Strategija Održivog Korištenja Energije Karlovačke Županije

KARLOVAČKA ŽUPANIJA

STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

REGIONALNA ENERGETSKA AGENCIJA SJEVEROZAPADNE HRVATSKE

ISBN 978-953-55449-4-4

KARLOVAČKA ŽUPANIJA

STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

REGIONALNA ENERGETSKA AGENCIJA SJEVEROZAPADNE HRVATSKE STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske u suradnji s Karlovačkom županijom

Glavni i odgovorni urednik Dr.sc. Julije Domac

Recenzenti Damir Vranić, dipl. ing., Alstom Hrvatska Dr. sc. Branka Jelavić, dipl. ing., Energetski institut Hrvoje Požar

Autori i suradnici

Mr.sc. Vesna Kolega, dipl. ing. Dr. sc. Julije Domac, dipl. ing. Sanda Djukić, dipl. ing. 4 Miljenko Jagarčec, ing. Ivana Lončar, dipl. oec. Ivan Pržulj, dipl. ing. Tijana Savić, oec. Mr.sc. Velimir Šegon, dipl.ing.

Prof.dr.sc. Krešimir Franjić, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Alojz Getliher, dipl. ing., INA d.d. Hrvoje Hucika, dipl. ing., HEP Esco d.o.o. Prof.dr.sc. Davorin Kajba, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Mr.sc. Alen Katić, dipl. ing., Elektra Karlovac Petar Jović, dipl. ing. Gradska plinara Zagreb Filip Prebeg, dipl. ing., Energetski institut Hrvoje Požar Tomislav Starčić, dipl. ing., Šumarska savjetodavna služba Marko Šporec, dipl. ing., HEP ODS d.o.o Elektra Zagreb

Design i tisak Novi val d.o.o., Zagreb

Naklada 500 primjeraka

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 717154.

ISBN 978-953-55449-4-4

Karlovac, srpanj 2009. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Sadržaj Predgovor 7 Sažetak 9 Executive Summary 9 1. Uvod 11 1.1. Zašto strategija održivog korištenja energije Karlovačke županije? 11 1.2. Metodologija 11 1.3. Dionici ( stakeholderi) 13 2. Pregled energetske infrastrukture i dosadašnjih iskustava korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti 15 2.1. Pregled energetske infrastrukture Županije 15 2.1.1. Elektroenergetski sustav 15 2.1.2. Plinski sustav 17 2.1.3. Toplinarstvo 18 2.2. Dosadašnja iskustva i provedeni projekti na području energetske učinkovitosti 18 2.2.1. Sustavno gospodarenje energijom u Karlovačkoj županiji - SEM projekt 18 2.2.2. Energetski učinkovita javna rasvjeta 18 2.3. Dosadašnja iskustva i provedeni projekti korištenja obnovljivih izvora energije 20 2.3.1. Energija biomase 20 2.3.2. Geotermalna energija 21 2.3.3. Male hidroelektrane (mHe) 21 2.3.4. Sunčeva energija 23 2.3.5. Vjetroelektrane 23 3. Pregled strateških dokumenata i zakonskog okvira Europske unije, RH i Karlovačke županije. 25 3.1. Relevantna regulativa i dokumenti Europske unije 25 3.2. Zakonodavni okvir i regulativa Republike Hrvatske 26 3.2.1. Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske 26 3.2.2. Energetski zakoni i podzakonska regulativa 27 3.2.2.1. Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji 28 3.3. Strateški dokumenti Karlovačke županije 28 3.3.1. Regionalni operativni program Karlovačke županije (ROP) 28 3.3.2. Prostorni plan Karlovačke županije 29 5 4. Regionalni razvitak, energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije 31 4.1. Trenutno stanje gospodarstva i zaposlenosti 31 4.2. Poduzetničke zone 32 4.3. Pregled područja od posebne državne skrbi 32 4.4. Gospodarsko-socijalni aspekti 33 4.5. Turizam i zaštita okoliša 35 5. Energetski potencijali, mjere i preporuke za poboljšanje energetske učinkovitosti na razini Županije 37 5.1. Zgrade javne namjene 37 5.2. Zgrade javne namjene u vlasništvu Karlovačke županije 39 5.2.1. Opći podaci 39 5.2.2. Analiza potrošnje energije i vode prema kategoriji zgrade 39 5.2.3. Identifikacija mjera energetske učinkovitosti 41 5.2.3.1. Mjere za poboljšanje građevinskih karakteristika zgrade 41 5.2.3.2. Mjere za poboljšanje sustava grijanja, PTV i hlađenja 41 5.2.3.3. Mjere smanjenja potrošnje električne energije 42 5.2.3.4. Mjere štednje vode 42 5.3. Zgrade stambene namjene 43 5.4. Javna rasvjeta 44 5.5. Industrija i poduzetništvo 45 6. Potencijali, mjere i preporuke za povećano korištenje obnovljivih izvora energije 47 6.1. Biomasa 47 6.1.1. Šumska biomasa 47 6.1.2. Poljoprivredna biomasa 48 6.2. Sunce 50 6.3. Geotermalna energija 52 6.4. Male hidroelektrane 53 6.5. Energija vjetra 57 7. Ciljevi mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije 59 7.1. Energetska učinkovitost 59 7.1.1. Zgrade u vlasništvu Karlovačke županije 59 7.1.2. Javna rasvjeta 60 7.2. Obnovljivi izvori energije 60 8. Financijski mehanizmi za pokretanje i realizaciju projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u zgradama u vlasništvu Karlovačke županije 63 8.1. Proračun jedinica lokalne i (područne) regionalne samouprave 63 9. Promocija, informiranje i edukacija 67 10.Prijedlog organizacijskih mjera i akcijski plan (2009. - 2011.) 71 Prilozi 76 STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

6 STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Predgovor Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

Pred Hrvatskom su teške i dalekosežne odluke o vlastitom energetskom razvoju. Odluke koje se donose vezane uz energetski sektor imaju dugoročne posljedice na hrvatsko gospodarstvo, okoliš i društvo u cjelini. Nedavno usvojena nacionalna Strategija pokazala je stanje energetskog sustava i posljedice mogućih razvojnih opcija te na temelju široke javne rasprave političkom odlukom odredila jasnu i odlučnu, sveobuhvatnu nacionalnu energetsku politiku.

Uključivanje županija u planiranje vlastitog energetskog razvitka i njihov doprinos provedbi nacionalne energetske politike jedan je od ključnih koraka u uspješnoj provedbi energetske politike Hrvatske.

Karlovačka županija je donošenjem Strategije održivog korištenja energije unaprijedila ne samo vlastiti društveni i gospodarski razvoj nego i razvoj cijele Hrvatske. Strategija također predstavlja, ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, značajnu osnovicu za postavljanje Karlovačke županije kao jedne od razvijenijih i naprednijih na europskom području.

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva pozdravlja donošenje ovog razvojnog dokumenta i daje punu podršku njegovoj provedbi kroz realizaciju mjera u skladu s definiranim preporukama.

Damir Polančec, 7 Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva

Karlovačka županija

Na prostoru Karlovačke županije dotiču se različitosti prirodnih osobitosti alpskog, panonskog i kraškog ozemlja. Ljepote karlovačkih rijeka Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre, šumovitost gorja Velike i Male Kapele, zelenilo kordunskog krša, tranzitni položaj i bogata povijesna baština trajne su vrijednosti na kojima počiva gospodarsko privređivanje i kvaliteta življenja njena stanovništva.

Na području Karlovačke županije postoje značajne mogućnosti korištenja različitih obnovljivih izvora. U odnosu na ostale županije Republike Hrvatske ovdje se nalaze neki od najznačajnijih projekata, pogotovo na području biomase i malih hidroelektrana, a postoji i značajan geotermalni potencijal.

Ovom Strategijom Karlovačka županija preuzima svoj dio odgovornosti za odgovorno promišljanje energetskog razvitka Republike Hrvatske u svjetlu svih promjena koje se događaju kako u svijetu tako i u našem bliskom okruženju.

Ovim dokumentom Karlovačka županija po prvi puta dobiva cjelovit pregled energetske infrastrukture i dosadašnjih iskustava korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u Županiji, donosi energetske potencijale svakog obnovljivog izvora energije i mjere energetske učinkovitosti, ali i detaljnu razradu mjera i preporuka za njihovo povećano korištenje s planom djelovanja. Na ovaj se način Karlovačka županija svrstava među vodeće i najodgovornije županije u Hrvatskoj te znatno doprinosi održivom razvitku cijele regije.

Ivan Vučić, Župan Karlovačke županije European Commission - Executive Agency for Competitiveness and Inovation

That climate change is a major challenge to sustainable development worldwide, is increasingly recognised by foward-looking political leaders. One of the tasks we are facing is a profound transformation of our energy system over the next decades. Our approach must be broad and ambitious, and will have to include measures to reduce our energy demand, dramatically increase energy efficiency, develop low carbon technologies and replace fossil fuels with renewable energies. Moving towards a sustainable energy future will necessitate the mobilisation of significant efforts by public authorities and the private sector. The European Union has established an ambitious target of 20% for renewable energy by 2020, and each EU Member State is already committed to implementing a broad set of policies and measures in order to increase their share of renewable energy sources and improve energy efficiency. Sustainability is all about local involvement and broad participation. It is only through an appropriate policy framework, combined with broad participation and actions at regional and local levels that we will achieve our goals. The Energy Strategy for Karlovac County demonstrates how seriously the sustainability agenda is taken in this region. The initiative has been developed by a broad partnership of stakeholders from across the community, and this partnership will again be crucial when implementing its action plan.

In the future, I hope that Karlovac County maintain its commitment to sustainable energy for development. This strategy carves out a sustainable path of development for the Karlovac County, and provides an excellent example which other regions throughout the European Union can use to help them in their own energy planning.

William Gillett, Head of Unit for Renewable Energy 8

Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske

S veseljem predstavljamo Strategiju održivog korištenja energije za Karlovačku županiju, važan dokument za planiranje budućeg razvitka ovog područja. Karlovačka županija jedna je od vodećih u Hrvatskoj po korištenju obnovljivih izvora energije, a u posljednje vrijeme sve češće se razvijaju i vrlo važni projekti unapređenja energetske učinkovitosti. Ponosni smo što su u županiji pokrenuti značajni međunarodni projekti financirani iz različitih fondova Europske unije i što se ti projekti provode u snažnom partnerstvu Županije i Agencije. Treba istaknuti da je na području Karlovačke županije po prvi puta u Hrvatskoj provedeno poticanje fizičkih osoba u korištenju obnovljivih izvora energije što je također vrlo značajan iskorak.

Ugodna mi je dužnost zahvaliti svima koji su nam pružili vrijedne informacije, osigurali podatke i fotografije koje smo za izradu ove Strategije koristili. To su u prvom djelatnici stručnih službi Županije i Zavoda za prostorno uređenje i zaštitu okoliša te mnogi gradonačelnici i načelnici općina širom Karlovačke županije.

Posebnu zahvalnost dugujem recenzentima, ali i svim autorima i suradnicima koji su svojim predanim radom omogućili pripremu ovog važnog dokumenta za Karlovačku županiju, ali i za cijelu Republiku Hrvatsku.

Dr.sc. Julije Domac, Ravnatelj Agencije STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Sažetak

Osnovni cilj izrade i donošenja Strategije održivog korištenja energije Karlovačke županije je odrediti smjernice za uspješan gospodarski i energetski razvitak Županije, poštujući pri tom načela održivosti i zaštite okoliša. Glavni naglasak dan je na učinkovitom korištenju energije i obnovljivim izvorima energije, kao područjima čiji razvitak može i treba značajno doprinijeti održivom razvoju čitave Županije. U skladu s tim, u Strategiji su procijenjeni potencijalni učinci racionalnog korištenja energije na zaštitu okoliša, razvitak lokalnog gospodarstva i poboljšanja socijalnih prilika stanovništva Županije. Strategija je zajednički proizvod svih dionika (stakeholdera) na području Županije te je sukladno tome prvi korak izrade predstavljao njihovu identifikaciju i grupiranje. Izravno uključivanje dionika u proces izrade Strategije osigurano je organiziranjem konzultacija i dobivanjem povratnih informacija nakon javnog predstavljanja prve radne verzije.

Postojeće stanje energetske infrastrukture Županije te dosadašnja iskustva u provedbi projekata energetske učinkovitosti i iskorištavanju pojedinih obnovljivih izvora energije uzeti su kao polazna točka za definiranje budućih smjerova razvoja. Također se pri izradi Strategije posebno vodilo računa o usklađenosti županijskih ciljeva s nacionalnim i Europskim zakonodavstvom i strateškim dokumentima, koji su sažeto prikazani u trećem poglavlju. Pregled stanja gospodarstva i zaposlenosti u Županiji, kao i mogući doprinos korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti gospodarskom razvitku sastavni je dio Strategije. Poglavlja o analizi energetskog potencijala te ona o mjerama i preporukama za poboljšanje energetske učinkovitosti i veće korištenje pojedinih obnovljivih izvora energije predstavljaju ključni dio Strategije na kojem se baziraju ciljevi te prijedlozi organizacijskih mjera i akcijskog plana za razdoblje od 2009. do 2011. godine na razini Županije.

Doprinos proizvodnji toplinske energije iz obnovljivih izvora energije na području Županije očekuje se prvenstveno korištenjem energije biomase i Sunca, a manjim dijelom i korištenjem toplinskih pumpi te su ciljevi određeni prvenstveno za ova tri izvora. Indikativni ciljevi povećanja energetske učinkovitosti u zgradarstvu definirani su posebno za nestambeni i stambeni sektor zgrada. Posebna pažnja posvećena je analizi energetske potrošnje u zgradama javne namjene u vlasništvu Županije i identifikaciji konkretnih mjera energetske učinkovitosti prema kategorijama zgrada za školske, zdravstvene i upravne ustanove. Nadalje, važno mjesto u Strategiji dano je analizi financijskih mehanizama za pokretanje i realizaciju projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije kao i prijedlogu djelotvornih načina promocije, informiranja i edukacije ciljnih skupina o energetskoj problematici Županije.

Predložene mjere i aktivnosti u okviru akcijskog plana određene su tako da njihova provedba rezultira ostvarenjem zacrtanih ciljeva, a podijeljene su u četiri osnovne skupine: · strateški i provedbeni dokumenti te planiranje; · jačanje ljudskih kapaciteta; · demonstracijske aktivnosti, provedba i promocija; · mehanizmi financiranja i potpore. 9 Radi što jasnijeg i konkretnijeg utvrđivanja nadležnosti i odgovornosti za provedbu pojedinih mjera i aktivnosti, unutar svake skupine dodatno je izvršena podjela prema kategorijama dionika identificiranih u prvom koraku izrade Strategije te je za svaku aktivnost predviđena dinamika provedbe s točno zacrtanim pokazateljima. Executive Summary

The main goal of the Strategy for sustainable energy utilisation of Karlovac County preparation was to determine guidelines for a successful economy and energy development of the County, respecting the principles of sustainability and environment protection. The rational use of energy and renewable energy sources represent the main focus of the Strategy, as fields which developments can and must significantly contribute to the sustainable development of the County. In that regard, potential impacts of rational use of energy on environment protection, local economic development and social conditions of the local population have been analysed. This Strategy is a joint product of all County stakeholders and hence the first step was their identification and grouping. Direct inclusion of stakeholders within the development process was ensured through organising consultations and receiving feedbacks from public presentations of the Strategy draft.

The current status of energy infrastructure within the County and experiences in the energy efficiency projects implemenation and the utilisation of various renewable energy sources served as the starting point for the definition of future developments. Efforts have been made to harmonise this Strategy with the relevant national and EU legislation and strategic documents, which have been reviewed and presented. The overview of the current economic and employment status of the County, as well as the possible contribution from renewable energy sources utilisation and energy efficiency towards economic development is an integral part of the Strategy. The chapters that analyse energy potential, nominate measures and recommendations for the improvement of energy efficiency and utilisation of various renewable energy sources, represent the most important part of Strategy on which organisational measures as well as suistainable action plan for period 2009-2011 were based.

The contribution towards heat production from renewable energy sources within the County is expected primarily from biomass, solar heating and heat pumps, which has been taken into account while defining the renewable energy sources targets. The indicative targets for energy efficiency in buildings have been defined separately for the residential and non- residential sectors. The special interest has been put to detailed analyses of energy consumption in public buildings owned by Karlovac County as well as identification of concrete energy efficiency measures for three different categories: health care, educational and office buildings.

The proposed measures and activities within the action plan have been defined in such a way that their implementation results in achieving the defined targets, and were grouped in four basic categories: · strategic and implementing documents, planning; · capacity building; · demonstration activities, implementation and promotion; · financial and supporting mechanisms.

In order to clearly define the responsibilities for the implementation of various measures and activities, each category was further divided based on the identified stakeholders within the County. Additionaly, for each activity the implementation dynamics and success criteria have been defined. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Gradovi i općine

Županija Gospodarske i obrtničke komore

Nevladine udruge 1) Identifikacija Industrija (regionalna) stakeholdera / partnera

Udruge potrošača Sveučilišta / fakulteti Visoke škole

10 Ostali strateški 2) Izrada radne verzije Nacionalna i EU dokumenti županije strateški dokumenti

3) Predstavljanje radne verzije i konzultacuje

Komentari i sugestije

4) Izrada i predstavljanje konačne verzije

5) Praćenje provedbe i revizija

Slika 1.1. Hodogram izrade Strategije održivog korištenja energije Karlovačke županije STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

1. Uvod

1.1. Zašto je potrebna energetska strategija?

Osnovni cilj Strategije održivog korištenja energije Karlovačke županije (u daljnjem tekstu Strategija) je na osnovi stvarne energetske situacije u Županiji prepoznati i predložiti konkretne, energetsko-ekonomski optimalne načine energetskog razvitka na načelima održivosti: održivoj gradnji, primjeni mjera energetske učinkovitosti, korištenju obnovljivih izvora energije i zaštiti okoliša. Strategijom Županije utvrditi će se ciljevi energetskog razvitka te identificirati mjere za njihovo uspješno ostvarenje, bazirane na nekoliko glavnih načela: · konceptu održivog razvitka Županije u cilju zaštite njezinih ljudskih i prirodnih resursa; · sustavnom gospodarenju energijom u zgradama javne namjene u vlasništvu Županije; · strateškom poticanju korištenja obnovljivih izvora energije; · kontinuiranoj podršci učinkovitom korištenju energije u svim sektorima ljudskog djelovanja: zgradarstvu, prometu, industriji, poljoprivredi i dr; · usaglašavanju s institucionalnim i zakonskim okvirima na županijskoj, regionalnoj, nacionalnoj i EU razini.

Dugoročne koristi od donošenja i provedbe Strategije su: · gospodarski razvitak Županije; · povećanje energetske nezavisnosti Županije koja na osnovi zaključaka Strategije sama odlučuje u kojem će smjeru ići njezin daljnji energetski razvitak; · osnivanje novih lokalnih poduzeća za provođenje energetskih projekata i aktivnosti prema provedbenom planu Strategije; · otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje stope nezaposlenosti lokalnog stanovništa; · razvitak poljoprivrednih kućanstava kroz provođenje raznih energetskih djelatnosti - iznajmljivanje ili prodaja zemljišta za gradnju energetskih postrojenja, uzgajanje poljoprivrednih kultura za energetsko iskorištenje i dr.; · smanjenje energetske potrošnje u kućanstvima, nestambenom sektoru zgrada, prometu i industriji u Županiji provođenjem predloženih mjera energetske učinkovitosti što u konačnici rezultira reduciranjem emisija onečišćujućih tvari u atmosferu i zdravijim životnim okruženjem; 11 · smanjenje potrošnje svih tipova energije u zgradama u vlasništvu Županije kroz provođenje mjera sustavnog gospodarenja energijom.

1.2. Metodologija

Metodologija izrade Strategije održivog korištenja energije Karlovačke županije temelji se na tri osnovne postavke:

1. Učinkovito korištenje energije i obnovljivi izvori energije promatraju se kao nerazdvojna cjelina koja može i treba značajno doprinijeti održivom razvitku Županije. U tom smislu, posebno su razmatrani potencijalni učinci povećanog korištenja obnovljivih izvora energije i racionalnog korištenja energije u sferi zaštite okoliša, razvoja lokalnog gospodarstva i poboljšanja socijalnih prilika stanovništva. 2. Izrada i donošenje Strategije zajednički je proizvod svih dionika (partnera). U tom smislu, prvi korak predstavlja identifikaciju i grupiranje dionika s područja Županije, a njihovo izravno uključivanje u proces izrade osigurano je organiziranjem konzultacija i traženja povratnih informacija nakon predstavljanja prve radne verzije Strategije. 3. Poseban naglasak dan je provedbi sustavnog gospodarenja energijom u zgradama javne namjene u vlasništvu Županije u sklopu INTERREG projekta: Systemtic Energy Management in Karlovac County (SEM).

Hodogram izrade Strategije i akcijskog plana prikazan je slikom 1.1. Posljednji korak je praćenje provedbe akcijskog plana jednom godišnje te revizija Strategije i akcijskog plana svake tri godine. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Tablica 1.1. Prikaz dionika (stakeholdera) u Karlovačkoj županiji

GRADOVI Duga Resa Karlovac Ogulin Ozalj Slunj

OPĆINE Barilović Bosiljevo Cetingrad Draganić Generalski Stol Josipdol Kamanje Krnjak Lasinja Netretić Plaški Rakovica Ribnik Saborsko Tounj Vojnić Žakanje

GOSPODARSKE I OBRTNIČKE KOMORE Hrvatska gospodarska komora- Županijska komora Karlovac Hrvatska obrtnička komora-Obrtnička komora Karlovačke županije

INDUSTRIJA

USTANOVE I UDRUGE ZA ZAŠTITU PRIRODEA Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije Ekološka udruga Čuvari Korane 12 Udruga ljubitelja prirode, lova, ribolova i kinologije Optimus Vita Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica

SVEUČILIŠTA/FAKULTETI Veleučilište u Karlovcu

SREDNJE ŠKOLE Gimnazija Karlovac Medicinska škola Karlovac Ekonomsko-turistička škola Karlovac Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac Prirodoslovna škola Karlovac Mješovita industrijsko-obrtnička škola Karlovac Tehnička škola Karlovac Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac Glazbena škola Karlovac Gimnazija Bernardina Frankopana Ogulin Obrtnička i tehnička škola Ogulin Srednja škola Duga Resa Srednja škola Slunj

OSNOVNE ŠKOLE

UDRUGE POTROŠAČA/GRAĐANA Gospodarstvo održivog razvoja Udruga uzgajivača Holstein goveda Karlovačke županije Udruga orača Karlovačke županije Strojni prsten Stari Grad Barilović STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

1.3. Dionici (stakeholderi)

Dionici s područja Karlovačke županije mogu se podijeliti u šest kategorija: · jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi); · gospodarske i obrtničke komore; · industrija; · sveučilišta/fakulteti; · nevladine udruge; · udruge potrošača.

U Županiji su 22 jedinice lokalne samouprave - 5 gradova (Duga Resa, Karlovac, Ogulin, Ozalj i Slunj) i 17 općina (Barilović, Bosiljevo, Cetingrad, Draganić, Generalski Stol, Josipdol, Kamanje, Krnjak, Lasinja, Netretić, Plaški, Rakovica, Ribnik, Saborsko, Tounj, Vojnić i Žakanje).

Najznačajnije gospodarske grane na području Županije su prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo, a unutar industrije proizvodnja hrane i pića, proizvodnja metala, opreme i strojeva, proizvodnja proizvoda od gume i plastičnih masa te tekstilna i drvna industrija. Ove tri djelatnosti ostvaruju 85,1% ukupnog prihoda na području Županije.

Kao važne dionike, sigurno treba istaknuti i interesna udruženja navedenih tvrtki i poduzeća: Hrvatsku gospodarsku komoru - Županijska komora Karlovac i Hrvatsku obrtničku komoru - Obrtnička komora Karlovačke županije.

Od obrazovnih ustanova, na području Karlovačke županije djeluje 29 osnovnih škola s 9 869 učenika, 12 srednjih škola s 5 170 učenika i glazbena škola. Nadalje, u Županiji djeluje i Veleučilište s preko 1 000 studenata, uz nastavu organiziranu u Karlovcu i Dugoj Resi.

Na području Županije djeluje i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije osnovana od strane 13 Županijske skupštine 2004. godine, nekoliko nevladinih udruga za zaštitu prirode te više udruga potrošača. Također treba istaknuti i Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica, smješten u okolici Ogulina (tablica 1.1.). 14 STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

2. Pregled energetske infrastrukture i dosadašnjih iskustava korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti

2.1. Pregled energetske infrastrukture Županije

2.1.1. Elektroenergetski sustav

Razdjelna mreža na području Karlovačke županije podjeljena je između dva distributiva područja HEP - Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Matično područje je Elektra Karlovac koja pokriva Karlovačku županiju, osim Općine Rakovica koja je u nadležnosti Elektrolike Gospić. Jedan manji dio Karlovačke županije (rubni dio uz državnu granicu s Republikom Slovenijom) napaja se iz elektroenergetske mreže tvrtke Elektro-Slovenija d.o.o. (ELES). Ova elektroenergetska mreža je trenutno u fazi preuzimanja od ELES-a i izgradnje spojnih vodova za napajanje iz Republike Hrvatske.

Područje Elektre Karlovac pokriva oko 4300 km2 na kojem živi približno 175 000 stanovnika, a dijeli se na četiri pogona - Ogulin, Jastrebarsko, Duga Resa i Ozalj te službu u sjedištu i dva pogonska ureda u Slunju i Vojniću. Područje Elektre Karlovac napaja se iz pet pojnih trafostanica: TS 110/20/10 kV Zdenčina, TS 110/35 kV Pokupje, TS 110/10(20)/10 kV Dubovac, TS 110/35/10 kV Švarča i TS 110/35 kV Oštarije.

Trafostanica TS 110/20/10 kV Zdenčina napaja područje Pogona Jastrebarsko, odnosno dio Zagrebačke županije, dio Karlovačke županije (Općina Lasinja) i rubni dio Sisačko - moslavačake županije (općina Gvozd u naseljima Dugo Selo Lasinjsko, Stipan i Trepča). Gledajući po jedinicama lokalne samouprave, trafostanica napaja grad Jastrebarsko, općine Lasinja, Pisarovina, Klinča sela te dio grada Samobora i općine Gvozd.

Iz TS 110/35 kV Pokupje napaja se samo 35 kV mreža Elektre Karlovac te je ona ujedno i najstarija TS 110/x trafostanica na području Elektre 15 Karlovac. TS Pokupje je glavno rasklopište 110 kV mreže i tvrtka HEP - OPS u toj trafostanici ima stalnu posadu. TS Pokupje napaja DV 35 kV TS Pokupje - TS Ozalj, preko kojeg se napaja TS 35/10 kV Ozalj, a time i cjelukupni Pogon Ozalj s gradom Ozljom i općinama Kamanje, Žakanje i Ribnik u Karlovačkoj županiji. Isto tako, TS 35/10 kV Ozalj napaja i općine Krašić i Žumberak u Zagrebačkoj županiji. Drugi dalekovod iz TS Pokupje DV 35 kV TS Pokupje - TS Cvetković napaja TS 35/10 kV Cvetković koja napaja dio grada Jastrebarsko u Zagrebačkoj županiji i dio općine Draganić u Karlovačkoj županiji. Prema TS 35/10 kV Ilovac idu dva dalekovoda 35 kV. TS Ilovac napaja sjeverni dio grada Karlovca i dio općine Draganić. Ovaj pravac napajanja se koristi kao rezervno napajanje grada Karlovca u slučaju kada je TS 110/10(20)/10 kV Dubovac bez napajanja. I zadnji 35 kV-tni dalekovod (DS) između trafostanica Pokupje i Mekušje napaja TS 35/10 kV Mekušje iz koje se napaja dio užeg i šire područje grada Karlovca (desna obala Kupe).

TS 110/10(20)/10 kV Dubovac je najopterećenija trafostanica Elektre Karlovac i napaja isključivo uži dio grada Karlovca, odnosno napaja otprilike 80 % konzuma grada Karlovca.

TS 110/35/10 kV Švarča napaja južna naselja grada Karlovca na 10 kV naponu. Na 35 kV naponu preko 35 kV-tnog kabela (KB) TS Švarča - TS Vojnić napaja se područje Pogonskog ureda Vojnić te samim time općina Vojnić i dio općine Cetingrad. Iz TS Švarča izlaze i KB 35 kV TS Švarča - TS Turbina koja napaja industrijski bazen Turbina i DV 35 kV TS Švarča - TS Mekušje koji služi kao rezervno napajanje grada Karlovca. Preko KB 35 kV TS Turbina - TS Tušmer napaja se Pogon Duga Resa s gradom Duga Resa i općinama Netretić, Bosiljevo, Generalski Stol i Barilović.

TS 110/35 kV Oštarije napaja 35 kV mrežu južnog dijela Županije, odnosno Pogona Ogulin. Ovo je trafostanica koja ujedno napaja i najveće područje od svih prije navedenih. Iz DV 35 kV TS Oštarije - TS Ogulin napajaju se TS Ogulin i TS Jasenak, odnosno šire područje grada Ogulina s užim gradskim središtem. Preko KB 35 kV TS Oštarije - TS Brinje postoji mogućnost napajanja općine Brinje u Ličko - senjskoj županiji i tunela Mala Kapela, za što je već položen kabel. Preko dvaju kabela KB 35 kV TS 110/35 kV Oštarije - TS 35/20/10 kV Oštarije napaja se dio područja grada Ogulina i konzum uz autocestu Zagreb - Split te općina Tounj. Iz TS Oštarije izlazi i KB 35 kV TS Oštarije - TS Plaški preko kojega se napaja TS Plaški i općine Plaški i Saborsko. I na kraju, preko DV 35 kV TS Oštarije - TS Slunj napaja se TS Slunj i područja grada Slunja i općine Cetingrad s dijelom općine Rakovica.

Općina Rakovica se napaja preko 10 kV dalekovoda iz TS 35/10 kV Plitvička jezera.

Uz ovih pet pojnih trafostanica, gdje su mjesta preuzimanja električne energije od HEP-OPS-a postoji i 14 trafostanica 35/10 kV i 1 626 trafostanica TS 10/0,4 kV i TS 20/0,4 kV. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Podaci o broju trafostanica po naponskim razinama i instalirani kapaciteti postrojenja na dan 31. 12. 2008. godine su sljedeći: · TS 110/x kV, 5 kom 302,0 MVA; · TS 35/10(20) kV, 14 kom 159,5 MVA; · TS 10(20)/0,4 kV, 1626 kom 249,5 MVA.

Sistem napajanja u Elektri Karlovac je 110-35-10 kV i 110-10 kV. U posljednjih nekoliko godina intenzivno se radi na prijelazu iz dosadašnjeg sistema napajanja na sistem 110-20 kV, odnosno u prijelaznom razdoblju i na 110-35-20 kV sistem.

Duljine vodova po naponskim razinama su sljedeće: · DV 35 kV, 20 kV, 10 kV 1707,64 km · KB 35 kV, 20 kV, 10 kV 414,54 km · MRNN - 0,4 kV 3444,23 km · KBNN - 0,4 kV 93,05 km · UKUPNO 5659,46 km

Iz navedenih se podataka može zaključiti da je Elektra Karlovac područje relativno dugačkih dalekovoda i niskonaponskih nadzemnih mreža te relativno malog opterećenja. Do sada zabilježeno vršno opterećenje sustava iznosi 102 MW, uz trend porasta od 2% godišnje. Sva vršna opterećenja su ostvarena u zimskim mjesecima, odnosno prosincu i siječnju. Porast potražnje za električnom energijom uvjetovan je s više razloga. Prvi razlog je sve veći broj kućanskih aparata koji troše električnu energiju u svom radu ( klimatizacija, razne grijalice i sl.). Isto tako, povećava se potrošnja električne energije i u proizvodnom sektoru što je uvjetovano širenjem proizvodnje. Drugi razlog je priključenje novih kupaca električne energije, gdje se uglavnom radi o novim stambenim jedinicama i proizvodnim pogonima u poduzetničkim zonama. Treći razlog je povrat stanovništva nakon rata, iako treba naglasiti da je većina sela elektrificirana te je relativno malo novih priključaka po programu sanacije i obnove. Zadnja studija razvoja elektroenergetske mreže Elektre Karlovac izrađena je 1980. godine. Tom je studijom određen prijelazak sa sadašnjeg sustava napajanja 110-35-10 kV na 110 - 20 kV sustav napajanja. 16 Daljnje aktivnosti Elektre Karlovac oko izgradnje i modernizacije elektroenergetske mreže mogu se podjeliti u nekoliko smjernica. Prva i osnovna zadaća HEP - ODS - a je osigurati kupcima kvalitetnu električnu energiju, što se postiže sanacijom prevelikih padova napona u NN mrežama, odnosno interpolacijama novih trafostanica 10(20)/0,4 kV i 20/0,4 kV u postojeću NN mrežu. Kvaliteta opskrbe električnom energijom se postiže i smanjenjem prekida u napajanju kupaca. Ovaj problem će se rješavati revitalizacijom postojećih dotrajalih postrojenja i uključivanjem sve većeg broja trafostanica u sustav daljinskog vođenja Elektre Karlovac. Kvaliteta usluge poboljšat će se i uvođenjem novih aplikacija za rad s kupcima, uvođenjem daljinskih očitanja mjernih uređaja s što većim brojem funkcija i sl.

Prijenosnu mrežu na području Karlovačke županije čine dalekovodi visokog napona 110 kV, 220 kV i 400 kV. Dalekovodi visokog napona samo prelaze preko prostora Karlovačke županije, te spajaju veće transformatorske stanice uglavnom u većim gradskim središtima. Dalekovod DV 220 kV TS Brinje - TS Mraclin prelazi uzduž Karlovačke županije od vrha Male Kapele (prijevoj na Maloj Kapeli na staroj Senjskoj ulici) preko Županije do Jamnice, gdje ulazi u Zagrebačku županiju. Dalekovod DV 400 kV TS Meline - TS Tumbri prolazi sjevernim djelom Karlovačke županije, ulazi u Karlovačku županiju u općini Bosiljevo te izlazi na području grada Ozlja.

Za kupce električne energije u Županiji važniji su 110 kV dalekovodi koji preko pet trafostanica TS 110/x kV predaju električnu energiju u razdjelnu mrežu. Najvažnija čvorišta 110 kV mreže u Karlovačkoj županiji su TS 110/35 kV Pokupje i HE Gojak, gdje su smještena veća rasklopišta 110 kV mreže.

Što se tiče budućeg razvoja prijenosne mreže na području Županije, planira se gradnja 400 kV dalekovoda koji bi povezao sjever s jugom Hrvatske i tako doprinjeo stabilnosti elektroenergetskog sustava. Nadalje, za područje Karlovačke županije od velike je važnosti izgradnja 110 kV dalekovoda za napajanje budućih pojnih točaka Elektre Karlovac, prvenstveno buduće TS 110/20 kV Ozalj, koja bi trebala zamijeniti postojeću 35/10 kV trafostanicu u gradu Ozlju. Nadalje, potencijalna izgradnja HE Lučica na rijeci Korani, rezultirala bi nužnošću izgradnje 110 kV raspleta ove hidroelektrane.

I na kraju, plan je HEP-a da se 110 kV dalekovodom povežu TS 110/10 kV Glina i TS 110/10 kV Korenica. Ovaj bi dalekovod imao i još dvije trafostanice spojene na 110 kV i to TS 110/20 kV Slunj i TS 110/20 kV Vojnić. Kako je trenutačna potrošnja ovih dviju središta vrlo niska (2 - 4 MW) izgradnja ovog 110 kV dalekovoda, uvjetovana je gospodarskim razvitkom Korduna. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

2.1.2. Plinski sustav

Magistralni plinovod Pula-Karlovac izgrađen je i pušten u rad u studenome 2006. godine. Dio tog plinovoda prolazi Karlovačkom županijom od Bosiljeva do Draganića, gdje se spaja s magistralnim plinovodom Karlovac - Zagreb. Za potrebe napajanja plinskog distribucijskog sustava grada Karlovca i susjednih općina izgrađena je i mjerno redukcijska stanica u Karlovcu (MRS Karlovac).

Krajem 2008. godine izgrađena je i prva dionica magistralnog plinovoda Bosiljevo-Split, od Podrebara do Josipdola, koja uključuje i odvojak za grad Ogulin i MRS Ogulin. Osim navedenih magistralnih plinovoda, u budućnosti je predviđena i izgradnja novog transportnog plinovoda od Bosiljeva do Draganića prema Zagrebu, transportnog plinovoda od Bosiljeva do Siska, a istražuju se i trase za buduće pravce od Plaškog preko Saborskog, prema granici BiH, u smjeru Bihaća i od Bosiljeva prema granici sa Slovenijom. Izgradnja mreže transportnih plinovoda s infrastrukturom preduvjet je za dolazak prirodnog plina i početak plinofikacije cijele Karlovačke županije, kako je i predviđeno Prostornim planom Županije.

Plinofikacija Karlovačke županije započela je 2001. godine kada su gradovi Karlovac, Ozalj, Slunj, Ogulin i Duga Resa te općine Barilović, Netretić, Draganić, Ribnik i Žakanje sklopili koncesijski ugovor s tvrtkom Montcogim-plinara d.o.o. Od tada se uglavnom radilo na gradnji distribucijske mreže i priključenju korisnika u Karlovcu. Do kraja 2008. godine, u Karlovcu su izgrađena 53 kilometra plinske mreže, s oko 800 potrošača i ukupnom godišnjom potrošnjom od oko 20 milijuna standardnih kubnih metara prirodnog plina. U Karlovcu je koncem listopada 2008. godine osnovano Županijsko povjerenstvo za plinofikaciju s ciljem ubrzanja izgradnje distribucijske plinske mreže na području cijele Županije. Od većih potrošača koji koriste prirodni plin kao energent svakako treba izdvojiti Gradsku toplanu Karlovac (veljača 2007. godine), a uskoro bi trebala započeti izgradnja plinske mreže u gradu Ogulinu te ostalim gradovima i općinama na koncesijskom području.

Jednostavnost korištenja i opskrbe prirodnim plinom, njegova povoljna cijena (slika 2.1) te povoljniji ekološki aspekti u odnosu na ostale energente, razlozi su za sve veću zainteresiranost ljudi za korištenjem ovog energenta.

1.2 17

0.8 kn/kWh 0.6

0.4

0.2

Prirodni plin Propan-butan Propan-butan Lož ulje Električna energija Električna energija Električna energija Električna energija

Slika 2.1. Usporedba cijena energenata na području Karlovačke županije 10. lipnja 2009.

Prirodni plin se uglavnom upotrebljava u kućanstvima za kuhanje, pripremu potrošne tople vode, grijanje prostora i u industriji. U te svrhe koriste se konvencionalni uređaji kao što su štednjaci s plamenicima na prirodni plin, kombinirani bojleri za pripremu potrošne tople vode i grijanje prostorija te kotlovi s plamenicima na prirodni plin. U industriji se prirodni plin koristi za proizvodnju toplinske i električne energije (toplane-elektrane) kao i za razne specifične namjene u ostalim granama industrije (pekare, pržionice, proizvodnja stakla i keramike, drvna industrija, prehrambena industrija i dr.).

Plinofikacijom Karlovačke županije ostvaren je i preduvjet za izgradnju punionica stlačenog prirodnog plina SPP-a (eng. compressed natural gas ili CNG) za pogon motornih vozila, naročito za potrebe javnog gradskog prijevoza. Hrvatska iskustva na ovom području su neznatna i trenutno se svode na punionicu u Zagrebu, izgrađenu 1993. godine od strane Gradske plinare Zagreb. Usporedbe radi, svjetski trendovi korištenja CNG-a su 13.000 izgrađenih punionica i 9 milijuna vozila na SPP sa stopom rasta od 15-18% godišnje. Za izgradnju punionica SPP u Hrvatskoj zainteresirani su INA, OMV i ostali trgovci, dobavljači i opskrbljivači prirodnim plinom. Procjena INE je da će do 2020. godine u Hrvatskoj biti oko 110.000 vozila na SPP, s 200 punionica, dok OMV planira uložiti 50-tak milijuna kuna za izgradnju 24 punionice SPP. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

2.1.3. Toplinarstvo

Na području Županije postoji sustav područnog (daljinskog) grijanja u gradu Karlovcu. Toplana Karlovac osnovana je i puštena u rad 26.12.1966. godine kada je grijala 190 stanova. Danas se u toplani proizvodi toplinska energija za zagrijavanje preko 7 600 stanova i 400 poslovnih prostora, a toplina se predaje u 192 toplinske stanice.

Gorivo koje se koristi za proizvodnju toplinske energije je mazut. Glavna kotlovnica ima ukupni toplinski učin od 116 MW s ugrađena tri vrelovodna kotla. Izdvojena kotlovnica toplinskog učina 1,4 MW smještena je u stambenom objektu na adresi Bašćinska cesta 41 (Švarča) i služi za grijanje stambenog bloka. Toplovodi (razvodna mreža) koji služe za distribuciju toplinske energije do toplinskih stanica ukupne su dužine 42 km. Skladištenje mazuta vrši se u dva spremnika zapremine po 1 000 tona, što znači mogućnost skladištenja oko 1/5 ukupne godišnje potrošnje mazuta.

Početkom 2007. godine započela je modernizacija i plinofikacija zastarjelih kotlova na mazut te je kotao VKLM50 priključen na plinsku mrežu. Tako je učinjen pomak prema pogonu na plin koji ima velike prednosti u odnosu na mazut budući da je ekološki čist, neagresivan u pogonu i ima visoki stupanj iskoristivosti.

Prilikom modernizacije toplane koja je trenutačno u tijeku moguće je predvidjeti tri različita scenarija: · zamjena starih i tehnički dotrajalih kotlova novim energetski učinkovitijim i zamjena goriva ekološki prihvatljivijim (plin), · ugradnja novih kotlova u kojima bi se kao gorivo koristila biomasa, · izgradanja kogeneracijskih postrojenja na biomasu.

Budući da je izgradnja ovakvog postrojenja financijskom smislu vrlo zahtjevna, od velikog je značaja uključivanje, uz grad Karlovac, i Karlovačke županije u projekt.

18 2.2. Dosadašnja iskustva i provedeni projekti na području energetske učinkovitosti

2.2.1. Sustavno gospodarenje energijom u Karlovačkoj županiji - SEM projekt

Karlovačka županija nositelj je projekta Sustavno gospodarenje energijom u Karlovačkoj županiji (eng. Systematic Energy Management in Karlovac County - SEM) u sklopu INTERREG programa - Adriatic New Neighbourhood Programme. Glavni cilj projekta je smanjiti potrošnju energije u zgradama u vlasništvu županije kroz provedbu mjera energetske učinkovitosti te u konačnici izravno pridonijeti zaštiti okoliša na području Karlovačke županije. Partner na projektu je Agenzia Regionale per l’Edilizia e il Territorio iz talijanske regije Abruzzo, a projekt se provodi od rujna 2008. do listopada 2009. godine. Nadalje, važan cilj SEM projekta je na osnovu razmjene znanja i iskustava između mediteranskih regija povećati energetsku učinkovitost u zgradama javne namjene u vlasništvu Županije provođenjem modela sustavnog gospodarenja energijom. Ciljane grupe su javne institucije u vlasništvu Karlovačke županije - bolnice, domovi zdravlja, centri za socijalni rad, umirovljenički domovi, ljekarne, osnovne i srednje škole, upravne zgrade Karlovačke županije i Institut za javno zdravstvo Karlovačke županije. Krajnji korisnici projekta su 3 570 zaposlenika u javnim institucijama, 5 494 učenika osnovnih škola, 5 712 učenika srednjih škola i 140 000 korisnika zdravstvenog sustava u Karlovačkoj županiji.

Aktivnosti u sklopu SEM projekta su: · Izrada studija izvodljivosti o povećanju energetske učinkovitosti za 20 zgrada javne namjene u vlasništvu Karlovačke županije. Na temelju provedenog energetskog pregleda dane su preporuke mjera za povećanje energetske učinkovitosti, ekonomsko-financijska analiza mjera te rangiranje s obzirom na standardne ekonomske pokazatelje; · Provedba obrazovnih aktivnosti i podizanje svijesti o energetskoj učinkovitosti. U sklopu projekta provedeno je 10 obrazovnih radionica za predstavnike ustanova s područja Županije (osnovne i srednje škole, bolnice i domovi zdravlja, centri za socijalnu skrb i drugi); · U svrhu promocije i poticanja štednje energije, kao jedna od aktivnosti na projektu predviđeno je organiziranje natjecanja iz energetske učinkovitosti za zgrade u vlasništvu Karlovačke županije. Kao glavni parametar za ocjenjivanje koristi se usporedba tekuće mjesečne potrošnje energije pojedine zgrade s njenom prosječnom mjesečnom potrošnjom u prijašnjem višegodišnjem razdoblju.

2.2.2. Energetski učinkovita javna rasvjeta

U brojnim gradovima i općinama Županije do sada je provedeno više projekata modernizacije i proširenja javne rasvjete. Provedeni projekti najčešće uključuju zamjenu stare javne rasvjete novom, energetski učinkovitom, čime se osiguravaju znatne uštede električne energije uz smanjenje emisije stakleničkih plinova. Projekti u fazi provedbe su modernizacija javne rasvjete u gradovima Karlovcu, Ogulinu i Slunju te općini Rakovica. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

PRIMJER DOBRE PRAKSE Energetski i ekološki učinkovita javna rasvjeta grada Karlovca

Projekt energetske učinkovitosti javne rasvjete koji je proveo grad Karlovac vrijedan je 8,2 milijuna kuna. U sklopu projekta zamijenjeno je 2100 postojećih živinih žarulja svjetiljkama s visokotlačnom natrijevom žaruljom. Također je ugrađena i regulacija rasvjete koja u kasnim noćnim satima štedi energiju. Instaliranjem novog sustava javne rasvjete grad Karlovac ostvaruje značajne financijske uštede od 686.000,00 kn godišnje kao rezultat smanjenja troškova za energiju i održavanje. Osim toga, uslijed smanjene potrošnje električne energije od 1.286.594 kWh godišnje, dolazi do smanjenja emisije stakleničkih plinova u atmosferu, a instaliranjem novih ekoloških rasvjetnih tijela pridonosi se i očuvanju noćnog neba te biološkoj raznolikosti.

Slika 2.2. Energetski učinkovita javna rasvjeta u naselju Grabrik STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

2.3. Dosadašnja iskustva i provedeni projekti korištenja obnovljivih izvora energije

2.3.1. Energija biomase

Na području Karlovačke županije biomasa kao energent ima značajnu ulogu u obliku ogrjevnog drva za grijanje kućanstava, ali također i u obliku drvnog ostatka za proizvodnju toplinske energije u brojnim drvno-prerađivačkim tvrtkama.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz Popisa stanovništva 2001. godine, broj nastanjenih kućanstava u kojima se drvo koristi kao jedini ili primarni energent za grijanje na području Karlovačke županije iznosi 34 754, dok broj stanovnika koji koristi drvo kao jedini ili primarni energent za grijanje iznosi oko 103 585 (73,1% od ukupnog broja stanovnika). Ukupna površina nastanjenih kućanstava koja koriste drvo kao jedini ili primarni energent za grijanje iznosi oko 2,38 milijuna m2, što odgovara procijenjenoj godišnjoj potrošnji od oko 121 365 m3 ogrjevnog drva (energetska vrijednost oko 0,81 PJ). Prosječna procijenjena godišnja potrošnja ogrjevnog drva po stanovniku za Karlovačku županiju iznosi 0,86 m3, dok ta vrijednost na razini cijele Hrvatske iznosi 0,77 m3. Na osnovu procjene ukupne potrošnje ogrjevnog drva moguće je izračunati i raspodjelu godišnje potrošnje po općinama (slika 2.3.). Potrebno je ipak napomenuti da se sve navedene vrijednosti odnose na 2001. godinu te bi za prikupljanje novijih podataka bilo potrebno provesti opsežno anketiranje kućanstava na području Županije.

Potrošnja ogrijevnog drva po stanovniku (m3/god) 0 - 0,6 0,6 - 0,75 0,75 - 1 1 - 1,25 1,25 - 1,5

Slika 2.3. Godišnja potrošnja ogrjevnog drva po stanovniku za Karlovačku županiju STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Na području Županije djeluje više pilana, odnosno drvno-prerađivačkih pogona u kojima nastaje i djelomično se koristi drvni ostatak. Od većih kotlovnica treba istaknuti onu snage 7 MW u DIP Karlovac, značajnom pogonu s ukupno mogućim kapacitetom prerade trupaca u smjeni od 60 m3. Ukupna godišnja količina drvnog ostatka iz ovog pogona procijenjena je na oko 16 000 tona od čega se dio (piljevina, krupni ostatak i blanjevina) koriste za vlastite potrebe, a dio prodaje lokalnom pučanstvu. Također je značajna kotlovnica snage 8,5 MW u tvrtci PM Lignum iz Netretića, gdje je u pogonu moderna kompjutorizirana pilana kapaciteta proreza 90 m3 na dan, koja zapošljava 16 djelatnika.

Osim navedenih djeluje i više manjih industrijskih kotlovnica na biomasu te je prema dostupnim podacima ukupna snaga svih industrijskih kotlovnica na biomasu u Županiji oko 22 MW. Trenutno se u svim tvrtkama drvni ostatak koristi isključivo za proizvodnju toplinske energije.

Uz navedene kotlovnice u sklopu drvno-prerađivačkih pogona, u Ogulinu se nalazi najstarija kotlovnica na šumsku biomasu izvan drvne industrije u Hrvatskoj. Kotlovnica snage 1 MW dovršena je 1995. godine, u vlasništvu je Hrvatskih šuma d.o.o. te opskrbljuje toplinskom energijom zgradu Šumarije Ogulin.

Na području Karlovačke županije postoje i iskustva u proizvodnji biogoriva. U sastavu tvrtke MODIBIT d.o.o. iz Ozlja u svibnju 2006. godine započeo je s radom prvi pogon za proizvodnju biodizela u Republici Hrvatskoj. Pogon je izvorno zamišljen za 10 000 t/godišnje, no tijekom izgradnje se uvidjelo da se uz tehnološke promjene koje su izvedive i neznatne investicijske troškove, kapacitet može udvostručiti tako da konačan kapacitet iznosi 20 000 t/godišnje. Tijekom proteklih godina pogon je radio sam s dijelom kapaciteta zbog nedovoljne količine sirovine (repičino ulje) na domaćem tržištu.

2.3.2. Geotermalna energija

U studenom 2006. potpisano je Pismo namjere između INA-e i Poglavarstva grada Karlovca da se na temelju do sada izrađenih stručnih podloga, pristupi stupnjevitom korištenju geotermalnih resursa na lokalitetu Karlovac. Prije početka izrade projektne dokumentacije i elaborata o zalihama geotermalne vode na tome području, potrebno je temeljito ispitati postojeće dvije bušotine, odnosno karbonatni kompleks velikig geotermalnog 21 potencijala, kako bi se na temelju egzaktnih pokazatelja o količini vode, njenoj temperaturi, kao i točnom kemijskom sastavu, mogli planirati primarni i sekundarni projekti. Obje bušotine potrebno je ispitati istovremeno kako bi se ostvarili uvjeti pod kojima bi bušotine trebale biti u funkciji. Ispitivanje bi trebalo provesti na način da bušotina Ka-3 proizvodi vodu koja se zatim direktno utiskuje u bušotinu Ka-2, za što bi trebao biti izrađen sveobuhvatni program hidrodinamičkih ispitivanja.

2.3.3. Male hidroelektrane (mHe)

Na području Karlovačke županije u funkciji je HE Gojak, mHe Ozalj i HE Lešće (u gradnji), a hidroelektrana Lučica je u planu. Raspoloživa snaga mHE Ozalj je 5,5 MW, a HE Gojak 54 MW. Također je u komercijalnoj eksploataciji i mHE Mataković u Zvečaju na rijeci Mrežnici, koja je nastala revitalizacijom i prenamjenom starog mlina. U Prostornom planu uređenja (PPU) Karlovačke županije je predviđena mogućnost izgradnje malih hidroelektrana na lokacijama starih mlinica, bez mijenjanja zatečenog vodnog režima i podizanja krune slapa. Intervencije u koritu rijeke, kao i uređenja same zgrade s okolišem, moguće su u skladu s posebnim uvjetima nadležnih službi. Tako je izmjenama i dopunama Prostornog plana Županije (2007. godina) predviđena izgradnja malih hidroelektrana Ilovac, Brodarci, Globornica, Furijan, Puškarići, Primišlje, Barilović, Turanj i Foginovo.

Male hidroelektrane je moguće graditi i na drugim lokacijama (izuzev na zaštićenim vodotocima u Nacionalnim i parkovima prirode) no za te lokacije je potrebno izraditi studiju utjecaja na okoliš i ugraditi ih u prostorne planove općina i gradova.

STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

PRIMJER DOBRE PRAKSE Projekt SMART

U Karlovačkoj je županiji u tijeku realizacija projekta Europske komisije u sklopu programa Inteligentna energija za Europu - Strategije za promoviranje izgradnje malih hidroelektrana u Europi (Strategies to Promote Small Scale Hydro Electricity Production in Europe - SMART) U projektu sudjeluje sedam institucija (partnera) iz pet europskih zemalja: Provincija Cremona i CESI RICERCA SPA iz Italije; Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i Karlovačka županija iz Hrvatske; Norwegian University of Science and Technology iz Norveške; Regionalna vlada Atike iz Grčke i Energieagentur Waldviertel iz Austrije. Kako u zemljama partnera u projektu tako su i u ostalim zemljama Europe, uočene brojne barijere za širu primjenu malih hidroelektrana u proizvodnji električne energije: nedostatak pogodnih metodologija i alata koji bi dali jasnu sliku o potencijalima za male hidroelektrane na određenom području, složenost zakonskih/administrativnih procedura za dobivanje koncesija na vodu i vodno dobro, itd. Glavni cilj projekta je doprinijeti otklanjanju netehničkih barijera, što će biti od velike koristi za europske, nacionalne, regionalne i lokalne donositelje odluka u cilju povećanja izgradnje malih hidroelektrana. Osnovne aktivnosti projekta Smart su definirati politiku, metodologiju i alate za poboljšanje gospodarenja vodnim resursima, izraditi priručnik o potrebnim procedurama za izgradnju malih hidroelektrana u cilju brže i djelotvornije komunikacije između lokalne uprave i potencijalnih investitora, te generalno gledajući, provesti brojne mjere poticanja interesa za ulaganje u male hidroelektrane. U sklopu projekta identificirano je 5 reprezentativnih (pilot) područja u zemljama partnerima za istraživanje stvarnog stanja i prakse izgrednje malih hidroelektrana. Projekt Smart je započeo inicijalnim sastankom u studenom 2007. godine u Cremoni, a trajati će 36 mjeseci, do studenog 2010. godine. U sklopu projekta izrađen je Priručnik za poticanje izgradnje malih hidroelektrana u kojem je detaljno opisana trenutačna situacija te dane preporuke za uklanjanje postojećih barijera u zemljama partnerima.

22 STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

2.3.4. Sunčeva energija

Prema postojećim saznanjima, u Karlovačkoj županiji nije u funkciji niti jedan sustav za proizvodnju električne energije iz fotonaponskih modula koja se komercijalno predaje u niskonaponsku mrežu, odnosno ne postoje registrirani povlašteni proizvođači električne energije. Primjena Sunčeve energije na području Županije ograničena je na pripremu potrošne tople vode solarnim kolektorima u vrlo malom broju kućanstava.

Na području Karlovačke županije trenutačno se provodi projekt I ja mogu imati solarne kolektore! Projekt ima za cilj promicanje korištenja obnovljivih izvora energije u kućanstvima na području Županije, podizanje svijesti o važnosti njihovog korištenja te rezultirajućim financijskim i ekološkim koristima. U sklopu projekta u 66 odabranih kućanstva sufinancirat će se troškovi opreme i ugradnje solarnog kolektorskog sustava (solarnog kolektora, toplinskog spremnika i potrebne ugradbene opreme) te provesti niz promotivnih aktivnosti.

Projekt je pokrenula Karlovačka županija zajedno s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u sklopu programa Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije kod fizičkih osoba u Karlovačkoj županiji. U prvoj fazi projekta objavljen je natječaj za ugradnju solarnih kolektorskih sustava za grijanje i potrošnu toplu vodu. Na temelju određenih kriterija (toplinska izolacija krova i zidova, kvaliteta stolarije i sl.) odabrano je 66 kućanstava za koje će troškovi za ugradnju solarnih toplinskih sustava biti sufinancirani u iznosu od 40%, tj. do maksimalno 12 000 kn po kućanstvu. Ukupni troškovi pripreme i provedbe projekta procijenjeni su na 2 milijuna kn, u čemu Karlovačka županija sudjeluje s 12,57%, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s 30,89 %, a građani s 56,54%. Godišnje uštede energije u 60 kućanstava nakon provedbe projekta procijenjuju se na 82 800 kWh. Projekt I ja mogu imati solarne kolektore! uvršten je od strane Europske komisije (Directorate General for Energy and Transport) u kampanju Sustainable Energy Europe u okviru programa Inteligentna energija za Europu.

2.3.5. Vjetroelektrane

U Karlovačkoj županiji nema tradicije korištenje energije vjetra. Tijekom 2009. godine, pokrenuta su mjerenja vjetropotencijala na lokaciji Metla u Općini 23 Rakovica. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

24 STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

3. Pregled strateških dokumenata i zakonskog okvira Europske unije, RH i Karlovačke županije 3.1. Relevantna regulativa i dokumenti Europske unije

Glavni legislativni dokumenti koji reguliraju razvitak energetskog sektora na razini Europske unije su, kronološki poredani: · Bijela knjiga o energetskoj politici (White Paper on an Energy Policy for the European Union, January 1996), siječanj 1996.; · Bijela knjiga o obnovljivim izvorima energije (Energy for the Future: Renewable Sources of Energy, White Paper for a Community Strategy and Action, November 1997), studeni 1997.; · Zelena knjiga Prema Europskoj strategiji za sigurnost energetske opskrbe (Green Paper Towards a European Strategy for the Security of Energy Supply, November 2000), studeni 2000.; · Zelena knjiga o energetskoj učinkovitosti ili kako učiniti više s manje (Green Paper on Energy Efficiency or Doing More with Less, June 2005), lipanj 2005.; · Zelena knjiga o europskoj strategiji za održivu, konkurentnu i sigurnu opskrbu energijom (Green Paper on an European Strategy for Sustainable, Competitive and Secure Energy Supply, March 2006), ožujak 2006.; · Akcijski plan o energetskoj učinkovitosti: Ostvariti potencijal - Uštedjeti 20% do 2020. godine (Action plan for Energy Efficiency: Realising the potential - Saving 20% by 2020, October 2006), listopad 2006.; · Prijedlog europske energetske politike (The proposal for European Energy Policy, January 2007), siječanj 2007.

U Zelenoj knjizi o europskoj strategiji za održivu, konkurentnu i sigurnu opskrbu energijom, kao i u Zelenoj knjizi Prema Europskoj strategiji za sigurnost energetske opskrbe, glavni je naglasak stavljen na sigurnost opskrbe energijom, zaštitu okoliša te konkurentnost industrije, pri čemu je posebno istaknuto da je u energetsku infrastrukturu na razini EU tijekom sljedećih 20 godina potrebno uložiti preko 1 000 milijardi eura. Nakon intenzivnih konzultacija i diskusija 25 na europskoj razini o pitanjima otvorenim u Zelenoj knjizi o europskoj strategiji za održivu, konkurentnu i sigurnu opskrbu energijom, u siječnju 2007. godine Europska komisija je objavila Prijedlog Europske energetske politike koji pridaje veliku važnost korištenju obnovljivih izvora energije i povećanju energetske učinkovitosti kroz 4 glavna zahtjeva: · smanjenje emisije stakleničkih plinova iz razvijenih zemalja za 20% do 2020. godine; · povećanje energetske učinkovitosti za 20% do 2020. godine; · povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 20% do 2020. godine; · povećanje udjela biogoriva u prometu na 10% do 2020. godine.

Od dokumenata koji reguliraju područje energetske učinkovitosti, jedan on najvažnijih je Akcijski plan o energetskoj učinkovitosti koji sadrži paket prioritetnih, ekonomski isplativih i energetski učinkovitih inicijativa na područjima energetske učinkovitosti kućanskih uređaja, energetske učinkovitosti u zgradarstvu s naglaskom na promociju niskoenergetskih i pasivnih zgrada, energetske učinkovitosti u prometu, energetski učinkovite proizvodnje i distribucije energije, mehanizama financiranja energetske učinkovitosti te promocije i podizanja svijesti o energetskoj učinkovitosti. U planu se ističe važnost energetske učinkovitosti za EU i naglašava da bi trenutna primjena predloženih mjera rezultirala smanjenjem energetske potrošnje za 100 milijardi eura godišnje i emisija

CO2 za 780 milijuna tona do 2020. godine. Plan bi trebao biti implementiran u nacionalne zakone članica EU u sljedećih šest godina.

Bazirane na odrednicama glavnih legislativnih dokumenata EU, sljedeće direktive reguliraju područje korištenja obnovljivih izvora energije: · Direktiva o promociji električne energije iz obnovljivih izvora (Directive 2001/77/EC on the promotion of the electricity produced from renewable energy source in the international electricity market, September 2001), rujan 2001.; · Priopćenje o alternativnim gorivima za korištenje u cestovnom prometu i skupu mjera za poticanje korištenja biogoriva (Communication on Alternative fuels for Road Transportation and on a Set of Measures to Promote the Use of Biofuels, November 2001), studeni 2001.; · Direktiva o promociji korištenja biogoriva u prometu (Directive 2003/30/EC on Promotion of the Use of Biofuels for Transport, May 2003), svibanj 2003. · Direktiva o promociji korištenja obnovljivih izvora energije, koja dopunjuje i naknadno ukida Direktive 2001/77/EC i 2003/30/EC (Directive 2009/28/ EC on the promotion of the use of energy from renewable sources and amending and subsequently repealing Directives 2001/77/EC and 2003/30/ EC), 23. travanj 2009.

Direktive Europske unije koje direktno ili indirektno reguliraju područje energetske učinkovitosti su: · Direktiva o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja (Directive 92/75/ECC on the indication by labelling and standard product information of the consumption of energy and other resources by household appliances), studeni 1992.; STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

· Direktiva o ograničavanju emisija ugljičnog dioksida kroz povećanje energetske učinkovitosti (Directive 93/76/EEC to limit carbon dioxide emissions by improving energy efficiency (SAVE)), svibanj 1993.; · Direktiva o energetskim značajkama zgrada (Directive 2002/91/EC on the energy performance of buildings), prosinac 2002.; · Direktiva o uspostavi sustava trgovanja dozvolama za emitiranje stakleničkih plinova unutar EU (Directive 2003/87/EC for establishing a scheme for greenhouse gas emission allowance trading within the Community), studeni 2003.; · Direktiva o promociji kogeneracije bazirane na korisnim toplinskim potrebama na unutarnjem tržištu energije (Directive 2004/8/EC on the promotion of cogeneration based on a useful heat demand in the internal energy market), veljača 2004.; · Direktiva o uspostavi sustava trgovanja dozvolama za emitiranje stakleničkih plinova u skladu s mehanizmima provedbe Protokola iz Kyota (Directive 2004/101/EC for establishing a scheme for greenhouse gas emission allowance trading within the Community, in respect of the Kyoto Protocol’s project mechanisms), prosinac 2004; · Direktiva o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama (Directive 2006/32/EC on energy end-use efficiency and energy services), lipanj 2006.

Pri provođenju energetskih projekata potrebno je uzeti u obzir i zakonodavni okvir koji regulira područje zaštite prirode i okoliša: · Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05); · Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti prirode (NN 139/08); · Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH (NSAP) (NN 81/99 i NN 143/08); · Izvješće o stanju prirode i zaštite prirode u Republici Hrvatskoj; · Pravilnik o ocjeni priljihvatljivosti zahvata za prirodu (NN 89/07); · Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08); · Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07).

U Hrvatskoj je Ekološka mreža propisana Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05), a proglašena Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07). Uredbom su propisane smjernice za mjere zaštite čija provedba osigurava očuvanje područja ekološke mreže te sustava ekološki značajnih područja i ekoloških koridora. Također, temeljem Uredbe o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07), čl.4. st.2., područjem ekološke mreže upravlja Javna ustanova 26 za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije. Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05) propisuje da se dijelovi ekološke mreže mogu štititi kao posebno zaštićena područja ili provedbom planova upravljanja, kao i kroz postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu. Pravilnikom o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (NN 89/07) i Zakonom o Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode (NN139/08), čl.5.-9. propisani su zahvati ugrožavajući po prirodu. Ukoliko se radi o zahvatu na području ekološke mreže potrebno je provesti ocjenu prihvatljivosti sukladno Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (NN 89/07).

3.2. Zakonodavni okvir i regulativa Republike Hrvatske

3.2.1. Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske

Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske (NN 38/2002) donešena je na sjednici Hrvatskog sabora 19. ožujka 2002. godine na temelju članka 80. Ustava Republike Hrvatske i članka 5. stavka 3. Zakona o energiji (NN 68/2001). Strategija pokriva razdoblje do 2030. godine, a kao načelni su dani sljedeći ciljevi: · povećanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu, industriji i prometu; · sigurna dobava i opskrba energijom; · diverzifikacija energenata i izvora; · korištenje obnovljivih izvora energije; · realne cijene energije i razvitak energetskog tržišta i poduzetništva; · zaštita okoliša.

Zbog bitnih promjena na međunarodnom i unutarnjem planu koje su utjecale i na energetsku situaciju u Hrvatskoj, 2007. godine se pristupilo izradi nove energetske strategije koja će se sastojati od dva dijela (Zelena i Bijela knjiga). Cilj Zelene knjige: Prilagodba i nadogradnja strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Zelena knjiga) je dati glavne odrednice razvitka hrvatskog energetskog sektora do 2020. godine.

Zelena knjiga postavlja sljedeće hrvatske strateške ciljeve za korištenje obnovljivih izvora energije do 2020. godine: · udio obnovljivih izvora u neposrednoj potrošnji energije - 20,7%; · udio biogoriva u potrošnji benzina i dizelskog goriva u prometu - 10%; · udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, uključujući velike hidroelektrane, u ukupnoj proizvodnji električne energije - 35%. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Prema Zelenoj knjizi, strategija energetske učinkovitosti u Republici Hrvatskoj određena je u Programu energetske učinkovitosti za Hrvatsku, koji obuhvaća razdoblje od 2008. do 2016. godine. Prema Programu koji nije legislativni, pravno obvezujući dokument, strateški cilj RH je provedbom mjera energetske učinkovitosti u industriji, prometu, kućanstvima i uslugama, do kraja 2016. godine postići energetske uštede u apsolutnom iznosu od 19,77 PJ.

U travnju 2009. godine završena je Bijela knjiga koja je prošla proceduru u Vladi Republike Hrvatske i trenutačno je na usvajanju u Hrvatskom saboru.

3.2.2. Energetski zakoni i podzakonska regulativa

Hrvatski je sabor u razdoblju od 2001. do 2009. godine donio sljedeće zakone koji određuju zakonodavni okvir energetskog sektora: · Zakon o energiji (NN 68/01, 177/04, 76/07 i 152/08); · Zakon o tržištu električne energije (NN 177/04, 76/07 i 152/08); · Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 177/04 i 76/07); · Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata (NN 57/06); · Zakon o tržištu plina (NN 40/07, 152/08 i 83/09); · Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (NN 42/05); · Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08); · Zakon o biogorivima za prijevoz (NN 65/09).

Zakon o energiji kao temeljni energetski zakon regulira razvitak energetskog sektora Hrvatske te definira Strategiju energetskog razvitka kao osnovni akt kojim se utvrđuje energetska politika i planira energetski razvitak Republike Hrvatske. Energetski razvitak Hrvatske u smjeru korištenja obnovljivih izvora energije i povećanja energetske učinkovitosti potporu nalazi i u Zakonu o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03) te u Uredbi o državnim potporama (NN 121/03).

Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom sustavno i cjelovito uređuje uvjete i načine provođenja energetskih djelatnosti 27 proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom, prava i obveze subjekata koji obavljaju predmetne djelatnosti, prava i obveze kupaca toplinske energije, osiguravanje sredstava za obavljanje tih djelatnosti te financiranje izgradnje objekata i uređaja za proizvodnju, distribuciju i opskrbu toplinskom energijom. Zakon je usuglašen s relevantnim direktivama EU, a ima za osnovni cilj poticanje razvitka novih centraliziranih toplinskih sustava i poboljšanje energetske učinkovitosti postojećih sustava. Važno je naglasiti da Zakon izričito potiče korištenje obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplinske energije. Zakon o tržištu plina (NN 83/09) u općim odredbama navodi da se pravila utvrđena ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega primjenjuju i na bioplin, plin iz biomase i druge vrste plina, ako se te vrste plina mogu tehnički i sigurno transportirati kroz plinski sustav.

Zakoni koji reguliraju područje energetske učinkovitosti i štednje energije u zgradarstvu su sljedeći: · Zakon o gradnji (NN 175/03 i NN 100/04); · Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07); · Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08).

Zakon o gradnji propisuje uštede energije i toplinsku zaštitu jednim od šest bitnih zahtjeva za građevinu, a Zakon o prostornom uređenju i gradnji obaveznu energetsku certifikaciju zgrada. Na temelju članka 15. Zakona o prostornom uređenju i gradnji donesen je Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (NN 113/08) i Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetsko certificiranje zgrada (NN 113/08). Prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada sve nove zgrade kao i zgrade koje se nalaze na tržištu zbog prodaje, kupnje ili iznajmljivanja trebat će imati energetski certifikat (energetsku iskaznicu) o potrošnji svih tipova energije. Izdavanju energetskih certifikata će prethoditi provedba energetskih pregleda zgrada. Prema europskim iskustvima, uspješna provedba odredbi Pravilnika trebala bi u dugoročnom periodu rezultirati smanjenjem ukupne energetske potrošnje u nestambenom sektoru zgrada za 20-30%.

Zakon o biogorivima za prijevoz stupio je na snagu 13. lipnja 2009. godine te uređuje proizvodnju, trgovinu i skladištenje biogoriva i drugih obnovljivih goriva, korištenje biogoriva u prijevozu, donošenje programa i planova za poticanje proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu, ovlasti i odgovornosti za utvrđivanje i provođenje politike poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu te mjere poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu. Ovim je Zakonom predviđeno donošenje niza strateških i provedbenih dokumenata za poticanje proizvodnje i potrošnje biogoriva u Republici Hrvatskoj pa je tako osim Nacionalnog programa poticanja proizvodnje i potrošnje biogoriva u prijevozu propisana obveza županija i velikih gradova da u roku od godinu dana od stupanja na Zakona na snagu donesu sljedeće dokumente: · Program poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu županije i velikog grada je planski dokument koji se donosi za vrijeme od tri godine, u skladu s Nacionalnim programom i Nacionalnim akcijskim planom, kojim se utvrđuje politika poticanja povećanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu na području županije i velikog grada; STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

· Plan poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu županije i velikog grada je planski dokument koji se donosi za vrijeme od jedne godine, u skladu s programom županije i velikog grada, kojim se utvrđuje provedba politike povećanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu na području županije i velikog grada.

3.2.2.1. Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji

Stupanjem na snagu Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08)(u daljem tekstu Zakon) donesenog na sjednici Sabora 15. prosinca 2008. godine znatno će se ubrzati i intenzivirati proces sustavnog uvođenja mjera energetske učinkovitosti u sektore zgradarstva, prometa i industrije u Hrvatskoj na nacionalnoj, županijskim i lokalnim razinama.

Zakon obvezuje na izradu Nacionalnog programa energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije kao planskog dokumenta za vrijeme od deset godina kojim se, u skladu sa Strategijom energetskog razvoja RH, utvrđuje politika za poboljšanje energetske učinkovitosti (u daljnjem tekstu: Nacionalni program). Nacionalni program sadrži prikaz i ocjenu stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije, pokazatelje energetske učinkovitosti i usporedne analize, dugoročne ciljeve, uključujući nacionalni okvirni cilj ušteda energije i mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti. Prema glavnim odrednicama Nacionalnog programa, priprema se Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije kao provedbeni planski dokument za vrijeme od tri godine. Nacionalni akcijski plan sadrži ciljeve, uključujući nacionalni okvirni cilj ušteda energije, mjere i pokazatelje za poboljšanje energetske učinkovitosti, nositelje aktivnosti, rokove te druge potrebne podatke.

Prema članku 9. spomenutog Zakona županije trebaju donijeti Program energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije kao planski dokument za vrijeme od 3 godine, kojim se, u skladu s Nacionalnim programom i Nacionalnim akcijskim planom, utvrđuje politika za poboljšanje energetske učinkovitosti krajnje potrošnje energije na području Županije (u daljnjem tekstu Program županije). Program županije sadrži prikaz i ocjenu stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije, ciljeve, uključujući okvirni cilj ušteda energije na području Županije, mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, izvore sredstava za financiranje ulaganja u primjenu mjera poboljšanja energetske učinkovitosti te druge potrebne podatke. Županija je dužna do kraja rujna tekuće godine dostaviti Program županije za sljedeće tri godine nadležnom Ministarstvu i Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Prema 28 osnovnim odrednicama Programa županije priprema se Plan energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije županije kao provedbeni, planski dokument za vrijeme od jedne godine (u daljnjem tekstu: Godišnji plan županije). Godišnji plan županije sadrži ciljeve, uključujući okvirni cilj ušteda energije na području Županije, mjere i pokazatelje za poboljšanje energetske učinkovitosti, nositelje aktivnosti, rokove i procjenu potrebnih sredstava za financiranje ulaganja u primjenu mjera poboljšanja energetske učinkovitosti. Godišnji plan županije predlaže izvršno tijelo, a donosi ga predstavničko tijelo Županije. Županija je dužna do kraja veljače tekuće godine dostaviti Ministarstvu i Fondu Godišnji plan županije.

Provedba opisanih odrednica Zakona omogućiti će postizanje cilja povećanja energetske učinkovitosti Karlovačke županije u skladu s nacionalnim indikativnim ciljem - smanjiti ukupnu finalnu energetsku potrošnju sektora zgradarstva, prometa i industrije za prosječno 1% godišnje (kumulativna ukupna energetska ušteda 9% do 2016. godine) u skladu sa zahtjevom iz Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske (Zelena knjiga) usklađene s indikativnim ciljem energetske učinkovitosti prema EU Direktivi 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama.

3.3. Strateški dokumenti Karlovačke županije

3.3.1. Regionalni operativni program Karlovačke županije (ROP)

Vizija Regionalnog operativnog programa Karlovačke županije (u daljem tekstu ROP) glasi: Do 2012. godine Karlovačka županija će biti regija skladnog gospodarskog razvoja, popraćenog kvalitetnim programima obrazovnih ustanova i poželjno turističko odredište, te Zajednica utemeljena na načelima održivog socijalnog, društvenog i ekološkog razvoja.

ROP, izrađen prema inicijativi Europske komisije, identificira 3 strateška cilja razvitka Županije: · stvaranje preduvjeta za gospodarski razvoj; · održivo upravljanje prirodnim resursima i promocija zaštite okoliša; · unapređenje kvalitete života, obrazovnog sustava i razvitak civilnog društva.

Za svaki od navedenih strateških ciljeva dani su prioriteti i mjere. Jedan od prioriteta za postizanje strateškog cilja visoke kvalitete života je visoka kvaliteta okoliša. Tre¬nutno je stanje opterećeno nizom okolišnih problema odnosno re¬zultata okolišno nesavjesnog ponašanja i upravljanja prostorom i prirodnim resursima. Neadekvatno upravljanje otpadom, loš sustav zaštite okoliša i postojanje velikog broja ilegalnih odlagališta prijetnja su prirodnim bogatstvima Županije. Županiji očito nedostaje odgovarajuća prometna, vodoopskrbna i vodoodvodna infrastruktura za podupiranje razvoja, naročito u južnim dijelovima Županije STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Osim tih, velikim dijelom infrastrukturnih problema okoliša, značajna unapređenja potrebna su i u dijelu uspostave sustava zaštite okoliša na području Županije, što uključuje uspostavu praćenja stanja, podizanje kvalitete i raspoloživosti informacija o okolišu, podizanje kvalitete planiranja zaštite okoliša, integriranosti brige o okolišu u druge sektorske politike, i dr.

Identificirane mjere za postizanje visoke kvalitete okoliša su sljedeće: · unaprijeđenje stanja okoliša; · unaprijeđenje sustava zaštite okoliša; · razvoj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije.

Na području Županije trenutno nema značajnijeg korištenja obnovljivih izvora energije iako postoji značajan potencijal za iskorištenje šumskog otpada, proizvodnju biogoriva (biodizel, etanol) te korištenje geotermalnog potencijala.

Kao glavne energetske probleme Karlovačke županije, ROP ističe: · zbog raštrkanosti potrošača povećani su troškovi izgradnje i održavanja elektroenergetske mreže; · otežan je pristup dijelovima elektroenergetske mreže zbog brdovitog područja južna područja Županije bez električne energije (posljedica ratnih razaranja).

Zbog opisanih razloga, kao razvojne potrebe energetskog razvitka Županije identificirane su: · postizanje kvalitetne opskrbe električnom energijom na cijelom području Županije; · plinofikacija čitavog područja Županije; · unaprijeđenje energetske učinkovitosti u prometu, industriji i zgradarstvu; · iskorištenje potencijala obnovljivih izvora energije.

Aktivnosti u realizaciji mjera korištenja obnovljivih izvora energije obuhvaćaju pokretanje i provedbu projekta i programa poticanja i korištenja raznih obnovljivih izvora energije, kao i projekata poboljšanja energetske učinkovitosti u sektorima industrije, prometa i zgradarstva. 29

3.3.2. Prostorni plan Karlovačke županije

Prostorni plan Karlovačke županije donesen je 2000. godine, a njegove izmjene i dopune datiraju iz listopada 2008. godine. Prema Prostornom planu Karlovačke županije glavni pravci razvoja Županije na području elektroenergetike usmjereni su na izgradnju proizvodnih kapaciteta i dogradnju sustava za prijenos električne energije naponskih nivoa od 110, 220 i 400 kV. Planiranje prijenosa električne energije nižih naponskih nivoa provodi se kroz prostorne planove uređenja gradova i općina u Županiji. Planom je predviđena mogućnost izgradnje male HE snage do 5 MW na slijedećim lokacijama: Ilovac (rijeka Kupa), Barilović (rijeka Korana), Primišlje (rijeka Korana), Globornica (rijeka Dobra), Turanj (rijeka Mrežnica), Foginovo i Puškarići (rijeka Korana), te Furjan (rijeka Furjašnica). Unaprijeđenje i razvoj kapaciteta za prijenos električne energije predviđa se u okviru postojećih i planiranih koridora uz minimalno potrebna proširenja, zaštitu i racionalno korištenje prostora.

Jedan je od osnovnih ciljeva prostornog planiranja postizanje bolje kakvoće okoliša uz potreban gospodarski razvitak (održivi razvitak). Velik dio područja (osobito južni dio Županije) prepoznato je kao područje potencijalnih zaliha podzemnih voda i razine za širu regiju, pa je nove namjene i sadržaje na tom području potrebno uvoditi s posebnom pozornošću i uz mjere zaštite okoliša.

Planom se predviđa korištenje dopunskih izvora energije ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima pojedinih područja. Pod pojmom dopunskih izvora energije podrazumijevaju se obnovljivi izvori energije (sunce, vjetar, biomasa, male hidroelektrane i geotermalna energija), kao i, ovisno o konkretnim lokalnim prilikama, kogeneracijska, industrijska postrojenja, energija iz otpada i dr.

Iz Prostornog plana Karlovačke županije vidljivo je da je za uspješno planiranje energetskog razvitka Županije važno u prostornim planovima gradova i općina razmotriti mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije. Iz tog je razloga potrebno odrediti lokacije najvećeg energetskog potencijala pojedinih obnovljivih izvora energije te ih uvrstiti u prostorne planove uređenja gradova i općina. Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, utvrđeno je da najveći dio Županije nosi obilježja područja s ograničenjima u razvoju, koja se u velikom dijelu preklapaju pri čemu se razlozi ograničenja u razvoju često kumuliraju. U duhu te činjenice, cjelokupnom prostoru treba posvetiti izuzetnu pažnju ne samo na županijskoj, već i na državnoj razini.

Prostorni plan Županije jednim od osnovnih strateških ciljeva razvitka Županije smatra zaštitu dobro očuvanog prirodnog i kulturnog krajobraza, što energetski razvitak u smjeru većeg korištenja obnovljivih izvora energije i primjene mjera energetske učinkovitosti u Županiji sigurno osigurava. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

30 STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

4. Regionalni razvitak, energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije 4.1. Trenutno stanje gospodarstva i zaposlenosti

U Karlovačkoj županiji prema Popisu stanovništva iz 2001. godine živi 141.787 stanovnika i pokriva površinu od 3.622 km2. Nositelji gospodarskog razvoja u Županiji su gradovi Duga Resa, Karlovac, Ogulin, Ozalj i Slunj te 17 općina: Barilović, Bosiljevo, Cetingrad, Draganić, Generalski Stol, Josipdol, Kamanje, Krnjak, Lasinja, Netretić, Plaški, Rakovica, Ribnik, Saborsko, Tounj, Vojnić, Žakanje. Zbog svog tranzitnog, prometnog i geostrateškog položaja sjecišta i čvorišta najvažnijih prometnica koje povezuju Europu s Jadranskom obalom razvitak Karlovačke županije, veoma je važan za razvitak cijele Hrvatske.

Administrativno, političko, gospodarsko, kulturno i športsko središte Županije je grad Karlovac. Područje Karlovačke županije je slabije naseljeno od prosjeka Republike Hrvatske a prirodni prirast stanovništvo je negativan. Najviše stanovnika koncentrirano je u gradovima (71%), prvenstveno Karlovcu, dok je svega 30% stanovnika naseljeno u općinama.

Najznačajnije gospodarske grane na području Županije su prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo, a unutar industrije proizvodnja hrane i pića, metala, opreme i strojeva, proizvoda od gume i plastičnih masa, tekstilna i drvna industrija.

Tablica 4.1. Osnovni gospodarski pokazatelji za Karlovačku županiju 1 1

Karlovačka županija 2007. 2008. Ukupan BDP /u mlrd EUR/ 37,5 Podaci još nisu objavljeni BDP po stanovniku /u EUR/ 8 450 Podaci još nisu objavljeni 31 Ukupan prihod poduzetništva /u mil kn/ 8 244,4 I-IX mjeseca 6.446,8 Broj poduzetnika Poduzeća i obrti 4 137 4 149 Broj zaposlenih u poduzetništvu Poduzeća i obrti 24 759 25 462 Trgovačka društva d.d. i d.o.o. 1 594 1 629 Prosjek zaposlenih 2008. Trgovačka društva 17 170 18 106 Obrti 2 543 2 521 Uprava, obrazovanje, zdravstvo i dr. 16 599 16 219 Poljoprivrednici 7 742 7 742 Prosječno nezaposlenih na kraju godine 11 574 10 840 Pokrivenost uvoza izvozom u % 93,7 110,2

Promatrano po veličini prevladavaju mali poduzetnici koji čine 97,9% ukupnog broja poduzetnika. Udjel srednjih poduzetnika iznosi 1,7%, a velikih svega 0,4% od ukupnog broja poduzetnika. Poduzetnici ukupno zapošljavaju 22.167 djelatnika. Pretežni dio ili 66% zaposleno je u trgovačkim društvima, a preostalih 34% u obrtu. Pri tome trgovačka društva u prosjeku zapošljavaju po 10,3 radnika, a obrti po 3 radnika. Najveća koncentracija poduzetnika i gospodarskih aktivnosti ostvaruju se u gradskim središtima Županije (tablica 4.2).

1 Izvor:: HGK STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Tablica 4.2. Gospodarski pokazatelji za Karlovačku županiju 2 2

Udjeli u % GRADOVI Broj poduzetnika Broj zaposlenih Ukupni prihod Dobit Karlovac 51,6 64,2 72,0 76,3 Duga Resa 10,8 9,1 5,2 4,8 Ogulin 10,4 11,5 11,9 8,7 Ozalj 6,4 4,0 4,2 4,2 Slunj 2,9 2,2 1,5 0,9 Ukupno 82,1 91,0 94,8 94,9

4.2. Poduzetničke zone

S ciljem poticanja razvoja gospodarstva u Karlovačkoj županiji osnovano je nekoliko poduzetničkih zona. Shvaćajući značaj poduzetničkih zona za razvoj gospodarstva, Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Karlovac poduzetničkim zonama posebnu pozornost posvećuje od 1998. godine, kada je snimljeno stanje i sačinjen detaljan pregled postojećih i planiranih poduzetničkih zona te utvrđene mjere za inteziviranje aktivnosti u ovom području. Na području Karlovačke županije trenutno se nalazi 7 postojećih i 20 planiranih poduzetničkih zona u različitim stupnjevima izgradnje (Prilog 1).

32 Pri izgradnji poduzetničkih zona postoje brojne mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije (npr. kotlovnice na biomasu za proizvodnju toplinske energije, solarnih kolektora za proizvodnju tople vode, geotermalne energije i dr.) te provedbe mjera racionalnog korištenja energije. Gradovi i općine mogu i trebaju izravno poticati korištenje obnovljivih izvora energije i primjenu mjera energetske učinkovitosti posebnim uvjetima za korisnike poslovnih zona.

4.3. Pregled područja od posebne državne skrbi

Zakonom o područjima od posebne državne skrbi (NN 86/08) definirani su gradovi i općine na području Republike Hrvatske kojima se dodjeljuju posebne poticajne mjere u cilju njihove obnove i daljnjeg razvitka. Ta se područja prema određenim kriterijima svrstavaju u tri skupine.

Područja posebne državne skrbi određuju se u tri skupine, i to prva i druga skupina prema okolnostima nastalim na temelju posljedica agresije na Republiku Hrvatsku, a treća skupina utvrđena je prema tri kriterija: kriteriju ekonomske razvijenosti, kriteriju strukturnih poteškoća, demografskom kriteriju. U Karlovačkoj županiji prvu skupinu sačinjavaju općine Vojnić, Cetingrad i Rakovica te grad Slunj. Drugoj skupini pripadaju općine: Josipdol, Lasinja, Krnjak, Barilović, Tounj, Plaški i Saborsko, s naseljima u gradu Karlovcu: Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Brežani, Brođani, Cerovac Vukmanićki, Donja Trebinja, Donji Sjeničak, Gornja Trebinja, Gornji Sjeničak, Ivanković Sela, Ivošević Selo, Kablar, Kamensko, Karlovac - dijelovi Gornje Mekušje, Sajevac i Turanj, Klipino Brdo, Kljaić Brdo, Knez Gorica, Lipje, Manjerovići, Okić, Popović Brdo, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Tušilović, Udbinja, Utinja i Vukmanić. Trećoj skupini, na osnovu demografskog kriterija pripadaju općine Bosiljevo, Generalski Stol, Netretić i Ribnik. Prema Zakonu o brdsko-planinskim područjima (NN 12/02 i 117/03) status brdsko-planinskog područja ostvaruju gradovi i općine čija nadmorska visina, nagib i vertikalna raščlanjenost terena te pedološke, klimatske i druge prirodne osobitosti uzrokuju otežane uvjete za život i rad stanovnika. Na području Karlovačke županije ovoj skupini pripada grad Ogulin.

2 Izvor: www.kazup.hr STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

4.4. Gospodarsko-socijalni aspekti

Područje Karlovačke županije karakterizira neravnomjernost u razvijenosti njezinih gradova i općina. Osim u gradovima značajnije gospodarske aktivnosti ostvaruju se u općinama Žakanje, Vojnić, Draganić, Josipdol, Kamanje i Bosiljevo, a utjecaj ostalih je gotovo simboličan.

S makroekonomskog stajališta, mjere kao što su povećanje korištenja obnovljivih izvora energije te učinkovito korištenje energije imaju izrazito značajan utjecaj na gospodarstvo cijele Županije. Projekti energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije zadovoljavaju sva četiri glavna makroekonomska cilja: · povećanje proizvodnje roba i usluga; · visoku zaposlenost s obzirom da su obnovljivi izvori energije izrazito radno intenzivna tehnologija (prvenstveno iskorištavanje biomase); · stabilne cijene (energije) unutar slobodnih tržišta, budući da su obnovljivi izvori lokalni izvori energije neovisni o svjetskim poremećajima; · zamjenu (izbjegavanje) uvoza, odnosno poboljšanu trgovinsku bilancu.

Provođenje projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije imalo bi utjecaja na rješavanje bitnih gospodarskih pitanja u Karlovačkoj županiji. Osim što bi generirali zapošljavanje te donosili prihod u područje cijele Županije, gradnja takvih objekata (bioenergana, vjetroelektrana i sl., ali i pogona za proizvodnju energetske opreme) ima pozitivne utjecaje na lokalno tržište rada kroz izravno zapošljavanje, ali i kroz podršku pripadajućim djelatnostima i pratećoj industriji. Treba naglasiti da bi se znatan dio izdataka za energiju zadržavao lokalno, te bi se na taj način potaknuo razvoj pojedinih općina i naselja unutar Županije i bitno pridonjelo njihovom gospodarskom razvitku kao i razvitku Županije u cjelini (tablica 4.3.).

Tablica 4.3. Gospodarski aspekti proizvodnje energije

DIMENZIJA DOPRINOS Gospodarski aspekti - makro razina Sigurnost opskrbe energijom 33 Diverzifikacija rizika Regionalni gospodarski rast Poboljšana regionalna trgovinska bilanca Stvaranje poticajnog i povoljnog okruženja za razvoj poduzetništva Izvozni potencijal Gospodarski aspekti - proizvođači Povećana produktivnost Poboljšana konkurentnost Mobilnost rada i populacije (inducirani efekti) Poboljšana infrastruktura Gospodarski aspekti - potrošači Zapošljavanje Stvaranje prihoda i bogatstva Inducirano investiranje Podrška povezanim industrijskim granama i djelatnostima

Socijalne posljedice lokalnog korištenja obnovljivih izvora energije odnosno poboljšanja energetske učinkovitosti u pravilu je vrlo teško odrediti. U osnovi se one mogu podijeliti u dvije kategorije, na one koje rezultiraju povećanim životnim standardom i one koje povećavaju socijalnu koheziju i stabilnost (tablica 4.4.). STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Tablica 4.4 Socijalni i institucionalni aspekti proizvodnje energije

DIMENZIJA DOPRINOS

Socijalni aspekti Povećan životni standard

Okoliš

Zdravlje

Obrazovanje

Socijalna kohezija i stabilnost

Migracijski efekti (obuzdavanje ruralne depopulacije)

Regionalni razvitak

Ruralna diverzifikacija

Institucionalni aspekti 34 Proces demokratskog odlučivanja Sudjelovanje javnosti

Rješavanje lokalnih problema

Jednakost

Neki od važnijih učinaka primjene mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije su znatno smanjenje ovisnosti o uvozu energenata i povećanje sigurnosti opskrbe energijom sektora opće potrošnje na području Karlovačke županije. Ukoliko zbog pozitivnog efekta dođe do porasta potražnje za novim sustavima korištenja obnovljivih izvora energije i primjene mjera energetske učinkovitosti to će utjecati na povećanje dohotka za dobavljače opreme, stvaranja novih postrojenja za proizvodnju energije, kreiranja novih radnih mjesta, porasta nacionalnog dohotka kao i porasta sveopćeg blagostanja društva.

Smisao projekata korištenja obnovljivih izvora energije i primjene mjera energetske učinkovitosti uvijek je nešto širi od same ekonomske dobiti jer se njima ostvaruju brojni pozitivni učinci kao što su zbrinjavanje otpada, otvaranje novih i zadržavanje postojećih radnih mjesta te povećanje konkurentnosti domaće industrije. Upravo utjecaj na zapošljavanje te ostali socijalno-ekonomski aspekti (regionalna i lokalna ekonomska aktivnost, kruženje i zadržavanje novca u državi, odnosno lokalnoj zajednici, investicije, zarade i porezi) predstavljaju najveću prednost korištenja obnovljivih izvora energije i provedbe projekata energetske učinkovitosti. Razvijene države Europske unije i svijeta svjesne su ovih pozitivnih aspekata i u znatnoj mjeri pomažu projekte korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

4.5. Turizam, zaštita prirode i okoliša

Uloga obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u zaštiti okoliša od velike je važnosti slijedom Lokalne Agende 213 3 , koja lokalnim vlastima upućuje poziv za izradu i usvajanje lokalnih strategija održivog razvoja. Karlovačka županija je definirala turizam jednim od strateških pravaca gospodarskog razvoja Županije do 2012. godine. Na nacionalnoj i regionalnoj razini i uz javnu podršku Vlade RH razvoju kontinentalnog turizma, Karlovačka i Ličko-senjska županija su 2006. godine započele pripreme za izradu Master plana razvoja turizma u dvjema županijama.To je bilo u skladu i sa strateškim ciljevima Regionalnog operativnog programa (ROP) za Karlovačku i Ličko-senjsku županiju, objavljenom u listopadu 2005., a izrađenom uz podršku delegacije Europske komisije. Županija je poznata po svoje četiri rijeke - Kupi, Korani, Dobri i Mrežnici koje su pogodne za kajaking/kanuing, rafting, ribolov i druge vrste rekreacije. Najniži dio Županije nalazi se oko donjeg dijela toka rijeke Kupe (107 m nadmorske visine), a najviši dio je lokalitet Kula na planinskom masivu Bjelolasica (1.534 m nadmorske visine). Veći dio Županije se nalazi između 200 i 500 metara nadmorske visine, s izuzetkom grada Ogulina.

Karlovačka županija svojim povoljnim geografskim smještajem, a poglavito bogatstvom brojnih, raznolikih, prirodnih i kulturno-povijesnih turističkih resursa, ima izvrstan turistički potencijal. Osobitu važnost u tome ima raznolikost resursa, koji omogućuje razvitak niza raznolikih turističkih aktivnosti: · na području Županije nalaze se zaštićene prirodne vrijednosti: strogi rezervat Bijele i Samarske stijene, sjeverni dio NP Plitvička jezera i posebni botanički rezervat Čorkova uvala, dio PP Žumberak Samoborsko gorje, posebni botaniči rezervat Cret Banski Moravci, geomorfološki spomenik prirode soliterna stijena Visibaba i špilja Vrlovka, značajni krajobrazi Klek, Stari grad Ozalj, Slunjčica i Petrova gora - Biljeg, spomenici parkovne arhitekture - park u Bosiljevu, Vrbanićev perivoj u Karlovcu i Marmontova aleja; · prirodni resursi su atraktivni planinski prostor i krški fenomeni kao što su gorja Velike i Male Kapele, zelenilo kordunskog krša, prostor od Draganića do Kleka i Modruša; · kulturno-povijesni resursi uključuju brojne utvrde, bogatu sakralnu baštinu, kao i brojne stare gradove i dvorce-Dubovac, Ozalj, Ribnik, Bosiljevo, Novigrad na Dobri, Modruš, Slunj, Cetin, Zvečaj, Barilović, zatim samostani i druge sakralne građevine: Pavlinski samostani u Kamenskom i Sveticama te na Petrovoj gori, Franjevački samostan u Karlovcu, Cetinu, Slunju, Modrušu i Steničnjaku, Dominikanski samostani u Modrušu i 35 kod Bosiljeva; · šume i ruralni prostor sa selom.

Iako su turistički potencijali veliki oni nisu dovoljno iskorišteni, jer su i turistička opremljenost i smještajni kapaciteti nezadovoljavajući. Iz tog razloga, potrebno je pronaći djelotvorne načine za jačanje postojećih turističkih zajednica kako bi se položaj i prirodne znamenitosti Karlovačke županije iskoristile na najbolju način.

Ovdje je važno naglasiti, da je korištenje obnovljivih izvora energije važan čimbenik u održavanju atraktivne turističke lokacije. Gradovi s većim udjelom obnovljivih izvora energije su čišći i time privlačniji. Upotreba ovakvih izvora dovodi i do afirmacije pojedinih lokalnih zajednica, povećanja društvene kohezije i stabilnosti, razvoja demokratskog potencijala kroz neposredno odlučivanje o energetskim i srodnim pitanjima te, kao što je već istaknuto, sprečavanja nepoželjnih migracija uslijed nezadovoljavajućih životnih i zdravstvenih uvjeta. Karlovačke županija posjeduje prirodne i kulturne uvjete za razvitak održivog turizma. To podrazumijeva turizam na seoskim gospodarstvima, kao što su tradicionalna proizvodnja i priprema hrane. Preudvjet za to je očuvanje staništa putem tradicionalnog pašarenja te druge poljoprivredne i turističke aktivnosti temeljene na očuvanju prirode.

Nadalje, provedba mjera energetske učinkovitosti rezultirala bi značajnom redukcijom troškova energije i održavanja u turističkim objektima što je veoma važno za njihovo što rentabilnije poslovanje.

3 1992. godine u Rio de Janieru, Ujedinjeni narodi su na velikom svjetskom skupu o Zemlji - znamenitoj Konferenciji o okolišu i razvoju usvojili jedan od najvažnijih dokumenata - Agendu 21. Konferencija je okupila čelnike i visoke dužnosnike iz 179 zemalja svijeta zajedno sa stotinama predstavnika lokalnih vlasti, poslovnog sektora, znanstvenih, nevladinih i drugih organizacija. Svi oni tražili su odgovore i djelotvorna rješenja za sva važna i međusobno povezana pitanja zaštite okoliša te gospodarskog i društvenog razvoja. Globalnim konsenzusom donesen je opsežan program rada za 21. stoljeće. Čitavo jedno poglavlje Agende 21 posvećeno je upravo lokalnim vlastima. Njima je upućen poziv za izradu i usvajanje lokalne strategije održivog razvoja - Lokalne agende 21 (LA 21), uz sudjelovanje i doprinos svih društvenih skupina. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

36 STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

5. Energetski potencijali, mjere i preporuke za poboljšanje energetske učinkovitosti na razini Županije

5.1. Zgrade javne namjene

Nestambeni sektor zgrada u Hrvatskoj obuhvaća zgrade komercijalnih i javnih usluga i troši približno 10% ukupne neposredne potrošnje energije. Prosječna godišnja potrošnja energije u nestambenom sektoru u Hrvatskoj za razdoblje od 2002. do 2007. iznosi 26.89 PJ, uz prosječni godišnji porast potrošnje u promatranom razdoblju od 2,8%. U razdoblju 2006. - 2007. godina zabilježen je trend smanjenja potrošnje od -0,9%. Od ukupne neposredne potrošnje energije u nestambenom sektoru na potrošnju električne energije otpada više od 50%.

Službeni podaci o broju nestambenih zgrada na području Karlovačke županije zasad se ne prikupljaju, ali prema podacima iz Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske, Prostornog plana Županije i Statističkog ljetopisa Državnog zavoda za statistiku za 2007. godinu procijenjeno je da udio nestambenog sektora zgrada u Županiji iznosi 19,9% ukupnog sektora zgradarstva Županije (udio stambenih zgrada iznosi 20,2%, a udio obiteljskih kuća 60,9%). Sektor javnih usluga u Županiji obuhvaća upravne zgrade županijskih i lokalnih vlasti, objekte zdravstvene zaštite, socijalnih službi, obrazovanja, sportskih djelatnost, kulture i dr. Ovdje je važno napomenuti da je jedna od važnih aktivnosti u sklopu SEM projekta (pog. 2.2.1) izrada registra zgrada u vlasništvu Karlovačke županije. Izradom spomenutog registra biti će prikupljeni svi potrebni energetski parametri za zgrade u vlasništvu Županije kao vrlo kvalitetna podloga identificiranju energetsko-ekonomski optimalnih projekata energetske učinkovitosti u zgradarstvu. Sektoru komercijalnih usluga pripada privatno poduzetništvo: hoteli i ugostiteljski objekti, trgovine, poslovne zgrade i slično (slika 5.1).

37 25,03 % Turizam i ugostiteljstvo 16,31 % Obrazovanje

22,22 % Trgovina 17,11 % Uprava

14,08 % Zdravstvo 5,25 % Ostalo

Slika 5.1 Struktura zgrada nestambenog sektora po uslugama u Karlovačkoj županiji 4

52,00 % Grijanje prostora 14,00 % Rasvjeta

9,00 % Priprema tople vode 4,00 % Hlađenje

5,00 % Kuhanje 16,00 % Uredska oprema

Slika 5.2. Struktura neposredne potrošnje energije u nestambenom sektoru država članica Europske unije 5

4 Izvor: Državni zavod za statistiku - Popis stanovništa 2001., Statistički ljetopis za 2007. godinu 5 Europski statistički zavod (EUROSTAT), 2007. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Prema analizi Europskog statističkog zavoda (EUROSTAT) u nestambenom sektoru zemalja članica Europske unije najveći udio ukupne neposredne potrošnje energije otpada na zagrijavanje prostora (slika 5.2.). Iako se podaci o raspodjeli energetske potrošnje u nestambenom sektoru zgrada u Hrvatskoj službeno ne prikupljaju, može se pretpostaviti da je situacija slična, s time da je udio energije za grijanje vjerojatno još i veći.

Određivanje potencijala energetskih ušteda u sektoru zgradarstva Karlovačke županije temelji se na podacima o starosti, vrsti gradnje te važećoj zakonskoj regulativi u doba gradnje (slika 5.3.).

52,25 % Prije 1970. 15,20 % Od 1987. do 2005.

18,52 % Od 1971. do 1980. 2,62 % Od 2006. do 2008.

11,41 % Od 1981. do 1986.

Slika 5.3. Starosna struktura nestambenih zgrada u Karlovačkoj županiji

Procijenjeni potencijal ušteda za četiri karakteristične kategorije nestambenih zgrada je sljedeći: 38 · zgrade građene prije 1970. godine (bez propisa o toplinskoj zaštiti) - ukupni potencijal energetskih ušteda je 70%; · zgrade građene u periodu od 1970. do 1987. godine (Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada Službeni list SFRJ 35/70) - ukupni potencijal energetskih ušteda je 60%; · zgrade građene u periodu od 1987. do 2006. godine (HRN U.J.5.600. Toplinska tehnika u građevinarstvu i tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada) - ukupni potencijal energetskih ušteda je 50%; · zgrade građene u periodu od 1. srpnja 2006. do danas (Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, NN 79/05 ) - ukupni potencijal energetskih ušteda je 40%.

Za područje Karlovačke županije predlažu se sljedeće mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti u nestambenom sektoru zgrada: · Kontinuirane informativno - promotivne kampanje prema ciljnim grupama o načinima uštede energije u nestambenom sektoru zgrada; · Demonstracijski - pilot projekti suvremenih koncepata energetske učinkovitosti na razini Županije; · Edukativni programi za zaposlenike u javnim i uslužnim djelatnostima; · Edukativni programi o načinima uštede energije za učenike osnovnih i srednjih škola na području Županije; · Zapošljavanje energetskog upravitelja u zgradama u vlasništvu Županije i gradova čija grijana, korisna površina prelazi 1000 m2 Izrada registra nestambenih zgrada u Županiji i gradovima i kontinuirano ažuriranje energetskih parametara; · Provedba Display kampanje u svim nestambenim zgradama većima od 1000 m2 u Županiji.

Provedbom navedenih mjera energetske učinkovitosti može se ostvariti povećanje energetske učinkovitosti u sektoru nestambenih zgrada za 10% što je u skladu sa zahtjevima EU Direktive 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama i nove Strategije energetskog razvoja RH o ukupnoj godišnjoj energetskoj uštedi od 1% do 2020. godine.

Jedna od važnih zakonodavnih mjera na nacionalnoj razini je donošenje Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada (NN 113/08) koji u punu primjenu ulazi od 9. mjesecu 2009. Prema Pravilniku, sve nove zgrade kao i zgrade koje se nalaze na tržištu zbog prodaje, kupnje ili iznajmljivanja morat će imati energetski certifikat (energetsku iskaznicu) o potrošnji svih tipova energije. Izdavanju energetskih certifikata će prethoditi provedba energetskih pregleda zgrada. Prema europskim iskustvima, ova mjera ima iznimno veliki potencijal energetskih ušteda, između 20-30% ukupne energetske potrošnje u nestambenom sektoru zgrada. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

5.2. Zgrade javne namjene u vlasništvu Karlovačke županije

5.2.1. Opći podaci

Karlovačka županija je tijekom 2008. i 2009. godine za veći dio zgrada u svom vlasništvu (škole, bolnice, domove zdravlja, centre za socijalnu skrb, upravne zgrade i dr.) provela energetske preglede zgrada. Osnovni cilj provedbe energetskog pregleda zgrade je provođenjem mjerenja potrošnje (toplinska potrošnja, toplinski gubici, električna potrošnja, termografsko snimanje i dr.) i obradom točno definiranih parametara zgrade dobiti što bolji uvid u zatečeno stanje zgrade obzirom na njene građevinske karakteristike, kvalitetu sustava za grijanje, hlađenje, prozračivanje i rasvjetu, zastupljenost i kvalitetu energetskih uređaja, strukturu upravljanja zgradom te pristup zaposlenika energetskoj problematici. Na osnovu provedenih energetskih pregleda identificirane su konkretne mjere energetske učinkovitosti za 49 zgrada javne namjene u vlasništvu Županije, čiji su opći podaci dani u Prilogu 2. Provedba energetskih pregleda u svim zgradama u vlasništvu Karlovačke županije prvi je korak u smjeru uvođenja sustava gospodarenja energijom na županijskoj razini. Slijedeći korak je izrada i kontinuirano ažuriranje registra zgrada kao interaktivne baze podataka o svim relevantnim energetskim pokazateljima zgrade.

5.2.2. Analiza potrošnje energije i vode prema kategoriji zgrade

Za potrebe analize rezultata provedenih energetskih pregleda, zgrade javne namjene u vlasništvu Karlovačke županije podijeljene su u tri osnovne kategorije: · upravne zgrade; · školske ustanove; · zdravstvene ustanove.

Energetski pregledi su provedeni u 15 školskih, 7 upravnih i 27 zdravstvenih ustanova, a daljnja je energetska analiza bazirana na njihovim rezultatima o potrošnji električne i toplinske energije te vode. 39 Prosječna starost školskih zgrada iznosi 16 godina (računajući godinu zadnje rekonstrukcije građevine kao referentnu godinu), a ukupna im je korisna površina 30 825 m2. Ukupna godišnja potrošnja električne energije u svim školskim objektima iznosi 771 986 kWh, a toplinske 4 755 674 kWh. Školske zgrade godišnje troše 15 748 m3 vode. Specifična potrošnja toplinske energije iznosi 184,9 kWh/m2, a električne 41,87 kWh/m2. Udio potrošnje električne energije u ukupnoj energetskoj potrošnji je 18%, a toplinske 82%.

Dobivena specifična toplinska potrošnja je velika ali i očekivana za prosječnu starost zgrada te karakteristična za školske zgrade na području cijele kontinentalne Hrvatske. Imajući u vidu da novi Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08) propisuje, ovisno o faktoru oblika zgrade, najveću dozvoljenu specifičnu toplinsku potrošnju nestambenih zgrada po jedinici obujma grijanog dijela zgrade, u granicama od 16,42 - 30,40 kWh/m3, jasno je da je potencijal energetskih ušteda, prvenstveno toplinske, ali i električne energije u školskim zgradama Karlovačke županije veoma velik. Provedba energetskih pregleda rezultirala je identifikacijom i prijedlogom konkretnih mjera za svaku pojedinu školu. Primjenjive mjere energetske učinkovitosti su brojne (pog. 5.2.3) i ovise o stvarnim energetskim i građevinskim karakteristikama školskih zgrada ali se kao generalna mjera za sve škole može preporučiti ugradnja antivandalnih termostatskih ventila na radijatore. Karakterističan za ovu mjeru je kratak period povrata investicije od najviše 2 godine, uz očekivane energetske uštede i do 20%.

Kako najveći udio potrošnje električne energije u školama (cca 75%) otpada na rasvjetu, najisplativija mjera za njezino smanjenje je s jedne strane korištenje energetski učinkovitih fluorescentnih svjetiljki a s druge potpuno izbacivanje klasičnih wolframovih žarulja iz upotrebe. Nadalje, postojeća fluorescentna rasvjeta je većinom starijeg tipa s klasičnim prigušnicama koje znatno opterećuju sustav i radno i induktivno. Iz tog se razloga predlaže korištenje novih T5 fluorescentnih cijevi s elektronskom prigušnicom, koje osim 20-30% boljeg svjetlosnog toka, duljeg životnog vijeka ostvaruju i znatne uštede u potrošnji radne i jalove energije. Najveći udio potrošnje vode u školama, otpada na ispiranje toaleta i osobnu higijenu učenika. Prema dobivenim rezultatima o potrošnji vode, može se zaključiti da je u granicama standarda u hrvatskim školama od cca 2,8 m3 po učeniku godišnje. Ugradnjom štednih vodokotlića i redovitim održavanjem potrošnja vode se može smanjiti za cca 60%.

Prosječna starost analiziranih upravnih zgrada je 15 godina (računajući godinu zadnje rekonstrukcije objekta ili građevine kao referentnu godinu), a ukupna im je korisna površina 2 707 m2. Ukupna godišnja potrošnja električne energije u analiziranim upravnim zgradama iznosi 87 930 kWh, a toplinske 419 510 kWh. Upravne zgrade godišnje troše 928 m3 vode. Specifična potrošnja toplinske energije iznosi 140,1 kWh/m2, a električne 38,56 kWh/m2. Udio potrošnje električne energije u ukupnoj energetskoj potrošnji je 22%, a toplinske 78%.

Jednako kao za školske zgrade, i za upravne se može zaključiti da je toplinska potrošnja velika, posebno obzirom na zahtjeve Tehničkog propisa (NN 110/08), ali i karakteristična za prosječnu starost zgrada i u granicama je potrošnje za uredske zgrade na čitavom području Hrvatske. Potencijal ušteda i toplinske i električne energije je veoma velik. Primjenom mjera energetske učinkovitosti obje se potrošnje mogu smanjiti u granicama od 20 - 60%. I za uredske se zgrade kao najisplativija mjera za smanjenje toplinske potrošnje predlaže ugradnja protuvandalnih termostatskih ventila na radijatore. Općenito, u uredskim zgradama najveći udio potrošnje električne energije otpada na rasvjetu i uredsku opremu. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Prijedlog za smanjenje potrošnje električne energije sustava rasvjete je identičan prijedlogu za škole, a što se tiče uredske opreme, uz racionalno ponašanje, prijedlog je kupnja energetski učinkovite opreme. Za razliku od kućanskih uređaja koji prema Pravilniku o obaveznom označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja moraju imati oznaku energetske učinkovitosti s označenim energetskim razredima od A do G, za uredsku opremu oznake nisu obavezne što malo otežava odabir prilikom kupnje, ali je, u svakom slučaju, preporuka da se kupuje energetski učinkovita uredska oprema. Potrošnja vode u uredskim zgradama je veoma mala a dodatno se može smanjiti i do 60% ugradnjom štednih armatura i vodokotlića, te redovitim održavanjem.

Zdravstvene ustanove, s prosječnom starošću od 29 godina su gotovo dvostruko starije od druge dvije analizirane kategorije zgrada što, između ostalog, rezultira i veoma velikom potrošnjom toplinske energije. Ukupna korisna površina zdravstvenih ustanova u Karlovačkoj županiji iznosi 57 780 m2. Ukupna godišnja potrošnja električne energije u analiziranim zdravstvenim ustanovama je 87 930 kWh, a toplinske 419 510 kWh.

Zdravstvene ustanove godišnje troše 1 135 320 m3 vode. Specifična potrošnja toplinske energije iznosi 207,54 kWh/m2, a električne 48,10 kWh/m2. Udio potrošnje električne energije u ukupnoj energetskoj potrošnji je 19%, a toplinske 81%. Potrošnja toplinske energije u zdravstvenim ustanovama je i do 70% veća nego u druge dvije promatrane kategorije zgrada. Razlog tome, osim u većoj prosječnoj starosti zgrada, svakako treba tražiti i u potrebi za visokim toplinskim standardom bolesnika, te 24-satnim vremenom korištenja. Jednako kao za druge dvije kategorije i za zdrvstvene se ustanove može zaključiti da je toplinska potrošnja karakteristična za prosječnu starost zgrada i u granicama je potrošnje za zdravstvene ustanove na čitavom području Hrvatske čiji se prosjek kreće oko 300 kWh/m2 toplinske energije. Zbog tako visoke potrošnje toplinske energije, preporuka je prelazak na jeftiniji energent, odnosno zamjena kotlovnica na lož ulja prirodnim plinom.

Slijedeći je prijedlog, identičan za sve zgrade javne namjene u vlasništvu Županije, ugradnja antivandalnih termostatskih ventila na radijatore. Električna energija se u zdravstvenim ustanovama najvećim dijelom troši na rasvjetu i rad medicinskih uređaja. Što se rasvjete tiče preporuka je jednaka onoj za druge dvije kategorije zgrada. Medicinski uređaji i aparati su najintenzivnija grupa električnih trošila u zdravstvenim ustanovama sa specifičnim karakteristikama gdje je jedina preporuka redovito i kontinuirano održavanje. Karakteristična za zdravstvene ustanove, posebno bolnice je iznimno velika potrošnja i tople i hladne vode. Za pripremu tople vode u bolnicama, najisplativija mjera je ugradnja solarnih sustava. Konkretno za Opću bolnicu 40 Karlovac, ugradnjom solarnih kolektora uštedilo bi se 616 000 kWh godišnje, uz investicijske troškove od 1 200 000 kn i vrijeme povrata investicije od 5,6 godina. U cilju smanjenja iznimno velike potrošnje vode u zdravstvenim ustanovama Karlovačke županije predlaže se zamjena dvoručnih jednoručnim slavinama te zamjena običnih vodokotlića volumena ispiranja 4 litre ultra štednim rješenjima (ultra-low flush) volumena ispiranja 2,5 l. Nadalje, prijedlog je supstitucija tuševa smart shower opcijom. U zdravstvenim je ustanovama od iznimne važnosti dobro održavanje sanitarnih čvorova. Primjenom navedenih mjera, potrošnja vode u zdravstvenim ustanovama može se reducirati i do 70%.

Na slici 5.4 prikazana je usporedba prosječnih specifičnih potrošnji električne i toplinske energije za 3 analizirane kategorije zgrada javne namjene u Karlovačkoj županiji.

Prosječna speciﬁčna potrošnja električne energije Prosječna speciﬁčna potrošnja električne energije

60 300

40 200 kWh/m2

20 100 Srednje škole Upravne zgrade 0 0 Zdravstvene ustanove

Slika 5.4 Usporedba prosječnih specifičnih potrošnji električne i toplinske energije

Opći zaključak provedene analize je da sve zgrade javne namjene u vlasništvu Županije imaju veliki potencijal energetskih ušteda. Primjenom identificiranih mjera energetske učinkovitosti za sve tri kategorije zgrada mogu se postići okvirne uštede toplinske energije do 70%, električne do 30%, a vode do 60%. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

5.2.3. Identifikacija mjera energetske učinkovitosti

Identificirane mjere energetske učinkovitosti u zgradama u vlasništvu Karlovačke županije su u ovisnosti o području primjene podijeljene u 4 osnovne kategorije: · mjere za poboljšanje građevinskih (konstrukcijskih) karakteristika zgrade; · mjere za poboljšanje sustava grijanja, PTV i hlađenja; · mjere za smanjenje potrošnje električne energije; · mjere štednje vode.

5.2.3.1. Mjere za poboljšanje građevinskih karakteristika zgrade

Najčešće predložene mjere poboljšanja energetske učinkovitosti građevinskih dijelova zgrada za sve tri kategorije objekata su: · poboljšanje toplinske izolacije vanjske ovojnice zgrade; · poboljšanje toplinske izolacije krova; · poboljšanje toplinske izolacije stropa; · zamjena prozora; · zamjena dotrajale stolarije.

Za sve navedene građevinske mjere energetske učinkovitosti karakteristični su veliki početni investicijski troškovi i prosječni periodi povrata investicija od 10 i više godina. Ovdje je važno napomenuti da implementaciju mjera energetske učinkovitosti građevinskih dijelova zgrade ne treba gledati isključivo u energetskom smislu već šire, u smislu poboljšanja opće udobnosti i standarda korisnika zgrade, povećanja životnog vijeka zgrade i dr.

Prozori i vanjski zid igraju veliku ulogu u toplinskim gubicima zgrade jer zajedno čine i preko 70% ukupnih toplinskih gubitaka kroz ovojnicu zgrade. Gubici kroz prozore dijele se na transmisijske gubitke te na gubitke ventilacijom, tj. provjetravanjem. Ako se zbroje transmisijski toplinski gubici kroz prozore i gubici 41 provjetravanja, ukupni toplinski gubici kroz prozore predstavljaju više od 50% toplinskih gubitaka zgrade. Gubici kroz prozore obično su deset i više puta veći od onih kroz zidove, pa je jasno koliku važnost ima energetska učinkovitost prozora u ukupnim energetskim potrebama zgrada.

Prema uvidu u zatečeno stanje konstrukcijskih dijelova u 3 kategorije zgrada (školske, zdravstvene i upravne) može se zaključiti da je najlošije opće stanje zdravstvenih ustanova (prvenstveno bolnica), zatim školskih i na kraju upravnih zgrada.

Generalna je preporuka, u cilju s jedne strane smanjenja potrošnje energije za grijanje a s druge poboljšanja toplinske udobnosti bolesnika primjeniti mjere povećanja toplinske zaštite vanjske ovojnice, krova i stropa zgrade (u ovisnosti o konkretnom stanju pojedine ustanove) i zamjene dotrajalih prozora prvenstveno u bolnicama Karlovačke županije.

5.2.3.2. Mjere za poboljšanje sustava grijanja, PTV i hlađenja

Prema podacima iz energetskih pregleda (Prilog 2), karakteristična za sve tri kategorije zgrada je velika potrošnja toplinske energije za grijanje prostora i PTV, i udjelu od oko 80% ukupnih energetskih potreba zgrade. Nadalje, rezultati energetskih pregleda pokazuju da je veliki broj kotlovnica u vrlo lošem stanju, pri čemu sustavi za proizvodnju toplinske energije ne zadovoljavaju današnje propise i standarde. Veliki broj kotlovskih postrojenja pogonjeno je ekstra lakim loživim uljem kao jedinim energentom pri čemu je prosječna starost takvih postrojenja viša od 25 godina.

Uočen je i veliki broj objekata koji svoje potrebe za toplinskom energijom isključivo podmiruju električnim radijatorima pri čemu su mjesečni troškovi za grijanje i pripremu tople vode više nego dvostruko veći uspoređujući ih sa centraliziranim sustavima grijanja na plin ili biomasu.

Generalne preporuke za poboljšanje sustava grijanja i pripreme tople vode za sve zgrade u vlasništvu Županije su sljedeće: · zamjena kotlovnica starijih od 15 godina (u skladu s EU Direktivom o energetskim karakteristikama zgrada, pog. 3.1); · zamjena lož ulja plinom ili biomasom kao energentom za grijanje i pripremu tople vode; · ugradnja solarnih kolektora za pripremu tople vode (prvenstveno u bolnicama); · ugradnja termostatskih ventila na radijatore.

Primjena identificiranih mjera energetske učinkovitosti sustava grijanja i PTV rezultira velikim energetskim uštedama i do 70%. Preporuka za sve zgrade u vlasništvu Karlovačke županije je obavezna ugradnja termostatskih ventila kao iznimno djelotvorne mjere, malih investicijskih troškova i kratkog perioda povrata investicije (oko 2 godine). STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

5.2.3.3. Mjere smanjenja potrošnje električne energije

Prema rezultatima energetskih pregleda, za sve tri kategorije analiziranih zgrada, između 30 i 75% potrošnje električne energije otpada na sustave rasvjete. Sustav rasvjete velikog broja objekata bazira se na fluorescentnim rasvjetnim tijelima u kombinaciji s klasičnim wolframovim žaruljama. Zamjenom postojećih novim modelima fluo-cijevi (npr. T5) te korištenjem elektronskih umjesto magnetnih prigušnica moguće je postići i do 30% veći svjetlosni tok uz smanjenje induktivnog opterećenja električne mreže. Modernizacijom unutarnje rasvjete ostvaruju se osim ekonomskih ušteda i kvalitetniji uvjeti rada i boravka u prostoru čuvajući pri tome zdravlje korisnika prostora. Nadalje, zakupljena snaga i jalova energija su dva parametra čiji je udio u ukupnim troškovima za električnu energiju veoma velik. Smanjenje snage moguće je ostvariti na više načina, mjerama kao što su upravljanje radom elektroničke opreme, odnosno gašenjem opreme prilikom nekorištenja, mjerama eliminacije nepotrebnog rada električnih grijalica ili bojlera za pripremu potrošne sanitarne vode te mjerama izbjegavanja istodobnog rada više grupa trošila. Eliminiranje prekomjerno preuzete jalove energije moguće je postići ugradnjom kompenzacijskih baterija i elektroničkih prigušnica na postojeća svjetlotehnička rješenja pri čemu se ostvaruju znatne ekonomske uštede uz vrijeme povrata investicija od jedne do dvije godine.

Kao generalne mjere za smanjenje potrošnje električne energije za sve kategorije zgrada predlažu se slijedeće: · korištenje energetski učinkovite rasvjete; · korištenje električnih uređaja energetskog razreda A; · upravljanje potrošnjom izbjegavanjem istodobnog rada većeg broja trošila u cilju smanjenja vršnog opterećenja;

5.2.3.4. Mjere štednje vode

Obzirom na stanje objekata, strukturu korisnika te standarde potrošnje, procjena je da se raznim mjerama (štedne armature, vodokotlići, senzori protoka i dr.) specifična potrošnja vode po korisniku može smanjiti i do 60%. Veliki udio potrošnje vode u školskim i upravnim objektima (slika 5.5.) otpada na ispiranje toaleta. Brojna neplanska istjecanja vode u slavinama umivaonika ili tuševa moguće je spriječiti mjerama kao što je ugradnja 42 bezkontaktnih slavina koje osim što sprečavaju neželjeno istjecanje i time štede vodu, doprinose i povećanju razine higijenskih uvjeta.

20 L/korisnik

Srednje škole Upravne zgrade Zdravstvene ustanove

Slika 5.5. Specifična potrošnja vode po pojedinoj kategoriji objekata

Ovdje treba naglasiti, da se zbog specifičnosti namjene, zdravstvene ustanove (prvenstveno bolnice) po potrošnji vode ne mogu uspoređivati s ostalim zgradama javne namjene. Generalni je zaključak da se u svim zgradama javne namjene u vlasništvu Karlovačke županije treba povesti više računa o potrošnji vode te da se primjenom raznih štednih armatura s jedne i kvalitetnim održavanjem s druge strane mogu ostvariti velike uštede. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

5.3. Zgrade stambene namjene

Podaci na razini Europske unije pokazuju da najveći udio ukupne neposredne potrošnje energije kućanstava otpada na zagrijavanje prostora (57%). Na pripremu tople vode se prosječno troši 25%, kućanske uređaje 11% a kuhanje 7%.

Prema hrvatskim podacima u 2004. godini je grijanje prostora u kućanstvima u Hrvatskoj sudjelovalo s čak 62% u ukupnoj energetskoj potrošnji hrvatskog stambenog sektora. U prosjeku, stare kuće troše godišnje 200-300 kWh/m2 energije za grijanje, standardno izolirane kuće oko 100-130 kWh/m2, kuće izgrađene po novom tehničkom propisu od 51 do 95 kWh/m2, suvremene niskoenergetske kuće manje od 40 kWh/m2, a pasivne 15 kWh/m2 i manje. Na osnovi iskustva može se pretpostaviti da prosječna energetska potrošnja u stambenom sektoru Županije iznosi približno 210 kWh/m2. Navedena energetska potrošnja se može smanjiti i do 80% primjenom raznih mjera energetske učinkovitosti u kućanstvima koje će u daljnjem tekstu biti podijeljene u ovisnosti o periodu povrata investicije.

Treba naglasiti da je jedna od besplatnih, a vrlo djelotvornih mjera koja rezultira iznimno velikim uštedama energije u kućanstvu promjena odnosa i stava ukućana prema potrošnji energije.

Besplatne mjere energetske učinkovitosti u kućanstvima kojima se može uštedjeti od 5% do 20% ukupno potrošene energije su sljedeće: · u sezoni grijanja smanjiti sobnu temperaturu - smanjenjem temperature u prostoriji za samo 1°C, godišnje se može uštediti do 5% energije za grijanje - nije potrebno grijati prostorije na temperaturu veću od 21°C; · ugasiti grijanje ili hlađenje tijekom noći; · spustiti rolete i prekriti prozore zavjesama tijekom noći; · podići rolete tijekom dana u zimskim mjesecima - na ovaj se pasivni način može uštedjeti i do 5% energije za grijanje; · spustiti rolete i sjenila, te zatvoriti prozore tijekom dana u ljetnim mjesecima; · izbjegavati zaklanjanje i pokrivanje grijaćih tijela zavjesama, maskama i sl.; · vremenski optimirati grijanje i pripremu tople vode; 43 · regulirati termostate na grijalicama vode i ne zagrijavati vodu na temperaturu veću od 50°C; · u ljetnim mjesecima ne hladiti prostorije na temperature niže od 27°C - za svaki stupanj ispod 27°C troši se 3-5% više energije; · čistiti filtar klima uređaja svaki mjesec; · koristiti prirodno osvjetljenje u što većoj mjeri - osim što štedi energiju, puno je zdravije za oči i ugodnije za rad; · isključiti rasvjetna tijela ukoliko nisu potrebna; · isključiti energetske uređaje nakon korištenja (i u stand by modu uređaji troše energiju).

Mjere energetske učinkovitosti niskih investicijskih troškova (do 1000 kn) čijom se primjenom može uštedjeti do 20% ukupno potrošene energije: · zabrtviti prozore, vrata i razne pukotine; · kontrolirati kvalitetu okova na vratima i prozorima; · koristiti sofisticiranije modele ventilatora s upravljačkim mehnizmima koji osiguravaju adekvatno prozračivanje u hladnim, a sprečavaju predimenzionirano prozračivanje u vjetrovitim danima; · izolirati niše za radijatore i kutije za rolete; · koristiti vremenski upravljane prekidače (tajmere) koji omogućuju zadovoljavanje neke energetske potrebe vremenski upravo onda kada je potrebna; · ugraditi termostatske ventile na radijatore čime se mogu postići uštede i do 15%; · redovito servisirati i podešavati sustave grijanja i hlađenja; · koristiti isključivo energetski učinkovita rasvjetna tijela (štedne žarulje).

Mjere energetske učinkovitosti srednjih investicijskih troškova (od 1000 kn do 3000 kn) koje smanjuju ukupnu potrošnju u kućanstvima za prosječno 20% su sljedeće: · koristiti upravljačke mehanizme za sustave grijanja i pripreme tople vode; · zamijeniti uređaje energetski učinkovitijima - energetski razred A.

Mjere energetske učinkovitosti većih investicijskih troškova (iznad 3000 kn) čiji potencijal energetskih ušteda iznosi do 40%: · toplinski izolirati kosi krov ili strop prema negrijanom tavanu; · toplinski izolirati cijelu vanjsku ovojnicu kuće (zidove, podove, krov te plohe prema negrijanim prostorima); · zamijeniti prozore energetski učinkovitima (faktor prolaza topline U<1,40 W/m2K); · izolirati cijevi za toplu vodu i spremnik; · ugraditi automatsku kontrolu i nadzor energetskih sustava; · obavezno zamijeniti kotlove u sustavima grijanja starije od 10 godina; · ugraditi solarne sustave za pripremu tople vode. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Za područje Karlovačke županije predlažu se sljedeće mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti u kućanstvima: · Demonstracijski - pilot projekti održive gradnje na razini Županije - (solarni sustavi za obiteljske kuće, inteligentne stambene zgrade, nisko-energetske i pasivne kuće); · Nastavak projekta I ja mogu imati solarne kolektore (pog. 2.3.4); · Kontinuirane informativno-promotivne kampanje za široku javnost; · Uspostava i rad info centara energetske učinkovitosti u gradovima; · Subvencioniranje konkretnih programa i kampanja povećanja energetske učinkovitosti u kućanstvima: štedne žarulje, visokoučinkovita toplinska zaštita i stolarija, kućanski uređaji energetskog razreda A, i dr.

Zajedničkim djelovanjem županijske i lokalne uprave s jedne i samih stanovnika Županije s druge strane primjenom opisanih mjera energetske učinkovitosti u kućanstvima sadašnja, prosječna, godišnja energetska potrošnja može se do 2020. godine smanjiti za 30-40%.

5.4. Javna rasvjeta

Obzirom na tendenciju porasta cijene električne energije, javna rasvjeta zauzima sve veći udio u rashodima gradova i općina Karlovačke županije. Ukupni troškovi javne rasvjete osim troškova za električnu energiju obuhvaćaju i troškove upravljanja i održavanja objekata i uređaja za osvjetljavanje javnih površina i javnih prometnica.

Osnovne preporuke za energetski učinkovitu javnu rasvjetu koja štedi električnu energiju uz zadovoljenje visokih svjetlosnih standarda su: · korištenje energetski učinkovitih izvora svjetla naprednih tehnologija; · korištenje svjetiljki koje uzrokuju minimalno svjetlosno zagađenje; · projektiranje javne rasvjete u skladu sa važećim normama i standardima; 44 · učinkovito upravljanje javnom rasvjetom; · praćenje troškova i potrošnje javne rasvjete (katastar svjetiljki, odabir tarifnog modela i dr.); · redovito održavanje.

Preporuka je da se u županijskim projektima javne rasvjete, prvenstveno kad je riječ o cestovnoj rasvjeti koriste visokotlačne natrijeve žarulje. Za parkovnu rasvjetu se predlaže korištenje metalhalogenih žarulja. Iskustva pokazuju da je za autonomne pogone (PV paneli, baterije i dr.), kao i za sustave sa skupom i kompliciranom izmjenom, optimalno korištenje LED rasvjete zbog niske potrošnje električne energije i dugog životnog vijeka. Ovdje je važno spomenuti da je prosječni životni vijek LED rasvjete 50 000 h za razliku od klasičnih rješenja čiji je prosječni životni vijek do 20 000 h. Nadalje, ispravnim odabirom izvora svjetla moguće je ostvariti uštede u energiji i održavanju od 20-50%.

Projektiranje javne rasvjete treba biti u skladu sa normama te se predlaže primjena EU normi iz područja javne (cestovne) rasvjete (npr. EN 13201 i UNI 10819). Kod projektiranja je bitno utvrditi, između ostaloga i lokacije stupova (korak) te orijentaciju svjetiljki s obzirom na njihove svjetlo-tehničke karakteristike, uzimajući u obzir sljedeće kriterije kvalitete javne rasvjete: · srednju opću i uzdužnu razinu luminacije kolnika; · razinu rasvijetljenosti neposredne okoline ceste; · ograničenje bliještanja; · svjetloonečišćenje (prema Zakonu o zaštiti okoliša); · vizualno i optičko vođenje.

Upravljanje radom javne rasvjete temelj je dobrog gospodarenja i smanjenja potrošnje. Tijekom noći potreba za intenzitetom rasvijetljenosti je smanjena pa je i regulacija rasvjete opravdana. Uz ostvarivanje zahtijevanih svjetlotehničkih uvjeta moguće je ostvariti smanjenje potrošnje električne energije prigušenjem svjetlosnog toka u razdobljima manje ljudske aktivnosti te prilagodbom gustoći prometa uz eventualnu mogućnost pojedinačne regulacije.

Preporuka za kvalitetnu regulaciju javne rasvjete je predprogramirano paljenje s uklopnim satom i/ili foto osjetnikom. Uštede koje se mogu ostvariti regulacijom kreću se u rasponu od 20 do 50%, ovisno o primjenjenim rješenjima.

Sustavno upravljanje javnom rasvjetom u gradovima i općinama Karlovačke županije nužan je korak prema znatnom reduciranju troškova na razini čitave Županije, pri čemu sva primjenjena tehnička rješenja trebaju biti praćena kontinuiranim nadzorom i kontrolom parametara potrošnje električne energije i troškova preko digitalizirane baze podataka.

STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

5.5. Industrija i poduzetništvo

Jedan od prvih koraka u procesu uvođenja sustavnog gospodarenja energijom u industrijski sektor Karlovačke županije trebalo bi biti pokretanje edukacijskog programa za poduzetnike, voditelje i tehničko osoblje o konkretnim načinima smanjenja potrošnje energije u njihovim granama industrije baziranima na primjerima dobre prakse, novim tehnologijama, ekonomskim analizama i dr. Konkretni pokazni primjeri bi se zasnivali na mjerama energetske učinkovitosti identificiranima prilikom provedbi energetskih pregleda. Svako sufinanciranje provedbi energetskih pregleda u odabranim industrijskim postrojenjima od strane Županije ili Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost trebalo bi biti uvjetovano potpunom transparentnošću i neograničenim korištenjem dobivenih rezultata. Sljedeći korak bi bio sustavno prikupljanje i analiza podataka o energetskim pokazateljima u raznim industrijskim granama na području Županije.

Glavni cilj svakog gospodarstvenika je osiguranje i povećanje profita. S tog stanovišta postavlja se pitanje o mogućnostima plasiranja kapitala u energetsku učinkovitost i koliku bi vrijednost taj kapital imao ukoliko se uloži u proizvodne procese. Djelovanje raznih fondova (FZOEU, razni europski fondovi) i tvrtki koje se isključivo bave uštedom energije (ESCO - investicija se isplaćuje iz ušteda) omogućuje direktno sufinanciranje i ulaganje u projekte vezane za štednju energije, a uz minimalno financijsko opterećenje pri čemu vlastiti novac tvrtke ostaje za ulaganje u proizvodnju. Budućnost koja donosi povećanje cijena svih vrsta energenata i konkurencija pri kojoj će smanjenje troškova energije značiti opstanak na tržištu uspostavit će minimalne energetske uvjete za koje je industrijski sektor Karlovačke županije nužno pripremiti na vrijeme.

Mjere energetske učinkovitosti u industrijskom sektoru mogu biti samo ciljane i ovise o specifičnim energetskim tokovima za određenu tehnologiju. Procjena uštede ukupne energije na razini je 20% današnje potrošnje. Općenite mjere koje se mogu primijeniti u većim proizvodnim pogonima su: · ugradnja sustava praćenja i upravljanja energijom (uštede 3-5%); · ugradnja frekventno upravljanih pogona - pumpe, pokretne trake (uštede 10-30%); · revitalizacija sustava rasvjete (ušteda 10-30% uz istu razinu osvijetljenosti koja uglavnom ne zadovoljava današnje standarde); · uspostava hlađenja strojeva u zatvorenim vodenim petljama (ušteda vode do 95%, ali povećanje potrošnje električne energije ovisno o minimalnoj temperaturi rashladnog medija). 45 Mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti kotlovnica: · uspostava kontinuiranog praćenja rada kotlovnice i mjerenje učinkovitosti opreme; · optimiranje pretička zraka gorionika; · podešavanje gorionika na optimalnu snagu; · smanjenje temperature izlaznih dimnih plinova.

Mjere za smanjenje toplinskih gubitaka: · rekuperacija topline u cilju smanjenja ventilacijskih gubitaka; · toplinska izolacija zgrada u cilju smanjenje transmisijskih gubitaka; · optimiranje radnih parametara.

Mjere za optimizaciju pumpi i pumpnih postrojenja su sljedeće: · podešenje snage pumpi prema potrebi protoka i visine dobave; · ugrađivanje učinkovitijih rotora pumpi; · korištenje frekventno reguliranih pumpi.

Mjere za optimizaciju korištenja komprimiranog zraka: · podešenje radnog tlaka kompresora na minimum; · optimiranje rada kompresorske stanice; · otklanjanje propuštanja razvoda komprimiranog zraka.

Mjere energetske učinkovitosti sustava rasvjete: · ugradnja učinkovitijih rasvjetnih tijela; · regulacija intenziteta rada rasvjete prema dnevnim uvjetima; · održavanje otvora za prodor prirodne svjetlosti čistima.

Sve navedene, kao i brojne druge mjere energetske učinkovitosti dane su orijentacijski pri čemu treba naglasiti da je stvarnu energetsku sliku o nekom industrijskom postrojenju moguće dobiti jedino provedbom energetskog pregleda na kojem se bazira prijedlog konkretnih energetsko-ekonomski optimalnih mjera energetske učinkovitosti za promatrano industrijsko postrojenje. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

46 STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

6. Potencijali, mjere i preporuke za povećano korištenje obnovljivih izvora energije 6.1. Biomasa

6.1.1. Šumska biomasa

Podaci o ukupnim površinama šuma i šumskog zemljišta, udjelu državnih i privatnih šuma te godišnjem prirastu i etatu za Karlovačku županiju prikazani su u tablici 6.1. Tijekom redovitog gospodarenja šumama dobivaju se drvni sortimenti koji se dijele na trupce, prostorno drvo (ogrjev i drvo za kemijsku preradu) te dio koji se tretira kao otpad, a koji je pogodan za energetsko iskorištavanje. U prosjeku se od ukupne mase stabla dobiva oko 65% trupaca, 20% oblica i cjepanica te 15% otpada (sitna granjevina, lišće i dr.). Uz uvažavanje prosječne gorive vrijednosti šumskih sortimenata (tablica 6.2.), moguće je izvršiti proračun tehničkog energetskog potencijala šumske biomase za Karlovačku županiju (tablica 6.3.). Pri proračunu se u obzir uzima faktor iskorištenja koji iskazuje odnos između ukupne šumske proizvodnje i mogućeg iskoristivog energetskog potencijala. Faktorom iskorištenja opisani su svi gubici koji nastaju pri sječi, izvlačenju i transportu drvne mase iz šume do drvno-prerađivačkih pogona, kao i drvna masa koja se koristi za neenergetske svrhe (proizvodnja drvnih sortimenata) te otpad pri obradi drva.

Tablica 6.1. Površina šuma i šumskog zemljišta, godišnji tečajni prirast i etat za Karlovačku Županiju 6

jedinica vrijednost UKUPNA POVRŠINA ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA ha 195 801 UDIO POVRŠINA GOSPODARSKIH ŠUMA ha 151 853 UDIO PRIVATNIH ŠUMA % 33,6 47 UDIO DRŽAVNIH ŠUMA KOJIMA GOSPODARE HRVATSKE ŠUME d.o.o. % 66,4 POVRŠINA PRIVATNIH GOSPODARSKIH ŠUMA ha 51 085 POVRŠINA DRŽAVNIH GOSPODARSKIH ŠUMA KOJIMA GOSPODARE HŠ d.o.o. ha 100 768 UKUPNA DRVNA ZALIHA GOSPODARSKIH ŠUMA, m3 33 926 166 za stabla iznad 10 cm promjera na visini od 1,30 m GODIŠNJI TEČAJNI PRIRAST DRVNE ZALIHE GOSPODARSKIH ŠUMA, m3 791 068 za stabla iznad 10 cm promjera na visini od 1,30 m PROSJEČNI GODIŠNJI ETAT m3 551 474 (planirana drvna zaliha za sječu predviđena Šumskogospodarskom osnovom područja) za sve drvne sortimente

Tablica 6.2. Prosječne gorive vrijednosti šumskih sortimenata u ovisnosti o udjelu vlage 7

ŠUMSKI SORTIMENT NASIPNA TEŽINA (t/m3) GORIVA VRIJEDNOST u MJ/m3 pri 40% vlage GORIVA VRIJEDNOST u MJ/m3 pri 10% vlage

Trupci 0,64 6 592 8 037

Ogrjevno drvo 0,64 7 380 9 000

Otpad (granjevina) 0,35 4 375 5 075

6 Izvor: Hrvatske šume, 2008, Izravno priopćenje; Šumarska savjetodavna služba, Izravno priopćenje 7 Izvor: Domac, J. et al, 1998. BIOEN - Program korištenja energije biomase i otpada, Energetski institut Hrvoje Požar, Zagreb. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Tablica 6.3. Tehnički energetski potencijal iskoristive biomase iz gospodarenja šumama u Karlovačkoj županiji 8

ŠUMSKI FAKTOR RASPOLOŽIVO BIOMASE ENERGETSKI POTENCIJAL ENERGETSKI POTENCIJAL SORTIMENT ISKORIŠTENJA (m3/god) pri 40% vlage (PJ) pri 10% vlage (PJ)

Trupci 0,50 179 229 1,181 1,440

Ogrjevno drvo 0,60 82 721 0,610 0,744

Otpad (granjevina) 0,45 37 224 0,163 0,189

Ukupno 299 175 1,955 2,374

6.1.2. Poljoprivredna biomasa

Izvor poljoprivredne biomase koja se može koristiti u energetske svrhe čine u prvom redu poljoprivredni ostaci, što uključuje pšenicu, kukuruz, povrće, uljno sjeme (suncokret, soja i repa), te voćke i otpatke iz vinograda. Prilikom procjene potencijala biomase iz poljoprivrede za Karlovačku županiju razmatrat će se energetski potencijal dvije najvažnije žitarice - pšenice i kukuruza, dok se biomasa ostalih žitarica (zob, raž, ječam,…) ne razmatra posebno.

Količina biomase koja se može iskoristiti za proizvodnju energije ovisi o mnogim čimbenicima i razlikuje se za pojedina područja. Bazirano na iskustvenim pokazateljima, za procjenu energetskog potencijala biomase žitarica za Karlovačku županiju koristit će se sljedeći postoci kao dio od ukupne proizvodnje 48 koju je moguće iskoristiti: · pšenica: 30%; · kukuruz: 20%.

Tablica 6.4. prikazuje količine proizvedene pšenice i kukuruza za Karlovačku županiju sa stanjem od 1. lipnja za 2006., 2007. i 2008. godinu.

Tablica 6.4. Proizvodnja pšenice i kukuruza u Karlovačkoj županiji sa stanjem 1. lipnja 2006., 2007. i 2008. godine 9

GODINA PŠENICA KUKURUZ

prihod (t/ha) proizvodnja (t) prihod (t/ha) proizvodnja (t)

2006. 2,17 2 064 4,78 36 136

2007. 2,60 1 927 4,86 33 933

2008. 2,94 1 610 4,71 27 763

Prema gore navedenim podacima moguće je proračunati količine iskoristive biomase i teoretski energetski potencijal pšenice i kukuruza u Karlovačkoj županiji (tablica 6.5.).

8 Izvor: REGEA, 2008, Vlastiti podaci 9 Izvor: DZS, 2008, Statistički ljetopis Republike Hrvatske za 2006., 2007. i 2008. godinu STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Tablica 6.5. Iskoristiva biomasa i energetski potencijal pšenice i kukuruza u Karlovačkoj županiji 10

ŽITARICA ISKORISTIVO BIOMASE (t) TEORETSKI ENERGETSKI POTENCIJAL (TJ) 2006. 2007. 2008. 2006. 2007. 2008. Pšenica 619 578 483 8.67 8.09 6.76

Kukuruz 7 227 6 787 5 553 101.18 95.01 77.74

Ukupno 7 846 7 365 6 036 109.85 103.11 84.50

Osim šumske i poljoprivredne biomase, moguće je energetsko iskorištavanje biomase iz stočarstva kroz proizvodnju bioplina, koji nastaje procesom anaerobnog truljenja. Primjena bioplina moguća je u kućanstvima za kuhanje, grijanje i rasvjetu, u kogeneracijskim postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije, ali i u prometu u obliku stlačenog metana. Izračun potencijalnih količina bioplina ukazuje na to da su ukupne vrijednosti za područje Karlovačke županije relativno skromne te stoga nisu uzete u daljnje razmatranje.

Obzirom na prikazane vrijednosti o potencijalu, ali i dosadašnja iskustva odnosno trenutno stanje korištenja biomase na razini Karlovačke županije, kao najznačajnija mjera može se preporučiti poticanje zamjene postojećih zastarjelih malih peći novim i učinkovitim pećima na biomasu za grijanje i pripremu tople vode u kućanstvima. Predlaže se poticanje ugradnje peći kapaciteta od 15 do 50 kW, a korišteno gorivo može biti iverje, peleti, briketi i cjepanice. Osnovni cilj ove predložene mjere je ostvarenje značajnog smanjenja potrošnje ogrjevnog drva (uslijed znatno veće efikasnosti modernih peći), a samim time i ostvarivanje pozitivnih učinaka za okoliš. Sljedeća preporuka odnosi se na korištenje biomase u kotlovnicama zgrada javne namjene te sustavima područnog grijanja za općine i gradove. Kako bi se štetan utjecaj na okoliš sveo na minimum potrebno je 49 voditi računa o određenim tehničkim kriterijima pa se stoga predlaže poticanje izgradnje kotlovnica efikasnosti većih od 80%, kapaciteta 100 do 300 kW za grijanje zgrada (škole, bolnice, upravni centri) i poslovnih prostora odnosno 500 kW do 5 MW za sustave područnog grijanja, a korišteno gorivo može biti iverje i peleti.

Zadnja preporuka odnosi se na mogućnost iskorištavanja komunalnog i industrijskog otpada na području Županije za proizvodnju električne energije izgradnjom postrojenja Waste-to-energy. Na taj način postiže se dvostruka korist - s jedne strane proizvodnja energije, a s druge eliminacija otpada koji postaje sve veći problem posebno većih gradova u Županiji. Do danas ne postoje konkretna istraživanja niti procjena količine otpada i potencijala iskorištenja istog te se izgradnja takvog postrojenja ne može planirati unutar vremenskog perioda na koji se odnosi Strategija. Potrebno je u budućnosti izvršiti detaljne analize mogućnosti iskorištavanja ovog oblika energije.

10 Izvor: REGEA, 2008, Vlastiti podaci STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

6.2. Sunce

Srednja godišnja ozračenost Sunčevom energijom na području Karlovačke županije, na vodoravnu plohu, u godišnjem prosjeku iznosi 1,25-1,30 MWh/ m2. Iznos ukupne srednje godišnje ozračenosti dokaz je značajnog potencijala kojeg je moguće iskoristiti pasivnim solarnim sustavima za pripremu tople potrošne vode i grijanje prostora kao i fotonaponskim sustavima za proizvodnju električne energije.

1,25 - 1,30 1,20 - 1,25 <1,20

Slika 6.1. Prosječna godišnja dozračenost sunčeve energije (MWh/m2) na području Županije 11

Primjenom pasivnih solarnih sustava, povoljnom orijentiranošću te zadovoljavajućom toplinskom izolacijom građevine postižu se značajne uštede toplinske energije. Značajno povoljniji insolacijski i klimatski uvjeti Županije od uvjeta u srednjoj i sjevernoj Europi (koji imaju za posljedicu veću efikasnost uređaja), naročito u zimskom periodu, garantiraju veliki tehnički potencijal (tablica 6.6. i 6.7.).

11 Izvor: Državni hidrometeorološki zavod STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Tablica 6.6. Usporedba dozračene Sunčeve energije na optimalno nagnutu plohu u raznim dijelovima Europe

LOKACIJA GODIŠNJI PROSJEK DNEVNE INSOLACIJE kWh/m2d Hrvatska - Dubrovnik, otoci 5,0-5,2 Hrvatska - Split 5,0 Južna Europa (Grčka, Španjolska) 4,4-5,6 Hrvatska - Istra 4,2 Hrvatska - Slavonija 4,2 Karlovačka županija 3,7-3,9 Srednja Europa (najveći dio Njemačke, Francuske itd.) 3,2-3,0 Sjeverna Europa (Nizozemska, Danska, Velika Britanija) 2,8-3,0

Tablica 6.7. Srednja dnevna ozračenost nagnute plohe - godišnji optimalni kut 25,60฀ (kWh/m฀) - za razdoblje od 1961. - 1990. na meteorološkoj postaji Ogulin

MJESEC UKUPNO RASPRŠENOST IZRAVNO ODBIJENO

siječanj 1,56 0,71 0,84 0,01 51 veljača 2,28 1,05 1,21 0,02

ožujak 3,74 1,59 2,12 0,03

travanj 4,60 2,09 2,47 0,04

svibanj 5,42 2,49 2,88 0,05

lipanj 5,80 2,62 3,12 0,06

srpanj 6,19 2,42 3,71 0,06

kolovoz 5,29 2,23 3,01 0,05

rujan 4,51 1,68 2,78 0,04

listopad 3,13 1,24 1,87 0,02

studeni 1,88 0,81 1,06 0,01

prosinac 1,21 0,59 0,61 0,01

prosječno 3,81 1,63 2,14 0,03

∑[MWh/m2] 1,39 0,60 0,78 0,01

Grijanje prostora Sunčevom energijom na području Karlovačke županije isplativo je za toplinski dobro izolirane građevine (cca 12-15 cm izolacijskog materijala), za koje primjena solarnih sustava može pokriti 40-60% ukupnih toplinskih potreba građevine. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

6.3. Geotermalna energija

Geotermalni gradijent u Republici Hrvatskoj (0,49°C/m) znatno je viši od europskog prosjeka (0,03°C/m) što geotermalnu energiju čini obnovljivim izvorom energije znatnog potencijala kako za područje Hrvatske tako i za područje Karlovačke županije.

Na području Karlovačke županije nalazi se geotermalni lokalitet Karlovac smješten u Pokuplju, oko 8 km sjeveroistočno od grada Karlovca. S južne strane područja protiče rijeka Kupa, a sjevernim dijelom kanal Kupčina. Geotermalni lokalitet Karlovac otkriven je 1983. godine bušotinom Karlovac-2 (Ka-2), da bi otkrivanje bušotine Karlovac-3 (Ka-3) 1988. godine potvrdilo geotermalni potencijal ovog lokaliteta. Udaljenost između bušotina iznosi 3 km, a obje su u vlasništvu INA-e. Bušotina Ka-2 udaljena je oko 900 m, a Ka-3 oko 1200 m od kanala Kupa-Kupa. Oko 3 km zapadno od bušotine Ka-2 smješteni su Ribnjaci Draganići.

S geološkog stajališta mogu se izdvojiti dva kompleksa naslaga različitog geotermalnog potencijala. Kompleks klastičnih naslaga izgrađen je od pješčenjaka, lapora i silta u izmjeni. Salinitet vode u ovim naslagama iznosi od 17,5 do 21 g NaCl/dm3, što pokazuje da se radi o slanoj vodi. Premda temperatura vode u ovom kompleksu dostiže vrijednost i do 137,7°C poglavito u bušotini Ka-2, geotermalni potencijal nije velik zbog slabe izdašnosti. Međutim, kompleks karbonatnih naslaga nalazi se ispod klastičnih naslaga. Zasićen je vodom čiji salinitet iznosi manje od 1 gNaCl/dm3, pa se donosi zaključak da se radi o pitkoj vodi. Geotermalni potencijal ovog kompleksa je veliki jer se radi o dijelom znatno raspucanim naslagama velikog rasprostranjenja i debljine. Najviša izmjerena temperatura na ovim dvjema bušotinama je 140 °C. Sve tri bušotine (bušotina Ka-1 je likvidirana) projektirane su kao istražne na naftu i plin, ali tijekom ispitivanja u fazi bušenja pokazale su se negativne na ugljikovodike (Prilog 3).

Na području lokacije Karlovac zemljište je ravničarsko s prosječnom nadmorskom visinom od 110 m, a većim dijelom pokriveno je šumom, ribnjacima i obradivim površinama. Za sada nije zatražena koncesija, jer nema dovoljno podataka o lokalitetu. Postoje podaci o bušotinama, koji su pohranjeni u pismohrani tvrtke. Geotermalna energija za sada se ne iskorištava. Bušotina Ka-2 utvrdila je dublje zalijeganje oba spomenuta 3 3 52 akvifera u odnosu na bušotinu Ka-3. Salinitet vode iz mezozojskog akvifera iznosio je 0,894 gNaCl/dm , a iz miocenskog akvifera 19,8 gNaCl/dm s daleko manjom izdašnosti. Budući da je lokalitet Karlovac smješten na jugozapadnom rubu Savske potoline, u neposrednoj blizini geotermički hladnijih Dinarida, geotermički gradijent od 4,3 °C/100 m predstavlja relativno visoku vrijednost područja. Novija ispitivanja bušotine Ka-3 utvrdila su davanje bušotine iz mezozojskog akvifera od 960 m3/dan geotermalne vode niskog saliniteta i niže vrijednosti saliniteta, pri temperaturi na ušću od 93 °C i tlaku od 3,5 bara. Proizvodnja geotermalne vode, bez dodatnih ulaganja u nove bušotine na ovome lokalitetu, može se ostvariti bušotinom Ka-3 kao proizvodnom i Ka-2 kao utisnom zbog dubljeg zalijeganja akvifera. Niski salinitet i niska ukupna mineralizacija geotermalne vode iz akvifera mezozojske starosti omogućuju izravno korištenje ove vode za zagrijavanje prostora. U primarnom krugu uporabe geotermalnu vodu moguće je koristiti za pretvorbu toplinske u električnu energije izgradnjom termoelektrane, a u sekundarnom krugu, uz korištenje izmjenjivača topline, izdvojena toplinska energija iz geotermalne vode mogla bi se koristiti još u 2-3 stupnja za sušenje poljoprivrednih proizvoda, plasteničku proizvodnju hortikulture, kupališno-rekreacijske sadržaje i dr. Nakon analize i interpretacije dobivenih parametara mjesna samouprava treba pronalaziti gospodarstvenike i investitore koji će, u okviru strategije gospodarskog razvitka čitave Županije, biti spremni ulagati u projekte obnovljivih izvora energije poglavito geotermalne energije, na način njene stupnjevite uporabe, što je svjetska praksa te je ekonomski najisplativije.

Izravnom uporabom i/ili uz korištenje izmjenjivača topline izdvojena toplinska energija iz geotermalne vode mogla bi se koristiti u sljedeća 3-4 stupnja:

1. Pretvorba toplinske u električnu energije izgradnjom termoelektrane: 140-90 °C

2. Sušenje manjih količina poljodjelskih proizvoda: 90-80 °C

3. Grijanje plastenika: 80-60 °C

4. Kupališno-rekreacijski kompleks: 60-20 °C

Obzirom na nisku mineralizaciju vode iz mezozojskog akvifera te uz prethodnu neutralizaciju sadržaja ukupnog željeza (116 mg/dm3) i sulfatnog iona (509 mg/ dm3), moguća je i proizvodnja vode za piće u dnevnim obrocima manjim od izdašnosti bušotine. Uz proizvodnju pitke vode izdvojio bi se dio topline koji je moguće koristiti za zagrijavanje manjih površina. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

6.4. Male hidroelektrane

Površinske vode se u Karlovačkoj županiji evakuiraju kroz slivove rijeka Kupe, Dobre, Mrežnice i Korane. Preostali dijelovi vodotokova koji izviru ili utječu u ovoj Županiji imaju ili mali protok ili mali geodetski pad, pa stoga u ovoj analizi nisu uzeti u obzir.

Rijeka Kupa izvire u Primorsko-goranskoj županiji u Nacionalnom parku Risnjak na visini od 321 m.n.m. Od ušća Čabranke granična je rijeka prema Republici Sloveniji. Kao granična rijeka ulazi u ovu Županiju kod Zdihova, a prestaje biti granična rijeka kod Ozaljske Preseke, odakle dalje sve do mjesta Kličkovići teče kroz ovu Županiju. Sliv rijeke Kupe ima slivno područje od 10.236 km2, od čega na Republiku Hrvatsku otpada 8.412 km2. Dužina rijeke je 294 km i cijelom svojom dužinom teče kroz Hrvatsku.

Na vodomjernoj stanici Farkašić (slivno područje 8.902 km2) izmjeren je višegodišnji (od 1961. do 1990. godine) srednji protok od 201 m3/s. U mjernom razdoblju zabilježen je srednji minimalni protok od 30,5 m3/s, odnosno srednji maksimalni protok od 1.207 m3/s. Sama krivulja trajanja protoka, mjerena na ovoj vodomjernoj stanici pokazuje dobru izdašnost rijeke (više od srednjeg protoka 31 % godišnje).

Kroz Karlovačku županiju rijeka Kupa teče oko 132,6 km i ima geodetski pad od oko 60 m (Zdihovo oko 167 m.n.m., Kličkovići oko 107 m.n.m.), što znači da u prosjeku rijeka Kupa u ovoj Županiji ima relativni pad od oko 0,45 ‰. Kupa s pritokom Velikom Utnjom ima znatan, hidroenergetski potencijal (tablica 6.8).

Tablica 6.8. Hidroenergetski potencijal Kupe s pritokom Velikom Utnjom

VODOTOK SLIVNA POVRŠINA DUŽINA GEODETSKI PAD RELATIVNI PAD PROSJEČNI BRUTO (km2) (km) (m) (‰) PROTOK POTENCIJAL (m3/s) (GWh) 53

Kupa - 132,6 60 0,45 120 260

HE Ozalj -- 9,2 - 85,0 25

Velika Utinja - 15,4 34 2,21 1,6 2,2

Iz tablice 6.8. se može rekapitulirati da preostali slobodni bruto potencijal rijeke Kupe s pritokom Velikom Utnjom (bez ostalih velikih pritoka) iznosi oko 237 GWh.

Rijeka Dobra izvire istočno od Skrada i nastaje iz nekoliko manjih izvorišnih krakova (izvire iz dva glavna izvora: kod Bukova vrha i kod Skrada), kojima se kod Vrbovskog priključuje Kamačnik. Dolina Dobre se sastoji od proširenja i sutjeski. Svojim tokom kod Ogulina nestaje u Đulinom ponoru, a zatim ponovo izvire 16,4 kilometara dalje s jakim vrelom kao Gojačka Dobra. Tu u Dobru ulaze vode iz HE Gojak kroz koju hidroelektranu prolazi voda iz Jezera Sabljaci pokraj Ogulina (koje se napaja vodom iz Zagorske Mrežnice). U Lešću je u izgradnji hidroelektrana Lešće iza koje rijeka prelazi u nizinski tok i utječe u Kupu u samom Karlovcu. U Karlovačku županiju ulazi kod mjesta Okruglica i u ovoj županiji utječe u Kupu. Sliv rijeke Dobre ima slivno područje od 1.354 km2 i cijelo se područje nalazi na teritoriju Republike Hrvatske. Dužina rijeke je 104 km i cijelom svojom dužinom teče kroz Hrvatsku. Na vodomjernoj stanici Donje Stative (slivno područje 1.313 km2) izmjeren je višegodišnji (od 1961. do 1990. godine) srednji protok od 34,8 m3/s. U mjernom razdoblju zabilježen je srednji minimalni protok od 2,45 m3/s, odnosno srednji maksimalni protok od 247 m3/s. Sama krivulja trajanja protoka, mjerena na ovoj vodomjernoj stanici pokazuje dobru izdašnost rijeke (srednji protok, više od 27 % godišnje). S obzirom na poniranje rijeka Dobra se dijeli na Gornju i Donju Dobru. U Karlovačku županiju ulazi Gornja Dobra kod Okruglica (oko 340 m.n.m.) i ponire u Đulin ponor (oko 315 m.n.m.) gdje Gornja Dobra i završava. Donja Dobra izvire kao Gojačka Dobra (oko 230 m.n.m.) i utječe u Kupu kod Karlovca (na koti 112,9 m.n.m.). Kroz Karlovačku županiju rijeka Dobra teče oko 70,4 km od čega Gornja Dobra trče 9 km, Đulin ponor je dugačak 16,4 km, a od izvora (Gojačka Dobra) Donja Dobra teče Karlovačkom županijom u dužini od 45 km. U Karlovačkoj županiji je geodetski pad Gornje Dobre 35 m, što znači da je srednji relativni geodetski pad 3,89 ‰, dok Donja Dobra ima srednji relativni geodetski pad 2,60 ‰. Obje dionice imaju hidroenergetski interesantan potencijal. Pregled procijenjenog hidroenergetskog potencijala rijeke Dobre s većim pritokama dan je u tablici 6.9. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Tablica 6.9. Hidroenergetski potencijal rijeke Dobre s većim pritokama

VODOTOK SLIVNA POVRŠINA DUŽINA GEODETSKI PAD RELATIVNI PAD PROSJEČNI BRUTO (km2) (km) (m) (‰) PROTOK POTENCIJAL (m3/s) (GWh)

Gornja Dobra ~ 60 9,0 25 3,89 13,40 11

Donja Dobra - 45 117 2,60 28,75 115

HE Lešće -- 52 - 28,75 94

Vitunjčica 18,7 3,97 22 5,54 3,6 6,1

Bistrica - 3,95 35 8,86 1,0 1,3

Ribnjak

Globornica - 5,5 7 1,27 1,02 0,8

Kamačnik - 3 60 20 0,92 2,5

54 Iz danog se pregleda može rekapitulirati da rijeka Dobra s pritokama u Karlovačkoj županiji ima preostali slobodni bruto potencijal od oko 42,7GWh.

Rijeka Mrežnica izvire zapadno od Slunja. Slivno područje iznosi 980 km2, a dužina joj je 63 km. U Mrežnicu se slijevaju vode ponornice Dretulje, a jedina veća pritoka joj je Tounjčica. Dolina rijeke Dretulje predviđena je za zaštitu u kategoriji posebni stanišni rezervat Stručnom podlogom za zaštitu doline rijeke Dretulje i Planom upravljanja koji definira razvoj zaštićenog područja doline. Rijeka Tounjčica, kao pritok rijeke Mrežnice, predviđena je Prostornim planom Karlovačke županije, kao i Stručnom podlogom za zaštitu prirode Karlovačke županije koju je izradio Državni zavod za zaštitu prirode, za zaštitu u kategoriji park prirode/regionalni park Mrežnica.

Cijeli vodotok Mrežnice je zaštićeno područje zbog 93 sedrene barijere duž vodotoka. Upravo se završava postupak proglašenja ovog područja Parkom prirode Mrežnica. Zbog toga ovaj vodotok nije moguće hidroenergetski iskorištavati. Na rijeci Mrežnici, i danas je u pogonu, mala hidroelektrana u sklopu tvornice Pamučna industrija Duga Resa.

Pregled procijenjenog hidroenergetskog potencijala rijeke Mrežnice s pritokama koje nisu zaštićene i moguće ih je iskorištavati prikazan je u tablici 6.10.

Tablica 6.10. Procijenjeni hidroenergetski potencijal rijeke Mrežnice s pritokama

VODOTOK SLIVNA POVRŠINA DUŽINA GEODETSKI PAD RELATIVNI PAD PROSJEČNI BRUTO (km2) (km) (m) (‰) PROTOK POTENCIJAL (m3/s) (GWh) Dretulja 109,9 5,5 7 1,27 8,03 4,1 Tounjčica 121,8 12,5 55 4,40 7,10 16,4

Iz prethodnog pregleda se može rekapitulirati da pritoke rijeke Mrežnice u Karlovačkoj županiji imaju slobodni bruto potencijal od 20,5 GWh. Rijeka Korana izvire iz Plitvičkih jezera i izvorišni joj je dio (do Koranskog mosta) unutar Nacionalnog parka, te je iz tog razloga, kao i pritoke Plitvičkim jezerima, nije dozvoljeno STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Plitvička jezera, pritoke jezerima i dio rijeke Korane do Koranskog mosta su u Ličko-senjskoj županiji, a od Koranskog mosta do utoka u Kupu u Karlovcu, rijeka Korana teče kroz Karlovačku županiju. Početkom svog toka rijeka teče kroz uzak kanjon podno brda Smoljanac, a kod mjesta Sadilovac Korana postaje granična rijeka prema Republici Bosni i Hercegovini. U dužini od oko 17 km čini granicu, koju napušta kod mjesta Sastavak. Kod Slunja prima prvu veliku pritoku s teritorija Republike Hrvatske rijeku Slunjčicu. Nakon Slunja Korana teče kroz slabo pošumljene kamene kanjone s nizom manjih kaskada. Kod Tušilovića prima drugu veću pritoku rječicu Radonju. U samom Karlovcu na Turnju prima Mrežnicu i zajedno s njom utječe u Kupu. Sliv rijeke Korane ima slivno područje od 2.297 km2 i od toga 2.049 km2 na teritoriju Republike Hrvatske. Dužina rijeke je 134 km i cijelom svojom dužinom teče kroz Hrvatsku.

Na vodomjernoj stanici Velemerić (slivno područje 1.258 km2) izmjeren je višegodišnji (od 1961. do 1990. godine) srednji protok od 28,8 m3/s. U mjernom razdoblju zabilježen je srednji minimalni protok od 3,31 m3/s, odnosno srednji maksimalni protok od 320 m3/s. Sama krivulja trajanja protoka, mjerena na ovoj vodomjernoj stanici pokazuje dobru izdašnost rijeke (srednji protok,više od 37 % godišnje).

Korana ulazi u Karlovačku županiju kod Koranskog mosta (oko 370 m.n.m.) a utječe u Kupu kod Karlovca (na koti oko 110 m.n.m.).

Pregled procijenjenog hidroenergetskog potencijala rijeke Korane s pritokama prikazan je u tablici 6.11.

Tablica 6.11. Procijenjen hidroenergetski potencijal rijeke Korane s pritokama

VODOTOK SLIVNA POVRŠINA DUŽINA GEODETSKI PAD RELATIVNI PAD PROSJEČNI BRUTO (km2) (km) (m) (‰) PROTOK POTENCIJAL (m3/s) (GWh) Korana 2297 260 1,94 28,8 260 Slunjčica 69 7,5 20 2,67 9,83 15,6 55 Radonja - 20,6 111 5,39 2,2 5,0

Iz prethodnog pregleda se može rekapitulirati da rijeka Korana sa svojim većim pritokama u Karlovačkoj županiji ima preostali slobodni bruto potencijal od 280,6 GWh.

Rječica Lička Jasenica izvire jugozapadno od Saborskog i nakon približno 7 km ponire sjeverozapadno od njega. Izvire ispod jugoistočnih padina Kapele kroz dva jaka izvora, Veliko i Malo Vrelo. Zbog planova Karlovačke županije glede vodoopskrbe ovog prostora, vrela su pod zaštitom, tako da se ne mogu koristiti u hidroenergetske svrhe. Dužina ove rječice od oko 5,5 km ima geodetski pad od 8 m i srednji protok od oko 4,3 m3/s, pa se ovdje ocjenjuje ukupni bruto potencijal od oko 1,8 GWh.

Prema u prethodnim tablicama prikazanim podacima, može se rekapitulirati da slobodni bruto hidropotencijali vodotokova u Karlovačkoj županiji iznose 583,5 GWh.

U Republici Hrvatskoj, pa tako ni u Karlovačkoj županiji, ne postoji katastar pozicija za male hidroelektrane temeljem kojega bi se mogle izabirati pozicije i prikupljati podaci za određenu hidroelektranu. Takav katastar je nužno sačiniti ukoliko se želi sistematska i isplativa izgradnja malih hidroelektrana. Kako se strategija izgradnje malih HE donosi na razini Županije, Županija treba potaknuti izradu katastra pozicija. Po izradi katastra pozicija za male hidroelektrane, Karlovačka županija bi trebala pokrenuti postupak za izmjenu i dopunu postojećeg prostornog plana Županije, kao i prostornih planova lokalnih jedinica u koje treba unijeti potencijalne pozicije za male hidroelektrane definirane katastrom.

Metodologija planiranja izgradnje malih HE mora uzeti u obzir suvremene zahtjeve za zaštitu prirode i okoliša te kulturne baštine. Tijekom izrade katastra pozicija za male hidroelektrane nužno je uzeti u obzir mogući utjecaj na ekološku mrežu te sukladno propisima iz područja zaštite prirode odabrati najpovoljnije lokacije za izgradnju. Prilikom gradnje nužno je primjenjivati odredbe zakona (Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti voda, Zakon o zaštiti od buke, Strategija upravljanja vodama), podzakonskih propisa te zadovoljiti odgovarajuće upravne procese. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Primjer dobre prakse Najstarija hidroelektrana u kontinentalnoj Hrvatskoj

Ubrzo nakon prvih hidroelektrana izgrađenih u Hrvatskoj (1895. HE Jaruga podno Skradinskog buka i 1906. HE Miljacka) u Ozlju je 1908. godine izgrađena prva hidroelektrana u kontinentalnoj Hrvatskoj koja je u svojim počecima nosila naziv Munjara grada Karlovca jer je bila izgrađena za potrebe rasvjete grada Karlovca.

HE Ozalj izgrađena je s dvije Francis turbine ukupne snage 1324 kW sa 107 o/min, generatorima 4800 56 V ukupne snage 1560 kVA, suhi transformator 5/20 kV snage 1400 kVA. Iste je godine izgrađen i dalekovod 20 kV od Ozlja do Karlovca u duljini od 15 km na betonskim stupovima, a priključna vrijednost trošila u gradu Karlovcu iznosila je 200 kW. Godine 1913. ugrađen je i treći agregat u HE Ozalj, instalirana snaga HE povećana na 2340 kVA.

Nakon što je 1930. izgrađena trafostanica Ilovac u Karlovcu, društvo Udružene električne centrale Zagreb-Karlovac osnovano 1929. preuzelo je pionirsku ulogu umrežavanja i sinkronizacije rada dviju elektrana u jedinstven elektroenergetski sustav, što se može smatrati i rođenjem današnje Hrvatske elektroprivrede.

Godine 1952. izgrađena je HE Ozalj II, s dvije kaplanove turbine i generatorima 6,3 kV ukupne snage 3600 kVA. Danas ukupna snaga HE Ozalj iznosi 7,1 MVA, s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 24 milijuna kWh godišnje.

Premda godinama stara, HE Ozalj 1 prepoznatljiv je motiv istoimenog grada, poznatog po čuvenim hrvatskim plemićkim obiteljima Zrinski i Frankopan te najistaknutijoj hrvatskoj akvarelistici Slavi Raškaj. Riječ je o sigurno jednoj od najljepših hidroelektrana u Hrvatskoj koja se u potpunosti uklopila u zadivljujuće prirodno okruženje. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

6.5. Energija vjetra

Iako je obzirom na indikativne i preliminarne ocjene, potencijal energije vjetra u Karlovačkoj županiji znatno manji u odnosu na prostore priobalnih županija, potrebno je provesti daljnje analize i mjeranja iz sljedećih razloga: · međunarodne obveze u pogledu ispunjenja ciljeva korištenja obnovljivih izvora energije; · tehnološki napredak omogućit će širu dostupnost tehnologije uz znatan pad njezine cijene; · evolucija modela poticanja primjene tehnologije u sklopu složenih strukturiranih modela koji uzimaju u obzir i kvalitetu lokacije.

Za detaljnu analizu potencijalnih lokacija vjetroelektrana Županije potrebno je odabrati prostore u kojima se mogu očekivati ambijentalna povećanja brzine strujanja te mjesta gdje je trenje podloge i vjetra najmanje (vrhovi i sljemena blago zaobljenih brda; travnati, kultivirani ili slabo zarasli prostori; prostori u čijoj blizini nema izgrađenih objekata).

Pregled potencijalnih lokacija vjetroelektrana, koje su određene na temelju snimke topografskih i satelitskih karata uz pretpostavku minimalne udaljenosti od 700 m od prvih naseljenih objekata, dan je na slici 6.2.

Slika 6.2. Potencijalne lokacije vjetroelektrana za Karlovačku županiju

1. Područje Žumberačkog gorja i Lipnika 2. Brdsko-planinsko područje Velike kapele 3. Brdsko-planinsko područje Male kapele

Inicijalni odabir mjernih lokacija, provedba mjerenja na lokacijama te analiza dobivenih podataka prvi su koraci u dobivanju relevantnih podloga nužnih za pokretanje projekata izgradnje vjetroelektrana. Treba naglasiti da se postojeća mjerenja vrše isključivo u meteorološke svrhe i samo su djelomično iskoristiva za procjenu potencijala energije vjetra i planiranje razvoja projekata vjetroelektrana na prostoru Županije. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

58 STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

7. Ciljevi mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije 7.1. Energetska učinkovitost

Cilj povećanja energetske učinkovitosti u nestambenom sektoru zgrada Županije je provođenjem raznih mjera energetske učinkovitosti smanjiti ukupnu finalnu energetsku potrošnju nestambenog sektora za prosječno 1% godišnje (kumulativna ukupna energetska ušteda 9% do 2016. godine) u skladu sa zahtjevom iz Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske usklađene s indikativnim ciljem energetske učinkovitosti prema EU Direktivi 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama.

Cilj povećanja energetske učinkovitosti u stambenom sektoru zgrada Županije identičan je gore navedenom cilju za nestambeni sektor zgrada.

Županija u ovom trenutku ne raspolaže podacima o ukupnoj finalnoj energetskoj potrošnji nestambenog i stambenog sektora. Potrebni podaci na kojima će se bazirati usporedba potrošnji i evaluacija postignutih ciljeva, trebali bi se prikupiti izradom Energetske bilance Karlovačke županije.

Prema novom Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08) koji u punu primjenu ušao 31. ožujka 2009. godine energetska potrošnja za grijanje prostora je u ovisnosti o faktoru oblika zgrade za nestambene zgrade limitirana na 16,42-30,40 kWh/m3, a za stambene na 51,31 - 95,01 kWh/m2 (nepromjenjeno u odnosu na odredbe Tehničkog propisa o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama - NN 79/05). Prema procjeni, približno 2% zgrada u Karlovačkoj županiji izgrađeno je u skladu sa spomenutim tehničkim propisom, što ostavlja 98% zgrada koje troše više energije od propisom dozvoljenog ograničenja.

7.1.1. Zgrade u vlasništvu Karlovačke županije

U cilju smanjenja ukupne energetske potrošnje za 1% godišnje, Karlovačka bi županija trebala pokrenuti program sustavnog gospodarenja energijom u 59 vlastitim zgradama kao djelotvoran način za dostizanje spomenutog cilja ali i za promoviranje županije kao energetski učinkovite i osviještene na primjer ostalim županijama u Republici Hrvatskoj.

Generalni ciljevi provedbe programa sustavnog gospodarenja energijom u zgradama u vlasništvu Karlovačke županije trebali bi biti: · Izrada i kontinuirano ažuriranje registra zgrada javne namjene u vlasništvu Županije; · Uvođenje informacijskog sustava gospodarenja energijom (ISGE) kojim će se kontinuirano pratiti podaci o energetskim karakteristikama zgrada u vlasništvu Županije; · Određivanje konkretnih mjera energetske učinkovitosti i raspored njihove implementacije u ovisnosti o periodu povrata investicije na osnovu provedenih energetskih pregleda za sve zgrade u vlasništvu Županije; · Izrada studija izvodljivosti implementacije identificiranih mjera energetske učinkovitosti za zgrade u vlasništvu Županije; · Priprema i uključenje svih županijskih zgrada u EU Display kampanju; · Organizacijom radionica, tiskanjem brošura i ostalim promotivnim aktivnostima pokrenuti informiranje i edukaciju djelatnika javnih institucija o relevantnim energetskim pitanjima i načinima uštede energije u njihovim zgradama; · Organizacijom natjecanja u uštedi energije za djelatnike javnih institucija povećeti njihovu motiviranost za racionalno korištenje energije; · Ostvariti izravne financijske uštede koje će proizaći iz korištenja registra, ISGE sustava te rezultata energetskih pregleda kao podloge za donošenje odluka te energetsko-ekonomski optimalnih mjera i projekta; · Potpuna kontrola nad energetskom situacijom u županijskim zgradama; · Povećana razina svjesti i sudjelovanje javnosti u projektima učinkovitog korištenja energije.

Konkretni ciljevi, bazirani na provedenim energetskim pregledima u zdravstvenim, školskim i upravnim zgradama u vlasništvu Karlovačke županije su sljedeći: · postepeni prelazak s lož ulja kao energenta za grijanje na prirodni plin ili biomasu u sve tri kategorije zgrada; · postepena zamjena kotlovnica starijih od 15 godina u svim kategorijama zgrada; · ugradnja antivandalnih termostatskih ventila na radijatore u sve tri kategorija zgrada; · potpuno izbacivanje klasičnih wolframovih žarulja iz upotrebe u sve tri kategorije zgrada; · zamjena dotrajalih fluoerescentnih svjetiljki novim T5 svjetiljkama s elektronskom prigušnicom u sve tri kategorije zgrada; · ugradnja solarnih kolektora za pripremu tople vode u zdravstvenim ustanovama, prvenstveno bolnicama; · ugradnja štednih armatura, vodokotlića, senzora protoka vode i dr. prvenstveno u zdravstvenim a zatim i u školskim zgradama. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

7.1.2. Javna rasvjeta

U velikom broju gradova i općina Karlovačke županije, postojeća javna rasvjeta je energetski neučinkovita i neekološka.

Važna preporuka za sve gradove i općine Karlovačke županije je uspostava baze podataka koja sadrži sve tehno-ekonomske parametre kao i lokacije (pozicije stupova) - registar javne rasvjete. Spomenuta baza treba sadržavati popis ulica, popis mjernih mjesta, popis stupova, uklopno stanje, listu događaja, mjesečne troškove i potrošnju električne energije. Uspostava takve baze podataka omogućava kontrolu potrošnje, smanjenje troškova održavanja te olakšava planiranje budućih potreba i proširenje sustava rasvjete.

U cilju smanjenja potrošnje energije, potrebno je kontinuirano pratiti parametre potrošnje, troškove kao i promjene na, u posljednje vrijeme vrlo turbulentnom tržištu električne energije (npr. povlašteni kupac, promjena tarifnog stavka, i sl.).

7.2. Obnovljivi izvori energije

Ciljevi korištenja obnovljivih izvora energije podijeljeni su i analizirani u 3 kategorije: · proizvodnja električne energije iz OIE; · proizvodnja toplinske energije iz OIE; · proizvodnja biogoriva.

60 Nacrt Zelene knjige: Prilagodba i nadogradnja strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Zelena knjiga) predviđa ciljani udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, uključujući velike hidroelektrane, u ukupnoj proizvodnji električne energije od 35% u 2020. godini. Navedeni cilj odnosi se na cijelo područje Republike Hrvatske, a u Zelenoj knjizi nije dana podjela cilja po pojedinim županijama.

Treba naglasiti da je cilj za Republiku Hrvatsku određen uzevši u obzir Prijedlog Europske energetske politike, koji je Europska komisija objavila u siječnju 2007. godine te će nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju i donošenja odgovarajućih direktiva od strane Europske komisije postati obvezujući. Također, određivanje mjera i mehanizama za ostvarenje tog cilja, uključujući zakonodavni okvir koji definira poticajne cijene i obvezu otkupa za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije te sve druge elemente nužne za funkcioniranje sustava u nadležnosti je Vlade Republike Hrvatske.

Zbog navedenog, u ovoj se Strategiji ne definira eksplicitni cilj proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije za Karlovačku županiju u smislu određenog udjela proizvodnje u ukupnoj proizvodnji električne energije na području Županije, već su ciljevi definirani u obliku broja pojedinih postrojenja i ukupne instalirane snage odnosno proizvedene energije.

S obzirom na trenutno stanje korištenja i prikazane potencijale, najveći doprinos proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije na području Županije očekuje se od malih hidroelektrana te geotermalne energije te su u skladu s time postavljeni sljedeći ciljevi:

· Izgradnja malih hidroelektrana na lokacijama predviđenim u Izmjenama i dopunama prostornog plana Županije (Ilovac, Brodarci, Globornica, Furijan, Puškarići, Primišlje, Barilović, Turanj i Foginovo) do 2012. godine; · Izrada katastra pozicija za male hidroelektrane te izmjena i dopuna prostornog plana u skladu s definiranim potencijalnim pozicijama do 2012. godine; · Izrada kompletne dokumentacije potrebne za provedbu projekta iskorištavanja geotermalne energije na lokalitetu Karlovac do 2011. godine;

Doprinos proizvodnji toplinske energije iz obnovljivih izvora energije na području Županije očekuje se prvenstveno iz biomase i energije Sunca (korištenjem kolektora), a dijelom i korištenjem toplinskih pumpi te su ciljevi određeni za ova tri izvora.

Trenutno stanje korištenja biomase na razini Karlovačke županije odnosi se u najvećoj mjeri na grijanje kućanstava malim pećima na ogrjevno drvo, na što prema podacima za 2001. godinu otpada 73% ukupnog stanovništva. Prema raspoloživim saznanjima, u većini slučajeva radi se o korištenju starih i neučinkovitih peći na drva, što osim veće potrošnje drva ima za posljedicu i negativan utjecaj na okoliš kroz emisiju štetnih plinova. S obzirom na postojeće stanje te buduće planove razvoja plinske mreže u Županiji, ali isto tako i s obzirom da se prikazani podaci odnose na 2001. godinu te je danas udio malih peći na biomasu svakako manji od navedenog, pri definiranju ciljeva za ovaj sektor nije razmatrano povećanje udjela biomase već isključivo zamjena postojećih zastarjelih malih peći novim i učinkovitim pećima na biomasu za grijanje i pripremu tople vode. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

U skladu s tim određeni su sljedeći ciljevi i dinamika: · Ugradnja novih peći na biomasu u 250 kućanstava u Županiji do kraja 2011. godine (oko 0,5% ukupnog broja kućanstava u 2001. godini); · Ugradnja novih peći na biomasu u 750 kućanstava u Županiji do kraja 2015. godine (oko 1,6% ukupnog broja kućanstava u 2001. godini); · Ugradnja novih peći na biomasu u 2500 kućanstava u Županiji do kraja 2020. godine (oko 5,2% ukupnog broja kućanstava u 2001. godini).

Osim malih peći za kućanstva, moguće je korištenje biomase u kotlovnicama zgrada javne namjene te sustavima područnog grijanja. Trenutno na području Županije ne postoji niti jedan takav projekt, ali ih je nekoliko u fazi pripreme, te je u skladu s tim definirana sljedeća dinamika ciljeva: · Instalirana snaga kotlovnica na biomasu za zgrade javne namjene od 100 kW do kraja 2011. godine (1-2 zgrade); · Instalirana snaga kotlovnica na biomasu za zgrade javne namjene od 500 kW do kraja 2015. godine (oko 5-10 zgrada); · Instalirana snaga kotlovnica na biomasu za zgrade javne namjene od 2000 kW do kraja 2020. godine (oko 20-40 zgrada); · Izgrađeno ukupno 2 sustava područnog grijanja na biomasu u općinama/gradovima do kraja 2011. godine; · Izgrađeno ukupno 5 sustava područnog grijanja na biomasu u općinama/gradovima do kraja 2015. godine; · Izgrađeno ukupno 15 sustava područnog grijanja na biomasu u općinama/gradovima do kraja 2020. godine.

Povećanje korištenja solarne energije u cilju povećanja proizvodnje toplinske energije iz obnovljivih izvora energije na području Županije podrazumijeva postavljanje kolektora za pripremu potrošne tople vode i grijanje. Prosjek EU iznosi 26 m2 solarnih kolektora po 1 000 stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Karlovačka županija ima 141 787 stanovnika te su u skladu s tim postavljani sljedeći ciljevi: · 5 600 m2 solarnih kolektora do 2015. godine (oko 350 kućanstava); · 24 000 m2 solarnih kolektora do 2020. godine (1 500 kućanstava); · 80 000 m2 solarnih kolektora do 2030. godine (5 000 kućanstava).

Korištenjem toplinskih pumpi moguće je dobivanje topline za grijanje i pripremu tople vode u kućanstvima te zgradama javne namjene. Za kućanstva na području Karlovačke županije postavljeni su sljedeći ciljevi: · Ugradnja toplinskih pumpi u 50 kućanstava u Županiji do kraja 2011. godine (oko 0,13% ukupnog broja kućanstava u 2001. godini); · Ugradnja toplinskih pumpi u 300 kućanstava u Županiji do kraja 2015. godine (oko 0,70% ukupnog broja kućanstava u 2001. godini); 61 · Ugradnja toplinskih pumpi u 1000 kućanstava u Županiji do kraja 2020. godine (oko 2,4% ukupnog broja kućanstava u 2001. godini). Osim u kućanstvima, toplinske pumpe moguće je koristiti i u zgradama javne namjene, za što se predlaže sljedeća dinamika ciljeva: · Instalirana snaga toplinskih pumpi u zgradama javne namjene od 100 kW do kraja 2011. godine (1-2 zgrade); · Instalirana snaga toplinskih pumpi u zgradama javne namjene od 500 kW do kraja 2015. godine (oko 5-10 zgrada); · Instalirana snaga toplinskih pumpi u zgradama javne namjene od 1000 kW do kraja 2020. godine (oko 10-20 zgrada).

Ovako postavljene ciljeve nužno je i pratiti odgovarajućim organizacijskim i financijskim mjerama na razini Županije. Stoga se već od 2009. godine postavlja i cilj financiranja ugradnje malih peći na biomasu te solarnih kolektora kod fizičkih osoba u iznosu od 40% ukupne investicije. Takav program treba osmisliti i provesti uz financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, odnosno organizacijsku potporu Regionalne energetske agencije.

S obzirom na već postojeću proizvodnju biogoriva u Karlovačkoj županiji u okviru tvrtke Modibit iz Ozlja te na raspoložive sirovine i potencijale, u ovoj Strategiji se ne postavljaju dodatni ciljevi za povećanje proizvodnje biogoriva. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

62 STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

8. Financijski mehanizmi za pokretanje i realizaciju projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u zgradama u vlasništvu Karlovačke županije 8.1. Proračun jedinica lokalne i (područne) regionalne samouprave

Proračun je osnovni financijski dokument jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (općine, grada i županije) kojim se procjenjuju prihodi i primitci te utvrđuju rashodi i izdatci za jednu godinu. Sredstva proračuna koriste se za financiranje poslova, funkcija i programa tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i korisnika proračuna, i to u visini koja je nužna za njihovo obavljanje. Proračun donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prije početka godine na koju se odnosi.

Korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave su tijela, ustanove, vijeća i manjinske samouprave i mjesna samouprava čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi financiraju iz proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Korisnici proračuna su institucije kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kojima je izvor prihoda lokalni proračun u iznosu 50 posto ili više i koje su navedene u registru korisnika proračuna.

Izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave su institucije koje ispunjavaju tri kriterija - jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, izvor financiranja namjenski je prihod, institucije su evidentirane u registru korisnika proračuna. To su komunalna poduzeća čiji su osnivači i većinski vlasnici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a financiraju se iz komunalne naknade kao namjenskog prihoda, i druge pravne osobe (ustanove) u kojima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje (dječji vrtići, škole, knjižnice, muzeji i sl.). Proračun se sastoji od općeg i posebnog dijela, računa financiranja i plana razvojnih programa.

Proračunski se proces odvija u tri faze: 63 · priprema prijedloga proračuna, · predlaganje i odobrenje proračuna te · izvršenje (provedba, nadzor i kontrola) proračuna.

Priprema prijedloga proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prva je faza u proračunskom procesu i ovisi o mjerama fiskalne politike Vlade, o makroekonomskim pokazateljima gospodarskog razvitka za trogodišnje razdoblje i o gospodarskim pokazateljima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Proračunski proces formalno počinje izradom Vladinih smjernica ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje.

Glavnu ulogu u procesu planiranja proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima Upravni odjel za financije i proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji je stručni odjel poglavarstva jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (izvršne vlasti), a poglavarstvo može imenovati komisiju za planiranje proračuna. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave stječe prihode iz vlastitih izvora, od zajedničkih poreza i od dotacija iz državnoga i županijskog proračuna. Vlastiti izvori sredstava županije su prihodi od vlastite imovine, županijski porezi, novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje županije propišu te drugi prihodi.

Potrebno je naglasiti da je financiranje projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije iz proračuna ograničeno te za veće projekte nije realno očekivati mogućnost financiranja isključivo iz proračuna. U skladu s time, za provedbu značajnijeg broja projekata bit će potrebno iznalaženje dodatnih izvora financiranja.

8.2. ESCO model

ESCO model obuhvaća razvoj, izvedbu i financiranje projekata s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti i smanjenja troškova za pogon i održavanje. Cilj projekta je smanjenje troška za energiju i održavanje ugradnjom nove učinkovitije opreme i optimiziranjem energetskih sustava, čime se osigurava otplata investicije kroz uštede u razdoblju od nekoliko godina ovisno o klijentu i projektu. Rizik ostvarenja ušteda u pravilu preuzima ESCO tvrtka davanjem jamstva klijentu.

Tijekom otplate investicije za energetsku učinkovitosti, klijent plaća jednaki iznos koji se dijeli na trošak za energiju i trošak za otplatu investicije. ESCO projekt obuhvaća sve energetske sustave na određenoj lokaciji što omogućava optimalan izbor mjera s povoljnim odnosom investicija i ušteda. Nakon otplate investicije, ESCO tvtka izlazi iz projekta i sve pogodnosti predaje klijentu. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Svi projekti su posebno prilagođeni klijentu te je moguće i proširenje projekta rekonstrukcijom, dogradnjom, povećanjem udobnosti i sličnim uz odgovarajuću podjelu investicije. Klijent je u mogućnosti modernizirati opremu bez rizika ulaganja, budući da rizik ostvarenja ušteda može preuzeti ESCO tvrtka. Uz to, klijent ostvaruje pozitivne novčane tokove u razdoblju otplate i dugoročnih ušteda.

Potencijal tržišta za projekte energetske učinkovitosti u Hrvatskoj se procjenjuje na više od 2,4 milijarda kuna i u stalnom je porastu. Razlog tome je porast cijene nafte, plina, električne energije i ostalih energenata, te proces približavanja Europskoj uniji gdje se energetskoj učinkovitosti posvećuje sve više pažnje.

Zasad jedina ESCO tvrtka u Hrvatskoj je HEP ESCO, tvrtka u sastavu Hrvatske elektroprivrede koja je osnovana još 2003. godine. Za tu svrhu je Hrvatska elektroprivreda d.d., odnosno HEP ESCO primio zajam Svjetske banke u iznosu od 4,4 milijuna eura i donaciju GEF-a u iznosu od 5 milijuna dolara. HEP ESCO trenutačno provodi više od 60 projekata javne rasvjete, zgradarstva, industrije i sustava opskrbe energijom. Projekti su u različitim fazama razvoja, izvedbe i financiranja.

ESCO model financiranja predstavlja tržišni mehanizam te u odnosu na klasično subvencioniranje odnosno dodijeljivanje bespovratnih sredstava ima i odgovarajuće prednosti. U skladu s time u ovoj se Strategiji razmatra osnivanje ESCO tvrtke od strane Županije.

8.3. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)

Prepoznajući značaj zaštite okoliša i sve veću potrebu za poticanje projekata energetske učinkovitosti HBOR je preuzeo aktivnu ulogu na tržištu projekata zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Za financiranje projekata s područja zaštite okoliša HBOR odobrava kredite putem Programa kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije i Programa za pripremu projekata obnovljivih izvora energije.

U travnju 2004. godine potpisivanjem Sporazuma o suradnji uspostavljena je poslovna suradnja između Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 64 (FZOEU) i HBOR-a s ciljem pružanja potpore i poticanja ulaganja u projekte na području zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. U svrhu realizacije projekata poboljšanja energetske efikasnosti HBOR i FZOEU nude financijska sredstva u obliku kredita, subvencija, financijske pomoći i donacija. HBOR podržava investicijske projekte za poticanje održive gradnje, poticanje korištenja obnovljivih izvora energije (sunce, vjetar, biomasa i dr.), poticanje održivog razvoja ruralnog prostora i zaustavljanje iseljavanja sela u gradove i razne druge projekte kojima se čuva okoliš.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, njihova komunalna društva, ali i trgovačka društva, obrtnici i ostale pravne i fizičke osobe mogu dobiti kredite namijenjene za ulaganja u osnovna sredstva i trajna obrtna sredstva za navedene namjene. Najmanji iznos kredita je ograničen na 100.000 kuna. Najveći iznos kredita nije ograničen, a ovisi o HBOR-ovim mogućnostima financiranja, konkretnom investicijskom programu, kreditnoj sposobnosti krajnjeg korisnika kredita te vrijednosti i kvaliteti ponuđenih instrumenata osiguranja.

HBOR u pravilu kreditira do 80% predračunske vrijednosti investicije s uključenim porezom na dodanu vrijednost. U sklopu investicije može se, ukoliko to priroda investicije dozvoljava, financirati i do 30% trajnih obrtnih sredstava od iznosa ukupno odobrenog kredita. Za kreditna sredstva namijenjena za financiranje investicija u okviru tih namjena postoji mogućnost subvencioniranja kamatne stope u visini od dva posto sredstvima FZOEU-a. Taj program kreditiranja započeo je 2005. godine, a unutar njega je u 2006. i 2007. godini financirano 10 projekata u privatnom sektoru.

8.4. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osnovan je Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03) sukladno odredbama članka 60. stavka 5. Zakona o zaštiti okoliša (NN 82/94 i 128/99) i članka 11. Zakona o energiji (NN 68/01). FZOEU je počeo radom 1. siječnja 2004. godine.

Fond je osnovan kao izvanproračunski Fond u svojstvu pravne osobe i s javnim ovlastima utvrđenim Zakonom. Javne ovlasti odnose se na donošenje upravnih akata u svezi plaćanja naknada i posebne naknade, vođenje očevidnika obveznika plaćanja, propisivanje uvjeta koje moraju ispunjavati korisnici sredstava Fonda i uvjeta za dodjeljivanje sredstava. Osnivačka prava i dužnosti u ime Republike Hrvatske obavlja Vlada. Fond upravlja i raspolaže sredstvima za poslove i namjene utvrđene Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Sredstva za financiranje djelatnosti Fonda osiguravaju se iz namjenskih prihoda Fonda od: · naknada onečišćivača okoliša; · naknade korisnika okoliša; · naknada na opterećivanje okoliša otpadom; · posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Sredstva Fonda se dodjeljuju na temelju provedenog javnog natječaja sukladno odredbama Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Narodne novine broj 154/08 i Narodne novine broj 18/09). Fond objavljuje javni natječaj u pravilu jednom u kalendarskoj godini sukladno Programu rada i financijskom planu Fonda (Narodne novine broj 183/04).

Javni natječaj objavljuje se u Narodnim novinama, na web stranicama Fonda te u javnim glasilima. Korisnici mogu biti jedinice lokalne samouprave, trgovačka društva i druge pravne osobe, obrtnici te fizičke osobe.

Opći kriteriji za dodjelu sredstava Fonda: · za jedinice lokalne samouprave; - do 80% ako se nalaze na području posebne državne skrbi; - do 60% ako se nalaze na otocima i u brdsko-planinskim područjima, te ako su im financijske mogućnosti ograničene; - do 40% na ostalim područjima;

· pravne i fizičke osobe; - do 40% planiranih sredstava ulaganja.

Odluku o prihvaćanju projekta, programa i drugih aktivnosti za koje se dodjeljuju sredstva Fonda po podnesenim prijavama na javni natječaj donosi Upravni odbor Fonda na prijedlog direktora Fonda. Temeljem donesene odluke Fond i korisnik sredstava sklapaju ugovor o korištenju odobrenih sredstava Fonda i dinamike isplate istih, uvjeta i načina korištenja sredstava, te praćenje namjenskog korištenja dodijeljenih sredstava i učinaka projekta.

8.5. Pretpristupni fondovi

Svim jedinicama lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj je za financiranje projekata obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti 65 dostupan i instrument pretpristupne pomoći IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance). IPA je instrument pretpristupne pomoći za razdoblje 2007. - 2013., koji zamjenjuje dosadašnje programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. Program IPA uspostavljen je Uredbom Vijeća EU, a njegova financijska vrijednost za sedmogodišnje razdoblje iznosi 11,468 milijardi eura.

Osnovni ciljevi programa IPA su pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje strukturnih fondova.

Republika Hrvatska korisnica je IPA programa od 2007. godine do trenutka stupanja u članstvo EU. Za sveukupnu koordinaciju programa IPA u RH zadužen je Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije (SDURF), a za sveukupno financijsko upravljanje Ministarstvo financija.

Program IPA sastoji se od sljedećih pet sastavnica: 1. Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija; 2. Prekogranična suradnja; 3. Regionalni razvoj; 4. Razvoj ljudskih potencijala; 5. Ruralni razvoj.

Ovaj jedinstveni pretpristupni instrument za pomoć u pretpristupnom razdoblju razlikuje dvije skupine zemalja: · zemlje sa statusom potencijalnog kandidata za članstvo u Uniji (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija) mogu koristiti sredstva u okviru prve dvije sastavnice; · zemlje sa statusom kandidata za članstvo u Europskoj uniji (Hrvatska, Makedonija, Turska) mogu koristiti sredstva u okviru svih pet sastavnica.

U slučaju država kandidatkinja za članstvo, Europska unija uz navedene oblike potpore osigurava i sredstva koja financiraju projekte potpunog usklađivanja nacionalnih zakona s pravnom stečevinom Unije, pune primjene usklađenog zakonodavstva, kao i pripreme korisnica programa za provođenje kohezijske i poljoprivredne politike Unije.

U skladu s navedenim, ovi programi u značajnoj mjeri pokrivaju ciljeve zacrtane u Regionalnom operativnom programu Karlovačke županije te svakako treba poraditi na uključenju Županije u njihovu realizaciju. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

66 STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

9. Promocija, informiranje i edukacija

Decentralizacijom energetske politike uloga i zadaća regionalne i lokalne samouprave postaje sve značajnija. Regionalna i lokalna samouprava preuzimaju odgovornost za održivi energetski razvitak koji podrazumijeva prvenstveno štednju energije tj. poticanje energetske učinkovitosti kao i korištenje obnovljivih izvora energije.

Kako bi se energetska učinkovitost provodila na lokalnom i regionalnom nivou, potrebno je prvenstveno promovirati navedeni koncept te informirati i educirati javnost. Važnost navedenih aktivnosti u svjetlu energetske učinkovitosti i održivog razvoja je izrazito velika. Edukacijom javnosti o različitim mjerama energetske učinkovitosti moguće je postići znatne uštede u potrošnji energije.

U cilju informiranja i edukacije javnosti, potrebno je upoznati građane s konceptom energetske učinkovitosti, otvoriti kanale za informiranje i savjetovanje te obrazovati stručne kadrove. Pri tome se regionalna i lokalna samouprava često susreće s nedostatkom odgovarajućeg znanja, pa je edukacija potrebna na svim razinama. Prvi je korak identifikacija ciljnih skupina, koje trebaju biti strukturirane prema načinu sudjelovanja u projektima energetske učinkovitosti: · Građanstvo; · Lokalna uprava i samouprava; · Gospodarski subjekti; · Osobe koje utječu na stvaranje javnog mijenja; · Nevladine organizacije; · Fakulteti, veleučilišta, škole, vrtići.

Budući da se svijest o energiji i posljedicama potrošnje razvija već u najranijoj dobi, potrebno je naglasiti važnost edukacije djece o energetskoj učinkovitosti. Temeljna izmjena stavova i načina razmišljanja vezanih uz energiju moguća je jedino obrazovanjem od najmlađih dana. Metode obrazovanja djece predškolske i školske dobi moraju biti njima prihvatljive, zanimljive, zabavne i motivirajuće. 67 Tablica 9.1. Sredstva komunikacije za neke ciljne skupine

CILJNE SKUPINE SREDSTVA KOMUNIKACIJE Lokalna uprava i samouprava Izravni kontakt

Proizvođači opreme Stručni časopisi, kontakt preko nadležnih tijela, TV, radio, tisak

Gospodarski subjekti Interesne udruge i organizacije, stručni i gospodarski skupovi, TV, radio, tisak

Građanstvo TV, radio, tisak, informativna predavanja i tribine

Fakulteti, veleučilišta,škole, vrtići Edukativni program, natjecanja, tisak,

Primjena sustavnog pristupa prilikom obrazovanja temelji se na pravilno postavljenoj strategiji promocije. Pravilan izbor kombinacije promocijskih djelatnosti, najboljih poruka, sredstava, prijenosnika i postupaka jamstvo je za učinkovito provođenje aktivnosti i ostvarivanje postavljenih ciljeva. Sredstva komunikacije razlikuju se prema određenim ciljanim skupinama a prikazana su u tablici 9.1.

Promociju energetske učinkovitosti trebalo bi provoditi u tri prepoznatljive faze koje se sastoje od prikaza postojećeg stanja i mogućnosti, upoznavanja s energetskom učinkovitosti ciljnih skupina te pregovaranja zainteresiranih dionika. Sadašnje stanje moguće je utvrditi kroz stručne tribine, okrugle stolove i ankete građana, a aktivnosti bi se provodile slijedećim sredstvima komunikacije: · Televizija i radio (spotovi, informativne emisije, obrazovne emisije i sl.); · Tisak, tjednici, časopisi (intervjui s predstavnicima lokalne samouprave, znanstvenicima, oglasi i sl.); · Stručne publikacije.

Druga i treća faza odvijale bi se u smislu upoznavanja javnosti, ublažavanja otpora i stvaranja zajedničke suglasnosti o ciljevima koji se želi postići, kroz slijedeće aktivnosti: · Prezentacija projekata energetske učinkovitosti i dosadašnjih rezultata, · Emisije na radiju i televiziji, STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

· Javne rasprave i izravni kontakti, · Promoviranje prepoznatljivog slogana, · Izrada web stranica.

Putem stručnih i znanstvenih skupova praćenih javnim medijima moguće je široku javnost dobro upoznati s pojmom i prednostima energetsko učinkovitog ponašanja.

Još jednu mogućnost promocije energetske učinkovitosti na lokalnom nivou čine demonstracijski projekti. Izrazito je važno da demonstracijski projekti energetske učinkovitosti budu brižljivo odabrani, pripemljeni i provedeni kako bi upravo njihova uspješna provedba bila najveći poticaj ciljanim skupinama za energetsko savjesno ponašanje. Ciljevi provedbe pilot projekata su: · Upoznavanje s energetskom učinkovitosti i prikaz mogućnosti primjene mjera, · Mjerenje i analiza rezultata provođenja mjera energetske učinkovitosti, · Sinteza rezultata.

Promoviranje energetske učinkovitosti i edukacija javnosti na temu održivog razvoja provodi se sa svrhom podizanja svijesti građanstva i ostalih skupina o učinkovitoj potrošnji energije te poticanja primjene ekonomski isplativih, energetski učinkovitih tehnologija, materijala i usluga. To će, uz smanjenje potrošnje energije i uštedu novca, rezultirati i izravnim smanjenjem emisije stakleničkih plinova u okoliš. Gradovi i županije mogu optimizirati i znatno smanjiti potrošnju energije poboljšanjem energetske učinkovitosti te time izravno ostvariti financijske uštede i smanjiti štetan utjecaj na okoliš. Za projekte energetske učinkovitosti značajno je aktivno sudjelovanje regionalne i lokalne samouprave u navedenim aktivnostima.

ISBN 978-953-55449-1-3 STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Primjer dobre prakse - Održiva gradnja - put u budućnost

U 2008. godini, pod pokroviteljstvom tvrtke Holcim, proveden je edukacijski Predavanja o održivoj gradnji i načinima uštede energije održana su u Srednjoj projekt - Održiva gradnja - put u budućnost u kojem su sudjelovali učenici školi Jastrebarsko, Gimnaziji Karlovac i Srednjoj školi Zabok, a stručni izlet za srednjih škola Karlovačke, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Cilj učenike i nastavnike obuhvatio je posjete: projekta je bio edukacija učenika, nastavnika i roditelja o važnosti, prednostima 1. Niskoenergetskom naselju Golf and Country Club Zagreb i mogućnostima održive gradnje, primjene mjera energetske učinkovitosti i 2. Hrvatskoj udruzi za Sunčevu energiju - Solarni krov Špansko štednje energije u kućanstvima i zgradama nestambene namjene. 3. Bioplinskom postrojenju Jakuševac. Završna aktivnost na realizaciji projekta Održiva gradnja - Put u budućnost bila Aktivnosti u sklopu projekta obuhvatile su: je održavanje međuškolskog natjecanja učenika u znanju o održivoj gradnji, · Izradu brošure o održivoj gradnji održanog 23. listopada 2008. u Gimnaziji Karlovac. · Održavanje predavanja Čitav tijek realizacije projekta, od stručnih predavanja, preko izleta do natjecanja u · Stručni izlet znanju o načinima štednje energije pokazao je, iznimnu zainteresiranost učenika · Međuškolsko natjecanje učenika u znanju o održivoj gradnji. kao i spremnost za dodatno učenje i produbljivanje znanja o održivoj gradnji.

69 STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

70 STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

10. Prijedlog organizacijskih mjera i akcijski plan (2009. - 2011.)

Prema glavnim odrednicama Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08) u skladu sa zahtjevima Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske (Zelena knjiga) županije su dužne donijeti Program energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije kao planski dokument za vrijeme od 3 godine te Plan energetske učinkovitosti kao provedbeni dokument za vrijeme od 1 godine, kojima se, u skladu s Nacionalnim programom i Nacionalnim akcijskim planom, utvrđuje politika za poboljšanje energetske učinkovitosti krajnje potrošnje energije na području Županije (pog. 3.2.2.1).

Prijedlog organizacijskih mjera i akcijski plan predstavljen u ovoj Strategiji razrađen je imajući u vidu odredbe Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji pa će predstavljati polaznu osnovu za izradu navedenih Programa i Plana.

Mjere i aktivnosti podijeljene su u četiri osnovne skupine: · Strateški i provedbeni dokumenti, planiranje; · Jačanje ljudskih kapaciteta; · Demonstracijske aktivnosti, provedba i promocija; · Mehanizmi financiranja i potpore.

Kako bi se što jasnije i konkretnije ustanovila nadležnost i odgovornost za provedbu pojedinih mjera i aktivnosti, unutar svake skupine dodatno je izvršena podjela prema kategorijama dionika identificiranih u poglavlju 1.3. Također, za svaku aktivnost predviđena je dinamika provedbe s točno zacrtanim pokazateljima.

Organizacijske mjere i aktivnosti navedene u ovom poglavlju određene su na način da njihova provedba rezultira ostvarenjem ciljeva danih u poglavlju 7, a na osnovu mjera identificiranih u poglavlju 5, tako da u tom smislu ciljevi, mjere i aktivnosti predstavljaju zajedničku cjelinu. 71 STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Strateški i provedbeni dokumenti, planiranje

STRATEŠKI PROVEDBENI PLANIRANJE

ŽUPANIJA 1. Županijska strategija održivog 4. Program provedbe strategije 7. Praćenje i analiza potrošnje energije u korištenja energije zgradama javne namjene

2. Program energetske učinkovitosti u 5. Plan energetske učinkovitosti u 8. Izrada županijske energetske bilance neposrednoj potrošnji energije Županije neposrednoj potrošnji energije županije

3. Program poticanja proizvodnje i 6. Plan poticanja proizvodnje i korištenja korištenja biogoriva u prijevozu županije biogoriva u prijevozu županije

GRADOVI I OPĆINE 9. Program gospodarenja energijom 10. Praćenje potrošnje energije u zgradama javne namjene

11. Izrada registra javne rasvjete

12. Plan uvođenja alternativnih goriva u javni prijevoz 72 GOSPODARSKA I OBRTNIČKA KOMORA 13. Prikupljanje podataka o potrošnji energije u industriji i poduzetništvu

INDUSTRIJA I PODUZETNIŠTVO 14. Program povećanja energetske 15. Praćenje vlastite potrošnje energije učinkovitosti

SVEUČILIŠTA/FAKULTETI, ŠKOLE Stručna potpora

NEVLADINE UDRUGE GRAĐANA /POTROŠAČA Dijalog i sudjelovanje u javnoj raspravi Dijalog i sudjelovanje u javnoj raspravi

Pokazatelji uspješnosti i očekivano vrijeme provedbe: 1. Usvojena Strategija održivog korištenja energije rujan 2009. 2. Izrađen i usvojen Program energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije županije travanj 2010. 3. Izrađen i usvojen Program poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu županije lipanj 2010. 4. Izrađen i usvojen plan provedbe Strategije održivog korištenja energije siječanj 2010. 5. Izrađen i usvojen Plan energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije županije prosinac 2010. 6. Izrađen i usvojen Plan poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu županije lipanj 2010. 7. Izrađen registar zgrada u vlasništvu županije rujan 2009. Uneseno 50 zgrada u registar prosinac 2009. Unesene sve zgrade u registar prosinac 2009. 8. Izrađena energetska bilanca županije za 2009. godinu prosinac 2010. 9. Izrađeni Programi gospodarenja energijom za općine i gradove lipanj 2010. 10. Izrađeni registri zgrada javne namjene za općine i gradove rujan 2011. 11. Izrađeni registri javne rasvjete za općine i gradove prosinac 2011. 12. Izrađen Plan uvođenja alternativnih goriva u javni prijevoz za općine i gradove lipanj 2010. 13. Uspostavljena baza podataka o potrošnji energije u industriji i poduzetništvu svibanj 2010. 14. Izrađen Program povećanja energetske učinkovitosti u većim tvrtkama ožujak 2010. 15. Izrađen Plan povećanja energetske učinkovitosti u većim tvrtkama travanj 2010. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Jačanje ljudskih kapaciteta

ORGANIZACIJA OBRAZOVANJE

ŽUPANIJA 1. Uspostava (ureda) energetske agencije 3. Obrazovni program o energiji za zaposlenike Županije

2. Imenovanje odgovornih osoba za praćenje i upravljanje 4. Pokretanje info-službe za poduzetnike potrošnjom energije u objektima u vlasništvu županije

5. Istraživanje javnog mišljenja (ankete) i obrazovne akcije za ciljane skupine (učenici i sl.)

GRADOVI I OPĆINE 6. Osnivanje ureda za gospodarenje energijom (za veće 8. Obrazovni program o energiji za zaposlenike gradova/ gradove) općina

7. Imenovanje odgovornih osoba za praćenje i upravljanje 9. Otvaranje info-centara za građane potrošnjom energije u objektima u vlasništvu grada/općine 10. Obrazovni program o energiji za širu javnost

GOSPODARSKA I OBRTNIČKA KOMORA 11. Uključivanje djelatnika iz industrije i poduzetništva u Podrška otvaranju i održavanju info-službe za poduzetnike europske programe obuke i usavršavanja 73 12. Obrazovni program o obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti za industriju i obrtnike (instalatere)

INDUSTRIJA I PODUZETNIŠTVO Obrazovni program o obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti za industriju i obrtnike (instalatere)

SVEUČILIŠTA/FAKULTETI, ŠKOLE Školovanje i zapošljavanje stručnog kadra Stručna potpora

NEVLADINE UDRUGE GRAĐANA /POTROŠAČA Promocija obrazovnih programa

Pokazatelji uspješnosti i očekivano vrijeme provedbe: 1. Agencija osnovana, ured uspostavljen rujan 2009. 2. Imenovane osobe za praćenje i upravljanje potrošnjom energije u županijskim zgradama prosinac 2009. 3. Obrazovni program o štednji energiji za zaposlenike županije izrađen, tečaj održan prosinac 2009. 4. Info služba za poduzetnike pokrenuta prosinac 2010. 5. Istraživanje javnog mišljenja provedeno rujan 2010. 6. Uredi za gospodarenje energijom u većim gradovima osnovani rujan 2010. 7. Imenovane osobe za praćenje i upravljanje potrošnjom energije u gradskim/općinskim zgradama prosinac 2009. 8. Obrazovni program o energiji za zaposlenike općina/gradova izrađen, tečaj održan lipanj 2011. 9. Info centri za građane otvoreni prosinac 2011. 10. Obrazovni program o energiji za širu javnost izrađen i proveden lipanj 2011. 11. 30 djelatnika iz industrije/poduzetništva završilo program obuke prosinac 2010. 12. Obrazovni program za industriju i instalatere izrađen, tečaj održan lipanj 2011. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Demonstracijske aktivnosti, provedba i promocija

DEMONSTRACIJSKE AKTIVNOSTI I PROVEDBA PROMOCIJA

ŽUPANIJA 1. Provođenje energetskih pregleda zgrada javne namjene 7. Organizacija promotivnih aktivnosti (letak, brošura, i pribavljanje energetskih certifikata zgrada internet, TV, novine, stručni izleti, itd.) za pojedine projekte i cjelokupni program

2. Rekonstrukcija i sanacija postojećih zgrada javne 8. Poticanje energetske učinkovitosti u zgradama javne namjene, uvođenje OIE namjene

3. Rekonstrukcija i sanacija obiteljskih kuća 9. Display kampanja za zgrade javne namjene

4. Ugradnja malih peći na biomasu, solarnih kolektora te 10. Poticanje energetske učinkovitosti u kućanstvima toplinskih pumpi u kućanstvima (Program energetski susjedi)

5. Ugradnja kotlovnica na biomasu u zgrade javne namjene

6. Izgradnja sustava područnog grijanja na biomasu

GRADOVI I OPĆINE 11. Rekonstrukcija i sanacija postojećih zgrada javne 12. Display kampanja za zgrade javne namjene 74 namjene, uvođenje OIE

GOSPODARSKA I OBRTNIČKA KOMORA

INDUSTRIJA I PODUZETNIŠTVO 13. Pokretanje projekata korištenja OIE i poboljšanja energetske učinkovitosti

SVEUČILIŠTA/FAKULTETI, ŠKOLE

NEVLADINE UDRUGE / UDRUGE GRAĐANA/POTROŠAČA

Pokazatelji uspješnosti i očekivano vrijeme provedbe: 1. Sve županijske zgrade javne namjene energetski pregledane lipanj 2010. 2. 10 županijskih zgrada rekonstruirano i sanirano prosinac 2010. Uvedeni OIE u 5 zgrada prosinac 2010. Dodatnih 10 zgrada rekonstruirano i sanirano lipanj 2011. 3. Izrađen program rekonstrukcije obiteljskih kuća sanirano 1% kuća prosinac 2011. 4. Izrađen program ugradnje malih peći na biomasu, solarnih kolektora te toplinskih pumpi u kućanstva, obuhvaćeno ukupno oko 1% kućanstava prosinac 2011. 5. Instalirano ukupno 2 kotlovnice na biomasu u zgrade javne namjene prosinac 2011. 6. Izgrađeno 2 sustava područnog grijanja na biomasu u općinama/gradovima prosinac 2011. 7. Promotivna kampanja za demonstracijski program provedena prosinac 2009. 8. Program poticanja energetske učinkovitosti u zgradama javne namjene osmišljen i pokrenut lipanj 2010. 9. Sve zgrade županije uključene u Display kampanju prosinac 2010. 10. Program poticanja energetske učinkovitosti u kućanstvima osmišljen i pokrenut prosinac 2011. 11. Plan rekonstrukcije zgrada javne namjene za gradove/općine usvojen prosinac 2009. 12. Sve zgrade javne namjene u općinama/gradovima uključene u Display kampanju prosinac 2011. 13. Pokrenuti projekti korištenja OIE i poboljšanje učinkovitosti u industriji prosinac 2009. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Mehanizmi financiranja i potpore

NIVO ŽUPANIJE NACIONALNI/EU

ŽUPANIJA 1. Uspostava županijskog mehanizma financiranja 2. Info služba za praćenje i informiranje o mogućnostima (ESCO/Revolving fond 13 ) financiranja iz RH i EU

Javno-privatna partnerstva Sudjelovanje u natječajima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Poticanje energetske učinkovitosti za regionalnu Sudjelovanje u EU natječajima (predpristupni fondovi i dr.) industriju kroz financijske mehanizme

GRADOVI I OPĆINE Javno-privatna partnerstva Sudjelovanje u natječajima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Sudjelovanje u EU natječajima (predpristupni fondovi i dr.)

GOSPODARSKA I OBRTNIČKA KOMORA

INDUSTRIJA I PODUZETNIŠTVO Javno-privatna partnerstva

SVEUČILIŠTA/FAKULTETI, ŠKOLE 75

NEVLADINE UDRUGE / UDRUGE GRAĐANA/POTROŠAČA

Pokazatelji uspješnosti i očekivano vrijeme provedbe: 1. Županijski mehanizam financiranja uspostavljen prosinac 2011. 2. Info-služba za praćenje i informiranje o mogućnostima financiranja iz RH i EU osnovana (u uredu Agencije) listopad 2009.

12 ESCO je skraćenica od Energy Service Company Osnovne karakteristike ESCO koncepta su davanje integriranih sve-na-jednom-mestu rješenja i povezivanje plaćanja sa izvršenjem projekta. Najatraktivijniji aspekt ESCO modela sa stanovišta klijenta, je činjenica da u toku svih faza projekta surađuje samo sa jednom tvrtkom, a ne sa više različitih subjekata (projektni biroi, distributeri energije, proizvođači opreme, državne i financijske institucije itd.).

Koncept revolving fonda kao mehanizma poticanja projekata korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti primjenjuje se u više EU zemalja. Osnovna ideja revolving fonda je da se javnim financijskim sredstvima, a koja se nalaze u posebno osnovanom fondu, financira provedba određenog projekta (primjerice, izgradnja sustava područnog grijanja na biomasu), nakon čega se on djelomično ili potpuno privatizira. Tako dobivena sredstva vraćaju se u revolving fond te se njima financira sljedeći projekt. STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

PRILOZI

Prilog 1: Pregled poduzetničkih zona u Karlovačkoj županiji

R.br. JLS PLANIRANA PODUZETNIČKA ZONA POVRŠINA U m2 1. Poduzetnička zona poslovne namjene Donje Mrzlo Polje 63.000 2. Grad Duga Resa Poduzetnička zona poslovne namjene Gornje M.P. Mrežničko 36.000 3. Poduzetnička zona poslovne namjene Šeketino Brdo 35.000 Ukupno Grad Duga Resa 134.000 4. Poduzetnička zona Banija - Ilovac III 193.279 5. Poduzetnička zona Banija - Ilovac II 227.215 6. Poduzetnička zona Selce - Gradac 847.300 7. Poduzetnička zona Drežnik I 32.908 8. Poduzetnička zona Drežnik II 80.273 9. Poduzetnička zona Skakavac 388.700 Grad Karlovac 10. Poduzetnička zona Gornje Mekušje 104.616 11. Poduzetnička zona Ilovac 11.029 12. Poduzetnička zona Stara zagrebačka cesta 117.000 76 13. Poduzetnička zona Ilovac - Pokupje 90.000 14. Poduzetnička zona Mahično 1.080.000 15. Poduzetnička zona Mrzlo Polje - Karlovac 71.400 Ukupno Karlovac 3.243.720 16. Poduzetnička zona za malo gospodarstvo Ogulin d.o.o. 838.000 17. Poduzetnička zona Naselje Ogulin 22.500 18. Grad Ogulin Poduzetnička zona Naselje Zagorje 74.500 19. Poduzetnička zona Naselje Jasenak 34.200 20. Poduzetnička zona Naselje Ogulin 223.200 Ukupno Ogulin 1.192.400 21. Grad Ozalj Poduzetnička zona Lug 481.000 Ukupno Ozalj 481.000 22. Industrijska zona Gornje Taborište 322.621 23. Zona male privrede 100.000 24. Grad Slunj Poslovna zona uz obilaznicu 200.000 25. Turistička zona Blagaj 390.000 26. Turistička zona Donje Taborište - Gornji Nikšić 360.000 Ukupno Slunj 1.372.621 27. Općina Barilović Poduzetnička zona Logorište - Poslovni park Karlovac 397.000 Ukupno Barilović 397.000 28. Općina Bosiljevo Poslovna zona čvor Bosiljevo 1 417.890 Ukupno Bosiljevo 417.890 29. Općina Cetingrad Poduzetnička zona Batnoga 43.000 Ukupno Cetingrad 43.000 30. Općina Draganić Poduzetnička zona ,,Draganić I;, 88.000 Ukupno Draganić 88.000 STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

31. Općina Generalski stol Poduzetnička zona Generalski stol 47.000 Ukupno Generalski stol 47.000 32. Poduzetnička zona Vojarna Oštarije 110.000 Općina Josipdol 33. Poduzetnička zona Vrbice Oštarije 27.494 Ukupno Josipdol 137.494 34. Općina Kamanje Poduzetnička zona Šalabajke 15.000 Ukupno Kamanje 15.000 35. Proizvodna i poslovna zona 243.700 36. Ugostiteljsko - turistička zona 384.200 37. Općina Krnjak Zona eksploatacije mineralnih sirovina 180.500 38. Zona lokacije akvakulture - ribogojilišta 21.400 39. Športsko - rekreativna zona 1.040.000 Ukupno Krnjak 1.869.800 40. Općina Lasinja Proizvodno uslužna zona 15.000 Ukupno Lasinja 15.000 41. Općina Netretić Poduzetnička zona Novigrad 120.000 Ukupno Netretić 120.000 42. Poduzetnička zona Japaga 17.300 43. Poduzetnička zona Vojarna 15.000 44. Poduzetnička zona Kuglana 4.379 45. Općina Plaški Poduzetnička zona Eko sela Vera 116.700 77 46. Turistička zona Kamp - Latin 21.100 47. Turistička zona Kamp - Kunić 10.000 48. Turistička zona Kamp - Plavča - Janja Gora 6.000 Ukupno Plaški 190.479 49. Poduzetnička zona Grabovac 29.600 Općina Rakovica 50. Poduzetnička zona Irinovac 190.000 Ukupno Rakovica 219.600 51. Općina Ribnik Proizvodno poduzetnička zona 38.416 Ukupno Ribnik 38.416 52. Poduzetnička zona KAMP - BLATA 30.000 53. Poduzetnička zona EKO SELO ALAN I RAVNI LUG 50.000 54. Općina Saborsko Poduzetnička zona VRELO 20.000 55. Poduzetnička zona prerada i pakirnica povrća 30.000 56. Poduzetnička zona BILJEVINA 40.000 Ukupno Saborsko 170.000 57. Poduzetnička zona VRTAČA 74.000 58. Općina Tounj Poduzetničko –proizvodna zona VELEBIT 22.000 59. Poduzetničko - proizvodna zona KAMENICA 26.000 Ukupno Tounj 122.000 60. Općina Vojnić Poduzetnička zona DONJI VOJNIĆ I KOLARIĆ 663.466 Ukupno Vojnić 663.466 61. Poslovna zona ŽAKANJE 70.000 Općina Žakanje 62. Poslovna zona Bubnjarci 50.314 Ukupno Žakanje 120.314 SVEUKUPNO 11.098.200 STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Prilog 2: Pregled općih podataka o školskim, upravnim i zdravstvenim ustanovama u Karlovačkoj županiji

RB Srednja Škola Godina Površina Broj Električna Toplinska Ukupna Potrošnja Specifična Specifična Specifična Specifična izgradnje/ [m2] osoba energija energija potrošnja vode [m3] potrošnja potrošnja potrošnja potrošnja rekonstrukcije [kWh/a] [kWh/a] energije električne toplinske energije energije [kWh/a] energije energije [kWh/m2] [kWh/osobi] [kWh/m2] [kWh/m2] 1 TEHNIČKA ŠKOLA 1946./2008. 4,890.00 745 64,275.33 503,265.33 567,540.66 1,489.00 13.14 102.92 116.06 761.80 KARLOVAC (zgrada škole) 2 TEHNIČKA ŠKOLA 1985. 1,000.00 29,696.33 100,300.00 129,996.33 357.00 29.70 100.30 130.00 174.49 KARLOVAC (radionice) 3 TEHNIČKA ŠKOLA 1969. 160.00 37,624.33 97,525.03 135,149.37 282.67 235.15 609.53 844.68 181.41 KARLOVAC (praktikumi) 4 GIMNAZIJA 2006. 2,560.00 755 37,977.00 446,436.00 484,413.00 1,503.00 14.80 174.40 189.20 641.60 KARLOVAC djelomično 5 MEDICINSKA 1960. 1,011.00 310 3,243.00 185,341.00 188,584.00 507.00 3.21 183.32 186.53 608.33 ŠKOLA KARLOVAC 78 6 EKONOMSKO- 1958./2007. 2,195.00 650 34,774.00 306,060.00 340,834.00 1,147.00 15.84 139.44 155.28 524.36 TURISTIČKA ŠKOLA KARLOVAC 7 TRGOVAČKO- 1998. 1,233.00 450 180,837.00 150,050.00 330,887.00 2,312.00 146.66 121.70 268.36 735.30 UGOSTITELJSKA ŠKOLA KARLOVAC 8 MJEŠOVITO 1938./2002-05. 1,971.00 455 33,468.00 378,612.00 412,080.00 306.00 16.98 192.09 209.07 905.67 INDUSTRIJSKO- OBRTNIČKA ŠKOLA KARLOVAC 9 ŠUMARSKA I 1980., 2006. 3,620.00 339 71,827.67 641,913.31 713,740.98 2,336.67 19.84 177.32 197.17 2,105.43 DRVODJELJSKA ŠKOLA KARLOVAC 10 GLAZBENA ŠKOLA 1892., 2006. 1,240.00 513 18,178.00 180,540.00 198,718.00 227.88 14.66 145.60 160.26 387.36 KARLOVAC 11 GIMNAZIJA 1961., 1976. 2,572.00 522 40,936.67 421,260.00 462,196.67 595.33 15.92 163.79 179.70 885.43 BERNARDINA FRANKOPANA OGULIN 12 OBRTNIČKA I 2004. 1,833.00 550 53,615.33 437,976.70 491,592.03 493.00 29.25 238.94 268.19 893.80 TEHNIČKA ŠKOLA OGULIN 13 SREDNJA ŠKOLA 1876., 2003. 1,565.00 325 37,580.67 270,803.31 308,383.98 424.00 24.01 173.04 197.05 948.87 SLUNJ 14 UČENIČKI DOM 1852., 1981., 2,985.00 172 92,113.67 409,615.17 501,728.84 3,047.67 30.86 137.22 168.08 2,917.03 KARLOVAC 1985. 15 UČENIČKI DOM 1990. 1,990.00 80 35,838.67 225,975.90 261,814.57 720.00 18.01 113.56 131.57 3,272.68 OGULIN UKUPNO SREDNJE ŠKOLE 30,825.00 5866 771,985.67 4,755,673.76 5,527,659.43 15,748.22 STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

RB Upravne zgrade Godina Površina Broj Električna Toplinska Ukupna Potrošnja Specifična Specifična Specifična Specifična izgradnje/ [m2] osoba energija energija potrošnja vode [m3] potrošnja potrošnja potrošnja potrošnja rekonstrukcije [kWh/a] [kWh/a] energije električne toplinske energije energije [kWh/ [kWh/a] energije energije [kWh/m2] osobi] [kWh/m2] [kWh/m2] 1 KŽ URED ŽUPANA 1919., 1994., 1,050.00 34 43,204.33 156,857.75 200,062.08 317.00 41.15 149.39 190.54 5,884.18 (Vraniczanyeva 2) 2004. 2 KŽ URED ZA 1870., 1995., 260.00 7 0.00 22,656.46 22,656.46 0.00 0.00 87.14 87.14 3,236.64 PROSVJETU 2005. (Vraniczanyeva 4)* 3 KŽ URED ZA 1872., 1993. 225.00 9 8,249.67 29,325.89 37,575.55 291.08 36.67 130.34 167.00 4,175.06 ZRAVSTVO I SOCIJALNU SKRB (Vraniczanyeva 6) 4 KŽ URED ZA 1840., 1996. 206.00 10 14,593.00 34,811.21 49,404.21 46.00 70.84 168.99 239.83 4,940.42 GOSPODARSTVO I EI (Haulikova 1) 5 KŽ URED ZA 2004., 2005. 225.00 12 10,852.67 32,102.69 42,955.35 70.83 48.23 142.68 190.91 3,579.61 GOSPODARSTVO I 79 EI (Haulikova 14) 6 KŽ URED ZA 1900., 1995. 151.00 7 11,030.00 11,885.86 22,915.86 203.22 73.05 78.71 151.76 3,273.69 PROSTORNO UREĐENJE, GRAĐENJE I ZAŠTITU OKOLIŠA (Križanićeva 11) 7 CENTAR ZA 1970., 1993. 590.00 37 0.00 131,870.31 131,870.31 0.00 0.00 223.51 223.51 3,564.06 SOCIJALNU SKRB I OBITELJSKI CENTAR ** UKUPNO UPRAVNE ZGRADE 2,707.00 116 87,929.67 419,510.16 507,439.83 928.14 STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

RB Zdravstvene Godina Površina Broj Električna Toplinska Ukupna Potrošnja vode Specifična Specifična Specifična Specifična Ustanove izgradnje/ [m2] osoba energija energija potrošnja [m3] potrošnja potrošnja potrošnja potrošnja rekonstrukcije [kWh/a] [kWh/a] energije [kWh/a] električne toplinske energije energije [kWh/ energije energije [kWh/m2] osobi] [kWh/m2] [kWh/m2] 1 OPĆA 1902., 1984 2,827.00 144 383,000.00 1,254,600.00 1,637,600.00 8,700.00 135.48 443.79 579.27 11,372.22 BOLNICA DUGA RESA 2 OPĆA 1870., 1995., 10,700.00 276 662,000.00 2,254,000.00 2,916,000.00 25,000.00 61.87 210.65 272.52 10,565.22 BOLNICA 2005. OGULIN 3 OPĆA 1986., 1990. 36,000.00 922 2,516,925.00 6,564,000.00 9,080,925.00 1,092,000.00 69.91 182.33 252.25 9,849.16 BOLNICA KARLOVAC 4 DOM 1940 92.00 4 1,481.00 9,069.00 10,550.00 117.00 16.10 98.58 114.67 2,637.50 ZDRAVLJA DUGA RESA BOSILJEVO 5 DOM 1980 153.00 4 2,269.00 23,625.00 25,894.00 50.00 14.83 154.41 169.24 6,473.50 ZDRAVLJA DUGA RESA NETRETIĆ 6 DOM 1950., 2006. 1,075.00 53 39,500.00 209,606.00 249,106.00 1,229.00 36.74 194.98 231.73 4,700.11 80 ZDRAVLJA DUGA RESA 7 DOM 1846., 1951. 2,130.00 50 43,973.00 289,000.00 332,973.00 3,221.00 20.64 135.68 156.33 6,659.46 ZDRAVLJA KARLOVAC 8 DOM 1906., 1985. 126.00 4 3,820.00 36,490.00 40,310.00 30.32 289.60 319.92 10,077.50 ZDRAVLJA KARLOVAC REČICA 9 DOM 1981 82.00 4 3,865.00 13,940.00 17,805.00 233.00 47.13 170.00 217.13 4,451.25 ZDRAVLJA KARLOVAC KRŠNJAVI 1 10 DOM 1981 82.00 4 5,454.00 16,830.00 22,284.00 166.00 66.51 205.24 271.76 5,571.00 ZDRAVLJA KARLOVAC KRŠNJAVI 1B 11 DOM 1960 65.00 4 3,058.00 8,100.00 11,158.00 100.00 47.05 124.62 171.66 2,789.50 ZDRAVLJA KARLOVAC GUSTAV KRKLEC 12 DOM 1995., 2005. 53.00 4 104.00 1,080.00 1,184.00 6.00 1.96 20.38 22.34 296.00 ZDRAVLJA KARLOVAC TUŠILOVIĆ 13 DOM 1995., 2005. 39.00 2 454.00 480.00 934.00 6.00 11.64 12.31 23.95 467.00 ZDRAVLJA KARLOVAC VUKMANIĆ STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

RB Zdravstvene Godina Površina Broj Električna Toplinska Ukupna Potrošnja vode Specifična Specifična Specifična Specifična Ustanove izgradnje/ [m2] osoba energija energija potrošnja [m3] potrošnja potrošnja potrošnja potrošnja rekonstrukcije [kWh/a] [kWh/a] energije [kWh/a] električne toplinske energije energije [kWh/ energije energije [kWh/m2] osobi] [kWh/m2] [kWh/m2] 14 DOM 1981 134.00 4 3,602.00 63,156.00 66,758.00 83.00 26.88 471.31 498.19 16,689.50 ZDRAVLJA KARLOVAC MAHIČNO 15 DOM 1950 177.00 4 744.00 75,571.00 76,315.00 69.00 4.20 426.95 431.16 19,078.75 ZDRAVLJA OGULIN DREŽNICA 16 DOM 1985 248.00 4 42,051.00 33,450.00 75,501.00 58.00 169.56 134.88 304.44 18,875.25 ZDRAVLJA OGULIN JOSIPDOL 17 DOM 1950 66.00 2 455.00 12,640.00 13,095.00 6.89 191.52 198.41 6,547.50 ZDRAVLJA OGULIN JASENAK 18 DOM 2004 253.00 2 3,059.00 35,280.00 38,339.00 155.00 12.09 139.45 151.54 19,169.50 ZDRAVLJA OGULIN 81 SABORSKO 19 DOM 1954., 2002. 1,200.00 30 26,116.00 150,450.00 176,566.00 58.00 21.76 125.38 147.14 5,885.53 ZDRAVLJA OZALJ 20 DOM 1987 142.00 5 4,012.00 19,580.00 23,592.00 67.00 28.25 137.89 166.14 4,718.40 ZDRAVLJA OZALJ ŽAKANJE 21 DOM 1948., 1996. 383.00 15 18,000.00 149,900.00 167,900.00 754.00 47.00 391.38 438.38 11,193.33 ZDRAVLJA VOJNIĆ 22 DOM 1950., 1998. 230.00 9 2,510.00 81,259.00 83,769.00 592.00 10.91 353.30 364.21 9,307.67 ZDRAVLJA VOJNIĆ KRSTINJA 23 LJEKARNA 2005 90.00 5 17,229.00 23,192.00 40,421.00 360.00 191.43 257.69 449.12 8,084.20 DUBOVAC 24 LJEKARNA 1965., 2005. 419.00 19 26,662.00 75,398.00 102,060.00 220.00 63.63 179.95 243.58 5,371.58 CENTRALA 25 LJEKARNA 1965., 1998. 147.00 5 5,055.00 24,796.00 29,851.00 40.00 34.39 168.68 203.07 5,970.20 GRGUR NINSKI 26 LJEKARNA 1950 87.00 5 25,527.00 18,000.00 43,527.00 43.00 293.41 206.90 500.31 8,705.40 SLUNJ 27 ZAVOD 1946., 2002. 780.00 70 27,361.00 137,000.00 164,361.00 1,993.00 35.08 175.64 210.72 2,348.01 ZA JAVNO ZDRAVSTVO KA. ŽUPANIJE UKUPNO JAVNI OBJEKTI 57,780.00 3,868,286.00 11,580,492.00 15,448,778.00 1,135,320.00

STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Prilog 3: Topografska karta geotermalnih bušotina na području Karlovačke županije

82 STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

83 ISBN 978-953-55449-4-4