PROSTOR 17 [2009] 1 [37]

ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT

Znanstveni prilozi Scientific Papers

64-77 Dragan Damjanoviæ Djelovanje arhitekta Franje Kleina Franjo Klein’s Architectural Activities u Varaždinsko-ðurðevaèkoj pukovniji within the Varaždin and Ðurðevac (1851.-1859.) Regiment (1851-1859)

Izvorni znanstveni èlanak Original Scientific Paper UDK 72.035:721(497.5 Varaždin/Ðurðevac) Klein. F.”18” UDC 72.035:721(497.5 Varaždin/Ðurðevac) Klein. F.”18”

SVEUÈILIŠTE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF , FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 17 [2009] 1 [37] 1-210 1-6 [2009] Sl. 1. F. Klein: Glavno proèelje molvarske crkve, današnje stanje Fig. 1 F. Klein: Main facade of the Molvar church, present state Znanstveni prilozi | Scientific Papers 17[2009] 1[37] PROSTOR 65

Dragan Damjanoviæ

Sveuèilište u Zagrebu Filozofski fakultet Faculty of Philosophy Odsjek za povijest umjetnosti Department of Art History HR − 10000 Zagreb, I. Luèiæa 3 HR − 10000 Zagreb, I. Luèiæa 3

Izvorni znanstveni èlanak Original Scientific Paper UDK 72.035:721(497.5 Varaždin/Ðurðevac) Klein. F.”18” UDC 72.035:721(497.5 Varaždin/Ðurðevac) Klein. F.”18” Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.04 − Povijest i teorija arhitekture 2.01.04 − History and Theory of Architecture i zaštita graditeljskog naslijeða and Preservation of the Built Heritage Humanistièke znanosti / Znanost o umjetnosti Humanities / Science of Art 6.05.01 − Povijest umjetnosti 6.05.01 − Art History Èlanak primljen / prihvaæen: 17. 3. 2009. / 8. 6. 2009. Article Received / Accepted: 17. 3. 2009. / 8. 6. 2009.

Djelovanje arhitekta Franje Kleina u Varaždinsko-ðurðevaèkoj pukovniji (1851.-1859.) Franjo Klein’s Architectural Activities within the Varaždin and Ðurðevac Regiment (1851-1859)

Bjelovar Bjelovar Klein, Franjo Klein, Franjo Molve Molve romantizam Romanticism Rundbogenstil Rundbogenstil

Èlanak govori o radu arhitekta Franje Kleina u Graðevnom odjelu Varaždinsko- The article focuses on the analysis of architectural elements of the buildings -ðurðevaèke pukovnije u Bjelovaru 1851.-1859. Na osnovi oblikovne analize which could have been built by the architect Franjo Klein during his service at pokušava se istražiti koje je graðevine u tome razdoblju projektirao. Pripisane the Building Department of the Varaždin and Ðurðevac regiment in Bjelovar in su mu kuæa prvog majora, kuæa poboènika i pukovnijski zatvor. Jedini izvorima 1851-1859. Designs for three buildings have been ascribed to Klein. The only potvrðen njegov projekt iz razdoblja rada u Bjelovaru jest župna crkva u Mol- design confirmed by archival sources is the parish church in Molve, an im- vama, jedan od najvažnijih primjera Rundbogenstila u hrvatskoj sakralnoj portant example of Rundbogenstil in church architecture of the Romanticist arhitekturi romantizma. period. 66 PROSTOR 1[37] 17[2009] 64-77 D. DAMJANOVIÆ Djelovanje arhitekta Franje Kleina… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

UVOD ner (graðevinski crtaè) pri institucijama Vojne krajine,2 te da je u tome razdoblju projektirao INTRODUCTION župnu crkvu u Molvama,3 katolièku kapelu u Voæarici kod Novske, pravoslavnu crkvu u Vlahoviæu na Baniji i kupolu zvonika pravo- slavne crkve u Petrinji.4 To je razdoblje njego- ve djelatnosti bilo, meðutim, gotovo potpuno nepoznato, a djelomice i krivo interpretirano pa je osnovna namjera ovoga teksta obraditi prvo razdoblje Kleinova rada u Hrvatskoj, i to na osnovi novih pronaðenih, ponajprije ar- hivskih, podataka.

ZAPOŠLJAVANJE FRANJE KLEINA U VARAŽDINSKO-ÐURÐEVAÈKOJ REGIMENTI 1851. FRANJO KLEIN’S EMPLOYMENT IN THE VARAŽDIN AND ÐURÐEVAC REGIMENT IN 1851 Franjo Klein roðen je u beèkoj evangelièkoj obitelji 1828. godine. Obrazovanje je najprije zapoèeo kod graditeljno-kamenotesarskog odbora grada Beèa,5 a potom je kratko i nere- dovito studirao na arhitektonskoj školi Aka- demije likovnih umjetnosti u istome gradu.6 U njegovim je nekrolozima istaknuto da je potom uèio kod arhitekta Augusta Siccarda von Siccardsburga,7 no na kojim je toèno nje- Franju Kleina hrvatska je povijest umjetno- govim graðevinama radio, nije, na žalost, sti veæ postavila u ulogu jednog od najvažnijih specificirano. Nesumnjivo se radilo o zahtjev- naših arhitekata druge polovice 19. stoljeæa. nijim gradnjama, buduæi da je veæ pri prvim Bez ikakve sumnje radi se o kljuènoj osobi svojim projektantskim zadacima u Vojnoj kra- hrvatskoga ranog historicizma − romantizma, jini (kao što je crkva u Molvama) Klein poka- o projektantu koji je unio u onodobnu hrvat- zao zavidne sposobnosti. Siccardsburg je s sku arhitekturu novu, visoku kvalitativnu ra- Eduardom van der Nüllom, svojim dugogo- zinu. Njegova biografija, usprkos tomu, još dišnjim suradnikom, jedna od kljuènih osoba uvijek nije ni približno cjelovita, što se ponaj- poèetaka romantizma u arhitekturi prijestol- prije može objasniti time da je poslije, u doba nice Monarhije, tako da je Klein imao prilike visokog historicizma, pao u drugi plan povrat- novi arhitektonski jezik, koji je poèeo potiski- kom sa školovanja prve generacije akademski obrazovanih arhitekata. 1 Dobroniæ, 1983: 93-98; Maruševski, 1993: 107-123; Dio Kleinova opusa koji je najbolje istražen, Bedenko, 2000.a: 87-99 jesu, dakako, njegova djela u Zagrebu, što se 2 Dobroniæ, 1983: 60 ponajprije može zahvaliti èinjenici da je za- 3 Kleinovo autorstvo crkve u Molvama prva je otkrila grebaèki arhiv vrlo dobro saèuvan i omoguæuje Anðela Horvat (Horvat, 1962: 542). O tome i u: Dobroniæ, 1962: 99. prilièno detaljan uvid u povijest onodobne 4 Nikolajeviæ, 1987: 216, 218 zagrebaèke arhitekture. U glavnom je hrvat- 5 Dobroniæ, 1983: 60 skom gradu ostavio 38 znaèajnijih ostvarenja, Dobroniæ, meðu kojima su i pravoslavna crkva (1865.- 6 1983: 87 7 Dobroniæ, 1983: 87; *** 1889.a: 3; *** 1889.b: 2; *** 1866.; izgled veæim dijelom promijenjen Bo- 1889.c: 2 lléovim intervencijama 1899. i 1913.-1914.), 8 HDA, Fond br. 444, VÐGP, Kutija br. 144, Monath acte, sinagoga (1866.-1867.; srušena 1941.), vila studeni 1849. − listopad 1852., Monath-Tabelle für den Pongratz u Mikuliæima (1868.), zgrada Hr- Monath Juny 1851. vatskoga glazbenog zavoda u Gunduliæevoj 9 Dobroniæ, 1983: 60. Autorica prenosi podatke iz dije- (1875.; u suradnji s Jankom Nikolom Graho- la zagrebaèkog novinstva koje navodi ovaj pogrešni datum 1 preseljenja u èlancima u povodu Kleinove smrti [*** 1889. rom) i druga. a; *** 1889.b]. Prva njegova djela u Zagrebu datiraju, meðu- 10 Dio novina takoðer potvrðuje arhivske izvore i isprav- tim, tek iz 1862. godine i s njima ne zapoèinje no navodi kako je Klein došao u Zagreb 1851. *** 1889.c: 2. U dijelu literature takoðer je ispravno navedena 1851. go- Kleinov opus u Hrvatskoj. Veæ je ranija litera- dina kao godina doseljenja [Bedenko, 2000.a: 87]. tura ustanovila, naime, kako je prije radio 11 Njemaèki pojam Maurerpolier preveden je u ovom kao Maurerpolier (zidarski palir) i Bauzeich- tekstu kao zidarski palir. Znanstveni prilozi | Scientific Papers Djelovanje arhitekta Franje Kleina… D. DAMJANOVIÆ 64-77 17[2009] 1[37] PROSTOR 67

vati dotad dominantan barokni klasicizam, èanin, civilni zidarski palir Joseph Suhl.12 Ci- usvojiti na vrlo kvalitetnim izvorima. vilna uprava Vojne krajine odluèila se ipak za Kljuèan novi podatak iz Kleinove biografije koji Kleina, što jasno pokazuje kako su veæ tada nam otkrivaju arhivski izvori, a koji æe nesum- uoèene njegove kvalitete. njivo pripomoæi u razumijevanju njegovih Nakon provedenog natjeèaja Klein je veæ slje- projektantskih sposobnosti, jest èinjenica da deæi mjesec, u lipnju 1851.,13 došao u Bjelovar je prije doseljenja na krajiško podruèje radio, i poèeo raditi pri graðevnom uredu pukovnije. zasad je još uvijek nepoznato koliko dugo, kao U ovome je gradu, naime, Varaždinsko-ður- graðevinski crtaè (Bauzeichner) pri gra ðevnom ðevaèka, kao i Varaždinsko-križevaèka pu- uredu obitelji Lichtenstein u Beèu.8 Radi se o kovnija, imala svoje sjedište još od 1758. go- jednoj od najbogatijih i najvažnijih velikaških dine.14 I nakon preureðenja uprave u Krajini obitelji Monarhije, koja je imala tako velike i 1786. Bjelovar je zadržao ulogu sjedišta ovih brojne posjede da je morala osnovati vlastiti dviju pukovnija15 te æe se takva situacija odr- graðevni ured. U ovoj je instituciji nesumnjivo žati sve do njihova pripojenja banskoj Hrvat- Sl. 2. F. Klein (?): Kuæa 1. majora, Bjelovar, glavni trg, nadopunio znanja steèena kod Siccardsburga, skoj 1871. godine i pretvaranja ovog teritorija 1855.-1856. a možda je upoznao i neke druge projektante u Bjelovarsko-križevaèku županiju. Varaždin- Fig. 2 F. Klein (?): House of Sergeant Major, Bjelovar, koji su ga usmjerili prema romantièarskom sko-ðurðevaèka pukovnija obuhvaæala je kra- main square, 1855-1856 arhitektonskom obli kovnom jeziku. jiško podruèje Podravine, od Peteranca do Što je Kleina nagnalo na selidbu iz Beèa, ne Pitomaèe, te podruèja nekadašnjega Varaž- može se pouzdano ustanoviti. Sasvim je mo- dinskoga generalata istoèno od Bjelovara. guæe kako je iz Lichtensteinova graðevnog Bila je podreðena, od 50-ih godina 19. stoljeæa ureda otišao kako bi se i sam mogao okušati do ukinuæa, Generalkomandi za Hrvatsku i u projektiranju jer je na prijašnjem radnom Slavoniju u Zagrebu. Na državnoj razini sve mjestu zasigurno bio u položaju nižeg služ- poslove vezane za podruèje Vojne krajine, pa benika, koji mu nije omoguæavao veæu krea- tako i spomenute pukovnije, od 1850-ih nad- tivnost ili samostalnost. ziralo je beèko Ministarstvo rata (Kriegsmini- sterium). Iako dio ranije literature navodi kako je u Hrvat- sku došao veæ 1850.,9 zasad se u arhivskim Da je prvih osam godina svojega života u Hr- spisima pojavljuje samo 1851. godina kao vrije- vatskoj Klein proveo radeæi u Bjelovaru, bilo me preseljenja.10 Arhivsko gradivo raznih razi- je dosad posve nepoznato. Dosadašnja lite- na uprave Vojne krajine omoguæuje nam, nai- ratura navodila je, naime, kako je on nakon me, prilièno jasnu rekonstrukciju Kleinove ‘rad- preseljenja iz Beèa bio zaposlen pri „c. k. voj- ne knjižice’ (no, na žalost, ne i opusa) u prvih nom graditeljnom ravnateljstvu” Generalko- desetak godina njegova boravka u Hrvatskoj. mande u Zagrebu.16 Pri ovoj æe instituciji − toènije reèeno pri Graðevnom odjelu Civilne U svibnju 1851. Klein se javio na natjeèaj za uprave Vojne krajine, nekoj vrsti ministarstva radno mjesto zidarskog palira (Maurerpo- graðevina za vojno podruèje Hrvatske − Klein, lier)11 pri Varaždinsko-ðurðevaèkoj pukovniji. meðutim, naæi zaposlenje tek 1859., dakle Na isti se natjeèaj (raspisan jer je to radno nakon punih osam godina rada pri Varaž- mjesto pri pukovniji napustio dotadašnji palir dinsko-ðurðevaèkoj pukovniji. Johann Martin) javio uz Kleina još jedan Be- Vrlo brzo nakon Kleinova dolaska u Varaž- Sl. 3. F. Klein (?): Kuæa poboènika, Bjelovar, dinsko-ðurðevaèku pukovniju za njezina je glavni trg, izmeðu 1855. i 1859. 12 HDA, Fond br. 444, VÐGP, Kutija br. 144, Monath acte, Fig. 3 F. Klein (?): House of Regimental Adjutant, studeni 1849. − listopad 1852., Monath-Tabelle für den zapovjednika 1852. godine imenovan èovjek Bjelovar, main square, between 1855 and 1859 Monath Juny 1851. koji æe u biografiji ovoga graditelja odigrati 13 Dio izvora navodi da je poèeo raditi 1. 6. 1851. (HDA, kljuènu ulogu − Ignaz (Ignjat odnosno Vatro- Fond br. 444, VÐGP, Kutija br. 144, Monath acte, studeni slav) Èiviæ pl. Rohrski.17 Roðen je u Zagrebu 1849. − listopad 1852., Monath-Tabelle für den Monath 1802. u vojnièkoj obitelji. Plemiæku titulu Sl. 4. F. Klein (?): Zgrada zatvora Varaždinsko- Juny 1851.), dio pak kako je zaposlen 29.6.1851. (OeSta, -ðurðevaèke pukovnije, Bjelovar, 1854.-1861. Kriegsarchiv, Kriegsministerium, Kutija br. 721., 1858. go- stekli su veæ njegov otac i stric, koji je izvoje- Fig. 4 F. Klein (?): Prison building of the Varaždin dina, Abtheilung 21., 12/1−27/3, Dosje 1858., 21A 16−5/5, vao pobjedu u bitki kod mjesta Rohra 1809., and Ðurðevac regiment, Bjelovar, 1854-1861 dopis Rengelbroda Generalkomandi u Zagrebu, Zagreb, prema kojem æe i obitelj nositi naslov von 12.10.1858.). 18 Jankoviæ Rohr (hrv. Rohrski). Bio je izuzetno dobro 14 , 1937: 304 obrazovan − školovao se najprije u Zagrebu, 15 Valentiæ, 1981: 60 Dobroniæ, Maruševski Beden- a potom je završio pravno-politièke znanosti i 16 1983: 60; , 1993: 107; 19 ko, 2000.a: 87 estetiku u Grazu, nakon èega je poèeo služiti 17 Jankoviæ, 1937: 305 na raznim podruèjima i u raznim razinama 18 *** 1865.a: 2 uprave Vojne krajine: pri Zemaljskoj gene- 19 Maruševski, 1994: 510; *** 1865.a: 2 ralkomandi u Zagrebu, u Ogulinskoj i Slunj- 20 20 *** 1865.a: 3 skoj pukovniji te pri Jezeranskoj kompaniji. 21 *** 1865.a: 2-3; Èiviæeve basne (Basne i kratke pripo- Tijekom rada u krajiškoj upravi napisao je i u vesti od razliènih klasièkih spisateljah iz latinskog, fran- Karlovcu 1844. u vlastitoj nakladi izdao ba- cezkog, nemaèkog i našeg jezika skupljene, na novo pre- sne, ilustrirane vrlo kvalitetnim ilustracijama, delane i novimi substvenimi umnožene) ponovno su izda- ne 2003. od strane Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovaèiæ” koje su svojevremeno bile meðu najèitanijim u Karlovcu. knjigama na hrvatskom jeziku uopæe.21 68 PROSTOR 1[37] 17[2009] 64-77 D. DAMJANOVIÆ Djelovanje arhitekta Franje Kleina… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

nu pozvan je u Odjel za Vojnu krajinu (Grenz- abteilung) pri Ministarstvu rata u Beèu, gdje je sudjelovao pri izradi novoga Krajiškoga te- meljnog zakona iz 1850. i norme za novaèenje (Enrollirungsnorme) iz 1852. godine. Boravak u Beèu nije dugo trajao. Nakon što su done- seni najvažniji novi reformski zakoni, Mini- starstvo rata ga je, ponovno zahvaljujuæi nje- govim zaslugama, imenovalo 16. 10. 1852. za obersta i komandanta Varaždinsko-ðurðe- vaèke 6. granièarske pukovnije.23 U povodu Èiviæeve smrti objavljen je 1865. godine u „Agramer Zeitungu” u vidu feljtona nekrolog koji je donio njegovu opširnu bio- grafiju, a u kojem je istaknuto da je on jedan od najveæih ljudi iz povijesti Varaždinsko- -ðurðevaèke pukovnije. Ovaj je epitet stekao ponajprije stoga što je duh Gründerzeita, s kojim se neposredno susreo u Beèu, nastojao u što veæoj mjeri presaditi u hrvatsku provin- ciju i mali glavni grad svoje pukovnije − Bjelo- var. Nove institucije nije imao doduše prilike Sl. 5. Hans Christian Hansen: Daljnji i brz uspon u karijeri Èiviæu je bio osnivati jer mu to naèin uprave Vojne krajine Arsenal austrijskog Lloyda u Trstu omoguæen ponajprije zahvaljujuæi ulozi koju Fig. 5 Hans Christian Hansen: nije dopuštao, no zato je nastojao implemen- Arsenal of the Austrian Lloyd, Trieste je odigrao u revoluciji 1848.-1849. godine, tirati nove ideje u sve sfere javnog života, od kada je bio jedan od važnijih Jelaèiæevih su- gospodarstva do arhitekture. radnika. Koliko je bio blizak tadašnjem hrvat- skom banu, potvrðuje najbolje to što je Jelaèiæ Nedugo nakon što je imenovan zapovjedni- u kolovozu 1848. poslao upravo njega mar- kom Varaždinsko-ðurðevaèke pukovnije, tije- šalu Radetzkom u Milano da moli novac i kom 1853. i 1854. naredio je isušivanje oružje za financiranje hrvatskih trupa.22 moèvara u Podravini gradnjom kanala izmeðu Kalinovca i Sesveta, èime je dobiveno više Za vjernost dvoru i Monarhiji u revoluciji, tisuæa jutara livada. Njemu u èast ovaj je ka- nakon smirivanja situacije dobio je od cara nal poslije prozvan Èiviæevac, a to ime nosi i Franje Josipa I. križ za vojnièke zasluge. U to danas.24 Odmah potom pristupio je poprav- je doba prvi put, èini se, došao i u doticaj s ljanju prometnica koje su zbog revolucije Bjelovarom te Varaždinsko-ðurðevaèkom ostale zapuštene. Popravio je najprije glavnu Sl. 6. Theophil Hansen: Vojno-povijesni muzej pukovnijom, buduæi da je imenovan natpo- cestu u pukovniji, izmeðu Bjelovara i Ður- (Heeresgeschichtliches Museum), Arsenal Beè, ruènikom (Oberstleutnantom) u ovome dijelu 1849.-1856. ðevca, a potom je izmeðu 1856. i 1859. sagra- Vojne krajine. Nije, meðutim, dugo ostao na Fig. 6 Theophil Hansen: Museum of Military History dio poštansku cestu izmeðu Virovitice i Ko- toj poziciji. Zbog svojih organizacijskih spo- (Heeresgeschichtliches Museum), Arsenal , privnice. Tehnièko vodstvo svih ovih radova 1849-1856 sobnosti i dobrog poznavanja stanja na tere- predao je u ruke sposobnoga zapovjednika Josefa Saboliæa, kojega je potpomagao nat- pukovnik Anton Vaberer.25 Osim spomenutih tehnièkih radova ulagao je mnogo i u uspon nacionalne ekonomije i obr- ta, te u razvoj prosvjete i kulture. Upisao je tako oko 220.000 guldena državnog zajma,

22 *** 1865.b: 2 23 *** 1865.b: 2 24 *** 1865.c: 1 25 *** 1865.c: 1; HDA, Fond br. 1190, Varaždinska pješaèka pukovnija br. 16., Kutija br. 2., Povijest pukov- nije 26 *** 1865.c: 1 27 *** 1865.d: 2; HDA, Fond br. 1190, Varaždinska pješaèka pukovnija br. 16., Kutija br. 2., Povijest pukov- nije, List 110/3-4. Povijest pukovnije, koja se èuva u citira- nom fondu Hrvatskoga državnog arhiva, vjerojatno je djelo spomenutog Petra Matiæa. Èini se da u 19. stoljeæu nije bila u cijelosti nikad izdana, osim izvatka koji se odnosi na osobnu povijest samog Èiviæa, a koji je publiciran kroz citi- rani nekrolog u feljtonu „Agramer Zeitunga”. 28 Pisac njegova nekrologa doslovno kaže: „Auch alle anderern unter ihm gebauten oder erheblich renovierten Znanstveni prilozi | Scientific Papers Djelovanje arhitekta Franje Kleina… D. DAMJANOVIÆ 64-77 17[2009] 1[37] PROSTOR 69

od kojih je 150.000 odvojio za stvaranje menu i rijetkom primjeru svjesnog provoðenja Sl. 7. Theophil Hansen: Invalidska kuæa, Lvov, školskog fonda.26 Dao je, nadalje, zapovjed- reformi u arhitekturi u hrvatskom romantiz- Ukrajina Fig. 7 Theophil Hansen: The Invalides House, Lviv, niku Stefanu Sassiæu da izradi kartu pukov- mu koje su se mogle ostvariti ponajprije za- Ukraine nije koju je potom umnožio u Beèu u Försters hvaljujuæi tomu što je Èiviæ u tom trenutku artistischer Anstalltu, a Petru Matiæu povjerio imao u Bjelovaru u graðevinskom odjelu pu- je skupljanje materijala za pisanje povijesti kovnije osobu koja je mogla realizirati njego- pukovnije.27 ve ideje − Franju Kleina. Èini se kako se upravo zahvaljujuæi Èiviæevim PRIJEDLOZI ZA KLEINOV OPUS ambicijama Klein i pretvorio iz pukovnijskoga U VARAŽDINSKO-ÐURÐEVAÈKOJ PUKOVNIJI zidarskog majstora u prvaka hrvatskog ro- PROPOSAL FOR KLEIN’S OEUVRE IN THE mantizma. Pokrenuvši izgradnju nekoliko javnih zgrada za Varaždinsko-ðurðevaèku pu- VARAŽDIN AND ÐURÐEVAC REGIMENT kovniju, Èiviæ mu je osigurao projektantske Meðu brojnim Èiviæevim zaslugama za Varaž- zadatke koji su mu pak omoguæili primjenu, a dinsko-ðurðevaèku pukovniju koje spominje nesumnjivo i daljnje usavršavanje znanja pisac spomenutog nekrologa posebno je is- steèenih u Beèu 40-ih i poèetkom 50-ih godi- taknuta i èinjenica kako je on uveo velike na 19. stoljeæa. promjene u arhitekturi toga podruèja, pre- Ni jedan Kleinov projekt iz razdoblja života i kinuvši s tradicijom gradnji u tzv. Kasernen- rada u Bjelovaru nije, meðutim, saèuvan, stylu.28 Rijeè je o vrlo zanimljivom pojmu, za- buduæi da su graðevinski spisi civilne uprave pravo sinonimu za stilski izraz koji danas Vojne krajine iz toga doba veæim dijelom pro- obièno zovemo baroknim klasicizmom, a koji Sl. 8. F. Klein (?): Središnji dio proèelja kuæe pali. Na osnovi oblikovne analize i sekundar- poboènika, Bjelovar, izmeðu 1855. i 1859. je dominirao hrvatskom arhitekturom, pa i nih izvora s priliènom se sigurnošæu ipak Fig. 8 F. Klein (?): Central section of the facade, veæim dijelom ostatka Habsburške Monarhije, može zakljuèiti koje je graðevine projektirao Adjutant’s house, Bjelovar, between 1855 and 1859 osobito pri podizanju javnih zgrada, tijekom u pukovniji. cijele prve polovice, pa i sredine 19. stoljeæa. Èiviæ je, dakle, oèito svjesno, a nesumnjivo U župnoj spomenici sela Molvi, u kojem je pod utjecajem boravka i rada u Beèu, pristu- Klein realizirao svoje najznaèajnije djelo za − pio reformi, modernizaciji na polju stilskih rada u Bjelovaru crkvu Uznesenja Blažene rješenja za javne zgrade na podruèju svoje Djevice Marije, saèuvano je jedino neposred- pukovnije.29 Radi se o vrlo zanimljivom feno- no svjedoèanstvo da je on izradio mnogo, kako se doslovno navodi, lijepih projekata i lijepih graðevina na podruèju Varaždinsko- Gebäude zeichnen sich durch Zierlichkeit und Eleganz des -ðurðevaèke pukovnije.30 Ne navodi se, na Styls aus und bilden einen gewaltigen Gegensatz zu dem bis dahin befolgten Kasernstyl.” [Takoðer se i sve druge žalost, na koje se konkretno graðevine misli. pod njegovom upravom izgraðene ili uvelike renovirane Kako se, meðutim, u pukovniji tada nije gra- graðevine odlikuju finoæom i elegancijom stila koji pred- dilo izuzetno mnogo (kao ni u velikom dijelu stavlja golemu suprotnost dotad prevladavajuæem kasarn- ostatka Monarhije, buduæi da država nije ra- skom stilu.] *** 1865.d: 2 spolagala prevelikim sredstvima), ono što se 29 Kao u prethodnoj bilješci. gradilo, osobito od strane same pukovnije, 30 AŽM, Liber memorabilium, str. 26. „De Architecto Francisco Klein observationem feci: illus fuisse bonum zasigurno je prepušteno u ruke èovjeka koji theoreticum, non item practicum: ideo, sicut valde pulchra je u tom trenutku u Bjelovaru bio najsposob- plana et multa in ambitu Regiminis ub extus pulchra aedi- niji za projektiranje. ficia, sed intus fini suo non correspondentia fecit…” [„O graditelju Franji Kleinu primijetio sam da bijaše dobar U prilog tezi da je Klein projektirao veæinu, teoretièar, a ne toliko praktièar: zato, koliko je naèinio vrlo ako ne i sve reprezentativnije graðevine podi- lijepe i mnoge planove u krugu Regimente, gdje su vani lijepe zgrade, toliko u svom kraju nije uèinio jednako...”; s gnute u Varaždinsko-ðurðevaèkoj pukovniji latinskog prevela dr.sc. Tihomira Mršiæ.] 50-ih godina 19. stoljeæa govori ponajprije 70 PROSTOR 1[37] 17[2009] 64-77 D. DAMJANOVIÆ Djelovanje arhitekta Franje Kleina… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

èinjenica o sastavu zaposlenih u Graðevnom verozapadnom rubu glavnoga gradskog trga, odjelu u Bjelovaru. Naime, uz zapovjednika a danas je koristi Turistièka zajednica grada Graðevnog odjela (Bauhauptmanna) Franza Bjelovara. Kuæa poboènika na suprotnoj je, Fabritiusa, u ovoj je instituciji radio jedan zi- južnoj strani istoga trga. Nije poznato je li za darski palir31 (Maurerpolier), jedan tesarski Èiviæeve uprave u cjelini iznova sagraðena ili palir (Zimmerpolier), 24 zidarska šegrta (Mau- samo nadograðena odnosno pregraðena. erjunge), 11 tesarskih šegrta (Zimmerjunge), i Pretvorena je poslije u gradsku knjižnicu. 32 1 oficirski službenik (Offiziersdiener). Fabri- Zgrada zatvora sagraðena je na mnogo daljoj tius je, iako je imao èelnu ulogu u pukov- lokaciji, tada na sjevernom rubu Bjelovara, nijskom Graðevnom odjelu, èini se ponajprije na kraju promenade uz cestu koja je vodila vodio upravu nad uredom, buduæi da nije prema Ðurðevcu i mjesnom groblju. Nakon poznato da je išta projektirao. Zidarski je pa- − − što je 1871. godine Varaždinsko-ðurðevaèka lir bio samo jedan Klein te je po svoj prilici pukovnija ukinuta i pripojena novoj Bjelovar- upravo on vodio sve projektantske poslove. sko-križevaèkoj županiji zgrada zatvora pre- Da je Klein bio vrlo sposoban projektant, tvorena je u sud i toj funkciji služi i danas. potvrðuju okolnosti pri javljanju na natjeèaj O gradnji zgrade zatvora saèuvano je najviše za mjesto pri zemaljskoj Generalkomandi u podataka. Pukovnija je od središnjih organa Zagrebu 1858. godine, na kojem je od deset uprave Vojne krajine u Zagrebu zatražila do- aplikanata Klein ocijenjen kao drugi najbolji, puštenje za podizanje novog zatvora 1854. iza inženjera Moritza Palliardija, koji se upra- godine zbog trošnosti stare zgrade. Dozvola vo vratio sa školovanja na Politehnici u Beèu. Najviše je ocjene dobio upravo iz crteža, a je odmah potom i dobivena, no s radovima se nije moglo zapoèeti jer su morale biti naèi- pohvaljeno je da projekte za civilne graðevine 40 izvodi izuzetno dobro, da korektno crta arhi- njene stanovite izmjene na projektima. Sa Sl. 9. F. Klein (?): Detalj rašèlambe središnjeg samom gradnjom zapoèelo se, èini se, tek proèelja kuæe 1. majora, Bjelovar, glavni trg, tekturu i situacije te da dobro sastavlja 41 proraèune troškova gradnje.33 1857. Sljedeæe je godine zatvor veæ dobrim 1855.-1856. dijelom bio sagraðen.42 Èiviæ ga naposljetku Fig. 9 F. Klein (?): Articulation detail of the main Da bi se ustanovilo koje je graðevine Klein facade, Sergeant Major’s house, Bjelovar, main nije uspio posve završiti za svojega uprav- square, 1855-1856 potencijalno projektirao za života i rada u ljanja pukovnijom. Zbog njegove velièine bilo Bjelovaru, treba najprije utvrditi koje je grad- je, naime, dosta problema s financiranjem nje potaknuo Èiviæ. Izvori spominju èetiri zna- gradnje, tako da je tek nakon pripomoæi iz èajne graðevine koje je taj zapovjednik podi- beèke Visoke vojne komande 1860. od 10.000 gao za Varaždinsko-ðurðevaèku pukovniju u forinti43 zgrada tijekom 1861. stavljena u funk- Bjelovaru: kuæu za prvog majora, kuæu za ciju.44 upravne referente, zgradu novog zatvora, te kuæu za poboènika. Prve tri navodi nekrolog.34 Dok se o preostalim zgradama koje je Èiviæ Èetvrta, kuæa za poboènika, fotografirana je u podigao u Bjelovaru nisu mogli pronaæi op- širniji podatci, arhivski spisi jasno svjedoèe Sl. 10. F. Klein (?): Središnji dio glavnog proèelja albumu koji je pukovnija darovala Èiviæu iz zgrade zatvora, Bjelovar, 1854.-1861. zahvalnosti pri njegovu odlasku iz Bjelovara da je projekt za zgradu zatvora stigao upravo Fig. 10 F. Klein (?): Central section of the main facade, 1859.35 Uz kljuèno vojno osoblje pukovnije na iz Graðevnog ureda Varaždinsko-ðurðevaèke prison building, Bjelovar, 1854-1861 dvjema su fotografijama prikazane, naime, pukovnije,45 što je još jedna potvrda o Kleino- dvije bjelovarske zgrade − nesumnjivo naj- važnije njegove graðevinske realizacije u pu- kovniji. Uz kuæu koja se na karti grada iz 1860. 31 Rijeè palir mogla bi se prevesti na hrvatski jezik kao 36 predradnik, no u literaturi se najèešæe ostavlja ovaj germa- naziva kuæom poboènika, u tom je albumu nizam pa je stoga tako uèinjeno i u ovom tekstu. saèuvana i fotografija veæ spomenute kuæe 32 HDA, Fond br. 444, Varaždinsko-ðurðevaèka grani- prvoga majora. Zgrada zatvora nije fotografi- èarska pukovnija, Kutija br. 146, Monath acte, studeni rana jer u tom trenutku još uvijek nije bila 1855. − listopad 1858., Monat Tabelle für den Monat De- završena. cember 1856 33 „Entwerfen der Civil Baupläne gut geübt, zeichnet Usporedbom podataka iz arhivskih, novin- Architectur und Situation rein und correct, verfaßt Voraus skih i drugih izvora s kartama grada Bjelovara Maßen und Kosten Ausweise sehr gut.” [Spretno izraðuje projekte za civilne graðevine, crta arhitekturu i situacije iz 60-ih i 70-ih godina 19. stoljeæa, na kojima uredno i korektno, izraðuje proraèune troškova i materija- se jasno razdvajaju zgrade koje su bile imovi- la vrlo dobro.], OeSta, Kriegsarchiv, Kriegsministerium, na Varaždinsko-ðurðevaèke od onih koje su Kutija br. 721., 1858. godina, Abteilung 21., 12/1−27/3, Do- pripadale Varaždinsko-križevaèkoj pukovni- sje 1858., 21A 16−5/5 ji,37 bilo je moguæe ustanoviti za tri od spome- 34 *** 1865.d: 2 35 Album se nalazio u pukovnijskom muzeju u Bjelova- nuta èetiri sluèaja o kojim se graðevinama ru, a nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije predan je danas radi. Ni karta ni drugi izvori ne otkri- zagrebaèkom Narodnom muzeju. Danas se nalazi u fondu vaju jedino koja je zgrada služila za upravne Hrvatskoga povijesnog muzeja. referente, no možda je pisac nekrologa po- 36 Slukan-Altiæ, 2003: 54 griješio, odnosno možda je mislio na neku 37 Slukan-Altiæ, 2003: 54-56 drugu graðevinu. 38 HDA, Fond br. 434, CUVK, Knjiga br. 111., Kazalo 7. odsjeka, za 1855. A-Mi Kuæa prvoga majora podignuta je izmeðu 39 HDA, Fond br. 434, CUVK, Knjiga br. 113., Kazalo 7. 1855.38 i 1856.39 godine. Smještena je na sje- odsjeka, za 1856. A-L Znanstveni prilozi | Scientific Papers Djelovanje arhitekta Franje Kleina… D. DAMJANOVIÆ 64-77 17[2009] 1[37] PROSTOR 71

vu autorstvu. Projekt æe poslije od strane prvog okruga, te kasarne Franje Josipa na Graðevnog odjela pri zapovjedništvima Vojne istoènom rubu prvog okruga. Na samom pak krajine u Zagrebu i Beèu doživjeti brojne rubu grada, prema jugoistoku niknuo je naj- promjene, osobito što se tièe organizacije veæi vojni kompleks Monarhije uopæe − Arse- unutrašnjih prostorija, stubišta, nekih detalja nal. Unutar Arsenala osobito važan prototip na proèelju i sliènog − buduæi da ga se htjelo za ovaj tip Rundbogenstila bio je Waffenmu- prilagoditi potrebama i donekle pojeftiniti,46 seum (danas Heeresgeschichtliches Museum no veæe se promjene oblikovnog rješenja ne − Vojnopovijesni muzej, 1849.-1856.)48 Theo- spominju. phila Hansena, koji je i u drugim dijelovima Monarhije podigao niz zgrada sliènih stilskih Da je ove tri graðevine: kuæu prvoga majora, odlika (kao npr. invalidsku kuæu u Lvovu, da- kuæu poboènika i pukovnijski zatvor projekti- nas u Ukrajini, 1855.-1860.). Teško je reæi jesu rao Klein, osim veæ navedenih okolnosti go- li na arhitekte po udaljenim dijelovima Mo- vori i èinjenica da su one stilski prilièno srod- narhije djelovale spomenute graðevine same ne ostatku opusa toga graditelja. Rijeè je o po sebi ili su beèka ministarstva 50-ih godi- gradnjama u romantièarskom Rund bogen- na, u doba Bachova apsolutizma i snažne stilu, stilu polukružnog luka, i to spe cifiènoj centralizirane državne uprave, razašiljala po varijanti koju karakterizira mješavina eleme- državi predloške za javne gradnje, koje su nata romanike i gotike te vrlo jak utjecaj sred- onda, s obzirom na lokalne potrebe, arhitekti njovjekovne fortifikacijske arhitekture sjever- u veæoj ili manjoj mjeri modificirali. ne Italije. Za ovu varijantu romantizma u arhi- tekturi talijanska povijest umjet nosti koristi Iz beèkog i monarhijskog romantizma Klein vrlo prikladan termin gotico quadrato ili stile dakako preuzima samo one elemente koje, s castelato.47 obzirom na financijski položaj institucije za koju je u tom trenutku radio, može primijeniti Tijekom 40-ih i 50-ih godina 19. stoljeæa u svojoj arhitekturi − ponajprije površinski Sl. 11. Franz Stanzer: Tlocrt molvarske crkve ovakav tip Rundbogenstila razvio se kao jezik ornamenata. Ostale znaèajke ostvarenja Fig. 11 Franz Stanzer: Ground plan of the Molve svojevrstan državni arhitektonski stil Habs- svojih beèkih suvremenika − težnju za upo- church burške Monarhije. Bezbrojne javne zgrade trebom fasadne opeke i kamena pri gradnji projektirane su u tome stilu: kolodvori, bolni- (tzv. Rohbau tip gradnje) te bogatu dekora- ce, tvornice itd. Tipièan je primjer zgrada tivnost proèelja zbog skupoæe nije mogao pri- tršæanskog Lloyda, rad Hansa Christiana Han- mijeniti u svojoj arhitekturi. Zadržao je tradi- sena, brata Theophila Hansena (1853.). Ova- ciju žbukanih proèelja jer su ona i jeftinija i kav je stilski pristup bio, nadalje, osobito jednostavnija za izvedbu. raširen pri podizanju vojnih graðevina, što se ponajprije može pripisati utjecaju vojnih Sve tri potencijalne Kleinove bjelovarske gra- zgrada koje su niknule u Beèu u prvoj polovici ðevine stilski su vrlo sliène. Velike sliènosti 50-ih godina 19. stoljeæa. U glavnom su gradu pokazuju osobito zgrade za prvoga majora i Habsburške Monarhije podignuta, naime, na- poboènika s bjelovarskoga glavnog trga. Na objema je Klein upotrijebio motiv pravokutne Sl. 12. Friedrich von Gärtner: Tlocrt Ludwigskirche kon revolucije tri velika kompleksa vojarni. u Münchenu Dva su bila smještena uza samo središte gra- atike, s time da je na poboènikovu stanu po- stavio atiku u središte proèelja, iznad natkri- Fig. 12 Friedrich von Gärtner: Ground plan, da − tzv. Roseauerove kasarne sjeverno od St. Ludwig’s Church, Munich venog ulaza, dok je na majorovu postavio dvije pravokutne atike na rubove glavnog 40 HDA, Fond br. 434, CUVK, Kutija br. 114, 1856., GS et proèelja. Slièan motiv susreæemo i u kasnijem 1/6 14, sv. 14-99, Bellovar, Stabsort und Comunität, Regi- stvaralaštvu toga arhitekta, kao na primjer na menst Stockhaus Erbauung, izvještaj Grenz Bau Direktion glavnom proèelju zgrade realke na Stross- (Granièarske graðevne direkcije), br. 496., 30.4.1854. mayerovu šetalištu u Zagrebu (1864.).49 Atike 41 *** 1865.d: 2 obrubljuje na poboènikovoj kuæi s poligonal- 42 Buduæi da je Katolièki list veæ 1858. spominje kao ‘ve- nim, a na majorovoj s pravokutnim fijalama leljepnu’ [*** 1858: 289-290]. koje postavlja i na uglove proèelja poboè- 43 HDA, Fond br. 434, CUVK, Kutija br. 192., 1860., sv. 7-28, br. 133, Dopis K. k. Armee Ober Commando na Lan- nikove kuæe te na središnju atiku na zgradi des General Commando u Zagrebu, Nr. 1095., Beè, suda. Slièan æe motiv poslije takoðer ponoviti 22.3.1860. u svojem stvaralaštvu − na uglovima kuæe 44 Kolaudacija graðevine izvršena je, naime, 1861. HDA, Siebenschein na Preradoviæevu trgu u Zagre- Fond br. 434, CUVK, Knjiga br. 123., Kazalo 8. odsjeka, za bu iz 1870.50 Fijale s lanternama i kruništem 1861. A-K, Natuknica Georger Grenz Regiment na uglovima zgrade za poboènika gotovo su 45 HDA, Fond br. 434, CUVK, Kutija br. 81., 1854., GS identiène sliènom motivu postavljenom na 14−188, dopis Varaždinsko-ðurðevaèke regimente civilnoj upravi Vojne krajine, Bjelovar, 12. 4. 1854., Y 168. uglove pravokutne atike na nerealiziranom 46 HDA Fond br. 434, CUVK, Kutija br. 114, 1856., GS 14- projektu za pregradnju nadbiskupskog dvora 90, Bellovar, Stabsort und Comunität, Stockwerk Auf- u Zagrebu iz 1870., koji je radio zajedno s bauung Jankom Nikolom Grahorom.51 Oblikovno je 47 Perotti, 2002: 19 pak ovaj motiv blizak fijalama koje je Hansen 48 Perotti, 2002: 19 postavio na zgradu Vojnopovijesnog muzeja 49 Maruševski, 1993: 110 u Beèu pa je vrlo vjerojatno (možda i dok je 50 Maruševski, 1993: 112-113 posjeæivao roðake u Beèu) Klein vidio ovu 51 Maruševski, 1986: 149 graðevinu nakon njezina završetka. 72 PROSTOR 1[37] 17[2009] 64-77 D. DAMJANOVIÆ Djelovanje arhitekta Franje Kleina… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Element koji se ponavlja na sve tri zgrade dno svjedoèanstvo o autorstvu projekta i u koje mu se mogu pripisati u Bjelovaru jest i onodobnom novinskom tisku54 i u arhivskim pravokutni nadvoj nad prozorima, koji se jav- izvorima55 jest veæ spominjana župna crkva lja i u njegovoj zagrebaèkoj arhitekturi, kao Uznesenja Blažene Djevice Marije u Molvama npr. na kuæi Bamgärtner (1867.),52 no ovaj (1855.-1862).56 Rijeè je o jednom od najzna- motiv ne može biti atribucijskog karaktera, èajnijih primjera romantièarskoga sakralnog buduæi da je izuzetno èest u onodobnoj arhi- graditeljstva u povijesti arhitekture 19. sto- tekturi, a odraz je snažnog utjecaja kasne go- ljeæa u Hrvatskoj. Istodobno radi se i o jed- tike na romantizam. Slièno se može reæi i za nom od najranijih primjera novoga, tipièno motiv denta koji susreæemo na svim trima historicistièkog pristupa arhitekturi u nas, spomenutim bjelovarskim zgradama. buduæi da se poèela graditi 1855., u doba Kuæa za prvoga majora ima nešto bogatiju kada je još uvijek, osobito u sakralnom gradi- arhitektonsku dekoraciju glavne fasade od teljstvu, prevladavao klasicizam katkad s kuæe poboènika i zgrade zatvora. Prozorski više, a katkad s manje baroknih primjesa. zabati i površine ispod prozora rašèlanjeni su U povijesti arhitekture hrvatskoga dijela Vojne rozetama i florealnim viticama, izvedenim krajine u razdoblju od dolaska na vlast Josipa vjerojatno u terakoti, koju æe Klein takoðer II. (1780.) do njezina razvojaèenja/ukidanja koristiti poslije u svojoj arhitekturi, kako po- (1871./1881.) na selu nije bila podignuta nijed- kazuje primjer Haulikova ljetnikovca uz Mak- na druga graðevina sliène velièine (crkva može simir (1862.-1869.).53 Kuæa za prvoga majora Sl. 13. F. Klein: Glavno proèelje molvarske crkve primiti izmeðu 2300 i 2600 ljudi), èak ni u izmeðu dva svjetska rata specifièna je i po slijepim neogotièkim lukovi- veæini vojnih komuniteta, dakle krajiških gra- Fig. 13 F. Klein: Main facade of the Molve church ma ispod vijenca pravokutnih atika na rubo- diæa.57 I reprezentativnost rje šenja takoðer je in the interwar period vima glavnog proèelja. bez premca. Èinjenica da je patronatstvo nad Dok zgrada za prvoga majora ima plastièki svim župama u Krajini pripadalo vladaru, do- najrašèlanjenije proèelje, zgrada zatvora isti- vela je, naime, do toga da su veæinu projekata èe se monumentalnošæu. S obzirom na prvot- izraðivali inženjeri u državnoj službi, uglavnom nu ulogu zgrade kao zatvora, fascinira repre- u lokalnim gra ðevinskim uredima pri pukov- zentativnost proèelja koja ne zaostaje nimalo nijama. Nije bilo vlastelina koji su putovali po za prethodnim dvjema zgradama na središ- Beèu i drugim gradovima Monarhije i od nekih njem bjelovarskom trgu, koje su bile nami- boljih graditelja naruèivali projekte, kako je to, jenjene višem vojnom osoblju. Kraæim boènim katkada, bio sluèaj u civilnom dijelu Hrvatske. proèeljem okrenuta je prema Promenadi, a Gradnja arhitektonski kvalitetnije crkve u voj- dužim prema ulici koja vodi prema Ðurðevcu. nom dijelu Monarhije stoga je ponajprije ovisi- Rijeè je o vrlo prostranoj jednokatnici sa sute- la o ambicijama trenutnoga lokalnog vojnog renom. Središnji dio proèelja jaèe je rizalitno zapovjednika. Takav je sluèaj i s Molvama − istaknut, dok su rubovi nešto slabije istaknu- svoju velièinu i reprezentativnost tamošnja ti. Boèni rizaliti završeni su trokutastim zaba- crkva duguje iskljuèivo ambicijama veæ neko- tima u koje je upisan širok polukružni luk, liko puta spomenutog pukovnika Ignaza Èiviæa dok je središnja atika pravokutna sa sre- te èinjenici da je on tada imao u pukovniji pro- dišnjim trokutastim dijelom. jektanta visokih sposobnosti − Franju Kleina. Kleinov opus na podruèju Varaždinsko-ður- Zašto je Èiviæ potaknuo i od strane pukovnije ðevaèke pukovnije nesumnjivo ne obuhvaæa materijalno potpomogao ovu gradnju, teško samo spomenute tri graðevine. Èiviæ je, nai- je reæi s obzirom na malenu dostupnost izvo- me, za vrijeme zapovijedanja ovim dijelom ra. Rodom je iz Karlovca, dakle nije bio, ko- Vojne krajine zasigurno potaknuo gradnju liko je poznato, rodbinski povezan s Molva- èitavog niza drugih javnih, a možda i sakral- ma. Vjerojatno je odluèio poduprijeti jedinu nih graðevina i po manjim mjestima. Loša katolièku crkvu u tome dijelu Vojne krajine saèuvanost arhivskoga gradiva onemoguæa- koja je bila središte hodoèasnièkog kulta va, meðutim, detaljnija istraživanja o kojim Blažene Djevice Marije, poveden možda i je graðevinama rijeè. proglašenjem dogme o Bezgrješnom zaèeæu, nakon kojeg je kult Bogorodice intenzivno VRHUNAC KLEINOVA RADA potican od strane Crkve. Moguæe je (to uosta- U VARAŽDINSKO-ÐURÐEVAÈKOJ PUKOVNIJI lom navodi i Èiviæev biograf iz „Agramer Zei- − tunga”) da je podizanjem ove graðevine − je- CRKVA UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE dine župne crkve koja je iz temelja sagraðena MARIJE U MOLVAMA

KLEIN’S BEST ACCOMPLISHMENT 52 Bedenko, 2000.b: 494-495 IN THE VARAŽDIN AND ÐURÐEVAC 53 Maruševski, 1993: 114 REGIMENT − THE CHURCH OF THE 54 L., 1862: 990; *** 1865.d: 2 AŽM, Liber memorabilium, str. 26 ASSUMPTION IN MOLVE 55 56 O crkvi se dosad dosta pisalo: Dobroniæ, 1962: 99; Dobroniæ, 1983: 95-98; Dobroniæ, 1990: 161; Maruševski, Jedino Kleinovo djelo iz prvoga razdoblja nje- 1993: 115, 117; Maruševski, 1994: 510-511; Jalšiæ, 1998: gova stvaralaštva za koje nalazimo neposre- 132-155; Jalšiæ Erneèiæ, D., 2000: 551. Znanstveni prilozi | Scientific Papers Djelovanje arhitekta Franje Kleina… D. DAMJANOVIÆ 64-77 17[2009] 1[37] PROSTOR 73

za njegova upravljanja Varaždinsko-ðurðe- juga Monarhije. Najbliža paralela može se vaèkom pukovnijom − vidio priliku da pokaže naæi u tlocrtu crkve svetoga Ludwiga u Lud- nov, poželjni duh u graditeljstvu, a u skladu s wigstrasse u Münchenu Friedricha Gärtnera romantièarskom težnjom za podizanjem re- (1829.-1844.). Radi se, doduše, o trobrodnoj prezentativnih graðevina koje su trebale za- graðevini, no središnji prostorni korpus ove mijeniti i zasjeniti crkve ’kasarnskog’ stila.58 crkve prilièno snažno asocira na rješenje koje Koliko je Èiviæ bio vezan za gradnju ove crkve, je Klein primijenio u Molvama. Ne treba èuditi svjedoèi i èinjenica da temeljni kamen nije da je Klein vjerojatno posegnuo za ovim mün- postavljen na crkveni god − Uznesenje Bla- chenskim uzorom − Gärtnerova je crkva za žene Djevice Marije, kada u Molve dolaze povijest srednjoeuropske arhitekture 19. sto- hodoèasnici pokloniti se srednjovjekovnoj ljeæa jedan od najutjecajnijih predložaka. skulpturi Bogorodice, veæ dva tjedna ranije, Rijeè je o graðevini koja je nesumnjivo i naj- zaslužnija za èinjenicu da se 31. srpnja 1855., na dan Svetoga Ignacija Rundbogenstil Sl. 14. Ferdinand Wilhelm Holz: Projekt za proèelje Loyole, èije je ime ovaj pukovnik nosio.59 pretvorio u dominantan stil sakralne arhitek- crkve, oko 1850. ture ovoga podruèja u razdoblju od 30-ih do Fig. 14 Ferdinand Wilhelm Holz: Design for the main Molvarska crkva danas je nesumnjivo najzna- kraja 60-ih godina 19. stoljeæa. facade of the church, c. 1850 èajniji primjer Rundbogenstila u hrvatskoj sakralnoj arhitekturi. Rješenjem joj je prije Na molvarskoj crkvi stilski prevladava neoro- parirala jedino zagrebaèka crkva svetog Pe- manika, odnosno Rundbogenstil, no javljaju tra u Vlaškoj, koja je pri obnovi 20-ih godina se i pojedini neogotièki elementi, kako u de- 20. stoljeæa izgubila dio svojega izvornog iz- taljima rašèlambe tako i u opæenitom ustroj- gleda, te donekle dvije, veæ spomenute, stvu proèelja − naglašavanjem njegova ver- zagrebaèke graðevine Franje Kleina: pravo- tikaliteta. I zvonik i cijelo glavno proèelje slavna crkva i sinagoga. Kvaliteta njezine molvarske crkve izuzetno su visoki u uspo- arhitekture fascinira ukoliko se usporedi s redbi sa širinom graðevine. Dojmu visokih podatcima o relativno oskudnom Kleinovu proporcija pridonose i rješenja prozora, oso- arhitektonskom obrazovanju i s èinjenicom bito izuzetno visoki prozori prizemlja ‘nar- da je taj graditelj u trenutku dolaska u Va- teksa’, odnosno korskoga prostora crkve. raždinsko-ðurðevaèku pukovniju bio veoma Rašèlamba proèelja molvarske crkve, osobito mlad − bilo mu je tek 23 godine, a u tre nutku glavnoga, bila je prije mnogo bogatija nego kad je projektirao molvarsku crkvu − 28. Na- danas. Kako nam svjedoèe fotografije sa- ravno da te okolnosti otvaraju cijeli niz pi- èuvane u molvarskom župnom uredu, da- tanja, ponajprije: je li moguæe da se Klein našnje pomalo nelogièno rješenje glavnoga oslonio na neèiji tuði projekt? Buduæi da su portala, pokraj kojeg stoje dvije lezene zavr- Èiviæ i mještani Molva poèeli podizati crkvu šene slijepim fijalama, bilo je uokvireno i s na vlastitu inicijativu, bez ièijih posebnih gornje strane nekom vrstom arhitrava rašèla- dozvola, što æe im poslije zadati velike pro- njenog križolikim èetverolistima. Osim na bleme pri pokrivanju financijskih izdataka za glavnom portalu velike su promjene uèinjene gradnju,60 ne postoji moguænost da je pred- i u okvirima svih prozora glavnoga proèelja − ložak za projekt dobiven iz Ministarstva rata uklonjeni su luèni nadvoji s ‘petama’, inaèe ili Ministarstva za bogoštovlje i nastavu u vrlo èesti u onodobnom Kleinovu stvara- Beèu, koji su nadzirali sakralne gradnje na laštvu. Iznad vrha prozora u središnjem dije- vojnom, odnosno civilnom dijelu tadašnje Hr- lu proèelja uklonjen je zanimljiv i neuobièa- vatske. Jedinstveni uzor dosadašnjim se is- jen motiv koji podsjeæa na prikaz plamena, te traživanjima onodobne arhitekture, arhitek- reljefni prikaz kruništa koji je bio postavljen tonskih èasopisa ili „Ideen-Magazina” tako- pri vrhu središnjeg dijela proèelja. Najveæe je promjene pretrpjela zona parapeta, s koje je ðer nije mogao naæi, no podrijetlo veæine − motiva koje je Klein koristio na molvarskoj uklonjena gotovo sva dekoracija križoliki crkvi postalo je posve jasno. cvjetovi izvedeni pri vrhu i dnu ove zone, sli- jepi okulusi iznad prozora, odnosno niša, te Molvarska crkva jednobrodna je jednoto- red denta koji je razdvajao dva polja s kri- ranjska graðevina tlocrta latinskog križa, za- žolikim cvjetovima. Vrh je parapeta pri ob- vršena pravokutnom apsidom. Ovakvo tlocrt- novi proizvoljno pojednostavnjen i rašèla- no rješenje zbog izostavljanja polukružne njen kvadratnim uleknuæima. Proizvoljno je, apside i dodavanja istaknutog transepta, koji naposljetku, promijenjen i okvir sata na tor- je jednako širok kao brod, prava je rijetkost u nju te je dodano horizontalno istaknuæe koje onodobnoj arhitekturi Hrvatske, pa i cijeloga izvorno nije postojalo. Kada se toèno to pojed- nostavnjenje proèelja molvarske crkve dogo- 57 HDA, Fond br. 434, CUVK, Kut. br. 236, dosje 1862-8; dilo, teško je pouzdano reæi, no èini se da je 30-112/4, dopis Varaždinsko-ðurðevaèke pukovnije Ze- rijeè o pedesetim ili šezdesetim godinama maljskoj generalkomandi u Zagrebu, Bjelovar, br. 355, 20. stoljeæa. 11.11.1862. Spomenuti parapet − postavljen s donje stra- 58 *** 1865.d: 2 ne zvonika, a iznad boènih strana glavnoga 59 Harabaisa, 1855: 295 proèelja molvarske crkve, koji se uzdiže do 60 Damjanoviæ, 2009: (u tisku) visine krova tako da zaklanja pogled na kro- 74 PROSTOR 1[37] 17[2009] 64-77 D. DAMJANOVIÆ Djelovanje arhitekta Franje Kleina… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

vište ako se crkva gleda sprijeda − daje po- predvidio monumentalnije rješenje s pravim, seban sklad oblikovnom rješenju graðe vine, trodimenzionalnim fijalama posve nalik oni- kako su to uostalom primijetili i raniji autori.61 ma koje æe Klein projektirati za Molve. Iako je crkva i sama po sebi vrlo visoka, po- Parapet sa strane tornja bio je tijekom pede- stavljanje parapeta dodatno ojaèava vertikal- setih i šezdesetih godina èest motiv u sakral- ni uèinak i monumentalizira u velikoj mjeri noj arhitekturi pa se slièna rješenja mogu glavno proèelje. Radi se o motivu koji se vrlo pronaæi na geografski vrlo udaljenim i politièki rijetko javlja u onodobnoj hrvatskoj sakralnoj te kulturno nepovezanim lokalitetima, što arhitekturi, a koji Klein preuzima, kao uosta- upuæuje na okolnost da je Klein koristio kao lom i mnoge druge elemente, iz njemaèkog uzor neki od objavljenih projekata za ovakav Rundbogenstila, i to, èini se, ponajprije iz ra- tip crkve. Je li to bio spomenuti Holzov ili neki dova berlinskih arhitekata. Iako se na prvi drugi projekt, ili je možda (bolje reèeno − vrlo pogled èini nevjerojatnim da bi berlinski arhi- vjerojatno) kombinirao više razlièitih projeka- tekti utjecali na lokalnoga zidarskog palira u ta, ne može se zasad ustanoviti s potpunom Vojnoj krajini, tomu se ipak ne treba èuditi, sigurnošæu. buduæi da je onodobna pruska arhitektura, zahvaljujuæi ponajprije Karlu Friedrichu Schin- Franjo Klein roðenjem je i obrazovanjem kelu i školi koja se oko njega stvorila, snažno Beèanin pa je razumljivo da se pri analizi arhi- utjecala na cijelu (sred njo)europsku arhitek- tekture molvarske crkve može pronaæi dosta turu. Berlin je uostalom u to doba bio centar elemenata koji se oslanjaju na suvremenu izdavaštva raznih arhitektonskih èasopisa i arhitekturu ovoga grada. Ponajprije valja is- priruènika, s kojima se Klein mogao upoznati taknuti da je arhitektonska rašèlamba pro- dok je radio za Siccardsburga ili Lichtenstei- èelja molvarske crkve i prije intervencija u ne u Beèu. kojima je djelomièno uništena bila prilièno jednostavna, a može se reæi i donekle oskud- Sl. 15. F. Klein: Proèelje transepta molvarske crkve Motiv parapeta sa strana zvonika upotrije- Fig. 15 F. Klein: Facade of the church transept, Molve na. Iako je u potpunosti proistekla iz oblikov- bljen je prvi put pri gradnji crkve svetog Petra nog jezika Rundbogenstila, upravo svojom i Pavla u Nikolskou (1834.-1837.), Schinkelo- oskudnošæu jasno nam govori kako je na Klei- va uèenika Augusta Stülera. Motiv æe se na u prvom razdoblju njegove djelatnosti nakon toga èesto koristiti u berlinskoj arhi- snažan utjecaj imao i tzv. kubièni stil, ka- tekturi. Pojavljuje se u zbirci projekata za rakteristièan za Monarhiju èetrdesetih godi- crkve (Entwürfen für Kirchen) koju je izdala na 19. stoljeæa, a koji se manifestirao u grad- pruska Ober-Bau-Deputation 1847. godine,62 nji vrlo jednostavno rašèlanjenih graðevina, a koja æe snažno utjecati na niz projekata za obièno s pojednostavnjenom klasicistièkom, sakralne graðevine što ih je oko 1850. izradio a kat kad, kao što je sluèaj i u Molvama, Rund- Schinkelov uèenik Ferdinand Wilhelm Holz. bogenstil arhitektonskom rašèlambom.64 Upravo meðu ovim Holzovim projektima rje- Sl. 16. F. Klein: Unutrašnjost molvarske crkve, šenje jedne crkve s parapetom63 i po mnogim U rješenju proèelja transepta uoèavaju se na- pogled prema svetištu dalje i neki elementi baroknoga klasicizma u Fig. 16 F. Klein: Interior of the Molve church, drugim motivima kao da je poslužilo Kleinu chancel view kao uzor za Molve. naèinu uokvirivanja boènih portala s vrlo plit- kim polustupovima, povezanih velikom, no Paralele izmeðu ova dva projekta ne javljaju nerašèlanjenom entablaturom. Zbog neposto- se samo u postavljanju parapeta veæ i u broj- janja izvornih projekata ne može se pouzdano nim detaljima oblikovnog rješenja glavnoga ustanoviti je li Klein doista htio oblikovati por- proèelja. Rješenje gornjega dijela parapeta tale na ovaj naèin ili su oni završeni u pojedno- nevjerojatno je slièno − vrhovi su parapeta na stavnjenom obliku. Današnje stanje portala u objema crkvama rašèlanjeni križolikim èetve- transeptu dodatno je pojednostavnjeno pri rolistima, ispod njih je zona u koju Klein po- jed noj od obnova crkve nakon Drugoga svjet- stavlja jedan visok prozor i jednu polukružno skog rata, pa se rješenje èini nespretnijim i zakljuèenu nišu, dok se u Holzovu projektu nedo reèenijim nego što je izvorno bio sluèaj. na tome mjestu nalaze arkade. Ponovljen je Oslanjanje na živuæu barokno-klasicistièku èak i motiv kružnih užljebljenja iznad ovih − lukova/prozora. Slièan je nadalje oblik i ra- tradiciju primjeæuje se i u naèinu svoðenja spored fijala na glavnom proèelju te raspored unutrašnjost crkve pokrivena je masivnim ku- prozora. Razumljivo, Kleinova je crkva projek- tirana s neusporedivo manjom kolièinom Maruševski Maruševski dekorativnih elemenata. Dok je Holz zamislio 61 , 1994: 511; , 1993: 117 graðevinu s Rohbau fasadom − dakle od fa- 62 Börsch-Supan, 1977: 130 sadne cigle i kamena, Klein još uvijek predviða 63 Börsch-Supan, 1977: 131, sl. 396. U knjizi, na žalost, žbukanje. Osobito je indikativan naèin na koji nije reproducirano i boèno proèelje ove crkve. Klein oblikuje glavni portal − uokviruje ga pi- 64 O kubiènom stilu: Wagner-Rieger, 1970: 79, 88 lastrima završenim u gornjem dijelu ‘fijalama’ 65 Maruševski, 1993: 117; Maruševski, 1994: 511 sliènim onima koje postavlja na vrhove zvo- 66 Zador, 1981: bez paginacije, tekst uz slike 124-125 nika i proèelja, no izvedenim u žbuci. Na 67 Njihovi su projekti za završavanje molvarske crkve slièan je naèin uokviren portal na Holzovu saèuvani u Državnom arhivu u Bjelovaru: DAB, Fond br. projektu za nepoznatu crkvu, s time da je on 2.291, Zbirka planova i nacrta, Molve. Znanstveni prilozi | Scientific Papers Djelovanje arhitekta Franje Kleina… D. DAMJANOVIÆ 64-77 17[2009] 1[37] PROSTOR 75

polastim svodovima s istaknutim susvodni- kako je izgledao, no brojnim bi tornjevima za- cama. Tradicionalno je riješen i kor oslonjen sigurno dosta podsjeæala na drugi kljuèan na klasicizirajuæe stupove povezane polu- primjer Rundbogenstila u Monarhiji − crkvu u kružnim lukovima. U unutrašnjosti susreæe- mjestu Fót kod Budimpešte, podignutu sred- mo, meðutim, i neke romantièarske elemen- stvima grofova Károly po projektima tada te − primjerice specifiène kapitele koji snaž- najuglednijega maðarskog arhitekta Miklósa no asociraju na fijale s kruništima na uglovi- Ybla 1845.-1866. godine.66 Je li izvedbeni ma kuæe za poboènika u Bjelovaru. projekt u cijelosti Kleinovo djelo ili ne, teško je reæi. Buduæi da je 1859. godine napustio Osim graðevina kubiènog stila, pri projekti- Varaždinsko-ðurðevaèku pukovniju, molvar- ranju molvarske crkve na Kleina su snažan sku crkvu nije uspio do kraja završiti samo- utjecaj imale i nove romantièarske crkve koje stalno. Nepoznato je da li su njegovi nasljed- su se poèele graditi u Beèu. U trenutku kada nici na položaju Maurermeistera u Bjelovaru je Klein odlazio iz prijestolnice Monarhije, u − Josef Holzheim i Franz Stanzer − uèinili sta- tome je gradu veæ bila podignuta jedna veæa − novite promjene ili su se strogo držali Kleino- Rundbogenstil crkva evangelièka u beèkoj vih projekata.67 èetvrti Gumpendorf (1846.-1849.), i to po projektima arhitekata Ludwiga Förstera i mla- doga Theophila Hansena. Buduæi da je bio, KLEINOV ODLAZAK IZ kako je veæ napomenuto, evangelik, Klein je VARAŽDINSKO-ÐURÐEVAÈKE PUKOVNIJE zasigurno vidio ovu crkvu, koja se u to doba u KLEIN’S WITHDRAWAL FROM THE Beèu smatrala graðevinom što je otišla najdalje u raskidu s dotadašnjom tradicijom VARAŽDIN AND ÐURÐEVAC REGIMENT u graditeljstvu. Uz evangelièku poèelo je Nakon osam godina rada Franjo Klein napustit 1848./49. podizanje još jedne velike Rundbo- æe 1859. godine Bjelovar i Varaždinsko-ður- genstil sakralne gradnje u prijestolnici Mo- ðevaèku pukovniju. Premještaj u središnje or- Sl. 17. F. Klein: Vrh zvonika molvarske crkve narhije − altlerchenfeldske crkve. Iako se ra- gane krajiške uprave u Zagrebu zapoèeo je još Fig. 17 F. Klein: Top of the Molve church belfry dilo o katolièkoj crkvi, Klein je zasigurno znao 1858.68 Teško je reæi da li ga je inicirao sam za njezinu gradnju, buduæi da se oko izgrad- Klein ili su ga, upravo zbog kvalitete koju je nje crkve razvila polemika koja je zadirala u pokazao pri gradnji crkve u Molvama i drugih najvažnije probleme onodobne beèke arhi- graðevina u pukovniji, odluèili unaprijediti na tekture. Altlerchenfeldska crkva svojom æe važnije mjesto unutar uprave Vojne krajine. velièinom i opremom daleko nadmašiti sve Premještaj æe uslijediti tek sljedeæe godine. sakralne graðevine podignute u Beèu u prvoj Prvoga svibnja 1859. prestat æe Kleinovo za- polovici 19. stoljeæa i oznaèiti poèetak prepo- poslenje u Bjelovaru.69 Zanimljivo je da se roda sakralne umjetnosti. Ova je crkva odav- 65 njegovo preseljenje poklopilo s odlaskom no uoèena kao važan uzor Kleinu za Molve. Ignaza Èiviæa s èela Varaždinsko-ðurðevaèke Osobito se uoèava sliènost u naèinu obliko- Sl. 18. Johann Georg Müller: pukovnije. Nakon što je imenovan general Vrh zvonika altlerchenfeldske crkve u Beèu vanja vrha tornja sa slijepim arkadama ispod majorom i brigadirom, Èiviæ se, naime, 1859. Fig. 18 Johann Georg Müller: vijenca, vitkim fijalama na uglovima tornja i preselio u Karlovac,70 što je možda potaklo Top of the Altlerchenfeld church belfry, Vienna visokom središnjom poligonalnom kapom. Kleina da i sam napusti ovu pukovniju. Mo- Oblikovni jezik beèke crkve, meðutim, neu- guæe je, dakako, da je za njegovo preseljenje sporedivo je raskošniji, a sadržava i prilièno u Zagreb lobirao sam Èiviæ, koji je sada kao drukèije dekorativne motive. general imao mnogo više utjecaja na središnje Na kraju valja naglasiti kako je realizirano organe vlasti u Vojnoj krajini. stanje molvarske crkve daleko jednostavnije Neposredno nakon Kleinova odlaska u pu- od prvotnog projekta. Župna spomenica kovniji je kao zidarski palir zaposlen graditelj svjedoèi naime kako je Klein, prema Èiviæe- Josef Holzheim.71 Pukovnija æe ubrzo ured bom vim željama, projektirao najprije crkvu s èetiri Generalkomande u Zagrebu dobiti još jednoga tornja i velikom kupolom na križištu glavnog zidarskog palira, Franza Stanzera, koji je pre- broda i transepta, te s daleko bogatijom mješten iz Druge banske regimente.72 Njih æe skulpturalnom dekoracijom. Buduæi da ovaj dvojica, kako je spomenuto, završiti gradnju projekt nije saèuvan, može se samo nagaðati crkve u Molvama, a vjerojatno i ostale Kleino- ve gradnje u Bjelovaru i po pukovniji. Odlaskom iz Varaždinsko-ðurðevaèke pukov- 68 HDA, Fond br. 434, CUVK, Knjiga br. 117., Kazalo 7. odsjeka, za 1858. A-K, natuknica Klein nije i Bjelovara te zapošljavanjem u središnjim 69 HDA, Fond br. 444, VÐGP, Kutija br. 147, Monathacte organima uprave Vojne krajine, Klein je svo- studeni 1858. − listopad 1860., Monat Tabelle für den Mo- jim projektima poèeo snažno utjecati na nat Mai 1859. širenje romantizma u arhitekturi ostatka Hr- 70 *** 1865.c: 1 vatske pod vojnom upravom, pa i u Zagrebu u 71 HDA, Fond br. 444., VÐGP, Kut. br. Kutija br. 147, Mo- koji se preselio. Njegovim æe stvaralaštvom i nathacte studeni 1858. − listopad 1860., Monat Tabelle für den Monat Juli 1859. dalje, sve do kraja šezdesetih godina 19. sto- ljeæa, dominirati iako æe pro- 72 HDA, Fond br. 444., VÐGP, Kut. br. Kutija br. 147, Mo- Rundbogenstil nathacte studeni 1858. − listopad 1860., Monat Tabelle für jektirati i manje neogotièke gradnje poput den Monat Oktober 1859. katolièke crkve u Voæarici. 76 PROSTOR 1[37] 17[2009] 64-77 D. DAMJANOVIÆ Djelovanje arhitekta Franje Kleina… Znanstveni prilozi | Scientific Papers Literatura Izvori Bibliography Sources

1. Bedenko, V. (2000.a), Franjo Klein i razvoj 17. Maruševski, O. (1994.), Historizam u crkvenom Arhivski izvori historicistièke arhitekture u Zagrebu, u: Histori- graditeljstvu, u: Sveti trag. Devetsto godina Archive Sources cizam u Hrvatskoj, 1: 87-99, Muzej za umjetnost umjetnosti Zagrebaèke nadbiskupije 1094-1994”, i obrt, Zagreb 499-523, Muzej Mimara, Zagreb 1. Arhiv župe Molve (AŽM) Bedenko, V. 18. Nikolajeviæ, LJ. (1987.), Nacrti sakralnih objeka- 2. (2000.b), Kuæa Bamgärtner, u: Hi- 2. Hrvatski državni arhiv (dalje HDA), Fond br. 444, ta u Vojnoj krajini, „Radovi Instituta za povijest storicizam u Hrvatskoj, 2: 494-495, Muzej za Varaždinsko-ðurðevaèka granièarska pukovnija umjetnosti”, 11: 209-230, Zagreb umjetnost i obrt, Zagreb (VÐGP) 3. Börsch-Suppan, E. (1977.), Berliner Baukunst 19. Perotti, E. (2002.), Das Schloss Miramar in 3. HDA, Fond br. 1190, Varaždinska pješaèka pu- nach Schinkel: 1840-1870, Studien zur Kunst Triest (1856-1870). Erzherzog Maximilian von kovnija br. 16 (VPP) des 19. Jahrhunderts 25, München Habsburg als Bauherr und Auftraggeber, Böh- 4. Damjanoviæ, D. (2009.), Prilog poznavanju po- lau Verlag, Wien, Köln, Weimar 4. HDA, Fond br. 434, Civilna uprava Vojne Krajine vijesti gradnje župne crkve Uznesenja Blažene 20. Sisa, J. (1998.), Hungarian Architecture from (CUVK) Djevice Marije u Molvama, u: Zbornik sa znan- 1849 to 1900, „The Architecture of Historic Hun- 5. Državni arhiv u Bjelovaru (DAB), Fond br. 2291, stvenog skupa Molve − ljudi, selo i okoliš u du- gary”, 173-209, The MIT Press, Cambridge (Mas- Zbirka planova i nacrta, Molve sachusetts), London (England) gom trajanju (1658.-2008.), Molve (u tisku) 6. Oesterreichisches Staatsarchiv (OeSta), Kriegs- Slukan-Altiæ, Mirela 5. Dobroniæ, L. (1962.), Franjo Klein, u: Zaborav- 21. (2003.), Povijesni atlas archiv, Kriegsministerium (Austrijski državni ar- ljeni zagrebaèki graditelji, Mala serija Muzeja gradova, I. svezak, Bjelovar, Državni arhiv Bje- hiv, Ratni arhiv, Ministarstvo rata) lovar, Hrvatski državni arhiv, Bjelovar, Zagreb grada Zagreba, 4: 41-100, Zagreb 7. Hrvatski povijesni muzej, Povijesna zbirka, Za- 22. Valentiæ, M. (1981.), Hrvatsko-slavonska Vojna 6. Dobroniæ, L. (1983.), Graditelji i izgradnja Za- greb greba u doba historijskih stilova, Društvo krajina 1790-1881, u: Vojna krajina u Hrvatskoj, povjesnièara umjetnosti, Zagreb 42-77, Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb Vujasinoviæ, B. 7. Dobroniæ, L. (1990.), Crkve podignute u èast 23. (2003/2004.), Povijesni pre- Blaženoj Djevici Mariji u zagrebaèkoj nadbisku- gled graðevne službe u Hrvatskoj od 1770. do piji u XIX. stoljeæu, u: Štovanje Bogorodice u Hr- 1918. godine, „Graðevni godišnjak”, 345-562, vata u XIX. i XX. stoljeæu, 159-165, Kršæanska Zagreb Izvori ilustracija sadašnjost i Hrvatski mariološki institut, Zagreb 24. Wagner-Rieger, R. (1970.), Wiens Architektur im 19. Jahrhundert, Oesterreichischer Bundes- Illustration Sources 8. Harabaisa, S. (1855.), Iz Gjurgjevca, 3. rujna verlag für Unterricht, Wissenschaft und Kunst, (Dopis), „Katolièki list”, 37: 295, Zagreb Sl. Wien 1., 15.-17. Foto: D. Damjanoviæ, 21.8.2008. 9. Hederer, O. (1976.), Friedrich von Gärtner 1792.- 25. Zador, A. (1981.), Revival Architecture in Hun- Sl. 2.-4., 1847. Leben−Werk−Schüler, Studien zur Kunst gary. Classicism and Romanticism, Corvina Kia- 8.-10. Foto: D. Damjanoviæ, 19.11.2008. des neunzehnten Jahrhunderts 30, München dó/Helikon Kiadó, Budapest Sl. 5. *** 1857: 130 10. Horvat, A. (1962.), Historijski stilovi. Hrvatska, 26. *** (1857.), „Allgemeine Bauzeitung”, Beè Sl. u: Enciklopedija likovnih umjetnosti, 2: 541- 6. *** 1864: 631 -543, Zagreb 27. *** (1858.), Dopisi. Iz Bjelovara, 31. kolovoza, Sl. 7. *** 1860: 338 „Katolièki list”, 36: 289-290, Zagreb 11. Jalšiæ Erneèiæ, D. (2000.), Franjo Klein. Župna Sl. 11. DAB 28. *** (1860.), „Allgemeine Bauzeitung”, Beè crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Histori- Sl. 12. Hederer, 1976: 94 cizam u Hrvatskoj, II: 551, Zagreb 29. *** (1864.), „Allgemeine Bauzeitung”, Beè Sl. 13. AŽM, Zbirka fotografija 12. Jalšiæ, D. (1998.), Povijesni zapisi i legenda o 30. *** (1865.a), Necrolog, „Agramer Zeitung”, 122: štovanju èudotvorne Majke Božje Molvarske. 2-3, Zagreb Sl. 14. Börsch-Suppan, 1977: il. 396 Kratka povijest crkve u Molvama, u: Župa i 31. *** (1865.b), Necrolog, „Agramer Zeitung”, 123: Sl. 18. Foto: D. Damjanoviæ, 2.5.2005. opæina Molve. Izabrane teme u povodu 725. 2, Zagreb obljetnice prvog spominjanja imena Molve, 132- 32. *** (1865.c), Necrolog, „Agramer Zeitung”, 124: -155, Molve 1, Zagreb 13. Jankoviæ, M. (1937.), Ðurðevaèka krajiška pukov- 33. *** (1865.d), Necrolog, „Agramer Zeitung”, 125: nija, „Èasti i dobru zavièaja”, 302-309, Zagreb 2, Zagreb 14. L. (1862.), Virje, „Agramer Zeitung”, 278: 990, 34. *** (1889.a), Franjo Klein st., „Obzor”, 195: 3, Zagreb Zagreb 15. Maðer, B. (1937.), Èasti i dobru zavièaja, Zagreb 35. *** (1889.b), †Franjo Klein st., „Narodne novi- 16. Maruševski, O. (1993.), Franjo Klein, graditelj ne” 194: 2, Zagreb sredine 19. stoljeæa, „Radovi Instituta za po- 36. *** (1889.c), Todesfälle, „Agramer Zeitung”, vijest umjetnosti”, 17/2: 107-123, Zagreb 195: 2, Zagreb Znanstveni prilozi | Scientific Papers Djelovanje arhitekta Franje Kleina… D. DAMJANOVIÆ 64-77 17[2009] 1[37] PROSTOR 77 Sažetak Summary

Franjo Klein’s Architectural Activities within the Varaždin and Ðurðevac Regiment (1851-1859)

Franjo (Franz) Klein (1828-89) is one of the most town of Bjelovar in Central . Owing to the tury Croatia. It is at the same time one of the earli- important architects in the period of early and ma- ambitions of the regimental colonel Vatroslav (Ign- est examples of the new, typically historicist ap- ture historicism in Croatia. He was born into an jat, Ignaz) Èiviæ Rohrski (1852-1859), Klein was giv- proach to architecture in the country, since its evangelical family in Vienna where he received en an opportunity to design several interesting construction began in 1855, at the time when the training in building and stone carving trades and public buildings and one church. Influenced by the predominant style in sacral architecture was Clas- completed two years of architecture studies at the developments in Vienna, where he stayed in the sicism, with a varying degree of Baroque elements. Academy of Fine Arts. After several years of em- beginning of the 1850s while assisting the then war In the architectural history of the Croatian Military ployment with the architect August Siccard von minister in passing new laws concerning the Mili- Border in the period from Joseph II’s ascent to pow- Siccardsburg and at the Civil Engineering Office run tary Border, Èiviæ decided to modernize his regi- er (1780) to its dissolution (1871/1881), there was by the aristocratic family of the Lichensteins, Klein ment in several areas, including architecture. He not a single similarly big church built (it can hold moved to Croatia in 1851. stopped building in the so called barracks style, between 2300 and 2600 people) in villages or the The best researched part of Klein’s oeuvre has so which was his term for what is now generally known majority of towns in the Military Border. It was ow- far been his architecture in the Croatian capital, Za- as the Baroque-Classicist style, and which was pre- ing to Ignjat Èiviæ’s ambitions that the church came greb. This is primarily due to the well preserved dominant not only in the architecture of the Mili- to be built on such a large scale and with such city archives which provided researchers access tary Border but in the entire southern part of the grandeur of the design. and detailed insight into the developments of Za- Monarchy during the first half and in the mid-19th The church in Molve is a single-aisled Latin cross greb’s architecture of the period. Klein made in Za- century. Instead, he decided to draw on Romanti- plan church with a rectangular apse and belfry. The greb 38 significant architectural accomplishments cism for a new building style. rectangular apse, employed here instead of the among which specially prominent are the Orthodox Although there is not a single preserved design usual semicircular, as well as the pronounced tran- church (1865-66, for the most part changed by Bo- that Klein made during his work in the Varaždin sept which is equal in width with the nave make it llé’s interventions in 1899 and 1913-14), synagogue and Ðurðevac regiment, the architectural analysis a rare example in the contemporary architecture in (1866-67, destroyed in 1941), Villa Pongratz in of certain buildings constructed in the 1850s in Croatia, and the entire southern part of the Monar- Mikuliæi (1868) and the building of Croatian Music Bjelovar, the regimental seat, shows numerous el- chy. The closest analogy can be made with the plan Institute in Gunduliæeva Street (1875, in collabora- ements which later became typical of Klein’s works, of St Ludwig’s Church in Ludwigstrasse in Munich, tion with Janko Nikola Grahor). and, thus, provides good arguments for the as- designed by Friedrich Gärtner (1829-1844). In its However, his first works in Zagreb were not execut- sumption that he designed them. The buildings in plan and other numerous details the style of the ed earlier than 1862 which means that the year question are the houses of Sergeant Major and Ad- Molve church draws upon the German Rundbogen- does not mark the beginning of Klein’s activities in jutant on the main town square, and the prison stil. The design of the main facade, especially the Croatia. Professional literature has already ascer- building of the Varaždin and Ðurðevac regiment parapet, shows an obvious influence of Berlin ar- tained that Klein worked before the mentioned located at the time on the outskirts of the town. All chitecture. Interestingly, the facade unusually re- year as a bricklayer foreman and architectural three buildings share similar stylistic features. sembles the design for an unknown church by the draughtsman at certain institutions of the Croatian Their design is a variant of the Rundbogenstila that Berlin based architect Ferdinand Wilhelm Holz Military Border and that he designed the parish drew upon certain elements of the Romanesque (from c. 1850). Klein possibly saw this or some church in Molve, a Catholic chapel in Voæarica near and Gothic styles and medieval Italian fortification other similar design in contemporary journals or Novska, Orthodox church in Vlahoviæ in Banija, as architecture which was, due to the influence exert- handbooks of architecture. well as the dome of the Orthodox church belfry in ed by the Vienna Arsenal, widely used in the fifties Certain elements of the Molve church, such as the Petrinja. This period of his career has been almost in the construction of military and other public top of the belfry, were copied from the the Altlerch- completely unknown and partly misinterpreted. buildings throughout the Habsburg Monarchy. enfeld church in Vienna. Simple decoration, as well Research conducted in Vienna and Zagreb archives The only building for which the archival sources as the designs of the transept facades reveal Klein’s has shown that during the first eight years of work confirm it was built by Klein in the time of his em- reliance on the Barque − Classicist and the, so in Croatia (1851-59) Klein was not employed at the ployment in the Varaždin and Ðurðevac regiment is called, cubist style in 1840s Viennese architecture. Building Directorate of the Croatian Military Border the parish church of the Assumption in Molve The church interior has been topped by massive do- in Zagreb, as previously assumed, but at the Build- (1855-62). The building represents one of the most mical vaults in keeping with the building tradition ing Department of the Varaždin and Ðurðevac regi- significant examples of sacral architecture of Ro- present in the Croatian Military Border and the en- ment whose office was at the time in the small manticism in the architectural history of 19th cen- tire southern part of the Habsburg Monarchy. DRAGAN DAMJANOVIÆ

Biografija Biography

Dr.sc. DRAGAN DAMJANOVIÆ roðen je 1978. godine u DRAGAN DAMJANOVIÆ, Ph.D. He graduted in history Osijeku. Završio je studij povijesti i povijesti umjet- and art history from the Faculty of Philosophy in Za- nosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistri- greb. He got his master’s degree in 2005 with his rao je 2005. s temom „Arhitekt Fran Funtak”, a dok- thesis ”Architect Fran Funtak” and his Ph.D. in 2007 torirao 2007. s temom „Ðakovaèka katedrala”. with his dissertation ”Cathedral in Ðakovo”. He is Znanstveni je novak i viši asistent na Odsjeku za currently a junior researcher and a senior assistant povijest umjetnosti istoga fakulteta na projektu in a project run by prof. Zvonko Makoviæ, Ph.D. at kod prof. dr.sc. Zvonka Makoviæa. Glavni mu je in- the Department of Art History in the same institu- teres vezan za povijest hrvatske arhitekture 19. i tion. His research interest focuses on the history of 20. stoljeæa. Croatian architecture of the 19th and 20th centuries.