Most Sv.Ivana Elaborat
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
OIB 84458006323 Ovjera nadležnog tijela Broj TD: 15/15 NARUČITELJI: GRAD SLUNJ Trg dr. Franje Tuđmana 12, SLUNJ GRAĐEVINA: MOST SV. IVANA NEPOMUKA U SLUNJU - RASTOKE LOKACIJA: Rastoke KAT. ČESTICA: NAZIV PROJEKTA: KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKI ELABORAT VODITELJ PROJEKTA: mr.sc. Boris Vučić Šneperger, dipl.ing.arh. AUTORI : mr.sc. Boris Vučić Šneperger, dipl.ing.arh. SURADNICI: Ivana Gobac, dipl.ing.arh. Ivo Matić, dipl.ing.arh. VEKTRA d.o.o. Varaždin Direktor: mr.sc. Boris Vučić Šneperger, dipl.ing.arh. Zagreb, studeni 2015. Br.TD. 5/15, studeni 2015. 1 SLUNJ – MOST SVETOGA IVANA NEPOMUKA KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKI ELABORAT S A D R Ž A J SADRŽAJ 1. Uvod 3 2. Pregled zatečenoga stanja 4 3. Snimka zatečenog stanja 6 4. Arhivsko dokumentacijsko istraživanje 7 5. Povijesni razvoj prostora oko mosta Sv. Ivana Nepomuka i povijesni prikazi 22 mosta 5.1. Gradnja mosta 1825. godine 22 5.2. Obnova mosta 1896. godine 28 5.3. Most tijekom 20. stoljeća 30 5.4. O skulpturi sv. Ivana Nepomuka 40 6. Prijedlog smjernica za most Sv. Ivana 45 6.1. Elementi uređenja prezbiterija 75 6.2. Ostali elementi uređenja interieura 83 6.3. Arhitektonski elementi uređenja prostora 92 7. Ostalo - ilustracije 49 Br.TD. 5/15, studeni 2015. 2 SLUNJ – MOST SV. IVANA NEPOMUKA KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKI ELABORAT 1. Uvod 1. Uvod Na poziv Grada Slunja pristupili smo izradi konzervatorske dokumentacije za most Sv. Ivana Nepomuka u Slunju. Arhitektonsku snimku mosta izradili smo u suradnji s firmom Vektra iz Varždina, koji su na terenu odradili trodimenzionalno skeniranje mosta u rujnu ove godine. Nažalost, u vrijeme snimanja je vegetacija bila još poprilično gusta i intenzivna i neki elementi mosta nisu bili u potpunosti vidljivi pa je na snimku načinjena aproksimacija. Arhivski rad u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu nije dao rezultat. Nisu se pronašli nikakvi korisni podaci u vezi mosta u Slunju. Isto tako smo pokušali istražiti materijal u Arhivu u Karlovcu, ali zbog kratkoće vremena koje smo imali na raspolaganju nismo mogli pretražiti sve fondove koji se odnose na Vojnu krajinu. Jedini podatak koji je jasno definirao gradnju mosta je poznat iz Cjelovite topografije karlovačke Vojne krajine (nažalost opet bez navedenog izvora ili dokumenta) a kojega su prihvatili i drugi istraživači. Zahvaljujemo gospodinu Tomi Butini iz Slunja koji nam je ustupio nekoliko lijepih fotografija mosta koje pokazuju kako je područje Rastoka i Slunja izgledalo tijekom zadnjeg stoljeća u kojem je most sv. Ivana Nepomuka imao značajnu ulogu u organizaciji prostora na ušću Slunjčice u Koranu. Br.TD. 5/15, studeni 2015. 3 SLUNJ – MOST SV. IVANA NEPOMUKA KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKI ELABORAT 2. Pregled zatečenog stanja 2. Pregled zatečenog stanja Opći podaci o građevini Opis mosta Most Sv. Ivana Nepomuka izgrađen je preko rijeke Slunjčice između obala Rastoka i Slunja. Hodna konstrukcija mosta položena je preko pet zidanih pilona, u smjeru sjeveroistok – jugozapad. Hodnu plohu mosta od asfalta ograđuje obostrano postavljena ograda od niza vertikalnih stupića povezanih s tri kontinuirane horizontale bojanih u plavu boju. Na istočnoj strani središnjeg pilona (babke) nalazi se zidani dodatak koji predstavlja postament na kojega je postavljena skulptura sveca zaštitnika ovog mosta natkrivena omanjim baldahinom, a na drugoj strani istog pilona postavljen je visoki čelični stup s rasvjetom. S jednog i drugog kraja ograda je izvedena kao zidana od pravilnih kamenih klesanaca koji formiraju ljevak koji utiče u širinu samoga mosta. Sjeverni (sjeveroistočni) kraj mosta je izveden na nižoj visinskoj koti od suprotnog kraja prema Slunju. Visinska razlika jednog i drugog kraja mosta je 3,43 metara, a što je posljedica uspona na samoj prometnici. Hodna ploha presvučena je asfaltom čija se površina blago povija prema rubovima mosta. Ograda mosta je načinjena od vertikalnih dvostrukih L profila koji su spojeni zakovicama, i na koje su postavljene trake plosnog željeza kao ogradne prečke od početka do kraja mosta. Na sredini istočne strane (ograde) mosta postavljeno je proširenje koje se pretvara u postament skulpture Sv. Ivana Nepomuka. Na suprotnoj strani istog pilona postavljen je poligonalni rasvjetni stup, dok je pored njega ostatak drvenog stupa koji je prenosio električne vodove s jedne na drugu stranu Rastoka. Na sjevernom kraju mosta, na strani prema Rastokama, nalazi se proširenje koje je nekada bio dio kolne plohe mosta a danas je radi skraćenja raspona mosta zazidan i pretvoren u prilaz mostu. Na južnom kraju mosta, na strani prema mjestu, nalazi se proširenje koje se nekad nazivalo Struga 1, i nekad predstavljalo mjesto okupljanja stanovnika. Isto tako jedan raspon mosta je u obnovi mosta zazidan i pretvoren u pješački prostor pred mostom. 1 1 http://www.hazud.ch/2011/04/kratki-povijesni-pregled-slunjskog-kraja-stanovnistvo-rjecnik-slunjanizama/ Br.TD. 5/15, studeni 2015. 4 SLUNJ – MOST SV. IVANA NEPOMUKA KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKI ELABORAT 2. Pregled zatečenog stanja Neki podaci o mostu Godina gradnje 1825. godina obnove 1896., pol. 20. st. izvorna duljina mosta 74, 80 m – raspon na sedam nosivih pilona današnja duljina mosta 62,48 m raspon na pet nosivih pilona hodna ploha položena u smjeru sjeveroistok - jugozapad dužina hodne plohe 64,22 m širina hodne plohe 6,0 m nagib hodne plohe 5,2% odnosno 3,02⁰ visinska kota ulaza na most (Rastoke) 234,05 m nm visinska kota izlaza s mosta (Struga) 237,48 m nm visine pilona od 6,85 do 9,40 m visina ograde 1,0 m (mjereno od asfaltne plohe) „Postojeće stanje 2 Čelična nosiva konstrukcija sastoji se od glavnih nosača I profila (4 kom. postavljena u uzdužnom smjeru h=800 mm) preko kojih su poprečno postavljeni čelični nosivi „Zores“ profili. Ograda mosta izvedena je od plošnog i kutnog željeza. Most je danas zatvoren za svaki kolno – pješački promet zbog oštećenja i dotrajalosti. Održavanje mosta je bilo potpuno zanemareno,, pogotovo od kada su izgrađeni novi slunjski mostovi (1955.- 60- g.), te se njegovo današnje stanje može pripisati djelovanju zuba vremena. Oštećenje je bnilo pospješeno prolazom teških vozila i tenkova za vrijeme srpske okupacije od 1991.-95. g. Kolovozna površina koju čini asfalt i betonksa ispuna, jako je oštećena i na nekoliko mjeta vide se potpuno korozijom izjedeni „Zores“profili. Pretpostavlja se da su i I profili zbog zuba vremena dotrajali i nisu više sigurni za korištenje. Ograda je deformirana i ne zadovoljava sigurnosne norme. Kip sv. Ivana Nepomuka nije na izvornom mjestu, tj. nalazi se u dvorištu crkve. Kameni stupovi obrasli su u raslinjstvo. “ 2 Tekst iz Idejnog rješenja rekonstrukcije starog mosta preko Slunjčice, 1995. g. autor: Stjepan Roščić, dipl.ing.građ. Br.TD. 5/15, studeni 2015. 5 SLUNJ – MOST SV. IVANA NEPOMUKA KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKI ELABORAT 3. Snimka zatečenog stanja 3. Snimka zatečenog stanja 3.1. Tlocrt mosta 3.2. Uzdužni presjek D-D 3.3. Poprečni presjek A-A 3.4. Pogled B-B 3.5. Poprečni presjek C-C 3.6. Poprečni presjek E-E 3.7. Poprečni presjek F-F 3.8. Pogled s jugozapada Br.TD. 5/15, studeni 2015. 6 SLUNJ – MOST SV. IVANA NEPOMUKA KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKI ELABORAT 4. Arhivsko-dokumentacijsko istraživanje 4. Arhivsko-dokumentacijsko i povijesno istraživanje Na utoku rijeke Slunjčice u Koranu, na predjelu bogatim vodom i slapovima tijekom povijesti se formirala naseobina specifičnih karakteristika. Predio je nazvan Rastoke. O važnosti ovog dijela svjedoči i gradnja utvrde koja je kontrolirala ovo područje. Na ovom području su se križali povijesni putovi. Od sjevera je vodio put preko Krnjaka, Veljuna, Gornjeg taborišta, na Rastokama je prelazio Koranu, te pored utvrde Slunj nastavljao dalje prema Rakovici, Drežniku i dalje na jug. Od strane Tounja (Kukače) put je vodio preko Primišlja do starog naselja Slunj 3, te preko Rastoka i pored utvrde spajali s već spomenutim putom za Rakovicu ili dalje prema Bosni (Cazin). Put koji se od Primišlja direkno spuštao prema Rastokama prelazio je mostom Sv. Ivana Nepomuka, a iz naselja Slunj se put spuštao preko i danas postojećeg mosta podno frankopanske utvrde i spajao s glavnim putem prema jugu. Rastoke su bile zanimljive zbog mlinova, te ubiranja raznih poreza i mostarine za prolaz robe koje je naplaćivao feudalac (Frankopani, poput modruške, frankopanske ceste na kojoj su ubirali tridesetnicu), a u naselju (Slunju) se održavala prodaja robe na koju su se opet naplaćivala daća. Mostovi preko Korane, i preko Slunjčice su dio prometnog tkiva grada, te su tu bili, gotovo bismo mogli reći, oduvijek. Srednjovjekovna državina Frankopana, ne samo slunjske grane, nego i ostalih odvjetaka, nastojala je organizirati prostor od zaleđa Dalmacije uključujući sjevernu Hrvatsku i zapadnu Slavoniju u snažnu formaciju s razvijenom trgovinom, prometom i feudalnim ustrojem. Nažalost, osmanlijska ugroza je krajem 15. a pogotovo u 16. stoljeću značajno utjecala na promjenu rubnih frankopanskih prostora u krajeve kojima je primarna vojna funkcija obrane. Tada i sama kraljevina stupa na scenu organizirajući obranu rubnih prostora monarhije u Vojnu krajinu u kojoj se gotovo gubi ekonomski i privatni značaj. Tijekom slijedećih tristotinjak godina će ovaj prostor biti organiziran po vojnom ustroju, kako bi danas rekli – kao granični prijelaz, a tek nestankom ratnih opasnosti s istoka krajem 17. i početkom 18. stoljeća se na ovom prostoru može organizirati kakav-takav mirnodopski život Tako promjene u razvoju grada Slunja pratimo na povijesnim grafikama i prikazima od sedamnaestog stoljeća, te katastarskim kartama od polovice osamnaestog stoljeća, pa sve do