životinja u postrojenje za preradu pitke vode. Starost pojedinih cjevovoda i fazonskih komada u postrojenju značajno premašuje svoj predviđeni vijek trajanja, čime uvelike dovodi u pitanje stabilnost i sigurnost uslužnog područja Komunalca d.o.o. Slunj. S vanjske strane objekti su također u vidljivo lošem stanju, od fasade do krovišta, kao i pristupnih dijelova građevine (oštećenja stepeništa, nedostatak zaštitne ograde, korodirani i oštećeni čelični elementi). Pošto su svi objekti na vodozahvatu Slunjčice u vidljivo lošem stanju, kao takvi ne zadovoljavaju Temeljne zahtjeve za građevinu definirane Zakonom o gradnji. Neki od uvjeta koje građevina ne može zadovoljiti su: higijena, zdravlje i okoliš, sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe, sigurnost u slučaju požara, gospodarenje energijom i očuvanje topline i dr. Osim toga zbog izrazito lošeg stanja građevine u kojoj se vrši crpljenje i obrada vode koja potom ide direktno u vodoopskrbni sustav, postoji opasnost ugrožavanja kvalitete pitke vode, koja potencijalno može utjecati na zdravlje korisnika vodoopskrbnog sustava. Iz navedenih je razloga potrebno predvidjeti cjelovitu rekonstrukciju objekata vezanu uz sanacijske građevinske radove (unutrašnje i vanjske).

2.1.1.3 Ostali objekti Vodospreme Na uslužnom području Komunalca Slunj postoji 5 vodosprema. Vodno lice vodospreme VS NOVO SELO je na maksimalnih 353 m n.m. (V=60 m3), a VS MELNICA 336 m n.m (V=800 m3). VS MELNICA uz izvorište Slunjčice predstavlja glavnu izvorišnu točku čitavog vodoopskrbnog podsustava Slunj. VS MELNICA se nalazi u funkciji osiguranja potrebnih hidrauličko-pogonskih uvjeta tečenja na većem dijelu podsustava Slunj s užim okolnim područjem, izuzev područja CVITOVIĆ-KREMEN-GLINA i NOVO SELO, koje predstavljaju visinske zone povezane na pripadne vodospreme. Ispunjeni sadržaj vodospreme VS MELNICA osigurava dovoljne količine vode za zadovoljavanje svih potreba. VS LAĐEVAC se nalazi u istoimenom selu, a njena kota je 413.22 m n.m, volumena 200 m3. VS CVITOVIĆ ili VS ČARDAK zapremine 90 m3 nalazi se u istoimenom mjestu, a najveća kota vodnog lica iznosi 368 m n.m. Dovod vode u VS ČARDAK osigurano je pomoću crpne stanice CS CVITOVIĆ koja je interpolirana u zaselku Gornje Taborište. Dovodni cjevovod iz CS CVITOVIĆ u smjeru VS ČARDAK ujedno predstavlja i opskrbni cjevovod jer osigurava direktnu opskrbu gravitirajućeg stanovništva za vrijeme rada crpne stanice, dok je uloga VS ČARDAK osiguranje ravnomjerne raspodjele vode i hidrodinamičkog tlaka unutar pripadne visinske zone. Široko zapadno i sjeverozapadno područje grada Slunja je rijetko naseljeno i danas nema sustava javne vodoopskrbe. Izuzetak je područje Veljuna u koje danas putem novoizgrađenog cjevovoda Slunj-Veljun voda dotiče u vodospremnik VS VELJUN (V=100 m3 s kotom preljeva na 308 m.n.m.) čime je riješen problem javne vodoopskrbe tog područja gdje je ljeti znalo dolaziti do nestanka vode. Prije izgradnje magistralnog cjevovoda, podsustav Veljun bio je samostalna cjelina slunjskog vodovoda. Za crpljenje vode koristile su se crpke CS VREBUŠA i CS PAUNOVAC pomoću kojih se voda transportirala do VS VELJUN. Od svih navedenih vodospremnika, obratiti će se pozornost na dva čije trenutno zatečeno stanje nije zadovoljavajuće: A. Vodosprema MELNICA Predstavlja srce sustava s volumenom vodospreme od 800 m3. Potrebno je izvršiti rekonstrukciju vodospreme, a time olakšati pristup strojarnici i crpkama, čiji su fazonski komadi u veoma lošem stanju. U trenutnom stanju pristup osnovnim objektima u vodospremi (strojarnica i crpke) je značajno otežan, što otežava rad i upravljanje. Potrebno je u sklopu sanacije omogućiti jednostavan i siguran pristup navedenim objektima. Fazonski komadi u vodospremi su premašili svoj vijek trajanja te ih je potrebno zamijeniti kako bi se osigurao

14 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

nastavka sigurnog i stabilnog rada. Također je potrebno sanirati vanjske elemente građevine kao što su pristupne stube, dijelovi fasade i dr. Izgradnja efikasnog pristupa strojarnici i crpkama pospješiti će upravljanje cijelim sustavom, povećati će sigurnost radnika i brzinu otklanjanja eventualnih kvarova i poteškoća.

B. Vodosprema CVITOVIĆ Sagrađena je 1975. godine, a do sada su izvršene sanacije bile vezane isključivo uz opremu. Vidljivo je loše stanje objekta te je potrebno predvidjeti sanaciju i rekonstrukciju vodospreme. Najveći problemi vidljivi su na fasadi, unutrašnjosti zidova, popucalim pločicama, zaštitnoj ogradi objekta, pristupu objekt i dr. Trenutno se odvijaju radovi na vodospremi koji su vezani uz dovodni cjevovod (gravitacijsko tlačni), te se planira izgradnja dva razdvojena cjevovoda od CS CVITOVIĆ do VS CVITOVIĆ, gdje bi jedan imao ulogu odvodnog, a drugi dovodnog. Crpne stanice A. Precrpna stanica „CS – SLUNJČICA“ kapaciteta Q=2 x 17 l/s i Hm = 126 m Crpna stanica se sastoji od tri identične crpke (2 radne + 1 rezervna) centrifugalnog tipa instalirane snage 45 kW. Postojeća automatizacija rada crpne stanice je podešena na način da se crpka uključuje kada se vodosprema MELNICA isprazni ispod određene razine, te se crpke gase nakon što se vodosprema napuni do određene razine. B. Precrpna stanica "CS – CVITOVIĆ" kapaciteta Q = 4.0 l/s i Hm = 85 m Izvedena je u sklopu visinske zone CVITOVIĆ-KREMEN-GLINA s ugrađenim crpkama pomoću kojih se voda tlači do vodospreme VS ČARDAK. Crpna stanica se sastoji od dvije identične crpke (1 radna + 1 rezervna) centrifugalnoga tipa svaka kapaciteta 4,0 l/s i instalirane snage 5,5 kW. Postojeća automatizacija rada crpne stanice je podešena na način da se crpka uključuje kada se vodosprema Čardak isprazni ispod određene razine, te se crpke gase nakon što se vodosprema napuni do određene razine. Stanje na terenu ukazuje kako je objekt u jako lošem stanju te mu je potrebna hitna sanacija/rekonstrukcija. Objekt ne zadovoljava temeljne zahtjeve za građevinu, poglavito po pitanju mehaničke otpornosti i stabilnosti, te sigurnosti i pristupačnosti tijekom uporabe. C. Precrpna stanica "CS – N. SELO" kapaciteta Q = 2.0 l/s i Hm = 40 m Crpna stanica se sastoji od dvije identične crpke (1 radna + 1 rezervna) centrifugalnog tipa svaka kapaciteta 2,0 l/s i instalirane snage 2,2 kW. Crpna stanica je automatski podešena da razinu vode u vodospremi VS Novo selo održava u određenom intervalu. D. Precrpna stanica "CS – LAĐEVAC" kapaciteta Q = 5.0 l/s i Hm = 85 m Crpna stanica izvedena je u sklopu visinske zone LAĐEVAC-FURJAN s utvrđenim crpkama pomoću kojih se osigurava direktna opskrba vodom unutar gravitirajuće visinske zone. Crpna stanica se sastoji od dvije identične crpke (1 radna + 1 rezervna) centrifugalnog tipa svaka kapaciteta 5,0 l/s i instalirane snage 4,0 kW.

2.1.2 Sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda (SJO) Pitanje sustava javne odvodnje i pravilnog zbrinjavanja otpadnih voda na predmetnom području predstavlja posebnu važnost zbog posebnosti ekosustava koji iz godine u godinu svojim ljepotama privlači sve veći broj domaćih i stranih turista. Pojava povećanog broja turista dovodi do povećanja pritisaka i onečišćenja na cijeli ekosustav a posebno na vodna tijela. Stoga očuvanje zatečenog stanja kvalitete vodnih tijela Korane i Slunjčice predstavlja prioritetnu važnost, na temelju koje se bazira i obuhvat projekta u sklopu ove studijske dokumentacije. Sve betonske cijevi koje se nalaze na području Slunja bilježe iznimnu starost, te je izvršenim istražnim ispitivanjima dokazano kako je potrebno zatečene stare cijevi sanirati u iznosu od 20 do 30 % ukupne dužine, čime bi se značajno utjecalo na istjecanje sirove otpadne vode direktno u okoliš (do sada zabilježeni problemi na predmetnom području). Zbog ranije navedenih razloga ali i blizine vodocrpilišta, nužno je izvršiti sanaciju/rekonstrukciju navedenog starog dijela sustava javne odvodnje

15 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

(grafički prikaz u Prilogu). Osim navedenog starog betonskog dijela sustava javne odvodnje, provedenim Ispitivanjem dokazana je i potreba za sanacijom dva sifonska prijelaza ispod rijeke Korane. Ovi sifonski prijelazi predstavljaju kritičan dio sustava kroz koji prolazi sva otpadna voda desne obale rijeke Korane, na kojoj se nalazi najveći broj stanovništva priključen na sustav javne odvodnje. Kako je dokazano u trenutnom stanju voda iz vodotoka ulazi u cjevovod čime se onečišćenje razrjeđuje, a vodotok onečišćuje. Retencijske bazene RB5 i RB6 također je potrebno sanirati/rekonstruirati. Na lokaciji RB5 planira se izgradnja dodatne stanice za prihvat septika. A uz navedenu dogradnju biti će potrebno da RB5 zadrži i svoju trenutnu funkciju retencijskog bazena uslijed većih oborina kako je zatečeni sustav odvodnje Slunja izgrađen kao mješoviti. Također je potrebno osigurati pristup građevini izgradnjom pristupnog puta kako bi se moglo nesmetano pristupiti vozilom za prihvati i istovar septika. Retencijska građevina RB6 koja se nalazi u središtu Rastoka. Pri pojavi velikih oborina stvara uspor na uzvodnom dijelu sustava uslijed kojeg se dio otpadnih voda direktno izljeva u ušće Slunjčice u Koranu. Kako je lokacija RB6 u neposrednoj blizini buduće lokacije mosta koji bi u turistički privlačnom dijelu naselja spajao lijevu i desnu obalu Korane, potrebno je osim rekonstrukcije predvidjeti i izmještanje postojećeg objekta nizvodno od trenutne lokacije. Od svih naselja samo Donje Taborište, Gornje Taborište, Rastoke i Slunj imaju trenutno izgrađen djelomičan dio sustava javne odvodnje. Najveći dio do sada izgrađenog sustava je mješovitog tipa, što znači da zajedno prihvaća sanitarne otpadne vode i oborinske vode, koje preko slivnika sa prometnih i drugih površina završavaju u sustavu javne odvodnje. Tablica 2.1.2-1 Broj priključaka na sustav odvodnje za kategoriju kućanstva

Broj priključaka kućanstva na sustav odvodnje 2014. 2015. 2016. 2017.

Aglomeracija Slunj 554 549 549 549

JLS Grad Slunj 574 549 549 549

NASELJA Donje Taborište 5 5 5 5 Gornje Taborište 20 17 17 17 Rastoke 35 32 32 32 Slunj 514 496 496 496

Tablica 2.1.2-2 Broj priključaka na sustav odvodnje za kategoriju privrede

Broj priključaka privrede na sustav odvodnje 2014. 2015. 2016. 2017.

Aglomeracija Slunj 80 79 74 80

JLS Grad Slunj 80 79 74 80

NASELJA Donje Taborište 0 0 0 0 Gornje Taborište 12 12 13 13 Rastoke 4 4 4 4 Slunj 64 63 57 63

16 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

Grad Slunj ima samo djelomično riješen problem odvodnje, odnosno izgrađen je mješoviti kanalizacijski sustav za središnji dio naselja na lijevoj obali rijeke Slunjčice i rijeke Korane (sliv A i sliv B), dio naselja Rastoke (sliv RASTOKE) te dio kanalizacijske mreže s pripadnim retencijskim bazenom na desnoj obali rijeke Korane (sliv E), kojim se rješava odvodnja područja uz cestu Slunj - Cetingrad u koji se uključuje i gravitirajuća industrijska zona. Postojeća mreža sustava javne odvodnje dovedena je do lokacije budućeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Trenutno se kanalizirane vode ispuštaju bez prethodnog pročišćavanja u recipijent rijeku Koranu, kao i sadržaji septičkih jama. Na ostalom području, otpadne vode se prikupljaju u septičkim jamama i povremeno prazne putem specijalnog vozila – cisterne. Oborinske vode, osim na središnjem dijelu naselja na kojem je izvedena kanalizacijska mreža, slobodno otječu po terenu i slijevaju se u vrtače gdje poniru u tlo. Postojeću mrežu karakteriziraju različiti promjeri cjevovoda, koji se kreću od DN250 do DN800. Način izgradnje starog dijela sustava odgovara tehničkim standardima koju su važili u vrijeme izgradnje. Sve mješovite cijevi (za sanitarnu i oborinsku odvodnju) su betonske, dok su noviji dijelovi kolektora koji su bili dograđivani u posljednjih 15 godina izgrađeni od novih sintetičkih materijala (plastične cijevi, najčešće PVC). U zadnjih 15 godina nisu rađene značajnije investicije na proširenju i dogradnji sustava javne odvodnje. Kako bi se ispitala funkcionalnost sustava u rujnu 2018. godine obavljeni su istražni radovi (CCTV inspekcija sustava odvodnje šaht-kamerom), koji su obuhvatili: A. Snimanje stanja sustava šaht-kamerom (ZOOM) kamerom na odabranim dionicama. B. Ispitivanje vodonepropusnosti „propusta 1“ ispod rijeke Korane.

Istražnim snimanjima šaht-kamerom na pojedinim dijelovima zabilježena su lokalna puknuća i oštećenja cijevi, kao i pojave taloga, grubih materijal (npr. šljunka, šute) u zauzeću visine oko 25 % do 50 % promjera cijevi te pojave čvrstih i zgusnutih materijala (npr. beton), zauzeća visine od 25 % do 50 % promjera cijevi. Također je provedeno i Ispitivanje nepropusnosti cjevovoda ispod Korane (br. 1, uzvodni propust), te je zaključeno kako cjevovod nije prošao rezultat ispitivanja, odnosno potvrđeno je procjeđivanje iz rijeke u cijev. Na temelju relativno malog uzorka obavljenih snimanja odabranih dionica, moguće je zaključiti da će biti potrebno sanirati 20-30% postojećeg cjevovoda, uglavnom sanacijom lokalnih oštećenja na mjestima spojeva cijevi ili spojeva cijev-okno. Ostatak cjevovoda je u zadovoljavajućem stanju. Postojeći sifonski propusti za odvodnju sanitarnih otpadnih voda sa lijeve na desnu stranu rijeke Korane nisu u zadovoljavajućem stanju i njih je potrebno potpuno zamijeniti u fazi rekonstrukcije sustava i izgradnje novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. PROPUST 2 (nizvodni) je zbog opterećenja ponekad potpuno začepljen i nefunkcionalan, a PROPUST 1 (uzvodni) nije prošao ispitivanje vodonepropusnosti što znači da je stalno opterećen dotokom svježe, čiste vode iz rijeke. Tablica 2.1.2-3 Trenutno stanje korisnika vodoopskrbe priključenih na sustav odvodnje

KORISNICI VODOOPSKRBE PRIKLJUČENI NA SUSTAV ODVODNJE - TRENUTNO STANJE

Fakturirana voda u 2016. god Fakturirana voda u 2017. Br. priključaka (m3) god (m3) Privreda 80 19.448 15.691 Domaćinstvo 544 43.386 44.166 UKUPNO 624 62.834 59.857

Tablica 2.1.2-3 Podatci o pražnjenju septičkih jama (od 2014. do 2017. godine)

Količina otpadne Godina Br. cisterni Cijena (HRK) Vrijednost (HRK) vode u m3

17 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

2014. 574 5.166 450,00 251.460,00

2015. 611 5.499 440,00 268.840,00

2016. 616 5.544 440,00 271.040,00

2017. 566 5.094 440,00 249.040,00

Tablica 2.1.2-3 Podatci o odnosu pražnjenju septičkih jama privrede i domaćinstva za 2016. godinu

KORISNICI - PRAŽNJENJE SEPTIČKIH JAMA U 2016. GODINI

Br. cisterni Količina (m3)

Privreda 555 4.995 Domaćinstvo 61 549 UKUPNO 616 5.544 Kapacitet cisterne koja je na raspolaganju Komunalcu Slunj iznosi 9 m3, te je izrazito važno napomenuti kako prema dostupnim podatcima od 2016. godine, od ukupno 616 cisterni sa sadržajem septike, čak 503 cisterne dolaze s vojnog poligona „Eugen Kvaternik“, što predstavlja količinu od 4.527 m3 septika godišnje, odnosno 82 % svih septičkih otpadnih voda.

18 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

2.2 Podaci o planiranom zahvatu Na predmetnoj aglomeraciji Slunj (sustav vodoopskrbe i odvodnje) planira se izvođenje sljedećih radova: 1. Sanacijski radovi na postojećim vodozahvatnim objektima na rijeci Slunjčici. 2. Sanacijski radovi na VS Melnica. 3. Sanacijski radovi na VS Cvitović. 4. Sanacijski radovi na postojećim odvodnim cjevovodima (na 20-30% postojećeg sustava). 5. Zamjena tj. izgradnja novih sifonskih propusta 1. i 2. ispod rijeke Korane. 6. Zamjena tj. izmještanje i izgradnja novog retencijskog bazena RB6. 7. Rekonstrukcija mješovitog sustava odvodnje u centralnom dijelu naselja Slunj. 8. Rekonstrukcija retencijskog bazena RB5 i dogradnja stanice za prihvat sadržaja septičkih jama. 9. Dogradnja razdjelnog sustava javne odvodnje za prikupljanje i pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda. 10. Izgradnja UPOV-a III. stupnja pročišćavanja s ispustom u rijeku Koranu. 11. Izgradnja pristupnih prometnica do lokacije RB 5 (duljina 260 m) i UPOV-a (215 m).

2.2.1 Opis aktivnosti na sanaciji i izgradnji sustava javne vodoopskrbe Zahvat obuhvaća rekonstrukciju isključivo građevinskog dijela na objektima sustava vodoopskrbe: crpne stanice i zahvata vode Slunjčica, vodospreme Cvitović i vodospreme Melnica. Osim rekonstrukcije građevinskog dijela objekata planirana je i priprema za priključke manjeg broja objekata na lokacijama gdje postoji izgrađena mreža, a gdje priključak trenutno ne postoji.

2.2.1.1 Opis aktivnosti na rekonstrukciji sustava javne vodoopskrbe Crpna stanica i zahvat vode Slunjčica Planirane aktivnosti obuhvaćaju manje građevinske radove rekonstrukcije kojima bi postojeći objekti doveli u stanje sigurnosti. Vodosprema Cvitović Zbog vidljivo lošeg stanja objekta predviđa se sanacija i rekonstrukcija objekta vodospreme. Najveći problemi vidljivi su na fasadi, unutrašnjosti zidova, popucalim pločicama, zaštitnoj ogradi objekta, pristupu objekt i dr. Sve navedeno predviđeno je za zamjenu. Trenutno se odvijaju radovi na vodospremi koji su vezani uz dovodni cjevovod (gravitacijsko tlačni), te se planira izgradnja dva razdvojena cjevovoda od CS CVITOVIĆ do VS CVITOVIĆ, gdje bi jedan imao ulogu odvodnog, a drugi dovodnog (spomenuti radovi nisu dio zahvata koje se obrađuje u sklopu ovog elaborata zaštite). Vodosprema Melnica Potrebno je izvršiti sanacijske/rekonstrukcijske radove na vodospremi, što obuhvaća olakšavanje pristupa strojarnici i crpkama, čiji su fazonski komadi u veoma lošem stanju. U trenutnom stanju pristup osnovnim objektima u vodospremi (strojarnica i crpke) je značajno otežan, što otežava rad i upravljanje. Fazonski komadi u vodospremi su premašili svoj vijek trajanja te ih je potrebno zamijeniti kako bi se osigurao nastavka sigurnog i stabilnog rada. Također je potrebno sanirati vanjske elemente građevine kao što su pristupne stube, dijelovi fasade i dr. Izgradnja efikasnog pristupa strojarnici i crpkama pospješiti će upravljanje cijelim sustavom, povećati će sigurnost radnika i brzinu otklanjanja eventualnih kvarova i poteškoća. Izgradnja priključaka Uslužno područje vodoopskrbnog sustava karakterizira izrazito velika priključenost na izgrađenom dijelu sustava. Tako da je potrebno osigurati minimalan broj priključaka u pojedinim ruralnim

19 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija dijelovima uslužnog područja Komunalca d.o.o. Slunj kao što su naselja Kosa, Lađevačko Selište, Pavlovac, Polje, Zapoljak itd. Priključak se sastoji od vodomjernog okna i priključnog materijala na distributivni cjevovod. Kompletna vodoopskrbna instalacija bit će tlačno ispitana na radni tlak uvećan za 50 %, a vodomjerno okno sa vodomjerom i radiomodulom. 2.2.2 Opis aktivnosti na izgradnji sustava javne odvodnje Procjena minimalnog specifičnog opterećenja aglomeracije Slunj kreće se oko 3.000 ES-a, u to opterećenje ulazi lokalno stanovništvo, privreda, prosječan broj turista van sezone, prosječan broj vojnika u vojarni te količina septika koja se prikuplja s dijela aglomeracije koji nije pokriven sustavom javne odvodnje. Analizom cjelokupnog projekta UPOV će se dimenzionirati na najveće pretpostavljeno tjedno biološko opterećenje za predviđeni period projekta, a to je u periodu turističke sezone te pri pojavi vojnih vježbi na Vojnom poligonu „Eugena Kvaternika“ čije će se otpadne vode također pročišćavati na budućem UPOV-u Slunj. Ovakvim pristupom se dolazi do pretpostavke maksimalnog opterećenja od 5.000 ES-a u zadnjoj godini projekta. Okvirna razlika i oscilacije dolaznog opterećenja na UPOV mogu se kretati od 500 ES-a do čak 2.000 ES-a, što znači kako će se odabranom tehnologijom morati osigurati pravilan rad UPOV-a, pri varijabilnim opterećenjima. Planira se osigurati pravilan rad u oba režima: pri prosječnom opterećenju van sezone od 3.100 ES-a i pri maksimalnom opterećenju od 5.000 ES-a. U maksimalno opterećenje od 5.000 ES-a na koje se dimenzionira UPOV ulazi i opterećenje od septika šireg područja, koje će se dovoditi na UPOV Slunj, te otpadne vode Vojnog poligona „Eugen Kvaternik“ koje predstavljaju značajno opterećenje u odnosu na cjelokupno promatranu i relativno malu aglomeraciju Slunj. Zaključno veličina UPOV-a od 5.000 ES-a može zadovoljiti pretpostavljena opterećenja na području cijele aglomeracije i to za cijeli vremenski period projekta. Projektom se planira dogradnja i proširenje mreže sustava javne odvodnje s ciljem povećanja broja priključaka te ostvarenja definiranih granica aglomeracije. Proširenjem sustava i spajanjem većinskog dijela stanovništva s područja aglomeracije na SJO, otpadne vode se brzo i efikasno uklanjanju iz mjesta stanovanja te se transportiraju do lokacije planiranog UPOV-a Slunj (planirani III. stupanj pročišćavanja). Dogradnja sustava planira se uporabom materijala koji dokazano ne štete okolišu tijekom korištenja, a tehnologija ugradnje bit će u skladu sa strukom i uputama proizvođača kako bi se izbjegla mogućnost procjeđivanja otpadnih voda iz sustava u okoliš. Mreža će biti isključivo razdjelnog karaktera, te će se u njoj transportirati isključivo sanitarna otpadna voda (nema teških industrija s specifičnim onečišćenjima). Dio postojećega sustava koji se nalazi u centru naselja mješovitog je tipa, isti će se rekonstruirati. Mreža koja se dograđuje isključivo je promjera DN250 i DN300, što hidraulički zadovoljava sve uvjete tečenja u cijevima s obzirom na opterećenje i očekivane maksimalne i minimalne protoke sanitarnih otpadnih voda. Dio cijevi koji se planira za sanaciju/rekonstrukciju bit će mješovitog tipa, uz mogućnost korištenja različitih metoda sanacije od CIPP metode do standardne zamjene cijevi vršenjem ručnog i strojnog iskopa. Iako se moguće korištenja različitih metoda sanacije/rekonstrukcije prednost se daje primjeni CIPP metode. CIPP (cured-in-place-pipe) metoda obnove kanalizacijskih cjevovoda podrazumijeva rekonstrukciju cjevovoda i vodova do promjera 2500 mm instaliranjem fleksibilne, poliesterskom smolom impregnirane cijevi, koja se uslijed instalacijskog tlaka oblikuje po originalnom cjevovodu. Smola se polimerizira korištenjem specijalno dizajnirane jedinice za proizvodnju i kontrolu tople vode pod hidrostatičkim tlakom ili tlakom pare unutar cijevi. Instalirana CIPP cijev će biti neprekidna između dvaju kanalizacijskih okana, bez spojeva i pričvršćena uz postojeću cijev bez mogućnosti pomicanja. CIPP tehnologija nudi brojne prednosti u odnosu na klasično iskopavanje i zamjenu cijevi kao što su: brza ugradnja, ugradnja nove cijevi u postojeći cjevovod, ušteda vremena u pripremi i realizaciji projekta, potpuno uklanjanje infiltracije i/ili propuštanja u postojećim cijevima, vraća mehanička svojstva i nosivost postojećim cijevima, nema opasnosti od oštećivanja okolne infrastrukture (struja,

20 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija voda, optički kablovi i sl.), ne ometa redovan rad kanalizacijskog sustava, minimalne smetnje za okoliš (buka, prašina i sl.), povećava protočnost postojećih kolektora. Očekivani promjeri koji se planiraju sanirati/rekonstruirati kreću se od profila DN400 do DN1000. U sklopu projekta na mjestima na kojima se vrši dogradnja i sanacija/rekonstrukcija, predviđena je i izrada priprema za priključke kojim se planira motivirati i financijski olakšati priključenje na sustav javne odvodnje lokalnog stanovništva. Osim navedenog izvršiti će se rekonstrukcija retencijskog bazena RB5 nakon kojega će se ugraditi i crpna stanica sa tlačnim vodom, koji će zamijeniti trenutni sifonski prijelaz ispod rijeke Korane do lokacije UPOV-a. Na istoj će se lokaciji izgraditi i stanica za prihvat septika s cijele Aglomeracije Slunj, zajedno sa egalizacijskim bazenom i novom pristupnom cestom za mogući pristup cisterne. Izvršiti će se i izmještanje i dogradnja retencijskog bazena 6 (RB6) u Rastokama za koji je predviđeno da nakon retencijskog spremnika i preljeva crpnom stanicom i tlačnim cjevovodom prebacuje otpadnu vodu na lijevu stranu Korane prema lokaciji UPOV-a. Ukupno se na području aglomeracije planira izgradnja 12 crpnih stanica niti jedna od njih neće biti značajnijeg kapaciteta (5 do 15 l/s). Rekonstrukcija i sanacija postojećih cjevovoda (na do 30% postojećeg sustava) Zahvat čini sanacija do 30% postojećih cjevovoda odvodnje CIPP metodom i/ili standardnom zamjenom cijevi vršenjem ručnog i strojnog iskopa. Iako se pri projektiranju daje prednost CIPP metodi konačna odluka o primjeni ove metode ili klasičnoga iskopa ovisiti će o dodatnim ispitivanjima koja će se provoditi pri izradi detaljnih građevinskih projekata. Sanacija postojećih cjevovoda provodit će se na već postojećim koridorima koji se nalaze unutar postojećih prometnica.

Dogradnja sustava javne odvodnje za potrebe prikupljanja sanitarnih otpadnih voda s područja aglomeracije Slunj Dogradnja je isključivo predviđena u javnim površinama urbanih sredina kao što su prometnice i pješačke staze. Mreža koja se dograđuje isključivo je promjera DN250 i DN300, što hidraulički zadovoljava sve uvjete tečenja u cijevima s obzirom na opterećenje i očekivane maksimalne i minimalne protoke sanitarnih otpadnih voda. Dubina polaganja kolektora kretati će se od dubine izbjegavanja zone smrzavanja (1,5 do 2,0 m) do maksimalno 3,5 m i to isključivo na pojedinim dijelovima na kojima je potrebno doći do navedene dubine radi spajanja na postojeću mrežu ili zbog lokalnih nadvišenja terena. Sve površine na kojima će se vršiti radovi biti će vraćene u prvotno zatečeno stanje.

Zamjena tj. izgradnja novih sifonskih propusta 1. i 2. ispod rijeke Korane Zamjenom će se osigurati siguran i pouzdan rad sustava te će se spriječiti eventualna mogućnost procjeđivanja otpadnih voda direktno u vodotok. Izgradnjom novih tlačnih cjevovoda ostvaruje se značajna sigurnost u odnosu na zatečeno stanje s aspekta zaštite okoliša i pronosa onečišćenja u tlo i otvoreni vodotok rijeke Korane. Postojeći sifonski prijelazi ispod rijeke Korane planiraju se rekonstruirati na način da se kroz postojeće sifonske propuste provuku novi tlačni cjevovodi ili ukoliko se prilikom detaljne razrade tehničkog rješenja zaključi kako ovaj postupak izgradnje iz nekog razloga nije moguć, planira se izgradnja putem mikrotuneliranja ili horizontalno usmjerenog bušenja. Pri rekonstrukciji postojećih sifonskih propusta koriste se stare cijevi položene u koritu rijeke te se time izbjegavaju dodatni zahvati u koritu kao i zahvati koji mogu utjecati na prirodne hidrološko-morfološke čimbenike. Ukoliko se daljnjom ocjenom stanja ocjeni kako je postojeći sifonske propuste nemoguće rekonstruirati, pristupiti će se postupku izmještanja uz bušenje novih propusta na lokaciji uz postojeće i to postupkom mikrotuneliranja ili horizontalno usmjerenog bušenja, koji podrazumijevaju bušenje ispod dna korita rijeke. Na odabir

21 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija metode prelaska Korane utjecaj će imati geomehanički sastav tla te suglasnosti, odnosno posebni uvjeti dobiveni od nadležnih institucija.

Zamjena tj. izmještanje i izgradnja novog retencijskog bazena RB6 te uklanjanje starog bazena i rekonstrukcija retencijskog bazena RB5 uz izgradnju stanice za prihvat sadržaja septičkih jama Retencijski bazeni bit će izgrađeni od armiranog betona, dimenzija dostatnih za vršenje funkcije privremenog retencioniranja i prelijevanja uvjetno čiste oborinske vode. Rasteretne kišne građevine imaju ispust u rijeku Koranu. Bitno je napomenuti kako se rekonstrukcijom /sanacijom neće povećati protok mješovite vode u vodotok, nego će se isti regulirati, što će dovesti do dodatnog poboljšanja kvalitete efluenta. Kroz nastavak izrade projektne dokumentacije definirati će se točne dimenzije potrebnog volumena za retencioniranje mješovite vode (sanitarna otpadna voda i oborinska voda). Osigurati će se da prvi oborinski dotok koji nosi i do 90% oborinskog onečišćenja bude u potpunosti usmjeren na lokaciju UPOV-a te na daljnje pročišćavanje, dok će nakon ostvarenja zadovoljavajućeg razrjeđenja se isključivo pri većim oborinskim dotocima aktivirati i kišni preljevi. Kako se u trenutno zatečenom stanju kišnih preljeva, gotovo sav dotok od oborinskih voda preljeva u recipijent (rijeku Koranu), planirani radovi na rekonstrukciji/sanaciji će samo poboljšati zatečeno stanje. Važno je napomenuti kako su na dijelu Korane gdje se nalaze ispusti fizikalno kemijski parametri dobi i vrlo dobri, te se pri aktivaciji preljeva može očekivati protok rijeke koji se poklapa sa Q50%, a iznosi 12,10 m3/s. Usporedbom očekivanih opterećenja u mješovitim vodama prema smjernicama ATV- A 128 dolazi se do zaključka kako se ne očekuju nikakvi negativni utjecaji kišnih preljeva na recipijent, već se pravilnom izvedbom očekuje popravljanje zatečenog stanja kvalitete efulenta koja završava u rijeci Korani kao recipijentu mješovitih voda pri pojavi velikih oborinskih dotoka. Stanica za prihvat sadržaja septičkih jama planira se uz RB5. Na stanicu se priključuje crijevo za pražnjenje kamiona-cisterni kojim se dovozi sadržaj septičkih jama. Stanica mjeri karakteristike otpadne vode te je opremljena sustavom zaustavljanja pražnjenja cisterni ukoliko voda ne odgovara standardima. Otpadna voda nakon toga odlazi u vodonepropusni armiranobetonski sabirni kanal debljine i cjevovod te ulazi u revizijsko okno nakon čega se spaja na UPOV. Ispred stanice planira se izgraditi asfaltirani plato širine 5 m za smještaj cisterne za vrijeme pražnjenja. Oko platoa su postavljeni betonski rubnjaci. Ispred stanice planira se izgraditi asfaltirani plato širine 5 m za smještaj cisterne za vrijeme pražnjenja. Oko platoa su postavljeni betonski rubnjaci.

Izgradnja pristupnih prometnica do lokacije RB 5 i UPOVA-a. Pristup do lokacije uređaja će biti preko nove ceste od državne ceste D1. Vodoopskrbni cjevovod za potrebe uređaja će se graditi od postojećeg cjevovoda uz D1, ispod koje će proći bušenjem kako se ne bi ista oštetila. Radovi uz i u javnim prometnim površinama će se izvoditi uz potrebnu prometnu signalizaciju prema Elaboratu regulacije prometa koji će se izraditi uz glavni projekt. Sve prometne površine će se vratiti u prvobitno stanje. Pristup do lokacije RB5 kroz izgradnju prometnice izvršiti će se sa postojeće lokalne ceste u ulici Prilaz Narti u Slunju.

2.2.3 Opis aktivnosti na izgradnji UPOV-a Kao optimalna planira se MBR tehnologija kapaciteta UPOV-a od 5.000 ES. Na dijelu k.č.br. 2292 čija ukupna površina iznosi 2.667,87 m2 izgraditi će se uređaj sa pripadajućom infrastrukturom oko kojeg će se postaviti ograda. Uređaj je građevina pravilnog pravokutnog tlocrta, okvirne površine oko 260 m2, a sastoji se od podzemnog dijela i nadzemnog dijela. Za opskrbu uređaja vodom predviđena je izgradnja vodoopskrbnog cjevovoda od spoja na postojeći cjevovod koji se nalazi uz državnu cestu D1,

22 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija ukupne duljine oko 355 m. Za gradnju cjevovoda koristit će se koridor maksimalne širine 4 m (2 m lijevo i desno od osi cjevovoda). Uređaj se planira smjestiti uz rijeku Koranu u koju se trenutno ispuštaju nepročišćene otpadne vode iz postojećih kolektora A1, B1 i E1. Izgradnja uređaja neće ugroziti korito rijeke Korane jer je od njega planirana udaljenost od oko 12 m, odnosno između uređaja i rijeke Korane izgradit će se pristupna cesta. Otpadne vode će se pročišćavati do stupnja koji će zadovoljiti uvjete propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br. 26/20). Svi armiranobetonski konstruktivni dijelovi na uređaju su predviđeni od vodonepropusnog betona klase C30/37. Kao rezultat obrađene višekriterijske analize odabira tehnologije pročišćavanja otpadnih voda u sklopu Studije izvodljivosti, za UPOV Slunj dva tehnička rješenja su se pokazala gotovo prihvatljiva: SBR s kemijskim uklanjanjem ukupnog dušika i fosfora (ukupna ocjena 23,35) i MBR (ukupna ocjena 23,10). Zaključno se ipak s minimalnom razlikom pokazala bolja varijanta pročišćavanje otpadnih voda putem MBR tehnologije koja ujedno predstavlja i BAT tehnologiju kojom će se osigurati značajan pozitivan ekološki utjecaji s obzirom na zaštićeno područje rijeke Slunjčice i Korane. Na lokaciji uređaja planira se izgradnja sljedećih objekata i infrastrukture: 1. Ulazna crpna stanica, 2. Podzemni dio uređaja za pročišćavanje (bazeni), 3. Nadzemni dio uređaja (kontejner za MBR filtraciju i kontejner za dehidraciju mulja i aeraciju), 4. Prostor za odlaganje dehidriranog mulja, 5. Kontejner za operatera (ured, laboratorij, sanitarni čvor), 6. Nadstrešnica za diesel agregat, 7. Vodonepropusni plato za trafostanicu, 8. Ograda 9. Parkiralište za osobne automobile zaposlenika, 10. Vodooprskrbni cjevovod 11. Kanalizacijski kolektor, 12. Obodni kanal.

2.2.3.1 Opis objekata i infrastrukture Ulazna crpna stanica Ulazna crpna stanica je podzemni armiranobetonski objekt tlocrtnih dimenzija oko 3,6 x 3,6 m i dubine od vrha gornje ploče do dna donje ploče oko 5,5 m. U crpnu stanicu dotiče dovodni kolektor iz postojećeg sabirnog okna. Unutar crpne stanice se nalazi vertikalno sito kojim se iz otpadne vode uklanjaju krupne čestice i odlažu u kontejner. U crpnoj stanici bit će instalirane dvije potopljene kanalizacijske crpke čija je funkcija podizanje otpadne vode na fino sito. Podzemni dio uređaja Podzemni dio uređaja planiran je kao ukopana armiranobetonska konstrukcija tlocrtnih dimenzija oko 20 x 14 m, dubine oko 6 m, a sastoji se od nekoliko bazena s različitim funkcijama u procesu pročišćavanja: 1. Bazen za pijesak (pjeskolov) 2. Bazen za anaerobnu stabilizaciju 3. Aeracijski bazen 4. Egalizacijski bazen 5. Bazen za mulj 6. TSE bazen – 3,60 x 3,00 m.

U gornjoj ploči podzemnog dijela su predviđeni otvori za pristup u pojedini bazen, odnosno za montažu i demontažu pripadne opreme i uređaja.

23 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

Otpadna voda prvo dolazi u bazen za pijesak u kojem se pijesak taloži na dnu, a voda prelijeva u egalizacijski bazen koji služi za izjednačavanje dotoka na uređaj. U njemu se nalaze crpke koje vodu prebacuju u anaerobni bazen iz kojeg preko preljeva odlazi u aeracijski bazen. Iz aeracijskog bazena se voda preko crpki diže u nadzemni dio u kontejner s membranama. Iz njega se pročišćena voda spušta u podzemni dio u spremnik tehnološke vode te u TSE spremnik iz kojeg se ispušta u rijeku Koranu. S druge strane, mulj nastao filtracijom u kontejneru s membranama, se spušta u bazen za mulj. Nadzemni dio uređaja Nadzemni dio uređaja čine dva tipska čelična kontejnera s pripadajućom opremom. U jednom kontejneru su smješteni membranski moduli u kojima se vrši filtracija otpadne vode, a u drugom je smještena tlačna preša na kojoj se vrši dehidracija mulja. Doprema mulja se vrši crpkama instaliranima u bazenu za mulj. U tom kontejneru se nalaze i kompresori i puhala za aeraciju bazena i membrana. Dehidrirani mulj se sprema u specijalne vreće i odvozi do prostora za odlaganje. Između kontejnera je postavljen čelični podest za komunikaciju i održavanje. Prostor za odlaganje dehidriranog mulja Prostor za odlaganje dehidriranog mulja je vodonepropusno armiranobetonsko korito tlocrtnih dimenzija oko 10 x 4 m u kojem se odlažu vreće i ostavljaju da stoje na otvorenom. S obzirom da se planira korištenje specijalnih perforiranih vreća koje ne dopuštaju prodor padalina u unutrašnjost, a istovremeno dopuštaju izlaz ocijeđenih voda iz mulja. Ocijeđena voda iz korita cjevovodom će se odvoditi do kanala za prihvat sadržaja septičkih jama i dalje cjevovodom do revizijskog okna na dovodnom kolektoru i nastavno u ulaznu crpnu stanicu čime se opet vraća na proces pročišćavanja. Kontejner za operatera Kontejner za operatera planira se smjestiti ispod uređaja, a predviđeno je da se u njemu po potrebi smjesti ured za operatera na uređaju koji će kontrolirati njegov rad. Tu bi se nalazio priručni laboratorij kojim bi se uzimali uzorci vode i vršila prva kontrola rada. U sklopu kontejnera planira se smjestiti i manji sanitarni čvor, čija otpadna voda bi se vodila do okna ispred ulazne crpne stanice. Nadstrešnica za diesel agregat Planirana je izgradnja od odgovarajuće čelične konstrukcije temeljene u betonske temelje, s pokrovom od aluminijskog lima. Plato za trafostanicu Plato za trafostanicu će se smjestiti ispred ulaza na uređaj, s vanjske strane ograde te će se na njega postaviti tipska trafostanica. Prostor predviđen za trafostanicu je tlocrtne veličine oko 7 x 5,5 m, a nakon postavljanja trafostanice će se opločiti kako bi se spriječio rast vegetacije oko nje. Ograda oko građevinske parcele Ograda je planirana oko čitave građevinske parcele. Ograda se sastoji od pocinčanih plastificiranih čeličnih stupova visine postavljenih u betonske temelje te prefabriciranih žičanih panela koji se na stupove spajaju fiksnim nehrđajućim spojnim elementima. Na ulazu u parcelu će postaviti dvokrilna vrata. Parkiralište za osobne automobile Parkiralište za osobne automobile predviđeno je na parceli neposredno uz ulaz. Parkiralište će biti asfaltirano. Predviđena su tri parkirna mjesta. Vodoopskrbi cjevovod Vodoopskrbni cjevovod služi za dovod vode za vodooprskrbu uređaja i protupožarnu zaštitu. Cjevovod je predviđen od PEHD-a. Cjevovod počinje spojem na postojeći cjevovod koji se nalazi uz D1 te zatim bušenjem i postavljanjem u čeličnu zaštitnu cijev prolazi ispod nje. Dalje prati trasu kolektora E1 i dolazi

24 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija do lokacije uređaja gdje završava s nadzemnim hidrantom. Na cjevovod će se priključiti interne vodovodne instalacije uređaja. Ukupna duljina cjevovoda je oko 355 m. Kanalizacijski kolektor Kanalizacijski kolektor služi za dovod otpadne vode iz sabirnog okna do ulazne crpne stanice. Na njemu se planira smjestiti jedno revizijsko okno u koje se priključuje dotok otpadne vode iz stanice za prihvat sadržaja septičkih jama te iz sanitarnog čvora kontejnera operatera. Obodni kanal Obodni kanal služi za prihvat oborinske vode koja s viših dijelova terena dolazi prema lokaciji uređaja. Na taj način će se spriječiti da voda ošteti okoliš uređaja, a ista će se odvesti do rijeke Korane. Kanal će se graditi od tipskih betonskih rigolica koje će se postaviti u padu prema Korani. Oborinske vode koje padaju na uređaj se slobodno upuštaju u okolni teren s izuzetkom platoa na kojem se parkiraju vozila koja dovoze sadržaje septičkih jama. Te oborinske vode se prikupljaju u sabirnu rešetku i uvode u uređaj.

Slika 2.2.3.-1. Prikaz lokacije planirane izgradnje UPOV-a (crvena oznaka) u odnosu na okruženje grada Slunja i okolnih naselja

2.2.3.2 Opis tehnološkog procesa Zahvatom je predviđena izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s MBR tehnologijom (III. stupanj pročišćavanja). Glavne komponente uređaja za pročišćavanje su: 1. Ulazna crpna stanica za otpadnu vodu 2. Mehanički predtretman s automatskom rešetkom 3. Sustav za uklanjanje pijeska i masti 4. Crpke i mješači za egalizacijski/aeracijski bazen i recirkulaciju mulja

25 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

5. Membranski modul sa sistemom za aeraciju i crpkom za permeat 6. Puhala i difuzori za aeraciju 7. Sustav za ispiranje membrana i doziranje klora 8. Oprema za dehidraciju mulja 9. Oprema za prihvat sadržaja septičkih jama 10. Instrumenti i oprema za kontrolu protoka 11. Upravljačka ploča s PLC-om i daljinskim nadzorom rada uređaja 12. Kontejner za operatera (ured, laboratorij i sanitarni čvor) 13. Vanjsko napajanje u slučaju nestanka električne energije (diesel agregat).

Osnovne cjeline tehnološkog procesa uređaja za pročišćavanje otpadnih voda su: 1. Mehanički predtretman s prihvatom sadržaja septičkih jama, 2. biološko pročišćavanje, 3. membranska filtracija te 4. obrada viška biološkog mulja.

2.2.3.3 Definiranje potrebnog stupnja pročišćavanja te analiza mogućnosti ispusta primjenom metodologije kombiniranog pristupa i zahtjeva Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda1 Za potrebe izrade kombiniranog pristupa od Hrvatskih voda zatraženi su službeni podaci o stanju vodnih tijela na lokaciji prema Planu upravljanja vodnim područjem, za razdoblje 2016. – 2021. (Klasifikacijska oznaka: 008-02/17-02/778 i Urudžbeni broj: 383-17-1), isti se nalaze u Prilogu 11.1 na str. 90. Ovaj elaborat zaštite okoliša usvaja kombinirani pristup na način kako je on obrađen u Studiji izvodljivosti u poglavlju 9. Kombinirani pristup. Važno je napomenuti kako se trenutno sirova otpadna voda skupljena s izgrađenog sustava javne odvodnje na području aglomeracije Slunj ispušta direktno i bez prethodnog tretiranja u vodotok Koranu. Osim otpadnih voda sakupljenih sustavom javne odvodnje, zbog nemogućnosti drugog rješenja na isti način se postupa i sa septicima koji se sakupljaju sa šireg predmetnog područja aglomeracije. Zatečenim načinom zbrinjavanja i ispuštanja otpadnih voda na razini godine u vodotoku Korana završi oko 70.445 kg/god biološkog masenog opterećenja efluenta, s maksimalnom koncentracijom biološkog opterećenja od 509 mg/l. Nakon izgradnje UPOV-a planira se ostvariti značajno smanjenje trenutnih pritisaka na vodno tijelo (Korana). Analizom dostavljenog stanja i prostornih mogućnosti smještaja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kao jedina opcija nameće se odabir rijeke Korane kao krajnjeg recipijenta pročišćenih voda. Krajnjom analizom tj. proračunom dozvoljene vrijednosti koncentracije onečišćenja i dozvoljenog opterećenja za rijeku Koranu, odlučena je primjena III. stupnja pročišćavanja kojim bi se direktno vršilo uklanjanje ukupnog fosfora i dušika iz otpadnih voda na UPOV-u Slunj, čime se ispunjavaju svi uvjeti za prihvat efluenta u recipijent vodotoka Korane čak i pri 90% protoku. Kako se radi o zaštićenom području, primjena III. stupnja može se dodatno obrazložiti kao primjena dodatne mjere za očuvanje i postizanje dobrog stanja vodnog tijela zaštićenog prirodnog područja rijeke Slunjčice i Korane.

2.2.4 Priključenja građevina zahvata na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu Priključenje na prometnu površinu

1 Narodne novine broj 26/20

26 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

RB 5 Pristup do lokacije uređaja će biti preko nove ceste od postojeće lokalne ceste.

UPOV Pristup do lokacije uređaja će biti preko nove ceste od državne ceste D1.

Priključenje na vodoopskrbnu mrežu Na predmetnom području biti će izvršen manji broj priključaka kućanstava koji do sada nisu spojeni na vodoopskrbni sustav (oko 15 komada). UPOV Na lokaciji uređaja ne postoji vodovod, te će se za potrebe vodoopskrbe i protupožarne zaštite izgraditi novi cjevovod sa spojem na postojeći sustav na cesti D1. Priključenje na elektroopskrbnu mrežu UPOV Na lokaciji uređaj nema električne energije. Za pogon uređaja je potrebno osigurati trofazni priključak snage 145 kW za što nadležna Elektra treba izdati PEES u kojem će biti naznačeni uvjeti priključenja. Za potrebe trafostanice predviđeno je ostaviti prostor van ograde kako bi predstavnici Elektre do nje imali nesmetan pristup. CRPNE STANICE Za sve crpne stanice je potrebno osigurati trofaznu struju do 11 kW, što se može osigurati i mreže. Spajanje crpnih stanica će se izvršiti prema posebnim uvjetima isporučitelja električne energije. STANICA ZA PRIHVAT SEPTIKA I RB5 Na lokaciji će trebati osigurati trofaznu struku kroz spajanje sa postojećom mrežom prema uvjetima isporučitelja električne energije. Priključenje na telekomunikacijsku mrežu UPOV Priključak na telekomunikacijsku mrežu će se izvršiti kroz trup prometnice u kojem je planirano ostaviti koridor za provlačenje svih potrebnih instalacija do lokacije UPOV-a.

2.2.5 Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces 2.2.5.1 Sustav vodoopskrbe Radovi koji će obuhvatiti poboljšanje rada sustava vodoopskrbe odnose se isključivo na građevinske radove na sanaciji objekata vodozahvata i vodosprema te na izgradnju priključaka krajnjih korisnika. Iz ovog razloga ulaznih tvari u tehnološkom procesu nema.

2.2.5.2 Sustav odvodnje Sustav sanitarne odvodnje grada Slunja ne predstavlja tehnološke procese obrade otpadnih voda, već samo njihov prihvat i transport do planiranog UPOV-a Slunj na rijeci Korani, južno od naselja.

2.2.5.3 UPOV grada Slunja Na UPOV SLUNJ dovodit će se sanitarne otpadne vode SJO grada Slunja. Uređaj je projektiran za ekvivalent od 5000 stanovnika (ES). S obzirom da je predviđen razdjelni sustav odvodnje, oborinske

27 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

vode neće hidraulički opterećivati budući UPOV. Na UPOV-u će u konačnici prosječno doticati oko 749 m3 otpadnih sanitarno-fekalnih voda dnevno, te će se vršiti III. stupanj obrade otpadnih voda.

Tablica 2.2.5.3.-1. Popis vrsta i količina sirovina i materijala koje ulaze u tehnološki proces Ulazne tvari - UPOV SLUNJ Otpadne vode m3/god max. 200.000* Utrošak vodovodne vode m3/god 250 Utrošak električne energije kWh/god 735.100 Utrošak kemikalija kg/god 750 * Količine sukladno Studiji izvodljivosti za projekt poboljšanja i razvoja vodno-komunalne infrastrukture na uslužnom području Komunalca d.o.o. Slunj 2.2.6 Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisije u okoliš 2.2.6.1 Zahvat na sustavu vodoopskrbe Radovi poboljšanja sustava vodoopskrbe odnose se na građevinske radove na sanaciji objekata vodozahvata i vodosprema, sanacija dotrajalih postojećih cjevovoda te na izgradnju priključaka krajnjih korisnika). Prema navedenom nakon provedenih radova, ostaju sljedeće tvari prikazane u tablici 2.2.6.-1. u nastavku.

Tablica 2.2.6.1.-1. Količine tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa odrade vode za piće

Izlazne tvari – sanacija objekata vodoopskrbe SLUNJ Građevinski otpad i otpad od zahvata rušenja prilikom rekonstrukcije (KBO 17 01, 17 04, 17 05 i m3 40 17 09) Otpadna ambalaža; apsorbensi, tkanine za brisanje, filtarski materijali i zaštitna odjeća koja m3 5 nije specificirana na drugi način prilikom izgradnje i sanacije (KBO 15 01, 15 02)

2.2.6.2 Zahvat na sustavu odvodnje Tijekom rada sustava odvodnje očekuje se nastanak otpadnih voda koje će se pročišćavati na planiranom UPOV-u. U kolektorima sustava odvodnje očekuje se nastanak taloga, koji će se povremeno čistiti i zbrinjavati sukladno zakonskim propisima. Plinovi koji nastaju tijekom razgradnje organskih tvari iz otpadnih voda, ne smije prekoračiti razine parametara, propisane Prilogom I, Uredbe o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17).

Tablica 2.2.6.2.-1. Granične vrijednosti koncentracija onečišćujućih tvari u zraku s obzirom na kvalitetu življenja (dodijavanje mirisom), Prilog 1, Uredbe (NN 117/12, 84/17). Vrijeme Granične Onečišćujuća tvar usrednjavanja vrijednosti (GV) Učestalost dozvoljenih prekoračenja GV ne smije biti prekoračena više od 24 1 h 7 µ/m3 Sumporovodik puta tijekom kalendarske godine (h2S) GV ne smije biti prekoračena više od 7 puta 24 h 5 µ/m3 tijekom kalendarske godine GV ne smije biti prekoračena više od 7 puta Merkaptani 24 h 3 µ/m3 tijekom kalendarske godine

28 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

GV ne smije biti prekoračena više od 7 puta Amonijak (NH ) 24 h 100 µ/m3 3 tijekom kalendarske godine Metanol 24 h 30 µ/m3 - (formaldehid)

Radovi poboljšanja sustava odvodnje odnose se na stanovite građevinske radove na sanaciji i zamjeni dijela postojećih cjevovoda, objekata (retencijski bazeni) te na izgradnju priključaka krajnjih korisnika. Prema navedenom nakon provedenih radova, ostaju sljedeće tvari prikazane u tablici 2.2.6.2.-2. u nastavku.

29 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

Tablica 2.2.6.2.-2. Količine tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa odrade vode za piće

Iz Izlazne tvari – sanacija objekata vodoopskrbe SLUNJ Građevinski otpad i otpad od zahvata rušenja prilikom rekonstrukcije (KBO 17 01, 17 04, 17 05 i m3 120 17 09) Otpadna ambalaža; apsorbensi, tkanine za brisanje, filtarski materijali i zaštitna odjeća koja m3 5 nije specificirana na drugi način prilikom izgradnje i sanacije (KBO 15 01, 15 02)

2.2.6.3 UPOV SLUNJ Nakon obrade otpadnih voda na UPOV-u kao krajnji produkt procesa obrade nastat će pročišćena otpadna voda i otpadni mulj. Sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 26/20), pročišćena otpadna voda na UPOV-u mora zadovoljiti vrijednosti efluenta za III. stupanj pročišćavanja.

Tablica 2.2.6.3.-1. Granične vrijednosti emisija komunalnih otpadnih voda pročišćenih na uređaju trećeg stupnja (III) pročišćavanja. Primijenit će se granične vrijednosti emisija ili najmanji postotak smanjenja opterećenja za pojedine pokazatelje2 Stupanj Granična pročišćavanja Pokazatelj vrijednost (GV) Najmanje smanjenje ulaznog opterećenja 35 mg/l Suspendirane tvari 90% ( > 10 000 ES ) II. 25 mg/l BPK 70% 5 ( > 10 000 ES ) 125 mg/l KPK 75% ( > 10 000 ES ) 2 mg/l Ukupni fosfor 80% ( > 10 000 ES ) III. 15 mg/l Ukupni dušik 70% ( > 10 000 ES )

U konačnici, preko ispusne građevine izravnim ispuštanjem u prijemnik dnevno će se ispustiti pročišćene vode u iznosu oko 749 m3/dnevno. Plinovi koji nastaju tijekom razgradnje organskih tvari iz otpadnih voda na UPOV-u, ne smiju prekoračiti razine parametara, propisane Prilogom I, 3Uredbe o razinama onečišćujućih tvari u zraku, kako je navedeno u tablici 2.2.6.2-1. S obzirom da se planira ugradnja uređaja filtera i aktivnog ugljena, očekuje se da će se po završetku procesa pročišćavanja u atmosferu ispuštati zrak zadovoljavajuće kvalitete.

Na UPOV-u SLUNJ mogu se očekivati i ostale vrste otpada iz procesa pročišćavanja voda, a to su: otpad s finog sita (veličina> 3mm), otpadni pijesak, ulja i masti te višak biološkog mulja. Tablica 2.2.6.3.-2. Pretpostavljene vrste otpada koje će nastajati na UPOV-u Redni broj Opis i ključni broj otpada iz uređaja Pretpostavljene količine t/god. 1. Fino sito, 3 mm (19 08 01) 23 2. Pijesak iz pjeskolova (19 08 02) 9 3. Ulja i masti iz spremnika (19 08 09) 4 4. Višak biološkog mulja (19 08 05) 438

2 Prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN broj 26/20) 3 Narodne novine broj 117/12 i 84/17

30 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

(uz 25% stupanj dehidracije)

Otpad (stavke 1.,2. i 3.) koji će nastajati tehnološkim procesom pročišćavanja (Tablica 2.2.6.3.-2) zbrinut će se sukladno zakonskim propisima, putem ovlaštene osobe. Sve navedeno definirano je u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19 i 98/19) i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017-2022. (NN 3/17). Stavka 4. tj. višak biološkog mulja zbrinut će se na postrojenju za obradu mulja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Karlovac – Duga Resa, o čemu postoji i okvirni dogovor u obliku pisma namjere Vodovoda i kanalizacije d.o.o. iz Karlovca (vidi Prilog 11.2.). Nastanak drugih emisija u okoliš uslijed procesa pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Slunj se ne očekuje.

2.2.7 Varijantna rješenja zahvata Za projekt poboljšanja i razvoja vodno-komunalne infrastrukture na uslužnom području Komunalca d.o.o. Slunj izrađena je Studija izvodljivosti. Studija izvodljivosti je kroz opcijske analize prilikom odabira krajnjeg najpovoljnijeg Rješenja u sagledala različite aspekte: 1. Određivanje veličine Aglomeracije. 2. Varijante sustava odvodnje. 3. Varijante lokacije i broja UPOV-a. 4. Varijante pročišćavanja otpadne vode. 5. Varijante obrade i zbrinjavanja mulja. 6. Varijante rekonstrukcije i sanacije sustava javne odvodnje. 7. Varijante rekonstrukcije i sanacije sustava javne vodoopskrbe. Rezultat svih provedenih analiza je Zahvat odnosno rješenje zahvata u obuhvatu kako je opisan u ranijim poglavljima ovog elaborata.

31 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

3 Grafički prikazi sustava vodo-komunalne infrastrukture te uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

3.1 Grafički prikaz 1. - Situacija planiranog stanja zahvata izgradnje aglomeracija Slunj (Idejno rješenje za elaborat zaštite, 2019.)

32 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

33 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

3.2 Grafički prikaz 2. - Situacija – UPOV (Idejni projekt, 2015.)

34 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

35 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

3.3 Grafički prikaz 3. – Tehnološka shema uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja (Idejni projekt, 2015.)

36 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

37 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

4 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

4.1 Lokacija zahvata Područje obuhvata nalazi se u središnjem kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske, u Karlovačkoj županiji. Distributivno područje Komunalca d.o.o. Slunj obuhvaća 67 naselja u jednoj jedinici lokalne samouprave: Gradu Slunju. Grad Slunj zauzima površinu od 392,54 km2. Obuhvaća ukupno 67 naselja na području kojih živi 5.076 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti je vrlo mala, samo 12,93 stanovnika po km2, za razliku od prosjeka Republike Hrvatske koji iznosi 75,4 stanovnika/km2. Kao jedinica lokalne samouprave Grad Slunj je ustrojen 1993. godine, dijeljenjem ranije općine Slunj na 3 nove teritorijalne cjeline: Grad Slunj, Općine Cetingrad i Rakovicu. Grad Slunj danas predstavlja urbano središte jugoistočnog dijela Karlovačke županije s većim brojem središnjih funkcija te mu stoga usko gravitiraju područja susjednih općina Cetingrada i Rakovice.

Karlovačka županija

GRAD SLUNJ

Slika 4.1.-1. Prostorni smještaj lokacije sustava u kontekstu Ličko-senjske županije. Prema Popisu stanovništva za 2011. godinu preuzetom sa službenih stranica Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, na uslužnom području Komunalac d.o.o. Slunj utvrđeno je 2.028 kućanstava s prosječnim brojem stanovnika po kućanstvu u iznosu od 2,50. Općenito Županija, ali i

38 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija grad Slunj (uslužno područje Komunalca d.o.o. Slunj) bilježe negativne migracijske indekse koji se najbolje očituju u indeksu starenja. Indeks starenja, odnosno omjer starijih (65+) i mladih (0-14) jedan je najboljih indikatora starenja stanovništva jer je najosjetljiviji na razlike ili promjene u dobnoj strukturi neke populacije. U Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji razlika starog i mladog stanovništva iznosi više od 80 %.

4.2 Odnos prema postojećim i planiranim zahvatima Prema upravno-teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske, lokacija izgradnje zahvata nalazi se na području Karlovačke županije, odnosno Grada Slunja. Za područje zahvata na snazi su:

• Prostorni plan uređenja Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije broj 26/01, 36/08) • Prostorni plan uređenja Grada Slunja (Glasnik Karlovačke županije broj 23/06 i 09/12) • Urbanistički plan uređenja grada Slunja (Glasnik Karlovačke županije, broj 20/01 i 09/12) • Detaljan plan uređenja „Centar I“ (Glasnik Karlovačke županije, broj 40/04) • Detaljan plan uređenja „Centar II“ (Glasnik Karlovačke županije, broj 09/03) • Detaljan plan uređenja „Centar III“ (Glasnik Karlovačke županije, broj 13/08) • Detaljan plan uređenja „Rastoke“ (Glasnik Karlovačke županije, broj 25/07)

4.2.1 Izvod iz Prostornog plana Grada Slunja U odredbama Plana navodi se:

Članak 11. (1) Građevine od važnosti za Županiju određene su prema značenju u razvoju pojedinog dijela Županije. (2) Određivanje prostora i građevina ovim se planom utvrđuje planski i usmjeravajući uvjet. (3) Ovim planom utvrđuju se slijedeći zahvati u prostoru od važnosti za Županiju koji su preuzeti iz plana višeg reda: … 3. Vodne građevine: - građevine za korištenje voda - vodozahvati za potrebe vodoopskrbe kapaciteta do 100 l/s, - regionalni vodovodni sustav Lička Jesenica; - građevine za zaštitu voda - sustavi za odvodnju otpadnih voda s uređajem za pročišćavanje kapaciteta do 25000 ES. … Članak 120. (1) Koridori, trase i lokacije infrastrukturnih građevina elektroopskrbe, plinoopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda i telekomunikacije u grafičkom dijelu Plana, usmjeravajućeg su značenja i dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje ne odstupaju od koncepcije rješenja. (2) Pri paralelnom vođenju infrastrukturnih koridora i trasa omogućuje se sukladno posebnim propisima njihovo preklapanje uz nužnost prethodnog međusobnog usuglašavanja. (3) Planom se omogućuje rekonstrukcija postojećih infrastrukturnih mreža, te njihova dogradnja novim infrastrukturnim građevinama kako unutar građevinskih područja, tako i izvan njih. (4) Detaljno određivanje trasa prometne infrastrukture, komunalne i energetske infrastrukture koji su određeni Izmjenama i dopunama PPUG-a, utvrđuje se idejnim projektom vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima i drugim okolnostima. 5.2.2.Vodnogospdarski sustav Članak 156.

39 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

(1) Sustav vodoopskrbe na području Grada Slunja određen je na kartografskom prikazu br. 2.3. „Infrastrukturni sustavi – Vodnogospodarski sustav, obrada, skladištenje i odlaganje otpada“, u mj 1:25000. Članak 157. (1) Vodoopskrba područja Grada Slunja koncentrirana je oko gradskog središta Slunja, gdje se i nalazi najveći broj stanovnika. (2) Središnji i južni dio područja, te područje uz državnu cestu D-1, zadovoljavajuće je opskrbljeno vodom iz vodovodnog sustava Slunja, uz nekolicinu lokalnih sustava koje na istoku čine sustavi Gornji i Donji Kremen, Gornja i Donja Glina i na sjeveru vodovod Veljun. (3) Široko zapadno i sjeverozapadno područje Grada iznimno je rijetko naseljeno, te nema sustava javne vodoopskrbe. (4) Ukupna opskrbljenost vodom stanovništva na području Grada iznosi oko 77% stanovništva. (5) Voda koja se bazira na vodozahvatu rijeke Slunjčice zadovoljava u pogledu kvalitete. Članak 158. (1) Ako na dijelu građevinskog područja postoji javna vodovodna mreža i ako za to postoje tehnički uvjeti, građevina se obavezno mora priključiti na vodovod, a u drugim slučajevima opskrba pitkom vodom se rješava na higijenski način prema mjesnim prilikama i sanitarno – tehničkim uvjetima. Članak 159. (1) Sustav vodoopskrbe Grada Slunja sastoji se od: • vodoopskrbnih cjevovoda (postojeći i planirani): - magistralni cjevovod; - opskrbni cjevovod; • postojećih crpnih stanica: - Paunovac u naselju Veljun; - Cvitović u naselju Gornje Taborište; - Kremešnica u naselju Miljevac; - Novo selo u naselju Novo Selo; - Slunjčica u naselju Slunj; - Lađevac u naselju Gornji Popovac; • postojeće hidro stanice i sabirnog bazena: - Vrebuša u naselju Veljun; • postojećih vodosprema: - Veljun u naselju Veljun; - Melnica u naselju Podmelnica; - Novo selo u naselju Novo selo; - jedna na području naselja Donji Kremen; - tri na području naselja Gornja Glina; - Čardak u naselju Donja Glina; • planirane vodospreme: - Lađevac u naselju Gornji Lađevac; • postojećih izvora: - Slunjčica u naselju Slunj; - Draga u naselju Gornja Glina; - Kremešnica u naselju Gornji Kremen; - Stubalj u naselju Gornja Glina; - Pećina u naselju Gornja Glina, • postojećeg uređaja za kloriranje vode:

40 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

- Slunjčica u naselju Slunj, • postojećeg uređaja za pročišćavanje pitke vode: - Slunjčica u naselju Slunj. • postojećeg vodozahvata: - Slunjčica u naselju Slunj, Članak 160. (1) Predviđeno je proširenje vodovodne mreže u cilju jednolične opskrbe cijelog područja Grada i to u svim područjima i za dijelove naselja koji do sada nisu obuhvaćeni vodoopskrbom. (2) U sklopu vodoopskrbnog sustava grada Slunja potrebno je: - snabdjeti vodom što veći broj potrošača; - povezati sve lokalne vodovodne sustave u jedinstvenu cjelinu; - rekonstruirati vodoopskrbnu mrežu na gradskom području, te formirati prstenaste veze sa ciljem poboljšanja stabilnosti vodoopskrbe i smanjenja gubitaka; - rekonstruirati periferne vodoopskrbne cjevovode, te cjevovode za tranzit vode na desnu obalu rijeke Korane i Slunjčice s ciljem osiguranja protupožarnih pritisaka (smanjenja hidrauličkih gradijenata). Članak 161. (1) Razvojne značajke vodoopskrbnog sustava Grada Slunja temelje se na kapacitetima budućeg Regionalnog cjevovoda "Lička Jasenica-Plitvička Jezera-Slunj". (2) Regionalni cjevovod se planira na kapacitetima izvorišta "Ličke Jasenice" na području Općine Saborsko, sa crpnom stanicom za tlačenje vode južnim krakom u pravcu Plitvičkih Jezera i Rakovice, te sjevernim krakom u pravcu sustava Grada Slunja. (3) Vodozahvat na rijeci Slunjčici bi se nakon izgradnje i puštanja u upotrebu regionalnog cjevovoda stavio van uporabe, odnosno u stanje pričuve. Članak 162. (1) Točna lokacija, kote i zapremine planiranih vodoopskrbnih građevina, te pravci pružanja i promjeri cjevovoda bit će utvrđeni projektnom dokumentacijom. (2) Trasu magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda Slunj – Veljun, u koridoru državne ceste D1, obavezno voditi izvan kolnika državne ceste D1, na udaljenosti minimalno 3,0 m od ruba asfaltnog kolnika ceste. Članak 163. (1) Radi provedbe mjera osiguranja od požara potrebno je na javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja, na međusobnim udaljenostima predviđenim posebnim propisima. (2) Uz gradnju novih i rekonstrukciju postojećih vodoopskrbnih sustava (cjevovoda) mora se graditi hidrantska mreža dostatnog pritiska, u skladu s posebnim propisima. Članak 164. (1) Sustav odvodnje otpadnih voda na području Grada Slunja određen je na kartografskom prikazu br. 2.3. „Infrastrukturni sustav – vodnogospodarski sustav, obrada, skladištenje i odlaganje otpada“, mj 1:25000. Članak 165. (1) Pravilno rješenje odvodnje oborinskih i otpadnih voda preduvjet je zdravog urbanog razvoja. (2) Sve otpadne vode prije ispuštanja u recipijent moraju zadovoljiti kriterij čistoće sukladan važećim propisima i odredbama Zakona o vodama.

41 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

(3) Sve otpadne vode s pojedine čestice potrebno je ispuštati u za tu svrhu izvedene sustave javne odvodnje, a nije ih dozvoljeno direktno ispuštati na tlo i u vodotoke. (4) Otpadne vode (oborinske, sanitarno–fekalne i tehnološke) potrebno je prije ispuštanja u odgovarajući javni sustav odvodnje, pročistiti do razine propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br. 87/10). (5) Rješenje odvodnje manjih naselja, naselja veličine 50 do 500 ES, u skladu s Prostornim planom Karlovačke županije, planira se gradnjom separatnih sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. (6) Rješenje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda pojedinačnih objekata i malih raspršenih naselja (do 50 ES) planira se sakupljanjem i odvodnjom u vodonepropusne sabirne jame ili u vodonepropusne, trokomorne septičke jame, trulišnice s djelomičnim biološkim pročišćavanjem ili sustavom s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda. (7) Oborinska odvodnja manjih naselja predviđa se otvorenim kanalima i cestovnim jarcima do recipijenta. (8) Izuzetno, oborinsku vodu, za koju se ocjenjuje da je nezagađena, moguće je ispuštati na zelene površine, odnosno u upojne bunare, na vlastitoj čestici. (9) Oborinske vode s prometnih, otvorenih skladišnih, manipulativnih i drugih kolnih površina, parkirališta s 20 i više parkirališnih mjesta, kao i s drugih površina na kojima postoji mogućnost zagađenja uljima i mastima (benzinske postaje, servisne radionice, prostori obrade metala i slično) mogu se ispuštati u sustav javne odvodnje samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, te separator ulja i masti, koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima. (10) Odvodnju zgrada za uzgoj životinja, farmi treba izvesti sukladno važećim propisima. (11) Do izvođenja planiranog sustava odvodnje manjih naselja, odvodnju treba rješavati dobro izvedenim, nepropusnim sabirnim jamama sa djelomičnim biološkim pročišćavanjem, uz njihovo uredno čišćenje i održavanje, odnosno uređajima za pročišćavanje. (12) Nepropusnu trokomornu trulišnicu ili uređaj za pročišćavanje otpadnih voda treba graditi bliže ulici (prometnoj površini) na minimalnoj udaljenost 3,0 m od međa građevne čestice. (13) Treba predvidjeti takav sustav odvodnje kojim će se, prema kategorizaciji, vodotoke zadržati na razini zahtijevane kategorije, a to se odnosi i na sve potoke koji se koriste za odvodnju. (14) Na području Grada, naselje Slunj ima djelomično izgrađen sustav odvodnje, odnosno izgrađen mješoviti kanalizacijski sustav za središnji dio naselja, te dio kanalizacijske mreže s pripadajućim retencionim bazenom u industrijskoj zoni. Kanalizacijske vode ispuštaju se u recipijent Koranu, na području „Jarebova luka“. (15) Ispust je trenutno bez ikakvog pročišćavanja, no predviđena je izvedba rasteretnoretencijskog objekta i sifonskog prijelaza Korane, te nastavak kolektora po njenoj desnoj obali do planiranog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji ''Luka'', oko 500m nizvodno od Rastoka, čime bi unos onečišćenja u Koranu bio maksimalno reduciran. Uz uređaj treba izgraditi prihvatnu stanicu za sadržaj sabirnih jama. (16) Predviđena je dogradnja postojećeg kanalizacijskog sustava kojim će se formirati jedinstvena funkcionalna cjelina, te proširenje na dio naselja Cvitović, Podmelnica, Lumbardenik i Novo selo. (17) Na području Rastoka predviđen je razdjelni sustav odvodnje, a trenutno je izvedena samo fekalna kanalizacija ukupne duljine oko 1045m, dok oborinske vode direktno dospijevaju do rijeke Korane i Slunjčice ili poniru u podzemlje. (18) Na ostalom području otpadne vode se prikupljaju septičkim jamama.

42 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

(19) Sanitarne i tehnološke otpadne vode s izdvojenog građevinskog područja gospodarske, turističke, ugostiteljske i sl. namjene skupljaju se i dovode do lokalnog uređaja za pročišćavanje čija će se lokacija odrediti UPU-om. (20) Gdje god je moguće, potrebno je oborinsku odvodnju odvojiti od fekalne (tehnološke) odvodnje, kako bi se njegovom realizacijom u budućnosti utjecalo na smanjenje troškova pročišćavanja otpadnih voda, jer bi se postupnim smanjenjem za količine oborinske odvodnje mogla zadovoljiti odvodnja otpadnih voda prema uređaju za pročišćavanje bez povećanja kapaciteta.

Slika 4.2.1.-1. Izvod iz Prostornog plana Općine Slunj s vidljivom lokacijom gradnje novih građevina (UPOV)

43 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

4.2.2 Izvod iz Urbanističkog plana uređenja grada Slunja U odredbama Plana navodi se: 5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže 5.3.1. Vodnogospodarski sustav Članak 126. (1) Vodnogospodarski sustav treba graditi u skladu s ‘‘Zakonom o vodama’‘ (NN 153/09). (2) Gradnja vodnogospodarskog sustava provodi se neposrednom provedbom ovog Plana. 5.3.1.1. Korištenje voda Članak 127. (1) Korištenje voda (vodoopskrbni sustav, vodene površine i vodotoci) prikazano je u kartografskom prikazu 2.4. ‘‘Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodoopskrba‘ u mjerilu 1:5.000. Članak 128. (1) Područje obuhvata Plana zadovoljavajuće je opskrbljeno vodom iz vodovodnog sustava Slunj. (2) Opskrba vodom prostora u obuhvatu Plana osigurana je iz postojećeg sustava vodoopskrbe, tj iz: - crpne stanice Slunjčica, - izvora Slunjčica, - vodozahvata Slunjčica, - uređaja za pročišćavanje pitke vode, - uređaja za kloriranje vode, smještene unutar površine infrastrukturnog sustava – IS1. Članak 129. (1) Postojeću vodoopskrbnu mrežu treba rekonstruirati u dijelovima s dotrajalim cjevovodima (kako bi se smanjili gubici vode) i s cjevovodima premalog profila. (2) Predviđeno proširenje vodovodne mreže u cilju jednolične opskrbe cijelog naselja, dijelom je temeljeno na dosadašnjoj koncepciji vodoopskrbe. (3) U obuhvatu Plana planirana je izgradnja novih ostalih vodoopskrbnih cjevovoda koji moraju opskrbiti vodom planirane građevine, te omogućiti protupožarnu zaštitu. (4) Kod gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnog sustava obvezno je planiranje gradnje hidrantske mreže u skladu s ‘‘Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06)’‘. (5) Hidranti ne smiju smanjivati minimalnu širinu pješačke staze propisanu ovim Planom. … 5.3.1.2. Sustav odvodnje otpadnih voda Članak 135. (1) Odvodnja otpadnih voda prikazana je u kartografskom prikazu 2.3. ‘‘Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Odvodnja‘ u mjerilu 1:5.000. Članak 136. (1) Sve otpadne vode prije ispuštanja u recipijent moraju zadovoljiti kriterij čistoće sukladan važećim propisima i odredbama Zakona o vodama (NN 153/09). (2) Sve otpadne vode s pojedine čestice potrebno je ispuštati u za tu svrhu izvedene sustave javne odvodnje, a nije ih dozvoljeno direktno ispuštati na tlo i u vodotoke.

44 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

(3) Otpadne vode (oborinske, sanitarno–fekalne i tehnološke) potrebno je prije ispuštanja u odgovarajući javni sustav odvodnje, pročistiti do razine propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10). Članak 137. (1) Odvodnja otpadnih voda predviđena je izgradnjom novog i rekonstrukcijom postojećeg sustava odvodnje i pročistača, kako bi se svi objekti mogli priključiti. (2) Sve postojeće i planirane građevine moraju biti priključene na javni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda, ako je isti izgrađen u profilu ulice na koju se priključujegrađevna čestica predmetne građevine. (3) Do izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, sanitarne otpadne vodeodvode se u vodonepropusne sabirne jame ili septičke jame (trokomorne, trulišnice s djelomičnim biološkim pročišćavanjem) ili na uređaje za pročišćavanje otpadnih voda, uz njihovo uredno čišćenje i održavanje. (4) Nepropusnu trokomornu trulišnicu ili uređaj za pročišćavanje otpadnih voda treba graditi bliže ulici (prometnoj površini) na minimalnoj udaljenost 3,0 m od međa građevne čestice. (5) Kvaliteta otpadnih voda iz građevina gospodarskih djelatnosti i ostalih građevina s poslovnim sadržajima mora biti na nivou sanitarnih otpadnih voda prije upuštanja u sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda ili u mješoviti sustav odvodnje otpadnih voda. Članak 138. (1) Za prostor unutar obuhvata Plana postoji djelomično izgrađen sustav odvodnje, odnosno izgrađen mješoviti kanalizacijski sustav za središnji dio, te dio kanalizacijske mreže s pripadajućim retencijskim bazenom u industrijskoj zoni. Kanalizacijske vode ispuštaju se u recipijent Koranu, na području „“Jarebova luka“ (2) Ispust je trenutno bez ikakvog pročišćavanja, no predviđena je izvedba rasteretnoretencijskog objekta i sifonskog prijelaza Korane, te nastavak kolektora po njenoj desnoj obali do planiranog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji ''Luka'', oko 500 m nizvodno od Rastoka, čime bi unos onečišćenja u Koranu bio maksimalno reduciran. Uz uređaj treba izgraditi prihvatnu stanicu za sadržaj sabirnih jama. (3) Predviđena je dogradnja postojećeg kanalizacijskog sustava kojim će se formirati jedinstvena funkcionalna cjelina, te proširenje na dio naselja Cvitović, Podmelnica, Lumbardenik i Novo Selo. (4) Na području Rastoka predviđen je razdjelni sustav odvodnje, a trenutno je izvedena samo fekalna kanalizacija ukupne duljine oko1045m, dok oborinske vode direktno dospijevaju do rijeke Korane i Slunjčice ili poniru u podzemlje. Članak 139. (1) Oborinske vode, gdje kanalizacija nije mješovita, će se putem kratkih gravitacijskih kolektora najkraćim putem odvoditi do recipijenta. Opterećene vode će se prije upuštanja pročistiti od grubih nečistoća, plivajućih tvari i masnoća na bazenima za bistrenje. (2) Izuzetno, oborinsku vodu, za koju se ocjenjuje da je nezagađena, moguće je ispuštati na zelene površine, odnosno u upojne bunare, na vlastitoj čestici. (3) Oborinske vode s prometnih, otvorenih skladišnih, manipulativnih i drugih kolnih površina, parkirališta s 20 i više parkirališnih mjesta, kao i s drugih površina na kojima postoji mogućnost zagađenja uljima i mastima (benzinske postaje, servisne radionice, prostori obrade metala i slično) mogu se ispuštati u sustav javne odvodnje samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, te separator ulja i masti, koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima. (4) Gdje god je moguće, potrebno je oborinsku odvodnju odvojiti od fekalne (tehnološke) odvodnje, kako bi se njegovom realizacijom u budućnosti utjecalo na smanjenje troškova pročišćavanja otpadnih

45 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija voda, jer bi se postupnim smanjenjem za količine oborinske odvodnje mogla zadovoljiti odvodnja otpadnih voda prema uređaju za pročišćavanje bez povećanja kapaciteta.

Slika 4.2.1.-2. Izvod iz UPU Slunja s vidljivim lokacijama gradnje novih građevina

4.2.3 Izvod iz Detaljnog plana uređenja Centar I U odredbama Plana navodi se: 3.3.Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina Članak 70. (1) Prilikom izrade projekata mreže komunalne infrastrukture, potrebno je napraviti i odgovarajući kotni plan komunalnih instalacija i uređaja, kojim će se precizno utvrditi odnosi među njima, te u odnosu na idejni projekt prometne mreže. Članak 71. (1) Vodoopskrbna mreža naselja sastoji se od postojećih i novoplaniranih vodoopskrbnih cjevovoda od različitog materijala. (2) Način vođenja vodovodne mreže, priključivanja građevina i drugi tehnički elementi bitni za izgradnju ili rekonstrukciju dani su kartografskom prilogu br. 2.-2. Komunalna infrastruktura – Vodoopskrba i odvodnja. (3) Postojeći vodoopskrbni cjevovod, uz rekonstrukciju gdje je to potrebno, samo djelomično zadovoljava postojeće potrebe. Položen je Ulicom braće Radić - Plitvička s ograncima kroz središnji dio Trga Zrinskih i Frankopana do Frankopanske ulice, Slušničkom ulicom koja se ovim Planom ukida zajedno s postojećim vodovodom, te na potezu do vatrogasne stanice. Ogranak čija trasa prolazi Trgom najvećim dijelom siječe prostor označen kao arheološko područje te je nužno njegovo izmještanje. (4) Pored izmještanja dijela postojeće trase vodovoda na potez duž sjevernog i istočnog ruba Trga, nove trase planiraju se koridorima novoplaniranih ulica označenih oznakama SU3, SU4, SU5, STU1 (Frankopanska ulica), STU3, STU4 i STU5 na koje će biti priključene građevine u središnjoj zoni obuhvata

46 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

Plana. Na taj način zatvaraju se ''prsteni'' koji omogućuju dvostrano napajanje većine potrošača. Planirani profili osiguravaju potrebne količine i pritisak vode dostatne i za gašenje požara. Članak 72. (1) Kanalizacijska mreža naselja sastoji se od postojećih i novoplaniranih kanalizacijskih vodova. (2) Način vođenja kanalizacijske mreže, priključivanja građevina i drugi tehnički elementi bitni za izgradnju ili rekonstrukciju dani su kartografskom prilogu br. 2.-2. Komunalna infrastruktura – Vodoopskrba i odvodnja. (3) Postojeća kanalizacijska mreža (mješoviti sustav odvodnje) u Ulici braće Radić, Trgu dr. Franje Tuđmana i Plitvičkoj malog je kapaciteta i zastarjela, te je nužno izvršiti rekonstrukciju. (4) Kanalizacijska mreža mora biti vodonepropusna. (5) Nova kanalizacijska mreža (ø300 mm mješoviti sustav odvodnje) izvesti će se unutar koridora novih ulica koja prolazi između novih građevina. Na nju će se priključiti sve gravitirajuće nove građevinske čestice . Na novu mrežu priključile bi se postojeće građevine koje problem otpadnih voda trenutno rješavaju septičkim jamama. Unutar planiranih trasa planirana su i reviziona okna čiji će se točan broj i položaj utvrditi daljnom razradom. (6) Kako zbog pada terena unutar obuhvata Plana nije posvuda moguća gravitaciona odvodnja, predviđene su tri (dvije unutar obuhvata Plana) crpne stanice do kojih funkcionira gravitaciona odvodnja, a iz kojih se otpadne vode tlačnim kanalima ø100 mm dopremaju do glavnog kolektora. Crpnu stanicu u Frankopanskoj ulici treba izvesti kao podzemnu. (7) Moguća su manja odstupanja u daljnoj razradi projekata od planom predviđenih. 9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš … Članak 90. (1) Gradska kanalizaciona mreža u takvom je stanju da predstavlja stalnu opasnost za vrijedan prirodni okoliš i zdravlje ljudi. (2) Započetu izgradnju novog glavnog kolektora i uređaja za pročišćavanje treba dovršiti kao jedan od najvažnijih prioriteta. … 4.2.4 Izvod iz Detaljnog plana uređenja Centar II U odredbama Plana navodi se: 3.3.Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina Članak 45. (1) Prilikom izrade projekata mreže komunalne infrastrukture, potrebno je napraviti i odgovarajući kotni plan komunalnih instalacija i uređaja, kojim će se precizno utvrditi odnosi među njima, te u odnosu na idejni projekt prometne mreže. Članak 46. (1) Postojeći priključak za vodu treba rekonstruirati pošto ne zadovoljava potrebe za vodom budućim proširenjem sadržaja - priključenje novih objekata u Ulici braće Radić broj 1 i 5. Na nove vodoopskrbne cjevovode, unutar koridora novoplaniranih ulica (koje imaju spoj na Trg dr. Franje Tuđmana), priključiti će se novi objekti u unutrašnjosti bloka, a isto tako i objekti u Ulici braće Radić broj 1 i 5.

47 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

(2) Novi cjevovodi su spojeni na postojeći na Trgu dr. Franje Tuđmana, odnosno na sjeveru u Ulici braće Radić. Članak 47. (1) Postojeća kanalizacijska mreža (mješoviti sustav odvodnje) u Ulici braće Radić i na Trgu dr. Franje Tuđmana malog je kapaciteta i zastarjela, te je nužno izvršiti rekonstrukciju. (2) Nova kanalizacijska mreža (mješoviti sustav odvodnje) izvesti će se unutar koridora novih ulica koja prolazi između novih objekta u Ulici braće Radić 1 i postojećeg objekta na Trgu dr. Franje Tuđmana 14, te zapadnim rubom plana. Na nju će se priključiti sve novoformirane građevinske čestice (novi objekti). Unutar planiranih trasa planirana su i reviziona okna čiji će se točan broj i položaj utvrditi daljnjom razradom. (3) Nova mreža priključuje se na postojeću. (4) Moguća su manja odstupanja u daljnjoj razradi projekata od planom predviđenih. …

4.2.5 Izvod iz Detaljnog plana uređenja Centar III U odredbama Plana navodi se: 3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, opskrba plinom, opskrba toplinskom energijom, elektroopskrba i javna rasvjeta) Članak 76. (1) Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže prikazani su na grafičkim prikazima Plana - listovi br. 2.3. ''Elektroenergetski sustav'' i 2.4. ''Vodnogospodarski sustav'' u mjerilu 1:1.000. Članak 77. (1) Prilikom izrade projekata mreže komunalne infrastrukture, potrebno je napraviti i odgovarajući kotni plan komunalnih instalacija i uređaja, kojim će se precizno utvrditi odnosi među njima, te u odnosu na idejni projekt prometne mreže. Članak 80. (1) Vodoopskrbni sustav u obuhvatu Plana bit će opskrbljen vodom (pitkom i protupožarnom) spajanjem na javni vodoopskrbni sustav grada Slunja. (2) Postojeći vodoopskrbni sustav treba rekonstruirati u dijelovima s dotrajalim vodovodnim cijevima (kako bi se smanjili gubici vode) i s vodovodnim cijevima premalog profila u skladu s odredbama ovog Plana za planirani vodoopskrbni sustav. Postojeća vodovodna cijev, koja prolazi preko građevnih čestica 9-K2 i 35-IS, bit će ukinuta nakon gradnje zamjenske vodovodne cijevi u profilu Ulice Jure Belkovića. (3) Planirani vodoopskrbni sustav treba izvesti polaganjem vodovodnih cijevi u zemljane rovove u profilu ulica (u zelenim i pješačkim površinama), pješačkim površinama na vlastitim građevnim česticama i javnim zelenim površinama. (4) Vodovodne cijevi treba trasirati tako uvijek zatvaraju krug, što omogućuje napajanje vodom iz raznih cjevovoda i kvalitetnije napajanje vanjske hidrantske mreže. (5) Tehničke uvjete gradnje vodoopskrbnog sustava definira nadležno komunalno društvo (''Komunalac'' d.o.o. iz Slunja) u skladu s važećom ''Odlukom o priključenju na komunalnu infrastrukturu''.

48 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

(6) Vodovodne cijevi treba polagati u zemljani rov na dubinu od 1,0 do 1,5 m. Vodovodne cijevi polažu se na pješčanu posteljicu minimalne debljine 10 cm i zatrpavaju pješčanom posteljicom minimalne debljine 30 cm iznad cijevi. Granulacija pješčane posteljice treba biti takva da ne dođe do oštećenja stjenke i/ili obloge cijevi. Preostalo zatrpavanje vrši se materijalom iz iskopa, na način da se u kanal ne smije ubacivati kameni materijal granulacije veće od 16 cm. (7) Minimalni profil vodovodnih cijevi je 100 mm odnosno 150 mm (prema kartografskom prikazu 2.4. ''Vodnogospodarski sustav'' u mjerilu 1:1.000). Projektnom dokumentacijom odabrani profil vodovodnih cijevi mora osigurati opskrbu dovoljne količine protupožarne vode. Materijal vodovodnih cijevi treba podnijeti minimalni radni tlak od NP 10 bara (PEHD i slične cijevi). (8) Sva čvorna mjesta sa ograncima, zračni ventili i muljni ispusti trebaju se smjestiti u vodovodna okna koja omogućuju nesmetanu ugradnju, te kasnije održavanje i popravke. Vodovodna okna treba izvesti minimalne dimenzije 100x100 cm, s poklopcem minimalne dimenzije 60x60 cm i odgovarajuće nosivosti. (9) Za svaku građevnu česticu treba planirati zasebno vodomjerno okno. (10) Sva križanja s drugim infrastrukturnim mrežama i ulicama treba izvesti prema tehničkim propisima. Članak 81. (1) Sustav odvodnje otpadnih voda predviđen je kao mješoviti, odnosno zajednički kanalizacijskih cjevovod prihvaća oborinske vode (s ulica, pješačkih staza i krovova) i sanitarno-fekalna otpadne vode (iz građevina). (2) Iznimno od prethodnog Stavka, čiste oborinske vode (s krovova) sa građevnih čestica 9-K2 i 10-K3 ne smiju se priključiti na sustav odvodnje oborinskih voda, već se moraju upustiti u teren građevne čestice izvedbom upojnih bunara. (3) Postojeći sustav odvodnje otpadnih voda treba rekonstruirati u dijelovima s dotrajalim cjevovodima i s cjevovodima premalog profila u skladu s odredbama ovog Plana za planirani sustav odvodnje otpadnih voda. (4) Trase kanalizacijskih cjevovoda predviđene su u profilu ulica (u kolniku) i pješačkim površinama na vlastitim građevnim česticama. Kanalizacijski cjevovodi trebaju biti izrađeni od plastičnih materijala koji se spajaju gumenim brtvama ili elektrospojnicama, što garantira vodonepropusnost. Minimalni profil kanalizacijskih cjevovoda je ∅ 300 mm. Uzdužni pad kanalizacijskih cjevovoda treba uskladiti s konfiguracijom terena, tako da se osigura minimalna brzina od 0,5 m/s, a maksimalne brzine ograničiti ovisno o vrsti cjevovoda. Kanalizacijski cjevovodi mogu biti tlačni, ako je to potrebno zbog konfiguracije terena. (5) Planirani sustav odvodnje otpadnih voda se većim dijelom priključuje na postojeći kanalizacijski cjevovod u Ulici Jure Belkovića, dok se dva manja kanalizacijska cjevovoda priključuju na postojeći kanalizacijski cjevovod u Ulici 14. Domobranske Pukovnije s trgom dr. Franje Tuđmana. (6) Na svakom lomu trase kanalizacijskih cjevovoda i na mjestima njihova spajanja predviđena je izgradnja tipskih revizijskih okana od plastičnih materijala s vodonepropusnim spojevima, visine koja varira u odnosu na dubinu cjevovoda kanalizacije. Na revizijska okna je predviđena ugradnja tipskih okruglih lijevano željeznih poklopaca ∅ 600 mm, koji se ugrađuju s okvirima za ugradnju na armiranobetonske ploče koje sprečavaju prenošenje opterećenja na plastična okna. Poklopci revizijskih okana trebaju imati odgovarajuću nosivost (minimalno 40 t ako se nalaze u profilu ulice i 25 t ako se nalaze u pješačkoj stazi). (7) Pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda i oborinskih voda iz mješovitog sustava odvodnje otpadnih voda bit će osigurana izgradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda smještenog izvan obuhvata Plana.

49 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

(8) Kvaliteta otpadnih voda iz građevina gospodarskih djelatnosti i ostalih građevina s poslovnim sadržajima mora biti na nivou sanitarnih otpadnih voda prije upuštanja u sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda ili u mješoviti sustav odvodnje otpadnih voda. (9) Građevine koje imaju pojačan udio masnoća u vlastitim otpadnim vodama (npr. restorani) moraju ugraditi mastolov propisanog kapaciteta (gravitacioni skupljač masti) i njime pročistiti vlastite otpadne vode prije upuštanja u sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda ili u mješoviti sustav odvodnje otpadnih voda. (10) Sve postojeće i planirane građevine u obuhvatu Plana moraju biti priključene na sustav odvodnje otpadnih voda. Uvjete priključka građevnih čestica i građevina na sustav odvodnje otpadnih voda definira nadležno komunalno društvo (''Komunalac'' d.o.o. iz Slunja) u skladu s važećom ''Odlukom o priključenju na komunalnu infrastrukturu''. Priključci moraju biti izvedeni preko priključnih revizijskih okana na građevnim česticama u vlasništvu budućih korisnika.

4.2.6 Izvod iz Detaljnog plana uređenja Rastoke U odredbama Plana navodi se: 3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina Članak 57. (1) Način vođenja vodovodne mreže, priključivanja građevina i drugi tehnički elementi bitni za vodoopskrbu dani su u kartografskom prilogu br. 2.4. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - vodoopskrba i odvodnja. (2) Postojeći vodoopskrbni cjevovod u potpunosti zadovoljava postojeće i planirane potrebe. (3) Dovod vode za Gornje Rastoke osigurava se vezom na postojeće cjevovode ø160mm i PHDN 110mm, dok se vodoopskrba Donjih Rastoka obavlja uz vezu na cjevovod koji je položen u konstrukciji mosta preko rijeke Slunjčice (ø 5/4''). (4) Vodovodna mreža izgrađena je s dimenzijama od ø 2'', s kućnim priključcima dimenzija od ø 3/4'' i ø 1'' . (5) Planirani profili osiguravaju potrebne količine i pritisak vode dostatne i za gašenje požara. Članak 58. (1) Način vođenja kanalizacijske mreže, priključivanja građevina i drugi tehnički elementi bitni za izgradnju ili rekonstrukciju dani su kartografskom prilogu br. 2.4. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - vodoopskrba i odvodnja. (2) Glavni kolektor ''B1'', dimenzije ø 50cm prolazi južnim rubom Rastoka do postojećeg ispusta u rijeku Koranu na području ''Jarebova luka''. Ispust je trenutno bez ikakvog pročišćavanja, no predviđene su izvedba rasteretno-retencijskog objekta i sifonskog prijelaza Korane, te nastavak kolektora po njenoj desnoj obali do planiranog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji ''Luka'', oko 500m nizvodno od Rastoka, čime bi unos onečišćenja u Koranu bio maksimalno reduciran. (3) Na području Rastoka predviđen je razdjelni sustav odvodnje, a trenutno je izvedena samo fekalna kanalizacija ukupne duljine oko1045 m (DN 225mm duljine oko 600 m i DN 90mm duljine oko 445 m), dok oborinske vode direktno dospijevaju do rijeka Korane i Slunjčice ili poniru u podzemlje. Zbog visinskih razlika terena te osjetljivosti sedrenih barijera i vodotoka, gravitaciona odvodnja izvedena je gdje god je to moguće, dok ostatak mreže čine tlačni kolektori manje potrebne dubine ukopavanja, čime su zahvati na sedrenim barijerama i vodotocima svedeni na minimum. (4) U sklopu tlačnog cjevovoda izvedene su dvije precrpne stanice, ''CS-4'' kod novog mosta preko Korane u Donjim Rastokama i ''CS-5'' u Gornjim Rastokama, putem kojih se otpadna voda doprema do

50 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija postojećeg kolektora ''B1'' gdje je omogućena daljnja gravitacijska odvodnja. Prijelaz tlačnog cjevovoda preko rijeke Slunjčice izveden je ovjesom o konstrukciju mosta. (5) Kućni priključci izvedeni su ovisno o lokalnim prilikama. Uvažavani su postojeće stanje kućnih instalacija i dispozicija postojećih odvodnih kanala domaćinstava, a po potrebi su djelomično sanirane kućne instalacije. (6) Kanalizacijska mreža i pripadajući objekti izvedeni su od nepropusnog materijala kako ne bi došlo do prodiranja stranih voda u kanalizacijski sustav ili istjecanja otpadnih voda u vodotoke.

51 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

4.3 Stanje okoliša na lokaciji zahvata 4.3.1 Meteorologija i klima Klimatske karakteristike grada Slunja uvjetovane su njegovim položajem na prijelaznom prostoru između kontinentalnog dijela Panonske nizine i Hrvatskog primorja. Sa svojih prosječnih 258 m n.m. slunjsko područje uživa umjerenu kontinentalnu klimu koju obilježavaju blaga ljeta s hladnim zimama. Otvorenost prostora prema sjeveru, uvjetuje jači utjecaj kontinentalnih klimatskih osobina.

Slika 4.3.1.-1. Prosječna temperatura i padaline na području Slunja (preuzeto: www.meteoblue.com/) Srednja godišnja temperatura iznosi oko 10oC. Ljeta su relativno svježa, a prosječna temperatura najtoplijeg mjeseca srpnja je oko 21oC. Najniže temperature javljaju se tijekom siječnja i veljače, s prosječnom temperaturom od 0,7oC u siječnju i 1,1oC u veljači. Prosječna godišnja količina padalina u Slunju iznosi 1.180 mm. Od vjetrova prevladavaju vjetrovi iz sjevernog kvadranta.

Slika 4.3.1.-2. Ruža vjetrova za područje Slunja (preuzeto: www.meteoblue.com/)

52 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

4.3.1.2 Promjena klime Statistički značajne promjene srednjeg stanja ili varijabilnosti klimatskih veličina koje traju desetljećima i duže, nazivaju se klimatskom promjenom. Varijabilnost klime može biti uzrokovana prirodnim čimbenicima unutar samog klimatskog sustava te antropogenim čimbenicima. Promjene klime izazvane ljudskim aktivnostima (antropogeni utjecaj na klimu), a kojima u atmosferu dolaze staklenički plinovi, imaju ključnu ulogu u zagrijavanju atmosfere. Utjecaj čovjeka na klimu naglo je povećan u drugoj polovici 18. stoljeća s početkom industrijske revolucije. Sagorijevanjem fosilnih goriva te promjenom tipova podloge (urbanizacija, sječa šuma i razvoj poljoprivrede) došlo je do promjene kemijskog sastava atmosfere. Od početka industrijalizacije do danas, značajno su se povećale koncentracije tzv. stakleničkih plinova - ugljikovog dioksida (CO2), metana (CH4), dušikovog oksida (N2O) i halogeniziranih ugljikovodika u atmosferi, što je uzrokovalo jači učinak staklenika i veće zagrijavanje atmosfere od onog koje se događa prirodnim putem.

Na području Republike Hrvatske meteorološka mjerenja provode se od 19. stoljeća na pet meteoroloških postaja u različitim dijelovima Hrvatske, što omogućuje pouzdano dokumentiranje dugoročnih klimatskih trendova. Glavni klimatski trendovi u 20. stoljeću obuhvaćaju sljedeće:

• Temperatura zraka — sve meteorološke postaje zabilježile su porast prosječne temperature koji je bio osobito izražen tijekom posljednjih 20 godina. • Oborine — na svim postajama zabilježen je padajući trend, te porast broja sušnih dana u odnosu na smanjeni broj vlažnih dana. Porastao je i broj uzastopnih sušnih dana, osobito duž jadranske obale.

Za područje Republike Hrvatske Državni hidrometeorološki zavod izradio je projekcije promjene klime koristeći odgovarajuće klimatske modele. Regionalnim klimatskim modelom RegCM prema A2 scenariju analizirane su za dva 30-godišnja razdoblja: razdoblje od 2011. do 2040. godine predstavlja bližu budućnost i od najvećeg je interesa za korisnike klimatskih informacija u dugoročnom planiranju prilagodbe na klimatske promjene te razdoblje od 2041. do 2070. godine predstavlja sredinu 21. stoljeća u kojem je prema A2 scenariju predviđen daljnji porast koncentracije ugljikovog dioksida (CO2) u atmosferi te je signal klimatskih promjena jači. Projicirane promjene temperature zraka4

Prema rezultatima RegCM-a za područje Hrvatske, srednjak ansambla simulacija upućuje na povećanje temperature zraka u oba razdoblja i u svim sezonama. Amplituda porasta veća je u drugom nego u prvom razdoblju, ali je statistički značajna u oba razdoblja. Povećanje srednje dnevne temperature zraka veće je ljeti (lipanj-kolovoz) nego zimi (prosinac-veljača).

U prvom razdoblju buduće klime (2011-2040) na području Hrvatske zimi se očekuje porast temperature do 0.6°C, a ljeti do 1°C (Branković i sur. 2012).

4 http://klima.hr/klima.php?id=klimatske_promjene

53 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

Slika 4.3.1.1.-1. Promjena prizemne temperature zraka (u °C) u Hrvatskoj u razdoblju 2011-2040. u odnosu na razdoblje 1961- 1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno).

U drugom razdoblju buduće klime (2041-2070) očekivana amplituda porasta u Hrvatskoj zimi iznosi do 2°C u kontinentalnom dijelu i do 1.6°C na jugu, a ljeti do 2.4°C u kontinentalnom dijelu Hrvatske, odnosno do 3°C u priobalnom pojasu (Branković i sur. 2010).

Slika 4.3.1.1.-2. Promjena prizemne temperature zraka (u °C) u Hrvatskoj u razdoblju 2041-2070. u odnosu na razdoblje 1961- 1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno).

Projicirane promjene oborine5

Promjene količine oborine u bližoj budućnosti (2011-2040) su vrlo male i ograničene samo na manja područja te variraju u predznaku ovisno o sezoni. Najveća promjena oborine, prema A2 scenariju, može se očekivati na Jadranu u jesen kada RegCM upućuje na smanjenje oborine s maksimumom od približno 45-50 mm na južnom dijelu Jadrana. Međutim, ovo smanjenje jesenske količine oborine nije statistički značajno.

5 http://klima.hr/klima.php?id=klimatske_promjene

54 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

Slika 4.3.1.1.-3. Promjena oborine u Hrvatskoj (u mm/dan) u razdoblju 2011-2040. u odnosu na razdoblje 1961-1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za jesen.

U drugom razdoblju buduće klime (2041-2070) promjene oborine u Hrvatskoj su nešto jače izražene. Tako se ljeti u gorskoj Hrvatskoj te u obalnom području očekuje smanjenje oborine. Smanjenja dosižu vrijednost od 45-50 mm i statistički su značajna. Zimi se može očekivati povećanje oborine u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te na Jadranu, međutim to povećanje nije statistički značajno.

Slika 4.3.1.1.-4. Promjena oborine u Hrvatskoj (u mm/dan) u razdoblju 2041-2070. u odnosu na razdoblje 1961-1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno).

55 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

4.3.2 Geološke značajke lokacije Reljef Karlovačke županije je uglavnom brežuljkast te se može podijeliti na dvije reljefne cjeline, sjeverni dio koji je uglavnom nizinski (Pokuplje) i gorski jugozapadni dio (Bjelolasica, Klek i Velika Kapela). Obuhvatno područje spada u jugozapadni dio Karlovačke županije i ima najviše obilježja klasičnog dinarskog karaktera. Na području grada nalaze se tri veće rijeke, Slunjčica; Korana i Mrežnica. Reljef je izrazitih krških karakteristika i zbog toga se na tome području nalazi velik broj manjih rječica i izvora. Slunjsko područje izgrađeno je pretežito od karbonatnih stijena jurske i kredne starosti. Lokalno su izraženi klastiti permske, miocenske, pliocenske i kvartarne starosti (Korolija i dr., 1979, 1981; Polšak i dr., 1976, 1981). Zbog pretežito karbonatne građe na prostoru Slunjske zaravni prevladavajuće su razvijeni krški i fluviokrški morfogenetski tipovi reljefa. Osnovna značajka strukturnog sklopa jest pružanje struktura i rasjeda pravcem SZ – JI. Zapažaju se pretežito reversne kompresijske strukture, ali i njihovi desni pomaci uz pojavu ekstenzijskih struktura. Značajno je nizanje rasjeda paralelno s tom graničnom zonom (Prelogović i dr., 2001). Među egzogenim procesima i oblicima na istraživanom području najzastupljeniji su krški i fluviokrški morfogenetski tipovi reljefa, dok su fluviodenudacijski i fluvijalni od manjeg značenja. Važan utjecaj na razvoj reljefa imaju i padinski procesi, a zabilježeni su i antropogeni procesi i oblici.

4.3.3 Hidrološke značajke lokacije Zbog svog krškog krajolika, karlovačka županija pa tako i područje grada Slunja ima hidrogeološke značajke krša. Sjeverno-istočni nizinski dijelovi županije imaju međuzrnske vodonosnike pa samim time imaju manji stupanj prirodne ranjivosti. Posebnu pozornost treba posvetiti krškim vodonosnicima koji su prema svojim karakteristikama najranjiviji. Županijom se prostiru četiri veće hidrološke jedinice (slivovi), i to: (1) sliv rijeke Kupe; (2) sliv rijeke Dobre; (3) sliv rijeke Mrežnice i (4) sliv rijeke Korane. Slunjsko područje najvećim djelom pripada slivu rijeke Korane, a zatim slivu Mrežnice i Kupe. Navedene rijeke spadaju u I i II kategoriju vodotoka. Sliv rijeke Korane nameće se kao dominantan zbog svoje površine koje zahvaća u slunjskom području kao i činjenicom da sama rijeka protječe kroz Slunj, odnosno Rastoke. Ukupna površina sliva je 1034 km2, a ukupna duljina rijeke je 134 km. Rijeka Korana izvire kod Plitvičkih jezera i ulijeva se u rijeku Kupu kod Karlovca. U Rastokama u Koranu se ulijeva rijeka Slunjčica koja izvre u obliku jezerca 5 km južno od Slunja. Izvor Slunjčice predstavlja završetak podzemnog toka rijeke ponornice Jesenice koja izvire kod mjesta Lička Jesenica. Kapacitet izvora je vrlo promjenjiv i kreće se od minimalnih 2 m3/s do maksimalnih 40 m3/s. Sliv rijeke Korane je, zapadno od rijeke, izgrađen od fluviokrša s odgovarajućim značajkama krša, a istočno od rijeke sliv je pretežno nekrški (aluvij Karlovačkog bazena, Petrova gora u slivu Radonje i Cazinsko - Tržački neogenski bazen). Korana je od izuzetne važnosti za prihranjivanje aluvijalnih vodonosnika kod Karlovca s kojima je u direktnoj hidrauličkoj vezi. Vodni režim rijeke Korane u Karlovačkoj županiji prati se na tri mjerne postaje Velemerić, Veljun i Slunj. Protok i vodostaj prikazanu su na hidrogramu (Slika 4.3.3.-1.) u rasponu od jedne hidrološke godine i to od 1.10.2012. god. do 1.10.2013. god. Iz hidrograma je vidljivo je da se niske vode na rijeci Korani javljaju u ljetnim mjesecima, dok se visoke vode javljaju u zimskim mjesecima te traju dulje od niskih voda. Također, vidljivo je da su maksimalne i minimalne vrijednosti protoka i vodostaja izmjereni na sve tri mjerne postaje podjednaki. No, najveći protok izmjeren u prošlo hidrološkog godini iznosio je Qmax= 352 m3/s, a izmjeren je na mjernoj postaji Velemerić. Na rijeci Korani, kao ni na rijeci Mrežnici, ne postoje veće barijere koje remete vodni režim. Na rijeci Korani postoji dosta umjetnih slapova koji kao takvi postoje stotinjak godina te dosta sedrenih barijera koje ne predstavljaju barijeru već formiraju tok rijeke Korane.

56 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

Slika 4.3.3.-1. Hidrogram prema podacima s mjernih postaja Velemerić, Veljun i Slunj (izvor: Strateška studija utjecaja na okoliš II. Izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije) Ekološko i kemijsko stanje vodnih tijela na slivu rijeke Korane prikazano je prema Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15, 61/16), gdje je ono na slunjskom području sliva rijeke Mrežnice i Kupe uglavnom dobro i vrlo dobro (Slika 4.3.3.-2.).

Slika 4.3.3.-2. Kemijsko i ekološko stanje vodnih tijela na slivu rijeke Korane Na području Županije izvorišta za opskrbu stanovništva i njihova zaštitna područja organizirana su prema teritorijalno političkom ustroju, po jedinicama lokalne samouprave, a pojedini vodoopskrbni sustavi protežu se na području više općina ili gradova. Vodoopskrba slunjskog područja temelji se na crpljenju vode iz Slunjčice. Kako bi se održala dobra kvaliteta vode za ljudsku potrošnju, na području vodocrpilišta i izvorišta su utvrđene zone sanitarne zaštite kojima se štite izvorišta za potrebe javne vodoopskrbe. Za izvorišta sa

57 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija zahvaćanjem vode iz vodonosnika s međuzrnskom poroznošću Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13) utvrđuju se 3 zone, dok se za vodonosnike s pukotinsko- kavernoznom poroznošću utvrđuju 4 zone. Sukladno Pravilniku, IV. zona je zona ograničenja, III. zona je zona ograničenja i nadzora, II. zona je zona strogog ograničenja i nadzora, dok je I zona strogog režima zaštite i nadzora.

Slika 4.3.3.-3. Zone sanitarne zaštite izvorišta u karlovačkoj županiji (izvor: Ires ekologija d.o.o.) Prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. lokacija predmetnog zahvata nalazi se u III. zoni sanitarne zaštite izvorišta. 4.3.3.1 Opasnost i rizik od poplava Poplave su prirodni fenomeni koji se povremeno pojavljuju i čije se pojave ne mogu izbjeći. Međutim, poduzimanjem različitih preventivnih građevinskih i negrađevinskih mjera rizici od poplavljivanja se mogu smanjiti na prihvatljivu razinu. Opasnost od poplava predstavlja vjerojatnost događaja koji može imati štetne posljedice, dok rizik od poplava predstavlja vjerojatnost negativnih društveno-ekonomskih i ekoloških posljedica plavljenja. U okviru Plana upravljanja rizicima od poplava sukladno odredbama članaka 111. i 112. Zakona o vodama (NN br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14 i 46/18), izrađene su karte opasnosti od poplava i to za tri scenarija plavljenja određena temeljem Direktive 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava. Pregledom kartografskog prikaza opasnosti i rizika od poplava na lokaciji predmetnog zahvata za malu, srednju i veliku učestalost pojavljivanja poplava može se uočiti kako se lokacije izgradnje novih objekata nalaze izvan PPZRP6.

6 PPZRP predstavlja područje proglašeno ''Područjem potencijalno značajnih rizika od poplava'' sukladno Prethodnoj procjeni rizika od poplava; Hrvatske vode, 2013.

58 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

Vidi str. 67, Kartografski prikaz 1. Izvod iz karte opasnosti od poplava za lokaciju zahvata

4.3.3.2 Stanje vodnih tijela Hrvatske vode, Zavod za vodno gospodarstvo su prema Zahtjevu za pristup informacijama (008-02/17- 02/778, Ur.broj: 383-17-1), dostavile karakteristike vodnog tijela na području izgradnje sustava. Zahvat se nalazi na tijelu podzemne vode CSG1_17 - KORANA , CSGI_31 – KUPA i CSGN_16 – MREŽNICA te u blizini vodnih tijela CSRN0012_006 Korana, CSRN0012_005 Korana, CSRN0012_004 Korana, CSRN0017_006 Glina, CSRN0023_003 Mrežnica i CSRN0056_001 Slunjčica. Stanje navedenih vodnih tijela prikazano je u Izvatku iz Registra vodnih tijela napravljenom prema Planu upravljanja vodnim područjem za razdoblje 2016. – 2021., te se nalazi u prilogu EZO-u (Prilog 11.1). Vidi str. 68, Kartografski prikaz 2. Lokacija aglomeracije Slunj u odnosu na položaj vodnih tijela

4.3.3.3 Seizmološke karakteristike područja Seizmička aktivnost vezana je za regionalne rasjede ili zone rasjeda, poglavito za njihova presjecišta kao i za rubove većih tektonskih jedinica. Prema staroj karti rasporeda maksimalnih intenziteta potresa, u predmetnom području razlikuju se mali krajnji rubni dio Slunjskog područja gdje je potencijalna maksimalna seizmičnost terena prema MCS ljestvici VII° (vrlo jaki potresi), te veći ostali dio gdje je seizmičnost VI° (jaki potresi i slabi potresi). Zbog zastarjelosti, te potrebe prilagodbe europskim propisima, Hrvatska je izradila novu kartu potresne opasnosti. Prema novo izrađenoj karti, slobodno dostupnoj na internetskim stranicama (http://seizkarta.gfz.hr/), promatrano područje nalazi se pod slabim utjecajem seizmičkih aktivnosti. Odnosno poredbeno vršeno na predmetnom području ubrzanje tla tipa A s vjerojatnosti promašaja 10% u 50 godina, za povratno razdoblje od 475 godina, izraženo u jedinici gravitacijskog ubrzanja (g) iznosi u rasponu od 0,10 do 0,14.

Slika 4.3.2.5.-1. Karta potresnih područja RH s označenom lokacijom zahvata (preuzeto: http://seizkarta.gfz.hr)

59 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

4.3.4 Krajobraz Pojam krajolik ili krajobraz u prostorno-planskom kontekstu označava cjelovitu prostornu, biofizičku i antropogenu strukturu, u rasponu od potpuno prirodne do pretežito ili gotovo potpuno antropogene. Grad Slunj se, prema pregledu krajobraznih jedinica Hrvatske, nalazi u krajobraznoj jedinici Kordunska zaravan. Kordunska zaravan je prostrana vapnenačka zaravan na prostoru između Petrove gore i Žumberka, zapadno do podnožja goransko-ličkih planina. Prosječna nadmorska visina zaravni je između 300 i 400 m s dublje usječenim riječnim kanjonima Kupe, Dobre, Mrežnice i Korane ispresijecane brojnim sedrenim barijerama i slapovima. Navedena krajobrazna jedinica je praktički cijela smještena na teritoriju Karlovačke županije i najkarakterističnija je za njezin prostor. Odlikuju je slikoviti kanjoni bistrih krških rijeka Kupe, Dobre, Korane i Mrežnice koje su izrazito bogate sedrenim slapovima. Krajobrazna karakteristika Kordunske zaravni također su plitke krške depresije s docima, poljima i naročito velikim brojem ponikvi, koje su u dolomitima šire i blaže, a vapnencima ljevkaste te duboke oko 10 m. Velike površine prekrivaju bujadare i vrištine te šumarci breze i kestena.

Slika 4.3.4.-1. Vizualna izloženost prostora izgradnje UPOV-a

4.3.5 Materijalna i kulturna dobra U analizi materijalne i kulturne baštine ovog dijela Županije korišteni su prostorni planovi na snazi za ovo područje te pregled Registra kulturnih dobara koje vodi Ministarstvo kulture (http://www.min- kulture.hr/default.aspx?id=6212). Na ovom području djeluje Konzervatorski odjel u Karlovcu s područjem nadležnosti na području Grada Slunja, kao dio Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH. Kulturno-povijesnu baštinu Slunja čine nepokretna kulturna dobra (ruševine, sakralne građevine, kulturno-povijesne te ruralne sredine) stoga se u mogućoj zoni utjecaja nalazi nekoliko potencijalno ugroženih materijalnih i kulturna dobra. Na lokaciji izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, Prostornim planom Općine i Registrom kulturnih dobara Ministarstva kulture nisu zabilježena materijalna ni kulturna dobra.

60 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

4.3.6 Stanovništvo, gospodarstvo, poljoprivreda i šumarstvo, turizam Stanovništvo u razdoblju od 1991. godine do danas dogodile značajne demografske promjene, što je uočljivo trima provedenim popisima stanovništva u tom periodu (1991., 2001. i 2011. godine). Najveći pad broja stanovništva zabilježen je od 1991. do 2001. godine, ali se globalno na predmetnom području negativan trend nastavlja i danas izuzev par naselja, uključujući i Slunja, koji bilježi blagi rast stanovništva prema popisu 2011. u odnosu na 2001. godinu. Prema Popisu stanovništva za 2011. godinu preuzetom sa službenih stranica Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, na uslužnom području Komunalac d.o.o. Slunj utvrđeno je 2.028 kućanstava s prosječnim brojem stanovnika po kućanstvu u iznosu od 2,50. Općenito Županija, ali i grad Slunj (uslužno područje Komunalca d.o.o. Slunj) bilježe negativne migracijske indekse koji se najbolje očituju u indeksu starenja. Indeks starenja, odnosno omjer starijih (65+) i mladih (0-14) jedan je najboljih indikatora starenja stanovništva jer je najosjetljiviji na razlike ili promjene u dobnoj strukturi neke populacije. Kolika je brzina starenja pokazuje nam i podatak da je u pretposljednjem popisu stanovništva 2001. većina županija, njih 14, imalo više mladih nego starijih u ukupnoj populaciji. Samo jedno desetljeće poslije, 2011. godine jedino su Zagrebačka i Međimurska županija imale manje starijih od mladih u populaciji. U Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji razlika starog i mladog stanovništva iznosi više od 80 %.

Slika 4.3.7.-1 Prikaz broja stanovnika dijela naselja na području Grada Slunja od 1991. do 2011. Gospodarstvo Na području Grada Slunja posluje oko 160 poslovnih subjekata, od čega 70 obrta i 89 trgovačkih društava koji se pretežno bave uslužnim djelatnostima. Promatrano po djelatnostima trgovačkih društava prevladavaju poduzetnici iz područja trgovine i prerađivačke industrije te uslužnih i drugih djelatnosti, a kod obrtništva najviše je iz područja uslužnog zanatstva, ugostiteljstva i turizma te trgovine Turizam Turizam na ovom području ima dugogodišnju tradiciju, budući da je smješten u blizini Nacionalnog parka Plitvička Jezera te čini važan prometni pravac koji spaja kontinentalni dio Hrvatske sa morem.

61 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

Postoji značajan potencijal za razvoj turizma kao najvažnijeg strateškog pravca razvoja gospodarstva Slunja kako u prirodnim resursima, turističkim lokalitetima, kulturnim vrijednostima i drugo. Slunj iz godine u godinu bilježi značajan porast u broju noćenja i broju dolazaka turista, i postaje priznato turističko mjesto u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Tomu najviše doprinosi blizina Nacionalnog parka „Plitvička jezera“ i prigradskog naselja Rastoke, vodeničarskom naselju jedinstvenom po svojoj ljepoti, koje je prema Zakonu o zaštiti prirode evidentirano kao zaštićeno kulturno dobro. Sve više stanovnika Slunja se bavi turizmom, tako je trenutni smještajni kapacitet Slunja 650 kreveta (privatni iznajmljivači, restorani sa smještajem i 1 hotel). Tako je 2010.g. evidentirano 9.184 dolazaka turista i 12.675 noćenja, da bi do kraja 2017.g. bilo ostvareno 54.203 dolazaka i 110.681 noćenja turista. Prosječan broj dana boravka turista iznosi 2,15 dana. Porast broja dolazaka i noćenja u posljednjih 7 godina vidljiv je na sljedećem grafičkom prikazu.

120000 110681 100000 78882 80000 dolasci 60000 noćenja 36139 40000 28181 17451 19062 22311 20000 12675

0 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.*

Slika 4.3.7.-2 Prikaz broja dolazaka i noćenja turista za razdoblje od 2010. do 2017. godine Područje Slunja uz turističke lokalitete također obuhvaća i ruralno područje, na kojemu je registrirano preko 300 poljoprivrednih gospodarstava koja imaju potencijal u proizvodnji autohtonih poljoprivrednih proizvoda i njihovom plasiranju u turizmu. Tako se u ponudi mogu naći npr. domaći pekmezi, med, sirevi, rakije i niz drugih proizvoda ovog kraja.

62 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

5 Odnos zahvata prema zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže

5.1 Ekološka mreža (EU Ekološka mreža Natura 2000) Uvidom u izvod iz Karte ekološke mreže utvrđeno je da se lokacije zahvata izgradnje novih objekata aglomeracije Slunj (UPOV, RB5, RB & i pristupnih prometnica) nalazi u rubnom području ekološke mreže: HR2001505 Korana nizvodno od Slunja te oko 0,5 km udaljene HR2000596 Slunjčica i HR2001336 područje oko Matešića pećine.

Tablica 5.1.-1. Šifra, naziv područja i ciljevi očuvanja ekološke mreže

Vidi str.70, Kartografski prikaz 4. Izvod iz karte Zaštićenih područja RH

5.2 Zaštićena područja prirode Uvidom u izvod iz Karte zaštićenih područja može se zaključiti kako se lokacija zahvata izgradnje sustava djelomično, a izgradnje UPOV-a u potpunosti nalazi unutar zaštićenog područja prirode sukladno 7Zakonu o zaštiti prirode. Radi se o značajnom krajobrazu Slunjčica. Slunjčica je zaštićena u navedenoj kategoriji 1964. godine, a zaštićeno područje obuhvaća cijeli tok Slunjčice i jedan kilometar toka Korane (od mosta nizvodno), do ruba kanjona s obje strane, s tim da u predjelu Rastoka granica ide preko stare tvrđave i magazina na most i desnu stranu kanjona Korane. Rijeka Slunjčica izvire pet kilometara južno od Slunja na nadmorskoj visini od 240 m. Izvorište u obliku jezerca smješteno je u središnjem dijelu prirodnog amfiteatra gdje se ističe vertikalna istočna stijena na koju se nastavlja umjetno izgrađena brana. Izvor je izdužen u smjeru sjever-jug. Svojim je tokom u dužini od šest kilometara usjekla kanjon dubine 50 m. Kod razgranatog slapišta – Rastoka uz sam grad Slunj, Slunjčica se ulijeva u 30 m nižu rijeku Koranu. Krajobraz zaštićenog područja Slunjčica je definiran uskim i zavojitim tokom rijeke Slunjčice, njenim strmim obalama i uzvisinama te širokim platoom preko kojega u slapovima utječe u dvadesetak metara niže smještenu Koranu. Na uzvisini iznad desne obale, izvan naselja, smješteni su ostaci Napoleonovog magazina. Uz strme obale na okuci rijeke, nalazi se Stari grad Frankopan. Kanjon Slunjčice je na mnogim mjestima ispresijecan sedrenim barijerama zahvaljujući kojima rijeka obiluje bogato razgranatim slapištima. Osobito se ističu Rastoke, slapište koje zajedno sa starim i arhitektonski karakterističnim mlinovima predstavlja jedinstvenu prirodnu i kulturno-povijesnu cjelinu.

Vidi str.70, Kartografski prikaz 4. Izvod iz karte Zaštićenih područja RH

7 Narodne novine broj 80/13 i 15/18

63 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

5.3 Tipovi staništa, biljni i životinjski svijet Prema karti nešumskih staništa, na lokaciji zahvata tj. dijelova nove izgradnje (RB5, RB6 i UPOV-a) sukladno Prilogu II., 8Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, na području nove izgradnje ne nalaze se ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja zastupljenih na području RH. Prema izvodu iz Karte nešumskih staništa, pregledom DOF-a i terena na lokaciji zahvata prepoznati su i prisutni sljedeći tipovi staništa, a stvarno stanje vidljivo je na Slikama 5.3.-1 do -4.. Tipovi staništa nalaze se nabrojana u nastavku: • C.3.4.3.4./D.1.2.1. – Bujadnice / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva • E. - šume • I.1.8. - zapuštene poljoprivredne površine

Slike 5.3.-1. Prikaz vegetacije na lokaciji izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (2019.)

8 Narodne novine broj 88/14

64 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

Slike 5.3.-2. Prikaz vegetacije na lokaciji izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, pristupni put (2019.)

Slike 5.3. -3. Prikaz vegetacije na lokaciji izgradnje RB5 (2019.), bez pristupne ceste

65 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

Slike 5.3. -4. Prikaz vegetacije na lokaciji izgradnje RB6 (2019.)

Vidi str. 71, Kartografski prikaz 5. Izvod iz Karte nešumskih staništa RH, lokacija izgradnje novih objekata; UPOV, RB5 i RB6

66 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

6 KARTOGRAFSKI PRIKAZI 6.1 Kartografski prikaz 1. Izvod iz karte opasnosti od poplava za lokaciju zahvata

67 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

6.2 Kartografski prikaz 2. Lokacija aglomeracije Slunj u odnosu na položaj vodnih tijela

68 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

6.3 Kartografski prikaz 3. Izvod iz karte Ekološke mreže (NATURA 2000)

69 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

6.4 Kartografski prikaz 4. Izvod iz karte Zaštićenih područja RH

70 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

6.5 Kartografski prikaz 5. Izvod iz Karte nešumskih staništa RH, lokacija izgradnje novih objekata; UPOV, RB5 i RB6

71 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

6.6 Kartografski prikaz 6. Izvod iz karte osjetljivog/ranjivog područja9

72 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

7 OPIS MOGUĆIH UTJECAJ ZAHVATA NA OKOLIŠ

7.1.1 Mogući utjecaji na zrak Tijekom izvođenja predmetnog zahvata, može se očekivati kratkotrajan utjecaj na kvalitetu zraka, uslijed oslobađanja ispušnih plinova građevinskih vozila i strojeva. Tijekom kretanja radnih strojeva, vozila i ljudi doći će i do manjih lokaliziranih utjecaja, koji se očituju kroz emisiju čestica prašine uslijed rada strojeva, iskopa, zatrpavanja zemljom i šljunkom te transporta suhog praškastog otpadnog građevinskog materijala. Smatra se da navedeni utjecaji neće značajno utjecati na kvalitetu zraka, jer će isti biti prisutan samo za vrijeme izvođenja radova. Tijekom korištenja sustava odvodnje, može doći do stvaranja neugodnih mirisa uslijed transporta otpadnih voda u cijevima i precrpnim stanicama. Sustav odvodnje naselja izvest će se gravitacijski i tlačno te će sanitarna otpadna voda, koja nije značajno opterećena kemijskim i organskim tvarima, gravitacijski otjecati do UPOV-a zbog čega se ne očekuju značajnije emisije neugodnih mirisa, a koji ovise o količini i karakteristikama otpadne vode gdje se ne očekuju odstupanja. Tijekom rada UPOV-a mogući negativni utjecaji na zrak dolaze iz sljedećih izvora: • Izgaranje goriva transportnih vozila, • uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Tijekom rada uređaja koristit će se transportna vozila koja su izvor emisija sumporovih oksida, dušikovih oksida, nemetanskih hlapivih organskih spojeva, ugljičnog dioksida i lebdećih čestica. Prema članku 9. Zakona o zaštiti zraka transportna vozila moraju se održavati na način da ne ispuštaju onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisije propisane Pravilnikom o mjerama za sprečavanje emisije plinovitih onečišćivača i onečišćivača u obliku čestica iz motora s unutrašnjim izgaranjem koji se ugrađuju u necestovne pokretne strojeve tpv 401. Postupajući na navedeni način, utjecaj na zrak iz navedenog izvora je zanemariv. Iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda moguća je pojava neugodnih mirisa kojeg uzrokuju sulfidi, merkaptani, amonijak, sumporovodik i druge organske tvari. Neugodni mirisi mogu se javiti na dijelovima uređaja za biološko pročišćavanje i obradu mulja. Mjera sprečavanja širenja je ugradnja filtera i aktivnog ugljena koji će ih vezati na sebe i na taj način ukloniti iz okoliša, te će utjecaj na zrak biti zanemariv.

7.1.2 Mogući utjecaji na tlo Tijekom izgradnje mogući su samo na lokacijama izgradnje novih objekata, gdje će doći do krčenja postojeće vegetacije i trajnog narušavanja i gubitka tla na površini namijenjenoj izgradnji samih objekata. Nadalje, moguće je izlijevanje naftnih derivata i drugih opasnih tvari na tlo tijekom rada građevinske mehanizacije i drugih strojeva. Ovaj utjecaj je moguć uslijed akcidentnih situacija, a najčešći uzrok su nepažnja radnika ili kvar strojeva. U slučaju izlijevanja opasnih tvari potrebno je sanirati mjesto onečišćenja upotrebom sredstva za upijanje kako bi se spriječio ili umanjio negativan utjecaj na tlo, a onečišćeno sredstvo predati ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada na zbrinjavanje. Tijekom rada uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ne očekuje se utjecaj na tlo.

9 Prema Odluci o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10 i 141/15) i Odluci o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (NN 130/12)

73 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

7.1.3 Mogući utjecaji na vode Tijekom izgradnje moguće je izlijevanje naftnih derivata i drugih opasnih tvari u vode tijekom rada građevinske mehanizacije i drugih strojeva. Ovaj utjecaj je moguć uslijed akcidentnih situacija, a najčešći uzrok su nepažnja radnika ili kvar strojeva. U slučaju izlijevanja opasnih tvari potrebno je sanirati mjesto onečišćenja. Saniranjem mjesta onečišćenja će se spriječiti ili umanjiti negativan utjecaj na vode i tlo. Onečišćeno sredstvo će se predati ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada. Predmetni zahvat izgradnje sustava vodno-komunalne infrastrukture grada Slunja nalazi se na području tri podzemna vodna tijela CSG1_17 - KORANA , CSGI_31 – KUPA i CSGN_16 – MREŽNICA čija su ukupna stanja ocijenjena kao dobra. Mjesto ispuštanja pročišćene otpadne vode nalazit će se na području podzemnog vodnog tijela CSG1_17 - KORANA. Predmetni zahvat izgradnje i korištenja UPOV- a nalazi se uz kao i ispust pročišćene vode bit će u površinsko vodno tijelo: CSRN0012_006 Korana, CSRN0012_005 Korana i CSRN0012_004 Korana (kao povezani sustav). Tijekom izvođenja zahvata polaganja vodno-komunalne infrastrukture… Tablica 7.1.3.-1. Utjecaj zahvata na tijelo podzemne vode CSG1_17 - KORANA , CSGI_31 – KUPA i CSGN_16 – MREŽNICA tijekom izvođenja radova Utjecaj zahvata izgradnje sustava Stanje Procjena stanja vodoopskrbe i odvodnje bez UPOV-a na stanje TPV nema utjecaja - uz uvjet pravilne Kemijsko stanje dobro organizacije gradilišta Količinsko stanje dobro nema utjecaja nema utjecaja - uz uvjet pravilne Ukupno stanje dobro organizacije gradilišta

Iako aglomeracija obuhvaća poplavna područja, sami zahvati izgradnje novih objekata ne nalaze se na području potencijalno značajnih rizika od poplava (PPZRP) stoga se ne očekuju utjecaji od mogućeg poplavljivanja predmetnog područja za vrijeme izvođenja zahvata. Prema 10Odluci o izmjenama i dopunama odluke o određivanju osjetljivih područja zahvat se nalazi na slivu osjetljivog područja11. Tijekom rada UPOV-a Pojedini dijelovi grada Slunja spojeni su na kanalizacijsku mrežu te se otpadne vode ispuštaju u rijeku Koranu bez pročišćavanja što uzrokuje zagađenje rijeke Korane te kakvoća vode nakon Rastoka prelazi iz I. u II. kategoriju. Pojedini dijelovi grada Slunja nemaju provedenu kanalizacijsku mrežu te se otpadne vode odvode u sabirne jame koje su u najvećoj mjeri propusne te sadržaj jama odlazi u podzemne vode i time uzrokuju zagađenje podzemnih voda. Stoga će izgradnja i puštanje u rad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda imati pozitivan utjecaj na površinske i podzemne vode. Pročišćavanjem vode dobivat će se kvaliteta koja zadovoljava kriterije propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima otpadnih voda. Cijeli sustav odvodnje kao i dijelovi uređaja za pročišćavanje otpadnih voda izvode se vodonepropusno te je na taj način spriječeno izlijevanje otpadnih voda u okoliš. Prema članku 4. i članku 5. Pravilnika o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, nositelj zahtjeva je obvezan obavljati ispitivanja vodonepropusnosti te kontrolirati strukturalnu stabilnost i funkcionalnost. Prema članku 6., stavak 4 navedenog Pravilnika, kontrola ispravnosti na svojstvo vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti obavlja se jedanput godišnje.

10 Narodne novine broj 81/10 i 141/15 11 Odluka o izmjenama i dopunama odluke o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10 i 141/15) , Prilogu I. i Prilogu II., (slika 2.3.5.3-2.).

74 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

Čiste oborinske vode se slobodno upuštaju u teren. Onečišćene oborinske vode s platoa na kojem se parkiraju vozila koja dovoze sadržaj iz septičkih jama se prikupljaju u sabirnu rešetku i odvode u uređaj za pročišćavanje. Na taj način je spriječen negativan utjecaj na vode. S ciljem zaštite uređaja od oborinskih voda, s obzirom da se nalazi u podnožju brda, oko uređaja je postavljen obodni kanal kojim se prikuplja voda, a zatim odvodi u rijeku Koranu. 7.1.3.1 Kombinirani pristup Hidrološka opterećenja koja će dolaziti do UPOV-a aglomeracije Slunj, a za koju je potrebno definirati dozvoljene koncentracije onečišćenja, određena su i pretpostavljena temeljem provedene detaljne studijske analize postojećih i planiranih opterećenja na navedenom analiziranom području. U obzir su uzete kućanske otpadne vode od lokalnog stanovništva, utjecaj privrede i turista kao i veliko opterećenje koje će na budući UPOV Slunj dolaziti u obliku septika. Unutar Metodologije, kako i što sama nalaže, prikazani su izlazni rezultati (usvojeni procijenjeni parametri) mjerodavni za izračun opterećenja pročišćenih otpadnih voda s analiziranog UPOV-a na promatranom području. U Metodologiji se koriste maksimalni dnevni i maksimalni godišnji protoci aglomeracije. Kako je postojeći dio sustava mješoviti, maksimalno hidrauličko opterećenje koje se očekuje na UPOV-u iznosi 1.104 m3/dan, ali ono nije mjerodavno za dimenzioniranje, nego će se koristiti vrijednosti navedene u nastavku. Kod novih onečišćivača za maksimalno dnevno hidrauličko opterećenje računat je protok koji dotječe na uređaj u vrijednosti pedeset posto većoj od maksimalno očekivane potrošnje stanovništva uz prisutnost tuđih voda. Iako se u stvarnosti ne očekuje pojava ovakvog protoka, primjenom istog ide se na stranu sigurnosti određivanja maksimalnog dnevnog protoka, uzima se u obzir pojava tuđih voda te mogućnost neplaniranog hidrauličnog udarnog opterećenja na UPOV. Vrijednost ovog protoka (Qov,max,d) biti će priložena u nastavku teksta tablično za analiziranu aglomeraciju. Tablica 7.1.3.1.-1. Hidrauličko opterećenje aglomeracije Slunj Aglomeracija Qov,max,g (m3/d) Qov,max,d (m3/d) Slunj - 5.000 ES-a 660 990

Bitno je napomenuti kako se trenutno sirova otpadna voda skupljena sa izgrađenog sustava javne odvodnje na području aglomeracije Slunj ispušta direktno i bez prethodnog tretiranja u vodotok Koranu. Osim otpadnih voda sakupljenih sustavom javne odvodnje, zbog nemogućnosti drugog rješenja na isti način se postupa i sa septicima koji se sakupljaju sa šireg predmetnog područja aglomeracije. Zatečenim načinom zbrinjavanja i ispuštanja otpadnih voda na razini godine u vodotoku Korana završi oko 70.445 kg biološkog masenog opterećenja efluenta, s maksimalnom koncentracijom biološkog opterećenja od 509 mg/l. Upravo izgradnjom UPOV-a planira se smanjiti trenutne pritiske onečišćenja na vodotok, čime bi se osiguralo zatečeno dobro stanje svih okolnih površinskih i podzemnih vodnog tijela. Primjenom trećeg stupnja pročišćavanja ostvariti će se svi zahtijevani uvjeti po pitanju glavnih onečišćenja kao što su: suspendirane tvari, BPK5 i KPK, ukupna dušik i ukupan fosfor. Nakon izvršene metodologije kombiniranog pristupa, bez smanjenja opterećenja na vodno tijelo (Korana) koje trenutno nastaje uslijed ispuštanja otpadnih voda bez prethodne obrade, dokazano je kako za definirano maksimalno opterećenje aglomeracije Slunj od 5.000 ES-a, II. stupanj ne zadovoljava postavljene kriterije pri 90% protoku. Izgradnjom uređaja sa III. stupanjem pročišćavanja osiguravaju se sve preduvjeti za ispuštanje sanitarnih otpadnih voda na zaštićenom području rijeke Slunjčice i Korane, odnosno rijeke Korane kao definiranog recipijenta. Prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (NN 66/16), odnosno sukladno legislativi, izgradnjom UPOV-a s III. stupnjem pročišćavanja ostvaruju se Dodatne mjere čime

75 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija se otklanjanju sve zapreke za izgradnju i puštanje u pogon s ispuštanjem efluenta u rijeku Koranu za cjelokupni period projekta (do 2048. godine). S obzirom na trenutni način tretiranja sanitarnih otpadnih voda, tijekom korištenja planiranog sustava odvodnje i UPOV-a, očekuje se direktni pozitivan utjecaj na sliv osjetljivog područja, kvalitetu podzemnog vodnog tijela te površinskih i priobalnih vodnih tijela. Pročišćavanjem otpadnih voda na budućem uređaju spriječit će se onečišćenja podzemnih i površinskih voda.

7.1.4 Mogući utjecaji povećanom razinom buke Tijekom izvođenja radova nastajat će buka kao posljedica rada strojeva i transportnih vozila. Ta buka biti će dnevno prisutna u vremenu izvođenja radova. Kako je većina tih izvora mobilna (promjenjive pozicije) te kako buka motora građevinskih strojeva i teretnih vozila varira ovisno o stanju i održavanju motora, opterećenju vozila i karakteristikama podloge kojom se stroj ili vozilo kreće, može se očekivati buka od 45-90 dBA. Procijenjeni maksimalni intenzitet buke od 90 dBA je na udaljenosti oko 5 m od izvora. Najviša dopuštena razina vanjske buke koja se javlja kao posljedica rada gradilišta prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave12 iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 08,00 do 18,00 sati dopušta se prekoračenje dopuštene razine buke za dodatnih 5 dB(A). Vjerojatno je da će povremeno buka pojedinačnih strojeva ponekad preći 70 dBA (primjerice buka na udaljenosti 3 m od buldožera ponekad može doseći 80 dBA), međutim radi se posebnim situacijama pri kojima se negativan utjecaj na radnike u radnom krugu stroja može spriječiti primjenom posebnih pravila zaštite na radu tj. korištenjem odgovarajuće osobne zaštitne opreme (što je i propisano Zakonom o zaštiti na radu). Osim radnika povećana razina buke uzrokovana građevinskim radovima potencijalno može utjecati na stanovnike, međutim s obzirom da su radovi ograničenog trajanja, mogući utjecaj ocjenjuje se kao minimalan i prihvatljiv. Zaključno, s obzirom da se radi o privremenom i kratkotrajnom utjecaju koji prestaje s završetkom radova, a koji rijetko prekoračuje propisane vrijednosti (Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave), radi se o prihvatljivom utjecaju.

7.1.5 Mogući utjecaji klimatskih promjena Na području Republike Hrvatske meteorološka mjerenja provode se od 19. stoljeća na pet meteoroloških postaja u različitim dijelovima Hrvatske, što omogućuje pouzdano dokumentiranje dugoročnih klimatskih trendova. Glavni klimatski trendovi u 20. stoljeću obuhvaćaju sljedeće: • Temperatura zraka — sve meteorološke postaje zabilježile su porast prosječne temperature koji je bio osobito izražen tijekom posljednjih dvadeset godina. • Oborine — na svim postajama zabilježen je padajući trend, te porast broja sušnih dana u odnosu na smanjeni broj vlažnih dana. Porastao je i broj uzastopnih sušnih dana, osobito duž jadranske obale. Na području zahvata područje Like izrađen je očekivani scenarij promjene klime (do 2099.)13, koji pokazuje povećanje zimske i ljetne temperature zraka do max. 4,5 stupnja do 2099. godine. Također, za Ličko-senjsku županiju na području koje se nalazi lokacija zahvata očekuje se smanjenje količine oborina u ljetnom periodu (od -5 do -35% u razdoblju P3) dok se u zimskom periodu očekuje njihovo povećanje (od 5 do 15% u razdobljima P2 i P3). Povećanje temperature i smanjenje količine oborina, posljedično donosi povećan rizik od suše, a time povećava i mogućnost pojave požara.

12 Narodne novine broj 145/04 13 Očekivani scenariji klimatskih promjena na području Dalmacije i Like (Državni hidrometeorološki zavod; Patarčić M, 2014.).

76 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

Utjecaj klimatskih promjena na zahvat analiziran je sukladno smjernicama za povećanje otpornosti ranjivih ulaganja na klimatske promjene14. U okviru izrade ovog elaborata utjecaj klimatskih promjena analiziran je kroz analizu osjetljivosti (AO), procjenu izloženosti (PI), analizu ranjivosti (AR) i procjenu rizika (PR), odnosno kroz module 1-4. Osjetljivost projekta (AO) na ključne klimatske promjene (primarne i sekundarne promjene) procjenjuje se, prema smjernicama za povećanje otpornosti ranjivih ulaganja na klimatske promjene, kroz četiri teme: 1. imovina i procesi na lokaciji zahvata; 2. ulazne stavke u proces (voda, energija, ostalo); 3. izlazne stavke iz procesa (proizvodi i tržište); 4. prometna povezanost (transport). Osjetljivost promatranog tipa zahvata na spomenute teme vrednuje sa ocjenama od 1 do 3 (1 zanemariva, 2 srednja i 3 visoka). Zbog prirode zahvata tijekom korištenja zahvata nije bitna prometna povezanost zahvata (u smislu transporta sirovina ili gotovih proizvoda) pa se utjecaj klimatskih promjena kroz sve analizirane module na temu 4 ocjenjuje kao zanemariv.

Tablica 7.1.5.-1: Osjetljivost zahvata na klimatske varijable i sekundarne učinke klimatskih promjena

ANALIZA OSJETLJIVOSTI

AO

TVARI TVARI

IN IN SITU

ULAZNE ULAZNE

IZLAZNE IZLAZNE

PROCESI PROCESI IMOVINA I I IMOVINA

Promjene prosječnih (god./sez./mj.) temp. zraka 0 0 0 Promjene u učestalosti i intenzitetu ekstremnih temp. zraka 0 0 1 Promjene prosječnih (god./sez./mj.) količina oborina 0 0 0 Promjene u učestalosti i intenzitetu ekstremnih količina oborina 1 1 1 Promjene prosječnih brzina vjetra 0 0 0 Promjene maksimalnih brzina vjetrova 0 0 0

Promjene vlažnosti zraka 0 0 0 PRIMARNI UTJECAJI PRIMARNI Promjene intenziteta i trajanja Sunčevog zračenje 0 0 0 Porast razine mora (uz lokalne pomake tla) *NP Promjene temperature mora i voda NP Dostupnost vodnih resursa 1 1 0 Poplave NP Promjena pH vrijednosti oceana NP Pješčane oluje NP Erozija obale NP Erozija tla 0 0 0 Zaslanjivanje tla NP Nekontrolirani požari u prirodi 1 1 1

SEKUNDARNI UTJECAJI SEKUNDARNI Kvaliteta zraka NP Nestabilnost tla (klizišta, odroni, lavine) 0 0 0 Efekt urbanih toplinskih otoka NP Promjene u trajanju pojedinih sezona NP *NP – nije primjenjivo

14 Neformalni dokument – Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjiivih ulaganja na klimatske promjene (Non-paper Guidelines for Project Managers: Making vulnerable investments climate resilient), Europska komisija – Glavna uprava za klimatsku politiku

77 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

Analiza izloženosti (AI) vrši se za one klimatske varijable i sekundarne učinke na koje je projekt/zahvat visoko ili umjereno osjetljiv. Procjena izloženosti ocjenjuje se za sadašnje i buduće stanje klime, sve prema tablici u nastavku. Tablica 7.1.5.-2. Izloženost zahvata klimatskim varijablama i sekundarnim učincima klimatskih promjena SADAŠNJA IZLOŽENOST BUDUĆA IZLOŽENOST Imovina i procesi na Imovina i procesi na PROCJENA IZLOŽENOSTI lokaciji lokaciji PI Izlazne tvari Izlazne tvari Ulazne tvari Ulazne tvari Promjene u učestalosti i intenzitetu ekstremnih 1 1 temp. zraka PRIMARNI UTJECAJI Promjena ekstremnih 1 1 količina oborina

Nekontrolirani požari u SEKUNDARNI UTJECAJI 1 1 prirodi

Analiza ranjivosti (AR) provodi se ukoliko je pojedini zahvat osjetljiv na klimatske promjene te je istim promjenama i izložen, on je ranjiv s obzirom na te klimatske promjene. Ranjivost se stoga može računati kao umnožak ocjena osjetljivosti i izloženosti prema izrazu: V = S × E gdje je: V – ranjivost projekta(AR), S – osjetljivost projekta(AO), E – izloženost(AI). Ukoliko je umnožak V jednak ili veći od 6, tada je projekt visoko ranjiv s obzirom na promatranu klimatsku promjenu. Ukoliko je umnožak veći od 1, a manji od 6 projekt je umjereno ranjiv. OSJETLJIVOST zanemariva umjerena visoka zanemariva 1 2 3 IZLOŽENOST umjerena 2 4 6 visoka 3 6 9

Tablica 7.1.5.-3. Ranjivost zahvata sanacije na klimatske promjene i sekundarne učinke klimatskih promjena SADAŠNJA IZLOŽENOST BUDUĆA IZLOŽENOST Imovina i procesi na Imovina i procesi na ANALIZA RANJIVOSTI lokaciji lokaciji AR Izlazne tvari Izlazne tvari Ulazne tvari Ulazne tvari Promjene u učestalosti i intenzitetu ekstremnih 1 1 temp. zraka PRIMARNI UTJECAJI Promjena ekstremnih 1 1 količina oborina

78 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

Nekontrolirani požari u SEKUNDARNI UTJECAJI 1 1 prirodi

Procjena rizika (PR) zahvata s obzirom na posljedice klimatskih promjena temelji na pretpostavkama i subjektivnoj procjeni ranjivosti i izloženosti zahvata te nije sigurno hoće li se i kada navedeni utjecaji pojaviti i kakve će posljedice imati, preporuča se da se pri projektiranju i realizaciji zahvata obrati pažnja na mogućnost pojave detektiranih utjecaja, te se u projekt implementiraju određene mjere prilagodbe jer su često mjere prilagodbe financijski isplativije od sanacije nastalih šteta.

Tablica 7.1.5.-4. Procjena rizika STUPANJ RIZIKA NIZAK SREDNJI VISOK JAKO VISOK POSLJEDICE BEZNAČAJNE MALE UMJERENE VELIKE KATASTROFALNE

GOTOVO SIGURNO VRLO

VJEROJATNO MOGUĆE MALO

VJEROJATNO GOTOVO VJEROJATNOST NEMOGUĆE

Iz tablice 7.1.5.2.-3. vidljivo je kako je zahvat ne utjecaj određenih klimatskih umjereno ranjiv. Nadalje tablica 7.1.5..2-4. pokazuje da su te iste promjene vrlo vjerojatne ili moguće. Prema tome, rizik zahvata s obzirom na ove posljedice klimatskih promjena ocjenjen je kao srednji, međutim s obzirom na vrijeme korištenja zahvata, zanemariv. Zanemariv je iz razloga što će do trenutka predviđenih klimatskih promjena na prostoru zahvata vjerojatno doći do potpune sukcesije te se neće razlikovati od okolnog terena. Posljedice koje bi mogle nastat zbog utjecaja navedenih klimatskih promjena za sve utjecaje procjenjuju se kao male ili beznačajne jer neće dovesti do značajnijih materijalnih šteta.

Tablica 7.1.5.2-5. Procjena rizika za zahvat u slučaju „Promjena ekstremnih količina oborina“ Ranjivost Promjena ekstremnih količina oborina

Razina ranjivosti Imovina i procesi in situ

Ulazne tvari

Izlazne tvari

Opis Pojava ekstremnih količina oborina stvara negativan utjecaj na predmetni zahvat radi povećanog opterećenja crpnih stanica i otežanog rada uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ukoliko na UPOV dolazi veći priljev strane vode od projektiranog. Područje zahvata je zanemarivo izloženo ovom utjecaju i nije u poplavnom području te se ne očekuju značajni utjecaji uslijed povećanja ekstremnih količina oborina. Dodatno, sustav odvodnje je adekvatno dimenzioniran a izvodi se kao zatvoreni, vodonepropusni, dovoljno čvrsti da bi izdržali sva opterećenja. UPOV je prilagodljivih dimenzija zavisno od količine vode i za zahtjeve čišćenja a standardizirani elementi omogućavaju jednostavno individualno dizajniranje sustava.

Rizik Porast opterećenja uređaja za pročišćivanje, crpnih stanica i ostale infrastrukture

Vezani utjecaj Promjena prosječne količine oborina

Posljedice Bez utjecaja na osnovne elemente okoliša. Točkasti izvor rizika. Nema potrebe za oporavkom okoliša

79 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

Rizik pojave Prema trenutnoj praksi i procedurama, incident se neće dogoditi. Šanse za pojavu su 20% godišnje

Primijenjene mjere smanjenja rizika Uobičajene mjere predviđene tehničkom regulativom za projektiranje ove vrste građevina

Mjere smanjenja rizika Uobičajene mjere predviđene tehničkom regulativom za projektiranje ove vrste građevina.

Tablica 7.1.5.2-6. Procjena rizika za zahvat u slučaju „požari“

Ranjivost Požari

Razina ranjivosti Imovina i procesi in situ

Ulazne tvari

Izlazne tvari

Opis Pojavu požara može izazvati dugotrajna suša i zapuštenost obradivih površina. Cjevovodi sustava vodovoda i odvodnje kao zahvat nije ugrožen požarom. UPOV Slunj planiran je na neobrađenoj poljoprivrednoj površini te se nalazi na području manjeg rizika od požara.

Rizik Ulaz velikih količina vode u sustav odvodnje prilikom gašenja Nefunkcionalnost sustava odvodnje na ''poplavljenim'' područjima Izgaranje dijelova uređaja za pročišćavanje, poremećaj u radu

Vezani utjecaj Promjena ekstremnih količina oborina Promjene u učestalosti i intenzitetu ekstremnih temp. zraka

Posljedice Bez utjecaja na osnovne elemente okoliša. Točkasti izvor rizika. Nema potrebe za oporavkom okoliša

Rizik pojave Visoka nemogućnost pojave incidenta. Šanse za pojavu su 5% godišnje.

Primijenjene mjere smanjenja rizika Uobičajene mjere predviđene tehničkom regulativom za projektiranje ove vrste građevina

Mjere smanjenja rizika Uobičajene mjere predviđene tehničkom regulativom za projektiranje ove vrste građevina.

Zaključno, s obzirom na karakteristike predmetnog zahvata i procijenjene klimatske promjene u budućem razdoblju, možemo zaključiti da neće biti značajnih utjecaja zahvata na klimatske promjene ili utjecaja klimatskih promjena na predmetni zahvat. Provedba daljnje analize (modula 5, 6 i 7) nije potrebna u okvirima ovog projekta.

7.1.6 Mogući utjecaji na biološku raznolikost, zaštićena područja, ekološku mrežu i staništa Tijekom izgradnje novih objekata (UPOV, RB5, RB6 i pristupnih prometnica) iskrčit će se postojeća vegetacija, koja se sastoji od široko rasprostranjenih autohtonih zeljastih i drvenastih vrsta. Krčenjem vegetacije neće doći do značajnih negativnih utjecaja na biološku raznolikost jer se planira krčenje manjeg područja isključivo vezanog za objekt i potrebnu priključnu infrastrukturu. U slučaju nenamjernog uništavanja spomenuta vegetacija će se sama obnoviti na dijelovima lokacije koji neće biti trajno uništeni. Planirani objekti se nalazi u području značajnog krajobraza Slunjčica, te rubnom području ekološke mreže HR2001505 Korana nizvodno od Slunja te nizvodno od područja HR2001336 Područje oko Matešića pećine i HR2000596 Slunjčica na staništima koja nisu ugrožena. Ne očekuje se negativan utjecaj na područja ekološke mreže, a mogući utjecaj buke i prašine koja će nastajati tijekom izgradnje

80 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija neće ugroziti ciljeve očuvanja. Ne očekuje se ni negativan utjecaj na područje značajnog krajobraza Slunjčica jer se objekti grade na rubnom području značajnog krajobraza, nizvodno od rijeke Slunjčice te prašina koja će nastajati tijekom izgradnje neće imati značajan negativan utjecaj na navedeno područje. U slučaju izrazito suhog vremena tijekom izvođenja radova prašina će se prskati vodom iz cisterni. Na lokaciji zahvata se nalaze široko rasprostranje vrste, te se ne očekuje negativan utjecaj u vidu gubitka staništa za pojedine biljne i životinjske vrste. Očekuje se određeni negativan utjecaj u vidu pada vizualne kvalitete krajobraza koji će se umanjiti krajobraznim uređenjem isključivo autohtonom vegetacijom. Trenutno je odvodnja otpadnih voda u gradu Slunju riješena na način da su pojedini dijelovi grada priključeni na kanalizacijsku mrežu i otpadna voda se ispušta u rijeku Koranu bez ikakvog pročišćavanja te kakvoća vode nakon Rastoka prelazi iz I. u II. kategoriju. Pojedini dijelovi grada Slunja priključeni su na septičke jame koje se u najvećoj mjeri ne prazne te sadržaj septičkih jama odlazi u tlo i podzemne vode te su potencijalni izvor zagađenja. Izgradnjom i korištenjem sustava za pročišćavanje otpadnih voda kao i nastavkom daljnje izgradnje sustava odvodnje očekuje se pozitivan utjecaj na okoliš jer se poboljšava kvaliteta ispuštene vode, a samim time se smanjuje zagađenje površinskih i podzemnih voda te utjecaj na biološku raznolikost, zaštićena područja, ekološku mrežu i staništa.

7.1.7 Mogući utjecaji na materijalna i kulturna dobra Prema izvodu iz Prostornog plana Općine te javno dostupnim podacima Registra kulturnih dobara u zoni mogućeg utjecaja izgradnje sustava tj. polaganja cjevovoda vodno-komunalnog sustava naselja, nalaze se materijalna i kulturna dobra. Odnosno, centar grada Slunja je zaštićena kulturno-povijesna cjelina, dok su Rastoke zaštićena ruralna cjelina stoga će se tijekom radova trebati pridržavati propisanih mjera zaštite, a u svakoj upitnoj situaciji trebat će zaustaviti gradnju te obavijestiti nadležni muzejski odjel Gradskog muzeja Karlovac. Moguće je da će u fazi ishođenja posebnih uvjeta biti potrebni uvjeti nadležnog Konzervatorskog odjela te da će za vrijeme izgradnje predmetnog zahvata biti potrebno osigurati arheološki nadzor. Uz arheološki nadzor i pridržavanje propisanih mjera zaštite, ne očekuju se utjecaji na materijalna i kulturna dobra. Izgradnjom UPOV-a neće biti ugrožena materijalna i kulturna dobra jer ista nisu evidentirana u zoni mogućeg izravnog utjecaja (200 m), te se ne očekuje utjecaj na materijalna i kulturna dobra.

7.1.8 Mogući utjecaj na krajobraz Tijekom izvođenja radova koji uključuju iskop kanala za polaganje novih ili sanaciju i rekonstrukciju dotrajalih cjevovoda sustava odvodnje odvijat će se u već postojećim koridorima prometnica, dijelom u naseljenom području, a dijelom izvan naseljenog područja kojeg karakteriziraju poljoprivredne/pašnjačke površine. UPOV Slunj planiran je na neobrađenoj poljoprivrednoj površini na području sjeverno od naselja Slunj. Tijekom izvođenja radova na lokaciji zahvata može se očekivati kratkotrajni i lokalni utjecaj negativnog karaktera na krajobraznu vizuru zbog prisutnosti radnih strojeva, opreme i materijala potrebnog za gradnju. S obzirom na privremeni karakter utjecaja, isti ne predstavlja značajni utjecaj na krajobrazne vrijednosti područja. UPOV je planiran izvan naseljenog područja na vizualno slabo izloženom području. Izgradnjom UPOV- a neće doći do značajnog narušavanja krajobraznih vizura područja jer građevine planiranog UPOV-a nemaju značajan prostorni volumen, a djelomično se nalaze i ukopane u terenu. Uređenjem terena na kojem će se vršiti gradnja nakon izgradnje UPOV-a, kroz kratak vremenski period od jedne sezone doći će do obnove prirodne vegetacije čime će se utjecaji na krajobraz dodatno smanjiti. S obzirom na sve

81 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija navedeno očekuje se trajan, blaži utjecaj na krajobrazne vizure prostora. S obzirom na malu površinu UPOV-a i smještaj izvan naselja, ovaj utjecaj se smatra prihvatljivim. Tijekom korištenja sustava odvodnje ne očekuju se utjecaji na krajobraz, jer su vodno-komunalni cjevovodi podzemni objekti koji ne narušavaju postojeće krajobrazne vizure prostora.

7.1.9 Mogući utjecaji na gospodarenje otpadom Tijekom izvođenja radova mogu nastati određene količine otpadnih ulja, goriva i maziva kao posljedica održavanja i servisiranja radne opreme i strojeva. Očekuje se nastanak i male količine ambalažnog otpada (vrećice, kutije, plastična ambalaža itd.) i komunalnog otpada (ostaci od konzumacije hrane i pića), kao posljedica boravka i rada ljudi na lokaciji zahvata. Također se očekuje nastanak otpada biljnog porijekla, građevinskog otpada, iskopane zemlje i kamenja te višak betona kod pripreme terena i zemljanih radova za vrijeme iskopa rovova. Sav otpad koji nastane tijekom provedbe projekta odvojeno će se sakupljati i odvoziti na zakonom definiranu lokaciju, od strane ovlaštenih sakupljača, sukladno odredbama 15Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Tijekom korištenja sustava odvodnje i pročišćavanja voda nastaju vrste otpada koje su povezane sa čišćenjem i održavanjem istog. Tijekom rada uređaja za pročišćavanje otpadnih voda nastajat će sljedeće vrste otpada: • 19 08 01 – Ostaci na sitima i grabljama, • 19 08 02 – Otpad iz pjeskolova, • 19 08 05 – Muljevi od obrade komunalnih otpadnih voda, • 19 08 09 – Mješavine masti i ulja iz odvajača ulje/voda koje sadrže samo jestivo ulje i masnoće, • 19 08 10* - Mješavine masti i ulja iz odvajača ulje/voda koje nisu navedene pod 19 08 09. Otpad nastao pročišćavanjem otpadnih voda se pumpa u jedinicu za dehidraciju mulja. Na taj način se mulj obrađuje tako da sadržaj suhe tvari bude 22-24%. Mulj se zatim uvrećava i privremeno odlaže u prostor za odlaganje stabiliziranog mulja unutar prostora uređaja za pročišćavanje. Vreće u koje se pakira mulj ne dopuštaju ulazak vode, ali dopuštaju izlazak vode. Na taj način se nakon 30 dana dobiva mulj čiji je sadržaj suhe tvari iznad 30%. Takav mulj će se odvoziti na zbrinjavanje na postrojenju za obradu mulja uređaja za pročišćavanje aglomeracije Karlovac – Duga Resa ili drugi način sukladno Akcijskom planu obrade i zbrinjavanja mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, državne razine, kada isti bude donesen. Navedenim načinom zbrinjavanja neće doći do negativnog utjecaja otpada na okoliš.

7.1.10 Mogući utjecaji na prometnice i prometne tokove Izgradnja sustava aglomeracije Slunj planirana je u koridoru prometnica u naseljima šireg područja Grada Slunja te drugih prometnih koridora koji nisu u sklopu naselja. Tijekom provedbe planiranog zahvata izgradnje sustava, biti će potrebno provesti regulaciju prometa na lokacijama odvijanja radova, što predstavlja direktan, ali privremeni utjecaj na promet. Prema 16Zakonu o cestama pri izvođenju radova te poduzimanju drugih aktivnosti na javnoj cesti, mora se uspostaviti odgovarajuća privremena regulacija prometa na način koji osigurava sigurno odvijanje prometa i nesmetano izvođenje radova ili obavljanje drugih aktivnosti, sukladno prometnom elaboratu. Uz uvjet da se lokacije izgradnje pravilno i vidljivo označe u skladu s važećim prometnim propisima i standardima, utjecaj na promet će biti privremen i bez većeg značaja za sudionike prometa, jer će se regulacije nakon prestanka radova ukinuti.

15 Narodne novine broj 94/13, 73/17 i 14/19 16 Narodne novine broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14

82 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

Tijekom korištenja sustava aglomeracije Slunj ne očekuje se utjecaj na promet s obzirom da su elementi sustava podzemni objekti koji ne utječu na odvijanje prometa. UPOV je planiran je na lokaciji koja u trenutnom stanju nije pogodna za pristup vozilima. U svrhu rješavanja navedenog problema predviđena je izgradnja pristupne prometnice prema posebnim uvjetima. Na taj način omogućit će se nesmetan pristup komunalnim vozilima.

7.1.11 Mogući utjecaji na stanovništvo Polaganje cjevovoda sustava aglomeracije Slunj izvest će se većinom u koridorima postojećih prometnica ili u slobodnim zelenim površinama koje su Prostornim planom planirane za ovu svrhu. Lokacija UPOV-a ne nalazi se u blizini naselja. U blizini se nalazi nekoliko raštrkanih objekta, od kojih su najbliži na 150 m. Tijekom izvođenja radova nastajati će prašina i buka, uzrokovane radom strojeva i prometovanjem vozila. Ovaj utjecaj je usko vezan za lokaciju zahvata i biti će prisutan samo tijekom radnog vremena gradilišta kroz predviđeni period trajanja radova. Značajan negativan utjecaj od buke se ne očekuje, s obzirom da razina buke koja nastaje za vrijeme izvođenja radova ne smije prelaziti dopuštene vrijednosti definirane 17Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u kojoj ljudi rade i borave. Za vrijeme provedbe zahvata doći će do generiranja određene količine otpada. Sav otpad koji nastane tijekom provedbe zahvata odvojeno će se sakupljati i odvoziti na zakonom definiranu lokaciju, od strane ovlaštenih sakupljača, sukladno propisima te neće doći do utjecaja na stanovništvo i zdravlje ljudi. S obzirom da su navedeni utjecaji prilikom izvođenja radova privremenog karaktera (ograničeni na vrijeme izvođenja radova sanacije i zatvaranju), kratkotrajni te slabe jakosti koji prestaje završetkom radova na sanaciji i rekonstrukciji zahvata, zaključak je da se radi o prihvatljivom utjecaju.

Izgradnja zahvata predstavlja pozitivan učinak za stanovništvo, jer zahvat poput izgradnje sustava odvodnje i UPOV-a, poboljšava kvalitetu voda, eliminira nastajanje potencijalnih opasnosti po zdravlje ljudi, odnosno poboljšava stanje okoliša i kvalitetu života stanovništva.

7.1.12 Mogući utjecaji u slučaju akcidenta Uslijed povećane prisutnosti radne mehanizacije i vozila za transport opreme za gradnju, nestručnog rukovanja strojevima i alatima, tijekom radova na izgradnji sustava odvodnje i UPOV-a postoji rizik od sljedećih akcidentnih situacija: • sudara kamiona ili radne mehanizacije i sl., • tehničkih kvarova na radnim strojevima, • nekontroliranog izlijevanja štetnih tvari iz vozila (motorno ulje i gorivo) na tlo, a potom i ispiranja u okolno tlo, • nesreća uzrokovanih višim prirodnim silama (poplave, potresi), • nesreća uzrokovanih ljudskom pogreškom. Redovnim servisiranjem, održavanjem i provjerom stanja ispravnosti mehanizacije i vozila, koja će se koristiti za potrebe radova na predviđenom zahvatu, uz pridržavanje svih mjera zaštite i sigurnosti na radu te pravilnom organizacijom rada, utjecaji na okoliš, uslijed akcidenta, smatraju se malo vjerojatnim.

Tijekom korištenja sustava može doći do poremećaja ili prekida rada dijelova sustava zbog raznih kvarova ili neželjenih događaja kao što je poplava, požar, potres ili druga prirodna katastrofa. Tijekom

17 Narodne novine broj 145/04

83 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija korištenja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda uslijed navedenih neželjenih događaja moguće su sljedeće akcidentne situacije: • nekontrolirano izlijevanje otpadnih voda kroz objekte na sustavu odvodnje ili na samom uređaju za pročišćavanje, kao posljedica začepljenja kanala i/ili stvaranja uspora u kanalizacijskoj mreži iz raznih razloga (djelomično ili potpuno začepljenje kanala i sl.), • nekontrolirano izlijevanje otpadne vode kroz sigurnosne preljeve kućnih crpnih stanica (kao posljedica prekida rada crpki uslijed kvara i/ili prekida izvora napajanja električnom energijom), • stavljanja van pogona bilo kojeg dijela uređaja za pročišćavanje (nestanak električne energije), • stvaranja metana unutar kolektora, uslijed zadržavanja otpadne vode i procesa razgradnje, • puknuće cijevi zbog slijeganja terena, mehaničkih oštećenja uslijed pojave većih predmeta u sustavu. Utjecaji na okoliš uslijed akcidentnih situacija izazvanih elementarnim nepogodama su nepredvidivi, ali obzirom na vjerojatnost njihovog pojavljivanja, smatraju se malo vjerojatnim. Utjecaji na okoliš uslijed ostalih akcidentnih situacija izazvanih nepažnjom čovjeka se smatraju malo vjerojatnim te se veće posljedice akcidentnih situacija ne očekuju, uz uvjet redovitog nadzora rada UPOV-a i cjelokupnog sustava odvodnje te redovitog i pravilnog održavanja opreme i postrojenja kao i pravovremenog uklanjanja mogućih uzroka nesreća, sukladno propisima. Svi mogući zastoji i kvarovi u radu sustava odvodnje pokriveni su upravljačkim sustavom. Da bi se eliminirali mogući negativni utjecaji objekata za sakupljanje voda isti su adekvatno dimenzionirani, planirani su tako da se izvode zatvoreni, vodonepropusni, dovoljno čvrsti da bi izdržali sva opterećenja koja se mogu javiti u redovnom radu kao i kod havarija.

7.2 Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja S obzirom na značajke zahvata i lokaciju tj. udaljenost od državne granice, ne očekuju se prekogranični utjecaji.

7.3 Kumulativni utjecaji Kumulativni utjecaji na sastavnice okoliša analizirani su na temelju postojećih i planiranih sustava odvodnje, vodoopskrbe i ostalih sustava infrastrukture na području naselja Udbina, a koji su predviđeni PPU-a Karlovačke županije i PPUG-a Slunja tj. UPU-a naselja Slunj i Rastoke. Prema navedenim Planovima, nisu predviđeni zahvati koji bi zajedno s planiranim imali zajednički negativan utjecaj na okoliš ili prirodu. Na mjestima križanja i paralelnog vođenja s postojećim vodoopskrbnim cjevovodom radovi će se izvoditi prema posebnim uvjetima nadležnih tijela te sukladno projektnoj dokumentaciji koja će isto uzeti u obzir. S obzirom da se građevine u funkciji infrastrukturnih sustava (sustav vodoopskrbe i odvodnje, energetike, telekomunikacija i dr.) u pravilu grade unutar građevinskih područja naselja i polažu se u koridore postojećih prometnica, ne očekuju se značajni kumulativni utjecaji na sastavnice okoliša uslijed provedbe zahvata ove vrste.

84 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

7.4 Obilježja utjecaja zahvata - sažeto U tablici u nastavku sažeto su označeni svi EZO-m prepoznati utjecaji opisani kroz poglavlje 7. ovog elaborata: Sastavnica okoliša Obilježja utjecaja Obilježja utjecaja TIJEKOM IZGRADNJE TIJEKOM KORIŠTENJA ZRAK Privremen, manjeg značaja Nema utjecaja TLO Trajan, manjeg značaja Trajan, pozitivan utjecaj VODE Privremen, manjeg značaja Trajan, pozitivan utjecaj BUKA Privremen, manjeg značaja Nema utjecaja KLIMATSKE PROMJENE Nema utjecaja Nema utjecaja EKOLOŠKA MREŽA Privremen, manjeg značaja Trajan, pozitivan utjecaj ZAŠTIĆENA PODRUČJA Nema utjecaja Trajan, pozitivan utjecaj STANIŠTA Privremen, manjeg značaja Trajan, pozitivan utjecaj MATERIJALNA I KULTURNA Privremen, manjeg značaja Nema utjecaja DOBRA KRAJOBRAZ Trajan, manjeg značaja Nema utjecaja OTPAD Privremen, manjeg značaja Nema utjecaja PROMET Privremen, manjeg značaja Nema utjecaja STANOVNIŠTVO Privremen, manjeg značaja Trajan, pozitivan utjecaj AKCIDENTI Nema utjecaja Nema utjecaja KUMULATIVNI UTJECAJI Nema utjecaja Nema utjecaja

85 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

8 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

8.1 Mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša Tijekom izvođenja radova nositelj zahvata dužan je pridržavati se mjera koje su propisane važećom zakonskom regulativom iz područja zaštite okoliša te zaštite od opterećenja okoliša i njegovih sastavnica, kao i iz ostalih područja koja se tiču gradnje.

• Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19) • Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18) • Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) • Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19) • Zakon o vodama (NN 66/19) • Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17, 118/18) • Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18) • Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14 , 94/18, 96/18) • Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10). • Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17, 90/18) • Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17) • Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 26/20) • Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10, 79/13 i 09/14) • Pravilnik o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 03/11) • Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). • Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08) • Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) • Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16) • Uredba o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 87/17) • Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17) • Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 114/08, 44/14, 31/17 i 45/17).

Imajući u vidu karakteristike planiranog zahvata, moguće utjecaje zahvata na okoliš te procijenjene utjecaje, ne propisuju se dodatne mjere zaštite okoliša niti program praćenja stanja okoliša.

9 ZAKLJUČAK

Slijedom svega navedenog u ovom elaboratu zaštite okoliša, zaključuje se, da je planirani zahvat prihvatljiv za okoliš i neće imati utjecaje na okoliš uz primjenu svih zakonskih propisa i mjera zaštite okoliša.

86 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

10 LITRATURA

10.1 Projektna dokumentacija/Studije/Radovi

- Studija izvodljivosti za projekt poboljšanja i razvoja vodno-komunalne infrastrukture na uslužnom području Komunalca d.o.o. Slunj (IDT d.o.o., Institut IGH d.d., Prongrad biro d.o.o. i Hidroeko d.o.o., veljača 2019.) - Idejno rješenje za zahvat: Projekt poboljšanja i razvoja vodno-komunalne infrastrukture na uslužnom području Komunalca d.o.o. Slunj (IDT d.o.o., siječanj 2020.) - Elaborat zaštite okoliša za zahvat: Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Slunja kapaciteta 5.000 ES (Ires, svibanj 2015.) - Krajolik – Sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja & Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; 1999.) - Državni zavod za statistiku. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabshtm.htm - Bioportal. Karta ekološke mreže Republike Hrvatske - Bioportal. Karta staništa Republike Hrvatske - Bioportal. Karta zaštićenih područja prirode Republike Hrvatske - European Commission DG Environment. 2013. Interpretation manual of EU habitats – EUR 28. - Preglednik http://gospodarenje-otpadom.azo.hr/ - Geološki Zavod Zagreb, Osnovna geološka karta 1: 100000, Zagreb, 1986. - Prilagodba klimatskim promjenama u Hrvatskoj, Radni materijal za nacionalno savjetovanje – CroAdapt, 2014. - Očekivani scenariji klimatskih promjena na području sjeverozapadne Hrvatske – Lidija Srnec, (DHMZ; 2015 g.) - UNDP (2008): Dobra klima za promjene. Klimatske promjene i njihove posljedice na društvo i gospodarstvo u Hrvatskoj. Izvješće o društvenom razvoju 2008. Zagreb. http://www.undp.hr/upload/file/206/103447/FILENAME/NHDRHR_web.pdf - Šesto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime, 2013. http://ec.europa.eu/clima/policies/adaptation/what/docs/non_paper_guidelines_project_m anagers_en.pdf - Near-future climate change over Europe withfocus on Croatia in an ensemble of regional climatemodel simulations, Branković, Patarčić, Güttler, Srnec, DHMZ, 2012. http://www.int-res.com/articles/cr_oa/c052p227.pdf - Plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (Hrvatske vode; 2015.) - Metodologija primjene kombiniranog pristupa (Hrvatske vode; 2015.) - Nacionalna klasifikacija staništa RH (IV. dopunjena verzija) (2014.), Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb - Vukelić, J i sur. (2008): Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj, DZZP, Zagreb - Državni zavod za zaštitu prirode (2005): Nacionalna ekološka mreža Važna područja za ptice u Hrvatskoj - Državni zavod za zaštitu prirode (2004): Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Republike Hrvatske - Državni zavod za zaštitu prirode (2007): Ekološka mreža duž rijeke Save - Tutiš, V., Kralj, J., Radović, D., Ćiković, D., Barišić, S. (ur.) (2013): Crvena knjiga ptica Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 258 str. - Nikolić, T. i Topić, J. (urednici) (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

87 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

- Jelić, D., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Podnar-Lešić, M., Janev Hutinec, B., Bogdanović, T., Mekinić, S. i Jelić, K. (2012): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb - Antolović J., E. Flajšman, A. Frković, M. Grgurev, M. Grubešić, D. Hamidović, D. Holcer, I. Pavlinić, N. Tvrtković i M. Vuković (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. - Boršić I., Milović M., Dujmović I., Bogdanović S., Cigić P., Rešetnik I., Nikolić T. i Mitić B. (2008): Preliminary Check-list of Invasive Alien Plant Species (IAS) in Croatia, Nat. Croat. Vol. 17, 2: 55- 71. - Zovko M. (2010): Procesi razgradnje deponiranog organskog otpada na komunalnoj deponiji; m-Kvadrat stručni časopis - članak 10.2 Prostorno-planska dokumentacija - Prostorni plan uređenja Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije broj 26/01, 36/08) - Prostorni plan uređenja Grada Slunja (Glasnik Karlovačke županije broj 23/06 i 09/12) - Urbanistički plan uređenja grada Slunja (Glasnik Karlovačke županije, broj 20/01 i 09/12) - Detaljan plan uređenja „Centar I“ (Glasnik Karlovačke županije, broj 40/04) - Detaljan plan uređenja „Centar II“ (Glasnik Karlovačke županije, broj 09/03) - Detaljan plan uređenja „Centar III“ (Glasnik Karlovačke županije, broj 13/08) - Detaljan plan uređenja „Rastoke“ (Glasnik Karlovačke županije, broj 25/07) 10.3 Propisi Okoliš općenito 1. Nacionalna strategija zaštite okoliša (Narodne novine broj 46/02) 2. Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine broj 80/13, 78/15, 12/18 i 118/18) 3. Zakon o gradnji (Narodne novine broj 153/13, 20/17 i 39/19) 4. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine broj 61/14 i 3/17)

Vode 5. Zakon o vodama (Narodne novine broj 66/19) 6. Uredba o standardu kakvoće voda (Narodne novine broj 73/13, 151/14, 78/15, 61/16 i 80/18) 7. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine broj 26/20) 8. Pravilnik za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (Narodne novine broj 66/11 i 47/13) 9. Odluka o granicama vodnih područja (Narodne novine broj 79/10) 10. Odluka o određivanju osjetljivih područja (Narodne novine broj 81/10, 141/15) 11. Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 130/12) 12. Odluka o donošenju Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (Narodne novine broj 66/16)

Zrak 13. Zakon o zaštiti zraka (Narodne novine broj 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18) 14. Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (Narodne novine broj 1/14) 15. Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (Narodne novine broj 87/17) 16. Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (Narodne novine broj 117/12, 84/17) 17. Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova, politike i mjera za njihovo smanjenje u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 5/17)

Biološka i krajobrazna raznolikost

88 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

18. Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine broj 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) 19. Uredba o ekološkoj mreži (Narodne novine broj 124/13, 105/15) 20. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (Narodne novine broj 146/14) 21. Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (Narodne novine broj 90/09, Prilog III) 22. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine broj 144/13, 73/16) 23. Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (Narodne novine broj 15/14) 24. Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (Narodne novine broj 88/14)

Kulturno-povijesna baština 25. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine broj 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18)

Buka 26. Zakon o zaštiti od buke (Narodne novine broj 30/09, 55/13, 153/13, 41/16 i 114/18) 27. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine broj 145/04)

Otpad 28. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (Narodne novine broj 130/05) 29. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017. do 2022. godine (Narodne novine broj 03/17) 30. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine broj 94/13, 73/17, 14/19 i 98/19) 31. Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom (Narodne novine broj 50/17) 32. Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (Narodne novine broj 114/15 i 103/18) 33. Pravilnik o gospodarenju otpadom (Narodne novine broj 117/17) 34. Pravilnik o katalogu otpada (Narodne novine broj 90/15) 35. Odluka Vijeća 2003/33/EZ od 19. prosinca 2002. o utvrđivanju kriterija i postupaka za prihvat otpada na odlagališta sukladno članku 16. i Prilogu II. Direktivi 1999/31/EZ 36. Direktiva Vijeća 1999/31/EZ od 26.04.1999. o odlagalištima otpada

Ostalo 37. Zakon o zaštiti od požara (Narodne novine broj 92/10) 38. Zakon o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13, 65/17 i 114/18) 39. Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine broj 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18) 40. Odluka o donošenju šestog nacionalnog izvješća republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (Narodne novine broj 18/14) 41. Zakon o cestama (Narodne novine broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14)

89 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

11 PRILOZI

11.1 Izvadak iz Registra vodnih tijela

90 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

91 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

92 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

93 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

94 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

95 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

96 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

97 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

98 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

99 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

100 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

101 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

102 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

103 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

104 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

105 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

106 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

107 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

108 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

109 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

110 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

111 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

112 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

113 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

114 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Slunj, Karlovačka županija

11.2 Pismo namjere za prihvat mulja iz UPOV-a aglomeracije Slunj na postrojenju za obradu mulja uređaja aglomeracije Karlovac – Duga Resa

115 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb