ŽUPANIJA KARLOVAČKA

OPĆINA CETINGRAD

Strateški razvojni program 2018.- 2022.

Cetingrad, 2018. Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Naziv projekta: Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Datum: 2018. godine

Naručitelj: Općina Cetingrad

Nositelj projekta: Adria Bonus d.o.o. Poreč

Suradnja: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Institut za poljoprivredu i turizam - Poreč

Voditelj projekta: Prof.dr.sc. Zdenko Tomčić

DATUM: Studeni, 2018. NARUČITELJ: Općina Cetingrad

IZVOĐAČI: Adria Bonus d.o.o. Poreč SURADNJA: Sveučilište Josip Juraj Strossmayer iz Osijeka

SURADNICI NA PROJEKTU: doc. dr. sc. Berislav Bolfek dr. sc. Anita Ilak Peršurić doc. dr. sc. Linda Juraković Stevo Žufić, dipl.oec dr. sc. Zoran Jeremić Krešo Alihodžić, oec PARTNERSKI ODBOR 1. Marina Kalić 2. Tomislav Medved 3. Osman Mušić 4. Nikola Paulić 5. Milan Capan 6. Josip Radočaj 7. Mario Mesić 8. Ružica Kajić 9. Joso Obrovac

Lektura: mag. educ. philol. croat. et mag. educ. hist. Nina Brečević

2 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Sadržaj 1.UVOD ...... 6 1.1. Strateški razvojni program (SRP) ...... 6 1.2. Sadržaj programa (SRP) ...... 8 1.3. Financiranje razvoja ...... 8 1.4. Implementacija aktivnosti ...... 9 2. SAŽETAK ...... 10 3. OPĆI PODACI ...... 13 3.1. Geografski položaj Karlovačke županije ...... 14 3.2. Opći podaci i položaj Općine Cetingrad ...... 14 Naselja u Općini Cetingrad ...... 15 Izvor: Državna geodetska uprava ...... 15 3.3. Prirodna svojstva krajolika ...... 15 3.4. Demografska kretanja ...... 16 4. PRIRODNI RESURSI ...... 37 4.1. Reljef i zemljište ...... 37 4.2. Klimatska obilježja ...... 37 4.3. Vegetacija ...... 38 4.4. Poljoprivredne površine ...... 38 4.5. Vodno bogatstvo ...... 38 4.6. Zaštita prostora ...... 39 4.7. SWOT analiza- prirodni, prostorni i ljudski resursi ...... 39 5. KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA ...... 41 5.1. Prirodna baština ...... 41 5.2. Zaštićena kulturna i spomenička baština ...... 41 5.3. Program javnih potreba u kulturi ...... 48 6. INFRASTRUKTURA ...... 49 6.1. Promet ...... 49 6.2 Nerazvrstane ceste ...... 50 6.3. Vodoopskrba ...... 51 6.4. Elektroopskrba ...... 51 6.5. Pošta i komunikacije ...... 51 6.6. SWOT analiza infrastruktura ...... 52 7. KOMUNALNA DJELATNOST ...... 53 7.1. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda ...... 53 7.2. Program gospodarenja čvrstim otpadom ...... 53

3 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

7.3. Zrak i buka...... 54 7.4. Javne površine , groblja ...... 54 7.5 Minirana i minsku sumnjiva područja ...... 54 7.6. SWOT analiza komunalne djelatnosti ...... 55 8. DRUŠTVENE DJELATNOSTI ...... 56 8.1. Obrazovanje...... 56 8.2. Zdravstvo ...... 57 8.3. Socijalna skrb ...... 57 8.4. Sport ...... 58 8.5. Udruge građana ...... 58 8.6. SWOT analiza društvene djelatnosti ...... 59 9. GOSPODARSTVO ...... 60 9.1. Ključni gospodarski sektori ( poljoprivreda, šumarstvo, turizam ) ...... 60 9.1.1. Poljoprivreda...... 60 9.1.2.Voćarstvo ...... 61 9.1.3. Šumarstvo ...... 62 9.1.4. Turizam ...... 62 9.2 Obrtništvo ...... 64 9.3 Trgovačka društva ...... 64 9.4. Zadruge ...... 64 9.5. Poticaji za razvoj poduzetništva ...... 64 9.6. Poduzetničke zone ...... 65 9.7. SWOT analiza – gospodarstva ...... 67 10. FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA ...... 68 10.1. Proračun Općine ...... 68 10.2. Financiranje razvoja kroz financiranje iz EU fondova (programa) ...... 73 10.2.1. Programi predpristupnih fondova – prethodno razdoblje ...... 73 10.2.2. Programsko razdoblje 2014. – 2020. g...... 73 10.2.3. Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI FONDOVI) ...... 74 10.2.4. Operativni programi i programi razvoja za razdoblje 2014. – 2020...... 76 10.2.5. Teritorijalna suradnja za razdoblje 2014.-2020...... 77 10.3. Partnerstvo privatnog i javnog sektora ...... 78 11. RAZVOJNE POLITIKE I DOKUMENTI SVIH STRUKTURA ...... 80 11.1. Europsko okruženje ...... 80 11.1.1. Europsko okruženje i regionalna politika ...... 80

4 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

11.1.2. Strategija razvoja EU ...... 81 11.2. Hrvatski strateški dokumenti ...... 81 11.2.1. Hrvatske regije u svjetskom okruženju ...... 82 11.2.2. Regionalna politika RH ...... 82 11.2.3. Strategija razvoja industrije ...... 83 11.2.4. Strategija razvoja turizma ...... 84 11.2.5. Strateški plan razvoja ministarstva poljoprivrede 2019. – 2021...... 84 11.2.6. Prostorni planovi ...... 86 11.3. Županijski strateški dokumenti...... 86 11.3.1. Županijska razvojna strategija Karlovačke županije ...... 87 11.3.2. Master program turizma Županije ...... 88 11.3.3. Strategija za ruralni razvoj Županije ...... 91 11.3.4. Strategija održivog razvoja korištenja energije županije ...... 91 11.3.5. Strategija razvoja ljudskih potencijala Županije...... 92 11.3.6. Prostorni planovi ...... 93 11.4. Strateški dokumenti Općine ...... 96 11.4.1. Projekt ukupnog razvoja-strategija razvoja ...... 96 11.4.2. Plan razvoja turizma ...... 98 11.4.3. Prostorni program Općine ...... 98 11.4.4. Lag „ Frankopan“ ...... 101 12. MOGUĆI SCENARIJ ...... 103 13. STRATEGIJA RAZVOJA ...... 105 13.1. Ekonomski potencijal i kočnice razvoja Strateški razvojni program Općine Cetingrad ...... 105 13.2. Vizija razvoja Općine Cetingrad i najvažniji ciljevi ...... 106 13.3. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere ...... 108 14. PLAN PROVEDBE SRP-a ...... 112 14.1. Uvod ...... 112 14.2. Institucije i mehanizmi provedbe ...... 113 14.3. Pribavljanje sredstava i financiranje ...... 116 14.4.Praćenje (monitoring) i evaluacija ...... 117 14.5. Logička matrica ...... 118 15. IDENTIFIKACIJA MOGUĆIH IZVORA EU FONDOVA I DRUGIH IZVORA ZA FINANCIRANJE PROJEKATA OPĆINE CETINGRAD ...... 124 16. IZVORI ...... 138

5 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

1.UVOD

Europska unija usvojila je strategiju Europa 2020 koja se odnosi na programsko razdoblje 2014.–2020. godine. Tom strategijom namjerava se pokrenuti nove uzlazne trendove u Europskoj uniji nakon gospodarske krize i u vremenu pojačanih izazova globalizacije i tehnološkog razvoja. U strategiji su sadržana tri ključna prioriteta: pametan, održiv i uključiv rast. Naglašavaju se također i sektori u kojima se očekuje da sve članice vrše pojačana, po mogućnosti i zajednička djelovanja, a to su: konkurentnost, modernizacija sektora transporta, energetika, inovacije, digitalno društvo, socijalna uključenost i borba protiv siromaštva. To su tek neke od tema kojima se, s ciljem dokidanja posljedica krize i daljnjega sedmogodišnjeg razvoja, bavi europska strategija.

Republici Hrvatskoj kao punopravnoj članici Europske unije otvoreno je veliko europsko tržište, međutim postavljeno je i niz izazova kojima moraju odgovoriti gospodarski i javni sektor. Jedan od najvećih izazova je maksimalno korištenje financijskih mogućnosti koje nude europski fondovi. U svrhu dobivanja čim više sredstava i boljeg strateškog programiranja projekata za prijavu ključno je da Hrvatska kao država te sve njene lokalne jedinice samouprave imaju razrađene konkretne, kvalitetne i izvedive strategije razvoja za zadano programsko razdoblje.

Razvoju teži svaka država, regija, županija, općina ili grad. Želja za razvojem i boljim životom potječe od svakog pojedinca, svake obitelji. Kao takva, prožeta je kroz sve sfere ljudskog djelovanja.

Sposobnost za učinkovito i djelotvorno upravljanje razvojem na razini lokalne uprave od bitne je važnosti. Budući da je Hrvatska kao članica Europske unije (EU), do ulaska koristila predpristupne fondove, samim ulaskom RH u Europsku uniju osigurana su sredstva strukturnih i kohezijskih fondova EU-e. Ta se sredstva koriste za financijsko podupiranje projekata strateške naravi u područjima države članice radi povećanja konkurentnosti u tim područjima, te radi društveno-ekonomskog blagostanja građana. Strukturni fondovi EU daju se na regionalnoj razini. Stoga je od bitne važnosti da lokalna uprava, koja djeluje na regionalnoj razini, bude sposobna za djelotvorno i učinkovito korištenje tih sredstava.

1.1. Strateški razvojni program (SRP)

Programiranjem se postavlja jasna vizija i cilj koji će predstavljati smjernice u načinu djelovanja. U sustavnom pristupu programiranju razvoja nužno je poštivati piramidu strategija, odnosno programa na području RH koja se sastoji od tri razine djelovanja: državne, regionalne i lokalne razine. U Hrvatskoj sustav programiranja ima sljedeće elemente: strategije RH koje donosi Vlada i Sabor Republike Hrvatske, Strategiju razvoja Županije koju donosi Županija, a koja mora biti sukladna s prije spomenutim strategijama, te Strateški program razvoja (SRP), dokument kojeg donose Općine i gradovi u RH.

Na razini države postoji više strateških materijala koji definiraju strateške pravce u pojedinim sektorima. Prema Zakonu o regionalnom razvoju, obvezna je izrada strateških programa na razini županija. Posebno treba istaknuti da strateško programiranje na lokalnoj razini nije zakonska obveza, ali je bitna u smislu programiranja projekata za povlačenje sredstava iz EU fondova.

6 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Važnost lokalnog razvoja uključuje institucionalnu sposobnost za promicanje društveno- ekonomskog razvoja. Upravljanje takvim razvojem na razini lokalne uprave u Republici Hrvatskoj od sve je veće važnosti. Vlada Republike Hrvatske obvezala se da će promicati regionalni razvoj. Temeljem potonjeg, a sukladno načelu supsidijarnosti, jedan je broj nadležnosti i administrativnih funkcija središnje države decentraliziran na županije.

Strateškim programom razvoja donosi se vizija razvoja jedinica lokalne samouprave koja odražava najbolju moguću budućnost koja se može predvidjeti, što želi postići i kako će Općina ili Grad izgledati kada postigne svoj cilj. Nakon provedbe svakog programa, on mora biti ponovno procijenjen tako da se proces može ponovno započeti. Dakle, strateško programiranje je proces koji se ponavlja periodički kako bi se strateški razvoj mogao programski i usmjereno voditi ka zacrtanim ciljevima.

Strateški program razvoja omogućit će da Općina Cetingrad odgovori na pitanja: u kojem smjeru razvoj treba ići te na koji način ostvariti isti, ali i dati realnu sliku o potrebama svih subjekata i skupina u društvu. SRP je dokument prema kojem će Općinsko vijeće moći programirati aktivnosti, najznačajnije i najučinkovitije projekte za Općinu Cetingrad. Ujedno, takav program je i podloga za izradu proračuna i raspodjele novca unutar Općine.

Specifična namjena SRP-a je odrediti gdje Općina želi i može biti u ekonomskom, gospodarskom i kulturnom pogledu u odnosu na regiju i državu u cjelini, te odrediti optimalan put za postizanje tog cilja. Strateški program razvoja utvrđuje strateške prioritete razvoja i pomaže usmjeriti resurse kako bi se isti što efikasnije upotrijebili. SRP može pomoći pri rješavanju problema s kojima se jedinica lokalne samouprave susreće, a koji se mogu odnositi na: zapošljavanje, prihode, privlačenje investicija, pristup kapitalu, komunalne usluge, prometnu infrastrukturu, te na sve ostale segmente koji su izravno povezani s održivim gospodarskim rastom i napretkom.

Strateško programiranje ima sljedeće osnovne karakteristike:

− Uzima u obzir analizu okruženja u JLS-u – strateško programiranje se u velikoj mjeri slanja na rezultate analize okruženja u kojem organizacija radi, a na koje ima vrlo malo utjecaja. Različiti faktori iz okruženja, kao, na primjer, demografski trendovi, makroekonomska situacija, politički trendovi, socijalna kretanja itd., mogu imati presudan utjecaj na rezultate organizacije. − Pruža srednjoročni okvir rada JLS-a – strateški program se, između ostalog, pravi radi postizanja kontinuiteta i konzistentnosti aktivnosti JLS-a. S druge strane, stalne promjene u okruženju zahtijevaju fleksibilnost i dug period programiranja smanjuje preciznost programa. Radi toga, dobar izbor vremenskog okvira za koji se donosi strateški program je 3-5 godina. − Dinamičan proces – zbog činjenice da se okruženje stalno mijenja i da je vrlo teško sa sigurnošću predvidjeti buduće događaje, programiranje je kontinuiran proces. Prilagođavanje programa novim uvjetima u okruženju obavlja se svake godine. − Temelj za alokaciju resursa – da bi program bio ostvariv, proces strateškog programiranja mora biti integriran sa procesom budžetiranja tako da konačna alokacija resursa odražava izbor prioriteta ministarstva, koji će pridonijeti razvoju sektora za koje je ministarstvo odgovorno.

7 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

1.2. Sadržaj programa (SRP)

Ključno načelo izrade strategije je u okvirima održivosti postići integraciju najznačajnijih gospodarskih, društvenih i okolišnih zahtjeva. Istovremeno, strategija treba biti usklađena s nacionalnim i europskim okvirom programiranja te obuhvatiti višegodišnje programsko razdoblje unutar kojeg se na lokalnoj razini realno mogu provesti određene strukturne promjene u društvu i gospodarstvu. Osim kontinuiteta u strateškom programiranju na lokalnoj razini, od izuzetnog je značaja usklađenost vizije, ciljeva i prioriteta sa strateškim ciljevima i prioritetima šireg područja odnosno više razine – regionalne, nacionalne i EU razine. Proces izrade strategije podrazumijeva socio-ekonomsku analizu svih za lokalnu zajednicu značajnih segmenata života. Oslanjajući se podjednako na iskustvo lokalnih dionika i pisane izvore te baze podataka, u postupku izrade strategije kristaliziraju se osnovna razvojna pitanja, na koja strategija daje odgovore.

Strateški program razvoja koncipiran je tako da najbolje odgovori na pitanje strategije i razvoja Općine. U tom kontekstu tretirani su:

- Opći podaci s ciljem sagledavanja položaja Općine te dio demografskih podataka. - Prirodni resursi, klima, vegetacija, zemljišna površina, vodno bogatstvo, zaštita prostora. - Infrastruktura koja može biti kočnica razvoja, a može biti i poticaj. - Komunalna djelatnost koja ima značajno mjesto u funkcioniranju lokalne zajednice. - Društvene djelatnosti kao pretpostavke da bi se uopće moglo govoriti o razvoju. - Stanje razvijenosti gospodarstva kao najznačajnijeg djela za stvaranje novostvorene vrijednosti kao podloge razvoja. - Financiranje javnih potreba kao najčešće kočnice razvoja ovog dijela i ukupnog razvoja. - Razvojne politike države, županije i Općine odlučujuće djeluju na razvoj. - Društvena kretanja (uže i šire) te tržišni trendovi značajno određuju razvoj lokalne zajednice. - Strategija razvoja, mora sublimirati sve sagledano i sva znanja s ciljem određivanja strateških ciljeva pa sve do pojedinih projekata kroz koje se realiziraju strateške postavke. - Praćenje provedbe zacrtane strategije po dinamici, zaduženjima i odgovornostima, važan je dio Strateškog programa razvoja.

1.3. Financiranje razvoja

Provedivost Strategije Općine Cetingrad ovisit će primarno o osiguranju i privlačenju sredstva potrebnih za provedbu mjera. Pribavljanje i održavanje dugoročnih izvora financiranja za lokalnu strategiju je značajan izazov jer lokalna razvojna strategija nije zakonska odgovornost lokalne samouprave. Kod određivanja i dogovora oko lokalnog proračuna, lokalni ekonomski razvoj se natječe za ograničene resurse sa sektorima kao što su stanovanje, zdravstvo i obrazovanje. Zato je važno imati političku potporu u lokalnoj zajednici kako bi potaknuli alokaciju resursa. Isto tako je važno da lokalna samouprava u potpunosti razumije da lokalni ekonomski razvoj potencijalno doprinosi budućem rastu prihoda i prepoznaje povezanost između uspješnog lokalnog ekonomskog razvoja, povećane lokalne ekonomske aktivnosti i rasta lokalnog proračuna.

8 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Nadležnost i odgovornost za razvoj infrastrukture na području lokalne uprave i samouprave snose gradovi i Općine. Tako projekti poput lokalnih prometnica, objekata za rekreaciju, vodovodne i kanalizacijske infrastrukture i dr., njihova izgradnja i održavanje, predstavljaju izniman financijski trošak. Zbog ovakve pozicije JLS i potrebe, lokalne samouprave prisiljene su potražiti alternativne mehanizme financiranja, budući da proračunska sredstva u pravilu nisu dostatna.

Postoji mogućnost financiranja takvih projekta i putem kreditiranja lokalnih samouprava u RH. Stanjem tržišta koje je rezultat globalne recesije smanjeni su plasmani komercijalnih kredita, a kapitalno financiranje sve je manje dostupno iz državnih i međunarodnih financijskih institucija u velikim iznosima. Danas vodstvo lokalne samouprave ima mogućnosti za financiranje u obliku:

- Kredita poslovnih banaka,

- Izdavanja obveznica (moguće samo za određene jedinice lokalne samouprave koji zadovolje postavljene uvjete),

- Kredita i potpora državnih financijskih institucija (HBOR, Fond za regionalni razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske vode i Ministarstva Vlade RH),

- Kredita i potpora međunarodnih financijskih institucija (Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Programi financiranja EU- fondovi, Veleposlanstva stranih zemalja i strane udruge).

1.4. Implementacija aktivnosti

Kako bi se postigla adekvatna efikasnost SRP-a, potrebno je što prije započeti s njegovom provedbom, odnosno provođenjem aktivnosti koje su predložene Programom. U trenutku kada se Strateški program razvoja izradi, treba ga usvojiti Općinsko vijeće. Njegova provedba treba započeti što je prije moguće kako ne bi došlo do „razilaženja“ Strateškog programa razvoja od trenutka kada je izrađen do trenutka kada ga se počne primjenjivati tj. implementirati u praksi.

Realizacija Programa zahtjeva strogo vezivanje programiranja projekta s godišnjim ili višegodišnjim proračunskim programiranjem u lokalnoj zajednici.

Proračun lokalnih zajednica mora biti zasnovan na operativnom programu koji proizlazi iz Strateškog programa razvoja. Kako bi se srednjoročni operativni program koji pokriva razdoblje od nekoliko godina proveo, aktivnosti treba podijeliti na godišnje programe aktivnosti koji sadrže projekte ili specifične korake projekta u slijedećoj godini. Proračun za slijedeću fiskalnu godinu trebao bi biti povezan s izradom godišnjih programa aktivnosti. Povezanost između Strateškog programa razvoja i proračuna ključan je preduvjet kako bi se počelo upravljati razvojem neke Općine ili grada na kvalitetan način.

9 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

2. SAŽETAK

Strateški razvojni program Općine Cetingrad temeljni je programski dokument za održivi društveno-gospodarski razvoj i sadržajno je u svojim najvažnijim dijelovima u potpunosti usklađena sa Županijskom razvojnom strategijom Karlovačke županije.

Iako izrada i donošenje Strategije razvoja nisu zakonom propisani kao obveze jedinica lokalne samouprave, mnoge Općine i gradovi u Republici Hrvatskoj provode tu praksu i posljednjih godina su izradili i uspješno provode svoje programe/projekte ukupnog razvoja. U tom smislu i Općina je, u cilju strateškog programiranja svojeg razvoja, prepoznala važnost donošenja ovakvog dokumenta s jasno definiranom vizijom i ciljevima te njegovom provedbom. Strategija razvoja koncipirana je da najbolje odgovori na pitanje Strategije i razvoja Općine.

U tom kontekstu tretirani su:

Opći podaci s ciljem sagledavanja položaja Općine te demografski podatci i nezaposlenost; geografski položaj Županije i Općine, razvojne značajke i resursi te stanovništvo. Nadalje, sagledava se stanovništvo s aspekta zaposlenosti i nezaposlenosti. Na samom kraju dao se kratki pregled kroz analizu glavnih snaga i slabosti te prilika i prijetnji koje se nalaze u neposrednom okruženju.

Daljnjom razradom sagledani su prirodni resursi. Naime, u poglavlju se detaljnije analiziralo prirodna svojstva krajolika koja krase i obogaćuju područje. Prvenstveno se opisao reljef i zemljište koje čini prostor Općine. Potom se opisuju klimatska obilježja karakteristična za ovo područje. Nadalje, pristupilo se opisivanju vegetacije i poljoprivrednih površina kojima Općina obiluje. Vodno bogatstvo i zaštita prostora temelj su analize jer bez istih ne bi moglo postojati osnovnih uvjeta života u Općini. Zaštiti prostora kao važnoj karakteristici pridodao se značaj kroz analizu u ovom poglavlju. Na kraju poglavlja daje se kratki pregled analize glavnih snaga i slabosti te prilika i prijetnji koje se nalaze u neposrednom okruženju Općine.

U poglavlju infrastruktura analizirale su se prometne značajke. Ukratko se analiziralo glavne značajke cestovnog prometa, od duljina cesta do samog održavanja. Osim toga, opisao se postojeći sustav pošta i telekomunikacija i sustav opskrbe električne energije. Na kraju poglavlja slijedi analiza glavnih snaga i slabosti te prilika i prijetnji koje se nalaze u neposrednom okruženju Općine.

Komunalna djelatnost, svakako ima značajno mjesto u funkcioniranju lokalne zajednice. Glavne značajke komunalne djelatnosti su vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda te odlaganje čvrstog otpada. U ovom podpoglavlju opisalo se postojeće stanje vodoopskrbe i potencijalni programi širenja. Isto tako opisao se i postojeći sustav odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda. Odlaganje čvrstog otpada rezervirano je za podpoglavlje analize zbrinjavanja postojećeg komunalnog otpada. Na kraju poglavlja daje se kratki pregled analize glavnih snaga i slabosti te prilika i prijetnja koje se nalaze u neposrednom okruženju Općine.

Društvene djelatnosti kao pretpostavke razvoja razmatrane su u sljedećem poglavlju. Obrazovanje je ključ razvoja svake zemlje pa tako i jedinice lokalne samouprave. Na samom početku analizirao se obrazovni sustav Općine. Prikazali su se statistički podaci te su se ukratko opisale odgojno-obrazovne institucije koje djeluju na području Općine zadužene za provođenje formalnog obrazovanja. U samom poglavlju društvene djelatnosti analizirala se kulturna i prirodna baština koja ima izuzetan turistički potencijal, posebno u smislu njihove

10 Strateški razvojni program Općine Cetingrad konverzijske funkcije. Zdravstvo i socijalna skrb su jedna od kategorija društvene djelatnosti koje se također, uzimaju kao važne prilikom analize socijalnih faktora unutar same Općine. Na samom kraju analizirale su se udruge koje djeluju na području Općine, a od izuzetnog su značaja za povezivanje samih stanovnika. Na kraju poglavlja dao se kratki pregled analize glavnih snaga i slabosti te prilika i prijetnji koje se nalaze u neposrednom okruženju Općine.

Gospodarstvo je temelj svake lokalne samouprave jer osim što pruža zaposlenje lokalnom stanovništvu, predstavlja i značajne prihode za razvoj lokalne samouprave. U samom poglavlju analizirao se društveno-ekonomski razvoj Općine. Potom se detaljno opisala svaka gospodarska grana pojedinačno. Naime, analiziralo se trenutno stanje s industrijom i obrtništvom, poljoprivredom, turizmom i ugostiteljstvom. U ovoj Strategiji turizam se sagledava kao gospodarska djelatnost iz razloga što je skup odnosa i pojava teško sagledati kroz strateški program razvoja. Na samom kraju poglavlja daje se kratki pregled analize glavnih snaga i slabosti te prilika i prijetnji koje se nalaze u neposrednom okruženju Općine.

U poglavlju SWOT analiza analiziralo se svaku razvojnu karakteristiku, njezine snage, slabosti, prilike ali i prijetnje. Na taj način omogućio se zorniji prikaz snaga i prilika koje Općina mora kroz svoje razvojne projekte programirati kako bi postigla optimalne uvijete za razvoj. Također, razvojni projekti moraju voditi računa da na što bolji način pridonose smanjenju slabosti iskazanih u analizama ali i smanje negativne utjecaje anticipiranih prijetnji.

Financiranje javnih potreba, kao najčešće kočnice razvoja, ne samo ovog dijela već i ukupnog razvoja analizirane su u slijedećem poglavlju. Proračun je osnova programiranja svih primitaka i izdataka oko koje jedinica lokalne samouprave mora voditi računa. Razvojni projekti moraju se programirati unaprijed kako bi se proračun mogao što realnije definirati. Upravo zato se u daljnjoj razradi teme opisuju mogućnosti koje se Općini pružaju za financiranje kroz EU fondove. Program razvojnih programa koji se programira za 3 godine jedan je od važnijih dokumenata koji se moraju uzeti u analizu kako bi se Strategija razvoja uskladila s razvojnim potrebama lokalne zajednice. Najprije se opisuju programi predpristupnih fondova kako bi se budućim provodiocima razvojnih politika dao jasniji uvid u način funkcioniranja samih fondova. Potom se daje uvid u programsko razdoblje od 2014. g. – 2020. g. kojim se definiraju razvojni projekti na razini Unije, a kojima Općina mora usmjeriti svoja razmišljanja. Nakon toga se analiziraju Europski strukturni i investicijski fondovi koji financiraju svaki u svom obimu određene operativne programe i programe razvoja za isto razdoblje. Naime, istim tim programima definirani su određeni strateški ciljevi i fokus područja koji svaki pojedini fond nastoji postići. Svako fokusno područje nije podobno za financiranje razvojnih projekata same Općine. Međutim, unutar pojedinih područja postoje razvojne mogućnosti za stanovnike, gospodarstvenike i poljoprivrednike. Javno i privatno partnerstvo predstavlja budućnost svakog većeg razvojnog projekta kojim može profitirati cijela lokalna zajednica. Dakle, govorimo o projektima koji nemaju samo veliku ekonomsku korist, odnosno ekonomsku internu stopu rentabilnosti veću od zadanih 5 %, dok se zadana financijska od 4 % ne premašuje.

Razvojne politike države, županije, Općine i grada odlučujuće djeluju na razvoj iz razloga što iste definiraju strateške smjernice kojih se treba i želi pridržavati. Ovo poglavlje sadrži opis razvojnih strategija na višim instancama odlučivanja. Naglasak se stavlja na ekonomsko okruženje i regionalnu politiku. Hrvatski strateški dokumenti uzeti su kao temelj razrade s obzirom da isti predstavljaju osnovu svih ostalih strateških dokumenata, pri čemu se misli na regionalne i općinske dokumente. Važan dio analize čini i sam Prostorni program Općine.

11 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Osim toga, daje se kratki osvrt na europsko okruženje i regionalnu politiku te prostorne programe i razvojne strategije Županije .

Društvena kretanja (uže i šire) te tržišni trendovi značajno određuju razvoj lokalne zajednice. U uvjetima globalne povezanosti Hrvatsko gospodarstvo je izrazito povezano s ostatkom svijeta. U takvim uvjetima navedena su predviđanja koja daju osnovu za kreiranje kvalitetne strategije.

Strategija razvoja mora sublimirati sve sagledano i sva znanja s ciljem određivanja strateških ciljeva, pa sve do pojedinih projekata kroz koje se realiziraju strateške postavke. Kod istog se sagledao ekonomski potencijal kao i kočnice razvoja Općine. Posebna pažnja pridaje se formiranju i definiranju vizije razvoja Općine kao i njenih najvažnijih ciljeva. Vizija je inspirativna izjava koja definira smjer u kojem se općina želi razvijati, čemu teži, čemu sanja. Nastoji se gledati u budućnost od 10 godina, a ista se neće mijenjati zbog promijenjenih uvjeta na tržištu, novih trendova, drugačije konkurencije, itd. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere konačni je proizvod svega što se u dokumentu analiziralo. Dakle, smisao cijelog dokumenta sažet je upravo u ovim smjernicama. Temeljem tih smjernica određuje se konačna strategija koju bi Općina trebala slijediti ukoliko želi postići viziju razvoja koju je zacrtala.

Predposljednje poglavlje rezervirano je za definiranje programa provedbe Strateškog programa razvoja. Nakon početnog uvoda gdje se definirao SRP, prešlo se na definiranju institucija i mehanizama provedbe. Nakon toga, detaljno se opisuje način pribavljanja financijskih sredstava za financiranje projekata. Praćenje provedbe zacrtane Strategije po dinamici, zaduženjima i odgovornosti, važan je dio realizacije. Evaluacija označava i procjenu programiranih aktivnosti pojedinaca, skupina ili institucija i njihovih rezultata. Evaluacija nije samo završna procjena nekog projekta ili programa, već je i procjena u svim fazama programiranja i socijalnih aktivnosti. Nadalje, u poglavlju se opisala i sama provedba SRP-a kao novog razvojnog dokumenta u kojem su zapisani svi koraci koje Općina treba poduzeti kako bi u konačnici ostvarila svoje strateške ciljeve. Logičkom matricom daje se zorniji prikaz strateških ciljeva, svakog pojedinog operativnog cilja koji se treba postići unutar strateškog cilja. Potom je potrebno definirati očekivane rezultate te aktivnosti kojima se programiraju postići zadani rezultati. Potrebno je i za svaku stavku definirati indikatore koji se mogu objektivno potvrditi. Svaka logička matrica ima izvore verifikacije pomoću kojih se provjeravaju indikatori uspješnosti. Kako bi se ti indikatori, a u konačnici aktivnosti, rezultati i ciljevi mogli mjeriti, potrebni je sagledati sve rizike i pretpostavke.

Financijski okvir provedbe predstavlja jednu zaokruženu cjelinu kojom se u detalje definiraju osnovne stavke za pojedine strateške ciljeve. Temeljem logičke matrice kojom se definiraju aktivnosti za svaki pojedini strateški cilj, prikazale su se konkretne stavke za svako pojedino ulaganje koje u konačnici doprinosi ukupnom razvoju Općine.

12 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

3. OPĆI PODACI

Karlovačka županija nalazi se u središnjoj Hrvatskoj i pokriva površinu od 3.622 km² te se ubraja u red većih županija od 20 koliko ih ima u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujući svom tranzitnom, prometnom i geostrateškom položaju jedna je od najvažnijih županija: Tu je sjecište i čvorište najvažnijih prometnica koje povezuju Europu s Jadranskom obalom . Administrativno, političko, gospodarsko, kulturno i športsko središte županije je Grad Karlovac. Područje Karlovačke županije je slabije naseljeno od prosjeka Republike Hrvatska a prirodni prirast stanovništvo je negativan. Na prostoru Karlovačke županije dotiču se različitosti prirodnih osobitosti alpskog, panonskog i kraškog ozemlja. Ljepote karlovačkih rijeka Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre, šumovitost gorja Velike i Male Kapele, zelenilo kordunskog krša, tranzitni položaj i bogata povijesna baština trajne su vrijednosti na kojima počiva gospodarsko privređivanje i kvaliteta življenja njena stanovništva. Područje karlovačke županije od starih je povijesnih vremena najvažnije tranzitno područje Hrvatske. Slika 1. Položaj Karlovačke županije

13 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

3.1. Geografski položaj Karlovačke županije

U središnjoj Hrvatskoj na prekrasnom kraškom terenu prateći tokove najljepših rijeka, smjestila se Karlovačka županija. Zahvaljujući tranzitnom, prometnom i geostrateškom položaju, Karlovačka županije jedna je od najvažnijih županija. Tu se nalazi sjecište i čvorište najvažnijih prometnica koje povezuju Europu s jadranskom obalom. Karlovačka županija graniči s dvije susjedne države: Republikom Slovenijom i Republikom Bosnom i Hercegovinom, a u doticaju je i sa četiri županije: Zagrebačkom, Sisačko-moslavačkom, Primorsko-goranskom i Ličko senjskom županijom.

U Karlovačkoj županiji živi 128.899 stanovnika (prema popisu iz 2011. godine).

Obuhvaća 5 gradova:

Duga Resa (11.180 stan.),Karlovac (55.705 stan.),Ogulin (13.915 stan.),Ozalj (6.817 stan.) i Slunj (5.076 stan.) te 17 općina:

Barilović (2.990 stan.), Bosiljevo (1.284 stan.), Cetingrad (2.027 stan.), Draganić (2.741 stan.), Generalski Stol (2.642 stan.), Josipdol (3.773 stan.), Kamanje (891 stan.), Krnjak (1.985 stan.), Lasinja (1.624 stan.), Neretić (2.862 stan.), Plaški (2.090 stan.), Rakovica (2.387 stan.), Ribnik (475 stan.), Saborsko (632 stan.), Tounj (1 150 stan.), Vojnić (4.764 stan.) i Žakanje (1.889 stan.

3.2. Opći podaci i položaj Općine Cetingrad

Cetingrad je općina u središnjoj Hrvatskoj na području mikroregije Kordun u Karlovačkoj županiji. Graniči s gradom Slunjem te općinama Rakovica, Vojnić , Velika Kladuša i Cazin u B i H. Površina Općine je 139.357.251m².Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Općina je imala 2.027 stanovnika , od čega u samom Cetingradu 319 ( najveće naselje ), a obuhvaća 36 naselja podijeljenih u 10 mjesnih odbora, od kojih su najveća Pašin Potok, Bogovolja, Komesarac, Tatar Varoš, Grabarska, Batnoga, Ponor i Maljevac.

U Maljevcu se nalazi međunarodni granični prijelaz s Bosnom i Hercegovinom na cesti Karlovac – Vojnić – Velika Kladuša, te u Bogovolji – Hadžin potok i Pašin potok – Zagrad. Središte Općine je istoimeno mjesto Cetingrad koje je nastalo nedaleko od ostataka znamenite srednjovjekovne utvrde Cetin.

Naselja u Općini Cetingrad:

Batnoga, Begovo Brdo, Bilo, Bogovolja, Buhača, Cetingrad, Cetinski Varoš, Delić Poljana, Donja Žrvnica, Donje Gnojnice, Đurin Potok, Glinice, Gnojnice, Gojkovac, Gornja Žrvnica, Gornje Gnojnice, Grabarska, Kapljuv, Kestenje, Komesarac, Kuk Kruškovača, Luke, Maljevac, Maljevačko Selište, Pašin Potok, Podcetin, Ponor, Polojski Varoš, Ruševica, Sadikovac, Srednje Selo, Strmačka, Šiljkovača, Tatar Varoš, Trnovi .

Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 20,05 st/km², što je znatno manje nego u Karlovačkoj županiji (50,56 st/km²) i u Republici Hrvatskoj (78,48 st/km²).

Općinsko središte Cetingrad udaljeno od Slunja 20 km, Vojnića 25 km, Krnjaka 28 km, Rakovice30 km, Topuskog 30 km, Gline 45 km, Karlovca 50 km.

14 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Naselja u Općini Cetingrad

Izvor: Državna geodetska uprava

3.3. Prirodna svojstva krajolika

Sagledavajući prirodne značajke Karlovačke županije, uočava se bogata raznolikost i isprepletenost različitih prirodnih vrijednosti i reljefnih karakteristika. Prostor se može podijeliti na više cjelina u kojima se izmjenjuju prirodne vrijednosti karakterizirane raznolikošću krajobraznih i bioloških komponenti.

Područja Karlovačke županije područja su značajnih krajobraznih vrijednosti kao i područja rijetkih i ugroženih tipova staništa s brojnim zaštićenim i ugroženim vrstama flore i faune, raznolikim krškim formama, područjima ekološke mreže Republike Hrvatske i područja kulturno-povijesnih vrijednosti.

Navedene vrijednosti zahtijevaju zaštitu i usmjereno upravljanje u cilju očuvanja povoljnih stanišnih uvjeta, biološke, geološke i krajobrazne raznolikosti, a na dobrobit lokalnog stanovništva. Karlovačka županija ima svoje prirodne posebnosti i ljepote krajolika od

15 Strateški razvojni program Općine Cetingrad ravničarskih preko močvarnih pa do brdsko-planinskih područja. Vrlo velika raznolikost obogaćena je brojnim rijekama, rječicama i šumskim pokrovom.

3.4. Demografska kretanja

Kretanje stanovništva ili ukupno (opće) kretanje stanovništva predstavlja promjene u ukupnom broju stanovnika na određenom području u određenom vremenu. Uglavnom se radi o promjenama nastalim između dvaju popisa stanovništva. Taj period zovemo među popisno razdoblje. Na opće ili ukupno kretanje stanovništva utječu dvije komponente: 1) prirodno i 2) mehaničko/migracijsko kretanje stanovništva. Utjecaji i djelovanja ekonomskih, društvenih, političkih i socio-psiholoških čimbenika na prirodno i mehaničko kretanje indirektno se reflektiraju na opće (ukupno) kretanje stanovništva. Ukupno kretanje stanovništva na nekom području može rezultirati:

1) porastom broja stanovnika,

2) stagnacijom broja stanovnika,

3) smanjenjem (depopulacijom)

U prvome promatranome među popisu (1991. – 2001.) svi gradovi i Općine Karlovačke županije bilježe značajno smanjenje broja stanovnika na što je utjecalo više čimbenika. Najvažniji su od njih Domovinski rat, loša ekonomska situacija i promjene popisnih metodologija. Zbog nepotpune vitalne statistike za razdoblje od 1991. – 1995., vrijednost migracijske bilance za prostore koji su bili okupirani treba uzeti s rezervom. Ipak, najnepovoljnije stope migracijske bilance općenito bilježe gradovi/Općine koji su tijekom Domovinskog rata bili okupirani (Plaški, Cetingrad, Slunj i Saborsko). Buduće demografske promjene u općini Cetingrad u znatnoj mjeri zavisit će o budućem društvenom i gospodarskom razvitku i nastavku procesa preobrazbe na prostoru Općine. Posljednjim Popisom stanovništva iz 2011. godine, na području Karlovačke županije zabilježeno je 128 899 stanovnika.

Od posljednjeg popisa stanovništva iz 2001. godine broj stanovnika Županije smanjio se za 12 888 osoba ili 9,1 %, a pad broja stanovnika zabilježen je u svim gradovima i općinama u Županije.

16 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Tablica 1. Kretanje broja stanovnika Općine Cetingrad

Broj stanovnika po popisima

1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011

8.747 8.443 8.416 9.288 9.483 9.344 8.702 10.040 8.137 8.005 7.494 6.628 5.151 4.758 2.746 2.027

Napomena: Podaci iz stare Općine Slunj.

Iz gornje tablice u posljednjih 100 godina (1910. – 2011.) vidljivo je da se stanovništvo smanjilo za cca. 4 puta, a u posljednja 2 popisa 2001. i 2011. god. stanovništvo se smanjilo za cca. 2 puta. U posljednje vrijeme broj stanovnika Općine Cetingrad se smanjuje zbog iseljavanja stanovništva (ekonomski razlozi) u zemlje EU-a.

17 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Tablica 2. broj stanovnika prema starosti i spolu po naseljima Općine Cetingrad

Starost

Spol Ukupno 0- 5- 10- 15- 20- 25- 30- 35- 40- 45- 50- 55- 60- 65- 70- 75- 80- 85- 90- 95 i 4 9 14 19 24 29 34 39 44 49 54 59 64 69 74 79 84 89 94 više

Općina sv. 2.027 87 100 116 109 123 145 95 108 130 174 153 128 89 110 144 129 63 22 2 - Cetingrad

m 1.060 44 54 58 58 61 92 51 52 78 92 90 88 45 46 71 49 27 4 - -

ž 967 43 46 58 51 62 53 44 56 52 82 63 40 44 64 73 80 36 18 2 -

Naselja

Batnoga sv. 95 3 5 6 5 5 7 3 6 5 10 8 4 2 5 7 6 5 2 1 -

m 47 2 2 2 3 5 4 1 5 2 5 3 4 1 2 4 2 - - - -

ž 48 1 3 4 2 - 3 2 1 3 5 5 - 1 3 3 4 5 2 1 -

Begovo Brdo sv. 4 ------1 - 2 1 - - -

18 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Starost

Spol Ukupno 0- 5- 10- 15- 20- 25- 30- 35- 40- 45- 50- 55- 60- 65- 70- 75- 80- 85- 90- 95 i 4 9 14 19 24 29 34 39 44 49 54 59 64 69 74 79 84 89 94 više

m 2 ------1 - - 1 - - -

ž 2 ------2 - - - -

Bilo sv. 16 1 1 1 - - - - 2 3 - 1 1 1 2 1 2 - - - -

m 9 - - 1 - - - - 2 2 - 1 1 - 1 1 - - - - -

ž 7 1 1 ------1 - - - 1 1 - 2 - - - -

Bogovolja sv. 170 13 14 13 7 11 18 12 16 10 11 5 8 6 11 7 5 1 2 - -

m 88 8 4 6 5 5 9 6 9 8 5 4 3 3 6 5 1 1 - - -

ž 82 5 10 7 2 6 9 6 7 2 6 1 5 3 5 2 4 - 2 - -

Buhača sv. 36 1 - 3 2 1 2 3 1 2 3 4 5 3 2 2 1 1 - - -

m 19 1 - 1 1 1 1 2 - 1 2 2 3 1 1 2 - - - - -

19 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Starost

Spol Ukupno 0- 5- 10- 15- 20- 25- 30- 35- 40- 45- 50- 55- 60- 65- 70- 75- 80- 85- 90- 95 i 4 9 14 19 24 29 34 39 44 49 54 59 64 69 74 79 84 89 94 više

ž 17 - - 2 1 - 1 1 1 1 1 2 2 2 1 - 1 1 - - -

Cetingrad sv. 319 8 22 23 23 16 29 18 24 26 28 24 17 18 6 18 13 5 1 - -

m 173 2 12 14 17 9 20 9 8 17 15 9 11 9 3 9 7 2 - - -

ž 146 6 10 9 6 7 9 9 16 9 13 15 6 9 3 9 6 3 1 - -

Cetinski sv. 29 - - - - 5 - 1 2 1 4 2 2 1 3 2 4 1 1 - - Varoš

m 18 - - - - 3 - 1 2 - 3 2 2 - 2 - 2 1 - - -

ž 11 - - - - 2 - - - 1 1 - - 1 1 2 2 - 1 - -

Delić Poljana sv. 14 - 1 2 1 - - - 1 1 - - 2 1 - 1 1 2 1 - -

m 9 - 1 2 - - - - - 1 - - 1 1 - 1 - 1 1 - -

20 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Starost

Spol Ukupno 0- 5- 10- 15- 20- 25- 30- 35- 40- 45- 50- 55- 60- 65- 70- 75- 80- 85- 90- 95 i 4 9 14 19 24 29 34 39 44 49 54 59 64 69 74 79 84 89 94 više

ž 5 - - - 1 - - - 1 - - - 1 - - - 1 1 - - -

Donja sv. 4 ------1 1 - - - 2 - - - - - Žrvnica

m 2 ------1 - - - 1 - - - - -

ž 2 ------1 - - - - 1 - - - - -

Donje sv. 20 - 1 - 1 1 1 1 1 2 1 - 2 - 1 2 3 2 - 1 - Gnojnice

m 8 - - - 1 1 - 1 1 1 - - 2 - 1 ------

ž 12 - 1 - - - 1 - - 1 1 - - - - 2 3 2 - 1 -

Đurin Potok sv. 39 1 - 5 2 5 3 - 2 3 8 1 - 3 2 2 - 2 - - -

m 23 - - 4 1 2 3 - - 2 5 1 - 2 2 1 - - - - -

21 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Starost

Spol Ukupno 0- 5- 10- 15- 20- 25- 30- 35- 40- 45- 50- 55- 60- 65- 70- 75- 80- 85- 90- 95 i 4 9 14 19 24 29 34 39 44 49 54 59 64 69 74 79 84 89 94 više

ž 16 1 - 1 1 3 - - 2 1 3 - - 1 - 1 - 2 - - -

Glinice sv. 31 ------1 2 - 5 2 - 5 7 7 1 1 - -

m 15 ------1 2 - 4 1 - - 5 2 - - - -

ž 16 ------1 1 - 5 2 5 1 1 - -

Gnojnice sv. 24 2 - - 1 - 1 3 - 1 3 1 1 1 3 3 4 - - - -

m 13 - - - - - 1 2 - 1 1 1 1 1 1 3 1 - - - -

ž 11 2 - - 1 - - 1 - - 2 - - - 2 - 3 - - - -

Gojkovac sv. 11 ------1 2 2 2 1 1 2 - -

m 6 ------1 1 - 1 1 1 1 - -

ž 5 ------1 2 1 - - 1 - -

22 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Starost

Spol Ukupno 0- 5- 10- 15- 20- 25- 30- 35- 40- 45- 50- 55- 60- 65- 70- 75- 80- 85- 90- 95 i 4 9 14 19 24 29 34 39 44 49 54 59 64 69 74 79 84 89 94 više

Gornja sv. 2 ------1 - - - - 1 ------Žrvnica

ž 2 ------1 - - - - 1 ------

Gornje sv. 28 1 2 1 2 - 1 1 2 2 5 4 - 1 - 1 4 - 1 - - Gnojnice

m 16 1 1 - 2 - 1 - 2 - 4 2 - 1 - - 2 - - - -

ž 12 - 1 1 - - - 1 - 2 1 2 - - - 1 2 - 1 - -

Grabarska sv. 146 6 3 9 3 15 14 4 6 9 15 12 3 4 9 8 16 9 1 - -

m 70 4 2 6 1 5 7 2 4 5 8 7 3 1 4 2 5 3 1 - -

ž 76 2 1 3 2 10 7 2 2 4 7 5 - 3 5 6 11 6 - - -

Kapljuv sv. 31 2 1 3 1 4 3 2 - 3 3 1 4 - - 1 1 2 - - -

23 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Starost

Spol Ukupno 0- 5- 10- 15- 20- 25- 30- 35- 40- 45- 50- 55- 60- 65- 70- 75- 80- 85- 90- 95 i 4 9 14 19 24 29 34 39 44 49 54 59 64 69 74 79 84 89 94 više

m 20 1 1 2 1 3 3 1 - 1 3 - 2 - - 1 - 1 - - -

ž 11 1 - 1 - 1 - 1 - 2 - 1 2 - - - 1 1 - - -

Kestenje sv. 28 1 1 1 - - 1 2 - 2 4 4 1 - 4 3 2 1 1 - -

m 18 - 1 1 - - 1 1 - 2 3 3 1 - 1 1 1 1 1 - -

ž 10 1 - - - - - 1 - - 1 1 - - 3 2 1 - - - -

Komesarac sv. 155 12 11 8 13 11 16 14 8 4 8 13 14 8 2 10 - 1 2 - -

m 82 8 5 1 6 6 10 10 2 4 3 8 9 6 - 4 - - - - -

ž 73 4 6 7 7 5 6 4 6 - 5 5 5 2 2 6 - 1 2 - -

Kruškovača sv. 46 - - 1 1 1 1 - 2 4 3 7 3 2 5 7 8 1 - - -

m 24 - - - - - 1 - 1 4 1 5 2 1 2 3 3 1 - - -

24 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Starost

Spol Ukupno 0- 5- 10- 15- 20- 25- 30- 35- 40- 45- 50- 55- 60- 65- 70- 75- 80- 85- 90- 95 i 4 9 14 19 24 29 34 39 44 49 54 59 64 69 74 79 84 89 94 više

ž 22 - - 1 1 1 - - 1 - 2 2 1 1 3 4 5 - - - -

Kuk sv. 2 ------1 1 - - -

m 1 ------1 - - -

ž 1 ------1 - - - -

Luke sv. 8 - - - - - 1 ------2 3 - 1 1 - -

m 3 - - - - - 1 ------1 1 - - - - -

ž 5 ------1 2 - 1 1 - -

Maljevac sv. 115 3 4 5 8 7 9 4 4 5 7 13 8 12 8 9 6 2 1 - -

m 55 2 2 2 2 3 5 3 2 1 2 8 4 7 1 6 3 2 - - -

ž 60 1 2 3 6 4 4 1 2 4 5 5 4 5 7 3 3 - 1 - -

25 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Starost

Spol Ukupno 0- 5- 10- 15- 20- 25- 30- 35- 40- 45- 50- 55- 60- 65- 70- 75- 80- 85- 90- 95 i 4 9 14 19 24 29 34 39 44 49 54 59 64 69 74 79 84 89 94 više

Maljevačko sv. 30 1 4 2 3 - 1 3 2 2 2 1 2 2 3 - - 2 - - - Selište

m 18 1 3 1 1 - 1 1 1 1 1 1 2 - 2 - - 2 - - -

ž 12 - 1 1 2 - - 2 1 1 1 - - 2 1 ------

Pašin Potok sv. 200 14 10 12 13 16 12 9 11 15 22 14 15 7 9 10 4 6 1 - -

m 93 5 6 5 6 6 6 4 3 10 10 7 12 3 3 4 1 2 - - -

ž 107 9 4 7 7 10 6 5 8 5 12 7 3 4 6 6 3 4 1 - -

Podcetin sv. 41 - 1 1 2 3 1 1 - 5 4 1 2 1 3 6 7 2 1 - -

m 22 - - 1 2 1 1 - - 2 3 1 1 1 1 4 4 - - - -

ž 19 - 1 - - 2 - 1 - 3 1 - 1 - 2 2 3 2 1 - -

26 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Starost

Spol Ukupno 0- 5- 10- 15- 20- 25- 30- 35- 40- 45- 50- 55- 60- 65- 70- 75- 80- 85- 90- 95 i 4 9 14 19 24 29 34 39 44 49 54 59 64 69 74 79 84 89 94 više

Polojski sv. 42 1 - 3 - 6 1 1 1 1 4 7 5 3 2 2 3 1 1 - - Varoš

m 19 - - 1 - 3 - - 1 1 1 4 3 2 1 - 2 - - - -

ž 23 1 - 2 - 3 1 1 - - 3 3 2 1 1 2 1 1 1 - -

Ponor sv. 78 5 4 5 5 3 3 4 6 4 9 6 6 1 3 2 8 4 - - -

m 48 3 4 3 3 - 2 3 4 1 6 4 5 - 2 2 5 1 - - -

ž 30 2 - 2 2 3 1 1 2 3 3 2 1 1 1 - 3 3 - - -

Ruševica sv. 57 3 1 3 1 2 1 - 2 1 1 4 8 3 4 7 10 5 1 - -

m 27 2 - 1 - 2 - - 1 - 1 3 5 1 1 4 3 3 - - -

ž 30 1 1 2 1 - 1 - 1 1 - 1 3 2 3 3 7 2 1 - -

27 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Starost

Spol Ukupno 0- 5- 10- 15- 20- 25- 30- 35- 40- 45- 50- 55- 60- 65- 70- 75- 80- 85- 90- 95 i 4 9 14 19 24 29 34 39 44 49 54 59 64 69 74 79 84 89 94 više

Sadikovac sv. 23 1 2 2 1 - 3 - 2 3 1 - 2 - 2 - 2 1 1 - -

m 12 - 1 - - - 2 - 1 2 1 - 1 - 2 - 1 1 - - -

ž 11 1 1 2 1 - 1 - 1 1 - - 1 - - - 1 - 1 - -

Srednje Selo sv. 15 - - - 1 2 3 - - - - 1 2 - 1 2 2 1 - - -

m 7 - - - - 1 3 - - - - - 1 - 1 - - 1 - - -

ž 8 - - - 1 1 - - - - - 1 1 - - 2 2 - - - -

Strmačka sv. 23 - 2 - 1 2 2 - 1 2 1 3 - 2 2 4 1 - - - -

m 15 - 2 - 1 2 2 - - 1 - 3 - - 2 2 - - - - -

ž 8 ------1 1 1 - - 2 - 2 1 - - - -

Šiljkovača sv. 64 6 7 2 2 2 8 6 2 3 5 6 4 2 3 4 2 - - - -

28 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Starost

Spol Ukupno 0- 5- 10- 15- 20- 25- 30- 35- 40- 45- 50- 55- 60- 65- 70- 75- 80- 85- 90- 95 i 4 9 14 19 24 29 34 39 44 49 54 59 64 69 74 79 84 89 94 više

m 35 3 4 1 - 2 6 3 1 2 2 3 4 1 1 1 1 - - - -

ž 29 3 3 1 2 - 2 3 1 1 3 3 - 1 2 3 1 - - - -

Tatar Varoš sv. 81 2 3 5 10 5 3 2 3 9 11 4 3 3 5 9 3 1 - - -

m 43 1 3 3 5 1 2 1 1 4 7 3 3 2 1 3 2 1 - - -

ž 38 1 - 2 5 4 1 1 2 5 4 1 - 1 4 6 1 - - - -

Trnovi sv. ------

Izvor. DZS popis stanovništva 2011.

Iz Tablice 2, Broj stanovnika prema starosti i spolu po naseljima u Općini Cetingrad, najzastupljenija je populacija 45-49 god. njih 174 (92 muškarca i 82 žene). Slijedi populacija 50-54 god njih 153 (90 muškaraca i 63 žene) te populacija 70-74 god. njih 144 (71 muškaraca i 73), te populacija 40-44 god. njih 130 (78 muškaraca i 52 žene) itd.

29 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Tablica 3. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu

Visoko obrazovanje 1 - 3 razreda 4 - 7 razreda Bez Osnovna Srednja Starost Spol Ukupno osnovne osnovne Nepoznato škole škola škola1) škole škole Stručni Sveučilišni Doktorat Svega studij2) studij3) znanosti

Općina Ukupno sv. 1.724 193 46 159 683 575 68 30 38 - - Cetingrad

m 904 37 26 74 363 371 33 14 19 - -

ž 820 156 20 85 320 204 35 16 19 - -

15-19 sv. 109 - - 3 83 23 - - - - -

m 58 - - 2 44 12 - - - - -

ž 51 - - 1 39 11 - - - - -

20-24 sv. 123 1 - 2 19 91 10 2 8 - -

30 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Visoko obrazovanje 1 - 3 razreda 4 - 7 razreda Bez Osnovna Srednja Starost Spol Ukupno osnovne osnovne Nepoznato škole škola škola1) škole škole Stručni Sveučilišni Doktorat Svega studij2) studij3) znanosti

m 61 1 - 1 6 48 5 1 4 - -

ž 62 - - 1 13 43 5 1 4 - -

25-29 sv. 145 1 - 2 28 93 21 3 18 - -

m 92 - - 1 18 64 9 2 7 - -

ž 53 1 - 1 10 29 12 1 11 - -

30-34 sv. 95 - - 3 42 47 3 3 - - -

m 51 - - 2 22 26 1 1 - - -

ž 44 - - 1 20 21 2 2 - - -

35-39 sv. 108 1 - 2 60 42 3 - 3 - -

31 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Visoko obrazovanje 1 - 3 razreda 4 - 7 razreda Bez Osnovna Srednja Starost Spol Ukupno osnovne osnovne Nepoznato škole škola škola1) škole škole Stručni Sveučilišni Doktorat Svega studij2) studij3) znanosti

m 52 1 - 1 31 17 2 - 2 - -

ž 56 - - 1 29 25 1 - 1 - -

40-44 sv. 130 1 - 3 56 65 5 4 1 - -

m 78 1 - 1 27 47 2 2 - - -

ž 52 - - 2 29 18 3 2 1 - -

45-49 sv. 174 3 - 7 77 80 7 5 2 - -

m 92 1 - 3 39 48 1 1 - - -

ž 82 2 - 4 38 32 6 4 2 - -

50-54 sv. 153 2 2 14 70 61 4 3 1 - -

32 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Visoko obrazovanje 1 - 3 razreda 4 - 7 razreda Bez Osnovna Srednja Starost Spol Ukupno osnovne osnovne Nepoznato škole škola škola1) škole škole Stručni Sveučilišni Doktorat Svega studij2) studij3) znanosti

m 90 - 2 5 33 48 2 1 1 - -

ž 63 2 - 9 37 13 2 2 - - -

55-59 sv. 128 11 1 15 59 41 1 1 - - -

m 88 6 1 6 39 35 1 1 - - -

ž 40 5 - 9 20 6 - - - - -

60-64 sv. 89 2 3 22 42 16 4 4 - - -

m 45 - 2 10 20 12 1 1 - - -

ž 44 2 1 12 22 4 3 3 - - -

65-69 sv. 110 16 3 35 45 5 6 3 3 - -

33 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Visoko obrazovanje 1 - 3 razreda 4 - 7 razreda Bez Osnovna Srednja Starost Spol Ukupno osnovne osnovne Nepoznato škole škola škola1) škole škole Stručni Sveučilišni Doktorat Svega studij2) studij3) znanosti

m 46 2 - 12 23 4 5 2 3 - -

ž 64 14 3 23 22 1 1 1 - - -

70-74 sv. 144 43 13 29 51 5 3 2 1 - -

m 71 5 10 15 33 5 3 2 1 - -

ž 73 38 3 14 18 ------

75 i više sv. 216 112 24 22 51 6 1 - 1 - -

m 80 20 11 15 28 5 1 - 1 - -

ž 136 92 13 7 23 1 - - - - -

Izvor: DZS Popis stanovništva 2011.

Iz Tablice 3. najveći broj stanovništva, njih 683 ima završenu osnovnu školu, dok 575 osoba ima završenu srednju školu. Bez škole ima 193 osoba, dok 46 osoba ima završena 3 razreda Osnovne škole, a njih 159 je imalo završenih 4-7 razreda Osnovne škole. Osoba s visokim obrazovanjem ima 68 (stručni studij 30, te sveučilišni studij 38).

34 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Tablica 4. Zaposlenost u Općini Cetingrad

Prostorna Zaposleni - RO Djelatnost zaposlenja.NKD2007 pokretljivost · 2014 · 2015 · 2016 · 2017 · 2018 · · Izvan Maticne 1 2 2 PS · (A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO · · Izvan RH 22 20 6 4 5 · · Maticna PS 7 4 7 4 4 · (B) RUDARSTVO I VAĐENJE · · Izvan RH 1 1 · · Izvan Maticne 5 4 6 3 4 PS · (C) PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA · · Izvan RH 1 1 · · Maticna PS 10 4 7 6 5 · · Izvan Maticne 1 · (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM PS I KLIMATIZACIJA · · Maticna PS 2 · · Izvan Maticne · (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, 1 1 GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE PS OKOLIŠA · · Maticna PS 1 · · Izvan Maticne 24 22 18 17 3 PS · (F) GRAĐEVINARSTVO · · Izvan RH 8 7 1 2 1 · · Maticna PS 6 9 12 2 3 · · Izvan Maticne 6 8 4 4 4 · (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK PS MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA · · Izvan RH 1 1 · · Maticna PS 8 11 1 5 4 · · Izvan Maticne 1 1 1 PS · (H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE · · Izvan RH 1 1 · · Maticna PS 1 1 4 2 · · Izvan Maticne 23 18 16 18 10 · (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I PS USLUŽIVANJA HRANE · · Izvan RH 6 10 5 2 · · Maticna PS 11 11 17 16 20 · · Izvan Maticne 1 · (J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE PS · · Maticna PS 1 · · Izvan Maticne 1 · (L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA PS · · Izvan Maticne 1 1 · (M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI PS · · Izvan Maticne 5 4 5 4 5 · (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE PS DJELATNOSTI · · Izvan RH 1 · · Maticna PS 3 1 4 11 6 · · Izvan Maticne 2 · (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO PS OSIGURANJE · · Maticna PS 6 6 12 17 9 · · Izvan Maticne 1 · (P) OBRAZOVANJE PS · · Maticna PS 1 3 6 2 · (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE 1 2 1 6 SKRBI · · Maticna PS · · Izvan Maticne 2 3 2 · (R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA PS · · Maticna PS 1 · · Izvan RH 1 1 · (S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI · · Maticna PS 1 1 · (T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KAO POSLODAVACA; · · Izvan Maticne 1 1 DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KOJA PROIZVODE RAZLIČITU PS ROBU I OBAVLJAJU RAZLIČITE USLUGE ZA VLASTITE 1 POTREBE · · Maticna PS UKUPNO 158 152 138 135 101

Izvor. HZZO Karlovac 2018.

35 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Tablica 5. Nezaposlenost u Općini Cetingrad

Razina obrazovanja

· 2018

siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz

Bez škole i nezavršena 13 13 12 10 10 9 5 4 osnovna škola

Završena osnovna škola 173 170 162 153 140 139 117 104

S.Š. do 3 godine te za KV i 35 33 29 29 26 25 25 22 VKV radnike

Srednja škola u trajanju 4 46 46 45 39 37 33 33 29 godine i više + Gimnazija

Prvi stupanj fakulteta, stručni 6 6 6 4 3 3 3 4 studij i viša škola

Fakultet, akademija, 3 4 4 4 3 3 4 5 magisterij, doktorat

Ukupno 276 272 258 239 219 212 187 168

Izvor: HZZO Karlovac 2018. Iz gornje tabele najveća nezaposlenost je bila u prvih 4 mjeseca o. g. (276,272,258,239) dok se početkom svibnja pa do kolovoza ista smanjivala jer je broj nezaposlenih pronalazio posao u turističkim središtima na Jadranu.

36 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

4. PRIRODNI RESURSI

U ovom poglavlju opisat će se prirodna svojstva krajolika kao temelj razvoja civilizacije na svakom pojedinom području. Kako bi se pobliže analizirala prirodna svojstva krajolika ukratko će se opisati reljef i zemljište koje je karakteristično za Općinu Cetingrad. Osim toga u sklopu opisa prirodnih svojstva krajolika opisuje se vegetacija, poljoprivredne površine te vodno bogatstvo same Županije ali i Općine. Poseban naglasak daje se na zaštiti prostora, kao jednoj od temeljnih odrednica za daljnji razvoj jedinice lokalne samouprave. Na samom kraju definirana je SWOT analiza.

4.1. Reljef i zemljište

Karlovačka županija smještena je na prijelazu između panonske i programske poljoprivredne regije, a obzirom na vrlo raznolik reljef, nadmorske visine, umjereno kontinentalnu klimu i bogatstvo vodom, možemo izdvojiti tri prirodna agroekološka rajona:

• nizinsko područje uz rijeke, • brežuljkasto • brdsko područje

Prema obilježjima tala, Karlovačka županija podijeljena je na karakteristična područja. Geološku podlogu sjeverozapadnog dijela Županije čine meki tercijarni sedimenti, paleozojski i mezozojski klastiti metamorfnih i magmatskih stijena pokriveni nerazvijenim, podzolasto smeđim i eutričnim tlima te rendzinom. To su dobra poljoprivredna tla, dovoljne dubine, homogenih svojstava, s dobrim vodozračnim uvjetima, dobrom opskrbljenošću hranivima i u kombinaciji s povoljnim klimatskim uvjetima pružaju dobre uvjete za uzgoj voćaka i vinove loze. Na klastičnim naslagama iz tercijara, koje se pružaju u nizinskom području oko rijeke Kupe i njenih pritoka, u uvjetima prekomjernog vlaženja vodom razvila su se hidromorfna tla – pseudogleji, glejna i semiglejna tla i fluvijalna tla. Usko područje doline Kupe i ušća njenih pritoka karakteriziraju krupnozrne kvartarne taložine na kojima su se razvili eugleji. Područje južnije od Duge Rese, do Ogulina i Slunja nalazi se na karbonatnim naslagama manje debljine, na kojima se u tercijaru formirao pokrivač crvenice, na koji je u kasnijim razdobljima nanesen lesolik materijal te su se formirala lesivirano akrična tla, distrično smeđa tla i smeđa tla na vapnencu brdsko programsko područje

Područje Općine Cetingrad, smješteno između rijeka Korane na jugu i Gline na sjeveru, sastavni je dio Korduna. Vododjelnicu, između ova dva porječja, čini niz gorskih bila, koji se protežu od sjeverozapada prema jugoistoku i čiji se vrhovi uzdižu od 250 do 450 m nadmorske visine. Područje je pokriveni šumskim vegetacijskim pokrovom, pretežno bjelogoricom (bukva i nešto smreka). Južni dio Općine je nešto viši i nalazi se iznad 230 m nadmorske visine, dok je sjeverni dio nešto niži, uglavnom iznad 200 m nadmorske visine.

4.2. Klimatska obilježja

Klima ima obilježja umjerene kontinentalne i planinske klime s prosječnim rasponom temperatura od 16°C u planinskim dijelovima do 20-22°C u nizinama u lipnju te od -1°C do - 5°C u siječnju. Na području Općine Cetingrad vlada umjereno kontinentalna klima s relativno povoljnom količinom padalina i umjerenim temperaturama, ali je više pod

37 Strateški razvojni program Općine Cetingrad kontinentalnim nego jadranskim utjecajem. Ima blaga ljeta, umjereno hladne zime i povoljan raspored padalina.

4.3. Vegetacija

Veći dio ovog područja pripada klimazonalnoj zajednici šuma hrasta kitnjaka i običnoga graba. Vrste drveća u Slunju jesu: jablanovi, bijela topola, trepetiljka ili jasika, vrbe: bijela vrba, rakita, siva vrba, vrba iva, lipe: velelisna, rana ili ženska, malolisna, kasna ili muška joha. Osnovne programske smjernice vezane za šumu i šumsko zemljište podrazumijevaju očuvanje šuma kao vrijednog prirodnog resursa, ne samo zbog komercijalne vrijednosti drvnih i ne-drvnih šumskih proizvoda već i radi očuvanja i unapređenja općekorisnih funkcija.

Djelatnost: šumarija Cetingrad pokriva područje Općine Cetingrad i djelomično Općine Vojnić sa oko 5800 ha šume u državnom vlasništvu. U šumi prevladavaju bukva (70 %) i hrast (20 %). Godišnja je sječa oko 25000 m3 za preradu u pilanama u Italiji i u cijeloj Hrvatskoj. U pošumljavanju je ove godine posađeno oko 25000 stabala hrasta i 15000 smreka.

4.4. Poljoprivredne površine

Poljodjelstvo u smislu osnovne gospodarske djelatnosti nije jako razvijeno iako oranice zauzimaju veći dio površine Općine. Već nekoliko desetljeća razvoj poljodjelstva u Općini, kao i u Karlovačkoj županiji, obilježava napuštanje obradivih površina. Napuštaju se dijelom površine na kojima nema uvjeta za razvoj intenzivne proizvodnje, ali i proizvodno uporabive površine zbog odlaska poljoprivrednika ili zbog toga što se smanjilo zanimanje za poljodjelsku proizvodnju. Osim smanjenja obradivih površina sve je veća pojava neobrađenih oranica. One se još uvijek vode kao obradivo tlo (oranice), tako se u stvarnosti ne obrađuju i na njima se ne proizvodi. Broj aktivnog poljodjelskoga stanovništva se iz više razloga dugi niz godina smanjuje. Većina zaposlenog stanovništva u industriji i drugim djelatnostima bavi se i poljodjelstvom kao dopunskom djelatnošću. Osnovno obilježje poljodjelskih gospodarstava je usitnjenost posjeda.

4.5. Vodno bogatstvo

Korištenje voda i vodnih resursa, kao i njihova zaštita mora biti racionalno i ekonomično, na način i u opsegu kojima se voda čuva od rasipavanja i štetnih promjena njezine kakvoće. U odnosu na korištenje voda za druge namjene vodoopskrba ima prvenstvo. Vodoopskrbnu djelatnost, koju čine poslovi zahvaćanja i crpljenja podzemnih i površinskih voda za piće i druge potrebe, njihovo pročišćavanje do stupnja zdravstvene ispravnosti, dovođenje do mjesta potrošnje i raspodjelu korisnicima, obavljaju pravne osobe organizirane u skladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu. Skup objekata i uređaja za obavljanje ove djelatnosti čini vodoopskrbni sustavi.

Područjem Općine Cetingrad prolaze dvije rijeke – Korana i Glina. Vodeni tokovi su se usjekli u karbonatnu podlogu i formirali uske riječne doline kanjonskog oblika, pa poplave ne izazivaju veće štete, jer je korištenje poljoprivrednih površina prilagođeno je režimu poplava. Potreba izgradnje objekata obrane od poplave pojavit će se u momentu promjene načina korištenja poplavnih površina. Područje Općine Cetingrad je relativno dobro pokriveno

38 Strateški razvojni program Općine Cetingrad vodoopskrbnom mrežom. Od ukupnog broja naselja u Općini Cetingrad, 60 % je pokriveno priključcima na vodovodnu mrežu, dok 2 naselja imaju pokrivenost 50 %. Južni dio Općine u dužini od cca. 29 km nije pokriveno priključenjem na vodovodnu mrežu.

Lokalni sustav vodovoda bazira se na izvorištima Živo Vrelo (5.l/sek) Krmarevac (1.5 l/sek) i od kojih se voda preko crpne stanice Grabarska odvodi do vodospreme Glavica.

4.6. Zaštita prostora

Korištenje prostora, gospodarenje prostorom, razvoj u prostoru, zaštita i očuvanje prostora, sastavnice su procesa koji se artikulira dokumentom prostornog uređenja. Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš sadržano je u svim dijelovima Programa, pa je dokument prostornog uređenja u cjelini prožet brigom o okolišu i smanjivanjem (otklanjanjem) postojećih, odnosno Sprječavanjem budućih nepovoljnih utjecaja na okoliš. Sve značajnije ljudske aktivnosti uglavnom se događaju na onim prostorima koji sadrže najpovoljnije pretpostavke za određene djelatnosti, a to su često i najranjiviji dijelovi prostora ili su već na takovom stupnju ugroženosti da ih je potrebno sanirati.

Zaštita prostora se očituje se kroz zaštitu njegovih vrijednosti, vrijednih prirodnih i stvorenih resursa te kroz očuvanje biološke raznolikosti, tako da se u Općini Cetingrad posebna pažnja posvećuje: zaštiti voda, zaštiti tla, zaštiti zraka, zaštiti od prekomjerne buke, te posebnim mjerama zaštite.

4.7. SWOT analiza- prirodni, prostorni i ljudski resursi

SNAGE SLABOSTI ➢ Povoljno reljefno i klimatsko obilježje ➢ Nepovoljan geoprometni položaj prostora ➢ Nedovoljna valorizacija prirodnih resursa ➢ Očuvan i nezagađen prirodni okoliš i prostora (turizam, poljoprivreda) ➢ Nedostatno cjeloživotno obrazovanje ➢ Doneseni prostorni planovi (ili u izradi) ➢ Nedovoljna osviještenost stanovništva o ➢ Poljoprivredne površine potrebi zaštite okoliša ➢ Šumske površine ➢ Slaba naseljenost ➢ Loša demografska slika (pad broja stanovništva) ➢ Neobrađeno – zapušteno zemljište ➢ Neriješeni vlasnički odnosi (državna zemlja) ➢ Zemljišne knjige ➢ Veliki broj naselja ➢ Minirani prostor ➢ Nedovoljno radne snage

MOGUĆNOSTI PRIJETNJE

39 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

➢ Uravnotežen i održiv razvoj, planski ➢ Nelegalna odlagališta vođen i dinamičnije, moguće je ostvariti ➢ Odljev obrazovane radne snage viši standard stanovništva ➢ Neprikladna zakonska regulativa ➢ Više korištenje sredstva EU fondova u razvoju ➢ Sustavna edukacija stanovništva ➢ Program cjeloživotnog obrazovanja ➢ Sustav zaštite okoliša ➢ Razminiravanje prostora Općine ➢ Eksploatacija mineralnih sirovina (kamen)

Izvor: obrada autora, 2018.

40 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

5. KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA

Znatan dio programskog područja kulture odnosi se na očuvanje baštine. Uz očuvanje materijalne (kulturne i prirodne) baštine te ukazivanje na značaj koji baština ima za identitet pojedinog naroda i kulture. U ovom poglavlju, dajemo pregled prirodne baštine, zaštićena kulturna i spomeničku baštinu, kulturne manifestacije, program javnih potreba u kulturi Općine Cetingrad.

5.1. Prirodna baština

Na području Karlovačke županije nalaze se zaštićeni dijelovi prirodne baštine:

• Sjeverni dio NP Plitvička jezera • Čorkova uvala – jedinstvena prašuma u ovom dijelu Europe • Bijele i Samarske stijene

U cilju očuvanja prirodne i biološke raznolikosti u Općini Cetingrad treba očuvati postojeće šumske površine, šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, osobito štititi područja prirodnih vodotoka kao ekološki vrijedna područja, potrebno je revitalizirati ekstenzivno stočarstvo, te poticati obnovu zapuštenih vinograda na tradicionalan način. Na području Općine Cetingrad utvrđena su ugrožena i rijetka staništa (subatlanski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima, mezofilne livade Srednje Europe, europske suhe vrištine i travnjaci trave tvrdače, mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume, srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka, te obične breze, mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume. Prema Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15) na zapadnoj granici Općine Cetingrad prema Općini Slunj, nalaze se područje Ekološke mreže značajno za vrste i stanišne tipove.

• hr2001177 ponor pod kremenom

• hr2001336 područje oko Matešića pećine

• hr2001504 gornji tok Korane (Ovo područje je područje od značaja za vrste dugonogog šišmiša, vidru, potočnu mrenu, gavčicu, ploticu, velikog vijuna i običnu lisanku . Također, ovaj lokalitet vrlo je važan za očuvanje stanišnog tipa 32A0 Sedrene barijere krških rijeka Dinarida. Ugrozu ovome području predstavljaju modifikacije struktura unutarnjih vodenih tokova kao i strane invazivne vrste).

5.2. Zaštićena kulturna i spomenička baština

Cetin – saborni grad Hrvata, današnje mjesto Cetingrad i cijeli cetingradski kraj izuzetna su vrijednost hrvatske i srednjoeuropske povijesti.

Povijest cetingradskog kraja usko je vezana uz srednjovjekovnu hrvatsku državu, no povijesni izvori upućuju na kontinuitet naseljenosti još iz ilirskog i rimskog vremena.

41 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Cetingradski je kraj bogat kulturno-povijesnim znamenitostima značajnim za hrvatsku povijest, posebice iz razdoblja srednjovjekovne Kraljevine Hrvatske, nematerijalnom narodnom baštinom svoga stanovništva te zadivljujućim prirodnim ljepotama. Cetingrad je nastao na temeljima srednjovjekovnog naselja Vrčkovići koje je već 1082. godine dobilo crkvu „Marijina uznesenja”. Za turskih vremena naselje se je zvalo Kekić selo, da bi nakon oslobođenja od Turaka dobilo naziv Vališ selo po austrijskom generalu Wallischu. Tek u posljednjih stotinjak godina ustalilo se ime Cetingrad po obližnjim ostatcima staroga grada Cetina. Vrhunac svog političkog i kulturno-povijesnog značaja stari grad Cetin dosiže za vrijeme srednjovjekovne Kraljevine Hrvatske (lat. Regnum Croatiae) kada je u vlasništvu hrvatskih plemenitih kuća Nelipića, Frankopana i Zrinskih te je često služio kao saborni grad hrvatskih velmoža i cijelog naroda.

Najveća znamenitost Općine su ruševine staroga grada Cetina, značajne srednjovjekovne utvrde koja se nalazi nekoliko kilometara južno od Cetingrada i po kojoj je mjesto dobilo ime. U srednjem vijeku bila je u posjedu nekoliko znamenitih hrvatskih plemićkih kuća, a 1. siječnja 1527. godine na Cetinu je održan Cetinski sabor na kojem je hrvatsko plemstvo izabralo austrijskog nadvojvodu Ferdinanda I. Habsburga za hrvatskog kralja. U hrvatsko- turskim ratovima utvrda je više puta razarana i popravljana, a s prestankom turske opasnosti Cetin je napušten. U blizini ruševina nalazi se još nekoliko arheoloških lokaliteta koji svjedoče o važnosti srednjovjekovnog cetinskog kompleksa, poput ostataka starog franjevačkog samostana. Također, brojne su srednjovjekovne prometnice vodile kroz cetingradski kraj, od kojih neke vuku podrijetlo još iz rimskih vremena. Za vrijeme Domovinskog obrambeno-oslobodilačkog rata Cetingrad je bio potpuno razoren i okupiran, a cetingradski Hrvati istjerani sa svojih ognjišta. Mjesto je dugo iščekivanu slobodu konačno dočekalo 7. kolovoza 1995. godine, kada je Cetingrad oslobođen u sklopu vojno- redarstvene operacije Oluja, nakon čega je započeo povratak raseljenog stanovništva te poslijeratna obnova i izgradnja. Taj dan kada je oslobođen Cetingrad, 7. kolovoza, slavi se danas kao Dan Općine. U samom središtu mjesta nalazi se Trg hrvatskih branitelja, spomenik poginulim hrvatskim braniteljima te župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije sa župnim uredom.

Cetinska povelja jedan je od najznačajnijih dokumenata hrvatske državnosti, kojom plemstvo Kraljevine Hrvatske potvrđuje izbor nadvojvode Ferdinanda I. Habsburškog za hrvatskog kralja dana 1. siječnja 1527. godine na velikom saboru u Cetinu. Neposredno ispod teksta nalazi se sedam pečata kojima je ova izborna isprava ovjerena, i to hrvatski državni pečat (s otiskom četvrtastih polja što predstavlja prvu upotrebu hrvatskog državnog grba u diplomatske svrhe) u sredini, a do njega s lijeve i desne strane po tri pečata najuvaženijih hrvatskih velikaša toga vremena. Povelja se danas nalazi u Austrijskom državnom arhivu u Beču. Izuzetna važnost Cetinske povelje leži u tome što je ona dokaz samostalnog i suverenog odlučivanja hrvatskog plemstva o izboru vladara, a samim time i dokaz suverenosti Kraljevine Hrvatske.

Cetinski sabor jedan je od najznačajnijih događaja hrvatske povijesti koji je hrvatski politički život usmjerio na vojno i političko savezništvo s austrijskim i njemačkim zemljama za nekoliko sljedećih stoljeća. Iako habsburški vladari često puta nisu imali razumijevanja za hrvatske političke interese, samostalno odlučivanje Hrvata o izboru kralja na saboru te njegovo obećanje poštivanja hrvatskih pravica i povlastica dokazi su suverenosti Kraljevine Hrvatske te opstojnosti njenih državnopravnih tradicija. Hrvatsko je plemstvo, vodeći se drevnom i neprekinutom hrvatskom državnopravnom tradicijom, Kraljevinu Hrvatsku smatralo samostalnom i suverenom državom koju s ostalim zemljama Habsburške Monarhije

42 Strateški razvojni program Općine Cetingrad veže samo zajednička osoba vladara. Time su Hrvati potvrdili svoje tisućljetno političko i kulturno mjesto u obitelji starih državotvornih naroda i ravnopravnih kraljevina srednje Europe. Povodom 500. obljetnice zasjedanja Sabora hrvatskog plemstva u starom gradu Cetin, pokrenuta je inicijativa udruge Cetin 1527 , da se tom prigodom održi svečana sjednica Hrvatskog sabora u starom Gradu Cetin u Cetingradu.

Utvrda Cetin smještena je na izdvojenom brijegu kraj omanjeg sela pod imenom Podcetin te tlocrtnim oblikom predstavlja nepravilni trokut, s citadelom Ičizar (Ichiszar) i kulom Drenđulom u sredini. Citadelu Ičizar okružuju turski bedemi i tabije (bastioni), a s južne strane i dvostruki bedemi sa Zwingerom. Ostatci turske arhitekture svjedoče o Cetinu kao o jednom od najvažnijih i građevinski najvrjednijih djela turskog utvrdnog graditeljstva u hrvatskim zemljama uopće. To je stara hrvatsko-austrijsko-turska utvrda koja postoji još od 14. stoljeća, a ishodište ima u utvrdi knezova Frankopana da bi kasnije bila osvojena od strane Turaka te više puta rušena, paljena, popravljana i dorađivana.

Drevni Cetin okružen je s još nekoliko značajnih povijesnih lokaliteta koji su ili prethodili ili nastajali paralelno s frankopanskim Cetinom, a to su:

Mala Crkvina kraj izvora Kraljevac

Nalazi se sjeveroistočno od utvrde Cetin te predstavlja vjerojatno mjesto kastruma iz 12. – 13. stoljeća gdje se nalaze prvi početci Cetina. Arheološka su iskapanja otkrila temelje nevelikog burga čiji se tlocrt može vrlo dobro rekonstruirati. Nađeno je nekoliko klesanih ulomaka za koje je sigurno da pripadaju ranoj gotici druge polovice trinaestog stoljeća, a pretpostavlja se da potječu s crkve svetog Emerika po kojoj je Mala Crkvina vjerojatno i dobila ime.

Velika Crkvina na Baračevu Brdu

Lokacija se nalazi sjeveroistočno od utvrde Cetin, na prostranom Baračevu Brdu (poznato i pod nazivom Madžarevo). Arheološka su istraživanja pokazala da je ondje nekada stajala crkva s grobljem, vjerojatno posvećena svetom Nikoli.

Franjevački samostan – Kloštar

Lokacija starog franjevačkog samostana iz 15. stoljeća nalazi se jugoistočno od utvrde. Cetinski je franjevački samostan jedan od najznačajnijih franjevačkih samostana u Hrvatskoj u razdoblju 15. – 15. stoljeća, sjedište Cetinske kustodije te očito značajna građevina. Najznačajniji ostatak franjevačkog samostana je nadgrobna ploča Jurja Grgurića Karinskog iz 1502. godine, s grbom starohrvatskog plemena Lapčana i natpisom. U samostanskoj je crkvi prema povijesnim izvorima održana svečanost proglašenja nadvojvode Ferdinanda Habsburga hrvatskim kraljem 1. siječnja 1527. godine.

Kloštarsko vrelo

Nalazi se ispod ceste i pozicije Kloštar te je predstavljalo izvor vodoopskrbe staroga Cetina.

Cetinvaroš

Selo zapadno od Podcetina i utvrde, više manjih skupina kuća, vjerojatno položaj jednoga od starijih naselja.

43 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Kultura cetingradskog kraja bogata je povijesnom, folklornom i etnološkom baštinom, no možda je njen najprepoznatljiviji zaštitni znak upravo cetingradska tamburica. Za okolicu Cetingrada karakteristični su pjevani dvostihovi, višeglasni napjevi i glazba za kola (Sremica, Milica, Povezano i Kukunješće) uz pratnju tamburica samica (Kozarica) kakve se izrađuju u selu Batnogi.

Inventarizacija i klasifikacija kulturne baštine na području Općine Cetingrad obavljena je sukladno"Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara" (NN 69/99, 151/03, 157/03).

Trenutno stanje zaštite (SZ) određeno je slijedećim kategorijama: - R registrirano kulturno dobro upisano u Registar - P preventivno zaštićeno kulturno dobro - E evidentirano - N nije evidentirano

U sklopu valorizacije (VZ) kulturnih dobara, pojedinačne građevine i sklopovi u koje pripadaju i civilne, gospodarske i sakralne građevine, te arheološka baština, vrednovane su kategorijama

- Nacionalnog - Regionalnog - Lokalnog

Prijedlog mjera zaštite ( PMZ ) određen te sljedećim kategorijama:

-R registrirano kulturno dobro upisano u Registar -P preventivno zaštićeno kulturno dobro - PPO zaštita Prostornim programom uređenja Općine

LOKCIJA NAZIV ADRESA VRSTA SZ VZ PMZ

OBRAMBENA BATNOGA SPILJA ''PEĆINA'' N 2 R GRAĐEVINA

ARHEOLOŠKI LOKALITET ARHEOLOŠKI BATNOGA N 2 R PEĆINA KUĆA LOKALITET

ARHEOLOŠKO PODRUČJE ARHEOLOŠKI BOGOVOLJA N 2 P CRKVINA – BLANUŠE PODRUČJE

ARHEOLOŠKO PODRUČJE ARHEOLOŠKI BOGOVOLJA N 3 PPO STARO GROBLJE – ŽGELA PODRUČJE

TRADICIJSKA BOGOVOLJA BOGOVOLJA 16 N 2 P OKUĆNICA

TRADICIJSKA BOGOVOLJA BOGOVOLJA 21 N 2 P OKUĆNICA

TRADICIJSKA BOGOVOLJA BOGOVOLJA 32 N 3 PPO KUĆA

TRADICIJSKA BOGOVOLJA BOGOVOLJA 33 N 3 PPO KUĆA

44 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

PRAVOSLAVNA CRKVA SV. SAKRALNA BUHAČA E 2 P APOSTOLA PETRA I PAVLA GRAĐEVINA

ARHEOLOŠKO PODRUČJE ARHEOLOŠKO CETINGRAD N 3 PPO BUDIM - KRMARI PODRUČJE

ARHEOLOŠKO PODRUČJE ARHEOLOŠKO CETINGRAD N 3 PPO POGLEDALO - CETINGRAD PODRUČJE

GOSPODARSKA CETINGRAD ČESMA N 3 PPO GRAĐEVINA

GOSPODARSKA CETINGRAD ČESMA N 3 PPO GRAĐEVINA

ARHEOLOŠKO PODRUČJE ARHEOLOŠKO DONJE GNOJNICE CRKVINA – GNOJNICE/STARO N 2 P PODRUČJE GROBLJE

ARHEOLOŠKI LOKALITET ARHEOLOŠKI DONJE GNOJNICE N 2 P VUKOVIĆEVA SPILJA LOKALITET

SALOPEK MLIN NA RIJECI GOSPODARSKA DONJE GNOJNICE N 2 P KORANI GRAĐEVINA

ARHEOLOŠKO PODRUČJE ARHEOLOŠKO GLINICE N 3 PPO KAPELA - GLINICE PODRUČJE

TRADICIJSKA GLINICE GLINICE 1 N 3 PPO OKUĆNICA

GLINICE GLINICE 14 TRADICIJSKA N 3 PPO

TRADICIJSKA GLINICE (LOVRIĆI) GLINICE 18 N 3 PPO OKUĆNICA

TRADICIJSKA GLINICE (KATIĆI) GLINICE 43 N 3 PPO KUĆA

TRADICIJSKA GLINICE (KATIĆI) GLINICE 44 N 3 PPO OKUĆNICA

TRADICIJSKA GLINICE (KATIĆI) GLINICE 45 N 3 PPO OKUĆNICA

TRADICIJSKA GLINICE GLINICE 48 N 3 PPO OKUĆNICA

TRADICIJSKA GLINICE GLINICE 52 N 3 PPO OKUĆNICA

TRADICIJSKA GLINICE GLINICE 55 N 2 P OKUĆNICA

TRADICIJSKA GLINICE GLINICE 58 N 3 PPO OKUĆNICA

TRADICIJSKA GLINICE GLINICE 58 A N 3 PPO KUĆA

GLINICE GLINICE 60 TRADICIJSKA N 3 PPO

45 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

OKUĆNICA

ARHEOLOŠKI LOKALITET ARHEOLOŠKI GNOJNICE N 2 P GORNJA BARIĆEVA SPILJA LOKALITET

ARHEOLOŠKO PODRUČJE ARHEOLOŠKO GOJKOVAC N 1 R CRKVINA – GOJKOVAC PODRUČJE

MEMORIJALNO GOJKOVAC SPOMENIK NOB E 3 PPO OBILJEŽJE

TRADICIJSKA GOJKOVAC GOJKOVAC 5 N 3 PPO OKUĆNICA

TRADICIJSKA GOJKOVAC GOJKOVAC 7 N 3 PPO OKUĆNICA

TRADICIJSKA GOJKOVAC GOJKOVAC 8 N 3 PPO OKUĆNICA

TRADICIJSKA GOJKOVAC GOJKOVAC 11 N 2 P KUĆA

TRADICIJSKA GOJKOVAC GOJKOVAC 22 A N 3 PPO OKUĆNICA

TRADICIJSKA GOJKOVAC GOJKOVAC BB N 3 PPO OKUĆNICA

TRADICIJSKA GOJKOVAC GOJKOVAC BB N 3 PPO OKUĆNICA

GORNJA ŽRVNICA GOSPODARSKA MLIN NA POTOKU ŽRVNICA E PPO (MATIJEVIĆI) GRAĐEVINA

GORNJE TRADICIJSKA G. GNOJNICE 69 N 3 PPO GNOJNICE OKUĆNICA

GOSPODARSKA GRABARSKA MLIN N 3 PPO GRAĐEVINA

TRADICIJSKA KAPLJUV KAPLJUV BB N 3 PPO OKUĆNICA

ARHEOLOŠKO PODRUČJE ARHEOLOŠKO KOMESARAC N 3 PPO BRDO – JUKIĆI PODRUČJE

ARHEOLOŠKO KOMESARAC ARHEOLOŠKO PODRUČJE KIK N 3 PPO PODRUČJE

CIVILNA KRUŠKOVAČA ZGRADA ŠKOLE N 3 PPO GRAĐEVINA

GOSPODARSKA MALJEVAC MALJEVAC 10 N 3 PPO GRAĐEVINA

TRADICIJSKA MALJEVAC MALJEVAC 16 N 3 PPO OKUĆNICA

TRADICIJSKA PAŠIN POTOK PAŠIN POTOK 177 N 3 PPO OKUĆNICA

46 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

PAŠIN POTOK 169, MLIN NA GOSPODARSKA PAŠIN POTOK N 3 PPO POTOKU GRABARSKA GRAĐEVINA

PAŠIN POTOK 171, MLIN NA GOSPODARSKA PAŠIN POTOK N 3 PPO POTOKU GRABARSKA GRAĐEVINA

PAŠIN POTOK 173, MLIN NA GOSPODARSKA PAŠIN POTOK N 3 PPO POTOKU GRABARSKA GRAĐEVINA

PAŠIN POTOK GOSPODARSKA MLIN NA POTOKU GRABARSKA N 3 PPO (SAMARDŽIJE) GRAĐEVINA

ARHEOLOŠKO PODRUČJE ARHEOLOŠKO PODCETIN N 2 P CRKVINA – CETIN PODRUČJE

ARHEOLOŠKO PODRUČJE ARHEOLOŠKO PODCETIN R 1 R STARI GRAD CETIN PODRUČJE

ARHEOLOŠKI LOKALITET STARI ARHEOLOŠKO PODCETIN E 1 R GRAD MALI CETIN (KRALJEVAC) PODRUČJE

OBRAMBENA PODCETIN STARI GRAD CETIN R 1 R GRAĐEVINA

CIVILNA PODCETIN PODCETIN 113 N 3 PPO GRAĐEVINA

GOSPODARSKA PODCETIN CISTERNA N 3 PPO GRAĐEVINA

GOSPODARSKA PODCETIN IZVOR ''KRALJEVAC'' N 3 PPO GRAĐEVINA

ARHEOLOŠKI LOKALITET ARHEOLOŠKO POLOJSKI VAROŠ N 2 PPO CRKVIŠTE – POLOJSKI VAROŠ PODRUČJE

PRAVOSLAVNA CRKVA SAKRALNA POLOJSKI VAROŠ POKROVA PRESVETE N 3 PPO GRAĐEVINA BOGORODICE

TRADICIJSKA RUŠEVICA RUŠEVICA 78 N 3 PPO OKUĆNICA

TRADICIJSKA RUŠEVICA RUŠEVICA 94 N 3 PPO OKUĆNICA

RUŠEVICA 46, MLIN NA POTOKU GOSPODARSKA RUŠEVICA N 3 PPO RUŠEVICA GRAĐEVINA

MEMORIJALNO RUŠEVICA SPOMENIK NOB N 3 PPO OBILJEŽJE

ARHEOLOŠKI LOKALITET ARHEOLOŠKO SADIKOVAC ČARDAK – (STARA ŠKOLA) - N 3 PPO PODRUČJE SADIKOVAC

ARHEOLOŠKO PODRUČJE ARHEOLOŠKO ŠILJKOVAČA N 3 PPO ČARDAČIŠTE - BUTORCI PODRUČJE

ARHEOLOŠKO PODRUČJE ARHEOLOŠKO ŠILJKOVAČA N 3 PPO ZIDINA PODRUČJE

47 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

ŠILJKOVAČA (G. GOSPODARSKA ŠILJKOVAČA 135, MLIN N 3 PPO ŠILJKOVAČA) GRAĐEVINA

TRADICIJSKA TATAR VAROŠ TATAR VAROŠ 134 N 3 PPO OKUĆNICA

TRADICIJSKA TATAR VAROŠ TATAR VAROŠ 135 N 3 PPO OKUĆNICA

ARHEOLOŠKI LOKALITET ARHEOLOŠKO TRNOVI N 2 PPO ČAPOR PODRUČJE

TRNOVI GOSPODARSKA MLIN NA RIJECI KORANI N 2 P (SKUKANI) GRAĐEVINA

5.3. Program javnih potreba u kulturi

Javne potrebe u kulturi za koje se sredstva osiguravaju u proračunu Općine Cetingrad su: kulturne djelatnosti, programi i manifestacije od interesa za Općinu Cetingrad i Karlovačku Županiju.

Općina Cetingrad podržava i potiče programe udruga ,ustanova i drugih organizacija iz kulturne djelatnosti koje se sustavno bave zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara na području Općine, kulturno umjetnički amaterizam, adaptaciju i opremanje objekata kulture, glazbeno stvaralaštvo, arhivska djelatnost, izdavanje časopisa i listova o kulturi, arheološka i konzervatorska djelatnost, obilježavanje važnih datuma iz starije i novije povijesti Općine Cetingrad.

48 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

6. INFRASTRUKTURA Adekvatno riješena fizička infrastruktura (prometna, komunalna, itd.) temeljna je pretpostavka za kvalitetan razvoj bilo kojeg područja, a pogotovo županije i JLS. Na nivou cjelokupne Karlovačke županije, stanje u tom segmentu još uvijek nije u potpunosti riješeno; od sanacije svih komunalnih zadataka do efikasnije organizacije infrastrukturnih elemenata. Razvojni potencijal Karlovačke županije, a samim time i kvaliteta regije, postala bi još konkurentnija kada bi se više ulagalo u modernizaciju prometnica, sanaciju odlagališta otpada te izgradnjom sustava gospodarenja otpadom, u skladu sa standardima EU-a.

U ovom poglavlju analizira se osnovna infrastruktura kao što su promet, nerazvrstane ceste, vodoopskrba, elektroopskrba, javne površine i groblja, pošta i telekomunikacija Općine Cetingrad. Na samom kraju provedena je SWOT analiza te su definirane razvojne potrebe i potencijale same Općine.

6.1. Promet

Promet kao dio ljudskih aktivnosti bitno utječe na njegovu kakvoću; oplemenjuje i obogaćuje čovjekov život, ali istodobno uzrokuje i mnoge loše ekološke posljedice (emisija CO2, buka). Uz ocjenu da je broj i kapacitet prometnica zadovoljavajući, daljnji razvoj prometa trebao bi teći ka održavanju i podizanju nivoa sigurnosti sudionika te osuvremenjavanju postojećih prometnih pravaca.

U Općini Cetingrad postoji sustav državnih, županijskih, lokalnih i ostalih cesta. Državne ceste su: - D 216 -- Široka Rijeka – Maljevac – granični prijelaz Županijske ceste su: - Ž 3224 -- (Vojnić – Johovo) – Gojkovac – Batnoga, - Ž 3229 -- gr. Sisak – Gejkovac – Maljevac (D 216) - Ž 3258 -- Slunj (D1) – Cetingrad – BiH - Ž 3266 -- Slunj (D1) – D. Furjan – Bogovolja – Cetingrad (Ž 3258) - Ž 3270 -- Ž 3224 – Gojkovac – Batnog (Ž 3258) - Ž 3271 -- Maljevac (D216) – Pašin Potok (Ž 3258) Lokalne ceste su: - L 34141 -- Cvitovići (Ž 3257) – Ponor – Žalčeva Kosa (Ž 3224) - L 34143 -- Glinica – Gojkovac (Ž 3270) - L 34146 -- Ž 3224 Dejanović Križ – Ruševica – Cetingrad (Ž 3258) - L 34147 -- Ž 3258 – Gnojnice – Cetinski Varoš (Ž 3266) - L 34154 -- Donji Lađevac (Ž 3266) – Kruškovača (Ž 3266)

Na području Općine nalazi se stalni cestovni međudržavni granični prijelaz Maljevac – Velika Kladuša i međudržavni malogranični prijelazi Pašin Potok – Zagrad i Bogovolja – Hadžin Potok.

49 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

6.2 Nerazvrstane ceste

Ukupna duljina nerazvrstanih cesti u Općini Cetingrad iznosi 64 km, od toga cca. 40 km je asfaltirano, a cca. 24 neasfaltirano.

Nerazvrstane ceste u Općini Cetingrad Oznaka ceste Naziv ceste Dužina (m) NC 1 Ruševica - Gornja Žrvnica 3300 NC 2 Ponor - Mlinci 400 NC 3 Ruševica - Krivaja 1400 NC 4 Ruševica - Grdići 1000 NC 5 Gojkovac - Glinice 3000 NC 6 Begovo brdo 1400 NC 7 Batnoga 1500 NC 8 Radovica 1400 NC 9 Delić Poljana 700 NC 10 Tatar Varoš - Snos 1200 NC 11 Tatar Varoš - Višnjići 1600 Gnojnice (križ) - Donje Gnojnice NC 12 2300 (Korana) NC 13 Komesarac (mljekara) - Srednje selo 800 NC 14 Kruškovača - Valentići 600 NC 15 Komesarac - Johovica 500 NC 16 Bogovolja - Komesarac 7300 NC 17 Podcetin - Živčići 700 NC 18 Podcetin - Barać 500 NC 19 Kestenje 1900 NC 20 Bilo - Kapljuv (Barići) 1000 NC 21 Bilo - Kapljuv (Mrgani) 2400 NC 22 Cetinski Varoš - Sadikovac - Komesarac 1100 NC 23 Cetinski Varoš – Sadikovac (Capani) 1200 NC 24 Brinjska ulica -Glavica 500 NC 25 Cetingrad - Plitvička ul. + put Strmačka 1150 NC 26 Cetingrad - ul Matije Polića (groblje) 800 NC 27 Cetingrad - Brinjska ul. (Pavlinovići) 1300 NC 28 Šiljkovača - granica BIH (Mušići) 1600 NC 29 Šiljkovača - Đurin Potok 7300 NC 30 Grabarska - Lesari 400 NC 31 Grabarska - precrpna stanica - Cvitkovići 1300 NC 32 Pašin Potok - Lesari - Grdići 1000 NC 33 Pašin Potok (mljekara) - Samardžija brdo 700 NC 34 Pašin Potok - Gornji Pašin Potok 1000 NC 35 Pašin Potok - Mulci 400 NC 36 Pašin Potok (Magdići) - vodosprema 300 NC 37 Maljevac - Buhača (Rekići) 900 NC 38 Maljevac - pravoslavno groblje 2000 NC 39 Maljevac - Maljevačko Selište 2700 NC 40 Polojski Varoš 1400 NC 41 Strmačka 2300 UKUPNO METARA: 64.250

50 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Problem nerazvrstanih cesta su: održavanje, nasipavanje, zimsko čišćenje, odron i proširenja. Problem asfaltiranih cesta je: proširenje, te promet vozila s prekomjernom težinom što izazivanja pucanje i urušavanje. 6.3. Vodoopskrba

Vodoopskrbnim sustavom, područje Općine Cetingrad je pokriveno 60 %, i u tijeku je ishođenje potrebne dokumentacije za vodoopskrbu južnog dijela Općine.

Lokalni sustav vodovoda bazira se na izvorištima Živo Vrelo (5. l/sek) Krmarevac ( 1.5 l/sek) i od kojih se voda preko crpne stanice Grabarska odvodi do vodospreme Glavica. Vodovod opskrbljuje naselja: Cetingrad, Podcetin, Pašin Potok, Šiljkovača, Batnoga, Grabarska , Delić Poljana, Maljevačko Selište, Strmačka, Polojski Varoš, Begovo Brdo, Kuk, Ponor, Ruševica, i Tatar Varoš pokriveno je 50 % priključenjem na vodovodnu mrežu.

Glavni cjevovod položen je do Cetingrada, od kojeg se granaju priključni vodovodi s cijevima promjera Ø 60, 90 ,110 i 160. U ostalim naseljima domaćinstva imaju vlastite cisterne (bunare). Na području Općine postoje četiri vodospreme vodovodnog sustava: Glavica, kapaciteta 100 m³ i Polojski Varoš, kapaciteta 300 m³, Pašin potok 150 m³, Tatar Varoš 150 m³, Hidrantska mreža postoji u Cetingradu, Podcetinu, Pašin Potoku, Maljevcu, Tatar Varoši, Batnogi i Strmački. Na području Općine Cetingrad ne postoji sustav odvodnje otpadnih voda.

6.4. Elektroopskrba

Energetska učinkovitost je veliki poticaj i ukupnom gospodarstvu. Podizanjem svijesti stanovništva o važnosti ove teme otvara se prostor za nova radna mjesta u rekonstrukciji objekata s ciljem podizanja energetske učinkovitosti

Područjem Općine prolazi 35 kV dalekovod TS Slunj – TS Vojnić. Općina Cetingrad opskrbljuje se električnom energijom preko trafostanice TS 35/10 kV Slunj, koja je van granica Općine. Distribucija električne energije vrši se preko 10(20)kV dalekovoda na čeličnim nosačima. Niskonaponska mreža razvedena je u svim naseljima.

6.5. Pošta i komunikacije

Na području Općine Cetingrad djeluje jedna poštanska jedinica u Cetingradu. U proteklom periodu Općina Cetingrad je u potpunosti pokrivena osnovnim uslugama telefonske mreže.

51 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

6.6. SWOT analiza infrastruktura

SNAGE SLABOSTI ➢ Donekle dobra prometna povezanost ➢ Nedefinirano i neriješeno pitanje prometne infrastrukture Općine i ➢ Donekle zadovoljavajuće rješenje nerazvrstanih cesta vodoopskrbe, elektro-opskrbe i PTT ➢ Nepostojanje infrastrukture za

razvojne projekte

MOGUĆNOSTI PRIJETNJE ➢ Poticanje korištenja alternativnih ➢ Neodgovarajuća izgrađenost i izvora energije održavanje prometnica

➢ Kvalitetnije održavanje prometnica i ➢ Nepoštivanje standarda održivog rješenje parkirnog prostora razvoja i ekologije

➢ Veće korištenje sredstava EU fondova

➢ Program razvoja infrastrukture

Izvor: obrada autora, 2018

52 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

7. KOMUNALNA DJELATNOST

Pod komunalnim gospodarstvom razumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti, naročito pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i održavanje objekata i uređenja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području jedinica lokalne samouprave. Obavljanje komunalnih djelatnosti najčešće uključuje slijedeće vrste poslova: • Izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih dijelova kanalizacijskog sustava • Prikupljanje i deponiranje komunalnog otpada • Održavanje okoliša • Održavanje nerazvrstanih cesta • Vodoospkrba • Održavanje javne rasvjete • Održavanje javnih površina

Komunalna društva, osobito u sklopu jedinica lokalne samouprave imaju nezamjenjivu zadaću u osiguranju životnih uvjeta svih građana, osobito kroz povećanje učinkovitosti komunalnog gospodarstva koje je jedan od preduvjeta za povećanje učinkovitosti ukupnog gospodarstva.

7.1. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Djelatnost odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te crpljenje, odvoz i zbrinjavanje otpadnih voda i mulja je komunalna djelatnost, od posebnog društvenog interesa, koju obavlja nadležno komunalno poduzeće. Nadležno komunalno poduzeće dužno je trajno i kvalitetno obavljati navedene komunalne djelatnosti, osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti. Na području Općine Cetingrad ne postoji sustav odvodnje otpadnih voda. Sve otpadne vode treba prije ispuštanja u recipijent tretirati tako da se uklone sve štetne posljedice za okolinu, prirodu i recipijent.

7.2. Program gospodarenja čvrstim otpadom Prostornim programom Karlovačke županije predviđeno je da Općina Cetingrad za trajno odlaganje komunalnog otpada koristi slunjsko odlagalište, a u slučaju više sile, kao što je elementarna nepogoda ili ratna opasnost, aktiviralo bi se rezervno odlagalište na području Općine Cetingrad koje bi bilo privremenog karaktera. Program gospodarenja otpadom Općine Cetingrad donosi Općinsko vijeće za razdoblje od šest godina, a njegove izmjene i dopune po potrebi. Program gospodarenja otpadom JLS, objavljuje se na internetskim stranicama Općine i u Službenom glasniku Karlovačke županije. Prikupljanje i odvoz otpada obavlja vlastiti komunalni pogon Općine Cetingrad. Općina Cetingrad ima organiziran odvoz i prikupljanje miješanog komunalnog otpada jednom tjedno te raspolaže s ukupno 43 kontejnera za prikupljanje miješanog komunalnog otpada zapremnine 5 m³. Na području Općine nema organiziranog odvoza glomaznog otpada niti izvođenog prikupljanja posebnih kategorija otpada kako ne postoje podaci o količinama odvojeno prikupljenih kategorija kao što su papir, plastika, staklo i metali. Organiziranim sakupljanjem otpada na području Općine Cetingrad obuhvaćena su sva naselja. Prema podacima iz objavljene Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada na području Općine Cetingrad navodi se kako će se zeleni otoci nalaziti na slijedećim lokacijama:

53 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Maljevac, Tatar Varoš, Kruškovača i Cetingrad. Općina Cetingrad je pokrenula dostavu ponuda kojim bi se problem komunalnog otpada riješio putem koncesije na period od 5 god.

Također, Općina Cetingrad će u budućem Prostornom planu predvidjeti lokaciju reciklažnog dvorišta.

7.3. Zrak i buka

Pojam buke reguliran je Zakonom o zaštiti od buke (NN RH 20/03) u smislu buke štetne po zdravlje. To je svaki zvuk koji prekoračuje najviše dopuštene razine utvrđene provedbenim propisom s obzirom na vrijeme i mjesto nastanka u sredini u kojoj ljudi rade i borave. Zakon određuje mjere zaštite od buke radi sprječavanja ili smanjivanja buke u cilju otklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi, ali ne regulira utjecaj buke na neke sastavnice okoliša (npr. životinjski svijet, kulturnu baštinu i sl.), premda se provedbeni propisi donose uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za zaštitu okoliša i prostorno uređenje. Zaštitu od buke dužni su provoditi i osigurati njezino provođenje tijela državne uprave, jedinice regionalne samouprave, jedinice lokalne samouprave te pravne i fizičke osobe i građani i to danonoćno.

7.4. Javne površine , groblja

Javna površina je svaka površina javne namjene čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne zelene površine, pješačke staze, pješačke zone, otvoreni odvodni kanali, trgovi, parkovi, dječja igrališta i javne prometne površine te dijelovi javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu). Javna površina smatra se zasebnim objektom štićenja, sukladno podzakonskom propisu koji uređuje područje provedbe tehničke zaštite. Javne i društvene građevine namijenjene su za: - upravu i pravosuđe, - odgoj i obrazovanje, - zdravstvo i socijalnu skrb, - kulturne i društvene organizacije, - javne i prateće sadržaje (banka, pošta i sl.), - šport i rekreaciju, - vjerske sadržaje.

Na površinama groblja mogu se graditi, pored prostora za ukapanje umrlih, prateće građevine koje služe osnovnoj funkciji groblja (oproštajni, prateći i pogonski dio, prometne površine, parkirališta i ostale usluge). Uređenje svih groblja, gradnja pratećih građevina, te oblikovanje opreme što se na groblju postavlja, mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji takvih prostora. 7.5 Minirana i minsku sumnjiva područja

Područje Općine Cetingrad zbog blizine granice sa susjednom Bosnom i Hercegovinom bilo je zahvaćeno ratnim djelovanjima u vrijeme obrambenog domovinskog rata te je bila vrlo važna karika u obrani Grada Karlovca. Zbog tih razloga na tom području posijan je određen

54 Strateški razvojni program Općine Cetingrad broj minsko-eksplozivnih sredstava, te je vrlo bitno ukazati na problem miniranosti tog područja, kako bi bez obzira na problem mina socijalni, te turističko-privredni život dosegli prijeratnu razinu. Prema podacima koje posjeduje HCR,iz 2017. god. ukupno sumnjivo minirani prostor u općini Cetingrad širi se na otprilike 1.793.902 m2 i označen je sa 197 oznaka (tabli)i računa se da postoji otprilike 42 minskih zapisnika prema kojima je posijano otprilike 850 mina. Minski sumnjivi prostor i mine su pretežno raspoređene uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom u istočnom i jugoistočnom dijelu Općine. HCR svojim općim izvidima, tehničkim izvidima ili izvidima s kojima se predlaže razminiranje određenog područja, svake godine programski reducira područja sumnjivog prostora u općini Cetingrad. Tako je prema Županijskom programu za 2003.godinu određena redukcija od oko 400.000 m2 minski sumnjivog prostora u općini Cetingrad. Do sada je u općini Cetingrad razminirano oko 25.000 m2. Ta površina se odnosi na područje oko Carević Sela. Sljedećih godina HCR će nastojati reducirati što veći sumnjivi prostor u Općini Cetingrad kako bi se što prije uspostavilo zadovoljavajuće okružje za veći razvoj turizma, stočarstva, ribolova, industrije, odnosno svih potencijalnih resursa koje nudi ova Karlovačka Općina.

7.6. SWOT analiza komunalne djelatnosti

SNAGE SLABOSTI ➢ Donekle riješeno prikupljanje i ➢ Neriješeno pitanje odvodnje zbrinjavanje otpada pročišćavanja otpadnih voda ➢ Donekle dobro organizirana komunalna ➢ Nepostojanje dvorišta za recikliranje djelatnost otpada ➢ Sportski objekti i dječja igrališta ➢ Uređenje površina

MOGUĆNOSTI PRIJETNJE ➢ Razvoj kanalizacijskog sustava ➢ Neosviještenost stanovništva za ➢ Izgradnja dvorišta za recikliranje ekologiju otpada ➢ Divlja odlagališta ➢ Izgradnja i održavanje sportskih objekata i dječjih igrališta ➢ Veće korištenje sredstava EU fondova ➢ Sustav gospodarenja otpadom ➢ Plan uređenja površina

Izvor: obrada autora, 2018.

55 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

8. DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Kada se govori o društvenim djelatnostima, mora se naglasiti da su one usko povezane uz razvoj ove mlade Općine i njezine građane. U ovom se djelu daje prikaz društvenih djelatnosti koje Općina kroz svoju infrastrukturu i širu zajednicu nudi građanima.

Sustav društvenih djelatnosti uključuje slijedeće poslove, odnosno aktivnosti: • poslove koji obuhvaćaju zaštitu na radu, zaštitu od požara, zaštitu i spašavanje, • poslove predlaganja programa javnih potreba Općine u području društvenih djelatnosti, • osiguravanje financijskih i materijalnih uvjeta za redovnu i programsku djelatnost ustanova u vlasništvu • praćenje rada poslovanja Općinskih ustanova predškolskog odgoja i ustanova obrazovanja i kulture, • vođenje postupka stipendiranja studenata, • vođenje postupka dodjeljivanja sredstava sukladno Odluci o socijalnoj skrbi • poslove na unapređenju rada s udrugama građana i promicanju sudjelovanja građana u odlučivanju, te razvoju civilnog društva, političkih stranaka, vjerskih zajednica, nacionalnih manjina, sindikata, braniteljskih, antifašističkih te drugih udruga koje su od interesa za Općina.

Sustav društvenih djelatnosti zahtijeva zajedništvo udruga i zadruga, podsustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, obrazovanja te objekte i institucije koje promiču kulturni i sportski život stanovnika. Prema tome, veći dio djelatnosti i usluga nisu direktno pod kompetencijom Općine, stoga je prikaz tako koncipiran.

Unutar sustava društvenih djelatnosti, podsustav obrazovanja ima vrlo važnu ulogu. Kod kvalitete obrazovanja mladih ljudi, ali i kod njihovog zadržavanja u vlastitom kraju, kao presudni preduvjet se javlja visoko razvijena obrazovna infrastruktura. Kao i kod obrazovanja, i kod podsustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi važno je promotriti potrebu stanovništva za institucijama i razvijenoj infrastrukturnoj mreži, nužnost njihove izgradnje, adaptacije ili prenamjene, te „gravitaciju“ stanovnika Općine prema drugim jedinicama lokalne samouprave radi zadovoljenja potreba za zdravstvenom zaštitom. Društvene djelatnosti moraju pronaći više poveznica s gospodarskim potencijalom. Takav pristup je potreban u većoj mjeri kako bi se stvorila cjelovita slika područja preko programa razvoja i time omogućio razvoj novih ideja koje bi ostvarile dugoročni gospodarski prosperitet.

8.1. Obrazovanje

Osnovna škola:

OŠ Cetingrad je izgrađena 1965. godine i u njoj se od 1967. do 1991. godine odvijao rad u dvije smjene.

U svom sastavu ima 8 područnih škola od kojih je do 1991. godine radilo ukupno 6.

1. PŠ Kruškovača – osmorazredna 2. PŠ Sadikovac – četverorazredna

56 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

3. PŠ Batnoga – četverorazredna 4. PŠ Tatar Varoš – četverorazredna 5. PŠ Gnojnice – četverorazredna 6. PŠ Maljevac – četverorazredna

Područne škole Ruševica i Gojkovac su prije 1991. godine prestale s radom zbog smanjenja broja djece. Zbog Domovinskog rata i progona stanovništva s čitave Općine Cetingrad škola je imala prekid rada od 2. listopada 1991. do 1. listopada 1996. godine.

8.2. Zdravstvo

Podaci o zdravstvenoj zaštiti u Hrvatskoj u skladu su s preporukama i definicijama Svjetske zdravstvene organizacije. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti omogućeno je otvaranje privatne prakse i osnivanje privatnih ustanova. U tijeku 1994. završena je preobrazba zdravstvenih ustanova i njihovo organizacijsko prilagođavanje tom zakonu, što je imalo za posljedicu prestanak rada medicinskih centara i njihovu preobrazbu u ustanove primarne i bolničke zdravstvene zaštite te zavode za javno zdravstvo. 1997. počinje proces zakupljivanja dijelova zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite (domova zdravlja i ljekarni) u vlasništvu županija i Općina. U 2003. počeo je proces spajanja domova zdravlja i osnivanja županijskih domova i domova zdravlja Općina te se od te godine broj domova zdravlja smanjio.

Dom zdravlja Slunj je samostalna zdravstvena ustanova registrirana kod Trgovačkog suda u Karlovcu za pružanje usluga primarne zdravstvene zaštite i specijalističko – konzilijarne zdravstvene zaštite – radiologije s mamografijom i ultrazvučnom dijagnostikom osiguranicima s područja Grada Slunja, Općine Cetingrad i Općine Rakovica.

Ustanova posluje na tri lokacije, u matičnom objektu u sjedištu Ustanove u Slunju, Plitvička 18 a, te u samostalnim objektima ambulante Cetingrad u Cetingradu., u kojem postoji i ordinacija dentalne medicine.

8.3. Socijalna skrb

Sustav socijalne skrbi definiran je Zakonom o socijalnoj skrbi kao temeljni zakon kojim se uređuje način obavljanja i financiranja djelatnosti socijalne skrbi, korisnici prava, postupak za ostvarivanje tih prava, te druga pitanja od značenja za obavljanje ove djelatnosti. Socijalna skrb je djelatnost kojom se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba. Pritom je riječ o potrebama koje ove osobe, zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih razloga, ne mogu zadovoljiti same, niti uz pomoć članova obitelji. Radi sprečavanja, ublažavanja i otklanjanja uzroka i stanja socijalne ugroženosti socijalnom skrbi pruža se potpora obitelji, posebice djeci i drugim osobama koje ne mogu brinuti same o sebi.

Općenito govoreći, ranjive skupine, odnosno skupine s povećanim rizikom siromaštva i socijalne isključenosti, su one s niskim primanjima (nezaposleni, starije osobe bez mirovine, određene kategorije umirovljenika, jedno roditeljske obitelji), ranjive etničke manjine (Romi), osobe s invaliditetom i dr. Sredstva za financiranje djelatnosti socijalne skrbi osiguravaju se pretežno iz državnog proračuna, i to oko 96 %, dok se ostalih 4 % osigurava iz prihoda za posebne namjene.

57 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Socijalna skrb Općine:

Centar za socijalnu skrb Slunj je javna ustanova osnovana rješenjem Ministarstva socijalne politike i mladih, sukladno članku 117. stavka 2. Zakona o socijalnoj skrbi. Centar za socijalnu skrb Slunj nadležan je za područje Grada Slunja i Općine Cetingrad i Rakovica. To područje obuhvaća površinu od 803 km2 i 11 465 stanovnika. U Centru je zaposleno 9 djelatnika, od čega 5 stručnih djelatnika koji stoje na raspolaganju korisnicima u pružanju svih oblika pomoći.

Socijalni program Općine Cetingrad: Socijalni kriteriji: - osobe bez novčanih i materijalnih primitaka - korisnici pomoći pri Centru za socijalnu skrb - drugi kriteriji utvrđeni pojedinim oblicima pomoć

Oblici pomoći socijalnog programa Općine Cetingrad za 2017.godinu

• Novčana naknada za opremu novorođenog djeteta • Subvencija prijevoza učenika Srednjih škola • Jednokratna novčana pomoć • Pomoć u financiranju komunalnih usluga • Pomoć u sufinanciranju troškova nabavke ogrijeva • Sufinanciranje programa Crvenog križa Slunj

8.4. Sport

Od sportskih aktivnosti u općini Cetingradu djeluje nogometni klub Cetingrad osnovan 1994 godine. Općina Cetingrad je pokrenula izradu dokumentacije o rekonstrukciji i uređenje infrastrukture na stadionu, opremanje zgrade NK Cetingrad uz dogradnju kotlovnice, postavljanje rasvjete na igralištu, te dogradnju montažnih tribina. Projekt je kandidirana na mjeru 7.4.1 EU fondova.

8.5. Udruge građana

Udruga Cetin 1527. je osnovana s ciljem njegovanja i promicanja kulturnih, etnoloških, ekoloških, arheoloških, prosvjetnih i gospodarskih interesa i ciljeva cetingradskog kraja, te zaštite, očuvanja i revitalizacije povijesnih spomenika – ruševina staroga grada Cetina.

Lovačko društvo Kuna iz Cetingrada osnovano je 1996. godine. Sve odluke donosi Izvršni odbor koji odgovara Skupštini. Društvo broji sedamdesetak članova i pokriva skoro cijelu općinu Cetingrad (cca. 140 km²). Lovište LD Kuna graniči s Bosnom i Hercegovinom, a prirodne su granice rijeke Korana i Glina. Nakon Domovinskog rata fond divljači je obnovljen. Cetingradski lovci najčešće love srneću i crnu divljač, a na lovištu obitavaju i šljuke.

Lovački dom se nalazi u Radovici, a osim toga lovište je opremljeno s pet lovačkih nadstrešnica u Batnogi, Kruškovači, Lepušnjaku, Paležu i Radovici. Lovni turizam postaje dijelom ponude Općine, gdje sve više lovaca dolazi iz Italije i Austrije.

58 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Kulturno-umjetničko društvo Cetingradska tamburica osnovano je krajem 2000. godine te s ponosom prenosi i predstavlja tradicije, običaje i folklor cetingradskog kraja. Za okolicu Cetingrada karakteristični su pjevani dvostihovi, višeglasni napjevi i glazba za kola (Sremica, Milica, Povezano i Kukunješće) uz pratnju tamburica samica (Kozarica) kakve se izrađuju u selu Batnogi.

Planinarsko društvo Crvene stijene osnovano je u proljeće 2009. godine na inicijativu nekolicine planinarskih entuzijasta i zaljubljenika u prirodu iz naselja Gnojnice. Uz pomoć karlovačkih planinara cetingradski su planinari trasirali i markirali planinarsku stazu pod nazivom „Koranski planinarski put“ koja počinje kod škole u naselju Gnojnice te vodi kroz živopisnu prirodu doline rijeke Korane.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Cetingrad osnovano je u siječnju 2004. godine u skladu sa stoljetnom tradicijom dobrovoljnog vatrogastva u Hrvata. Društvo ima tridesetak članova te je njihov zadatak spašavanje ljudi i imovine od požara i drugih nesreća. Od opreme društvo posjeduje cisternu, kombi vozilo za prijevoz vatrogasne skupine te ostalu potrebnu opremu za vatrogasne intervencije. Općina Cetingrad ishodila je projektnu dokumentaciju za rekonstrukciju zgrade DVD-a sa dogradnjom za smještaj vozila. Projekt je kandidiran za EU fondove za mjeru 7.4.1 te su odobrena sredstva za radove koji bi trebali započeti 2019. god.

8.6. SWOT analiza društvene djelatnosti

SNAGE SLABOSTI ➢ Donekle dobar sustav predškolskog i ➢ Neriješena skrb za starije i nemoćne osobe osnovnoškolskog obrazovanja ➢ Nedovoljna valorizacija kulturnih i ➢ Donekle zadovoljavajuća primarna tradicionalnih vrijednosti zdravstvena zaštita ➢ Nedovoljno razvijen “društveni život” ➢ Bogata povijest prostora (knjižnica, likovna kolonija, kulturni ➢ Tradicionalni osjećaj identiteta događaji) ➢ Razvijena sportska aktivnost

MOGUĆNOSTI PRIJETNJE ➢ Organizirani pristup valorizaciji bogate ➢ Neodgovarajuća i nesustavna valorizacija povijesti prostora te kulturnih i tradicijskih kulturnih i tradicijskih vrijednosti (moguća vrijednosti (turistička ponuda) devastacija) ➢ Ulaganje u obrazovanje (ukupno) i jači ➢ Dugoročna strategija razvoja društvenih poticaj djelatnosti (ne postoji) ➢ Podizanje kvalitete zdravstvenih usluga ➢ Nedostatno financiranje (brdsko planinsko ➢ Izgradnju sadržaja za turističku ponudu i područje) građanstvo ( sportska dvorana, igrališta i sl.) ➢ Dječji vrtić

Izvor: obrada autora, 2018.

59 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

9. GOSPODARSTVO

U sljedećem poglavlju prikazana je osnovna analiza gospodarstva i općenito ekonomije na području Strateškog razvojni program Općine Cetingrad.

Razvoj gospodarstva Općine određen je prirodnim predispozicijama poput geografskog položaja, prirodnih resursa i klime, dok je, s druge strane, određen tržišnim uvjetima, tehničko-tehnološkim napretkom i razinom razvoja infrastrukture.

9.1. Ključni gospodarski sektori ( poljoprivreda, šumarstvo, turizam )

Polazište za bilo koje ozbiljnije razmatranje područja su osnovne prirodne vrijednosti i održivo korištenje istih kao dobra osnova za razvoj, a na područjima posebne državne skrbi, u koje spada i Općina Cetingrad su:

- poljoprivredni potencijali, - šume, - vode, - mineralne sirovine, - turistički potencijali

Glavne gospodarske grane na području Općine su poljoprivreda te malo i srednje poduzetništvo. Razvijena je obrada drva, prijevozničke usluge, trgovina i ugostiteljstvo, a kraj je nadaleko poznat po proizvodnji mlijeka i sira visoke kakvoće , te uzgoju konja, ovaca i krava.

9.1.1. Poljoprivreda

POLJODJELSTVO je po važnosti prva gospodarska grana Općine. Osnovni pravci i ciljevi razvoja poljodjelstva morali bi se temeljiti na:

• Optimalnom vrednovanju svih uvjeta za razvoj poljodjelstva,

• Na proizvodnji onih proizvoda za koje već i sada postoji izražena potražnja u okolnom prostoru i široj regiji

Kao najvažniji poljodjelski proizvodi bit će, zbog blizine navedenih gradova, povrtlarske kulture. Danas se povrtlarski proizvodi, iako postoji mogućnost prodaje, još uvijek proizvode uglavnom za osobne potrebe. Jedna od prednosti poljodjelske proizvodnje mogla bi biti i “zdrava hrana” s posebnom ponudom u ugostiteljstvu, za što postoje uvjeti, a za sada takve ponude nema ili je nedovoljna. Sve ove mjere za pokretanje i poticanje poljodjelske proizvodnje najvećim bi se dijelom oslanjale na obiteljska gospodarstva koja ne bi trebala postati monokulturna. Potrebno je urediti postojeće i izgraditi mrežu novih poljskih putova za korištenje mehanizacije (traktora i sl.). Obrađene poljodjelske površine potrebno je po mogućnosti spajati i zamjenom određenih površina stvarati veće posjede radi lakše obrade i boljih rezultata. Poljoprivredne površine dvojako su razvrstane i to kao: poljoprivredne površine na osobito vrijednom tlu u širim predjelima naselja koje se koriste za intenzivnu

60 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

poljoprivredu i poljoprivredne i šumske površine preostalog dijela Općine – vrijedno poljoprivredno tlo, ostala obradiva tla i ostalo poljoprivredno tlo – pretežito krajolici koji tvore svojstven mozaik šumskih i poljoprivrednih površina. Glavna gospodarska djelatnost je proizvodnja i prodaja poljoprivrednih proizvoda te proizvodnja mlijeka, sira i uzgoj stoke. ''Na području Općine Cetingrad ima 6112 ha oranica (46 %), 187 ha voćnjaka (1.40 %), 918 ha livada (6.90 %) vinograda 12 ha (0.1 %), 1250 ha pašnjaka (9.40 %), te šuma 4.820 ha (36.20 %) tj. ukupno 13.299 ha. Najveći dio poljodjelskog zemljišta je u privatnom vlasništvu, a dijelom neobrađeno i zapušteno. Sve je prisutnije napuštanje sela i agrara, te orijentacija prema neagriranim djelatnostima. Voćarstvo na području Općine Cetingrad dobiva sve više na značaju. Na području Općine postoje 194 poljoprivrednih gospodarstava koja se u većoj ili manjoj mjeri bave proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda i uzgoja stoke.

9.1.2.Voćarstvo

Voćarstvo na području Općine Cetingrad dobiva sve više na značaju. Na području Općine Cetingrad nalazi se plantažni voćnjak jabuke i trešnje na površini cca 50 ha, poduzeća AGROCETIN, te su prisutni i ostali plantažni voćnjaci šljive (čačanke), koštunjičavog voća (borovnice, maline, kupine) u vlasništvu OPG-ova.

Tablica 6: Površina korištenoga poljoprivrednog zemljišta privatnih kućanstava u Općini Cetingrad

ORANICA LIVADA KRŠKI PAŠNJAK VOĆNE VRSTE UKUPNO Površin Broj Ukupna Površina Površina Površina Broj Broj a ARKO Broj Broj površina Naziv naselja ARKOD ARKOD ARKOD ARKOD ARKOD ARKOD D ARKOD ARKOD ARKOD parcela parcela parcela parcela parcela parcela parcel parcela parcela parcela (ha) (ha) (ha) (ha) a (ha) Cetingrad 101 80.49 39 23.41 6 12.28 3 0.29 149 116.47 Batnoga 72 52.59 23.40 10.40 5 4.61 2 0.27 102 67.88 Begovo Brdo 5 14.14 1 0.96 2 2.28 - - 8 17.98 Bilo 65 7.79 ------5 7.79 Bogovolja 37 54.59 13 13.44 7 29.97 3 0.98 62 98.90 Buhača 31 48.81 8 4.56 - - - - 39 53.37 Certinski Varoš 16 15.42 2 0.81 4 3.68 3 1.17 25 21.08 Delić Poljana 2 1.26 2 1.13 1 0.49 - - 5 2.88 Donja Žrvnica 10 39.27 2 6.77 8 18.27 - - 20 64.31 Donje Gnojnice 9 270 2 0.42 1 0.32 12 3.44 Đurin Potok 4 2.08 4 2.84 - - - - 8 4.91 Glinice 16 17.66 36 29.32 7 10.05 20 21.97 79 78.99 Gnojnice 2 2.51 4 6.14 - - - - 6 8.65 Gojkovac 11 15.35 20 44.22 2 42.61 1 0.25 34 102.42 Gornja Žrvnica 18 99.53 2 1.78 1 0.31 - - 21 101.62 Gorne Gnojnice 6 4.15 - - 1 0.24 3 0.47 10 4.85 Grabarska 64 56.78 30 12.07 10 13.35 6 0.69 110 82.89 Kapljuv 5 17.34 ------5 17.34 Kestenje 3 5.00 1 1.66 1 1.59 4 1.76 9 10.01 Komesarac 20 17.30 10 10.17 2 0.66 3 1.43 35 25.97 Kruškovača 7 6.05 3 1.71 1 0.64 1 0.21 12 8.60 Kuk 10 18.99 2 4.17 1 10.08 2 3.85 15 36.99 Luke 12 10.18 4 2.39 - - 1 0.30 17 12.88 Maljevac 45 87.11 22 24.55 1 3.67 4 9.67 72 125 Maljevačko 16 22.67 2 0.70 - - 4 9.14 22 32.52 Selište

61 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Pašin Potok 105 90.04 25 13.85 14 4.99 2 0.33 146 109.20 Podcetin 8 5.78 5 3.82 1 5.02 4 0.45 18 15.07 Polojski Varoš 59 86.71 11 5.15 11 19.14 8 9.20 89 110.20 Ponor 39 34.89 30 25.50 19 44.84 10 3.34 99 109.20 Ruševica 34 48.35 37 32.37 9 26.73 17 22.89 97 130.74 Sadikovac 5 5.38 - - - - 2 1.07 7 6.45 Srednej Selo 3 2.18 1 2.10 1 3.43 - - 5 7.71 Strmačka 27 20.61 20 11.56 2 1.18 1 0.70 52 34.28 Šiljkovača 33 20.68 13 7.45 15 22.90 2 0.72 63 51.76 Tatar Varoš 29 26.97 17 15.80 10 17.61 5 1.71 62 28.34 Trnovi ------1 28.34 UKUPNO 928 1308.74 380.40 321.22 148 297.94 112 90.24 1256 1740.39

Izvor: ARKOD 31.12.2017

9.1.3. Šumarstvo

Više od polovice površine Karlovačke županije pokrivaju šume i šumska zemljišta. Većina šuma je u državnom vlasništvu i njima gospodari JP „Hrvatske šume“ d. o. o. Zagreb, koje na području Karlovačke županije gospodari površinom od 179.000 ha, što je 8,9 % od površine državnih šuma u RH, s prosječnim godišnjim etatom od 550.000 m3 drvne mase, što je 9,5 % od etata državnih šuma u RH. Privatne šume prostiru se na površini od 51.000 ha, što je 8,8 % od površine privatnih šuma u RH. Godišnje se u ovim šumama iskoristi oko 50.000 m drvne mase. Ukupno se na području Karlovačke županije godišnje iskoristi oko 600.000 m³ drvne mase, što je 8,8% drvne mase u RH. U strukturi drvne mase prema vrstama drveta prevladavaju tvrde listače (bukva, hrast, grab...), a prema drvnim sortimentima 55 % drvne mase je za preradu u pilanama, a ostatak od 45 % je za ogrjev i kemijsku preradu..

Šumarija Cetingrad gospodari šumama na površini od 5 410,52 ha. Najveću zastupljenost čini obična bukva, zatim hrast kitnjak, obični grab. pojavljuju se i pitomi kesten hrast cer, gorski javor, divlja trešnja, imamo nešto kultura obične smreke, sa primjesama običnog i crnog bora, europskog ariša, američkog borovca.

Godišnja proizvodnja se vrti 20-tak tisuća m³. Postoji u Slunju manja pilana koja kupuje dio proizvoda.

9.1.4. Turizam Skupine turista koje pokreću motivi i potrebe da na putovanju dublje upoznaju ljude, njihovu tradiciju, kulturu, spomeničku baštinu i druga mjesta od interesa, sinonim su za pojam kulturnog turizma. Bez obzira na koji način se promatra turizam, kulturna baština se uvijek pojavljuje kao jedan od glavnih elemenata turističkog proizvoda i temelja turističke ponude. S obzirom da je turizam oduvijek privlačio posjetitelje, a turisti su oduvijek bili zainteresirani za stjecanje uvida u materijalne i nematerijalne (norme, vrijednosti, ideologije) oblike kulture, kulturni turizam sve više postaje značajniji kriterij ocjene kvalitete i stupnja razvijenosti turističke ponude određenog područja (destinacije).

Trenutačnu turističku ponudu treba promijeniti, uskladiti s novim izazovima i obogatiti te osvježiti s različitim autentičnim, tradicijskim, kulturnim i ambijentalnim elementima koji su tipični za Općinu i njezinu okolicu. Općina Cetingrad i zainteresirano stanovništvo trebalo bi

62 Strateški razvojni program Općine Cetingrad ulagati u smještajne kapacitete te sudjelovati u organizaciji i kreiranju turističke ponude različitih oblika provođenja slobodnog vremena, dokolice i ostalih oblika rekreacije. Do različitih oblika turizma može se doći nizom programskih mjera međusektorskog povezivanja različitih oblika gospodarskih aktivnosti. Uz ruralni turizam, veliki potencijal na području Općine ogledava se u lovnom turizmu te turizmu temeljenom na bogatstvu vode i zdravoj prehrani. U cilju aktiviranja ruralnog prostora i njegove autohtonosti potrebno je povezati turizam i poljoprivredu kroz proizvodnju zdrave hrane (voća i povrća). Ovo povezivanje treba stvoriti specifičnu ponudu kroz koju mogu oživjeti ruralna područja i tradicijska graditeljska i etnološka baština.

Turističke manifestacije u Općini Cetingrad

Josipovo – na blagdan Sv. Josipa u Cetingradu se svake godine održava veliki tradicionalni stočni sajam. U tradicionalnoj povorci zaprega i jahača vlasnici pokazuju na desetke konja, tih prelijepih plemenitih životinja. Osim konja, posjetitelji toga dana u Cetingradu mogu pronaći sve tradicionalne alate i opremu za poljoprivredu i šumarstvo. Općina Cetingrad pokrenula je projekt izložbe konja s ciljem popularizacije različitih pasmina konja u svrhu razvoja turističke ponude. Ovaj tradicionalni sajam u novije vrijem bilježi veliku posjećenost i do 15.000 posjetitelja.

Blagdan Velike Gospe – blagdan Velike Gospe, nebeske zaštitnice Cetingrada, jedan je od najvažnijih Blagdana u Župi Cetingradskoj, na kojem se okuplja veliki broj vjernika, ne samo sa područja Općine već i šire. Pored ostalih vjerskih praznika u Cetingradu su još nadaleko poznati zborovi:

• 19. ožujka – na dan sv. Josipa, na taj dan se održava tradicionalni godišnji sajam te nadaleko poznati „Sajam konja“ • 29. lipnja – na dan svetih apostola Petra i Pavla • 15. kolovoza – na dan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, tj. blagdan Velike Gospe, nebeske zaštitnice Cetingrada.

Na području Općine postoji ugostiteljska djelatnost, a njihovi sadržaji se nalaze u sljedećim mjestima: U.O Neno Brajdić, Cetingrad U.O Ivan Bogović, Cetingrad Restaurant Prezident- Maljevac Restaurant Laguna, Maljevac te OPG-ovi - O.P.G. Radočaj - Uzgoj koza i proizvodnja kozjeg sira - O.P.G. Obrovac - Proizvodnja mlijeka i mesa, uzgoj krava - O.P.G. Bogović – Plantažni uzgoj šljiva - O.P.G. Đogić- uzgoj ovaca - O.P.G. Musić uzgoj ovaca i prodaja janjaca

63 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

9.2 Obrtništvo

Stvaranje uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva zahtijeva usklađenu državnu politiku kojom se obuhvaćaju aktivnosti različitih područja – od obrazovanja i znanosti, do jačanja potpornih institucija poduzetništva i poslovne infrastrukture te regionalnog razvoja. Poduzetničku infrastrukturu u Hrvatskoj tvore regionalne razvojne agencije, centri za poduzetništvo, poduzetnički inkubatori i tehnološki parkovi. Preko ovih institucija realiziraju se programi Ministarstva poduzetništva i Ministarstva gospodarstva usmjereni na poticanje malog i srednjeg poduzetništva. U razvijenijim jedinicama lokalne samouprave iz proračunskih sredstava se potiče razvoj poduzetničke infrastrukture u različitim sektorima; poljoprivredi, turizmu, zaštiti okoliša i sl.

9.3 Trgovačka društva

U Općini Cetingrad postoje obrti i druge građevinske, komunalne tvrtke

- KORDUN Slunj, trgovačka prodavaonica mješovitom robom - Gavranović trgovina mješovitom robom - Obrt za postavljanje grijanja - Prijevozničko – trgovački obrt Slavo Mesić - Obrt za prijevoz robe i putnika i pružanje usluga strojevima - Prijevoznički obrt Valentić

9.4. Zadruge

U Općini Cetingrad djeluju sljedeće zadruge: Braniteljska poljoprivredna zadruga Bogović Braniteljska zadruga Slovinje Braniteljska zadruga Cetin Braniteljska zadruga Oluja

9.5. Poticaji za razvoj poduzetništva

Politika maloga gospodarstva u Hrvatskoj nije se mnogo mijenjala proteklih deset godina i nije se previše razmišljalo o pravdanju instrumenata na kojima se ta politika temelji. Nije se provodila cjelovita procjena utjecaja instrumenata politike maloga gospodarstva niti se vrednovala učinkovitost pojedinih političkih instrumenata. Na lokalnoj i regionalnoj razini osnovane su poduzetničke potporne institucije, a mnoge od njih sufinancirala je lokalna i regionalna samouprava, VRH (MINPO i prethodno Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva) te Europska unija. Te su institucije regionalne razvojne agencije, poduzetnički centri, poduzetnički inkubatori i tehnološki parkovi. Poduzetničke potporne institucije pružaju potporu poduzetnicima općim savjetima, izobrazbom, potporom novim poduzećima koja uvode novu tehnologiju, pomaganjem pri ispunjavanju projektnih prijava te osiguravanjem lokacija za industrijski razvoj s cjelovitom infrastrukturom. Razvoj maloga gospodarstva ključan je za gospodarski razvoj regija. Ako ne budu ravnomjerno raspoređene te institucije u županijama, postoji opasnost da se regionalne nejednakosti još više prodube.

64 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

9.6. Poduzetničke zone

Poduzetničke zone mogu se definirati kao posebno programirana i infrastrukturno opremljena područja određena prostornim programima jedinica lokalne samouprave namijenjena obavljanju određenih vrsta poduzetničkih , odnosno gospodarskih aktivnosti.

Prvi korak u osnivanju poduzetničke zone je izrada studije kojom se dobiva prikaz gospodarskog stanja i interesa poduzetnika, obrađuje prostorna smještenost gospodarskih subjekata i prikupljaju informacije o dosad uređenim gospodarskim zonama u okruženju. Time se utvrđuje da li je zona potrebna na tom području, te postoji li poduzetnički interes za prostor zone

Osnivanjem i izgradnjom poduzetničkih zona postižu se višestruki ciljevi za razvoj lokalne regije i zajednice; otvaranje novih radnih mjesta, poticanje gospodarskog razvoja na određenom području te poticanje poduzetništva i investicije. Poduzetnička zona Batnoga nalazi se u naselju Polojski Varoš, na površini od 11.48 ha, neposredno uz županijsku cestu ŽC 3258 (Slunj- Batnoga – Cetingrad – Pašin Potok – gr. s BiH)

U Prostornom planu Općine Cetingrad prema kriteriju tipa aktivnosti predviđene su 2 poslovne zone: - Poslovno prerađivačka zona - Uslužno mješovita zona

koje spadaju u male zone, a Općina Cetingrad pokrenula je aktivnosti za rješavanje imovinsko pravnih odnosa s ciljem uspostavljanja poduzetničkih zona kao elemente razvoja Općine.

U Mapi razvoja Općine Cetingrad određeni su razvojni ciljevi, prioriteti i mjere razvoja.

Cilj 1 Stvaranje preduvjeta za gospodarski razvoj;

Prioritet 1. Podrška poduzetništva,

Mjera 1. Razvoj gospodarske zone Batnoga odnose se na aktivnosti za razvoj Poduzetničke zone. Razvoj poduzetništva osnovni je preduvjet za održivi razvoj. Svrha osnivanja gospodarske zone su osiguranje dugoročnih uvjeta za razvoj obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, dugoročno smanjivanje nezaposlenosti, te otvaranje novih radnih mjesta, poticanje suradnje u realizaciji konkretnih razvojnih projekata između poduzetnika i obrtnika unutar zone te stimuliranje rasta i razvoja poduzetnika i obrtnika, posebice u razvijanju novih proizvoda i primjene novih tehnologija.

65 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Tablica 7. Indeks razvijenosti Općine Cetingrad

Jedinica Županija Razvojna Indeks Vrijednosti osnovnih pokazatelja za JLS Vrijednosti standardiziranih pokazatelja za JLS lokalne skupina razvijenosti samouprave JLS JLS Prosječni Prosječni Prosječna Opće Indeks Stupanj Prosječni Prosječni Prosječna Opće Indeks Stupanj (JLS) dohodak izvorni stopa kretanje starenja obrazovanja dohodak izvorni stopa kretanje starenja obrazovanja po prihodi po nezaposlenosti stanovništva (VSS, 20-65) po prihodi po nezaposlenosti stanovništva (VSS, 20-65) stanovniku stanovniku stanovniku stanovniku

2014.- 2014.- 2014.-2016. 2016./2006. 2011. 2011. 2014.- 2014.- 2014.-2016. 2016./2006. 2011. 2011. 2016. 2016. 2016. 2016.

Cetingrad Karlovačka 1 87,820 19.382,95 1.125,49 0,4226 69,11 135,7 0,0594 92,23 93,62 75,04 80,36 99,91 90,52

Izvor: MRRFEU 2018.

66 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

9.7. SWOT analiza – gospodarstva

SNAGE SLABOSTI ➢ Šumsko-gospodarska osnova ➢ Poljoprivredne površine ➢ Nerazvijena poljoprivreda ➢ ➢ Stanovništvo sa iskustvom i Nedovoljno razvijena turistička djelatnost ➢ tradicijom poljoprivredne Usitnjenost posjeda (poljoprivreda) ➢ proizvodnje Nedovoljna educiranost stanovništva i poduzetnika (cjeloživotno učenje) ➢ Institucionalna potpora razvoju ➢ Otežan plasman poljoprivrednih proizvoda gospodarstva ➢ Nedostatak manjih prerađivačkih kapaciteta ➢ Prirodni i drugi resursi za razvoj ➢ Nedovoljno razvijena trgovačka djelatnost turizma ➢ Nerazvijene uslužne djelatnosti

MOGUĆNOSTI PRIJETNJE ➢ Mogućnost razvoja turizma i ➢ Gospodarska i financijska kriza (prognozira se) poljoprivrede ➢ Zanemarivanje edukacije (cjeloživotno) ➢ Mogućnost razvoja malog i srednjeg ➢ Neiskorištenost poljoprivrednog zemljišta poduzetništva (drvna industrija, prerada, poljoprivreda) ➢ Povezivanje poljoprivrednika (posebno marketing) ➢ Povezivanje turizma, poljoprivrede (plasman proizvoda i kvaliteta) ➢ Korištenje poticaja (EU fondovi i ostalo) ➢ Sustavni pristup edukaciji (cjeloživotno) ➢ Privatno-javna partnerstva ➢ Poticati ambicioznije i veće razvojne projekte ➢ Razvoj gospodarske zone ➢ Poticanje poduzetništva

Izvor: obrada autora, 2018.

67 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

10. FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA

U sljedećem poglavlju analizirane su mogućnosti financiranja razvojnih projekata. Kako bi se razvojni projekti mogli financirati za početak se daje analiza proračuna Općine. U samoj analizi uzete su dvije glavne stavke prihodi i rashodi kako bi se dao kompletan uvid u trenutno financijsko stanje. Nadalje, izvršila se analiza financiranja razvoja kroz financiranje iz EU fondova. Pri tome su dati prikazani programi predpristupnih fondova, novo programsko razdoblje od 2014. g. do 2020. g., europski strukturni i investicijski fondovi, operativni programi i programi razvoja za razdoblje 2014. g. – 2020. g. te programi teritorijalne suradnje za razdoblje 2014. g. – 2020. g. Na samom kraju izvršila se analiza partnerstva privatnog i javnog sektora.

10.1. Proračun Općine

Jedinice lokalne samouprave stječu prihode iz vlastitih izvora, od zajedničkih poreza i dotacija iz državnog i županijskog proračuna, a sve sukladno Zakonu o financiranju jedinica lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave i kasnijim izmjenama i dopunama istog zakona (NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08).

Sustav prihoda općina obuhvaća vlastite prihode (izvore) kao i zajedničke prihode od kojih dio pripada općini. Vlastiti izvori Općine ili grada jesu: 1. prihodi od vlastite imovine, u smislu članka 68. stavka 3. točke 1., 2., 3. i 4. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi, 2. općinski odnosno gradski porezi u skladu s ovim Zakonom, 3. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sami propišu, 4. upravne pristojbe u skladu s posebnim zakonom, 5. boravišne pristojbe, u skladu s posebnim zakonom, 6. komunalne naknade doprinosi i druge naknade utvrđene posebnim zakonom, 7. naknade za uporabu javnih općinskih ili gradskih površina, 8. drugi prihodi utvrđenim posebnim zakonom. Općine ili gradovi mogu uvesti ove poreze: 1. prirez porezu na dohodak, 2. porez na potrošnju, 3. porez na kuće za odmor, 4. porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište, 5. porez na nekorištene poduzetničke nekretnine, 6. porez na tvrtku ili naziv, 7. porez na korištenje javnih površina. Zajednički prihodi su porez na dohodak i porez na promet nekretnina. Prihod od poreza na dohodak i poreza na promet nekretnina dijele se između države, Općine, grada i županije, dok se prihod od poreza na dohodak raspodjeljuje između države, Općine i grada. Zajednički prihodi, države, županije i Općine su i prihodi od ugovorenih godišnjih naknada za koncesije, prema Zakonu o koncesijama („Narodne novine“, br. 89/92.), i to:

68 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

1. za crpljenje mineralnih i termalnih voda, 2. za zahvaćanje voda za javnu vodoopskrbu.

69 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Prihodi i rashodi Općine Cetingrad

Tablica 8. Račun prihoda i rashoda Općine Cetingrad za 2018 godinu, i projekcijama za 2019 i 2020 god. Raz- Sku- Pod- Odje- Osnovni PROJEKCIJE PROJEKCIJE PRIHODI PLAN ZA 2018. red pina skupina ljak Račun 2019. 2020.

UKUPNO 6+7+8 7.181.000,00 kn 6.263.500,00 kn 6.038.500,00 kn

6 PRIHODI POSLOVANJA 6.955.000,00 kn 6.043.500,00 kn 5.818.500,00 kn

61 PRIHODI OD POREZA 1.180.000,00 kn 1.190.000,00 kn 1.200.000,00 kn

611 Porez i prirez na dohodak 1.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn

6111 Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada 1.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn

Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada i 61111 drugih samostalnih djelatnosti 1.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn

613 Porez na imovinu 140.000,00 kn 140.000,00 kn 140.000,00 kn

6134 Povremeni porezi na imovinu 140.000,00 kn 140.000,00 kn 140.000,00 kn

61341 Porez na promet nekretninama 140.000,00 kn 140.000,00 kn 140.000,00 kn

614 Porezi na robu i usluge 40.000,00 kn 50.000,00 kn 60.000,00 kn

6142 Porezi na promet (potrošnju) 30.000,00 kn 35.000,00 kn 40.000,00 kn

61424 Porez na potrošnju 30.000,00 kn 35.000,00 kn 40.000,00 kn

6145 Porezi na korištenje dobara ili izvođenje aktivnosti 10.000,00 kn 15.000,00 kn 20.000,00 kn

61453 Porez na tvrtku odnosno naziv tvrtke 10.000,00 kn 15.000,00 kn 20.000,00 kn

70 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Raz- Sku- Pod- Odje- Osnovni RASHODI PLAN ZA 2018. PROJEKCIJE 2019. PROJEKCIJE 2020. red pina skupina ljak Račun UKUPNI RASHODI (3+4) JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL, OPĆINSKO VIJEĆE 7.181.000,00 kn 6.263.500,00 kn 6.038.500,00 kn 3 RASHODI POSLOVANJA 4.661.000,00 kn 4.228.500,00 kn 4.248.500,00 kn 31 RASHODI ZA ZAPOSLENE 1.091.000,00 kn 838.500,00 kn 838.500,00 kn 311 Plaće (bruto) 900.000,00 kn 700.000,00 kn 700.000,00 kn 3111 Plaće za redovan rad 900.000,00 kn 700.000,00 kn 700.000,00 kn 31111 Plaće za zaposlene 900.000,00 kn 700.000,00 kn 700.000,00 kn 312 Ostali rashodi za zaposlene 31.000,00 kn 23.500,00 kn 23.500,00 kn 3121 Ostali rashodi za zaposlene 31.000,00 kn 23.500,00 kn 23.500,00 kn 31212 Nagrade 3.000,00 kn 3.000,00 kn 3.000,00 kn 31213 Darovi 2.000,00 kn 2.000,00 kn 2.000,00 kn 31215 Naknade za bolest, invalidnost, smrtni slučaj 6.000,00 kn 6.000,00 kn 6.000,00 kn 31216 Regres za godišnji odmor 10.000,00 kn 6.250,00 kn 6.250,00 kn 31219 Ostali nenavedeni rashodi za zaposlene 10.000,00 kn 6.250,00 kn 6.250,00 kn "1 Nagrada za Božić - Božićnica 10.000,00 kn 6.250,00 kn 6.250,00 kn 313 Doprinosi na plaće 160.000,00 kn 115.000,00 kn 115.000,00 kn 3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 140.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

Izvor: Proračun Općine Cetingrad 2018.

71 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Općina Cetingrad ostvaruje rashode u proračunu za zadovoljavanje javnih potreba na području Općine, u skladu sa zadaćama i ovlastima, a sve sukladno Zakonu o financiranju jedinica lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave (NN 117/93) i kasnijim izmjenama i dopunama istog zakona. Ukupne rashode Općine možemo grupirati u slijedeće grupe: - rashodi poslovanja, - rashodi za nabavu nefinancijske imovine.

Kako nadležnost i odgovornost za razvoj infrastrukture na području lokalne uprave i samouprave snosi Općina kao i odgovornost za druge lokalne funkcije, posebno ukupni razvoj, potrebno će biti u dužem razdoblju osigurati dodatne izvore za razvoj: za sve projekte poput lokalnih prometnica, objekata za rekreaciju, vodovodnu i kanalizacijsku infrastrukturu, ali i sve druge projekte koji predstavljaju izniman financijski rashod. Zbog takvog pritiska, lokalne samouprave su primorane potražiti alternativne mehanizme financiranja i upravljanja za poslove vezane uz infrastrukturu.

Pažnja ka osiguranju dodatnih sredstava je uglavnom usmjerena na uključivanja:

• sredstva iz raznih programa državnih institucija koja su namijenjena za realizaciju razvojnih projekata. Danas vodstvo lokalne samouprave ima nove mogućnosti za financiranje na raspolaganju. Međunarodne financijske institucije i državni Fondovi koji daju potpore i izravne kredite lokalnim samoupravama, kao što su Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Fond za regionalni razvoj i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) i sl. Također u obzir treba uzeti povoljne kredite i potpore državnih financijskih institucija (HBOR, Fond za regionalni razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske vode, razna Ministarstva i Vlade RH).

• javnog sektora i sredstava privatnog sektora za pružanje usluga vezanih za infrastrukturu lokalnih samouprava (javno-privatno partnerstvo). Javno-privatno partnerstvo je u Hrvatskoj tek u začetku, no ulaskom u EU i iskustvima koja na tom području imaju najrazvijenije države, Hrvatska će steći više saznanja o tom načinu korištenja vanproračunskih sredstava, pa držimo da je to jedan od značajnih mogućih izvora za razvoj svake Općine. Javno-privatno partnerstvo (JPP) podrazumijeva suradnju između tijela javne vlasti s privatnim sektorom, bilo na razini središnje ili lokalne zajednice, s ciljem zadovoljavanja neke javne potrebe. U najširem smislu javno-privatno partnerstvo mogli bismo definirati kao skupinu zajedničkih inicijativa javnog sektora te privatnog profitnog i neprofitnog sektora, u kojima svaki subjekt donosi određena sredstva i sudjeluje u programiranju i odlučivanju. Međutim, pod pojmom javno-privatno partnerstvo danas se u užem smislu podrazumijevaju kooperativni pothvati u sklopu kojih javni i privatni sektor udružuju resurse i stručna znanja kako bi, kroz prikladne alokacije resursa, rizika, zadovoljili neku javnu potrebu. Primjenom različitih metoda, privatni sektor može uposliti svoje resurse i vještine u pružanju dobara i usluga koje tradicionalno osigurava Država.

• sredstva EU fondova koja su do sada prisutna kroz (Instrument predpristupne pomoći) i druge fondove i koji su u većoj mjeri prisutni ulaskom Hrvatske u EU

72 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Postoji mogućnost financiranja takvih projekata i putem kreditiranja Općine, no to ne može biti dugoročni i trajni izvor jer se posuđena sredstva moraju vratiti sa dodatnim rashodima za kamate tako da kreditiranje u smislu financiranja treba shvatiti samo kao kratkoročni izvor za pokrivanje kratkoročnog debalansa između prihoda i rashoda, a nikako kao osnovni izvor za dugoročno financiranje kapitalnih projekata.

10.2. Financiranje razvoja kroz financiranje iz EU fondova (programa)

Poseban osvrt u prikazu mogućnosti financiranja razvojnih projekata Općine dati ćemo kroz mogućnosti financiranja iz sredstava EU fondova i to:

- kroz mogućnosti financiranja razvojnih projekata,

- kroz mogućnosti financiranja projekata poduzetnika, raznih institucija i udruga, nevladinih organizaciji te samih građana.

Naime, za ukupni razvoj Općine nužno je osposobiti se i usmjeravati aktivnosti na maksimalno korištenje bespovratnih sredstava koje pružaju EU fondovi: - kroz financiranje iz strukturnih fondova,

- kroz financiranje kroz (programe) fondove Unije.

Za obije vrste fondova definirano je programsko razdoblje financiranja od 2014.g. – 2020.g., a Hrvatska pristupa mogućnosti korištenja bespovratnih sredstava kao punopravna članica Europske unije. U nastavku se daje prikaz različitih fondova (programa) intencijom da se o sustavu fondova pruži što više informacija kako bi se i na taj način olakšao put njihovog korištenja.

10.2.1. Programi predpristupnih fondova – prethodno razdoblje

Bez obzira što se radi o generaciji EU fondova koja više nije na snazi dobro je spomenuti ukratko razdoblje predpristupnih fondova prve i druge generacije jer je to bilo razdoblje pripreme Hrvatske za ulazak u punopravno članstvo Europske unije. Europska je unija kao pomoć za pripremu zemalja srednje i istočne Europe za članstvo u Europskoj uniji osnovala tri programa PHARE, ISPA i SAPARD, tzv. pretpristupne programe, a od 2007. do 2013. jedinstveni predpristupni program IPA – instrument predpristupne pomoći. Program PHARE se koncentrira na izgradnju institucija, sudjelovanje u programima zajednice, ekonomsku i socijalnu koheziju i industrijsko restrukturiranje. Program SAPARD se bavio modernizacijom poljoprivrede i ruralnim razvojem, a ISPA podržava infrastrukturne projekte u području prometa i zaštite okoliša.

10.2.2. Programsko razdoblje 2014. – 2020. g.

Potpune mogućnosti korištenja EU fondova Hrvatska je ostvarila ulaskom u Europsku uniju postajući punopravna članica Europske unije. Slijede dvije generacije predpristupnih fondova

73 Strateški razvojni program Općine Cetingrad i sadašnjih važećih Europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje od 2014. do 2020. g. prikazanih na slici u nastavku:

Slika 2. Predpristupni fondovi i Europski investicijski fondovi

Sustav potpora državama članicama EU ostvaruje se kroz dvije vrste fondova (programa) i to:

1. Kroz korištenje zajedničkih programa na nivou Europske unije.

2. Kroz korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI) po posebnim programima usvojenim od strane hrvatskih tijela i potvrđenih od strane Europske komisije (Operativni programi i Strategije).

10.2.3. Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI FONDOVI)

Kohezijska politika već je neko vrijeme druga financijski najznačajnija zajednička politika EU. U financijskom razdoblju 2007. – 2013. iznosi 308 milijardi eura od 864,3 milijardi eura ukupnog proračuna EU. S početnog naglaska na postizanju ujednačenog razvitka unutar EU, cilj kohezijske politike se s vremenom pomiče ka jačanju globalne konkurentnosti europskog gospodarstva. Taj je trend izražen i u posljednjoj reformi politike: od 2007. godine veći naglasak na istraživanju i razvoju, inovaciji, usklađenosti obuke s potrebama tržišta rada, informacijskoj infrastrukturi, suradnji s privatnim sektorom u sufinanciranju i pripremi projekata, okolišnoj održivosti, sprječavanju prirodnih i tehnoloških rizika itd. Reformom se nastoji kohezijsku politiku staviti u službu Lisabonske strategije i učiniti ju polugom održivog gospodarskog rasta EU – dakle, puno više od politike ujednačenog regionalnog razvoja. EU doprinos održivom gospodarskom rastu zemalja članica ostvaruje se usmjeravanjem EU sredstava, a time i nacionalnih sredstava (sufinanciranje), na prioritetna ulaganja (ona s

74 Strateški razvojni program Općine Cetingrad izraženim ekonomskim doprinosom) te uvođenjem kvalitetnijeg pristupa razmišljanja o razvoju u nacionalnu praksu zemalja članica, utemeljenog na strateškom programiranju.

Instrumenti kohezijske politike generički je termin za:

• Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), • Europski socijalni fond (ESF), • Kohezijski fond.

Europski strukturni i investicijski fondovi naziv je za prethodno navedene fondove, te još dva fonda za poljoprivredu i ribarstvo i to:

• Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR), • Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR).

Slika 3. Struktura europskih i investicijskih fondova

Osnovna je svrha financijske perspektive postavljanje sedmogodišnjih političkih prioriteta i nadziranje ukupnog porasta rashoda. To se postiže određivanjem maksimalnih razina:

• za ukupne rashode, • za svaku pojedinu proračunsku glavu (heading)

Prebacivanje sredstava iz jedne proračunske glave u drugu nije dozvoljeno. Ukupna financijska alokacija za instrumente je 308 milijardi eura. Zajednička pravna osnova im je Uredba Vijeća 1083/2006 (na engleskome jeziku).

Ciljevi instrumenata su:

• konvergencija, • regionalna konkurentnost i zapošljavanje, • teritorijalna suradnja.

75 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

10.2.4. Operativni programi i programi razvoja za razdoblje 2014. – 2020.

Korištenje sredstava ESI fondova, kako za Hrvatsku tako i za svaku drugu članicu EU vrši se na decentraliziran način što znači:

- Korištenje sredstava iz ESI fondova ne vrši se direktno već putem Operativnih programa i Programa razvoja koji se izrađuju u Hrvatskoj a potvrđuje ih Europska komisija - Iz ESI fondova su određena sredstva za provedbu strategija, ciljeva i mjera Operativnih programa i Programa razvoja, a ta se sredstva koriste putem upravljačkih i posredničkih tijela koja se nalaze u Hrvatskoj i koja raspisuju natječaje za prijavu projekata, te koja konačno i odobravaju potpore za pojedine projekte

U financijskom razdoblju 2014.-2020. Republici Hrvatskoj je iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura. Od tog iznosa 8,397 milijardi eura predviđeno je za ciljeve kohezijske politike, 2,026 milijarde eura za poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva. razvoj.

Operativni programi 2014. - 2020.

Operativni programi za razdoblje 2014. – 2020.g. predstavljaju okvir za korištenje dodijeljenih sredstava iz ESI fondova, a donose se u Hrvatskoj, te ih potvrđuje Europska komisija. Ti su operativni programi strategije za korištenje ESI fondova na određenim područjima i sa određenim ciljevima, te se na temelju tih strateških dokumenata izrađuju provedbeni dokumenti (pravilnici, upute i drugo), te se raspisuju natječaji i prihvaćenim projektima dodjeljuju bespovratna sredstva.

Operativni programi (strategije) su slijedeći:

• Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. g., • Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. g., • Operativni program za pomorstvo i ribarstvo 2014. – 2020. g., • Program ruralnog razvoja republike Hrvatske 2014. – 2020. g.

76 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Operativni programi Konkretnost i kohezija 2014.-2020. (usvojen 12. prosinca 2014.) i Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. (usvojen 17. prosinca 2014.), temeljem kojih se može započeti s korištenjem dodijeljenih sredstava, usvojeni su među prvom trećinom operativnih programa država članica Europske unije. Program ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. i Operativni program za pomorstvo i ribarstvo su pred usvajanjem.

Na temelju tih operativnih programa Hrvatskoj je dodijeljen financijski okvir od 10,6 milijardi eura za razdoblje od 2014. do 2020. g.

Tablica 9. Prioriteti operativnog programa i alokacija

OP UČINKOVITI LJUDSKI POTENCIJALI 2014.-2020./RASPODJELA SREDSTAVA EU-A PO PRIORITETNIM OSIMA

Prioritetna os Alokacija ESIF (EUR)

Visoka zaposlenost i mobilnost radne snage 532.933.273

Socijalno uključivanje 328.000.000

Obrazovanje i cjeloživotno učenje 450.000.000

Pametna administracija 191.276.944

Tehnička pomoć 80.000.000

Ukupno 1.582.210.217

10.2.5. Teritorijalna suradnja za razdoblje 2014.-2020.

Europska teritorijalna suradnja, uz ujednačen regionalni razvoj kao drugi cilj kohezijske politike za razdoblje 2014.-2020., odnosi se na stvaranje podloge za razvoj koordinirane, sustavne i strateški usmjerene suradnje na lokalnoj, regionalnoj i središnjoj državnoj razini s partnerima iz susjednih zemalja i ostalih regija Europske unije. Time bi se kroz zajednički pristup na odgovarajućoj administrativno-teritorijalnoj razini smanjio negativan utjecaj granica i promovirala društveno-gospodarska kohezija.

Republika Hrvatska u ovom razdoblju može punopravno sudjelovati u sva tri dijela europske teritorijalne suradnje:

Prekogranična Transnacionalna Međuregionalna suradnja suradnja suradnja

77 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

10.3. Partnerstvo privatnog i javnog sektora

Kako je područje prostora Strateški razvojni program Općine Cetingrad relativno malo razvojno ograničeno, politika razvoja Općine može se temeljiti prije svega na razvoju poljoprivrede, industrije i turizma s propadajućim djelatnostima. Isto tako prodaja zemljišta investitorima, temeljeno posebno na modelu partnerstva privatnog i javnog sektora (JLS) u kojem se dugoročno može zadržati vlasništvo nad zemljištem i nekretninama. Naime, s obzirom na mali teritorij Općine resursi, posebno zemljište su ograničeni i potrebno je zato u razvoju koristiti i modele koji će sačuvati te resurse u općinskom vlasništvu.

Javno-privatno partnerstvo (JPP) podrazumijeva suradnju između tijela javne vlasti s privatnim sektorom, bilo na razini središnje ili lokalne zajednice, s ciljem zadovoljavanja neke javne potrebe. U najširem smislu javno-privatno partnerstvo mogli bismo definirati kao skupinu zajedničkih inicijativa javnog sektora te privatnog profitnog i neprofitnog sektora, u kojima svaki subjekt donosi određena sredstva i sudjeluje u programiranju i odlučivanju.

Međutim, pod pojmom javno-privatno partnerstvo danas se u užem smislu podrazumijevaju kooperativni pothvati u sklopu kojih javni i privatni sektor udružuju resurse i stručna znanja kako bi, kroz prikladne alokacije resursa, rizika zadovoljili neku javnu potrebu. Primjenom različitih metoda, privatni sektor može uposliti svoje resurse i vještine u pružanju dobara i usluga koje tradicionalno osigurava država. Važni „sastojci“ uspješnog javno-privatnog partnerstva su povjerenje, transparentnost i zajednički program. To nije lako postići medu partnerima koji nisu nužno naviknuti da se međusobno savjetuju. Zbog toga je socijalni dijalog bitan element i vitalni faktor uspjeha javno-privatnog partnerstva.

Socijalni dijalog omogućuje identifikaciju zajedničkih problema i stvaranje zajedničkih strategija za razvoj na državnoj ili lokalnoj razini. Potreba za javno-privatnom suradnjom vjerojatno je izraženija na lokalnoj razini. Globalni trendovi (globalizacija, decentralizacija) postavljaju široki niz zahtjeva pred lokalne dionike. Na primjer, mnoga lokalna gospodarstva trebaju održavati svoju konkurentnost na globalnom tržištu. Poduzeća ne mogu sama podnijeti taj izazov te će se za podršku poslovnom okruženju i investicijskoj klimi trebati osloniti na lokalne vlasti i davatelje usluga. Također, organizacije civilnog društva mogu doprinijeti nastojanjima održivog lokalnog ekonomskog razvoja kroz svoje aktivnosti usmjerene zaštiti isključenih grupa ili zaštiti okoliša. Uspješno javno-privatno partnerstvo tako doprinosi socijalnim i ekonomskim aspektima i zaštiti okoliša. JPP omogućava i/ili olakšava udruživanje resursa, znanja i ekspertize. Tako JPP može značajno povećati pristup širokom nizu osnovnih komunalnih usluga, servisa i proizvoda, pogotovo u siromašnim područjima.

Javno-privatno partnerstvo ili „JPP” je komercijalna suradnja javne institucije i privatnog partnera pod uvjetima u kojima privatni partner: • posluje imovinom javnog sektora za komercijalno korištenje, • preuzima financijske, tehničke i operativne rizike u svezi s obnašanjem institucionalne funkcije i korištenja imovine javnog sektora, ali taj rizik djelom i dijeli s javnim sektorom, • ima korist od korištenja imovine javnog sektora uz uvjet maksimiziranja ekonomske i financijske koristi za javni sektor.

Motivi javnog sektora za JPP su:

• Dodatni izvori financijskih sredstva za pokretanje novih investicija,

78 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

• Učinkovitija realizacija projekata, • Zajednički rizik i njegova podjela između javnog i privatnog sektora, • Poboljšanje kvalitete i efikasnosti usluga, • Ekonomska i financijska korist.

Bit javno-privatnog partnerstva leži u raspodjeli rizika jer je za uspjeh nekog projekta najvažnije ustanoviti rizike vezane za svaki element i fazu projekta te ih alocirati tako da osiguramo najbolju vrijednost na uložene resurse. Mogućnosti raspodjele rizika koje stoje na raspolaganju kreću se od neposrednog pružanja usluga države do potpune privatizacije, kada država sve rizike i Općina prenosi na privatni sektor.

Javno privatno partnerstvo nije jednostavno partnerstvo i treba se pojaviti široko prepoznata kriza – npr. ne postojanje određene usluge ili gubljenje resursa – prije nego li su partneri prisiljeni odlučiti se na suradnju kako bi riješili problem. Iako se nadamo da do napretka može doći i bez pojavljivanja krize, u praksi, inercija koja postoji prekida se najčešće nužnom potrebom za zajedničkim radom. Katkad će (čak i kad nema ozbiljne krize) pojedinac, grupa ili organizacija shvatiti da se odvojenim, nekoordiniranim akcijama propuštaju prilike za optimiziranje korištenja nedostatnih resursa. U stvarnom životu, čak i kad je očito da postoji kriza te postoji interes za suradnjom, partnerstvo neće uspjeti bez poticaja i opredijeljenosti šireg kruga ljudi koji odlučuju, a posebno se to odnosi na javni sektor, uvažavajući način odlučivanja u javnom sektoru i komunikacije sa javnošću u vezi donošenja odluka o važnim projektima.

79 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

11. RAZVOJNE POLITIKE I DOKUMENTI SVIH STRUKTURA

Razvoj Općine zasniva se na vlastitim razvojnim strategijama i opredjeljenjima, ali i na razvojnim politikama i razvojnim strategijama drugih struktura na koje se razvoj treba oslanjati i s tim strategijama usklađivati.

Regionalni razvoj predstavlja pokretanje ekonomskih procesa i poticanje korištenja resursa u slabije razvijenim regijama s ciljem postizanja ukupnog održivog gospodarskog razvoja regije, u skladu s vrijednostima i očekivanjima poduzetništva, građana i posjetitelja.

11.1. Europsko okruženje

11.1.1. Europsko okruženje i regionalna politika

Odnosi Hrvatske i Europske unije počinju se razvijati međunarodnim priznanjem Republike Hrvatske kao nezavisne i suverene države 15. siječnja 1992. godine. Intenziviranje odnosa krajem 1999., a poglavito početkom 2000. godine dovelo je do potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) 29. listopada 2001. godine. Hrvatska je bila druga zemlja koja je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s EU-om i taj sporazum predstavlja prvi službeni ugovorni korak u institucionalizaciji odnosa Hrvatske s EU-om. Sporazum je stupio na snagu 1. veljače 2005. godine.

Slijedom podnošenja zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji 21. veljače 2003. godine u Ateni, Vijeće EU-a je Europskoj komisiji dalo mandat za izradu mišljenja o zahtjevu Republike Hrvatske za članstvom. Temeljem pozitivnog mišljenja Europske komisije o tom zahtjevu, Europsko vijeće je u lipnju 2004. godine Republici Hrvatskoj dodijelilo status države kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji.

U prosincu 2004. godine, Europsko vijeće je donijelo odluku o otvaranju pregovora o pristupanju 17. ožujka 2005. godine, pod uvjetom ostvarivanja pune suradnja s UN-ovim Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Međutim, u pomanjkanju potvrde o potpunoj suradnji, Vijeće je 16. ožujka 2005. godine donijelo odluku o privremenoj odgodi pregovora o pristupanju, iako je usvojen Pregovarački okvir za Hrvatsku kako bi pregovori mogli započeti kada uvjet pune suradnje s ICTY-em bude ispunjen. Hrvatska u međuvremenu ostvaruje punu suradnju sa Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju odlukom Europske unije od 20. listopada 2005.g. pregovori se nastavljaju.

Nakon uspješnih pregovora države članice EU-a odlučile su 30. lipnja 2011.g. zaključiti pristupne pregovore s Hrvatskom, što je na posebnoj svečanosti koja je prethodila sjednici Europskog vijeća, dana 9.12.2011. u Bruxellesu dovelo do potpisivanja Ugovora o pristupanju EU s Hrvatskom. Taj povijesni trenutak za Hrvatsku i Europsku uniju otvara put procesu ratifikacije, te je Republika Hrvatska postala punopravnom članicom Unije 1. srpnja 2013.

80 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

11.1.2. Strategija razvoja EU

Regionalna politika strateška je investicijska politika usmjerena na sve regije i gradove EU-a u cilju poticanja njihova gospodarskog rasta i poboljšanja kvalitete života ljudi. Ona je također izraz solidarnosti jer se njome podupiru slabije razvijene regije.

Regionalna politika EU čini najveći dio proračuna za 2014 .– 2020. (351,8 milijardi eura od ukupno 1 082 milijarde eura) i stoga je glavni investicijski instrument EU.

Sredstva regionalne politike služe za financiranje strateških prometnih i komunikacijskih infrastruktura, poticanje prelaska na gospodarstvo koje ne utječe negativno na okoliš, poticanje malih i srednjih poduzeća (MSP) da postanu inovativnija i konkurentnija, za otvaranje novih i dugotrajnih radnih mjesta, poticanje i modernizaciju obrazovnih sustava te stvaranje uključivijeg društva. Regionalna politika također je izraz solidarnosti između država EU a jer je velik dio ulaganja u okviru te politike usmjeren na slabije razvijene regije EU-a. Njome se tim regijama pomaže da ostvare svoj gospodarski potencijal, u svjetlu regionalnih razlika diljem EU-a i unutar država EU-a.

Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija:

Regionalna politika također se naziva „kohezijskom politikom” jer je njezin opći cilj jačati ono što se naziva „ekonomskom, socijalnom i teritorijalnom kohezijom” u regijama koje su prihvatljive za potporu. Što u praksi znači sljedeće:

-ekonomska i socijalna kohezija: poticanje konkurentnosti i zelenoga gospodarskog rasta u regionalnim gospodarstvima i pružanje boljih usluga, više prilika za zapošljavanje i bolje kvalitete života ljudima;

-teritorijalna kohezija: povezivanje regija kako bi one mogle uzajamno iskoristiti svoje snage i zajedno raditi u novim, inovativnim konfiguracijama u cilju rješavanja zajedničkih izazova (kao što su klimatske promjene), što stvara korist i jača EU u cjelini.

11.2. Hrvatski strateški dokumenti

Položaj Republike Hrvatske i njezinih regija u svjetskom okruženju može se sažeto definirati kao vrlo povoljan i konkurentan. Sinergijski razvoj turizma i poljoprivrede, prometa i povezanih usluga, te razvoj proizvodnje i uslužnih djelatnosti u poduzetničkim i slobodnim zonama su smjernice razvoja Republike Hrvatske u svjetskom okruženju.

Republika Hrvatska ističe se među tranzicijskim zemljama kao zemlja s relativno najvećim iznosom izravnih stranih investicija. Ipak, unatoč relativno visokoj razini izravnih stranih investicija, izostao je uobičajeni pozitivni učinak na domaće gospodarstvo, uslijed nepovoljne strukture ulaganja. Naime, tek se otprilike 20% ukupnih stranih ulaganja odnosilo na greenfield ulaganja dok se ostatak odnosio na privatizaciju, preuzimanja i ostale oblike ulaganja. Navedeno je rezultat nedostatka strateškog okvira usmjerenog na provedbu mjera i politika za učinkovito poticanje investicija. Strategija poticanja investicija RH uzima u obzir postojeće stanje vezano uz investicije i prednosti koje RH može ponuditi investitorima u odnosu na konkurentne zemlje, ali i definira slabosti koje se moraju anulirati i mogućnosti koje se moraju iskoristiti kako bi se povećala količina i kakvoća domaćih i stranih investicija.

81 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Mogućnosti za razvoj navedenih djelatnosti su do sada vrlo malo iskorištene i u njima postoje velike rezerve za daljnji razvoj.

11.2.1. Hrvatske regije u svjetskom okruženju

Položaj Republike Hrvatske i njezinih regija u svjetskom okruženju može se sažeto definirati kao vrlo povoljan i konkurentan. Sinergijski razvoj turizma i poljoprivrede, prometa i povezanih usluga, te razvoj proizvodnje i uslužnih djelatnosti u poduzetničkim i slobodnim zonama, smjernice su razvoja Republike Hrvatske u svjetskom okruženju.

Republika Hrvatska ističe se među tranzicijskim zemljama kao zemlja s relativno najvećim iznosom izravnih stranih investicija. Ipak, unatoč relativno visokoj razini izravnih stranih investicija, izostao je uobičajeni pozitivni učinak na domaće gospodarstvo, uslijed nepovoljne strukture ulaganja. Naime, tek se otprilike 20 % ukupnih stranih ulaganja odnosilo na greenfield ulaganja dok se ostatak odnosio na privatizaciju, preuzimanja i ostale oblike ulaganja. Navedeno je rezultat nedostatka strateškog okvira usmjerenog na provedbu mjera i politika za učinkovito poticanje investicija. Strategija poticanja investicija RH uzima u obzir postojeće stanje vezano uz investicije i prednosti koje RH može ponuditi investitorima u odnosu na konkurentne zemlje, ali i definira slabosti koje se moraju anulirati i mogućnosti koje se moraju iskoristiti kako bi se povećala količina i kakvoća domaćih i stranih investicija.

Mogućnosti za razvoj navedenih djelatnosti, do sada su vrlo malo iskorištene i u njima postoje velike rezerve za daljnji razvoj.

Karlovačka županija ima kapacitete i veliku tradiciju u razvoju upravo svih navedenih konkurentnih djelatnosti: sinergijski razvoj turizma i poljoprivrede, prometa i povezanih usluga, razvoj proizvodnje i uslužnih djelatnosti u poduzetničkim i slobodnim zonama, te sa pametno definiranim i održivim razvojem može postati jedna od najrazvijenijih ekonomskih zajednica u široj regiji EU. Uloga Općine Cetingrad u navedenom razvoju Županije vidi se kroz sinergijski razvoj, poljoprivrede, turizma i drugih uslužnih djelatnosti, te razvojnu politiku opstanka – demografske obnove stanovništva.

11.2.2. Regionalna politika RH

Zbog sve većeg produbljivanja društveno-gospodarskih razlika i razvojnih mogućnosti u različitim dijelovima zemlje te među različitim društvenim skupinama, posljednjih godina i u Republici Hrvatskoj sve više jača svijest o ulozi regionalnog razvoja i potrebi definiranja koherentne regionalne razvojne politike.

Regionalna politika RH utemeljena je na Strategiji regionalnog razvoja RH (usvojena na Vladi 04. lipnja 2010.) i Zakonu o regionalnom razvoju (NN br. 153/09). Zadaća regionalne politike je pripremiti županijske strukture za nove uloge i odgovornosti u ujednačenom regionalnom razvoju RH. Također, županije se pripremaju za članstvo u EU putem sudjelovanja županijskih predstavnika u definiranju kako će se koristiti EU fondovi na temelju Operativnih programa te sudjelovanja u određivanju prioriteta NUTS2 statističkih regija.

Izazovi s kojima se županije moraju suočiti su sljedeći:

82 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

• Revidiranje svoje strateške osnove (od Regionalnog operativnog programa do Županijske razvojne strategije)

• Priprema zalihe projekata za financiranje kroz SRR RH i EU fondove

• Jačanje partnerstva na razini županije i šire regije (Jadranska Hrvatska)

• Uključivanje ŽPV u sve ključne korake (unaprjeđenje ŽRS, zaliha projekata, kriteriji za odabir projekata, odabir velikih regionalnih projekata)

Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske (SRR RH) proizašla je iz konzultacijskog procesa na nacionalnoj i regionalnoj razini.

SRR RH je važna za podizanje blagostanja svih hrvatskih regija sa ciljem smanjenja jaza s prosjekom EU. Njome su utvrđeni razvojni ciljevi i definirani instrumenti usmjereni ka izgradnji ukupnog razvojnog potencijala, smanjenju regionalnih razvojnih nejednakosti te jačanju razvojnog potencijala onih dijelova zemlje koji zaostaju u razvoju (tzv. potpomognuta područja) kako bi postali što konkurentniji. Nadalje, Strategijom je predložena uspostava koherentnog i jedinstvenog okvira politike regionalnog razvoja kao i potrebnog institucionalnog okvira te je osiguran koordinirani pristup održivom društveno- gospodarskom razvoju svih dijelova zemlje. Sveukupni cilj SRR RH je pridonijeti gospodarskom rastu i razvoju RH u skladu s načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.

Sveukupni cilj postići će se kroz ispunjenje tri specifična strateška cilja:

1. Bolja povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s nacionalnim i EU razvojnim prioritetima te s dostupnim nacionalnim i EU sredstvima namijenjenim razvoju.

2. Osigurana podrška svim područjima s društveno-gospodarskim razvojnim poteškoćama za povećanje i optimalno korištenje njihovog razvojnog potencijala kroz rješavanje uzroka njihovih razvojnih poteškoća.

3. Smanjeni negativni učinci državnih granica na razvoj županija.

11.2.3. Strategija razvoja industrije

Vlada je na sjednici 11. rujna 2014. godine donijela Industrijsku strategiju Republike Hrvatske 2014. – 2020. Strategijom je definiran osnovni cilj hrvatske industrije za razdoblje 2014. – 2020., a on glasi: repozicioniranje identificiranih strateških djelatnosti na globalnom lancu vrijednosti prema razvoju aktivnosti koje stvaraju dodanu vrijednost. Pored osnovnog, definirani su i drugi ciljevi, a to su:

1. Rast obujma industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85%

2. Rast broja novozaposlenih za 85.619 do kraja 2020. godine, od čega minimalno 30 % visokoobrazovanih

3. Rast produktivnosti radne snage za 68,9 % u razdoblju 2014. – 2020.

83 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

4. Povećanje izvoza u razdoblju 2014. – 2020. za 30 % i promjena strukture izvoza u korist izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti

11.2.4. Strategija razvoja turizma

Razvoj turizma ovisi o ekonomskim i društvenim kretanjima u nacionalnim i međunarodnim okvirima. Stoga njegov razvoj treba biti usklađen s dugoročnom nacionalnom politikom, politikama srodnih područja i sektora, ali i politikama Europske unije. godine. S dobro artikuliranom vizijom, prepoznatim strateškim područjima i jasnim programom djelovanja, hrvatski turizam se treba, inicijalno, uklopiti u postojeće strateške smjernice te postupno, utjecati na kreiranje budućih nacionalnih i europskih politika. Istodobno, vizija i strateški ciljevi hrvatskog turizma moraju odražavati nacionalne prioritete i biti zasnovani na vlastitim snagama i vrijednostima.

Republika Hrvatska je donijela Strategiju razvoja turizma do 2020. koja polazi od analize ključnih pokazatelja dostignutog razvoja, sagledava razvojna ograničenja i razvojne mogućnosti koje se očitavaju iz relevantnih razvojnih trendova u globalnom okruženju te prepoznaje ključne činitelje uspjeha na koje se hrvatska turistička politika mora usredotočiti u razdoblju do 2020. godine. Nova vizija razvoja hrvatskog turizma temelji se na sustavu vrijednosti kojim se odgovara na tri bitna pitanja: -kakav bi hrvatski turizam trebao biti, -koji su ključni preduvjeti razvoja hrvatskog turizma, -čime će hrvatski turizam privlačiti potražnju.

11.2.5. Strateški plan razvoja ministarstva poljoprivrede 2019. – 2021.

Hrvatska je zemlja bogatih i kvalitetnih prirodnih resursa – zemljišta dobre plodnosti, klimatskih pogodnosti i obilja vodenih resursa. Važnost poljoprivrede proizlazi ne samo iz tradicionalne uloge osiguranja prehrambenih potreba stanovništva, već iz njene uloge u očuvanju ruralnog prostora, ekološke ravnoteže i održanju tradicijskih vrijednosti.

Osnovne prednosti hrvatske poljoprivrede su tri različite geografske i klimatske cjeline: ravničarsko područje na sjeveru pod utjecajem kontinentalne klime, priobalno područje na jugu pod utjecajem sredozemne klime te programski prostor u središnjem dijelu Hrvatske. Raznoliki tipovi klime, reljefa i tla omogućuju proizvodnju širokog asortimana poljoprivrednih proizvoda, od ratarskih i industrijskih usjeva do vinograda te kontinentalnoga i mediteranskog voća i povrća. Niska razina zagađenosti okoliša omogućuje razvoj ekološke proizvodnje. Na poljoprivredu se nadovezuje raznolika i razvijena prerađivačka i prehrambena industrija, a poljoprivreda se nadopunjuje turizmom, još jednom značajnom gospodarskom granom. Preduvjet za mogućnost korištenja sredstava EAFRD u slijedećem programskom razdoblju je izrada Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020. godine (PRR 2014.-2020.). Stvaranje konkurentnog poljoprivredno-prehrambenog sektora koji će iskoristiti komparativne prednosti Republike Hrvatske zahtjeva dosljednu provedbu sveobuhvatnih mjera na čitavom nizu područja što uključuje: učinkovite mjere zemljišne politike, provedbu financiranja sukladno pravilima EU, restrukturiranje poljoprivredne proizvodnje u smjeru visoko dohodovnih proizvoda deficitarnih na tržištu, te djelotvorno tržište koje pruža odgovarajuće okruženje za tehničke i poduzetničke sposobnosti hrvatskih poljoprivrednika. Cilj je ojačati svijest o hrvatskim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima čiji nazivi su zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalnog

84 Strateški razvojni program Općine Cetingrad specijaliteta kako bi se povećala njihova potražnja, postigla veća zainteresiranost proizvođača za ulazak u sustav proizvodnje zaštićenih proizvoda, postigla njihova bolja pozicioniranost te spriječila zlouporaba zaštićenih naziva na tržištu. Misija Ministarstva poljoprivrede je stvaranje uvjeta za razvoj prepoznatljivih dinamičnih, tehnološki inovativnih, prilagodljivih i konkurentnih sektora hrvatske poljoprivrede, ribarstva, prehrambene industrije, šumarstva i lovstva povezanih s naprednim kapacitetima: čuvanja, dorade, prerade i odlaganja proizvoda koji su utemeljeni na standardima sigurnosti, dobrobiti, kvalitete, prepoznatljivosti i socijalne osjetljivosti kao rezultata brige o samo-održivom i skladnom korištenju raspoloživih potencijala uvažavajući načelo: zaštite okoliša, prirodnih resursa, očuvanja ruralnih područja i tradicijskih vrijednosti hrvatskog sela i otoka, brige o nacionalnim interesima i poštivanje institucionalnog i pravnog okvira Europske unije.

Ciljevi Ministarstva poljoprivrede 1. Podizanje razine konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog i ribarskog sektora razini EU kako bi se smanjile razlike u negativnim pokazateljima proizvodnje u sektoru u odnosu na EU Okrupnjavanje posjeda i uređenje poljoprivrednog zemljišta; 1.1 Okrupnjavanje posjeda i efikasnije raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, 1.2 Provedba financiranja poljoprivrednog i ribarskog sektora sukladno Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU (ZPP) i Zajedničkoj ribarskoj politici EU (ZRP), 1.3 Održivo upravljanje živim bogatstvima u ribarstvu, 1.4 Poboljšanje tržišnih mehanizama za prodaju poljoprivredno-prehrambenih i ribarskih proizvoda, 1.5 Jačanje svijesti o zaštićenim oznakama izvornosti, zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnim specijalitetima, 1.6 Učinkovita organizacija inspekcijskih nadzora u području poljoprivredne proizvodnje, sigurnosti hrane u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, kvalitete hrane i hrane za životinje, 1.7 Odgovorna proizvodnja i potrošnja hrane sa specifičnim ciljem smanjenja otpada od hrane na razini maloprodaje i potrošača, te smanjenja gubitaka hrane duž cijelog lanca proizvodnje i opskrbe, 2. Zaštita zdravlja ljudi, životinja i bilja te zaštita interesa potrošača; 2.1 Unapređenje sustava sigurnosti hrane i hrane za životinje, 2.2 Zaštita zdravlja ljudi i životinja, 2.3 Dobrobit životinja, 2.4 Veterinarska zaštita okoliša, 2.5 Unapređenje sustava i programa u području fitosanitarne politike, 3. Osiguravanje doprinosa EPFRR-a ruralnom razvoju Republike Hrvatske; 3.1 Učinkovito korištenje sredstava Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020., 3.2 Pravovremena priprema Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2021. – 2027. 4. Održivi razvoj šumarstva, lovstva i drvne industrije;

85 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

4.1 Održivo gospodarenje šumskim resursima, 4.2 Razvoj gospodarenja lovištima i divljači, 4.3 Optimiziranje učinkovitosti rada inspekcijskih službi u području nadzora gospodarenja šumama i lovištima, 4.4 Razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja.

11.2.6. Prostorni planovi

Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 27. lipnja 1997. donio je, na temelju članka 17. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 30/94.), Strategiju prostornog uređenja Republike Hrvatske. Zakonom o prostornom uređenju propisana je dokumentacija, dokumenti i postupci, koji se moraju donositi ili trajno obavljati, a koji su polazište ili osnova za izradu Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske.

Strategija određuje dugoročne ciljeve prostornog razvoja i programiranja u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem te sadrži osnove za usklađivanje i usmjeravanje prostornog razvoja, organizaciju prostora Države, razvojne prioritetne djelatnosti te programske cjeline zajedničkih prostornih i razvojnih obilježja za koje će se donositi prostorni programi ili drugi dokumenti prostornog uređenja.

Programom se utvrđuju mjere i aktivnosti za provođenje Strategije. Sadrži, osim pobliže određenih osnovnih ciljeva razvoja u prostoru, još kriterije i smjernica za uređenje prostornih i drugih cjelina te prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja, a na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih i kulturnih polazišta određuje osnovu za organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, zaštitu i unaprjeđenje okoliša, sustav središnjih naselja i sustav razvojne državne infrastrukture. Strategijom i programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, dokumentima kojima se uspostavljaju temeljne odrednice dugoročnog razvoja u prostoru, utvrđuje se sistematizacija prostornih jedinica, sustava i cjelina kao trajnom prostornom osnovom za programiranje, praćenje i provedbu mjera.

11.3. Županijski strateški dokumenti

Republika Hrvatska podijeljena je na 21 županiju, 127 grada i 429 Općina.

Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja prirodnu, povijesnu, gospodarsku, prometnu, društvenu i samoupravnu cjelinu ustrojenu radi obavljanja poslova od područnog (regionalnog) interesa. Županija osobito obavlja poslove koji se odnose na: školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko programiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te programiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.

U okviru županije grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto s više od 10.000 stanovnika koje predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. Grad je jedinica lokalne samouprave osnovana, u pravilu, za područja više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu i povezana su zajedničkim interesima stanovništva. Općine su manje jedinice lokalne samouprave sa sličnim funkcijama kao i gradovi. Gradovi i Općine u svom djelokrugu obavljaju poslove koji se

86 Strateški razvojni program Općine Cetingrad odnose na: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko programiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, programiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Na nivou države ne postoji jedinstveni zakonski akt koji bi sustavno rješavao problematiku regionalnog razvoja na cijelom državnom teritoriju. Ipak postoji niz zakona koji su relevantni za reguliranje i provođenje politike regionalnog razvoja. Medu njima treba izdvojiti one kojima se izričito uređuje pitanja razvoja onih područja Republike Hrvatske koja zaostaju u razvoju. To su: Zakon o otocima, Zakon o područjima posebne državne skrbi, Zakon o brdsko-programskim područjima, te Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara i Zakon o Fondu za regionalni razvoj.

Usvajanjem Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti u srpnju 2010. od strane Vlade Republike Hrvatske sve jedinice lokalne i područne samouprave su razvrstane u pripadajuće skupine prema stupnju razvijenosti. Na temelju provedenog ocjenjivanja stupnja razvijenosti, a sukladno članku 26. Zakona, definirana su tzv. potpomognuta područja, koja obuhvaćaju lokalne i područne (regionalne) jedinice čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka Republike Hrvatske.

Indeks razvijenosti je pokazatelj stupnja razvijenosti lokalnih i županijskih jedinica, a računa se kao ponderirani prosjek slijedećih društveno-gospodarskih pokazatelja: - stope nezaposlenosti, - dohotka po stanovniku, - izvornih proračunskih prihoda po stanovniku jedinica JL(R)S, - općeg kretanja stanovništva, - stope obrazovanosti.

11.3.1. Županijska razvojna strategija Karlovačke županije

Županijska razvojna strategija Karlovačke županije temeljni je programski dokument politike regionalnog razvoja nastala kao rezultat intenzivnog konzultacijskog procesa na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011.-2013. (ŽRS) je programski dokument politike regionalnog razvoja kojim se određuju osnovni smjerovi razvoja Županije usuglašeni sa ciljevima i prioritetima Strategije regionalnog razvoja RH, kao i drugim županijskim i nacionalnim strateškim razvojnim dokumentima te onima na razini EU-a. ŽRS donosi jedinica područne (regionalne) samouprave sukladno odredbama Zakona o regionalnom razvoju (NN br. 153/09), Pravilnika o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (N.N. br. 53/10) i Strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.-2013. poštujući jedno od temeljnih načela politike regionalnog razvoja, načelo partnerstva i suradnje između javnog, privatnog i civilnog sektora. ŽRS je logičan nastavak Regionalnog operativnog programa Karlovačke županije 2005. -2012. čijom izradom su stečena prva iskustva o strateškom programiranju temeljena na standardnoj metodologiji izrade regionalnih razvojnih programa u EU.

Ciljevi ŽRS-a su: • postići konsenzus o razvojnim potrebama Županije među svim relevantnim dionicima; • pridonijeti ispunjenju zajedničkih strateških ciljeva u suradnji s drugim županijama te poboljšati prekograničnu, transnacionalnu i međuregionalnu suradnju;

87 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

• utvrditi osnovne smjernice za izradu indikativne liste razvojnih projekata • utvrditi osnovni okvir za lokalne razvojne programe i projekte JLS-a

11.3.2. Master program turizma Županije

Geografski položaj i prometna povezanost Karlovačke županije predstavljaju ključne predispozicije turističkog razvoja Županije. Kroz Županiju se odvija znatna količina turističkog tranzita koji predstavlja potencijalno gravitacijsko tržište zajedno sa stanovništvom i gostima koji borave u destinacijama do 3 sata vožnje automobilom.

Tradicionalno je Županija bila usmjerena na prerađivačku industriju i građevinarstvo, a turizam je bila djelatnost od marginalnog značaja. Dodatno, nedostatak ekonomskih prilika utječe na iseljavanje mladog i obrazovanog stanovništva. Turizam kakvog danas Županija poznaje, nema snagu nadoknaditi propuštene prilike u drugim industrijama i stvoriti dovoljno ekonomske koristi i radnih mjesta.

Opći cilj Master programa turizma definiran projektnim zadatkom je omogućiti razvoj kontinentalnih dijelova projektnog područja sustavnim pristupom turističkom razvoju. Turizam u Karlovačkoj županiji još je uvijek u začetku unatoč stalnom godišnjem rastu.

Polazeći od prirodnih resursa, nezagađenog okoliša, bogatstva još uvijek očuvanih prirodnih ljepota, različitih lokaliteta kulturno-povijesnog nasljeđa, kao i od jedinstvenog krškog krajolika protkanog vodotocima četiri rijeke, Karlovačke županije ukazuje na nedvojbenu činjenicu da postoje značajni potencijali za razvitak turizma. Pritom bi najveći naglasak valjalo staviti na kontinuiran razvitak selektivnih oblika turizma. Takva orijentacija trebala bi rezultirati brzim pozicioniranjem Karlovačke županije u destinaciju izuzetno pogodnu za aktivni odmor.

Strateški ciljevi su definirani na sljedeći način:

- Rast smještajne ponude i podizanje kvalitete - Povećanje potražnje uz dulje zadržavanje i smanjenje sezonalnosti. - Povećati prosječnu potrošnju gostiju u destinaciji - Profesionalni razvoj turističkih proizvoda i povezivanje s Plitvičkim jezerima - Podizanje prepoznatljivosti Karlovačke županije

Na području Karlovačke županije identificirano je šest ključnih inicijativa za razvoj turističke infrastrukture: 1. Infrastruktura za aktivni odmor 2. Sustav vidikovaca 3. Sustav interpretacijskih centara i muzeja 4. Revitalizacija i uređenje dvoraca i utvrda 5. Sustav panoramskih balona 6. Tematski turistički parkovi

Klasteri

88 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Klaster 1 „Zelenilo i ugoda života nadohvat ruke“ obuhvaća sljedeće jedinice lokalne samouprave: gradove Karlovac i Ozalj te Općine Draganić, Kamanje, Lasinja, Ribnik i Žakanje.

Klaster 2 „Bajkovita priroda, rijeke i jezera“ obuhvaća sljedeće jedinice lokalne samouprave: gradove Duga Resa, Karlovac i Ogulin te Općine Barilović, Bosiljevo, Generalski Stol, Josipdol, Netretić i Tounj.

Klaster 3 „Netaknuta priroda i fascinacije krša“ obuhvaća sljedeće jedinice lokalne samouprave: gradove Karlovac i Slunj te Općine Cetingrad, Krnjak, Plaški, Rakovica, Saborsko i Vojnić.

Tablica 11. Struktura smještaja postelja u turističkim kapacitetima KŽ

Broj kreveta / postelja Privatni Hoteli* Hosteli Kampovi** Ostalo Total smještaj*** 2012. 0 2013. 0 2014. 0 2015. 0 2016. 665 274 2773 2690 1006 7.408 2017. 665 423 2773 3103 1350 8.314

Izvor. TZ Karlovačke županije 2018.

Tablica 12. Broj soba/ ključevi u turističkim kapacitetima KŽ

Broj soba/ključevi Privatni Hoteli* Hosteli Kampovi** Ostalo Total smještaj*** 2012. 0 2013. 0 2014. 0 2015. 0 2016. 329 93 948 992 369 2.731 2017. 329 151 948 1.128 468 3.024

Izvor. TZ Karlovačke županije 2018.

Tablica 13. Turistički dolasci i noćenja u Karlovačkoj županiji

89 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Ostvaren broje dolazaka Privatni Hoteli Hosteli Kampovi Ostalo Total smještaj 2012. 25.687 0 76.589 33.240 51.001 186.517 2013. 31.193 0 80.313 37.380 47.085 195.971 2014. 47.982 341 68.761 49.542 41.250 207.876 2015. 56.880 1.168 85.711 59.911 41.330 245.000 2016. 73.913 7.448 79.872 85.865 31.370 278.468 2017. 85.491 7.044 88.442 110.847 42.372 334.196

Ostvarena noćenja u objektima Privatni Hoteli Hosteli Kampovi Ostalo Total smještaj 2012. 34.803 0 120.655 51.419 96.645 303.522 2013. 42.958 0 130.854 60.085 90.142 324.039 2014. 59.695 532 117.087 82.620 71.192 331.126 2015. 70.153 1.811 156.407 98.899 68.078 395.348 2016. 100.824 13.029 146.394 150.297 70.019 480.563

Izvor: eVisitor, DZS 2018.

Tablica 14. Ostvaren broj dolazaka i noćenja po mjesecima u TZ Karlovačke županije

Ostvarenim brojem dolazaka po mjesecima Mjesec 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. Siječanj 1.755 1.538 1.649 2.585 2.893 4.152 Veljača 1525 1.537 1.963 2.546 4.018 4.648 Ožujak 2512 2.259 3.179 4.821 5.198 6.621 Travanj 7443 6.648 9.814 10.086 10.081 16.184 Svibanj 14663 17.518 17.649 20.527 21.797 24.558 Lipanj 21337 22.498 26.376 29.834 31.292 43.565 Srpanj 45346 47.009 44.576 54.259 66.322 79.399 Kolovoz 56853 59.838 62.380 71.198 78.013 87.987 Rujan 23620 24.245 23.623 30.805 34.767 38.895 Listopad 6929 8.120 10.510 10.780 13.808 16.778 Studeni 2690 2.814 3.404 4.374 5.405 5.556 Prosinac 1844 1.947 2.753 3.185 4.874 5.853 TOTAL 186517 195.971 207.876 245.000 278.468 334.196

90 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Ostvaren brojem noćenja po mjesecima Mjesec 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. Siječanj 3716 3.856 3.521 4.334 5.295 6.708 Veljača 3467 2.715 3.402 4.287 6.124 6.995 Ožujak 5360 3.955 5.858 7.175 7.916 9.165 Travanj 11175 11.578 15.336 14.914 15.391 24.260 Svibanj 23653 28.807 26.342 32.368 34.721 37.386 Lipanj 33868 36.570 42.894 49.301 50.291 70.471 Srpanj 73931 77.592 72.214 90.804 128.337 164.774 Kolovoz 91035 96.297 100.730 117.142 133.189 150.785 Rujan 35068 38.380 34.183 47.951 55.359 60.077 Listopad 11394 14.877 15.179 15.201 20.931 25.867 Studeni 7387 5.670 6.453 7.027 8.631 9.682 Prosinac 3468 3.742 5.014 4.844 7.472 9.900 TOTAL 303522 324.039 331.126 395.348 473.657 576.070

Izvor. TZ Karlovačke županije 2018.

11.3.3. Strategija za ruralni razvoj Županije

Strateški program izrađen je u skladu sa metodologijom primijenjenom u izradi sličnih programa koji su u EU obavezni te poštujući razvojne smjernice nacionalnih i regionalnih programa. Sukladno tome, programom su definirani sljedeći strateški ciljevi:

▪ Podignuti ambijentalnu vrijednost ruralnog područja; ▪ Osigurati laku dostupnost ruralnim područjima iz perspektive kvalitete infrastrukture i oznaka; ▪ Podignuti kvalitetu svih dionika ruralnog turizma u vidu smještaja, gastronomske ponude, dodatnih aktivnosti i dr.; ▪ Definirati kvalitetne projektne prijedloge i prijaviti ih na nacionalne i EU fondove financiranja (npr. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima, Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode u sustavu ekološke poljoprivredne proizvodnje, Potpora mladim poljoprivrednicima i sl.); ▪ Promovirati ruralna područja kroz njihove prirodne posebnosti, tradiciju i nasljeđe; ▪ Osmisliti tematske pakete; ▪ Poticati umrežavanje ključnih dionika s ciljem razvoja turističkog proizvoda i zajedničkih marketinških aktivnosti

11.3.4. Strategija održivog razvoja korištenja energije županije Osnovni cilj izrade i donošenja Strategije održivog korištenja energije Karlovačke županije je odrediti smjernice za uspješan gospodarski i energetski razvitak Županije, poštujući pri tom načela održivosti i zaštite okoliša. Glavni naglasak dan je na učinkovitom korištenju energije i obnovljivim izvorima energije, kao područjima čiji razvitak može i treba značajno doprinijeti održivom razvoju čitave Županije.

91 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Osnovni cilj Strategije održivog korištenja energije Karlovačke županije je na osnovi stvarne energetske situacije u Županiji prepoznati i predložiti konkretne, energetsko-ekonomski optimalne načine energetskog razvitka na načelima održivosti: održivoj gradnji, primjeni mjera energetske učinkovitosti, korištenju obnovljivih izvora energije i zaštiti okoliša. Strategijom Županije utvrditi će se ciljevi energetskog razvitka te identificirati mjere za njihovo uspješno ostvarenje, bazirane na nekoliko glavnih načela:

-konceptu održivog razvitka Županije u cilju zaštite njezinih ljudskih i prirodnih resursa;

-ustavnom gospodarenju energijom u zgradama javne namjene u vlasništvu Županije

-strateškom poticanju korištenja obnovljivih izvora energije;

-kontinuiranoj podršci učinkovitom korištenju energije u svim sektorima ljudskog djelovanja: zgradarstvu, prometu, industriji, poljoprivredi i dr. -usaglašavanju s institucionalnim i zakonskim okvirima na županijskoj, regionalnoj, nacionalnoj i EU razini

Dugoročne koristi od donošenja i provedbe Strategije su:

· gospodarski razvitak Županije; · povećanje energetske nezavisnosti Županije koja na osnovi zaključaka Strategije sama odlučuje u kojem će smjeru ići njezin daljnji energetski razvitak; · osnivanje novih lokalnih poduzeća za provođenje energetskih projekata i aktivnosti prema provedbenom programu Strategije; · otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje stope nezaposlenosti lokalnog stanovništva; · razvitak poljoprivrednih kućanstava kroz provođenje raznih energetskih djelatnosti - iznajmljivanje ili prodaja zemljišta za gradnju energetskih postrojenja, uzgajanje poljoprivrednih kultura za energetsko iskorištenje i dr.; · smanjenje energetske potrošnje u kućanstvima, nestambenom sektoru zgrada, prometu i industriji u Županiji provođenjem predloženih mjera energetske učinkovitosti što u konačnici rezultira reduciranjem emisija onečišćujućih tvari u atmosferu i zdravijim životnim okruženjem; · smanjenje potrošnje svih tipova energije u zgradama u vlasništvu Županije kroz provođenje mjera sustavnog gospodarenja energijom.

11.3.5. Strategija razvoja ljudskih potencijala Županije Od travnja 2011. godine, kada je donesena Strategija razvoja ljudskih potencijala Karlovačke županije za razdoblje 2011. – 2013. godine, uspješno je provedeno nekoliko projekata koji su svoje uporište imali u prioritetima i mjerama definiranom Strategijom. U donesenoj strategiji definirana su 3 prioriteta i 10 mjera kojima će se postići kvalitetan i usmjeren razvoj ljudskih potencijala županije.

Prioriteti su obuhvaćali: 1. Otvaranje radnih mjesta kroz promicanje i poticanje poduzetništva te povećanja konkurentnosti lokalnog gospodarstva

92 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

2. Usklađenost znanja, vještina i sposobnosti radne snage s potrebama na tržištu rada kroz cjeloživotno učenje i povećanje zaposlenosti 3. Promicanje i poticanje jednakih mogućnosti za sve skupine u pristupu na tržište rada

Za svaki prioritet definirane su i mjere kojima se on ostvaruje, a to su sljedeće mjere:

Mjera 1.1. Razvoj vještina i kvalifikacija zaposlenika u poduzećima i obrtima Mjera 1.2. Razvoj institucionalne potpore jačanju poduzetništva Mjera 1.3. Promicanje i razvoj poduzetničke kulture Mjera 2.1. Razvoj cjeloživotnog učenja Mjera 2.2. Usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta rada Mjera 2.3. Jačanje kapaciteta dionika na lokalnom tržištu rada Mjera 3.1. Podrška mladima u pristupu i održivom ulasku na tržište rada Mjera 3.2. Promicanje i podrška jednakim mogućnostima za žene na tržištu rada Mjera 3.3. Promicanje i podrška zapošljavanju osoba s invaliditetom Mjera 3.4. Zapošljavanje ostalih ranjivih i manjinskih skupina na tržištu rada

11.3.6. Prostorni planovi

Prostorni program županije je temeljni dokument prostornog uređenja jedinice regionalne samouprave. Njime se razrađuju ciljevi prostornog uređenja i određuje racionalno korištenje prostora u skladu i u najvećoj mogućoj mjeri sa susjednim županijama, prostornim razvojem i zaštitom prostora. Sastavni dio prostornog programa županije, može biti i prostorni program područja posebnih obilježja za područja prirodnih vrijednosti županijske, odnosno Gradske razine određene prema posebnom zakonu.

Na temelju odredbe članka 19. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju (NN br. 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04), suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva klasa: 351-01/08-02/277, ur. broj: 531-08/3-1-1-1-07-2 od 7. listopada 2008. godine te članka 12. Statuta Karlovačke županije (GKŽ - pročišćeni tekst, broj 21/00,14/01) Županijska skupština na 26. sjednici održanoj 14. listopada 2008. godine donijela je odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostornog programa Karlovačke županije.

Prostorni programi koje donose predstavnička tijela gradova / općina moraju biti usklađeni i s prostornim programima koje donosi predstavničko tijelo Karlovačke županije. U tom smislu, a temeljem članka 97. Zakona, Zavod za prostorno uređenje Karlovačke županije izdaje mišljenje o usklađenosti prostornog programa s Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona, odnosno s dokumentima prostornog uređenja državne i područne (lokalne) razine, i temeljem članka 98. Zavod za prostorno uređenje Karlovačke županije daje mišljenje o usklađenosti prostornog programa s prostornim programom županije i prostornim programima susjednih županija te s drugim dokumentima prostornog uređenja od utjecaja na prostorni program iz stavka 1. istog članka.

Županijskim programom navedeni su sljedeći ciljevi regionalnog, državnog međunarodnog značaja:

93 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

• Razvijati Županijski prostor na prostornoj ravnoteži i regionalnim osobitostima prostora (načelo održivog razvitka).

• Revitalizacija problemskih područja koja u svom zbiru pokrivaju prostor gotovo cijele Županije(pogranična područja, brdsko-programska područja, područja od posebne državne skrbi).

• Prostorna, infrastrukturna rješenja i zaštitu prirodnih, kulturnih dobara, te cjelokupnog okoliša uskladiti s razvitkom susjednih područja.

• Izgradnja i modernizacija državnih cesta.

• Vođenje infrastrukture programirati tako da se koriste postojeći koridori, po mogućnosti zajednički za više vodova.

• Prilikom određivanja namjene i korištenja prostora težiti očuvanju šumskih i kvalitetnih poljoprivrednih površina.

• Gospodarenje tlom i njegovu zaštitu provoditi usmjerenim gospodarskim utjecajem, uz sustavno praćenje, a oslanjajući se na znanstvene i stručne spoznaje, tako da posljedica tih utjecaja ne bude degradacija nego povećanje plodnosti tla.

• Postojeće površine šuma održavati pravilnim gospodarenjem temeljem šumsko gospodarskih osnova(obnavljanjem šumske vegetacije, poboljšanjem zdravstvenog stanja šuma obilježavanjem i sječom bolesnih stabala i stabala u odumiranju).

• Identificirati zalihe i izvorišta pitke vode, utvrditi uvjete zaštite i racionalnog korištenja te maksimalno smanjiti gubitke na postojećem vodoopskrbnom sistemu.

• Spriječiti nekontroliranu eksploataciju mineralnih sirovina, težiti uravnoteženom iskorištavanju, sukladno tržišnim potrebama, a primjereno specifičnoj poljoprivrednoj i vodno gospodarskoj situaciji određenog lokaliteta uz obavezu sanacije tijekom radova i nakon eksploatacije.

• Otvarati mogućnost upotrebi ekoloških (plin) i nekonvencionalnih izvora energije (plin, energija sunca, energija vjetra, geotermalna energija i dr.) uz racionalnu upotrebu postojećih energetskih resursa, kroz uvođenje energetski efikasnih tehnologija i smanjivanje gubitaka energije u transportu.

• Razvoj definirati na nosivim karakteristikama prostora.

94 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

• Sanirati izvore onečišćenja radi sprečavanja degradacije pojedinih ekosustava. • Zaštititi vrijednosti prostora, prirodnih i stvorenih dobara uz očuvanje biološke raznolikosti svih tipova staništa.

• Zaustaviti trend pogoršanja kvalitete podzemnih i površinskih voda, provođenjem i održavanjem mjera zaštite, naročito onih voda koje su još čiste i zadovoljavaju propisane kriterije.

• Uklanjati izvore ili uzroke zagađivanja voda, sprječavati i smanjivati zagađivanje na mjestu njegova nastajanja te osigurati i ostvariti pravilno postupanje i konačnu dispoziciju otpada.

• Spriječiti nastajanje zagađenja na postojećim i potencijalnim izvorištima voda za opskrbu vodom, odnosno malim vodotocima, gdje uslijed koncentracije zagađenja i ograničenog kapaciteta prijemnika, potrebne mjere zaštite prelaze tehničke i ekonomske mogućnosti.

• Definirati propisane zone sanitarne zaštite u izvorišnim područjima i uspostaviti utvrđene mjere zaštite na osnovi prijeko potrebnih hidro geoloških i drugih istraživanja uz puno uvažavanje činjenice da velik dio Republike Hrvatske sačinjava područje krša.

• Izgradnja centralnih uređaja za zajedničko pročišćavanje gradskih (komunalnih) i industrijskih otpadnih voda, a gdje je to moguće inicirati izgradnju individualnih uređaja za zaštitu tamo gdje nema tehničkog ili ekonomskog opravdanja za izgradnju zajedničkog sustava odvodnje s centralnim uređajima za pročišćavanje.

• Programima gospodarenja vodama osigurati povećanje malih protoka voda, odnosno povećanja kapaciteta prijemnika za prijem opterećenja, a kvalitetu površinskih i podzemnih voda i mora treba stalno kontrolirati kao i kvalitetu efluenta kojima se u vode unose zagađenja.

• Zaštita osobito osjetljivih područja (područje krša, obalna područja rijeka i akumulacije većih količina podzemnih voda).

• Izraditi županijski program intervencija u zaštiti okoliša te jasno definirati opasne djelatnosti proizašle iz opasnih tvari i procijeniti zone rizika.

• Oživotvoriti sustav gospodarenja otpadom, kako bi se prekinula praksa odlaganja otpada na nezaštićenu geološku podlogu koja rezultira zagađivanjem hidroloških resursa, a kroz: - smanjenje količina te sustavno zbrinjavanje otpada pri čemu izbor lokacije i tehnologije uređaja za trajno odlaganje pada u funkciji zaštite i racionalnog korištenja prostora, - prikupljanje i ponovno korištenje iskoristivog otpada,

95 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

- trajno sigurno skladištenje i uništavanje štetnog i opasnog otpada, - još u fazi pripreme projekta, sagledati sve moguće nepovoljne utjecaje zahvata na okoliš kako bi se isti sveli na najmanju moguću mjeru.

• Sanirati ugrožena područja opterećena negativnim utjecajima prometa i industrije.

• Sanirati područja opterećenih bespravnom izgradnjom.

11.4. Strateški dokumenti Općine

11.4.1. Projekt ukupnog razvoja-strategija razvoja

Općina Cetingrad donijela je mapu razvoja Općine za period 2007. – 2013. koji se nadovezuje na već izrađeni Plan ukupnog razvoja Općine te na strategiju zadanu u Regionalnom operativnom programu Karlovačke županije.

Mapa razvoja Općine Cetingrad navodi projekte i mjere koji su potrebni za ostvarivanje ciljeva i strategije razvoja Općine te na jednom mjestu elaborira preduvjete njihovog provođenja, koristi za ciljane skupine, razdoblje i očekivane troškove te u konačnici način evaluacije i monitoring njihovih rezultata.

Strateški ciljevi, prioriteti i mjere Općine Cetingrad

Cilj 1. Stvaranje preduvjeta za gospodarski razvoj

PRIORITETI: 1. PODRŠKA PODUZETNIŠTVU MJERE: 1. Razvoj gospodarske zone Batnoga 2.Program edukacije lokalnog stanovništva u poduzetništvu 3. Informatizacija uprave Općine- software edukacija zaposlenika

PRIORITETI: 2. UNAPREĐENJE I PROM,OCIJA TURISTIČKE PONUDE MJERE: 1.Organizacija sajam turističke ponude Cetingrada 2. Filmski festival domoljubnog povijesnog filma 3. Uređenje i obnova Starog Grada Cetin 4. Uređenje lovačkog doma u turističke svrhe (povećanje smještajnih kapaciteta) 5. Program razvoja seoskog turizma 6. Planinarska staza uz rijeku Koranu 7. Planinarski dom 8. Program razvoja turizma Općine Cetingrad 9. Josipovo- organizacija tradicionalnog sajma

96 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

10. Projekt „ Zelena transverzala“ (Povezivanje u projekt, ucrtati i urediti glavni smjer kretanja)

PRIORITETI: 3. POVEĆANJE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE MJERE: 1. Program razvoja poljoprivrede, pčelarstva, vinogradarstva i voćarstva 2. Program gospodarenja poljoprivrednim zemljištima 3. Program otkupa i plasmana voća i povrća

Cilj 2. Održivo upravljanje prirodnim resursima i promocija zaštite okoliša

PRIORITETI: 1. UNAPREĐENJE ZAŠTITE OKOLIŠA MJERE: 1.Projekt odvodnje užeg dijela Općine Cetingrad 2. Osnivanje komunalnog poduzeća 3. Izgradnja vatrogasnog doma

PRIORITETI: 2. POBOLJŠANJE INFRASTRUKTUER MJERE: 1. Izgradnja vodovoda gornjih krajeva 2. Asfaltiranje nerazvrstanih cesta u 11 naselja 3. Uređenje pješačke zone 4. Vodoistražni radovi 5. Izgradnja mrtvačnice

PRIORITETI: 3. UNAPRJEĐENJE ZAŠTITE PRIRODE

Cilj 3. Unapređenje kvalitete života, obrazovnog sustava i razvoj civilnog društva

PRIORITETI: 1. POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVOTA MJERE: 1. Mreža kućne pomoći i dnevni boravak za stare i nemoćne 2. Razminiranje prostora Općine 3. Dan sjećanja i zahvalnosti-organizacija događaja, zajednica povratnika Hrvatske

PRIORITETI: 2. RAZVITAK OBRAZOVNOG I ODGOJNIOG SUSTAVA MJERE: 1. Likovna kolonija 2. Književnici u Cetingradu 3. Izgradnja školske sportske dvorane i prostora z a vrtić i čitaonicu 4. Učenje stranih jezika i rada na računalu za odrasle 5. Otvaranje dječjeg vrtića i igraonice 6. Otvaranja općinske knjižnice s čitaonicom 7. Prekvalifikacija i doškolovanje stanovništva 8. Radionica za roditelje (rad s djecom, prehrana, slobodno vrijeme , komunikacija u obitelji) 9. Izgradnja dječjeg igrališta

97 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

PRIORITETI: 3. POTICANJE MEĐUSEKTORSKU SURADNJE

11.4.2. Plan razvoja turizma

Općina Cetingrad uvidjela je potrebu za kvalitetnijim definiranjem tržišne pozicije Općine na mapi turističkih destinacija. Dosadašnji razvoj Općine kao turističke destinacije odvijao se stihijski i bez strateškog programiranja turističkih proizvoda i prateće infrastrukture neophodne za nesmetano funkcioniranje. Bogata poviješću i kulturnom baštinom, dragocjenim nasljeđem i prirodnim ljepotama, Općina nije uspjela iskomunicirati tržištu svoje vrijednosti i od njih izgraditi jedinstvenu poziciju koja bi osigurala kvalitetan i održivi turizam te koja bi direktno utjecala na poboljšanje kvalitete života lokalne zajednice. Općina Cetingrad nema definiran svoj identitet niti jasno definiranu komunikacijsku strategiju koja će opravdati i koja će Općini omogućiti da se pozicionira na tržištu i počinje ostvarivati bolje rezultate. Stoga je potrebno, uz analizu postojećeg stanja, postaviti uporišta razvoja i usuglasiti se oko vizije turizma Općine Cetingrad te postaviti program marketinških aktivnosti s jasnim ciljevima i zadacima lokalnih subjekata.

Master program razvoja turizma Općine Cetingrad rezultat je nužnosti aktiviranja turizma kao nove razvojne poluge Općine Cetingrad.

Ciljevi koji se trebaju ostvariti Master programom razvoja turizma Općine Cetingrad su prije svega: • utvrđivanje lokalnih mogućnosti u području razvoja turizma te povezivanje strategijama viših razina (regionalnim, nacionalnim i europskim) • analiza i objektivna evaluacija turističke atraktivnosti Općine i s time u skladu definiranje razvojnih potencijala turizma • formulacija jasne turističke vizije, koncepta, strategije te modela rasta turizma Općine za narednih 10 (deset) godina • izrada ključnih investicijskih projekata u turizmu Općine Cetingrad • izrada ključnih programa konkurentnosti Općine Cetingrad • izrada marketing strategije • izrada poslovno-upravljačkog okvira za turizam Općine Cetingrad • izrada akcijskog programa prema prioritetima za razdoblje 2019. – 2029. godina.

Master program razvoja turizma Općine Cetingrad obuhvatit će područje cijele Općine Cetingrad.

11.4.3. Prostorni program Općine

Prostorni program uređenja Općine osnovni je i obvezatni prostorno programski dokument koji utvrđuje uvjete za uređenje područja Općine, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te zaštitu graditeljske baštine i osobito vrijednih dijelova prirode. Rad na izradi Programa proveden je sukladno ''Zakonu o prostornom uređenju'' (NN 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04), ''Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim

98 Strateški razvojni program Općine Cetingrad pokazateljima i standardu elaborata prostornih programa'' (NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04) i ''Uredbi o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih programa'' (NN 101/98), te ostalim zakonima i propisima bitnim za izradu prostorno-programske dokumentacije. Prostorni program uređenja Općine Cetingrad donosi općinsko vijeće po pribavljenoj suglasnosti Državnog ureda nadležnog za poslove prostornog uređenja o njegovoj usklađenosti sa Prostornim programom županije.

1. Općina Cetingrad - označava Cetingrad, teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave 2. naselje Cetingrad - označava naselje Cetingrad, općinsko središte; 3. građevinska područja naselja - odnosi se na građevinska područja 36 naselja; 4. Urbanistički program uređenja Cetingrada - je prostorni program koji se, u skladu sa zakonom, donosi za urbanističku cjelinu, čije su granice određene u Prostornom programu uređenja Općine Cetingrad; 5. lokalni uvjeti - smatraju se: reljef, voda, zelenilo; posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine; karakteristični i vrijedni pogledi i slika mjesta; ambijenti, mjesta okupljanja i sastajanja ljudi; trgovi, ulice i drugi javni prostori; veličine i izgrađenosti građevnih čestica, način te gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina; opremljenost komunalnom infrastrukturom; komunalna oprema; druge posebnosti i vrijednosti

Ciljevi prostornog razvitka Općine Cetingrad i uređenja njezinih samostalnih naselja trebaju biti usmjereni prema racionalnom i funkcionalnom gospodarenju prostorom te uspostavljanju ekološke i razvojne ravnoteže u prostoru. Glavni ciljevi demografskog, gospodarskog i društvenog razvitka Općine i uređenja njezinih naselja su: - Kvalitetno povezati demografsku razvojnu sastavnicu s cjelokupnim prostornim i društveno - gospodarskim razvitkom ove Općine. - Raznim mjerama u funkciji zapošljavanja i socijalne skrbi, koje treba donositi na razini Općine, županije i države, postepeno treba popravljati negativne demografske tendencije u razmještaju i kretanju ukupnog broja stanovnika, prirodnom kretanju i migracijama, gustoći naseljenosti, te strukturi i drugim obilježjima stanovništva i kućanstava/domaćinstava za cijelo područje Općine Cetingrad. - Gospodarskim i socijalnim mjerama zaustaviti trajno iseljavanje u inozemstvo, ali i u druga područja Hrvatske, osobito mlađe i za rad i reprodukciju sposobno stanovništvo. - Poticati vraćanje bivšeg domicilnog stanovništva iz drugih krajeva zemlje i iz drugih država u njihov zavičaj. - Organizirano usmjeravati doseljavanje stanovništva i uskladiti ga s razmještajem gospodarskih i društvenih djelatnosti, odnosno novih radnih mjesta u radnim i uslužnim središtima u ovom području. - Potrebno je razvijati i jačati sve komparativne gospodarske i društvene djelatnosti (poljodjelstvo, stočarstvo, industriju, građevinarstvo, promet, trgovinu, ugostiteljstvo, turizam, malo poduzetništvo, obrt, usluge, pogranično gospodarstvo, upravu, obrazovanje, zdravstvo i drugo), te otvarati nova radna mjesta i uslužne funkcije radi zadovoljavanja potreba lokalnog stanovništva. - Težiti uspostaviti ravnomjerniji razvitak svih dijelova Općine i razvijati policentrični sustav lokalnih središta u ovoj općini. - Nastojati demografski obnoviti i stvarno poboljšati standard i kvalitetu življenja stanovništva i kućanstava/domaćinstava, gdje za to postoje objektivne potrebe i mogućnosti. - Koristiti komparativne prednosti ovog prostora u razvijanju turističkih aktivnosti i pojedinih sadržaja, kao sastavnog dijela šireg turističkog područja (nacionalni park Plitvička jezera,

99 Strateški razvojni program Općine Cetingrad rijeke Korana i Glina, stari grad Cetin, crkve, lovna i ribolovna područja, prometna mreža, pogranične funkcije i drugo). - Nastojati revitalizirati demografski ugrožena naselja, ako je to u funkciji razvitka ovog kraja. - Osigurati potrebne prostore u pojedinim naseljima za potrebe djelovanja njezinih funkcija (gospodarskih, društvenih, stambenih, rekreacijskih, prometnih, komunalnih i drugih) vodeći računa o racionalnom, funkcionalnom i ekonomičnom razvitku Općine i njezinih pojedinih naselja. - Brinuti se za zaštitu kulturne i prirodne baštine, okoliša i krajolika na cijelom području Općine Cetingrad. - Osigurati svakom naselju i kućanstvu/domaćinstvu pitku vodu, prikladan sustav odvodnje i odvoz otpadnih tvari, električnu struju, telefonske veze, televizijski i radijski prijenos, priključak na prometnu mrežu, grobna mjesta, a kada se stvore uvjeti i opskrbu plinom. - Prostorni razvoj i uređenje ovog područja treba regulirati Prostornim programom uređenja Općine Cetingrad, urbanističkim programom općinskog središta Cetingrad, prostornim uređenjem pograničnih naselja Maljevac, Pašin potok i Bogovolja, a ostalih naselja smjernicama za uređenje naselja. Prostornim programom uređenja Općine Cetingrad evidentiraju se, štite i čuvaju temeljna obilježja i vrijednosti prostora, a pretpostavke za nesmetan i uravnotežen razvitak u prostoru osiguravaju se namjenom površina za pojedine kategorije korištenja prostora. Osnovna namjena i korištenje prostora temelji se na podjeli prostora na slijedeće osnovne kategorije: Građevinska područja naselja

U građevinskom području naselja predviđena je izgradnja novih građevina te obnova, rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina namijenjenih za: - stanovanje i prateće pomoćne i gospodarske funkcije; - rad bez štetnih utjecaja na okoliš; - javne i prateće sadržaje; - društvene djelatnosti; - trgovačke i uslužne sadržaje; - turističke i ugostiteljske sadržaje; - vjerske sadržaje; - prometnu i komunalnu infrastrukturu; - šport i rekreaciju, te odmor i dječja igrališta, - groblja i mrtvačnice ka područja naselja

2. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

Prostornim programom određena su građevinska područja za: - gospodarske namjene – proizvodna (I1); - gospodarske namjene – poslovna (K1); - gospodarske namjene – pretežito poljoprivredna gospodarstva (M4); - iskorištavanje mineralnih sirovina – kamenolom (E1); - ugostiteljsko-turističku namjenu - hotel (T1), turističko naselje (T2); - sportsko-rekreacijska namjena - sport (R1); - površine infrastrukturnih sustava (IS); - groblja (G

3. Izgradnja izvan građevinskih područja

100 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

1. Poljoprivredne površine - ostala obradiva tla 2. Šumske površine - gospodarska šuma 3. Ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište 4. Vodne površine - vodotoci.

Izvan građevinskog područja, na području Općine Cetingrad može se odobravati izgradnja građevina koje po svojoj namjeni zahtijevaju izgradnju izvan građevinskog područja, kao što su:

- stambene za potrebe stanovanja vlasnika/korisnika farme i članova njegove obitelji i drugih djelatnika koji na njoj rade; - građevine za uzgoj životinja (tovilišta); - građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti: - spremišta voća u voćnjacima, klijeti u vinogradima, sušare; - ostave za alat, oruđe, kultivatore i sl.; - plastenici, staklenici; - ribnjaci i druge građevine na vodi; - športske, rekreacijske i zdravstvene građevine; - planinarski i lovački domovi, te izletnička skloništa; - građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina; - građevine u funkciji iskorištavanja i zaštite šuma; - spremišta drva u šumama; - infrastrukturne građevine (prometne i ostale komunalne infrastrukture, sa pratećim sadržajima - benzinske postaje, servisi, ugostiteljstvo i sl.); - vojne i druge građevine od interesa za obranu zemlje i zaštitu od elementarnih nepogoda.

Općina Cetingrad će 2019. god. pristupiti izradi novog Prostornog plana Općine.

11.4.4. Lag „ Frankopan“

LAG Frankopan obuhvaća cjelovito područje 10 jedinica lokalne samouprave i u svom sastavu ima gradove: Ogulin, Otočac i Slunj i Općine: Bosiljevo, Generalski Stol, Tounj, Josipdol, Plaški, Saborsko, Cetingrad (koje sve administrativno pripadaju Karlovačkoj županiji, osim Otočca koji pripada Ličko-senjskoj županiji). Područje LAG-a pripada statističkoj NUTS-2 regiji Kontinentalna Hrvatska. Teritorij LAG-a iznosi 2.392,48 km2 što predstavlja 4,23 % kopnene površine Republike Hrvatske (RH) te 40,12% površine KŽ i 10,12 % površine LSŽ. 2001. godine LAG Frankopan imao je 47.383 stanovnika, odnosno 1,07 % stanovništva RH, dok se 2011. broj stanovnika smanjio za 5.016 osoba (-10,59 % u odnosu na 2001.). U 2011. na području LAG-a živjelo je 42367 stanovnika (0,99 % stanovnika RH) odnosno 25,28 % stanovnika KŽ i 19,20 % stanovnika LSŽ.LAG karakterizira značajna depopulacija, pa se uz broj stanovnika, u razdoblju između 2 popisa značajno smanjio i broj kućanstava, za 1.043 odnosno -6,28 %. U 2011. stanovništvo LAG-a živjelo je u 15.572 kućanstva u 250 naselja. Gustoća stanovnika na području LAG-a u razdoblju od 2001. do 2011. iznosi -10,53 %, smanjenje potvrđuje izraženu depopulaciju ali i veliku ruralnost prostora. Gustoća stanovnika LAG-a 69,11 % manja je od prosjeka RH te 39,4% manja od županijskog prosjeka. Gospodarstvo LAG-a karakterizira relativno jaka prerađivačka djelatnost, koja bilježi porast prihoda i broja zaposlenih. Uz prerađivačku djelatnost veoma je snažan i sektor trgovine. Ostale djelatnosti su mnogo slabije, a značajniji

101 Strateški razvojni program Općine Cetingrad udio imaju redom prema jakosti: trgovina, građevinarstvo, djelatnosti smještaja te prehrane i usluživanja hrane, prijevoz i skladištenje. U LAG-u aktivno djeluje 409 pravnih gospodarskih subjekata.

U dvije godine razvidno je kako raste broj pravnih osoba koji nije pratio i porast broja zaposlenih. Sveukupno gledano, rast cjelokupne gospodarske aktivnosti, iako za sad upitnim krajnjim neto efektom, možebitni je nagovještaj gospodarskog oporavka u području LAG-a. Prerađivačka industrija koja je nositelj razvoja ovog kraja u najvećoj mjeri se je drvno prerađivačka industrija raznih stupnjeva prerade i koja je vezana za iskorištavanje prirodnog bogatstva kraja (šuma).

Lokalna akcijska grupa Frankopan objavila je Natječaj za provedbu podmjere 19.2. »Provedba operacija unutar CLLD strategije«, tip operacije 1.1.4. „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“ koji je sukladan tipu operacije 6.3.1. iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Strateški ciljevi Lag-a „ Frankopan“ :

Strateški cilj 1. Povećanje održive poljoprivrede i šumarstva poticanjem modernizacije i stvaranja proizvoda s dodanom vrijednosti u svrhu jačanja identiteta LAG-a

Strateški cilj 2. Razvoj očuvanja i održivog korištenja razvojne resursne osnove u svrhu diverzifikacije gospodarstva i povećanja kvalitete života na području LAG-

Strateški cilj 3. Jačanje upravljanja lokalnim razvojem vođenim lokalnom zajednicom (CLLD)

102 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

12. MOGUĆI SCENARIJ Recesija i gospodarska kriza, u Svijetu i Europi, ostavlja svoj trag na kretanja u RH u zaoštrenoj formi. Vrlo je teško egzaktno prognozirati kretanja u budućnosti. Međutim, bilo bi krajnje neodgovorno zanemariti ovo stanje, a i kretanja u budućnosti, stoga smo se opredijelili predviđati utjecaj globalnih ekonomskih i tržišnih trendova na razvoj u RH i Općini Cetingrad. U razmatranje smo uzeli tri moguća scenarija, svjesni rizičnosti u koju se upuštamo, smatrajući da je to manje pogrešno nego li ne uzimati u obzir navedene podatke.

SCENARIJ 1:

(BEZ STOPE RASTA ILI NISKA STOPA RASTA)

• U EU minimalna stopa rasta (par godina), a poslije povećana • U RH-bez rasta (par godina), a poslije niska stopa rasta

• BLIŽE OKRUŽENJE OPĆINE

-Pretpostavka da se poljoprivreda neće razvijati -Pretpostavka je da će turizam imati kontinuirano povećanje potražnje (2-3 % godišnje ) -Pretpostavka je da će trgovina, uslužna djelatnost, malo i srednje poduzetništvo dijeliti sudbinu globalnih kretanja (bez stope rasta) -Bliže okruženje u turizmu (koje je glavno tržište poljoprivredi, trgovini te malom i srednjem poduzetništvu) bi mogli imati nešto povoljnije trendove:

-Stopa rasta kontinuirano 1-2 % godišnje (u prvih par godina), a poslije opet narednih par godina 2-3 % godišnje

-U takvom okruženju (uže i šire) moguće je planirati u prvih par godina stopu rasta 1 %, a poslije toga u par godina stopa rasta bi mogla biti 2 %.

SCENARIJ 2:

(SREDNJA STOPA RASTA ( U GRANICAMA PAR %)

• U EU – prve dvije godine stopa rasta 2-3 %, poslije 3-4 % • RH – dvije godine niska stopa rasta, poslije 2-3 %

• BLIŽE OKRUŽENJE

- Poljoprivreda, povećanje stope rasta godišnje 3-4 % - Turizam, povećanje potražnje 3-4 % - Trgovine, usluge, mali i srednji poduzetnici prati razvoj osnovne djelatnosti, povećanje 3-4 %

103 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

U ovakvom okruženju (šire i uže) moguće je planirati stopu rasta do 2- 3 %.

SCENARIJ 3:

(VISOKE STOPE RASTA)

• U EU – prve dvije godine stopa rasta 3-4 %, a poslije 4-5 % • U RH – prve dvije godine stopa rasta 2 %, a poslije 4-5 %

• BLIŽE OKRUŽENJE

- Poljoprivreda – povećanje stope rasta 3-4 % - Turizam – povećanje stope rasta 5-6 % - Trgovina, usluga, ,malo i srednje poduzetništvo- povećanje stope rasta 5-6 %

U takvom okruženju moguće je planirati stopu rasta 4-5 %.

104 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

13. STRATEGIJA RAZVOJA

Strategija razvoja temeljni je programski dokument politike regionalnog razvoja nastala kao rezultat intenzivnog konzultacijskog procesa na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Strategija analizira stanje razvoja i predlaže razvojne pravce za sve ključne sektore razvoja jedinica lokalne samouprave.

13.1. Ekonomski potencijal i kočnice razvoja Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Strateški razvojni program Općine Cetingrad je temeljni dokument i „program puta“ za ostvarenje ciljeva, a temelji se na ocjeni postojećeg stanja, jasno definiranoj misiji i viziji te na njima utemeljenim strateškim ciljevima i strateškim prioritetima razvoja. Ciljevi i prioriteti razvoja detaljnije su razrađeni kroz mjere na temelju kojih se kroz dugoročno programsko razdoblje projicira razvoj, temeljen na kriterijima od značaja za opće društveni i gospodarski razvoj

Temeljna svrha ovakvog pristupa strateškom programiranju je osiguranje pretpostavki za podizanje kvalitete življenja građana, podizanjem razine ekonomske moći i konkurentnosti gospodarstva, te drugih pogodnosti, koje će osigurati viši nivo zadovoljstva stanovništva i turista. SRP-om se pored programskih ciljeva naglašavaju i programski prioriteti, na način da se uvijek rast kvalitete življenja povezuje s rastom gospodarstva, vodeći računa i o razvoju svih ostalih aspekata javnog i civilnog života Općine

Analizom stanja resursa i potencijala istaknuti su pozitivni elementi snage i mogućnosti, ali i negativni: slabosti i prijetnje. Ocjena ekonomskog potencijala Općine temeljila se na ispitivanju pozitivnih elemenata. Da bi se realizirao ekonomski potencijal, mora se svladati niz razvojnih prepreka ili kočnica. Glavne razvojne prepreke istaknute su kroz ispitivanje negativnih elemenata Općine.

EKONOMSKI POTENCIJAL:

Vrlo važni prirodni resursi koji uključuju poljoprivredno zemljište, dovoljno vode, bogatu vegetaciju, strateški položaj. Ovakvi resursi naglašavaju potencijal za razvoj poljoprivrede, turizma i malog poduzetništva.

1)Poljoprivreda: izrazito povoljni uvjeti za razvoj poljoprivrede u Općini (plodno tlo, čist okoliš, klimatološki uvjeti) te značajne površine adekvatne za poljoprivrednu proizvodnju, ukazuju na postojanje prilika za razvoj ovog sektora. Osim osnaženja postojeće poljoprivredne proizvodnje, postoji i potencijal za razvoj organske poljoprivrede za kojom postoji sve veća potražnja. Postoji potreba za modernizacijom poljoprivrede, stimuliranjem okrupnjavanja zemljišta, te jačanjem administrativne podrške ovom sektoru kako bi poljoprivredna proizvodnja postala atraktivna za mlađe stanovništvo i omogućavala solidan izvor prihoda poljoprivrednim domaćinstvima.

105 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

2)Turizam: uzimajući u obzir određenu tradiciju bavljenja turizmom karakterističnim za određeno područje i postojeće prirodne resurse koji bi se mogli iskoristiti za razvoj, postoji vjerojatnost daljnjeg razvoja (posebno kvalitativno). Mogućnosti dodatne (stalne) potražnje za uslugama ove vrste mogle bi dati poticaj razvoju malog i srednjeg poduzetništva na području turizma.

2)Razvoj malog i srednjeg poduzetništva pretežno u funkciji razvoja prva dva pravca razvoja te potreba mještana pa i šireg područja. Svi mali i srednji poduzetnici, a osobito oni koji tek otvaraju poduzeće (poduzetnici početnici), imaju teškoća u dobivanju financijskih sredstava u ranim fazama svojega životnog ciklusa jer nema dovoljne ponude mikro kredita. Financijski sustav tek se treba razviti da bi osigurao sveobuhvatan portfelj proizvoda, a nema ni dovoljno rizičnoga i temeljnog/vlasničkoga kapitala. Hrvatska ima poduzetničke potporne institucije za pružanje potpore poduzetnicima koje nisu ravnomjerno geografski rasprostranjene, a istodobno su neravnomjerno raspoređene djelatnosti maloga gospodarstva.

KOČNICE RAZVOJA:

Mogu li i hoće li se gore opisane prilike realizirati u velikoj mjeri ovisi o mogućnosti uklanjanja niza razvojnih kočnica. Te se kočnice mogu prikazati na slijedeći način: • Nedovoljno kvalitetna valorizacija prostora, • Institucionalna ograničenja, • Neriješen u potpunosti komunalni sustav, • Nedovoljno razvijena turistička ponuda (događaji) i ugostiteljska ponuda ( turizam na području Općine je u početnoj fazi razvoja ) • Nedovoljna povezanost poljoprivrednih proizvođača, • Nedovoljno razvijene društvene djelatnosti (zdravstvena zaštita), • Nedovoljno razvijeno malo i srednje poduzetništvo, • Slabo razvijena industrijsko-gospodarska zona. • Radno sposobno stanovništvo • Ljudski resursi • Iseljavanje ( ekonomska nesigurnost ) • Obrazovanje stanovništva

Rezultat ovih razvojnih kočnica jest nedovoljno visok BDP po stanovniku, nedovoljno visok životni standard, te niska razina investicija. Od bitne važnosti je da se SRP izravno usmjeri na negativne aspekte sadašnjeg stanja. SRP mora osigurati uvjete koji će omogućiti tvrtkama i građanima da realiziraju postojeće ekonomske prilike i time povećaju prihode i BDP po stanovniku, povećaju gospodarsku aktivnost, privuku daljnja ulaganja te smanje sezonski karakter poslovanja.

13.2. Vizija razvoja Općine Cetingrad i najvažniji ciljevi

Općina Cetingrad će, u skladu sa zakonom, otvoreno i transparentno usmjeriti sva svoja znanja i resurse kako bi osigurala najkvalitetnije uvjete politike: razvoja, gospodarenja i zaštite prostora, upravljanja komunalnom imovinom, zadovoljavanje potreba stanovništva u oblasti školstva, promicanja poduzetništva, promicanja kulture, sporta, turizma, zaštite

106 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

životnog standarda i socijalne skrbi. Provodeći uvjete politike, uzimaju se u obzir potrebe budućih naraštaja i održivost lokalne zajednice. Ostvarenje vizije i ciljeva . Općina želi postići djelovanjem kroz prioritetne mjere, odnosno aktivnosti, kojima se želi dugoročno pridonijeti razvoju područja te uspostaviti trajne temelje za dugoročan i uspješan razvoj, zasnivan na vlastitim snagama i mogućnostima. Putem društvenog i ljudskog potencijala omogućit će se daljnja zaštita i očuvanje prirodne i kulturne baštine te ujedno pokrenuti i valorizacija kulturne baštine.

Dugoročni strateški ciljevi su šira razrada vizije, a proizlaze iz ideje vizije i utvrđuju se prilikom formiranja same vizije te predstavljaju smjernice razvojnih opredjeljenja. Definiranjem dugoročnih ciljeva osigurava se postavljanje strateških prioriteta, što nalaže traženje strateških putova za njihovu realizaciju, sadržanih u provedbenim mjerama, ali i kontrolnim mehanizmima kroz koje je moguće ocjenjivati put od vizije i ciljeva do rezultata. Ciljevi su temeljna pretpostavka za ostvarenje vizije razvoja Općine.

Uzme li se u obzir gornja ocjena ekonomskog potencijala i razvojnih kočnica koje karakteriziraju ovo područje, te šira društveno-ekonomska i tržišna kretanja, smatramo da bi se vizija trebala usredotočiti na podizanje životnog standarda mještana putem promicanja gospodarskih aktivnosti koje se temelje na održivom korištenju prirodnih resursa i tradiciji, te partnerskih međusektorskih odnosa. Temeljni (početni, osnovni) podaci predstavljaju ključnu ulaznu vrijednost u sustavu praćenja (monitoringa) i evaluacije (ocjenjivanja). Oni moraju biti dovoljno pouzdani da omoguće prosudbu output-a i učinaka projekta te dovoljno precizni da bi osigurali da devijacije od očekivanog napretka mogu biti brzo identificirane i naglašene, a primjerene izmjene učinjene što je ranije moguće. Osnovna analiza od iznimnog je značaja prema osiguranju skupa početnih podataka, no ograničena je na postojeće i donekle kontradiktorne skupove podataka. Ovakav pristup morao bi se poboljšati te će biti potrebno definiranje, testiranje i prilagođavanje sustava pokazatelja vezanih uz svako pojedino prioritetno područje SRP-a, kao i prilagodba istih postojećem okruženju. Što predstavlja zahtjevnu trajnu zadaću. Odjel za upravljanje projektima. Općine moraju biti pokretač provođenja SRP za vrijeme ranog stadija ali i dalje. To će podrazumijevati dodatne studije i ispitivanja kako bi se izradili važni i mjerljivi početni podaci za procjenjivanje napretka SRP- a.

Misija Strateški razvojni program Općine Cetingrad vezana je uz provedbu i realizaciju aktivnosti, odgovornim i transparentnim upravljanjem javnim dobrima s ciljem postizanja visoke kvalitete života i rada.

107 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

U nastavku se navodi 5 elemenata koji čine viziju razvoja Općine:

1. Visoka kvaliteta života i životni standard europskog prosjeka (10 godina),

2. Razvijeno gospodarstvo prvenstveno poljoprivreda, turizam , malo i srednje gospodarstvo,

3. Razvijati sustav brendiranja (baza je ruralni prostor i turizam),

4. Naglašeni razvoj (dinamičan) i to uravnotežen, održiv, ekološki itd.,

5.Usklađeno funkcioniranje javnog, poslovnog i civilnog sektora.

13.3. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere

Strateški ciljevi razvoja su konzistentan i sažeti opis namjeravanih ishoda razvoja, jasno izraženih i mjerljivih, a vremenski su povezani s razdobljem trajanja Strategije. Kvaliteta strateških ciljeva ovisi o tome koliko oni odražavaju trendove i procese u Općini kao i one koje nameće njezino okruženje.

1.STRATEŠKI CILJ – Visoka kvaliteta života i standarda PRIORITETI: 1. Infrastruktura 2. Društvene djelatnosti 3. Potpuna zaposlenost i visoki dohoci

2. STRATEŠKI CILJ – Razvoj gospodarstva PRIORITETI: 1. Razvoj poljoprivrede 2. Razvoj turizma 3. Razvoj šumarstva 4. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva

3. STRATEŠKI CILJ – Visoki standardi razvoja PRIORITETI: 1. Održiv i uravnotežen razvoj 2.Prepoznatljiv lokalni identitet 3. Razvoj dobrih odnosa javnog, poslovnog i civilnog sektora 4. Brand

1. STRATEŠKI CILJ – Visoka kvaliteta života

PRIORITET: 1. Infrastruktura MJERE: 1: Prometna infrastruktura 2. Parkirališta 3. Pročišćavanje otpadnih voda 4. Građevinski i kućni otpad

108 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

5. Uređenje naselja (fasade, površine) 6. Izgradnja vodovoda 7. Poticanje korištenja alternativnih izvora energije 8. Razminiranje prostora 9. Program razvoja infrastrukture 10. Korištenje sredstava EU fondova

1. STRATEŠKI CILJ – Visoka kvaliteta života

PRIORITET: 2. Društvene djelatnosti MJERE: 1. Socijalna skrb za starije i nemoćne 2. Valorizacija kulturnih i tradicionalnih vrijednosti ( program turist. valorizacija ) 3. Društveni život (strategija) 4. Tradicijske vrijednosti, identitet (zaštita) 5. Zdravstvene usluge (viši nivo) 6. Dodatni sadržaji za mještane i turiste 7. Sportski sadržaji i dječja igrališta 8. Sportska dvorana 9. Dječji vrtić 10. Korištenje sredstava EU fondova

1. STRATEŠKI CILJ – Visoka kvaliteta života

PRIORITET: 3. Potpuna zaposlenost i visoki dohoci MJERE: 1. Cjelogodišnje zaposlenje 2. Cjeloživotno učenje 3. Poticanje obrazovanja 4. Poticanje poduzetništva

2.STRATEŠKI CILJ – Razvoj gospodarstva

PRIORITET: 1. Razvoj poljoprivrede MJERE: 1. Strategija razvoja poljoprivrede 2. Udruživanje u poljoprivredi 3. Stimulacija razvoja poljoprivrede 4. Potpora poljoprivrednim proizvođačima 5. Program gospodarenja poljoprivrednim zemljištem (ukupno) 6. Korištenje sredstava EU fondova

2.STRATEŠKI CILJ – Razvoj gospodarstva

PRIORITET: 2.Razvoj turizma MJERE:

109 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

1. Strategija razvoja i turizma (marketing pristup i upravljanje) 2. Prepoznatljiva turistička destinacija 3. Turističke manifestacije i atrakcije 4. Program ugostiteljske ponude (autohtona) 5. Destinacija kvalitete (4 zvjezdice) 6. Korištenje sredstava EU fondova

2.STRATEŠKI CILJ – Razvoj gospodarstva

PRIORITET: 3.Razvoj šumarstva MJERE: 1. Razvoj državnih šuma (koncesija) 2. Razvoj privatnih šuma (koncept) 3. Korištenje sredstava EU fondova

2.STRATEŠKI CILJ – Razvoj gospodarstva PRIORITET: 4. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva MJERE: 1. Podrška i poticanje poduzetničke inicijative (drvna industrija, manji pogoni) trgovine 2. Poticanje razvoja obrtništva 3. Razvoj gospodarske zone 4. Savjetodavno tijelo (neki vid) 5. Poticanje edukacije (edukacija i sufinanciranje) 6. Korištenje sredstava EU fondova

3.STRATEŠKI CILJ – Visoki standard razvoja

PRIORITET: 1. Održivi i uravnotežen razvoj MJERE: 1. Poštivanje zakonskih odredbi i prostorno planske dokumentacije 2. Zaštita autohtonih objekata i arhitekture 3. Zaštita krajobraza i autohtonih biljnih vrsta 4. Program kvalitete i upravljanje kvalitetom

3. STRATEŠKI CILJ – Visoki standard razvoja

PRIORITET: 2. Prepoznatljiv lokalni identitet MJERE: 1. Odnos kulture i običaja 2. Hrana i piće 3. Arhitektura, uređenje naselja

3.STRATEŠKI CILJ – Visoki standard razvoja

PRIORITET: 3. Dobri odnosi javni, poslovni i civilni sektor MJERE:

110 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

1. Javni sektor i informiranost 2. Razvoj (kontinuiran) partnerskih odnosa 3. Civilna društva- poticanje razvoja i podrška

3. STRATEŠKI CILJ – Visoki standard razvoja

PRIORITET: 4. Brend MJERE: 1. Program brendiranja 2. Vizualni identitet

13.4. Razvojni projekti

- Strategija razvoja poljoprivrede (proizvodnja, prerada, plasman) - Strategija razvoja turizma (integralni pristup) - Strategija razvoja malog i srednjeg poduzetništva i obrta - Koncept razvoja trgovačke djelatnosti - Sustav poticaja (strategija) - Sustav financiranja razvojnih projekata, participacija Općine u nekim projektima - Sustav upravljanja razvojem (turizam, gospodarstvo) - Program prometa (koncept i nerazvrstane ceste) - Program uređenja naselja (čistoća, oprema) - Program razvoja ljudskih resursa - Valorizacija kulturno povijesnih i prirodnih resursa - Program izrade prostorno planske dokumentacije (vezano za izradu strateških dokumenata) - Program gospodarske zone - Program vodoopskrbe - Program odvodnje i pročišćavanje - Program javne rasvjete - DVD - Rekonstrukcija i uređenje igrališta NK Cetingrad - Izgradnja mrtvačnice i uređenje groblja - Uređenje i opremanje Hrvatskog doma - „ ZAŽELI“ – pomoć starijima u zapošljavanju - Izobrazba stanovništva (program) - Izgradnja poučne pješačke staze - Izgradnja vodovoda južnog dijela Općine - Modernizacija javne rasvjete - Projekt „ Stari grad Cetin“

111 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

14. PLAN PROVEDBE SRP-a

Poglavlje programa provedbe Strateškog programa razvoja (SRP-a), zamišljeno je kao poglavlje u koje će biti bazirano na ciljevima projekta, specificirajući potrebna ulaganja i željene rezultate. Upravo zato, daju se osnovni podaci što to program provedbe obuhvaća, odnosno koje provedbene mehanizme obuhvaća. Nadalje, opisuju se institucije i mehanizmi koji su neophodni za provedbu projekta. Kako bi se nešto uspješno provelo za isto je potrebno pribaviti sredstva, odnosno osigurati financiranje svih potreba zacrtanih u razvojnim dokumentima. Svaki program pa tako i ovaj potrebno evaluirati na adekvatan način. Monitoring uključuje kontinuirani proces prikupljanja informacija o napretku projekta te uspoređivanje prikupljenih informacija s programom projekta. Prilikom provođenja monitoringa koriste se različiti instrumenti kao što su ankete, individualni i grupni razgovori s dionicima uključenim u implementaciju projekta, s ciljem poduzimanja mjera za unapređenje projekta i usluga usmjerenih na korisnike. Nadalje, slijedi sama i provedba programa Strateški programa razvoja. Na samom kraju definirani su financijski okviri, odnosno izvori za financiranje razvojnih projekata.

14.1. Uvod

Strateški razvojni program Općine Cetingrad sastoji se od niza razrađenih ciljeva, prioriteta i mjera. Područje projekata proteže se od intervencija unutar fizičke infrastrukture do mjera za pružanje potpore poslovanju i djelovanju koja moraju biti poduzeta radi poticanja rasta jednog aktivnog civilnog društva.

Međutim, uspješnost SRP-a ovisi od vrijednosti samih izabranih projekata i od načina na koje će se ti projekti provoditi, te kako će se njima kasnije upravljati. Uspješna provedba od bitne je važnosti. Doista, iskustvo nam je pokazalo da „dobri“ projekti mogu doživjeti neuspjeh ukoliko je njihova provedba loša. Isto tako i same strategije i cjelokupan proces SRP-a može se ugroziti slabom provedbom, neodgovarajućim strategijama financiranja i/ili lošim upravljanjem tijekom trajanja projekta.

U ovom poglavlju objašnjeni su predloženi provedbeni mehanizmi, strategija financiranja te postupci za evaluaciju i praćenje (monitoring) projekata i programa SRP-a Općine . • Institucionalni ustroj – izložen je opis predložene institucionalne pripreme radi provedbe SRP-a. Najvažnija uloga predložena je za Općinu čiji se institucionalni kapacitet mora ojačati putem osnivanja Jedinice za provedbu projekata koja će vršiti nadzor nad provedbom SRP-a.

• Strategija financiranja – SRP je instrument koji će Općina koristiti kako bi prezentirala strateški i suvislo strukturirani razvojni program raznim izvorima financiranja, uključujući Vladu RH, Europsku komisiju i brojne bilateralne i multilateralne donatore.

• Procedure praćenja (monitoringa) i evaluacije – SRP je „promjenjiv“ razvojni program i sastoji se od niza razrađenih projekata. Okolnosti se mogu promijeniti pa bi se sukladno tome morali promijeniti SRP strategija, njena provedba i pripadajući

112 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

projekti. Učinkovita promjena moguća je same ukoliko su prikladne opsežne procedure za praćenje i evaluaciju uspostavljene na početku.

• Budućnost SRP-a – način na koji se SRP može u budućnosti razviti i ojačati skiciran je u ovom poglavlju. SRP je "promjenljiv“ razvojni program, kojeg je potrebno nanovo razmatrati, mijenjati i poboljšavati svakih nekoliko godina, odnosno kad god to okolnosti nalažu.

• Slijedeći koraci – u ovom odjeljku dan je pregled potrebnih koraka kako bi se SRP pretočio iz teorije u stvarnost.

14.2. Institucije i mehanizmi provedbe

Općinsko vijeće i načelnik nalaze se u središtu provedbe SRP-a. To su izabrani zastupnici i donositelji odluka koji imaju zadaću promicati razvoj Općine. Unutar Općine osnovat će se Jedinica za provedbu projekata (JPP) koja će organizirati (koordinirati) provedbu SRP-a i pripremati odluke Općinskom vijeću. Jedinica za provedbu projekata nalazit će se unutar Općine, a osnovat će je Općinsko vijeće.

Jedinica za provedbu projekata

Jedinica za provedbu Strateškog razvojnog programa (SRP) organizacijska je jedinica ili pojedinac pri korisniku, u čijem je djelokrugu posla izravna provedba SRP. Praćenje provedbe Strategije podrazumijeva stalni monitoring, mjerenje učinaka provedbe Strategije i to kako narativnih, tako i financijskih pokazatelja te evaluaciju ukupnog strateškog plana, radi ocjene uspješnosti provedbe Strategije, odnosno ukazivanja na potrebu provođenja pravovremenih promjena Strategije za zacrtano plansko razdoblje. Potrebno je analizirati pokazatelje mjera te odrediti koje su mjere uspješne, koje nisu postigle svoje ciljeve te je li potrebno ukinuti određene mjere, ili ih unaprijediti te jesu li se u međuvremenu pojavile nove potrebe ili razvojni ciljevi koji sobom nose uvođenje novih mjera.

Način provedbe, praćenje i vrednovanje učinaka Strategije razvoja Općine uključuje nekoliko razina. Osnovne su provedbene procedure Strategije:

· operativne procedure za svakodnevnu provedbu mjera i pojedinih aktivnosti i projekata koje proizlaze iz mjera · procedure praćenja provedbe i vrednovanja ostvarivanja Strategije · procedura izvještavanja, ažuriranja i pripreme Akcijskog plana za svaku godinu obuhvaćenu strateškim planom.

Ključnu ulogu u operativnoj provedbi Strategije razvoja Općine ima Jedinica za provedbu SRP, a za koordinaciju i pomoć Načelnik Općine i Jedinstveni upravni odjel Općine, a to je:

· svakodnevnu koordinaciju provedbe Strateškog plana · pripremu i pokretanje procesa izrađivanja godišnjih akcijskih planova na temelju prioriteta i okvirno postavljenih skupova mjera

113 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

· izradu kvartalnih planova provedbe Strategije na temelju godišnjeg akcijskog plana, uključujući razvoj financijskog plana za provedbu pojedinih mjera, razvoj plana organizacijskih i ljudskih resursa te svakodnevno operativno praćenje provedbe s ciljem poduzimanja pravodobnih korekcija provođenja pojedinih mjera · izradu kraćih kvartalnih izvješća o provedbi Strategije razvoja za članove Općinskog vijeća · odabir projektnih ideja koje će biti uključene u bazu konkretnih prijedloga projekata koji bi se prijavili na natječaje u okviru različitih fondova i programa

Na strateškoj razini, Općinsko vijeće uključeno je u cikluse godišnjeg praćenja napretka u vrijeme utvrđivanja općinskog proračuna za sljedeću godinu kada članovi Općinskog vijeća provode sljedeće zadatke :

· vrednuju provedbu akcijskog plana za prethodnu godinu (vrednovanje provedbe pojedinih mjera koje su bile obuhvaćene akcijskim planovima) i utvrđuju razine učinkovitosti i uspješnosti projekata Općine za koje su različiti donatori odobrili financijska sredstva · na temelju vrednovanja akcijskog plana za prethodnu godinu pristupaju donošenju akcijskog plana za sljedeću godinu s konkretnim pokazateljima (konkretne brojke i postoci) Općinsko vijeće će također biti tijelo primarno odgovorno i za detaljno vrednovanje cjelokupne Strategije razvoja koje će se provesti nakon trogodišnjeg razdoblja provedbe Strategije razvoja (2018-2022. godine) kada će se, po potrebi, kompletno revidirati strateški ciljevi i prioriteti.

Praćenje ili, kako se još ponekad naziva, nadzor ili monitoring projekta, sastavni je dio provedbe projekta. Već se na samom početku provedbe Korisnik mora pripremiti na to da će to biti konstantna aktivnost koja će ga pratiti do kraja projekta te mora definirati načine, dinamiku i alate pomoću kojih će pratiti napredak svojeg projekta. Praćenje je zapravo sustavno prikupljanje podataka o svemu što se u sklopu projekta radi, a odnosi se i na tehnički, odnosno sadržajni dio projekta, kao i na financijski aspekt projekta. Rezultati praćenja upotrebljavaju se za izvještavanje prema nadležnim tijelima kao dokaz da je projekt postigao svoje rezultate i ciljeve.

Praćenje je izvor sljedećih informacija za aktere uključene u provedbu SRP:

• Provjera napreduje li projekt u skladu s vremenskim planom • Provjera postižu li se neposredni rezultati (outputi) u predviđenoj količini i s predviđenom razinom kvalitete • Provjera troše li se financijska sredstva predviđenom dinamikom i osiguravanje dostatnoga novčanog tijeka za provedbu • Informacije koje se primjenjuju u svrhu nadzora napretka projekata, o čemu izvještava Posredničko tijelo • Temelj za provjeru prihvatljivosti izdataka projekata • Praćenje postignuća mjera Operativnog programa kroz ostvarenje zadanih pokazatelja • Prognoziranje korištenja sredstvima te nadoknada sredstava korisnicima

114 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Partnerski odbor Općine

Osim Općinskog vijeća, Partnerski odbor („Partnerstvo“) je najvažnije tijelo unutar sustava za provedbu SRP-a. Partnerstvo je novo sredstvo osnovano kao dio procesa pripreme SRP-a i koje ostaje jedna od najvažnijih karakteristika u provedbi SRP-a. Partnerstvo nije osnovano izborima, već se temelji na nizu propisa. Partnerstvo je savjetodavna skupina koja preporučuje odnosno odbacuje prijedloge sastavljene unutar SRP-a. Ono ne donosi izvršne odluke, već sastavlja preporuke za Općinsko vijeće kako bi se osiguralo veće i kvalitetnije uključivanje zainteresiranih strana. Partnerstvo se sastaje redovito, kako bi se osigurala primjena odgovarajućih postupaka i procesa prilikom njegovog odabira.

Tablica 15. Organizacijske odgovornosti vezane uz SRP

Organizacija Pregled trenutnih Prijedlog djelovanja u Vremenski okvir; potrebni djelovanja implementaciji SRP-a; uloge resursi i odgovornosti

Općina Općinsko vijeće. Usvaja nacrt i konačnu Konačna verzija 31. 12. 2018. verziju SRP-a. Odgovara za g. cjelokupnu implementaciju.

Jedinica za Formiranje predstoji. Koordinacija SRP-a i Formiranje 31. 12. 2018. g. provedbu podnošenje izvješća projekata Općinskom vijeću te djelatna komunikacija s Partnerstvom i pojedinačnim dionicima.

Partnerski Osnovao se Savjetodavno tijelo Neznatna dodatna sredstva odbor Općinskog vijeća. SRP i možda će u budućnosti morati projekti u sklopu SRP-a biti izdvojena za pokrivanje zahtijevat će pisani osvrt i troškova. procjenu Partnerstva prije nego što bude predočeni Općinskom vijeću u cilju donošenja odluke.

Privatni Trenutno ulaže kada Ključni dionik odgovoran za Pitanje unapređenja sektor se za to ukaže stvaranje prihoda i održivih organizacije i voljnosti za prilika. Niska razina radnih mjesta. Trebat će komunikaciju između Općine strategije i vodstva priliku za izražavanje svojih i privatnog sektora. Može se dostupna. primjedbi i osiguravanje pojaviti potreba za njihovog uključenja pri unapređenjem predstavničkih implementaciji kroz organizacija. Partnerstvo i druge načine.

Nevladine Trenutno su Ključni dionici uz privatni Potrebno je uspostaviti organizacije aktivnije no što je u sektor. I jedni i drugi platformu za konstruktivan početku pokretači su lokalnog dijalog, kako između javnog procijenjeno. gospodarstva i tvorci novih sektora i nevladinih

115 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

radnih mjesta. organizacija, tako i između privatnog sektora i nevladinih organizacija. Bit će potrebno sastavljanje strategije financiranja te rasprava o istoj i njeno usvajanje.

Nadležna Predstavljaju najviše Koordinacija raznih izvora Nema dovoljno sredstava za tijela tehničke financiranja u cilju izvršavanje ove zadaće. Županije i hijerarhijske postavljanja učinkovitog Potrebna je dodatna ekspertiza Ministarstva instance uključene u djelatnog sučeljavanja na području mehanizama pripremu SRP-a. između projekata temeljenih združenog financiranja od Upravljaju procesom na SRP-a i vanjskih strane više donatora, kroz osnovne sredstava. Nadzor nad upravljanja razvojnom smjernice i cjelokupnim radom, praćenje politikom te monitoringa i regulativnu podršku. rezultira i razvoj daljnjih procjene tijeka razvoja. smjernica.

Izvor: Vlastita obrada, 2018. 14.3. Pribavljanje sredstava i financiranje

Mogući izvori financijskih sredstava često su jedini fokus programiranja razvoja. To predstavlja opasnost, budući da Općina mora zadržati kontrolu nad razvojnim procesom te privlačiti sredstva u projekte koji će podupirati razvojnu strategiju Općine. Za sredstva postoji natjecanje, isto kao i natjecanje među donatorima i financijskim organizacijama za „dobrim projektima“. Dobri projekti su prioritetni projekti koji ostvaruju razvoj u pravcu koji je utvrđen strategijom. Prema tome, Strategija određuje sredstva, a ne obrnuto.

Inicijalna izravna sredstva Europske unije (EU) raspoloživa su za ključne prioritetne projekte. Apsorpcijska moć Općine je ovom trenutku niska i bit će potrebno povećati je radi apsorpcije te efektivnog i učinkovitog korištenja raspoloživih sredstava. Izgradnja kapaciteta u Općini i pripadajućim provedbenim institucijama od vitalne je važnosti i potrebito je dati odgovarajuću pažnju kroz SRP, kao i kroz ostale razvojne programe.

Uzevši u obzir nedostatak financijskih sredstava u Općini, kao i slab financijski položaj jedinica lokalne samouprave, strategija financiranja povezana je s pristupom međunarodne donatorske financijske pomoći (uključujući npr. financiranje od strane EU, Svjetske banke i drugih bilateralnih donatora). Cilj je korištenje dostupnih fondova Europske komisije za maksimaliziranje učinaka dostupnih fondova Vlade RH i drugih multilateralnih i bilateralnih fondova.

U potpunosti je prepoznato da svaki donator ima svoje vlastite zahtjeve koji moraju biti zadovoljeni prije nego financiranje može biti potvrđeno. Uglavnom, projekti predloženi donatorima na financiranje moraju biti takvog tipa kojeg donator želi financirati i u potpunosti opravdani, odnosno moraju biti u skladu s razvojnom strategijom regije u kojoj je projekt smješten. Moraju imati i dodatnu pozitivnu procjenu izvodivosti. Zadaća predložene Jedinice za provedbu projekata biti će osiguranje da se SRP projekti podnose donatorima na pravilan način.

116 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

14.4.Praćenje (monitoring) i evaluacija

Mehanizmi za praćenje i evaluaciju (ocjenu) su važni jer omogućavaju nesmetanu, pravilnu i transparentnu provedbu programa. Također, važni su kako bi proces izrade SRP-a postao „proces učenja“ u kojem Općina i njezini dionici razvijaju kapacitete za učenje i prilagođivanje SRP-a promjenjivim okolnostima. Da bi se to moglo, potrebno je osigurati: • Dostupnost podataka o uspješnosti – važno je da provedbeni program SRP-a generira podatke koji pokazuju koji su projekti pridonosili razvoju Općine, u kojoj mjeri i kojem vremenskom razdoblju.

• Kreirane i dogovorene ciljeve i rezultate – povezano s cjelokupnim SRP programom i individualnim projektima važno je kreirati i dogovoriti ciljeve i rezultate među svim dionicima (s procijenjenim datumima do kojih trebaju biti dostignuti).

• „evaluacijski“ okvir – unutar kojeg se prikupljenim podacima može upravljati i procjenjivati ih. Uobičajen, često korišten okvir je „logički okvir“. Test Strategije je upravo njezina provedba. Postoje 3 razine praćenja realizacije Strategije: prva razina praćenja je praćenje provedbe programa (prioritetnih i ostalih mjera) i ažuriranje provedbe aktivnosti. Tim osoba koji je zadužen za praćenje Strategije pomno prati razvoj situacije vezano za provedbu, odnosno prati u kojoj se mjeri podudaraju programi iz Strategije sa stvarnom situacijom na terenu. Takvo praćenje podrazumijeva stupanj usklađenosti aktivnosti poduzetih prema Strategiji, promjene u procjeni troškova ili rasporeda, zatim uključuju razloge tih promjena te njihov očekivani utjecaj na provedbu strategije. Za osiguranje uspješne provedbe SR-a, formirat će se Radna grupa za provedbu, koja će biti zadužena za koordinaciju i praćenje provedbe SR-a. Radnu grupu za provedbu činit će tri člana odgovorna za:

o koordinaciju i praćenje provedbe o ostvarenje strateških ciljeva te o komunikaciju s dionicima i prikupljanje razvojnih projekata

Podaci i ciljevi

Osnovna analiza dala je neke „početne podatke“ prema kojima se mjeri napredak SRP-a (upravo je to i jedna od njenih funkcija) i po kojima se određuju ciljevi i rezultati. Ipak, proces izrade osnovne analize pokazao je da Općina nije u položaju da može u ovom trenutku pouzdano procjenjivati status i potrebe vlastitog razvoja. Dio osnovnih podataka nedostaje, neki statistički podaci nisu pouzdani, a sposobnost analiziranja dostupnih i pouzdanih podataka je ograničena. To znači da Općina možda neće biti u stanju utvrditi što su u ovome trenutku dobri, a što loši projekti. Međutim, napredak se može postići jedino ako se uspjeh ili neuspjeh SRP-a može učinkovito mjeriti i procjenjivati.

Kako bi se osigurala učinkovita i transparentna provedba Strategije razvoja Općine Otok uspostavljen je sustav praćenja, vrjednovanja i izvještavanja o provedbi SRP-a. Sustav praćenja i izvještavanja provjerava: o postoji li potreba za određenim mjerama, o jesu li dostupni resursi za realizaciju mjera optimalno iskorišteni,

117 Strateški razvojni program Općine Cetingrad o do koje mjere su ciljevi određenih mjera ostvareni, o postoji li potreba za korekcijama mjera te osigurava učinkovitu provedbu i upravljanje. Praćenje i izvještavanje o provedbi SR-a odvijat će se kontinuirano tijekom čitavog razdoblja na koje se SRP odnosi. Jednom godišnje Radna grupa za provedbu podnosit će izvješća o napretku provedbe SRP-a koju će potvrđivati Načelnik. Izvješća o napretku sadržavat će informacije o provedenim aktivnostima/projektima u sklopu strateških mjera, podatke o nositeljima provedbe, utrošenim u odnosu na programirana financijska sredstva uključujući informacije o njihovim izvorima te ostvarenim i/ili očekivanim rezultatima provedbe mjera. U okviru sustava praćenja provedbe, Radna grupa za provedbu koordinirat će prikupljanje, obradu, analizu i pohranu informacija, podataka i pokazatelja, izraditi ocjenu realizacije ciljeva, prioriteta i mjera te uspješnosti upravljanja provedbom. Osim samih članova Radne grupe za provedbu, veliku će ulogu u provedbi SRP-a imati i svi ostali službenici Općine, koji će aktivno sudjelovati u prikupljanju informacija od provoditelja projekata i ostalih aktera lokalnog razvoja dok će Načelnik, između ostalog, će biti zadužen za izvještavanje Općinskog vijeća o uspješnosti provedbe SRP-a.

14.5. Logička matrica

ANALIZA LOGIČKOG OKVIRA OPĆINA CETINGARD

Intervencijska logika

VIZIJA STRATEŠKI Objektivni promjenjivi Izvor verifikacije Pretpostavke RAZVOJNI PROGRAM pokazatelji OPĆINE CETINGRAD (ELEMENTI)

1.Visoka kvaliteta života i Poboljšanje ukupne Ocjena Općinsko vijeće Funkcioniranje EU standarda infrastrukture i životni standard – približno EU-prosjek

2. Razvijeno gospodarstva Visoke stope rasta gospodarstva Ocjena Općinsko vijeće i Gospodarski rast i razvoj (poljoprivreda, turizam i malo i Partnerski odbor EU, RH srednje poduzetništvo)

3. Visoki standardi razvoja Razvijen sustav brenda Ocjena Partnerskog Izrada programa odbora i Općinskog brendiranja vijeća

Ciljevi i prioriteti

1.STRATEŠKI CILJ- Visoka kvaliteta života i standarda

118 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

PRIORITETI:

1. Infrastruktura Ostvarenje mjera:1-10

2. Društvene djelatnosti Ostvarenje mjera:1-10 Ocjena Općinskog vijeća Gospodarski rast EU i RH

3. Potpuna zaposlenost i visoki Ostvarenje mjera:1-4 dohoci

2. STRATEŠKI CILJ- Razvijeno gospodarstva

PRIORITETI:

1. Razvoj poljoprivrede Ostvarenje mjera:1-6

2.Razvoj turizma Ostvarenje mjera:1-6 Ocjena Partnerski odbor Usklađenost programa RH, i Općinsko vijeće EU i Karlovačke županije 3.Razvoj šumarstva Ostvarenje mjera:1-3

4.Razvoj malog i srednjeg Ostvarenje mjera:1-6 poduzetništva

3. STRATEŠKI CILJ- Visoki standardi razvoja

PRIORITETI:

1. Održiv i uravnotežen razvoj Ostvarenje mjera:1-4

2 Prepoznatljiv lokalni identitet Ostvarenje mjera:1-3 Ocjena Partnerski odbor Ostvarenje programiranog i Općinsko vijeće razvoja EU RH i 3. Dobri odnosi javni, poslovni Ostvarenje mjera:1-3 Karlovačke županije i civilnog sektora

4. Brand Ostvarenje mjera:1-2

1. STRATEŠKI CILJ- VISOKA KVALITETA ŽIVOTA

PRIORITET 1.: INFRASTRUKTURA

119 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Prometna infrastruktura Program (dinamika, izvori)

Mogućnosti financiranja

Organiziranost Općinske

Parkirališta Program (dinamika, izvori) uprave

Pročišćavanje otpadnih voda Dinamika realizacije Općinsko vijeće

Građevinski i kućni otpad Lokacija, organizacija

Uređenje Program uređenja naselja(fasade,površine )

Izgradnja vodovoda

Poticanje i korištenje Stimulacija investitora alternativnih izvora energije

Razminiranje prostora Program razminiranja

Program razvoja infrastrukture Program razvoja

Korištenje sredstava EU Program korištenja fondova

PRIORITET 2: DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Socijalna skrb za starije i Napraviti program nemoćne

Valorizacija kulturnih i Napraviti studiju tradicionalnih vrijednosti (program turist.valorizacija) Općinsko vijeće i Funkcioniranje Društveni život (strategija) Program, razvoj, dinamika Partnerski odbor partnerskog odbora

Tradicijske vrijednosti, identitet Koncepcija, stimulacija (zaštita)

Zdravstvene usluge (viši nivo) Program razvoja Funkcioniranje TZ Dodatni sadržaji za mještane i Program, dinamika, izvori turiste

Sportski sadržaji i dječja Analiza stanja, program razvoja igrališta

120 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Sportska dvorana Konkretna realizacija

Dječji vrtić Konkretna realizacija

Sredstva EU fondova Program korištenja

PRIORITET 3. POTPUNA ZAPOSLENOST I VISOKI STANDARD

Cjelogodišnje zaposlenje Analiza stanja, program mjera

Cjeloživotno učenje Program i dinamika Općinsko vijeće i Mogućnost financiranja

Poticanje obrazovanja Kontinuiran proces Partnerski odbor

Poticanje poduzetništva Program mjera

2.STRATEŠKI CILJ:RAZVOJ GOSPODARSTVA

PRIORITET 1. RAZVOJ POLJOPRIVREDE

Strategija razvoj poljoprivrede Program, koncepcija, mjere

Udruživanje u poljoprivredi Izrada modela i poticaj Općinsko vijeće i Funkcioniranje Partnerski Stimulacija razvoja Realizacija gospodarskih zona gospodarskih zona Partnerski odbor odbor

Potpora poljoprivrednim Izrada programa mjera proizvođačima

Program gospodarenja Izrada programa mjera poljoprivrednim zemljištem (ukupno)

Sredstva EU fondova Program korištenja

PRIORITET 2. RAZVOJ TURIZMA

Koncepcija razvoja i Izrada strategije razvoja i funkcioniranje turizma (market. funkcioniranje turizma pristup i upravljanje)

121 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Prepoznatljiva turistička Koncepcija (program) destinacija Općinsko vijeće i Mogućnosti financiranja Turističke manifestacije i Sustav manifestacija i atrakcija Partnerski odbor atrakcije

Program ugostiteljske ponude Izrada programa i realizacija (autohtona)

Destinacija kvalitete (4 Analiza i ocjena mogućnosti zvjezdice) izrada standarda

Korištenje sredstava EU Program korištenja fondova

PRIORITET 3. RAZVOJ ŠUMARSTVA

Razvoj državnih šuma Program Hrvatske šume (koncept) Općina Razvoj privatnih šuma Program (koncept)

Sredstva EU fondova Program korištenja

PRIORITET 4. RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA

Podrška i poticanje Kontinuirani proces Općinsko vijeće Mogućnost financiranja poduzetničke inicijative ( drvna ind. manji pogoni ) trgovine

Poticanje razvoja obrtništva Kontinuirano

Razvoj gospodarske zone Program

Savjetodavno tijelo Definirati tijelo i organizaciju

Poticanje edukacije ( edukacija Program i sufinanciranje )

Sredstva EU fondova Program korištenja

3. STRATEŠKI CILJ : VISOKI STANDARDI ŽIVOTA

2. PRIORITET 1. ODRŽIVI I URAVNOTEŽEN RAZVOJ

122 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Poštivanje zakonskih odredbi i Kontinuirano Općinsko vijeće Programiranje planske dokumentacije

Zaštita autohtonih objekata i Kontinuirano arhitekture

Zaštita krajobraza i autohtonih Kontinuirano biljnih vrsti

Program kvalitete i upravljanje Kontinuirano kvalitetom

PRIORITET 2. PREPOZNATLJIV LOKLANI IDENTITET

Odnos kulture i običaja Program - lokalni identitet

Turistička zajednica Funkcioniranje Turističke Hrana i piće Program - lokalni identitet zajednice

Arhitektura, uređenje naselja Program - lokalni identitet

PRIORITET 3. RAZVOJ DOBRIH ODNOSA

Javni sektor i informiranost Analiza stanja, razvoj odnosa

Razvoj (kontinuirani) Stalni razvoja privatnim partnerskih odnosa sektorom Općinsko vijeće Razvoj društvenih odnosa Civilna društva-poticanje Stalni razvoj odnosa razvoja i podrška

PRIOREITET 4. BRAND

Program brendiranje Izrada programa brendiranja

Partnerski odbor Funkcioniranje Općinske Vizualni identitet Izrada projekta vizualnog uprave i Turističke identiteta zajednice

123 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

15. IDENTIFIKACIJA MOGUĆIH IZVORA EU FONDOVA I DRUGIH IZVORA ZA FINANCIRANJE PROJEKATA OPĆINE CETINGRAD

Nadležnost i odgovornost za razvoj infrastrukture na području lokalne uprave i samouprave snose Općine i gradovi. Tako da projekti poput lokalnih prometnica, objekata za rekreaciju, vodovodnu i kanalizacijsku infrastrukturu ali i svi drugi projekti, njihova izgradnja i održavanje predstavljaju izniman financijski trošak. Zbog tog pritiska lokalne samouprave su prisiljene potražiti alternativne mehanizme financiranja i upravljanja za poslove vezane uz infrastrukturu, svjesne da će učinkovito pružanje usluga biti ključno u premošćivanju budućih nedostataka u financiranju infrastrukture. Potraga je uglavnom usmjerena na uključivanja privatnog sektora i sredstava privatnog sektora za pružanje usluga vezanih za infrastrukturu lokalnih samouprava (javno-privatno partnerstvo). Postoji mogućnost financiranja takvih projekata i putem kreditiranja lokalnih samouprava u RH.

To tržište koje predstavljaju jedinice lokalne samouprave još je relativno novo i slabo zastupljeno kod financijskih institucija, ali se vrlo brzo razvija. Iako su novim stanjem tržišta koje je rezultat globalne recesije smanjeni plasmani komercijalnih kredita, a kapitalno financiranje sve je manje dostupno iz brojnih državnih i međunarodnih financijskih institucija u visokim iznosima, lokalne samouprave trebaju započeti s korištenjem alternativnih oblika financiranja.

124 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

PREGLED PROJEKATA OPĆINE CETINGRAD SA MOGUĆIM IZVORIMA FINANCIRANJA ESI FONDOVI - EUROPSKI STRUKTRNI I INVESTICIJSKI FONDOVI I DRUGO 2.11.2018. PROGRAM/FOND POTPROGRAM / KOJI SE MOŽE UVJETI FINANCIRANJA ZA NAZIV PROJEKTA NAMJENA/OPIS KORISTITI ZA KORISNIKA FINANCIRANJE Podmjera 7.1. – Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i Za podmjeru 7.1, tip operacije 1. Strategija njihovih 7.1.1 najniža vrijednost razvoja Program ruralnog temeljnih potpore iznosi 5.000 EUR, a poljoprivrede razvoja 2014-2020 usluga te najviša vrijednost potpore (proizvodnja, - Podmjera 7.1.1. planova zaštite iznosi 70.000 EUR u kunskoj prerada, plasman) i upravljanja protuvrijednosti. koji se odnose na lokalitete Natura 2000. i druga područja visoke prirodne vrijednosti Podmjera 7.1. – Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i Za podmjeru 7.1, tip operacije njihovih 7.1.1 najniža vrijednost Program ruralnog 2. Strategija temeljnih potpore iznosi 5.000 EUR, a razvoja 2014-2020 razvoja turizma usluga te najviša vrijednost potpore - Podmjera 7.1.1. planova zaštite iznosi 70.000 EUR u kunskoj i upravljanja protuvrijednosti. koji se odnose na lokalitete Natura 2000. i druga područja visoke prirodne vrijednosti

125 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Podmjera 7.1. – Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i Za podmjeru 7.1, tip operacije 3. Strategija njihovih 7.1.1 najniža vrijednost razvoja malog i Program ruralnog temeljnih potpore iznosi 5.000 EUR, a srednjeg razvoja 2014-2020 usluga te najviša vrijednost potpore poduzetništva i - Podmjera 7.1.1. planova zaštite iznosi 70.000 EUR u kunskoj obrta i upravljanja protuvrijednosti. koji se odnose na lokalitete Natura 2000. i druga područja visoke prirodne vrijednosti Podmjera 7.1. – Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i Za podmjeru 7.1, tip operacije 4. Koncept njihovih 7.1.1 najniža vrijednost Program ruralnog razvoja trgovačke temeljnih potpore iznosi 5.000 EUR, a razvoja 2014-2020 djelatnosti usluga te najviša vrijednost potpore - Podmjera 7.1.1. (strategija) planova zaštite iznosi 70.000 EUR u kunskoj i upravljanja protuvrijednosti. koji se odnose na lokalitete Natura 2000. i druga područja visoke prirodne vrijednosti Sustav (strategija) poticaja, odnosno korištenja poticaja i 5. Sustav poticaja potpora za Planirati sredstva u Proračunu Proračun Općine (strategija) programe Općine za 2019.g. (rebalans) Općine Cetingrad izraditi će vanjski konzultanti sa iskustvom u

126 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

korištenju poticaja i potpora, posebno EU sredstava

Sustav financiranja razvojnih projekata, participacija 6. Sustav Općine u nekim financiranja projektima razvojnih izraditi će Planirati sredstva u Proračunu projekata, Proračun Općine vanjski Općine za 2019.g. (rebalans) participacija konzultanti sa Općine u nekim iskustvom u projektima korištenju poticaja i potpora, posebno EU sredstava Sustav upravljanja razvojem (turizam, gospodarstvo) 7. Sustav izraditi će upravljanja vanjski Planirati sredstva u Proračunu razvojem Proračun Općine konzultanti sa Općine za 2019.g. (rebalans) (turizam, iskustvom u gospodarstvo) korištenju poticaja i potpora, posebno EU sredstava

Program prometa 8. Program (koncept i prometa (koncept i Planirati sredstva u Proračunu nerazvrstane Proračun Općine nerazvrstane Općine za 2019.g. (rebalans) ceste) izraditi ceste) će vanjski konzultanti

127 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Program uređenja 9. Program naselja (čistoća, Planirati sredstva u Proračunu uređenja naselja Proračun Općine oprema) izraditi Općine za 2019.g. (rebalans) (čistoća, oprema) će vanjski konzultanti

Operativni 10. Valorizacija program kulturno Konkurentnost i povijesnih i kohezija 2014 - prirodnih resursa 2020

Podmjera 7.1. – Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i Za podmjeru 7.1, tip operacije 11 .Izrada njihovih 7.1.1 najniža vrijednost Prostornog Program ruralnog temeljnih potpore iznosi 5.000 EUR, a plana/prostorno- razvoja 2014-2020 usluga te najviša vrijednost potpore planske - Podmjera 7.1.1. planova zaštite iznosi 70.000 EUR u kunskoj dokumentacije i upravljanja protuvrijednosti. koji se odnose na lokalitete Natura 2000. i druga područja visoke prirodne vrijednosti Izrada programa, projektne dokumentacije i ulaganja Najniži iznos bespovratnih (investicija)- sredstava je 1.000.000,00 Razvoj kuna, dok je najviši iznos infrastrukture Operativni bespovratnih sredstava je poduzetničkih program 12. Program 10.000.000,00 kuna. Intenzitet zona - Prioritet Konkurentnost i gospodarske zone sufinanciranja ovisan je o 3 „Poslovna kohezija 2014 - jedinici područne (regionalne) konkurentnost“ 2020 samouprave razvrstane prema ; Investicijski indeksu razvijenosti: prioritet 3a financiranje u iznosu do 85% „Potpora stvaranju kapaciteta MSP-a za uključivanje u

128 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

proces rasta na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim tržištima i inovacijskim procesima“; Specifični cilj 3a2 „Omogućavanj e povoljnog okruženja za osnivanje i razvoj poduzeća“ OPKK-a Za podmjeru 7.2, tipove operacije 7.2.1 i 7.2.2 najniža Tip operacije vrijednost potpore iznosi 7.2.1 »Ulaganja 30.000 EUR, a najviša u građenje vrijednost potpore iznosi 13. Program javnih sustava Program ruralnog 1.000.000 EUR u kunskoj vodoopskrbe/ za razvoja 2014-2020 protuvrijednosti. Najniža izgradnja i vodoopskrbu, - Podmjera 7.2. - ukupna vrijednost projekta rekonstrukcija odvodnju i Mala iznosi 30.000 EUR, dok objekata pročišćavanje infrastruktura - najviša ukupna vrijednost vodoopskrbe otpadnih voda« vodoopskrba projekta iznosi do 1.250.000 (u daljnjem EUR u kunskoj tekstu: tip protuvrijednosti. Intenzitet operacije 7.2.1 potpore je 100% od prihvatljivih troškova. Za podmjeru 7.2, tipove operacije 7.2.1 i 7.2.2 najniža Tip operacije vrijednost potpore iznosi 7.2.1 »Ulaganja 30.000 EUR, a najviša u građenje 14. Program vrijednost potpore iznosi javnih sustava Program ruralnog odvodnje i 1.000.000 EUR u kunskoj za razvoja 2014-2020 pročišćavanja / protuvrijednosti. Najniža vodoopskrbu, - Podmjera 7.2. - izgradnja i ukupna vrijednost projekta odvodnju i Mala rekonstrukcija iznosi 30.000 EUR, dok pročišćavanje infrastruktura - objekata odvodnje najviša ukupna vrijednost otpadnih voda« vodoopskrba i pročišćavanja projekta iznosi do 1.250.000 (u daljnjem EUR u kunskoj tekstu: tip protuvrijednosti. Intenzitet operacije 7.2.2 potpore je 100% od prihvatljivih troškova.

129 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Za podmjeru 7.2, tipove operacije 7.2.1 i 7.2.2 najniža Tip operacije vrijednost potpore iznosi 7.2.1 »Ulaganja 30.000 EUR, a najviša u građenje vrijednost potpore iznosi javnih sustava Program ruralnog 1.000.000 EUR u kunskoj za razvoja 2014-2020 15. Izgradnja protuvrijednosti. Najniža vodoopskrbu, - Podmjera 7.2. - vodovoda južnog ukupna vrijednost projekta odvodnju i Mala djela Općine iznosi 30.000 EUR, dok pročišćavanje infrastruktura - najviša ukupna vrijednost otpadnih voda« vodoopskrba projekta iznosi do 1.250.000 (u daljnjem EUR u kunskoj tekstu: tip protuvrijednosti. Intenzitet operacije 7.2.3 potpore je 100% od prihvatljivih troškova. EnU - 3 - Javni poziv za neposredno 16. Program javne financiranje Fond za zaštitu rasvjete/ izgradnja provedbe Financiranje fonda je do 80% okoliša i i rekonstrukcija projekata opravdanih troškova ali energetsku objekata javne energetski maksimalno do 1.400.000 kn učinkovitost rasvjete učinkovite i ekološke javne i banjske rasvjete EnU - 3 - Javni poziv za neposredno financiranje Fond za zaštitu provedbe Financiranje fonda je do 80% 17. Modernizacija okoliša i projekata opravdanih troškova ali javne rasvjete energetsku energetski maksimalno do 1.400.000 kn učinkovitost učinkovite i ekološke javne i banjske rasvjete Tip operacije 7.4.1 „Ulaganje u pokretanje, poboljšanje ili Iz Programa ruralnog razvoja proširenje Podmjera 7.4. može se dobiti 18. Dobrovoljno lokalnih Program ruralnog bespovratnih sredstava do vatrogasno temeljnih razvoja 2014-2020 100% od prihvatljivih društvo usluga za - Podmjera 7.4. troškova projekta. Ukupno do ruralno 1 mil EUR bespovratnih stanovništvo, sredstava. uključujući slobodno vrijeme i

130 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014.-2020. Tip operacije 7.4.1 „Ulaganje u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno Iz Programa ruralnog razvoja stanovništvo, Podmjera 7.4. može se dobiti uključujući 19. Rekonstrukcija Program ruralnog bespovratnih sredstava do slobodno i uređenje igrališta razvoja 2014-2020 100% od prihvatljivih vrijeme i NK Cetingrad - Podmjera 7.4. troškova projekta. Ukupno do kulturne 1 mil EUR bespovratnih aktivnosti te sredstava. povezanu infrastrukturu“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014.-2020. Tip operacije 7.4.1 „Ulaganje u pokretanje, poboljšanje ili proširenje Iz Programa ruralnog razvoja lokalnih Podmjera 7.4. može se dobiti 20. Izgradnja temeljnih Program ruralnog bespovratnih sredstava do mrtvačnice i usluga za razvoja 2014-2020 100% od prihvatljivih uređenje groblja ruralno - Podmjera 7.4. troškova projekta. Ukupno do stanovništvo, 1 mil EUR bespovratnih uključujući sredstava. slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te

131 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

povezanu infrastrukturu“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014.-2020. Tip operacije 7.4.1 „Ulaganje u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno Iz Programa ruralnog razvoja stanovništvo, Podmjera 7.4. može se dobiti uključujući 21. Uređenje i Program ruralnog bespovratnih sredstava do slobodno opremanje razvoja 2014-2020 100% od prihvatljivih vrijeme i hrvatskog doma - Podmjera 7.4. troškova projekta. Ukupno do kulturne 1 mil EUR bespovratnih aktivnosti te sredstava. povezanu infrastrukturu“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014.-2020. Tip operacije 7.4.1 „Ulaganje u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih Iz Programa ruralnog razvoja temeljnih Podmjera 7.4. može se dobiti 22. Izgradnja usluga za Program ruralnog bespovratnih sredstava do poučne pješačke ruralno razvoja 2014-2020 100% od prihvatljivih staze stanovništvo, - Podmjera 7.4. troškova projekta. Ukupno do uključujući 1 mil EUR bespovratnih slobodno sredstava. vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu“

132 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014.-2020. Ukoliko se radi o šumskoj pješačkoj stazi moguće je sredstva koristiti i u Operaciji 8.5.2. „Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture“ Iznos bespovratnih sredstava po projektnom prijedlogu: najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 900.000,00 HRK, a najviši iznos zatraženih Operativni ZAŽELI – bespovratnih sredstava može 23. "ZAŽELI" program Program iznositi 10.000.000,00 HRK Pomoć starijima u Učinkoviti ljudski zapošljavanja Sufinanciranje projekta: udio zapošljavanju potencijali 2014 - žena financiranja po pojedinom 2020 projektu iznosi 100% prihvatljivih troškova tj. prijavitelji/partneri ne osiguravaju sufinanciranje projekata iz vlastitih sredstava.

133 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Napomena. U Operativnom programu Učinkoviti ljudski potencijali 2014 - 2020. ima različitih programa izobrazbe stanovništva od kojih u nastavku dajemo samo neke: Turizam - Jačanje izvrsnosti i privlačnosti strukovnog Operativni obrazovanja i Financiranje programa 24. Izobrazba program osposobljavanj obrazovanja je najvećim stanovništva Učinkoviti ljudski a u sektoru djelom do 100% prihvatljivih (program) potencijali 2014 - turizma i troškova 2021 ugostiteljstva. - Obrazovanje: Unaprjeđenje pismenosti – temelj cjeloživotnog učenja. - Upravljanje: Poziv na dostavu ponuda za obavljanje usluga izobrazbe za pripremu projektnih prijedloga za ESF-natječaje Ureda za udruge

134 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Priprema i provedba Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine : Grupa Bespovratna sredstva do aktivnosti A) - 100%: Grupa aktivnosti A) - Priprema najniži iznos 500.000,00 kuna dokumentacije Operativni (petsto tisuća kuna) (b) najviši za provedbu program iznos 5.000.000,00 kuna (pet 25. Projekt "Stari Integriranih Konkurentnost i milijuna kuna) - Grupa grad Cetin" razvojnih kohezija 2014 - aktivnosti B - najniži iznos programa 2020 7.000.000,00 kuna (sedam temeljenih na milijuna kuna) (b) najviši obnovi kulturne iznos 100.000.000,00 kuna baštine - Grupa (sto milijuna kuna). aktivnosti B) - Provedba Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine. Napomena: Za sve operativne programe (ESIF fondove) sa početkom svake godine objavljuju indikativni godišnji planovi objave natječaja za tekuću godinu

Transnacionalne suradnje Srednja Europa 2014-2020. Prekogranične suradnje Neki od projekata Općine Cetingrad ili drugih korisnika Slovenija – Hrvatska 2014.– koji se mogu prijavljivati na natječaje u cjelini ili u nekim 2020 Interreg dijelovima (i u fazi realizacije i u fazi korištenja) moći će Prekogranične suradnje Italija se prijavljivati i u različitim programima transnacionalne i – Hrvatska 2014.–2020 prekogranične suradnje koji su slijedeći: Interreg Transnacionalne suradnje Mediteran

135 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Transnacionalne suradnje Dunav 2014. – 2020. Transgranična jadransko- jonska suradnja Transgranična suradnja Balkan - Mediteran

Neki od projekata Općine Cetingrad ili drugih korisnika Obzor 2020, Kreativna europa, koji se mogu prijavljivati na natječaje u cjelini ili u nekim Europa za građane, COSME, dijelovima (i u fazi realizacije i u fazi korištenja) moći će Erasmus+; Program za se prijavljivati i u različitim Zajedničkim programima zapošljavanje i socijalne (fondovima) EU koji su slijedeći: inovacije; Life

Neki od projekata Općine Cetingrad ili drugih korisnika koji se mogu prijavljivati na natječaje u cjelini ili u nekim dijelovima (i u fazi realizacije i u fazi korištenja) moći će se prijavljivati i na javne pozive iz nacionalnih izvore RH (javni pozivi ministarstava, HV i dr.)

Principi koje treba uvažavati i primjenjivati vezano za mogućnosti provedbe projekata Općine Cetingrad putem sredstava iz različitih ESI Fondova:

Mogućnosti korištenja sredstava EU fondova su samo okvir mogućnosti a koliko će se i dali će se taj okvir djelom ili u većoj mjeri iskoristiti zavisi od aktivnosti koje će se provoditi.

Uz naznačene izvore financiranja vrlo je važno razmotriti mogućnosti financiranja i iz drugih izvora kao što su značajne mogućnosti financiranja iz izvora kao Hrvatske vode, Fond za razvoj turizma, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i sl. Također, mogućnosti financiranja navedene u gornjoj tabeli su mogućnosti koje su poznate u sadašnjem momentu, a kako se korištenje ESI Fondova stalno razvija, objavljuju se novi natječajni dokumenti i dobivaju se nove informacije o mogućnostima prijavljivanja projekata pa će se ove informacije trebati stalno dopunjavati.

Da bi se aktivnosti kontinuirano provodile potrebno je usvojiti poseban akcijski plan provođenja projekata putem EU Fondova.

U akcijskom planu nužno je definirati nositelje pojedinih projekata sa odgovornim voditeljima projekata i dinamiku realizacije pojedinih projekata.

136 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Za pripremu i provođenje projekata potrebno je osigurati kvalitetno vođenje projekata unutrašnjim kadrovskim potencijalima ali i vanjskim stručnjacima za EU fondove i vođenje projekata.

Također u akcijskom planu provođenja projekata sredstvima EU fondova treba predvidjeti početnu fazu od koje svaki projekt počinje a to je priprema projekata.

Priprema projekata u principu sastoji se od: utvrđivanja nositelja, rješavanja imovinsko-pravnih poslova, izrade tehničke dokumentacije kao što su glavni projekti i troškovnici i izrada studije izvodljivosti.

Pripremu projekata mora pratiti jasna politika opredjeljenja za provedbu projekata i osiguranje početne količine sredstava za nužnu pripremu projekata.

137 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

16. IZVORI

Agencija za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju Analiza stanja i strategija razvoja turizma Karlovačke županije do 2025. godine Državni zavod za statistiku Hidroprogram d.o.o Hrvatski centar za razminiranje podružnica Karlovac Hrvatska gospodarska komora Hrvatska obrtnička komora Hrvatska turistička zajednica Izvješće o stanju okoliša karlovačke županije 2013. -2016. godine LAG „ FRANKOPAN“ Mapa razvoja Općine Cetingrad Ministarstvo poljoprivrede Ministarstvo gospodarstva Ministarstvo poduzetništva i obrta Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije Ministarstvo financija Ministarstvo turizma Ministarstvo uprave Republike Hrvatske Općina Cetingrad Plan gospodarenja otpadom Općine Cetingrad 2018-2023 Prostorni program uređenja Općine Cetingrad Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatska Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 Strategija korištenja energije Karlovačke županije Strategija razvoja ljudskih potencijala Karlovačke županije Strateški plan razvoja ministarstva poljoprivrede 2019 -2021 Šumarija Cetingrad Turistička zajednica Karlovačke županije Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011.g.-2013.g.

Popis tablica: Tablica 4. Kretanje broja stanovnika Općine Cetingrad Tablica 5. broj stanovnika prema starosti i spolu po naseljima Općine Cetingrad Tablica 6. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu Tablica 4. Zaposlenost u Općini Cetingrad Tablica 5. Nezaposlenost u Općini Cetingrad Tablica 6. Površina korištenoga poljoprivrednog zemljišta privatnih kućanstava u Općini Cetingrad Tablica 7. Indeks razvijenosti Općine Cetingrad Tablica 8. Račun prihoda i rashoda Općine Cetingrad za 2018 godinu. Tablica 9. Prioriteti operativnog programa i alokacija Tablica 10. Struktura smještajnih kapaciteta u Karlovačkoj županiji Tablica 11. Struktura hotelskih kapaciteta i soba u Karlovačkoj županiji Tablica 12. Turistički dolasci i noćenja u Karlovačkoj županiji Tablica 13. Sezonalnost ukupnih turističkih dolazaka u Karlovačkoj županiji Tablica 14. Sezonalnost ukupnih turističkih noćenja u Karlovačkoj županiji Tablica 15. Organizacijske odgovornosti vezane uz SRP

138 Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Popis slika: Slika 1. Položaj Karlovačke županije Slika 2. Predpristupni fondovi i Europski investicijski fondovi Slika 3. Struktura europskih i investicijskih fondova

139