Zagrebačka Sinagoga
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Rad. Inst. povij. umjet. 23/1999. (121–148) S. Kne`evi}: Zagreba~ka sinagoga Snje{ka Kne‘evi} Institut za povijest umjetnosti Zagreba~ka sinagoga Izvorni znanstveni rad – Original scientific paper predan 10. 4. 2000. Sa‘etak Zagreba~ka sinagoga, izgra|ena 1867. a sru{ena 1941.–1942. go- grade u srednjoeuropskim gradovima. Prikazu sinagoge prethodi dine, istaknuti je spomenik romanti~nog historicizma u Zagrebu. Pro- ekskurs u povijest ‘idovske sakralne arhitekture i kultne prakse, kojim jektirao ju je Franjo Klein (1828.–1889.) prema uzoru na sinagogu u se ‘ele nazna~iti arhitektonske i simboli~ke odrednice ‘idovskih sve- Be~u (1856.–1858.) Christiana Friedricha Ludwiga von Förstera ti{ta – hrama i sinagoge – te skica o polo‘aju @idova u Hrvatskoj od (1797.–1863.), koja je bila prototip za sinagogalnu arhitekturu u njihova naseljavanja krajem XVIII. i po~etkom XIX. stolje}a do iz- Habsbur{koj monarhiji i u drugim europskim sredinama. Arhitek- gradnje sinagoge, o povijesti ‘idovske zajednice u Zagrebu te pripre- tonskim oblikovanjem, stilom i simbolikom pripada tipu neoislam- mama za gradnju sinagoge. skih (maurskih) sinagoga {to se od pedesetih godina XIX. stolje}a Zagreba~ka sinagoga sagra|ena je 1867. godine, {ezdeset i nazna~iti konstante koje odre|uju ‘idovska sveti{ta, a po- jednu godinu poslije osnutka @idovske op}ine u Zagrebu tom i razli~iti elementi memorije koje zaziva sinagoga u raz- (1806.), a prije nego {to su @idovi zakonski stekli puna gra- doblju historicizma, kada se potvr|uje reprezentativnim iz- |anska prava u Hrvatskoj (1873.). Sru{ena, to~nije, razarana gledom i monumentalnim mjerilom i kao svaka gra|evina u je od listopada 1941. do svibnja 1942. u doba Nezavisne to doba mora svoju funkciju i zna~enje izraziti stilom, od- Dr‘ave Hrvatske, u jeku nacisti~kog i usta{kog genocida nad nosno utemeljiti svoj identitet na povijesnim odrednicama @idovima. (1, 2, 3, 4, 5) svoje vrste. Zagreba~ka sinagoga nikada nije bila predmetom nekog mo- nografskog znanstvenog prikaza, iako ju je spominjao niz autora koji su se bavili razvojem Zagreba i njegovom arhi- Hram – sinagoga tekturom XIX. stolje}a, napose graditeljem Franjom Kleinom, 1 projektantom sinagoge. U povodu sto devedesete obljetni- Hram i sinagoga – dva tipa trajnog sveti{ta {to ih zna ‘idov- ce osnutka @idovske op}ine Zagreb godine 1996. i u povodu stvo – razlikuju se povijesnim, vjerskim, kulturnim i arhitek- sto tridesete obljetnice posve}enja sinagoge godine 1997. tonskim odre|enjima. Hram (bet ha-mikda{) nastaje i nestaje odr‘ana je u Zagrebu izlo‘ba Zagreba~ka sinagoga – re- sa ‘idovskim kraljevstvom i njegovim politi~kim i religioz- 2 liquiae reliquiarum. Ona je poticaj za ovaj tekst. Zasnovan nim sredi{tem Jeruzalemom. Hram je sredi{nje nacionalno je na arhivskom istra‘ivanju i analizi nekoliko povijesnih sveti{te, sa ‘rtvenim ritualom, koji odr‘ava hijerarhijski or- fotografija, korpusa nacrta povezanih s naumima preinaka ganizirano sve}enstvo. Njegova je svetost najvi{a i vje~na, 3 sinagoge u prvoj polovici XX. stolje}a, sa~uvanih arhitek- jer ga je, prema Bibliji, stvorio i posvetio Bog kao svoje bora- tonskih fragmenata, najposlije i na kompjutorskoj rekonstruk- vi{te me|u izabranim narodom. U svim fazama svog postoja- 4 ciji sinagoge izra|enoj za izlo‘bu 1996. godine. Karakter nja i preobrazbama, od sredine X. st. pr. Kr. do 70. godine, dokumentacije – dodu{e relativno zadovoljavaju}e s obzi- kada je razoren, Hram je veli~ajna gra|evina: sredi{te gole- rom na sa~uvanost ili potpun nestanak dokumentacije o sto- mog ogra|enog i utvr|enog kompleksa s teresama, otvore- tinama europskih sinagoga razorenih u holokaustu – ograni- nim dvori{tima i nizom zgrada. Sinagoga, naprotiv, slu‘i po- ~ava mogu}nosti interpretacije i ostavlja neka pitanja bez bo‘nosti op}ine, kehile, oblika zajedni{tva u doba gubitka odgovora. Ipak, i takva kakva jest, ona je dovoljna da zagre- dr‘ave, za babilonijskog su‘anjstva i u dvomilenijskoj di- ba~ku sinagogu uklju~i u povijest umjetnosti i kulture kao jaspori, poslije kona~nog nestanka dr‘avne zajednice. Ona djelo, a ne kao tek uspomenu na njega. je prema Talmudu5 »malo« sveti{te. Nije nadomjestak Hra- Povijesnoumjetni~kom prikazu prethodi ekskurs u povijest ma, nego novi i druk~iji oblik, uvjetovan izmijenjenim poli- ‘idovske sakralne arhitekture i kultne prakse. Njime se ‘ele ti~kim i dru{tvenim prilikama, ponajprije decentralizacijom 121 S. Kne`evi}: Zagreba~ka sinagoga Rad. Inst. povij. umjet. 23/1999. (121–148) 1. Zagreba~ka sinagoga, fotografija Ivana Standla, neposredno 2. Ru{enje zagreba~ke sinagoge od listopada 1941. do svibnja 1942. poslije posve}enja 1867. (Muzej grada Zagreba, Fototeka, 2210) (Muzej grada Zagreba, Fototeka, 16959) 1. Zagreb synagogue, photo by Ivan Standl, immediately after the 2. Destruction of the Zagreb synagogue from October 1941 until consecration in 1867 (Zagreb Town Museum, photo archives, May 1942 (Zagreb Town Museum, photo archives, 16959) 2210) kulta i obredom kojim se Bogu vi{e ne slu‘i ‘rtvovanjem, Veliki (37.– 4. pr. Kr.). Taj je hram godine 70. razoren i spa- nego kultom zakona sadr‘anih u Tori,6 dokumentu saveza s ljen u doba rimskog cara Vespazijana, nakon sloma prvog Bogom. Umjesto njegova otjelotvorenja, Plo~ama Zakona ‘idovskog ustanka (66. do 70.). Godine 71. Vespazijan i nje- pohranjenima u Zavjetnom kov~egu u Svetinji nad svetinja- gov vojskovo|a Tit, kasniji car, pokazivali su oplja~kane ma hrama, sinagoga sadr‘i zapis zakona na prenosivim svici- dragocjenosti Hrama, tako rasko{an sedmokraki svije}njak, ma. Kult i ritual povezan za sinagogu ne pretpostavljaju neki menoru,8 u svom trijumfu u Rimu, koji je ovjekovje~en Tito- odre|eni prostorni oblik, nego samo izolirano mjesto za gru- vim slavolukom. Ostatke Drugoga hrama dao je nakon dru- pu koju ~ini najmanje deset odraslih mu{karaca (minjan), gog ‘idovskog ustanka (132.–135.) pod vodstvom legendar- koncentriranih u pobo‘nosti. Stoga se njezin arhitektonski nog vo|e [imuna Bar Kohbe ukloniti rimski car Hadrijan, oblik u razdoblju njezina duga postojanja mijenjao u skladu koji je preimenovao provinciju Judeju u provinciju Siriju- sa ‘ivotnim prilikama u kojima su @idovi ‘ivjeli u najrazli~i- Palestinu, a Jeruzalem u Aeliu Capitolinu i zabranio @idovi- tijim sredinama. ma pristup u grad. Na mjestu Hrama godine 135. podignuto je rimsko sveti{te. Taj datum ozna~ava po~etak kona~ne di- @idovska tradicija razlikuje tri pojma hrama. Prvi, izgra|en u 9 Jeruzalemu, na brdu Morija (Cion) za vladavine kralja Salo- jaspore. mona (oko 970. do 931. pr. Kr.) postojao je do 586. pr. Kr., Pojam Tre}ega hrama ve‘e se uz viziju proroka Ezekiela oko kada ga je razorio babilonski kralj Nebukadnecar (604.– 562. 573. pr. Kr., u doba babilonijskog su‘anjstva. To je idealni pr. Kr.) i otjerao @idove u babilonijsko su‘anjstvo.7 hram mesijanskog razdoblja, u kojem }e biti obnovljeno iz- raelsko kraljevstvo i Hram, te uspostavljeno kraljevstvo Bo‘- Pojam Drugoga hrama svodi se na obnovljeno sveti{te, koje 10 je od 520. do 515. pr. Kr. izgradio Zerubabel nakon povratka je. Posrijedi je utopijska rekonstrukcija Prvoga hrama, koji @idova iz babilonijskog su‘anjstva, po{to im je perzijski kralj je Ezekiel poznavao. Kir naredio povratak i obnovu Hrama, te na rasko{nu obnovu Pisani izvori ne govore o izgledu i stilu Hrama, ali opisuju Zerubabelova hrama, koju je od 20. do 19. pr. Kr. izveo Herod njegov polo‘aj unutar hramskog kompleksa, unutra{nji ras- 122 Rad. Inst. povij. umjet. 23/1999. (121–148) S. Kne`evi}: Zagreba~ka sinagoga 3. Unutra{njost sinagoge, fotografija Ivana Standla, 1880. (list iz al- 4. Ru{enje zagreba~ke sinagoge od listopada 1941. do svibnja buma Slike Zagreba~kog potresa od studenog 1880.; Muzej grada 1942., Fotografija Tihomila Stahuljaka (Uprava za za{titu spo- Zagreba, Fototeka, 4854) meni~ke ba{tine Ministarstva za kulturu RH, Zagreb, Fototeka, 3. Synagogue interior, photo by Ivan Standl, 1880 (a leaf from the 524) album Pictures of the Zagreb Earthquake of November 1880; Zagreb 4. Destruction of the Zagreb synagogue from October 1941 Town Museum, photo archives, 4854) until May 1942, photo by Tihomil Stahuljak (Croatian Ministry of Culture’s Board for Protection of Monumental Heritage, Zagreb, photo archives, 524) pored, dimenzije, dekor i kultne predmete, te skupocjenu U otvorenom dvori{tu hrama bili su oltar za ‘rtve paljenice, gra|u u kojoj su ostvareni. Tu~ano more – umivaonik za sve}enike postavljen na dva- Salomonov je hram prema Bibliji djelo Bo‘je. Sam mu je naest volova, te deset prenosivih umivaonika za pranje mesa Jahve diktirao plan: dimenzije, raspored, opremu i njezin ‘rtava. S tri strane hram je okru‘en trokatnom dogradnjom razmje{taj. pridodanom vjerojatno kasnije. Unutra{nji raspored Hrama poziva se na Sveti {ator, prenosi- Zerubabelov hram, podignut na ru{evinama Prvoga hrama, vo sveti{te {to ga je na putu iz Egipta podigao Mojsije, tako- zacijelo je slijedio njegov tlocrt i ponovio unutra{nji raspo- |er prema Jahvinim uputama.11 [ator je imao dvije prostori- red. Njegova je Svetinja nad svetinjama, debir, bila prazna je: Svetinju nad svetinjama, u kojoj je pohranjen Zavjetni jer je pri razaranju Prvoga hrama nestao Zavjetni kov~eg s kov~eg (aron ha-berit), u njemu Plo~e Zakona (luhot) s De- Plo~ama Zakona, a u hekalu nije bilo deset svije}njaka, nego set zapovijedi (aseret ha-diberot, dekalog), a sa strana su mu samo menora. U dvori{tu nije bilo Tu~anog mora, a pred bila dva kerubina. Zavjesom je odijeljen od glavne dvorane predvorjem Jahina i Boaza. I Herodov hram, ure|en podjed- sa stolom za prinesene hljebove, kadionim ‘rtvenikom, me- nako u znaku samopotvrde kralja Judeje kao i zazivanja ve- norom i vje~nim svjetlom (ner tamid). U dvori{tu je bio ‘r- li~ine i ugleda Davidova i Salomonova carstva, zadr‘ava tro- tvenik za ‘rtve paljenice i bron~ani umivaonik.