DOCSLIB.ORG

Hrvatski Kazališni Godišnjak

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Hrvatski Kazališni Godišnjak Uvodnik Hrvatski kazališni godišnjak Poštovani čitatelji, glumačkih nagrada, sjećanja na Zlatka Crnkovića, Antu Čedu Martinića, Časopis Hrvatsko glumište postao je de facto hrvatski kazališni Vladu Vukmirovića, Nedu Bajsić, godišnjak. Nakon 2011., i 2012. godine morali smo u jednom Franju Štefulja i Zdenku Anušić Poje, četverobroju objediniti sva kazališna događanja. Dotacije su pjesme Arsena Dedića, kolumna o nam smanjene, a slijedom stoga smanjen je i broj stranica, ali statusu samostalnih umjetnika članova smo ipak uspjeli sačuvati koncepciju časopisa i objaviti ga pred HDDU-a, pregled mjuzikala i opera Božić 2012., uz pomoć sredstava Ministarstva kulture, HDDU- objavljenih na CD-ima, popis svih ovih sredstava iz HUZIP-ova Fonda za poticanje umjetničkog premijera hrvatskih profesionalnih stvaralaštva i kulturne raznolikosti te sredstava Gradskog ureda kazališta i kazališnih grupa te dramski za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba. programi i nagrade hrvatskih kazališnih Treba pritom spomenuti da je tradicija kazališnih godišnjaka u festivala. Zagrebu starija od one kazališnih časopisa: pretpostavlja se da je Naslovnica ovog izdanja pripala je prvi kazališni godišnjak s podacima o kazališnom životu Zagreba predstavi Mrzim istinu Olivera Frljića u produkciji Teatra &TD, u 1784. tiskao Ignatz Bartsch, vođa njemačke družine koja je te koja je nakon prošlogodišnje pobjede na Nagradi hrvatskog godine nastupala u Zagrebu, a od 1833., kada u Zagrebu izlazi glumišta i Gavellinim večerima ove godine pobijedila na Festivalu Theater-Almanach, pojava kazališnih godišnjaka postaje gotovo glumca i Marulićevim danima, a treba spomenuti i niz nagrada redovita. Prvi kazališni časopis, Agramer Theater Journal, tiskan je publike i žirija na inozemnim festivalima u Wiesbadenu, Zenici, 1815., a izdavač i urednik bio mu je Bečanin Andreas Joseph von Banjoj Luci, beogradskom BITEF-u i sarajevskom MESS-u. Guttenberg. Uz kritike kazališnih predstava časopis je objavljivao priloge o glumi, tehnici pjevanja, scenografiji, kostimima te pružao Kako bismo potpunije ispunili svoju koncepciju hrvatskog uvid u tadašnju kazališnu teoriju i praksu. Na kraju publikacije kazališnog godišnjaka, u narednom broju planiramo objaviti nalazio se zabavni dio (pitalice, šale, anegdote) namijenjen širem popis svih knjiga vezanih uz kazalište i dramsku književnost čitateljstvu, navodi Zagrebački leksikon. objavljenih tijekom rada ove redakcije, tj. od 2010. godine do dana zaključenja idućeg broja časopisa (1. prosinca 2013.). Također Prvi kazališni godišnjak na hrvatskom jeziku zvao se Kazališni planiramo objaviti i popis svih drama koje su napisali hrvatski almanah, a tiskan je 1895. U njemu je tadašnji intendant Stjepan dramatičari, a objavljene su ili praizvedene u tom razdoblju. Miletić objavio podatke o djelatnosti HNK-a u Zagrebu, a Nikola Andrić Kazališnu kroniku za razdoblje od 1874. do 1879. Na 112 stranica našeg godišnjaka našao se esej o hrvatskoj Srdačno Vaš, ratnoj komediji, intervjui s doajenkama Darom Vukić i Anom Stanojević, laureatom za životno djelo Rikardom Simonellijem, pregled svih dobitnika Nagrada hrvatskog glumišta, kritički osvrti na sve hrvatske kazališne i nacionalne filmske festivale, prikaz Zlatko Vidačković, glavni urednik ovogodišnjeg Festivala glumca, obrazloženja svih nacionalnih Oliver Frljić, autor najbolje predstave Festivala glumca i Oliver Frljić, Mrzim istinu, Teatar &TD Marulićevih dana 2012. te NHG i Gavellinih večeri 2011. broj 52 - 55, 2012. Hrvatsko glumište 1 Uvodnik 1 Matko Botić: Igra na sigurno (10. Festival svjetskog kazališta) 47 Sadržaj 2 Janko Heidl: Godina rekorda (59. Festival igranog filma u Puli) 49 TEMA BROJA 3 FESTIVAL GLUMCA 50 Sanja Nikčević: Ratna komedija (Kako smo se smijali ratu, 1. dio) 3 Veselje i ozbiljnost (Riječ izbornika Žarka Potočnjaka) 51 Kazališna Slavonija od Satira od Tene 52 OBLJETNICE 6 Predstave 19. Festivala glumca 54 Intervju s Darom Vukić: Darovati život umjetnosti Bio je to pravi spektakluk (Nagrade 19. Festivala glumca) 56 (u povodu 60 godina umjetničkog rada) 6 Intervju s Anom Stanojević: Volim nadograđivati uloge NAGRADE 58 (u povodu 40 godina umjetničkog rada) 9 Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo na području kazališta: Špiro Guberina 59 NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA 12 Nagrada Vladimir Nazor za 2011. godinu: Milan Pleština 60 U šaljivom tonu 13 Nagrada Fabijan Šovagović DHFR-a: Boris Buzančić 61 Dosljedan vlastitim stavovima i uvjerenjima (Zlatko Vitez 14 Demetrova nagrada za životno djelo HDKKT: Branko Hećimović 62 Tko pjeva zlo ne misli (Richard Simonelli) 15 Intervju s Richardom Simonellijem: Biti svoj a biti i njihov 16 SJEĆANJA 63 Nagrađeni i nominiran 20 Želimir Ciglar: Glas velike duše (Zlatko Crnković) 64 Vlatko Perković: Glumac koji je nudio katarzu (Ante Čedo Martinić) 66 FESTIVALI 29 Darko Gašparović: Rijeka u središtu (Vlado Vukmirović) 68 Frljićev trijumf (21. Marulićevi dani) 30 Fedra Peresson: Samozatajna svestranost (Franjko Štefulj) 69 Tomislav Kurelec: Život kao tragikomedija (36. Dani satire Fadila Hadžića) 31 Inge Appelt: Čarobnica glume (Neda Bajsić Mamilović) 70 Tomislav M. Bonić: Oproštaj s Prlenderom (63. Dubrovačke ljetne igre) 32 Vrsna komičarka (Zdenka Anušić Poje) 71 Siniša Kekez: Iznevjerena šira publika (58. Splitsko ljeto) 33 Tatjana Sandalj: Važnost ambijenta (9. Riječke ljetne noći) 34 PORUKE I DOGAĐANJA Mario Županović: Kriza i ponavljanje matrice (16. Zadar snova) 35 Nikad veći program (4. Noć kazališta) 72 Sanja Petrovski: Igra na sigurno (18. Zadarsko kazališno ljeto) 36 Svjetski dan kazališta 73 Tatjana Sandalj: Disfunkcionalne obitelji (19. Festival malih scena) 37 Svjetski dan lutkarstva 74 Igor Ružić: Novo pronađeno u starome (26. Eurokaz) 38 Svjetski dan kazališta za djecu i mlade 75 Mila Elegović: Osvajanje novih prostora (13. Zlatni lav) 39 Poezija: Pjesnikov kutak (Arsen Dedić) 76 Jordanka Grubač: Zaštitni znak Šibenika (51. Međunarodni dječji festival) 40 Popis novih članova HDDU-a i HZSU-a 76 Tomislav Kurelec: Oživljena kazališna vrsta (5. Gumbekovi dani) 41 Ogranak samostalnih umjetnika HDDU-a 77 Mira Muhoberac: U okviru od snova (12. Naj, naj, naj festival) 42 CD izdanja hrvatskih mjuzikala i opera 78 Tomislav Kurelec: Paralelni svijet (27. Gavelline večeri) 43 Iva Gruić: Mali jubilej (45. PIF) 44 PREMIJERE 79 Tatjana Sandalj: Mnogo sretnih lica (17. Revija lutkarskih kazališta) 45 Premijere hrvatskih profesionalnih kazališta i kazališnih grupa 80 Janko Heidl: Jake mlade snage (21. Dani hrvatskog filma) 46 Dramski programi i nagrade hrvatskih kazališnih festivala 99 tema broja | Kako smo se smijali ratu (1) Ratna komedija Kao i smijeh u ratu, i dramsko je smijanje ratu obrambeni mehanizam. Pisanje komedija jedan je od načina preživljavanja i očuvanja zdravog razuma e li moguće smijati se u ratu? Moguće je. Kaže kolega djela kao komedije vodila su me tri kriterija: kazališna Biskupović, koji je Domovinski rat proveo u Osijeku, recepcija (da je djelo izvođeno kao komedija), autorska da su se oni za vrijeme rata svaki dan smijali. Bio je definicija (da je sam autor djelo nazvao komedijom) i moja Jto obrambeni mehanizam, borba protiv straha, nervoze, osobna reakcija (je li mi bilo smiješno prilikom čitanja)! tjeskobe. U ratna vremena kazališta su najradije postavljala Tih trideset naslova pisali su ugledni pisci, a kad se pročita komedije koje su nasmijavale publiku likovima koji se cijeli korpus, očito je da postoji razlika između ratnih i ozbiljno nerviraju oko prevare, posla i bezbroj drugih poratnih komedija, i to u osjećaju, stilu i temama. Pri životno neozbiljnih sitnica u usporedbi s onim što se tome se ratne protežu sve do kraja devedesetih jer, iako događalo oko njih. Prepuno je bilo gledalište osječkog se iz današnje perspektive 1995. godina može smatrati kazališta za opere i operete, novogodišnje i uskrsne piše: krajem rata, nismo bili sigurni da je rat završio sve do kraja koncerte (o čemu sam govorila na Krležinim danima u Sanja Nikčević devedesetih. Osijeku 1999)! No je li moguće smijati se ratu? U tom korpusu ratnih komedija devedesetih najviše se pišu Definicija kaže: „Komedija je dramska vrsta koja prikazuje rješive komedije u užem smislu, dakle prave komedije sa sretnim krajem sukobe društvenog ili psihološkog karaktera sa sretnim krajem koji dovodi stvari na svoje mjesto – kažnjava zle, a nagrađuje dobre. i junacima nagrađenim prema zasluzi (dobri nagrađeni, a loši Tematski su podijeljene na dva dijela: jedne su političke satire, a kažnjeni) pri čemu izaziva smijeh i pozitivne emocije poput radosti, druge komedije situacije o našem društvu. zadovoljstva i sreće te time afirmira temeljne vrijednosti društva.“ (Književna revija Smijeh, 1/2011) Ratne komedije 1: političke Upravo zato što je rat mjesto najmanje satire, od najave rata do rješivih sukoba, a od rata se nikako ne kabaretske definicije rata očekuje da izaziva „smijeh i pozitivne emocije poput radosti, zadovoljstva Politički komentari stvarnosti započeli i sreće“, pretpostavlja se da je o ratu su i prije samog rata, komedijama koje prirodno pisati dramska, odnosno su najavile događanja koja će uslijediti. tragična djela. Međutim, svi znamo U Teatru &TD 1990. postavljene su za odlične humorističke serije o ratu dvije tzv. alegorijske komedije, one koje poput Alo, alo (o Drugom svjetskom) pokazuju naš svijet kroz priču o nekim ili MASH (o Korejskom ratu). No one drugim prošlim ili budućim svjetovima. su snimljene nakon rata – s odmakom Komedija Pava Marinkovića Filip i određenom dozom propagande. Tako Oktet i čarobna truba nadahnuta je da ostaje pitanje:
Load more

Recommended publications
  • Grad Zagreb Ured Gradonačelnika Gospođa Sandra Švaljek, Zamjenica Gradonačelnika Koja Obnaša Dužnost Gradonačelnika
    Grad Zagreb Ured gradonačelnika Gospođa Sandra Švaljek, zamjenica gradonačelnika koja obnaša dužnost gradonačelnika Zagreb, 10. ožujak 2015. INICIJATIVA ZA SAMOSTALNI URED ZA KULTURU GRADA ZAGREBA Poštovana, U skladu s postignutim i iskazanim javnim interesom, podrţavamo inicijativu da Gradska skupština Grada Zagreba što hitnije donese odluku o osnivanju zasebnog Ureda za kulturu i njegovog odvajanja iz djelokruga obrazovanja i sporta. Kao poveznice izmeĊu tijela politiĉkoga odluĉivanja i podruĉja kulture, uredi za kulturu funkcioniraju samostalno u gotovo svim gradovima Europske unije, a prava je iznimka njihovo djelovanje u okviru drugih upravnih tijela gradske uprave. Zagreb kao metropola hrvatske kulture, njegovi umjetnici i ostali kulturni djelatnici, zasluţuju zaseban Ured za kulturu kao osnovni preduvjeta za bolje razvijanje i ostvarivanje kulturnih interesa Grada Zagreba. Uvjereni smo da je Ured za kulturu Grada Zagreba kljuĉni preduvjet za definiranje strategije kulturnoga razvoja Grada, nuţnu reformu, reorganizaciju, te neophodno potrebnu bolju koordinaciju na podruĉju kulture, te posljediĉno bogatija, struĉnija i u svakom pogledu (još) izvrsnija kulturna ostvarenja u glavnome gradu Republike Hrvatske. POTPISI - 1. Acija Alfirević, spisateljica i znanstvenica 2. Adela Golac – Rilović, operna pjevaĉica 3. Adi A. Imamović, filmskiredatelj 4. Adonis Dokuzović, glazbenik 5. Adrian Pezdirc, glumac 6. Agata Juniku, dr. sc., ADU 7. Aida Bukvić, redateljica i sveuĉilišna profesorica, ADU 8. Alan Bjelinski, dirigent 9. Alan Ĉerny, glazbenik 10. Aleksandar Ţiţović, keramiĉar 11. Aleksandra Janeva Imfeld, plesaĉ/koreograf 12. Aleksandra Mišić, plesna umjetnica 13. Alem Korkut, akademski kipar 14. Alen Islamović, glazbenik 15. Alfi Kabiljo, skladatelj 16. Alka Vuica, pjevaĉica 17. Amir Bukvić, dramski pisac i glumac 18. Amanda Prenkaj, glumica, GK Ţar ptica 19.
    [Show full text]
  • HG 2010 Br. 46-47
    Uvodnik Aktualnosti i kazališni vremeplov Poštovani čitatelji, Nedugo nakon broja kojim smo obuhvatili razdoblje do kraja Osim aktualnih zbivanja, Hrvatsko kolovoza, evo i drugog broja za 2010. koji pokriva period do kraja glumište bavit će se intenzivno godine. Dok je prošli broj obilježilo nadoknađivanje propuštenih i temama iz hrvatske kazališne festivala, premijera i niz sjećanja na preminule umjetnike, u ovom povijesti, ne samo zbog uredničkih smo uhvatili ritam s brojnim obljetnicama – a za idući broj čeka nostalgičarskih afiniteta, nego i zato nas još obilježavanje 150. sezone HNK u Zagrebu i jubileja Elize da sve brojnije čitatelje (osobito one Gerner, kojima će se priključiti esej o Beli Krleža u povodu 30 mlađe) podsjeti na velikane naše obljetnice njezinog odlaska. U idućem broju (koji će izaći iz tiska kulturne prošlosti kojima u eri nakon Festivala glumca) također ćemo se pozabaviti režijama estradizacije medija sve više prijeti Krležinih drama Gospoda Glembajevi i Leda na hrvatskim zaborav. Ovaj broj tako donosi esej pozornicama nekad i danas, zabilježit ćemo sve recentne knjige o kasnim glumačkim nastupima iz područja kazališta i dramske književnosti te objaviti drugi dio Tita Strozzija, glumca, dramskog temata o kazališnoj kritici, čijim se prvim dijelom otvara ovaj broj i opernog redatelja (više od 300 Hrvatskog glumišta. uloga i isto toliko režija), dramskog pisca (Ecce homo, Zrinski, Ulaskom u redoviti ritam izlaženja i rješavanjem zaostataka moći Tomislav, Igra u dvoje...), dramatizatora, prozaika, pedagoga, ćemo se
    [Show full text]
  • Confronting the Yugoslav Controversies Central European Studies Charles W
    Confronting the Yugoslav Controversies Central European Studies Charles W. Ingrao, senior editor Gary B. Cohen, editor Confronting the Yugoslav Controversies A Scholars’ Initiative Edited by Charles Ingrao and Thomas A. Emmert United States Institute of Peace Press Washington, D.C. D Purdue University Press West Lafayette, Indiana Copyright 2009 by Purdue University. All rights reserved. Printed in the United States of America. Second revision, May 2010. Library of Congress Cataloging-in-Publication Data Confronting the Yugoslav Controversies: A Scholars’ Initiative / edited by Charles Ingrao and Thomas A. Emmert. p. cm. ISBN 978-1-55753-533-7 1. Yugoslavia--History--1992-2003. 2. Former Yugoslav republics--History. 3. Yugoslavia--Ethnic relations--History--20th century. 4. Former Yugoslav republics--Ethnic relations--History--20th century. 5. Ethnic conflict-- Yugoslavia--History--20th century. 6. Ethnic conflict--Former Yugoslav republics--History--20th century. 7. Yugoslav War, 1991-1995. 8. Kosovo War, 1998-1999. 9. Kosovo (Republic)--History--1980-2008. I. Ingrao, Charles W. II. Emmert, Thomas Allan, 1945- DR1316.C66 2009 949.703--dc22 2008050130 Contents Introduction Charles Ingrao 1 1. The Dissolution of Yugoslavia Andrew Wachtel and Christopher Bennett 12 2. Kosovo under Autonomy, 1974–1990 Momčilo Pavlović 48 3. Independence and the Fate of Minorities, 1991–1992 Gale Stokes 82 4. Ethnic Cleansing and War Crimes, 1991–1995 Marie-Janine Calic 114 5. The International Community and the FRY/Belligerents, 1989–1997 Matjaž Klemenčič 152 6. Safe Areas Charles Ingrao 200 7. The War in Croatia, 1991–1995 Mile Bjelajac and Ozren Žunec 230 8. Kosovo under the Milošević Regime Dusan Janjić, with Anna Lalaj and Besnik Pula 272 9.
    [Show full text]
  • Croatian Film Catalogue 2015 Katalog Hrvatskog Filma 2015 Sadržaj Contents
    Croatian Film Catalogue 2015 Katalog hrvatskog filma 2015 Sadržaj Contents Dugometražni igrani film – Feature Film Bit ćemo prvaci svijeta · Bićemo prvaci sveta · We Will Be the World Champions · Darko Bajić · 10 Imena višnje · Ungiven · Branko Schmidt ·11 Lazar · Svetozar Ristovski ·12 Memoari slomljenog uma · Memoirs of a Broken Mind · Danilo Lola Ilić ·13 Narodni heroj Ljiljan Vidić · Shooting Stars · Ivan-Goran Vitez ·14 Naša svakodnevna priča · Our Everyday Life · Ines Tanović · 15 Puni udar · Full Contact · David Verbeek · 16 Sirene i krikovi · Sirens and Screams · Ivan Perić · 17 Svinjari · The Enchanting Porkers · Ivan Livaković · 18 Ti mene nosiš · You Carry Me · Ivona Juka · 19 Trema · Interruption · Yorgos Zios · 20 Vrapci · Þrestir · Sparows · Rúnar Rúnnarson · 21 Zagrebačke priče vol. 3 · Zagreb Stories Vol. 3 · Ivan Salaj, Pero Orešković, Matija Vukšić, Vlatka Vorkapić, Danilo Šerbedžija, Radislav Jovanov Gonzo · 22 Zvizdan · The High Sun · Dalibor Matanić · 25 Život je truba · Life Is a Trumpet · Antonio Nuić · 26 Kratkometražni igrani film – Short Fiction Film Bakina unuka · Granddaughter ·Tomislav Šestan · 28 Belladonna · Dubravka Turić · 29 Crne mačke · Black Cats · Marko Turčinov · 30 Cvijeće · Flowers · Judita Gamulin · 31 Da je kuća dobra i vuk bi je imao · No Wolf Has a House · Hana Jušić · 32 Daddy Issues · Judita Gamulin · 33 Dan Marjana · Marjan Hill Day · Igor Jelinović · 34 Dobro sam, vidimo se · An Awful Pair of Shoes and a Funeral · Luka Čurčić · 35 Doručak · Le petit déjeuner · Breakfast · Salvatore Li Causi
    [Show full text]
  • University of Maribor Faculty of Arts Department of Translation Studies
    University of Maribor Faculty of Arts Department of Translation Studies Comparison between the Two Character Play by Tennessee Williams and Its Translation Diploma Seminar Paper Mentor: Dr. Tomaž Onič Candidate: Sanja Selinšek Maribor, 2013 Sanja Selinšek: Comparison between the Two Character Play by Tennessee Williams and Its Translation Contents 1 Introduction ........................................................................................................................ 3 2 Translation of dramatic text ............................................................................................... 5 3 Translation shifts ............................................................................................................... 10 3.1 The Method of Kitty M. van Leuven-Zwart............................................................. 11 4 Life and work of Tennessee Williams ............................................................................ 14 4.1 The Two Character Play or Out Cry ........................................................................ 15 5 Translation shifts in The Two Character Play using K. M. van Leuven-Zwart’ smethod 18 5.1 The comparative model ............................................................................................ 18 5.2 Modulation ............................................................................................................... 20 5.2.1 Semantic modulation ........................................................................................ 21 5.2.2 Stylistic
    [Show full text]
  • Priređivanje Skladbi Za Pjevački Zbor Na Primjeru Obrade Tema Iz Filmske Glazbe
    Priređivanje skladbi za pjevački zbor na primjeru obrade tema iz filmske glazbe Dukmenić, Luka Undergraduate thesis / Završni rad 2019 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Academy of Arts and Culture in Osijek / Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:251:172294 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-29 Repository / Repozitorij: Repository of the Academy of Arts and Culture in Osijek SVEUĈILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU AKADEMIJA ZA UMJETNOST I KULTURU U OSIJEKU ODSJEK ZA GLAZBENU UMJETNOST STUDIJ GLAZBENE PEDAGOGIJE LUKA DUKMENIĆ PRIREĐIVANJE SKLADBI ZA PJEVAČKI ZBOR NA PRIMJERU OBRADE TEMA IZ FILMSKE GLAZBE ZAVRŠNI RAD Mentor: izv. prof. art. dr. sc. Antoaneta Radoĉaj - Jerković Komentor: Davor Dedić, v. pred. Osijek, 2019. Sažetak Pjevaĉki zbor ĉini skupina pjevaĉa koja pjeva višeglasno, a svaku od tih glasova, odnosno dionica pjeva po nekoliko pjevaĉa. Aranţiranje je postupak prerade glazbenih elemenata nekog djela, kako bi se ono prilagodilo za odreĊeni sastav, u ovom sluĉaju zbor. Aranţman raspisuje, odnosno aranţira – aranţer. Dvije su vrste aranţmana za pjevaĉke zborove – vokalni (a capella) aranţman te vokalno-instrumentalni aranţman. Na aranţman utjeĉu razliĉiti elementi na koje aranţer mora obratiti pozornost prije pisanja: vrsta i veliĉina sastava, orkestracija (ako je potrebna), mjesto i vrijeme izvoĊenja, karakter skladbe, mjera, tempo, harmonija, ritam itd. Filmska glazba je posebna grana umjetnosti, glazba skladana iskljuĉivo za film ili televiziju. U filmu, skladatelj glazbom pokušava opisati i pojaĉati radnju te karakter likova, a u gledatelju probuditi što više osjećaja i što veću emociju.
    [Show full text]
  • Regime Decline and Civic Alternatives in Bosnia-Herzegovina
    Alfredo SASSO The ‘Bosnian Silence’? Regime Decline and Civic Alternatives in Bosnia-Herzegovina THE ‘BOSNIAN SILENCE’? REGIME DECLINE AND CIVIC ALTERNATIVES IN BOSNIA-HERZEGOVINA (1989-1990) Alfredo SASSO1 Universitat Autònoma de Barcelona (UAB) Spain UDK: 32(497.6)”1989/1990” 329.71(497.6)”1989/1990” Izvorni znanstveni rad Primljeno: 15.01.2015. Prihvaćeno: 13.02.2015. Summary The following article aims to analyse the alternative, pro- Yugoslav and pro-democratizing options in Bosnia-Herzegovina, from 1989 to mid-1990, until the beginning of the multi-party electoral campaign. The article focuses on three initiatives: the reformist wing of the League of Communists (SKBiH), the Alliance of Socialist Youth (SSOBiH) and the Association for the Yugoslav Democratic Initiative (UJDI). Particular attention is paid to their proposals on the main issues of the political crisis, as well as their conflicting relation with the declining communist regime in Bosnia-Herzegovina. The SKBiH, notwithstanding its non-national and pro-Yugoslav stance, had a different approach on other issues, especially on political pluralism. The article points out that, on the eve of the 1990 elections, the competition within the non-national camp decisively weakened a pro-Yugoslav integrative option. Keywords: Bosnia-Herzegovina, Yugoslavia, non-national movements, League of Communists, UJDI, SSOBiH, Bosnian Initiative 1 PhD Candidate, Dpt. of Modern and Contemporary History, Universitat Autònoma de Barcelona (UAB) / Institut Català Internacional per la Pau (ICIP). I would like to thank Chiara Milan, Davide Denti and Edin Omerčić for their insightful comments and suggestions on the earlier versions of this article. 27 Časopis za povijest Zapadne Hrvatske, IX./9., 2014.
    [Show full text]
  • Nikome Se Ne Ponovilo – Genocid U Srebrenici I Borba
    NIKOME SE NE PONOVILO Genocid u Srebrenici i borba protiv zaborava Genocide in Srebrenica and fight against oblivion NEVER AGAIN, TO ANYONE NIKOME SE NE PONOVILO Genocid u Srebrenici i borba protiv zaborava Izdavači Inicijativa mladih za ljudska prava Dobračina 4, 11000 Beograd ForumZFD Srbija Resavska 16a, 11000 Beograd Nezavisno društvo novinara Vojvodine Sutjeska 2, 21000 Novi Sad Urednica Ajla Škrbić Izvršna urednica Ana Pejović Prevodioci Ivana Radović Jelena Dereta Tomislav Brlek Lektura Sandra Zlotrg Ifeta Palić-Kupus Dizajn Ivo Matejin Štampa Izdavanje knjige je podržalo Ministarstvo spolj- Standard 2 nih poslova Savezne Republike Nemačke. Ne- mačka podržava napore u regionu Zapadnog Tiraž Balkana za uspostavljanje participativne kul- 500 ture sećanja, regionalne saradnje i pomirenja. NEVER AGAIN, TO ANYONE Genocide in Srebrenica and fight against oblivion Publishers Youth Initiative for Human Rights Serbia, 4 Dobračina St., 11000 Belgrade ForumZFD Serbia, 16a Resavska St., 11000 Belgrade Independent Journalists’ Association of Vojvodina, 2 Vojvodine Sutjeska St., 21000 Novi Sad Editor Ajla Škrbić Executive editor Ana Pejović Translators Ivana Radović Jelena Dereta Tomislav Brlek Proof reading Sandra Zlotrg Ifeta Palić-Kupus Design Ivo Matejin This publication has been produced with the Printed by support of the Ministry of Foreign Affairs of Standard 2 the Federal Republic of Germany. Germany supports efforts to establish a participatory Number of copies culture of remembrance, regional co-operation 500 and reconciliation in the Western Balkans. SADRŽAJ Riječ urednice 16 PRAVO 21 Genocid u Srebrenici: pravna i moralna analiza Menachem Z. Rosensaft 24 Suočavanje s govorom koji anihilira: poricanje genocida kao oblik nasilja i njegove političke implikacije Roland Moerland 68 Srebrenica, dan poslije: produženi život zločina Lejla Gačanica 92 POLITIKA 113 Zašto nismo..
    [Show full text]
  • DIALOGI 10/13 3 6 10 27 37 44 55 69 89 111 POGOVOR MARIBORSKA ALTERNATIVNA KULTURA UVOD – – – VODNIK UMMARY EMA EMA EMA Vili Ravnjak Ivan Loren~I~ Jo`E Kos Grabar Ml
    DIALOGI UVODNIK Andrej Fi{travec Alternativae? 3 TEMA – UVOD Meta Kordi{ 10/13 Osemdeseta: fragmenti, ustvarjalnost, déjà vu 6 TEMA – POGOVOR Meta Gabr{ek Prosenc: »Najve~ja pomanjkljivost tega mesta je strah pred elito.« 10 TEMA – MARIBORSKA ALTERNATIVNA KULTURA V OSEMDESETIH Tone Partlji~ Osemdeseta in pisateljska prijateljska peterica 27 Vili Ravnjak Dramski studio in alternativna gledali{ka gibanja v osemdesetih letih 20. stoletja v Mariboru 37 Ivan Loren~i~ Amfiteater II. gimnazije Maribor in II. gimnazija – kulturno sredi{~e Maribora v osemdesetih 44 Jo`e Kos Grabar ml. Alternativna scena v Mariboru in okolici v osemdesetih letih 20. stoletja 55 Rajko Mur{i~ V mestu naj ropota! 69 Meta Kordi{ Fragmenti vizualnih alternativnih praks osemdesetih let v Mariboru 89 SUMMARY 111 http://www.aristej.si/slo/dialogi/index.html http://www.eurozine.com/journals/dialogi.html DIALOGI 10/13 Andrej Fi{travec Alternativae? Najprej moram povedati, da si {e nisem ogledal razstave o fragmen- tih alternativnih praks osemdesetih v Umetnostni galeriji Maribor, ko za - ~en jam pisati te uvodne misli. Nato pa {e, da si nisem mislil, da je `e nasto- UVODNIK pil ~as za poglede na obdobje pred nekaj desetletji, ko se je na{a dru`be- nost in kultura gnetla v pri~akovanju sprememb, ki so se potem za~ele do- gajati s padcem Berlinskega zidu in v katerih moram sodelovati tudi sam. »Moja« osemdeseta se ~asovno za~nejo z vrnitvijo s {tudija sociologije v Ljubljani. V Maribor sem se vrnil s polno glavo idej, med katerimi je bila vodilna, da moram svojo `ivljenjsko pot povezati z `ivljenjem na zemlji.
    [Show full text]
  • Izvori Za Istraživanje Književne Baštine U
    M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 IZVORI ZA ISTRAŽIVANJE obilježjima doti Ānoga gradiva (karte, KNJIŽEVNE BAŠTINE U planovi, fotogra \ je, gra \ ke, pe Āati i sl.). Nacionalna arhivska baština obuhva þa HRVATSKIM DRŽAVNIM javno arhivsko gradivo, ali i ono koje se ARHIVIMA Āuva izvan mreže državnih arhiva. Arhiv- ska se služba putem sustava državnih arhiva brine o cjelini gradiva (i javnoga i privatnoga) te osigurava njegovu zaštitu VLATKA LEMI ý i informacijsku cjelovitost. 3 HDA je mje- Hrvatski državni arhiv rodavan za gradivo središnjih državnih Zagreb tijela i drugo gradivo zna Āajno za Hrvat- sku u cjelini, a podru Āni državni arhivi za gradivo jedinica lokalne uprave i sa- Javnu arhivsku službu u Hrvatskoj Āine mouprave (gradovi, op þine, županije), Hrvatski državni arhiv (HDA) kao sre- državnih upravnih tijela na lokalnoj ra- diš nja i mati Āna arhivska ustanova te zini i drugih staratelja na podru Āju svoje- 13 podru Ānih državnih arhiva 1 u sa- ga djelovanja. Državni su arhivi najviše stavu kojih djeluju i sabirni centri. 2 U zaokupljeni brigom o gradivu državne i njima se u 12 680 fondova i zbir- javne uprave premda usto prikupljaju i ki Āuva oko 90 000 dužinskih metara izvornike razli Āite provenijencije te susta- arhivskoga gradiva, najve þim dijelom vno nadziru privatne imatelje i stvaratelje spisa tijela državne uprave, javnih usta- arhivskoga gradiva na podru Āju svoje te- nova i poduze þa, no i vrijedno gradivo ritorijalne i stvarne nadležnosti. U novije privatnih organizacija i ustanova, gospo- vrijeme, kao rezultat modernizacijskih darskih subjekata te istaknutih obitelji procesa u društvu, pove þane koli Āine za- i pojedinaca.
    [Show full text]
  • Književne Nagrade U Republici Hrvatskoj
    View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk brought to you by CORE provided by Repository of Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Diplomski studij informatologije Stjepan Horvat Književne nagrade u Republici Hrvatskoj Diplomski rad Mentor: izv. prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković Sumentor: doc. dr. sc. Goran Tanacković Faletar Osijek, 2017. Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Osijek Odsjek za informacijske znanosti Informatologija Stjepan Horvat Književne nagrade u Republici Hrvatskoj Diplomski rad Područje društvenih znanosti, polje informacijskih i komunikacijskih znanosti, grana informacijskih sustava i informatologije Mentor: izv. prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković Sumentor: doc. dr. sc. Goran Tanacković Faletar Osijek, 2017. SAŽETAK: Svrha je rada iznijeti pregledan i što potpuniji popis književnih nagrada koje se trenutno dodjeljuju u Republici Hrvatskoj, uključujući njihove opise i kritičku analizu. Cilj je ovog rada, uz pregled teorijske misli vezane uz ovu problematiku, istražiti koje se književne nagrade dodjeljuju u Republici Hrvatskoj, u kojim se sve vrstama književnog diskursa one dodjeljuju te u kojim kategorijama, tko su osnivači i tko je odgovoran za dodjelu pojedinih nagrada, kakvog su sastava nagrade, donose li uz sebe kakvu novčanu korist samom autoru nagrađenog djela te na koji se način odabire djelo koje dobiva nagradu. Također će se odrediti starost pojedinih nagrada, te, ondje gdje je to moguće, istražiti demografska obilježja dobitnika pojedinih nagrada u što je moguće većem opsegu od osnutka i početka dodjele nagrade do danas, tj. do posljednjih dobitnika do kojih je bilo moguće pronaći informacije o dodjeli. Također će se pokušati iznijeti komparacija pojedinih nagrada.
    [Show full text]
  • Hrvatska Drama U Kazališnom Životu Mostara 1879. - 2010
    Filozofski fakultet Maja Lasić HRVATSKA DRAMA U KAZALIŠNOM ŽIVOTU MOSTARA 1879. - 2010. GODINE DOKTORSKI RAD Zagreb, 2018. Filozofski fakultet Maja Lasić HRVATSKA DRAMA U KAZALIŠNOM ŽIVOTU MOSTARA 1879. - 2010. GODINE DOKTORSKI RAD Mentor: Akademik Boris Senker Zagreb, 2018. Faculty of Humanities and Social Sciences Maja Lasić CROATIAN DRAMA IN THE THEATER LIVING OF MOSTAR 1879 - 2010 YEARS DOCTORAL THESIS Mentor: Akademik Boris Senker Zagreb, 2018. ŽIVOTOPIS MENTORA Boris Senker rođen je u Zagrebu 1947. Gimnaziju je pohađao u Puli; maturirao 1966. Komparativnu književnost i anglistiku studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1971. diplomirao, a 1982. doktorirao obranivši disertaciju o kazališnom radu Milana Begovića. Od 1971. radio kao asistent, potom docent (1983-1990), izvanredni profesor (1990-1996) te redoviti profesor (od 1996. do umirovljenja 2015) na Katedri za teatrologiju u Odsjeku za komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dva puta bio je pročelnik Odsjeka te u dva mandata voditelj Poslijediplomskoga i doktorskoga studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture. Od 1990. radi i kao vanjski urednik u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža u Zagrebu, prvo Bibliografije kazališta (objavljena 2004. u 2 toma) a potom Kazališnoga leksikona (u izradi). U novinama, časopisima, enciklopedijama i leksikonima od 1970. objavljuje prijevode, recenzije, članke, eseje i studije, uglavnom o kazalištu i dramskoj književnosti dvadesetoga stoljeća. Od 1985. do 1991. i ponovno od 1995. do 2000.
    [Show full text]