UDK ISSN 1846-9426 UDK ISSN 1846-9426 1 1 316 316 37 37 811 811 821 821 93 93

FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU

ZBORNIK RADOVA ZBORNIK RADOVA FILOZOFSKOG FAKULTETA U SPLITU FILOZOFSKOG FAKULTETA U SPLITU

Zb. rad. filoz. fak. Splitu Zb. rad. filoz. fak. Splitu God. 5 (2012) God. 5 (2012) Broj 5 Broj 5 Str. 1-349 Str. 1-349 Split, 2012. Split, 2012. Osnivač i nakladnik Osnivač i nakladnik Founder/Publisher Founder/Publisher Sveučilište u Splitu/University of Split Sveučilište u Splitu/University of Split Filozofski fakultet/Faculty of Philosophy Filozofski fakultet/Faculty of Philosophy

Odgovorni urednik/Chief: Odgovorni urednik/Chief: Marko TROGRLIĆ Marko TROGRLIĆ

Glavna urednica/Editor: Glavna urednica/Editor: Renata RELJA Renata RELJA

Uredništvo/Editorial Board: Uredništvo/Editorial Board: Marita BRČIĆ KULJIŠ, Sanja ČURKOVIĆ-KALEBIĆ, Marita BRČIĆ KULJIŠ, Sanja ČURKOVIĆ-KALEBIĆ, Jagoda GRANIĆ, Marina MARASOVIĆ-ALUJEVIĆ, Jagoda GRANIĆ, Marina MARASOVIĆ-ALUJEVIĆ, Daniela MATETIĆ-POLJAK, Josip MILAT, Renata RELJA, Daniela MATETIĆ-POLJAK, Josip MILAT, Renata RELJA, Ivana TOMIĆ FERIĆ, Marko TROGRLIĆ, Ivana TOMIĆ FERIĆ, Marko TROGRLIĆ, Zorana ŠULJUG VUČICA, Stojan VRLJIĆ (svi iz Splita); Zorana ŠULJUG VUČICA, Stojan VRLJIĆ (svi iz Splita); Gaetano BONETTA (Chieti-Pescara), Samo FOŠNARIČ(Maribor) Gaetano BONETTA (Chieti-Pescara), Samo FOŠNARIČ(Maribor)

Lektorica za hrvatski jezik i korektura/ Lektorica za hrvatski jezik i korektura/ Croatian Language Editor and Proof Reader Croatian Language Editor and Proof Reader Katarina Lozić Knezović Katarina Lozić Knezović

Lektor za engleski jezik/English Language Editor Lektor za engleski jezik/English Language Editor Brian Daniel Willems, Simon John Ryle Brian Daniel Willems, Simon John Ryle

Lektorica za talijanski jezik/Italian Language Editor Lektorica za talijanski jezik/Italian Language Editor Renata Hace Citra Renata Hace Citra

Naklada/Edition Naklada/Edition 150 primjeraka 150 primjeraka

Priprema i tisak/Layout and Print Priprema i tisak/Layout and Print Redak Redak

Adresa uredništva/Address Adresa uredništva/Address Zbornika radova Filozofskog fakulteta u Splitu, Zbornika radova Filozofskog fakulteta u Splitu, Filozofski fakultet, Sinjska 2/III, 21 000 Split, Filozofski fakultet, Sinjska 2/III, 21 000 Split, tel: +385 (0)21 386 122, fax: +385 (0)21 385 567, tel: +385 (0)21 386 122, fax: +385 (0)21 385 567, elektronička pošta: [email protected] elektronička pošta: [email protected] internetska stranica: www.ffst.hr internetska stranica: www.ffst.hr

Časopis izlazi jednom godišnje Časopis izlazi jednom godišnje Cijena po primjerku: 90,00 kn Cijena po primjerku: 90,00 kn Žiro račun: Filozofski fakultet Split Žiro račun: Filozofski fakultet Split 2330003-1100066764 2330003-1100066764 (s naznakom: za Zb. rad. filoz. fak. Splitu) (s naznakom: za Zb. rad. filoz. fak. Splitu)

Časopis se objavljuje prema odluci br. 701/06 donesenoj na sjednici Časopis se objavljuje prema odluci br. 701/06 donesenoj na sjednici Fakultetskog vijeća FF u Splitu dana 08.03.2006. Fakultetskog vijeća FF u Splitu dana 08.03.2006.

SADRŽAJ SADRŽAJ

Riječ urednice temata ...... 1 Riječ urednice temata ...... 1 Marko Trogrlić Marko Trogrlić Pozdravna riječ dekana povodom desete godišnjice osnutka Odsjeka za hrvatski Pozdravna riječ dekana povodom desete godišnjice osnutka Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Splitu ...... 3 jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Splitu ...... 3 Joško Božanić Joško Božanić Stilističke interpretacije: Danijel Dragojević - Mak Dizdar ...... 5 Stilističke interpretacije: Danijel Dragojević - Mak Dizdar ...... 5 Miroslav Palameta Miroslav Palameta Kačićevo čitanje Glavinića ...... 27 Kačićevo čitanje Glavinića ...... 27 Marko Dragić Marko Dragić Lada i Ljeljo u folkloristici Hrvata i slavenskom kontekstu ...... 43 Lada i Ljeljo u folkloristici Hrvata i slavenskom kontekstu ...... 43 Boris Škvorc Boris Škvorc Tko je ubio djevojčicu sa žigicama, a koga (je ubila) Crvenkapica? Tko je ubio djevojčicu sa žigicama, a koga (je ubila) Crvenkapica? ili: o (postmodernim) hrvatskim krimićima ...... 63 ili: o (postmodernim) hrvatskim krimićima ...... 63 Gordana Galić Kakkonen Gordana Galić Kakkonen Lucijana Armanda Lucijana Armanda Lik zlog svećenika u romanu Tajna krvavog mosta ...... 99 Lik zlog svećenika u romanu Tajna krvavog mosta ...... 99 Anita Runjić-Stoilova Anita Runjić-Stoilova Retorički tropi u hrvatskim dnevnim novinama ...... 115 Retorički tropi u hrvatskim dnevnim novinama ...... 115 Eni Buljubašić Eni Buljubašić Popeljuha Zavaljuha: stilistička interpretacija narodne bajke ...... 129 Popeljuha Zavaljuha: stilistička interpretacija narodne bajke ...... 129 Josip Lisac Josip Lisac Hrvatski lingvist Dalibor Brozović ...... 147 Hrvatski lingvist Dalibor Brozović ...... 147 Marko Dragić Marko Dragić Nikola Sunara Nikola Sunara Suvremeni zapisi tradicijske baštine u Ceri ...... 155 Suvremeni zapisi tradicijske baštine u Ceri ...... 155 Sanja Vulić Sanja Vulić Hrvati u Gradišću i zapadnoj Mađarskoj u djelima Mate Ujevića ...... 175 Hrvati u Gradišću i zapadnoj Mađarskoj u djelima Mate Ujevića ...... 175 Marijana Tomelić Ćurlin Marijana Tomelić Ćurlin O fonološkim obilježjima jezika poljičkoga statuta i današnjega govora Srijana ...... 195 O fonološkim obilježjima jezika poljičkoga statuta i današnjega govora Srijana ...... 195 Nebojša Lujanović Nebojša Lujanović Osobna imena i upisivanje prokletstva u zbirci priča Osobna imena i upisivanje prokletstva u zbirci priča Inšallah madona, inšallah Miljenka Jergovića ...... 211 Inšallah madona, inšallah Miljenka Jergovića ...... 211 Helena Peričić Helena Peričić Ima li smisla pisati u ratu? Ima li smisla pisati o ratu? Ima li smisla pisati u ratu? Ima li smisla pisati o ratu? /Autorefleksija nad zapisimao Riđanu, Petru i Pavlu (1991.-1998.)/ ...... 221 /Autorefleksija nad zapisimao Riđanu, Petru i Pavlu (1991.-1998.)/ ...... 221 Helena Burić Helena Burić Josip Lasić Josip Lasić Kolokacije u nastavi inojezičnoga hrvatskog ...... 233 Kolokacije u nastavi inojezičnoga hrvatskog ...... 233 Josipa Korljan Josipa Korljan Video u nastavi inojezičnoga hrvatskog ...... 251 Video u nastavi inojezičnoga hrvatskog ...... 251

STUDIJE STUDIJE

Magdalena Nigoević Magdalena Nigoević Josip Galić Josip Galić Figuratività dei titoli giornalistici italiani e croati ...... 265 Figuratività dei titoli giornalistici italiani e croati ...... 265 Srećko Jurišić Srećko Jurišić Paula Župić Paula Župić Disciplina naracije: Andrea Camilleri kao „novelliere“ ...... 279 Disciplina naracije: Andrea Camilleri kao „novelliere“ ...... 279 Gordan Matas Gordan Matas Chinese american experience and “the melting pot” ...... 291 Chinese american experience and “the melting pot” ...... 291 Nataša Stojan Nataša Stojan O indirektnome objektu u engleskome i hrvatskome jeziku ...... 313 O indirektnome objektu u engleskome i hrvatskome jeziku ...... 313 IN MEMORIAM Stojanu Vrljiću (1950.-2012.) IN MEMORIAM Stojanu Vrljiću (1950.-2012.) Riječ dekana prof. dr. Marka Trogrlića na Riječ dekana prof. dr. Marka Trogrlića na komemoraciji pok. prof. dr. Stojanu Vrljiću ...... 327 komemoraciji pok. prof. dr. Stojanu Vrljiću ...... 327

RECENZIJE, OSVRTI I PRIKAZI RECENZIJE, OSVRTI I PRIKAZI Jagoda Granić Jagoda Granić Hrvatski kao 24. službeni jezik Europske unije ...... 333 Hrvatski kao 24. službeni jezik Europske unije ...... 333 Katarina Lozić Knezović Katarina Lozić Knezović Marina Marasović-Alujević Marina Marasović-Alujević Imena Splićana od postanka grada do kraja xVIII. stoljeća...... 337 Imena Splićana od postanka grada do kraja xVIII. stoljeća...... 337 Ljudevit Hanžek Ljudevit Hanžek Europa i demokracija ...... 341 Europa i demokracija ...... 341 Upute suradnicima ...... 347 Upute suradnicima ...... 347 RIJEČ UREDNICE TEMATA RIJEČ UREDNICE TEMATA

Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu koji sa zadovoljstvom predstavljam Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu koji sa zadovoljstvom predstavljam znanstvenoj, stručnoj, ali i široj javnosti, posvećen je desetoj obljetnici Odsjeka za znanstvenoj, stručnoj, ali i široj javnosti, posvećen je desetoj obljetnici Odsjeka za hrvatski jezik i književnost. Odsjek za hrvatski jezik i književnost, jedan od prvih hrvatski jezik i književnost. Odsjek za hrvatski jezik i književnost, jedan od prvih odsjeka Filozofskog fakulteta u Splitu, svoj nastanak duguje nesebičnom i ustrajnom odsjeka Filozofskog fakulteta u Splitu, svoj nastanak duguje nesebičnom i ustrajnom zalaganju nekolicine entuzijasta koji su došli na ideju da se u Marulićevu gradu osnuju zalaganju nekolicine entuzijasta koji su došli na ideju da se u Marulićevu gradu osnuju humanistički studiji. Najviše su se u tome istaknuli prof. emeritus Ivan Mimica, prof. humanistički studiji. Najviše su se u tome istaknuli prof. emeritus Ivan Mimica, prof. dr. sc. Šime Pilić i prof. dr. sc. Joško Božanić – prvi pročelnik Odjela za humanističke dr. sc. Šime Pilić i prof. dr. sc. Joško Božanić – prvi pročelnik Odjela za humanističke znanosti i prvi pročelnik Odsjeka za hrvatski jezik i književnost. Njima su se tijekom znanosti i prvi pročelnik Odsjeka za hrvatski jezik i književnost. Njima su se tijekom narednih godina pridružili brojni suradnici, kolege i kolegice koji su prepoznali narednih godina pridružili brojni suradnici, kolege i kolegice koji su prepoznali važnost osnivanja takvih studija u Splitu pa su uz Odsjek za hrvatski jezik i književnost važnost osnivanja takvih studija u Splitu pa su uz Odsjek za hrvatski jezik i književnost od 2001. godine u okviru sveučilišnog Odjela za humanističke znanosti djelovala od 2001. godine u okviru sveučilišnog Odjela za humanističke znanosti djelovala još dva filološka studija: Engleski jezik i književnost, na čijem je čelu tada bila prof. još dva filološka studija: Engleski jezik i književnost, na čijem je čelu tada bila prof. dr. sc. Mirjana Bonačić, i Talijanski jezik i književnost, na čijem je čelu tada bila dr. sc. Mirjana Bonačić, i Talijanski jezik i književnost, na čijem je čelu tada bila prof. emerita Ljerka Šimunković. Godine 2005., spajanjem Odjela za humanističke prof. emerita Ljerka Šimunković. Godine 2005., spajanjem Odjela za humanističke znanosti i Visoke učiteljske škole nastao je Filozofski fakultet u Splitu u čijem sastavu znanosti i Visoke učiteljske škole nastao je Filozofski fakultet u Splitu u čijem sastavu otada djeluje i „naš“ odsjek. otada djeluje i „naš“ odsjek. U proteklom smo se desetljeću borili, raznim teškoćama usprkos, da kadrovski U proteklom smo se desetljeću borili, raznim teškoćama usprkos, da kadrovski ojačamo i u tome smo uspjeli pa u budućnosti možemo prvenstveno staviti naglasak ojačamo i u tome smo uspjeli pa u budućnosti možemo prvenstveno staviti naglasak na povećanje konkurentnosti i ugleda među potencijalnim studentima. U tom je na povećanje konkurentnosti i ugleda među potencijalnim studentima. U tom je smislu važno istaknuti da posljednjih godina naglo raste interes stranih studenata smislu važno istaknuti da posljednjih godina naglo raste interes stranih studenata za studijskim boravcima upravo na Kroatistici u Splitu. Osim toga, naši profesori i za studijskim boravcima upravo na Kroatistici u Splitu. Osim toga, naši profesori i stručni suradnici uključeni su u brojne znanstvene projekte, mnogi od njih predaju ne stručni suradnici uključeni su u brojne znanstvene projekte, mnogi od njih predaju ne samo na našem, nego i na drugim sveučilištima, objavljuju svoje znanstvene i stručne samo na našem, nego i na drugim sveučilištima, objavljuju svoje znanstvene i stručne radove u uglednim časopisima u zemlji i inozemstvu, sudjeluju na međunarodnim radove u uglednim časopisima u zemlji i inozemstvu, sudjeluju na međunarodnim konferencijama te su aktivni u društvenom i kulturnom životu. konferencijama te su aktivni u društvenom i kulturnom životu. Od mnogih projekata koji su iza nas, izdvojit ću neke od važnijih: Od mnogih projekata koji su iza nas, izdvojit ću neke od važnijih: • škola hrvatskog jezika Croatica, osnovana pri Odsjeku za hrvatski jezik • škola hrvatskog jezika Croatica, osnovana pri Odsjeku za hrvatski jezik i književnost 2004. godine koja kasnije izrasta u Centar za hrvatske studije i književnost 2004. godine koja kasnije izrasta u Centar za hrvatske studije u svijetu pri Filozofskom fakultetu u Splitu, a koji je ostvario zavidnu u svijetu pri Filozofskom fakultetu u Splitu, a koji je ostvario zavidnu međunarodnu suradnju i koji je, u suradnji s Centrom za hrvatske studije međunarodnu suradnju i koji je, u suradnji s Centrom za hrvatske studije (Croatian Studies Centre) pri Sveučilištu Macquarie u Australiji i Centrom za (Croatian Studies Centre) pri Sveučilištu Macquarie u Australiji i Centrom za hrvatske studije (Croatian Studies Centre) pri Sveučilištu Waterloo u Kanadi, hrvatske studije (Croatian Studies Centre) pri Sveučilištu Waterloo u Kanadi, objavljivao ugledni časopis Croatian Studies Review; objavljivao ugledni časopis Croatian Studies Review; • Centar za interdisciplinarna istraživanja Studia Mediterranea osnovan • Centar za interdisciplinarna istraživanja Studia Mediterranea osnovan pri Fakultetu zaslugom prof. dr. sc. Joška Božanića, od 2007. okuplja deset pri Fakultetu zaslugom prof. dr. sc. Joška Božanića, od 2007. okuplja deset

1 1 znanstvenih projekata koje financira MZOS, a priprema i međunarodnu znanstvenih projekata koje financira MZOS, a priprema i međunarodnu konferenciju On Sustainability, u suradnji s kopenhaškim International konferenciju On Sustainability, u suradnji s kopenhaškim International Institute for the Inclusive Museum, koja će se održati u Splitu početkom 2014. Institute for the Inclusive Museum, koja će se održati u Splitu početkom 2014. godine; godine; • aktivno smo se zalagali za osnutak Poslijediplomskih doktorskih studija • aktivno smo se zalagali za osnutak Poslijediplomskih doktorskih studija humanističkih znanosti na Fakultetu, za što se posebno zauzeo prof. dr. sc. humanističkih znanosti na Fakultetu, za što se posebno zauzeo prof. dr. sc. Boris Škvorc; Boris Škvorc; • izradili smo elaborat za Specijalistički poslijediplomski studij menadžmenta u • izradili smo elaborat za Specijalistički poslijediplomski studij menadžmenta u kulturi koji je u postupku ocjene; kulturi koji je u postupku ocjene; • bili smo organizatori međunarodnoga znanstvenog skupa o Vladimiru Nazoru • bili smo organizatori međunarodnoga znanstvenog skupa o Vladimiru Nazoru 2010. godine (Nazor – književnost – jezik – povijest) u okviru manifestacije 2010. godine (Nazor – književnost – jezik – povijest) u okviru manifestacije Nazorovi dani. Nazorovi dani. U godinama koje su pred nama planiramo brojne nove projekte pa su tako u tijeku U godinama koje su pred nama planiramo brojne nove projekte pa su tako u tijeku pripreme za Međunarodni znanstveni skup o retorici – Dani Ive Škarića II koji će pripreme za Međunarodni znanstveni skup o retorici – Dani Ive Škarića II koji će se, u suradnji s Hrvatskim filološkim društvom i Odsjekom za fonetiku Filozofskog se, u suradnji s Hrvatskim filološkim društvom i Odsjekom za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održati 2014. godine. Nakon toga uslijedit će, u suradnji s fakulteta u Zagrebu, održati 2014. godine. Nakon toga uslijedit će, u suradnji s Književnim krugom, znanstveni skup Budućnost čakavskog idioma 2015. godine. Književnim krugom, znanstveni skup Budućnost čakavskog idioma 2015. godine. Vrijedi spomenuti i da intenzivno radimo na osnivanju studija izdavaštva. Vrijedi spomenuti i da intenzivno radimo na osnivanju studija izdavaštva. U prvim godinama našeg rada ostvarili smo suradnju s brojnim kolegama i U prvim godinama našeg rada ostvarili smo suradnju s brojnim kolegama i kolegicama s drugih kroatistika u zemlji i slavistika u inozemstvu, a nesebična podrška kolegicama s drugih kroatistika u zemlji i slavistika u inozemstvu, a nesebična podrška koju je od njih Odsjek dobio u početcima rada bila je presudna za njegov opstanak. koju je od njih Odsjek dobio u početcima rada bila je presudna za njegov opstanak. Stoga nam je drago da se u ovom zborniku nalaze, uz radove kolega i kolegica s Stoga nam je drago da se u ovom zborniku nalaze, uz radove kolega i kolegica s Odsjeka, i radovi naših dugogodišnjih suradnika. Odsjeka, i radovi naših dugogodišnjih suradnika. Tijekom proteklih godina stotine studenata upisale su Kroatistiku upravo u Splitu. Tijekom proteklih godina stotine studenata upisale su Kroatistiku upravo u Splitu. Velik interes za naš studij iznimno nas veseli jer smo oduvijek shvaćali važnost Velik interes za naš studij iznimno nas veseli jer smo oduvijek shvaćali važnost očuvanja hrvatskog jezika kao odrednice nacionalnog identiteta i kulture. Studirati očuvanja hrvatskog jezika kao odrednice nacionalnog identiteta i kulture. Studirati hrvatski jezik u vremenu kada postajemo 28. članica EU, a hrvatski jezik njezin 24. hrvatski jezik u vremenu kada postajemo 28. članica EU, a hrvatski jezik njezin 24. službeni jezik, ima osobitu dimenziju. Naš je stav da briga za budućnost hrvatskog službeni jezik, ima osobitu dimenziju. Naš je stav da briga za budućnost hrvatskog jezika, kao jednog malog jezika unutar tako velike zajednice naroda, mora postati jezika, kao jednog malog jezika unutar tako velike zajednice naroda, mora postati nacionalni prioritet pa se, zajedno s kolegama s drugih kroatistika u državi, ustrajno nacionalni prioritet pa se, zajedno s kolegama s drugih kroatistika u državi, ustrajno trudimo nametnuti tu ideju i biti prepoznati po svojem zalaganju u društvu u kojem trudimo nametnuti tu ideju i biti prepoznati po svojem zalaganju u društvu u kojem živimo. živimo. Optimistični smo jer nam naših prvih deset godina daje nadu da možemo i moramo Optimistični smo jer nam naših prvih deset godina daje nadu da možemo i moramo istim entuzijazmom nastaviti dalje i doprinijeti društvu još više. Ovaj tematski istim entuzijazmom nastaviti dalje i doprinijeti društvu još više. Ovaj tematski zbornik, stoga, neka ne bude samo podsjetnik na ono što smo dovršili, nego neka zbornik, stoga, neka ne bude samo podsjetnik na ono što smo dovršili, nego neka bude i podstrek za sve ono što tek trebamo ostvariti. bude i podstrek za sve ono što tek trebamo ostvariti. pročelnica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost pročelnica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost doc. dr. sc. Gordana Galić Kakkonen doc. dr. sc. Gordana Galić Kakkonen

2 2 POZDRAVNA RIJEČ DEKANA PROF. DR. MARKA TROGRLIĆA POZDRAVNA RIJEČ DEKANA PROF. DR. MARKA TROGRLIĆA POVODOM DESETE GODIŠNJICE OSNUTKA ODSJEKA ZA HRVATSKI POVODOM DESETE GODIŠNJICE OSNUTKA ODSJEKA ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST FILOZOFSKOG FAKULTETA U SPLITU JEZIK I KNJIŽEVNOST FILOZOFSKOG FAKULTETA U SPLITU

Poštovani gospodine izaslaniče župane gospodine Radovčić, poštovana gospođo Poštovani gospodine izaslaniče župane gospodine Radovčić, poštovana gospođo dogradonačelnice Visković, poštovani gospodine rektore, poštovana gospođo dogradonačelnice Visković, poštovani gospodine rektore, poštovana gospođo prorektorice, poštovani prorektore, poštovani pročelnici i predstavnici drugih odsjeka prorektorice, poštovani prorektore, poštovani pročelnici i predstavnici drugih odsjeka za hrvatski jezik i književnost, poštovane pročelnice i pročelnici naših fakultetskih za hrvatski jezik i književnost, poštovane pročelnice i pročelnici naših fakultetskih odsjeka, dragi gosti, bivši i sadašnji suradnici našeg Odsjeka za hrvatski jezik i odsjeka, dragi gosti, bivši i sadašnji suradnici našeg Odsjeka za hrvatski jezik i književnost i našeg Fakulteta, poštovane kolegice i kolege, napose dragi studenti! književnost i našeg Fakulteta, poštovane kolegice i kolege, napose dragi studenti! Sretna je okolnost i sretan dan da danas, u ovom adventskom ozračju, ovim Sretna je okolnost i sretan dan da danas, u ovom adventskom ozračju, ovim akademskim činom slavimo desetu godišnjicu našeg studija hrvatskog jezika i akademskim činom slavimo desetu godišnjicu našeg studija hrvatskog jezika i književnosti. Ja sam sretan što sam kao dekan Filozofskog fakulteta u Splitu danas u književnosti. Ja sam sretan što sam kao dekan Filozofskog fakulteta u Splitu danas u prigodi pozdraviti sve vas ovdje nazočne i uputiti vam svoju riječ. prigodi pozdraviti sve vas ovdje nazočne i uputiti vam svoju riječ. Filozofski fakultet u Splitu, koji se kao jednim svojim stupom, i svojim postankom, Filozofski fakultet u Splitu, koji se kao jednim svojim stupom, i svojim postankom, naslanja na nekadašnji Odjel za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu, uvjeren naslanja na nekadašnji Odjel za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu, uvjeren sam, zauzeo je svoje mjesto unutar naše sveučilišne zajednice, unutar našeg grada i sam, zauzeo je svoje mjesto unutar naše sveučilišne zajednice, unutar našeg grada i ovog djela naše domovine. Bez njega je intelektualno i duhovno lice našeg grada više ovog djela naše domovine. Bez njega je intelektualno i duhovno lice našeg grada više nezamislivo. Sa svojim studentima i svojim nastavnicima, on se po svojoj veličini, nezamislivo. Sa svojim studentima i svojim nastavnicima, on se po svojoj veličini, ali i svojoj ponudi (10 odsjeka sa sedam dvopredmetnih, jednim jednopredmetnim, ali i svojoj ponudi (10 odsjeka sa sedam dvopredmetnih, jednim jednopredmetnim, jednim jednopredmetnim-integriranim i jednim stručnim studijem), ubraja među jednim jednopredmetnim-integriranim i jednim stručnim studijem), ubraja među najveće sastavnice našeg sveučilišta. najveće sastavnice našeg sveučilišta. Prevažno mjesto unutar njega pripada upravo ovom studiju čiju desetgodišnjicu Prevažno mjesto unutar njega pripada upravo ovom studiju čiju desetgodišnjicu danas obilježavamo! To je prigoda za zahvaliti svima onima koji su doprinijeli danas obilježavamo! To je prigoda za zahvaliti svima onima koji su doprinijeli ostvarenju toga davno željenog, a sada i ostvarenog sna: našem rektoru, njegovim ostvarenju toga davno željenog, a sada i ostvarenog sna: našem rektoru, njegovim ondašnjim suradnicima, prof. emeritusu Ivanu Mimici te prof. Jošku Božaniću. Bez ondašnjim suradnicima, prof. emeritusu Ivanu Mimici te prof. Jošku Božaniću. Bez njihova idealizma, upornosti i, nadasve, ljubavi uloženoj u ovaj prevažni projekt, ne njihova idealizma, upornosti i, nadasve, ljubavi uloženoj u ovaj prevažni projekt, ne bismo danas bili ovdje. bismo danas bili ovdje. Da, kolegice i kolege, jezik je ono što svaki narod upravo u onom što je važno Da, kolegice i kolege, jezik je ono što svaki narod upravo u onom što je važno veoma određuje; svaki narod, a naš hrvatski posebno. Njega smo s majčinim mlijekom veoma određuje; svaki narod, a naš hrvatski posebno. Njega smo s majčinim mlijekom usisali, u njemu se krećemo i živimo, s njime i u njemu smo rođeni, s njime na usnama usisali, u njemu se krećemo i živimo, s njime i u njemu smo rođeni, s njime na usnama umiremo. Jezikom smo to što jesmo! Ima li stoga veće, ima li važnije stvarnosti i umiremo. Jezikom smo to što jesmo! Ima li stoga veće, ima li važnije stvarnosti i datosti od te? Ona je nadahnjivala naraštaje i pojedince, ona se slijegala u srcima datosti od te? Ona je nadahnjivala naraštaje i pojedince, ona se slijegala u srcima i duhovima kao „slatki jezik naš“, naš „idioma nationale“, naša „lingua materna“, i duhovima kao „slatki jezik naš“, naš „idioma nationale“, naša „lingua materna“, ukratko: naš jezik! ukratko: naš jezik! „O jeziku rode da Ti pojem!“ – klicao je naš hrvatski pjesnik. O kojemu to jeziku? „O jeziku rode da Ti pojem!“ – klicao je naš hrvatski pjesnik. O kojemu to jeziku? Da, o našem dragom, o našem lijepom, o našem za nas najljepšem – hrvatskom jeziku! Da, o našem dragom, o našem lijepom, o našem za nas najljepšem – hrvatskom jeziku!

3 3 I kako ga onda ne voljeti, kako ga ne proučavati, kako u njemu mlade naraštaje ne I kako ga onda ne voljeti, kako ga ne proučavati, kako u njemu mlade naraštaje ne podučavati – kad je on dio nas, a mi dio njega!? podučavati – kad je on dio nas, a mi dio njega!? U svijetu koji je već tako globaliziran tako da smo sami, lako i na razne načine, U svijetu koji je već tako globaliziran tako da smo sami, lako i na razne načine, posvuda gdje to želimo biti gotovo za tren oka prisutni, a taj je svijet, također za tren posvuda gdje to želimo biti gotovo za tren oka prisutni, a taj je svijet, također za tren oka, prisutan kod nas i s nama, različitost i množina nacionalnih jezika – njegovo oka, prisutan kod nas i s nama, različitost i množina nacionalnih jezika – njegovo je neizmjerno bogatstvo. Svijet će osiromašiti, nepopravljivo osiromašiti, ako ih je neizmjerno bogatstvo. Svijet će osiromašiti, nepopravljivo osiromašiti, ako ih nestane, kao što je uvijek siromašniji kad iz njega nestane osobe koja je u svojoj nestane, kao što je uvijek siromašniji kad iz njega nestane osobe koja je u svojoj individualnosti od svih drugih tako različita i tako posebno neponovljiva. Uloga je individualnosti od svih drugih tako različita i tako posebno neponovljiva. Uloga je našeg Odsjeka za hrvatski jezik i književnost i našeg Filozofskog fakulteta u cjelini našeg Odsjeka za hrvatski jezik i književnost i našeg Filozofskog fakulteta u cjelini da gaji i njeguje taj naš hrvatski jezik, da ga podučava i proučava te da time svijetu da gaji i njeguje taj naš hrvatski jezik, da ga podučava i proučava te da time svijetu u kojemu živimo pokazuje i ukazuje na ono naše, na ono naše specifično po kojemu u kojemu živimo pokazuje i ukazuje na ono naše, na ono naše specifično po kojemu smo, u ovom njegovu dijelu, tako lijepom i tako pitomom, tako ubavom, upravo to smo, u ovom njegovu dijelu, tako lijepom i tako pitomom, tako ubavom, upravo to što jesmo: jedinstveni, posebni, specifični, u našem egzistencijalnom, sadašnjem i što jesmo: jedinstveni, posebni, specifični, u našem egzistencijalnom, sadašnjem i prošlom, bivtsvovanju i bivovanju! prošlom, bivtsvovanju i bivovanju! Kad se tomu nadoda činjenica da je riječ o studiju jezika u gradu onoga kojeg Kad se tomu nadoda činjenica da je riječ o studiju jezika u gradu onoga kojeg nazivamo ocem naše književnosti i koji je stihotvorio u „versim arvackim“ – onda taj nazivamo ocem naše književnosti i koji je stihotvorio u „versim arvackim“ – onda taj zadatak dobiva prevažnu, jedinstvenu dimenziju, ima neodoljivu privlačnost i izvor zadatak dobiva prevažnu, jedinstvenu dimenziju, ima neodoljivu privlačnost i izvor je trajnog nadahnuća! je trajnog nadahnuća! Da vam toga nadahnuća, toga širokog horizonta, toga motiva i zanosa, poštovane Da vam toga nadahnuća, toga širokog horizonta, toga motiva i zanosa, poštovane kolegice i kolege s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u kolegice i kolege s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Splitu, nikad ne ponestane, nego da njime trajno obilujete te ga nesebično prenosite Splitu, nikad ne ponestane, nego da njime trajno obilujete te ga nesebično prenosite drugima koji su vam povjereni, to svima vama, to svima nama, kao dekan Fakulteta drugima koji su vam povjereni, to svima vama, to svima nama, kao dekan Fakulteta od srca želim! od srca želim! Ad multos annos! Živjeli! Ad multos annos! Živjeli!

4 4 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25

Joško Božanić Izvorni znanstveni rad Joško Božanić Izvorni znanstveni rad Odsjek za hrvatski jezik i književnost UDK: 821.163.42.09-1 Odsjek za hrvatski jezik i književnost UDK: 821.163.42.09-1 Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu 821.163(497.6).09-1 Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu 821.163(497.6).09-1 Primljeno: 17. 07. 2012. Primljeno: 17. 07. 2012.

STILISTIČKE INTERPRETACIJE: STILISTIČKE INTERPRETACIJE: DANIJEL DRAGOJEVIĆ - MAK DIZDAR DANIJEL DRAGOJEVIĆ - MAK DIZDAR SAŽETAK SAŽETAK Autor pristupa stilističkoj interpretaciji poezije dva vrhunska suvremena pjesnika: Autor pristupa stilističkoj interpretaciji poezije dva vrhunska suvremena pjesnika: jednog hrvatskog (Danijel Dragojević) i jednog bosanskohercegovačkog (Mak Dizdar). jednog hrvatskog (Danijel Dragojević) i jednog bosanskohercegovačkog (Mak Dizdar). Cilj je ovoga rada pronaći ključ za stilističku interpretaciju koja će otkriti značajne Cilj je ovoga rada pronaći ključ za stilističku interpretaciju koja će otkriti značajne karakteristike pjesničkog stila autora i omogućiti tumačenjem jezičnih činjenica uvid karakteristike pjesničkog stila autora i omogućiti tumačenjem jezičnih činjenica uvid u dubinske strukture književnoga djela. Riječ je o lingvostilističkoj interpretaciji koja u dubinske strukture književnoga djela. Riječ je o lingvostilističkoj interpretaciji koja evidentira stilsku intenzifikaciju na razini fonetike, morfologije, sintakse, leksika evidentira stilsku intenzifikaciju na razini fonetike, morfologije, sintakse, leksika i semantike. Autor je izabrao pet Dragojevićevih pjesama da bi interpretacijama i semantike. Autor je izabrao pet Dragojevićevih pjesama da bi interpretacijama otkrio bit Dragojevićeve poetike. Interpretacije Dragojevićeve poezije pokazale su otkrio bit Dragojevićeve poetike. Interpretacije Dragojevićeve poezije pokazale su neke zajedničke stilističke osobitosti, a to je prije svega suzdržanost od poetizama neke zajedničke stilističke osobitosti, a to je prije svega suzdržanost od poetizama i narativna struktura poetskog diskursa. Poeziju Maka Dizdara autor je predstavio i narativna struktura poetskog diskursa. Poeziju Maka Dizdara autor je predstavio interpretacijama dviju njegovih pjesama iz zbirke Kameni spavač: Zapis o štitu i interpretacijama dviju njegovih pjesama iz zbirke Kameni spavač: Zapis o štitu i Zapis o zemlji. Autor otkriva arhaiku Dizdarova poetskoga govora koji se temelji na Zapis o zemlji. Autor otkriva arhaiku Dizdarova poetskoga govora koji se temelji na zapisima s nadgrobnih kamenih kubusa (stećaka) bogumilske kulture sredovjekovne zapisima s nadgrobnih kamenih kubusa (stećaka) bogumilske kulture sredovjekovne Bosne. Bosne. Ključne riječi: bosanskohercegovačka poezija, Danijel Dragojević, hrvatska Ključne riječi: bosanskohercegovačka poezija, Danijel Dragojević, hrvatska poezija, Mak Dizdar, stilistika, stilistička interpretacija poezija, Mak Dizdar, stilistika, stilistička interpretacija 1. UVOD 1. UVOD Odabir dva posve različita pjesnika za ovu stilističku studiju mogao bi se činiti Odabir dva posve različita pjesnika za ovu stilističku studiju mogao bi se činiti slučajnim i ničim motiviranim budući da je riječ o pjesnicima posve različitih slučajnim i ničim motiviranim budući da je riječ o pjesnicima posve različitih poetika, različitih razdoblja, pjesnika koji pripadaju različitim književnostima, i da ne poetika, različitih razdoblja, pjesnika koji pripadaju različitim književnostima, i da ne nabrajamo sve nabrojive razloge, mogli bismo se upitati za razlog što ih je ova studija nabrajamo sve nabrojive razloge, mogli bismo se upitati za razlog što ih je ova studija povezala svojom interpretacijom njihovih pjesama. Koliko god se na prvi pogled povezala svojom interpretacijom njihovih pjesama. Koliko god se na prvi pogled činilo da je odabir slučajan, ipak tome nije tako. činilo da je odabir slučajan, ipak tome nije tako. Povezuje Dragojevića i Dizdara iznimna pjesnička individualnost, prepoznatljiv Povezuje Dragojevića i Dizdara iznimna pjesnička individualnost, prepoznatljiv pjesnički glas koji ne pripada ni jednoj pjesničkoj školi, ni jednom pjesničkom pjesnički glas koji ne pripada ni jednoj pjesničkoj školi, ni jednom pjesničkom kanonu koji bi pomogao njihovu razvrstavanju u nacionalnim književnostima kojima kanonu koji bi pomogao njihovu razvrstavanju u nacionalnim književnostima kojima pripadaju, hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj. Dizdar osluškuje drevni jezik stećaka – pripadaju, hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj. Dizdar osluškuje drevni jezik stećaka –

5 5 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 kamenih nadgrobnih kubusa na kojima je sačuvana do danas arhaika i poetika drevnog kamenih nadgrobnih kubusa na kojima je sačuvana do danas arhaika i poetika drevnog jezika – jezični substratum u kojemu je ekspresija reducirana, škrta, elementarna, jezika – jezični substratum u kojemu je ekspresija reducirana, škrta, elementarna, određena zakonima klesarske grafije čekića i dlijeta, ali duboka u poniranju za tajnom određena zakonima klesarske grafije čekića i dlijeta, ali duboka u poniranju za tajnom čovjekove prolaznosti. Dragojević je okrenut suvremenosti koja je oslobođena čovjekove prolaznosti. Dragojević je okrenut suvremenosti koja je oslobođena ukorijenjenosti u bilo koji sustav vrijednosne zadanosti. On poetsko nalazi u jeziku ukorijenjenosti u bilo koji sustav vrijednosne zadanosti. On poetsko nalazi u jeziku koji ne želi korespondirati s velikim sustavima smisla, u jeziku kojemu je strana svaka koji ne želi korespondirati s velikim sustavima smisla, u jeziku kojemu je strana svaka intencionalna poetizacija. Dragojevićeva poezija nailazi u književnokritičkoj literaturi intencionalna poetizacija. Dragojevićeva poezija nailazi u književnokritičkoj literaturi iznimno visoke ocjene, ali pritom valja reći da su rijetki hermeneutički tekstovi koji bi iznimno visoke ocjene, ali pritom valja reći da su rijetki hermeneutički tekstovi koji bi osim impresionističke adoracije pjesnikova djela uključivali i analitičku elaboraciju osim impresionističke adoracije pjesnikova djela uključivali i analitičku elaboraciju njegove poetike. njegove poetike. Posebno valja naglasiti nedostatak stilističke interpretacije Dragojevićeve poezije. Posebno valja naglasiti nedostatak stilističke interpretacije Dragojevićeve poezije. Možda razlog tome leži i u činjenici da Dragojevićeva poezija svojim prigušenim Možda razlog tome leži i u činjenici da Dragojevićeva poezija svojim prigušenim govorom, svojom hermetičnošću, prikriva poetski sloj izraza u svojim dubinskim govorom, svojom hermetičnošću, prikriva poetski sloj izraza u svojim dubinskim strukturama koje se ne otkrivaju na prvom dojam niti su dostupne na prvi pogled. strukturama koje se ne otkrivaju na prvom dojam niti su dostupne na prvi pogled. S druge strane, Dizdarova poezija svojom stilskom obilježenošću arhaičnog S druge strane, Dizdarova poezija svojom stilskom obilježenošću arhaičnog jezika kojim je pisana otkriva već na prvi dojam svoju izrazitu stilematičnost na jezika kojim je pisana otkriva već na prvi dojam svoju izrazitu stilematičnost na svim razinama jezičnog izraza. Unatoč tomu u recentnoj hermeneutičkoj literaturi o svim razinama jezičnog izraza. Unatoč tomu u recentnoj hermeneutičkoj literaturi o Dizdarovu književnom djelu rijetke su stilističke interpretacije koje bi prodrle dublje Dizdarovu književnom djelu rijetke su stilističke interpretacije koje bi prodrle dublje od impresionističke interpretativne retorike. od impresionističke interpretativne retorike. Razlozi su to za pokušaj stilističke interpretacije dva znatno različita pjesnička Razlozi su to za pokušaj stilističke interpretacije dva znatno različita pjesnička rukopisa, izazov je to za traženje ključa interpretacije za svaku pojedinačnu pjesmu rukopisa, izazov je to za traženje ključa interpretacije za svaku pojedinačnu pjesmu ove dvije iznimne pjesničke osobnosti Danijela Dragojevića i Maka Dizdara. ove dvije iznimne pjesničke osobnosti Danijela Dragojevića i Maka Dizdara. 2. POETIKA ŠUTNJE DANIJELA DRAGOJEVIĆA 2. POETIKA ŠUTNJE DANIJELA DRAGOJEVIĆA Izabrali smo pet Dragojevićevih pjesama. Nikakav prethodni kriterij izbora za ovu Izabrali smo pet Dragojevićevih pjesama. Nikakav prethodni kriterij izbora za ovu priliku nismo definirali. Hoće li interpretacije ovih pjesama pronaći u njima poetske priliku nismo definirali. Hoće li interpretacije ovih pjesama pronaći u njima poetske topose karakteristične za Dragojevićevu poetiku – pitanje je s kojim prilazimo ovom topose karakteristične za Dragojevićevu poetiku – pitanje je s kojim prilazimo ovom poslu. O Dragojeviću kao pjesniku mnogo je napisano, ali u nečemu se svi slažu poslu. O Dragojeviću kao pjesniku mnogo je napisano, ali u nečemu se svi slažu a to je da je riječ o osebujnom hrvatskom pjesniku čija poetika nije uklopiva ni u a to je da je riječ o osebujnom hrvatskom pjesniku čija poetika nije uklopiva ni u koju pjesničku školu. Dragojevićev pjesnički glas jedinstven je u novijem hrvatskom koju pjesničku školu. Dragojevićev pjesnički glas jedinstven je u novijem hrvatskom pjesništvu te zaslužuje interpretatorovu inventivnost po mjeri svoje poetike.1 O pjesništvu te zaslužuje interpretatorovu inventivnost po mjeri svoje poetike.1 O

1 Zvonimir Mrkonjić govori o posebnosti Dragojevićeve poezije unutar suvremenog hrvatskog 1 Zvonimir Mrkonjić govori o posebnosti Dragojevićeve poezije unutar suvremenog hrvatskog pjesništva: „Kada bismo htjeli sažeti osobitost Dragojevićeva pjesničkog doprinosa, ono što ga razlikuje pjesništva: „Kada bismo htjeli sažeti osobitost Dragojevićeva pjesničkog doprinosa, ono što ga razlikuje od svih ostalih – ne zato što bismo nastojali na toj razlici po svaku cijenu, nego stoga što nam pjesnik tu od svih ostalih – ne zato što bismo nastojali na toj razlici po svaku cijenu, nego stoga što nam pjesnik tu razliku nudi kao najizravniji pristup sebi – ona bi se sastojala u sljedećem. Cjelokupno hrvatsko pjesništvo razliku nudi kao najizravniji pristup sebi – ona bi se sastojala u sljedećem. Cjelokupno hrvatsko pjesništvo do Dragojevića, a također nakon njega, poima pjesnički jezik kao sredstvo bijega, euforičnog oslobađanja do Dragojevića, a također nakon njega, poima pjesnički jezik kao sredstvo bijega, euforičnog oslobađanja (S. MIhalić), tematizirane pustolovine (A. Šoljan), onostranosti pojmova (V. Gotovac), igračke distrakcije (I. (S. MIhalić), tematizirane pustolovine (A. Šoljan), onostranosti pojmova (V. Gotovac), igračke distrakcije (I. Slamnig) – da ostanemo samo na njegovim neposrednim prethodnicima. U Dragojevića naprotiv, pjesnički Slamnig) – da ostanemo samo na njegovim neposrednim prethodnicima. U Dragojevića naprotiv, pjesnički je jezik način neposrednog osvjedočenja, provjere i ovjere postojećeg, utvrđivanje očiglednog. Na polju je jezik način neposrednog osvjedočenja, provjere i ovjere postojećeg, utvrđivanje očiglednog. Na polju poetskog iskustva koje evazijski i evazivni jezik smatra svojim naravnim stanjem, poetika očitosti pokazuje poetskog iskustva koje evazijski i evazivni jezik smatra svojim naravnim stanjem, poetika očitosti pokazuje se u najmanju ruku težom zadaćom. Kako postići uopće da jezik, koji je navikao prelaziti preko stvari, se u najmanju ruku težom zadaćom. Kako postići uopće da jezik, koji je navikao prelaziti preko stvari,

6 6 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 njegovoj poeziji književna je kritika izrekla sud da je riječ o pjesničkom opusu koji njegovoj poeziji književna je kritika izrekla sud da je riječ o pjesničkom opusu koji je označio prekretnicu u hrvatskoj poeziji i približio hrvatsku poeziju suvremenom je označio prekretnicu u hrvatskoj poeziji i približio hrvatsku poeziju suvremenom europskom pjesništvu.2 europskom pjesništvu.2 Naše interpretacije nisu ništa više nego pokušaj prepoznavanja važnih toposa Naše interpretacije nisu ništa više nego pokušaj prepoznavanja važnih toposa Dragojevićeva poetskog stila o kojemu je u nas najmanje do sada pisano. No je li Dragojevićeva poetskog stila o kojemu je u nas najmanje do sada pisano. No je li Dragojevićeva poezija prikladna za stilističku analizu koja polazi od detekcije Dragojevićeva poezija prikladna za stilističku analizu koja polazi od detekcije jezične činjenice koja je zanimljiva kao otklon od norme, koja iznenađuje svojom jezične činjenice koja je zanimljiva kao otklon od norme, koja iznenađuje svojom neočekivanošću na razini fonetike, morfologije, sintakse, leksika ili semantike? Ova neočekivanošću na razini fonetike, morfologije, sintakse, leksika ili semantike? Ova poezija zacijelo za takvu interpretaciju nije prikladna jer ona upravo „običnošću“ svoga poezija zacijelo za takvu interpretaciju nije prikladna jer ona upravo „običnošću“ svoga stila i jest neobična. Možda je upravo i po tome izazov za stilističku interpretaciju. stila i jest neobična. Možda je upravo i po tome izazov za stilističku interpretaciju. Neka to pokaže naš pokušaj. Neka to pokaže naš pokušaj.

1. TAMA 1. TAMA Nakon nekog Hamleta na Lovrjencu Nakon nekog Hamleta na Lovrjencu pitala me Melita Roko jeste li primijetili pitala me Melita Roko jeste li primijetili kako neki za vrijeme predstave ne gledaju kako neki za vrijeme predstave ne gledaju drugo nego mrak oko sebe. drugo nego mrak oko sebe. Nisam rekao ništa, pomislio sam sreća Nisam rekao ništa, pomislio sam sreća što je sjedila daleko od mene, što je sjedila daleko od mene, inače bi doznala da sam jedan od tih. inače bi doznala da sam jedan od tih. Ah, gospođo začuđena, možda uvrijeđena, Ah, gospođo začuđena, možda uvrijeđena, kada se svjetla ugase i tišina pokaže kada se svjetla ugase i tišina pokaže dotle nevidljivu tamu oko nas, među nama, dotle nevidljivu tamu oko nas, među nama, kako da je čovjek ne sluša i ne gleda? kako da je čovjek ne sluša i ne gleda? Jedan tajni jezik s mora, okolnih brda, Jedan tajni jezik s mora, okolnih brda, dalekih otoka, bliskih zvijezda, iz grada, dalekih otoka, bliskih zvijezda, iz grada, jezik prije govora, kao dječji strah jezik prije govora, kao dječji strah dolazi, moglo bi se reći plavi, dolazi, moglo bi se reći plavi, i mi ne znamo što hoće, i mi ne znamo što hoće, stajati na ramenu, ustima, razumu, stajati na ramenu, ustima, razumu, biti donji i gornji glas, slika, biti donji i gornji glas, slika, priča prije i nakon priče, priča prije i nakon priče, ili samo tama, tama, gušiteljica mjere, ili samo tama, tama, gušiteljica mjere, počinje zapinjati o stvar, da se usredotoči na stvari i u stvari kao na spoju vremenitog i vanvremenskog – počinje zapinjati o stvar, da se usredotoči na stvari i u stvari kao na spoju vremenitog i vanvremenskog – jednom riječju, kako ga navesti da fabulira ono što ga neposredno omogućuje i, dakako, da omogući ono što jednom riječju, kako ga navesti da fabulira ono što ga neposredno omogućuje i, dakako, da omogući ono što fabulira?“ (1991: 281). fabulira?“ (1991: 281). 2 Tea Benčić Rimay kaže za Dragojevićevu poeziju: „…Danijel Dragojević izgradio je autonoman 2 Tea Benčić Rimay kaže za Dragojevićevu poeziju: „…Danijel Dragojević izgradio je autonoman pjesnički sustav koji se odmah nametnuo kao svojevrsni kriterij i mjera, najbliža modernom europskom pjesnički sustav koji se odmah nametnuo kao svojevrsni kriterij i mjera, najbliža modernom europskom pjesništvu. Vremenom je postalo jasno da je Dragojević nositelj novih poetika, da je pjesma moguća i kao pjesništvu. Vremenom je postalo jasno da je Dragojević nositelj novih poetika, da je pjesma moguća i kao pjesma u prozi…“ (2007: 129). pjesma u prozi…“ (2007: 129).

7 7 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25

svekoliki profil slijepog oka, svekoliki profil slijepog oka, tišina nakon nekoliko milijardi pucnjeva. tišina nakon nekoliko milijardi pucnjeva. O, tama, tama. Približio bih je O, tama, tama. Približio bih je da mi bude ogrtač za večernju hladnoću, da mi bude ogrtač za večernju hladnoću, udaljio bih je da me ne zaguši, udaljio bih je da me ne zaguši, udvarao bih joj, vikao: čija si, támo? udvarao bih joj, vikao: čija si, támo? Luda i mudra hvata me s visinskog tornja. Luda i mudra hvata me s visinskog tornja. Gdje smo? Kada budem mogao i budem znao Gdje smo? Kada budem mogao i budem znao svrnut ću je na sitan kvadrat ispred, svrnut ću je na sitan kvadrat ispred, to nesretno mjesto gdje se bez to nesretno mjesto gdje se bez prestanka obnavljaju porazi. prestanka obnavljaju porazi. Tu budimo, ti moćna, ti svevideća, Tu budimo, ti moćna, ti svevideća, tu časak budi svjetlo, tu časak budi svjetlo, reci ja sam svjetlo. reci ja sam svjetlo. Interpretacija Interpretacija Uvodni upravni govor: … pitala me M. R. jeste li primijetili kako neki za vrijeme Uvodni upravni govor: … pitala me M. R. jeste li primijetili kako neki za vrijeme predstave … ne gledaju drugo nego – mrak oko sebe, iznevjerava rutinsko opažanje predstave … ne gledaju drugo nego – mrak oko sebe, iznevjerava rutinsko opažanje očekivano za situaciju koju opisuje: predstava Hamleta na Lovrjencu, publika koja očekivano za situaciju koju opisuje: predstava Hamleta na Lovrjencu, publika koja promatra scenu, događanje drame – doživljavanje drame. Odjednom rez: neki iz promatra scenu, događanje drame – doživljavanje drame. Odjednom rez: neki iz publike ne motre predstavu nego mrak oko sebe. Rutinski narativni početak iznevjerava publike ne motre predstavu nego mrak oko sebe. Rutinski narativni početak iznevjerava horizont očekivanja montažnim rezom: neki (od publike) motre ne predstavu nego horizont očekivanja montažnim rezom: neki (od publike) motre ne predstavu nego mrak! Sljedeći rez: i ja sam od tih! mrak! Sljedeći rez: i ja sam od tih! Korespondiraju dvije senzacije: vizualna (mrak) i auditivna (tišina): mrak je tišina Korespondiraju dvije senzacije: vizualna (mrak) i auditivna (tišina): mrak je tišina svjetlu, tišina je mrak zvuku; tišina pokazuje tamu oko nas, među nama. Nije li riječ svjetlu, tišina je mrak zvuku; tišina pokazuje tamu oko nas, među nama. Nije li riječ o deautomatizaciji opažanja, o oslobađanju rutine doživljavanja, a u trenutku kada o deautomatizaciji opažanja, o oslobađanju rutine doživljavanja, a u trenutku kada se događa nešto važno za naša osjetila, za našu spoznaju potaknutu konvencijama se događa nešto važno za naša osjetila, za našu spoznaju potaknutu konvencijama kazališne predstave. Događa se zapravo predstava u predstavi. Ono nevidljivo i kazališne predstave. Događa se zapravo predstava u predstavi. Ono nevidljivo i nečujno obuhvaća čovjeka i on osluškuje tajni jezik: Jedan tajni jezik s mora, okolnih nečujno obuhvaća čovjeka i on osluškuje tajni jezik: Jedan tajni jezik s mora, okolnih brda, / dalekih otoka, bliskih zvijezda, iz grada / jezik prije govora, kao dječji strah brda, / dalekih otoka, bliskih zvijezda, iz grada / jezik prije govora, kao dječji strah / dolazi, moglo bi se reći plavi, i mi ne znamo što hoće... Jezik scene (predstava / dolazi, moglo bi se reći plavi, i mi ne znamo što hoće... Jezik scene (predstava Hamleta na Lovrjencu) postaje nečujan, a oglašuje se jezik svemira koji dolazi iz Hamleta na Lovrjencu) postaje nečujan, a oglašuje se jezik svemira koji dolazi iz tame što okružuje svjetlo scene. Taj jezik koji čovjeka obuhvaća jezik je prije govora. tame što okružuje svjetlo scene. Taj jezik koji čovjeka obuhvaća jezik je prije govora. Govorom je čovjek izgradio svoj svijet, kao što je zidovima opasao svoju nastambu, i u Govorom je čovjek izgradio svoj svijet, kao što je zidovima opasao svoju nastambu, i u tom svijetu ogradio se od tajne beskonačnog, nerazumljivog. Tama postaje metaforom tom svijetu ogradio se od tajne beskonačnog, nerazumljivog. Tama postaje metaforom neiskazivog i nepojmljivog ogrtača za noćnu hladnoću koja „guši“. neiskazivog i nepojmljivog ogrtača za noćnu hladnoću koja „guši“. Autor kreira poziciju pjesničkog subjekta koji se oglašuje narativnim početkom. Autor kreira poziciju pjesničkog subjekta koji se oglašuje narativnim početkom. Očekujemo priču jer primjećujemo signale naracije. Označen je kontekst događaja: Očekujemo priču jer primjećujemo signale naracije. Označen je kontekst događaja: 1. zbivanje: predstava Hamleta; mjesto: Lovrjenac (Dubrovnik); 3. vrijeme: nakon 1. zbivanje: predstava Hamleta; mjesto: Lovrjenac (Dubrovnik); 3. vrijeme: nakon

8 8 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 predstave; akteri: pjesnički subjekt i gospođa M. R. koji razgovaraju o ponašanju predstave; akteri: pjesnički subjekt i gospođa M. R. koji razgovaraju o ponašanju nekih gledatelja u publici. Pjesnički subjekt zauzima homodijegetičku poziciju (prema nekih gledatelja u publici. Pjesnički subjekt zauzima homodijegetičku poziciju (prema G. Genettu), tj. on je i u poziciji izvan okvira priče (on pripovijeda nama kao vanjski G. Genettu), tj. on je i u poziciji izvan okvira priče (on pripovijeda nama kao vanjski promatrač onoga što se zbilo s njim) pa vrijeme priče nije izokronično s vremenom promatrač onoga što se zbilo s njim) pa vrijeme priče nije izokronično s vremenom događanja, ali potom poetski subjekt napušta vanjski okvir priče i heterokronični događanja, ali potom poetski subjekt napušta vanjski okvir priče i heterokronični vremenski topos te se postavlja u poziciju aktera u izokroniji s događajem – on kao vremenski topos te se postavlja u poziciju aktera u izokroniji s događajem – on kao aktant radnje govori drugom aktantu (gospođa M. R.): Ah, gospođo začuđena, možda aktant radnje govori drugom aktantu (gospođa M. R.): Ah, gospođo začuđena, možda uvrijeđena, / kad se svjetla ugase i tišina pokaže / dotle nevidljivu tamu oko nas, među uvrijeđena, / kad se svjetla ugase i tišina pokaže / dotle nevidljivu tamu oko nas, među nama, / kako da čovjek ne sluša i ne gleda? / Jedan tajni jezik mora, okolnih brda, / nama, / kako da čovjek ne sluša i ne gleda? / Jedan tajni jezik mora, okolnih brda, / dalekih otoka, bliskih zvijezda, iz grada, / jezik prije govora… Tada i vrijeme gubi dalekih otoka, bliskih zvijezda, iz grada, / jezik prije govora… Tada i vrijeme gubi svoju kronološku sukcesiju i obznanjuje se istina nadvremena ili svevremena, istina o svoju kronološku sukcesiju i obznanjuje se istina nadvremena ili svevremena, istina o čovjeku, o tajni njegove pojave izvan odrednica prije ili poslije. čovjeku, o tajni njegove pojave izvan odrednica prije ili poslije. Pjesnički subjekt progovara u svoje ime, s pozicije pjesničkog „ja“: O, tama, Pjesnički subjekt progovara u svoje ime, s pozicije pjesničkog „ja“: O, tama, tama. Približio bih je / da mi bude ogrtač za večernju hladnoću, / udaljio bih je da me tama. Približio bih je / da mi bude ogrtač za večernju hladnoću, / udaljio bih je da me ne zaguši, / udvarao bih joj, vikao: čija si, támo?. Isto tako on prelazi na univerzalnu ne zaguši, / udvarao bih joj, vikao: čija si, támo?. Isto tako on prelazi na univerzalnu poziciju čovjeka uopće, na poziciju „mi“: Ah, gospođo začuđena, možda uvrijeđena, poziciju čovjeka uopće, na poziciju „mi“: Ah, gospođo začuđena, možda uvrijeđena, / kada se svjetla ugase i tišina pokaže / dotle nevidljivu tamu oko nas, među nama, / kada se svjetla ugase i tišina pokaže / dotle nevidljivu tamu oko nas, među nama, / kako da je čovjek ne sluša i ne gleda? / Jedan tajni jezik s mora, okolnih brda, / / kako da je čovjek ne sluša i ne gleda? / Jedan tajni jezik s mora, okolnih brda, / dalekih otoka, bliskih zvijezda, iz grada, / jezik prije govora, kao dječji strah / dolazi, dalekih otoka, bliskih zvijezda, iz grada, / jezik prije govora, kao dječji strah / dolazi, moglo bi se reći plavi, / i mi ne znamo što hoće … moglo bi se reći plavi, / i mi ne znamo što hoće … Pjesnik nam demonstrira alkemiju svog jezika kada govor prestaje kazivati. Taj Pjesnik nam demonstrira alkemiju svog jezika kada govor prestaje kazivati. Taj jedan tajni jezik s mora, s okolnih brda, bliskih zvijezda, iz grada …ne prenosi poruku jedan tajni jezik s mora, s okolnih brda, bliskih zvijezda, iz grada …ne prenosi poruku nego potvrđuje tajnu: mi ne znamo što hoće; ne znamo je li težina (na ramenu), je li nego potvrđuje tajnu: mi ne znamo što hoće; ne znamo je li težina (na ramenu), je li riječ (na ustima) je li misao (na razumu); ne znamo koje su mu koordinate u prostoru riječ (na ustima) je li misao (na razumu); ne znamo koje su mu koordinate u prostoru (biti donji i gornji glas), je li stvar u prostoru ili sjena stvari (slika) je li mu mjesto u (biti donji i gornji glas), je li stvar u prostoru ili sjena stvari (slika) je li mu mjesto u vremenu (priča prije i nakon priče) ili je jezik – tama koja poništava mjeru (samo vremenu (priča prije i nakon priče) ili je jezik – tama koja poništava mjeru (samo tama, tama, gušiteljica mjere) ili pak oksimoronska slika: profil sljepoće (svekoliki tama, tama, gušiteljica mjere) ili pak oksimoronska slika: profil sljepoće (svekoliki profil slijepog oka). profil slijepog oka). Odnos između adresanta i adresata ponovno se mijenja na kraju u poanti pjesme Odnos između adresanta i adresata ponovno se mijenja na kraju u poanti pjesme kada se pjesnički subjekt vraća svojoj singularnoj poziciji (pjesničko „ja“) i obraća kada se pjesnički subjekt vraća svojoj singularnoj poziciji (pjesničko „ja“) i obraća se izravno personificiranom biću mraka: O, tama, tama. Približio bih je / da mi bude se izravno personificiranom biću mraka: O, tama, tama. Približio bih je / da mi bude ogrtač za večernju hladnoću, / udaljio bih je da me ne zaguši, / udvarao bih joj, vikao: ogrtač za večernju hladnoću, / udaljio bih je da me ne zaguši, / udvarao bih joj, vikao: čija si, támo? / Luda i mudra hvata me s visinskog tornja. /Gdje smo? Kada budem čija si, támo? / Luda i mudra hvata me s visinskog tornja. /Gdje smo? Kada budem mogao i budem znao / svrnut ću je na sitan kvadrat ispred, / to nesretno mjesto gdje mogao i budem znao / svrnut ću je na sitan kvadrat ispred, / to nesretno mjesto gdje se bez / prestanka obnavljaju porazi. / Tu budimo, ti moćna, ti svevideća, / tu časak se bez / prestanka obnavljaju porazi. / Tu budimo, ti moćna, ti svevideća, / tu časak budi svjetlo, / (ti) reci ja sam svjetlo. budi svjetlo, / (ti) reci ja sam svjetlo. Obrat na kraju pojavljuje se činom otkrića drugog lica tame – svjetla. Tama je tek Obrat na kraju pojavljuje se činom otkrića drugog lica tame – svjetla. Tama je tek naličje svjetla, njegovo drugo lice koje mu omogućuje da bude to što jest. Nesretno naličje svjetla, njegovo drugo lice koje mu omogućuje da bude to što jest. Nesretno

9 9 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 mjesto obrata svjetla u tamu mjesto gdje se bez prestanka obnavljaju porazi – poraz mjesto obrata svjetla u tamu mjesto gdje se bez prestanka obnavljaju porazi – poraz prijelaza iz svjetla u tamu, u smrt. Istinski poraz jest smrt, kraj – nesretno mjesto prijelaza iz svjetla u tamu, u smrt. Istinski poraz jest smrt, kraj – nesretno mjesto prijelaza svjetla u tamu. Imperativni završetak: Tu budimo, ti moćna, ti svevideća, prijelaza svjetla u tamu. Imperativni završetak: Tu budimo, ti moćna, ti svevideća, / tu časak budi svjetlo, / reci ja sam svjetlo vraća povjerenje u riječ – čin izricanje: / tu časak budi svjetlo, / reci ja sam svjetlo vraća povjerenje u riječ – čin izricanje: ja sam svjetlo postaje djelo: tama svjetlo jest! Tama svjetla (života) biva negirana ja sam svjetlo postaje djelo: tama svjetlo jest! Tama svjetla (života) biva negirana spoznajom svjetla tame. spoznajom svjetla tame.

2. STANICA 2. STANICA Tridesetak godina svaki dan gledam kako se ispred mog prozora Tridesetak godina svaki dan gledam kako se ispred mog prozora vlakovi zaustavljaju i odlaze. Prolaze tereti, ulaze i izlaze ljudi, voze se, vlakovi zaustavljaju i odlaze. Prolaze tereti, ulaze i izlaze ljudi, voze se, sjede, stoje na prozorima, u hodnicima, izgledaju ovako i onako, putuju sjede, stoje na prozorima, u hodnicima, izgledaju ovako i onako, putuju tko zna kamo – i ja sve te godine taj prizor ne prestajem gledati, ne umara tko zna kamo – i ja sve te godine taj prizor ne prestajem gledati, ne umara me i ne dodijava mi. Uvijek sam, štogod radio, malo s vlakovima i ljudima, me i ne dodijava mi. Uvijek sam, štogod radio, malo s vlakovima i ljudima, malo ulazim i izlazim, malo putujem, malo izbacujem kofere i odlazim u malo ulazim i izlazim, malo putujem, malo izbacujem kofere i odlazim u neku ulicu na neki kućni broj. Kada sam pribraniji učini mi se da je to neku ulicu na neki kućni broj. Kada sam pribraniji učini mi se da je to najrealniji trenutak moga života. Dolazak i odlazak me uspokoje i stave na najrealniji trenutak moga života. Dolazak i odlazak me uspokoje i stave na pravo mjesto, postajem nomad koji putuje i ne pomaknuvši se. I uistinu pravo mjesto, postajem nomad koji putuje i ne pomaknuvši se. I uistinu sam sretan što su me prilike postavile na stanicu pored pruge. Ljudi dolaze sam sretan što su me prilike postavile na stanicu pored pruge. Ljudi dolaze k meni, odlaze od mene, prolaze ne zaustavljajući se, a ni ne znaju da sam k meni, odlaze od mene, prolaze ne zaustavljajući se, a ni ne znaju da sam s njima. Čovjek u vožnji i na stanici – kako je to pravo stanje svakog stanja, s njima. Čovjek u vožnji i na stanici – kako je to pravo stanje svakog stanja, naravna slika i slika naravi: protok, naime, najmanje je loš. Možda ipak naravna slika i slika naravi: protok, naime, najmanje je loš. Možda ipak nisam najbolje iskoristio taj položaj? A zašto bih ga iskoristio i pomoću nisam najbolje iskoristio taj položaj? A zašto bih ga iskoristio i pomoću njega postao bolji? Gledao sam prizor i sudjelovao u njemu kako sam njega postao bolji? Gledao sam prizor i sudjelovao u njemu kako sam mogao i znao. Zahtjevnost je prenesena iz knjiga: da se sve upotrijebi za mogao i znao. Zahtjevnost je prenesena iz knjiga: da se sve upotrijebi za neko napredovanje, za neku svrhu. Kad već ima toliko vlakova i prizora, neko napredovanje, za neku svrhu. Kad već ima toliko vlakova i prizora, zašto tražiti koristan i nadmoćan zbroj, zašto sve zajedno pamtiti, kada će zašto tražiti koristan i nadmoćan zbroj, zašto sve zajedno pamtiti, kada će sutra ionako biti novih vlakova, drugih ljudi koji će ulaziti, izlaziti, vikati, sutra ionako biti novih vlakova, drugih ljudi koji će ulaziti, izlaziti, vikati, vući prtljagu, nekamo žuriti bez ikakva zaključka? vući prtljagu, nekamo žuriti bez ikakva zaključka? Interpretacija Interpretacija Doživljaj pjesme započinje rastom tenzije između aktivističkog i pasivnog Doživljaj pjesme započinje rastom tenzije između aktivističkog i pasivnog principa. Naglašen je odnos između dinamičnog vanjskog svijeta i statičnog principa. Naglašen je odnos između dinamičnog vanjskog svijeta i statičnog unutrašnjeg. U odnosu na motrište poetskog subjekta naglašena je pozicija vanjske unutrašnjeg. U odnosu na motrište poetskog subjekta naglašena je pozicija vanjske dinamike: zaustavljaju se, odlaze, prolaze, ulaze, izlaze, voze se, izgledaju, putuju i dinamike: zaustavljaju se, odlaze, prolaze, ulaze, izlaze, voze se, izgledaju, putuju i unutrašnje statike: Tridesetak godina svaki dan gledam; … ja sve te godine taj prizor unutrašnje statike: Tridesetak godina svaki dan gledam; … ja sve te godine taj prizor ne prestajem gledati… Uspostavlja se odnos između sudioničke (aktivističke) uloge ne prestajem gledati… Uspostavlja se odnos između sudioničke (aktivističke) uloge vanjskog svijeta i unutrašnje (pasivne) pozicije promatrača zbivanja. Javlja se tenzija vanjskog svijeta i unutrašnje (pasivne) pozicije promatrača zbivanja. Javlja se tenzija između dva pola djelovanja: promatračke i sudioničke uloge u životu. između dva pola djelovanja: promatračke i sudioničke uloge u životu.

10 10 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25

Napetost ima svoj dramaturški rast: aktivizam vanjskog svijeta pokreće aktivizam Napetost ima svoj dramaturški rast: aktivizam vanjskog svijeta pokreće aktivizam statičke pozicije: Uvijek sam, štogod radio, malo s vlakovima i ljudima, malo ulazim statičke pozicije: Uvijek sam, štogod radio, malo s vlakovima i ljudima, malo ulazim i izlazim, malo putujem, malo izbacujem kofere i odlazim u neku ulicu na neki kućni i izlazim, malo putujem, malo izbacujem kofere i odlazim u neku ulicu na neki kućni broj. Ponavljanje količinskog priloga malo, na ritmičkoj razini, intenzivira kumulativni broj. Ponavljanje količinskog priloga malo, na ritmičkoj razini, intenzivira kumulativni rast tenzije prema obratu: deminucija djelovanja prilogom malo: malo radio, malo rast tenzije prema obratu: deminucija djelovanja prilogom malo: malo radio, malo ulazim i izlazim, malo putujem, malo izbacujem, svojom višestrukom repetitivnošću ulazim i izlazim, malo putujem, malo izbacujem, svojom višestrukom repetitivnošću naglašava rast aktivizma promatračke pozicije, a s druge strane monotonija aktivizma naglašava rast aktivizma promatračke pozicije, a s druge strane monotonija aktivizma vanjskog svijeta, koju potencira repetitivnost radnji zapravo je odsutnost događaja, vanjskog svijeta, koju potencira repetitivnost radnji zapravo je odsutnost događaja, dakle naličje prividnog aktivizma – pasivnost. dakle naličje prividnog aktivizma – pasivnost. Pjesma bi trebala izreći novost, otkloniti, reklo bi se, neizvjesnost oko tog zašto se Pjesma bi trebala izreći novost, otkloniti, reklo bi se, neizvjesnost oko tog zašto se izriče, potvrditi svoju svrhovitost, smisao, dubinu misli, emocije. Ali pjesma se ova izriče, potvrditi svoju svrhovitost, smisao, dubinu misli, emocije. Ali pjesma se ova odriče te svoje zadane, pretpostavljene, očekivane uloge. Odriče se te zahtjevnosti jer odriče te svoje zadane, pretpostavljene, očekivane uloge. Odriče se te zahtjevnosti jer zahtjevnost je prenesena iz knjiga: da se sve upotrijebi za / neko napredovanje, za neku zahtjevnost je prenesena iz knjiga: da se sve upotrijebi za / neko napredovanje, za neku svrhu… dakle odriče se pragmatike kretanja prema cilju, ali u isto vrijeme odriče se i svrhu… dakle odriče se pragmatike kretanja prema cilju, ali u isto vrijeme odriče se i orfejskog principa po kojemu je pjev kao takav konačno ostvarenje smisla pjeva. orfejskog principa po kojemu je pjev kao takav konačno ostvarenje smisla pjeva. Prigušen ton Dragojevićeva pjeva tek dubinski provocira, uznemiruje, iritira Prigušen ton Dragojevićeva pjeva tek dubinski provocira, uznemiruje, iritira potencirajući pitanje smisla zarobljeno rutinom percepcije upravo time što takvo potencirajući pitanje smisla zarobljeno rutinom percepcije upravo time što takvo pitanje izostaje, a pritom se sreća mjeri prividom kretanja: Dolazak i odlazak me pitanje izostaje, a pritom se sreća mjeri prividom kretanja: Dolazak i odlazak me uspokoje i stave na / pravo mjesto, postajem nomad koji putuje i ne pomaknuvši se. I uspokoje i stave na / pravo mjesto, postajem nomad koji putuje i ne pomaknuvši se. I uistinu / sam sretan što su me prilike postavile na stanicu pored pruge… Neodređena, uistinu / sam sretan što su me prilike postavile na stanicu pored pruge… Neodređena, prazna riječ prilike jest pokretačka snaga pasivizacije, umrtvljenja, prividnog prazna riječ prilike jest pokretačka snaga pasivizacije, umrtvljenja, prividnog dinamizma. Eufemizam koji označuje poredak, sustav, povijest, uređenje ljudskog dinamizma. Eufemizam koji označuje poredak, sustav, povijest, uređenje ljudskog svijeta u kojemu više nije ni moguće postaviti pitanje o smislu. Anonimni subjekt svijeta u kojemu više nije ni moguće postaviti pitanje o smislu. Anonimni subjekt određuje prilike, a one nude udobnost privida dinamizma života. određuje prilike, a one nude udobnost privida dinamizma života.

3. NA JEDNOJ FRA ANGELICOVOJ SLICI DVA MUŠKARCA3 3. NA JEDNOJ FRA ANGELICOVOJ SLICI DVA MUŠKARCA3 Na jednoj fra Angelicovoj slici dva muškarca Na jednoj fra Angelicovoj slici dva muškarca iz nekih otvorenih sudova presipaju žito, iz nekih otvorenih sudova presipaju žito, upravo se vide otvori vreća sa zrnjevljem. upravo se vide otvori vreća sa zrnjevljem. Ta me slika, posebno ta scena, ponese mnogo Ta me slika, posebno ta scena, ponese mnogo više od mnogih njegovih otvoreno svetačkih. više od mnogih njegovih otvoreno svetačkih. Uvijek kada vidim zrna, mnogo zrna na jednom Uvijek kada vidim zrna, mnogo zrna na jednom mjestu, uskliknem, vidi koliko dragojevića. mjestu, uskliknem, vidi koliko dragojevića. To znači da svako od tih zrna može rasti, To znači da svako od tih zrna može rasti, može biti ono što može biti, a sada je može biti ono što može biti, a sada je zatvoreno u svoju okruglinu i čeka, s bezbroj zatvoreno u svoju okruglinu i čeka, s bezbroj stvari koje također čekaju, čeka strpljivo, stvari koje također čekaju, čeka strpljivo,

3 Fra Angelico, ime redovnika fra Giovanni da Fiersole, talijanski ranorenesansni slikar (Vicchio 1400 – 3 Fra Angelico, ime redovnika fra Giovanni da Fiersole, talijanski ranorenesansni slikar (Vicchio 1400 – Rim 1455) Rim 1455)

11 11 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25

bez straha da će ga mljeti, ptice zobati, bez straha da će ga mljeti, ptice zobati, jer zar je to važno kada je upravo sada živo jer zar je to važno kada je upravo sada živo i čeka budućnost koja je, naime, u svakom i čeka budućnost koja je, naime, u svakom času ostvarena. Dakle, to uvijek pomislim času ostvarena. Dakle, to uvijek pomislim kada vidim Fra Angelica, kada vidim žito, kada vidim Fra Angelica, kada vidim žito, ali ne ustrajavam, usporedba mi na samom ali ne ustrajavam, usporedba mi na samom početku ispada iz ruku, ne dižem je, početku ispada iz ruku, ne dižem je, ne provjeravam, ne sumnjičim. ne provjeravam, ne sumnjičim. Ako je pogrešna, pogreška je stvorila Ako je pogrešna, pogreška je stvorila malu vezu, bio sam časak u svakom zrnu, malu vezu, bio sam časak u svakom zrnu, u svakoj od njegovih mogućnosti, u svakoj od njegovih mogućnosti, očekivao sam sunce, zemlju, vlagu, zrak, očekivao sam sunce, zemlju, vlagu, zrak, više prostora, više vremena, intenzivniji više prostora, više vremena, intenzivniji život (to je kao da sam imao dušu), život (to je kao da sam imao dušu), bio sam zatvorio oči, oponašao sam zrna bio sam zatvorio oči, oponašao sam zrna koja su to činila mnogo potpunije, koja su to činila mnogo potpunije, bez varanja. bez varanja. Interpretacija Interpretacija Pjesnički subjekt određuje se odnosom prema detalju slike – presipanje zrnja iz Pjesnički subjekt određuje se odnosom prema detalju slike – presipanje zrnja iz vreće na slikarskom platnu. Budućnost u zrnu već je realnost koja je kao mogućnost vreće na slikarskom platnu. Budućnost u zrnu već je realnost koja je kao mogućnost dovršena i tek se treba dogoditi. Poetski subjekt gradi relaciju paralelizma: njegov dovršena i tek se treba dogoditi. Poetski subjekt gradi relaciju paralelizma: njegov život – potencijalni životi (uskliknem, vidi koliko dragojevića) prema potencijalnim život – potencijalni životi (uskliknem, vidi koliko dragojevića) prema potencijalnim životima zrnja. Ta usporedba, taj paralelizam počiva na krhkoj analogiji čovjek-zrno: životima zrnja. Ta usporedba, taj paralelizam počiva na krhkoj analogiji čovjek-zrno: usporedba mi na samom / početku ispada iz ruku, ne dižem je, / ne provjeravam, usporedba mi na samom / početku ispada iz ruku, ne dižem je, / ne provjeravam, ne sumnjičim. / Ako je pogrešna, pogreška je stvorila / malu vezu, bio sam časak ne sumnjičim. / Ako je pogrešna, pogreška je stvorila / malu vezu, bio sam časak u svakom zrnu, /u svakoj od njegovih mogućnosti … Ne događa se u tom odnosu u svakom zrnu, /u svakoj od njegovih mogućnosti … Ne događa se u tom odnosu između promatrača i prizora slike ništa osim male veze – asocijacije koja otkriva između promatrača i prizora slike ništa osim male veze – asocijacije koja otkriva potencijalnost kao jedinu pravu realnost, mogućnost biti kao bivstvovanje, mogućnost potencijalnost kao jedinu pravu realnost, mogućnost biti kao bivstvovanje, mogućnost intenziteta kao intenzitet postojanja. intenziteta kao intenzitet postojanja. Prigušenost tona Dragojevićeve poetike i ovdje se izražava signalima umanjivanja: Prigušenost tona Dragojevićeve poetike i ovdje se izražava signalima umanjivanja: usporedba mi ispada iz ruku (ona možda nije točna); ako je pogrešna (nepouzdanost usporedba mi ispada iz ruku (ona možda nije točna); ako je pogrešna (nepouzdanost usporedbe); mala veza (veza koja se ne temelji na očiglednoj, uvjerljivoj analogiji); usporedbe); mala veza (veza koja se ne temelji na očiglednoj, uvjerljivoj analogiji); oponašao sam zrna koja su to činila mnogo potpunije (moje oponašanje je oponašao sam zrna koja su to činila mnogo potpunije (moje oponašanje je nepotpuno); to je kao da sam imao dušu (dušu nemam). Sve su to signali umanjivanja, nepotpuno); to je kao da sam imao dušu (dušu nemam). Sve su to signali umanjivanja, relativiziranja, uzmicanja, deminucije ili, jednom riječi, prigušivanja tona koji definira relativiziranja, uzmicanja, deminucije ili, jednom riječi, prigušivanja tona koji definira poziciju poetskog subjekta, poziciju uzmicanja, oklijevanja, nevjerovanja, odustajanja poziciju poetskog subjekta, poziciju uzmicanja, oklijevanja, nevjerovanja, odustajanja od napora ostvarivanja u punini svog potencijalnog bića. od napora ostvarivanja u punini svog potencijalnog bića.

12 12 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25

4. KROZ OTVOR PALUBE 4. KROZ OTVOR PALUBE Kroz otvor palube vide se poluge Kroz otvor palube vide se poluge brodskog motora kako se pokreću brodskog motora kako se pokreću gore dolje, naprijed natrag, vrte gore dolje, naprijed natrag, vrte u ulju, mazivu, pari, tko zna čemu. u ulju, mazivu, pari, tko zna čemu. Jedan dio dohvaća drugi, utišava ga, Jedan dio dohvaća drugi, utišava ga, sporazumijevaju se kao sljepačke slike. sporazumijevaju se kao sljepačke slike. Teško je vjerovati da jedan s drugim, Teško je vjerovati da jedan s drugim, da jedan do drugoga mogu išta učiniti, da jedan do drugoga mogu išta učiniti, bilo što pokrenuti. Tu, u blizini dna, bilo što pokrenuti. Tu, u blizini dna, kao da sve počinje, završava se, potire. kao da sve počinje, završava se, potire. A ipak, onome tko s prozora na obali A ipak, onome tko s prozora na obali gleda kako brod klizi i bez napora ulazi gleda kako brod klizi i bez napora ulazi u luku, a trag mu začas nestaje, srce u luku, a trag mu začas nestaje, srce zaigra i misao o smrti, ako se i javi, zaigra i misao o smrti, ako se i javi, lakša je, tiša, bliža običnoj misli. lakša je, tiša, bliža običnoj misli. Interpretacija Interpretacija Nerazumljiv jezik brodskog stroja (vide se poluge / brodskog motora kako se Nerazumljiv jezik brodskog stroja (vide se poluge / brodskog motora kako se pokreću / gore dolje, naprijed natrag, vrte / u ulju, mazivu, pari, tko zna čemu / Jedan pokreću / gore dolje, naprijed natrag, vrte / u ulju, mazivu, pari, tko zna čemu / Jedan dio dohvaća drugi, utišava ga, / sporazumijevaju se kao sljepačke slike) doživljen dio dohvaća drugi, utišava ga, / sporazumijevaju se kao sljepačke slike) doživljen je iz perspektive neupućena promatrača koji ne povezuje pokret mehanizama stroja je iz perspektive neupućena promatrača koji ne povezuje pokret mehanizama stroja i pokret broda (teško je vjerovati da jedan s drugim, / da jedan do drugoga išta i pokret broda (teško je vjerovati da jedan s drugim, / da jedan do drugoga išta mogu učiniti, / bilo što pokrenuti…). Perspektiva se iznenada mijenja. Motrišna mogu učiniti, / bilo što pokrenuti…). Perspektiva se iznenada mijenja. Motrišna točka premješta se na obalu s čijeg prozora se nerazumljiv jezik stroja preobraća točka premješta se na obalu s čijeg prozora se nerazumljiv jezik stroja preobraća u jasnu poruku koja se događa u sekvenci dviju slika: 1. brod klizi bez napora u u jasnu poruku koja se događa u sekvenci dviju slika: 1. brod klizi bez napora u luku; 2. trag mu začas nestaje. Ove slike izazivaju asocijacije: dovršetak plovidbe, luku; 2. trag mu začas nestaje. Ove slike izazivaju asocijacije: dovršetak plovidbe, putovanja, dosizanje cilja, zatvaranje životnog kruga, dovršetak životnoga puta; pa putovanja, dosizanje cilja, zatvaranje životnog kruga, dovršetak životnoga puta; pa potom: brisanje traga putovanja, zaborav (gleda kako brod klizi i bez napora ulazi potom: brisanje traga putovanja, zaborav (gleda kako brod klizi i bez napora ulazi / u luku, a trag mu začas nestaje. Adverzacija A ipak (pojačana intenzifikatorom / u luku, a trag mu začas nestaje. Adverzacija A ipak (pojačana intenzifikatorom ipak) nagovještava iznenađenje: promjenu motrišnog rakursa: Pogled u strojarnicu ipak) nagovještava iznenađenje: promjenu motrišnog rakursa: Pogled u strojarnicu kroz otvor palube – pogled s lučkog prozora na brod koji uplovljava, neupućenom kroz otvor palube – pogled s lučkog prozora na brod koji uplovljava, neupućenom neshvatljivo kretanje strojnih mehanizama i jasnoća prizora uplovljavanja broda čiji neshvatljivo kretanje strojnih mehanizama i jasnoća prizora uplovljavanja broda čiji trag nestaje. trag nestaje. Inverzni položaj subjekta (onome … srce zaigra) intenzivira obrat nagoviješten Inverzni položaj subjekta (onome … srce zaigra) intenzivira obrat nagoviješten adverzacijom A ipak. Odlaganje izricanja subjekta inverzijom i interpolacijom adverzacijom A ipak. Odlaganje izricanja subjekta inverzijom i interpolacijom subjektne rečenice potencirano je još i uključivanjem niza od tri objektne rečenice u subjektne rečenice potencirano je još i uključivanjem niza od tri objektne rečenice u subjektnu – onome koji gleda 1. kako brod klizi; 2. kako brod ulazi; 3. kako mu trag subjektnu – onome koji gleda 1. kako brod klizi; 2. kako brod ulazi; 3. kako mu trag

13 13 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 nestaje. Opkoračenje srce / zaigra dodatno potencira efekt iznenađenja već postignut nestaje. Opkoračenje srce / zaigra dodatno potencira efekt iznenađenja već postignut odlaganjem izricanja subjekta. odlaganjem izricanja subjekta. Poanta na kraju otvara treći vidik pogledu. Poslije pogleda kroz otvor palube, i Poanta na kraju otvara treći vidik pogledu. Poslije pogleda kroz otvor palube, i pogleda s prozor u luci, slijedi introspektivna slika, projicirana u svijesti promatrača pogleda s prozor u luci, slijedi introspektivna slika, projicirana u svijesti promatrača – misao o smrti. Poanta ovdje i nastaje iznenadnim montažnim rezom u obratu: idila – misao o smrti. Poanta ovdje i nastaje iznenadnim montažnim rezom u obratu: idila – smrt. Ali Dragojevićeva poetika ne dopušta snažan skok, preokret, dramatični obrat. – smrt. Ali Dragojevićeva poetika ne dopušta snažan skok, preokret, dramatični obrat. Ton biva prigušen: misao o smrti – ako se i javi; misao o smrti – tiša je; misao o smrti Ton biva prigušen: misao o smrti – ako se i javi; misao o smrti – tiša je; misao o smrti – bliža je običnoj misli. – bliža je običnoj misli. Dragojevićeva poetika kao da se i ovdje potvrđuje svojom značajnom, Dragojevićeva poetika kao da se i ovdje potvrđuje svojom značajnom, prepoznatljivom odrednicom – prigušenim tonom, suzdržanošću izricanja, prepoznatljivom odrednicom – prigušenim tonom, suzdržanošću izricanja, odustajanjem od snažne riječi, bijegom od očigledne dramske napetosti. No, što je odustajanjem od snažne riječi, bijegom od očigledne dramske napetosti. No, što je to što nas tako snažno obuzima i uznemiruje u Dragojevićevim pjesmama poput ove. to što nas tako snažno obuzima i uznemiruje u Dragojevićevim pjesmama poput ove. Nije li to upravo ono što je neizgovoreno, što je prigušeno, sakriveno, da se ne bi Nije li to upravo ono što je neizgovoreno, što je prigušeno, sakriveno, da se ne bi izricanjem potrošilo i banaliziralo? izricanjem potrošilo i banaliziralo?

5. GLAS 5. GLAS Glasu moj u dubokom bunaru, izađi, dođi. Glasu moj u dubokom bunaru, izađi, dođi. Ovdje je Ovdje je uz rijeku i po brjegovima uz rijeku i po brjegovima veliki lijepi grad veliki lijepi grad s mnogo parkova, ulica, trgova, s mnogo parkova, ulica, trgova, golubova, ljudi, golubova, ljudi, tu ćemo šutjeti. tu ćemo šutjeti. Interpretacija Interpretacija Pjesma „Glas“ epigrafskom sažetošću izriče zaziv odsutnom glasu. Glas je poetskog Pjesma „Glas“ epigrafskom sažetošću izriče zaziv odsutnom glasu. Glas je poetskog subjekta u dubokom bunaru. Ta metafora sažima iskustvo suspregnute riječi, prigušena subjekta u dubokom bunaru. Ta metafora sažima iskustvo suspregnute riječi, prigušena tona, iskustvo odricanja od potrošenih riječi velikih tema. Pjesma izriče napetost odnosa tona, iskustvo odricanja od potrošenih riječi velikih tema. Pjesma izriče napetost odnosa između odsutnosti i prisutnosti glasa (glas je u bunaru – zaziv glasu izađi, dođi). između odsutnosti i prisutnosti glasa (glas je u bunaru – zaziv glasu izađi, dođi). Između početnog zaziva glasa (izađi, dođi) i završne odluke o šutnji (tu ćemo Između početnog zaziva glasa (izađi, dođi) i završne odluke o šutnji (tu ćemo šutjeti) interpolirana je slika urbanog – socijabilnog prostora (Ovdje je / uz rijeku i šutjeti) interpolirana je slika urbanog – socijabilnog prostora (Ovdje je / uz rijeku i po brjegovima / veliki lijepi grad / s mnogo parkova, ulica, trgova, / golubova, ljudi). po brjegovima / veliki lijepi grad / s mnogo parkova, ulica, trgova, / golubova, ljudi). Ta interpolacija prizora socijabilnog prostora intenzivira oksimoronsku napetost Ta interpolacija prizora socijabilnog prostora intenzivira oksimoronsku napetost između zaziva glasa i odluke o šutnji: potreba za glasom radi šutnje. Oksimoronsku između zaziva glasa i odluke o šutnji: potreba za glasom radi šutnje. Oksimoronsku napetost naročito potencira atribucija prostora šutnje – grada kao prostora intenzivne napetost naročito potencira atribucija prostora šutnje – grada kao prostora intenzivne ljudske komunikacije. Taj grad je: 1. velik; 2. lijep; 3. s mnogo parkova, ulica, trgova, ljudske komunikacije. Taj grad je: 1. velik; 2. lijep; 3. s mnogo parkova, ulica, trgova, / golubova, ljudi. / golubova, ljudi. S jedne strane istaknuta je atribucija poželjnosti prostora međuljudske razmjene S jedne strane istaknuta je atribucija poželjnosti prostora međuljudske razmjene – urbaniteta, a s druge strane odsutnost glasa kojim se socijabilitet ostvaruje. Prostor – urbaniteta, a s druge strane odsutnost glasa kojim se socijabilitet ostvaruje. Prostor

14 14 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 socijabiliteta postaje prostorni i duhovni kontekst šutnje koji joj daje značenjski socijabiliteta postaje prostorni i duhovni kontekst šutnje koji joj daje značenjski smisao. Šutnja u tom kontekstu postaje govor, poruka, glas iz dubokog bunara. smisao. Šutnja u tom kontekstu postaje govor, poruka, glas iz dubokog bunara. SINteZA SINteZA Narativnost, koju u ovih pet interpretiranih pjesama uočavamo, važna je značajka Narativnost, koju u ovih pet interpretiranih pjesama uočavamo, važna je značajka Dragojevićeve poetike. Ona nije u ovoj poeziji suprotna lirskom, već je narativnost Dragojevićeve poetike. Ona nije u ovoj poeziji suprotna lirskom, već je narativnost jezična podloga na kojoj se događa poetski pomak prema lirskom, zgusnutom, a jezična podloga na kojoj se događa poetski pomak prema lirskom, zgusnutom, a duboko prikrivenom poetskom događaju. duboko prikrivenom poetskom događaju. 1. Nakon nekog Hamleta na Lovrjencu pitala me Melita Roko ...; 1. Nakon nekog Hamleta na Lovrjencu pitala me Melita Roko ...; 2. Tridesetak godina svaki dan gledam kako se ispred mog prozora vlakovi 2. Tridesetak godina svaki dan gledam kako se ispred mog prozora vlakovi zaustavljaju i odlaze...; zaustavljaju i odlaze...; 3. Na jednoj Fra Angelicovoj slici dva muškarca iz nekih otvorenih sudova presipaju 3. Na jednoj Fra Angelicovoj slici dva muškarca iz nekih otvorenih sudova presipaju žito …; žito …; 4. Kroz otvor palube vide se poluge brodskog motora …; 4. Kroz otvor palube vide se poluge brodskog motora …; 5. …Ovdje je uz rijeku i po brjegovima veliki lijepi grad s mnogo parkova, ulica, 5. …Ovdje je uz rijeku i po brjegovima veliki lijepi grad s mnogo parkova, ulica, trgova, golubova, ljudi … trgova, golubova, ljudi … Navedenih pet fragmenata, izdvojenih iz konteksta pjesme, upućuju svojom Navedenih pet fragmenata, izdvojenih iz konteksta pjesme, upućuju svojom trivijalnošću na referencijalnu realizaciju. Ničega tu nema, na razini izraza što trivijalnošću na referencijalnu realizaciju. Ničega tu nema, na razini izraza što bio upućivalo da tekst valja čitati kao poetski a ne referencijalan, trivijalan, bio upućivalo da tekst valja čitati kao poetski a ne referencijalan, trivijalan, nepjesnički. Narativnost u svih pet pjesama značajna je njihova oznaka. Narativnost nepjesnički. Narativnost u svih pet pjesama značajna je njihova oznaka. Narativnost izraza podređena je ritmičkoj organizaciji pjesme, ali ostaje dominantan dojam izraza podređena je ritmičkoj organizaciji pjesme, ali ostaje dominantan dojam pripovjednosti, zaokupljenosti trivijalnim, svakodnevnim. Upravo to trivijalno, koje pripovjednosti, zaokupljenosti trivijalnim, svakodnevnim. Upravo to trivijalno, koje upućuje na referencijalnu realizaciju poruke, jezična je podloga za semantički pomak upućuje na referencijalnu realizaciju poruke, jezična je podloga za semantički pomak prema poetskom koji se realizira dragojevićevskim izražajnim minimalizmom: prema poetskom koji se realizira dragojevićevskim izražajnim minimalizmom: 1. neki za vrijeme predstave ne gledaju drugo nego mrak oko sebe…; 1. neki za vrijeme predstave ne gledaju drugo nego mrak oko sebe…; 2. Dolazak i odlazak me uspokoje i stave na pravo mjesto, postajem nomad koji 2. Dolazak i odlazak me uspokoje i stave na pravo mjesto, postajem nomad koji putuje i ne pomaknuvši se; putuje i ne pomaknuvši se; 3. (zrno) čeka budućnost koja je, naime, u svakom času ostvarena …; 3. (zrno) čeka budućnost koja je, naime, u svakom času ostvarena …; 4. i misao o smrti, ako se i javi, lakša je, tiša, bliža običnoj misli; 4. i misao o smrti, ako se i javi, lakša je, tiša, bliža običnoj misli; 5. Glasu moj u velikom bunaru, izađi dođi … tu ćemo šutjeti. 5. Glasu moj u velikom bunaru, izađi dođi … tu ćemo šutjeti. U prvom primjeru iznenađujući pomak ostvaren uvođenjem tajnog jezika U prvom primjeru iznenađujući pomak ostvaren uvođenjem tajnog jezika mraka, u drugom primjeru paradoksalni obrat ostvaren prividom pokreta; u trećem mraka, u drugom primjeru paradoksalni obrat ostvaren prividom pokreta; u trećem potencijalnost realizacije života jest budućnost koja je već dovršena; u četvrtom potencijalnost realizacije života jest budućnost koja je već dovršena; u četvrtom primjeru misao o smrti (ublažena prizorom kretanja broda), biva obična, bez upitanosti primjeru misao o smrti (ublažena prizorom kretanja broda), biva obična, bez upitanosti o smislu ljudskog trajanja; u petom pak primjeru oksimoronska tenzija (glasom o smislu ljudskog trajanja; u petom pak primjeru oksimoronska tenzija (glasom šutjeti) potencirana je komunikacijskim kontekstom urbaniteta šutjeti) potencirana je komunikacijskim kontekstom urbaniteta

15 15 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25

3. STIL DIZDAROVA SEPULKRALNOG JEZIKA STEĆAKA 3. STIL DIZDAROVA SEPULKRALNOG JEZIKA STEĆAKA 3.1. Paradoks štita 3.1. Paradoks štita Zapis o štitu Zapis o štitu Poiskah štit dobri da štiti me Poiskah štit dobri da štiti me Bacih ga potom dobrog jer Bacih ga potom dobrog jer Tišti me Tišti me Lapidarna epigrafičnost Dizdarova stila nije nigdje u njegovoj poeziji naglašenija Lapidarna epigrafičnost Dizdarova stila nije nigdje u njegovoj poeziji naglašenija negoli u ovom poznatom trostihu pjesme Zapis o štitu. negoli u ovom poznatom trostihu pjesme Zapis o štitu. Naslov pjesme upućuje na pisanu dokumentarnost prošlošću posvećena iskustva. Naslov pjesme upućuje na pisanu dokumentarnost prošlošću posvećena iskustva. Epigrafska kratkoća pjesničke forme sugerira britkost i jasnoću tvrde, u kamen Epigrafska kratkoća pjesničke forme sugerira britkost i jasnoću tvrde, u kamen upisane, riječi koja svjedoči iskustvo iskona. upisane, riječi koja svjedoči iskustvo iskona. Pjesma se sastoji od dvije složene hipotaksne rečenice: početne – namjerne: Pjesma se sastoji od dvije složene hipotaksne rečenice: početne – namjerne: Poiskah štit dobri da štiti me i završne – uzročne: Bacih ga potom dobrog jer / tišti me. Poiskah štit dobri da štiti me i završne – uzročne: Bacih ga potom dobrog jer / tišti me. Luk napet između te dvije krajnje točke poetskog diskursa (namjernost – uzročnost) Luk napet između te dvije krajnje točke poetskog diskursa (namjernost – uzročnost) razrješuje se semantičkim obratom ostvarenim metatezom fonemskih homofonih razrješuje se semantičkim obratom ostvarenim metatezom fonemskih homofonih sekvenci unutar tematskih leksema štit – tišt (štiti – tišti) čime je uspostavljena sekvenci unutar tematskih leksema štit – tišt (štiti – tišti) čime je uspostavljena asocijativna veza između dva različita semantička polja: štit (štiti – brani – čuva) i asocijativna veza između dva različita semantička polja: štit (štiti – brani – čuva) i jezično neaktualiziranog leksema tišt (onaj koji tišti, tlači, pritišće, mori, steže itd.) jezično neaktualiziranog leksema tišt (onaj koji tišti, tlači, pritišće, mori, steže itd.) motiviranog glagolom tištiti (tišt – tišti). motiviranog glagolom tištiti (tišt – tišti). U inicijalnom predikatu poiskah, prefiks po- u ovoj riječi perfektivizira U inicijalnom predikatu poiskah, prefiks po- u ovoj riječi perfektivizira imperfektivan glagol iskati pa imperfektivni oblik iskah pretvara u aoristni oblik – imperfektivan glagol iskati pa imperfektivni oblik iskah pretvara u aoristni oblik – poiskah. Ova prefiksacija značenjski deminuira glagol iskati („radnja se izvršila u poiskah. Ova prefiksacija značenjski deminuira glagol iskati („radnja se izvršila u maloj mjeri“4). Dakle ova Dizdarova novotvorenica konotira umanjenost, manji maloj mjeri“4). Dakle ova Dizdarova novotvorenica konotira umanjenost, manji intenzitet radnje traženja (iskanja), samozatajnost djelovanja, ali upravo time, tom intenzitet radnje traženja (iskanja), samozatajnost djelovanja, ali upravo time, tom prikrivenošću, umanjivanjem, samozatajnošću, oduzimanjem (manje je više) – prikrivenošću, umanjivanjem, samozatajnošću, oduzimanjem (manje je više) – naglašava, ističe, konotira uvjerenost i u smisao traženja i u odlučnost potrage za naglašava, ističe, konotira uvjerenost i u smisao traženja i u odlučnost potrage za zaštitom. zaštitom. U svijetu agresivnih sila usmjerenih protiv pojedinca, protiv njegova opstanka, U svijetu agresivnih sila usmjerenih protiv pojedinca, protiv njegova opstanka, protiv njegove egzistencije, potrebna je zaštita – štit dobri. Predikatno-imenska protiv njegove egzistencije, potrebna je zaštita – štit dobri. Predikatno-imenska inverzija štit dobri (dobri štit) pleonastičkom atribucijom dobri ističe, naglašava inverzija štit dobri (dobri štit) pleonastičkom atribucijom dobri ističe, naglašava svojstvo dobitka, realizaciju djelovanja radi ispunjenja nedostatnosti (potreba za svojstvo dobitka, realizaciju djelovanja radi ispunjenja nedostatnosti (potreba za zaštitom). Dakle pleonazam štit dobri priprema je za obrat u završnoj kauzalnoj zaštitom). Dakle pleonazam štit dobri priprema je za obrat u završnoj kauzalnoj rečenici gdje se dobro obrće u zlo. Taj obrat praćen je karakterističnom dizdarovskom rečenici gdje se dobro obrće u zlo. Taj obrat praćen je karakterističnom dizdarovskom ironijom: Bacih ga potom dobrog jer / tišti me. Nenaglašena zamjenica ga pokriva ironijom: Bacih ga potom dobrog jer / tišti me. Nenaglašena zamjenica ga pokriva semantički sintagmu štit dobri te je navođenje osamostaljenog atributa u funkciji semantički sintagmu štit dobri te je navođenje osamostaljenog atributa u funkciji objekta redundantno, ali upravo na taj način potenciran je ironijski smisao iskaza. objekta redundantno, ali upravo na taj način potenciran je ironijski smisao iskaza. 4 Babić, 1991: 501. 4 Babić, 1991: 501.

16 16 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25

Dakle semantički obrat, postignut metatezom homofonih fonemskih sekvenci štiti – tišti, Dakle semantički obrat, postignut metatezom homofonih fonemskih sekvenci štiti – tišti, sada je potenciran redundantnim ponavljanjem atribucije: poiskah štit dobri / bacih ga sada je potenciran redundantnim ponavljanjem atribucije: poiskah štit dobri / bacih ga dobrog, ali s ironijskim semantičkim pomakom: traženje dobroga – bacanje dobroga.5 dobrog, ali s ironijskim semantičkim pomakom: traženje dobroga – bacanje dobroga.5 Izrazni minimalizam koji je ostvaren paronomastičkom igrom riječima – Izrazni minimalizam koji je ostvaren paronomastičkom igrom riječima – metatezom premetnutih fonemskih sekvenci [šti-ti] – [ti-šti] postiže semantički metatezom premetnutih fonemskih sekvenci [šti-ti] – [ti-šti] postiže semantički maksimum: sličnost izraza sugerira očekivanu sličnost sadržaja, ali je očekivanje maksimum: sličnost izraza sugerira očekivanu sličnost sadržaja, ali je očekivanje iznevjereno: sličnost izraza, ironijskim pomakom značenja, intenzivira suprotnost iznevjereno: sličnost izraza, ironijskim pomakom značenja, intenzivira suprotnost sadržaja: štiti – tišti. sadržaja: štiti – tišti. Očekivana granica između drugog i trećeg stiha trebala bi se poklopiti s granicom Očekivana granica između drugog i trećeg stiha trebala bi se poklopiti s granicom između glavne i zavisne rečenice (Bacih ga potom dobrog / jer tišti me). Međutim, između glavne i zavisne rečenice (Bacih ga potom dobrog / jer tišti me). Međutim, taj sintaktički automatizam izricanja sa zadanom pauzom (s usjekom između protaze taj sintaktički automatizam izricanja sa zadanom pauzom (s usjekom između protaze i apodoze, s usjekom između dva stiha) iznevjeren je. Umjesto da bude na očekivanu i apodoze, s usjekom između dva stiha) iznevjeren je. Umjesto da bude na očekivanu mjestu, tj. na granici hipotaksnom subordinacijom povezanih rečenica, taj sintaktički mjestu, tj. na granici hipotaksnom subordinacijom povezanih rečenica, taj sintaktički rez pojavljuje se iza kauzalnog veznika jer. Upravo zbog toga, zbog iznenađujućeg rez pojavljuje se iza kauzalnog veznika jer. Upravo zbog toga, zbog iznenađujućeg sintaktičkog reza, anjambementa, pauza koja prethodi posljednjem stihu intenzivirana sintaktičkog reza, anjambementa, pauza koja prethodi posljednjem stihu intenzivirana je, istaknuta je i, dakako, time je semantizirana. Ona više nije samo ritmotvorna, ona je, istaknuta je i, dakako, time je semantizirana. Ona više nije samo ritmotvorna, ona je i smislotvorna. Odsutnošću očekivana izricanja ona izriče slutnju obrata, stvara je i smislotvorna. Odsutnošću očekivana izricanja ona izriče slutnju obrata, stvara sintaktičku napetost za izricanje obrata, za događaj poante koja odgađanjem izricanja sintaktičku napetost za izricanje obrata, za događaj poante koja odgađanjem izricanja biva naglašenija, efektnija, poetski moćnija. biva naglašenija, efektnija, poetski moćnija. Ovim pokušajem da lingvističkom analizom predstavimo jezični događaj Ovim pokušajem da lingvističkom analizom predstavimo jezični događaj Dizdarova poetskog minimalizma u pjesmi Zapis o štitu, koji se ostvaruje, kako Dizdarova poetskog minimalizma u pjesmi Zapis o štitu, koji se ostvaruje, kako smo vidjeli, paradoksalnim obratom inverzne homofonijske antonimije (štiti – tišti), smo vidjeli, paradoksalnim obratom inverzne homofonijske antonimije (štiti – tišti), možda smo stvorili dojam zamorne stručne hermeneutičke ekspertize opterećene možda smo stvorili dojam zamorne stručne hermeneutičke ekspertize opterećene terminološkom aparaturom lingvostilističkog strukovnog metajezika, što uvjerljivijim terminološkom aparaturom lingvostilističkog strukovnog metajezika, što uvjerljivijim se čini u odnosu na lapidarnu jednostavnost epigrafskog Dizdarova poetskog izraza se čini u odnosu na lapidarnu jednostavnost epigrafskog Dizdarova poetskog izraza koji nas obuzima arhaikom iskona. koji nas obuzima arhaikom iskona. Ipak, usprkos mogućem dojmu, valja reći da je upravo ta jednostavnost složenosti, ta Ipak, usprkos mogućem dojmu, valja reći da je upravo ta jednostavnost složenosti, ta iznenađujuća lakoća izricanja dubine smisla i tajne čovjekova postojanja u Dizdarovoj iznenađujuća lakoća izricanja dubine smisla i tajne čovjekova postojanja u Dizdarovoj pjesmi Zapis o štitu postignuta minimalnim jezičnim izrazom te iznenađujućom pjesmi Zapis o štitu postignuta minimalnim jezičnim izrazom te iznenađujućom poetskom igrom riječima koja je zagonetka racionalnoj misli u njezinu pokušaju poetskom igrom riječima koja je zagonetka racionalnoj misli u njezinu pokušaju da diskurzivnim jezikom odgonetne pjesničku tajnu. Ovaj hermeneutički jezik, da diskurzivnim jezikom odgonetne pjesničku tajnu. Ovaj hermeneutički jezik, dakako, u svojoj analitičnosti i deskriptivnosti pokušava identificirati, protumačiti dakako, u svojoj analitičnosti i deskriptivnosti pokušava identificirati, protumačiti pa i vrednovati tek vanjske jezične znakove dubinskih poetskih struktura koje nas pa i vrednovati tek vanjske jezične znakove dubinskih poetskih struktura koje nas obuzimaju svojom zagonetkom, ljepotom i tajnom. obuzimaju svojom zagonetkom, ljepotom i tajnom.

5 K. Prohić lucidno zapaža paradoks štita: „Štit je čovjekova metafizička košuljica, nad-gradnja njegova 5 K. Prohić lucidno zapaža paradoks štita: „Štit je čovjekova metafizička košuljica, nad-gradnja njegova prirodnog bića, prva mogućnost da, zahvaljujući onome što nije on sam, istrajava duže i sigurnije. No, sve prirodnog bića, prva mogućnost da, zahvaljujući onome što nije on sam, istrajava duže i sigurnije. No, sve ono što mu bukvalno ne pripada kao čista tjelesnost bića i tjelesnost govora kao da mu ograničava slobodu, ono što mu bukvalno ne pripada kao čista tjelesnost bića i tjelesnost govora kao da mu ograničava slobodu, pun razmah vlastitih snaga. Brižnost za drugoga pretvara se u despotizam, tako da se prvobitna sigurnost pun razmah vlastitih snaga. Brižnost za drugoga pretvara se u despotizam, tako da se prvobitna sigurnost vremenom pretvara u tjeskobu. Štit je ovdje Drugi kao zaštitnik – tiranin, Učitelj koji čitav život polaže vremenom pretvara u tjeskobu. Štit je ovdje Drugi kao zaštitnik – tiranin, Učitelj koji čitav život polaže pravo na apsolutno znanje, centar političke moći koji zaštićuje, ali i zarobljava …“ (1974:104-105). pravo na apsolutno znanje, centar političke moći koji zaštićuje, ali i zarobljava …“ (1974:104-105).

17 17 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25

Subjekt izricanja spoznaje o štitu fikcionalan je, poetskom Dizdarovom Subjekt izricanja spoznaje o štitu fikcionalan je, poetskom Dizdarovom imaginacijom kreiran, izricatelj - zapisivač spoznaje o paradoksu štita. Pojedinačno imaginacijom kreiran, izricatelj - zapisivač spoznaje o paradoksu štita. Pojedinačno ljudsko iskustvo sa štitom, pozicionirano u vremenu mutne srednjovjekovne arhaike ljudsko iskustvo sa štitom, pozicionirano u vremenu mutne srednjovjekovne arhaike i u prostoru jedne zagonetne, tajnovite, nepoznate zemlje - Bosne koja svoju povijest i u prostoru jedne zagonetne, tajnovite, nepoznate zemlje - Bosne koja svoju povijest najpouzdanije svjedoči svojom sepulkralnom epigrafikom urezanom rukom smrtnika najpouzdanije svjedoči svojom sepulkralnom epigrafikom urezanom rukom smrtnika u neprolaznu tvrdoću nadgrobnih kamenih kubusa - stećaka, pjesničkom imaginacijom u neprolaznu tvrdoću nadgrobnih kamenih kubusa - stećaka, pjesničkom imaginacijom prekoračuje granice svoje pojedinačnosti i svojih zadanih vremenskih i prostornih prekoračuje granice svoje pojedinačnosti i svojih zadanih vremenskih i prostornih koordinata te postaje univerzalnom svevremenom spoznajom o čovjeku uopće. koordinata te postaje univerzalnom svevremenom spoznajom o čovjeku uopće. Vječno ljudsko pitanje odnosa prema drugom ispisuje Dizdarov trostih Zapis o Vječno ljudsko pitanje odnosa prema drugom ispisuje Dizdarov trostih Zapis o štitu. U slavenskim jezicima drugi (od indoevropskog *dhrough-o-s) u etimološkoj štitu. U slavenskim jezicima drugi (od indoevropskog *dhrough-o-s) u etimološkoj je vezi s praslavenskim *drugъ(jь) i staroslavenskim drugъ – prijatelj, drug. Dakle je vezi s praslavenskim *drugъ(jь) i staroslavenskim drugъ – prijatelj, drug. Dakle samo drugi može biti drug što znači prijatelj jer prijateljstvo ne može biti zadano samo drugi može biti drug što znači prijatelj jer prijateljstvo ne može biti zadano već stečeno, a stjecanje prijateljstva - drugarstva podrazumijeva napor prevladavanja već stečeno, a stjecanje prijateljstva - drugarstva podrazumijeva napor prevladavanja razlike na putu prema drugom, prema drug-ačijem, podrazumijeva uvažavanje razlike na putu prema drugom, prema drug-ačijem, podrazumijeva uvažavanje različitosti, toleranciju tuđe posebnosti. A drugi je (per definitionem) onaj koji je različitosti, toleranciju tuđe posebnosti. A drugi je (per definitionem) onaj koji je različit. Iskustvo življenja pored različitoga, drugačijega od nas reflektira se u jeziku, različit. Iskustvo življenja pored različitoga, drugačijega od nas reflektira se u jeziku, u njegovu rječniku koji ima leksem drug etimološki povezan s leksemom drugi u njegovu rječniku koji ima leksem drug etimološki povezan s leksemom drugi (različit). Taj trag u jeziku svjedoči o iskustvu ravnoteže, harmonije, sklada u relaciji (različit). Taj trag u jeziku svjedoči o iskustvu ravnoteže, harmonije, sklada u relaciji ja - ti ili mi - oni (drugi, različiti). ja - ti ili mi - oni (drugi, različiti). Potreba za štitom javlja se iz osjećaja ugroženosti od drugog. Ali isto tako osjećaj Potreba za štitom javlja se iz osjećaja ugroženosti od drugog. Ali isto tako osjećaj ugroženosti od drugog koji proizvodi obrambeni refleks i potrebu za zaštitom, ugroženosti od drugog koji proizvodi obrambeni refleks i potrebu za zaštitom, zatvaranjem u vlastite granice, izaziva silu protiv sebe, onu silu od koje se želi obraniti. zatvaranjem u vlastite granice, izaziva silu protiv sebe, onu silu od koje se želi obraniti. Dakle sam čin zaštite već proizvodi silu od koje se štiti. Naprotiv iskustvo otvorenosti Dakle sam čin zaštite već proizvodi silu od koje se štiti. Naprotiv iskustvo otvorenosti prema drugom, odbacivanje štita, povjerenje u drugog, prepoznavanje sebe u drugome, prema drugom, odbacivanje štita, povjerenje u drugog, prepoznavanje sebe u drugome, a drugoga u sebi, može poništiti postojeću silu, učiniti je besmislenom, bezrazložnom, a drugoga u sebi, može poništiti postojeću silu, učiniti je besmislenom, bezrazložnom, smiješnom jer i ona - ta protivna sila drugoga i nastaje zbog istog osjećaja ugroženosti smiješnom jer i ona - ta protivna sila drugoga i nastaje zbog istog osjećaja ugroženosti od drugoga. Od vremena onog davno u zemlji bosanskoj istrunulog štita do ovih od drugoga. Od vremena onog davno u zemlji bosanskoj istrunulog štita do ovih današnjih raketnih štitova podignutih protiv transkontinentalnih (a sutra možda i današnjih raketnih štitova podignutih protiv transkontinentalnih (a sutra možda i transplanetarnih) raketa, ponavlja se ista fatalna istina o nemoći čovjeka da savlada u transplanetarnih) raketa, ponavlja se ista fatalna istina o nemoći čovjeka da savlada u sebi iskonski strah od drugoga. Tu dijalektičku spoznaju, koja je identična istočnjačkoj sebi iskonski strah od drugoga. Tu dijalektičku spoznaju, koja je identična istočnjačkoj zen mudrosti izraženoj taoističkim simbolom ravnoteže - odnosom yinga i yanga, zen mudrosti izraženoj taoističkim simbolom ravnoteže - odnosom yinga i yanga, potvrđuje Dizdarov Zapis o štitu koji epigrafskom sažetošću sepulkralnog jezika potvrđuje Dizdarov Zapis o štitu koji epigrafskom sažetošću sepulkralnog jezika stećaka svjedoči vječnu istinu o čovjeku čija je tehnička moć u suvremenom svijetu stećaka svjedoči vječnu istinu o čovjeku čija je tehnička moć u suvremenom svijetu paradoks štita dovela do njegove krajnje konsekvence. paradoks štita dovela do njegove krajnje konsekvence.

18 18 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25

3.2. Ironijski diskurs Dizdarova „Zapisa o zemlji“ 3.2. Ironijski diskurs Dizdarova „Zapisa o zemlji“ Zapis o zemlji Zapis o zemlji

Pars fuit Illyrci, quam nunc vocat incola Bosna Pars fuit Illyrci, quam nunc vocat incola Bosna Dura, sed argenti munere dives humus. Dura, sed argenti munere dives humus. Non illic virides spacioso margine campi, Non illic virides spacioso margine campi, Nec sata qui multo foenore reddat ager. Nec sata qui multo foenore reddat ager. Sed rigidi montes, sed saxa minantia coleo, Sed rigidi montes, sed saxa minantia coleo, Castella et summis imposita alta jugis. Castella et summis imposita alta jugis.

Ianus Pannonius (Ivan Česmički): Elegarium Liber (El. VI)6 Ianus Pannonius (Ivan Česmički): Elegarium Liber (El. VI)6

Pitao jednom tako jednoga vrli pitac neki : Pitao jednom tako jednoga vrli pitac neki : A kto je ta šta je ta da prostiš A kto je ta šta je ta da prostiš Gdje li je ta Gdje li je ta Odakle je Odakle je Kuda je Kuda je Ta Ta Bosna Bosna Rekti Rekti

A zapitani odgovor njemu hitan tad dade: A zapitani odgovor njemu hitan tad dade: Bosna da prostiš jedna zemlja imade Bosna da prostiš jedna zemlja imade I posna i bosa da prostiš I posna i bosa da prostiš I hladna i gladna I hladna i gladna I k tomu još I k tomu još Da prostiš Da prostiš Prkosna Prkosna Od Od Sna Sna Pjesma Zapis o zemlji objavljena je u Dizdarovoj kultnoj pjesničkoj zbirci Kameni Pjesma Zapis o zemlji objavljena je u Dizdarovoj kultnoj pjesničkoj zbirci Kameni spavač u ciklusu Slovo o Zemlji.7 spavač u ciklusu Slovo o Zemlji.7 6 Prijevod s latinskog Nikole Šopa: „Bijaše dio Ilirije, koji sad Bosna se zove / Divlja zemlja, ali bogata 6 Prijevod s latinskog Nikole Šopa: „Bijaše dio Ilirije, koji sad Bosna se zove / Divlja zemlja, ali bogata srebrnom rudom. / Tu se dugom brazdom nisu prostrana pružala polja, / Ni njive, koje bi obilnom rađale srebrnom rudom. / Tu se dugom brazdom nisu prostrana pružala polja, / Ni njive, koje bi obilnom rađale žetvom, / Nego surove gore, nego sure, nebotične stijene / I visoke kule na vrletnom stršeći bilu. žetvom, / Nego surove gore, nego sure, nebotične stijene / I visoke kule na vrletnom stršeći bilu. 7 Midhat Begić govori o ovoj knjizi kao o djelu koje je odredilo cjelokupno Dizdarovo pjesničko 7 Midhat Begić govori o ovoj knjizi kao o djelu koje je odredilo cjelokupno Dizdarovo pjesničko stvaralaštvo: „Već je danas vidljivo da nije Kameni spavač samo glavna zbirka pjesnikova, već i knjiga stvaralaštvo: „Već je danas vidljivo da nije Kameni spavač samo glavna zbirka pjesnikova, već i knjiga pjesama sasvim izuzetna, čudno sačinjena kao cjelovita gradnja, sva spomenički nazočna, te njome i sva pjesama sasvim izuzetna, čudno sačinjena kao cjelovita gradnja, sva spomenički nazočna, te njome i sva ostala Dizdareva poezija dobija sjaj i značaj.“ ostala Dizdareva poezija dobija sjaj i značaj.“

19 19 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25

Moto ove pjesme zapis je biskupa i humanista iz 15. stoljeća Ianusa Pannoniusa Moto ove pjesme zapis je biskupa i humanista iz 15. stoljeća Ianusa Pannoniusa (1434. - 1472.) Slavonac koji je, stekavši visoko obrazovanje u Padovi, postao biskup (1434. - 1472.) Slavonac koji je, stekavši visoko obrazovanje u Padovi, postao biskup Pečuha i humanistički učeni pjesnik (poeta doctus) i dvorjanin na dvoru Budima, opisuje Pečuha i humanistički učeni pjesnik (poeta doctus) i dvorjanin na dvoru Budima, opisuje Bosnu atributima divlja surova, vrletna, nebotična, a bogata. Paradoksalna suprotnost Bosnu atributima divlja surova, vrletna, nebotična, a bogata. Paradoksalna suprotnost Pannoniusova zapisa uporište je ironijskog diskursa Dizdarove pjesme Zapis o zemlji. O Pannoniusova zapisa uporište je ironijskog diskursa Dizdarove pjesme Zapis o zemlji. O tome svjedoči i pjesnik sâm u Bilješkama uz pjesme Kamenog spavača.8 tome svjedoči i pjesnik sâm u Bilješkama uz pjesme Kamenog spavača.8 Čini nam se da je upravo razumijevanje ironijskog modusa iskaza ključ za Čini nam se da je upravo razumijevanje ironijskog modusa iskaza ključ za razumijevanje i interpretaciju ove pjesme. razumijevanje i interpretaciju ove pjesme. Poslije pročitana naslova pjesme, na samom bi početku valjalo postaviti pitanje: Poslije pročitana naslova pjesme, na samom bi početku valjalo postaviti pitanje: Tko je zapisivač? Tko je subjekt koji stoji iza zapisa? Tko je njegov izricatelj? Tko je zapisivač? Tko je subjekt koji stoji iza zapisa? Tko je njegov izricatelj? Kontekst knjige Kameni spavač određuje perspektivu izricanja zapisa: to je arhaika Kontekst knjige Kameni spavač određuje perspektivu izricanja zapisa: to je arhaika kamenih stećaka, jezik lapidaran, određen ekonomijom klesarske muke pisanja u kamenih stećaka, jezik lapidaran, određen ekonomijom klesarske muke pisanja u materijalu tvrdom, otpornom, nepropadljivom, vječnom. Tko je pak adresant zapisa? materijalu tvrdom, otpornom, nepropadljivom, vječnom. Tko je pak adresant zapisa? Kome je poruka upućena? Dramsko osadašnjenje dijaloške relacije aktanata (pitača i Kome je poruka upućena? Dramsko osadašnjenje dijaloške relacije aktanata (pitača i upitanoga) omogućuje prezentnost događaja u nedefiniranoj vremenskoj perspektivi. upitanoga) omogućuje prezentnost događaja u nedefiniranoj vremenskoj perspektivi. Uspostavljena je psihološki motivirana relacija između tri personaliteta (koja Uspostavljena je psihološki motivirana relacija između tri personaliteta (koja ćemo za potrebe ove interpretacije označiti velikim početnim slovom budući da im ćemo za potrebe ove interpretacije označiti velikim početnim slovom budući da im dajemo ulogu imenovanih osobnosti): Poetski subjekt (zapisivač) - Pitac - Zapitani. dajemo ulogu imenovanih osobnosti): Poetski subjekt (zapisivač) - Pitac - Zapitani. Vrijeme kazivanja iz kojega se rekreira neko davno i nedefinirano vrijeme (pitao Vrijeme kazivanja iz kojega se rekreira neko davno i nedefinirano vrijeme (pitao jednom) također je nedefinirano i uronjeno u mističnu prošlost iz koje se kazuje o još jednom) također je nedefinirano i uronjeno u mističnu prošlost iz koje se kazuje o još dubljoj prošlosti. Određeno je tek arhaikom iskaza: vrli pitac, inverzijom pridjevsko dubljoj prošlosti. Određeno je tek arhaikom iskaza: vrli pitac, inverzijom pridjevsko imenske sintagme pitac neki, i denumeracijskom iteracijom jednom jednoga. Ta imenske sintagme pitac neki, i denumeracijskom iteracijom jednom jednoga. Ta pozicija iz koje se kazuje, to jest oživljuje, osadašnjuje, dramski diskurs (dijalog pozicija iz koje se kazuje, to jest oživljuje, osadašnjuje, dramski diskurs (dijalog između Pitca i Zapitanoga), nije neutralna, objektivna, već izrazito emocionalno između Pitca i Zapitanoga), nije neutralna, objektivna, već izrazito emocionalno angažirana pozicija iz koje Poetski subjekt intenzivira ironijski diskurs. angažirana pozicija iz koje Poetski subjekt intenzivira ironijski diskurs. Modusi ironijskog diskursa u iskazu Poetskog subjekta: Modusi ironijskog diskursa u iskazu Poetskog subjekta: 1. U izrazu ...vrli pitac atribut vrli denotira značenje „koji se odlikuje vrlinom, 1. U izrazu ...vrli pitac atribut vrli denotira značenje „koji se odlikuje vrlinom, vrijedan poštovanja zbog svojih vrlina“9, a na leksičkostilističkoj razini upućuje vrijedan poštovanja zbog svojih vrlina“9, a na leksičkostilističkoj razini upućuje na konotativnu vrijednost arhaizma, a uz to ima i retoričku vrijednost (atribucija na konotativnu vrijednost arhaizma, a uz to ima i retoričku vrijednost (atribucija uz poštovani autoritet u retoričkom diskursu). Dijalog koji slijedi (pitanje uz poštovani autoritet u retoričkom diskursu). Dijalog koji slijedi (pitanje - odgovor) otkriva ironijsku masku narativne pozicije Poetskoga subjekta: - odgovor) otkriva ironijsku masku narativne pozicije Poetskoga subjekta: imenovana Pitčeva „vrlost“ biva u odgovoru Zapitanoga okrenuta u ne-vrlost: imenovana Pitčeva „vrlost“ biva u odgovoru Zapitanoga okrenuta u ne-vrlost: prepotencija, nadmenost, prezir, neradoznalost, apriorni sud; prepotencija, nadmenost, prezir, neradoznalost, apriorni sud;

8 Dizdar piše: „Već preko stotinu godina oficijelni naši historici pišu kako je Bosna pala bez otpora, a zna 8 Dizdar piše: „Već preko stotinu godina oficijelni naši historici pišu kako je Bosna pala bez otpora, a zna se da se uporno odupirala blizu stotinu teških ljeta najmoćnijem tadašnjem svjetskom carstvu (…). Evropa se da se uporno odupirala blizu stotinu teških ljeta najmoćnijem tadašnjem svjetskom carstvu (…). Evropa koja je kroz tri stoljeća u tu ’zemlju nevjerničkog korova i trnja’ slala samo uhode, palikuće, robce i inkvizitore koja je kroz tri stoljeća u tu ’zemlju nevjerničkog korova i trnja’ slala samo uhode, palikuće, robce i inkvizitore (vidj. Miroslav Krleža Bosanske medijevalne teme, Život 4-5, 1965), zlurado je slušala glasove kako propada (vidj. Miroslav Krleža Bosanske medijevalne teme, Život 4-5, 1965), zlurado je slušala glasove kako propada iz dana u dan to zlehudo kraljevstvo, vjekovima napadano sa svih strana.“ (Dizdar, 1984: 170-171) iz dana u dan to zlehudo kraljevstvo, vjekovima napadano sa svih strana.“ (Dizdar, 1984: 170-171) 9 Hrvatski enciklopedijski rječnik, 2005: Vit-Ž, 41. 9 Hrvatski enciklopedijski rječnik, 2005: Vit-Ž, 41.

20 20 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25

2. Morfonostilematska intenzifikacija imenice pitac također potencira ironijski 2. Morfonostilematska intenzifikacija imenice pitac također potencira ironijski ton iskaza. Morfem /-(a)c / za glagolsku osnovu pit- (pitati), od koje bi se izveo ton iskaza. Morfem /-(a)c / za glagolsku osnovu pit- (pitati), od koje bi se izveo deverbativ za osobu, nije uobičajen, dakle stilski je obilježen. Za osobe to su deverbativ za osobu, nije uobičajen, dakle stilski je obilježen. Za osobe to su uglavnom izvedenice od pridjevnih osnova, kako navodi S. Babić: mrtvac, uglavnom izvedenice od pridjevnih osnova, kako navodi S. Babić: mrtvac, mudrac, podlac10; mudrac, podlac10; 3. Inverzija pridjevsko imenske sintagme neki vrli pitac - vrli pitac neki s 3. Inverzija pridjevsko imenske sintagme neki vrli pitac - vrli pitac neki s postponiranim neodređenim pridjevom neki potencira ton ironije prema vrlom postponiranim neodređenim pridjevom neki potencira ton ironije prema vrlom pitcu. Njegova redom riječi naglašena neodređenost intenzivira ironičnost i pitcu. Njegova redom riječi naglašena neodređenost intenzivira ironičnost i deprecijaciju njegove pitalačke vrline; deprecijaciju njegove pitalačke vrline; 4. Adverzativni uvod odgovora s veznikom a nagovještaj je opreke pozicija iz kojih 4. Adverzativni uvod odgovora s veznikom a nagovještaj je opreke pozicija iz kojih govore Pitac i Zapitani. Stilski neutralan redoslijed riječi (A zapitani dade njemu govore Pitac i Zapitani. Stilski neutralan redoslijed riječi (A zapitani dade njemu tad hitan odgovor) neutralizirao bi i ritmičku i retoričku vrijednost iskaza kojim se tad hitan odgovor) neutralizirao bi i ritmičku i retoričku vrijednost iskaza kojim se uvodi upravni govor. Distaktan i invertiran položaj atributa (odgovor njemu hitan) uvodi upravni govor. Distaktan i invertiran položaj atributa (odgovor njemu hitan) pojačava ironijski ton iskaza. Sintaktostilistička vrijednost inverzije pridjevsko- pojačava ironijski ton iskaza. Sintaktostilistička vrijednost inverzije pridjevsko- imenske sintagme (odgovor hitan njemu) pojačana je interpolacijom zamjenice imenske sintagme (odgovor hitan njemu) pojačana je interpolacijom zamjenice (odgovor njemu hitan). Na taj način odgađanjem atribucije odgovora posebno (odgovor njemu hitan). Na taj način odgađanjem atribucije odgovora posebno je istaknuta semantička vrijednost atributa hitan: sugerirana je neodgodivost je istaknuta semantička vrijednost atributa hitan: sugerirana je neodgodivost odgovora, njegova britkost i dakako ironična žaoka koja se razrješuje u poanti odgovora, njegova britkost i dakako ironična žaoka koja se razrješuje u poanti odgovora. odgovora. Pitac zapravo i nije pitac – on je sudac, on sudi tobože pitajući, ali kroz ironijsku Pitac zapravo i nije pitac – on je sudac, on sudi tobože pitajući, ali kroz ironijsku masku pitanja: A kto je ta šta je ta da prostiš / Gdje li je ta / Odakle je / Kuda je / Ta / masku pitanja: A kto je ta šta je ta da prostiš / Gdje li je ta / Odakle je / Kuda je / Ta / Bosna / Rekti. Bosna / Rekti. Modusi ironijskog diskursa u iskazu Pitca: Modusi ironijskog diskursa u iskazu Pitca: 1. Niz upitnih rečenica koje počinju upitnom zamjenicom kto (s arhaičnom 1. Niz upitnih rečenica koje počinju upitnom zamjenicom kto (s arhaičnom morfonološkom inverzijom suglasnika k / t), kojom se pita o personalnom morfonološkom inverzijom suglasnika k / t), kojom se pita o personalnom identitetu; šta (s fonijskom identenzifikacijom slogovne reduplikacije /ta/ šta identitetu; šta (s fonijskom identenzifikacijom slogovne reduplikacije /ta/ šta je ta, kojom se pita o predmetnom identitetu; gdje, kojom se pita o prostornoj je ta, kojom se pita o predmetnom identitetu; gdje, kojom se pita o prostornoj pozicioniranosti; odakle kojom se pita o podrijetlu (potjecanju), ishodištu; kuda pozicioniranosti; odakle kojom se pita o podrijetlu (potjecanju), ishodištu; kuda kojom se pita o smjeru kretanja. Taj kumulativni niz upitnih zamjenica sugerira kojom se pita o smjeru kretanja. Taj kumulativni niz upitnih zamjenica sugerira potpunu neupućenost Pitčevu o predmetu pitanja te prividno demonstrira njegovu potpunu neupućenost Pitčevu o predmetu pitanja te prividno demonstrira njegovu „vrlost“ što će reći nastojanje, trud, mar, htijenje da otkloni neizvjesnost o „vrlost“ što će reći nastojanje, trud, mar, htijenje da otkloni neizvjesnost o predmetu svoga „interesa“ – o njegovu identitetu (personalnom ili predmetnom), predmetu svoga „interesa“ – o njegovu identitetu (personalnom ili predmetnom), o njegovoj pozicioniranosti, podrijetlu, kretanju; o njegovoj pozicioniranosti, podrijetlu, kretanju; 2. Ponavljanje demonstrativne zamjenice ta prije imenice na koju se zamjenica 2. Ponavljanje demonstrativne zamjenice ta prije imenice na koju se zamjenica odnosi (Bosna) jest sintaktički otklon od rečeničnog ustrojstva i logičkog ustrojstva odnosi (Bosna) jest sintaktički otklon od rečeničnog ustrojstva i logičkog ustrojstva iskaza koje zahtijeva da se imenuje predmet prije negoli se navede zamjenica iskaza koje zahtijeva da se imenuje predmet prije negoli se navede zamjenica koja se na imenovani predmet odnosi. Četverokratno ponavljanje zamjenice ta koja se na imenovani predmet odnosi. Četverokratno ponavljanje zamjenice ta intenzivira osjećaj neizvjesnosti o tome na koji se predmet zamjenica ta odnosi: intenzivira osjećaj neizvjesnosti o tome na koji se predmet zamjenica ta odnosi: 10 Babić, 1991: 78. 10 Babić, 1991: 78.

21 21 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25

kto je ta - šta je ta - gdje li je ta - odakle kuda je ta. Neizvjesnost imenovanja kto je ta - šta je ta - gdje li je ta - odakle kuda je ta. Neizvjesnost imenovanja predmeta interesa još više intenzivira sintaktički usjek - pauza kojom se izdvaja predmeta interesa još više intenzivira sintaktički usjek - pauza kojom se izdvaja demonstrativna zamjenica ta u poseban stih prije imenovanja predmeta interesa: demonstrativna zamjenica ta u poseban stih prije imenovanja predmeta interesa: Odakle je / Kuda je / Ta / Bosna. Postavši pauzama izdvojenim dijelom iskaza, u Odakle je / Kuda je / Ta / Bosna. Postavši pauzama izdvojenim dijelom iskaza, u opkoračenjem osamostaljenu stihu, jednosložna zamjenica naglašava odgađanje opkoračenjem osamostaljenu stihu, jednosložna zamjenica naglašava odgađanje imenovanja predmeta interesa - riječi Bosna. Ujedno iteracijom demonstrativne imenovanja predmeta interesa - riječi Bosna. Ujedno iteracijom demonstrativne zamjenice ta naglašena je u Pitčevu pitanju njegova distanca od predmeta zamjenice ta naglašena je u Pitčevu pitanju njegova distanca od predmeta tobožnjeg njegova interesa. Ona je ta (dakle udaljena, nepoznata), a ne ova (bliza, tobožnjeg njegova interesa. Ona je ta (dakle udaljena, nepoznata), a ne ova (bliza, poznata). Zamjenica ta, posebno naglašena svojom kvadriplikacijom, konotira poznata). Zamjenica ta, posebno naglašena svojom kvadriplikacijom, konotira različita pričanja, svjedočenja, rasudbe i pred-rasudbe o jednoj egzotičnoj zemlji različita pričanja, svjedočenja, rasudbe i pred-rasudbe o jednoj egzotičnoj zemlji s distance (europske), s pozicije vrednovanja prema kriterijima nekih drugih, s distance (europske), s pozicije vrednovanja prema kriterijima nekih drugih, različitih sustava vrijednosti iz kojih se pokušava tumačiti TA – zemlja Bosna što različitih sustava vrijednosti iz kojih se pokušava tumačiti TA – zemlja Bosna što je nagovješteno i motom pjesme iz teksta Ianusa Pannoniusa; je nagovješteno i motom pjesme iz teksta Ianusa Pannoniusa; 3. Ironijski diskurs Pitčeva pitanja posebno je naglašen interpoliranim optativnim 3. Ironijski diskurs Pitčeva pitanja posebno je naglašen interpoliranim optativnim frazemom: A kto je ta šta je ta da prostiš. Pitac se tobože ispričava Zapitanom, frazemom: A kto je ta šta je ta da prostiš. Pitac se tobože ispričava Zapitanom, a zapravo izriče sud o predmetu pitanja unatoč nizu pitanja: Predmet pitanja a zapravo izriče sud o predmetu pitanja unatoč nizu pitanja: Predmet pitanja je nešto zbog čijeg se imenovanja valja ispričati sugovorniku. To ime je, je nešto zbog čijeg se imenovanja valja ispričati sugovorniku. To ime je, dakle, nepristojna riječ koja prije izgovora zahtijeva ispriku. Suprotnost koja dakle, nepristojna riječ koja prije izgovora zahtijeva ispriku. Suprotnost koja je postignuta gradacijom nagomilanih pitanja, koja završava klimaksom je postignuta gradacijom nagomilanih pitanja, koja završava klimaksom osamostaljene zamjenice / Ta /, izdvojene pauzama stiha, u odnosu na izrečen sud osamostaljene zamjenice / Ta /, izdvojene pauzama stiha, u odnosu na izrečen sud o predmetu pitanja interpoliranim frazemom da prostiš maksimalno potencira o predmetu pitanja interpoliranim frazemom da prostiš maksimalno potencira ironijski diskurs čija je motivacija poniziti, uvrijediti, omalovažiti Zapitanoga, a ironijski diskurs čija je motivacija poniziti, uvrijediti, omalovažiti Zapitanoga, a ujedno istaknuti svoju superiornost, i nadmoć u odnosu na Zapitanoga. ujedno istaknuti svoju superiornost, i nadmoć u odnosu na Zapitanoga. Modusi ironijskog diskursa u iskazu Zapitanoga: Modusi ironijskog diskursa u iskazu Zapitanoga: 1. Odgovor započinje epskom retorikom: Bosna da prostiš jedna zemlja imade, koja 1. Odgovor započinje epskom retorikom: Bosna da prostiš jedna zemlja imade, koja stoji u opreci sa zgusnutim iskazom koji slijedi i koji završava neočekivanim stoji u opreci sa zgusnutim iskazom koji slijedi i koji završava neočekivanim obratom u nizu triju jednorječnih završnih stihova kojemu su dva završna stiha obratom u nizu triju jednorječnih završnih stihova kojemu su dva završna stiha i jednosložna: Prkosna / od / sna. Retoričnost i epičnost iskaza (u opreci prema i jednosložna: Prkosna / od / sna. Retoričnost i epičnost iskaza (u opreci prema principu postupne redukcije izraza) pojačana je i fakultativnim nastavkom principu postupne redukcije izraza) pojačana je i fakultativnim nastavkom glagola imati /-de/ (imade) koji ovdje ima egzistencijalno značenje: jest, postoji; glagola imati /-de/ (imade) koji ovdje ima egzistencijalno značenje: jest, postoji; 2. Zapitani uzvraća ironijskim žalcem Pitcu prividno prihvaćajući njegovu poziciju 2. Zapitani uzvraća ironijskim žalcem Pitcu prividno prihvaćajući njegovu poziciju iz koje se imenuje zemlja Bosna uz ispriku (da prostiš), ali u odgovoru ta je iz koje se imenuje zemlja Bosna uz ispriku (da prostiš), ali u odgovoru ta je isprika triplicirana (Bosna da prostiš... / I posna i bosa da prostiš / i k tomu još / isprika triplicirana (Bosna da prostiš... / I posna i bosa da prostiš / i k tomu još / Da prostiš / pa je stoga posebno naglašena te predstavlja težište ironijske poruke Da prostiš / pa je stoga posebno naglašena te predstavlja težište ironijske poruke u odgovoru, mada tek usputna interpolacija poput poštapalice. Zapitani tobože u odgovoru, mada tek usputna interpolacija poput poštapalice. Zapitani tobože prihvaća Pitčevu omalovažavajuću deprecijaciju kako bi izveo iznenadni obrat u prihvaća Pitčevu omalovažavajuću deprecijaciju kako bi izveo iznenadni obrat u poanti koja porugu izlaže poruzi; poanti koja porugu izlaže poruzi; 3. Paronomastička igra riječima sljedeći je ironijski modus: semantizirano je vlastito 3. Paronomastička igra riječima sljedeći je ironijski modus: semantizirano je vlastito

22 22 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25

ime zemlje (Bosna) pseudoetimologijskom relacijom s bliskozvučnim riječima ime zemlje (Bosna) pseudoetimologijskom relacijom s bliskozvučnim riječima (posna (minimalna razlika u opoziciji bilabijala po zvučnosti /p/ - /b/, bosa (posna (minimalna razlika u opoziciji bilabijala po zvučnosti /p/ - /b/, bosa (ispadanje nazalnog suglasnika /n/), prkosna (homofono poklapanje završnog (ispadanje nazalnog suglasnika /n/), prkosna (homofono poklapanje završnog fonemskog niza /s/, /n/, /a/), i poklapanje genitivnog oblika riječi san (sna) s fonemskog niza /s/, /n/, /a/), i poklapanje genitivnog oblika riječi san (sna) s posljednja tri fonema u riječi Bosna; posljednja tri fonema u riječi Bosna; 4. Iteracija kopulativnog veznika i efektna je ritmička priprema obrata u poanti: I 4. Iteracija kopulativnog veznika i efektna je ritmička priprema obrata u poanti: I posna i bosa da prostiš / I hladna i gladna / I k tomu još / Da prostiš / Prkosna posna i bosa da prostiš / I hladna i gladna / I k tomu još / Da prostiš / Prkosna / Od / Sna. Naglašena iteracija (peterostruko ponavljanje) kopulativnog veznika / Od / Sna. Naglašena iteracija (peterostruko ponavljanje) kopulativnog veznika i, koji ovdje ima priložnu funkciju intenzifikacije ritma u nabrajanju i retoričku i, koji ovdje ima priložnu funkciju intenzifikacije ritma u nabrajanju i retoričku funkciju u nizanju deprecijativnih atributa (posna, bosa, hladna, gladna) koji će funkciju u nizanju deprecijativnih atributa (posna, bosa, hladna, gladna) koji će biti neočekivano prekinut interpolacijom ironijski intonirana frazema tobožnje biti neočekivano prekinut interpolacijom ironijski intonirana frazema tobožnje isprike (da prostiš) poslije kojega se atribucijski niz nastavlja, ali atributima isprike (da prostiš) poslije kojega se atribucijski niz nastavlja, ali atributima znatno različita smisla: prkosna / Od / Sna (s homofonijskim ehom imena Bosna. znatno različita smisla: prkosna / Od / Sna (s homofonijskim ehom imena Bosna. Zanimljiva je trokutna forma obje strofe ove pjesme. To su dva obrnuta Zanimljiva je trokutna forma obje strofe ove pjesme. To su dva obrnuta jednakokračna trokuta s bazom koja predstavlja uvodni stih što ga izgovara jednakokračna trokuta s bazom koja predstavlja uvodni stih što ga izgovara Poetski subjekt, šesnaestoslogovni stih trohejskog ritma (pet troheja i dva daktila), Poetski subjekt, šesnaestoslogovni stih trohejskog ritma (pet troheja i dva daktila), epski intoniran: / Pitao tako jednom jednoga vrli pitac neki /, a u drugoj strofi epski intoniran: / Pitao tako jednom jednoga vrli pitac neki /, a u drugoj strofi petnaestoslogovni stih: / A zapitani odgovor njemu hitan tad dade /. Nižu se stihovi petnaestoslogovni stih: / A zapitani odgovor njemu hitan tad dade /. Nižu se stihovi koji su sve kraći da bi u vrhu trokuta (na kraju strofe) bili svedeni na samo jednu riječ: koji su sve kraći da bi u vrhu trokuta (na kraju strofe) bili svedeni na samo jednu riječ: / Ta / Bosna / Rekti / ,,i u drugoj, završnoj strofi: Prkosna / Od / Sna /. Ta radikalna / Ta / Bosna / Rekti / ,,i u drugoj, završnoj strofi: Prkosna / Od / Sna /. Ta radikalna redukcija leksičkog materijala praćena je zgušnjavanjem sadržaja poruke. Ime redukcija leksičkog materijala praćena je zgušnjavanjem sadržaja poruke. Ime Bosna postaje poruka (nomen est omen). Iz njezina se imena izvode atributi kojima Bosna postaje poruka (nomen est omen). Iz njezina se imena izvode atributi kojima se imenuju nedaće njezina povijesnog usuda (posna, bosa,), ali i srokom (Bosna – se imenuju nedaće njezina povijesnog usuda (posna, bosa,), ali i srokom (Bosna – prkosna) čiji distaktni eho (odgođen interpolacijom frazema da prostiš) semantizira prkosna) čiji distaktni eho (odgođen interpolacijom frazema da prostiš) semantizira ime Bosna s konotacijom otpora, prkosa, buntovništva u obrani vlastita integriteta i ime Bosna s konotacijom otpora, prkosa, buntovništva u obrani vlastita integriteta i utopijsku dimenziju projekcije budućnosti koja se sanja, koja je vizionarska, koja je utopijsku dimenziju projekcije budućnosti koja se sanja, koja je vizionarska, koja je virtualna jer pripada u-topijskoj dimenziji nade u život dostojan čovjeka: / Prkosna / virtualna jer pripada u-topijskoj dimenziji nade u život dostojan čovjeka: / Prkosna / Od / Sna/. Efekt poante potenciran je semantostilističkim postupkom karakterističnim Od / Sna/. Efekt poante potenciran je semantostilističkim postupkom karakterističnim za Dizdarovu poetsku radionicu: razbijanjem atoma sintagmatske cjeline prijedložna za Dizdarovu poetsku radionicu: razbijanjem atoma sintagmatske cjeline prijedložna izraza: od sna koji on cijepa pauzom granice stiha, efektnim minimalističkim izraza: od sna koji on cijepa pauzom granice stiha, efektnim minimalističkim enjambementom: / Od / Sna /. Pauza pred posljednjom riječi i to sintaktički usjek enjambementom: / Od / Sna /. Pauza pred posljednjom riječi i to sintaktički usjek kojim je rastavljena fonetska cjelina [ö d s n a] jest ironijski vršak u kojemu je sabijen kojim je rastavljena fonetska cjelina [ö d s n a] jest ironijski vršak u kojemu je sabijen sav smisao iznenadnog obrata: San je budućnosna kategorija postojanja – nada u sav smisao iznenadnog obrata: San je budućnosna kategorija postojanja – nada u ostvarenje još neostvarene potencije života, ali motivacijska sila imperativa opstanka. ostvarenje još neostvarene potencije života, ali motivacijska sila imperativa opstanka. Trokutnu formu čini i odnos među tri subjekta: Poetski subjekt – Pitac – Trokutnu formu čini i odnos među tri subjekta: Poetski subjekt – Pitac – Zapitani. To bismo mogli grafički prikazati trokutom koji zatvaraju tri točke koje čine Zapitani. To bismo mogli grafički prikazati trokutom koji zatvaraju tri točke koje čine pozicije aktera poetskog diskursa: Poetski subjekt koji ima promatračku poziciju te pozicije aktera poetskog diskursa: Poetski subjekt koji ima promatračku poziciju te Pitac i Zapitani koji imaju učesničku poziciju. Pitac pripada svijetu izvan kruga svijeta Pitac i Zapitani koji imaju učesničku poziciju. Pitac pripada svijetu izvan kruga svijeta

23 23 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 o kojemu se raspituje, a Zapitani pripada svijetu o kojemu Pitac pita. Poetski subjekt o kojemu se raspituje, a Zapitani pripada svijetu o kojemu Pitac pita. Poetski subjekt se suodnosi i prema Pitcu i prema Zapitanome, a njegov je ironijski diskurs usmjeren se suodnosi i prema Pitcu i prema Zapitanome, a njegov je ironijski diskurs usmjeren prema Pitcu, Pitčev prema Zapitanome, a ironijski ton Zapitanoga, potenciran prema Pitcu, Pitčev prema Zapitanome, a ironijski ton Zapitanoga, potenciran efektnim ironijskim obratom u poanti, usmjeren je prema Pitcu. efektnim ironijskim obratom u poanti, usmjeren je prema Pitcu. U tom triangularnom prostoru ironijskog diskursa ostvaruje se pjesnički događaj U tom triangularnom prostoru ironijskog diskursa ostvaruje se pjesnički događaj Dizdarova Zapisa o zemlji koja svojim naglašenim izraznim minimalizmom zgušnjava Dizdarova Zapisa o zemlji koja svojim naglašenim izraznim minimalizmom zgušnjava spoznaju o jednom rubnom, nepoznatom svijetu koji opstaje unatoč svom povijesnom spoznaju o jednom rubnom, nepoznatom svijetu koji opstaje unatoč svom povijesnom tragizma nalazeći uporište u snazi ironijskog duha. tragizma nalazeći uporište u snazi ironijskog duha. Literatura Literatura Babić, S. (1991) Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku, Nacrt za gramatiku, Babić, S. (1991) Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku, Nacrt za gramatiku, Zagreb, HAZU, Globus. Zagreb, HAZU, Globus. Babić, S., Brozović, D., Škarić, I., Težak, S. (2007) Glasovi i oblici hrvatskoga Babić, S., Brozović, D., Škarić, I., Težak, S. (2007) Glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika [Morfologija, str. 277-581] Velika hrvatska gramatika, Knjiga prva, književnog jezika [Morfologija, str. 277-581] Velika hrvatska gramatika, Knjiga prva, Zagreb, Nakladni zavod Globus. Zagreb, Nakladni zavod Globus. Begić, M. (1984) Dizdarev Kameni spavač, U Mak Dizdar – Kameni spavač, 5. Begić, M. (1984) Dizdarev Kameni spavač, U Mak Dizdar – Kameni spavač, 5. izdanje, Sarajevo, Veselin Masleša. izdanje, Sarajevo, Veselin Masleša. Benčić Rimay, T. (2007) Mi smo mjesečari Smjernice suvremene hrvatske poezije, Benčić Rimay, T. (2007) Mi smo mjesečari Smjernice suvremene hrvatske poezije, Zagreb, Društvo hrvatskih književnika. Zagreb, Društvo hrvatskih književnika. Dizdar, M. (1984) Kameni spavač, Bilješke i rječnik manje poznatih riječi, fraza i Dizdar, M. (1984) Kameni spavač, Bilješke i rječnik manje poznatih riječi, fraza i pojmova, Sarajevo, Veselin Masleša. pojmova, Sarajevo, Veselin Masleša. Hrvatski enciklopedijski rječnik (2005) Zagreb, Jutarnji list – Novi Liber. Hrvatski enciklopedijski rječnik (2005) Zagreb, Jutarnji list – Novi Liber. Mrkonjić, Z. (1991) Izvanredno stanje: Književni ogledi, Zagreb, Grafički zavod Mrkonjić, Z. (1991) Izvanredno stanje: Književni ogledi, Zagreb, Grafički zavod Hrvatske. Hrvatske. Prohić, K. (1974) Apokrifnost poetskog govora Poezija Maka Dizdara, Sarajevo, Prohić, K. (1974) Apokrifnost poetskog govora Poezija Maka Dizdara, Sarajevo, Veselin Masleša. Veselin Masleša. Joško Božanić Joško Božanić Department of Croatian Language and Literature Department of Croatian Language and Literature Faculty of Philosophy, University of Split Faculty of Philosophy, University of Split STYLISTIC INTERPRETATIONS: DANIJEL DRAGOJEVIĆ STYLISTIC INTERPRETATIONS: DANIJEL DRAGOJEVIĆ – MAK DIZDAR – MAK DIZDAR Summary Summary The article presents stylistic interpretations of the poetry of two representative The article presents stylistic interpretations of the poetry of two representative contemporary poets, one Croatian and the other Bosnian-Herzegovinian. The aim of contemporary poets, one Croatian and the other Bosnian-Herzegovinian. The aim of the paper is to find the key to the stylistic interpretation that would enable discovering the paper is to find the key to the stylistic interpretation that would enable discovering the fundamental characteristics of the author’s style and provide an insight into the the fundamental characteristics of the author’s style and provide an insight into the

24 24 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 Božanić, J.: STILISTIČKE INTERPRETACIJE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 5-25 deep structures of literature via analysis of literary language. Therefore, a linguistic deep structures of literature via analysis of literary language. Therefore, a linguistic stylistic analysis is performed, one that investigates the intensification of language stylistic analysis is performed, one that investigates the intensification of language on the levels of phonetics, morphology, syntax, lexis and semantics. A specific on the levels of phonetics, morphology, syntax, lexis and semantics. A specific interpretative approach is taken in the stylistic interpretation of each chosen poem. interpretative approach is taken in the stylistic interpretation of each chosen poem. The author has interpreted five poems by Danijel Dragojević so as to discover the The author has interpreted five poems by Danijel Dragojević so as to discover the essential value of his poetics. The interpretations have demonstrated shared stylistic essential value of his poetics. The interpretations have demonstrated shared stylistic features between the five selected poems, such as a narrative quality of the poetic features between the five selected poems, such as a narrative quality of the poetic discourse and scarcity of poetisms. The poetry of Mak Dizdar is represented with two discourse and scarcity of poetisms. The poetry of Mak Dizdar is represented with two poems from the poetry collection Kameni spavač: Zapis o štitu and Zapis o zemlji. poems from the poetry collection Kameni spavač: Zapis o štitu and Zapis o zemlji. The authors detects the archaic quality of Dizdar’s poetic discourse, inspired by the The authors detects the archaic quality of Dizdar’s poetic discourse, inspired by the inscriptions on the medieval tombstones (stećci) pertaining to the Christian Bosnian inscriptions on the medieval tombstones (stećci) pertaining to the Christian Bosnian Church. Church. Key words: Bosnian-Herzegovinian poetry, Croatian poetry, Danijel Dragojević, Key words: Bosnian-Herzegovinian poetry, Croatian poetry, Danijel Dragojević, Mak Dizdar, stylistics, stylistic interpretation Mak Dizdar, stylistics, stylistic interpretation

25 25

Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42

Miroslav Palameta Izvorni znanstveni rad Miroslav Palameta Izvorni znanstveni rad Odsjek za hrvatski jezik i književnost UDK: 821.163.42.09 Odsjek za hrvatski jezik i književnost UDK: 821.163.42.09 Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Kačić Miošić, A. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Kačić Miošić, A. Primljeno: 17. 07. 2012. Primljeno: 17. 07. 2012.

KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA

SAŽETAK SAŽETAK U Kačićevu zalaganju za pisanu povijesnu istinu, koju pronalazi u tekstovima U Kačićevu zalaganju za pisanu povijesnu istinu, koju pronalazi u tekstovima na latinskom i talijanskom i nudi je „siromašnim težacima i pastirima“ u svojim na latinskom i talijanskom i nudi je „siromašnim težacima i pastirima“ u svojim deseteračkim pjesmama, onoj publici s kojom uglavnom prije toga hrvatska knjiga deseteračkim pjesmama, onoj publici s kojom uglavnom prije toga hrvatska knjiga nije računala, dade se iščitavati kao racionalistička nijansa njegova prosvjetiteljskog nije računala, dade se iščitavati kao racionalistička nijansa njegova prosvjetiteljskog djelovanja i kao najava novoga književno-nacionalnog senzibiliteta. Bez obzira na to djelovanja i kao najava novoga književno-nacionalnog senzibiliteta. Bez obzira na to koliko to zalaganje uvažava kritičku povijest, Kačićeve se pjesme do danas prepoznaju koliko to zalaganje uvažava kritičku povijest, Kačićeve se pjesme do danas prepoznaju često i kao tematska spona hrvatske književnosti iz vremena narodnog preporoda s često i kao tematska spona hrvatske književnosti iz vremena narodnog preporoda s piscima i djelima iz XVI. i XVII. st. Njegova „Pisma od kuće Frankopanovića“, koja piscima i djelima iz XVI. i XVII. st. Njegova „Pisma od kuće Frankopanovića“, koja uspostavlja izravnu vezu s Glavinićevim Cvitom svetih i temom hrvatske pobjede uspostavlja izravnu vezu s Glavinićevim Cvitom svetih i temom hrvatske pobjede nad Tatarima, važnom u hrvatskih romantičara, istodobno je posve razvidna kritika nad Tatarima, važnom u hrvatskih romantičara, istodobno je posve razvidna kritika onih pjesnika i pjevača koji ne uvažavaju ili ne znaju spomenutu povijesnu istinu. onih pjesnika i pjevača koji ne uvažavaju ili ne znaju spomenutu povijesnu istinu. Rad „Kačićevo čitanje Glavinića“ zapravo je intertekstualna analiza fabulativne i Rad „Kačićevo čitanje Glavinića“ zapravo je intertekstualna analiza fabulativne i rodoslovne jezgre u spomenutoj pjesmi i Glavinićeve latinske posvete „Illustrissimo rodoslovne jezgre u spomenutoj pjesmi i Glavinićeve latinske posvete „Illustrissimo d.d. comiti Wolfgango Christophoro de Frangepanis“ u njegovu Cvitu svetih. d.d. comiti Wolfgango Christophoro de Frangepanis“ u njegovu Cvitu svetih. Tom analizom rad namjerava ukazati na spomenute značajke, otkloniti jedan krivi Tom analizom rad namjerava ukazati na spomenute značajke, otkloniti jedan krivi zaključak u međunarodnoj slavistici, vezan upravo za Kačićeve izvore „Pisme od zaključak u međunarodnoj slavistici, vezan upravo za Kačićeve izvore „Pisme od kuće Frankopanovića“, potvrditi pretpostavku da su dijelovi Kačićeve Korabljice kuće Frankopanovića“, potvrditi pretpostavku da su dijelovi Kačićeve Korabljice radni materijal za pojedine pjesme iz Razgovora ugodnoga, odnosno da su pisani radni materijal za pojedine pjesme iz Razgovora ugodnoga, odnosno da su pisani prije prvog izdanja Razgovora iz 1756. Također, rad prati Kačićeve ključne postupke prije prvog izdanja Razgovora iz 1756. Također, rad prati Kačićeve ključne postupke u preoblikovanju i prestilizaciji izvornog latinskog teksta i njegovu prilagodbu u u preoblikovanju i prestilizaciji izvornog latinskog teksta i njegovu prilagodbu u deseteračku hrvatsku pjesmu. deseteračku hrvatsku pjesmu. Ključne riječi: amplifikacija, intertekstualnost, redukcija, slobodan prijevod, Ključne riječi: amplifikacija, intertekstualnost, redukcija, slobodan prijevod, versifikacija versifikacija 1. Kačićeva „Pisma od kuće Frankopanovića“ govore o legendarnoj i slavnoj 1. Kačićeva „Pisma od kuće Frankopanovića“ govore o legendarnoj i slavnoj prošlosti Frankopana, čiji je posljednji veliki izdanak sasječen u Bečkom Novom prošlosti Frankopana, čiji je posljednji veliki izdanak sasječen u Bečkom Novom Mjestu zajedno s Petrom Zrinjskim, sedamdesetak godina prije nego što je napisana. Mjestu zajedno s Petrom Zrinjskim, sedamdesetak godina prije nego što je napisana. Premda neizravno, njezini stihovi razgovijetno upućuju na to kako je u vrijeme Premda neizravno, njezini stihovi razgovijetno upućuju na to kako je u vrijeme njezina nastanka sredinom xVIII. st. junaštvo Zrinjskih i Frankopana bilo živi njezina nastanka sredinom xVIII. st. junaštvo Zrinjskih i Frankopana bilo živi predmet usmene predaje, nedvojbeno i same epske pjesme („Svuda slave Zrinovića predmet usmene predaje, nedvojbeno i same epske pjesme („Svuda slave Zrinovića

27 27 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42 bana/i mladoga kneza Frankopana,/kano da su s neba doletili/i od vika na nebesih bana/i mladoga kneza Frankopana,/kano da su s neba doletili/i od vika na nebesih bili“ (stih 13-16). Zamišljena i napisana kao deseteračka polemika Bariše Ličanina bili“ (stih 13-16). Zamišljena i napisana kao deseteračka polemika Bariše Ličanina s neobrazovanim pjevačem Savom Bugarinom koji podcjenjuje slavne povijesna s neobrazovanim pjevačem Savom Bugarinom koji podcjenjuje slavne povijesna osobe. „Pisma od kuće Frankopanovića“ svojim središnjim sadržajem od šezdesetak osobe. „Pisma od kuće Frankopanovića“ svojim središnjim sadržajem od šezdesetak stihova upućuje u formi rodoslovne skice na to tko su preci kneza Frankopana, koga stihova upućuje u formi rodoslovne skice na to tko su preci kneza Frankopana, koga slavi spomenuta usmena tradicija, od kada su i kakvim se djelima diče. slavi spomenuta usmena tradicija, od kada su i kakvim se djelima diče. Upravo na taj središnji dio odnosila bi se Kačićeva natuknica u samom naslovu Upravo na taj središnji dio odnosila bi se Kačićeva natuknica u samom naslovu kako je pjesma „izvađena iz pofale, koju dade fra Frane Glavinić Istrijanin gospodi kako je pjesma „izvađena iz pofale, koju dade fra Frane Glavinić Istrijanin gospodi od rečene kuće na 1628“.1 od rečene kuće na 1628“.1 Premda nema sumnje da je pjesnik takvim uobličenjem i kontekstom upućivao Premda nema sumnje da je pjesnik takvim uobličenjem i kontekstom upućivao na svoj izvornik, teško je otkloniti pomisao da je uz upozorenje na živu suvremenu na svoj izvornik, teško je otkloniti pomisao da je uz upozorenje na živu suvremenu usmenu tradiciju zapravo markirao i onu pisanu, koja je još od Kožičićevih govora na usmenu tradiciju zapravo markirao i onu pisanu, koja je još od Kožičićevih govora na II. lateranskom saboru upozoravala na Frankopane kao stožer svake protuosmanske II. lateranskom saboru upozoravala na Frankopane kao stožer svake protuosmanske obrane.2 Na prvi pogled nije odmah jasno na koji bi se Glavinićev tekst odnosila obrane.2 Na prvi pogled nije odmah jasno na koji bi se Glavinićev tekst odnosila sama obavijest, s obzirom na to da su navedenoga godišta objavljene dvije njegove sama obavijest, s obzirom na to da su navedenoga godišta objavljene dvije njegove knjige. Prva je Četiri poslidnja človika (pri čemu se misli na četiri posljednje stvari knjige. Prva je Četiri poslidnja človika (pri čemu se misli na četiri posljednje stvari koje očekuju čovjeka: smrt, sud, pakao, raj), posvećena Nikoli i Petru Zrinjskom, koje očekuju čovjeka: smrt, sud, pakao, raj), posvećena Nikoli i Petru Zrinjskom, unucima znamenitoga sigetskog junaka, (Glavinić, 1628b) i druga Cvit svetih, unucima znamenitoga sigetskog junaka, (Glavinić, 1628b) i druga Cvit svetih, posvećena hrvatskomu knezu Vuku Krsti Frankopanu, za kojega taj Istranin, po ocu posvećena hrvatskomu knezu Vuku Krsti Frankopanu, za kojega taj Istranin, po ocu Bosanac iz Glamoča, kaže upravo u toj posveti da „ne zaostaje ni za kim od velikaša Bosanac iz Glamoča, kaže upravo u toj posveti da „ne zaostaje ni za kim od velikaša našeg naroda – Inter nostrae nationis Proceres nemini secundus“ (Glavinić, 1628a). našeg naroda – Inter nostrae nationis Proceres nemini secundus“ (Glavinić, 1628a). Svakako bi bilo logično pretpostaviti da se Kačićeva formulacija pofale odnosi upravo Svakako bi bilo logično pretpostaviti da se Kačićeva formulacija pofale odnosi upravo na Glavinićevu posvetu iz Cvita svetih kao na širi kontekst odakle su rodoslovne na Glavinićevu posvetu iz Cvita svetih kao na širi kontekst odakle su rodoslovne činjenice o Frankopanima preuzete u pjesmu. činjenice o Frankopanima preuzete u pjesmu.

2. Tom konstatacijom moglo bi se završiti identificiranje i preciziranje Kačićeve 2. Tom konstatacijom moglo bi se završiti identificiranje i preciziranje Kačićeve natuknice jer se sve relevantne činjenice iz pjesme mogu dovesti u vezu ili natuknice jer se sve relevantne činjenice iz pjesme mogu dovesti u vezu ili jednostavno izvesti iz spomenute Glavinićeve posvete. Međutim, Francesko Perillo, jednostavno izvesti iz spomenute Glavinićeve posvete. Međutim, Francesko Perillo, sveučilišni profesor iz Barija, koji je osamdesetih godina napisao nekoliko temeljitih sveučilišni profesor iz Barija, koji je osamdesetih godina napisao nekoliko temeljitih studija o Kačiću, posebno o njegovim izvorima (Perillo, 1983), u članku „Andrija studija o Kačiću, posebno o njegovim izvorima (Perillo, 1983), u članku „Andrija Kačić Miošić i Dante Aligieri“ tvrdi da u Posveti Cvitu svetih nema „ni naznake Kačić Miošić i Dante Aligieri“ tvrdi da u Posveti Cvitu svetih nema „ni naznake nazočnosti genealogije o Frankopanima“ (Perillo, 1983). Čak je bio kategoričan i nazočnosti genealogije o Frankopanima“ (Perillo, 1983). Čak je bio kategoričan i ustvrdio da se u tom tekstu ne navode „kao uostalom ni Dante, ni drugi likovi, koje ustvrdio da se u tom tekstu ne navode „kao uostalom ni Dante, ni drugi likovi, koje Kačić spominje u Pismi od kuće Frankopanovića“. Kad nije ni u Glavinićevoj studiji Kačić spominje u Pismi od kuće Frankopanovića“. Kad nije ni u Glavinićevoj studiji Historia Tersattana (Udine 1647), koja bi prema svojoj povijesnoj lokalnoj tematici Historia Tersattana (Udine 1647), koja bi prema svojoj povijesnoj lokalnoj tematici

1 Napomena je vezana čvrsto za naslov i glasi u tom kontekstu: Pisma od kuće Frankopanovića, izvađena 1 Napomena je vezana čvrsto za naslov i glasi u tom kontekstu: Pisma od kuće Frankopanovića, izvađena iz pofale, koju dade fra Frane Glavinić Istrijanin gospodi od rečene kuće na 1628. iz pofale, koju dade fra Frane Glavinić Istrijanin gospodi od rečene kuće na 1628. 2 Jasna reminiscencija na Kožičića i njegov govor sa šeste sjednice Lateranskog sabora 1513. u vrijeme 2 Jasna reminiscencija na Kožičića i njegov govor sa šeste sjednice Lateranskog sabora 1513. u vrijeme pape Lava X. nalazi se u bilješci na latinskom jeziku u Razgovoru ugodnom nakon pjesme versi cara pape Lava X. nalazi se u bilješci na latinskom jeziku u Razgovoru ugodnom nakon pjesme versi cara Konstatina Velikoga i njegove majke svete Jelene Križarice. (Kačić, 1941:129). Konstatina Velikoga i njegove majke svete Jelene Križarice. (Kačić, 1941:129).

28 28 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42 mogla imati neke podatke korištene u „Pismi o Frankopanima“, on je ustvrdio da mogla imati neke podatke korištene u „Pismi o Frankopanima“, on je ustvrdio da Kačićev izvor nije bio Frano Glavinić, kako ga je pjesnik pogreškom naveo, već Kačićev izvor nije bio Frano Glavinić, kako ga je pjesnik pogreškom naveo, već Chiaro Pasconi, učeni trsatski fratar s djelom Historiae progressus, (Pasconi, 1744) u Chiaro Pasconi, učeni trsatski fratar s djelom Historiae progressus, (Pasconi, 1744) u kojem se mogu naći svi oni podaci koje Kačić rabi u svojoj pjesmi i mnogo iscrpnijoj kojem se mogu naći svi oni podaci koje Kačić rabi u svojoj pjesmi i mnogo iscrpnijoj prozi „Kratko govoregne od priplemenite kuchie Francopanovichia“, koje je objavio prozi „Kratko govoregne od priplemenite kuchie Francopanovichia“, koje je objavio poslije Razgovora ugodnog u svojoj Korabljici (Kačić Miošić, 1945). poslije Razgovora ugodnog u svojoj Korabljici (Kačić Miošić, 1945). Međutim, Glavinićev Cvit svetih, to jest život svetih, od kih Rimska cirkva čini Međutim, Glavinićev Cvit svetih, to jest život svetih, od kih Rimska cirkva čini spominak: prenešen i složen na harvatski jezik katoličanskim običajem donosi sedam spominak: prenešen i složen na harvatski jezik katoličanskim običajem donosi sedam nepaginiranih stranica spomenute latinske posvete na samom početku knjige.3 Njezin nepaginiranih stranica spomenute latinske posvete na samom početku knjige.3 Njezin središnji dio sažeti je legendarni rodoslov Frankopana odnosno rimskih Anicija koji središnji dio sažeti je legendarni rodoslov Frankopana odnosno rimskih Anicija koji započinje Enejom i Turnom, a nastavlja se imenima svetaca, mučenika i papa iz te započinje Enejom i Turnom, a nastavlja se imenima svetaca, mučenika i papa iz te obitelji, preko onog Flavija koji je građanima Rima nakon poplave dijelio kruh i bio obitelji, preko onog Flavija koji je građanima Rima nakon poplave dijelio kruh i bio prozvan Frangepane (frange pane – lomi kruh!), kao i njegovo potomstvo do četvorice prozvan Frangepane (frange pane – lomi kruh!), kao i njegovo potomstvo do četvorice braće koji su se tražeći slavu odselili iz Rima u Firencu, Veneciju, Švicarsku i Hrvatsku. braće koji su se tražeći slavu odselili iz Rima u Firencu, Veneciju, Švicarsku i Hrvatsku. Tu su i svi drugi podaci koje je Kačić u različitim preoblikama ili prestilizacijama Tu su i svi drugi podaci koje je Kačić u različitim preoblikama ili prestilizacijama naveo u svojoj pjesmi. U takvom kontekstu pokazuje se posve drugačiji slijed stvari. naveo u svojoj pjesmi. U takvom kontekstu pokazuje se posve drugačiji slijed stvari. Upućenost Pasconija upravo na Glavinićeve tekstove, što inače ističe Klaić u svojoj Upućenost Pasconija upravo na Glavinićeve tekstove, što inače ističe Klaić u svojoj studiji o Frankopanima, ili na iste izvore koje je Glavinić koristio, posve je razvidna studiji o Frankopanima, ili na iste izvore koje je Glavinić koristio, posve je razvidna (Klaić, 1902). U tom smislu može se kontekstualizirati i onaj navod kojim Perillo (Klaić, 1902). U tom smislu može se kontekstualizirati i onaj navod kojim Perillo argumentira tobožnji Kačićev izvor u Pasconijevu djelu. Naprotiv, usporedi li se taj argumentira tobožnji Kačićev izvor u Pasconijevu djelu. Naprotiv, usporedi li se taj navod s odgovarajućim dijelom Glavinićeva teksta, koji Perillo nije uspio pronaći, navod s odgovarajućim dijelom Glavinićeva teksta, koji Perillo nije uspio pronaći, jasno se odmah prepoznaje da je upravo iz njega proizišao s laganim redukcijama i jasno se odmah prepoznaje da je upravo iz njega proizišao s laganim redukcijama i prestilizacijama. prestilizacijama. „Anno octingetesimo trigesimotertio, quatuor fratres Frangipani hoc est Eliseus, „Anno octingetesimo trigesimotertio, quatuor fratres Frangipani hoc est Eliseus, Michael, Ugo, et Nicolaus gloriae cupidi, Roma discesserunt. Quorum primus Michael, Ugo, et Nicolaus gloriae cupidi, Roma discesserunt. Quorum primus Florentiam petiit ubi familiam Eliseam, sive Aldhigeriam fundavit, ex qua ortum duxit Florentiam petiit ubi familiam Eliseam, sive Aldhigeriam fundavit, ex qua ortum duxit Dantes Poeta celeberrimus; Secundus Venetias, ubi Princeps creatus annos duodecim Dantes Poeta celeberrimus; Secundus Venetias, ubi Princeps creatus annos duodecim obtinuit Principatum, et Ecclesiam Divo Cantiano dicatam aedificavit. Quartus obtinuit Principatum, et Ecclesiam Divo Cantiano dicatam aedificavit. Quartus Neapolim, quo loci Dominus Asturae et Terracinae creatus, tandem Elvetiam se contulit Neapolim, quo loci Dominus Asturae et Terracinae creatus, tandem Elvetiam se contulit et ibi Comes Auspurgensis creatus, Auspurgensium familiae Serenissimae Ducum et ibi Comes Auspurgensis creatus, Auspurgensium familiae Serenissimae Ducum et Principum origo fuit, a quibus (ut plerique affirmant) serenissima Austria-dum et Principum origo fuit, a quibus (ut plerique affirmant) serenissima Austria-dum progenies propagata Imperatorum, et regum faecundisima floret“ (Glavinić, 1628a). progenies propagata Imperatorum, et regum faecundisima floret“ (Glavinić, 1628a). „Certum igitur est, quod quatuor Germani Fratres Anicii Frangepani,&c nampe „Certum igitur est, quod quatuor Germani Fratres Anicii Frangepani,&c nampe Hugo, Michael, EIisaeus, & Nicolaus Anno a Dominica Incarnatione 833, ab Urbe Hugo, Michael, EIisaeus, & Nicolaus Anno a Dominica Incarnatione 833, ab Urbe Romana demigraverint, ut hoc pacto gloriam ,Aviti Sanguinis, & Prosapiae per totam Romana demigraverint, ut hoc pacto gloriam ,Aviti Sanguinis, & Prosapiae per totam

3 Od četiri primjerka Glavinićeve knjige Cvit svetih koje čuva Nacionalna sveučilišna knjižnica u Zagrebu 3 Od četiri primjerka Glavinićeve knjige Cvit svetih koje čuva Nacionalna sveučilišna knjižnica u Zagrebu samo se uz jedan sačuvala Posveta. Kako paginacija započinje nakon Posvete, knjiga na prvi pogled i ne samo se uz jedan sačuvala Posveta. Kako paginacija započinje nakon Posvete, knjiga na prvi pogled i ne djeluje oštećeno, pa je Perillo, vjerojatno konzultirajući takav primjerak, izveo svoj zaključak. djeluje oštećeno, pa je Perillo, vjerojatno konzultirajući takav primjerak, izveo svoj zaključak.

29 29 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42 pene dilatarent Europam, Hugo Neapolim se contulit, quo loci Dominus Asturae, pene dilatarent Europam, Hugo Neapolim se contulit, quo loci Dominus Asturae, & Terracinae creatus, tandem Helvetiam petit, , ibidemque Serenissimae Familiae & Terracinae creatus, tandem Helvetiam petit, , ibidemque Serenissimae Familiae Ducum, &Principum dedit initium; Michael vero ad Metropolim Elisaeus Florentiam Ducum, &Principum dedit initium; Michael vero ad Metropolim Elisaeus Florentiam contendens familiam Elisaeam seu Aldigheriam fundavit, ex qua dein ortum duxit contendens familiam Elisaeam seu Aldigheriam fundavit, ex qua dein ortum duxit Dantes Fiorentinus Poeta celeberrimus“ (Pasconi, 1774:81). Dantes Fiorentinus Poeta celeberrimus“ (Pasconi, 1774:81). Dakako, posebno je ilustrativan Pasconijev kratki osvrt o Danteu s gotovo istom Dakako, posebno je ilustrativan Pasconijev kratki osvrt o Danteu s gotovo istom leksičkom i sintaktičkom strukturom kao kod Glavinića pa nije teško zaključiti leksičkom i sintaktičkom strukturom kao kod Glavinića pa nije teško zaključiti odakle ga je preuzeo u svoj Historicus progressus.4 S obzirom na zanimanje za odakle ga je preuzeo u svoj Historicus progressus.4 S obzirom na zanimanje za sličnu problematiku u istom prostoru dvojice učenih fratara iz trsatskog samostana, sličnu problematiku u istom prostoru dvojice učenih fratara iz trsatskog samostana, iako je vremenski razmak između njihovih djela jedno stoljeće, takav odnos posve iako je vremenski razmak između njihovih djela jedno stoljeće, takav odnos posve je očekivan ne samo kao stvar tradicionalnih znanstveničkih konvencija nego i kao je očekivan ne samo kao stvar tradicionalnih znanstveničkih konvencija nego i kao rezultat redoslijeda stvari u redovničkim zajednicama i odnosa prema uvažavanoj i rezultat redoslijeda stvari u redovničkim zajednicama i odnosa prema uvažavanoj i učenoj subraći iz prethodnih generacija. učenoj subraći iz prethodnih generacija.

3. Međutim, između Kačićevih stihova i izvornika s kojim su povezani prema 3. Međutim, između Kačićevih stihova i izvornika s kojim su povezani prema naslovnoj napomeni u izravnu vezu stoji skraćeni prijevod Glavinićeva teksta koji naslovnoj napomeni u izravnu vezu stoji skraćeni prijevod Glavinićeva teksta koji je Kačiću služio kao radni materijal i koji je on naknadno objavio u Korabljici, kao je Kačiću služio kao radni materijal i koji je on naknadno objavio u Korabljici, kao još neke tekstove kojima se služio u oblikovanju svojih pjesama u Razgovoru.5 Ta još neke tekstove kojima se služio u oblikovanju svojih pjesama u Razgovoru.5 Ta postavka čini se toliko logičnom da je gotovo i ne treba posebno dokazivati, iako će postavka čini se toliko logičnom da je gotovo i ne treba posebno dokazivati, iako će se u nastavku ovog rada pratiti postupak Kačićeva oblikovanja od čitanja, reduciranja se u nastavku ovog rada pratiti postupak Kačićeva oblikovanja od čitanja, reduciranja i prevođenja izvornika do deseteračke versifikacije. i prevođenja izvornika do deseteračke versifikacije. Prozni prijevod „Kratko govoregne od priplemenite kuchie Francopanovichia“ Prozni prijevod „Kratko govoregne od priplemenite kuchie Francopanovichia“ završava Kačić obaviješću da se tako „štije u knjigam Glavinića, štampanim na 1602 završava Kačić obaviješću da se tako „štije u knjigam Glavinića, štampanim na 1602 aprila na 20.“ Očito je da se radi o dijelom pogrešnom datiranju jer je 1602. Glavinić aprila na 20.“ Očito je da se radi o dijelom pogrešnom datiranju jer je 1602. Glavinić 17-godišnji mladić. Međutim, ostali dio obavijesti, posebice preciziranje nadnevka od 17-godišnji mladić. Međutim, ostali dio obavijesti, posebice preciziranje nadnevka od 20. siječnja, upućuje na treće izdanje Glavinićeve knjige Cvit svetih koje je objavljeno 20. siječnja, upućuje na treće izdanje Glavinićeve knjige Cvit svetih koje je objavljeno 1702.6 U najstarijem popisu knjiga u knjižnici zaostroškog samostana, u onom iz 1702.6 U najstarijem popisu knjiga u knjižnici zaostroškog samostana, u onom iz 1743., spominje se upravo primjerak tog izdanja, (Knezović, 2002:22) pa je posve 1743., spominje se upravo primjerak tog izdanja, (Knezović, 2002:22) pa je posve izvjesno da se upravo tim primjerkom služio i fra Andrija Kačić. Dakako, kasnije je izvjesno da se upravo tim primjerkom služio i fra Andrija Kačić. Dakako, kasnije je uz naslov pjesme stavio godinu prvog izdanja. uz naslov pjesme stavio godinu prvog izdanja.

4 Pasconijev navedeni tekst preuzet je iz spomenute Perillove rasprave Andrija Kačić Miošić e Dante 4 Pasconijev navedeni tekst preuzet je iz spomenute Perillove rasprave Andrija Kačić Miošić e Dante Alighieri, str. 29. Alighieri, str. 29. 5 U Korabljici je Kačić objavio i sačuvane radne materijale, građu koju je vadio iz različitih izvora za tekstove 5 U Korabljici je Kačić objavio i sačuvane radne materijale, građu koju je vadio iz različitih izvora za tekstove u oba izdanja Razgovora. Na drugi se način ne da objasniti uvođenje proznih sadržaja koje je već bio u oba izdanja Razgovora. Na drugi se način ne da objasniti uvođenje proznih sadržaja koje je već bio poetizirao ili im dao konačni prozni oblik u Razgovoru iz 1759. To postaje posve razvidno iz pozicije iz koje poetizirao ili im dao konačni prozni oblik u Razgovoru iz 1759. To postaje posve razvidno iz pozicije iz koje se sagledavaju Kačićevi izvori i njihova preoblika od činjeničkog predloška do deseteračke pjeme. Budući se sagledavaju Kačićevi izvori i njihova preoblika od činjeničkog predloška do deseteračke pjeme. Budući da se ta tvrdnja prvi put iznosi, ona će biti potvrđivana i tijekom ovoga teksta i drugih sličnih razmatranja da se ta tvrdnja prvi put iznosi, ona će biti potvrđivana i tijekom ovoga teksta i drugih sličnih razmatranja o Kačićevim izvorima. o Kačićevim izvorima. 6 Franjo Glavinić, Cvit svetih, to jest zivot svetih, Venezia, 1702. Drugo izdanje bilo je pedesetak godina 6 Franjo Glavinić, Cvit svetih, to jest zivot svetih, Venezia, 1702. Drugo izdanje bilo je pedesetak godina prije. Franjo Glavinić, Cvit svetih, to jest život svetih, od kih Rimska cirkva čini spominak, prenesen i složen prije. Franjo Glavinić, Cvit svetih, to jest život svetih, od kih Rimska cirkva čini spominak, prenesen i složen na arvatski jezik katoličanskim običajem, Venezia, 1657. Sva tri izdanja (1628., 1657. i 1702.) bila su bogato na arvatski jezik katoličanskim običajem, Venezia, 1657. Sva tri izdanja (1628., 1657. i 1702.) bila su bogato ukrašena drvorezima s likovima svetaca o kojima se u knjizi piše. ukrašena drvorezima s likovima svetaca o kojima se u knjizi piše.

30 30 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42

Kačićev izravni odnos i prva komunikacija prema Glavinićevu latinskom tekstu Kačićev izravni odnos i prva komunikacija prema Glavinićevu latinskom tekstu bilo je čitanje, zatim odabir središnjeg dijela koji predstavlja rodoslovnu predaju o bilo je čitanje, zatim odabir središnjeg dijela koji predstavlja rodoslovnu predaju o Frankopanima i njegovo prevođenje na hrvatski. U nekoliko tematskih cjelina na Frankopanima i njegovo prevođenje na hrvatski. U nekoliko tematskih cjelina na koje se može podijeliti tekst prepoznaju se i drugi postupci preoblikovanja koji inače koje se može podijeliti tekst prepoznaju se i drugi postupci preoblikovanja koji inače prate slobodnije prevođenje. Pritom je u prvoj cjelini svakako jasno nastojanje za prate slobodnije prevođenje. Pritom je u prvoj cjelini svakako jasno nastojanje za reduciranjem i sažimanjem. Kratka dva proširenja u obliku komentara o tome kad reduciranjem i sažimanjem. Kratka dva proširenja u obliku komentara o tome kad je živio Eneja i što su to konzuli pokazuju da pjesnik pripravlja svoj prevoditeljski je živio Eneja i što su to konzuli pokazuju da pjesnik pripravlja svoj prevoditeljski uradak za manje obrazovanu publiku. U tom smislu citirane je pisce, koji su pisali o uradak za manje obrazovanu publiku. U tom smislu citirane je pisce, koji su pisali o toj rimskoj obitelji, klasificirao kao crkvene oce i učitelje, a toj je sintagmi prilagodio toj rimskoj obitelji, klasificirao kao crkvene oce i učitelje, a toj je sintagmi prilagodio redoslijed imena, prebacujući riječi manje poznatog crkvenog pisca Honuphrija redoslijed imena, prebacujući riječi manje poznatog crkvenog pisca Honuphrija Panunija (Onophrius Panuinius, 1529-1568) na pretposljednje mjesto. Panunija (Onophrius Panuinius, 1529-1568) na pretposljednje mjesto.

„(Illustrissima familia Frangipania, alio nomine Anicia) Ortum si quidem habuit „(Illustrissima familia Frangipania, alio nomine Anicia) Ortum si quidem habuit iuxta veriorem sententiam, ab Aenea Troiano et Turno ex primis Patriciis Romanis, iuxta veriorem sententiam, ab Aenea Troiano et Turno ex primis Patriciis Romanis, et inter antiquissimas, et nobilissimas Romanorum familias connumerata, virtutibus et inter antiquissimas, et nobilissimas Romanorum familias connumerata, virtutibus polluit singularibus; divitiis immensis, et viris praeclarissimis; Mater heroum polluit singularibus; divitiis immensis, et viris praeclarissimis; Mater heroum faecundissima, tropheis onusta gloriosissimis; et ut ait Honuphrius Panunius: Ex ea faecundissima, tropheis onusta gloriosissimis; et ut ait Honuphrius Panunius: Ex ea tamquam ex equo illo Troiano omnibus seculis praeclari domi, forisque, belli, ac tamquam ex equo illo Troiano omnibus seculis praeclari domi, forisque, belli, ac pacis artibus plerique viri prodiere. Nec non Hieronymus ad Demetriadem ait; Illustre pacis artibus plerique viri prodiere. Nec non Hieronymus ad Demetriadem ait; Illustre Anicii sanguinis Decus, in qua aut nullus, aut rarus fuit, qui non meruit consulatum. Anicii sanguinis Decus, in qua aut nullus, aut rarus fuit, qui non meruit consulatum. Ac sanctus Cassidorus inquit; Anicia familia toto orbe praedicata. Et D. Augustinus; Ac sanctus Cassidorus inquit; Anicia familia toto orbe praedicata. Et D. Augustinus; quis verbis explicet? Quis digno preconio prosequatur? Quanto incomparabiliter quis verbis explicet? Quis digno preconio prosequatur? Quanto incomparabiliter gloriosus, ac fructuosius habeat ex vestro sangvine faeminas Virgines Christus, quam gloriosus, ac fructuosius habeat ex vestro sangvine faeminas Virgines Christus, quam viros consules“ viros consules“ (Glavinić,1628a). (Glavinić,1628a).

„Izlazi Frankopanović od Eneja, najvećega plemića i poglavice trojskoga, također „Izlazi Frankopanović od Eneja, najvećega plemića i poglavice trojskoga, također od Turna, kralja staroga Rima. A ima veće iljadu godina, da je imenovani Eneja na od Turna, kralja staroga Rima. A ima veće iljadu godina, da je imenovani Eneja na svitu bio. Ova kuća zvaše se Anicija, najprva, najbogatija i najveća među starom svitu bio. Ova kuća zvaše se Anicija, najprva, najbogatija i najveća među starom gospodom rimskom. Od nje sveti oci i naučitelji svita čudne stvari pišu i govore. Sveti gospodom rimskom. Od nje sveti oci i naučitelji svita čudne stvari pišu i govore. Sveti Jerolim Demetrijadi reče: »Od jasanoga plemena Anicija malo se je koji našao oli ni Jerolim Demetrijadi reče: »Od jasanoga plemena Anicija malo se je koji našao oli ni malo, da nije bio dostojan biti konsul rimski, a to će reći najveći vladalac od rimske malo, da nije bio dostojan biti konsul rimski, a to će reći najveći vladalac od rimske općine«. S. Kasiodor ovako reče: »Kuća Anicija po svemu je svitu pripovidana«. općine«. S. Kasiodor ovako reče: »Kuća Anicija po svemu je svitu pripovidana«. Mudri Onufrio: »Iz kuće Anicija kakono iz konja trojskoga izađoše u svako vrime Mudri Onufrio: »Iz kuće Anicija kakono iz konja trojskoga izađoše u svako vrime svita vladaoci, naučitelji, poglavice, đenerali i vrsni na oružju vitezovi«. S. Agustin: svita vladaoci, naučitelji, poglavice, đenerali i vrsni na oružju vitezovi«. S. Agustin: »Ko će izreći, ko li igda izkazati veličanstvo kuće Anicija, koja porodi tolike svete i »Ko će izreći, ko li igda izkazati veličanstvo kuće Anicija, koja porodi tolike svete i svetice Božije!“ svetice Božije!“ (Kačić,1945:289). (Kačić,1945:289).

31 31 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42

Tom prvom dijelu slobodnoga proznog prijevoda odgovaraju četiri kitice u Tom prvom dijelu slobodnoga proznog prijevoda odgovaraju četiri kitice u pjesmi koje reduciraju njegov sadržaj na osnovne obavijesti o starini plemena, pjesmi koje reduciraju njegov sadržaj na osnovne obavijesti o starini plemena, rasprostranjenosti slave po svim krajevima svijeta, autoritetima koji to svjedoče i rasprostranjenosti slave po svim krajevima svijeta, autoritetima koji to svjedoče i podrijetlu obitelji Anicija od Eneje i latinskog kralja Turna. podrijetlu obitelji Anicija od Eneje i latinskog kralja Turna. Posebno su mu se učinili prijemčivi sadržaji iz riječi Mudrog Onufrija pa im je Posebno su mu se učinili prijemčivi sadržaji iz riječi Mudrog Onufrija pa im je posvetio cijelu četvrtu strofu. posvetio cijelu četvrtu strofu.

„Dvi iljade godišta imade, „Dvi iljade godišta imade, odkada se ovo pleme znade. odkada se ovo pleme znade. U Trojanu gradu pribivaše, U Trojanu gradu pribivaše, po svemu se svitu spominjaše, po svemu se svitu spominjaše,

jer porodi vrsne vitezove, jer porodi vrsne vitezove, plemenite bane i knezove. plemenite bane i knezove. Ovako nam sveti oci kažu, Ovako nam sveti oci kažu, još i drugi k njima se prilažu“. još i drugi k njima se prilažu“.

„Anicio starinom se zvaše, „Anicio starinom se zvaše, od Enea bana izlazaše od Enea bana izlazaše i od Turna, kralja latinskoga, i od Turna, kralja latinskoga, najvećega plemića rimskoga“ (stih,41-52). najvećega plemića rimskoga“ (stih,41-52).

Od njega su vitezovi stari, Od njega su vitezovi stari, svitli bani, kralji i cesari, svitli bani, kralji i cesari, cesarice i mlade banice cesarice i mlade banice i od svake vrste poglavice“ (stih,61-64). i od svake vrste poglavice“ (stih,61-64).

U postupku versifikacije, koju zbog naravi deseteračkog stiha prati izrazita U postupku versifikacije, koju zbog naravi deseteračkog stiha prati izrazita redukcija sadržaja, pjesnik se očito nije oslanjao izravno na Glavinićev tekst, već redukcija sadržaja, pjesnik se očito nije oslanjao izravno na Glavinićev tekst, već na svoju prevedenu verziju. U tom smislu, ona je obuhvatila spomenuta proširenja na svoju prevedenu verziju. U tom smislu, ona je obuhvatila spomenuta proširenja i prevoditeljske zahvate kojih i nema u izvorniku. Zapravo, deseterački rodoslov i i prevoditeljske zahvate kojih i nema u izvorniku. Zapravo, deseterački rodoslov i počinje jednim od tih proširenja koje se odnosi na starost roda. Sada je, međutim, počinje jednim od tih proširenja koje se odnosi na starost roda. Sada je, međutim, Kačić intervenirao na svome prevodilačkom dodatku pa je raspon od tisuću godina, Kačić intervenirao na svome prevodilačkom dodatku pa je raspon od tisuću godina, otkad je živio Eneja, udvostručio i tom korekcijom pokazao ne samo da je prijevodu otkad je živio Eneja, udvostručio i tom korekcijom pokazao ne samo da je prijevodu bio dodao grubo i nerazmjerno datiranje nego da je taj njegov prijevod iz Korabljice bio dodao grubo i nerazmjerno datiranje nego da je taj njegov prijevod iz Korabljice nastao prije „Pisme o Frankopanima“. nastao prije „Pisme o Frankopanima“. Drugu, opsežniju Glavinićevu cjelinu koja govori o znamenitim imenima crkvenih Drugu, opsežniju Glavinićevu cjelinu koja govori o znamenitim imenima crkvenih dostojanstvenika, svetaca i svetica iz obitelji Anicija Kačić je također reducirao. dostojanstvenika, svetaca i svetica iz obitelji Anicija Kačić je također reducirao. Zapravo, uzeo je samo njezin početak u kojem dominiraju znamenita imena, posve Zapravo, uzeo je samo njezin početak u kojem dominiraju znamenita imena, posve

32 32 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42 isključio sve dodatne i podrobnije obavijesti, kao što je ona o prosvjetiteljskoj ulozi isključio sve dodatne i podrobnije obavijesti, kao što je ona o prosvjetiteljskoj ulozi sv. Benedikta u zapadnoeuropskim stranama. Posve je isključio i sažetu priču o svetici sv. Benedikta u zapadnoeuropskim stranama. Posve je isključio i sažetu priču o svetici Jakovici o kojoj pripovijedaju knjige franjevačkog reda. Na osnovi toga kratkog i Jakovici o kojoj pripovijedaju knjige franjevačkog reda. Na osnovi toga kratkog i sažetog prijevoda sastavio je dva deseteračka katrena. sažetog prijevoda sastavio je dva deseteračka katrena.

„Ex hac familia progeniti sunt Gregorius Magnus Pontifex, et Ecclesiae Doctor „Ex hac familia progeniti sunt Gregorius Magnus Pontifex, et Ecclesiae Doctor Inocentius Tertius, Gregorius Nonus, Alexander Tertius, Summi Pontifices; Divus Inocentius Tertius, Gregorius Nonus, Alexander Tertius, Summi Pontifices; Divus Benedictus Monasticae disciplinae fundator, qui eius extemplo, et Doctrina omnes Benedictus Monasticae disciplinae fundator, qui eius extemplo, et Doctrina omnes occidentales plagas illuminavit; Sancta Christina, Sancta Flauia; et alii inumeri. Et occidentales plagas illuminavit; Sancta Christina, Sancta Flauia; et alii inumeri. Et pariter beata Jacoba; quae cum in Urbe esset, ut referunt historiae Franciscanae pariter beata Jacoba; quae cum in Urbe esset, ut referunt historiae Franciscanae statim ac habuit per revelationem in spiritu instantis mortis Divi Francisci nuncium, statim ac habuit per revelationem in spiritu instantis mortis Divi Francisci nuncium, Roma Assisum celeriter...“ (Glavinić, 1628a). Roma Assisum celeriter...“ (Glavinić, 1628a).

Od ovoga plemena izađe s. Grgur, papa i naučitelj svete crkve, papa Inocencio Od ovoga plemena izađe s. Grgur, papa i naučitelj svete crkve, papa Inocencio Treći, papa Grgur Deveti i papa Aleksandro Treći, sveti i veliki otac Benedeto, s. Treći, papa Grgur Deveti i papa Aleksandro Treći, sveti i veliki otac Benedeto, s. Kristina, s. Flavija, blažena Jakovica i mnogi drugi sveti i svetice Božije (Kačić, Kristina, s. Flavija, blažena Jakovica i mnogi drugi sveti i svetice Božije (Kačić, 1945:289). 1945:289).

„Od njega se rodiše glavari, „Od njega se rodiše glavari, kardinali i Božji vikari: kardinali i Božji vikari: Aleksandro i Grgur Deveti, Aleksandro i Grgur Deveti, Inocenco, Grgur, papa sveti. Inocenco, Grgur, papa sveti.

Još porodi svete i svetice, Još porodi svete i svetice, Benedeta i mnoge divice, Benedeta i mnoge divice, Isusove mnoge mučenike, Isusove mnoge mučenike, žene svete i ispovidnike“ (stih, 53-60). žene svete i ispovidnike“ (stih, 53-60).

I treći odjeljak preveden je također sažeto. U njemu se govori o Flaviju Aniciju I treći odjeljak preveden je također sažeto. U njemu se govori o Flaviju Aniciju koji je svojim unesrećenim sugrađanima nakon poplave Tibera lomio i dijelio kruh, koji je svojim unesrećenim sugrađanima nakon poplave Tibera lomio i dijelio kruh, odnosno o legendarnoj etimologiji prezimena Frankopan. Iz tog odjeljka isključeni su odnosno o legendarnoj etimologiji prezimena Frankopan. Iz tog odjeljka isključeni su ili reducirani oni sadržaji koji ne utječu na osnovni smisao, ali su s njima nedvojbeno ili reducirani oni sadržaji koji ne utječu na osnovni smisao, ali su s njima nedvojbeno izgubljene i one stilske odlike koje latinskom tekstu daju literarni izgled. Međutim, izgubljene i one stilske odlike koje latinskom tekstu daju literarni izgled. Međutim, taj se dio teksta nije Kačiću činio prijemčivim za deseteračku pjesmu pa ga u nju nije taj se dio teksta nije Kačiću činio prijemčivim za deseteračku pjesmu pa ga u nju nije ni uvrstio. ni uvrstio.

„Ex hac itidem progenie Flavius ille Anicius, anno septingetesimodecimoseptimo, „Ex hac itidem progenie Flavius ille Anicius, anno septingetesimodecimoseptimo, Urbe Roma ob Tyberis inundationem pene demersa, populis maxima rerum Urbe Roma ob Tyberis inundationem pene demersa, populis maxima rerum omnium penuria depressis adiumento fuit, panem uniicuique domui, ut ita dicam, omnium penuria depressis adiumento fuit, panem uniicuique domui, ut ita dicam,

33 33 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42 frangendo, ac distribuendo, ex quo egregio, ac magnimitate pleno facinore, agnomen frangendo, ac distribuendo, ex quo egregio, ac magnimitate pleno facinore, agnomen FRANGIPANIUM adeptus ad posteros quoque transmisit„ (Glavinić, 1628a). FRANGIPANIUM adeptus ad posteros quoque transmisit„ (Glavinić, 1628a). „Bi od plemena ovoga ljubeznivi Flavio Anicio, koji u teškoj potribi uzdili kruh „Bi od plemena ovoga ljubeznivi Flavio Anicio, koji u teškoj potribi uzdili kruh i razlomi Rimljanom na sedam stotina i sedamnajest ter se radi toga dila zazva i razlomi Rimljanom na sedam stotina i sedamnajest ter se radi toga dila zazva Franđipani, naški »razlomi kruh«, i od ovoga imena prozva se Frankopanović od Franđipani, naški »razlomi kruh«, i od ovoga imena prozva se Frankopanović od naroda hrvatskoga“ (Kačić, 1945:289). naroda hrvatskoga“ (Kačić, 1945:289). Zanimljiva je svakako promjena rakursa u završetku prevoditeljeva teksta. Izvornik Zanimljiva je svakako promjena rakursa u završetku prevoditeljeva teksta. Izvornik slijedi legendarnu priču prema kojoj su Aniciji dobili svoj nadimak Frangepani slijedi legendarnu priču prema kojoj su Aniciji dobili svoj nadimak Frangepani i prenijeli ga na sve potomke, a Kačić se fokusira na hrvatsku odrednicu plemića i prenijeli ga na sve potomke, a Kačić se fokusira na hrvatsku odrednicu plemića Frankopana, što će pjesma akcipirati i fokusirati odmah u nastavku. Frankopana, što će pjesma akcipirati i fokusirati odmah u nastavku. Četvrti odjeljak o četvorici braće Anicija koji su otišli u različite krajeve Europe Četvrti odjeljak o četvorici braće Anicija koji su otišli u različite krajeve Europe preveo je Kačić s većom pomnošću nego ostale dijelove. To je isti onaj ulomak koji preveo je Kačić s većom pomnošću nego ostale dijelove. To je isti onaj ulomak koji je već prije naveden kako bi se pokazala Pasconijeva veza s Glavinćevim tekstom. U je već prije naveden kako bi se pokazala Pasconijeva veza s Glavinćevim tekstom. U ovom slučaju može se lako uočiti kako je Kačićev prijevod mnogo bliskiji izvorniku ovom slučaju može se lako uočiti kako je Kačićev prijevod mnogo bliskiji izvorniku nego Pasconijeva prestilizacija. Ipak, Kačić nije u svoj prijevod uključio sve sadržaje nego Pasconijeva prestilizacija. Ipak, Kačić nije u svoj prijevod uključio sve sadržaje koji se odnose na Mihovila, drugog brata koji je stigao u Veneciju i ondje postao dužd. koji se odnose na Mihovila, drugog brata koji je stigao u Veneciju i ondje postao dužd. Zapravo, isključeni su podaci o crkvi koju je napravio i epitaf u elegijskom distihu na Zapravo, isključeni su podaci o crkvi koju je napravio i epitaf u elegijskom distihu na njegovu grobu u sv. Jurju u Veneciji. njegovu grobu u sv. Jurju u Veneciji. „Anno octingetesimo trigesimotertio, quatuor fratres Frangipani hoc est Eliseus, „Anno octingetesimo trigesimotertio, quatuor fratres Frangipani hoc est Eliseus, Michael, Ugo, et Nicolaus gloriae cupidi, Roma discesserunt. Quorum primus Michael, Ugo, et Nicolaus gloriae cupidi, Roma discesserunt. Quorum primus Florentiam petiit ubi familiam Eliseam, sive Aldhigeriam fundavit, ex qua ortum Florentiam petiit ubi familiam Eliseam, sive Aldhigeriam fundavit, ex qua ortum duxit Dantes Poeta celeberrimus; Secundus Venetias, ubi Princeps creatus annos duxit Dantes Poeta celeberrimus; Secundus Venetias, ubi Princeps creatus annos duodecim obtinuit Principatum, et Ecclesiam Divo Cantiano dicatam aedificavit (…) duodecim obtinuit Principatum, et Ecclesiam Divo Cantiano dicatam aedificavit (…) Quartus Neapolim, quo loci Dominus Asturae et Terracinae creatus, tandem Elvetiam Quartus Neapolim, quo loci Dominus Asturae et Terracinae creatus, tandem Elvetiam se contulit et ibi Comes Auspurgensis creatus, Auspurgensium familiae Serenissimae se contulit et ibi Comes Auspurgensis creatus, Auspurgensium familiae Serenissimae Ducum et Principum origo fuit, a quibus (ut plerique affirmant) serenissima Austria- Ducum et Principum origo fuit, a quibus (ut plerique affirmant) serenissima Austria- dum progenies propagata Imperatorum, et regum faecundisima floret“ (Glavinić, dum progenies propagata Imperatorum, et regum faecundisima floret“ (Glavinić, 1628a). 1628a). „Četiri brata Anicija za proslaviti svuda svoje ime diliše se iz Rima na osam „Četiri brata Anicija za proslaviti svuda svoje ime diliše se iz Rima na osam stotina trideset i tri, to jest: Eliseo, Miovio, Ugo i Nikola. Eliseo otiđe u Fiorencu, od stotina trideset i tri, to jest: Eliseo, Miovio, Ugo i Nikola. Eliseo otiđe u Fiorencu, od koga se prozva kuća Elisea oliti Aldigerija, od koje izađe po svemu svitu pripovidani koga se prozva kuća Elisea oliti Aldigerija, od koje izađe po svemu svitu pripovidani i glasoviti pivalac Dante. i glasoviti pivalac Dante. Miovio ode u Mletke i bi učinjen za principa mletačkoga. Miovio ode u Mletke i bi učinjen za principa mletačkoga. Treći se dili u Napulj i bi učinjen za vladaoca od Asture i Teracine; najposli dili Treći se dili u Napulj i bi učinjen za vladaoca od Asture i Teracine; najposli dili se u nimačku zemlju i bi učinjen veliki knez od Aspurga, od koga izađoše markioni, se u nimačku zemlju i bi učinjen veliki knez od Aspurga, od koga izađoše markioni, duke aliti bani i poglavice od Aspurga, a kako mnogi govore, izađe od ovoga kolina duke aliti bani i poglavice od Aspurga, a kako mnogi govore, izađe od ovoga kolina kuća cesara od Austrije (Kačić, 1945:289-290). U poetizaciji te raširene legendarne kuća cesara od Austrije (Kačić, 1945:289-290). U poetizaciji te raširene legendarne priče Kačić je odabrao detalj o pjesniku Danteu i slijedom spomenute prestilizacije priče Kačić je odabrao detalj o pjesniku Danteu i slijedom spomenute prestilizacije

34 34 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42 na kraju prethodnog ulomka vezao ga za Frankopane, a ne za Anicije ili Frangepane. na kraju prethodnog ulomka vezao ga za Frankopane, a ne za Anicije ili Frangepane. Njemu je posvetio osam deseteraca, što je zapravo proširivanje odgovarajućeg teksta Njemu je posvetio osam deseteraca, što je zapravo proširivanje odgovarajućeg teksta i njegova prijevoda. Iz tog ulomka jednu je strofu posvetio Mihovilu, a njegovu titulu i njegova prijevoda. Iz tog ulomka jednu je strofu posvetio Mihovilu, a njegovu titulu koju je u tom prijevodu imenovao riječju princip preobličio je u dužd, svakako iz koju je u tom prijevodu imenovao riječju princip preobličio je u dužd, svakako iz metričkih razloga. U ta tri katrena sve ključne obavijesti proizlaze izravno iz samog metričkih razloga. U ta tri katrena sve ključne obavijesti proizlaze izravno iz samog prijevoda. One ostale, kao u nauku puno ponositi, stvar su pjesnikovih naknadnih prijevoda. One ostale, kao u nauku puno ponositi, stvar su pjesnikovih naknadnih kratkih amplifikacija. kratkih amplifikacija.

„Po svem svitu Dante glasoviti, „Po svem svitu Dante glasoviti, u nauku puno ponositi, u nauku puno ponositi, Fiorentin koji se zoviše, Fiorentin koji se zoviše, od kolina Frankopana biše, od kolina Frankopana biše,

od kuće na glasu viteza od kuće na glasu viteza Aldigera, velikoga kneza Aldigera, velikoga kneza od bijela Fiorence grada, od bijela Fiorence grada, kojano se nalazi i sada. kojano se nalazi i sada.

Od ovoga jasnog plemena, Od ovoga jasnog plemena, al podavno u stara vrimena, al podavno u stara vrimena, za dužda je mletačkoga bio, za dužda je mletačkoga bio, imenom se zvaše Mijovio“ (stih, 65-80). imenom se zvaše Mijovio“ (stih, 65-80).

Peta cjelina počinje o četvrtom bratu koji je došao u Hrvatsku i njegovim Peta cjelina počinje o četvrtom bratu koji je došao u Hrvatsku i njegovim potomcima, a zapravo je usredotočena na pobjedu koju su Frankopani izvojevali nad potomcima, a zapravo je usredotočena na pobjedu koju su Frankopani izvojevali nad Tatarima braneći kralja Belu IV. Tatarima braneći kralja Belu IV. Glavinić je taj magloviti povijesni događaj, koji spominju još stare ugarske kronike Glavinić je taj magloviti povijesni događaj, koji spominju još stare ugarske kronike i o kojem je on sam prije pisao, datirao desetak godina ranije (Glavinić, 1625:349) i o kojem je on sam prije pisao, datirao desetak godina ranije (Glavinić, 1625:349) pa je istu pogrešku preuzeo i sam Kačić u svom prijevodu. Kačić je o tom događaju pa je istu pogrešku preuzeo i sam Kačić u svom prijevodu. Kačić je o tom događaju u Korabljici pisao i sadržajnije datirajući ga točnije, čini se prema Vitezoviću, što u Korabljici pisao i sadržajnije datirajući ga točnije, čini se prema Vitezoviću, što potvrđuje njegovu suzdržanost u pogledu povijesno-kritičkog pristupa, posebice kad potvrđuje njegovu suzdržanost u pogledu povijesno-kritičkog pristupa, posebice kad navodi autora iz čijeg je djela preuzimao povijesnu građu (Kačić, 1945:271). Prijevod navodi autora iz čijeg je djela preuzimao povijesnu građu (Kačić, 1945:271). Prijevod je kao i prije slobodan i koncentriran na faktografiju koja je prijemčiva konzumentu je kao i prije slobodan i koncentriran na faktografiju koja je prijemčiva konzumentu tradicionalne epske pjesme. U tom smislu on latinski predložak, koji nastoji biti tradicionalne epske pjesme. U tom smislu on latinski predložak, koji nastoji biti svečan, prestilizira u kroničarski diskurs. Tako je prvu rečenicu, koja se doslovno svečan, prestilizira u kroničarski diskurs. Tako je prvu rečenicu, koja se doslovno može prevesti: „Četvrti (Nikola ode) u Dalmaciju i Slavoniju, gdje bješe začetnik vrlo može prevesti: „Četvrti (Nikola ode) u Dalmaciju i Slavoniju, gdje bješe začetnik vrlo slavna potomstva i njihovih snaga“, prevodi: „Nikola dili se u Dalmaciju i Slavoniju, slavna potomstva i njihovih snaga“, prevodi: „Nikola dili se u Dalmaciju i Slavoniju, od koga izađoše duke aliti bani hrvatski“. Istodobno, on isključuje cijele pasuse s od koga izađoše duke aliti bani hrvatski“. Istodobno, on isključuje cijele pasuse s

35 35 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42 kojima se gube i stilski prefinjenije karakterizacije kao ona o Frankopanima koji su kojima se gube i stilski prefinjenije karakterizacije kao ona o Frankopanima koji su se „sažalili zbog stradanja Ugarske“ („excidium Panoniae miserati“) pa su svojim se „sažalili zbog stradanja Ugarske“ („excidium Panoniae miserati“) pa su svojim pomoćnim četama i moćnom konjicom ponovo ustoličili kralja u njegovoj državi. pomoćnim četama i moćnom konjicom ponovo ustoličili kralja u njegovoj državi. Nije mu u ovom slučaju bila zanimljiva ni obilna i vrlo opipljiva zahvalnost kralja, Nije mu u ovom slučaju bila zanimljiva ni obilna i vrlo opipljiva zahvalnost kralja, kojom završava Glavinićev pasus. Takvo reduciranje i prestiliziranje tijekom cijelog kojom završava Glavinićev pasus. Takvo reduciranje i prestiliziranje tijekom cijelog teksta upućuje prije svega na to da je Kačićevo prevođenje u tom slučaju bilo u svojoj teksta upućuje prije svega na to da je Kačićevo prevođenje u tom slučaju bilo u svojoj osnovnoj nakani pripremanje faktografske građe za samu pjesmu. osnovnoj nakani pripremanje faktografske građe za samu pjesmu. „Quartus Dalmatiam, et Slavoniam, ubi autor clarissimae gentis, et earum virium „Quartus Dalmatiam, et Slavoniam, ubi autor clarissimae gentis, et earum virium fuit; ut anno millesimo ducentesimo trigesimo secundo ( ut in nostro libello Manus fuit; ut anno millesimo ducentesimo trigesimo secundo ( ut in nostro libello Manus Christi amoris inuuimus) dum Tartari Hungarorum Regem a propria fede deiecissent, Christi amoris inuuimus) dum Tartari Hungarorum Regem a propria fede deiecissent, et eum ad maris Adriatici pene litora profligassent, ipsi Frangipani Christophorus, et eum ad maris Adriatici pene litora profligassent, ipsi Frangipani Christophorus, nempe Nicolaus strenuissimi Duces suis Legionibus, et exercitu illi praesidium nempe Nicolaus strenuissimi Duces suis Legionibus, et exercitu illi praesidium fuerunt, et propriis laribus restituerunt, ut etiam refert Bonfinius decade 2. liber 8. fuerunt, et propriis laribus restituerunt, ut etiam refert Bonfinius decade 2. liber 8. Item nonnulli Frangipani Reguli, qui in Dalmatia, et Croatia ad Sauum, usque late Item nonnulli Frangipani Reguli, qui in Dalmatia, et Croatia ad Sauum, usque late imperabat, excidium Pannoniae miserati cum auxiliaribus copiis, et validissimo imperabat, excidium Pannoniae miserati cum auxiliaribus copiis, et validissimo equitatu regem in Ungariam restituere, quare ob rem bene gestam, non solum equitatu regem in Ungariam restituere, quare ob rem bene gestam, non solum amplissimis privilegiis, sed oppidis et plagis, ut diplomata regia testantur honorifice amplissimis privilegiis, sed oppidis et plagis, ut diplomata regia testantur honorifice donati sunt“ (Glavinić,1628a). donati sunt“ (Glavinić,1628a). „Nikola dili se u Dalmaciju i Slavoniju, od koga izađoše duke aliti bani hrvatski. „Nikola dili se u Dalmaciju i Slavoniju, od koga izađoše duke aliti bani hrvatski. A kada Tatari potiraše kralja ungarskoga iz Ungarije godišta Gosp. iljadu dvi stotine A kada Tatari potiraše kralja ungarskoga iz Ungarije godišta Gosp. iljadu dvi stotine trideset i dva, bani Frankopanovići Kristofor i Nikola svojizim Hrvaćanim udariše trideset i dva, bani Frankopanovići Kristofor i Nikola svojizim Hrvaćanim udariše na Tatare, koje razbivši, kralja ungarskoga činiše sisti na svoje pristolje. Zapovidaše na Tatare, koje razbivši, kralja ungarskoga činiše sisti na svoje pristolje. Zapovidaše rečeni bani od mora latinskoga do vode Save“ (Kačić, 1945:290). rečeni bani od mora latinskoga do vode Save“ (Kačić, 1945:290). Taj već sažeti tekst tijekom prevođenja pjesnik je preobličio, ne ostavljajući Taj već sažeti tekst tijekom prevođenja pjesnik je preobličio, ne ostavljajući ni traga od legendarne priče o dolasku jednog od braće u Hrvatsku, te se posve ni traga od legendarne priče o dolasku jednog od braće u Hrvatsku, te se posve koncentrirao na sažetu priču o pobjedi nad Tatarima. Čak je zadržao samo jednog od koncentrirao na sažetu priču o pobjedi nad Tatarima. Čak je zadržao samo jednog od dvojice spomenutih zapovjednika. S latinskim tekstom izgubljena je svaka veza, ali je dvojice spomenutih zapovjednika. S latinskim tekstom izgubljena je svaka veza, ali je s prijevodom sačuvana, posebno s onim preimenovanjima konjanika i pomoćnih četa s prijevodom sačuvana, posebno s onim preimenovanjima konjanika i pomoćnih četa iz latinskog teksta u Hrvaćane i Jadranskog u Latinsko more, što jasno pokazuje koje iz latinskog teksta u Hrvaćane i Jadranskog u Latinsko more, što jasno pokazuje koje je od dva navedena prozna teksta polazište u postupku versifikacije. je od dva navedena prozna teksta polazište u postupku versifikacije.

„Kad Tatari naglo udariše „Kad Tatari naglo udariše ter ungarsku zemlju porobiše, ter ungarsku zemlju porobiše, potiraše kralja ungarskoga potiraše kralja ungarskoga do sinjega mora latinskoga. do sinjega mora latinskoga.

U to vrime ban rvatski biše, U to vrime ban rvatski biše, imenom se Nikola zoviše, imenom se Nikola zoviše,

36 36 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42

od plemena Frankopanovića, od plemena Frankopanovića, imadiše srce Kraljevića imadiše srce Kraljevića

ter sakupi Rvate junake, ter sakupi Rvate junake, na oružju vitezove jake, na oružju vitezove jake, siče vojsku cara tatarskoga, siče vojsku cara tatarskoga, oslobodi kralja ungarskoga“ (stih, 77-88). oslobodi kralja ungarskoga“ (stih, 77-88).

I posljednji pasus u kojem se govori sažeto o vremenu bana Nikole s kraja I posljednji pasus u kojem se govori sažeto o vremenu bana Nikole s kraja xIII. st., kad je glasovita Nazaretska kućica bila na Trsatu pa onda prešla u Loreto, xIII. st., kad je glasovita Nazaretska kućica bila na Trsatu pa onda prešla u Loreto, i o Martinu Frankopanu, Nikolinu sinu koji je sagradio trinaest redovničkih kuća i i o Martinu Frankopanu, Nikolinu sinu koji je sagradio trinaest redovničkih kuća i samostana s trsatskom crkvom u kojoj je pokopan, preveden je slobodnije s pojedinim samostana s trsatskom crkvom u kojoj je pokopan, preveden je slobodnije s pojedinim prestilizacijama, preinakama, i proširenjima. Tako je početna konstatacija da „su prestilizacijama, preinakama, i proširenjima. Tako je početna konstatacija da „su izabrali svoje sjedište u Senju“ preobličena u tvrdnju da su „imali kuće u Senju i izabrali svoje sjedište u Senju“ preobličena u tvrdnju da su „imali kuće u Senju i Trsatu i drugim mjestima“. Kačićev diskurs u ovom slučaju podsjeća na Fortisov opis Trsatu i drugim mjestima“. Kačićev diskurs u ovom slučaju podsjeća na Fortisov opis imućnijih katunara u Biokovu koji imaju više kuća, zapravo uskih koliba, pokrivenih imućnijih katunara u Biokovu koji imaju više kuća, zapravo uskih koliba, pokrivenih šindrom, u kojima stanuju zajedno sa stokom, što je beskrajno različito od Glavinićeva šindrom, u kojima stanuju zajedno sa stokom, što je beskrajno različito od Glavinićeva sadržaja, ali je mnogo bliže Kačićevoj publici (Fortis, 2004:54). Proširenje o anđelima, sadržaja, ali je mnogo bliže Kačićevoj publici (Fortis, 2004:54). Proširenje o anđelima, koji se u izvorniku ne spominju, a koji su iz Palestine donijeli Gospinu kućicu, Kačić koji se u izvorniku ne spominju, a koji su iz Palestine donijeli Gospinu kućicu, Kačić je unio iz vrlo poznate i među redovnicima poznate hodočasničke priče, loretanske je unio iz vrlo poznate i među redovnicima poznate hodočasničke priče, loretanske provenijencije, koju je Glavinić već u prvom svom djelu naznačio (Glavinić, 1625:349), provenijencije, koju je Glavinić već u prvom svom djelu naznačio (Glavinić, 1625:349), a posebno o njoj govorio kasnije (Glavinić, 1648). Također, imena Frankopana, a posebno o njoj govorio kasnije (Glavinić, 1648). Također, imena Frankopana, navedena poimenično u latinskom tekstu i svom prijevodu posve je ispustio. navedena poimenično u latinskom tekstu i svom prijevodu posve je ispustio. „Sedem sibi Segnem optarunt. Ex hoc itidem coniicere possumus: Hos Heroes „Sedem sibi Segnem optarunt. Ex hoc itidem coniicere possumus: Hos Heroes Dei favore prosequutus fuisse, dum anno millesimo ducentesimo nonagesimo primo, Dei favore prosequutus fuisse, dum anno millesimo ducentesimo nonagesimo primo, Domus, in qua Altissimi Dei Filius conceptus fuit, translata e Regione Palestinorum Domus, in qua Altissimi Dei Filius conceptus fuit, translata e Regione Palestinorum in eorum Dominio apud Tursatum manserit triennio, et octo mensibus, et sex diebus. in eorum Dominio apud Tursatum manserit triennio, et octo mensibus, et sex diebus. Ubi tunc dominabatur Nicolaus Frangipani Croatiae Banus. Cui quidem post aliquot Ubi tunc dominabatur Nicolaus Frangipani Croatiae Banus. Cui quidem post aliquot annos successor extitit Martinus Frangipani, qui tredecim caenobia suis sumptibus annos successor extitit Martinus Frangipani, qui tredecim caenobia suis sumptibus aedificavit, et erexit, inter quae primum Tursati; quo loci iacet cum Ursula Uxore, aedificavit, et erexit, inter quae primum Tursati; quo loci iacet cum Ursula Uxore, necnon Nicolao, et Bartholomaeo plesrisque aliis huius illustrisimae familiae necnon Nicolao, et Bartholomaeo plesrisque aliis huius illustrisimae familiae proceribus“ (Glavinić, 1628a). proceribus“ (Glavinić, 1628a). „Njiove kuće u Senju, Trsatu i na drugim mistim naođau se. A kada anđeli „Njiove kuće u Senju, Trsatu i na drugim mistim naođau se. A kada anđeli prinesoše kuću Gospinu iz Nazareta godišta Gospodinova iladu dvista devedeset i prinesoše kuću Gospinu iz Nazareta godišta Gospodinova iladu dvista devedeset i jedno, doniše je u Trsat i staviše je na misto, di bihu dobra rečene gospode, u komu jedno, doniše je u Trsat i staviše je na misto, di bihu dobra rečene gospode, u komu mistu pristavši tri goldišta, osam miseci i šest dana, dili se iz Trsata u Loret, gdi se i mistu pristavši tri goldišta, osam miseci i šest dana, dili se iz Trsata u Loret, gdi se i sada slavi, zovući se Gospa od Loreta. U to vrime biše za bana Nikola Frankopanović sada slavi, zovući se Gospa od Loreta. U to vrime biše za bana Nikola Frankopanović i posli njegove smrti stupi na njegovo misto Martin ban Frankopanović, koji trinajest i posli njegove smrti stupi na njegovo misto Martin ban Frankopanović, koji trinajest

37 37 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42 manastira, sagradi od svojih dobara i bi ukopan u crkvi manastira od Trsata, koga on manastira, sagradi od svojih dobara i bi ukopan u crkvi manastira od Trsata, koga on uziđa, negova žena Oršula i mnogi od njiova plemena“ (Kačić, 1945:290). uziđa, negova žena Oršula i mnogi od njiova plemena“ (Kačić, 1945:290). Svoj uradak o rodoslovu Frankopana završio je Kačić s banom Nikolom koji Svoj uradak o rodoslovu Frankopana završio je Kačić s banom Nikolom koji je pobijedio Tatare, a spomenute banove u posljednjem odlomku obuhvatio je je pobijedio Tatare, a spomenute banove u posljednjem odlomku obuhvatio je prvim stihom posljednje strofe kao njegovo potomstvo koje se na kraju predstavlja prvim stihom posljednje strofe kao njegovo potomstvo koje se na kraju predstavlja kršćanskim plemstvom koje s Crkvom i njezinim predstavnicima ima aktivni kršćanskim plemstvom koje s Crkvom i njezinim predstavnicima ima aktivni zaštitnički i bogobojazni odnos. Premda je u ta četiri posljednja deseterca generalizirao zaštitnički i bogobojazni odnos. Premda je u ta četiri posljednja deseterca generalizirao i uopćio sadržaje iz svog prijevoda, on je genealogijom Frankopana zaokružio i njihov i uopćio sadržaje iz svog prijevoda, on je genealogijom Frankopana zaokružio i njihov feudalno-viteški profil kakav usmena epska pjesma idealizira. feudalno-viteški profil kakav usmena epska pjesma idealizira.

„Od njega se bani porodiše, „Od njega se bani porodiše, zadužbine koji učiniše: zadužbine koji učiniše: štuju crkvu i Božje pastire, štuju crkvu i Božje pastire, sagradiše mnoge manastire“ (stih, 89-92). sagradiše mnoge manastire“ (stih, 89-92).

4. Nakon svega izloženog nema dvojbe da je Kačićeva neprecizna tvrdnja u 4. Nakon svega izloženog nema dvojbe da je Kačićeva neprecizna tvrdnja u naslovu „Pisme o kući Frankopanovića“ o tome da je građa za taj uradak „izvađena naslovu „Pisme o kući Frankopanovića“ o tome da je građa za taj uradak „izvađena iz pofale, koju dade fra Frane Glavinić Istrijanin gospodi od rečene kuće na 1628“. iz pofale, koju dade fra Frane Glavinić Istrijanin gospodi od rečene kuće na 1628“. Podatak se odnosi na središnji dio pjesme čiji su rodoslovni sadržaji o Frankopanima Podatak se odnosi na središnji dio pjesme čiji su rodoslovni sadržaji o Frankopanima podudarni s opširnijim sadržajima iste naravi u knjizi Cvit svetih fra Frane Glavinića, podudarni s opširnijim sadržajima iste naravi u knjizi Cvit svetih fra Frane Glavinića, odnosno dijelu latinskog teksta njezine posvete upućene Vuku Krsti Frankopanu. odnosno dijelu latinskog teksta njezine posvete upućene Vuku Krsti Frankopanu. Između konačnog oblika rodoslovnog dijela pjesme i latinske građe u Glavinićevu Između konačnog oblika rodoslovnog dijela pjesme i latinske građe u Glavinićevu djelu primjenjivan je niz postupaka, među kojima je prijevod na hrvatski bio ključna djelu primjenjivan je niz postupaka, među kojima je prijevod na hrvatski bio ključna preoblika praćena drugim uobičajenim postupcima. Pjesnik nije istodobno prevodio i preoblika praćena drugim uobičajenim postupcima. Pjesnik nije istodobno prevodio i poetizirao predložak. Prvo je napravio prijevod koji je sačuvan i objavljen u Korabljici poetizirao predložak. Prvo je napravio prijevod koji je sačuvan i objavljen u Korabljici mnogo kasnije negoli je tiskana sama pjesma pod naslovom „Kratko govoregne od mnogo kasnije negoli je tiskana sama pjesma pod naslovom „Kratko govoregne od priplemenite kuchie Francopanovichia“. Stoga se posve pouzdano može tvrditi da priplemenite kuchie Francopanovichia“. Stoga se posve pouzdano može tvrditi da Kačić nije u tom slučaju koristio građu iz bilo kojeg drugog izvora osim onoga koji i Kačić nije u tom slučaju koristio građu iz bilo kojeg drugog izvora osim onoga koji i sam navodi. sam navodi. Radi se o slobodnijem prijevodu koji je prema svom izvorniku selektivan. Premda Radi se o slobodnijem prijevodu koji je prema svom izvorniku selektivan. Premda slijedi tijek izlaganja od početka do kraja, on isključuje sve ono što bi se moglo smatrati slijedi tijek izlaganja od početka do kraja, on isključuje sve ono što bi se moglo smatrati suvišnim i digresivnim u jednoj rodoslovnoj priči. Osim isijecanja dijela sadržaja, suvišnim i digresivnim u jednoj rodoslovnoj priči. Osim isijecanja dijela sadržaja, prevoditelj je napravio niz prestilizacija i preoblika odnosno kraćih proširenja u prevoditelj je napravio niz prestilizacija i preoblika odnosno kraćih proširenja u prijevodu, a da osnovni smisao nije nimalo promijenjen. Svi faktografski sadržaji iz prijevodu, a da osnovni smisao nije nimalo promijenjen. Svi faktografski sadržaji iz prijevoda, bilo da su točni ili pogrešni, korespondiraju podacima u latinskom tekstu. prijevoda, bilo da su točni ili pogrešni, korespondiraju podacima u latinskom tekstu. Sam prijevod, koji zbog spomenutih preoblika sliči sažetku, također je opskrbljen Sam prijevod, koji zbog spomenutih preoblika sliči sažetku, također je opskrbljen natuknicom. Na njegovu završetku stoji da se sav taj sadržaj „štije u knjigam natuknicom. Na njegovu završetku stoji da se sav taj sadržaj „štije u knjigam Glavinića, štampanim na 1602 aprila na 20“. Krivo otisnuta godina izdanja ne priječi Glavinića, štampanim na 1602 aprila na 20“. Krivo otisnuta godina izdanja ne priječi

38 38 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42 da se na osnovi ostalih podataka precizira da je riječ o trećem izdanju Cvita svetih iz da se na osnovi ostalih podataka precizira da je riječ o trećem izdanju Cvita svetih iz 1702. Kako su već prije drugog izdanja iz 1657. umrli i pošiljatelj i primatelj posvete, 1702. Kako su već prije drugog izdanja iz 1657. umrli i pošiljatelj i primatelj posvete, bilo je posve logično da u napomeni iz naslova, u onakvoj njezinoj formulaciji, stoji bilo je posve logično da u napomeni iz naslova, u onakvoj njezinoj formulaciji, stoji godina prvog izdanja, kad je stvarno posveta funkcionirala kao komunikacijski čin. godina prvog izdanja, kad je stvarno posveta funkcionirala kao komunikacijski čin. Ne bi trebalo dvojiti da je Kačić znao za svako od tih izdanja. Ne bi trebalo dvojiti da je Kačić znao za svako od tih izdanja. Iz sučeljenih tekstova također je razvidno da je postupak poetizacije išao od Iz sučeljenih tekstova također je razvidno da je postupak poetizacije išao od prijevoda, a ne od Glavinićeva latinskog teksta. U Kačićevim desetercima nema prijevoda, a ne od Glavinićeva latinskog teksta. U Kačićevim desetercima nema nijedne tematske jedinice koja ne bi imala svoj odgovarajući predložak u tekstu nijedne tematske jedinice koja ne bi imala svoj odgovarajući predložak u tekstu prijevoda, kao što nema nijednog detalja koji bi se mogao povezati samo s latinskim prijevoda, kao što nema nijednog detalja koji bi se mogao povezati samo s latinskim izvornikom. U konačni tekst uglavnom su ušla ona kratka prevoditeljeva proširenja, izvornikom. U konačni tekst uglavnom su ušla ona kratka prevoditeljeva proširenja, dakle detalji kojih nema u Glavinića, i preoblike da se može bez okolišanja tvrditi da dakle detalji kojih nema u Glavinića, i preoblike da se može bez okolišanja tvrditi da je za središnje stihove iz „Pisme o Frankopanovićima“ hipotekst Kačićev prijevod je za središnje stihove iz „Pisme o Frankopanovićima“ hipotekst Kačićev prijevod iz Korabljice „Kratko govoregne od priplemenite kuchie Francopanovichia“, koja je iz Korabljice „Kratko govoregne od priplemenite kuchie Francopanovichia“, koja je kao radni materijal ušla u Korabljicu s nekoliko drugih zaokruženih proznih cjelina. kao radni materijal ušla u Korabljicu s nekoliko drugih zaokruženih proznih cjelina.

PRILOZI PRILOZI

Prilog 1: Franjo Glavinić, Cvit svetih, Venecija 1628. Prilog 1: Franjo Glavinić, Cvit svetih, Venecija 1628.

39 39 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42

Prilog 2: Franjo Glavinić, Cvit svetih, Venecija 1657. Prilog 2: Franjo Glavinić, Cvit svetih, Venecija 1657.

Prilog 3: Franjo Glavinić, Cvit svetih, Venecija 1702. Prilog 3: Franjo Glavinić, Cvit svetih, Venecija 1702.

40 40 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42

Literatura Literatura Fortis, A. (2004) Put po Dalmaciji, Split, Marjan tisak. Fortis, A. (2004) Put po Dalmaciji, Split, Marjan tisak. Genette, G. (1997) Palinsesti (Palimpsestes), Torino. Genette, G. (1997) Palinsesti (Palimpsestes), Torino. Glavinić, F. (1625), Manus Christi amoris, Venetiis. Glavinić, F. (1625), Manus Christi amoris, Venetiis. Glavinić, F. (1628a) Cvit svetih, to jest zivot svetih, Venezia. Glavinić, F. (1628a) Cvit svetih, to jest zivot svetih, Venezia. Glavinić, F. (1628b) Četiri poslidnja človika t.j. od smarti, suda, pakla i kraljestva Glavinić, F. (1628b) Četiri poslidnja človika t.j. od smarti, suda, pakla i kraljestva nebeskoga, Venezia. nebeskoga, Venezia. Glavinić, F. (1648) Historia Tersattana, Udine. Glavinić, F. (1648) Historia Tersattana, Udine. Kačić Miošić, A. (1941) Razgovor ugodni naroda slovinskoga, Zagreb, Stari pisci Kačić Miošić, A. (1941) Razgovor ugodni naroda slovinskoga, Zagreb, Stari pisci hrvatski, xxVII, JAZU. hrvatski, xxVII, JAZU. Kačić Miošić, A. (1945) Korabljica, Zagreb, Stari pisci hrvatski, xxVIII, HAZU. Kačić Miošić, A. (1945) Korabljica, Zagreb, Stari pisci hrvatski, xxVIII, HAZU. Klaić, V. (1902) Krčki knezovi Frankopani, Zagreb, Matica hrvatska. Klaić, V. (1902) Krčki knezovi Frankopani, Zagreb, Matica hrvatska. Knezović, P. (2002) Stare i rijetke hrvatske knjige Samostana u Zaostrogu, Split- Knezović, P. (2002) Stare i rijetke hrvatske knjige Samostana u Zaostrogu, Split- Zaostrog, Zbornik Kačić. Zaostrog, Zbornik Kačić. Palameta, M. (2007) Talijanski izvori za pjesme o Kandijskom i Bečkom ratu u Palameta, M. (2007) Talijanski izvori za pjesme o Kandijskom i Bečkom ratu u Kačićevu Razgovoru ugodnom, Zbornik HAZU, Zagreb. Kačićevu Razgovoru ugodnom, Zbornik HAZU, Zagreb. Palameta, M. (2008) Povjesni izvori za tri Kaciceve pjesme o vojvodi Janku, Zbornik Palameta, M. (2008) Povjesni izvori za tri Kaciceve pjesme o vojvodi Janku, Zbornik Poslanje filologa, Zagreb, FF Press. Poslanje filologa, Zagreb, FF Press. Perillo, F. S. (1984) Rinnovamento e tradizione – tre studi su Kačić, Schena, Fasano. Perillo, F. S. (1984) Rinnovamento e tradizione – tre studi su Kačić, Schena, Fasano. Perillo, F. S. (1983) Andrija Kačić Miošić e Dante Alighieri, Annali della Facoltà di Perillo, F. S. (1983) Andrija Kačić Miošić e Dante Alighieri, Annali della Facoltà di lingue e letterature straniere del’Università di Bari, terza serie, 1983/IV (1). lingue e letterature straniere del’Università di Bari, terza serie, 1983/IV (1). Pasconi, C. (1744) Historicus progressus Mariani triumphi et Frangepanae Aniciae Pasconi, C. (1744) Historicus progressus Mariani triumphi et Frangepanae Aniciae prosapiae, Venetiis, Apud Johanem Recurti. prosapiae, Venetiis, Apud Johanem Recurti.

Miroslav Palameta Miroslav Palameta Department of Croatian Language and Literature Department of Croatian Language and Literature Faculty of Philosophy, University of Split Faculty of Philosophy, University of Split KAČIĆ’S READING OF GLAVINIĆ KAČIĆ’S READING OF GLAVINIĆ Summary Summary Kačić’s intercession for the written historical truth, which he found in Latin and Kačić’s intercession for the written historical truth, which he found in Latin and Italian texts, to offer it in turn to “poor peasants and fishermen” in his ten-syllable Italian texts, to offer it in turn to “poor peasants and fishermen” in his ten-syllable verse of folk poetry, reveals the rationality of his engagement in the enlightenment of verse of folk poetry, reveals the rationality of his engagement in the enlightenment of the Croatian people, who have not so far been the targeted audience of literary works. the Croatian people, who have not so far been the targeted audience of literary works. The work of Kačić was also a mark of national and literary sensibility. Regardless of The work of Kačić was also a mark of national and literary sensibility. Regardless of how much Kačić cared for the historical facticity, his poems are still today recognized how much Kačić cared for the historical facticity, his poems are still today recognized

41 41 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42 Palameta, M.: KAČIĆEVO ČITANJE GLAVINIĆA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 27-42 as the thematic link of Croatian literature between the Illyrian movement writers and as the thematic link of Croatian literature between the Illyrian movement writers and the 16th and 17th century writers. Kačić’s Pisma od kuće Frankopanovića enters into the 16th and 17th century writers. Kačić’s Pisma od kuće Frankopanovića enters into direct connection with Glavinić’s Cvit svetih and the topic of Croatian victory over direct connection with Glavinić’s Cvit svetih and the topic of Croatian victory over the Tartar, much exploited by the Croatian writers of Romanticism. The same poem the Tartar, much exploited by the Croatian writers of Romanticism. The same poem is a notable criticism of those poets and ‘folk singers’ who do not respect, or know, is a notable criticism of those poets and ‘folk singers’ who do not respect, or know, historical facticity. This article is an intertextual analysis of the narrative core and the historical facticity. This article is an intertextual analysis of the narrative core and the family tree in the mentioned poem and in Glavinić’s Latin dedication “Illustrissimo family tree in the mentioned poem and in Glavinić’s Latin dedication “Illustrissimo d.d. comiti Wolfgango Christophoro de Frangepanis“ in Cvit svetih. The aim is to put d.d. comiti Wolfgango Christophoro de Frangepanis“ in Cvit svetih. The aim is to put forward the results of this contrastive analysis so as to amend a common misconception forward the results of this contrastive analysis so as to amend a common misconception in international Slavonic Studies pertaining to Kačić’s sources for Pisma od kuće in international Slavonic Studies pertaining to Kačić’s sources for Pisma od kuće Frankopanovića, and to confirm the hypothesis that parts of Kačić’s Korabljica were Frankopanovića, and to confirm the hypothesis that parts of Kačić’s Korabljica were used as sources for some poems in Razgovor ugodni, i.e. that the former were written used as sources for some poems in Razgovor ugodni, i.e. that the former were written prior to the first edition of Razgovor in 1756. In addition, the article analyses Kačić’s prior to the first edition of Razgovor in 1756. In addition, the article analyses Kačić’s key methods in rewriting and re-stylising the original Latin text and its adaptation key methods in rewriting and re-stylising the original Latin text and its adaptation into a Croatian ten-syllable verse poem. into a Croatian ten-syllable verse poem. Key words: amplification, intertextuality, reduction, translation, versification Key words: amplification, intertextuality, reduction, translation, versification

42 42 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62

Marko Dragić Izvorni znanstveni rad Marko Dragić Izvorni znanstveni rad Odsjek za hrvatski jezik i književnost UDK: 821.163.42-141.09:293.21 Odsjek za hrvatski jezik i književnost UDK: 821.163.42-141.09:293.21 Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Primljeno: 17. 07. 2012. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Primljeno: 17. 07. 2012.

LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA I LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA I SLAVeNSKOM KONteKStU SLAVeNSKOM KONteKStU

I tako se još uvijek onim potajnim daklem, možda malo i otvrdlim, I tako se još uvijek onim potajnim daklem, možda malo i otvrdlim, čulima sporazumijevamo sa svim stvarima, bićima i duhovima u tom čulima sporazumijevamo sa svim stvarima, bićima i duhovima u tom otajstvenom i jedinstvenom Božjem svijetu. Pogledaj ovo kamenje. Čim otajstvenom i jedinstvenom Božjem svijetu. Pogledaj ovo kamenje. Čim padne mjesečina vidjet ćeš kako se tihano nadimlje i diše. U svakom padne mjesečina vidjet ćeš kako se tihano nadimlje i diše. U svakom kamenu po jedan duh, u svakoj jeli vila, na svakom groblju strašilo, na kamenu po jedan duh, u svakoj jeli vila, na svakom groblju strašilo, na svakom putu nagaz, u svakoj jami jauk, na svakom izvoru čarolija. I tamo svakom putu nagaz, u svakoj jami jauk, na svakom izvoru čarolija. I tamo sve do zvijezda i sazviježđa, do neba i nebesa, daklem, beskrajni svijet sve do zvijezda i sazviježđa, do neba i nebesa, daklem, beskrajni svijet duhova ogrnut golemim plaštem Božje ljubavi. Ako nam to oduzmeš čim duhova ogrnut golemim plaštem Božje ljubavi. Ako nam to oduzmeš čim ćeš nas zaodjenuti. ćeš nas zaodjenuti. Ivan Raos „Prosjaci i sinovi“ Ivan Raos „Prosjaci i sinovi“ SAŽETAK SAŽETAK U slavenskoj mitologiji Lada je božica proljeća, mladosti i plodnosti, a njezin U slavenskoj mitologiji Lada je božica proljeća, mladosti i plodnosti, a njezin sin Ljeljo bog je ljubavi. U čast tih božanstava do pedesetih godina dvadesetoga sin Ljeljo bog je ljubavi. U čast tih božanstava do pedesetih godina dvadesetoga stoljeća Hrvati su izvodili ophode, obrede i pjesme. Međutim, ti su obredi i pjesme stoljeća Hrvati su izvodili ophode, obrede i pjesme. Međutim, ti su obredi i pjesme kao i drugi usmeno-književni oblici ostali u narodnom pamćenju. Mnoge su obredne kao i drugi usmeno-književni oblici ostali u narodnom pamćenju. Mnoge su obredne lirske pjesme sačuvale arhetipske oblike. Neke su od njih svojom strukturom bliske lirske pjesme sačuvale arhetipske oblike. Neke su od njih svojom strukturom bliske usmeno-retoričkim oblicima. Te pjesme pripadaju magijskoj književnosti. Jezične usmeno-retoričkim oblicima. Te pjesme pripadaju magijskoj književnosti. Jezične su karakteristike tih pjesama: ritmičnost, simboličnost, slikovitost, metaforičnost, su karakteristike tih pjesama: ritmičnost, simboličnost, slikovitost, metaforičnost, alegoričnost i emocionalnost. alegoričnost i emocionalnost. Neki su, dakle, običaji i obredi sačuvani u zapisima, ali ih je još više sačuvano Neki su, dakle, običaji i obredi sačuvani u zapisima, ali ih je još više sačuvano u narodnom pamćenju. Kultni ansambl Lado od 1949. godine njeguje tradicijsku u narodnom pamćenju. Kultni ansambl Lado od 1949. godine njeguje tradicijsku kulturu u domovini i svijetu. kulturu u domovini i svijetu. Općenito se može reći da je sa samostalnošću Republike Hrvatske došlo i Općenito se može reći da je sa samostalnošću Republike Hrvatske došlo i do oživljavanja hrvatske tradicijske kulture i zanimanja za usmenu književnost. do oživljavanja hrvatske tradicijske kulture i zanimanja za usmenu književnost. Mnoga kulturno-umjetnička društva oživljavaju starinske običaje. Mnoga kulturno- Mnoga kulturno-umjetnička društva oživljavaju starinske običaje. Mnoga kulturno- -umjetnička društva revitalizirala drevne ophode ladarica i ljelja. -umjetnička društva revitalizirala drevne ophode ladarica i ljelja. Ključne riječi: Lada, Ljeljo, ophodi, obredi, magijske pjesme Ključne riječi: Lada, Ljeljo, ophodi, obredi, magijske pjesme

43 43 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62

UVOD UVOD Obredi i običaji prate čovjeka od rođenja pa do smrti. Usmene su lirske pjesme Obredi i običaji prate čovjeka od rođenja pa do smrti. Usmene su lirske pjesme stalna pratilja narodnih obreda i običaja. Svrha je tih pjesama estetska i socijalna. stalna pratilja narodnih obreda i običaja. Svrha je tih pjesama estetska i socijalna. Vjerovalo se da će njihova magičnost udobrovoljiti božanstva i ispuniti određene Vjerovalo se da će njihova magičnost udobrovoljiti božanstva i ispuniti određene želje i molbe puka. Njihov je motivski svijet raznovrstan i varira od svjetovne do želje i molbe puka. Njihov je motivski svijet raznovrstan i varira od svjetovne do vjerske lirike. vjerske lirike. Sukladno godišnjem dobu u kojem se izvode, neki etnolozi obredne pjesme Sukladno godišnjem dobu u kojem se izvode, neki etnolozi obredne pjesme razvrstavaju na cikluse: proljetni, ljetni, jesenski i zimski. Proljetni ciklus obuhvaća razvrstavaju na cikluse: proljetni, ljetni, jesenski i zimski. Proljetni ciklus obuhvaća ladarske: jurjevske, filipovske, ivanjske, dodolske i kraljičke (ljeljske) obrede i pjesme. ladarske: jurjevske, filipovske, ivanjske, dodolske i kraljičke (ljeljske) obrede i pjesme. Među obredima posebnu skupinu čine magijski (kultni) obredi i pjesme koje su ih Među obredima posebnu skupinu čine magijski (kultni) obredi i pjesme koje su ih pratile. Pri tomu valja istaknuti da svi obredi nemaju magijski karakter. Tu skupinu pratile. Pri tomu valja istaknuti da svi obredi nemaju magijski karakter. Tu skupinu karakteriziraju magijski obredi i magičnost pjesama koje ih prate te se iz tih razloga karakteriziraju magijski obredi i magičnost pjesama koje ih prate te se iz tih razloga nazivaju magijskim obredima i pjesmama. nazivaju magijskim obredima i pjesmama. Magijski obredi i pjesme vezani su za kultove te se mogu nazivati i kultni obredi i Magijski obredi i pjesme vezani su za kultove te se mogu nazivati i kultni obredi i pjesme. Kult je zelenila u jurjevskim, filipovskim, kraljičkim i dodolskim obredima i pjesme. Kult je zelenila u jurjevskim, filipovskim, kraljičkim i dodolskim obredima i pjesmama. Kiša je kultna u dodolskim pjesmama. Zmija je predmet kulta u jurjevskim pjesmama. Kiša je kultna u dodolskim pjesmama. Zmija je predmet kulta u jurjevskim i ivanjskim obredima. Vatra, pepeo i izvorska voda kultni su u ivanjskim obredima. i ivanjskim obredima. Vatra, pepeo i izvorska voda kultni su u ivanjskim obredima. Raznovrsna je simbolika tih kultova u hrvatskoj tradicijskoj kulturi. Podrijetlo je Raznovrsna je simbolika tih kultova u hrvatskoj tradicijskoj kulturi. Podrijetlo je obreda i pjesama u drevnim pretkršćanskim mnogobožačkim vremenima. Neke od obreda i pjesama u drevnim pretkršćanskim mnogobožačkim vremenima. Neke od tih obreda Hrvati baštine iz svoje pradomovine. Neki su hrvatski obredi autohtoni, a tih obreda Hrvati baštine iz svoje pradomovine. Neki su hrvatski obredi autohtoni, a u nekima se opažaju utjecaji slavenskih, romanskih i drugih narodnih obreda. Neki u nekima se opažaju utjecaji slavenskih, romanskih i drugih narodnih obreda. Neki od tih obreda odvijali su se u vrijeme kršćanskih blagdana: jurjevski obredi i pjesme od tih obreda odvijali su se u vrijeme kršćanskih blagdana: jurjevski obredi i pjesme izvode se na blagdan Sv. Jure (23. travnja), filipovčice bi bile nekoliko dana prije i izvode se na blagdan Sv. Jure (23. travnja), filipovčice bi bile nekoliko dana prije i poslije Sv. Filipa i Jakova (3. svibnja), kraljički su se ophodi izvodili prvi, drugi, a poslije Sv. Filipa i Jakova (3. svibnja), kraljički su se ophodi izvodili prvi, drugi, a ponegdje i treći dan Duhova (pedeset dana iza Uskrsa), ivanjski su običaji bili večer ponegdje i treći dan Duhova (pedeset dana iza Uskrsa), ivanjski su običaji bili večer uoči i na dan rođenja Sv. Ivana Krstitelja (24. lipnja). uoči i na dan rođenja Sv. Ivana Krstitelja (24. lipnja). U slavenskoj mitologiji Lada je božica proljeća, mladosti i plodnosti, a njezin sin U slavenskoj mitologiji Lada je božica proljeća, mladosti i plodnosti, a njezin sin Ljeljo bog je ljubavi. U čast tih božanstava do pedesetih godina dvadesetoga stoljeća Ljeljo bog je ljubavi. U čast tih božanstava do pedesetih godina dvadesetoga stoljeća Hrvati u Slavoniji, Srijemu, Bačkoj i Mađarskoj izvodili su ophode, obrede i pjesme Hrvati u Slavoniji, Srijemu, Bačkoj i Mađarskoj izvodili su ophode, obrede i pjesme u čast božice Lade i njezinoga sina boga Ljelje. u čast božice Lade i njezinoga sina boga Ljelje. U ovom su radu stari i suvremeni izvorni zapisi hrvatskih magijskih obrednih U ovom su radu stari i suvremeni izvorni zapisi hrvatskih magijskih obrednih pjesama. Obredi se u ovom radu prezentiraju multidisciplinarno kronološkim pjesama. Obredi se u ovom radu prezentiraju multidisciplinarno kronološkim slijedom sukladno njihovu nekadašnjem izvođenju kroz godinu. slijedom sukladno njihovu nekadašnjem izvođenju kroz godinu. 1. LADA I LJELJO 1. LADA I LJELJO Lado se prvi put spominje u poljskim Statuta provincialia nastalim oko 1420. Lado se prvi put spominje u poljskim Statuta provincialia nastalim oko 1420. godine. (Belaj, 1998:247) U Poljskoj se u svadbenim pjesmama spominjao pripjev godine. (Belaj, 1998:247) U Poljskoj se u svadbenim pjesmama spominjao pripjev lado. U 15. i 16. st. u Češkoj su se u svadbama izvodile obredne pjesme u kojima je lado. U 15. i 16. st. u Češkoj su se u svadbama izvodile obredne pjesme u kojima je

44 44 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62 pripjev Lado. U staročeškom lada znači ‘djevojka’. U Bugarskoj i Sloveniji su se na pripjev Lado. U staročeškom lada znači ‘djevojka’. U Bugarskoj i Sloveniji su se na Ivandan izvodile pjesme u kojima je pripjev lado. (Zečević, 1973: 118-120) Ivandan izvodile pjesme u kojima je pripjev lado. (Zečević, 1973: 118-120) Lado se spominje u proljetnim, ljetnim i svadbenim pjesmama slavenskih i Lado se spominje u proljetnim, ljetnim i svadbenim pjesmama slavenskih i baltičkih naroda. baltičkih naroda. Matija Petar Katančić (2004:72-73) piše da „odjek božanstva starih Panonaca, boga Matija Petar Katančić (2004:72-73) piše da „odjek božanstva starih Panonaca, boga Latobiusa jest božanstvo Lado koje se u pučkom pjevanju, za ljetnih radova Podravki Latobiusa jest božanstvo Lado koje se u pučkom pjevanju, za ljetnih radova Podravki i Posavki, navodi za bilo koje božanstvo. Trag drevnosti naše popivke (…) prepoznaje i Posavki, navodi za bilo koje božanstvo. Trag drevnosti naše popivke (…) prepoznaje se (…) u hrvatskom (kajkavskom) i bosanskom (slavonsko-ikavskom) narječju.“ se (…) u hrvatskom (kajkavskom) i bosanskom (slavonsko-ikavskom) narječju.“ Vuk Stefanović Karadžić (1852:320) objašnjava riječ ladati „(u Hrv. u okolici Vuk Stefanović Karadžić (1852:320) objašnjava riječ ladati „(u Hrv. u okolici Karlovca) djevojke kršćanske nakićene vijencima idu po selima uoči Đurđeva dne, a Karlovca) djevojke kršćanske nakićene vijencima idu po selima uoči Đurđeva dne, a u varoši na Đurđev dan ujutru od kuće do kuće i pjevaju“. u varoši na Đurđev dan ujutru od kuće do kuće i pjevaju“. Luka Ilić Oriovčanin (1846:145) navodi da su naši pređi Ladom ili Ljeljom Luka Ilić Oriovčanin (1846:145) navodi da su naši pređi Ladom ili Ljeljom nazivali boga ljubavi, a mladež mu je obojega spola žrtve (aldove) prikazivala. nazivali boga ljubavi, a mladež mu je obojega spola žrtve (aldove) prikazivala. Po ruskoj i poljskoj tradiciji Lada je bila božica proljeća, mladosti, ljepote i Po ruskoj i poljskoj tradiciji Lada je bila božica proljeća, mladosti, ljepote i plodnosti. plodnosti. Ivo Pilar (1931:74) prisustvo božice Lade u slavenskoj mitologiji ilustrira Ivo Pilar (1931:74) prisustvo božice Lade u slavenskoj mitologiji ilustrira toponimima Ladin Vrh kod Obrovca, kao i toponimima Ladina, Ladinec, Ladešići, toponimima Ladin Vrh kod Obrovca, kao i toponimima Ladina, Ladinec, Ladešići, Laduć, Ladovac, Ladovica. Laduć, Ladovac, Ladovica. U Poljskoj, Rusiji i Litvi spominjao se i Ladin sin Poljeljo. U tim je zemljama U Poljskoj, Rusiji i Litvi spominjao se i Ladin sin Poljeljo. U tim je zemljama bio drevni običaj da od prve nedjelje po Uskrsu do Ivandana djevojke i žene u kolu bio drevni običaj da od prve nedjelje po Uskrsu do Ivandana djevojke i žene u kolu pjevaju pjesme u čast Lade. pjevaju pjesme u čast Lade. Bratoljub Klaić (1980:779) navodi da je mišljenje o Ladi kao božanstvu Bratoljub Klaić (1980:779) navodi da je mišljenje o Ladi kao božanstvu znanstveno opovrgnuto. Tvrtko Čubelić (1990:76) lade (ladarice) iz Hrvatskoga znanstveno opovrgnuto. Tvrtko Čubelić (1990:76) lade (ladarice) iz Hrvatskoga zagorja poistovjećuje s dodolama. U Rječniku hrvatskoga jezika (Šonje, 2000:527) zagorja poistovjećuje s dodolama. U Rječniku hrvatskoga jezika (Šonje, 2000:527) ladarice su „djevojčice, djevojke koje u svečanoj povorci obilaze seoske kuće za ladarice su „djevojčice, djevojke koje u svečanoj povorci obilaze seoske kuće za Duhove ili Jurjevo i pjevaju prigodne pjesme“. Međutim, Jurjevo je prije Duhova i Duhove ili Jurjevo i pjevaju prigodne pjesme“. Međutim, Jurjevo je prije Duhova i takvo je objašnjenje invalidno. Na web-stranici ansambla Lado prva je rečenica: „Lado takvo je objašnjenje invalidno. Na web-stranici ansambla Lado prva je rečenica: „Lado je arhaična slavenska riječ često korištena kao pripjev u starim obrednim pjesmama je arhaična slavenska riječ često korištena kao pripjev u starim obrednim pjesmama sjeverozapadne Hrvatske, a sinonim je riječima dobar, mio, drag.“ Prema narodnim sjeverozapadne Hrvatske, a sinonim je riječima dobar, mio, drag.“ Prema narodnim pričama, ladarice hodaju svijetom od Jurjeva do Ivanja. Uz to vjerovanje veže se pričama, ladarice hodaju svijetom od Jurjeva do Ivanja. Uz to vjerovanje veže se običaj kada na Ivanje djevojčice Ivančice u skupini od četiri ili osam s vjenčićima na običaj kada na Ivanje djevojčice Ivančice u skupini od četiri ili osam s vjenčićima na glavi obilaze sela i pjevaju. glavi obilaze sela i pjevaju. Temeljem relevantne literature i motiva u pjesmama koje su zapisane, kao i Temeljem relevantne literature i motiva u pjesmama koje su zapisane, kao i onima koje informanti na terenu i danas kazuju može se ustvrditi da su se u Slavoniji onima koje informanti na terenu i danas kazuju može se ustvrditi da su se u Slavoniji i Hrvatskom zagorju ladarske pjesme izvodile na blagdane: Sv. Jure, Sv. Filipa i i Hrvatskom zagorju ladarske pjesme izvodile na blagdane: Sv. Jure, Sv. Filipa i Jakova, Duhove, Sv. Ivana (24. lipnja) te za vrijeme sušnih proljetnih i ljetnih dana. Jakova, Duhove, Sv. Ivana (24. lipnja) te za vrijeme sušnih proljetnih i ljetnih dana. Dakle, vremenski su skoro istovjetno izvođeni ladarski ophodi u Hrvatskoj kao u Dakle, vremenski su skoro istovjetno izvođeni ladarski ophodi u Hrvatskoj kao u Rusiji, Poljskoj i Litvi. Djevojke se po pripjevu u pjesmama oj Lado, oj zovu ladarice, Rusiji, Poljskoj i Litvi. Djevojke se po pripjevu u pjesmama oj Lado, oj zovu ladarice, lade. lade.

45 45 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62

U slavenskoj je mitologiji Ladin sin Ljeljo – bog ljubavi. Pilar navodi, a Slobodan U slavenskoj je mitologiji Ladin sin Ljeljo – bog ljubavi. Pilar navodi, a Slobodan Zečević ga citira, da su dalmatinski renesansni pisci uvijek navodili božanstvo Lelja Zečević ga citira, da su dalmatinski renesansni pisci uvijek navodili božanstvo Lelja kao sinonim za Amora ili Kupidona. Koncem devetnaestoga stoljeća Aleksa Šantić kao sinonim za Amora ili Kupidona. Koncem devetnaestoga stoljeća Aleksa Šantić napisao je pjesmu: napisao je pjesmu:

Ljeljov dar Ljeljov dar U zoru ljupkog maja cvjetnu sam ružu brao; U zoru ljupkog maja cvjetnu sam ružu brao; Zanesen bajom njenim napomično sam stao, Zanesen bajom njenim napomično sam stao, A Ljeljo, nestašni Ljeljo, na rame moje pade, A Ljeljo, nestašni Ljeljo, na rame moje pade, Milujući me rukom nježno govorit stade: Milujući me rukom nježno govorit stade: „Ostavi ružu čelam’, sa njene svježe krune „Ostavi ružu čelam’, sa njene svježe krune Slađanim medom neka košnice svoje pune; Slađanim medom neka košnice svoje pune; Pusti leptira malog neka veselo lijeće Pusti leptira malog neka veselo lijeće I ljubi pramaljeće rosno i mlado cvijeće. I ljubi pramaljeće rosno i mlado cvijeće. U mome bogatom vrtu obilno cvijeće cvati, U mome bogatom vrtu obilno cvijeće cvati, Jedan ću mio cvjetak u tvoja naručja dati: Jedan ću mio cvjetak u tvoja naručja dati: Ta gledni djevojče ono! Zar nisu od ruža sviju Ta gledni djevojče ono! Zar nisu od ruža sviju Njezine usne ljepše, usne što ljubav piju? Njezine usne ljepše, usne što ljubav piju? Kô osmjeh rane zore njezino lice rudi, Kô osmjeh rane zore njezino lice rudi, A burom želje žive talasaju se grudi, A burom želje žive talasaju se grudi, Čarobni pogled njeni u duši nebo stvara – Čarobni pogled njeni u duši nebo stvara – Nek ona bude tvoja, eto ti moga dara!“ Nek ona bude tvoja, eto ti moga dara!“ I kad te poznah divnu, kao munjevna strijela I kad te poznah divnu, kao munjevna strijela Pojuri žićem cijelim mlađana krvca vrela. Pojuri žićem cijelim mlađana krvca vrela. Ostavih ruže, nek ih čelice piju, Ostavih ruže, nek ih čelice piju, A duša tebi letnu prepuna milja sviju. A duša tebi letnu prepuna milja sviju. Kao mirisom svojim leptira cvjetak ubav, Kao mirisom svojim leptira cvjetak ubav, Poljupcem ti si tvojim primila moju ljubav, - Poljupcem ti si tvojim primila moju ljubav, - A Ljeljo i sad lijeće i maše svojim krilom. A Ljeljo i sad lijeće i maše svojim krilom. Hvala ti, hvala Ljeljo, na tvome daru milom! Hvala ti, hvala Ljeljo, na tvome daru milom! Kao mirisom svojim leptira cvjetak ubav, Kao mirisom svojim leptira cvjetak ubav, Poljupcem ti si tvojim primila moju ljubav, - Poljupcem ti si tvojim primila moju ljubav, - A Ljeljo i sad lijeće i maše svojim krilom. A Ljeljo i sad lijeće i maše svojim krilom. Hvala ti, hvala Ljeljo, na tvome daru milom! Hvala ti, hvala Ljeljo, na tvome daru milom!

Aleksa Šantić, 1892. Aleksa Šantić, 1892.

46 46 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62

Prisustvo Ljelja u južnoslavenskoj mitologiji Pilar (1931:74) afirmira i višebrojnim Prisustvo Ljelja u južnoslavenskoj mitologiji Pilar (1931:74) afirmira i višebrojnim nazivima planina Ljeljen u Bosni i Hercegovini te Ljeljen-brdo na razmeđu Dalmacije nazivima planina Ljeljen u Bosni i Hercegovini te Ljeljen-brdo na razmeđu Dalmacije i Hercegovine, Ljeljen glavica u Konavlima, Lelija planina u Hercegovini, Ljeljen – i Hercegovine, Ljeljen glavica u Konavlima, Lelija planina u Hercegovini, Ljeljen – vrh planine Visočica kod Konjica i td. U nekim je kraljičkim pjesmama pripjev ljeljo vrh planine Visočica kod Konjica i td. U nekim je kraljičkim pjesmama pripjev ljeljo po kojemu su se te kraljice nazivale. Mazuri i Poljaci slavili su božanstva Ljelja i po kojemu su se te kraljice nazivale. Mazuri i Poljaci slavili su božanstva Ljelja i Poljelja. Poljelja. 1.1. LADARICE JURJEVSKE (KRISNICE, JURJAŠICE) 1.1. LADARICE JURJEVSKE (KRISNICE, JURJAŠICE) Po tradiciji je sveti Jure bio rimski časnik. Mučen je i pogubljen u Kapadociji Po tradiciji je sveti Jure bio rimski časnik. Mučen je i pogubljen u Kapadociji (Mala Azija) 23. travnja 303. godine za vrijeme Dioklecijanova progona kršćana. (Mala Azija) 23. travnja 303. godine za vrijeme Dioklecijanova progona kršćana. Pokopan je u Palestini u Lidu. Na njegovu je grobu izgrađena katedrala. Iznimno je Pokopan je u Palestini u Lidu. Na njegovu je grobu izgrađena katedrala. Iznimno je štovan svetac kod mnogih naroda, a Hrvati su mu od romanike gradili crkve: kao u štovan svetac kod mnogih naroda, a Hrvati su mu od romanike gradili crkve: kao u Putalju kod Solina u 9. stoljeću. Svetom Juri posvećena je i crkva u Podbrežju kod Putalju kod Solina u 9. stoljeću. Svetom Juri posvećena je i crkva u Podbrežju kod Zenice za vrijeme Kulina bana (1193). Sveti Jure je bio zaštitnik srednjovjekovnoga Zenice za vrijeme Kulina bana (1193). Sveti Jure je bio zaštitnik srednjovjekovnoga bosanskog kraljevstva, Poljičke Republike. U naše je vrijeme zaštitnik Visa, Senja, bosanskog kraljevstva, Poljičke Republike. U naše je vrijeme zaštitnik Visa, Senja, Lovrana Barcelone, Genove Engleske, Portugala, Armenije, Gruzije i td. Od 6. Lovrana Barcelone, Genove Engleske, Portugala, Armenije, Gruzije i td. Od 6. st. legende pripovijedaju o njegovoj mučeničkoj smrti. Od 12. st. pripovijeda se o st. legende pripovijedaju o njegovoj mučeničkoj smrti. Od 12. st. pripovijeda se o čudesima koja su se dogodila po zagovoru sv. Jure, a od tada do danas u usmenoj je čudesima koja su se dogodila po zagovoru sv. Jure, a od tada do danas u usmenoj je komunikaciji motiv sv. Jure koji je kopljem probo zmaja (Badurina, 1990:308-310). komunikaciji motiv sv. Jure koji je kopljem probo zmaja (Badurina, 1990:308-310). Godine 1380. nastala je prva hrvatska lirska pjesmarica, a u njoj je prva pjesma Godine 1380. nastala je prva hrvatska lirska pjesmarica, a u njoj je prva pjesma Pisan svetoga Jurja. Danielle Farlati (1690–1733) u djelu Illyricum sacrum navodi da Pisan svetoga Jurja. Danielle Farlati (1690–1733) u djelu Illyricum sacrum navodi da se pokatkad običavalo prije svete mise u „Jurjevoj crkvi u Kaštel Sućurcu recitirati se pokatkad običavalo prije svete mise u „Jurjevoj crkvi u Kaštel Sućurcu recitirati vrlo zbijenom mnoštvu s povišenog mjesta (…) ugodnim ritmom hrvatski pisanu vrlo zbijenom mnoštvu s povišenog mjesta (…) ugodnim ritmom hrvatski pisanu povijest o životu i mučeništvu Sv. Juraja, o glasovitoj njegovoj pobjedi u kojoj je ubio povijest o životu i mučeništvu Sv. Juraja, o glasovitoj njegovoj pobjedi u kojoj je ubio zmaja“ (Palameta, 1996: 13-14). zmaja“ (Palameta, 1996: 13-14). Ta se legenda kod Dalmatinaca skoro od 7. st. običavala izvoditi svake godine na Ta se legenda kod Dalmatinaca skoro od 7. st. običavala izvoditi svake godine na Dan sv. Jure u njegovim svetištima. Versificirana legenda o sv. Juri koji je spasio Širin Dan sv. Jure u njegovim svetištima. Versificirana legenda o sv. Juri koji je spasio Širin grad, pridodana je Kačićevu Razgovoru ugodnomu. Diljem Bosne i Hercegovine i grad, pridodana je Kačićevu Razgovoru ugodnomu. Diljem Bosne i Hercegovine i Hrvatske Hrvati i danas kazuju (prozne i stihovane) legende o sv. Juri. Hrvatske Hrvati i danas kazuju (prozne i stihovane) legende o sv. Juri. Neki toponimi baštine ime po sv. Juri. Tako, primjerice, kod Kraljeve Sutjeske (stolnoga Neki toponimi baštine ime po sv. Juri. Tako, primjerice, kod Kraljeve Sutjeske (stolnoga mjesta srednjovjekovnih bosanskih kraljeva) nalazi se Jurjevo vrelo, vrh Biokova zove se mjesta srednjovjekovnih bosanskih kraljeva) nalazi se Jurjevo vrelo, vrh Biokova zove se Sveti Jure i dr. U Bosni i Hercegovini sv. Juru (Đurđa) štuju i Srbi i Bošnjaci. Sveti Jure i dr. U Bosni i Hercegovini sv. Juru (Đurđa) štuju i Srbi i Bošnjaci. Dan svetoga Jure značio je svršetak zime i početak novoga boljega i ljepšega Dan svetoga Jure značio je svršetak zime i početak novoga boljega i ljepšega vremena. Od toga dana se intenzivirala gospodarska godina.1 vremena. Od toga dana se intenzivirala gospodarska godina.1 Taj dan se obilježavao i kao dan pastira. U drevnome Rimu dan pastira palije Taj dan se obilježavao i kao dan pastira. U drevnome Rimu dan pastira palije (palilije) slavio se 21. travnja, a na taj dan kitila se stoka biljem i cvijećem i palile (palilije) slavio se 21. travnja, a na taj dan kitila se stoka biljem i cvijećem i palile očisne vatre. Običaj ovjenčavanja stoke bio je tradicionalan u sjeverozapadnim očisne vatre. Običaj ovjenčavanja stoke bio je tradicionalan u sjeverozapadnim

1 Na taj dan okupljali su se hajduci u planini. Do danas je ostala uzrečica Jurjev danak 1 Na taj dan okupljali su se hajduci u planini. Do danas je ostala uzrečica Jurjev danak hajdučki sastanak, Mijoljdanak (29. rujna) hajdučki rastanak. hajdučki sastanak, Mijoljdanak (29. rujna) hajdučki rastanak.

47 47 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62 krajevima Hrvatske i koncem tridesetih godina dvadesetoga stoljeća (Gavazzi, krajevima Hrvatske i koncem tridesetih godina dvadesetoga stoljeća (Gavazzi, 1991:41-42). 1991:41-42). U narodnoj je tradiciji sv. Jure zaštitnik ratara, pastira, konja i osta le stoke, zemlje, U narodnoj je tradiciji sv. Jure zaštitnik ratara, pastira, konja i osta le stoke, zemlje, usjeva, zelenila. Zelenilo je boja proljeća i vegetacije i simbolizira nadu; pobjedu usjeva, zelenila. Zelenilo je boja proljeća i vegetacije i simbolizira nadu; pobjedu proljeća nad zimom, pobjedu života nad smrću. U poganskim inicijacijama zelena je proljeća nad zimom, pobjedu života nad smrću. U poganskim inicijacijama zelena je boja vode. Temeljem te simbolike sv. Ivan Krstitelj ponekad je nosio zeleni ogrtač što boja vode. Temeljem te simbolike sv. Ivan Krstitelj ponekad je nosio zeleni ogrtač što simbolizira duhovnu inicijaciju krštenja na Jordanu. Zeleno liturgijsko ruho simboli- simbolizira duhovnu inicijaciju krštenja na Jordanu. Zeleno liturgijsko ruho simboli- zira nadu i iščekivanje kraljevstva Božjega (Badurina, 1990:590). zira nadu i iščekivanje kraljevstva Božjega (Badurina, 1990:590). Na Jurjevo su se zelenilom kitili ljudi, domovi, štale, stoka, prilazi u dvorišta. Na Jurjevo su se zelenilom kitili ljudi, domovi, štale, stoka, prilazi u dvorišta. Vjerovalo se da će zelenilo odagnati demone. U narodnom vjerovanju i sv. Jure se Vjerovalo se da će zelenilo odagnati demone. U narodnom vjerovanju i sv. Jure se pojavljuje u zelenilu. Zelenilo, dakle, u narodnom vjerovanju ima apotropejsku moć. pojavljuje u zelenilu. Zelenilo, dakle, u narodnom vjerovanju ima apotropejsku moć. Nekoć su se na Jurjevsko navečerje, a ponegdje i na Jurjevo palili krjesovi. Po Nekoć su se na Jurjevsko navečerje, a ponegdje i na Jurjevo palili krjesovi. Po garištu tih krjesova pregonila se stoka. Taj je obred istovje tan navedenom obredu kod garištu tih krjesova pregonila se stoka. Taj je obred istovje tan navedenom obredu kod uskrsnih krjesova i ima apotropejski karakter. uskrsnih krjesova i ima apotropejski karakter. U rano Jurjevo jutro domaćin s vodokrsnom vodom, moleći se, poškropio bi štalu U rano Jurjevo jutro domaćin s vodokrsnom vodom, moleći se, poškropio bi štalu i stoku kako bi cijelu godinu bila sačuvana od vukova, bolesti i demona. Prije izlaska i stoku kako bi cijelu godinu bila sačuvana od vukova, bolesti i demona. Prije izlaska sunca travari su brali trave kojima su liječili ljude. Vračari su također prije izlaska sunca travari su brali trave kojima su liječili ljude. Vračari su također prije izlaska sunca brali trave kojima su vračali (Ilić Oriovčanin, 1846:127). sunca brali trave kojima su vračali (Ilić Oriovčanin, 1846:127). Na Jurjevo bi se prije izlaska sunca kupalo ili umivalo vodom u koju bi se stavljalo Na Jurjevo bi se prije izlaska sunca kupalo ili umivalo vodom u koju bi se stavljalo bilje ili omaja (pjenušava voda s mlinskoga kola). Vjerovalo se da to doprinosi bilje ili omaja (pjenušava voda s mlinskoga kola). Vjerovalo se da to doprinosi zdravlju i ljepšem tenu. zdravlju i ljepšem tenu. Među Hrvatima u Bosni i Hercegovini, Dalmaciji, Panoniji i drugdje, na Jurjevo Među Hrvatima u Bosni i Hercegovini, Dalmaciji, Panoniji i drugdje, na Jurjevo su momci i ljudi obilazili sela trubeći u trubaljke (trubaljike) savijene od vrbove ili su momci i ljudi obilazili sela trubeći u trubaljke (trubaljike) savijene od vrbove ili ljeskove kore. Tim apotropejskim obredom željeli su se otjerati demoni i pokvariti ljeskove kore. Tim apotropejskim obredom željeli su se otjerati demoni i pokvariti čini raznim vračarama. U dinarskim je krajevima kod Hrvata i muslimana bio običaj čini raznim vračarama. U dinarskim je krajevima kod Hrvata i muslimana bio običaj ljuljanja mladeži. I taj je obred imao apotropejski karakter jer se vjerovalo da će se ljuljanja mladeži. I taj je obred imao apotropejski karakter jer se vjerovalo da će se tim obredom predusresti bolesti. tim obredom predusresti bolesti. Stoka se udarala blagoslovljenom ili svježom zelenom grančicom i vjerovalo se da Stoka se udarala blagoslovljenom ili svježom zelenom grančicom i vjerovalo se da će se tako zaštiti od uroka, vještica i drugih demona (Gavazzi, 1991:52-57). će se tako zaštiti od uroka, vještica i drugih demona (Gavazzi, 1991:52-57). Kao i drugi običaji i običaj Jurjeva se različito obilježavao u pojedinim mjestima. Kao i drugi običaji i običaj Jurjeva se različito obilježavao u pojedinim mjestima. Nekoć se na taj dan u sjevernim hrvatskim krajevima moglo vidjeti dosta svijeta sa Nekoć se na taj dan u sjevernim hrvatskim krajevima moglo vidjeti dosta svijeta sa zelenom grančicom kao znakom da traže pastirsku službu. zelenom grančicom kao znakom da traže pastirsku službu. U Bikovecu kod Maruševca, primjerice, na „lesu” se stavljalo trnje „kako coprnice U Bikovecu kod Maruševca, primjerice, na „lesu” se stavljalo trnje „kako coprnice ne bi mogle dojti v hižu”. Uoči Jurjeva ispred ulaza u dvorište kuće naložio bi se mali ne bi mogle dojti v hižu”. Uoči Jurjeva ispred ulaza u dvorište kuće naložio bi se mali krijes. Vjerovalo se da ugljevlje i pepeo od krijesa štite kuću, štale, njive, vrtove, krijes. Vjerovalo se da ugljevlje i pepeo od krijesa štite kuću, štale, njive, vrtove, livade od demonskih sila koje noću hodaju selom. 2 Prije izlaska sunca djeca, mladež livade od demonskih sila koje noću hodaju selom. 2 Prije izlaska sunca djeca, mladež i stariji hodali su u krug po pepelu krijesa moleći tri puta Vjerovanje. Ljudi su i stoku i stariji hodali su u krug po pepelu krijesa moleći tri puta Vjerovanje. Ljudi su i stoku

2 http//www.marusevac.hr/kultura-obicaji.htm (12. 05. 2012.) 2 http//www.marusevac.hr/kultura-obicaji.htm (12. 05. 2012.)

48 48 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62 vodili preko pepela krijesa. Taj obred ima apotropejski karakter jer se vjerovalo da će vodili preko pepela krijesa. Taj obred ima apotropejski karakter jer se vjerovalo da će se tako izbjeći bolesti i demonske sile. se tako izbjeći bolesti i demonske sile. U nekim drugim maruševačkim selima, djevojke su oko krijesa plesale kolo, a U nekim drugim maruševačkim selima, djevojke su oko krijesa plesale kolo, a na glavi su imale koprive koje su poslije plesa bacale u vatru. Vjerovalo se da će se na glavi su imale koprive koje su poslije plesa bacale u vatru. Vjerovalo se da će se tako zaštiti od bolesti. Djevojke su uz zapaljeni krijes pjevale pjesme u kojima je tako zaštiti od bolesti. Djevojke su uz zapaljeni krijes pjevale pjesme u kojima je personificirani sv. Jure naložio krijes, a djevojke su ga pjesmom zvale sebi kako bi personificirani sv. Jure naložio krijes, a djevojke su ga pjesmom zvale sebi kako bi s njim razgovarale i pitale ga komu će kćerku dati / je l k suncu, je l k mesecu / je l k s njim razgovarale i pitale ga komu će kćerku dati / je l k suncu, je l k mesecu / je l k drobnim zvezdicama. Kao i drugi običaji, i običaj Jurjeva se različito obilježavao u drobnim zvezdicama. Kao i drugi običaji, i običaj Jurjeva se različito obilježavao u pojedinim mjestima. pojedinim mjestima. U Lici je Jurjevo Dan pastira kad se pale vatre i oko njih igra kolo. Na taj dan U Lici je Jurjevo Dan pastira kad se pale vatre i oko njih igra kolo. Na taj dan u vatru se bacaju stari obojci3 da bude što više gustog dima. (Dim u kršćanstvu u vatru se bacaju stari obojci3 da bude što više gustog dima. (Dim u kršćanstvu simbolizira prolaznost života i uzaludno traženje zemaljske slave.) Puca se preko simbolizira prolaznost života i uzaludno traženje zemaljske slave.) Puca se preko štale, a u sredinu štale bi se stavilo uže u obliku kruga. U krugu bi stajao gol muškarac štale, a u sredinu štale bi se stavilo uže u obliku kruga. U krugu bi stajao gol muškarac da prestraši viške.4 Vjerovalo se da uoči Jurjeva viške jaše na metli i odlaze na Klek, da prestraši viške.4 Vjerovalo se da uoči Jurjeva viške jaše na metli i odlaze na Klek, putem pjevajući: Ni o drvo, ni o kamen. Čobani žele da se viške razbiju pa pjevaju: I putem pjevajući: Ni o drvo, ni o kamen. Čobani žele da se viške razbiju pa pjevaju: I o drvo i o kamen, a djeca lupaju štapovima po kamenju i kantama vičući Ošini, ošini o drvo i o kamen, a djeca lupaju štapovima po kamenju i kantama vičući Ošini, ošini po viški, višketini (vidi, Dragić, 2007:369-390). po viški, višketini (vidi, Dragić, 2007:369-390). Vjerovalo se da će cijele godine biti lijen onaj koji ne ustane na Jurjevo i ne Vjerovalo se da će cijele godine biti lijen onaj koji ne ustane na Jurjevo i ne okiti kuću zelenilom. Također se vjerovalo da će ona djeca koja to jutro rano ustanu okiti kuću zelenilom. Također se vjerovalo da će ona djeca koja to jutro rano ustanu vidjeti sv. Juru na zelenom konju. Običaj je bio na taj dan prije izlaska sunca svetom vidjeti sv. Juru na zelenom konju. Običaj je bio na taj dan prije izlaska sunca svetom (kršćenom) vodom poškropiti5 kuće, štale, dvorišta, bašte i njive kako ne bi zmije (kršćenom) vodom poškropiti5 kuće, štale, dvorišta, bašte i njive kako ne bi zmije ujedale (Kajmaković, 1969/70:309). Kod mnogih je drevnih naroda zmija bila predmet ujedale (Kajmaković, 1969/70:309). Kod mnogih je drevnih naroda zmija bila predmet kulta, jer je ona izvor svih nevolja na svijetu pa je zbog toga treba umilostiviti. U kulta, jer je ona izvor svih nevolja na svijetu pa je zbog toga treba umilostiviti. U kršćanskoj je simbolici zmija poistovjećena sa sotonom (Badurina, 1990:592). kršćanskoj je simbolici zmija poistovjećena sa sotonom (Badurina, 1990:592). Jurjevske su obrede pratile narodne igre i pjesme u kojima su raznovrsni mitski, Jurjevske su obrede pratile narodne igre i pjesme u kojima su raznovrsni mitski, ljubavni i vjerski lirski motivi. Po svom postanku su poput ostalih obrednih pjesama ljubavni i vjerski lirski motivi. Po svom postanku su poput ostalih obrednih pjesama veoma stare, ali su do naših dana u sebi sačuvale mitske elemente. Tako su, primjerice, veoma stare, ali su do naših dana u sebi sačuvale mitske elemente. Tako su, primjerice, u sljedećoj širokobriješkoj pjesmi antropomorfirani sjajan Mjeseče i za njim zvijezda u sljedećoj širokobriješkoj pjesmi antropomorfirani sjajan Mjeseče i za njim zvijezda Danica: Danica: Isteče sjajan Mjeseče, Isteče sjajan Mjeseče, za njim je zvijezda Danica. za njim je zvijezda Danica. Mjesecu zvijezda govori: Mjesecu zvijezda govori: “Polako, ja sam mjeseče! “Polako, ja sam mjeseče! I ja ću s tobom za polje, I ja ću s tobom za polje,

3 Pleteni dio vunene obuće koji se obuvao na čarape. 3 Pleteni dio vunene obuće koji se obuvao na čarape. 4 Viške – vještice, coprnice, štrige, more, stuhe. 4 Viške – vještice, coprnice, štrige, more, stuhe. 5 Škropljenje je obred kojim se blagoslovljenom vodom prskaju osobe, stvari, domovi, štale, dvorišta, 5 Škropljenje je obred kojim se blagoslovljenom vodom prskaju osobe, stvari, domovi, štale, dvorišta, vrtovi i sl. s namjerom da se očiste i da se odagnaju demoni. Obred je drevnoga postanja i nalazi se u vrtovi i sl. s namjerom da se očiste i da se odagnaju demoni. Obred je drevnoga postanja i nalazi se u mnogim religijama (lustracija). U Katoličku crkvu uveden je u 15. stoljeću. mnogim religijama (lustracija). U Katoličku crkvu uveden je u 15. stoljeću.

49 49 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62

i ja ću hvatati volove, i ja ću hvatati volove, i ja ću orat dolove. i ja ću orat dolove. I ja ću sijat konoplje, I ja ću sijat konoplje, i ja ću plesat tenefe, i ja ću plesat tenefe, i ja ću vezat djevere. i ja ću vezat djevere. Ko ono leže kod kola, Ko ono leže kod kola, ka ono junci kod tora? ka ono junci kod tora? Što oni ne će u kolo? Što oni ne će u kolo? Danas je slavni Jurjevdan, Danas je slavni Jurjevdan, a oni leže cio dan. a oni leže cio dan. Anaforama: i ja ću s tobom za polje, / i ja ću hvatati volove, / i ja ću orat dolove. / Anaforama: i ja ću s tobom za polje, / i ja ću hvatati volove, / i ja ću orat dolove. / I ja ću sijat konoplje, / i ja ću plesat tenefe, / i ja ću vezat djevere / izriče se marljivost, I ja ću sijat konoplje, / i ja ću plesat tenefe, / i ja ću vezat djevere / izriče se marljivost, da bi se potom prekorile lijenčine koje leže kod kola kao junci kod tora. da bi se potom prekorile lijenčine koje leže kod kola kao junci kod tora. U okolici Karlovca na Dan sv. Jure, seoski su mladići pjevali po selu i gradu. Jedan U okolici Karlovca na Dan sv. Jure, seoski su mladići pjevali po selu i gradu. Jedan je visoko nosio mladu zelenu brezu okićenu maramom i šarenim papirima, dvojica su je visoko nosio mladu zelenu brezu okićenu maramom i šarenim papirima, dvojica su nosila kite brezovog granja, a Zeleni Jure je bio u košu ispletenom od vrbe i jagnjeda. nosila kite brezovog granja, a Zeleni Jure je bio u košu ispletenom od vrbe i jagnjeda. Sve su vrtlarice dobivale grančicu iz kite ili koša i stavljale ih među zelje, kelj ili Sve su vrtlarice dobivale grančicu iz kite ili koša i stavljale ih među zelje, kelj ili korabicu da im bolje rodi. korabicu da im bolje rodi. Djevojke koje su uoči Jurjeva i na Jurjevo išle po selima i varošima nazivane su Djevojke koje su uoči Jurjeva i na Jurjevo išle po selima i varošima nazivane su krisnice (Heffler, 1931:278-280). U sjeverozapadnom i središnjem dijelu Hrvatske, krisnice (Heffler, 1931:278-280). U sjeverozapadnom i središnjem dijelu Hrvatske, mladići koji su sudjelovali u jurjevskim ophodima zvali su se jurjaši, jurjevčani, a mladići koji su sudjelovali u jurjevskim ophodima zvali su se jurjaši, jurjevčani, a djevojke koje su bile sudionicama u tim ophodima nazivane su jurjašicama (Grgec, djevojke koje su bile sudionicama u tim ophodima nazivane su jurjašicama (Grgec, 1943:154). 1943:154). 1.2. FILIPOVČICE (LADARICE FILIPOVSKE) 1.2. FILIPOVČICE (LADARICE FILIPOVSKE) Blagdan je sv. Filipa i Jakova 3. svibnja. Sveti Filip povezuje se u izvještaju o Blagdan je sv. Filipa i Jakova 3. svibnja. Sveti Filip povezuje se u izvještaju o čudesnom umnažanju kruha. Po predaji je propovijedao evanđelje među Skitima i čudesnom umnažanju kruha. Po predaji je propovijedao evanđelje među Skitima i ondje je vidio kako narod štuje neku golemu zmiju. Križem je učinio da nestane zmija, ondje je vidio kako narod štuje neku golemu zmiju. Križem je učinio da nestane zmija, a iza nje je ostao strašan smrad od kojega su mnogi umirali među kojima i kraljev sin. a iza nje je ostao strašan smrad od kojega su mnogi umirali među kojima i kraljev sin. Filip je uz pomoć križa mladića oživio. Svećenici koji su štovali zmiju uhvatili su Filip je uz pomoć križa mladića oživio. Svećenici koji su štovali zmiju uhvatili su Filipa i pogubili ga. Filipa i pogubili ga. Jakov Stariji, apostol brat je svetoga Ivana i u bliskom je srodstvu s Isusom. Jakov Stariji, apostol brat je svetoga Ivana i u bliskom je srodstvu s Isusom. Po predaji, sveti Jakov je Španjolsku oslobodio od Maura i ondje postavio temelje Po predaji, sveti Jakov je Španjolsku oslobodio od Maura i ondje postavio temelje kršćanstvu. Po povratku u Judeju, odrubljena mu je glava. Zaštitnik je Španjolske kršćanstvu. Po povratku u Judeju, odrubljena mu je glava. Zaštitnik je Španjolske (Badurina, 1990: 292). (Badurina, 1990: 292). Uz taj blagdan vezuju se ophodi filipovčica koje zahvaljuju slavonskoj šumi jer Uz taj blagdan vezuju se ophodi filipovčica koje zahvaljuju slavonskoj šumi jer se svako proljeće ponovno zeleni i svojom ljepotom nadahnjuje: Blago tebi, zelena se svako proljeće ponovno zeleni i svojom ljepotom nadahnjuje: Blago tebi, zelena šumice! / Ti se mladiš svake godinice, / a ja sada i više nikada. 6 šumice! / Ti se mladiš svake godinice, / a ja sada i više nikada. 6

6 www.otok.hr (12. 05. 2012.) 6 www.otok.hr (12. 05. 2012.)

50 50 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62

Obredi su filipovčica slični jurjevskim proljetnim ophodima (Čubelić, 1990:76). Obredi su filipovčica slični jurjevskim proljetnim ophodima (Čubelić, 1990:76). Sljedeća dijaloška filipovska pjesma može se svrstati u ladarske – filipovske. U njoj Sljedeća dijaloška filipovska pjesma može se svrstati u ladarske – filipovske. U njoj filipovčice pitaju staru majku: Je li Filip doma? Stara majka odgovara da Filip nije filipovčice pitaju staru majku: Je li Filip doma? Stara majka odgovara da Filip nije doma, već je otišao u Vukovar kupovati crne čizme i maramicu svilenicu, crven pojas doma, već je otišao u Vukovar kupovati crne čizme i maramicu svilenicu, crven pojas sebi za pas. sebi za pas.

Filipovo, Jakobovo Filipovo, Jakobovo Ladole mile, oj Lado, oj! Ladole mile, oj Lado, oj! Filipova stara majko, Filipova stara majko, Ladole mile, oj Lado, oj! Ladole mile, oj Lado, oj! Jel’ Filip doma? Jel’ Filip doma? Ladole mile, oj Lado oj! Ladole mile, oj Lado oj! Nije doma draga dušo, Nije doma draga dušo, Ladole mile, oj Lado, oj! Ladole mile, oj Lado, oj! Otišo je u Ukovar, Otišo je u Ukovar, Ladole mile, Oj, Lado, oj! Ladole mile, Oj, Lado, oj! Kupovati crne čizme, Kupovati crne čizme, Ladole mile, oj Lado oj! Ladole mile, oj Lado oj! I maramu svilenicu, I maramu svilenicu, Ladole mile, oj Lado, oj! Ladole mile, oj Lado, oj! Crven pojas sebi za pas, Crven pojas sebi za pas, Ladole mile, oj Lado,oj!7 Ladole mile, oj Lado,oj!7

Ta je pjesma, kao i druge obredne pjesme, komponirana tako da njezini stihovi Ta je pjesma, kao i druge obredne pjesme, komponirana tako da njezini stihovi proizvode magijsku moć. Magijski je efekt postignut pripjevima Ladole mile, oj proizvode magijsku moć. Magijski je efekt postignut pripjevima Ladole mile, oj Lado, oj! kao i stilskim figurama: retoričkim pitanjima, asonancijama, aliteracijama, Lado, oj! kao i stilskim figurama: retoričkim pitanjima, asonancijama, aliteracijama, epitetima, metaforama i alegorijama. epitetima, metaforama i alegorijama. 1.3. LADARICE IVANJSKE (KRJESOVALJE, IVANČICE) 1.3. LADARICE IVANJSKE (KRJESOVALJE, IVANČICE) Sveti Ivan nosi naziv Krstitelj jer je u rijeci Jordanu krstio Isusa. Posljednji je Sveti Ivan nosi naziv Krstitelj jer je u rijeci Jordanu krstio Isusa. Posljednji je starozavjetni prorok. Sin je starozavjetnog svećenika Zaharija i Elizabete, rođakinje starozavjetni prorok. Sin je starozavjetnog svećenika Zaharija i Elizabete, rođakinje Bogorodičine. Uz blagdan rođenja svetoga Ivana Krstitelja (24. lipnja) vezuju se Bogorodičine. Uz blagdan rođenja svetoga Ivana Krstitelja (24. lipnja) vezuju se pretkršćanski kultni običaji paljenja krjesova (kresova, krisova) (Belaj, 1998:214). pretkršćanski kultni običaji paljenja krjesova (kresova, krisova) (Belaj, 1998:214). U Bosni i Hercegovini te u Dalmaciji, svitnjak je sinonim za krijes. U Tisnom na U Bosni i Hercegovini te u Dalmaciji, svitnjak je sinonim za krijes. U Tisnom na otoku Murteru 23. lipnja „uoči Ivanje žetvene” vršilo se paljenje kolede. Običaj otoku Murteru 23. lipnja „uoči Ivanje žetvene” vršilo se paljenje kolede. Običaj paljenja krjesova na taj dan bio je prisutan kod Rusa, Poljaka, Čeha, Slovaka i dr. (Ilić paljenja krjesova na taj dan bio je prisutan kod Rusa, Poljaka, Čeha, Slovaka i dr. (Ilić Oriovčanin, 1846:154). Neki etnolozi paljenje ivanjskih krjesova interpretiraju kao Oriovčanin, 1846:154). Neki etnolozi paljenje ivanjskih krjesova interpretiraju kao ostatak Sunčeva kulta (Čapo Žmegač, 1997:16-17). ostatak Sunčeva kulta (Čapo Žmegač, 1997:16-17).

7 U Vinkovcima 2006. god. Marku Kutarevcu kazala Ružica Petikić (rođ. 1941. god.). Rkp. FF ST 2006., S. 7 U Vinkovcima 2006. god. Marku Kutarevcu kazala Ružica Petikić (rođ. 1941. god.). Rkp. FF ST 2006., S.

51 51 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62

U nekim je hrvatskim krajevima, primjerice u Velikoj kod Slavonske Požege, bio U nekim je hrvatskim krajevima, primjerice u Velikoj kod Slavonske Požege, bio običaj da muškarci nekoliko dana prije Sv. Ivana pripreme baklje (lučevi), stave ih na običaj da muškarci nekoliko dana prije Sv. Ivana pripreme baklje (lučevi), stave ih na kuće te ih na večer uoči rođendana Svetoga Ivana Krstitelja upale. Ti su se mladići kuće te ih na večer uoči rođendana Svetoga Ivana Krstitelja upale. Ti su se mladići nazivali bakljari. Djevojke bi ubrale razno cvijeće od kojega bi isplele vijence te se nazivali bakljari. Djevojke bi ubrale razno cvijeće od kojega bi isplele vijence te se njima kitile u ivanjsko navečerje i sutradan kada idu u crkvu. Najznamenitiji je cvijet njima kitile u ivanjsko navečerje i sutradan kada idu u crkvu. Najznamenitiji je cvijet u ivanjskim vijencima bio paprat. Mladići su se s bakljama penjali po zidinama i u ivanjskim vijencima bio paprat. Mladići su se s bakljama penjali po zidinama i stijenama (Ilić Oriovčanin, 1846:158-162). stijenama (Ilić Oriovčanin, 1846:158-162). U živoj je narodnoj tradiciji sv. Ivan veliki zaštitnik vrela voda. Stara je hrvatska U živoj je narodnoj tradiciji sv. Ivan veliki zaštitnik vrela voda. Stara je hrvatska tradicija da se na izvorskoj vodi treba okupati prije izlaska sunca (Belaj, 1998:215). tradicija da se na izvorskoj vodi treba okupati prije izlaska sunca (Belaj, 1998:215). Kao i drugi obredi, i ivanjski su raznovrsni. Tako je, primjerice, seoski čuvar u Kao i drugi obredi, i ivanjski su raznovrsni. Tako je, primjerice, seoski čuvar u Brestu u Istri nekoliko dana prije Sv. Ivana obavještavao mladiće gdje ima suhih Brestu u Istri nekoliko dana prije Sv. Ivana obavještavao mladiće gdje ima suhih drva u šumi. Mladići bi ta drva sabrali i donijeli na kraj sela. S tim bi se drvima na drva u šumi. Mladići bi ta drva sabrali i donijeli na kraj sela. S tim bi se drvima na viliju (uoči) Sv. Ivana zapalio krijes oko kojeg bi se skupili djeca, djevojke, mladići viliju (uoči) Sv. Ivana zapalio krijes oko kojeg bi se skupili djeca, djevojke, mladići i stariji svijet. Oko krijesa bi se veselilo, kolo igralo, pištolji pucali, svirali mjehovi i stariji svijet. Oko krijesa bi se veselilo, kolo igralo, pištolji pucali, svirali mjehovi (dude). Buka, galama te pokatkad pucanje iz pištolja imali su u narodnoj percepciji (dude). Buka, galama te pokatkad pucanje iz pištolja imali su u narodnoj percepciji apotropejsku moć kojom su se tjerali demoni. apotropejsku moć kojom su se tjerali demoni. Stariji i djeca bi se veselili do pola noći, a poslije toga su odlazili kućama. Djevojke Stariji i djeca bi se veselili do pola noći, a poslije toga su odlazili kućama. Djevojke i mladići ostajali su kod krijesa do zore. Kad bi vatra jenjala, mladići su preskakali i mladići ostajali su kod krijesa do zore. Kad bi vatra jenjala, mladići su preskakali krijes „jedni ovamo, a drugi onamo”. Skakali su vjerujući da im preko ljeta buhe ne krijes „jedni ovamo, a drugi onamo”. Skakali su vjerujući da im preko ljeta buhe ne će gristi noge. Djevojke su jedna drugoj tri puta preko vatre bacale povezane rukoveti će gristi noge. Djevojke su jedna drugoj tri puta preko vatre bacale povezane rukoveti cvijeća. To se cvijeće na Sv. Ivana stavljalo na strehu i u rupice u zidu. Taj je obred cvijeća. To se cvijeće na Sv. Ivana stavljalo na strehu i u rupice u zidu. Taj je obred imao apotropejski karakter te se vjerovalo da će tako godina biti rodnija sijenom. imao apotropejski karakter te se vjerovalo da će tako godina biti rodnija sijenom. Seljaci su uoči Sv. Ivana po poljima palili male krjesove vjerujući da će tako Seljaci su uoči Sv. Ivana po poljima palili male krjesove vjerujući da će tako dozvati jaču sunčanu toplotu i da će im polje što bolje roditi. Te je običaje cijelu noć dozvati jaču sunčanu toplotu i da će im polje što bolje roditi. Te je običaje cijelu noć pratila zvonjava crkvenih zvona. U Istri su se krjesovi palili i na blagdane Sv. Petra i pratila zvonjava crkvenih zvona. U Istri su se krjesovi palili i na blagdane Sv. Petra i Pavla te Sv. Ćirila i Metoda. Tako je 1933. godine u ZZNŽO JS pisao Jakov Mikac i Pavla te Sv. Ćirila i Metoda. Tako je 1933. godine u ZZNŽO JS pisao Jakov Mikac i ustvrdio: „Kresovi su se u posljednje vrijeme prestali paliti” (Mikac, 1933:215-223). ustvrdio: „Kresovi su se u posljednje vrijeme prestali paliti” (Mikac, 1933:215-223). Krijesovalje (ladarice, ivančice) bile su djevojčice koje su u skupinama od četiri, a Krijesovalje (ladarice, ivančice) bile su djevojčice koje su u skupinama od četiri, a negdje od osam ovjenčane vijencima od cvijeća išle po selima i pred kućama izvodile negdje od osam ovjenčane vijencima od cvijeća išle po selima i pred kućama izvodile kolo i pjevale pjesme hvaleći gazdu i gazdaricu. Vijence su po završetku ophoda kolo i pjevale pjesme hvaleći gazdu i gazdaricu. Vijence su po završetku ophoda djevojke bacale u tekuću vodu vjerujući da će se udati onamo kuda vijenac otplovi. djevojke bacale u tekuću vodu vjerujući da će se udati onamo kuda vijenac otplovi. Na dan svetoga Ivana ladarice su okolici Koprivnice pjevale: Na dan svetoga Ivana ladarice su okolici Koprivnice pjevale: Podajte nam Ivaneka, Podajte nam Ivaneka, Oj lepa Lado, Lado, Lado! Oj lepa Lado, Lado, Lado! Znesemo ga na vulico, Znesemo ga na vulico, Na vulico pod lipico, Na vulico pod lipico, Kaj se bomo ž njem igrale, Kaj se bomo ž njem igrale, Po poteku, po praheku, Po poteku, po praheku, Znesemo ga na vulicu, Znesemo ga na vulicu,

52 52 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62

Na vulicu, pod lipicu, Na vulicu, pod lipicu, Pak mu bomo ruže brale, Pak mu bomo ruže brale, Sve na slavu Ivaneka! (Mlač, 1972:147) Sve na slavu Ivaneka! (Mlač, 1972:147) Djevojke koje su izvodile ivanjske ophode nazivane su još ladekarice, ladanjke, Djevojke koje su izvodile ivanjske ophode nazivane su još ladekarice, ladanjke, kresovaljke, krisnice (Belaj, 1998:215). kresovaljke, krisnice (Belaj, 1998:215). 1.4. LADARICE DODOLSKE 1.4. LADARICE DODOLSKE Dodolske pjesme su, također, nastale u prastarim mnogobožačkim vremenima. Dodolske pjesme su, također, nastale u prastarim mnogobožačkim vremenima. Pjevale su ih djevojke prekrivene zelenilom u vrijeme proljetnih i ljetnih suša. Pjevale su ih djevojke prekrivene zelenilom u vrijeme proljetnih i ljetnih suša. Vuk Stefanović Karadžić dodole objašnjava kao skupinu djevojaka koje za Vuk Stefanović Karadžić dodole objašnjava kao skupinu djevojaka koje za vrijeme suše idu „po selu od kuće do kuće, te pjevaju i slute da udari kiša. Jedna se vrijeme suše idu „po selu od kuće do kuće, te pjevaju i slute da udari kiša. Jedna se djevojka svuče do košulje sa svijem pa se onako gola uveže i obloži različnom travom djevojka svuče do košulje sa svijem pa se onako gola uveže i obloži različnom travom i cvijećem i tako da se nigdje ne vidi ni malo, a to se zove dodola (…)“. Pred kućom i cvijećem i tako da se nigdje ne vidi ni malo, a to se zove dodola (…)“. Pred kućom dodola igra sama, a druge djevojke iz te skupine stanu u red i pjevaju različite pjesme. dodola igra sama, a druge djevojke iz te skupine stanu u red i pjevaju različite pjesme. Potom domaćica ili netko drugi uzme pun kotao vode i izlije na dodolu koja se na to Potom domaćica ili netko drugi uzme pun kotao vode i izlije na dodolu koja se na to ne obazire nego i dalje igra (Karadžić, 1852:128). ne obazire nego i dalje igra (Karadžić, 1852:128). Slobodan Zečević (1973:125-126) navodi da se obred dodola izvodio i u Slobodan Zečević (1973:125-126) navodi da se obred dodola izvodio i u sedamdesetim godinama 20. stoljeća. Dodola je djevojčica i glavna je u skupini. U sedamdesetim godinama 20. stoljeća. Dodola je djevojčica i glavna je u skupini. U davnim je vremenima bila naga i uvijena u zelenilo. Morala je biti uzorna ponašanja davnim je vremenima bila naga i uvijena u zelenilo. Morala je biti uzorna ponašanja i seksualno čedna. U nekim je krajevima dodola bila siroče bez roditelja, a u nekim i seksualno čedna. U nekim je krajevima dodola bila siroče bez roditelja, a u nekim je bila posljednje dijete u majke – neporođena. Dok dodola igra, pjesmom je prate je bila posljednje dijete u majke – neporođena. Dok dodola igra, pjesmom je prate njezine pratilje. „Pred svakom kućom dodolu polijevaju vodom (…).“ njezine pratilje. „Pred svakom kućom dodolu polijevaju vodom (…).“ U Skopskoj Kotlini dodolski su ophodi bili u četvrtak po Uskrsu. Četvrtak je U Skopskoj Kotlini dodolski su ophodi bili u četvrtak po Uskrsu. Četvrtak je dan Peruna, vrhovnog slavenskog boga koji je slavljen i kao bog groma i kiše. Iz tih dan Peruna, vrhovnog slavenskog boga koji je slavljen i kao bog groma i kiše. Iz tih razloga u Mačvi od Velikoga Četvrtka do Spasovdana u sve četvrtke nitko nije smio razloga u Mačvi od Velikoga Četvrtka do Spasovdana u sve četvrtke nitko nije smio orati, kopati, tkati, prati, tjerati kola (Zečević, 1973: 125-126). orati, kopati, tkati, prati, tjerati kola (Zečević, 1973: 125-126). Bratoljub Klaić u svome Rječniku ne navodi dodole, a u Rječniku hrvatskoga Bratoljub Klaić u svome Rječniku ne navodi dodole, a u Rječniku hrvatskoga jezika (Šonje, 2000:194) dodole se objašnjavaju narodnim običajem magijskog jezika (Šonje, 2000:194) dodole se objašnjavaju narodnim običajem magijskog prizivanja kiše u doba suše te mladićima i djevojkama koji okićeni cvijećem i prizivanja kiše u doba suše te mladićima i djevojkama koji okićeni cvijećem i zelenilom sudjeluju u obrednoj pjesmi zazivanja kiše. zelenilom sudjeluju u obrednoj pjesmi zazivanja kiše. Matej Sova navodi da bi u Dalmaciji za vrijeme sušnih dana momci okićeni Matej Sova navodi da bi u Dalmaciji za vrijeme sušnih dana momci okićeni zelenim granama i cvijećem išli od kuće do kuće pjevajući i plešući. Momci su se zelenim granama i cvijećem išli od kuće do kuće pjevajući i plešući. Momci su se nazivali prporuše, a njihov kolovođa prpac (Sova, 1955:43). nazivali prporuše, a njihov kolovođa prpac (Sova, 1955:43). Djevojke su skladno poigravale pjevajući pjesme, a ukućani su ih polijevali vodom Djevojke su skladno poigravale pjevajući pjesme, a ukućani su ih polijevali vodom vjerujući da će im se božanstvo smilovati i podariti kišu kako bi ljetina bila dobra. vjerujući da će im se božanstvo smilovati i podariti kišu kako bi ljetina bila dobra. Neke od tih pjesama imaju šaljiv karakter. Neke od tih pjesama imaju šaljiv karakter. Kultni su kiša i zelenilo u tim obredima. U Somaliji i nekim drugim zemljama Kultni su kiša i zelenilo u tim obredima. U Somaliji i nekim drugim zemljama sačuvao se obred u kojem za vrijeme suše najljepše djevojke gole gledajući prema sačuvao se obred u kojem za vrijeme suše najljepše djevojke gole gledajući prema nebu pjevaju magijske pjesme kako bi kiša udarila. nebu pjevaju magijske pjesme kako bi kiša udarila.

53 53 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62

Starozavjetna je Ilijina kiša koja je u zemlji kralja Ahaba pala po zagovoru proroka Starozavjetna je Ilijina kiša koja je u zemlji kralja Ahaba pala po zagovoru proroka Ilije nakon tri godine suše u kojoj su istrijebljeni Baalovi svećenici. Ilije nakon tri godine suše u kojoj su istrijebljeni Baalovi svećenici. U Slavoniji i Hrvatskom zagorju ladarice su se molile višnjem Bogu da udari U Slavoniji i Hrvatskom zagorju ladarice su se molile višnjem Bogu da udari rodna kiša i porosi polja i travicu i da se ugoje stada: rodna kiša i porosi polja i travicu i da se ugoje stada:

Molimo se, Lado! Molimo se, Lado! Molimo se višnjem Bogu, Molimo se višnjem Bogu, Oj Lado, oj! Oj Lado, oj! Da popuhne tihi vjetar, Da popuhne tihi vjetar, Da udari rodna kiša, Da udari rodna kiša, Oj Lado, oj! Oj Lado, oj! Da porosi naša polja Da porosi naša polja I travicu mekušicu, I travicu mekušicu, Oj Lado, oj! Oj Lado, oj! Da nam stada, Lado, Da nam stada, Lado, Ugoje se naša stada. Ugoje se naša stada. Oj Lado, oj! Oj Lado, oj! (Mlač, 1972: 142) (Mlač, 1972: 142)

Prastari običaj dodola zadržao se u Đakovštini, napose u Potnjanima i Gorjanima, Prastari običaj dodola zadržao se u Đakovštini, napose u Potnjanima i Gorjanima, do Drugog svjetskog rata. U Potnjanima je bilo jedno naselje Roma i oni su ostali do Drugog svjetskog rata. U Potnjanima je bilo jedno naselje Roma i oni su ostali posljednji koji su taj ophod održavali. Dodole ili dojdole (oba izraza se jednako posljednji koji su taj ophod održavali. Dodole ili dojdole (oba izraza se jednako koriste) je grupa mlađih djevojaka (od 14 – 15 god.) i poneki dječak koji za velikih suša koriste) je grupa mlađih djevojaka (od 14 – 15 god.) i poneki dječak koji za velikih suša obilazili selo i u kući pjevali dodolske pjesme, zazivajući kišu i spas uroda. Obično obilazili selo i u kući pjevali dodolske pjesme, zazivajući kišu i spas uroda. Obično je bilo 6 – 10 djevojaka i 2 – 3 dječaka. Dva dječaka su „prosjaci“, oni nose košaru u je bilo 6 – 10 djevojaka i 2 – 3 dječaka. Dva dječaka su „prosjaci“, oni nose košaru u koju im domaćin nakon otpjevane pjesme stavlja darove (jaja, jabuke, slaninu i što se koju im domaćin nakon otpjevane pjesme stavlja darove (jaja, jabuke, slaninu i što se već nađe, ponekad i novac). Treći dječak obično bude doda ili dodola. Njega obaviju već nađe, ponekad i novac). Treći dječak obično bude doda ili dodola. Njega obaviju zelenilom od glave do pete u granje, najčešće abdovine i bazge. Taj zeleni oklop je zelenilom od glave do pete u granje, najčešće abdovine i bazge. Taj zeleni oklop je u obliku stošca pa bi ga vodile dvije manje djevojčice. Djevojke su bile obučene u u obliku stošca pa bi ga vodile dvije manje djevojčice. Djevojke su bile obučene u rubine, bosonoge i raspletene kose. Oko glave imale su grube vijence od zelenila rubine, bosonoge i raspletene kose. Oko glave imale su grube vijence od zelenila koji su pravili hlad glavi na uzavrelom suncu te oko pasa granje koje visi do zemlje koji su pravili hlad glavi na uzavrelom suncu te oko pasa granje koje visi do zemlje (adbovina, bazga, vrba i dr.). (adbovina, bazga, vrba i dr.). Putem galame, sviraju u trube i svirale ili škrebeću kako bi ih domaćini čuli i Putem galame, sviraju u trube i svirale ili škrebeću kako bi ih domaćini čuli i dočekali ih. Kada uđu u dvorište, pozdrave tradicionalnim katoličkim pozdravom dočekali ih. Kada uđu u dvorište, pozdrave tradicionalnim katoličkim pozdravom „Faljen Isus“ i počinju pjevati. Domaćin ili domaćica poliju vodom dodu, a ovaj se „Faljen Isus“ i počinju pjevati. Domaćin ili domaćica poliju vodom dodu, a ovaj se na riječi iz pjesme „Ajd poigraj dodole“, vrti, otresa vodu i imitira kišu. Nakon što im na riječi iz pjesme „Ajd poigraj dodole“, vrti, otresa vodu i imitira kišu. Nakon što im domaćin stavi dar u košaru odlaze u drugu kuću. domaćin stavi dar u košaru odlaze u drugu kuću.

54 54 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62

Među pjesmama koje su se izvodile je i sljedeća: Među pjesmama koje su se izvodile je i sljedeća:

Naša doda moli Boga (Od, dodo le, moj božole!) Naša doda moli Boga (Od, dodo le, moj božole!) da porosi rosna kiša (Oj, dodole, moj božole!) da porosi rosna kiša (Oj, dodole, moj božole!) da pokvasi naša polja (Oj dodole, moj božole!) da pokvasi naša polja (Oj dodole, moj božole!) da urode, da prerode. (Oj dodole, moj božole!) 8 da urode, da prerode. (Oj dodole, moj božole!) 8

2. KRALJICE LJELJE 2. KRALJICE LJELJE Kraljičke pjesme izvodile su djevojke o Duhovima (Dovima).9 Tim pomičnim Kraljičke pjesme izvodile su djevojke o Duhovima (Dovima).9 Tim pomičnim blagdanom koji je pedeset dana nakon Uskrsa, završavaju se uskršnji blagdani. Na blagdanom koji je pedeset dana nakon Uskrsa, završavaju se uskršnji blagdani. Na taj su dan svi Isusovi učenici bili zajedno. S neba je poput silnoga vjetra nastao šum i taj su dan svi Isusovi učenici bili zajedno. S neba je poput silnoga vjetra nastao šum i napunio svu kuću u kojoj su apostoli sjedili. Pokazali su se razdijeljeni jezici kao od napunio svu kuću u kojoj su apostoli sjedili. Pokazali su se razdijeljeni jezici kao od vatre i na svaki od njih sjeo je po jedan apostol. Napunili su se Duha Svetoga i počeli vatre i na svaki od njih sjeo je po jedan apostol. Napunili su se Duha Svetoga i počeli govoriti tuđim jezicima „kako im je Duh Sveti davao govoriti“. Budući su Židovi govoriti tuđim jezicima „kako im je Duh Sveti davao govoriti“. Budući su Židovi toga dana obilježavali Pedesetnicu, u Jeruzalemu je bilo mnoštvo naroda različitih toga dana obilježavali Pedesetnicu, u Jeruzalemu je bilo mnoštvo naroda različitih narodnosti. Mnoštvo je bilo zbunjeno kada su čuli apostole kako govore njihovim narodnosti. Mnoštvo je bilo zbunjeno kada su čuli apostole kako govore njihovim jezicima. Neki su se podrugivali govoreći da su se apostoli ponapijali. Petar je među jezicima. Neki su se podrugivali govoreći da su se apostoli ponapijali. Petar je među apostolima ustao i rekao da se ispunilo obećanje proroka Joela: „Izlit ću duha svojega apostolima ustao i rekao da se ispunilo obećanje proroka Joela: „Izlit ću duha svojega na svako tijelo“. Petar je rekao Izraelcima da je Isusa, kojega su oni razapeli, Bog na svako tijelo“. Petar je rekao Izraelcima da je Isusa, kojega su oni razapeli, Bog oživio od mrtvih i uzdignuo na nebesa gdje je primio Duha Svetoga i izlio ga, „kao oživio od mrtvih i uzdignuo na nebesa gdje je primio Duha Svetoga i izlio ga, „kao što svi vi vidite i čujete (…).“ Zbunjeno je mnoštvo pitalo što im je činiti, a Petar im što svi vi vidite i čujete (…).“ Zbunjeno je mnoštvo pitalo što im je činiti, a Petar im je rekao da čine pokoru i pokrste se jer će tako primiti Duha Svetoga i spasiti se. Tada je rekao da čine pokoru i pokrste se jer će tako primiti Duha Svetoga i spasiti se. Tada ih se tri tisuće pokrstilo i to je bio rođendan Kristove Crkve (Oberški, 2005: 206-207). ih se tri tisuće pokrstilo i to je bio rođendan Kristove Crkve (Oberški, 2005: 206-207). Kraljički ophodi izvodili su Hrvati u Slavoniji, Srbi u Dalju (Slavonija) te Hrvati Kraljički ophodi izvodili su Hrvati u Slavoniji, Srbi u Dalju (Slavonija) te Hrvati izvan Hrvatske – u Vojvodini i Mađarskoj. Slične običaje imaju i drugi europski izvan Hrvatske – u Vojvodini i Mađarskoj. Slične običaje imaju i drugi europski slavenski i neslavenski narodi (Vitez, 2006: 23-51). Kraljice ljelje nazivaju se i slavenski i neslavenski narodi (Vitez, 2006: 23-51). Kraljice ljelje nazivaju se i rusaljkama. To je slavenski naziv za vodene vile.10 Po nekim drevnim predajama, rano rusaljkama. To je slavenski naziv za vodene vile.10 Po nekim drevnim predajama, rano

8 Vidi: Josip Vinkešević, 40. Đakovački vezovi, Jubilarna revija br. 36, Godina XXXVII., Gradsko 8 Vidi: Josip Vinkešević, 40. Đakovački vezovi, Jubilarna revija br. 36, Godina XXXVII., Gradsko poglavarstvo Grada Đakova. poglavarstvo Grada Đakova. 9 Na taj je dan Isus Krist svojim učenicima podario Duha Svetoga i tako im dao moć govora na više jezika 9 Na taj je dan Isus Krist svojim učenicima podario Duha Svetoga i tako im dao moć govora na više jezika kako bi mogli po svijetu propovijedati Kristovu vjeru. Duh Sveti je u središtu kršćanskoga postojanja. Po kako bi mogli po svijetu propovijedati Kristovu vjeru. Duh Sveti je u središtu kršćanskoga postojanja. Po Ivanovu evanđelju „Duh je onaj koji oživljuje, a tijelo ne koristi ništa“ (Ivan, 6, 63). Po Duhu Uskrsloga Ivanovu evanđelju „Duh je onaj koji oživljuje, a tijelo ne koristi ništa“ (Ivan, 6, 63). Po Duhu Uskrsloga Gospodina „vjernici postaju jedno tijelo, jedan Duh u Kristu“ (Suvremena katolička enciklopedija, A – E, Gospodina „vjernici postaju jedno tijelo, jedan Duh u Kristu“ (Suvremena katolička enciklopedija, A – E, priredili Michael Glazier i Monika K. Helwing, Split, Slobodna Dalmacija, 2005., str. 244.-245.). priredili Michael Glazier i Monika K. Helwing, Split, Slobodna Dalmacija, 2005., str. 244.-245.). 10 Vile u VI. st. spominje bizantski pisac Prokopije iz Cezareje. Vile se spominju i u Zlatnoj legendi Ivana 10 Vile u VI. st. spominje bizantski pisac Prokopije iz Cezareje. Vile se spominju i u Zlatnoj legendi Ivana Zlatoustog s početka XII. st. (Kulišić, 1979:139). Pomagale su junacima i samo noću dolazile u sela. Priča Zlatoustog s početka XII. st. (Kulišić, 1979:139). Pomagale su junacima i samo noću dolazile u sela. Priča se da su zavodile mladiće javljajući im se u snu. Jedni pripovijedaju da su ih vile izliječile, drugi da su se da su zavodile mladiće javljajući im se u snu. Jedni pripovijedaju da su ih vile izliječile, drugi da su siromašnim djevojkama pomagale brže istkati ruho za udaju, treći da su pomagale nejakim pastirima, siromašnim djevojkama pomagale brže istkati ruho za udaju, treći da su pomagale nejakim pastirima, četvrti da su mlade prenijele preko jezera u planinu, a stare pred crkvu itd. Činile su zlo jedino ako bi im četvrti da su mlade prenijele preko jezera u planinu, a stare pred crkvu itd. Činile su zlo jedino ako bi im se tko zamjerio izdavši tajnu da im je jedna noga magareća, konjska ili kozja. U narodnoj percepciji vile su se tko zamjerio izdavši tajnu da im je jedna noga magareća, konjska ili kozja. U narodnoj percepciji vile su bajkovite ljepotice, gotovo uvijek u dugim bijelim, rjeđe plavim haljinama, dugih zlatnožutih počešljanih bajkovite ljepotice, gotovo uvijek u dugim bijelim, rjeđe plavim haljinama, dugih zlatnožutih počešljanih kosa, s modrim ili zelenim očima i imaju nadnaravnu moć. kosa, s modrim ili zelenim očima i imaju nadnaravnu moć.

55 55 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62 preminule djevojke i žene pretvarale su se u vodene vile – rusaljke. Neki antropolozi preminule djevojke i žene pretvarale su se u vodene vile – rusaljke. Neki antropolozi smatraju da su u narodnoj mitologiji rusaljke nasljednice vila.11 U južnoj Dalmaciji smatraju da su u narodnoj mitologiji rusaljke nasljednice vila.11 U južnoj Dalmaciji Duhovi se nazivaju Rusalije. Slovenci taj blagdan nazivaju Risale, a risalčak, risalček, Duhovi se nazivaju Rusalije. Slovenci taj blagdan nazivaju Risale, a risalčak, risalček, risaliček slovenski je naziv za svibanj. Kod Rusa su, također, rusalije vezane uz risaliček slovenski je naziv za svibanj. Kod Rusa su, također, rusalije vezane uz Duhove. Ukrajinci i Bjelorusi duhovsku nedjelju nazivaju rusalnom nedjeljom. Kod Duhove. Ukrajinci i Bjelorusi duhovsku nedjelju nazivaju rusalnom nedjeljom. Kod Čeha se taj praznik zvao Rusadle. U Bugarskoj su se obredni igrači nazivali Rusalije, Čeha se taj praznik zvao Rusadle. U Bugarskoj su se obredni igrači nazivali Rusalije, a mjesec lipanj nazivan je rusalski mjesec. U Rumunjskoj je narodni naziv za Duhove a mjesec lipanj nazivan je rusalski mjesec. U Rumunjskoj je narodni naziv za Duhove bio Rusali. U Makedoniji su se Duhovi nazivali Rusale (Zečević, 1973:99-100). bio Rusali. U Makedoniji su se Duhovi nazivali Rusale (Zečević, 1973:99-100). Obično je kraljica bilo osam do deset, ali je bivalo i manje i više od toga. Dijelile Obično je kraljica bilo osam do deset, ali je bivalo i manje i više od toga. Dijelile su se u dvije skupine. Glavni su skup činile one djevojke koje su na glavama imale su se u dvije skupine. Glavni su skup činile one djevojke koje su na glavama imale muške šešire okićene čapljinim ili paunovim perima te cvijećem, najčešće – smiljem muške šešire okićene čapljinim ili paunovim perima te cvijećem, najčešće – smiljem i koviljem. U toj su skupini posebice bile urešene jedna ili dvije djevojke koje su i koviljem. U toj su skupini posebice bile urešene jedna ili dvije djevojke koje su bile prvakinje. Na njihovim je klobucima sprijeda bilo ogledalo, a straga nekoliko bile prvakinje. Na njihovim je klobucima sprijeda bilo ogledalo, a straga nekoliko obješenih šarenih vrpca. U rukama im je bio stari pravi ili drveni mač o kojem su bili obješenih šarenih vrpca. U rukama im je bio stari pravi ili drveni mač o kojem su bili obješeni šareni trakovi ili su bili zabodeni u jabuku, naranču ili limun. obješeni šareni trakovi ili su bili zabodeni u jabuku, naranču ili limun. Među djevojkama se isticala kraljica ili kralj. U družbi su često bili i kralj i kraljica Među djevojkama se isticala kraljica ili kralj. U družbi su često bili i kralj i kraljica koja se još zvala mlada i imala je koprenu na glavi. Jedna ili dvije djevojke bile su koja se još zvala mlada i imala je koprenu na glavi. Jedna ili dvije djevojke bile su barjaktar(i), a one su na štapu nosile šaren barjak. Polovicom 19. st. u Slavoniji jedna barjaktar(i), a one su na štapu nosile šaren barjak. Polovicom 19. st. u Slavoniji jedna je djevojka bila barjaktar, a druga dvorkinja (služavka) kraljičina (Ilić Oriovčanin, je djevojka bila barjaktar, a druga dvorkinja (služavka) kraljičina (Ilić Oriovčanin, 1846:145-146). U družbi su bili i diver i mlada koja je na glavi imala koprenu i 1846:145-146). U družbi su bili i diver i mlada koja je na glavi imala koprenu i vijenac, a razlikovala se od kraljice – mlade. vijenac, a razlikovala se od kraljice – mlade. Cijela se skupina ponegdje dijeli na kraljeve i kraljice, a jedna ili dvije su im Cijela se skupina ponegdje dijeli na kraljeve i kraljice, a jedna ili dvije su im prvaci i one s krunama na glavi. Među kraljicama su i djevojke, ali i mladići – sabirači prvaci i one s krunama na glavi. Među kraljicama su i djevojke, ali i mladići – sabirači darova prosjaci, torbonoše, sirgonja, kajmačar i sl. darova prosjaci, torbonoše, sirgonja, kajmačar i sl. Kada bi kraljice došle pred kuću dvorkinja postavi stolac na koji kraljica sjedne. Kada bi kraljice došle pred kuću dvorkinja postavi stolac na koji kraljica sjedne. Iza kraljice stane dvorkinja, a iza njih u obliku srpa kraljice – ljelje izvode pjesme uz Iza kraljice stane dvorkinja, a iza njih u obliku srpa kraljice – ljelje izvode pjesme uz pratnju gajdaša ili tamburaša (Gavazzi, 1991:72-74; Lozica, 2002:195-196). pratnju gajdaša ili tamburaša (Gavazzi, 1991:72-74; Lozica, 2002:195-196). Uz blagdan Duhova u požeškom kraju vezuje se ophod dolazio je jedan ophod Uz blagdan Duhova u požeškom kraju vezuje se ophod dolazio je jedan ophod kraljica ili ljelja. On nije vezan uz crkvene obrede, već je imao svrhu upoznavanja kraljica ili ljelja. On nije vezan uz crkvene obrede, već je imao svrhu upoznavanja sela s mladim udavačama koje su se pojavljivale svečano obučene s cvjetnom kapom sela s mladim udavačama koje su se pojavljivale svečano obučene s cvjetnom kapom i sabljom u ruci kao kraljevi i s vijencem u kosi kao kraljice. U svakoj kući otpjevale i sabljom u ruci kao kraljevi i s vijencem u kosi kao kraljice. U svakoj kući otpjevale bi odgovarajuću pjesmu s pripjevom ljeljo i otplesale obrednu igru uz pratnju nekad bi odgovarajuću pjesmu s pripjevom ljeljo i otplesale obrednu igru uz pratnju nekad jednog, a danas i više svirača (tamburaša) za što bi ih domaćini počastili i darovali.12 jednog, a danas i više svirača (tamburaša) za što bi ih domaćini počastili i darovali.12 Ti ophodi, dakle, imaju i svoju praktičnu životnu funkciju jer su mlade kraljice idući Ti ophodi, dakle, imaju i svoju praktičnu životnu funkciju jer su mlade kraljice idući od kuće do kuće mogle vidjeti buduće mladiće pa i svekra i svekrvu. od kuće do kuće mogle vidjeti buduće mladiće pa i svekra i svekrvu.

11 Spasoje Vasiljev, Slavenska mitologija, Srbobran 1928. http://www.rastko.org.yu/antropologija/svasiljev- 11 Spasoje Vasiljev, Slavenska mitologija, Srbobran 1928. http://www.rastko.org.yu/antropologija/svasiljev- mitologija.html#_Toc530384684 (12. 05. 2012.) mitologija.html#_Toc530384684 (12. 05. 2012.) 12 Ivani Đimoti 2008. godine kazala je Helena Zima, rođ. 1943. u Kutjevu. Rkp. FF MO, 2008, Z. 12 Ivani Đimoti 2008. godine kazala je Helena Zima, rođ. 1943. u Kutjevu. Rkp. FF MO, 2008, Z.

56 56 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62

2.1. BUNJEVAČKE LJELJE 2.1. BUNJEVAČKE LJELJE U bunjevačkih13 Hrvata kraljički su ophodi trajali najčešće prvi i drugi dan, a U bunjevačkih13 Hrvata kraljički su ophodi trajali najčešće prvi i drugi dan, a ponekad i treći dan Duhova. Kraljice u Subotici nisu nosile barjake ni mačeve. Išle ponekad i treći dan Duhova. Kraljice u Subotici nisu nosile barjake ni mačeve. Išle su u paru po ustaljenom rasporedu: pridnjaci, sabljari, diver s kraljicom (koja je bila su u paru po ustaljenom rasporedu: pridnjaci, sabljari, diver s kraljicom (koja je bila najmlađa od svih sudionica), a posljednji su par bili ban i banica. Putem su pjevale, najmlađa od svih sudionica), a posljednji su par bili ban i banica. Putem su pjevale, „a na pripjev Ljeljo bi zastale, odigle se petama od zemlje i naklonile se“. To je davalo „a na pripjev Ljeljo bi zastale, odigle se petama od zemlje i naklonile se“. To je davalo dojam da stalno pocupkuju, a đerdani su im lupkali o zrcala i proizvodili potmuo zvuk. dojam da stalno pocupkuju, a đerdani su im lupkali o zrcala i proizvodili potmuo zvuk. Domaćice su bile počašćene posjetima kraljica te su ih darivale jajima, šunkom te Domaćice su bile počašćene posjetima kraljica te su ih darivale jajima, šunkom te novcima. Vjerovala se da će gadna nevolja stići onaj dom u kojem se ne bi primile i novcima. Vjerovala se da će gadna nevolja stići onaj dom u kojem se ne bi primile i darovale kraljice. darovale kraljice. Vjerovalo se da proljeće ili ljeto nastaje kad kraljica pobijedi. (Po tome je nastanak Vjerovalo se da proljeće ili ljeto nastaje kad kraljica pobijedi. (Po tome je nastanak proljeća ili ljeta ovisio jesu li Duhovi početkom svibnja ili u lipnju.) Kraljice su proljeća ili ljeta ovisio jesu li Duhovi početkom svibnja ili u lipnju.) Kraljice su izvodile obred tako da kraljica sjedi, a ostale oko nje bosonoge i raspletenih kosa izvodile obred tako da kraljica sjedi, a ostale oko nje bosonoge i raspletenih kosa igraju. Vjerovalo se da bosonoge kraljice svoju plodnost prenose na zemlju, a što igraju. Vjerovalo se da bosonoge kraljice svoju plodnost prenose na zemlju, a što tome obredu daje panspermijski karakter. Također se vjerovalo da bi upletena kosa tome obredu daje panspermijski karakter. Također se vjerovalo da bi upletena kosa usporavala ili čak zaustavila vegetaciju. usporavala ili čak zaustavila vegetaciju. Kraljice su vesele pjesme pjevale u skupinama dvije po dvije okrenute jedna Kraljice su vesele pjesme pjevale u skupinama dvije po dvije okrenute jedna prema drugoj, lagano pocupkujući, a na pripjev ljeljo odignu se petama od zemlje i prema drugoj, lagano pocupkujući, a na pripjev ljeljo odignu se petama od zemlje i lagano poklone. Žalosne su pjesme kraljice pjevale okrenute jedna prema drugoj, ali lagano poklone. Žalosne su pjesme kraljice pjevale okrenute jedna prema drugoj, ali na pripjev ljeljo ne bi pocupkivale nego bi se lagano njihale. na pripjev ljeljo ne bi pocupkivale nego bi se lagano njihale. 2.2. LJELJE U ĐAKOVŠTINI 2.2. LJELJE U ĐAKOVŠTINI U Đakovštini je najpoznatiji najpoznatiji običaj - Ljelja na Duhove. Taj običaj U Đakovštini je najpoznatiji najpoznatiji običaj - Ljelja na Duhove. Taj običaj posebno se njeguje u selu Gorjani. Taj običaj u Gorjanima bio je prekinut između posebno se njeguje u selu Gorjani. Taj običaj u Gorjanima bio je prekinut između 1956. i 2005. godine. 1956. i 2005. godine. Mlade djevojke izaberu među sebe jedne za kraljeve, a druge za kraljice. Mlade djevojke izaberu među sebe jedne za kraljeve, a druge za kraljice. Kraljice oblače svečane ženske nošnje, a kraljevi na glave stavljaju muške šešire Kraljice oblače svečane ženske nošnje, a kraljevi na glave stavljaju muške šešire koje ukrašavaju cvijećem, ogledalcima i trakama, a u rukama nose sablju. S njima koje ukrašavaju cvijećem, ogledalcima i trakama, a u rukama nose sablju. S njima u pohode ide i nekoliko seoskih momaka (nazivaju ih prosjacima) s košarama. Oni u pohode ide i nekoliko seoskih momaka (nazivaju ih prosjacima) s košarama. Oni skupljaju darove kojima seljani darivaju ljelje. Ljelje prolazeći selom pjevaju: skupljaju darove kojima seljani darivaju ljelje. Ljelje prolazeći selom pjevaju: Mi idemo ljeljo, mi idemo kralju ljeljo, Mi idemo ljeljo, mi idemo kralju ljeljo, Od dvora do dvora, do dvora do dvora ljeljo... Od dvora do dvora, do dvora do dvora ljeljo... ili ili Ej, kitim kapu, spremam se u ljelje, Ej, kitim kapu, spremam se u ljelje, Jer ja volim veliko veselje! 14 Jer ja volim veliko veselje! 14

13 Bunjevci su 1687. g. od osmanskoga terora masovno pobjegli s područja Bune kod Mostara i nastanili 13 Bunjevci su 1687. g. od osmanskoga terora masovno pobjegli s područja Bune kod Mostara i nastanili današnje krajeve. Od 2007. god. taj egzodus obilježavaju dolazeći u mjesta odakle su morali pobjeći. današnje krajeve. Od 2007. god. taj egzodus obilježavaju dolazeći u mjesta odakle su morali pobjeći. 14 O običajima ljelja Zdravki Vranješ govorila je 2008. godine Dubravka Vugrinović iz Đakova, rođena 14 O običajima ljelja Zdravki Vranješ govorila je 2008. godine Dubravka Vugrinović iz Đakova, rođena Mihaljević, 1964. god. Sa suprugom Zvonkom, vlasnica je prve privatne turističke agencije u bivšoj državi Mihaljević, 1964. god. Sa suprugom Zvonkom, vlasnica je prve privatne turističke agencije u bivšoj državi

57 57 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62

U običaju ljelja pjevalo se različito, a zavisilo je o tome ulazi li se u djevojačku ili U običaju ljelja pjevalo se različito, a zavisilo je o tome ulazi li se u djevojačku ili momačku kuću ili pak snašinu itd. Na odlasku se također pjevalo prikladne stihove. momačku kuću ili pak snašinu itd. Na odlasku se također pjevalo prikladne stihove. Nakon završnog obreda i kola, domaćin prisutne dariva kolačima, jajima, mesom, Nakon završnog obreda i kola, domaćin prisutne dariva kolačima, jajima, mesom, slaninom i novcima. Od sakupljenih darova ljelje u jednoj djevojačkoj kući priređuju slaninom i novcima. Od sakupljenih darova ljelje u jednoj djevojačkoj kući priređuju večeru i pozivaju svoje momke. Poslije svi zajedno plešu kolo. Prema istaknutoj večeru i pozivaju svoje momke. Poslije svi zajedno plešu kolo. Prema istaknutoj etnologinji Zdenki Lechner, običaj djevojačkih pohoda za katolički blagdan Duhove etnologinji Zdenki Lechner, običaj djevojačkih pohoda za katolički blagdan Duhove (koji se slavi šestu nedjelju, odnosno 50. dan poslije Uskrsa) zabilježen je u Hrvatskoj (koji se slavi šestu nedjelju, odnosno 50. dan poslije Uskrsa) zabilježen je u Hrvatskoj na području Slavonije, Srijema i Baranje. Podatci iz literature potvrđuju kako se običaj na području Slavonije, Srijema i Baranje. Podatci iz literature potvrđuju kako se običaj održavao u Đakovštini u nekoliko sela, tijekom 19. i 20. st. Ophodi djevojaka po održavao u Đakovštini u nekoliko sela, tijekom 19. i 20. st. Ophodi djevojaka po kućama u Selcima prestali su se održavati sve do 2005. god., kada je običaj obnovljen kućama u Selcima prestali su se održavati sve do 2005. god., kada je običaj obnovljen i ponovno predstavljen seoskoj zajednici, što je prema riječima organizatora – „selo i ponovno predstavljen seoskoj zajednici, što je prema riječima organizatora – „selo diglo na noge“. Želja za obnovom zaboravljenoga običaja javila se spontano i to već diglo na noge“. Želja za obnovom zaboravljenoga običaja javila se spontano i to već krajem osamdesetih godina 20. stoljeća, a ponajviše iz razloga što je „narod počeo krajem osamdesetih godina 20. stoljeća, a ponajviše iz razloga što je „narod počeo umirati“, kako ističe Vlado Matoković, koji je zvučno i pismeno zabilježio običaj. umirati“, kako ističe Vlado Matoković, koji je zvučno i pismeno zabilježio običaj. Prema tim snimkama, djevojke se uče ovome ophodu kojega nekolicina starijih žena Prema tim snimkama, djevojke se uče ovome ophodu kojega nekolicina starijih žena pamti da se održavao „od zamanda“ (‘oduvijek’). Iako su revitalizaciji događaja pamti da se održavao „od zamanda“ (‘oduvijek’). Iako su revitalizaciji događaja pomogli svi mještani Selaca, najviše podataka Matoković je dobio od svoje bake pomogli svi mještani Selaca, najviše podataka Matoković je dobio od svoje bake Anice Brataljenović (rođene Macokatić 1915. god., po kući Tomina), koja je i sama Anice Brataljenović (rođene Macokatić 1915. god., po kući Tomina), koja je i sama sudjelovala u nekadašnjim ophodima. Prisjetila se riječi većine kitica koje su se sudjelovala u nekadašnjim ophodima. Prisjetila se riječi većine kitica koje su se nekada pjevale u ljeljama. Neke su od tih: nekada pjevale u ljeljama. Neke su od tih:

U Selcima poigrale ljelje U Selcima poigrale ljelje Mili Bože, alaj je veselje. Mili Bože, alaj je veselje.

Mi smo ljelje đakovačkog sreza Mi smo ljelje đakovačkog sreza ‘ko nas ljubi ne plaća poreza. ‘ko nas ljubi ne plaća poreza.

Kraljice u Selcima poznate kao pjevačice, prema sjećanju starijih Selčana „nosile Kraljice u Selcima poznate kao pjevačice, prema sjećanju starijih Selčana „nosile su pjesmu“ te su imale karakteristične bijele vjenčiće. Oni su također rekonstruirani su pjesmu“ te su imale karakteristične bijele vjenčiće. Oni su također rekonstruirani prema dvama pronađenim primjercima iz sela. Izuzev kraljeva i pjevačica u običaju prema dvama pronađenim primjercima iz sela. Izuzev kraljeva i pjevačica u običaju sudjeluju i prosci, momci u pratnji nose veš-korpu od vrbovih šiba za darove koje sudjeluju i prosci, momci u pratnji nose veš-korpu od vrbovih šiba za darove koje ukućani daju djevojkama. ukućani daju djevojkama. Na Duhove, 15. svibnja 2005. god. Selcima Đakovačkim prošla je povorka Na Duhove, 15. svibnja 2005. god. Selcima Đakovačkim prošla je povorka sastavljena od osam kraljeva, šest kraljica, dva prosca i skupine tamburaša. Druženje sastavljena od osam kraljeva, šest kraljica, dva prosca i skupine tamburaša. Druženje je bilo potpuno spontano. Usprkos lošem vremenu, Selčani su ljelje s oduševljenjem je bilo potpuno spontano. Usprkos lošem vremenu, Selčani su ljelje s oduševljenjem

„Orion tours“. Vlasnici su ugostiteljskog objekta „Slavonska Kuća“ gdje se poslužuju slavonski i šokački „Orion tours“. Vlasnici su ugostiteljskog objekta „Slavonska Kuća“ gdje se poslužuju slavonski i šokački specijaliteti te sluša živa slavonska glazba. Dubravka svoje goste dočekuje u narodnoj nošnji, a organiziranim specijaliteti te sluša živa slavonska glazba. Dubravka svoje goste dočekuje u narodnoj nošnji, a organiziranim skupinama turista govori o povijesti Đakova i Đakovštine. Rkp. FF MO 2008, D. skupinama turista govori o povijesti Đakova i Đakovštine. Rkp. FF MO 2008, D.

58 58 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62 dočekivali i pljeskom pozdravljali. Kako sjećanja govore, nekada se na drugi dan dočekivali i pljeskom pozdravljali. Kako sjećanja govore, nekada se na drugi dan Duhova odlazilo u susjedna sela, npr. Tomašance, kićenim zaprežnim kolima i Duhova odlazilo u susjedna sela, npr. Tomašance, kićenim zaprežnim kolima i tamo se izvodio običaj. Danas je ovaj dio izostavljen ponajprije zbog radnih obveza tamo se izvodio običaj. Danas je ovaj dio izostavljen ponajprije zbog radnih obveza ponedjeljkom. Razlog izvođenja ovoga običaja, kao i mnogih drugih, zaboravljen je. ponedjeljkom. Razlog izvođenja ovoga običaja, kao i mnogih drugih, zaboravljen je. 3. PREDAJA O NASTANKU KRALJICA 3. PREDAJA O NASTANKU KRALJICA U Đakovštini se može čuti usmena predaja o Turcima (koji su na tim prostorima U Đakovštini se može čuti usmena predaja o Turcima (koji su na tim prostorima vladali od 15. do konca 17. st.) i hrabrim preodjevenim djevojkama koje su ih zastrašile vladali od 15. do konca 17. st.) i hrabrim preodjevenim djevojkama koje su ih zastrašile i otjerale. U vrijeme turskih osvajanja, Turci su prodrli i u Gorjane. i otjerale. U vrijeme turskih osvajanja, Turci su prodrli i u Gorjane. Stara predaja kaže da su Turci zarobili sve muškarce u selu, a njihove su se žene Stara predaja kaže da su Turci zarobili sve muškarce u selu, a njihove su se žene obukle u šarenu odjeću, na glave stavile muške šešire okićene umjetnim cvijećem i u obukle u šarenu odjeću, na glave stavile muške šešire okićene umjetnim cvijećem i u ruke uzele srpove i kose te tako odjevene otišle pred turski tabor. Turci su pomislili ruke uzele srpove i kose te tako odjevene otišle pred turski tabor. Turci su pomislili da su došli duhovi, uplašili se i pobjegli. Tako su gorjanske žene oslobodile svoje da su došli duhovi, uplašili se i pobjegli. Tako su gorjanske žene oslobodile svoje muževe, očeve i braću. Od tada su se jednako tako oblačile na blagdan Duhova, u muževe, očeve i braću. Od tada su se jednako tako oblačile na blagdan Duhova, u spomen na taj događaj.15 spomen na taj događaj.15 *** *** Ophod slavonskih kraljica ili ljelja upisan je 1966. godine kao hrvatska kulturna Ophod slavonskih kraljica ili ljelja upisan je 1966. godine kao hrvatska kulturna baština. Taj ophod 2009. godine upisan je na UNESCO-ov popis nematerijalne baština. Taj ophod 2009. godine upisan je na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine. svjetske baštine. 4. ZAKLJUČAK 4. ZAKLJUČAK Ladarski i kraljički ophodi prestali su se izvoditi pedesetih godina dvadesetoga Ladarski i kraljički ophodi prestali su se izvoditi pedesetih godina dvadesetoga stoljeća. U Gorjanima kod Đakova izvoran običaj ljelja obnovljen je 2005. godine. stoljeća. U Gorjanima kod Đakova izvoran običaj ljelja obnovljen je 2005. godine. Običaj je malo modificiran. Tako, primjerice, ljelje najprije idu na misu, a potom u Običaj je malo modificiran. Tako, primjerice, ljelje najprije idu na misu, a potom u ophode. Obredi i pjesme vezani uz Ladu i njezina sina Ljelju, kao i drugi usmeno- ophode. Obredi i pjesme vezani uz Ladu i njezina sina Ljelju, kao i drugi usmeno- književni oblici ostali u narodnom pamćenju. Mnoge su obredne lirske pjesme sačuvale književni oblici ostali u narodnom pamćenju. Mnoge su obredne lirske pjesme sačuvale arhetipske oblike. Neke su od njih svojom strukturom bliske usmeno-retoričkim arhetipske oblike. Neke su od njih svojom strukturom bliske usmeno-retoričkim oblicima. Jezične su karakteristike magijskih pjesama: ritmičnost, simboličnost, oblicima. Jezične su karakteristike magijskih pjesama: ritmičnost, simboličnost, slikovitost, metaforičnost, alegoričnost i emocionalnost. slikovitost, metaforičnost, alegoričnost i emocionalnost. Neki su, dakle, običaji i obredi sačuvani u zapisima, ali ih je još više sačuvano Neki su, dakle, običaji i obredi sačuvani u zapisima, ali ih je još više sačuvano u narodnom pamćenju. Kultni ansambl Lado od 1949. godine njeguje tradicijsku u narodnom pamćenju. Kultni ansambl Lado od 1949. godine njeguje tradicijsku kulturu u domovini i svijetu. kulturu u domovini i svijetu. Općenito se može reći da je sa samostalnošću Republike Hrvatske došlo i do Općenito se može reći da je sa samostalnošću Republike Hrvatske došlo i do oživljavanja hrvatske tradicijske kulture i zanimanja za usmenu književnost. Mnoga oživljavanja hrvatske tradicijske kulture i zanimanja za usmenu književnost. Mnoga kulturno-umjetnička društva oživljavaju starinske običaje. kulturno-umjetnička društva oživljavaju starinske običaje. Tako, primjerice, KUD Ravnica Stari Perkovci na mnogobrojnim smotrama Tako, primjerice, KUD Ravnica Stari Perkovci na mnogobrojnim smotrama folklora izvodi drevni običaj kraljice – ljelje koji se bio ugasio. KUD Filipovčice iz folklora izvodi drevni običaj kraljice – ljelje koji se bio ugasio. KUD Filipovčice iz Otoka kod Vinkovaca njeguje običaj filipovčica. KUD Ravnica iz starih Perkovaca Otoka kod Vinkovaca njeguje običaj filipovčica. KUD Ravnica iz starih Perkovaca

15 U Gorjanima kod Đakova zapisala je 2008. godine Zdravka Vranješ iz Osijeka. Rkp. FF MO 2008, D. 15 U Gorjanima kod Đakova zapisala je 2008. godine Zdravka Vranješ iz Osijeka. Rkp. FF MO 2008, D.

59 59 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62 kod Vrpolja nastavlja tradiciju ljelja. I u raznim drugim mjestima osnovana su kod Vrpolja nastavlja tradiciju ljelja. I u raznim drugim mjestima osnovana su Kulturno-umjetnička društva koja njeguju starinske običaje prikazujući ih na Kulturno-umjetnička društva koja njeguju starinske običaje prikazujući ih na zabavama i smotrama. Ponegdje se u novije vrijeme ti običaji izvode kao što su se zabavama i smotrama. Ponegdje se u novije vrijeme ti običaji izvode kao što su se izvodili u davna vremena. izvodili u davna vremena. Tradicijska nam kultura zrcali život naših predaka. Golem je doprinos te kulture Tradicijska nam kultura zrcali život naših predaka. Golem je doprinos te kulture u očuvanju nacionalnoga i vjerskoga identiteta Hrvata. U sačuvanim je obredima i u očuvanju nacionalnoga i vjerskoga identiteta Hrvata. U sačuvanim je obredima i pjesmama neizmjerno usmeno-književno, antropološko, etnološko, lingvističko i pjesmama neizmjerno usmeno-književno, antropološko, etnološko, lingvističko i etnomuzikološko blago. etnomuzikološko blago. Literatura Literatura Badurina, A. (ur.) (1990) Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog Badurina, A. (ur.) (1990) Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva i Uvod u ikonologiju Radovana Ivančevića, Zagreb, Kršćanska sadašnjost. kršćanstva i Uvod u ikonologiju Radovana Ivančevića, Zagreb, Kršćanska sadašnjost. Belaj, V. (1998) Hod kroz godinu, Zagreb, Golden Marketing. Belaj, V. (1998) Hod kroz godinu, Zagreb, Golden Marketing. Botica, S. (1995) Hrvatska usmenoknjiževna čitanka, Zagreb, Školska knjiga. Botica, S. (1995) Hrvatska usmenoknjiževna čitanka, Zagreb, Školska knjiga. Botica, S. (1995) Biblija i hrvatska kulturna tradicija. Zagreb, Vlastita naklada. Botica, S. (1995) Biblija i hrvatska kulturna tradicija. Zagreb, Vlastita naklada. Čubelić, T. (1990) Povijest i historija usmene narodne književnosti. Zagreb, Ante i Čubelić, T. (1990) Povijest i historija usmene narodne književnosti. Zagreb, Ante i Danica Pelivan. Danica Pelivan. Dragić, M. (2007) Apotropejski obredi, običaji i ophodi u hrvatskoj tradicijskoj Dragić, M. (2007) Apotropejski obredi, običaji i ophodi u hrvatskoj tradicijskoj kulturi, Croatica et Slavica Iadertina, 3: 369-390. kulturi, Croatica et Slavica Iadertina, 3: 369-390. Gavazzi, M. (1991) Godinu dana hrvatskih narodnih običaja, Zagreb, Hrvatski sabor Gavazzi, M. (1991) Godinu dana hrvatskih narodnih običaja, Zagreb, Hrvatski sabor kulture. kulture. Grgec, P. (1943) Hrvatske narodne pjesme, Zagreb, Hrvatska državna tiskara. Grgec, P. (1943) Hrvatske narodne pjesme, Zagreb, Hrvatska državna tiskara. Heffler, F. (1931) Krisnice i Zeleni Jure u karlovačkoj okolici u XIX stoljeću, Zagreb, Heffler, F. (1931) Krisnice i Zeleni Jure u karlovačkoj okolici u XIX stoljeću, Zagreb, Narodna starina, 2: 278-280. Narodna starina, 2: 278-280. Ilić Oriovčanin, L. (1846) Narodni slavonski običaji, Zagreb. Ilić Oriovčanin, L. (1846) Narodni slavonski običaji, Zagreb. Kajmaković, R. (1969/1970) Narodni običaji stanovništva Lištice, Sarajevo, Glasnik Kajmaković, R. (1969/1970) Narodni običaji stanovništva Lištice, Sarajevo, Glasnik zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Etnologija, xxIV/xxV: 309. zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Etnologija, xxIV/xxV: 309. Katančić, Matija Petar izbor iz djela (2004) priredio i predgovor napisao Stanislav Katančić, Matija Petar izbor iz djela (2004) priredio i predgovor napisao Stanislav Marijanović, Zagreb, Erasmus naklada. Marijanović, Zagreb, Erasmus naklada. Klaić, B. (1980) Rječnik stranih riječi, Zagreb, Nakladni zavod MH. Klaić, B. (1980) Rječnik stranih riječi, Zagreb, Nakladni zavod MH. Kujundžić-Ostojić, Suzana, Kraljičke pisme,http://www.bunjevci.org.yu./site/ Kujundžić-Ostojić, Suzana, Kraljičke pisme,http://www.bunjevci.org.yu./site/ narodna-književnost//kraljicke-pisme/ narodna-književnost//kraljicke-pisme/ Kujundžić-Ostojić, Suzana, Kraljice, http://www.bunjevci.org.yu./site/bunjevacki- Kujundžić-Ostojić, Suzana, Kraljice, http://www.bunjevci.org.yu./site/bunjevacki- obicaji/kraljice/ obicaji/kraljice/ Kulišić, Š. (1979) Stara Slavenska religija u svjetlu novijih istraživanja posebno Kulišić, Š. (1979) Stara Slavenska religija u svjetlu novijih istraživanja posebno balkanoloških. Sarajevo, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. balkanoloških. Sarajevo, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Lozica, I. (2002) Poganska baština. Zagreb, Golden marketing. Lozica, I. (2002) Poganska baština. Zagreb, Golden marketing.

60 60 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62

Mikac, J. (1933) Godišnji običaji (Brest u Istri), Zagrebu, Zbornik za narodni život i Mikac, J. (1933) Godišnji običaji (Brest u Istri), Zagrebu, Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena, JAZU, xxIx, 1: 215-223. običaje južnih Slavena, JAZU, xxIx, 1: 215-223. Oberški, J. (2005) Biblijska povijest Staroga i Novoga zavjeta, Split, Marjan tisak. Oberški, J. (2005) Biblijska povijest Staroga i Novoga zavjeta, Split, Marjan tisak. Palameta, M. (1996) Diljem književne baštine, Mostar, Sveučilište u Mostaru. Palameta, M. (1996) Diljem književne baštine, Mostar, Sveučilište u Mostaru. Pilar, I. (1931) O dualizmu u vjeri starih Slovjena i o njegovu podrijetlu i značenju, Pilar, I. (1931) O dualizmu u vjeri starih Slovjena i o njegovu podrijetlu i značenju, Zagreb, Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena, JAZU, xxVIII, 1, 1-86. Zagreb, Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena, JAZU, xxVIII, 1, 1-86. Rječnik… (2000) Rječnik hrvatskoga jezika, Šonje, J. (gl. ur.), Zagreb, LZ „Miroslav Rječnik… (2000) Rječnik hrvatskoga jezika, Šonje, J. (gl. ur.), Zagreb, LZ „Miroslav Krleža“, ŠK. Krleža“, ŠK. Sova, Matej (1955) Pregled narodne književnosti s primjerima i teorijom. Zagreb, Sova, Matej (1955) Pregled narodne književnosti s primjerima i teorijom. Zagreb, Školska knjiga. Školska knjiga. Srpski… (1852) Srpski rječnik, istumačen njemačkijem i latinskijem riječima, Beč, Srpski… (1852) Srpski rječnik, istumačen njemačkijem i latinskijem riječima, Beč, Štamparija jermenskoga namastira. Štamparija jermenskoga namastira. Suvremena… (2005) Suvremena katolička enciklopedija, A – E, Glazier, M., Helwing, Suvremena… (2005) Suvremena katolička enciklopedija, A – E, Glazier, M., Helwing, M. K. (prir.), Split, Slobodna Dalmacija. M. K. (prir.), Split, Slobodna Dalmacija. Vasiljev, S. (1928) Slavenska mitologija, Srbobran. http://www.rastko.org.yu/ Vasiljev, S. (1928) Slavenska mitologija, Srbobran. http://www.rastko.org.yu/ antropologija/svasiljev-mitologija.html – 12. 05. 2012. antropologija/svasiljev-mitologija.html – 12. 05. 2012. Vitez, Z. (2006) Kraljice između seoskih djevojačkih ophoda i folklorne pozornice. Vitez, Z. (2006) Kraljice između seoskih djevojačkih ophoda i folklorne pozornice. Zagreb, Etnološka tribina, 29, 36: 23-51. Zagreb, Etnološka tribina, 29, 36: 23-51. Zečević, S. (1973) Elementi naše mitologije u narodnim obredima uz igru, Radovi V, Zečević, S. (1973) Elementi naše mitologije u narodnim obredima uz igru, Radovi V, Zenica, Izdanja Muzeja grada Zenice. Zenica, Izdanja Muzeja grada Zenice. Mlač, K. (1972) Zlatna knjiga hrvatske narodne lirike, Zagreb, MH. Mlač, K. (1972) Zlatna knjiga hrvatske narodne lirike, Zagreb, MH.

Marko Dragić Marko Dragić Department of Croatian Language and Literature Department of Croatian Language and Literature Faculty of Philosophy, University of Split Faculty of Philosophy, University of Split LADA AND LELJO IN tHe FOLKLORe OF CROATS LADA AND LELJO IN tHe FOLKLORe OF CROATS AND SLAVIC CONTEXT AND SLAVIC CONTEXT Summary Summary In Slavic mythology, Lada is the goddess of spring, youth and fertility, and her In Slavic mythology, Lada is the goddess of spring, youth and fertility, and her son Ljeljo is God of love. Until 1950s Croats performed processions, ceremonies and son Ljeljo is God of love. Until 1950s Croats performed processions, ceremonies and songs in honour of these deities. However, these rituals and songs as well as other songs in honour of these deities. However, these rituals and songs as well as other oral-literary forms remain in the folk memory. Many ritual lyric songs preserved oral-literary forms remain in the folk memory. Many ritual lyric songs preserved archetypal forms. Some of them are close by their structure to oral-rhetorical forms. archetypal forms. Some of them are close by their structure to oral-rhetorical forms. These songs belong to the genre of magical literature. The linguistic characteristics These songs belong to the genre of magical literature. The linguistic characteristics of these songs are: rhythmics, symbolism, the picturesque, metaphoricity, allegoricity of these songs are: rhythmics, symbolism, the picturesque, metaphoricity, allegoricity and emotionality. and emotionality.

61 61 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62 Dragić, M.: LADA I LJELJO U FOLKLORISTICI HRVATA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 43-62

Some customs and rituals are preserved in the records, but there are even more Some customs and rituals are preserved in the records, but there are even more preserved in the national memory. Since 1949, the cult Lado ensemble nurtures the preserved in the national memory. Since 1949, the cult Lado ensemble nurtures the traditional culture at homeland and abroad. traditional culture at homeland and abroad. Generally it can be said that with Croatian independence there was a revival of Generally it can be said that with Croatian independence there was a revival of Croatian traditional culture and interest in oral literature. Many cultural-artistic Croatian traditional culture and interest in oral literature. Many cultural-artistic associations revive old customs. Many cultural-artistic associations revitalized the associations revive old customs. Many cultural-artistic associations revitalized the ancient Ladarice and Lelja processions. ancient Ladarice and Lelja processions. Key words: Lada, Ljeljo, processions, rituals, magical songs Key words: Lada, Ljeljo, processions, rituals, magical songs

62 62 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98

Boris Škvorc Izvorni znanstveni rad Boris Škvorc Izvorni znanstveni rad Odsjek za hrvatski jezik i književnost UDK: 821.163.42-312.4.09 Odsjek za hrvatski jezik i književnost UDK: 821.163.42-312.4.09 Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Primljeno: 17. 07. 2012. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Primljeno: 17. 07. 2012.

TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA (JE UBILA) CRVENKAPICA? ILI: O (POSTMODERNIM) (JE UBILA) CRVENKAPICA? ILI: O (POSTMODERNIM) HRVATSKIM KRIMIĆIMA HRVATSKIM KRIMIĆIMA SAŽETAK SAŽETAK Ovaj rad predstavlja problemski postavljen pregled hrvatskog kriminalističkog Ovaj rad predstavlja problemski postavljen pregled hrvatskog kriminalističkog romana. Posebna pozornost stavljena je na razvoj forme tijekom razdoblja romana. Posebna pozornost stavljena je na razvoj forme tijekom razdoblja komunističkog režima. U radu autor tvrdi da je fuzija kriminalističkog romana i komunističkog režima. U radu autor tvrdi da je fuzija kriminalističkog romana i fantastične proze koja se razvila kao hrvatska razlika u žanru od velike važnosti za fantastične proze koja se razvila kao hrvatska razlika u žanru od velike važnosti za razvoj hrvatske postmoderne proze. Također se sugerira da je ovaj žanr generirao razvoj hrvatske postmoderne proze. Također se sugerira da je ovaj žanr generirao političku artikulaciju na razini književne vrijednosti, razliku koja je potkopala sliku političku artikulaciju na razini književne vrijednosti, razliku koja je potkopala sliku o stabilnosti kanona kao dijakronijskog niza djela koja ne uzima u obzir subalterne o stabilnosti kanona kao dijakronijskog niza djela koja ne uzima u obzir subalterne glasove/narativne iskaze što proizvode razliku u odnosu prema hegemoniji kulturne glasove/narativne iskaze što proizvode razliku u odnosu prema hegemoniji kulturne moći. U središnjem dijelu ove studije analiziraju se dva suvremena romana i njihova moći. U središnjem dijelu ove studije analiziraju se dva suvremena romana i njihova subverzivna snaga na formalnoj razini analize. Oni se interpretiraju kao postmoderni subverzivna snaga na formalnoj razini analize. Oni se interpretiraju kao postmoderni postetični romani i ‘hrvatski odgovor’ na dominantne pojave u kriminalističkoj fikciji postetični romani i ‘hrvatski odgovor’ na dominantne pojave u kriminalističkoj fikciji na globalnoj sceni. Posebno se naglašava da te devijacije od norme, u hrvatskom na globalnoj sceni. Posebno se naglašava da te devijacije od norme, u hrvatskom slučaju prisutne još od Nenada Brixyja, također nisu usamljena pojava. Stoga se u slučaju prisutne još od Nenada Brixyja, također nisu usamljena pojava. Stoga se u obzir uzima činjenica da je otklon od sheme zapravo od samih početaka krimića bio obzir uzima činjenica da je otklon od sheme zapravo od samih početaka krimića bio važan subverzivni element u procesu prepletanja trivijalnog i visokog, priznatog i važan subverzivni element u procesu prepletanja trivijalnog i visokog, priznatog i marginalnog, bez obzira na to je li riječ o politici ili poetici teksta. marginalnog, bez obzira na to je li riječ o politici ili poetici teksta. Ključne riječi: geneologija žanra, hrvatski model, kanon, kompetencija čitanja, Ključne riječi: geneologija žanra, hrvatski model, kanon, kompetencija čitanja, korpus, kriminalistički roman, postmoderna dekonstrukcija modela korpus, kriminalistički roman, postmoderna dekonstrukcija modela 1. UVODNE NAPOMENE: 1. UVODNE NAPOMENE: „KRIMIĆ“ I „KORPUS“; „KANON“ I „SHEMA“ „KRIMIĆ“ I „KORPUS“; „KANON“ I „SHEMA“ 1.1. Habitus umjetničkog u tekstu 1.1. Habitus umjetničkog u tekstu U hrvatskoj povijesti i teoriji književnosti za shematske vrste žanrovske literature U hrvatskoj povijesti i teoriji književnosti za shematske vrste žanrovske literature uvriježio se naziv trivijalna književnost, po uzoru na njemačku znanost o književnosti. uvriježio se naziv trivijalna književnost, po uzoru na njemačku znanost o književnosti. Ustaljeno je mišljenje da je žanrovska književnost u Hrvatskoj najrazvijenija u žanru Ustaljeno je mišljenje da je žanrovska književnost u Hrvatskoj najrazvijenija u žanru ljubavnog shematskog romana. Ako slijedimo neke karakteristike ove sheme, mogli ljubavnog shematskog romana. Ako slijedimo neke karakteristike ove sheme, mogli

63 63 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 bismo reći kako se ta tradicija može pratiti od romana Augusta Šenoe, koji je mnoge bismo reći kako se ta tradicija može pratiti od romana Augusta Šenoe, koji je mnoge elemente svojih protorealističkih zapleta gradio na njemačkom sentimentalnom elemente svojih protorealističkih zapleta gradio na njemačkom sentimentalnom ljubavnom romanu osamnaestog stoljeća. Nastavljajući ovakvu, za mnoge povjesničare ljubavnom romanu osamnaestog stoljeća. Nastavljajući ovakvu, za mnoge povjesničare književnosti „nezgodnu“ argumentaciju, mogli bismo reći kako se žanr dalje razvija književnosti „nezgodnu“ argumentaciju, mogli bismo reći kako se žanr dalje razvija preko romana Marije Jurić Zagorke i njezine pragmatičke implementacije modela, preko romana Marije Jurić Zagorke i njezine pragmatičke implementacije modela, sve do suvremene književnosti i „potkopavanja obrasca“ shematskog ljubavnog sve do suvremene književnosti i „potkopavanja obrasca“ shematskog ljubavnog štiva, kao na primjer u romanima Svila, škare autorice Irene Vrkljan ili u romanu štiva, kao na primjer u romanima Svila, škare autorice Irene Vrkljan ili u romanu Štefica Cvek u raljama života autorice Dubravke Ugrešić. Od samih početaka Štefica Cvek u raljama života autorice Dubravke Ugrešić. Od samih početaka ovaj je shematski književni žanr „ljubavnog romana“ imao pragmatičnu ulogu ovaj je shematski književni žanr „ljubavnog romana“ imao pragmatičnu ulogu u kulturnoj zajednici čijoj je recepciji bio namijenjen. U tom smislu on nikad nije u kulturnoj zajednici čijoj je recepciji bio namijenjen. U tom smislu on nikad nije bio samo pitanje poetike u užem smislu riječi i shematskog podražavanja obrasca, bio samo pitanje poetike u užem smislu riječi i shematskog podražavanja obrasca, već je imao značajnu društvenu ulogu, odnosno bavio se političkim aspektima već je imao značajnu društvenu ulogu, odnosno bavio se političkim aspektima tekstualnosti, bilo nacionalne, bilo rodne ili samo na razini drugačijeg prava na tekstualnosti, bilo nacionalne, bilo rodne ili samo na razini drugačijeg prava na razliku, o čemu će biti više riječi u zadnjem dijelu rada gdje se govori o suvremenim razliku, o čemu će biti više riječi u zadnjem dijelu rada gdje se govori o suvremenim romanima. Šenoa je (samoinicijativno?!) stvarao književnu publiku, Zagorka je romanima. Šenoa je (samoinicijativno?!) stvarao književnu publiku, Zagorka je pokušavala isto, ali u suradnji i uz pomoć biskupa Strossmayera, a suvremene su pokušavala isto, ali u suradnji i uz pomoć biskupa Strossmayera, a suvremene su autorice ukazivale na problem postfeminističkog neprepoznavanja rodno motivirane autorice ukazivale na problem postfeminističkog neprepoznavanja rodno motivirane drugosti u postmodernom obrascu koji je svoju postmodernost prepoznavao kroz drugosti u postmodernom obrascu koji je svoju postmodernost prepoznavao kroz intertekstualnost te kroz igru fantastičnog i realističnog. intertekstualnost te kroz igru fantastičnog i realističnog. Između ovog razdoblja „konsolidacije književnog polja“, kako bi napisali oni Između ovog razdoblja „konsolidacije književnog polja“, kako bi napisali oni koji povijesno razdoblje i njegove „društvene“ funkcije i strategije promatraju na koji povijesno razdoblje i njegove „društvene“ funkcije i strategije promatraju na način uokviren „habitusom“, onako kako je to zamislio Pierre Bourdieu1, i razdoblja način uokviren „habitusom“, onako kako je to zamislio Pierre Bourdieu1, i razdoblja suvremenog „postmodernog“ podrivanja obrasca svakako stoji Krležin tekst Tri suvremenog „postmodernog“ podrivanja obrasca svakako stoji Krležin tekst Tri kavaljera frajle Melanije. „Habitalno“ taj je roman fokaliziran iz pozicije povlaštenosti kavaljera frajle Melanije. „Habitalno“ taj je roman fokaliziran iz pozicije povlaštenosti i pokušava djelovati usuprot tipu teksta koji podučava (jeziku i mitologemu, dakle i pokušava djelovati usuprot tipu teksta koji podučava (jeziku i mitologemu, dakle Šenoinu izričaju) i onom što svojom shematičnom izvjesnošću privlači novu publiku Šenoinu izričaju) i onom što svojom shematičnom izvjesnošću privlači novu publiku koju valja pokoriti unutar polja dominirajućeg (gospodarskog i šireg kulturalnog) koju valja pokoriti unutar polja dominirajućeg (gospodarskog i šireg kulturalnog) habitusa (dakle u Zagorkinim tekstovima). Značaj tog teksta i njegovih pripovjedačkih habitusa (dakle u Zagorkinim tekstovima). Značaj tog teksta i njegovih pripovjedačkih (destruktivnih) pozicioniranja za suvremeni postmoderni kriminalistički, rodni (destruktivnih) pozicioniranja za suvremeni postmoderni kriminalistički, rodni

1 Originalni tekst knjige La Distinction: Critique sociale du jugement (1979) konzultirao sam u engleskom 1 Originalni tekst knjige La Distinction: Critique sociale du jugement (1979) konzultirao sam u engleskom prijevodu, i to: Distinction: A Social Critique of the Judgement of Taste, prev. R. Nice, Cambridge, Mass: prijevodu, i to: Distinction: A Social Critique of the Judgement of Taste, prev. R. Nice, Cambridge, Mass: Harvard University Press, 1987 (prvo izdanje 1984). Odustajući od tradicionalne razlike između umjetničkog Harvard University Press, 1987 (prvo izdanje 1984). Odustajući od tradicionalne razlike između umjetničkog i neumjetničkog teksta, Bourdieu na suvremenu zajednicu (ali i na zajednicu „realističkog“ devetnaestog i neumjetničkog teksta, Bourdieu na suvremenu zajednicu (ali i na zajednicu „realističkog“ devetnaestog stoljeća) primjenjuje koncept habitusa koji je razvio Erwin Panovsky. U tom se smislu može povući analogija stoljeća) primjenjuje koncept habitusa koji je razvio Erwin Panovsky. U tom se smislu može povući analogija s generativnog gramatikom Noama Chomskog i kazati kako je prijemčivost tekstualnog ovisna o takozvanoj s generativnog gramatikom Noama Chomskog i kazati kako je prijemčivost tekstualnog ovisna o takozvanoj interiorizaciji shemata što omogućuje „sve misli percepcije i akcije kulture“. Taj, kako kaže Bourdieu, habitus interiorizaciji shemata što omogućuje „sve misli percepcije i akcije kulture“. Taj, kako kaže Bourdieu, habitus određuju oni koji posjeduju kulturni kapital (i ekonomski, naravno) tako da „(...) njihov način života i određuju oni koji posjeduju kulturni kapital (i ekonomski, naravno) tako da „(...) njihov način života i ukus postaje legitiman“. Tako čak i oni u ilegitimnoj kulturi (popularnoj) prihvaćaju svoju isključenost kao ukus postaje legitiman“. Tako čak i oni u ilegitimnoj kulturi (popularnoj) prihvaćaju svoju isključenost kao pozicioniranje u polju. Bez obzira na političku orijentaciju, smatra Bourdieu, po svom habitusu umjetnici pozicioniranje u polju. Bez obzira na političku orijentaciju, smatra Bourdieu, po svom habitusu umjetnici pripadaju dominirajućoj klasi i politički su nemoćni, uključeni u mrežu koja manipulira pričom (o istini) pripadaju dominirajućoj klasi i politički su nemoćni, uključeni u mrežu koja manipulira pričom (o istini) kao instrumenti hegemonije, kako bi rekao F. Jameson. kao instrumenti hegemonije, kako bi rekao F. Jameson.

64 64 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98

(ironičnu destrukciju shematskog ljubića) ili (opet ironično intonirani) ispovjedno- (ironičnu destrukciju shematskog ljubića) ili (opet ironično intonirani) ispovjedno- patetični postbildungsroman2 često su podcjenjivani.3 Osim toga, ovaj je roman patetični postbildungsroman2 često su podcjenjivani.3 Osim toga, ovaj je roman s prirodom shematičnosti tekstualnog, a onda i trivijalnom književnošću uopće, s prirodom shematičnosti tekstualnog, a onda i trivijalnom književnošću uopće, uspostavio polemički odnos, istovremeno upotrijebivši obrazac prenesen u trivijalno iz uspostavio polemički odnos, istovremeno upotrijebivši obrazac prenesen u trivijalno iz habitusa povlaštenosti u igri koja nagoviješta hrvatsku postmodernost. Krleža govoreći habitusa povlaštenosti u igri koja nagoviješta hrvatsku postmodernost. Krleža govoreći o „smeću“ roto-romaneskne produkcije ne spominje domaći roman koji je izgrađen o „smeću“ roto-romaneskne produkcije ne spominje domaći roman koji je izgrađen na elementima obrasca, ali zato progovara o „Rinaldu Rinaldiniju i Sienkiewiczevim na elementima obrasca, ali zato progovara o „Rinaldu Rinaldiniju i Sienkiewiczevim (!) romanima“ (usp. i Mandić, 1985). Pozicioniranje ironičnog pripovjedača, ženski (!) romanima“ (usp. i Mandić, 1985). Pozicioniranje ironičnog pripovjedača, ženski lik u trivijalnom obrascu, razgoljivanje tog obrasca i uvođenje habitualno povlaštene lik u trivijalnom obrascu, razgoljivanje tog obrasca i uvođenje habitualno povlaštene pozicije kao razrješivajućeg fokalizacijskog i moralnog principa unutar tekstualne pozicije kao razrješivajućeg fokalizacijskog i moralnog principa unutar tekstualne ukupnosti stvorili su predispozicije za, s jedne strane, „žensku prozu osamdesetih“, a ukupnosti stvorili su predispozicije za, s jedne strane, „žensku prozu osamdesetih“, a s druge strane za trivijalni obrazac kriminalističkog romana s literarnim pretenzijama s druge strane za trivijalni obrazac kriminalističkog romana s literarnim pretenzijama koji je u hrvatskoj književnoj praksi postao ovjereni obrazac pisanja sedamdesetih koji je u hrvatskoj književnoj praksi postao ovjereni obrazac pisanja sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća.4 godina dvadesetog stoljeća.4 Autorice sedamdesetih i osamdesetih potkopavale su trivijalni obrazac otvarajući Autorice sedamdesetih i osamdesetih potkopavale su trivijalni obrazac otvarajući prostor onog što se, često pogrešno, nazivalo „ženskim pismom“, a u praksi je bilo prostor onog što se, često pogrešno, nazivalo „ženskim pismom“, a u praksi je bilo ironiziranje zadanog rodnog obrasca naracije nacije u hrvatskoj književnosti, odnosno ironiziranje zadanog rodnog obrasca naracije nacije u hrvatskoj književnosti, odnosno put prema ostvarivanju ravnopravnosti glasa „ljepše polovice“ književnosti. Ta put prema ostvarivanju ravnopravnosti glasa „ljepše polovice“ književnosti. Ta ravnopravnost glasa nije neophodno i glas rodne razlike. Isticanje činjenice da se ravnopravnost glasa nije neophodno i glas rodne razlike. Isticanje činjenice da se radi „o ženi koja piše kao žena“ (Culler) i o rodnoj impostaciji iz pozicije drugosti radi „o ženi koja piše kao žena“ (Culler) i o rodnoj impostaciji iz pozicije drugosti u odnosu na hegemoniju muškog habitusa samo je utvrđivanje stanja stvari, a ne u odnosu na hegemoniju muškog habitusa samo je utvrđivanje stanja stvari, a ne otvaranje problema (koji je ionako otvoren drugdje). Vrlo je važna činjenica da su ovaj otvaranje problema (koji je ionako otvoren drugdje). Vrlo je važna činjenica da su ovaj tipski obrazac naracije i njegovo značenje u razvoju nacionalnog književnog korpusa tipski obrazac naracije i njegovo značenje u razvoju nacionalnog književnog korpusa zabilježile sve povijesti hrvatske književnosti, često mu dajući prominentno mjesto zabilježile sve povijesti hrvatske književnosti, često mu dajući prominentno mjesto najprije u hrvatskom protorealizmu, a onda i u književnosti hrvatske postmoderne.5 najprije u hrvatskom protorealizmu, a onda i u književnosti hrvatske postmoderne.5 1.2. Krimić u korpusu 1.2. Krimić u korpusu S kriminalističkim romanom, onim što se u stručnoj, uglavnom anglosaksonskoj S kriminalističkim romanom, onim što se u stručnoj, uglavnom anglosaksonskoj literaturi zove Crime Fiction, detektivskim romanom ili pak s trilerima, stvar je u literaturi zove Crime Fiction, detektivskim romanom ili pak s trilerima, stvar je u hrvatskoj književnoj historiografiji izgledala znatno drugačije u odnosu natzv. hrvatskoj književnoj historiografiji izgledala znatno drugačije u odnosu natzv.

2 Mislim tu na romane tipa Tribusonove Povijesti pornografije, Radakovićeva Sjaja epohe ili Bulićava 2 Mislim tu na romane tipa Tribusonove Povijesti pornografije, Radakovićeva Sjaja epohe ili Bulićava Putovanja u središte hrvatskog sna. Putovanja u središte hrvatskog sna. 3 Vidi: B. Škvorc, 2005: 81-102. 3 Vidi: B. Škvorc, 2005: 81-102. 4 Hrvatska fantastika (ako počinjemo s Mandićevom dosjetkom o „hrvatskim borgesovcima“) datira se u 4 Hrvatska fantastika (ako počinjemo s Mandićevom dosjetkom o „hrvatskim borgesovcima“) datira se u završetak šezdesetih i sam početak sedamdesetih, a ne Pavličićevim i Tribusonovim romanima koji zapravo završetak šezdesetih i sam početak sedamdesetih, a ne Pavličićevim i Tribusonovim romanima koji zapravo predstavljaju već zrelu fazu te poetike koja kombinira trivijalni obrazac i svjesni politički iskorak iz (naoko) predstavljaju već zrelu fazu te poetike koja kombinira trivijalni obrazac i svjesni politički iskorak iz (naoko) hermetične poetike. Valja, međutim, upozoriti kako ni šezdesetih i sedamdesetih kod prvih „borgesovaca“ hermetične poetike. Valja, međutim, upozoriti kako ni šezdesetih i sedamdesetih kod prvih „borgesovaca“ nije manjkao nacionalni antikomunistički akcent u nekih od njih (Čuić), a Horozović (Talhe) i Sidran nije manjkao nacionalni antikomunistički akcent u nekih od njih (Čuić), a Horozović (Talhe) i Sidran (Potukač) zagrebačkim su izdanjima zapravo najavili zrelog Mešu Selimovića, upozorio me jedan pozorni (Potukač) zagrebačkim su izdanjima zapravo najavili zrelog Mešu Selimovića, upozorio me jedan pozorni čitatelj ovog teksta. Bili su tu Pavličić pa prvi Kekanović, prvi Barbieri i još neki – a sve se to zbilo prije 1970- čitatelj ovog teksta. Bili su tu Pavličić pa prvi Kekanović, prvi Barbieri i još neki – a sve se to zbilo prije 1970- ih, barem kad govorimo o fantastičnim elementima u obrascu krimića. ih, barem kad govorimo o fantastičnim elementima u obrascu krimića. 5 U slučaju Marije Jurić Zagorke do revalorizacije njezina mjesta u „kanonu“ dolazi tek osamdesetih 5 U slučaju Marije Jurić Zagorke do revalorizacije njezina mjesta u „kanonu“ dolazi tek osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. godina dvadesetog stoljeća.

65 65 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 ljubavni roman, ili u odnosu na problem ravnopravnosti glasova. Kod krimića ljubavni roman, ili u odnosu na problem ravnopravnosti glasova. Kod krimića definitivno govorimo o atipičnoj shemi u usporedbi sa shematima iz eurocentričnih definitivno govorimo o atipičnoj shemi u usporedbi sa shematima iz eurocentričnih povlaštenih tradicija prema kojemu se margina (politička i kulturološki shvaćena povlaštenih tradicija prema kojemu se margina (politička i kulturološki shvaćena kao politička zajednica) odnosi. Prvi „kriminalistički“ tekst u razdoblju hrvatskog kao politička zajednica) odnosi. Prvi „kriminalistički“ tekst u razdoblju hrvatskog romantizma pronalazi Igor Mandić u kalendaru za godinu 1851. Priča se zove Ubojstvo romantizma pronalazi Igor Mandić u kalendaru za godinu 1851. Priča se zove Ubojstvo u Berdmonseyu, a pozivajući se na Divnu Zečević, autorstvo se može pripisati Marku u Berdmonseyu, a pozivajući se na Divnu Zečević, autorstvo se može pripisati Marku Radojčiću.6 Tako se krimić na svojim izvorištima smješta između usmenog i pisanog Radojčiću.6 Tako se krimić na svojim izvorištima smješta između usmenog i pisanog korpusa, u pučku književnost. Otada do danas, kad u zadnjem dijelu ovog teksta korpusa, u pučku književnost. Otada do danas, kad u zadnjem dijelu ovog teksta imamo mogućnost progovoriti o dvama tipovima „krimića“ kao vrlo znakovitim imamo mogućnost progovoriti o dvama tipovima „krimića“ kao vrlo znakovitim mogućnostima koji se realiziraju tekstovima postmodernog romanesknog obrasca, mogućnostima koji se realiziraju tekstovima postmodernog romanesknog obrasca, puno se toga promijenilo, ali je jedno sigurno, a to je činjenica da je povijest hrvatskog puno se toga promijenilo, ali je jedno sigurno, a to je činjenica da je povijest hrvatskog kriminalističkog romana dosta atipična, skokovita i primjerena atipičnim povijestima kriminalističkog romana dosta atipična, skokovita i primjerena atipičnim povijestima književnosti, onima koje se u svojoj genealoški impostiranom „teorijskom“ upisivanju književnosti, onima koje se u svojoj genealoški impostiranom „teorijskom“ upisivanju u povijest pokušavaju odmjeravati prema „centru“.7 u povijest pokušavaju odmjeravati prema „centru“.7 S jedne strane razloge tome treba tražiti u ustaljenom stavu struke u razdoblju S jedne strane razloge tome treba tražiti u ustaljenom stavu struke u razdoblju između Drugog i Domovinskog rata, prema kojem u socijalističkom, često ne potpuno između Drugog i Domovinskog rata, prema kojem u socijalističkom, često ne potpuno tržišno orijentiranom književnom umrežavanju, i sam shematski obrazac koji je tržišno orijentiranom književnom umrežavanju, i sam shematski obrazac koji je najovisniji o tržišnoj prođi, i o njoj najviše ovisi, mora isto tako biti atipičan. Upravo najovisniji o tržišnoj prođi, i o njoj najviše ovisi, mora isto tako biti atipičan. Upravo zato hrvatski su kriminalistički romani do razdoblja hrvatske fantastike kasnih 1970- zato hrvatski su kriminalistički romani do razdoblja hrvatske fantastike kasnih 1970- ih i 1980-ih rijetko primjeri u raspravama o žanru kojih od ranih sedamdesetih godina ih i 1980-ih rijetko primjeri u raspravama o žanru kojih od ranih sedamdesetih godina ima dosta.8 S druge strane, postojanje „alternativnog“ tržišta „šund“ literature, onog ima dosta.8 S druge strane, postojanje „alternativnog“ tržišta „šund“ literature, onog odvojka koji se u Americi zove „pulp fiction“ pokazalo je da se krimić itekako čitao, odvojka koji se u Americi zove „pulp fiction“ pokazalo je da se krimić itekako čitao, posebno u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata. Usto je važno napomenuti da je posebno u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata. Usto je važno napomenuti da je u tom obliku, na kioscima, objavljeno i dosta djela koja su zaslužila ukoričenje, a u tom obliku, na kioscima, objavljeno i dosta djela koja su zaslužila ukoričenje, a objavljivana su često pod pseudonimima pisaca koji su se, uz krimiće, bavili i tako objavljivana su često pod pseudonimima pisaca koji su se, uz krimiće, bavili i tako zvanom „visokom“ literaturom. Habitus „povlaštenosti“ pisma u socijalističkoj zvanom „visokom“ literaturom. Habitus „povlaštenosti“ pisma u socijalističkoj Hrvatskoj nije dopuštao „prijelaz granice“ u polje koje nije bilo ovjereno od vladajuće Hrvatskoj nije dopuštao „prijelaz granice“ u polje koje nije bilo ovjereno od vladajuće kulturološke paradigme. kulturološke paradigme. U dva odvojena i vremenski dosta udaljena početna pokušaja zadavanja U dva odvojena i vremenski dosta udaljena početna pokušaja zadavanja diskurzivnog okvira podražavanju stvaranja shematskog obrasca okušalo se dvoje diskurzivnog okvira podražavanju stvaranja shematskog obrasca okušalo se dvoje

6 Usp. Mandić, 1985:157-158 i Divna Zečević u: Povijest hrvatske književnosti. Knjiga 1: Usmena i 6 Usp. Mandić, 1985:157-158 i Divna Zečević u: Povijest hrvatske književnosti. Knjiga 1: Usmena i pučka književnost. Zečević spominje pučki obrazac koji prelazi i postaje obrascem „masovne književnosti“ pučka književnost. Zečević spominje pučki obrazac koji prelazi i postaje obrascem „masovne književnosti“ (str. 610). Tu su važne dvije distinkcije: ispravniji termin pučka za ono što se često miješa s narodnom (str. 610). Tu su važne dvije distinkcije: ispravniji termin pučka za ono što se često miješa s narodnom književnošću i razlikovanje popularne i masovne kulture kao dvaju znatno različitih fenomena. književnošću i razlikovanje popularne i masovne kulture kao dvaju znatno različitih fenomena. 7 U tom je smislu teza o polukolonijalnoj svijesti koju iznosi Marija Todorova u svojoj studiji o 7 U tom je smislu teza o polukolonijalnoj svijesti koju iznosi Marija Todorova u svojoj studiji o imaginarnom Balkanu (Imagining the Balkans, 1996, Oxford University Press) zanimljiva i za prostor koji je imaginarnom Balkanu (Imagining the Balkans, 1996, Oxford University Press) zanimljiva i za prostor koji je stvorio konstrukciju imaginarne srednje Europe kao prostora vlastite kulturalne pripadnosti (o imaginiranoj stvorio konstrukciju imaginarne srednje Europe kao prostora vlastite kulturalne pripadnosti (o imaginiranoj Srednjoj Europi v. Schopflin i Wood: In Search of Central Europe, Totowa, New Jersey, 1989). Srednjoj Europi v. Schopflin i Wood: In Search of Central Europe, Totowa, New Jersey, 1989). 8 Ovakav stav vrijedi i u proučavanju drugih „socijalističkih“ književnih habitusa, usp. Scaggs, 2005, gdje 8 Ovakav stav vrijedi i u proučavanju drugih „socijalističkih“ književnih habitusa, usp. Scaggs, 2005, gdje jedva da se spominju romani izvan anglo-američkog i francuskog govornog područja. Slično postupa i Lasić jedva da se spominju romani izvan anglo-američkog i francuskog govornog područja. Slično postupa i Lasić u svojoj knjizi o poetici kriminalističkog romana (1973). Niti Žmegač (1976) ne navodi primjere iz hrvatske u svojoj knjizi o poetici kriminalističkog romana (1973). Niti Žmegač (1976) ne navodi primjere iz hrvatske književnosti. književnosti.

66 66 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 autora koji su općenito ostavili vidan trag u povijesti hrvatske književnosti. U svom autora koji su općenito ostavili vidan trag u povijesti hrvatske književnosti. U svom vremenu, početkom dvadesetog stoljeća, prvi je „krimić“ napisala upravo Marija vremenu, početkom dvadesetog stoljeća, prvi je „krimić“ napisala upravo Marija Jurić Zagorka, o čemu će biti više riječi kasnije, a u razdoblju koje je bilo nesklono Jurić Zagorka, o čemu će biti više riječi kasnije, a u razdoblju koje je bilo nesklono „zapadnim novotarijama“ pisac prvog „pravog“ krimića nakon Drugog svjetskog rata „zapadnim novotarijama“ pisac prvog „pravog“ krimića nakon Drugog svjetskog rata bio je Antun Šoljan, autor po čijem je imenu ugledni teoretičar hrvatske književnosti bio je Antun Šoljan, autor po čijem je imenu ugledni teoretičar hrvatske književnosti Ante Stamać jedno čitavo razdoblje hrvatske književnosti pokušao nazvati Šoljanovim Ante Stamać jedno čitavo razdoblje hrvatske književnosti pokušao nazvati Šoljanovim dobom.9 Oba su djela imala više kulturološko negoli književno značenje i pokušavala dobom.9 Oba su djela imala više kulturološko negoli književno značenje i pokušavala su doprinijeti tom pomaku u shvaćanju korpusa, odnosnu u promjeni habitusa koji su doprinijeti tom pomaku u shvaćanju korpusa, odnosnu u promjeni habitusa koji svojom kulturnom „moći“ i uspostavljenom hegemonijom vrijedne književnosti u svojom kulturnom „moći“ i uspostavljenom hegemonijom vrijedne književnosti u odnosu na književnu vrijednost uokviruje ono što ulazi u književno polje. Svakako odnosu na književnu vrijednost uokviruje ono što ulazi u književno polje. Svakako već u uvodu valja naglasiti kako je riječ o važnim književnim činjenicama s obzirom već u uvodu valja naglasiti kako je riječ o važnim književnim činjenicama s obzirom na društvenu ulogu žanra i moguće posljedice koje su na razvoj ove vrste navedena na društvenu ulogu žanra i moguće posljedice koje su na razvoj ove vrste navedena dva djela mogla imati, samo da su neke stvari u procesu „naracije nacije“ bile dva djela mogla imati, samo da su neke stvari u procesu „naracije nacije“ bile posložene nešto drugačije i da su odnosi moći bili raspoređeni u korist obrazaca koji posložene nešto drugačije i da su odnosi moći bili raspoređeni u korist obrazaca koji su pokušavali prevladati podjelu između „visoke“ i „niske“ književnosti i ironično su pokušavali prevladati podjelu između „visoke“ i „niske“ književnosti i ironično fokaliziranje iz pozicije koju je Krležin pripovjedač zauzeo u svom prvom romanu. fokaliziranje iz pozicije koju je Krležin pripovjedač zauzeo u svom prvom romanu. Ako povijest žanra i njegovu dekonstrukciju sagledamo iz suvremene perspektive Ako povijest žanra i njegovu dekonstrukciju sagledamo iz suvremene perspektive početka dvadeset i prvog stoljeća, vidjet ćemo da je tijekom razvoja ovaj narativni početka dvadeset i prvog stoljeća, vidjet ćemo da je tijekom razvoja ovaj narativni obrazac „uhvatio korak“ sa zapadnim uzorima. Stvar se može promatrati iz obrazac „uhvatio korak“ sa zapadnim uzorima. Stvar se može promatrati iz dvaju različitih polazišta. Prvo se može definirati promjenom habitusa, odnosno dvaju različitih polazišta. Prvo se može definirati promjenom habitusa, odnosno pluralizacijom unutar vladajuće ideološke paradigme. Gledajući iz perspektive pluralizacijom unutar vladajuće ideološke paradigme. Gledajući iz perspektive razlikovnosti shvaćene u Bourdieuovu smislu riječi, može se reći kako sve navike razlikovnosti shvaćene u Bourdieuovu smislu riječi, može se reći kako sve navike unutar vladajuće (gospodarske i kulturne) paradigme iz pozicije društvene hijerarhije unutar vladajuće (gospodarske i kulturne) paradigme iz pozicije društvene hijerarhije u postmodernom okruženju „proklizavanja vrijednosti“ zapravo iz pozicije u postmodernom okruženju „proklizavanja vrijednosti“ zapravo iz pozicije demistifikacije prelaze u poziciju borbe za povlaštenu poziciju. U tom smislu jei demistifikacije prelaze u poziciju borbe za povlaštenu poziciju. U tom smislu jei došlo do pozicioniranja unutar kojeg je vrijednost žanrovske proze prekoračila granicu došlo do pozicioniranja unutar kojeg je vrijednost žanrovske proze prekoračila granicu onog što je nazivano „visokom književnošću“. S druge pak strane mogućnost ulaska onog što je nazivano „visokom književnošću“. S druge pak strane mogućnost ulaska u korpus može se pripisati elitizaciji krimića, odnosno formalnom uplitanju obrasca u u korpus može se pripisati elitizaciji krimića, odnosno formalnom uplitanju obrasca u književni korpus za koji je na primjer Žmegač (1976) napisao da ima moć „pomicati književni korpus za koji je na primjer Žmegač (1976) napisao da ima moć „pomicati granice“ što shematski obrazac krimića, prema njegovim riječima, prije nije imao. granice“ što shematski obrazac krimića, prema njegovim riječima, prije nije imao. U tom tradicionalnijem i više filološki utemeljenom pogledu na tekst riječ je dakle o U tom tradicionalnijem i više filološki utemeljenom pogledu na tekst riječ je dakle o „očuđenju“ krimića i shematizaciji sustava trošenja (umjetničkog) obrasca. „očuđenju“ krimića i shematizaciji sustava trošenja (umjetničkog) obrasca. To se sustavno počelo događati tek negdje početkom 1980-ih godina, dakle upravo To se sustavno počelo događati tek negdje početkom 1980-ih godina, dakle upravo u vrijeme raspadanja vladajuće socijalističke „moralne paradigme“ i u razdoblju u vrijeme raspadanja vladajuće socijalističke „moralne paradigme“ i u razdoblju pluralizacije svjetonazora i autorskih glasova u postmoderni. U tom razdoblju pluralizacije svjetonazora i autorskih glasova u postmoderni. U tom razdoblju možemo govoriti o fenomenima koji se na razini sustava događaju u hrvatskoj možemo govoriti o fenomenima koji se na razini sustava događaju u hrvatskoj književnosti gotovo paralelno sa situacijom u književnostima koji imaju dugu tradiciju književnosti gotovo paralelno sa situacijom u književnostima koji imaju dugu tradiciju kriminalističkog romana, ali tradiciju koja ima vlastitu povijest i uklopljenost u kriminalističkog romana, ali tradiciju koja ima vlastitu povijest i uklopljenost u

9 V. predgovor Šoljanovu romanu Luka, izd. Erasmus naklade, 1997, str. 14. 9 V. predgovor Šoljanovu romanu Luka, izd. Erasmus naklade, 1997, str. 14.

67 67 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 sustav.10 Pisci krimića iz generacije fantastičara, poput Pavličića ili Tribusona, postali sustav.10 Pisci krimića iz generacije fantastičara, poput Pavličića ili Tribusona, postali su dijelom ovjerenog književnog polja, ali je pitanje bi li se to ostvarilo da su se su dijelom ovjerenog književnog polja, ali je pitanje bi li se to ostvarilo da su se bavili isključivo kriminalističkim romanom i da taj kriminalistički roman nije imao bavili isključivo kriminalističkim romanom i da taj kriminalistički roman nije imao svoju politiku iza poetike koja ga je uokvirivala. Ta novo uspostavljena tradicija nije svoju politiku iza poetike koja ga je uokvirivala. Ta novo uspostavljena tradicija nije međutim bila izvlaštena iz šireg konteksta. Ona se djelomično naslanjala na neke međutim bila izvlaštena iz šireg konteksta. Ona se djelomično naslanjala na neke narativne obrasce stranih uzora (od Eca do američkih posthumanista), a književno narativne obrasce stranih uzora (od Eca do američkih posthumanista), a književno se polje preoblikovalo u skladu prodora u multimedijalnost koja je u povlašteni krug se polje preoblikovalo u skladu prodora u multimedijalnost koja je u povlašteni krug pozicije moći uvela ne samo nekad „zabranjene“ žanrove nego i nove medije i načine pozicije moći uvela ne samo nekad „zabranjene“ žanrove nego i nove medije i načine prenošenja fikcijskih obrazaca.11 prenošenja fikcijskih obrazaca.11 Od hladne posthumanističke naracije „twin-peakovske“ proze (Ferić početkom Od hladne posthumanističke naracije „twin-peakovske“ proze (Ferić početkom 2000-ih), prihvaćanja elemenata trilera u dekonstrukciji društvenih odnosa kroz 2000-ih), prihvaćanja elemenata trilera u dekonstrukciji društvenih odnosa kroz naoko trivijalni obrazac (Pavlićić krajem 1970-ih i kasnije Pavičić, od sredine 1990- naoko trivijalni obrazac (Pavlićić krajem 1970-ih i kasnije Pavičić, od sredine 1990- ih), ostvarivanja presjeka društva u tranziciji od kasnog socijalizma (Tribuson, čak i ih), ostvarivanja presjeka društva u tranziciji od kasnog socijalizma (Tribuson, čak i u svojim najtrivijalnijim romanima o inspektoru Baniću), rane ratne tranzicije (opet u svojim najtrivijalnijim romanima o inspektoru Baniću), rane ratne tranzicije (opet Pavičić), preko tajkunskog perioda transformacije kroz oblik kombiniranog obrasca Pavičić), preko tajkunskog perioda transformacije kroz oblik kombiniranog obrasca između tzv. „hard boil“ krimića i „krimića policijske procedure“ (opet Tribusonov između tzv. „hard boil“ krimića i „krimića policijske procedure“ (opet Tribusonov ciklus o inspektoru Baniću) pa sve do ranije ustoličene i već ovjerene metodologije ciklus o inspektoru Baniću) pa sve do ranije ustoličene i već ovjerene metodologije kombiniranja kriminalističke fabule s fantastičnim elementima „borgesovske“ proze kombiniranja kriminalističke fabule s fantastičnim elementima „borgesovske“ proze (rani Tribuson i Pavličić), hrvatski je kriminalistički roman dekonstruirao obrazac (rani Tribuson i Pavličić), hrvatski je kriminalistički roman dekonstruirao obrazac klasične kriminalističke sheme, potvrdivši Ecovu tezu da se kao krimić može čitati klasične kriminalističke sheme, potvrdivši Ecovu tezu da se kao krimić može čitati gotovo sve: od shematske proze trivijalnog obrasca do njegova kompleksnog i gotovo sve: od shematske proze trivijalnog obrasca do njegova kompleksnog i višeslojnog romana Ime ruže. višeslojnog romana Ime ruže. Koncentrirajući se na dva suvremena romana, ustvari ćemo pokušati vidjeti Koncentrirajući se na dva suvremena romana, ustvari ćemo pokušati vidjeti kako je ovaj atipični književni obrazac postao jedan od najzanimljivijih hibridnih kako je ovaj atipični književni obrazac postao jedan od najzanimljivijih hibridnih postmodernih književnih narativnih formi početka dvadeset i prvog stoljeća te kakvo je postmodernih književnih narativnih formi početka dvadeset i prvog stoljeća te kakvo je značenje upravo atipičnog razvoja naracije tradicionalnog krimića za ovako ostvarene značenje upravo atipičnog razvoja naracije tradicionalnog krimića za ovako ostvarene postmoderne tekstualne prakse koje se, s jedne strane, uklapaju u suvremena književna postmoderne tekstualne prakse koje se, s jedne strane, uklapaju u suvremena književna zbivanja, a s druge funkcioniraju kao dekonstrukcijski tekstovi važni za noviju povijest zbivanja, a s druge funkcioniraju kao dekonstrukcijski tekstovi važni za noviju povijest hrvatske književnosti i kulture te naročito za njezin suvremeni trenutak. Posebno će hrvatske književnosti i kulture te naročito za njezin suvremeni trenutak. Posebno će pri tom biti važno kakav značaj ima ovakav habitualni okvir postmodernosti za tijek pri tom biti važno kakav značaj ima ovakav habitualni okvir postmodernosti za tijek hrvatske književnosti dvadesetog stoljeća i kako se takva djela mogu smjestiti u kanon hrvatske književnosti dvadesetog stoljeća i kako se takva djela mogu smjestiti u kanon i odnositi prema kanonskim romanima. Pritom nećemo zanemariti Krležin roman i i odnositi prema kanonskim romanima. Pritom nećemo zanemariti Krležin roman i njegovo „pionirsko“ podrivanje obrasca niti ulogu koju je u prihvaćanju podrivački njegovo „pionirsko“ podrivanje obrasca niti ulogu koju je u prihvaćanju podrivački impostirane drugosti imala ženska proza, odnosno rodno osviješteno pismo. impostirane drugosti imala ženska proza, odnosno rodno osviješteno pismo.

10 Tako ćemo u The Oxford Companion to English Literature (ur. Margaret Drabble i dr.), Oxford University 10 Tako ćemo u The Oxford Companion to English Literature (ur. Margaret Drabble i dr.), Oxford University Press (1996) naći Agathu Christie, Dashiella Hammeta ili Raymonda Chandlera, neovisno o tome što za Press (1996) naći Agathu Christie, Dashiella Hammeta ili Raymonda Chandlera, neovisno o tome što za razliku od suvremenih pisaca kojima se priznaje „literarnost“ (Thomas Harris, James Ellroy) i „boravak“ u razliku od suvremenih pisaca kojima se priznaje „literarnost“ (Thomas Harris, James Ellroy) i „boravak“ u području polja, njihova nazočnost nije bila dana sama po sebi. području polja, njihova nazočnost nije bila dana sama po sebi. 11 Usp. James Carey: Communication as Culture. London: Routledge, 1989. Posebno v. poglavlje: 11 Usp. James Carey: Communication as Culture. London: Routledge, 1989. Posebno v. poglavlje: „Technology and ideology“. „Technology and ideology“.

68 68 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98

1.3. Podrivanje sheme, smještanje u kanon 1.3. Podrivanje sheme, smještanje u kanon U središnjem dijelu ovog rada, a u sklopu prikaza suvremenih tendencija u U središnjem dijelu ovog rada, a u sklopu prikaza suvremenih tendencija u hrvatskom kriminalističkom romanu, utjecaja obrasca na narativni sklop hrvatskog hrvatskom kriminalističkom romanu, utjecaja obrasca na narativni sklop hrvatskog proznog izričaja kao konstrukcijske cjeline i dekonstrukcije njegove tradicije proznog izričaja kao konstrukcijske cjeline i dekonstrukcije njegove tradicije pozabavit ćemo se dvama obrascima poststanja krimića i ucijepljenosti elemenata pozabavit ćemo se dvama obrascima poststanja krimića i ucijepljenosti elemenata obrasca u korpus proznog izričaja. Posebna pozornost bit će na političkim elementima obrasca u korpus proznog izričaja. Posebna pozornost bit će na političkim elementima instrumentalizacije poetike u nagovorima tekstova. To ćemo učiniti nakon pregleda instrumentalizacije poetike u nagovorima tekstova. To ćemo učiniti nakon pregleda povijesti problema, njegove kratke analize i stvaranja pretpostavki za postmoderno povijesti problema, njegove kratke analize i stvaranja pretpostavki za postmoderno „prelaženje granica“ koje je u hrvatskom slučaju, kako u ovom tekstu zaključujem, „prelaženje granica“ koje je u hrvatskom slučaju, kako u ovom tekstu zaključujem, podjednako uvezeno i stvoreno vlastitom tradicijom. Postupak ćemo prikazati podjednako uvezeno i stvoreno vlastitom tradicijom. Postupak ćemo prikazati ukazivanjem na neke konstrukcijske elemente i kontekstualna uključivanja u ukazivanjem na neke konstrukcijske elemente i kontekstualna uključivanja u dva romana: Smrt djevojčice sa žigicama Zorana Ferića i Crvenkapica Jurice dva romana: Smrt djevojčice sa žigicama Zorana Ferića i Crvenkapica Jurice Pavičića. Pritom stavljam pozornost ne toliko na same romane. Njih koristim kao Pavičića. Pritom stavljam pozornost ne toliko na same romane. Njih koristim kao očigledne primjere, a ukazujem upravo na tu činjenicu nacionalnog kontinuiteta očigledne primjere, a ukazujem upravo na tu činjenicu nacionalnog kontinuiteta „dekonstrukcije“ i resematizacije književnog polja, što može dati doprinos tezi o „dekonstrukcije“ i resematizacije književnog polja, što može dati doprinos tezi o uklapanju u šire zamišljeni kanon suvremene književnosti, odnosno njezinih pojavnih uklapanju u šire zamišljeni kanon suvremene književnosti, odnosno njezinih pojavnih obrazaca danas. Naravno, ponovo problemu pristupamo iz pozicije zapadnog kruga, obrazaca danas. Naravno, ponovo problemu pristupamo iz pozicije zapadnog kruga, zapadne civilizacije, onako kako je definira Hungtinton, ali također kako se ona kroz zapadne civilizacije, onako kako je definira Hungtinton, ali također kako se ona kroz tradiciju čitanja hrvatskog kanona redovito (pre)naglašava u teorijskim tekstovima i tradiciju čitanja hrvatskog kanona redovito (pre)naglašava u teorijskim tekstovima i pri/povijesnim analizama.12 Time što kanim vršiti komparativnu analizu čak i prije pri/povijesnim analizama.12 Time što kanim vršiti komparativnu analizu čak i prije no što se sam obrazac književne produkcije prouči kao kontinuitet ostvarenja unutar no što se sam obrazac književne produkcije prouči kao kontinuitet ostvarenja unutar jednog jezičnog korpusa, pokušat ću ukazati na činjenicu da shemati iz određenog jednog jezičnog korpusa, pokušat ću ukazati na činjenicu da shemati iz određenog kulturalnog kruga dominiraju lokalnim habitusom na formalnoj razini i neizravno kulturalnog kruga dominiraju lokalnim habitusom na formalnoj razini i neizravno ukazuju na pripadnost određenom krugu. Tu nije riječ o epigonstvu niti govorimo o ukazuju na pripadnost određenom krugu. Tu nije riječ o epigonstvu niti govorimo o deltajevski shvaćenu duhu epohe. Riječ je o strukturalnim elementima shematiziranja deltajevski shvaćenu duhu epohe. Riječ je o strukturalnim elementima shematiziranja konvencija, onako kako ih shvaća Mary Douglas, nasuprot anomalijama koje konvencija, onako kako ih shvaća Mary Douglas, nasuprot anomalijama koje proizvode nelagodu.13 proizvode nelagodu.13

12 Promatranje lokacije kultura (Bhabhin termin) kao procesa koji proizvodi novi sukob civilizacija 12 Promatranje lokacije kultura (Bhabhin termin) kao procesa koji proizvodi novi sukob civilizacija posljedica je radikalizacije pogleda na kulturalne shemate koje dolazi iz SAD-a, i to još prije rušenja posljedica je radikalizacije pogleda na kulturalne shemate koje dolazi iz SAD-a, i to još prije rušenja glasovitih tornjeva. Tako Samuel Huntington u svom odgovoru Homiju Bhabhi vezano uz njegov shemat glasovitih tornjeva. Tako Samuel Huntington u svom odgovoru Homiju Bhabhi vezano uz njegov shemat „trećeg prostora“ (the third place) gdje se može locirati kultura ucijepljena između stabilnih paradigmi, „trećeg prostora“ (the third place) gdje se može locirati kultura ucijepljena između stabilnih paradigmi, odgovara mono-kulturalnom isključivošću, odnosno prozivajući ga za falsifikaciju pluralizacije i odgovara mono-kulturalnom isključivošću, odnosno prozivajući ga za falsifikaciju pluralizacije i dijalogičnosti, te pozivajući na „radikalizaciju sukoba civilizacija“ (Huntington ih vidi šest, a Hrvatska bi dijalogičnosti, te pozivajući na „radikalizaciju sukoba civilizacija“ (Huntington ih vidi šest, a Hrvatska bi bila u prostoru između zapadne i ortodoksno-istočne monokulturalne paradigme; dakle opet i svakako bila u prostoru između zapadne i ortodoksno-istočne monokulturalne paradigme; dakle opet i svakako između, čak i u monokulturi), odnosno odijeljeno promatranje pojedinih kulturalnih krugova, njihovih između, čak i u monokulturi), odnosno odijeljeno promatranje pojedinih kulturalnih krugova, njihovih poetika i političkih habitusa proizvedenih kao razlika. Prostori između, adaptira se tako Bhabha, zapravo poetika i političkih habitusa proizvedenih kao razlika. Prostori između, adaptira se tako Bhabha, zapravo su prisiljeni na prilagodbu. U tom smislu možemo govoriti i o hrvatskom postmodernom „podražavanju su prisiljeni na prilagodbu. U tom smislu možemo govoriti i o hrvatskom postmodernom „podražavanju obrasca“ u odnosu na modele aproprijacije prihvatljive kao nacionalna razlika. Otuda ucijepljenost zapadnih obrasca“ u odnosu na modele aproprijacije prihvatljive kao nacionalna razlika. Otuda ucijepljenost zapadnih shemata u lokalni habitus poetike razlike. Usp. Huntington, Samuel: The Clash of Civilisations and Remaking shemata u lokalni habitus poetike razlike. Usp. Huntington, Samuel: The Clash of Civilisations and Remaking of the World Order, New York, Simon&Schuster, 1997. I Homi Bhabha, The Location of Culture, London, of the World Order, New York, Simon&Schuster, 1997. I Homi Bhabha, The Location of Culture, London, Routledge, 1994. Routledge, 1994. 13 Douglas piše o shematima kao načinu pristanka na konsenzus i o ironičnim (dvosmislenim) elementima 13 Douglas piše o shematima kao načinu pristanka na konsenzus i o ironičnim (dvosmislenim) elementima razlike koji proizvode nelagodu. Napetost u poetici svakodnevnice se izbjegava pristankom na shematsko razlike koji proizvode nelagodu. Napetost u poetici svakodnevnice se izbjegava pristankom na shematsko

69 69 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98

Nekoliko je razloga zašto sam u prikazu postmodernog proklizavanja proznog Nekoliko je razloga zašto sam u prikazu postmodernog proklizavanja proznog žanra iz shematskog obrasca u postmodernu pluralizaciju glasova i prisvajanje prostora žanra iz shematskog obrasca u postmodernu pluralizaciju glasova i prisvajanje prostora „visoke književnosti“ izabrao upravo ova dva pisca i dva romana koji značajno „visoke književnosti“ izabrao upravo ova dva pisca i dva romana koji značajno odudaraju od klasične sheme krimića, a o kojoj će biti više riječi u dijelu teksta koji odudaraju od klasične sheme krimića, a o kojoj će biti više riječi u dijelu teksta koji slijedi. Najprije, ta su dva romana do krajnjih granica „potkopala“ koherentnost žanra slijedi. Najprije, ta su dva romana do krajnjih granica „potkopala“ koherentnost žanra kriminalističkog romana u suvremenoj hrvatskoj književnosti, prvi na sintagmatskom, kriminalističkog romana u suvremenoj hrvatskoj književnosti, prvi na sintagmatskom, a drugi na paradigmatskom planu. Ono što je u tom procesu po mom mišljenju a drugi na paradigmatskom planu. Ono što je u tom procesu po mom mišljenju najzanimljivije jest činjenica da se to događa gotovo paralelno s konsolidacijom žanra najzanimljivije jest činjenica da se to događa gotovo paralelno s konsolidacijom žanra kao samostalne činjenice i ispisivanjem prvih „klasika“ samog žanra kao ponovljivog kao samostalne činjenice i ispisivanjem prvih „klasika“ samog žanra kao ponovljivog obrasca. Riječ je o postupku znatno različitom u odnosu na onaj koji je ostvaren kroz obrasca. Riječ je o postupku znatno različitom u odnosu na onaj koji je ostvaren kroz razvojno razdoblje oblikovanja obrasca, premda valja naglasiti da je i sam razvoj razvojno razdoblje oblikovanja obrasca, premda valja naglasiti da je i sam razvoj obrasca bio netipičan i s uvijek prisutnim ekskursima u poetiku svakodnevnice. I obrasca bio netipičan i s uvijek prisutnim ekskursima u poetiku svakodnevnice. I proces poigravanja s genealogijom romana u anglosaksonskoj književnoj paradigmi proces poigravanja s genealogijom romana u anglosaksonskoj književnoj paradigmi uzeo je daleko više vremena da dođe do ograničene destabilizacije. Ono o čemu uzeo je daleko više vremena da dođe do ograničene destabilizacije. Ono o čemu govorimo ovdje je naslanjanje ne samo na vlastitu tradiciju nego na tradiciju forme govorimo ovdje je naslanjanje ne samo na vlastitu tradiciju nego na tradiciju forme općenito, neovisno o njezinu habitusu.14 To što je obrazac naturaliziran u prostor općenito, neovisno o njezinu habitusu.14 To što je obrazac naturaliziran u prostor zapravo je posljedica globalnih odraza politike i poetike svakodnevnice na prostor zapravo je posljedica globalnih odraza politike i poetike svakodnevnice na prostor koji se u fikciji podražava. Takvo nešto je tijekom socijalistički obilježenog prostora koji se u fikciji podražava. Takvo nešto je tijekom socijalistički obilježenog prostora dijageze bilo teško ostvarivo. dijageze bilo teško ostvarivo. S jedne se strane ovi romani, svaki na svoj način, nastavljaju na „povijest S jedne se strane ovi romani, svaki na svoj način, nastavljaju na „povijest dekonstrukcije“ obrasca u hrvatskom krimiću čija je tradicija gotovo jednako bogata dekonstrukcije“ obrasca u hrvatskom krimiću čija je tradicija gotovo jednako bogata kao i tradicija konsolidacije žanrovski uokvirene shematske proze. S druge pak strane kao i tradicija konsolidacije žanrovski uokvirene shematske proze. S druge pak strane resemantizacijom književnog polja došlo je do dosta neobične situacije u kojoj se resemantizacijom književnog polja došlo je do dosta neobične situacije u kojoj se može naći potencijalni čitatelj, a to je situacija u kojoj se u procesu čitanja romana koji može naći potencijalni čitatelj, a to je situacija u kojoj se u procesu čitanja romana koji pripada polju tradicionalno umjetničke i ideološki dominantne (vladajuće) književnosti pripada polju tradicionalno umjetničke i ideološki dominantne (vladajuće) književnosti tekstualno poigrava sa žanrovskim, ili, ako se čita drugačije, žanrovsko se „uzdiže“ do tekstualno poigrava sa žanrovskim, ili, ako se čita drugačije, žanrovsko se „uzdiže“ do mogućnosti unutar koje se književnost može čitati s elementom iznimne „začudnosti“. mogućnosti unutar koje se književnost može čitati s elementom iznimne „začudnosti“. No, pitanje je ostvaruje li se taj element začudnosti u odnosu s tradicijom zadanog No, pitanje je ostvaruje li se taj element začudnosti u odnosu s tradicijom zadanog književnog polja ili obrasca koji je počeo „prelaziti granicu“, ne samo kao prijenos književnog polja ili obrasca koji je počeo „prelaziti granicu“, ne samo kao prijenos obrasca iz druge književnosti nego i kao logična posljedica propitivanja granica forme obrasca iz druge književnosti nego i kao logična posljedica propitivanja granica forme i pozicioniranja fokalizatora teksta. Ono što je za čitatelje koji se bave poviješću ovih i pozicioniranja fokalizatora teksta. Ono što je za čitatelje koji se bave poviješću ovih prezentiranje i prihvaćanjem shemata kao strukturalnih elemenata u okviru kojih će se ostvarivati razlika, prezentiranje i prihvaćanjem shemata kao strukturalnih elemenata u okviru kojih će se ostvarivati razlika, bez radikalnih intervencija u konvenciju obrasca ponašanja i prenošenja informacije. Najbolji prikaz je u bez radikalnih intervencija u konvenciju obrasca ponašanja i prenošenja informacije. Najbolji prikaz je u zborniku How Classification Works, M. Douglas i David Hull, ur. (Edinburgh University Press, 2002), a zborniku How Classification Works, M. Douglas i David Hull, ur. (Edinburgh University Press, 2002), a originalno ova je dihotomija izložena u knjizi Purity and Danger: An Analysis of Concepts of Polution and originalno ova je dihotomija izložena u knjizi Purity and Danger: An Analysis of Concepts of Polution and Taboo, 1966 (Pengunovo izdanje 1970). Taboo, 1966 (Pengunovo izdanje 1970). 14 Dok između serije romana Raymonda Chandlera o Philipu Marlowu i suvremenih „posthumanističkih“ 14 Dok između serije romana Raymonda Chandlera o Philipu Marlowu i suvremenih „posthumanističkih“ romana Jamesa Ellroya ili postmodernog urušavanja obrasca od Pynchona do Paula Austera možemo romana Jamesa Ellroya ili postmodernog urušavanja obrasca od Pynchona do Paula Austera možemo govoriti o desetljećima generičkog razvoja žanra i njegove destrukcije, u hrvatskom slučaju od Tribusonova govoriti o desetljećima generičkog razvoja žanra i njegove destrukcije, u hrvatskom slučaju od Tribusonova inspektora Banića do Ferićeva forenzičara Fera, razdoblje „prilagodbe“ i dekonstrukcije tek nastalog obrasca inspektora Banića do Ferićeva forenzičara Fera, razdoblje „prilagodbe“ i dekonstrukcije tek nastalog obrasca daleko je kraće. daleko je kraće.

70 70 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 odnosa važno spomenuti jest činjenica kako je proces urušavanja prenesenog obrasca odnosa važno spomenuti jest činjenica kako je proces urušavanja prenesenog obrasca započet na samom početku razvoja kriminalističkog romana nakon Drugog svjetskog započet na samom početku razvoja kriminalističkog romana nakon Drugog svjetskog rata, dakle još romanima Nenada Brixyja, a nastavljen u prozi hrvatskih fantastičara rata, dakle još romanima Nenada Brixyja, a nastavljen u prozi hrvatskih fantastičara (1980-ih godina, usp. Pavičić, 2000). (1980-ih godina, usp. Pavičić, 2000). Drugi važan razlog zbog kojeg su primjeri poststanja upravo ovi romani leži u Drugi važan razlog zbog kojeg su primjeri poststanja upravo ovi romani leži u činjenici da niti jedan autor nije pisac krimića u tradicionalnom smislu te riječi, već činjenici da niti jedan autor nije pisac krimića u tradicionalnom smislu te riječi, već se radi o autorima prisutnim u kulturalnom okviru „visoke“, mainstream književne se radi o autorima prisutnim u kulturalnom okviru „visoke“, mainstream književne produkcije, dakle o autorima koji su ostvarili „pozicije kulturne moći“ unutar produkcije, dakle o autorima koji su ostvarili „pozicije kulturne moći“ unutar establishmenta privilegirane pozicije pisca. Ferićev roman, štoviše, kritika uglavnom establishmenta privilegirane pozicije pisca. Ferićev roman, štoviše, kritika uglavnom nije u mnogim svojim pokušajima opisa niti smatrala krimićem, a Pavičićev roman nije u mnogim svojim pokušajima opisa niti smatrala krimićem, a Pavičićev roman shemu (istražiteljskog) krimića ima samo u trećem dijelu teksta, dok prva dva dijela shemu (istražiteljskog) krimića ima samo u trećem dijelu teksta, dok prva dva dijela funkcioniraju najprije kao društveni roman, a onda kao triler, čineći ovaj prijelaz funkcioniraju najprije kao društveni roman, a onda kao triler, čineći ovaj prijelaz postupnim i uvodeći čitatelja iz horizonta očekivanja umjetničkog teksta prema postupnim i uvodeći čitatelja iz horizonta očekivanja umjetničkog teksta prema okviru za shemu. Važno je također napomenuti kako se u oba slučaja radi o tekstovima okviru za shemu. Važno je također napomenuti kako se u oba slučaja radi o tekstovima koji u nekim svojim dijelovima i u shemi pripovjednog pozicioniranja vode vrlo koji u nekim svojim dijelovima i u shemi pripovjednog pozicioniranja vode vrlo polemičan dijalog s tradicijom, jedan na formalnom, drugi na sadržajnom planu. To polemičan dijalog s tradicijom, jedan na formalnom, drugi na sadržajnom planu. To je upravo karakteristika ovog žanra na širem planu, tako da možemo govoriti o još je upravo karakteristika ovog žanra na širem planu, tako da možemo govoriti o još jednom elementu uklapanja u šire zamišljeni korpus zajedničkog habitusa, ovoga puta jednom elementu uklapanja u šire zamišljeni korpus zajedničkog habitusa, ovoga puta nametnutog izvana, a ne težnjom lokalnog vernakularnog modela da bude dijelom nametnutog izvana, a ne težnjom lokalnog vernakularnog modela da bude dijelom prostora i kulture koja je veća od njega i kojoj je svojom pozicijom podčinjen. prostora i kulture koja je veća od njega i kojoj je svojom pozicijom podčinjen. Autorske intencije unutar svojih izvanjski zadanih obrazaca uslojavaju tekst Autorske intencije unutar svojih izvanjski zadanih obrazaca uslojavaju tekst tako što citiraju druge pisce i druge književne obrasce koji su žanrovski vrlo teško tako što citiraju druge pisce i druge književne obrasce koji su žanrovski vrlo teško odredivi i svedivi „bez ostatka“. Isti se problem pojavljuje i na razini tumačenja, odredivi i svedivi „bez ostatka“. Isti se problem pojavljuje i na razini tumačenja, odnosno intencijskih čitanja tih tekstova.15 Umjesto odgovora i sigurnosti koju pruža odnosno intencijskih čitanja tih tekstova.15 Umjesto odgovora i sigurnosti koju pruža shematsko razrješenje „zagonetke“ krimića, oba romana postavljaju čitav niz pitanja shematsko razrješenje „zagonetke“ krimića, oba romana postavljaju čitav niz pitanja koja na kraju ovih tekstova ostaju otvorena. Koliko su oni doista odraz društva koje koja na kraju ovih tekstova ostaju otvorena. Koliko su oni doista odraz društva koje prikazuju, koliko su njegov prikaz, a koliko su konstrukcija koja svijet „stvara“ prikazuju, koliko su njegov prikaz, a koliko su konstrukcija koja svijet „stvara“ umjesto da ga prikazuje, također ostaje otvoreno pitanje koje se „nudi“ pojedinačnim umjesto da ga prikazuje, također ostaje otvoreno pitanje koje se „nudi“ pojedinačnim interpretacijama određenih ideoloških i književno-povijesnih slojeva teksta. interpretacijama određenih ideoloških i književno-povijesnih slojeva teksta. Nakon čitanja, nameće se i pitanje kakva je ideološka uloga ovih tekstova, pogotovo Nakon čitanja, nameće se i pitanje kakva je ideološka uloga ovih tekstova, pogotovo ako se pozornost svede na žanrovski raskorak i namjerno izabran manipulativni ako se pozornost svede na žanrovski raskorak i namjerno izabran manipulativni postupak reprezentacije koja ne određuje habitus nego proklizava između zadanih postupak reprezentacije koja ne određuje habitus nego proklizava između zadanih izvjesnosti i podriva čvrsta mjesta sigurnosti izabrane u shematima tekstualnog (usp. izvjesnosti i podriva čvrsta mjesta sigurnosti izabrane u shematima tekstualnog (usp. Hutcheon, 2002). Naime, za razliku od klasičnog obrasca kriminalističkog romana Hutcheon, 2002). Naime, za razliku od klasičnog obrasca kriminalističkog romana u kojem se privid kosmosa proizvodi izvjesnošću konačnog razrješenja zagonetke i u kojem se privid kosmosa proizvodi izvjesnošću konačnog razrješenja zagonetke i

15 O intencijama govorim ovdje onako kako ih je opisao i definirao Eco u knjizi Šest šetnji pripovjednim 15 O intencijama govorim ovdje onako kako ih je opisao i definirao Eco u knjizi Šest šetnji pripovjednim šumama, Zagreb: Algoritam (2005). Jedan od primjera tekstova u kojima se multipliciraju intencijska šumama, Zagreb: Algoritam (2005). Jedan od primjera tekstova u kojima se multipliciraju intencijska polazišta u tekstu upravo je tekst E. A. Poea koji se često smatra prvom kriminalističkom pričom u polazišta u tekstu upravo je tekst E. A. Poea koji se često smatra prvom kriminalističkom pričom u suvremenom smislu riječi (v. Eco). suvremenom smislu riječi (v. Eco).

71 71 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 uspostavljanjem izvjesnosti poretka, niti u jednom od ovih tekstova ne razrješava se uspostavljanjem izvjesnosti poretka, niti u jednom od ovih tekstova ne razrješava se zadani problem (zločin) dok se istovremeno konačno razrješenje odgađa u društvenom zadani problem (zločin) dok se istovremeno konačno razrješenje odgađa u društvenom kontekstu teksta koji također počinje izmicati autorskoj kontroli (Ferić) ili pronalazi kontekstu teksta koji također počinje izmicati autorskoj kontroli (Ferić) ili pronalazi razrješenje koje ide usuprot tradiciji žanra i zadane moralne paradigme suvremenog razrješenje koje ide usuprot tradiciji žanra i zadane moralne paradigme suvremenog habitusa, odnosno predmnijevane stabilizirajuće politike tekstualnog (Pavičić). Time habitusa, odnosno predmnijevane stabilizirajuće politike tekstualnog (Pavičić). Time se s jedne strane proizvodi moralna dvojba u procesu interpretacije teksta, ali se s se s jedne strane proizvodi moralna dvojba u procesu interpretacije teksta, ali se s druge ukazuje na sve probleme s kojima se pokušaj interpretacije tekstova susreće. druge ukazuje na sve probleme s kojima se pokušaj interpretacije tekstova susreće. Dovodi se u pitanje i sam proces interpretacije svijeta (djela) te tekstovi podražavaju Dovodi se u pitanje i sam proces interpretacije svijeta (djela) te tekstovi podražavaju postmodernu tezu da je „avantura interpretacije“ dvojbena u najmanju ruku onoliko postmodernu tezu da je „avantura interpretacije“ dvojbena u najmanju ruku onoliko koliko i mogućnost „označavanja stvari pravim imenom“. Utoliko su oba romana koliko i mogućnost „označavanja stvari pravim imenom“. Utoliko su oba romana definitivno shematsko polazište pretočili u pozicioniranje unutar kanona u stvaranju. definitivno shematsko polazište pretočili u pozicioniranje unutar kanona u stvaranju. Njihovo mjesto u korpusu istovremeno je i (re)prezentacija mjesta tog korpusa u šire Njihovo mjesto u korpusu istovremeno je i (re)prezentacija mjesta tog korpusa u šire zamišljenom shematu vrijednosti nadane globalne uokviravajuće paradigme. U tom zamišljenom shematu vrijednosti nadane globalne uokviravajuće paradigme. U tom smislu upravo se zatvorio krug: svjesno poražavanje jednog modela pretvorilo se u smislu upravo se zatvorio krug: svjesno poražavanje jednog modela pretvorilo se u shematski izvjesnu zadanost koja upravo taj prostor podražavanja čini prostorom shematski izvjesnu zadanost koja upravo taj prostor podražavanja čini prostorom shematski uokvirenog. Lokalna razlika postala je instrument globalnog postupka, shematski uokvirenog. Lokalna razlika postala je instrument globalnog postupka, a uokviravanje unutar tog prostora zapravo je uskratilo vernakularnoj obilježenosti a uokviravanje unutar tog prostora zapravo je uskratilo vernakularnoj obilježenosti upravo taj element – pravo na razliku u procesu identifikacije tekstom, bez obzira na upravo taj element – pravo na razliku u procesu identifikacije tekstom, bez obzira na to koliko epigonski taj tekst izgledao iz perspektive komparatističkog uvida. to koliko epigonski taj tekst izgledao iz perspektive komparatističkog uvida. 1.4. Kompetencija čitanja i generički razvoj žanra 1.4. Kompetencija čitanja i generički razvoj žanra Mislim da nakon ovako impostirana uvoda nije iznenađujuće reći da tekstove, koje Mislim da nakon ovako impostirana uvoda nije iznenađujuće reći da tekstove, koje smo izabrali kao primjere modernog proklizavanja iz žanrovske proze u kanon i iz smo izabrali kao primjere modernog proklizavanja iz žanrovske proze u kanon i iz izopćenosti iz polja u habitiranje u njemu, nećemo interpretirati, pogotovo s obzirom izopćenosti iz polja u habitiranje u njemu, nećemo interpretirati, pogotovo s obzirom na svijest o zatvorenom krugu interpretacijskog postupka uopće i njegovu upisivanju na svijest o zatvorenom krugu interpretacijskog postupka uopće i njegovu upisivanju u nerazrješivi niz upisivanja značenja. Bavit ćemo se njihovim pozicioniranjem u u nerazrješivi niz upisivanja značenja. Bavit ćemo se njihovim pozicioniranjem u korpusu i pokušati s jedne strane vidjeti kakav je odnos današnjeg, postmodernog korpusu i pokušati s jedne strane vidjeti kakav je odnos današnjeg, postmodernog „krimića“ i korpusa, a s druge strane pokušati doprinijeti pronalaženju odgovora „krimića“ i korpusa, a s druge strane pokušati doprinijeti pronalaženju odgovora na pitanje kako je to „miješanje žanrova“ i njihovo proklizavanje, s posebnim na pitanje kako je to „miješanje žanrova“ i njihovo proklizavanje, s posebnim naglaskom na „prodor“ onog što se tradicionalno zove trivijalnom prozom u polje naglaskom na „prodor“ onog što se tradicionalno zove trivijalnom prozom u polje „visoke književnosti“ ili „umjetničke proze“, uspjelo objediniti dva odvojena tipa „visoke književnosti“ ili „umjetničke proze“, uspjelo objediniti dva odvojena tipa pozicioniranja moći: onog koje je pridruženo habitatu establishmenta i onog koje je pozicioniranja moći: onog koje je pridruženo habitatu establishmenta i onog koje je svjesno svoje pozicije isključenosti. Zašto i kako se u postmodernoj situaciji gubi svjesno svoje pozicije isključenosti. Zašto i kako se u postmodernoj situaciji gubi ova podvojenost, a ispreplitanje ideoloških zasićenosti (i dalje dirigirano iz krugova ova podvojenost, a ispreplitanje ideoloških zasićenosti (i dalje dirigirano iz krugova moći) postaje nositeljem paradigme nivelacije, jedno je od pitanja kojem ćemo moći) postaje nositeljem paradigme nivelacije, jedno je od pitanja kojem ćemo također pokušati pronaći neki izlaz iz ecovski zamišljene „šume“ značenja, ali bez također pokušati pronaći neki izlaz iz ecovski zamišljene „šume“ značenja, ali bez zahtjeva za (interpretacijskim) konsenzusom koji toliko opterećuje tradicionalnu zahtjeva za (interpretacijskim) konsenzusom koji toliko opterećuje tradicionalnu teoriju (književnosti). teoriju (književnosti).

72 72 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98

Ovo posljednje naročito bi trebalo biti zanimljivo iz vizure povijesti književnosti Ovo posljednje naročito bi trebalo biti zanimljivo iz vizure povijesti književnosti koja osim generičnog pozicioniranja i filološkog prebrajanja kroz svoju pri/povijest koja osim generičnog pozicioniranja i filološkog prebrajanja kroz svoju pri/povijest uvažava i oblikovanje ideologija kroz tekst (i u tekstu!), njihovo trošenje i preraspodjelu uvažava i oblikovanje ideologija kroz tekst (i u tekstu!), njihovo trošenje i preraspodjelu moći u drugačijim sinkronim grupiranjima jezičnog, kulturnog i političkog „kapitala“. moći u drugačijim sinkronim grupiranjima jezičnog, kulturnog i političkog „kapitala“. Kako ono što Bourdieu naziva „nelegitimnim“ poljem ulazi u okvire „legitimnog“, Kako ono što Bourdieu naziva „nelegitimnim“ poljem ulazi u okvire „legitimnog“, kako i zašto dolazi do otvaranja polja prema drugom te koji je odnos filoloških i kako i zašto dolazi do otvaranja polja prema drugom te koji je odnos filoloških i unutarnje književnih (generičkih) elemenata analize prema komparativnoj komponenti unutarnje književnih (generičkih) elemenata analize prema komparativnoj komponenti šire zamišljenog preplitanja polja, ključna su pitanja na koja tražimo odgovore. Ona šire zamišljenog preplitanja polja, ključna su pitanja na koja tražimo odgovore. Ona su postavljena znatno šire od povijesnog pregleda hrvatskog krimića i stoga se, koliko su postavljena znatno šire od povijesnog pregleda hrvatskog krimića i stoga se, koliko i krimićem, ovdje bavim(o) i problemima književne identifikacije općenito. i krimićem, ovdje bavim(o) i problemima književne identifikacije općenito. Iz ovoga je jasno kako je riječ o dvjema razinama problema. Prva je ona koja Iz ovoga je jasno kako je riječ o dvjema razinama problema. Prva je ona koja se odnosi na okvir književne kompetencije, pozicije zauzete unutar „legitimnog“ i se odnosi na okvir književne kompetencije, pozicije zauzete unutar „legitimnog“ i „nelegitimnog“ sustava i pozicioniranje (kulturalne) moći što određuje okvire unutar „nelegitimnog“ sustava i pozicioniranje (kulturalne) moći što određuje okvire unutar kojih se odvija kodiranje, dekodiranje i manipuliranje tekstualnog (i tekstualnim). kojih se odvija kodiranje, dekodiranje i manipuliranje tekstualnog (i tekstualnim). Druga je razina vezana uz problem koji se odnosi prema generičkim karakteristikama Druga je razina vezana uz problem koji se odnosi prema generičkim karakteristikama tekstova, odnosno prema onom što se u njih „upliće“ kao rečeno i onom što se iz njih tekstova, odnosno prema onom što se u njih „upliće“ kao rečeno i onom što se iz njih može „iščitati“ kao intencijski upleteno. U tom je smislu i odnos naratološki zamišljene može „iščitati“ kao intencijski upleteno. U tom je smislu i odnos naratološki zamišljene povijesti čitanja i onog iščitavanja dijakronije koje se uzda u novohistoricističko povijesti čitanja i onog iščitavanja dijakronije koje se uzda u novohistoricističko uokviravanje dinamičnih promjena na razini iskazivanja i razumijevanja mitologema i uokviravanje dinamičnih promjena na razini iskazivanja i razumijevanja mitologema i ideologema (i njihova usustavljivanja) vrlo složen. Ali na kraju analize rezultati obaju ideologema (i njihova usustavljivanja) vrlo složen. Ali na kraju analize rezultati obaju interpretacijskih procesa mogu biti neobično (politički) bliski ako već ne slični na interpretacijskih procesa mogu biti neobično (politički) bliski ako već ne slični na razini iščitavanja poetičkih svojstava tekstova. razini iščitavanja poetičkih svojstava tekstova. Put od sinkronijski uočenog „premrežavanja polja žanrova“ prema povijesti žanra Put od sinkronijski uočenog „premrežavanja polja žanrova“ prema povijesti žanra koji sudjeluje u preplitanju kompetencije književnih polja i generičkom modificiranju koji sudjeluje u preplitanju kompetencije književnih polja i generičkom modificiranju polja kompetencije u odnosu na dijakroniju i sinkroniju, područje je kompetencije polja kompetencije u odnosu na dijakroniju i sinkroniju, područje je kompetencije na kojem se otvara nekoliko pitanja. Prije svega tu je problem nestabilnosti svake na kojem se otvara nekoliko pitanja. Prije svega tu je problem nestabilnosti svake „jednoznačnosti“ i shvaćanja povijesti književnosti kao kanona proizvedenog „jednoznačnosti“ i shvaćanja povijesti književnosti kao kanona proizvedenog iz „pozicija moći“ bilo da govorimo iz pozicija akademije, politike, nacije ili iz „pozicija moći“ bilo da govorimo iz pozicija akademije, politike, nacije ili gospodarske dominacije. Uostalom, iz pozicija Bourdieuove teorije to je ionako gospodarske dominacije. Uostalom, iz pozicija Bourdieuove teorije to je ionako toliko isprepleteno da je teško razlučivati elemente pojedinačnih raspršenosti.16 toliko isprepleteno da je teško razlučivati elemente pojedinačnih raspršenosti.16 Slijedi pitanje o ideološkoj determiniranosti svakog čitanja i interpretacije koje često Slijedi pitanje o ideološkoj determiniranosti svakog čitanja i interpretacije koje često može repozicionirati interpretacijsku poziciju u odnosu na prije već konsenzusom može repozicionirati interpretacijsku poziciju u odnosu na prije već konsenzusom utvrđene autorske i tekstualne intencije. A onda, tu je i pitanje odnosa između utvrđene autorske i tekstualne intencije. A onda, tu je i pitanje odnosa između

16 U knjizi L“Archeologie du savioir, Paris, 1969 (meni dostupne u engleskom prijevodu The Archeology of 16 U knjizi L“Archeologie du savioir, Paris, 1969 (meni dostupne u engleskom prijevodu The Archeology of Knowledge, New York: Pantheon, 1972), Foucault govori o nepostojanju jednog centra moći koji koordinira Knowledge, New York: Pantheon, 1972), Foucault govori o nepostojanju jednog centra moći koji koordinira ono što smo ovdje nazvali habitusom „legitimnog“ polja „visoke“, ovjerene književnosti. Kao i moć u ono što smo ovdje nazvali habitusom „legitimnog“ polja „visoke“, ovjerene književnosti. Kao i moć u državi ili političkoj organizaciji i ovdje je moć disperzna, raspršena, ali se koncentrira u određenim poljima državi ili političkoj organizaciji i ovdje je moć disperzna, raspršena, ali se koncentrira u određenim poljima proizvedenim ukupnošću odnosa vladajućih ideologema i mitologema u nekom zaustavljenom sinkronom proizvedenim ukupnošću odnosa vladajućih ideologema i mitologema u nekom zaustavljenom sinkronom trenutku „rasporeda snaga“. Odnos prema takvom tipu dominacije, makar i negativan, zapravo je legitimira trenutku „rasporeda snaga“. Odnos prema takvom tipu dominacije, makar i negativan, zapravo je legitimira (usp. Bouardieu, 1987). (usp. Bouardieu, 1987).

73 73 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 uvažavanja izvanjskih elemenata koji zadaju odnose moći u sustavu, a time i uvažavanja izvanjskih elemenata koji zadaju odnose moći u sustavu, a time i repozicioniranje čitateljske i autorske intencije prema tekstu kao, ipak, činjenici repozicioniranje čitateljske i autorske intencije prema tekstu kao, ipak, činjenici koja svojim ispisivanjem pretendira na prevladavanje kontingencije jezika (Rorty, koja svojim ispisivanjem pretendira na prevladavanje kontingencije jezika (Rorty, 1989). Kako to da nešto što predstavlja slijed jedne uokvirene tradicije istovremeno 1989). Kako to da nešto što predstavlja slijed jedne uokvirene tradicije istovremeno korespondira s drugom tradicijom koja je proizvod drugačijih pozicioniranja ovog korespondira s drugom tradicijom koja je proizvod drugačijih pozicioniranja ovog dijela „nelegitimnog sustava“, drugačijeg tipa uokviravanja i znatno različitih odnosa dijela „nelegitimnog sustava“, drugačijeg tipa uokviravanja i znatno različitih odnosa moći, a onda i drugačijeg tržišno orijentiranog autorstva i shvaćanja pisanja kao moći, a onda i drugačijeg tržišno orijentiranog autorstva i shvaćanja pisanja kao zanata? Ovo posljednje naći će se u središtu završnog dijela ove rasprave koja će zanata? Ovo posljednje naći će se u središtu završnog dijela ove rasprave koja će se baviti propitivanjem kanona iz pozicije žanrovske sheme koja je „ušla“ u kanon, se baviti propitivanjem kanona iz pozicije žanrovske sheme koja je „ušla“ u kanon, istovremeno koketirajući sa žanrovskim shemama drugih književnih paradigmi i istovremeno koketirajući sa žanrovskim shemama drugih književnih paradigmi i odnosima sustava moći koje svojim repozicioniranjem dovode u pitanje. odnosima sustava moći koje svojim repozicioniranjem dovode u pitanje. 2. POGLED UNATRAG: OD POČETAKA DO (POST) 2. POGLED UNATRAG: OD POČETAKA DO (POST) MODERNOG KRIMINALISTIČKOG ROMANA MODERNOG KRIMINALISTIČKOG ROMANA 2.1. Specifičnost prostora i obrasca 2.1. Specifičnost prostora i obrasca Prije nego što pokušamo odgovoriti na gornja pitanja, ili makar dati doprinos Prije nego što pokušamo odgovoriti na gornja pitanja, ili makar dati doprinos procesu u kojem će se odgovori iznaći, valja se pozabaviti teorijskim elementom procesu u kojem će se odgovori iznaći, valja se pozabaviti teorijskim elementom određenja krimića u konkretnoj (nacionalnoj) sredini i pogledom u povijest problema. određenja krimića u konkretnoj (nacionalnoj) sredini i pogledom u povijest problema. Zato se u uvodu u problematiku suvremene postmoderne situacije i (ne)mogućnost Zato se u uvodu u problematiku suvremene postmoderne situacije i (ne)mogućnost jednoznačne interpretacije ovih romana daje kratka povijest žanra kriminalističkog jednoznačne interpretacije ovih romana daje kratka povijest žanra kriminalističkog romana u hrvatskoj tradiciji.17 Pritom mislim da poseban naglasak treba staviti na romana u hrvatskoj tradiciji.17 Pritom mislim da poseban naglasak treba staviti na dvije činjenice. Kao prvo, treba imati na umu da je riječ o specifičnom prostoru u dvije činjenice. Kao prvo, treba imati na umu da je riječ o specifičnom prostoru u kojem je u periodu nakon Drugog svjetskog rata kriminalistički roman bio neprimjeren kojem je u periodu nakon Drugog svjetskog rata kriminalistički roman bio neprimjeren tipu „društvena razvoja“ socijalizma, te da je, kao posljedica prve činjenice, u tom tipu „društvena razvoja“ socijalizma, te da je, kao posljedica prve činjenice, u tom diskursu još od razdoblja 1960-ih povijest vrste zapravo povijest na početku već diskursu još od razdoblja 1960-ih povijest vrste zapravo povijest na početku već spominjanog „otklona od paradigme“. Pod paradigmom mislim na generički razvoj spominjanog „otklona od paradigme“. Pod paradigmom mislim na generički razvoj vrste i „podvrste“ (eng. sub-genders) kakve kao idealan obrazac zamišlja zapadna vrste i „podvrste“ (eng. sub-genders) kakve kao idealan obrazac zamišlja zapadna (uglavnom anglosaksonska) povijest kriminalističkog romana od „mystery and (uglavnom anglosaksonska) povijest kriminalističkog romana od „mystery and detective stories“ (enigmatske i detektivske priče), preko „hard boiled“ romana s detective stories“ (enigmatske i detektivske priče), preko „hard boiled“ romana s grubim, autodestruktivnim detektivom u središtu zbivanja pa sve do policijskih priča grubim, autodestruktivnim detektivom u središtu zbivanja pa sve do policijskih priča utemeljenih na proceduralnom diskursu (police stories – procedural) i povijesno utemeljenih na proceduralnom diskursu (police stories – procedural) i povijesno uklopljenog kriminalističkog žanra (history crime; v. Scaggs, 2005:7-9; ili Chernaik, uklopljenog kriminalističkog žanra (history crime; v. Scaggs, 2005:7-9; ili Chernaik, 2000). Pritom nam se paradoksalnom može učiniti činjenica da se tradicionalniji 2000). Pritom nam se paradoksalnom može učiniti činjenica da se tradicionalniji 17 Naslanjajući se na poglavlje „At the Cutting Edge“ u knjizi Stephena Knighta koja se bavi poviješću 17 Naslanjajući se na poglavlje „At the Cutting Edge“ u knjizi Stephena Knighta koja se bavi poviješću žanra (2004), kasnije će se navedeni romani usporediti s (post)modernim obrascem neizravno začetim u žanra (2004), kasnije će se navedeni romani usporediti s (post)modernim obrascem neizravno začetim u dijelovima romana Crying of lot 49 (1966) Thomasa Pynchona i romana koji „shifting genders and familiar dijelovima romana Crying of lot 49 (1966) Thomasa Pynchona i romana koji „shifting genders and familiar roles“ („proklizavaju iz žanra u žanr i mijenjaju uobičajene uloge“; isto:196). Da bi se došlo do specifičnog roles“ („proklizavaju iz žanra u žanr i mijenjaju uobičajene uloge“; isto:196). Da bi se došlo do specifičnog oblika hrvatskog postmodernog (kriminalističkog!?) žanra, potrebno je navesti osnovne generičke osobine oblika hrvatskog postmodernog (kriminalističkog!?) žanra, potrebno je navesti osnovne generičke osobine vrlo specifičnog razvoja forme u ovom dijelu prostora „iza željezne zavjese“, odnosno u prostoru atipičnog vrlo specifičnog razvoja forme u ovom dijelu prostora „iza željezne zavjese“, odnosno u prostoru atipičnog razvoja krimića, ali i čitave proze. razvoja krimića, ali i čitave proze.

74 74 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 oblici vrste u popularnom romanu i žanru televizijske serije i filma (Tribusonova oblici vrste u popularnom romanu i žanru televizijske serije i filma (Tribusonova serija romana o inspektoru Baniću ili hrvatska televizijska „kriminalistička“ serija serija romana o inspektoru Baniću ili hrvatska televizijska „kriminalistička“ serija Mamutica, na primjer) danas pojavljuju kao nešto suvremeno i praktički koegzistiraju Mamutica, na primjer) danas pojavljuju kao nešto suvremeno i praktički koegzistiraju u generičkom smislu s postmodernim književnim procesom raspadanja obrasca. Taj u generičkom smislu s postmodernim književnim procesom raspadanja obrasca. Taj se obrazac usustavljuje upravo u vrijeme postmodernog intertekstualno zadanog se obrazac usustavljuje upravo u vrijeme postmodernog intertekstualno zadanog urušavanja paradigme koja nikad nije postojala kao zaokružena književna i kulturalna/ urušavanja paradigme koja nikad nije postojala kao zaokružena književna i kulturalna/ hegemonijska činjenica. Tako se u suvremenim hrvatskim medijima posredovanja hegemonijska činjenica. Tako se u suvremenim hrvatskim medijima posredovanja (film, televizijska serija, roman) klasični obrazac etablira kao vrsta koja traje i generira (film, televizijska serija, roman) klasični obrazac etablira kao vrsta koja traje i generira se paralelno s dekonstrukcijom pripadnog na međunarodnoj razini „kriminalističkog se paralelno s dekonstrukcijom pripadnog na međunarodnoj razini „kriminalističkog kanona“ ustaljenog i predvidivog književnog obrasca. Slične slučajeve možemo pratiti kanona“ ustaljenog i predvidivog književnog obrasca. Slične slučajeve možemo pratiti u nekim televizijskim serijama koje funkcioniraju kao da je tradicija „trošenja modela“ u nekim televizijskim serijama koje funkcioniraju kao da je tradicija „trošenja modela“ već doživjela vrhunac i da je jednako zasićena poput one na anglosaksonskom tržištu već doživjela vrhunac i da je jednako zasićena poput one na anglosaksonskom tržištu (na primjer televizijska serija Zakon). Identičan proces možemo pratiti i u filmovima (na primjer televizijska serija Zakon). Identičan proces možemo pratiti i u filmovima koji koriste kriminalistički obrazac u prikazu društvenih procesa i/ili poigravanja koji koriste kriminalistički obrazac u prikazu društvenih procesa i/ili poigravanja sa žanrovskim preplitanjima (shifting genders) i identitetskim proklizavanjima sa žanrovskim preplitanjima (shifting genders) i identitetskim proklizavanjima (identity shifting). U tim se uradcima scenaristi i njihovi uspostavljeni horizont (identity shifting). U tim se uradcima scenaristi i njihovi uspostavljeni horizont očekivanja prikazanog „ponašaju“ kao da postoji tradicija žanra koja se dekonstruira očekivanja prikazanog „ponašaju“ kao da postoji tradicija žanra koja se dekonstruira ovim tekstovima. Istovremeno, oni se bez postojanja tradicije žanra mogu strateški ovim tekstovima. Istovremeno, oni se bez postojanja tradicije žanra mogu strateški upisivati intertekstualno i citatno samo u odnosu na druge nacionalne genotipe, one upisivati intertekstualno i citatno samo u odnosu na druge nacionalne genotipe, one koji prevladavaju u šire zamišljenom „zapadnom“ kanonu koji, u krajnjoj liniji, kroz koji prevladavaju u šire zamišljenom „zapadnom“ kanonu koji, u krajnjoj liniji, kroz medij prijevoda i postoji na globalnoj sceni i jasnije je određen u ovom žanru negoli u medij prijevoda i postoji na globalnoj sceni i jasnije je određen u ovom žanru negoli u općenito zamišljenom konstruktu kanona, onako kako ga je pokušao opisati i izraditi općenito zamišljenom konstruktu kanona, onako kako ga je pokušao opisati i izraditi Harold Bloom, na primjer.18 No, konstrukt „jedinstvenog (shematskog i duhovnog) Harold Bloom, na primjer.18 No, konstrukt „jedinstvenog (shematskog i duhovnog) prostora“ žanrovske proze istovremeno otvara pitanje „različite terminologije“, što prostora“ žanrovske proze istovremeno otvara pitanje „različite terminologije“, što predstavlja idući problem u pristupu žanru, a onda i njegovoj dekonstrukciji. predstavlja idući problem u pristupu žanru, a onda i njegovoj dekonstrukciji. Naslanjajući se na njemačku terminološku praksu, paradigma kriminalističkog Naslanjajući se na njemačku terminološku praksu, paradigma kriminalističkog narativnog obrasca u hrvatskom (i širem južnoslavenskom) teorijskom opisu narativnog obrasca u hrvatskom (i širem južnoslavenskom) teorijskom opisu svođena je većinom pod zajednički naziv trivijalne književnosti (trivial, common, not svođena je većinom pod zajednički naziv trivijalne književnosti (trivial, common, not significant, lat. trivialis, usp. Slapšak, 1987), a termin popularna književnost (popular significant, lat. trivialis, usp. Slapšak, 1987), a termin popularna književnost (popular literature) počeo se u stručnoj literaturi rabiti tek sredinom 1990-ih godina kod autora literature) počeo se u stručnoj literaturi rabiti tek sredinom 1990-ih godina kod autora kao što su na primjer Krešimir Nemec, Vinko Brešić i kod mlađih povjesničara kao što su na primjer Krešimir Nemec, Vinko Brešić i kod mlađih povjesničara književnosti, kao što je na primjer Maša Kolanović.19 Termin shematska književnost književnosti, kao što je na primjer Maša Kolanović.19 Termin shematska književnost

18 Opirući se francuskim poststrukturalistima, američkoj dekonstrukcijskoj kritici i novohistoricističkoj 18 Opirući se francuskim poststrukturalistima, američkoj dekonstrukcijskoj kritici i novohistoricističkoj relativizaciji „čvrste pozicije“, Bloom u knjizi The Western Cannon: The Books and Schools of the Ages relativizaciji „čvrste pozicije“, Bloom u knjizi The Western Cannon: The Books and Schools of the Ages (1995, New York: Harcourt Brace) uspostavlja ideju stabilnog zapadnog kanona koji nije podložan (1995, New York: Harcourt Brace) uspostavlja ideju stabilnog zapadnog kanona koji nije podložan dekonstrukcijskim (rodnim, spolnim i drugim) revalorizacijama, reinterpretacijama i dekonstrukcijama. dekonstrukcijskim (rodnim, spolnim i drugim) revalorizacijama, reinterpretacijama i dekonstrukcijama. Zanimljivo je spomenuti da upravo tih 1995-ih godina dolazi i do ideje o stabilnim monokulturama kao Zanimljivo je spomenuti da upravo tih 1995-ih godina dolazi i do ideje o stabilnim monokulturama kao „odgovora“ politici multikulturalizma i poetici postmoderne (v. bilješku 12). „odgovora“ politici multikulturalizma i poetici postmoderne (v. bilješku 12). 19 O razlici u terminološkoj složenosti opisa v. Biti, 1987, Nemec, 1995 i Kolanović, 2006 za hrvatsku 19 O razlici u terminološkoj složenosti opisa v. Biti, 1987, Nemec, 1995 i Kolanović, 2006 za hrvatsku paradigmu; a Gelder, 2005 za englesko govorno područje. paradigmu; a Gelder, 2005 za englesko govorno područje.

75 75 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 ili tematska žanrovska određenja (krimića, ljubavnog romana, znanstvene fantastike) ili tematska žanrovska određenja (krimića, ljubavnog romana, znanstvene fantastike) bez ukazivanja na njihov zajednički formalno zadani teorijski (naratološki) nazivnik, bez ukazivanja na njihov zajednički formalno zadani teorijski (naratološki) nazivnik, uglavnom su praksa žanrovske kritike od sedamdesetih, a od početka devedesetih uglavnom su praksa žanrovske kritike od sedamdesetih, a od početka devedesetih godina i intertekstualne kritike koja je prelazila interkulturalne granice nacionalne godina i intertekstualne kritike koja je prelazila interkulturalne granice nacionalne zadanosti korpusa kao jedinog „stanja stvari“. zadanosti korpusa kao jedinog „stanja stvari“. U devetnaestom stoljeću, odnosno u vrijeme prodora prvih književnih djela U devetnaestom stoljeću, odnosno u vrijeme prodora prvih književnih djela koja su kasnije prema svojim morfološkim i poetičkim svojstvima opisivana kao koja su kasnije prema svojim morfološkim i poetičkim svojstvima opisivana kao trivijalna književnost, korišten je naziv zabavna književnost. Podrijetlo ovog termina trivijalna književnost, korišten je naziv zabavna književnost. Podrijetlo ovog termina u hrvatskom okruženju može se svesti na dva izvora iz kojih je obrazac izveden. u hrvatskom okruženju može se svesti na dva izvora iz kojih je obrazac izveden. S jedne se strane radi o specifičnoj književnoj formi koja je etablirana u razdoblju S jedne se strane radi o specifičnoj književnoj formi koja je etablirana u razdoblju romantizma pod imenom hajdučko-turska novela i predstavlja lokalni hibrid romanse, romantizma pod imenom hajdučko-turska novela i predstavlja lokalni hibrid romanse, romantičarskog stilskog kompleksa, shematskog sentimentalnog romana, povijesnog romantičarskog stilskog kompleksa, shematskog sentimentalnog romana, povijesnog romana i ideološke zasićenosti kompleksom, odnosno ideologemom junačke povijesti romana i ideološke zasićenosti kompleksom, odnosno ideologemom junačke povijesti naroda koji se bori za svoj opstanak i prestiž u kolonijalnom okruženju dominacije naroda koji se bori za svoj opstanak i prestiž u kolonijalnom okruženju dominacije drugog, samonastavljajući se kroz afirmativne interpretacije dvadesetog stoljeća na drugog, samonastavljajući se kroz afirmativne interpretacije dvadesetog stoljeća na mitologeme morlačkog junaka, proizvedene izvanjski stvorenom slikom drugoga, od mitologeme morlačkog junaka, proizvedene izvanjski stvorenom slikom drugoga, od Fortisa do Rebecce West, i opirući se lokalnim vernakularizmom takvoj slici koja Fortisa do Rebecce West, i opirući se lokalnim vernakularizmom takvoj slici koja dolazi iz „civiliziranog svijeta“. Drugi sukcesivni palimpsest zabavne književnosti dolazi iz „civiliziranog svijeta“. Drugi sukcesivni palimpsest zabavne književnosti pronalazimo u zadnja dva desetljeća devetnaestog i na početku dvadesetog stoljeća, pronalazimo u zadnja dva desetljeća devetnaestog i na početku dvadesetog stoljeća, a riječ je o hrvatskom realističkom, odnosno protorealističkom romanu i njegovim a riječ je o hrvatskom realističkom, odnosno protorealističkom romanu i njegovim kasnijim hibridiziranim inačicama, od Deželića do Truhelke i Zagorke. Za razliku kasnijim hibridiziranim inačicama, od Deželića do Truhelke i Zagorke. Za razliku od afirmativnog upisivanja prvog tipa književne proizvodnje u mapiranje prostora od afirmativnog upisivanja prvog tipa književne proizvodnje u mapiranje prostora književne razlike, ovaj drugi tip ispisivanja zabavne književnosti nije našao na književne razlike, ovaj drugi tip ispisivanja zabavne književnosti nije našao na odjek kod povjesničara književnosti, sve do treće četvrtine dvadesetog stoljeća. odjek kod povjesničara književnosti, sve do treće četvrtine dvadesetog stoljeća. Istovremeno, romani ovjerenih autora poput Augusta Šenoe, a kasnije Eugena Istovremeno, romani ovjerenih autora poput Augusta Šenoe, a kasnije Eugena Kumičića i Ante Kovačića, obiluju elementima romanse, sentimentalnog romana i Kumičića i Ante Kovačića, obiluju elementima romanse, sentimentalnog romana i romantičarskog shvaćanja povijesti kao procesa etabliranja nacije (ovo posljednje romantičarskog shvaćanja povijesti kao procesa etabliranja nacije (ovo posljednje najviše kod Šenoe). Tako je, u pokušaju formiranja književne publike, književnost najviše kod Šenoe). Tako je, u pokušaju formiranja književne publike, književnost realističke paradigme značajno bila obilježena narativnim obrascima koji su kasnije realističke paradigme značajno bila obilježena narativnim obrascima koji su kasnije eksploatirani u „zabavnoj“ književnosti Marije Jurić Zagorke i drugih autorica (i eksploatirani u „zabavnoj“ književnosti Marije Jurić Zagorke i drugih autorica (i autora) koje zbog vremenske dislociranosti u odnosu na vrijeme „stvaranja tradicije autora) koje zbog vremenske dislociranosti u odnosu na vrijeme „stvaranja tradicije realizma“ povijest hrvatske književnosti ne uključuje (ili makar sve do nedavno nije realizma“ povijest hrvatske književnosti ne uključuje (ili makar sve do nedavno nije uključivala) u kanon. uključivala) u kanon. Sam kriminalistički obrazac zadavanja „enigme“ i njezina rješavanja, na način na Sam kriminalistički obrazac zadavanja „enigme“ i njezina rješavanja, na način na koji njegovu povijesnu verifikaciju i formiranje u obliku cjelovita žanra zamišljaju koji njegovu povijesnu verifikaciju i formiranje u obliku cjelovita žanra zamišljaju John Scaggs u knjizi Crime Fiction ili Stephen Knight u svojoj knjizi Crime Fiction John Scaggs u knjizi Crime Fiction ili Stephen Knight u svojoj knjizi Crime Fiction 1800-2000, kroz devetnaesto se stoljeće javlja tek u nagovještajima, a početkom 1800-2000, kroz devetnaesto se stoljeće javlja tek u nagovještajima, a početkom dvadesetog stoljeća pojavljuju se prve knjige za koje bi se moglo reći da pripadaju dvadesetog stoljeća pojavljuju se prve knjige za koje bi se moglo reći da pripadaju ovom žanru, odnosno da većim svojim dijelom „podražavaju obrazac“ onog što ovom žanru, odnosno da većim svojim dijelom „podražavaju obrazac“ onog što

76 76 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 se kasnije kod kritičara engleske i američke tradicije opisuje sintetskim nazivom se kasnije kod kritičara engleske i američke tradicije opisuje sintetskim nazivom kriminalistički roman. Važno je međutim reći i to da mnogi teoretičari te tradicije kriminalistički roman. Važno je međutim reći i to da mnogi teoretičari te tradicije tvrde da izuzev strukturalistički zamišljene sheme prototipnih obrazaca naracije nije tvrde da izuzev strukturalistički zamišljene sheme prototipnih obrazaca naracije nije lako ovako tematski određivati žanr, jer je ovaj isključivo tematska odrednica romana lako ovako tematski određivati žanr, jer je ovaj isključivo tematska odrednica romana koji često na razini formalnih elemenata pružaju otpor shemi uokvirivanja unutar koji često na razini formalnih elemenata pružaju otpor shemi uokvirivanja unutar jedinstvenog književnog polja (v. Lasić, 1973; dio o „lažnoj eksterizaciji“). jedinstvenog književnog polja (v. Lasić, 1973; dio o „lažnoj eksterizaciji“). Elementi naracije koja nesvjesno fingira eksterne elemente žanra što će se Elementi naracije koja nesvjesno fingira eksterne elemente žanra što će se kasnije prešutno konsolidirati u kriminalistički roman (crime fiction) prepoznaju se kasnije prešutno konsolidirati u kriminalistički roman (crime fiction) prepoznaju se u hrvatskoj književnosti još u vrijeme prvih intertekstualnih veza američke i hrvatske u hrvatskoj književnosti još u vrijeme prvih intertekstualnih veza američke i hrvatske književnosti s početka hrvatske moderne, odnosno na samom kraju devetnaestog književnosti s početka hrvatske moderne, odnosno na samom kraju devetnaestog stoljeća. Hrvatskoj komparatistici nije naime nepoznato da je jedan od najpoznatijih stoljeća. Hrvatskoj komparatistici nije naime nepoznato da je jedan od najpoznatijih pisaca perioda, Antun Gustav Matoš (1873-1914) svoje enigmatske zaplete radio po pisaca perioda, Antun Gustav Matoš (1873-1914) svoje enigmatske zaplete radio po uzoru na Edgara Allana Poea (1809-1849), pisca čijim se mračnim grotesknim pričama uzoru na Edgara Allana Poea (1809-1849), pisca čijim se mračnim grotesknim pričama pripisuje etabliranje „horizonta očekivanja“, budućeg samostalnog žanra enigmatske pripisuje etabliranje „horizonta očekivanja“, budućeg samostalnog žanra enigmatske priče (zapleta sa zagonetkom), a iz koje će se razviti prva samostalna podvrsta priče (zapleta sa zagonetkom), a iz koje će se razviti prva samostalna podvrsta kriminalističkog romana, koja se obično označava kao enigmatska i detektivska proza kriminalističkog romana, koja se obično označava kao enigmatska i detektivska proza (Scaggs, 2005:19-21; a o vezama dvaju pisaca: Frangeš, 1974:9-10 i 87). (Scaggs, 2005:19-21; a o vezama dvaju pisaca: Frangeš, 1974:9-10 i 87). Takav obrazac enigmatskog kriminalističkog romana zaživio je u hrvatskoj Takav obrazac enigmatskog kriminalističkog romana zaživio je u hrvatskoj književnoj praksi kod autorice zabavnih (popularnih) romana Marije Jurić Zagorke književnoj praksi kod autorice zabavnih (popularnih) romana Marije Jurić Zagorke (1873-1957). Ona je i u drugim svojim romanima, uglavnom romansama, povremeno (1873-1957). Ona je i u drugim svojim romanima, uglavnom romansama, povremeno rabila obrazac zagonetnog kriminalističkog zapleta, a jednim od prvih hrvatskih rabila obrazac zagonetnog kriminalističkog zapleta, a jednim od prvih hrvatskih kriminalističkih romana smatra se njezin tekst Kneginja iz Petrijske ulice (1910). kriminalističkih romana smatra se njezin tekst Kneginja iz Petrijske ulice (1910). Prema riječima povjesničara hrvatskog romana Krešimira Nemeca, riječ je o prvom Prema riječima povjesničara hrvatskog romana Krešimira Nemeca, riječ je o prvom hrvatskom uspješnom kriminalističkom romanu u kojem se „sintetiziraju iskustva hrvatskom uspješnom kriminalističkom romanu u kojem se „sintetiziraju iskustva pustolovnih romana E. Sue i kriminalističkih priča sa zagonetkom tipa C. Doylea“ pustolovnih romana E. Sue i kriminalističkih priča sa zagonetkom tipa C. Doylea“ (Nemec, 1998:78). (Nemec, 1998:78). Hrvatski kriminalistički roman u raznim hibridnim oblicima, uglavnom u sižejnim Hrvatski kriminalistički roman u raznim hibridnim oblicima, uglavnom u sižejnim kombinacijama s pustolovnim romanom, svoj puni oblik afirmacije pronalazi nešto kombinacijama s pustolovnim romanom, svoj puni oblik afirmacije pronalazi nešto kasnije. U svojoj Povijesti hrvatskog romana (druga knjiga, 1998), Nemec navodi kasnije. U svojoj Povijesti hrvatskog romana (druga knjiga, 1998), Nemec navodi kako je doba između dvaju svjetskih ratova (1918-1941) zlatno doba hrvatskog kako je doba između dvaju svjetskih ratova (1918-1941) zlatno doba hrvatskog trivijalnog romana općenito, a u tom sklopu i kriminalističkog romana. Tijekom tog trivijalnog romana općenito, a u tom sklopu i kriminalističkog romana. Tijekom tog razdoblja formirala se i paradigma hrvatskog „pulp-fiction“ (sveščanog) romana, razdoblja formirala se i paradigma hrvatskog „pulp-fiction“ (sveščanog) romana, počevši od romana napisanog pod pseudonimom Branko Ranimir, a koji je izašao u počevši od romana napisanog pod pseudonimom Branko Ranimir, a koji je izašao u knjizi oko 1910. pod imenom Mrtvačka kuća ili strahote u samotnom mlinu. Roman knjizi oko 1910. pod imenom Mrtvačka kuća ili strahote u samotnom mlinu. Roman je kombinacija gotskog i kriminalističkog romana, a započeo je dugi niz sveščane je kombinacija gotskog i kriminalističkog romana, a započeo je dugi niz sveščane literature koja u kontinuitetu traje sve do 1935. i romana Crveni dusi, napisanog pod literature koja u kontinuitetu traje sve do 1935. i romana Crveni dusi, napisanog pod pseudonimom Tik. S. Tolla, za kojeg Nemec (isto: 268) misli da mu je autor Stanko pseudonimom Tik. S. Tolla, za kojeg Nemec (isto: 268) misli da mu je autor Stanko Radovanović. U ovom drugom slučaju riječ je o tipičnom enigmatskom romanu s Radovanović. U ovom drugom slučaju riječ je o tipičnom enigmatskom romanu s ključem. ključem.

77 77 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98

Nakon Drugog svjetskog rata u promijenjenim uvjetima komunističkog okružja i Nakon Drugog svjetskog rata u promijenjenim uvjetima komunističkog okružja i snažne ideološke represije sustava koji nije samo opisivao, već je i propisivao poetiku snažne ideološke represije sustava koji nije samo opisivao, već je i propisivao poetiku umjetničke prakse, kriminalistički roman se javlja tek 1955. godine. Zanimljivo je umjetničke prakse, kriminalistički roman se javlja tek 1955. godine. Zanimljivo je kako je autor prvog kriminalističkog romana u tom periodu Antun Šoljan (1932- kako je autor prvog kriminalističkog romana u tom periodu Antun Šoljan (1932- -1992), kasnije renomirani hrvatski pisac i autor koji je u raznim književnim -1992), kasnije renomirani hrvatski pisac i autor koji je u raznim književnim žanrovima doprinosio „hvatanju priključka hrvatska proze sa suvremenim tokovima žanrovima doprinosio „hvatanju priključka hrvatska proze sa suvremenim tokovima u europskoj književnosti“, te je upravo on kasnije inaugurirao obrazac „on the road“ u europskoj književnosti“, te je upravo on kasnije inaugurirao obrazac „on the road“ književnosti (jeans proze, kako se u Hrvatskoj zvala) i značajno doprinio etabliranju književnosti (jeans proze, kako se u Hrvatskoj zvala) i značajno doprinio etabliranju postmodernog pripovjedačkog postupka u nacionalnoj književnosti. Roman o kojem postmodernog pripovjedačkog postupka u nacionalnoj književnosti. Roman o kojem je ovdje riječ zvao se Jednostavno umorstvo. Riječ je s jedne strane o pokušaju je ovdje riječ zvao se Jednostavno umorstvo. Riječ je s jedne strane o pokušaju afirmacije žanra, a s druge o „književnoj vježbi“ mladog pisca. Ono što je u ovoj priči afirmacije žanra, a s druge o „književnoj vježbi“ mladog pisca. Ono što je u ovoj priči važno jest činjenica da Šoljan ne insistira na žanru kao nečem kroz što može ostvariti važno jest činjenica da Šoljan ne insistira na žanru kao nečem kroz što može ostvariti svoje književne apetite i ideje, već zapravo nastupa upravo kao Šenoa u razdoblju svoje književne apetite i ideje, već zapravo nastupa upravo kao Šenoa u razdoblju protorealizma: daje doprinos „europeizaciji“ književnog okruženja, ostvaruje diskurs protorealizma: daje doprinos „europeizaciji“ književnog okruženja, ostvaruje diskurs u kojem će biti moguće misliti, raditi i pisati drugačije. Drugim riječima, određuje u kojem će biti moguće misliti, raditi i pisati drugačije. Drugim riječima, određuje zanatski mjesto književnosti u društvu i procesu „cirkuliranja energije“ unutar zanatski mjesto književnosti u društvu i procesu „cirkuliranja energije“ unutar društvenih procesa i književnog habitusa. U tom je smislu zanimljivo reći i to kako društvenih procesa i književnog habitusa. U tom je smislu zanimljivo reći i to kako je upravo njegova generacija (Ivan Slamnig, Slobodan Novak) bila ta koja je, svatko je upravo njegova generacija (Ivan Slamnig, Slobodan Novak) bila ta koja je, svatko na svoj način, približio hrvatsku književnu dijakroniju shematu europske (i američke) na svoj način, približio hrvatsku književnu dijakroniju shematu europske (i američke) paradigme razvoja. Pritom kad govorimo o Šoljanu i Slamnigu prije svega mislimo na paradigme razvoja. Pritom kad govorimo o Šoljanu i Slamnigu prije svega mislimo na istovremenu anglo-keltsku tradiciju. Na području kriminalističkog romana ekspenti istovremenu anglo-keltsku tradiciju. Na području kriminalističkog romana ekspenti su više povezani sa shematom onovremene produkcije negoli s tradicijom romanse su više povezani sa shematom onovremene produkcije negoli s tradicijom romanse koja se proteže, na planu iskaza, od Šenoe do Zagorke. koja se proteže, na planu iskaza, od Šenoe do Zagorke. Zanimljivo je kako je već u prvim kriminalističkim romanima ovog „zrelog Zanimljivo je kako je već u prvim kriminalističkim romanima ovog „zrelog perioda“ koji su nastajali između 1955. i 1960. godine očigledno prisutna tendencija perioda“ koji su nastajali između 1955. i 1960. godine očigledno prisutna tendencija problematiziranja žanra i shvaćanje njegove uloge u književnom polju i recepcijskoj problematiziranja žanra i shvaćanje njegove uloge u književnom polju i recepcijskoj svijesti čitatelja. Stoga je od početka jasno da će hrvatska književna praksa svijesti čitatelja. Stoga je od početka jasno da će hrvatska književna praksa neprekidno propitivati granice kriminalističkog obrasca i nastojati pronalaziti rješenja neprekidno propitivati granice kriminalističkog obrasca i nastojati pronalaziti rješenja koja se ne mogu obuhvatiti stavljanjem većine ovih uradaka u ladicu trivijalne koja se ne mogu obuhvatiti stavljanjem većine ovih uradaka u ladicu trivijalne književnosti, odnosno pulp fiction žanra pa čak i popularnog romana sa svim književnosti, odnosno pulp fiction žanra pa čak i popularnog romana sa svim pozitivnim predznacima koje je ovakva nomenklatura dobila u posljednjih nekoliko pozitivnim predznacima koje je ovakva nomenklatura dobila u posljednjih nekoliko godina. Na samom početku tog procesa osvješćivanja forme koji započinje 1960-ih, a godina. Na samom početku tog procesa osvješćivanja forme koji započinje 1960-ih, a zaokružuje se romanima koji su u središtu ovog rada, Nemec u svojoj knjizi Povijest zaokružuje se romanima koji su u središtu ovog rada, Nemec u svojoj knjizi Povijest hrvatskog romana od 1945-2000. navodi riječi tada mladog Antuna Šoljana kojima hrvatskog romana od 1945-2000. navodi riječi tada mladog Antuna Šoljana kojima on objašnjava proces što bi trebao potaknuti repozicioniranje mjesta kriminalističkog on objašnjava proces što bi trebao potaknuti repozicioniranje mjesta kriminalističkog romana u hrvatskoj i južnoslavenskim književnostima, svijest o specifičnosti žanra i romana u hrvatskoj i južnoslavenskim književnostima, svijest o specifičnosti žanra i doprinosi razumijevanju kasnije isforsiranog procesa „podrivanja obrasca“ i njegove doprinosi razumijevanju kasnije isforsiranog procesa „podrivanja obrasca“ i njegove hibridizacije. To postaje središnjim elementom oblikovanja romana u prozi generacije hibridizacije. To postaje središnjim elementom oblikovanja romana u prozi generacije

78 78 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 pisaca koje je povijest književnosti nazvala hrvatskim fantastičarima, a koje smo već pisaca koje je povijest književnosti nazvala hrvatskim fantastičarima, a koje smo već spomenuli u uvodu. Evo što kaže Šoljan te 1955. godine na samom početku procesa spomenuli u uvodu. Evo što kaže Šoljan te 1955. godine na samom početku procesa „osvješćivanja zanata“ o pisanju kao „podražavanju obrasca“ u određenom prostoru „osvješćivanja zanata“ o pisanju kao „podražavanju obrasca“ u određenom prostoru u kojem poetika šire zadane forme posjeduje specifičnosti kojima je objašnjenje u kojem poetika šire zadane forme posjeduje specifičnosti kojima je objašnjenje potrebno na nekoliko razina: potrebno na nekoliko razina: „Kad se kaže kriminalistički roman, kod nas se obično misli na nižu vrstu „Kad se kaže kriminalistički roman, kod nas se obično misli na nižu vrstu petparačke literature s mnogo krvi i malo pameti. Međutim, tokom vremena formirao petparačke literature s mnogo krvi i malo pameti. Međutim, tokom vremena formirao se pojam pravog kriminalističkog romana, najprije u engleskoj i američkoj, a kasnije se pojam pravog kriminalističkog romana, najprije u engleskoj i američkoj, a kasnije i u drugim literaturama. Za mene kriminalistički roman predstavlja nešto poput i u drugim literaturama. Za mene kriminalistički roman predstavlja nešto poput intelektualističkog, gotovo bismo rekli i šahovskog problema, koji prisiljava čitaoca intelektualističkog, gotovo bismo rekli i šahovskog problema, koji prisiljava čitaoca da ga prati do konačnog rješenja“ (Šoljan u: Nemec, 2003: 229-230). da ga prati do konačnog rješenja“ (Šoljan u: Nemec, 2003: 229-230). Oblikovanje ideje o žanru kao relevantnom fenomenu čitateljske prakse i njegovoj Oblikovanje ideje o žanru kao relevantnom fenomenu čitateljske prakse i njegovoj implikaciji globalnog trenda u lokalni okoliš nije bilo jednostavno, niti je prošlo bez implikaciji globalnog trenda u lokalni okoliš nije bilo jednostavno, niti je prošlo bez određenih političkih, kulturoloških i artikulacijskih problema, pogotovo u kontekstu određenih političkih, kulturoloških i artikulacijskih problema, pogotovo u kontekstu paradigme nacionalne književnosti. No, od Šoljanova pokušaja do Pavličićevih paradigme nacionalne književnosti. No, od Šoljanova pokušaja do Pavličićevih romana osamdesetih, pitanje kriminalističkog romana prošlo je put od promatranja romana osamdesetih, pitanje kriminalističkog romana prošlo je put od promatranja ovakvog tipa iskaza kao subverzivne djelatnosti u odnosu na društvenu paradigmu ovakvog tipa iskaza kao subverzivne djelatnosti u odnosu na društvenu paradigmu socijalističkog tumačenja umjetnosti pa sve do prihvaćanja globalno nametnutih socijalističkog tumačenja umjetnosti pa sve do prihvaćanja globalno nametnutih trendova kao diskurzivnih obrazaca koji značajno utječu na lokalnu identifikaciju. trendova kao diskurzivnih obrazaca koji značajno utječu na lokalnu identifikaciju. Ono što je zanimljivo jest da je u trenutku prihvaćanja od strane hegemonije došlo do Ono što je zanimljivo jest da je u trenutku prihvaćanja od strane hegemonije došlo do istovremenog podrivanja te hegemonije u fikcijom stvorenim paralelnim svjetovima. istovremenog podrivanja te hegemonije u fikcijom stvorenim paralelnim svjetovima. To se zbiva u isto vrijeme kad sustav moći ne samo dopušta nego i promovira popularnu To se zbiva u isto vrijeme kad sustav moći ne samo dopušta nego i promovira popularnu (rock) glazbu. Zbivaju se, dakle, dva paralelna procesa: identifikacija s podrivačkom (rock) glazbu. Zbivaju se, dakle, dva paralelna procesa: identifikacija s podrivačkom supkulturom razlike i identifikacija s drugim koji je svoje shemate otpora zadao izvan supkulturom razlike i identifikacija s drugim koji je svoje shemate otpora zadao izvan paradigmi nacionalnih priča i parcijalnih politika razlike. U tom procesu od posebne paradigmi nacionalnih priča i parcijalnih politika razlike. U tom procesu od posebne je važnosti shvaćanje modeliteta te razlike i načina na koji sam režim podražava je važnosti shvaćanje modeliteta te razlike i načina na koji sam režim podražava kao prostor „represivne tolerancije“. To je s jedne strane bio dobar mogući prostor kao prostor „represivne tolerancije“. To je s jedne strane bio dobar mogući prostor otvaranja za poetiku krimića, a s druge je omogućio i podrivanje sustava kroz njegovu otvaranja za poetiku krimića, a s druge je omogućio i podrivanje sustava kroz njegovu tekstualnu negaciju. Važno je međutim u ovom kontekstu pitanje koliko je taj proces tekstualnu negaciju. Važno je međutim u ovom kontekstu pitanje koliko je taj proces zapravo bio organiziran kao habitus kulturalne hegemonije, a koliko kao supkulturalni zapravo bio organiziran kao habitus kulturalne hegemonije, a koliko kao supkulturalni otpor.20 otpor.20 20 Ono što je zanimljivo u hrvatskom i u drugim jugoslavenskim slučajevima upravo je mitološko 20 Ono što je zanimljivo u hrvatskom i u drugim jugoslavenskim slučajevima upravo je mitološko insistiranje na priči o razlici između jugoslavenskog i drugih socijalističkih režima. Jugoslavenski je režim, insistiranje na priči o razlici između jugoslavenskog i drugih socijalističkih režima. Jugoslavenski je režim, naime, u svojim sivim zonama, odnosno supkulturalnom prostoru, dopuštao izricanje razlike. To je prostor naime, u svojim sivim zonama, odnosno supkulturalnom prostoru, dopuštao izricanje razlike. To je prostor koji je obuhvaćen onim što je Judith Butler označila pojmom „granice dopustivog govora“ i što je Marcuse koji je obuhvaćen onim što je Judith Butler označila pojmom „granice dopustivog govora“ i što je Marcuse (simplificirajući Adorna) zvao „represivnom tolerancijom“. U knjizi Istraživačko novinarstvo Inoslav Bešker (simplificirajući Adorna) zvao „represivnom tolerancijom“. U knjizi Istraživačko novinarstvo Inoslav Bešker je zapisao: „Ni bivša Jugoslavija nije bila izvan civilizacijskog kruga kojim se bavio Frankfurtski krug; pojam je zapisao: „Ni bivša Jugoslavija nije bila izvan civilizacijskog kruga kojim se bavio Frankfurtski krug; pojam javne sfere, kako ga je definirao Jürgen Habermas, bio je primjenjiv i na taj prostor – dakako, unutar granica javne sfere, kako ga je definirao Jürgen Habermas, bio je primjenjiv i na taj prostor – dakako, unutar granica represivne tolerancije, da upotrijebimo termin koji je skovao Theodore W. Adorno, a svojedobno široko represivne tolerancije, da upotrijebimo termin koji je skovao Theodore W. Adorno, a svojedobno široko popularizirao Herbert Marcuse. Dakle, uvijek se moglo slobodno istraživati ono što nije diralo u osnove popularizirao Herbert Marcuse. Dakle, uvijek se moglo slobodno istraživati ono što nije diralo u osnove legitimiteta vlasti i u poluge njezine moći.“ Isto se odnosi i na fantastičare, a o tome je pisao Pavičić (2000). legitimiteta vlasti i u poluge njezine moći.“ Isto se odnosi i na fantastičare, a o tome je pisao Pavičić (2000).

79 79 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98

Tako je, znači, prostor identifikacije ostao podvojen: strukturalni shemat je s jedne Tako je, znači, prostor identifikacije ostao podvojen: strukturalni shemat je s jedne strane podražavao lokalnu identifikaciju kao mimesis mogućeg općeg obrasca, ali je strane podražavao lokalnu identifikaciju kao mimesis mogućeg općeg obrasca, ali je istovremeno određeni broj pisaca, onih koji su prostorno željeli izaći iz uokvirenja istovremeno određeni broj pisaca, onih koji su prostorno željeli izaći iz uokvirenja obrascem, svoje priče smještao izvan zadavanja realnim diskurzivnim prostorom obrascem, svoje priče smještao izvan zadavanja realnim diskurzivnim prostorom pripovijedanja. Pitanje sukoba između lokalne i globalne identifikacije zapravo se pripovijedanja. Pitanje sukoba između lokalne i globalne identifikacije zapravo se najbolje odražavalo u ovoj književnoj formi koja, s jedne strane, nije uvažavala lokalni najbolje odražavalo u ovoj književnoj formi koja, s jedne strane, nije uvažavala lokalni kolorit pripovjedne specifičnosti, a s druge nije u potpunosti razumijevala mogućnosti kolorit pripovjedne specifičnosti, a s druge nije u potpunosti razumijevala mogućnosti multikulturalističke procedure koja nudi model razvijen u anglosaksonskoj mainstream multikulturalističke procedure koja nudi model razvijen u anglosaksonskoj mainstream sredini. Zato je problem prostornog pozicioniranja kriminalističkog romana tijekom sredini. Zato je problem prostornog pozicioniranja kriminalističkog romana tijekom tog razdoblja „podražavanja obrasca“ s istovremenim njegovim parodiranjem u tog razdoblja „podražavanja obrasca“ s istovremenim njegovim parodiranjem u svojoj osnovi bio dvostruko negativno konotiran: s jedne strane su se (ne)postojeći svojoj osnovi bio dvostruko negativno konotiran: s jedne strane su se (ne)postojeći narativni obrasci preslikavali prema modelima koje je recepcija teško mogla prihvatiti narativni obrasci preslikavali prema modelima koje je recepcija teško mogla prihvatiti kao svoje, a s druge je bio prisutan problem proklizavanja identiteta: domaći pisci su kao svoje, a s druge je bio prisutan problem proklizavanja identiteta: domaći pisci su se identificirali pseudonimima i proizvodili tekstove izdvojene iz prostora njihove se identificirali pseudonimima i proizvodili tekstove izdvojene iz prostora njihove fiktivne artikulacije. To znači da je prostor njihove naracije bio fiktivan ne samo na fiktivne artikulacije. To znači da je prostor njihove naracije bio fiktivan ne samo na razini imaginarnog autorstva, već i autorskog iskustva kao takvog. razini imaginarnog autorstva, već i autorskog iskustva kao takvog. Upravo taj postupak dislociranosti forme u odnosu na prostorno pa i vremensko Upravo taj postupak dislociranosti forme u odnosu na prostorno pa i vremensko manipuliranje odnosima sižea i fabule postao je svojim formalnim osobinama manipuliranje odnosima sižea i fabule postao je svojim formalnim osobinama zanimljiv (tako nazvanim) ozbiljnim proučavateljima književnosti. U tom smislu zanimljiv (tako nazvanim) ozbiljnim proučavateljima književnosti. U tom smislu možemo govoriti o postupku orkestrirane, hegemonijski podražavane pragmatičke možemo govoriti o postupku orkestrirane, hegemonijski podražavane pragmatičke manipulacije čitateljima. Tako se ova književna forma razvijala u dva smjera. S manipulacije čitateljima. Tako se ova književna forma razvijala u dva smjera. S jedne strane bilježimo pojavu marginalnog žanra koji „zadovoljava potrebe stvaranja jedne strane bilježimo pojavu marginalnog žanra koji „zadovoljava potrebe stvaranja čitatelja i odgovarajućeg iskustva“ (u autohtonoj sredini upravo tog jezika i iskustva). čitatelja i odgovarajućeg iskustva“ (u autohtonoj sredini upravo tog jezika i iskustva). Okvir ovakvom tipu pisma na kulturološkoj je razini zadao još u pretprošlom stoljeću Okvir ovakvom tipu pisma na kulturološkoj je razini zadao još u pretprošlom stoljeću mecena hrvatske umjetnosti devetnaestog stoljeća J. J. Strossmayer, a najbolje primjere mecena hrvatske umjetnosti devetnaestog stoljeća J. J. Strossmayer, a najbolje primjere takvog postupka iza Šenoina „pedagoškog realizma“ nalazimo u predugo ignoriranoj takvog postupka iza Šenoina „pedagoškog realizma“ nalazimo u predugo ignoriranoj „romansi“ Marije Jurić Zagorke. Riječ je o nasljeđu ideje bliskog Strossmayerova „romansi“ Marije Jurić Zagorke. Riječ je o nasljeđu ideje bliskog Strossmayerova suradnika Franje Račkog o „obrazovanju čitatelja“. S druge, pak, strane imamo suradnika Franje Račkog o „obrazovanju čitatelja“. S druge, pak, strane imamo razvoj sveščane literature (pulp fiction, rekla bi anglosaksonska tradicija), odnosno razvoj sveščane literature (pulp fiction, rekla bi anglosaksonska tradicija), odnosno romana poput Mrtvačke kuće. Može se, dakle, reći da je od vremena 1910-ih pa sve romana poput Mrtvačke kuće. Može se, dakle, reći da je od vremena 1910-ih pa sve do razdoblja pojave prvih kriminalističkih antijunaka 1970-ih kriminalistički roman do razdoblja pojave prvih kriminalističkih antijunaka 1970-ih kriminalistički roman prošao dug put: od pedagoški zamišljene ideje „navikavanja čitatelja na jezičnu prošao dug put: od pedagoški zamišljene ideje „navikavanja čitatelja na jezičnu i kulturološku paradigmu vlastita nacionalnog jezika“, preko sveščane literature i kulturološku paradigmu vlastita nacionalnog jezika“, preko sveščane literature tridesetih i četrdesetih godina prošlog stoljeća (što se pod raznim pseudonimima tridesetih i četrdesetih godina prošlog stoljeća (što se pod raznim pseudonimima autora nastavilo i tijekom razdoblja od šezdesetih do danas) pa sve do romana koji se, autora nastavilo i tijekom razdoblja od šezdesetih do danas) pa sve do romana koji se, od Zagorke do postmodernih uradaka suvremenih pisaca, proučavaju na hrvatskim od Zagorke do postmodernih uradaka suvremenih pisaca, proučavaju na hrvatskim i drugim južnoslavenskim sveučilišnim katedrama. Zanimljiv primjer takve prakse i drugim južnoslavenskim sveučilišnim katedrama. Zanimljiv primjer takve prakse „ozbiljnog“ bavljenja strukturom žanra predstavlja knjiga Stanka Lasića Poetika „ozbiljnog“ bavljenja strukturom žanra predstavlja knjiga Stanka Lasića Poetika

80 80 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 kriminalističkog romana iz 1973. godine, koja se bavila strukturalističkim analizama i kriminalističkog romana iz 1973. godine, koja se bavila strukturalističkim analizama i klasifikacijom krimića s obzirom na uspostavljene pripovjedne obrasce. Istovremeno, klasifikacijom krimića s obzirom na uspostavljene pripovjedne obrasce. Istovremeno, većinom su u toj knjizi kao primjeri zastupljeni romani iz anglosaksonske i francuske većinom su u toj knjizi kao primjeri zastupljeni romani iz anglosaksonske i francuske književne produkcije. U njoj nije razmatran niti jedan hrvatski kriminalistički roman. književne produkcije. U njoj nije razmatran niti jedan hrvatski kriminalistički roman. No, do takve situacije uvažavanja žanra dolazi postepeno, a moram podsjetiti kako No, do takve situacije uvažavanja žanra dolazi postepeno, a moram podsjetiti kako se to zbiva tijekom razdoblja etabliranja žanra unutar društvenog sustava koji nije se to zbiva tijekom razdoblja etabliranja žanra unutar društvenog sustava koji nije blagonaklono gledao na taj „devijantni“ književni oblik sve dok nije shvatio da ga blagonaklono gledao na taj „devijantni“ književni oblik sve dok nije shvatio da ga može podvesti pod i u okvire „granica dopustivog govora“ hineći istovremeno privid može podvesti pod i u okvire „granica dopustivog govora“ hineći istovremeno privid slobode, gotovo na isti način kao što se američki establishment danas ponaša prema slobode, gotovo na isti način kao što se američki establishment danas ponaša prema filmovima koji problematiziraju rat u Iraku i Afganistanu, na primjer. Istovremeno, i u filmovima koji problematiziraju rat u Iraku i Afganistanu, na primjer. Istovremeno, i u takvoj dijakronijskoj skokovitosti u književnoj praksi bilježimo nekoliko autora koji takvoj dijakronijskoj skokovitosti u književnoj praksi bilježimo nekoliko autora koji su doprinijeli uspostavljanju recepcijskog kruga domaće kriminalističke produkcije. su doprinijeli uspostavljanju recepcijskog kruga domaće kriminalističke produkcije. Najplodniji i najčitaniji autor popularne proze21 u razdoblju nakon Drugog svjetskog Najplodniji i najčitaniji autor popularne proze21 u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata je Milan Nikolić (1924-1970). Prema pisanju Vinka Brešića (2004: 220-223), prvi rata je Milan Nikolić (1924-1970). Prema pisanju Vinka Brešića (2004: 220-223), prvi Nikolićev roman Prsten s ružom pojavio se 1957. godine, dvije godine nakon što je Nikolićev roman Prsten s ružom pojavio se 1957. godine, dvije godine nakon što je prvi put nakon uspostave „narodnog režima“ u jednim novinama počela u nastavcima prvi put nakon uspostave „narodnog režima“ u jednim novinama počela u nastavcima izlaziti Grička vještica (1955) Marije Jurić Zagorke. Ponovnim objavljivanjem tog izlaziti Grička vještica (1955) Marije Jurić Zagorke. Ponovnim objavljivanjem tog romana i prvim trivijalnim, popularnim djelom objavljenim nakon Drugog svjetskog romana i prvim trivijalnim, popularnim djelom objavljenim nakon Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji, postaje očigledno da će komunističke (socijalističke) vlasti uskoro rata u Jugoslaviji, postaje očigledno da će komunističke (socijalističke) vlasti uskoro početi popuštati svoj pritisak i da će, nakon Šoljanova prvijenca kojim je „testirao početi popuštati svoj pritisak i da će, nakon Šoljanova prvijenca kojim je „testirao vode“ mogućeg odgovora soc-realizmu i Nikolićeva prvog romana, ovaj žanr početi vode“ mogućeg odgovora soc-realizmu i Nikolićeva prvog romana, ovaj žanr početi hvatati priključak s produkcijom u drugim zemljama. Uz roman klasične zagonetke hvatati priključak s produkcijom u drugim zemljama. Uz roman klasične zagonetke koje je počeo pisati u istražiteljskoj maniri (mistery crime fiction), Nikolić se okušao koje je počeo pisati u istražiteljskoj maniri (mistery crime fiction), Nikolić se okušao i u žanru istražiteljske „hard boil“ forme, krećući se od ugledanja u Agathu Christie i u žanru istražiteljske „hard boil“ forme, krećući se od ugledanja u Agathu Christie i Georgesa Simenona prema romanima koji sve više preuzimaju obrazac Mickeya i Georgesa Simenona prema romanima koji sve više preuzimaju obrazac Mickeya Spillanea. U romanu Obračun na obali (1958), kako primjećuje Brešić, Nikolićev Spillanea. U romanu Obračun na obali (1958), kako primjećuje Brešić, Nikolićev istražitelj Malin neobično podsjeća na Spillaneova Mikea Hammera. Oni čak puše istu istražitelj Malin neobično podsjeća na Spillaneova Mikea Hammera. Oni čak puše istu marku cigareta! Od ovakvog otvaranja mogućnosti unutar javne sfere i omogućivanja marku cigareta! Od ovakvog otvaranja mogućnosti unutar javne sfere i omogućivanja određene (represivne) tolerancije, do pojave prozapadnih hibrida na području drugih određene (represivne) tolerancije, do pojave prozapadnih hibrida na području drugih kulturalnih praksi (glazbe, vizualnih umjetnosti) nije prošlo mnogo vremena. kulturalnih praksi (glazbe, vizualnih umjetnosti) nije prošlo mnogo vremena. Zbog složenih prilika u ondašnjoj Jugoslaviji, kako piše Brešić, svoje najbolje Zbog složenih prilika u ondašnjoj Jugoslaviji, kako piše Brešić, svoje najbolje romane Nikolić je objavio u Beogradu i Sarajevu, a za beogradskog izdavača je, romane Nikolić je objavio u Beogradu i Sarajevu, a za beogradskog izdavača je, prema njihovu nalogu, pisao na srpskom što je uvjetovalo i njegovu široku recepciju u prema njihovu nalogu, pisao na srpskom što je uvjetovalo i njegovu široku recepciju u ondašnjoj Jugoslaviji – ukupno preko pet stotina tisuća prodanih primjeraka njegovih ondašnjoj Jugoslaviji – ukupno preko pet stotina tisuća prodanih primjeraka njegovih romana i utjecaj na žanr kriminalističkog romana širom ondašnje Jugoslavije, jer romana i utjecaj na žanr kriminalističkog romana širom ondašnje Jugoslavije, jer je također bio prevođen na slovenski. Kako je njegova popularnost rasla, počeo je je također bio prevođen na slovenski. Kako je njegova popularnost rasla, počeo je 21 U hrvatskoj i južnoslavenskoj tradiciji postoji jasno definirana razlika između pučkog romana i 21 U hrvatskoj i južnoslavenskoj tradiciji postoji jasno definirana razlika između pučkog romana i trivijalnog romana, koji Nemec, pišući o Milanu Nikoliću (2003:235), naziva popularnim romanom, trivijalnog romana, koji Nemec, pišući o Milanu Nikoliću (2003:235), naziva popularnim romanom, određujući ga tako vrijednosno superiornijim trivijalnoj prozi. određujući ga tako vrijednosno superiornijim trivijalnoj prozi.

81 81 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 također pisati za Radio televiziju Zagreb (danas Hrvatska radiotelevizija), gdje je radio također pisati za Radio televiziju Zagreb (danas Hrvatska radiotelevizija), gdje je radio scenarije za prve hrvatske kriminalističke serije početkom 1960-ih godina. Brešić scenarije za prve hrvatske kriminalističke serije početkom 1960-ih godina. Brešić primjećuje kako se u nekim romanima Nikolić odvažuje i na karakterizaciju likova primjećuje kako se u nekim romanima Nikolić odvažuje i na karakterizaciju likova te da dolazi i do vođenja paralelnih radnji. U kasnije romane uvodi prolog i epilog, te da dolazi i do vođenja paralelnih radnji. U kasnije romane uvodi prolog i epilog, a koketira i s historijskim kontekstom (trećim oblikom kriminalističkog romana u a koketira i s historijskim kontekstom (trećim oblikom kriminalističkog romana u nomenklaturi koju navodi John Scaggs u već spomenutoj knjizi). Njegovom smrću nomenklaturi koju navodi John Scaggs u već spomenutoj knjizi). Njegovom smrću 1970. godine praktički završava jedna faza u razvoju hrvatskog kriminalističkog 1970. godine praktički završava jedna faza u razvoju hrvatskog kriminalističkog romana. Polagano preoblikovanje žanra u postmodernu paradigmu „ispremiješanih romana. Polagano preoblikovanje žanra u postmodernu paradigmu „ispremiješanih kodova“ u kojima će autohtonost i sigurnost stabilne shematske forme krimića biti kodova“ u kojima će autohtonost i sigurnost stabilne shematske forme krimića biti ugrožena započinje također iz dvaju različitih ishodišta. Jedno je nešto ranije i oslanja ugrožena započinje također iz dvaju različitih ishodišta. Jedno je nešto ranije i oslanja se na dekonstruiranje klasičnog obrasca, a drugo se veže uz osamdesete godine prošlog se na dekonstruiranje klasičnog obrasca, a drugo se veže uz osamdesete godine prošlog stoljeća i uvodi hibridnu formu kombinacije fantastične proze i kriminalističkog stoljeća i uvodi hibridnu formu kombinacije fantastične proze i kriminalističkog zapleta. zapleta. Prvi je proces u hrvatskoj i južnoslavenskim književnostima započeo romanima Prvi je proces u hrvatskoj i južnoslavenskim književnostima započeo romanima drugog važnog pisca ove generacije, Nenada Brixyja (1924-1984). U svojim drugog važnog pisca ove generacije, Nenada Brixyja (1924-1984). U svojim romanima Brixy, već od romana Mrtvacima ulaz zabranjen (1960), počinje parodirati romanima Brixy, već od romana Mrtvacima ulaz zabranjen (1960), počinje parodirati konvencije detektivskog romana i, kako piše Nemec, „kreira osobit i rijedak tip konvencije detektivskog romana i, kako piše Nemec, „kreira osobit i rijedak tip humorističkog krimića često obilježen jezičnom groteskom“ (Nemec, 2003: 239). humorističkog krimića često obilježen jezičnom groteskom“ (Nemec, 2003: 239). Osim po parodiji žanra, Brixy je ostao poznat i po autoreferencijalnosti i jezičnim Osim po parodiji žanra, Brixy je ostao poznat i po autoreferencijalnosti i jezičnim igrama kojima samosvjesno propituje žanr, ali i po miješanim oblicima u kojima igrama kojima samosvjesno propituje žanr, ali i po miješanim oblicima u kojima isprepliće gotski roman i shematski krimić. Brixijev središnji lik je Timothy Tatcher, isprepliće gotski roman i shematski krimić. Brixijev središnji lik je Timothy Tatcher, pravi antijunak, potpuno drugačiji od likova iz zagonetnih kriminalističkih romana pravi antijunak, potpuno drugačiji od likova iz zagonetnih kriminalističkih romana klasičnog perioda (Shelocka Holmesa ili Herculea Poirota) ili „hard boiled“ junaka klasičnog perioda (Shelocka Holmesa ili Herculea Poirota) ili „hard boiled“ junaka tipa Mikea Hammera. Intertekstualne veze s romanima i likovima iz Spillanea, tipa Mikea Hammera. Intertekstualne veze s romanima i likovima iz Spillanea, Ganera ili Queena naglašene su do pretjerivanja koje narušava shematičnost strukture Ganera ili Queena naglašene su do pretjerivanja koje narušava shematičnost strukture ispričanog. U jednoj od scena, na pitanje što bi uradio pravi junak krimića, antijunak ispričanog. U jednoj od scena, na pitanje što bi uradio pravi junak krimića, antijunak romana kaže kako bi Lemmy Caution otišao u gangstersku jazbinu i obračunao se romana kaže kako bi Lemmy Caution otišao u gangstersku jazbinu i obračunao se s njima, Johnny Lidell bi od nekog iznutra dobio sve informacije, a onaj Spllaneov s njima, Johnny Lidell bi od nekog iznutra dobio sve informacije, a onaj Spllaneov junak bi namignuo lijepoj djevojci koja bi ga pozvala u krevet. Brixy zatim kaže: junak bi namignuo lijepoj djevojci koja bi ga pozvala u krevet. Brixy zatim kaže: „Način rada toga junaka najviše mi se svidio. Ali nedostajala mi je lijepa djevojka“ „Način rada toga junaka najviše mi se svidio. Ali nedostajala mi je lijepa djevojka“ (prema: Nemec, isto: 241).22 (prema: Nemec, isto: 241).22 Prva je generacija pisaca kriminalističkog romana nakon Drugog svjetskog rata Prva je generacija pisaca kriminalističkog romana nakon Drugog svjetskog rata u kojoj su bili Milan Nikolić, Nenad Brixy i svojim prvim romanom Antun Šoljan u kojoj su bili Milan Nikolić, Nenad Brixy i svojim prvim romanom Antun Šoljan uspostavila standarde za prihvatljivi obrazac pripovijedanja, izborila mogućnost uspostavila standarde za prihvatljivi obrazac pripovijedanja, izborila mogućnost realizacije narativa kriminalističkog zapleta u obliku ove „reakcionarne“ forme realizacije narativa kriminalističkog zapleta u obliku ove „reakcionarne“ forme i omogućila zrelim Brixijevim radovima da ironiziraju i dekonstruiraju obrazac i omogućila zrelim Brixijevim radovima da ironiziraju i dekonstruiraju obrazac

22 Brixy je idućoj generaciji čitatelja popularne kulture shvaćene šire od same književnosti poznat kao 22 Brixy je idućoj generaciji čitatelja popularne kulture shvaćene šire od same književnosti poznat kao prevoditelj serije talijanskih stripova Alan Ford, čija „subverzivna djelatnost“, u odnosu na zadane okvire prevoditelj serije talijanskih stripova Alan Ford, čija „subverzivna djelatnost“, u odnosu na zadane okvire represivne tolerancije, nije zanemariva. represivne tolerancije, nije zanemariva.

82 82 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 koji su netom uspostavili. Time je put drugoj generaciji pisaca „kriminalističkog“ koji su netom uspostavili. Time je put drugoj generaciji pisaca „kriminalističkog“ (pod znakovima navodnika) romana bio olakšan. Pisci koji su izgradili fantastični, (pod znakovima navodnika) romana bio olakšan. Pisci koji su izgradili fantastični, postmoderni obrazac hrvatske književnosti krajem sedamdesetih i osamdesetih godina postmoderni obrazac hrvatske književnosti krajem sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća u kojem je element kriminalističkog romana igrao vrlo važnu ulogu i prošlog stoljeća u kojem je element kriminalističkog romana igrao vrlo važnu ulogu i često bio marketinški element koji je pridobivao čitatelje, bili su Pavao Pavičić, Goran često bio marketinški element koji je pridobivao čitatelje, bili su Pavao Pavičić, Goran Tribuson i Ljudevit Bauer. O mjestu i važnosti ovih pisaca za književnu vrstu o kojoj Tribuson i Ljudevit Bauer. O mjestu i važnosti ovih pisaca za književnu vrstu o kojoj je ovdje riječ i značenja poetike kriminalističkog romana za njihovu fantastičnu prozu je ovdje riječ i značenja poetike kriminalističkog romana za njihovu fantastičnu prozu krajem 1970-ih i početkom 1980-ih godina prošlog stoljeća bit će riječi vezano uz krajem 1970-ih i početkom 1980-ih godina prošlog stoljeća bit će riječi vezano uz poetiku postmodernog romana u hrvatskoj književnosti. poetiku postmodernog romana u hrvatskoj književnosti. 2.2 Roman s važnim elementima kriminalističkog obrasca u 2.2 Roman s važnim elementima kriminalističkog obrasca u hrvatskoj postmoderni hrvatskoj postmoderni U uvodu prikaza postmodernog hrvatskog kriminalističkog romana treba najprije U uvodu prikaza postmodernog hrvatskog kriminalističkog romana treba najprije reći kako postoje tri ishodišta postmodernog pisma u hrvatskoj književnosti na temelju reći kako postoje tri ishodišta postmodernog pisma u hrvatskoj književnosti na temelju kojih su se razvili kasniji hibridni obrasci krimića. Takav tip romana krimić je samo kojih su se razvili kasniji hibridni obrasci krimića. Takav tip romana krimić je samo uvjetno jer generički i naratološki više prati razvoj morfologije „kanonskog“ romana uvjetno jer generički i naratološki više prati razvoj morfologije „kanonskog“ romana negoli trivijalnog obrasca. Ta se „postmoderna matrica“ generički i morfološki razvija negoli trivijalnog obrasca. Ta se „postmoderna matrica“ generički i morfološki razvija i račva od razdoblja kasnih šezdesetih. Različiti „modalni obrasci“ konsolidiraju se do i račva od razdoblja kasnih šezdesetih. Različiti „modalni obrasci“ konsolidiraju se do osamdesetih godina prošlog stoljeća, zaključno s razdobljem kad se iz proze hrvatskih osamdesetih godina prošlog stoljeća, zaključno s razdobljem kad se iz proze hrvatskih fantastičara razvio odvojak koji se najprije poigravao, a onda prihvatio kriminalističku fantastičara razvio odvojak koji se najprije poigravao, a onda prihvatio kriminalističku poetiku kao dominantnu okosnicu naracije. poetiku kao dominantnu okosnicu naracije. Što se tiče prve skupine postmodernistički intoniranih romana i proznih djela Što se tiče prve skupine postmodernistički intoniranih romana i proznih djela uopće, riječ je o književnim djelima koja su problematizirala odnos fikcije i fakcije, uopće, riječ je o književnim djelima koja su problematizirala odnos fikcije i fakcije, onog što je ispričano kao književnost i na što se istovremeno kao na književnost u onog što je ispričano kao književnost i na što se istovremeno kao na književnost u samom djelu određenim metaknjiževnim postupcima ukazuje.23 Tu, dakle, spadaju samom djelu određenim metaknjiževnim postupcima ukazuje.23 Tu, dakle, spadaju djela koja su raznim narativnim strategijama ukazivala na proces samog uobličavanja djela koja su raznim narativnim strategijama ukazivala na proces samog uobličavanja teksta, odnosno njegovih književnih postupaka. Ti su romani s jedne strane propitivali teksta, odnosno njegovih književnih postupaka. Ti su romani s jedne strane propitivali granice formalnih mogućnosti tekstualnog „uokviravanja postupka“, a s druge su granice formalnih mogućnosti tekstualnog „uokviravanja postupka“, a s druge su ukazivali na činjenicu nemogućnosti iskazivanja svega što je važno i proklizavanja, ukazivali na činjenicu nemogućnosti iskazivanja svega što je važno i proklizavanja, diseminacije značenjskih grozdova koji bi trebali činiti okosnicu modernističkih diseminacije značenjskih grozdova koji bi trebali činiti okosnicu modernističkih diskurzivnih taktika. Ovo je oblik postmoderne proze koji je početkom sedamdesetih diskurzivnih taktika. Ovo je oblik postmoderne proze koji je početkom sedamdesetih i u anglo-keltskoj praksi smatran središnjim pokazateljem postmodernosti premda se i u anglo-keltskoj praksi smatran središnjim pokazateljem postmodernosti premda se kasnije dosta raspravljalo o tome je li u slučajevima ovakvog iskazivanja zapravo riječ kasnije dosta raspravljalo o tome je li u slučajevima ovakvog iskazivanja zapravo riječ o završnoj, podrivačkoj fazi modernističke poetike ili o novom književnom razdoblju o završnoj, podrivačkoj fazi modernističke poetike ili o novom književnom razdoblju koje još nije imenovano, već se uzima kao postrazdoblje u odnosu na kanonizirani koje još nije imenovano, već se uzima kao postrazdoblje u odnosu na kanonizirani opus. opus.

23 Neki autori na južnoslavenskim prostorima, kao Aleksandar Jerkov u Srbiji, smatrali su ranih 23 Neki autori na južnoslavenskim prostorima, kao Aleksandar Jerkov u Srbiji, smatrali su ranih osamdesetih da je osnovna karakteristika postmodernog pisma upravo takva autoreferencijalnost, tako da osamdesetih da je osnovna karakteristika postmodernog pisma upravo takva autoreferencijalnost, tako da su i neke Andrićeve i Davičove tekstove čitali u tom ključu. Pod sličnim „germanskim“ utjecajem i sâm sam su i neke Andrićeve i Davičove tekstove čitali u tom ključu. Pod sličnim „germanskim“ utjecajem i sâm sam sredinom devedesetih pronalazio određene elemente postmodernog pisma kod Krleže i Marinkovića. sredinom devedesetih pronalazio određene elemente postmodernog pisma kod Krleže i Marinkovića.

83 83 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98

Neki od značajnijih primjera ovakvog tipa romana u hrvatskoj književnosti su Neki od značajnijih primjera ovakvog tipa romana u hrvatskoj književnosti su romani Kiklop autora Ranka Marinkovića (1965) i Bolja polovica hrabrosti Ivana romani Kiklop autora Ranka Marinkovića (1965) i Bolja polovica hrabrosti Ivana Slamniga (1978). Zanimljivo je da su obojica autora bili sveučilišni profesori koji Slamniga (1978). Zanimljivo je da su obojica autora bili sveučilišni profesori koji su dobro poznavali povijest književnosti i teatra. U njihovim romanima dolazi su dobro poznavali povijest književnosti i teatra. U njihovim romanima dolazi do ispreplitanja pojedinih slojeva pripovijedanja na razini ucjepljivanja slojeva do ispreplitanja pojedinih slojeva pripovijedanja na razini ucjepljivanja slojeva metafikcionalnog poigravanja s postupkom unutar fiktivnog tkiva teksta, što seu metafikcionalnog poigravanja s postupkom unutar fiktivnog tkiva teksta, što seu praksi autorske intencije reflektira pojavom „romana u romanu“, a fingira se i (post) praksi autorske intencije reflektira pojavom „romana u romanu“, a fingira se i (post) moderni postupak gubljenja pripovjedačke kontrole nad ukupnošću ispričanog. Tako s moderni postupak gubljenja pripovjedačke kontrole nad ukupnošću ispričanog. Tako s jedne strane dobivamo ukazivanje na odnos fikcije i postupka kojim je ona uobličena, jedne strane dobivamo ukazivanje na odnos fikcije i postupka kojim je ona uobličena, a s druge se gubi koherencija ispričanog svijeta i zbiva se njezino uslojavanje u a s druge se gubi koherencija ispričanog svijeta i zbiva se njezino uslojavanje u „decentraliziranoj“ formi u kojoj se djelomično gubi vizija cjelovitosti kao važna „decentraliziranoj“ formi u kojoj se djelomično gubi vizija cjelovitosti kao važna odrednica autorske poetike, toliko karakteristična za modernistički postupak i odrednica autorske poetike, toliko karakteristična za modernistički postupak i odvajanje visoke i popularne književnosti u dva nespojiva svijeta. Naravno, ovdje odvajanje visoke i popularne književnosti u dva nespojiva svijeta. Naravno, ovdje nema govora o „ispreplitanju visoke i trivijalne proze“, ali se mogu pratiti postupci nema govora o „ispreplitanju visoke i trivijalne proze“, ali se mogu pratiti postupci ulaska trivijalnih shemata u tkivo teksta, od „polifoničnosti“ koja uvažava jezik ulaska trivijalnih shemata u tkivo teksta, od „polifoničnosti“ koja uvažava jezik reklama, jeftinog kritičarskog teksta i ogoljavanja umjetničkog svjetonazora u Kiklopu reklama, jeftinog kritičarskog teksta i ogoljavanja umjetničkog svjetonazora u Kiklopu pa sve do „prepisivanja“ potrošenog obrasca tekstualnosti da bi se (ponovo) prenijela pa sve do „prepisivanja“ potrošenog obrasca tekstualnosti da bi se (ponovo) prenijela intencija tekstualnog u Slamnigovu romanu.24 intencija tekstualnog u Slamnigovu romanu.24 U drugu skupinu spadaju djela kao što su romani Slobodana Novaka pod naslovom U drugu skupinu spadaju djela kao što su romani Slobodana Novaka pod naslovom Mirisi, zlato i tamjan (1968) i njegov nešto kasniji roman Izvanbrodski dnevnik (1977) Mirisi, zlato i tamjan (1968) i njegov nešto kasniji roman Izvanbrodski dnevnik (1977) ili roman Crni smješak (1969) Petra Šegedina. Ti romani svojim alegorijskim slojevima ili roman Crni smješak (1969) Petra Šegedina. Ti romani svojim alegorijskim slojevima i usitnjavanjem „velike slike“, odnosno kako bi rekao Derrida, „gubljenjem centra“ na i usitnjavanjem „velike slike“, odnosno kako bi rekao Derrida, „gubljenjem centra“ na razini uslojavanja odnosa prema dominantnoj ideološkoj i mitologemskoj paradigmi, razini uslojavanja odnosa prema dominantnoj ideološkoj i mitologemskoj paradigmi, doprinose mogućnosti promatranja problema parcijalizacije potencijala teksta iz doprinose mogućnosti promatranja problema parcijalizacije potencijala teksta iz druge i drugačije perspektive. Riječ je o gubljenju jedinstva imaginarnog prostora druge i drugačije perspektive. Riječ je o gubljenju jedinstva imaginarnog prostora fikcijskog svijeta koji više ne insistira na koherenciji vremensko prostornih veza i fikcijskog svijeta koji više ne insistira na koherenciji vremensko prostornih veza i kauzalnosti modernistički uslojene paradigme i njezina tijeka. Ovi se destabilizacijski kauzalnosti modernistički uslojene paradigme i njezina tijeka. Ovi se destabilizacijski tekstualni procesi zbivaju uz prešutno uvažavanje činjenice o pomicanju prostora tekstualni procesi zbivaju uz prešutno uvažavanje činjenice o pomicanju prostora tumačenja „znaka“ s teksta na čitatelja i svijesti o tome da sam proces interpretacije tumačenja „znaka“ s teksta na čitatelja i svijesti o tome da sam proces interpretacije počinje izmicati kontroli na relaciji odnosa autorske i čitateljske intencije, čime počinje izmicati kontroli na relaciji odnosa autorske i čitateljske intencije, čime pojedini elementi tumačenog ostaju izvan dosega tumačitelja što autorske intencije pojedini elementi tumačenog ostaju izvan dosega tumačitelja što autorske intencije uvažavaju i što je iščitljivo iz teksta. Tako, unatoč svijesti o ovim procesima i uvažavaju i što je iščitljivo iz teksta. Tako, unatoč svijesti o ovim procesima i konsenzusu hermeneutike, strukturalističke analize i recepcijske kritike (readers konsenzusu hermeneutike, strukturalističke analize i recepcijske kritike (readers response criticism – teorije čitateljskog odgovora) o premještanju interpretacijske response criticism – teorije čitateljskog odgovora) o premještanju interpretacijske kompetencije s autora i teksta na čitatelja, ni fenomenološka ni semiotička interpretacija kompetencije s autora i teksta na čitatelja, ni fenomenološka ni semiotička interpretacija ne mogu više u potpunosti ovladati slojevima značenja u ovim i ovako intencijski ne mogu više u potpunosti ovladati slojevima značenja u ovim i ovako intencijski intoniranim tekstovima, odnosno njihovim prodorima u širinu područja označiteljske intoniranim tekstovima, odnosno njihovim prodorima u širinu područja označiteljske

24 O značaju Slamnigova teksta za politiku postmodernog podrivanja kanona v. moj tekst objavljen u 24 O značaju Slamnigova teksta za politiku postmodernog podrivanja kanona v. moj tekst objavljen u Kijevskom zborniku 2011. Cijeli je zbornik posvećen djelu Ivana Slamniga, a urednik je Krešimir Bagić. Kijevskom zborniku 2011. Cijeli je zbornik posvećen djelu Ivana Slamniga, a urednik je Krešimir Bagić.

84 84 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 prakse. Riječ je o tipu izvana zadanog humanistički motiviranog racionalističkog prakse. Riječ je o tipu izvana zadanog humanistički motiviranog racionalističkog (dogovorenog) kontekstualiziranja koje ukazuje na (post)humanističku mogućnost (dogovorenog) kontekstualiziranja koje ukazuje na (post)humanističku mogućnost da tekst (ipak) ne može biti pročitan do kraja. Možemo se odmah ovdje podsjetiti da tekst (ipak) ne može biti pročitan do kraja. Možemo se odmah ovdje podsjetiti i činjenice da se slično dogodilo i s postmodernom kriminalističkom prozom kroz i činjenice da se slično dogodilo i s postmodernom kriminalističkom prozom kroz postupke ironiziranja jedinstvenog moralizirajućeg subjekta („dislodging of the idea postupke ironiziranja jedinstvenog moralizirajućeg subjekta („dislodging of the idea of a single knowing and moralising subject“) i postmodernističkog pozicioniranja of a single knowing and moralising subject“) i postmodernističkog pozicioniranja žanra usuprot uokvirljivosti racionalizmom i humanizmom („postmodernists žanra usuprot uokvirljivosti racionalizmom i humanizmom („postmodernists employed the genre to establish their positions against rationality and humanism“; employed the genre to establish their positions against rationality and humanism“; usp Knight, isto: 195). Tako se stvara potencijal za postkriminalistički roman koji se usp Knight, isto: 195). Tako se stvara potencijal za postkriminalistički roman koji se neće izravno vezati uz tradiciju (marginalnog) žanra i dekonstruirati njega, već će se neće izravno vezati uz tradiciju (marginalnog) žanra i dekonstruirati njega, već će se nastaviti na dekonstrukcijski proces koji uskraćuje humanistički intoniranu potpunu nastaviti na dekonstrukcijski proces koji uskraćuje humanistički intoniranu potpunu kompetenciju nekoj idealno zamišljenoj „najboljoj mogućoj interpretaciji“ otvarajući kompetenciju nekoj idealno zamišljenoj „najboljoj mogućoj interpretaciji“ otvarajući se sivim zonama teksta koje će iz ideološki zasićenih perspektiva uvijek premještati se sivim zonama teksta koje će iz ideološki zasićenih perspektiva uvijek premještati mogućnost „zatvaranja“ značenjske konstrukcije tekstualnog. U takvom tekstualnom mogućnost „zatvaranja“ značenjske konstrukcije tekstualnog. U takvom tekstualnom važnu ulogu imaju kompleksni odnosi između teksta i svijeta, odnosno dijalog koji važnu ulogu imaju kompleksni odnosi između teksta i svijeta, odnosno dijalog koji se uspostavlja između područja kompetencija dviju hegemonija koje se prepliću na se uspostavlja između područja kompetencija dviju hegemonija koje se prepliću na prostoru političke artikulacije poetskog izričaja. prostoru političke artikulacije poetskog izričaja. Treća skupina djela i autora hrvatske književnosti sedamdesetih godina najavila Treća skupina djela i autora hrvatske književnosti sedamdesetih godina najavila je tip postmodernosti koji je, kao izravni element „iskaznog nasljeđa“ najrelevantniji je tip postmodernosti koji je, kao izravni element „iskaznog nasljeđa“ najrelevantniji za čitanje i razumijevanje suvremene hrvatske proze na prijelazu stoljeća, a koji je za čitanje i razumijevanje suvremene hrvatske proze na prijelazu stoljeća, a koji je proklizavanjem žanrovske kompetencije i usložnjavanjem odnosa fantastičnog i proklizavanjem žanrovske kompetencije i usložnjavanjem odnosa fantastičnog i realističnog otvorio mogućnosti izraza prema (pre)pisivanju književnih obrazaca i realističnog otvorio mogućnosti izraza prema (pre)pisivanju književnih obrazaca i igri s konvencijama koja se u tom dopisivačkom (prepisivačkom) poslu događa na igri s konvencijama koja se u tom dopisivačkom (prepisivačkom) poslu događa na nekoliko razina. Naznaku ovakve mogućnosti možemo pratiti i kod kanonskih pisaca nekoliko razina. Naznaku ovakve mogućnosti možemo pratiti i kod kanonskih pisaca iz vodećih europskih i američkih književnosti, a Knight, kad govori o postmodernosti iz vodećih europskih i američkih književnosti, a Knight, kad govori o postmodernosti „novog“ obrasca kriminalističke proze, upravo u tom smislu spominje Jorgea Luisa „novog“ obrasca kriminalističke proze, upravo u tom smislu spominje Jorgea Luisa Borgesa, Michela Butora i Umberta Eca. Prema njegovim riječima oni su „pokazali Borgesa, Michela Butora i Umberta Eca. Prema njegovim riječima oni su „pokazali kako kriminalistički roman, time što postaje manje deterministički i simplicistički kako kriminalistički roman, time što postaje manje deterministički i simplicistički usmjeren u svojim postupcima i rezultatima, može postaviti važna pitanja o jastvu, usmjeren u svojim postupcima i rezultatima, može postaviti važna pitanja o jastvu, svijesti i svijetu“ (isto: 195). Slično se može iščitati i iz teksta Joel Black u zborniku svijesti i svijetu“ (isto: 195). Slično se može iščitati i iz teksta Joel Black u zborniku Detecting Texts: The Metaphysical Detective Story from Poe to Postmodernism. Detecting Texts: The Metaphysical Detective Story from Poe to Postmodernism. Ur. Patricia Mervale i Susan Elizabeth Sweeney, University of Pennsylvania Press, Ur. Patricia Mervale i Susan Elizabeth Sweeney, University of Pennsylvania Press, Philadelphia, 1999. Riječ je o mjestu gdje se govori o nepročitanim i nepročitljivim Philadelphia, 1999. Riječ je o mjestu gdje se govori o nepročitanim i nepročitljivim tekstovima (unread and uneradable texts; Black: 77) i tipovima proklizavanja tekstovima (unread and uneradable texts; Black: 77) i tipovima proklizavanja značenja i identifikacijskih obrazaca, što je karakteristično za tekstove koji podrivaju značenja i identifikacijskih obrazaca, što je karakteristično za tekstove koji podrivaju kriminalistički obrazac i postaju nepročitljivi, ili možda bolje neiščitljivi do kraja. kriminalistički obrazac i postaju nepročitljivi, ili možda bolje neiščitljivi do kraja. Moglo bi se zapravo reći kako govorimo o tekstovima koji se ne mogu iscrpiti Moglo bi se zapravo reći kako govorimo o tekstovima koji se ne mogu iscrpiti „jednokratnom“ upotrebom. Osim samog podrivanja postupka, ukazivanja na ono što „jednokratnom“ upotrebom. Osim samog podrivanja postupka, ukazivanja na ono što

85 85 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 stoji izvan samog tijeka fabularnog razrješenja dolazi i do potrage za razotkrivanjem stoji izvan samog tijeka fabularnog razrješenja dolazi i do potrage za razotkrivanjem identitetskih karakteristika, promjene u ulozi spolova, položaja u zajednici, obrata identitetskih karakteristika, promjene u ulozi spolova, položaja u zajednici, obrata u identiteskim obrascima i revalorizaciji ustaljenih uloga u tekstu, u odnosu na u identiteskim obrascima i revalorizaciji ustaljenih uloga u tekstu, u odnosu na stereotipe koji ih zadaju kroz modernističku tradiciju.25 Naročito je važno pritom stereotipe koji ih zadaju kroz modernističku tradiciju.25 Naročito je važno pritom naglasiti činjenicu da govorimo o osviještenom postupku rušenja barijera postavljenih naglasiti činjenicu da govorimo o osviještenom postupku rušenja barijera postavljenih u modernističkoj poetici između „visokog“ i „niskog stila“, premještanje težišta s u modernističkoj poetici između „visokog“ i „niskog stila“, premještanje težišta s pokušaja obuhvaćanja velikih tema i metapriča, u smislu kako ih je opisao Lyotard, pokušaja obuhvaćanja velikih tema i metapriča, u smislu kako ih je opisao Lyotard, na lokalne priče i parcijalne identifikacije u obliku usko položenih i skromno iscrtanih na lokalne priče i parcijalne identifikacije u obliku usko položenih i skromno iscrtanih sustava uvjerenja, no ipak dovoljno jakih da nam služe kao vodilje. Ti su ideologemi sustava uvjerenja, no ipak dovoljno jakih da nam služe kao vodilje. Ti su ideologemi međutim uvijek svjesni vlastite provizionalnosti i isključivo lokalne ovjerljivosti međutim uvijek svjesni vlastite provizionalnosti i isključivo lokalne ovjerljivosti (ili: „small scale modest systems of belief that are strong enough to guide us, but (ili: „small scale modest systems of belief that are strong enough to guide us, but are always aware of their provisional nature ... and local validity, usp. Hutcheon, are always aware of their provisional nature ... and local validity, usp. Hutcheon, 1988; i Bertens, 2001: 143). Njihovim umrežavanjem, međutim, shemati lokalne 1988; i Bertens, 2001: 143). Njihovim umrežavanjem, međutim, shemati lokalne identifikacije uklapaju se u tip zajedničkog projekta postmodernizma kao globalnog identifikacije uklapaju se u tip zajedničkog projekta postmodernizma kao globalnog otpora upravo toj globalizaciji. otpora upravo toj globalizaciji. Insistirajući na ideji dekonstrukcije tradicionalnog shvaćanja jezika i Insistirajući na ideji dekonstrukcije tradicionalnog shvaćanja jezika i identiteta takve postmoderne prozne konstrukcije također su kao upitnu počele identiteta takve postmoderne prozne konstrukcije također su kao upitnu počele postavljati i samu ideju pisanja, često podrivajući stabilnost postojećih obrazaca postavljati i samu ideju pisanja, često podrivajući stabilnost postojećih obrazaca i same moći pisma da nametne određene parametre mogućem čitanju. Osim toga, i same moći pisma da nametne određene parametre mogućem čitanju. Osim toga, svako je pismo postajalo legitimno u tom pokušaju da se (ponovo i ponovo) obuhvati svako je pismo postajalo legitimno u tom pokušaju da se (ponovo i ponovo) obuhvati domet značenja. Tako se u isto vrijeme događalo i premošćivanje dotad nepremostivih domet značenja. Tako se u isto vrijeme događalo i premošćivanje dotad nepremostivih razlika između visoke i popularne kulture te su se povlašteni pisci „književnosti kao razlika između visoke i popularne kulture te su se povlašteni pisci „književnosti kao povlaštene djelatnosti“ našli u neobičnoj poziciji. Dogodili se, naime, kako piše povlaštene djelatnosti“ našli u neobičnoj poziciji. Dogodili se, naime, kako piše Knights, ironično „rezanje grane na kojoj sjede“ bijelih muških pisaca koji su dotada Knights, ironično „rezanje grane na kojoj sjede“ bijelih muških pisaca koji su dotada zauzimali to povlašteno mjesto privilegirano u odnosu na „tiražnu prozu“ i neupitno zauzimali to povlašteno mjesto privilegirano u odnosu na „tiražnu prozu“ i neupitno u svom statusu visoke književnosti (sjetimo se samo Welleka i Warrena i njihovih u svom statusu visoke književnosti (sjetimo se samo Welleka i Warrena i njihovih rasprava o „prirodi visoke književnosti“). rasprava o „prirodi visoke književnosti“). Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća počelo se propitivati i Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća počelo se propitivati i krajnje granice žanrovske proze, stabilnosti identitetskih obrazaca koji su se u njoj krajnje granice žanrovske proze, stabilnosti identitetskih obrazaca koji su se u njoj pojavljivali (ili konstruirali), ali i žanrovske identifikacije uopće. Jednako kao što pojavljivali (ili konstruirali), ali i žanrovske identifikacije uopće. Jednako kao što je „visoka književnost“ došla na mjesto identifikacijskog susretišta na kojem je je „visoka književnost“ došla na mjesto identifikacijskog susretišta na kojem je morala prihvatiti žanrovsku identifikaciju kao svoj sustavni dio, tako je i žanrovska morala prihvatiti žanrovsku identifikaciju kao svoj sustavni dio, tako je i žanrovska književnost proširila svoje okvire prihvaćajući određene elemente formalnih obrazaca književnost proširila svoje okvire prihvaćajući određene elemente formalnih obrazaca koji su širi od tradicionalnog žanrovskog okvira. Primjeri prvog tipa ishodišta koji su širi od tradicionalnog žanrovskog okvira. Primjeri prvog tipa ishodišta

25 Ili kroz modernističku tradiciju „detekcije“, od romana „zlatnog doba“ „whodunnit“ literature (krimića 25 Ili kroz modernističku tradiciju „detekcije“, od romana „zlatnog doba“ „whodunnit“ literature (krimića detekcije ustanovljenog na „gentlemanskim pravilima“ britanskog Detection kuba), preko „hard boiled“ detekcije ustanovljenog na „gentlemanskim pravilima“ britanskog Detection kuba), preko „hard boiled“ američkog modela, do hibridnih obazaca historijskog krimića i današnje „postmoderne literature“ u kojem američkog modela, do hibridnih obazaca historijskog krimića i današnje „postmoderne literature“ u kojem je detekcija samo jedan od dijelova identifikacijskih slojeva tekstualnog, kako u odnosu prema identitetu u je detekcija samo jedan od dijelova identifikacijskih slojeva tekstualnog, kako u odnosu prema identitetu u tekstu, tako i prema identitetu i identifikaciji u svijetu koji tekst podražava ili mu se suprotstavlja. tekstu, tako i prema identitetu i identifikaciji u svijetu koji tekst podražava ili mu se suprotstavlja.

86 86 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98

„preplitanja“ stilova koji su se pojavljivali u britanskoj književnosti 1980-ih (na „preplitanja“ stilova koji su se pojavljivali u britanskoj književnosti 1980-ih (na primjer kod Petera Ackroyda) i u američkoj literaturi još 1960-ih kod Pynchona, ali i primjer kod Petera Ackroyda) i u američkoj literaturi još 1960-ih kod Pynchona, ali i oni drugog tipa, nastali kasnih 1980-ih u žanrovskoj literaturi kod Paula Austera (City oni drugog tipa, nastali kasnih 1980-ih u žanrovskoj literaturi kod Paula Austera (City of Glass) ili Jamesa Elroya (LA Confidential ili The Cold Six Thousand), mogu se of Glass) ili Jamesa Elroya (LA Confidential ili The Cold Six Thousand), mogu se u hrvatskoj postmodernoj književnosti ovjeriti ranih osamdesetih u romanima Pavla u hrvatskoj postmodernoj književnosti ovjeriti ranih osamdesetih u romanima Pavla Pavličića, posebice onim iz druge faze, nakon nekoliko „čistih krimića“. Riječ je o Pavličića, posebice onim iz druge faze, nakon nekoliko „čistih krimića“. Riječ je o romanima Večernji akt (1981) i Slobodan pad (1982). Stvoreni u drugačijoj političkoj romanima Večernji akt (1981) i Slobodan pad (1982). Stvoreni u drugačijoj političkoj i kulturološkoj klimi, ti romani, naravno, nemaju onu ideologemsku destruktivnu notu i kulturološkoj klimi, ti romani, naravno, nemaju onu ideologemsku destruktivnu notu kao navedeni američki i engleski naslovi, ali na razini odnosa prema zbilji, žanrovske kao navedeni američki i engleski naslovi, ali na razini odnosa prema zbilji, žanrovske zbrke i svjesnog rada na dokidanju razlika između „visoke“ i „trivijalne“ književnosti zbrke i svjesnog rada na dokidanju razlika između „visoke“ i „trivijalne“ književnosti imaju sličan efekt za okvire nacionalne književnosti i njezine iskazne potencijale. imaju sličan efekt za okvire nacionalne književnosti i njezine iskazne potencijale. Ono što je važno napomenuti za hrvatski kontekst tog vremena jest činjenica da Ono što je važno napomenuti za hrvatski kontekst tog vremena jest činjenica da je riječ o romanima koji su, prema šire zamišljenoj paradigmi postmodernog odmaka je riječ o romanima koji su, prema šire zamišljenoj paradigmi postmodernog odmaka i odnošenju prema europskim trendovima postmoderne i južnoameričke fantastike, i odnošenju prema europskim trendovima postmoderne i južnoameričke fantastike, trostruko obilježeni: kao društveno svjesni i identifikacijski utemeljeni romani, kao trostruko obilježeni: kao društveno svjesni i identifikacijski utemeljeni romani, kao žanrovski, obično kriminalistički romaneskni obrasci (što je za ovu raspravu, iz žanrovski, obično kriminalistički romaneskni obrasci (što je za ovu raspravu, iz naratološke perspektive, od najveće važnosti) i kao (djelomično) fantastični motivirani naratološke perspektive, od najveće važnosti) i kao (djelomično) fantastični motivirani tekstovi u kojima se iz žanra izlazi u fantastiku i iz fantastike se pripovijedanje vraća u tekstovi u kojima se iz žanra izlazi u fantastiku i iz fantastike se pripovijedanje vraća u konvenciju kriminalističke forme. Te varijacije forme su u međuvremenu, prodorom konvenciju kriminalističke forme. Te varijacije forme su u međuvremenu, prodorom u fantastiku, u svojoj osnovi „decentrirane“ u odnosu na čvrsto mjesto moguće u fantastiku, u svojoj osnovi „decentrirane“ u odnosu na čvrsto mjesto moguće polazišne pozicije tumačenja. Zato je u ovoj skupini tekstova mogućnost jednoznačne polazišne pozicije tumačenja. Zato je u ovoj skupini tekstova mogućnost jednoznačne „detekcije“ i pronalaženja zajedničkog nazivnika, tumačenja koje je na primjer White „detekcije“ i pronalaženja zajedničkog nazivnika, tumačenja koje je na primjer White označio kao „interpretaciju s konsenzusom“, a Hutcheon „reprezentativnim prikazom“ označio kao „interpretaciju s konsenzusom“, a Hutcheon „reprezentativnim prikazom“ elementarno podrovana kao moguća shematska konvencija. To se posebice odnosi na elementarno podrovana kao moguća shematska konvencija. To se posebice odnosi na jedan metalepsom obilježen Pavičićev „roman u romanu“ (Nemec, 2003:305) koji jedan metalepsom obilježen Pavičićev „roman u romanu“ (Nemec, 2003:305) koji funkcionira nešto drugačije od romana navedenih ranije i približava se „postupku funkcionira nešto drugačije od romana navedenih ranije i približava se „postupku preplitanja fikcije i fakcije“, odnosno romanima poput AusterovaCity of Glass. Riječ preplitanja fikcije i fakcije“, odnosno romanima poput AusterovaCity of Glass. Riječ je o romanu Krasopis iz 1987. godine. je o romanu Krasopis iz 1987. godine. Čini mi se da središnje mjesto u ovom krugu romana naročito važnom za ovaj Čini mi se da središnje mjesto u ovom krugu romana naročito važnom za ovaj odvojak hrvatske književnosti zauzima roman Večernji akt (1981) zbog toga što odvojak hrvatske književnosti zauzima roman Večernji akt (1981) zbog toga što funkcionira na nekoliko razina upravo kako je opisano gore, ali i s obzirom na funkcionira na nekoliko razina upravo kako je opisano gore, ali i s obzirom na povijesno ovjerljivu činjenicu da je još u vrijeme objavljivanja postao veliki bestseler. povijesno ovjerljivu činjenicu da je još u vrijeme objavljivanja postao veliki bestseler. Taj je tekst u hrvatskoj književnosti inaugurirao ludistički tip postmodernog pisma, Taj je tekst u hrvatskoj književnosti inaugurirao ludistički tip postmodernog pisma, okvir mogućeg prijenosa identiteta, a otvorio je i čitav niz drugih, doduše krhko okvir mogućeg prijenosa identiteta, a otvorio je i čitav niz drugih, doduše krhko utemeljenih, interpretacijskih mogućnosti koje ovakvi romani stavljaju u središte utemeljenih, interpretacijskih mogućnosti koje ovakvi romani stavljaju u središte pozornosti čitateljske intencije. Načinom na koji je kriminalistički žanr ucijepljen u pozornosti čitateljske intencije. Načinom na koji je kriminalistički žanr ucijepljen u fantastični tekst s umjetničkim pretenzijama i mogućnostima koje se tipu mogućih fantastični tekst s umjetničkim pretenzijama i mogućnostima koje se tipu mogućih multiplikacija čitateljskih potencijala, koje je Umberto Eco nazvao „intencijama multiplikacija čitateljskih potencijala, koje je Umberto Eco nazvao „intencijama

87 87 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 imaginarnih čitatelja“, nadaju čitateljskoj praksi različito pozicionirana trošenja teksta, imaginarnih čitatelja“, nadaju čitateljskoj praksi različito pozicionirana trošenja teksta, ovaj se roman uklapa u postmoderne europske tijekove (Calvino, Ecova historijsko- ovaj se roman uklapa u postmoderne europske tijekove (Calvino, Ecova historijsko- kriminalistička metafikcija). S druge pak strane on istovremeno potpuno zaokruženo kriminalistička metafikcija). S druge pak strane on istovremeno potpuno zaokruženo funkcionira kao „običan“ krimić. To će se kasnije ponoviti u još nekim Pavličićevim funkcionira kao „običan“ krimić. To će se kasnije ponoviti u još nekim Pavličićevim romanima, neke elemente ovakvog iskaza upotrebljavat će i Goran Tribuson, pa čak i romanima, neke elemente ovakvog iskaza upotrebljavat će i Goran Tribuson, pa čak i Stjepan Čuić u svom društveno utemeljenom romanu Orden (1981), a sličan postupak Stjepan Čuić u svom društveno utemeljenom romanu Orden (1981), a sličan postupak bit će vidljiv i u Barbijerijevu Epitafu carskog gurmana (1983). Ali samo uvjetno bit će vidljiv i u Barbijerijevu Epitafu carskog gurmana (1983). Ali samo uvjetno može se reći da je ovako impostiran tip „romana detekcije“ u osnovi postmodernih može se reći da je ovako impostiran tip „romana detekcije“ u osnovi postmodernih i posthumanistički pozicioniranih tekstova o kojima raspravljamo u zadnjem dijelu i posthumanistički pozicioniranih tekstova o kojima raspravljamo u zadnjem dijelu ovog rada. ovog rada. U svom opisu stanja u anglosaksonskog književnosti osamdesetih godina Stephen U svom opisu stanja u anglosaksonskog književnosti osamdesetih godina Stephen Knight je ovakvu mješavinu kriminalističkoj romana, postmoderne transgresije Knight je ovakvu mješavinu kriminalističkoj romana, postmoderne transgresije stilova, podrivanja vrijednosti, stabilnosti, kontrole i čvrstih identitetskih obrazaca stilova, podrivanja vrijednosti, stabilnosti, kontrole i čvrstih identitetskih obrazaca nazvao „cutting edge“ ostvarenjima. Ono što je međutim znatno različito između nazvao „cutting edge“ ostvarenjima. Ono što je međutim znatno različito između dominantnog „kanonskog“ obrasca, njegova postmodernog (i metafizičkog) odvojka i dominantnog „kanonskog“ obrasca, njegova postmodernog (i metafizičkog) odvojka i hrvatske književne prakse ovdje opisane može se sažeti u dvije činjenice. Najprije, u hrvatske književne prakse ovdje opisane može se sažeti u dvije činjenice. Najprije, u Hrvatskoj i okolnim južnoslavenskim obrascima govorimo o atipičnom razvoju forme Hrvatskoj i okolnim južnoslavenskim obrascima govorimo o atipičnom razvoju forme kriminalističkog romana kroz njegovu povijest. Druga je važna činjenica ona koju kriminalističkog romana kroz njegovu povijest. Druga je važna činjenica ona koju smo već spomenuli govoreći o genezi hrvatskog modela. Ona se sastoji u tome da smo već spomenuli govoreći o genezi hrvatskog modela. Ona se sastoji u tome da promjene o kojima je riječ u hibridizaciji obrasca u anglosaksonskim književnostima promjene o kojima je riječ u hibridizaciji obrasca u anglosaksonskim književnostima dolaze uglavnom iz samog žanra i žanrovskih iskoraka u postmoderno „stanje stvari dolaze uglavnom iz samog žanra i žanrovskih iskoraka u postmoderno „stanje stvari i prostor posthumanističke paradigme“ koji umnogome uvjetuju ove iskorake na i prostor posthumanističke paradigme“ koji umnogome uvjetuju ove iskorake na ideologemskoj razini. Riječ je čak i o urušavanju mitologemski intoniranog obrasca ideologemskoj razini. Riječ je čak i o urušavanju mitologemski intoniranog obrasca koji postoji čitavo jedno stoljeće i etablirao je vlastitu priču koja je izašla iz samog koji postoji čitavo jedno stoljeće i etablirao je vlastitu priču koja je izašla iz samog žanra, ušla u druge medije, transformirala se i postala dio poetike svakodnevnice žanra, ušla u druge medije, transformirala se i postala dio poetike svakodnevnice na razini novih medija. U tom smislu vjerujem da moramo shvatiti i pojavne na razini novih medija. U tom smislu vjerujem da moramo shvatiti i pojavne obrasce destruktivne samoironije toliko karakteristične posebice, recimo to uvjetno, obrasce destruktivne samoironije toliko karakteristične posebice, recimo to uvjetno, za američku „bijelu prozu“. S druge, pak, strane, u hrvatskoj književnosti žanr za američku „bijelu prozu“. S druge, pak, strane, u hrvatskoj književnosti žanr kriminalističkog romana zapravo je „strano tijelo“ koje se pokušava utkati ili postaje kriminalističkog romana zapravo je „strano tijelo“ koje se pokušava utkati ili postaje utkano u intertekst, odnosno postaje dijelom složenog teksta na jednoj od njegovih utkano u intertekst, odnosno postaje dijelom složenog teksta na jednoj od njegovih razina na kojem se istovremeno s tim uvođenjem „novog i drugog“ zbiva poigravanje razina na kojem se istovremeno s tim uvođenjem „novog i drugog“ zbiva poigravanje upravo s tim obrascem što ga se, bez odgovarajuće sigurnosti koju u anglosaksonskom upravo s tim obrascem što ga se, bez odgovarajuće sigurnosti koju u anglosaksonskom slučaju pruža dijakronija, uvodi u tekst s ironičnim odmakom. slučaju pruža dijakronija, uvodi u tekst s ironičnim odmakom. Ta igra, odnosno poigravanje s modelom, uglavnom nije samo sebi svrhom, Ta igra, odnosno poigravanje s modelom, uglavnom nije samo sebi svrhom, već se kroz fabularni sloj kriminalističke priče zbiva nekoliko procesa. Najprije, već se kroz fabularni sloj kriminalističke priče zbiva nekoliko procesa. Najprije, događa se propitivanje književne baštine. Tekstovi i u njima ispričano korespondira događa se propitivanje književne baštine. Tekstovi i u njima ispričano korespondira s fantastičnim slojevima koji uglavnom za svoju pozadinu imaju preispitivanje s fantastičnim slojevima koji uglavnom za svoju pozadinu imaju preispitivanje odnosa između fikcije i fakcije ili se kriminalistički zaplet ostvaruje u okviru šire odnosa između fikcije i fakcije ili se kriminalistički zaplet ostvaruje u okviru šire

88 88 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 zahvaćena problematiziranja društvene zbilje. Baština se promatra iz pozicije drugog zahvaćena problematiziranja društvene zbilje. Baština se promatra iz pozicije drugog u odnosu na hegemoniju sustava. U idućoj dijakronijskoj fazi dolazi do preispitivanja u odnosu na hegemoniju sustava. U idućoj dijakronijskoj fazi dolazi do preispitivanja određenog pozicioniranja alternativne pri/povijesti, njezinih mijena i zbunjenosti oko određenog pozicioniranja alternativne pri/povijesti, njezinih mijena i zbunjenosti oko preraspodjele odnosa moći i ideologema u prijelaznom razdoblju iz socijalističkog u preraspodjele odnosa moći i ideologema u prijelaznom razdoblju iz socijalističkog u postsocijalističko (postkomunističko) društvo i sve one tipove usložnjavanja sustava postsocijalističko (postkomunističko) društvo i sve one tipove usložnjavanja sustava označavanja koji u tom gubljenju logocentričnog pozicioniranja te (marksističke!?) označavanja koji u tom gubljenju logocentričnog pozicioniranja te (marksističke!?) metapovijesne paradigme zadobivaju drugačije identitetske i etičke slojeve metapovijesne paradigme zadobivaju drugačije identitetske i etičke slojeve značenja. Ovo je trenutak kad jedan model „represivne tolerancije“, onaj klasni, biva značenja. Ovo je trenutak kad jedan model „represivne tolerancije“, onaj klasni, biva zamijenjen drugim, onim nacionalnim. U tom razdoblju generacija pisaca koja je zamijenjen drugim, onim nacionalnim. U tom razdoblju generacija pisaca koja je pružala otpor represiji kroz fantastiku, sada prihvaća okvire svijeta koji mimetički pružala otpor represiji kroz fantastiku, sada prihvaća okvire svijeta koji mimetički problematizira. Umjesto fantastike, iduća generacija postmoderne (ne obavezno i problematizira. Umjesto fantastike, iduća generacija postmoderne (ne obavezno i preslik posthumanističke) paradigme otklon od obrasca pronalazi u dekonstrukciji preslik posthumanističke) paradigme otklon od obrasca pronalazi u dekonstrukciji kako forme tako i sadržajnih slojeva teksta. kako forme tako i sadržajnih slojeva teksta. Zanimljivo je pritom da se i primjeri „čistog kriminalističkog romana“, onako Zanimljivo je pritom da se i primjeri „čistog kriminalističkog romana“, onako kako je takav trivijalni (popularni) žanr zamišljen od svojih početaka, do danas mogu kako je takav trivijalni (popularni) žanr zamišljen od svojih početaka, do danas mogu najbolje prepoznati upravo u nekim radovima pisaca fantastičara, dakle onih koji su najbolje prepoznati upravo u nekim radovima pisaca fantastičara, dakle onih koji su krajem sedamdesetih počeli propitivati modernističku paradigmu, pritom se koristeći krajem sedamdesetih počeli propitivati modernističku paradigmu, pritom se koristeći kontradiktornim spajanjem, prožimanjem nespojivog: fantastike i društvene kritike. kontradiktornim spajanjem, prožimanjem nespojivog: fantastike i društvene kritike. Tu su najprije već spomenuti Pavao Pavličić sa svoja prva dva romana, napisana prije Tu su najprije već spomenuti Pavao Pavličić sa svoja prva dva romana, napisana prije izleta u „fantastično“, a koji dosljedno prate obrazac, nagovješćujući u prvom romanu izleta u „fantastično“, a koji dosljedno prate obrazac, nagovješćujući u prvom romanu konstantu društvene kritike (Plava ruža, 1977), a u drugom mogućnosti koje će kasnije konstantu društvene kritike (Plava ruža, 1977), a u drugom mogućnosti koje će kasnije ponuditi miješanje stilova i paradigmi (Stroj za maglu, 1978). Slijedi Goran Tribuson, ponuditi miješanje stilova i paradigmi (Stroj za maglu, 1978). Slijedi Goran Tribuson, koji je započeo borgesovski intoniranim romanima, a prema kriminalističkom koji je započeo borgesovski intoniranim romanima, a prema kriminalističkom obrascu došao kasnije, serijom romana o inspektoru Nikoli Baniću, najprije policajcu obrascu došao kasnije, serijom romana o inspektoru Nikoli Baniću, najprije policajcu u socijalističkoj miliciji (Zavirivanje), a onda u tranzicijskoj policiji postkomunističke u socijalističkoj miliciji (Zavirivanje), a onda u tranzicijskoj policiji postkomunističke Hrvatske (Noćna smjena i Bijesne lisice, na primjer). Hrvatske (Noćna smjena i Bijesne lisice, na primjer). Već sam spomenuo kako će se kriminalističkom obrascu u njegovu (naoko) Već sam spomenuo kako će se kriminalističkom obrascu u njegovu (naoko) čistom obliku vratiti pisci iduće generacije, ili, čak bolje, idućih generacija. Tu se čistom obliku vratiti pisci iduće generacije, ili, čak bolje, idućih generacija. Tu se zbiva proces od trošenja modela, do pokušaja uspostave posthumanističke paradigme zbiva proces od trošenja modela, do pokušaja uspostave posthumanističke paradigme s uzorom u američkom cutting edge romanu, ali uvijek s jakom dozom lokalnog s uzorom u američkom cutting edge romanu, ali uvijek s jakom dozom lokalnog kolorita. Dobar je primjer Jurica Pavičić, koji u svom romanu Crvenkapica piše s kolorita. Dobar je primjer Jurica Pavičić, koji u svom romanu Crvenkapica piše s jasnim naglaskom na tradicionalni narativni oblik protkan društvenom kritikom, jasnim naglaskom na tradicionalni narativni oblik protkan društvenom kritikom, ali manipulira i poigrava se s posthumanističkim (postmodernističkim) „rubnim“ ali manipulira i poigrava se s posthumanističkim (postmodernističkim) „rubnim“ rješenjem i pozicioniranjem pripovijedanja u postupku pronalaženja razrješenja. Prije rješenjem i pozicioniranjem pripovijedanja u postupku pronalaženja razrješenja. Prije toga mnogi drugi važni pisci koji su u književnost stupili još u vrijeme „hrvatske toga mnogi drugi važni pisci koji su u književnost stupili još u vrijeme „hrvatske fantastike“ u najboljim su svojim djelima također koristili elemente detekcije, fantastike“ u najboljim su svojim djelima također koristili elemente detekcije, uslojavajući svoja djela (i) kriminalističkim slojem shematske literature, odnosno uslojavajući svoja djela (i) kriminalističkim slojem shematske literature, odnosno dinamizirajući svoje postmoderne strukture uvođenjem ove razine fabularnog i dinamizirajući svoje postmoderne strukture uvođenjem ove razine fabularnog i

89 89 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 shematskog sloja. Tu možemo govoriti o djelima međusobno toliko različitima kao što shematskog sloja. Tu možemo govoriti o djelima međusobno toliko različitima kao što je to roman Forsiranje romana reke autorice Dubravke Ugrešić, koja je sudjelovala je to roman Forsiranje romana reke autorice Dubravke Ugrešić, koja je sudjelovala u uvođenju elemenata campa i ženskog osviještenog pisma u ove prostore, pa sve do u uvođenju elemenata campa i ženskog osviještenog pisma u ove prostore, pa sve do (fantastičnog) „kuharskog“ romana Epitaf carskog gurmana u kojem se „rastakanje (fantastičnog) „kuharskog“ romana Epitaf carskog gurmana u kojem se „rastakanje gurmanove subverzivne djelatnosti i osobnosti“ (Nemec, 2003: 334) odvija tako da gurmanove subverzivne djelatnosti i osobnosti“ (Nemec, 2003: 334) odvija tako da sustav postaje ubojica, a žrtva pobjeđuje u svom porazu: i u smrti pruža otpor sustavu. sustav postaje ubojica, a žrtva pobjeđuje u svom porazu: i u smrti pruža otpor sustavu. Svi ovi romani znatno su doprinijeli mogućnosti da se početkom 2000-ih pojave dva Svi ovi romani znatno su doprinijeli mogućnosti da se početkom 2000-ih pojave dva naoko suprotno naratološki impostirana i tematski vrlo različita romana, Crvenkapica naoko suprotno naratološki impostirana i tematski vrlo različita romana, Crvenkapica i Smrt djevojčice sa žigicama koji, svaki iz svoje perspektive, jednu paradigmu dovode i Smrt djevojčice sa žigicama koji, svaki iz svoje perspektive, jednu paradigmu dovode do krajnjih granica (post)humanističkih mogućnosti. do krajnjih granica (post)humanističkih mogućnosti. Ono što je važno reći prije zaključa i uspostavljanja okvira za čitanje dvaju romana Ono što je važno reći prije zaključa i uspostavljanja okvira za čitanje dvaju romana iz naslova jest činjenica da u opisanom razdoblju 1980-ih i 90-ih uglavnom govorimo o iz naslova jest činjenica da u opisanom razdoblju 1980-ih i 90-ih uglavnom govorimo o romanima i autorima koji književnost kao reprezentaciju stanja stvari i obrazac ustaljenog romanima i autorima koji književnost kao reprezentaciju stanja stvari i obrazac ustaljenog modela naracije zamjenjuju konstrukcijom i to kako na razini fabuliranja, tako i na modela naracije zamjenjuju konstrukcijom i to kako na razini fabuliranja, tako i na razini uspostavljanja „horizonta očekivanja“. Pritom je „bijeg“ u irealno često motiviran razini uspostavljanja „horizonta očekivanja“. Pritom je „bijeg“ u irealno često motiviran izvanknjiževnim razlozima, a obično je taj postupak i sam fingiran jer neprekidno ukazuje izvanknjiževnim razlozima, a obično je taj postupak i sam fingiran jer neprekidno ukazuje na uslojenost teksta i vraća recepcijsku svijest iz područja „traganja za oblikovanjem na uslojenost teksta i vraća recepcijsku svijest iz područja „traganja za oblikovanjem ideologema“ u područje traganja za mogućnostima koje nudi autoreferencijalnost ideologema“ u područje traganja za mogućnostima koje nudi autoreferencijalnost postupka. Upravo u tom ne-odnošenju prema stvarnosti ovi romani koji se samo postupka. Upravo u tom ne-odnošenju prema stvarnosti ovi romani koji se samo uvjetno mogu nazvati kriminalističkima često zapravo komentiraju svoj odnos prema uvjetno mogu nazvati kriminalističkima često zapravo komentiraju svoj odnos prema stvarnosti kasnog socijalističkog sustava, prema obrascu u kojem su kao jezične činjenice stvarnosti kasnog socijalističkog sustava, prema obrascu u kojem su kao jezične činjenice bili prisiljeni nastati i prema tradiciji unutar koje su stvoreni kao „razlika“ motivirana bili prisiljeni nastati i prema tradiciji unutar koje su stvoreni kao „razlika“ motivirana lokalnom identifikacijom i globalnim urušavanjem sustava metapriča. Čitateljima koji lokalnom identifikacijom i globalnim urušavanjem sustava metapriča. Čitateljima koji nemaju širi kontekst hrvatskog „prostora čitanja“ možda je također važno naglasiti da nemaju širi kontekst hrvatskog „prostora čitanja“ možda je također važno naglasiti da osim što su u fantastiku pisci osamdesetih godina prošlog stoljeća bježali zbog realne osim što su u fantastiku pisci osamdesetih godina prošlog stoljeća bježali zbog realne političke situacije i uspostavljenog „prostora represivne tolerancije“, riječ je definitivno političke situacije i uspostavljenog „prostora represivne tolerancije“, riječ je definitivno i o promišljanju i odjecima te o rekonstruiranim čitanjima svjetske književnosti. S jedne i o promišljanju i odjecima te o rekonstruiranim čitanjima svjetske književnosti. S jedne strane ovakvo upisivani rukopisi odjek su fantastičnog „palimpsesta“ koji se upisivao strane ovakvo upisivani rukopisi odjek su fantastičnog „palimpsesta“ koji se upisivao na području od Latinske Amerike do Srbije, od Borgesa do Danila Kiša. S druge, pak, na području od Latinske Amerike do Srbije, od Borgesa do Danila Kiša. S druge, pak, strane pozornost se pomnog čitanja ovih hrvatskih pisaca usmjeravala i prema američkom strane pozornost se pomnog čitanja ovih hrvatskih pisaca usmjeravala i prema američkom postmodernizmu i „izjednačavanju“ područja kompetencije prije nespojive „visoke postmodernizmu i „izjednačavanju“ područja kompetencije prije nespojive „visoke kulture“, djela koje je arnoldovska tradicija zamislila kao „bezvremene“ i „nepodložne kulture“, djela koje je arnoldovska tradicija zamislila kao „bezvremene“ i „nepodložne promjeni u kulturnoj paradigmi čitateljska iskustva“, s tradicijom shematske literature, promjeni u kulturnoj paradigmi čitateljska iskustva“, s tradicijom shematske literature, odgonetavanja zagonetke koje je zadavala proza detekcije. odgonetavanja zagonetke koje je zadavala proza detekcije. U prvoj fazi fantastičari, gdje prije svega mislimo na Pavla Pavličića i Gorana U prvoj fazi fantastičari, gdje prije svega mislimo na Pavla Pavličića i Gorana Tribusona, pisali su novele i kratke priče. Nakon toga slijede njihovi kratki romani Tribusona, pisali su novele i kratke priče. Nakon toga slijede njihovi kratki romani koji nastavljaju koketiranje s fantastičnim i kriminalističkom prozom. Dobar primjer koji nastavljaju koketiranje s fantastičnim i kriminalističkom prozom. Dobar primjer predstavlja Pavličićeva zbirka priča Dobri duh Zagreba iz 1976. Pavličić, koji je počeo predstavlja Pavličićeva zbirka priča Dobri duh Zagreba iz 1976. Pavličić, koji je počeo

90 90 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 krimićima, nastavio je svoje ogledanje u suvremenoj književnosti hibridnim formama krimićima, nastavio je svoje ogledanje u suvremenoj književnosti hibridnim formama u kojima su se miješali elementi kriminalističkog romana i fantastike i nije, kasnije, u kojima su se miješali elementi kriminalističkog romana i fantastike i nije, kasnije, pisao „čiste“ krimiće. Za razliku od njega, Tribuson je započeo čistom fantastikom, a pisao „čiste“ krimiće. Za razliku od njega, Tribuson je započeo čistom fantastikom, a kasnije se neprekidno vraćao krimiću kao žanru, krenuvši u društveni krimić u kojem kasnije se neprekidno vraćao krimiću kao žanru, krenuvši u društveni krimić u kojem se kroz „hard boiled“ model krimića s inspektorom Banićem istovremeno događa se kroz „hard boiled“ model krimića s inspektorom Banićem istovremeno događa fikcijska refleksija predtranzicijskog (kasnog socijalističkog) i tranzicijskog (ranog fikcijska refleksija predtranzicijskog (kasnog socijalističkog) i tranzicijskog (ranog kapitalističkog) vremena prostora na kojima se odigravaju njegovi naoko trivijalni kapitalističkog) vremena prostora na kojima se odigravaju njegovi naoko trivijalni zapleti. zapleti. Istovremeno je važno naglasiti da se kriminalistički roman nije u hrvatskoj Istovremeno je važno naglasiti da se kriminalistički roman nije u hrvatskoj književnosti devedesetih i dvijetisućitih godina razvio u široko profilirani i samostalno književnosti devedesetih i dvijetisućitih godina razvio u široko profilirani i samostalno zaokruženi žanr u kojem bi se isprepleo veći broj žanrovskih podvrsta. Tako je teško zaokruženi žanr u kojem bi se isprepleo veći broj žanrovskih podvrsta. Tako je teško reći da je danas živ Nikolićev duh o kojem je bilo riječi ranije. Pavličić se više ne vraća reći da je danas živ Nikolićev duh o kojem je bilo riječi ranije. Pavličić se više ne vraća krimiću, Tribuson svoj posao odrađuje zanatski, a od novijih pisaca uglavnom možemo krimiću, Tribuson svoj posao odrađuje zanatski, a od novijih pisaca uglavnom možemo govoriti o trileru i hibridnim formama koje imaju elemente kriminalističkog zapleta. govoriti o trileru i hibridnim formama koje imaju elemente kriminalističkog zapleta. U prvom slučaju riječ je o piscima kao što su Robert Naprta, Jurica Pavičić ili Mislav U prvom slučaju riječ je o piscima kao što su Robert Naprta, Jurica Pavičić ili Mislav Pasini, a u drugom govorimo o nizu romana suvremene (post)moderne književnosti, Pasini, a u drugom govorimo o nizu romana suvremene (post)moderne književnosti, s tim da će u nastavku ove rasprave biti riječi o Ferićevu romanu Smrt djevojčice sa s tim da će u nastavku ove rasprave biti riječi o Ferićevu romanu Smrt djevojčice sa žigicama i već spomenutoj Crvenkapici kao dobrim primjerima današnjeg „cutting žigicama i već spomenutoj Crvenkapici kao dobrim primjerima današnjeg „cutting edge“ hrvatskog romana. U zaključku ćemo vidjeti ide li, za razliku od američkih edge“ hrvatskog romana. U zaključku ćemo vidjeti ide li, za razliku od američkih posthumanističkih seciranja društvene zbilje, hrvatski cutting edge „prema krimiću“ posthumanističkih seciranja društvene zbilje, hrvatski cutting edge „prema krimiću“ (i njegovoj re-konstrukciji), kako se već ustaljeno tvrdi u kritičarskoj praksi, ili se (i njegovoj re-konstrukciji), kako se već ustaljeno tvrdi u kritičarskoj praksi, ili se jednostavno odražava „sigurnost habitusa“ globalnog književnog polja te i ovi romani jednostavno odražava „sigurnost habitusa“ globalnog književnog polja te i ovi romani iz krimića kao dubinske strukturalne osnove izlaze u širu društvenu dekonstrukciju. iz krimića kao dubinske strukturalne osnove izlaze u širu društvenu dekonstrukciju. 3. CrvenkapICa KAO „TROŠENJE MODELA“ I 3. CrvenkapICa KAO „TROŠENJE MODELA“ I Djevojčica sa žigicama KAO HRVATSKI „TwIN Djevojčica sa žigicama KAO HRVATSKI „TwIN PEAKS“ PEAKS“ 3.1. Smrt djevojčice sa žigicama – „Kriminalističko“ i postmoderno 3.1. Smrt djevojčice sa žigicama – „Kriminalističko“ i postmoderno u Ferićevu romanu u Ferićevu romanu Smrt djevojčice sa žigicama (2002) Zorana Ferića prvi je roman jednog od Smrt djevojčice sa žigicama (2002) Zorana Ferića prvi je roman jednog od najpopularnijih hrvatskih pisaca s kraja devedesetih i početka 2000-ih. Nakon najpopularnijih hrvatskih pisaca s kraja devedesetih i početka 2000-ih. Nakon višestruko nagrađivanih zbirki priča (Mišolovka Walta Disneya, 1996 i Anđeo u ofsajdu, višestruko nagrađivanih zbirki priča (Mišolovka Walta Disneya, 1996 i Anđeo u ofsajdu, 2000) koje su dobro primili čitatelji i kritika, svjesnog sudjelovanja u priči o tome da 2000) koje su dobro primili čitatelji i kritika, svjesnog sudjelovanja u priči o tome da je „postmodernizam mrtav“ i plovidaba „na krilima kritike“ koja je podražavala priču je „postmodernizam mrtav“ i plovidaba „na krilima kritike“ koja je podražavala priču da je Ferić nositelj nove novorealističke paradigme i „carverovac“ u najpozitivnijem da je Ferić nositelj nove novorealističke paradigme i „carverovac“ u najpozitivnijem smislu te riječi (u odnosu na realnu mikrosituaciju, njezino registriranje, a onda i smislu te riječi (u odnosu na realnu mikrosituaciju, njezino registriranje, a onda i ironiziranje), Ferić ovim romanom ulazi u vode u koje možda nije svjesno htio ući. ironiziranje), Ferić ovim romanom ulazi u vode u koje možda nije svjesno htio ući. Pokušavajući ispričati priču o jednom zločinu, o nekoliko promašenih života i o tome Pokušavajući ispričati priču o jednom zločinu, o nekoliko promašenih života i o tome

91 91 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 kako se oblikuje i preoblikuje identitet, stvarni i knjiški, na zatvorenom prostoru kako se oblikuje i preoblikuje identitet, stvarni i knjiški, na zatvorenom prostoru otoka, autorska intencija proizvela je postmoderni tekst koji u svojoj osnovi ima otoka, autorska intencija proizvela je postmoderni tekst koji u svojoj osnovi ima kriminalistički zaplet, priču detekcije i lik Fera kao prototip „amaterskog istražitelja“ kriminalistički zaplet, priču detekcije i lik Fera kao prototip „amaterskog istražitelja“ koji je istovremeno i forenzičar, baš kao u suvremenim televizijskim američkim koji je istovremeno i forenzičar, baš kao u suvremenim televizijskim američkim serijama. Ali, upravo kao u Twin Peaksu, televizijskoj seriji s kojom se ovaj roman na serijama. Ali, upravo kao u Twin Peaksu, televizijskoj seriji s kojom se ovaj roman na omotu prvog izdanja uspoređuje, ništa u ovom tekstu nije onakvo kakvim se na prvi omotu prvog izdanja uspoređuje, ništa u ovom tekstu nije onakvo kakvim se na prvi pogled čini. pogled čini. Gledano iz teorijske perspektive, odnosno iz pozicije uspoređivanja odnosa Gledano iz teorijske perspektive, odnosno iz pozicije uspoređivanja odnosa tradicije, teksta i naracije, može se reći kako roman funkcionira na trima razinama tradicije, teksta i naracije, može se reći kako roman funkcionira na trima razinama koje predstavljaju jednako dobra društvena interpretacijska polazišta, odnosno koje predstavljaju jednako dobra društvena interpretacijska polazišta, odnosno mjesta iz kojih se može dekonstruirati tekst i otkriti mreža njegovih književnih i mjesta iz kojih se može dekonstruirati tekst i otkriti mreža njegovih književnih i političkih intencija, to jest odnos poetike(a) i politike u tekstu. Kao prvo, svakom političkih intencija, to jest odnos poetike(a) i politike u tekstu. Kao prvo, svakom boljem poznavatelju hrvatske književnosti vidljivo je da se tekst izravno odnosi boljem poznavatelju hrvatske književnosti vidljivo je da se tekst izravno odnosi prema cjelokupnoj tradiciji hrvatske proze, s posebnim naglaskom na odnos prema prema cjelokupnoj tradiciji hrvatske proze, s posebnim naglaskom na odnos prema prozi krugovaškog naraštaja (generacije koja se prva „otvorila“ prema takozvanim prozi krugovaškog naraštaja (generacije koja se prva „otvorila“ prema takozvanim izravnim zapadnim utjecajima i prihvatila već nekoliko puta spominjane shemate kao izravnim zapadnim utjecajima i prihvatila već nekoliko puta spominjane shemate kao „zajedničku osnovu“ šire književne paradigme). Činjenica da se u tekstu pojavljuje „zajedničku osnovu“ šire književne paradigme). Činjenica da se u tekstu pojavljuje i jedan autor iz školske lektire i to kao lik koji sudjeluje u „detekciji u detekciji“, i jedan autor iz školske lektire i to kao lik koji sudjeluje u „detekciji u detekciji“, odnosno u apsurdnoj potrazi za osobom koja uništava kriminalističke romane, odnosno u apsurdnoj potrazi za osobom koja uništava kriminalističke romane, eksplicitno pokazuje poziciju iz koje dolazi pripovjedna intencija. Lik pisca s debelim eksplicitno pokazuje poziciju iz koje dolazi pripovjedna intencija. Lik pisca s debelim naočalama koji (još uvijek), upravo kao i njegov lik iz Mirisa, zlata i tamjana, njeguje naočalama koji (još uvijek), upravo kao i njegov lik iz Mirisa, zlata i tamjana, njeguje Madonu i njezinim izmetom hrani ciple što ih priprema Feri, nije samo knjiška Madonu i njezinim izmetom hrani ciple što ih priprema Feri, nije samo knjiška dosjetka. Ona ima važne intertekstualne konotacije. U romanu, dakle, ova apsurdna dosjetka. Ona ima važne intertekstualne konotacije. U romanu, dakle, ova apsurdna detekcija potiskuje onu koja ne bi takvom trebala biti (dogodilo se naime ubojstvo). detekcija potiskuje onu koja ne bi takvom trebala biti (dogodilo se naime ubojstvo). Ali, logikom apsurda i to se u tijeku novih otvaranja književno relevantnih tema Ali, logikom apsurda i to se u tijeku novih otvaranja književno relevantnih tema (gotovo) zaboravlja. (gotovo) zaboravlja. Na drugoj razini, ili u drugom čitateljskom pokušaju, riječ je o tekstu koji se Na drugoj razini, ili u drugom čitateljskom pokušaju, riječ je o tekstu koji se kritički i višeslojno odnosi prema društvenoj stvarnosti Hrvatske i južnoslavenskih kritički i višeslojno odnosi prema društvenoj stvarnosti Hrvatske i južnoslavenskih prostora krajem prošlog stoljeća, s time da u svoje ideološko pozicioniranje unosi prostora krajem prošlog stoljeća, s time da u svoje ideološko pozicioniranje unosi element vrlo oštre ironije prema pitanju identiteta, nacionalnog i spolnog, muškog i element vrlo oštre ironije prema pitanju identiteta, nacionalnog i spolnog, muškog i ženskog, transseksualnog, i to kako na razini moralističkog tako i u moralizirajućoj ženskog, transseksualnog, i to kako na razini moralističkog tako i u moralizirajućoj impostaciji. Istovremeno, tekst otvara i polemiku s ustrojenošću vlasti kao društvene impostaciji. Istovremeno, tekst otvara i polemiku s ustrojenošću vlasti kao društvene institucije (raspršene) moći, zatim s medijima i obrisima novog preslagivanja institucije (raspršene) moći, zatim s medijima i obrisima novog preslagivanja društvenih odnosa (moći). U tom smislu teško možemo govoriti o posthumanističkoj društvenih odnosa (moći). U tom smislu teško možemo govoriti o posthumanističkoj cutting edge prozi, već uglavnom ostajemo u prostoru uslojavanja značenja koje se cutting edge prozi, već uglavnom ostajemo u prostoru uslojavanja značenja koje se odnosi prema stvarnosti koju s jedne strane tekstualnost dekonstruira, a s druge strane odnosi prema stvarnosti koju s jedne strane tekstualnost dekonstruira, a s druge strane je svojim strukturiranjem oponaša. je svojim strukturiranjem oponaša. Treći je sloj odnos prema tradiciji forme romana s posebnim naglaskom na u Treći je sloj odnos prema tradiciji forme romana s posebnim naglaskom na u njega umetnuti sloju detekcije koji na prvi pogled izgleda središnjom konvencijom njega umetnuti sloju detekcije koji na prvi pogled izgleda središnjom konvencijom

92 92 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 tekstova ustroja. Na drugom sam mjestu pisao o odnosu prema tradiciji, lektiri i tekstova ustroja. Na drugom sam mjestu pisao o odnosu prema tradiciji, lektiri i visokoj književnosti (B. Škvorc: „O oblikovanju identiteta i tipovima podrivanja visokoj književnosti (B. Škvorc: „O oblikovanju identiteta i tipovima podrivanja (mitologemskog) jedinstva ispričanog: Modaliteti Novakove dekonstrukcije i Ferićeve (mitologemskog) jedinstva ispričanog: Modaliteti Novakove dekonstrukcije i Ferićeve rekonstrukcije ideoloških slojeva autorske intencije“. U: Nova Croatica, Časopis rekonstrukcije ideoloških slojeva autorske intencije“. U: Nova Croatica, Časopis za hrvatsku književnost i kulturu. II/2. Zagreb, 2008.), a ovdje bih htio naglasiti za hrvatsku književnost i kulturu. II/2. Zagreb, 2008.), a ovdje bih htio naglasiti nekoliko elemenata koji taj roman čine dekonstrukcijskim tekstom u odnosu na nekoliko elemenata koji taj roman čine dekonstrukcijskim tekstom u odnosu na žanrovsku prozu, ali i žanr romana uopće. Kao prvo, cijeli roman je zbirka rukavaca, žanrovsku prozu, ali i žanr romana uopće. Kao prvo, cijeli roman je zbirka rukavaca, gotovo nedovršenih priča, koje dijele isti prostor, likove i isto vrijeme, ali ne pružaju gotovo nedovršenih priča, koje dijele isti prostor, likove i isto vrijeme, ali ne pružaju shematično jedinstvo dovršenosti i rješenja u smislu koji od shemata nepodložni shematično jedinstvo dovršenosti i rješenja u smislu koji od shemata nepodložni umnažanju značenjske zahtjeve ukupnih semantičkih potencijala ispisanog (Douglas, umnažanju značenjske zahtjeve ukupnih semantičkih potencijala ispisanog (Douglas, 1970). Umjesto toga pojavljuju se višesmisleni i anomalični iskazni slojevi koji kod 1970). Umjesto toga pojavljuju se višesmisleni i anomalični iskazni slojevi koji kod čitatelja proizvode nelagodu, a kod interpretatora nesigurnost. Utoliko je formalno čitatelja proizvode nelagodu, a kod interpretatora nesigurnost. Utoliko je formalno određenje ovdje važno kako bi se interpretacija usmjerila u koliko-toliko sigurne vode. određenje ovdje važno kako bi se interpretacija usmjerila u koliko-toliko sigurne vode. Na razini označavanja, tekst podražava obrazac kriminalističkog romana potrage, Na razini označavanja, tekst podražava obrazac kriminalističkog romana potrage, ali samo izvanjski. Niti Fero traga za počiniteljem zločina (svima je ionako svejedno ali samo izvanjski. Niti Fero traga za počiniteljem zločina (svima je ionako svejedno hoće li se pronaći ubojica transvestita), niti je prostor prekoračenja dopustivog jasno hoće li se pronaći ubojica transvestita), niti je prostor prekoračenja dopustivog jasno u romanu naznačen. Umjesto toga u nizu preplitanja scena koje pripadaju pojedinim u romanu naznačen. Umjesto toga u nizu preplitanja scena koje pripadaju pojedinim pričama (prvo poglavlje i jest priča iz prethodne zbirke), postmoderne zakrpe čine pričama (prvo poglavlje i jest priča iz prethodne zbirke), postmoderne zakrpe čine privid jedinstva što nespretno (gotovo slučajno) razotkriva događaje koji vraćaju privid jedinstva što nespretno (gotovo slučajno) razotkriva događaje koji vraćaju glavni lik u prostor „mjesta pravog zločina“, a to je kamenovanje homoseksualaca glavni lik u prostor „mjesta pravog zločina“, a to je kamenovanje homoseksualaca u vrijeme dok su glavni likovi bili djeca. To je, saznajemo između redaka, podržano u vrijeme dok su glavni likovi bili djeca. To je, saznajemo između redaka, podržano zajednički od mjesne komunističke organizacije i lokalnog samostana, tako da zajednički od mjesne komunističke organizacije i lokalnog samostana, tako da događaji na površini ustvari jednako prikrivaju kao što i otkrivaju zločin. Za događaji na površini ustvari jednako prikrivaju kao što i otkrivaju zločin. Za razliku od Crvenkapice u kojoj je, iz perspektive koju fokalizira tekst i koja se kao razliku od Crvenkapice u kojoj je, iz perspektive koju fokalizira tekst i koja se kao ovjerljiva nadaje čitatelju, moralno ispravno da ubojice ostanu nekažnjeni (odnosno ovjerljiva nadaje čitatelju, moralno ispravno da ubojice ostanu nekažnjeni (odnosno nekažnjene), ovdje se protagonisti prošlih i sadašnjih događaja izvlače na račun nekažnjene), ovdje se protagonisti prošlih i sadašnjih događaja izvlače na račun velike tragedije (apsurdnog zločina) u kojoj su male tragedije (zločini iz kolektivnog velike tragedije (apsurdnog zločina) u kojoj su male tragedije (zločini iz kolektivnog sjećanja) nevažne. Ovakvo tumačenje može aludirati i na alegorijske mogućnosti sjećanja) nevažne. Ovakvo tumačenje može aludirati i na alegorijske mogućnosti čitanja stvarnosti izvanjske tekstu, ispisane na njegovim prostornim marginama, tamo čitanja stvarnosti izvanjske tekstu, ispisane na njegovim prostornim marginama, tamo preko Rapskog kanala odakle se u pozadini radnje čuju topovi. No, i bez upletanja te preko Rapskog kanala odakle se u pozadini radnje čuju topovi. No, i bez upletanja te razine, rub je prijeđen već u samom središtu prostora radnje i možemo slobodno reći razine, rub je prijeđen već u samom središtu prostora radnje i možemo slobodno reći da govorimo o cutting edge posthumanističkom štivu. Kad se ovako može govoriti da govorimo o cutting edge posthumanističkom štivu. Kad se ovako može govoriti o ubojstvu i književnosti, može se bez ostatka otvoreno i dekonstrukciji govoriti o o ubojstvu i književnosti, može se bez ostatka otvoreno i dekonstrukciji govoriti o postetičkom svijetu i zajedničkoj potenciji nekažnjavanja zločina uime spašavanja postetičkom svijetu i zajedničkoj potenciji nekažnjavanja zločina uime spašavanja tekstualno raspršenog. No, opet, njegova dehumanizacija poziv je na propitivanje tekstualno raspršenog. No, opet, njegova dehumanizacija poziv je na propitivanje stvari, a pozicija ruba nije kraj moralne paradigme, kako su neki skloni tvrditi, već stvari, a pozicija ruba nije kraj moralne paradigme, kako su neki skloni tvrditi, već njezino preispitivanje i pronalaženje izgubljenog jedinstva raspršenog svijeta (i njezino preispitivanje i pronalaženje izgubljenog jedinstva raspršenog svijeta (i priče). Postmodernost ovog teksta upravo je u takvoj impostaciji. U tom se smislu priče). Postmodernost ovog teksta upravo je u takvoj impostaciji. U tom se smislu

93 93 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 upravo događa ono što smo u prvom dijelu ovog rada nagovijestili: podražavanje upravo događa ono što smo u prvom dijelu ovog rada nagovijestili: podražavanje tuđeg obrasca zapravo je izvođenjem iz vlastite tradicije postalo osnova konstruiranog tuđeg obrasca zapravo je izvođenjem iz vlastite tradicije postalo osnova konstruiranog identiteta: zločin nikad neće biti (adekvatno) kažnjen. identiteta: zločin nikad neće biti (adekvatno) kažnjen. 3.2. „Krimić“ i postmoderni društveni roman – fingirana 3.2. „Krimić“ i postmoderni društveni roman – fingirana posthumanističnost Crvenkapice posthumanističnost Crvenkapice Za razliku od Ferićeva romana, Pavičićev roman Crvenkapica želi biti Za razliku od Ferićeva romana, Pavičićev roman Crvenkapica želi biti kriminalistički roman, ali ne u klasičnoj varijanti krimića, već u obliku trilera koji kriminalistički roman, ali ne u klasičnoj varijanti krimića, već u obliku trilera koji do određene mjere preokreće (ne i parodira) tipičnu situaciju iz krimića. Ono što bi do određene mjere preokreće (ne i parodira) tipičnu situaciju iz krimića. Ono što bi logično u shemi kriminalističkog romana trebalo biti na početku (ubojstvo) u ovom se logično u shemi kriminalističkog romana trebalo biti na početku (ubojstvo) u ovom se romanu događa na kraju. Osim toga, roman završava na neobičan način koji je u tom romanu događa na kraju. Osim toga, roman završava na neobičan način koji je u tom dijelu usporediv s Ferićevim tekstom: počinjeno je ubojstvo koje neće biti razriješeno, dijelu usporediv s Ferićevim tekstom: počinjeno je ubojstvo koje neće biti razriješeno, a krivci (također) nikada neće biti kažnjeni. Posthumanističko pozicioniranje tipično a krivci (također) nikada neće biti kažnjeni. Posthumanističko pozicioniranje tipično za suvremeni cutting edge postkrimić ovdje je zapravo poziv na raspravu o onom što je za suvremeni cutting edge postkrimić ovdje je zapravo poziv na raspravu o onom što je u suvremenom odnosu snaga unutar nove hegemonije odnosa moći ostalo (preživjelo) u suvremenom odnosu snaga unutar nove hegemonije odnosa moći ostalo (preživjelo) od (modernističkih i prosvjetiteljskih) moralnih paradigmi. Završetak romana također od (modernističkih i prosvjetiteljskih) moralnih paradigmi. Završetak romana također je i poziv na raspravu o „ostatku“ značenja koje se na temelju tekstom proizvedenog je i poziv na raspravu o „ostatku“ značenja koje se na temelju tekstom proizvedenog može iščitati kao uvažavanje drugog i drugačijeg rješenja, ne samo u krimiću, već i može iščitati kao uvažavanje drugog i drugačijeg rješenja, ne samo u krimiću, već i u „paradigmi ne-morala“ kakvu je postmoderni krimić proizveo mimezom stvarnosti u „paradigmi ne-morala“ kakvu je postmoderni krimić proizveo mimezom stvarnosti (koju naoko po svaku cijenu želi izbjeći). (koju naoko po svaku cijenu želi izbjeći). Ono što ovaj roman čini drugačijim i originalnim u njegovu „isklizavanju“ iz Ono što ovaj roman čini drugačijim i originalnim u njegovu „isklizavanju“ iz tipičnog modernističkog obrasca krimića može se iščitati iz nekoliko njegovih slojeva tipičnog modernističkog obrasca krimića može se iščitati iz nekoliko njegovih slojeva „podatnih“ za interpretaciju. Najprije, kao i u cijelom Pavičićevu opusu (romani „podatnih“ za interpretaciju. Najprije, kao i u cijelom Pavičićevu opusu (romani Ovce od gipsa, Kuća njene majke, zbirka priča Patrola na cesti) kod ovog je pisca Ovce od gipsa, Kuća njene majke, zbirka priča Patrola na cesti) kod ovog je pisca izrazito naglašena socijalna komponenta, a često i političko pozicioniranje u odnosu izrazito naglašena socijalna komponenta, a često i političko pozicioniranje u odnosu na svakodnevnicu proizvedenu u tekstu i to iz pozicije svijeta, a ne teksta. To se na svakodnevnicu proizvedenu u tekstu i to iz pozicije svijeta, a ne teksta. To se može reći i za Crvenkapicu. To je, dakle, s jedne strane roman koji prati tipični zaplet može reći i za Crvenkapicu. To je, dakle, s jedne strane roman koji prati tipični zaplet krimića: žrtve, napadač, moguće ubojstvo. No, obrat se zbiva već na razini fabularnog krimića: žrtve, napadač, moguće ubojstvo. No, obrat se zbiva već na razini fabularnog rješenja. Ubojstva zapravo nema sve do kraja romana, kao što sam naglasio gore. rješenja. Ubojstva zapravo nema sve do kraja romana, kao što sam naglasio gore. A kad se ono dogodi, neće biti ubijene logične žrtve, već ubijen biva onaj agens A kad se ono dogodi, neće biti ubijene logične žrtve, već ubijen biva onaj agens teksta koji je na performativnoj razini trebao biti ubojica. Osim toga, za razliku od teksta koji je na performativnoj razini trebao biti ubojica. Osim toga, za razliku od sheme klasičnog romana ne dolazi do katarzičnog trenutka razrješenja. Umjesto takva sheme klasičnog romana ne dolazi do katarzičnog trenutka razrješenja. Umjesto takva rješenja, Pavičićev roman završava razrješenjem od krivnje: žrtve-ubojice prošle su rješenja, Pavičićev roman završava razrješenjem od krivnje: žrtve-ubojice prošle su nekažnjeno, postavši od aktera („subjected subjects“ u hijerarhiji funkcija teksta) nekažnjeno, postavši od aktera („subjected subjects“ u hijerarhiji funkcija teksta) agensi naracije. Tako se čini kako se na temelju ovih nekoliko pokazatelja može agensi naracije. Tako se čini kako se na temelju ovih nekoliko pokazatelja može govoriti o posthumanističkom pozicioniranju romana, odnosno o njegovu odmaku govoriti o posthumanističkom pozicioniranju romana, odnosno o njegovu odmaku od neoliberalističke paradigme shematskog stimulansa „istosti“ i zadovoljavanja od neoliberalističke paradigme shematskog stimulansa „istosti“ i zadovoljavanja pragmatičke, društvene svrhe ovakvih romana kroz njihovu ulogu u stipulaciji moralne pragmatičke, društvene svrhe ovakvih romana kroz njihovu ulogu u stipulaciji moralne paradigme nacije i kolektivnog iščitavanja njezina narativnog korpusa. Za razliku od paradigme nacije i kolektivnog iščitavanja njezina narativnog korpusa. Za razliku od

94 94 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 strukturalnog odmaka i podražavanja postmoralističke diskurzivne zadanosti koju na strukturalnog odmaka i podražavanja postmoralističke diskurzivne zadanosti koju na razini ironičnog poigravanja s nesigurnošću neshematičnosti podražava Ferićev tekst, razini ironičnog poigravanja s nesigurnošću neshematičnosti podražava Ferićev tekst, Pavičićev roman čvrsto se drži strukture, a od nje se odmiče tako što se u konačnici Pavičićev roman čvrsto se drži strukture, a od nje se odmiče tako što se u konačnici obrće tijek stvari („pravilni poredak svijeta“): prvo se uspostavlja odnos snaga, obrće tijek stvari („pravilni poredak svijeta“): prvo se uspostavlja odnos snaga, odigrava se radnja romana sa svom svojom kontekstualnom uključenošću, a na kraju odigrava se radnja romana sa svom svojom kontekstualnom uključenošću, a na kraju se, u raspletu, događa ubojstvo. I to je rubni slučaj, ali rubni slučaj u odnosu na kaznu se, u raspletu, događa ubojstvo. I to je rubni slučaj, ali rubni slučaj u odnosu na kaznu i zločin, a ne na pitanje otvorenosti samog zločina. i zločin, a ne na pitanje otvorenosti samog zločina. Ali, to nije jedini odmak koji ovaj roman ima u odnosu na obrazac krimića. Uz Ali, to nije jedini odmak koji ovaj roman ima u odnosu na obrazac krimića. Uz sve do sada navedeno, ovaj je tekst vrlo ozbiljna kritika postkomunističkog društva i sve do sada navedeno, ovaj je tekst vrlo ozbiljna kritika postkomunističkog društva i njegovih moralnih paradigmi, od habitusa u koji se ucjepljuje do, neizravno, književnog njegovih moralnih paradigmi, od habitusa u koji se ucjepljuje do, neizravno, književnog polja koje pomaže oblikovati. Osim toga, uz to što vodi paralelne radnje „zapleta“, polja koje pomaže oblikovati. Osim toga, uz to što vodi paralelne radnje „zapleta“, roman također predstavlja socijalnu kritiku „stanja stvari“ u odnosu hrvatskog juga i roman također predstavlja socijalnu kritiku „stanja stvari“ u odnosu hrvatskog juga i sjevera, bavi se psihologizacijom likova i uspostavlja čitavu galeriju živo ostvarenih sjevera, bavi se psihologizacijom likova i uspostavlja čitavu galeriju živo ostvarenih agensa radnje, upravo u tradiciji proze koja prevladava u regiji 2000-ih godina. U tom agensa radnje, upravo u tradiciji proze koja prevladava u regiji 2000-ih godina. U tom smislu riječ je o novorealističkom romanu koji bi se vrlo teško mogao podvesti pod smislu riječ je o novorealističkom romanu koji bi se vrlo teško mogao podvesti pod paradigmu urušavanja ispričanog ili uspostavljanja odnosa koji na makrostrukturalnoj paradigmu urušavanja ispričanog ili uspostavljanja odnosa koji na makrostrukturalnoj razini stvara Ferićev roman. Upravo zbog ovih razloga rubno postavljanje s obzirom razini stvara Ferićev roman. Upravo zbog ovih razloga rubno postavljanje s obzirom na žanrovsko određenje ostvaruje odgovarajući efekt u procesu čitanja. na žanrovsko određenje ostvaruje odgovarajući efekt u procesu čitanja. 3.3. Od fantastičnog krimića do dekonstrukcije (nepostojećeg) obrasca 3.3. Od fantastičnog krimića do dekonstrukcije (nepostojećeg) obrasca U postmodernom, posthumanističkom, cutting edge kriminalističkom romanu nije U postmodernom, posthumanističkom, cutting edge kriminalističkom romanu nije dakle važno niti tko je ubio djevojčicu sa žigicama (odnosno lokalnog transvestita i dakle važno niti tko je ubio djevojčicu sa žigicama (odnosno lokalnog transvestita i striptizetu u jedinom privatnom otočkom striptiz klubu), niti koga je ubila Crvenkapica striptizetu u jedinom privatnom otočkom striptiz klubu), niti koga je ubila Crvenkapica (djevojčica ili mlada djevojka iz provincijskog dalmatinskog mjesta koja dolazi kod (djevojčica ili mlada djevojka iz provincijskog dalmatinskog mjesta koja dolazi kod tete i nalazi se u ulozi otete osobe osuđene na polaganu smrt). Ferićev roman ostvario tete i nalazi se u ulozi otete osobe osuđene na polaganu smrt). Ferićev roman ostvario je takav strukturalni poredak u kojem se izvjesnost sheme podriva neprekidnim je takav strukturalni poredak u kojem se izvjesnost sheme podriva neprekidnim ukazivanjem na nemogućnost uspostavljanja jedinstva i uskraćivanje ispisivanja ukazivanjem na nemogućnost uspostavljanja jedinstva i uskraćivanje ispisivanja zaokružene i cjelovite slike svijeta (i priče). Sve ostaje na nagovještajima: seksualne zaokružene i cjelovite slike svijeta (i priče). Sve ostaje na nagovještajima: seksualne privlačnosti, otkrivanja ubojice i/ili moguće istine o događaju koji je obilježio gotovo privlačnosti, otkrivanja ubojice i/ili moguće istine o događaju koji je obilježio gotovo sve muškarce generacije na pozicijama lokalne moći (policajca, liječnika, svećenika, sve muškarce generacije na pozicijama lokalne moći (policajca, liječnika, svećenika, lokalnog biznismena). S druge, pak, strane u Pavičićevu romanu (nepostojeći) obrazac lokalnog biznismena). S druge, pak, strane u Pavičićevu romanu (nepostojeći) obrazac se dekonstruira na drugi način: krimić završava ubojstvom koje ne samo da se neće se dekonstruira na drugi način: krimić završava ubojstvom koje ne samo da se neće razriješiti, već se čitalačko (katarzično upisano) zadovoljstvo upravo ostvaruje takvim razriješiti, već se čitalačko (katarzično upisano) zadovoljstvo upravo ostvaruje takvim raspletom. Priča se iz latentne nedovršenosti dovodi na početak novog zapleta koji raspletom. Priča se iz latentne nedovršenosti dovodi na početak novog zapleta koji neće biti realiziran. Umjesto toga, priča će stati, a život se još jednom zavrtjeti u neće biti realiziran. Umjesto toga, priča će stati, a život se još jednom zavrtjeti u svojoj monotoniji. svojoj monotoniji. Ono što je, međutim, puno zanimljivije od pojedinačnih pozicioniranja Ono što je, međutim, puno zanimljivije od pojedinačnih pozicioniranja pripovjednih inteligencija Djevojčice sa žigicama i Crvenkapice te upisivanja pripovjednih inteligencija Djevojčice sa žigicama i Crvenkapice te upisivanja narativnog sloja njihovih ubojstava jest pozicija ispričanog svijeta u odnosu na narativnog sloja njihovih ubojstava jest pozicija ispričanog svijeta u odnosu na

95 95 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98

čitatelja. S postkriminalističkim romanom u hrvatsku tradiciju pripovijedanja naselile čitatelja. S postkriminalističkim romanom u hrvatsku tradiciju pripovijedanja naselile su se nove polazišne perspektive. Ako gledamo kroz povijest žanra, možemo govoriti su se nove polazišne perspektive. Ako gledamo kroz povijest žanra, možemo govoriti o preslikavanju obrasca, o njegovu adaptiranju, a onda i o ulasku u zajedničku matricu o preslikavanju obrasca, o njegovu adaptiranju, a onda i o ulasku u zajedničku matricu sa stranim uzorima. Ono što je interesantno kod Ferića i Pavičića jest da je ishodište sa stranim uzorima. Ono što je interesantno kod Ferića i Pavičića jest da je ishodište teksta potpuno lokalno determinirano i ako se prema ičemu odnosi izravno, onda je to teksta potpuno lokalno determinirano i ako se prema ičemu odnosi izravno, onda je to vlastita književna tradicija (Ferić) i tradicija svijeta koji se ispisuje (Pavičić). Prostor vlastita književna tradicija (Ferić) i tradicija svijeta koji se ispisuje (Pavičić). Prostor pripovijedanja i ispripovijedani prostor posvojeni su kako tekstom tako i mogućom pripovijedanja i ispripovijedani prostor posvojeni su kako tekstom tako i mogućom perspektivom čitanja. Lokalna obilježenost nije više svedena samo na primjenjivanje perspektivom čitanja. Lokalna obilježenost nije više svedena samo na primjenjivanje obrasca u lokalnom prostoru, već je lokalni prostor zadajući uokvirujući čimbenik obrasca u lokalnom prostoru, već je lokalni prostor zadajući uokvirujući čimbenik teksta. To što je tekst (p)ostao apsurdan, ruban i posthumanistički nije posljedica teksta. To što je tekst (p)ostao apsurdan, ruban i posthumanistički nije posljedica oponašanja književnog svijeta (mimeze), bez obzira na to koliko se takvo oponašanja književnog svijeta (mimeze), bez obzira na to koliko se takvo ucjepljivanje teksta u svijet poklapalo s obrascem zapadnoknjiževnog (civilizacijskog ucjepljivanje teksta u svijet poklapalo s obrascem zapadnoknjiževnog (civilizacijskog i globalističkog obrasca). Riječ je o dijagezi, o prikazivanju svijeta kakav se nameće i globalističkog obrasca). Riječ je o dijagezi, o prikazivanju svijeta kakav se nameće u lokalno obilježenom odnosu između svijeta i djela. Ono što se u ovim književnim u lokalno obilježenom odnosu između svijeta i djela. Ono što se u ovim književnim djelima (krimićima?) projicira kao slika svijeta dolazi iz tog svijeta, a činjenica da se djelima (krimićima?) projicira kao slika svijeta dolazi iz tog svijeta, a činjenica da se postmoderni obrasci prepliću s onima koji se opisuju kao modalni obrasci mainstreama postmoderni obrasci prepliću s onima koji se opisuju kao modalni obrasci mainstreama govori jednako o svijetu koliko i o djelima. govori jednako o svijetu koliko i o djelima. Tako se krug zatvorio: u suvremenim romanima koji imaju određene karakteristike Tako se krug zatvorio: u suvremenim romanima koji imaju određene karakteristike kriminalističkih romana zbiva se istovremeno konačna dekonstrukcija obrasca, ali kriminalističkih romana zbiva se istovremeno konačna dekonstrukcija obrasca, ali se na razini sadržanog sloja pri/kazanog ostvaruje autohtona forma koja se, opet u se na razini sadržanog sloja pri/kazanog ostvaruje autohtona forma koja se, opet u čudnom kolopletu postmodernih parcijalizacija „velike slike svijeta“, može opisati čudnom kolopletu postmodernih parcijalizacija „velike slike svijeta“, može opisati upravo terminologijom i interpretacijskim aparatorijem koji opisuje (i u diskurs upravo terminologijom i interpretacijskim aparatorijem koji opisuje (i u diskurs upisuje) suvremeni cutting edge posthumanistički kriminalistički roman zapadnog upisuje) suvremeni cutting edge posthumanistički kriminalistički roman zapadnog tipa. U tako zamišljenom „odnosu snaga“ lokalne i globalne identifikacije ovi romani tipa. U tako zamišljenom „odnosu snaga“ lokalne i globalne identifikacije ovi romani odnose se ne samo prema svijetu djela nego i prema habitusu koji ih je uvjetovao. odnose se ne samo prema svijetu djela nego i prema habitusu koji ih je uvjetovao. Prihvaćeni u književno polje koje je revidiralo svoj čvrsti otpor trivijalnom obrascu, Prihvaćeni u književno polje koje je revidiralo svoj čvrsti otpor trivijalnom obrascu, postali su djela koja s trivijalnim obrascem veže zapravo samo zajednička pripadnost postali su djela koja s trivijalnim obrascem veže zapravo samo zajednička pripadnost – ideji kriminalističkog romana. – ideji kriminalističkog romana. Literatura Literatura Bertens, H. (2001) Literary Theory, London i New York, Routledge. Bertens, H. (2001) Literary Theory, London i New York, Routledge. Biti, V. (1987) Interes pripovjednog teksta, Prema prototeoriji pripovijedanja, Zagreb, Biti, V. (1987) Interes pripovjednog teksta, Prema prototeoriji pripovijedanja, Zagreb, Sveučilišna naklada Liber. Sveučilišna naklada Liber. Biti, V. (2002) Poetika i politika pripovijedanja, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. Biti, V. (2002) Poetika i politika pripovijedanja, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. Black, J. (1991) The Aesthetics of Murder: A Study in Romantic Literature and Black, J. (1991) The Aesthetics of Murder: A Study in Romantic Literature and Contemporary Culture, Baltimore i London, The John Hopkins University Press. Contemporary Culture, Baltimore i London, The John Hopkins University Press. Bourdieu, P. F. (1987) Distinction: A social Critique of the Judgement of Taste, prev. Bourdieu, P. F. (1987) Distinction: A social Critique of the Judgement of Taste, prev. R Nice, Cambridge, Mass, Harvard University Press. R Nice, Cambridge, Mass, Harvard University Press.

96 96 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98

Brešić, V. (1994) Novija hrvatska književnost, Rasprave i članci, Zagreb, Naknadni Brešić, V. (1994) Novija hrvatska književnost, Rasprave i članci, Zagreb, Naknadni zavod Matice hrvatske. zavod Matice hrvatske. Brešić, V. (2004) Slavonska književnost i novi regionalizam, Osijek, Ogranak Matice Brešić, V. (2004) Slavonska književnost i novi regionalizam, Osijek, Ogranak Matice hrvatske. hrvatske. Chernaik, W. (2000) The Art of Detective Fiction, London, Macmillan. Chernaik, W. (2000) The Art of Detective Fiction, London, Macmillan. Douglas, M. (1970) Purity and Danger: An Analysis of Concepts of Pollution and Douglas, M. (1970) Purity and Danger: An Analysis of Concepts of Pollution and Taboo, Penguin Books. Taboo, Penguin Books. Eco, U. (2005) Šest šetnji pripovjednim šumama, Zagreb, Algoritam. Eco, U. (2005) Šest šetnji pripovjednim šumama, Zagreb, Algoritam. Foucault, M. (1972) The Archeology of Knowledge, New York, Pantheon. Foucault, M. (1972) The Archeology of Knowledge, New York, Pantheon. Foucault, M. (2002) Riječi i stvari, Zagreb, Golden Marketing. Foucault, M. (2002) Riječi i stvari, Zagreb, Golden Marketing. Frangeš, I. (1974) Matoš, Vidrić, Krleža, Zagreb, Liber. Frangeš, I. (1974) Matoš, Vidrić, Krleža, Zagreb, Liber. Gelder, K. (2005) Popular Fiction: The Logics and Practices of a Literary Field, Gelder, K. (2005) Popular Fiction: The Logics and Practices of a Literary Field, London and New York, Routledge. London and New York, Routledge. Hutcheon, L. (1988) A Poetics of Postmodernism: History, Theory, Fiction. London Hutcheon, L. (1988) A Poetics of Postmodernism: History, Theory, Fiction. London and New York, Routledge. and New York, Routledge. Hutcheon, L. (2002) „Postmoderni prikaz“. U: V. Biti (ur.), Poetika i politika Hutcheon, L. (2002) „Postmoderni prikaz“. U: V. Biti (ur.), Poetika i politika pripovijedanja, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. pripovijedanja, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. King, S. (2004) Crime Fiction 1800-2000, London, Pelgrave. King, S. (2004) Crime Fiction 1800-2000, London, Pelgrave. King, S. (1980) Form and Ideology in Crime Fiction, London, Macmillan. King, S. (1980) Form and Ideology in Crime Fiction, London, Macmillan. Kolanović, M. (2006) Od pripovjedne imaginacije do roda i nacije: Marija Jurić Kolanović, M. (2006) Od pripovjedne imaginacije do roda i nacije: Marija Jurić Zagorka u kontekstu žanra romance, U: Brešić, Vinko (ur.), Osmišljavanja, Zbornik u Zagorka u kontekstu žanra romance, U: Brešić, Vinko (ur.), Osmišljavanja, Zbornik u čast 80. rođendana akademika Miroslava Šicela, Zagreb, FF press, str. 327-359. čast 80. rođendana akademika Miroslava Šicela, Zagreb, FF press, str. 327-359. Lasić, S. (1973) Poetika kriminalističkog romana, Zagreb, Liber. Lasić, S. (1973) Poetika kriminalističkog romana, Zagreb, Liber. Mandić, I. (1985) Principi krimića. Konture jednog trivijalnog žanra, Beograd, NIRO Mandić, I. (1985) Principi krimića. Konture jednog trivijalnog žanra, Beograd, NIRO Mladost. Mladost. Mervale, P.; Sweeney, S. E., ur. (1999) Detecting Texts: The Metaphysical Detective Mervale, P.; Sweeney, S. E., ur. (1999) Detecting Texts: The Metaphysical Detective Story from Poe to Postmodernism, Philadelphia, University of Pennsylvania Press. Story from Poe to Postmodernism, Philadelphia, University of Pennsylvania Press. Nemec, K. (1995) Tragom tradicije, Ogledi iz novije hrvatske književnosti, Zagreb, Nemec, K. (1995) Tragom tradicije, Ogledi iz novije hrvatske književnosti, Zagreb, Matica hrvatska. Matica hrvatska. Nemec, K. (1998) Povijest hrvatskog romana 1900-1945, Zagreb, Znanje. Nemec, K. (1998) Povijest hrvatskog romana 1900-1945, Zagreb, Znanje. Pavičić, J. (2000) Hrvatski fantastičari, Zagreb, Zavod za znanost o književnosti. Pavičić, J. (2000) Hrvatski fantastičari, Zagreb, Zavod za znanost o književnosti. Rorty, R. (1989): Irony, Contingency and Solidarity, London i New York, Cambridge Rorty, R. (1989): Irony, Contingency and Solidarity, London i New York, Cambridge University Press. University Press. Scaggs, J. (2005) Crime Fiction, New Critical Idioms, London, Routledge. Scaggs, J. (2005) Crime Fiction, New Critical Idioms, London, Routledge. Slapšak, Svetlana, ur. (1987) Trivijalna književnost, Zbornik tekstova, Beograd, Slapšak, Svetlana, ur. (1987) Trivijalna književnost, Zbornik tekstova, Beograd, Institut za književnost i umetnost. Institut za književnost i umetnost.

97 97 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98 Škvorc, B.: TKO JE UBIO DJEVOJČICU SA ŽIGICAMA, A KOGA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 63-98

Škvorc, B. (2005) Gorak okus prešućenog, Ironično u tekstovima, kontekstu i Škvorc, B. (2005) Gorak okus prešućenog, Ironično u tekstovima, kontekstu i intertekstualnim konotacijama suvremene hrvatske proze, Zagreb, Alfa. intertekstualnim konotacijama suvremene hrvatske proze, Zagreb, Alfa. Žmegač, V. (1976) „Aspekti romana detekcije“, U: Književno stvaralaštvo i povijest Žmegač, V. (1976) „Aspekti romana detekcije“, U: Književno stvaralaštvo i povijest društva, Zagreb, Liber. društva, Zagreb, Liber.

Boris Škvorc Boris Škvorc Department of Croatian Language and Literature Department of Croatian Language and Literature Faculty of Philosophy, University of Split Faculty of Philosophy, University of Split wHO KILLED THE LITTLE MATCH GIRL, AND wHOM wHO KILLED THE LITTLE MATCH GIRL, AND wHOM (KILLED) THE LITTLE RED RIDING HOOD? OR: ABOUT (KILLED) THE LITTLE RED RIDING HOOD? OR: ABOUT (POSTMODERN) CROATIAN CRIME FICTION (POSTMODERN) CROATIAN CRIME FICTION Summary Summary This work provides a short overview of Croatian crime fiction with special This work provides a short overview of Croatian crime fiction with special attention placed on the form as it developed during the time of a Communist regime attention placed on the form as it developed during the time of a Communist regime and afterwards. In the article the author claims that the crime fiction and the forms of and afterwards. In the article the author claims that the crime fiction and the forms of fantastic prose that eventuated from this genre in the Croatian vernacular are of utmost fantastic prose that eventuated from this genre in the Croatian vernacular are of utmost importance for the development of post-modern Croatian prose. It is also suggested importance for the development of post-modern Croatian prose. It is also suggested that this genre generated a certain amount of political awareness that undermined the that this genre generated a certain amount of political awareness that undermined the stable picture of the canon as a diachronic chain of works without consideration of the stable picture of the canon as a diachronic chain of works without consideration of the subaltern voices/utterances othern to the hegemony of cultural power. In central part subaltern voices/utterances othern to the hegemony of cultural power. In central part of the work two contemporary novels with strong subversive power at the formal level of the work two contemporary novels with strong subversive power at the formal level are discussed and analyzed. They are presented as representatives of post -modern, are discussed and analyzed. They are presented as representatives of post -modern, post-ethical prose and as the Croatian answer to post-crime fiction on the global post-ethical prose and as the Croatian answer to post-crime fiction on the global scene. The work also suggests that the deviation from the scheme that is very often scene. The work also suggests that the deviation from the scheme that is very often considered to be the main characteristic of the genre, in fact represents the literary considered to be the main characteristic of the genre, in fact represents the literary value that enabled the creative interaction between the trivial and high art, mixing value that enabled the creative interaction between the trivial and high art, mixing the popular and exclusively hegemonic in an unlikely fusion of post-modernity, either the popular and exclusively hegemonic in an unlikely fusion of post-modernity, either politically or in the realm of poetics and style. politically or in the realm of poetics and style. Key words: Crime fiction, Croatian model, corpus, canon, competency of reading, Key words: Crime fiction, Croatian model, corpus, canon, competency of reading, genealogy of genre, postmodern deconstruction of the model genealogy of genre, postmodern deconstruction of the model

98 98 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113

Gordana Galić Kakkonen Izvorni znanstveni rad Gordana Galić Kakkonen Izvorni znanstveni rad Lucijana Armanda UDK: 821.163.42.09-31 Lucijana Armanda UDK: 821.163.42.09-31 Odsjek za hrvatski jezik i književnost Primljeno: 20. 11. 2012. Odsjek za hrvatski jezik i književnost Primljeno: 20. 11. 2012. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

LIK ZLOG SVEĆENIKA U ROMANU LIK ZLOG SVEĆENIKA U ROMANU TajNa KRvavog mosTa TajNa KRvavog mosTa SAŽETAK SAŽETAK U radu pod naslovom Lik zlog svećenika u romanu Tajna krvavog mosta motiv U radu pod naslovom Lik zlog svećenika u romanu Tajna krvavog mosta motiv zlog svećenika promatra se s aspekta gotičkog naslijeđa u prozi, prije svega romana. zlog svećenika promatra se s aspekta gotičkog naslijeđa u prozi, prije svega romana. Polazeći od tumačenja termina gotsko/gotičko i kratkog pregleda razvoja gotičkog Polazeći od tumačenja termina gotsko/gotičko i kratkog pregleda razvoja gotičkog žanra, autorice analiziraju prežitak gotičkih motiva i način na koji su oni inkorporirani žanra, autorice analiziraju prežitak gotičkih motiva i način na koji su oni inkorporirani u roman Tajna krvavog mosta te se naposljetku usredotočuju na motiv zlog svećenika u roman Tajna krvavog mosta te se naposljetku usredotočuju na motiv zlog svećenika koji se često javlja u gotičkim romanima. koji se često javlja u gotičkim romanima. Ključne riječi: gotički roman, Marija Jurić Zagorka, Tajna krvavog mosta, zli Ključne riječi: gotički roman, Marija Jurić Zagorka, Tajna krvavog mosta, zli svećenik svećenik Tumačenje termina gotsko/gotičko u kritičkim i teorijskim tekstovima u posljednjih Tumačenje termina gotsko/gotičko u kritičkim i teorijskim tekstovima u posljednjih 250 godina bilo je znatno različito1 te je i gotički roman, čije začetke pronalazimo u 250 godina bilo je znatno različito1 te je i gotički roman, čije začetke pronalazimo u engleskoj književnosti 18. stoljeća, žanrovski nestabilna kategorija (Hogle i Smith, engleskoj književnosti 18. stoljeća, žanrovski nestabilna kategorija (Hogle i Smith, 2009: 3). Naime, njegova je pozicija unutar žanrovskog sustava, u cjelini gledano, 2009: 3). Naime, njegova je pozicija unutar žanrovskog sustava, u cjelini gledano, rubna i konfliktna. U početku, tim se terminom označavalo plemena koja su obitavala rubna i konfliktna. U početku, tim se terminom označavalo plemena koja su obitavala oko rijeke Dunava i koja su sudjelovala u rušenju Rimskog Carstva (Goti/gotski). To oko rijeke Dunava i koja su sudjelovala u rušenju Rimskog Carstva (Goti/gotski). To je značenje nosilo negativne konotacije jer se odnosilo na sve ono što je barbarsko i je značenje nosilo negativne konotacije jer se odnosilo na sve ono što je barbarsko i necivilizirano, tj. u suprotnosti s klasičnim. S druge strane, pridjev ‘gotički’ označavao necivilizirano, tj. u suprotnosti s klasičnim. S druge strane, pridjev ‘gotički’ označavao je i sve ono što je bilo srednjovjekovno, osobito u arhitekturi (npr. gotičke katedrale). je i sve ono što je bilo srednjovjekovno, osobito u arhitekturi (npr. gotičke katedrale). U tom je smislu pojam imao pozitivan predznak utoliko što je označavao sve ono što U tom je smislu pojam imao pozitivan predznak utoliko što je označavao sve ono što pripada kulturnom naslijeđu Engleske (tradicija, demokracija, sloboda i dr.), a što se pripada kulturnom naslijeđu Engleske (tradicija, demokracija, sloboda i dr.), a što se moglo pronaći u srednjovjekovnoj povijesti (Hogle i Smith, 2009: 3). Pomak prema moglo pronaći u srednjovjekovnoj povijesti (Hogle i Smith, 2009: 3). Pomak prema pozitivnom značenju događa se tek u 18. stoljeću (Wright, 2007: 1-2). U povijesti pozitivnom značenju događa se tek u 18. stoljeću (Wright, 2007: 1-2). U povijesti književnosti razdoblje od 1760-ih do 1820-ih godina svjedoči golemoj produkciji književnosti razdoblje od 1760-ih do 1820-ih godina svjedoči golemoj produkciji i popularnosti gotičkog romana. Smatra se da je prvi gotički roman The Castle of i popularnosti gotičkog romana. Smatra se da je prvi gotički roman The Castle of

1 Na tu činjenicu upozorava nas E. J. Clery koji tvrdi da se termin ‘gotička’ tek kasnije koristi za 1 Na tu činjenicu upozorava nas E. J. Clery koji tvrdi da se termin ‘gotička’ tek kasnije koristi za književnost s elementima „straha“, a i sam Horace Walpole tek je u drugom izdanju svoj roman The Castle književnost s elementima „straha“, a i sam Horace Walpole tek je u drugom izdanju svoj roman The Castle of Otranto (Otrantski dvorac) podnaslovio ‘gotička pripovijest’ (2002: 21). of Otranto (Otrantski dvorac) podnaslovio ‘gotička pripovijest’ (2002: 21).

99 99 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113

Otranto (Otrantski dvorac) autora Horacea Walpolea iz 1764. g., a u prvu fazu razvoja Otranto (Otrantski dvorac) autora Horacea Walpolea iz 1764. g., a u prvu fazu razvoja gotičke književnosti spadaju i Clara Reeves s romanom The Old English Barron (Stari gotičke književnosti spadaju i Clara Reeves s romanom The Old English Barron (Stari engleski barun) iz 1778. g., William Beckford sa svojim djelom Vathek iz 1786. g., engleski barun) iz 1778. g., William Beckford sa svojim djelom Vathek iz 1786. g., Ann Radcliffe s romanom The Mysteries of Udolpho (Tajne Udolfa) iz 1794. g. te Ann Radcliffe s romanom The Mysteries of Udolpho (Tajne Udolfa) iz 1794. g. te The Monk (Redovnik) Matthewa Gregoryja Lewisa iz 1796. g.2 Nakon početne faze, The Monk (Redovnik) Matthewa Gregoryja Lewisa iz 1796. g.2 Nakon početne faze, gotički žanr nastavili su razvijati engleski romantičari, ali su se u njemu ogledali i gotički žanr nastavili su razvijati engleski romantičari, ali su se u njemu ogledali i brojni poznati autori iz drugih nacionalnih književnost (Hoffmann, Tieck, Schiller, brojni poznati autori iz drugih nacionalnih književnost (Hoffmann, Tieck, Schiller, Potocki, Gogolj, Poe i dr.). Smatra se da je posljednji ‘pravi gotički roman’ tiskan Potocki, Gogolj, Poe i dr.). Smatra se da je posljednji ‘pravi gotički roman’ tiskan 1820. g., a to je Melmoth the Wanderer (Lutalica Melmoth) Charlesa Maturina. U svim 1820. g., a to je Melmoth the Wanderer (Lutalica Melmoth) Charlesa Maturina. U svim književnim djelima kojima se pripisuje epitet ‘gotički’, lako se uočavaju zajednički književnim djelima kojima se pripisuje epitet ‘gotički’, lako se uočavaju zajednički motivi koji se tijekom vremena modificiraju i prilagođavaju.3 Ono što je H. Walpole motivi koji se tijekom vremena modificiraju i prilagođavaju.3 Ono što je H. Walpole uveo u književnost svojim romanom Otrantski dvorac vremenom se pretvara u stalne uveo u književnost svojim romanom Otrantski dvorac vremenom se pretvara u stalne motive4, a najupečatljiviji od njih su: dvorac, šuma, labirint, grobnica, samostan, motive4, a najupečatljiviji od njih su: dvorac, šuma, labirint, grobnica, samostan, ruševina, mjesečina, dama u nevolji, razbojnici i sl. (Varma, 1957: 61). Na taj način ruševina, mjesečina, dama u nevolji, razbojnici i sl. (Varma, 1957: 61). Na taj način gotičko preživljava do danas; gotički elementi u književnosti, prije svega u prozi, gotičko preživljava do danas; gotički elementi u književnosti, prije svega u prozi, pokazuju začuđujuće snažnu konzistentnost tijekom 19. i 20. stoljeća. pokazuju začuđujuće snažnu konzistentnost tijekom 19. i 20. stoljeća. Više je uzroka pojavi gotičke književnosti polovicom 18. stoljeća. Neki od Više je uzroka pojavi gotičke književnosti polovicom 18. stoljeća. Neki od važnijih su nezadovoljstvo postojećim neoklasicističkim konceptima, potreba da važnijih su nezadovoljstvo postojećim neoklasicističkim konceptima, potreba da se istraže i prikažu drugačiji tipovi senzibiliteta te da se revidira vrijednost autora se istraže i prikažu drugačiji tipovi senzibiliteta te da se revidira vrijednost autora poput Shakespearea, drevnih legendi, srednjovjekovne poezije, elizabetanskih autora, poput Shakespearea, drevnih legendi, srednjovjekovne poezije, elizabetanskih autora,

2 Na Horacea Walpolea velik je utjecaj imala gotička arhitektura pa je i svoju rezidenciju Strawberry Hill 2 Na Horacea Walpolea velik je utjecaj imala gotička arhitektura pa je i svoju rezidenciju Strawberry Hill dao izgraditi upravo u skladu s tim stilom. dao izgraditi upravo u skladu s tim stilom. 3 U suprotnosti sa zasadama racionalizma i klasicizma, pisci gotičke proze istražuju mračne strane 3 U suprotnosti sa zasadama racionalizma i klasicizma, pisci gotičke proze istražuju mračne strane ljudske naravi. Dominantni antijunaci su razuzdani redovnici, zloćudni aristokrati, razbojnici i sl. Međutim, ljudske naravi. Dominantni antijunaci su razuzdani redovnici, zloćudni aristokrati, razbojnici i sl. Međutim, po isteku prve četvrtine 19. stoljeća to se mijenja i gotičko se postupno seli na ulice, u labirinte gradova po isteku prve četvrtine 19. stoljeća to se mijenja i gotičko se postupno seli na ulice, u labirinte gradova te u psihološku domenu (labirint ljudskog uma) gdje dominantni motivi postaju dvojništvo, obiteljske te u psihološku domenu (labirint ljudskog uma) gdje dominantni motivi postaju dvojništvo, obiteljske tajne, zlouporaba znanosti i sl. Gotički motivi postaju raznovrsniji, a primjetna je i raspršenost gotičkih tajne, zlouporaba znanosti i sl. Gotički motivi postaju raznovrsniji, a primjetna je i raspršenost gotičkih značenjskih jedinica među mnoštvom različitih žanrova i medija. Danas je to osobito vidljivo kroz podvrste značenjskih jedinica među mnoštvom različitih žanrova i medija. Danas je to osobito vidljivo kroz podvrste poput znanstveno-fantastičnog romana, avanturističkog romana, ’ljubića’, popularnih horor-romana koji poput znanstveno-fantastičnog romana, avanturističkog romana, ’ljubića’, popularnih horor-romana koji često obiluju gotičkim motivima (Botting, 1996). Pokazat ćemo i na našem primjeru, romanu Tajna krvavog često obiluju gotičkim motivima (Botting, 1996). Pokazat ćemo i na našem primjeru, romanu Tajna krvavog mosta, kako se strah i tajanstvenost mogu iskoristiti kao pokretači radnje unutar povijesnog/ljubavnog/ mosta, kako se strah i tajanstvenost mogu iskoristiti kao pokretači radnje unutar povijesnog/ljubavnog/ kriminalističkog zapleta. Prema Bottingu, promjena značajki, naglasaka i značenja razotkrivaju gotičko kriminalističkog zapleta. Prema Bottingu, promjena značajki, naglasaka i značenja razotkrivaju gotičko pismo kao stil koji nadrasta žanr i kategoriju koja nije ograničena ni na književnu školu ni na povijesno pismo kao stil koji nadrasta žanr i kategoriju koja nije ograničena ni na književnu školu ni na povijesno razdoblje. Dok su određeni zapleti i sredstva koje smatramo osovinom gotičkog jasno vidljivi u ranijim razdoblje. Dok su određeni zapleti i sredstva koje smatramo osovinom gotičkog jasno vidljivi u ranijim tekstovima te zasnovani na tradiciji koja potječe od srednjovjekovnih romana, nadnaravnog, faustovskog, tekstovima te zasnovani na tradiciji koja potječe od srednjovjekovnih romana, nadnaravnog, faustovskog, bajkovitog, renesansne drame, pikarskog i ispovijednog romana, difuzija gotičkih značajki i u tekstovima i bajkovitog, renesansne drame, pikarskog i ispovijednog romana, difuzija gotičkih značajki i u tekstovima i u povijesnom periodu definira gotičko kao hibridnu formu koja inkorporira i transformira druge književne u povijesnom periodu definira gotičko kao hibridnu formu koja inkorporira i transformira druge književne forme kao što razvija i mijenja vlastite konvencije u odnosu prema modernijim (novijim) formama pisanja forme kao što razvija i mijenja vlastite konvencije u odnosu prema modernijim (novijim) formama pisanja (1996: 14). (1996: 14). 4 U tu svrhu su i pejzaž i atmosfera tih romana tajanstveni i mračni, radnja se u prvoj fazi gotike odvija 4 U tu svrhu su i pejzaž i atmosfera tih romana tajanstveni i mračni, radnja se u prvoj fazi gotike odvija uglavnom u napuštenim dvorcima, samostanima, ruševnim zdanjima, mračnim šumama te je istaknut uglavnom u napuštenim dvorcima, samostanima, ruševnim zdanjima, mračnim šumama te je istaknut aspekt divljine i udaljenosti od civilizacije. Ovakva vrsta scenografije povezuje se sa srednjovjekovnim aspekt divljine i udaljenosti od civilizacije. Ovakva vrsta scenografije povezuje se sa srednjovjekovnim inventarom poput opatija, ruina, skrivenih prolaza, crkava i groblja, tj. feudalnim dobom. inventarom poput opatija, ruina, skrivenih prolaza, crkava i groblja, tj. feudalnim dobom.

100 100 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113 dakle engleske tradicije koja je za vrijeme klasicizma bila potisnuta i obezvrijeđena. dakle engleske tradicije koja je za vrijeme klasicizma bila potisnuta i obezvrijeđena. Također, pojava tzv. Skupine grobljanskih pjesnika (The Graveyard school of poetry) Također, pojava tzv. Skupine grobljanskih pjesnika (The Graveyard school of poetry) 40-ih godina 18. stoljeća i tipa poezije koju su pisali njezini sljedbenici čije su teme i 40-ih godina 18. stoljeća i tipa poezije koju su pisali njezini sljedbenici čije su teme i atmosfera inspirirale gotičke autore, poput smrti, groblja, straha, tajanstvenoga i dr., atmosfera inspirirale gotičke autore, poput smrti, groblja, straha, tajanstvenoga i dr., bila je značajan čimbenik u stvaranju jedne nove vrste senzibiliteta. Revolucionarno bila je značajan čimbenik u stvaranju jedne nove vrste senzibiliteta. Revolucionarno značenje za teoretičare i autore gotičke književnosti imao je traktat Edmunda Burkea značenje za teoretičare i autore gotičke književnosti imao je traktat Edmunda Burkea 'o lijepom i uzvišenom' (A Philosophical Enquiry into the Origins of our Ideas of 'o lijepom i uzvišenom' (A Philosophical Enquiry into the Origins of our Ideas of the Sublime and the Beautiful, 1757.) koji je u određenom smislu postao okosnica the Sublime and the Beautiful, 1757.) koji je u određenom smislu postao okosnica budućih teorija gotičke književnosti. Ideja da emocije poput jeze i straha mogu izazvati budućih teorija gotičke književnosti. Ideja da emocije poput jeze i straha mogu izazvati zadovoljstvo u čitatelju predstavlja točku preokreta u shvaćanju temeljnih književnih zadovoljstvo u čitatelju predstavlja točku preokreta u shvaćanju temeljnih književnih postulata. U isto vrijeme dolazi do sve snažnijeg otpora temeljnim neoklasicističkim postulata. U isto vrijeme dolazi do sve snažnijeg otpora temeljnim neoklasicističkim idejama o harmoniji, umjerenosti, tehničkoj savršenosti i racionalnosti te preferiranja idejama o harmoniji, umjerenosti, tehničkoj savršenosti i racionalnosti te preferiranja dubokih, nekontroliranih emocija, što donekle predstavlja i uvod u romantizam. dubokih, nekontroliranih emocija, što donekle predstavlja i uvod u romantizam. Odnos između gotičke književnosti i romantizma iznimno je kompleksan te zahtjeva Odnos između gotičke književnosti i romantizma iznimno je kompleksan te zahtjeva zasebnu studiju pa se ovdje nećemo baviti time. zasebnu studiju pa se ovdje nećemo baviti time. Nakon prvotnog šoka koji su proizveli gotički romani svojom pojavom na Nakon prvotnog šoka koji su proizveli gotički romani svojom pojavom na književnoj sceni u drugoj polovici 18. stoljeća, poput ekstravagantnog Redovnika (The književnoj sceni u drugoj polovici 18. stoljeća, poput ekstravagantnog Redovnika (The Monk) Matthewa Lewisa, književna kritika naoštrila je svoja pera izravno napadajući Monk) Matthewa Lewisa, književna kritika naoštrila je svoja pera izravno napadajući takvu vrstu proze i osporavajući je iz više razloga. Prvenstveno su joj zamjerali takvu vrstu proze i osporavajući je iz više razloga. Prvenstveno su joj zamjerali sklonost pretjerivanju te promociju negativnih i etički dvojbenih vrijednosti poput sklonost pretjerivanju te promociju negativnih i etički dvojbenih vrijednosti poput kriminalnog ponašanja svake vrste (izdaje, ubojstva, nasilja, seksualnih devijacija) te kriminalnog ponašanja svake vrste (izdaje, ubojstva, nasilja, seksualnih devijacija) te afirmaciju sebične ambicije, opasnih strasti i sl. Jedno od najvažnijih svojstava gotičke afirmaciju sebične ambicije, opasnih strasti i sl. Jedno od najvažnijih svojstava gotičke književnosti upravo je njezina fascinacija objektima i praksama koje su društveno književnosti upravo je njezina fascinacija objektima i praksama koje su društveno obilježene kao amoralne, iracionalne i fantastične (Botting, 1996: 2). Ta vrsta proze obilježene kao amoralne, iracionalne i fantastične (Botting, 1996: 2). Ta vrsta proze (uglavnom je riječ o romanima) negativno je utjecala na čitateljsku publiku (osobito (uglavnom je riječ o romanima) negativno je utjecala na čitateljsku publiku (osobito žensku!) koja se u drugoj polovici 18. stoljeća, u vrijeme popularizacije gotičkoga žensku!) koja se u drugoj polovici 18. stoljeća, u vrijeme popularizacije gotičkoga romana počela intenzivnije širiti. romana počela intenzivnije širiti. Stilski, u tim se romanima teži pretjerivanju, prikazu neobuzdanih emocija, Stilski, u tim se romanima teži pretjerivanju, prikazu neobuzdanih emocija, snažnih strasti i općenito povišenih stanja nerijetko izazvanih upravo uplivom snažnih strasti i općenito povišenih stanja nerijetko izazvanih upravo uplivom nadnaravnog, nečuvenim i zastrašujućim incidentima, od kojih su neki objašnjivi, a nadnaravnog, nečuvenim i zastrašujućim incidentima, od kojih su neki objašnjivi, a neki i ne, što proizvodi emotivan efekt na čitatelja, umanjujući mogućnost iznalaženja neki i ne, što proizvodi emotivan efekt na čitatelja, umanjujući mogućnost iznalaženja uravnoteženog i racionalnog odgovora. Takav tekst uzbuđuje prije nego što informira, uravnoteženog i racionalnog odgovora. Takav tekst uzbuđuje prije nego što informira, podilazi praznovjernoj mašti i ledi krv u žilama te udovoljava apetitu za strašnim podilazi praznovjernoj mašti i ledi krv u žilama te udovoljava apetitu za strašnim i čudnim (Botting, 1996: 3). Nesigurnost oko moći zakona, društva, obitelji i i čudnim (Botting, 1996: 3). Nesigurnost oko moći zakona, društva, obitelji i seksualnosti dominiraju gotičkom literaturom. Ono što je uznemirivalo puritansko seksualnosti dominiraju gotičkom literaturom. Ono što je uznemirivalo puritansko kritičko biće toga doba bilo je i neumjerena i neukusna tendencija gotičkog romana kritičko biće toga doba bilo je i neumjerena i neukusna tendencija gotičkog romana da podcjenjuje fizičke zakone kršeći granice realnog i mogućeg te da se poigrava s da podcjenjuje fizičke zakone kršeći granice realnog i mogućeg te da se poigrava s čitateljem nudeći mu brojne maštovite iskorake. Drugim riječima, gotička se proza čitateljem nudeći mu brojne maštovite iskorake. Drugim riječima, gotička se proza

101 101 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113 odnosi subverzivno prema racionalnim kodovima (Botting, 1996: 6) stimulirajući odnosi subverzivno prema racionalnim kodovima (Botting, 1996: 6) stimulirajući bizarno zadovoljstvo, uzbuđenje koje je pomućivalo razum i moral te guralo čitatelja bizarno zadovoljstvo, uzbuđenje koje je pomućivalo razum i moral te guralo čitatelja u pokvarenost. Stoga su gotički romani bili prozivani zbog vulgarnosti i trivijalnosti u pokvarenost. Stoga su gotički romani bili prozivani zbog vulgarnosti i trivijalnosti te ustrajno marginalizirani i isključivani iz popisa prihvatljive literature. No, autori te ustrajno marginalizirani i isključivani iz popisa prihvatljive literature. No, autori su gotičkih romana, na tragu rodočelnika žanra H. Walpolea koji je izjavio je da svoj su gotičkih romana, na tragu rodočelnika žanra H. Walpolea koji je izjavio je da svoj roman piše usprkos pravilima, kritici i filozofima, prihvatili ulogu opozicije, pišući roman piše usprkos pravilima, kritici i filozofima, prihvatili ulogu opozicije, pišući bez obzira na negodovanje kritike i optužbe za neukus i vulgarnost. Takvu sudbinu bez obzira na negodovanje kritike i optužbe za neukus i vulgarnost. Takvu sudbinu dijelila je i Marija Jurić Zagorka čiji su romani također smatrani šundom, ‘literaturom dijelila je i Marija Jurić Zagorka čiji su romani također smatrani šundom, ‘literaturom za kravarice’, a ona sama zauzimala je marginalnu poziciju kao književnica. Zapleti za kravarice’, a ona sama zauzimala je marginalnu poziciju kao književnica. Zapleti njezinih romana privlače čitatelje intrigom i tajanstvenošću. Iako se u Zagorkinoj njezinih romana privlače čitatelje intrigom i tajanstvenošću. Iako se u Zagorkinoj prozi sve pojave koje su dvojbene na kraju objašnjavaju i nemaju nadnaravan uzrok, prozi sve pojave koje su dvojbene na kraju objašnjavaju i nemaju nadnaravan uzrok, ipak, kao i u gotičkoj prozi, aktivirano je redefiniranje granica njihovim rušenjem, ipak, kao i u gotičkoj prozi, aktivirano je redefiniranje granica njihovim rušenjem, preispitivanje normi i društvenih vrijednosti. U Zagorkinu romanu, strah za sudbinu preispitivanje normi i društvenih vrijednosti. U Zagorkinu romanu, strah za sudbinu junaka/junakinja služi kao katarza, a dobro se promovira u kontrastu s lošim kako bi junaka/junakinja služi kao katarza, a dobro se promovira u kontrastu s lošim kako bi se povratila prekršajem narušena ravnoteža, odnosno, kako bi dobro na kraju ipak se povratila prekršajem narušena ravnoteža, odnosno, kako bi dobro na kraju ipak pobijedilo. pobijedilo. Roman Tajna krvavog mosta5 koji se žanrovski najčešće određivao kao povijesni Roman Tajna krvavog mosta5 koji se žanrovski najčešće određivao kao povijesni roman s romantičnim elementima (‘ljubić’) te kao književnost margine, odnosno roman s romantičnim elementima (‘ljubić’) te kao književnost margine, odnosno trivijalna književnost, postavlja Zagorku u sličnu situaciju u kakvoj su se nalazili trivijalna književnost, postavlja Zagorku u sličnu situaciju u kakvoj su se nalazili i autori gotičkih romana, a to je pred oštro pero kritike. Razdoblje kada ona i autori gotičkih romana, a to je pred oštro pero kritike. Razdoblje kada ona stvara nije u našoj sredini bilo odveć blagonaklono prema ženskim autoricama, a stvara nije u našoj sredini bilo odveć blagonaklono prema ženskim autoricama, a Zagorka je bila jedna od pionirki ženskoga pisma u hrvatskoj književnosti. Tajnu Zagorka je bila jedna od pionirki ženskoga pisma u hrvatskoj književnosti. Tajnu krvavog mosta, kao ni druge romane i kraća prozna djela u hrvatskoj književnosti, krvavog mosta, kao ni druge romane i kraća prozna djela u hrvatskoj književnosti, ne može se, naravno, smatrati čistim gotičkim romanom, ali je svakako njegovim ne može se, naravno, smatrati čistim gotičkim romanom, ali je svakako njegovim mnogoznačnim žanrovskim određenjima moguće pridodati i ovo jer se u njemu mnogoznačnim žanrovskim određenjima moguće pridodati i ovo jer se u njemu doista pronalazi mnoštvo tipično gotičkih elemenata.6 Zagorka njeguje kult dame doista pronalazi mnoštvo tipično gotičkih elemenata.6 Zagorka njeguje kult dame u nevolji, tip junakinje naslijeđen iz sentimentalnih romana obdarene razumom i u nevolji, tip junakinje naslijeđen iz sentimentalnih romana obdarene razumom i hrabrošću te napetog zapleta. U Tajni krvavog mosta Stanka, glavna junakinja, na hrabrošću te napetog zapleta. U Tajni krvavog mosta Stanka, glavna junakinja, na tragu je gotičkih heroina, ona se nalazi usred spletki koje joj mogu ugroziti život te je tragu je gotičkih heroina, ona se nalazi usred spletki koje joj mogu ugroziti život te je u nekoliko situacija tik do smrti. Svijet nije prijateljsko mjesto za mladu nezaštićenu u nekoliko situacija tik do smrti. Svijet nije prijateljsko mjesto za mladu nezaštićenu ženu. Kako u gotičkoj produkciji mašta i emotivni efekti nadmašuju razum, Zagorku ženu. Kako u gotičkoj produkciji mašta i emotivni efekti nadmašuju razum, Zagorku bi se također lako moglo optužiti za sklonost ka senzaciji, strast, uzbuđenje i rušenje bi se također lako moglo optužiti za sklonost ka senzaciji, strast, uzbuđenje i rušenje tabua koji donekle izazivaju društvene konvencije i moralni zakon. Kako se ovaj tabua koji donekle izazivaju društvene konvencije i moralni zakon. Kako se ovaj

5 Roman Tajna krvavog mosta bio je zamišljen kao prvi dio ciklusa Grička vještica te je izlazio u 5 Roman Tajna krvavog mosta bio je zamišljen kao prvi dio ciklusa Grička vještica te je izlazio u nastavcima u Malim novinama od 1912. godine. nastavcima u Malim novinama od 1912. godine. 6 Ideja za ovaj rad nastala je još 2009. godine kada je jedna od autorica, Gordana Galić Kakkonen, 6 Ideja za ovaj rad nastala je još 2009. godine kada je jedna od autorica, Gordana Galić Kakkonen, referat pod naslovom „Elementi gotičke proze u Tajni krvavog mosta Marije Jurić Zagorke“ izložila na referat pod naslovom „Elementi gotičke proze u Tajni krvavog mosta Marije Jurić Zagorke“ izložila na 14. međunarodnom skupu slavista u Opatiji. Budući da rad nije bio objavljen, materijal tada pripremljen za 14. međunarodnom skupu slavista u Opatiji. Budući da rad nije bio objavljen, materijal tada pripremljen za referat u većoj je mjeri prerađen i dopunjen kako bi bio objavljen ovaj članak. referat u većoj je mjeri prerađen i dopunjen kako bi bio objavljen ovaj članak.

102 102 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113 rad bavi gotičkim motivima7 u Tajni krvavog mosta s posebnim naglaskom na motiv rad bavi gotičkim motivima7 u Tajni krvavog mosta s posebnim naglaskom na motiv zlog svećenika (redovnika), to ćemo najprije navesti koji su to motivi koji bi se mogli zlog svećenika (redovnika), to ćemo najprije navesti koji su to motivi koji bi se mogli nazvati gotičkim. nazvati gotičkim. U romanu se vješto isprepliću tajanstveno i nadnaravno s racionalnim i U romanu se vješto isprepliću tajanstveno i nadnaravno s racionalnim i objašnjivim. Postavka da stranci uvijek imaju neke skrivene i nedobronamjerne motive objašnjivim. Postavka da stranci uvijek imaju neke skrivene i nedobronamjerne motive karakteristična je i inače za Zagorkin opus, ali u ovom romanu autorica radikalizira karakteristična je i inače za Zagorkin opus, ali u ovom romanu autorica radikalizira ideju da su stranci nositelji zla. Jezuit Anzelmo, barun Makar, Beata-Giulia-Lehotska ideju da su stranci nositelji zla. Jezuit Anzelmo, barun Makar, Beata-Giulia-Lehotska svojim djelovanjem utjelovljenje su antijunaka te njihova zlodjela pokreću radnju svojim djelovanjem utjelovljenje su antijunaka te njihova zlodjela pokreću radnju romana (Cairney, 2001: 17). U svom zazoru prema strancima, Zagorka postupa romana (Cairney, 2001: 17). U svom zazoru prema strancima, Zagorka postupa deterministički pa će se lako očitati ideja da je nasljedna obilježenost, odnosno deterministički pa će se lako očitati ideja da je nasljedna obilježenost, odnosno podrijetlo vrlo značajno (Talijani su nagle ćudi i naprasni, osvetoljubivi i podložni podrijetlo vrlo značajno (Talijani su nagle ćudi i naprasni, osvetoljubivi i podložni strastima, a Mađari arogantni, proračunati, lakomi, prijetvorni, itd.). Opsjednutost strastima, a Mađari arogantni, proračunati, lakomi, prijetvorni, itd.). Opsjednutost strastima koje postaju destruktivne u likova poput Anzelma karakteristična je za strastima koje postaju destruktivne u likova poput Anzelma karakteristična je za književnost s gotičkim naznakama u drugoj polovici 19. stoljeća, kada i inače književnost s gotičkim naznakama u drugoj polovici 19. stoljeća, kada i inače elementi gotičkog doživljavaju prijelaz iz vanjskog u unutarnje. Sada se osjećaj straha elementi gotičkog doživljavaju prijelaz iz vanjskog u unutarnje. Sada se osjećaj straha pobuđuje unutarnjom krivnjom, naslijeđem, ludilom, očajem i sl. pobuđuje unutarnjom krivnjom, naslijeđem, ludilom, očajem i sl. Prema Bottingu, osjećaj za stvarno, za domaće i sigurno, narušen je pritajenim Prema Bottingu, osjećaj za stvarno, za domaće i sigurno, narušen je pritajenim strahovima različita predznaka, a oni se mogu manifestirati u obliku psihološke strahovima različita predznaka, a oni se mogu manifestirati u obliku psihološke poremećenosti, rastuće nesigurnosti statusa subjekta; nerijetko se javljaju halucinacije poremećenosti, rastuće nesigurnosti statusa subjekta; nerijetko se javljaju halucinacije pa i duševno rastrojstvo. U tome važnu ulogu imaju upravo potisnute želje, osobito pa i duševno rastrojstvo. U tome važnu ulogu imaju upravo potisnute želje, osobito seksualne prirode, ali i različiti emotivni konflikti. seksualne prirode, ali i različiti emotivni konflikti. Tendencija je djela s gotičkim elementima u 19. stoljeću (osobito u drugoj polovici Tendencija je djela s gotičkim elementima u 19. stoljeću (osobito u drugoj polovici stoljeća) da se čitatelja učini nesigurnim u smislu da mu je teško razlučiti što je stoljeća) da se čitatelja učini nesigurnim u smislu da mu je teško razlučiti što je stvarno, a što nestvarno te je li u pitanju kakva psihološka poremećenost. Teže ga stvarno, a što nestvarno te je li u pitanju kakva psihološka poremećenost. Teže ga je identificirati kao zaseban žanr u 19. stoljeću pa se može reći kako gotičko ide u je identificirati kao zaseban žanr u 19. stoljeću pa se može reći kako gotičko ide u „ilegalu“. Sada se obitelj često otkriva kao mjesto koje nije prisno, sigurno i domaće, „ilegalu“. Sada se obitelj često otkriva kao mjesto koje nije prisno, sigurno i domaće, već prijeteće i tajanstveno, progonjeno prošlošću i krivnjom, što utječe na svakodnevan već prijeteće i tajanstveno, progonjeno prošlošću i krivnjom, što utječe na svakodnevan život (1996: 11). Pokušaj da se odvoji stvarno i nestvarno, realno i irealno, dobro i loše život (1996: 11). Pokušaj da se odvoji stvarno i nestvarno, realno i irealno, dobro i loše internalizira se te ga se više ne tumači kao nadnaravnu pojavu ili plod mašte. Dvojnici, internalizira se te ga se više ne tumači kao nadnaravnu pojavu ili plod mašte. Dvojnici, alter ego, ogledala i oživljene reprezentacije uznemirujućih dijelova identiteta postaju alter ego, ogledala i oživljene reprezentacije uznemirujućih dijelova identiteta postaju nova oruđa autorima tih djela (Botting, 1996: 11). Prepoznajući otuđenje ljudskog nova oruđa autorima tih djela (Botting, 1996: 11). Prepoznajući otuđenje ljudskog subjekta od kulture i jezika gdje je lociran, destabiliziraju se granice između ljudske subjekta od kulture i jezika gdje je lociran, destabiliziraju se granice između ljudske psihe i stvarnosti. U 19. stoljeću, napretkom znanosti, osobe koje se ponašaju drukčije psihe i stvarnosti. U 19. stoljeću, napretkom znanosti, osobe koje se ponašaju drukčije i pokazuju znakove nekog psihičkog poremećaja postaju fascinantan predmet i pokazuju znakove nekog psihičkog poremećaja postaju fascinantan predmet proučavanja. Eksces koji se više ne manifestira prema vani, već se događa iznutra proučavanja. Eksces koji se više ne manifestira prema vani, već se događa iznutra

7 O utjecaju gotičkog romana i uopće gotičkih elemenata na naše književnike pisalo se zanemarivo malo, 7 O utjecaju gotičkog romana i uopće gotičkih elemenata na naše književnike pisalo se zanemarivo malo, no svakako se mora uzeti u obzir rad Biljane Oklopčić o elementima gotičke proze u djelu Marije Jurić no svakako se mora uzeti u obzir rad Biljane Oklopčić o elementima gotičke proze u djelu Marije Jurić Zagorke (Plameni inkvizitori u kontekstu gotičkog romana u: Neznana junakinja – nova čitanja Zagorke, Zagorke (Plameni inkvizitori u kontekstu gotičkog romana u: Neznana junakinja – nova čitanja Zagorke, Centar za ženske studije, Zagreb, 2008: 157-179). Centar za ženske studije, Zagreb, 2008: 157-179).

103 103 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113 postaje nemoguće kontrolirati. Darwinova teorija, istraživanja u kriminalistici, postaje nemoguće kontrolirati. Darwinova teorija, istraživanja u kriminalistici, psihologiji i anatomiji bave se ‘životinjskim u čovjeku’. Znanost, odnosno laboratorij, psihologiji i anatomiji bave se ‘životinjskim u čovjeku’. Znanost, odnosno laboratorij, otvara sada nove prostore za susret s nepoznatim koje postaje životinjsko, laičko, otvara sada nove prostore za susret s nepoznatim koje postaje životinjsko, laičko, psihološko, a ne više nadnaravno (Botting, 1996: 12). U okrilju naturalizma, prema psihološko, a ne više nadnaravno (Botting, 1996: 12). U okrilju naturalizma, prema koncu 19. stoljeća to postaje ponajbolje vidljivo.8 Tako i u romanu Tajna krvavog koncu 19. stoljeća to postaje ponajbolje vidljivo.8 Tako i u romanu Tajna krvavog mosta pohlepa, ludilo, nagoni i strasti bivaju pokretači zapleta, a zapravo se u tom mosta pohlepa, ludilo, nagoni i strasti bivaju pokretači zapleta, a zapravo se u tom romanu mogu pronaći neki od tipično gotičkih elemenata svojstvenih djelima 18., ali i romanu mogu pronaći neki od tipično gotičkih elemenata svojstvenih djelima 18., ali i onih koji su bili svojstveni djelima 19. stoljeća. Sam roman započinje dramatično: ,,U onih koji su bili svojstveni djelima 19. stoljeća. Sam roman započinje dramatično: ,,U dubokoj noći crni oblaci. Munje sijevaju po gričkim krovovima i kaptolskim kulama. dubokoj noći crni oblaci. Munje sijevaju po gričkim krovovima i kaptolskim kulama. Odsjaj bljeska pada po tamnom mostu nad nabujalim potokom koji dijeli grad na brdu Odsjaj bljeska pada po tamnom mostu nad nabujalim potokom koji dijeli grad na brdu od Kaptola. Tutnje gromovi crnim nebom, zemlja se trese. Ljudi u kućama ne spavaju, od Kaptola. Tutnje gromovi crnim nebom, zemlja se trese. Ljudi u kućama ne spavaju, pale svijeće, križaju se; strahuju nije li propast svijeta” (Zagorka, 2012: 11). pale svijeće, križaju se; strahuju nije li propast svijeta” (Zagorka, 2012: 11). Prisutnost zagonetnih stranaca umotanih u ogrtače, kojima je nemoguće utvrditi Prisutnost zagonetnih stranaca umotanih u ogrtače, kojima je nemoguće utvrditi identitet, podiže napetost i tajanstvenost; oni dolaze u mračnoj i strašnoj noći: identitet, podiže napetost i tajanstvenost; oni dolaze u mračnoj i strašnoj noći: ’’Klementu se to troje pričini kao sablasti” (Zagorka, 2012: 13). ’’Klementu se to troje pričini kao sablasti” (Zagorka, 2012: 13). Naslov romana također je vrlo ‘gotički’: pridjev ‘krvavi’ i imenica ‘tajna’ odnose Naslov romana također je vrlo ‘gotički’: pridjev ‘krvavi’ i imenica ‘tajna’ odnose se na Krvavi most i na njegovu krvavu prošlosti (Zagorka, 2012: 18). Nadalje, u se na Krvavi most i na njegovu krvavu prošlosti (Zagorka, 2012: 18). Nadalje, u romanu se pojavljuju: prokletstvo koje leži na kući u kojoj nitko ne stanuje godinama, romanu se pojavljuju: prokletstvo koje leži na kući u kojoj nitko ne stanuje godinama, a na čijem prozoru se noću pojavljuje modro svijetlo kojemu nitko ne zna podrijetlo a na čijem prozoru se noću pojavljuje modro svijetlo kojemu nitko ne zna podrijetlo ni uzrok, gvardijan i otac Anzelmo koji kao crkveni ljudi podliježu nedopuštenim ni uzrok, gvardijan i otac Anzelmo koji kao crkveni ljudi podliježu nedopuštenim strastima te se bore oko jedne žene i rade jedan drugome o glavi, podzemni prolazi, strastima te se bore oko jedne žene i rade jedan drugome o glavi, podzemni prolazi, razbojnici, dvorci, samostani, tajne ljubavi, zabuna oko identiteta i dr. To su elementi razbojnici, dvorci, samostani, tajne ljubavi, zabuna oko identiteta i dr. To su elementi koji ukazuju na svijet različitih društvenih devijacija vješto upletenih u uzbudljiv koji ukazuju na svijet različitih društvenih devijacija vješto upletenih u uzbudljiv zaplet. No, elementi praznovjerja prisutni u romanu također se mogu svrstati pod zaplet. No, elementi praznovjerja prisutni u romanu također se mogu svrstati pod gotički inventar – svjetina nakon strašnog otkrića ispod mosta, ubijenog plemića, gotički inventar – svjetina nakon strašnog otkrića ispod mosta, ubijenog plemića, počinje sumnjati na vještice. Međutim, na koncu se sve tajne razotkrivaju, sve maske počinje sumnjati na vještice. Međutim, na koncu se sve tajne razotkrivaju, sve maske padaju; objašnjava se tajna napuštene kuće, ukazivanje ’duhova’, tajna iz prošlosti padaju; objašnjava se tajna napuštene kuće, ukazivanje ’duhova’, tajna iz prošlosti (zločin iz prošlosti), kosti u podrumu, razotkriva se pravi identitet Stanka baruna (zločin iz prošlosti), kosti u podrumu, razotkriva se pravi identitet Stanka baruna Gotte, odnosno Stanke, Katarine Lehotske, odnosno Beate/Giulije, kao i identitet Gotte, odnosno Stanke, Katarine Lehotske, odnosno Beate/Giulije, kao i identitet tajanstvenog zavodnika tete Lidije i mlade Giulije, razbojnika, razotkrivaju se tajanstvenog zavodnika tete Lidije i mlade Giulije, razbojnika, razotkrivaju se zlodjela svećenstva koje sudjeluje u nedopuštanim strastima (Gvardijan i Anzelmo, zlodjela svećenstva koje sudjeluje u nedopuštanim strastima (Gvardijan i Anzelmo, kao i redovnice), skriveni prolazi te počinitelji brojnih zločina. Od značajnijih kao i redovnice), skriveni prolazi te počinitelji brojnih zločina. Od značajnijih elemenata mogu se još navesti i ciganka gatalica, zagonetna proročanstva, krabulje, elemenata mogu se još navesti i ciganka gatalica, zagonetna proročanstva, krabulje, ples pod maskama te podzemni hodnik koji spaja samostan klarisa i jezuita. No, sve ples pod maskama te podzemni hodnik koji spaja samostan klarisa i jezuita. No, sve se tajne rješavaju u poglavlju „Krinke dolje!”. I sami nazivi poglavlja su indikativni: se tajne rješavaju u poglavlju „Krinke dolje!”. I sami nazivi poglavlja su indikativni: „Živi zakopani“, „Grijesi baruna Makara“, „Krvavi pir“, „Tajanstvena kuća“, „Tajna „Živi zakopani“, „Grijesi baruna Makara“, „Krvavi pir“, „Tajanstvena kuća“, „Tajna 8 Na primjeru Tajne krvavog mosta uočava se prilagodljivost žanra, odnosno gotičkih stilskih osobitosti, 8 Na primjeru Tajne krvavog mosta uočava se prilagodljivost žanra, odnosno gotičkih stilskih osobitosti, koji se lako upliću u druge žanrove te na taj način opstaju. Zagorkin roman pojavljuje se u razdoblju koji se lako upliću u druge žanrove te na taj način opstaju. Zagorkin roman pojavljuje se u razdoblju moderne, a upravo se u to vrijeme u europskim književnostima ponovo otkriva gotički žanr. moderne, a upravo se u to vrijeme u europskim književnostima ponovo otkriva gotički žanr.

104 104 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113 krvavog mosta“, „Giulijin duh“, „Vražje ždrijelo“, „Sredovječna vrata“, „Tajanstveni krvavog mosta“, „Giulijin duh“, „Vražje ždrijelo“, „Sredovječna vrata“, „Tajanstveni posjet“, „Pustinjak“, „Sudbonosni sastanak“, „U gričkim katakombama“, „Na tragu posjet“, „Pustinjak“, „Sudbonosni sastanak“, „U gričkim katakombama“, „Na tragu tajne“, „Zlo se proždire samo“, itd. Vidljivo je da se više puta ponavlja riječ tajna što tajne“, „Zlo se proždire samo“, itd. Vidljivo je da se više puta ponavlja riječ tajna što pridonosi održavanju napetosti i zadržavanju čitateljeve pozornosti. pridonosi održavanju napetosti i zadržavanju čitateljeve pozornosti. U ovom nas radu osobito zanima jedan od elemenata gotičkih romana, a to je U ovom nas radu osobito zanima jedan od elemenata gotičkih romana, a to je lik zlog svećenika (Anzelmo, gvardijan). Naime, taj se lik često javlja u gotičkim lik zlog svećenika (Anzelmo, gvardijan). Naime, taj se lik često javlja u gotičkim romanima, počevši od Ambrozija u Redovniku (The Monk) M. Lewisa, Schedonija romanima, počevši od Ambrozija u Redovniku (The Monk) M. Lewisa, Schedonija u Talijanu (The Italian) A. Radcliffe, Medarda u Đavoljim eliksirima E. T. A. u Talijanu (The Italian) A. Radcliffe, Medarda u Đavoljim eliksirima E. T. A. Hoffmanna, Frolloa u Zvonaru crkve Notre Dame V. Hugoa i dr. te je lako moguće Hoffmanna, Frolloa u Zvonaru crkve Notre Dame V. Hugoa i dr. te je lako moguće da je Zagorka inspiraciju za lik raskalašenog, ambicioznog, manipulativnog i na da je Zagorka inspiraciju za lik raskalašenog, ambicioznog, manipulativnog i na sve spremnog svećenika načinila po uzoru na neki od likova već dobro poznatih u sve spremnog svećenika načinila po uzoru na neki od likova već dobro poznatih u literaturi. Svećenik, osobito ispovjednik, duhovni je autoritet i uzor koji doživljava literaturi. Svećenik, osobito ispovjednik, duhovni je autoritet i uzor koji doživljava dekadenciju (Murphy, 2006: 28). Postoji sličnost u načinu predstavljanja lika dekadenciju (Murphy, 2006: 28). Postoji sličnost u načinu predstavljanja lika svećenika koji je pokvaren, okrutan i sebičan s prikazom takvoga lika u (napose) svećenika koji je pokvaren, okrutan i sebičan s prikazom takvoga lika u (napose) engleskom gotičkom romanu koji se desetljećima nadahnjivao tim modelom. Također, engleskom gotičkom romanu koji se desetljećima nadahnjivao tim modelom. Također, ženski likovi, kao što su opatice ili češće nadstojnice samostana, koji se smatraju ženski likovi, kao što su opatice ili češće nadstojnice samostana, koji se smatraju majčinskim figurama u Crkvi, postavljeni su u poziciju apsolutne moći, ali timei majčinskim figurama u Crkvi, postavljeni su u poziciju apsolutne moći, ali timei pokvarenosti što izaziva gnušanje čitatelja (lik Giulie/Lehotske/Beate). Lik majke pokvarenosti što izaziva gnušanje čitatelja (lik Giulie/Lehotske/Beate). Lik majke također je znakovito odsutan u gotičkoj prozi ili je slabo prisutan (Murphy, 2006: također je znakovito odsutan u gotičkoj prozi ili je slabo prisutan (Murphy, 2006: 31). Obiteljska struktura ozbiljno je načeta i narušena, riječ je o disfunkcionalnim 31). Obiteljska struktura ozbiljno je načeta i narušena, riječ je o disfunkcionalnim obiteljima (Stankino obiteljsko podrijetlo). U engleskom gotičkom romanu često se obiteljima (Stankino obiteljsko podrijetlo). U engleskom gotičkom romanu često se redovnicima (te svećenicima ili opaticama) pripisuju odbojna ponašanja kao što su redovnicima (te svećenicima ili opaticama) pripisuju odbojna ponašanja kao što su izdaja ispovjedne tajne, prodaja oprosta, idolatrija i dr. Brojni gotički romani smjestili izdaja ispovjedne tajne, prodaja oprosta, idolatrija i dr. Brojni gotički romani smjestili su svoju radnju u katoličku sredinu, primjerice u Italiju. To su iz perspektive ondašnje su svoju radnju u katoličku sredinu, primjerice u Italiju. To su iz perspektive ondašnje engleske publike, u maniri protestantske tradicije, pokvarena i sumnjiva mjesta. Glavni engleske publike, u maniri protestantske tradicije, pokvarena i sumnjiva mjesta. Glavni otpor protestantskog miljea odnosi se na apsolutnu moć ’očinske figure’ u katoličkom otpor protestantskog miljea odnosi se na apsolutnu moć ’očinske figure’ u katoličkom svijetu, odnosno na apsolutnu poslušnost Crkvi. Dok je Bog duhovni otac, svećenik svijetu, odnosno na apsolutnu poslušnost Crkvi. Dok je Bog duhovni otac, svećenik je otac na zemlji, a redovnici i redovnice utjelovljuju braću i sestre u vjeri (Murphy, je otac na zemlji, a redovnici i redovnice utjelovljuju braću i sestre u vjeri (Murphy, 2006: 31). Pohotni redovnici i redovnice javljaju se u gotičkim romanima kao slika 2006: 31). Pohotni redovnici i redovnice javljaju se u gotičkim romanima kao slika nekontrolirane seksualnosti koja je i iracionalna i nasilna (Haggerty, 2004/2005: 32- nekontrolirane seksualnosti koja je i iracionalna i nasilna (Haggerty, 2004/2005: 32- -33). Mučenja i zatvaranja popraćena seksualnim konotacijama također su česta, a -33). Mučenja i zatvaranja popraćena seksualnim konotacijama također su česta, a svećenici brutalni, osobito u razdoblju nakon Francuske revolucije i užasa koji su svećenici brutalni, osobito u razdoblju nakon Francuske revolucije i užasa koji su uslijedili. U romanu Redovnik (The Monk) pristup gotičkoj formi prilično je ekstreman uslijedili. U romanu Redovnik (The Monk) pristup gotičkoj formi prilično je ekstreman zbog čega je roman doživio snažne kritike. Gotički roman je i u Engleskoj, a što je zbog čega je roman doživio snažne kritike. Gotički roman je i u Engleskoj, a što je zanimljivo, i na kontinentu, demonizirao Katoličku crkvu. M. Lewis naširoko ukazuje zanimljivo, i na kontinentu, demonizirao Katoličku crkvu. M. Lewis naširoko ukazuje na opasnosti redovničkog života te demonizira ono što vidi kao represivnu prirodu na opasnosti redovničkog života te demonizira ono što vidi kao represivnu prirodu Katoličke crkve. U romanu Tajna krvavog mosta Beatina manipulacija sugerira da je Katoličke crkve. U romanu Tajna krvavog mosta Beatina manipulacija sugerira da je redovnički život neprirodan i opasan jer vodi u narušavanje povjerenja i licemjerje. redovnički život neprirodan i opasan jer vodi u narušavanje povjerenja i licemjerje.

105 105 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113

Time se autorica donekle približava protestantskoj kritici ’neprirodnih zavjeta’ (Butler Time se autorica donekle približava protestantskoj kritici ’neprirodnih zavjeta’ (Butler Laughridge, 2009: 55) i optužbi da Katolička crkva na taj način nevine mlade ljude Laughridge, 2009: 55) i optužbi da Katolička crkva na taj način nevine mlade ljude izlaže grijehu. Antijunak u gotičkom romanu postaje temelj za kasnije interpretacije izlaže grijehu. Antijunak u gotičkom romanu postaje temelj za kasnije interpretacije gotičkog impulsa u romanu. To je tip koji je dovoljno snažan da njegov utjecaj gotičkog impulsa u romanu. To je tip koji je dovoljno snažan da njegov utjecaj pokreće događaje i usmjerava tijek daljnje akcije. Zagorkin tekst obiluje i političkim pokreće događaje i usmjerava tijek daljnje akcije. Zagorkin tekst obiluje i političkim konotacijama, osudom tuđinske vlasti, jezuita poslanih s dvora kako bi vodili mračne konotacijama, osudom tuđinske vlasti, jezuita poslanih s dvora kako bi vodili mračne zaplotnjačke igre, a u nastavku ciklusa (Gričkoj vještici) tome se pridružuje čitava zaplotnjačke igre, a u nastavku ciklusa (Gričkoj vještici) tome se pridružuje čitava prosvjetiteljska bitka protiv mračnjaštva, utjelovljena u inkviziciji.9 U književnosti se prosvjetiteljska bitka protiv mračnjaštva, utjelovljena u inkviziciji.9 U književnosti se zli likovi određuju svojim zlim postupcima, ali ne samo onima što rade nego i načinom zli likovi određuju svojim zlim postupcima, ali ne samo onima što rade nego i načinom na koji ih drugi percipiraju. Gotički roman sklon je izazivanju efekta straha pa i užasa na koji ih drugi percipiraju. Gotički roman sklon je izazivanju efekta straha pa i užasa prikazom različitih seksualnih devijacije i prijestupa. Hiperseksualizirani i nasilni prikazom različitih seksualnih devijacije i prijestupa. Hiperseksualizirani i nasilni katolički svećenici, osvetoljubive i perverzne opatice, percepcija je redovničkog katolički svećenici, osvetoljubive i perverzne opatice, percepcija je redovničkog života u katoličkim zemljama koju je promovirao klasični gotički roman. Seksualna života u katoličkim zemljama koju je promovirao klasični gotički roman. Seksualna želja uvijek biva pretjerana te se pretvara u perverziju, postajući kompromitirajuća želja uvijek biva pretjerana te se pretvara u perverziju, postajući kompromitirajuća i odvratna. Inkvizicija u takvim romanima, kao i kod Zagorke, koristan je trop za i odvratna. Inkvizicija u takvim romanima, kao i kod Zagorke, koristan je trop za religijsko-političko nasilje, a kad joj se pridruži žena u obliku žrtve i kada su ti opisi religijsko-političko nasilje, a kad joj se pridruži žena u obliku žrtve i kada su ti opisi previše detaljni i sadistički, prožeti očitim zadovoljstvom u erotizaciji mučenja, ta previše detaljni i sadistički, prožeti očitim zadovoljstvom u erotizaciji mučenja, ta vrsta romana postaje tip teksta koji ispunjava neke privatne fantazije (Haggerty, vrsta romana postaje tip teksta koji ispunjava neke privatne fantazije (Haggerty, 2004/2005: 33). Povijest Engleske kao katoličke zemlje stubokom se mijenja nakon 2004/2005: 33). Povijest Engleske kao katoličke zemlje stubokom se mijenja nakon revolucije 1688. godine. Engleska se određuje kao protestantska zemlja i sve što se revolucije 1688. godine. Engleska se određuje kao protestantska zemlja i sve što se događalo prije reformacije spada u domenu mitološke prošlosti. Katoličanstvo nosi događalo prije reformacije spada u domenu mitološke prošlosti. Katoličanstvo nosi dvostruku stigmu, ono je zastrašujuće, strano, ali i povezano s apsolutizmom. Porast dvostruku stigmu, ono je zastrašujuće, strano, ali i povezano s apsolutizmom. Porast antikatoličkog raspoloženja korespondira s porastom engleskog nacionalizma, premda antikatoličkog raspoloženja korespondira s porastom engleskog nacionalizma, premda se korijeni vjerske netolerancije ne mogu tražiti isključivo u navedenim razlozima.10 se korijeni vjerske netolerancije ne mogu tražiti isključivo u navedenim razlozima.10 U Engleskim gotičkim romanima mjesto radnje daleko je od Engleske, i vremenski U Engleskim gotičkim romanima mjesto radnje daleko je od Engleske, i vremenski i prostorno, a kod Zagorke je prijeteće među nama; to je zlo koje uglavnom dolazi i prostorno, a kod Zagorke je prijeteće među nama; to je zlo koje uglavnom dolazi izvana u zatvorenu zajednicu koju potom sustavno truje i korumpira. izvana u zatvorenu zajednicu koju potom sustavno truje i korumpira. Katolicizam se u gotičkim romanima bazira na praznovjerju i tajanstvenome Katolicizam se u gotičkim romanima bazira na praznovjerju i tajanstvenome koje se ispoljava u rigidnoj institucionalnoj i ritualnoj strukturi koja je u potpunoj koje se ispoljava u rigidnoj institucionalnoj i ritualnoj strukturi koja je u potpunoj suprotnosti s protestantskim vrlinama. U Zagorkinu romanu prepoznatljivo je ono što suprotnosti s protestantskim vrlinama. U Zagorkinu romanu prepoznatljivo je ono što Poulsen zove ’outwards performance’ i ’inwards reality’.11 To znači da je izvanjska Poulsen zove ’outwards performance’ i ’inwards reality’.11 To znači da je izvanjska reprezentacija u sukobu s unutarnjom realnošću, a to je ono što Zagorka prikazuje kao reprezentacija u sukobu s unutarnjom realnošću, a to je ono što Zagorka prikazuje kao opasno licemjerje i tiraniju gdje se vjera koristi samo kako bi se prikrile puno mračnije opasno licemjerje i tiraniju gdje se vjera koristi samo kako bi se prikrile puno mračnije

9 U Zagokinu ciklusu proteže se ambivalentan odnos prema crkvenim dužnosnicima, s jedne strane 9 U Zagokinu ciklusu proteže se ambivalentan odnos prema crkvenim dužnosnicima, s jedne strane ona prijateljuje sa Strossmayerom na čiji nagovor piše o temi progona vještica, a s druge strane oštro ona prijateljuje sa Strossmayerom na čiji nagovor piše o temi progona vještica, a s druge strane oštro napada isusovce i optužuje ih za nazadnjaštvo, okrutnost i zakulisne igre. Oni su doista i odigrali značajnu napada isusovce i optužuje ih za nazadnjaštvo, okrutnost i zakulisne igre. Oni su doista i odigrali značajnu (neslavnu) ulogu u to vrijeme u postupcima protiv vještičarenja i hereze u sjevernoj Hrvatskoj tijekom 17. (neslavnu) ulogu u to vrijeme u postupcima protiv vještičarenja i hereze u sjevernoj Hrvatskoj tijekom 17. i 18. stoljeća. i 18. stoljeća. 10 http://www.inter-disciplinary.net/wp-content/uploads/2011/08/poulsensppaper.pdf (23. 04. 2012.) 10 http://www.inter-disciplinary.net/wp-content/uploads/2011/08/poulsensppaper.pdf (23. 04. 2012.) 11 http://www.inter-disciplinary.net/wp-content/uploads/2011/08/poulsensppaper.pdf (23. 04. 2012.) 11 http://www.inter-disciplinary.net/wp-content/uploads/2011/08/poulsensppaper.pdf (23. 04. 2012.)

106 106 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113 stvari. U gotičkim romanima koji njeguju ovaj motiv strah je prikazan kao oruđe kojim stvari. U gotičkim romanima koji njeguju ovaj motiv strah je prikazan kao oruđe kojim se ispunjava ambicija koja je uvijek povezana s osobnom raskalašenošću. Upravo se ispunjava ambicija koja je uvijek povezana s osobnom raskalašenošću. Upravo je apsolutistička struktura samostana ta koja omogućuje raskalašenost, a neprirodan je apsolutistička struktura samostana ta koja omogućuje raskalašenost, a neprirodan način života iskrivljuje pojedince.12 I u gotičkim romanima i kod Zagorke navodna način života iskrivljuje pojedince.12 I u gotičkim romanima i kod Zagorke navodna pobožnost je lažna, a uočljiva je potpuna promjena do koje dolazi u psihi glavne pobožnost je lažna, a uočljiva je potpuna promjena do koje dolazi u psihi glavne junakinje kada ona postane svjesna maskerade i laži kojoj je izložena – redovnik se junakinje kada ona postane svjesna maskerade i laži kojoj je izložena – redovnik se pretvara u mučitelja (Stanka-gvardijan-Beata, tj. Lehotska). pretvara u mučitelja (Stanka-gvardijan-Beata, tj. Lehotska). Tri su dominantna lika u Tajni krvavog mosta koja bismo mogli promatrati u Tri su dominantna lika u Tajni krvavog mosta koja bismo mogli promatrati u rečenom kontekstu: gvardijan, Anzelmo i Beata (Lehotska/Giulia), od kojih posebno rečenom kontekstu: gvardijan, Anzelmo i Beata (Lehotska/Giulia), od kojih posebno prvu dvojicu. Gvardijan je lik koji je manje opasan od potpuno opsjednutog Anzelma prvu dvojicu. Gvardijan je lik koji je manje opasan od potpuno opsjednutog Anzelma ili proračunate i beskrupulozne Beate. On izaziva prijezir, paradoksalno, upravo ili proračunate i beskrupulozne Beate. On izaziva prijezir, paradoksalno, upravo nedostatkom one krajnje bezobzirnosti i zla. On je zapravo prost i banalan u svojim nedostatkom one krajnje bezobzirnosti i zla. On je zapravo prost i banalan u svojim slabostima i strastima, s velikašima se potajice prejeda i opija te otima i zatvara slabostima i strastima, s velikašima se potajice prejeda i opija te otima i zatvara Stanku koja ga odbija. On je i fizički odbojan za razliku od Anzelma koji je opisan Stanku koja ga odbija. On je i fizički odbojan za razliku od Anzelma koji je opisan kao mlad, vitak i otmjen vrlo lijepa lica (Zagorka, 2012: 22). U početku, čitatelj stječe kao mlad, vitak i otmjen vrlo lijepa lica (Zagorka, 2012: 22). U početku, čitatelj stječe dojam da je riječ o kreposnu svećeniku, no ta će se slika brzo razbiti u sceni u kojoj dojam da je riječ o kreposnu svećeniku, no ta će se slika brzo razbiti u sceni u kojoj Anzelmo i gvardijan ostaju sami. Dok gvardijan omamljen vinom spava, Anzelma Anzelmo i gvardijan ostaju sami. Dok gvardijan omamljen vinom spava, Anzelma čitatelj pronalazi pokraj njega u stanju posve izmijenjena obličja – on je izobličen čitatelj pronalazi pokraj njega u stanju posve izmijenjena obličja – on je izobličen bijesom te se bori s jednom strašnom mišlju, ali ga iznenadna u tome prekida dolazak bijesom te se bori s jednom strašnom mišlju, ali ga iznenadna u tome prekida dolazak oca Benedikta pred kojim u hipu mijenja ponašanje i izgled, zauzimajući svetačku oca Benedikta pred kojim u hipu mijenja ponašanje i izgled, zauzimajući svetačku pozu i glumeći pred ocem Benediktom da pazi na posrnula gvardijana kako navodno pozu i glumeći pred ocem Benediktom da pazi na posrnula gvardijana kako navodno ne bi tako pijan izazvao sablazan među braćom. Anzelmov fizički izgled u potpunoj ne bi tako pijan izazvao sablazan među braćom. Anzelmov fizički izgled u potpunoj je suprotnosti s njegovim karakterom, što ga čini opasnijom figurom od gvardijana. je suprotnosti s njegovim karakterom, što ga čini opasnijom figurom od gvardijana. U svađi između gvardijana i Anzelma otkriva se priroda njihova odnosa, njihovo U svađi između gvardijana i Anzelma otkriva se priroda njihova odnosa, njihovo istinsko biće i licemjerje: istinsko biće i licemjerje: ,,Anzelmo zadršće. Krv mu šikne u lice, iz očiju mu sijeva pakao mržnje. Podigne ,,Anzelmo zadršće. Krv mu šikne u lice, iz očiju mu sijeva pakao mržnje. Podigne pesnice i u tren oka baci se na gvardijana, spopavši ga za mesnati vrat. Gvardijan se pesnice i u tren oka baci se na gvardijana, spopavši ga za mesnati vrat. Gvardijan se očajno branio i uhvati ruke mladoga fratra da se oslobodi, ali uzalud. Htjede vikati, očajno branio i uhvati ruke mladoga fratra da se oslobodi, ali uzalud. Htjede vikati, ali su ga ugušile Anzelmove snažne šake. Gvardijan klone na koljena i sklopivši ruke ali su ga ugušile Anzelmove snažne šake. Gvardijan klone na koljena i sklopivši ruke nijemo zamoli milost. Anzelmo jednim zamahom privuče omašnoga gvardijana i nijemo zamoli milost. Anzelmo jednim zamahom privuče omašnoga gvardijana i stisne ga: stisne ga: - Priznaj kukavice, da me nisi htio zatvoriti zbog kršenja propisa! - Priznaj kukavice, da me nisi htio zatvoriti zbog kršenja propisa! - Da, da, nisam! - Da, da, nisam! - Htio si me maknuti zbog nje? - Htio si me maknuti zbog nje? - Priznajem! - Priznajem! - Prisegni huljo, da me nećeš više dirati i da ćeš me ostaviti na miru! - Prisegni huljo, da me nećeš više dirati i da ćeš me ostaviti na miru! - Pri-si-žem! – očajno će gvardijan podigavši tri prsta. - Pri-si-žem! – očajno će gvardijan podigavši tri prsta.

12 http://www.inter-disciplinary.net/wp-content/uploads/2011/08/poulsensppaper.pdf (23. 04. 2012.) 12 http://www.inter-disciplinary.net/wp-content/uploads/2011/08/poulsensppaper.pdf (23. 04. 2012.)

107 107 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113

- Anzelmo pusti gvardijanov vrat. U debeloj šiji ostadoše duboki tragovi - Anzelmo pusti gvardijanov vrat. U debeloj šiji ostadoše duboki tragovi željeznih prstiju. željeznih prstiju. - Mogao sam vas ugušiti, i svi bi vjerovali da vas je udarila kap! - Mogao sam vas ugušiti, i svi bi vjerovali da vas je udarila kap! No za tako nevrijedan život bilo bi šteta okaljati ruke. Možete, dakle, mirno No za tako nevrijedan život bilo bi šteta okaljati ruke. Možete, dakle, mirno udovoljavati svojim požudama za jelom i pićem, ali mene ostavite u miru” udovoljavati svojim požudama za jelom i pićem, ali mene ostavite u miru” (Zagorka, 2012: 26-27) (Zagorka, 2012: 26-27)

Gvardijan lukavstvom mami Anzelma potpuno obuzeta mahnitošću pa on ne Gvardijan lukavstvom mami Anzelma potpuno obuzeta mahnitošću pa on ne razmišljajući upada u postavljenu stupicu i biva zaključan u tamnicu. Tu on nailazi razmišljajući upada u postavljenu stupicu i biva zaključan u tamnicu. Tu on nailazi na Stanku koju je gvardijan zatočio. Stanka je djevojka bez roditelja koja je trebala na Stanku koju je gvardijan zatočio. Stanka je djevojka bez roditelja koja je trebala biti lak plijen gvardijanovoj pohoti, no ona zgroženo odbija da mu bude ljubavnica. biti lak plijen gvardijanovoj pohoti, no ona zgroženo odbija da mu bude ljubavnica. U nastavku čitatelj saznaje da Anzelmo vrlo dobro poznaje podzemne prolaze kojima U nastavku čitatelj saznaje da Anzelmo vrlo dobro poznaje podzemne prolaze kojima hodaju te njima vodi Stanku do Beate. Beata dogovara sa Stankom da će živjeti kod hodaju te njima vodi Stanku do Beate. Beata dogovara sa Stankom da će živjeti kod neke gospođe, Beatine dobre prijateljice kao muškarac (poigravanje s identitetom, neke gospođe, Beatine dobre prijateljice kao muškarac (poigravanje s identitetom, prerušavanje) i glumiti njezina nećaka. prerušavanje) i glumiti njezina nećaka. Otac Anzelmo u više je situacija u romanu prikazan kao licemjer. On ljudima Otac Anzelmo u više je situacija u romanu prikazan kao licemjer. On ljudima izgleda kao Krist (Zagorka, 2012: 96), no ne uspijeva sve zavarati – neki ga velikaši izgleda kao Krist (Zagorka, 2012: 96), no ne uspijeva sve zavarati – neki ga velikaši smatraju farizejom jer ne pije, misleći da on to radi u tajnosti. U tom je kontekstu smatraju farizejom jer ne pije, misleći da on to radi u tajnosti. U tom je kontekstu zanimljiv razgovor koji se vodi između Anzelma i Meška, poslije umorstva Keglevića. zanimljiv razgovor koji se vodi između Anzelma i Meška, poslije umorstva Keglevića. Župnik i Anzelmo obrazlažu kako je on morao nešto nekome skriviti, a Meško na to Župnik i Anzelmo obrazlažu kako je on morao nešto nekome skriviti, a Meško na to kaže da on nije manje kriv od Anzelma. Anzelmo mu odvraća opomenom neka ne kaže da on nije manje kriv od Anzelma. Anzelmo mu odvraća opomenom neka ne vrijeđa njegov sveti život, no Meško, koji je često pio u društvu gvardijana, kaže vrijeđa njegov sveti život, no Meško, koji je često pio u društvu gvardijana, kaže da se vrlo dobro zna kako se kod pavlina živi. Anzelmo, koji je u međuvremenu da se vrlo dobro zna kako se kod pavlina živi. Anzelmo, koji je u međuvremenu ubio gvardijana, što se tek kasnije otkriva, smišlja priču da je gvardijan u kazni i da ubio gvardijana, što se tek kasnije otkriva, smišlja priču da je gvardijan u kazni i da ga je papa zbog razvratnog života osudio na to da dvije godine boravi u rimskom ga je papa zbog razvratnog života osudio na to da dvije godine boravi u rimskom samostanu. Budući da su Anzelmu pijanke odvratne, samostan će opet biti posvećen samostanu. Budući da su Anzelmu pijanke odvratne, samostan će opet biti posvećen činjenicom da Anzelmo postaje novi gvardijan: činjenicom da Anzelmo postaje novi gvardijan:

- ,,Vi, oče Anzelmo? To je zlo za nas! – reče Meško. – Vi ste Talijan kojeg - ,,Vi, oče Anzelmo? To je zlo za nas! – reče Meško. – Vi ste Talijan kojeg su ovamo poslali jezuiti da pavline obrati u njihov red i da spasi velikaše iz su ovamo poslali jezuiti da pavline obrati u njihov red i da spasi velikaše iz ruku boga Vinolozića, ali nećete uspjeti! ruku boga Vinolozića, ali nećete uspjeti! - Gospodine grofe, uspjet ću! – odvrati Anzelmo. – Eno vam baruna Maka- - Gospodine grofe, uspjet ću! – odvrati Anzelmo. – Eno vam baruna Maka- ra! Nije li se on okanio pića i razvratnog života? I to samo našim uplivom, ra! Nije li se on okanio pića i razvratnog života? I to samo našim uplivom, jer smo ga mi odgojili! jer smo ga mi odgojili! - Da, to se zaista opaža da je odgojen u jezuitskom koelgiju – nasmije se - Da, to se zaista opaža da je odgojen u jezuitskom koelgiju – nasmije se značajno Meško. –Pijanke nisu najljepša stvar, ali su uvijek poštenije nego značajno Meško. –Pijanke nisu najljepša stvar, ali su uvijek poštenije nego licemjerna pobožnost. licemjerna pobožnost. - Vi sumnjate u naš sveti život? - Vi sumnjate u naš sveti život?

108 108 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113

- Dragi moj prečasni oče, vi imate zaista odviše lijepo tijelo i odviše vruću - Dragi moj prečasni oče, vi imate zaista odviše lijepo tijelo i odviše vruću krv da bismo vam vjerovali da ste sveti Alojzije, premda izgledate sveto krv da bismo vam vjerovali da ste sveti Alojzije, premda izgledate sveto kao on!” kao on!” (Zagorka, 2012: 162) (Zagorka, 2012: 162) Meško nije lakovjeran i ne vjeruje Anzelmovoj svetačkoj pozi. Anzelmovo Meško nije lakovjeran i ne vjeruje Anzelmovoj svetačkoj pozi. Anzelmovo spletkarenje proteže se i na huškanje naroda na velikaše koji svojim pijankama donose spletkarenje proteže se i na huškanje naroda na velikaše koji svojim pijankama donose nesreću: nesreću: ,,Na propovjedaonici se pojavio otac Anzelmo. Lijepo dugoljasto lice bilo je ,,Na propovjedaonici se pojavio otac Anzelmo. Lijepo dugoljasto lice bilo je blijedo, velike oči zasjenjene kolobarima davale su njegovu izgledu nešto svetačko. blijedo, velike oči zasjenjene kolobarima davale su njegovu izgledu nešto svetačko. Njegova bijela, lijepa pojava pričinjala se na propovjedaonici kao da je mladi apostol” Njegova bijela, lijepa pojava pričinjala se na propovjedaonici kao da je mladi apostol” (Zagorka, 2012: 193) (Zagorka, 2012: 193) Narod voli Anzelma, on je mlad i pobožan te ljudi radi njega idu u crkvu. S druge Narod voli Anzelma, on je mlad i pobožan te ljudi radi njega idu u crkvu. S druge strane, narod mrzi velikaše jer ih on potpiruje, što Matijak primjećuje komentirajući strane, narod mrzi velikaše jer ih on potpiruje, što Matijak primjećuje komentirajući da to nije kršćanski. Anzelmova životna filozofija otkriva se i u gričkim katakombama da to nije kršćanski. Anzelmova životna filozofija otkriva se i u gričkim katakombama gdje se on susreće s razbojnicima te im objašnjava kako je u redu ubijati u slavu Boga, gdje se on susreće s razbojnicima te im objašnjava kako je u redu ubijati u slavu Boga, što razbojnici komentiraju na način da je Anzelmo uvijek bio takav, u jednoj ruci nosi što razbojnici komentiraju na način da je Anzelmo uvijek bio takav, u jednoj ruci nosi križ, a u drugoj nož, uvjeren da će na taj način doći u nebo. Saznajemo u nastavku i križ, a u drugoj nož, uvjeren da će na taj način doći u nebo. Saznajemo u nastavku i to da su razbojnici po njegovoj narudžbi ubili gvardijana. Katakombe kao još jedan to da su razbojnici po njegovoj narudžbi ubili gvardijana. Katakombe kao još jedan tipično gotički ambijent postaju kulisa za neobičnu scenu kojoj Meško svjedoči. Riječ tipično gotički ambijent postaju kulisa za neobičnu scenu kojoj Meško svjedoči. Riječ je o sastanak redovnice Anastazije i redovnika Ivana ludog od ljubomore i spremnog je o sastanak redovnice Anastazije i redovnika Ivana ludog od ljubomore i spremnog na ubojstvo (ponovno nekontrolirane strasti). na ubojstvo (ponovno nekontrolirane strasti). Opatica, naime, ima i drugog ljubavnika te se njih dvojica potuku, a Meško se Opatica, naime, ima i drugog ljubavnika te se njih dvojica potuku, a Meško se umiješa u njihov okršaj pokušavajući ih razdvojiti, kada oba zajednički nasrnu na umiješa u njihov okršaj pokušavajući ih razdvojiti, kada oba zajednički nasrnu na njega misleći kako im je i on konkurencija kod opatice. Meško u toj, istovremeno njega misleći kako im je i on konkurencija kod opatice. Meško u toj, istovremeno tragikomičnoj, zaprepašćujućoj, ali i opasnoj situaciji, biva prisiljen zaprijetiti da će tragikomičnoj, zaprepašćujućoj, ali i opasnoj situaciji, biva prisiljen zaprijetiti da će ih razotkriti kako bi se spasio (Zagorka, 2012: 235-239). Farsa se nastavlja pokušajem ih razotkriti kako bi se spasio (Zagorka, 2012: 235-239). Farsa se nastavlja pokušajem te iste redovnice – klarise da zavede i Meška. Meška redovnica upoznaje s tajnom te iste redovnice – klarise da zavede i Meška. Meška redovnica upoznaje s tajnom podzemnih hodnika koji spajaju samostan klarisa i jezuita te ga odvodi kako bi ga podzemnih hodnika koji spajaju samostan klarisa i jezuita te ga odvodi kako bi ga sakrila u svoje odaje u samostanu gdje Meško, na svoje veliko čuđenje, uviđa da su sobe sakrila u svoje odaje u samostanu gdje Meško, na svoje veliko čuđenje, uviđa da su sobe u samostanu uređene kao u velikaškim kućama, s obiljem jela, odnosno kao da nisu u samostanu uređene kao u velikaškim kućama, s obiljem jela, odnosno kao da nisu u samostanu. Od redovnice saznaje da njihova nadstojnica prima još više posjetitelja. u samostanu. Od redovnice saznaje da njihova nadstojnica prima još više posjetitelja. Meško za boravka u samostanu načuje razgovor između Beate, nadstojnice i Anzelma Meško za boravka u samostanu načuje razgovor između Beate, nadstojnice i Anzelma te sa zaprepaštenjem otkriva njihovu vezu i Anzelmovu dvoličnost. Anzelmo je poslan te sa zaprepaštenjem otkriva njihovu vezu i Anzelmovu dvoličnost. Anzelmo je poslan u Zagreb s dvora: u Zagreb s dvora: ,,Otkrit ću ti jednu tajnu. Ja sam poslan u Zagreb s dvora. Gospodarit ću svim ,,Otkrit ću ti jednu tajnu. Ja sam poslan u Zagreb s dvora. Gospodarit ću svim srcima i kesama. Živjet ćeš, i živiš već danas, kao kraljica. Svega imaš, i sjaja i raskoši srcima i kesama. Živjet ćeš, i živiš već danas, kao kraljica. Svega imaš, i sjaja i raskoši

109 109 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113 i ljubavi; luđačke ljubavi, do smrti, Beato! Nisam li za tebe učinio sve što može učiniti i ljubavi; luđačke ljubavi, do smrti, Beato! Nisam li za tebe učinio sve što može učiniti smrtnik?” smrtnik?” (Zagorka, 2012: 245) (Zagorka, 2012: 245) Anzelmo luđački ljubi Beatu i zbog toga isplanira ubojstvo barunice Lehotske za Anzelmo luđački ljubi Beatu i zbog toga isplanira ubojstvo barunice Lehotske za koju misli da odvlači Beatu u svijet, od njega, ne znajući da se radi o istoj osobi koja koju misli da odvlači Beatu u svijet, od njega, ne znajući da se radi o istoj osobi koja ga koristi za svoje ciljeve. Prateći Beatu kroz katakombe, Meško dolazi u Makarovu ga koristi za svoje ciljeve. Prateći Beatu kroz katakombe, Meško dolazi u Makarovu kuću u kojoj se navodno prikazuju vještice i plaše Gričane. Kako se roman približava kuću u kojoj se navodno prikazuju vještice i plaše Gričane. Kako se roman približava kraju, tajne se malo po malo razotkrivaju. Saznajemo i da je Beata zapravo Lehotska, kraju, tajne se malo po malo razotkrivaju. Saznajemo i da je Beata zapravo Lehotska, odnosno Giulia te da iz osvete ubija (manipulirajući Anzelmom) plemiće koji su odnosno Giulia te da iz osvete ubija (manipulirajući Anzelmom) plemiće koji su je prije 15 godina zbog nevjere osudili. U konačnici se razotkrivaju i Anzelmov je prije 15 godina zbog nevjere osudili. U konačnici se razotkrivaju i Anzelmov fanatizam i ludilo te bolesna ljubomora zbog koje ubija. On misli da ubija u slavu fanatizam i ludilo te bolesna ljubomora zbog koje ubija. On misli da ubija u slavu Boga i da je plašt kojim prekriva one koje ubija znak slave Božje te da je onaj tko ga Boga i da je plašt kojim prekriva one koje ubija znak slave Božje te da je onaj tko ga otme pogazio volju Svevišnjega (Zagorka, 2012: 260). Anzelmo ne osjeća ni kajanje otme pogazio volju Svevišnjega (Zagorka, 2012: 260). Anzelmo ne osjeća ni kajanje ni samilost zbog počinjenih zločina; zanima ga jedino ono što se tiče njegove luđačke ni samilost zbog počinjenih zločina; zanima ga jedino ono što se tiče njegove luđačke strasti-Beate – on je zločinački fanatik (Zagorka, 2012: 312). Samostanski život na strasti-Beate – on je zločinački fanatik (Zagorka, 2012: 312). Samostanski život na kraju biva do krajnosti kompromitiran kada se razotkriva da je i Makar provodio dane kraju biva do krajnosti kompromitiran kada se razotkriva da je i Makar provodio dane u naručju raskalašenih redovnica (služeći se tajnim hodnicima od kuće do samostana). u naručju raskalašenih redovnica (služeći se tajnim hodnicima od kuće do samostana). Anzelmo se ne može pomiriti s činjenicama kada biva suočen sa strašnom istinom Anzelmo se ne može pomiriti s činjenicama kada biva suočen sa strašnom istinom da ga je Beata zavela samo radi svojih privatnih obračuna. On ne vjeruje da je ona da ga je Beata zavela samo radi svojih privatnih obračuna. On ne vjeruje da je ona imala ljubavnike već da je nevina i čista, a da je vrag posegnuo za njezinom dušom imala ljubavnike već da je nevina i čista, a da je vrag posegnuo za njezinom dušom i odmamio je u grešni svijet. Anzelmo ju je, naime, doveo iz Milana i postavio za i odmamio je u grešni svijet. Anzelmo ju je, naime, doveo iz Milana i postavio za nadstojnicu samostana, a ona ga je lažima (lažnim snom) uvjerila da devetoricu treba nadstojnicu samostana, a ona ga je lažima (lažnim snom) uvjerila da devetoricu treba smaknuti kako je ne bi odveli u grješni svijet. Kad mu Meško razotkriva njezinu varku smaknuti kako je ne bi odveli u grješni svijet. Kad mu Meško razotkriva njezinu varku i kako ga je iskoristila, Anzelmo nabraja sva zlodjela koja je počinio zbog nje: i kako ga je iskoristila, Anzelmo nabraja sva zlodjela koja je počinio zbog nje: ,,- Ti si Lehotska? Ti si me varala, ti si mi lagala! Zbog tebe sam toliko trpio, ,,- Ti si Lehotska? Ti si me varala, ti si mi lagala! Zbog tebe sam toliko trpio, zbog tebe dadoh ubiti gvardijana Antonija, zbog tebe sam ubio četvoricu velikaša, zbog tebe dadoh ubiti gvardijana Antonija, zbog tebe sam ubio četvoricu velikaša, zbog tebe sam pljačkao svoje žrtve i obasuo te novcem iz samostanske blagajne, a ti zbog tebe sam pljačkao svoje žrtve i obasuo te novcem iz samostanske blagajne, a ti si živjela u svijetu. Preda mnom si se pretvarala da činiš pokoru i odlazila si tobože si živjela u svijetu. Preda mnom si se pretvarala da činiš pokoru i odlazila si tobože u Milano, a zapravo si bila u Trakošćanu i zaručila si se ondje s dugim. Beata, to mi u Milano, a zapravo si bila u Trakošćanu i zaručila si se ondje s dugim. Beata, to mi moraš platiti, prokletnice!” moraš platiti, prokletnice!” (Zagorka, 2012: 321) (Zagorka, 2012: 321) U samoj završnici, Anzelmo ubija Beatu-Lehotsku i nestaje, iskoristivši sveopći U samoj završnici, Anzelmo ubija Beatu-Lehotsku i nestaje, iskoristivši sveopći metež. Lehotska/Beata/Giulia i Anzelmo pokazuju se kao tipični gotički antijunaci metež. Lehotska/Beata/Giulia i Anzelmo pokazuju se kao tipični gotički antijunaci koji se odlikuju nadnaravnim moćima, odnosno manipulativnim i karizmatičnim koji se odlikuju nadnaravnim moćima, odnosno manipulativnim i karizmatičnim crtama osobnosti kojima druge tjeraju da rade ono što oni žele (Beata). Zli postaju crtama osobnosti kojima druge tjeraju da rade ono što oni žele (Beata). Zli postaju zbog toga što su drugi u prošlosti bili takvi prema njima pa sada ne biraju sredstva zbog toga što su drugi u prošlosti bili takvi prema njima pa sada ne biraju sredstva da bi se osvetili ili dobili ono što žele (Beata), vođeni su strašću koja ne poznaje da bi se osvetili ili dobili ono što žele (Beata), vođeni su strašću koja ne poznaje

110 110 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113 granice, usmjereni su prema objektu svoje želje, i u tome su bezobzirni (Anzelmo) granice, usmjereni su prema objektu svoje želje, i u tome su bezobzirni (Anzelmo) te skloni kontroliranju drugih; žele imati sve konce u svojim rukama (Beata). Roman te skloni kontroliranju drugih; žele imati sve konce u svojim rukama (Beata). Roman završava poučno, jer su građani Griča naučili da bolje paze tko dolazi u grad (opet završava poučno, jer su građani Griča naučili da bolje paze tko dolazi u grad (opet se ističe motiv nepoznatih/stranaca kojima se ne smije vjerovati jer su njihovi motivi se ističe motiv nepoznatih/stranaca kojima se ne smije vjerovati jer su njihovi motivi nečisti i dvojbeni) te nalažu da se zazidaju podzemni hodnici sagrađeni u 13. stoljeću nečisti i dvojbeni) te nalažu da se zazidaju podzemni hodnici sagrađeni u 13. stoljeću koje su otkrili i koristili zločinci (Zagorka, 2012: 329). Roman završava sretno, zlo je koje su otkrili i koristili zločinci (Zagorka, 2012: 329). Roman završava sretno, zlo je kažnjeno, a dobro pobjeđuje u skladu s prosvjetiteljskim postavkama koje Zagorka i kažnjeno, a dobro pobjeđuje u skladu s prosvjetiteljskim postavkama koje Zagorka i inače njeguje u svojim romanima. inače njeguje u svojim romanima. Kao što smo već naglasili, gotička književnost je hibridni žanr pa se tako Kao što smo već naglasili, gotička književnost je hibridni žanr pa se tako njezini tragovi nalaze u različitim književnim vrstama. Te tragove možemo naći i u njezini tragovi nalaze u različitim književnim vrstama. Te tragove možemo naći i u Zagorkinu romanu Tajna krvavog mosta i to u kompozicijski zamršenoj fabuli punoj Zagorkinu romanu Tajna krvavog mosta i to u kompozicijski zamršenoj fabuli punoj neočekivanih situacija u kojima likovima prijeti opasnost od nepoznatog, dualizmu neočekivanih situacija u kojima likovima prijeti opasnost od nepoznatog, dualizmu ličnosti i prerušavanju, opisima podzemnih hodnika i tajanstvenih podruma u kojima ličnosti i prerušavanju, opisima podzemnih hodnika i tajanstvenih podruma u kojima se nalaze ljudske lubanje, napuštenih kuća i samostana u kojima se redovnici i se nalaze ljudske lubanje, napuštenih kuća i samostana u kojima se redovnici i redovnice ponašaju raskalašeno, a napose u liku zlog svećenika, poput Anzelma. Po redovnice ponašaju raskalašeno, a napose u liku zlog svećenika, poput Anzelma. Po tome je razvidno da je Zagorka poznavala neka važna djela gotičke književnosti. tome je razvidno da je Zagorka poznavala neka važna djela gotičke književnosti. Shema Zagorkina romana zasićena je obratima i puna je akcije. Likovi nisu detaljno Shema Zagorkina romana zasićena je obratima i puna je akcije. Likovi nisu detaljno psihološki razrađeni, što su karakteristike koje njezin opus približavaju trivijalnoj psihološki razrađeni, što su karakteristike koje njezin opus približavaju trivijalnoj književnosti. No, u isto vrijeme, u ovom romanu očituje se i povezanost s književnom književnosti. No, u isto vrijeme, u ovom romanu očituje se i povezanost s književnom tradicijom, osobito tradicijom povijesnog romana. Zagorka stvarajući jedinstven tradicijom, osobito tradicijom povijesnog romana. Zagorka stvarajući jedinstven pripovjedni stil posuđuje motive iz različitih vrsta romana pa tako i iz gotičkog. Iako pripovjedni stil posuđuje motive iz različitih vrsta romana pa tako i iz gotičkog. Iako književnu produkciju Marije Jurić Zagorke možemo svrstati u trivijalnu književnost, književnu produkciju Marije Jurić Zagorke možemo svrstati u trivijalnu književnost, bilo bi nepravedno takvu književnost u cjelini negativno ocijeniti i ne primijetiti bilo bi nepravedno takvu književnost u cjelini negativno ocijeniti i ne primijetiti prednosti njezina proučavanja. S jedne strane, Zagorkini romani dio su hrvatske prednosti njezina proučavanja. S jedne strane, Zagorkini romani dio su hrvatske književne tradicije, i to ne one koja ulazi u kanon, a s druge strane, te nekanonske književne tradicije, i to ne one koja ulazi u kanon, a s druge strane, te nekanonske romane čitateljstvo rado čita. Taj fenomen primijetio je i P. Pavličić koji Zagorki piše romane čitateljstvo rado čita. Taj fenomen primijetio je i P. Pavličić koji Zagorki piše pismo u kojem tvrdi kako je ona uranila u svemu pa i u tome što je bila prvi naš autor pismo u kojem tvrdi kako je ona uranila u svemu pa i u tome što je bila prvi naš autor masovne književnosti (1983: 79). Stoga nas ne treba čuditi što upravo kod autorice masovne književnosti (1983: 79). Stoga nas ne treba čuditi što upravo kod autorice koja je točno znala što publici treba pronalazimo, između ostalog, i elemente gotičkog koja je točno znala što publici treba pronalazimo, između ostalog, i elemente gotičkog romana, iznimno popularne književne vrste, od njezinih početaka pa do danas. romana, iznimno popularne književne vrste, od njezinih početaka pa do danas. Literatura Literatura Botting, F. (1996) The Gothic, Routledge, London and New York. Botting, F. (1996) The Gothic, Routledge, London and New York. Butler Laughridge, C. (2009) Anti-Catholicism in the Eighteen century Novel, A Butler Laughridge, C. (2009) Anti-Catholicism in the Eighteen century Novel, A Thesis Submitted to the Graduate Faculty of Wake Forest University, Department of Thesis Submitted to the Graduate Faculty of Wake Forest University, Department of English, Winston-Salem, North Carolina. English, Winston-Salem, North Carolina. http://wakespace.lib.wfu.edu/bitstream/handle/10339/14722/laughridgecb_06_2009. http://wakespace.lib.wfu.edu/bitstream/handle/10339/14722/laughridgecb_06_2009. pdf (30. 04. 2012.). pdf (30. 04. 2012.).

111 111 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113

Cairney, C. T. (2001) Antagonist Characters in the Early Gothic Novel: A Matter of Cairney, C. T. (2001) Antagonist Characters in the Early Gothic Novel: A Matter of Political Anxiety? Cilt 2, Say 1, 13-28, Political Anxiety? Cilt 2, Say 1, 13-28, http://journal.dogus.edu.tr/index.php/duj/article/view/223/239 (12. 05. 2012.). http://journal.dogus.edu.tr/index.php/duj/article/view/223/239 (12. 05. 2012.). Cameron, E. (2012) Psychopathology and the Gothic Supernatural, Gothic Studies, Cameron, E. (2012) Psychopathology and the Gothic Supernatural, Gothic Studies, 5: 11-42. 5: 11-42. Clery, E. J. (2012) The Genesis of Gothic fiction. U: Hogle, J. E. (ed.),The Cambridge Clery, E. J. (2012) The Genesis of Gothic fiction. U: Hogle, J. E. (ed.),The Cambridge Companion to Gothic fiction, Cambridge, Cambridge University Press, str. 21-39. Companion to Gothic fiction, Cambridge, Cambridge University Press, str. 21-39. Ellis, M. (2000) The History of Gothic Fiction, Edinburgh, Edinburgh University Ellis, M. (2000) The History of Gothic Fiction, Edinburgh, Edinburgh University Press. Press. Haggerty, G. (2004/2005) The Horrors of Catholicism: Religion and Sexuality Haggerty, G. (2004/2005) The Horrors of Catholicism: Religion and Sexuality in Gothic Fiction, Romanticism on the Net, Numéro 36-37, Queer Romanticism, in Gothic Fiction, Romanticism on the Net, Numéro 36-37, Queer Romanticism, Université de Montréal, http://www.erudit.org/revue/ron/2004/v/n36-37/011133ar. Université de Montréal, http://www.erudit.org/revue/ron/2004/v/n36-37/011133ar. html (05. 05. 2012.). html (05. 05. 2012.). Hogle, J. E., Smith, A. (2009) Revisiting the Gothic and Theory, Gothic Studies, Vol. Hogle, J. E., Smith, A. (2009) Revisiting the Gothic and Theory, Gothic Studies, Vol. 11, No1: 1-8. 11, No1: 1-8. Jurić Zagorka, M. (2012) Tajna krvavog mosta 1, EPH Media d.o.o. Jurić Zagorka, M. (2012) Tajna krvavog mosta 1, EPH Media d.o.o. Jurić Zagorka, M. (2012) Tajna krvavog mosta 2, EPH Media d.o.o. Jurić Zagorka, M. (2012) Tajna krvavog mosta 2, EPH Media d.o.o. McEvoy, E. (2007) Gothic and the Romantics. U: Spooner, C. I McEvoy, E. (ed.), The McEvoy, E. (2007) Gothic and the Romantics. U: Spooner, C. I McEvoy, E. (ed.), The Routledge Companion to Gothic, New York i London. Routledge, str. 19-28. Routledge Companion to Gothic, New York i London. Routledge, str. 19-28. Murphey, Lauren L. (2006) Patriarchal Structures in Gothic Short Fiction, 1770- Murphey, Lauren L. (2006) Patriarchal Structures in Gothic Short Fiction, 1770- -1820, Electronic Theses, Treatises and Dissertations, Paper 2180.http://diginole.lib. -1820, Electronic Theses, Treatises and Dissertations, Paper 2180.http://diginole.lib. fsu.edu/etd/2180 (05. 04. 2012.). fsu.edu/etd/2180 (05. 04. 2012.). Oklopčić, B. (2008) Plameni inkvizitori u kontekstu gotičkog romana. U: Grdešić, Oklopčić, B. (2008) Plameni inkvizitori u kontekstu gotičkog romana. U: Grdešić, M., Slavica Jakobović Fribec, S. (ur.) Neznana junakinja – nova čitanja Zagorke. str. M., Slavica Jakobović Fribec, S. (ur.) Neznana junakinja – nova čitanja Zagorke. str. 157-179. 157-179. Pavličić, P. (1983) Otvoreno pismo Mariji Jurić Zagorki, Republika, 1: 79-88. Pavličić, P. (1983) Otvoreno pismo Mariji Jurić Zagorki, Republika, 1: 79-88. Poulsen, K. (2011) The Convent as Inquisition – Anti-Catholic Space in English Poulsen, K. (2011) The Convent as Inquisition – Anti-Catholic Space in English Gothic Fiction, http://www.inter-disciplinary.net/wp-content/uploads/2011/08/ Gothic Fiction, http://www.inter-disciplinary.net/wp-content/uploads/2011/08/ poulsensppaper.pdf (23. 04. 2012.). poulsensppaper.pdf (23. 04. 2012.). Varma, D. P. (1957) The Gothic Flame, Being a History of the Gothic Novel in England: Varma, D. P. (1957) The Gothic Flame, Being a History of the Gothic Novel in England: Its Origins, Efforescence, Disintegration, and Residuary Influences, London. Arthur Its Origins, Efforescence, Disintegration, and Residuary Influences, London. Arthur Barker. Barker. Wright, A. (2007) Gothic Fiction: A reader’s guide to essential criticism, Hampshire. Wright, A. (2007) Gothic Fiction: A reader’s guide to essential criticism, Hampshire. Palgrave Macmillan. Palgrave Macmillan.

112 112 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113 Galić Kakkonen, G., Armanda, L.: LIK ZLOG SVEĆENIKA U... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 99-113

Gordana Galić Kakkonen Gordana Galić Kakkonen Lucijana Armanda Lucijana Armanda Department for Croatian Language and Literature Department for Croatian Language and Literature Faculty of Philosophy University of Split Faculty of Philosophy University of Split THE CHARACTER OF THE EVIL PRIEST IN THE NOVEL THE CHARACTER OF THE EVIL PRIEST IN THE NOVEL THe secReT oF a BLooDY BRiDge THe secReT oF a BLooDY BRiDge Summary Summary In this paper, we analyse the character of the evil priest in relation to Gothic In this paper, we analyse the character of the evil priest in relation to Gothic heritage in the novel. In the introductory part we try to define the notion of Gothic heritage in the novel. In the introductory part we try to define the notion of Gothic and we give a short outline on the development of the Gothic genre. The authors also and we give a short outline on the development of the Gothic genre. The authors also analyse the survival of Gothic motifs and the way in which they were incorporated in analyse the survival of Gothic motifs and the way in which they were incorporated in the novel The Secret of a Bloody Bridge. In the end we focus on the motif of the evil the novel The Secret of a Bloody Bridge. In the end we focus on the motif of the evil priest since it is quite common in Gothic fiction. priest since it is quite common in Gothic fiction. Key words: Gothic novel, Marija Jurić Zagorka, The Secret of a Bloody Bridge, Key words: Gothic novel, Marija Jurić Zagorka, The Secret of a Bloody Bridge, evil priest evil priest

113 113

Runjić-Stoilova, A.: RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 115-128 Runjić-Stoilova, A.: RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 115-128

Anita Runjić-Stoilova Izvorni znanstveni rad Anita Runjić-Stoilova Izvorni znanstveni rad Odsjek za hrvatski jezik i književnost UDK: 811.163.42’373.612.2:070(497.5) Odsjek za hrvatski jezik i književnost UDK: 811.163.42’373.612.2:070(497.5) Filozofski fakultet u Splitu Primljeno: 17. 07. 2012. Filozofski fakultet u Splitu Primljeno: 17. 07. 2012.

RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM NOVINAMA RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM NOVINAMA SAŽETAK SAŽETAK U radu se analizira figurativnost u hrvatskim dnevnim novinama. Cilj je rada bio U radu se analizira figurativnost u hrvatskim dnevnim novinama. Cilj je rada bio utvrditi koji su tropi u njima najzastupljeniji te koje su novine najfigurativnije. Tropi utvrditi koji su tropi u njima najzastupljeniji te koje su novine najfigurativnije. Tropi su slikoviti izrazi nedoslovnoga prenesenoga značenja. Mogu se prevesti na neki su slikoviti izrazi nedoslovnoga prenesenoga značenja. Mogu se prevesti na neki drugi izraz, uključujući nulti, koji ima logički gledano točno značenje. Uporaba tropa drugi izraz, uključujući nulti, koji ima logički gledano točno značenje. Uporaba tropa motivirana je iz duboka: potrebom za oblikovanjem u riječima – poetikom i potrebom motivirana je iz duboka: potrebom za oblikovanjem u riječima – poetikom i potrebom za adekvatnošću izraza (Škarić, 2000:119). Tropi su uobičajeni u svakodnevnom za adekvatnošću izraza (Škarić, 2000:119). Tropi su uobičajeni u svakodnevnom govoru, i za razliku od drugih figura u govoru (poput anafore epifore, aliteracije, govoru, i za razliku od drugih figura u govoru (poput anafore epifore, aliteracije, asonance itd.) uže su povezani sa sadržajem nego s formom ili strukturom. U ovom se asonance itd.) uže su povezani sa sadržajem nego s formom ili strukturom. U ovom se radu uočeni tropi grupiraju, prema pojednostavljenoj Kvintilijanovoj (1985) podjeli, radu uočeni tropi grupiraju, prema pojednostavljenoj Kvintilijanovoj (1985) podjeli, u šest kategorija: metaforu, metonimiju, sinegdohu, antonomaziju, perifrazu i ostalo, u šest kategorija: metaforu, metonimiju, sinegdohu, antonomaziju, perifrazu i ostalo, što uključuje hiperbolu, alegoriju, personifikaciju, ironiju, litotu i epitet. Analizom su što uključuje hiperbolu, alegoriju, personifikaciju, ironiju, litotu i epitet. Analizom su obuhvaćene četiri tiskovine: Večernji list, Jutarnji list, Slobodna Dalmacija i 24 sata. obuhvaćene četiri tiskovine: Večernji list, Jutarnji list, Slobodna Dalmacija i 24 sata. Izdvojeno je 964 tropa, a rezultati pokazuju da su tropi najzastupljeniji u Slobodnoj Izdvojeno je 964 tropa, a rezultati pokazuju da su tropi najzastupljeniji u Slobodnoj Dalmaciji. U analizi posebno mjesto zauzima metafora, a svojom zastupljenošću u Dalmaciji. U analizi posebno mjesto zauzima metafora, a svojom zastupljenošću u publicističkom stilu potvrdila je najznačajnije mjesto među tropima. publicističkom stilu potvrdila je najznačajnije mjesto među tropima. Ključne riječi: antonomazija, dnevni tisak, figure, metafora, metonimija, Ključne riječi: antonomazija, dnevni tisak, figure, metafora, metonimija, perifraza, sinegdoha, tropi perifraza, sinegdoha, tropi 1. UVOD 1. UVOD 1.1. Definicija figura 1.1. Definicija figura Unutar antičke retoričke tradicije, u dijelu koji istražuje oblikovanost govora, Unutar antičke retoričke tradicije, u dijelu koji istražuje oblikovanost govora, središnje mjesto nesumnjivo pripada učenju o vrstama figura. Figure nam prema središnje mjesto nesumnjivo pripada učenju o vrstama figura. Figure nam prema učenju tradicionalne retorike o stvarnosti ne kazuju ništa više od svojih nefigurativnih učenju tradicionalne retorike o stvarnosti ne kazuju ništa više od svojih nefigurativnih korelata, ali to kazuju na življi, ljupkiji, otmjeniji način. „One su samo semantički korelata, ali to kazuju na življi, ljupkiji, otmjeniji način. „One su samo semantički ekvivalentna zamjena za nešto što se moglo reći i jednostavnim, neukrašenim ekvivalentna zamjena za nešto što se moglo reći i jednostavnim, neukrašenim jezikom, pa stoga njihovom uporabom pjesnički govor dobiva na dopadljivosti, ali jezikom, pa stoga njihovom uporabom pjesnički govor dobiva na dopadljivosti, ali ne i na informativnoj vrijednosti“ (Benčić, 1995:189). Od Cicerona i Kvintilijana ne i na informativnoj vrijednosti“ (Benčić, 1995:189). Od Cicerona i Kvintilijana definicija figura i tropa bila je uključena u konkretnu uporabu u retorici, zato što je definicija figura i tropa bila je uključena u konkretnu uporabu u retorici, zato što je uključivala govornika (ethos), slušateljstvo (pathos) i govor (logos). Figura je tako uključivala govornika (ethos), slušateljstvo (pathos) i govor (logos). Figura je tako

115 115 Runjić-Stoilova, A.: RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 115-128 Runjić-Stoilova, A.: RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 115-128 označavala svaki učinak govora što bi ga na slušateljstvo proizveo govornik služeći označavala svaki učinak govora što bi ga na slušateljstvo proizveo govornik služeći se pojmovima ili argumentima na neuobičajen, nepredviđen način, koji odstupa od se pojmovima ili argumentima na neuobičajen, nepredviđen način, koji odstupa od uvriježene uporabe. uvriježene uporabe. Retoričke figure su „izrazi kojima se nešto kaže na neobičan ili nedoslovan način“ Retoričke figure su „izrazi kojima se nešto kaže na neobičan ili nedoslovan način“ (Škarić, 2000:109). Obično se govori o doslovnom značenju (pravom, uobičajenom (Škarić, 2000:109). Obično se govori o doslovnom značenju (pravom, uobičajenom i banalnom) i o prenesenom (drugom značenju). Figure su, dakle, izbor između i banalnom) i o prenesenom (drugom značenju). Figure su, dakle, izbor između neutralnog i markiranog izraza (Katnić-Bakaršić, 2001). O figuri se često govori neutralnog i markiranog izraza (Katnić-Bakaršić, 2001). O figuri se često govori kao i o otklonu od uobičajenog pa se za nju kaže da je exornatio – ukras govora kao i o otklonu od uobičajenog pa se za nju kaže da je exornatio – ukras govora (Kvintilijan, 1985). (Kvintilijan, 1985). 1.2. Figure i tropi 1.2. Figure i tropi Pripadnost pojedinih figura nekoj kategoriji nije jasna ni danas. To potvrđuju i Pripadnost pojedinih figura nekoj kategoriji nije jasna ni danas. To potvrđuju i razlike u brojnim pokušajima svrstavanja. Najčešća je Kvintilijanova klasifikacija, razlike u brojnim pokušajima svrstavanja. Najčešća je Kvintilijanova klasifikacija, jednostavna podjela govornih figura na trope i sheme (figure). O tropu se radi kada se jednostavna podjela govornih figura na trope i sheme (figure). O tropu se radi kada se riječi prenose iz svog prvobitnog značenja u neko drugo, dok je figura govorni oblik riječi prenose iz svog prvobitnog značenja u neko drugo, dok je figura govorni oblik koji se samo udaljava od običnog načina izražavanja. Što se figura tiče, Kvintilijan koji se samo udaljava od običnog načina izražavanja. Što se figura tiče, Kvintilijan navodi dvije vrste: figure misli, odnosno figure shvaćanja i figure govora, odnosno navodi dvije vrste: figure misli, odnosno figure shvaćanja i figure govora, odnosno dikcije ili stila (Kvintilijan, 1985). Termin trop upućuje na (pre)okret (grč. imenica dikcije ili stila (Kvintilijan, 1985). Termin trop upućuje na (pre)okret (grč. imenica τροφή – ‘okret’, ‘obrat’), a termin shema u grč. je značio položaj tijela, držanje ili τροφή – ‘okret’, ‘obrat’), a termin shema u grč. je značio položaj tijela, držanje ili stav, posebice govornikov. Dok su sheme postupci na planu izraza, tropi mijenjaju stav, posebice govornikov. Dok su sheme postupci na planu izraza, tropi mijenjaju plan sadržaja. U određenju tropa supostoje dva viđenja: prvo je da se u tropima događa plan sadržaja. U određenju tropa supostoje dva viđenja: prvo je da se u tropima događa promjena značenja riječi, a drugo da tropi nastaju zamjenom riječi (Ivas, 2004). Beker promjena značenja riječi, a drugo da tropi nastaju zamjenom riječi (Ivas, 2004). Beker (1997), pak, tvrdi da govorimo o tropu kada se riječi prenose iz svog prvobitnog (1997), pak, tvrdi da govorimo o tropu kada se riječi prenose iz svog prvobitnog značenja u neko drugo, a o figuri kao o govornom obliku koji se samo udaljava od značenja u neko drugo, a o figuri kao o govornom obliku koji se samo udaljava od običnog načina izražavanja. Prema Bakaršić-Katnić (2001) kod tropa se osnovna običnog načina izražavanja. Prema Bakaršić-Katnić (2001) kod tropa se osnovna devijacija realizira na semantičkom planu, kod ostalih figura osnovna se devijacija devijacija realizira na semantičkom planu, kod ostalih figura osnovna se devijacija realizira na fonemsko-grafičkom ili sintaktičkom planu. realizira na fonemsko-grafičkom ili sintaktičkom planu. Različiti su načini klasificiranja tropa. Kvintilijan (1985) definira trope kao Različiti su načini klasificiranja tropa. Kvintilijan (1985) definira trope kao umjetničku promjenu pravog značenja riječi ili fraze u drugo značenje. Taj je predmet umjetničku promjenu pravog značenja riječi ili fraze u drugo značenje. Taj je predmet izazvao brojne rasprave o podjeli tropa na rodove i vrste, o njihovu broju, što je izazvao brojne rasprave o podjeli tropa na rodove i vrste, o njihovu broju, što je zanimljivo jer su te rasprave aktualne i u naše vrijeme. Uslijed temeljna nepoznavanja zanimljivo jer su te rasprave aktualne i u naše vrijeme. Uslijed temeljna nepoznavanja dijalektike Kvintilijan je razlikovao čak dvanaest različitih vrsta tropa: metaforu, dijalektike Kvintilijan je razlikovao čak dvanaest različitih vrsta tropa: metaforu, sinegdohu, metonimiju, antonomaziju, onomatopeju, katakrezu, metalepsu, epitet, sinegdohu, metonimiju, antonomaziju, onomatopeju, katakrezu, metalepsu, epitet, alegoriju, perifrazu, hiberbaton i hiperbolu iako postoje samo četiri osnovna načina alegoriju, perifrazu, hiberbaton i hiperbolu iako postoje samo četiri osnovna načina promjene doslovnoga značenja riječi. To su „metonimija, tj. premještanje s uzroka na promjene doslovnoga značenja riječi. To su „metonimija, tj. premještanje s uzroka na posljedicu, s glavnog na sporedno, ili obrnuto; ironija, tj. prelazak neke stvari u svoju posljedicu, s glavnog na sporedno, ili obrnuto; ironija, tj. prelazak neke stvari u svoju suprotnost; metafora, tj. usporedba; sinegdoha, tj. prelazak s cjeline na dio ili s dijela suprotnost; metafora, tj. usporedba; sinegdoha, tj. prelazak s cjeline na dio ili s dijela na cjelinu“ (Meyer i sur., 2008:110). na cjelinu“ (Meyer i sur., 2008:110). Zanimljiva su klasificiranja drugih autora, primjerice Burkea (1969) koji govori Zanimljiva su klasificiranja drugih autora, primjerice Burkea (1969) koji govori o četiri glavna tropa (four master tropes). Prema njegovu mišljenju, osnovni su tropi o četiri glavna tropa (four master tropes). Prema njegovu mišljenju, osnovni su tropi

116 116 Runjić-Stoilova, A.: RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 115-128 Runjić-Stoilova, A.: RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 115-128 metafora (uključujući personifikaciju i alegoriju), metonimija, sinegdoha (uključujući metafora (uključujući personifikaciju i alegoriju), metonimija, sinegdoha (uključujući antonomaziju kao specifični oblik sinegdohe) te ironija. Ironija se izdvaja od ostala antonomaziju kao specifični oblik sinegdohe) te ironija. Ironija se izdvaja od ostala tri tropa jer je heterogenija, raznorodnija, što znači da uključuje prozodiju, geste i/ tri tropa jer je heterogenija, raznorodnija, što znači da uključuje prozodiju, geste i/ ili mimiku. Tropima se još smatraju perifraza, litota, hiperbola i emfaza, koje su kao ili mimiku. Tropima se još smatraju perifraza, litota, hiperbola i emfaza, koje su kao ironija mnogo heterogenije. Zapravo se često i deriviraju iz tri osnovna tropa. Perifraza ironija mnogo heterogenije. Zapravo se često i deriviraju iz tri osnovna tropa. Perifraza se može, npr., realizirati kao antonomazija, sinegdoha, metafora, alegorija i sl. se može, npr., realizirati kao antonomazija, sinegdoha, metafora, alegorija i sl. Uzimajući u obzir odnos između onoga što je izrečeno ili napisano i onoga što se Uzimajući u obzir odnos između onoga što je izrečeno ili napisano i onoga što se pod tim mislilo, Heinrich Lausberg (1998:64-79) razlikuje dvije vrste tropa. Tropi tzv. pod tim mislilo, Heinrich Lausberg (1998:64-79) razlikuje dvije vrste tropa. Tropi tzv. pomicanja, preklapanja granica (engl. shifting boundaries) sastoje se od pomicanja pomicanja, preklapanja granica (engl. shifting boundaries) sastoje se od pomicanja granica susjednih semantičkih polja ili granica unutar jednog te istog semantičkog granica susjednih semantičkih polja ili granica unutar jednog te istog semantičkog polja. Ti su tropi određeni odnosom između onoga što je rečeno ili napisano i onoga polja. Ti su tropi određeni odnosom između onoga što je rečeno ili napisano i onoga što se misli. Prema tome, podijeljeni su u dvije potkategorije. Perifraza, litota, što se misli. Prema tome, podijeljeni su u dvije potkategorije. Perifraza, litota, hiperbola, emfaza, antonomazija i sinegdoha su prva potkategorija. Konstituirane su hiperbola, emfaza, antonomazija i sinegdoha su prva potkategorija. Konstituirane su pomicanjem granica unutar semantičke sfere. Druga potkategorija uključuje odnos pomicanjem granica unutar semantičke sfere. Druga potkategorija uključuje odnos susjedstva. Tipično je predstavljen metonimijom. Drugi tip tropa zove se preskakajući susjedstva. Tipično je predstavljen metonimijom. Drugi tip tropa zove se preskakajući (engl. leaping trope). U usporedbi s tropima koji uključuju preklapanje granica, (engl. leaping trope). U usporedbi s tropima koji uključuju preklapanje granica, preskakajući tropi temelje se na skoku iz jedne semantičke sfere u drugu koja nije preskakajući tropi temelje se na skoku iz jedne semantičke sfere u drugu koja nije susjedna prvoj. Tradicionalno se metafore, alegorija i ironija smatraju preskakajućim susjedna prvoj. Tradicionalno se metafore, alegorija i ironija smatraju preskakajućim tropima. Njihovo se značenje nalazi u semantičkoj domeni koja se jasno razlikuje od tropima. Njihovo se značenje nalazi u semantičkoj domeni koja se jasno razlikuje od onoga što je zaista rečeno ili napisano. U konkretnoj retoričkoj analizi, jasna razlika onoga što je zaista rečeno ili napisano. U konkretnoj retoričkoj analizi, jasna razlika između dva tipa tropa nije uvijek moguća. između dva tipa tropa nije uvijek moguća. Ivas (2004) trope dijele u pet skupina. Prva skupina odnosi se na trope koji nastaju Ivas (2004) trope dijele u pet skupina. Prva skupina odnosi se na trope koji nastaju zamjenom po sličnosti značenja (usporedba, metafora, personifikacija i antonomazija). zamjenom po sličnosti značenja (usporedba, metafora, personifikacija i antonomazija). Druga je skupina tropa koji nastaju zamjenom po uzročno-posljedičnoj, prostornoj, Druga je skupina tropa koji nastaju zamjenom po uzročno-posljedičnoj, prostornoj, vremenskoj ili nekoj drugoj vezi (metonimija i sinegdoha). Treću skupinu čine vremenskoj ili nekoj drugoj vezi (metonimija i sinegdoha). Treću skupinu čine metaforičko-metonimijski tropi (perifraza i opisi tjelesnih pokreta i držanja), četvrtu metaforičko-metonimijski tropi (perifraza i opisi tjelesnih pokreta i držanja), četvrtu skupinu čine tropi koji nastaju zamjenom po suprotnosti (ironija), petu – tropi koji skupinu čine tropi koji nastaju zamjenom po suprotnosti (ironija), petu – tropi koji nastaju po jačini (hiperbola, litota) te na kraju dvosmislice i aluzije. nastaju po jačini (hiperbola, litota) te na kraju dvosmislice i aluzije. 1.3. Tropi u publicističkom stilu 1.3. Tropi u publicističkom stilu U novinama se javljaju obilježja publicističkoga1 stila2, prema Siliću (2006) jednog U novinama se javljaju obilježja publicističkoga1 stila2, prema Siliću (2006) jednog od najteže odredljivih funkcionalnih stilova. Taj je stil svojevrstan hibrid (Pranjić, od najteže odredljivih funkcionalnih stilova. Taj je stil svojevrstan hibrid (Pranjić, 1968) u smislu da preuzima obilježja drugih funkcionalnih stilova (književno- 1968) u smislu da preuzima obilježja drugih funkcionalnih stilova (književno- umjetničkog, znanstvenog, administrativnog i razgovornog), već prema tome u kojem umjetničkog, znanstvenog, administrativnog i razgovornog), već prema tome u kojem

1 Silić (2006) ovaj stil naziva novinarsko-publicističkim, Katnić-Bakaršić (2001) žurnalističkim, a 1 Silić (2006) ovaj stil naziva novinarsko-publicističkim, Katnić-Bakaršić (2001) žurnalističkim, a Tošović (2002) publicističkim. Tošović (2002) publicističkim. 2 Ovdje treba razlikovati pojmove stil i diskurs. Stil je trag što ga u iskazu, diskursu ili tekstu mogu 2 Ovdje treba razlikovati pojmove stil i diskurs. Stil je trag što ga u iskazu, diskursu ili tekstu mogu ostaviti bilo zemljopisno ili nacionalno ili civilizacijsko ili kulturalno podneblje, književnopovijesno ostaviti bilo zemljopisno ili nacionalno ili civilizacijsko ili kulturalno podneblje, književnopovijesno razdoblje, društveni stalež, struka, književni pravac, autorovo podrijetlo i sl. (Biti, 1997:377), a diskurs razdoblje, društveni stalež, struka, književni pravac, autorovo podrijetlo i sl. (Biti, 1997:377), a diskurs označuje spontani, imrovizirani govorni istup neodređene duljine i intersubjektivnoj situaciji rasprave (Biti, označuje spontani, imrovizirani govorni istup neodređene duljine i intersubjektivnoj situaciji rasprave (Biti, 1997:58). 1997:58).

117 117 Runjić-Stoilova, A.: RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 115-128 Runjić-Stoilova, A.: RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 115-128 je „žanru publicističkog stila (informativnom, analitičkom ili književno-umjetničkom) je „žanru publicističkog stila (informativnom, analitičkom ili književno-umjetničkom) i je li naslovljeni tekst vijest, izvještaj, članak, uvodnik, pismo, prikaz, pamflet, feljton, i je li naslovljeni tekst vijest, izvještaj, članak, uvodnik, pismo, prikaz, pamflet, feljton, intervju ili kronika“ (Ivas, 2004:11). intervju ili kronika“ (Ivas, 2004:11). Opće su funkcije novinarskih medija (novina, radija i televizije) informativna, Opće su funkcije novinarskih medija (novina, radija i televizije) informativna, propagandna, popularizatorska, prosvjetiteljstva, agitativna, pedagoška i zabavna. propagandna, popularizatorska, prosvjetiteljstva, agitativna, pedagoška i zabavna. Dakle, u novinskom tekstu dolaze do izražaja zahtjevi publicističkoga stila: s jedne Dakle, u novinskom tekstu dolaze do izražaja zahtjevi publicističkoga stila: s jedne strane informativnost i jasnoća (zadovoljenje zahtjeva dostupnosti informacije i strane informativnost i jasnoća (zadovoljenje zahtjeva dostupnosti informacije i usklađenost s brzinom proizvodnje i recepcije informacije), a s druge strane privlačenje usklađenost s brzinom proizvodnje i recepcije informacije), a s druge strane privlačenje pozornosti, zabavljanje te agitacija i propaganda (Tošović, 2002:241, 245, 246). pozornosti, zabavljanje te agitacija i propaganda (Tošović, 2002:241, 245, 246). Publicistika zahtjeva određeni stil izražavanja. Stil treba biti u dostupnoj, Publicistika zahtjeva određeni stil izražavanja. Stil treba biti u dostupnoj, razumljivoj formi i tako predstaviti sadržaj. Nekad je potrebno na primatelja poruke razumljivoj formi i tako predstaviti sadržaj. Nekad je potrebno na primatelja poruke emocionalno utjecati pa se primjenjuju sredstva djelovanja kao što su tropi i stilske emocionalno utjecati pa se primjenjuju sredstva djelovanja kao što su tropi i stilske figure. Taj izraz nije monolitan niti se njegov autor može svesti na jednu dimenziju: figure. Taj izraz nije monolitan niti se njegov autor može svesti na jednu dimenziju: publicist je i političar, i istraživač, i umjetnik (Tošović, 2002). Zbog složenosti publicist je i političar, i istraživač, i umjetnik (Tošović, 2002). Zbog složenosti svoje djelatnosti, ovaj stil, dakle, traži i uporabu neutralnih (stilski neobilježenih) i svoje djelatnosti, ovaj stil, dakle, traži i uporabu neutralnih (stilski neobilježenih) i ekspresivnih (stilski obilježenih) jezičnih sredstava. Po uporabi ekspresivnih jezičnih ekspresivnih (stilski obilježenih) jezičnih sredstava. Po uporabi ekspresivnih jezičnih sredstava nalazi se odmah iza književno-umjetničkoga stila. „Neutralna jezična sredstava nalazi se odmah iza književno-umjetničkoga stila. „Neutralna jezična sredstva načelno prevladavaju u informativnim, popularizatorskim, prosvjetiteljskim sredstva načelno prevladavaju u informativnim, popularizatorskim, prosvjetiteljskim i pedagoškim žanrovima (kao što su vijest, komentar, kronika, recenzija, reportaža i i pedagoškim žanrovima (kao što su vijest, komentar, kronika, recenzija, reportaža i sl.), dok ekspresivna sredstva češće nalazimo u propagandnim, agitativnim i zabavnim sl.), dok ekspresivna sredstva češće nalazimo u propagandnim, agitativnim i zabavnim žanrovima (kratka priča, humoreska, esej, feljton i sl.)“ (Silić, 2006:77). Ovim su žanrovima (kratka priča, humoreska, esej, feljton i sl.)“ (Silić, 2006:77). Ovim su istraživanjem obuhvaćene i jedna i druga skupina žanrova. istraživanjem obuhvaćene i jedna i druga skupina žanrova. U publicističkom stilu često se javljaju karakteristični izrazi, koji se nazivaju U publicističkom stilu često se javljaju karakteristični izrazi, koji se nazivaju žurnalizmima. Mnogi su od njih nastali izvan publicističkoga stila, primjerice u žurnalizmima. Mnogi su od njih nastali izvan publicističkoga stila, primjerice u politici, sociologiji, ekonomiji, pravu, itd., ali su se u njemu ustalili. Npr. politici, sociologiji, ekonomiji, pravu, itd., ali su se u njemu ustalili. Npr. zahlađeni odnosi, neriješeno pitanje, strateško pitanje, strateški interes, baviti zahlađeni odnosi, neriješeno pitanje, strateško pitanje, strateški interes, baviti se mutnim poslovima, podgrijavati atmosferu, držati situaciju u rukama, grcati u se mutnim poslovima, podgrijavati atmosferu, držati situaciju u rukama, grcati u dugovima3, itd. Uporaba ustaljenih figura često se zamjera publicističkom stilu, ali dugovima3, itd. Uporaba ustaljenih figura često se zamjera publicističkom stilu, ali s druge strane neke šablone predstavljaju sredstvo koje pojednostavljuje čitateljevo s druge strane neke šablone predstavljaju sredstvo koje pojednostavljuje čitateljevo razumijevanje. Može se reći da je automatizacija jezičnih sredstava jedna od ključnih razumijevanje. Može se reći da je automatizacija jezičnih sredstava jedna od ključnih karakteristika ovoga stila te je po tome suprotstavljen književno-umjetničkom ili karakteristika ovoga stila te je po tome suprotstavljen književno-umjetničkom ili reklamnom stilu. reklamnom stilu. Kako je publicistika samo produžena ruka politike, mnoge se odlike njezina stila Kako je publicistika samo produžena ruka politike, mnoge se odlike njezina stila preklapaju s onim političkog diskursa, a tako i uporaba tropa. preklapaju s onim političkog diskursa, a tako i uporaba tropa.

3 Primjeri preuzeti iz Silić, 2006:92. 3 Primjeri preuzeti iz Silić, 2006:92.

118 118 Runjić-Stoilova, A.: RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 115-128 Runjić-Stoilova, A.: RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 115-128

2. ISTRAŽIVANJE 2. ISTRAŽIVANJE U radu se analizira figurativnost publicističkog stila. Analizom su obuhvaćene U radu se analizira figurativnost publicističkog stila. Analizom su obuhvaćene četiri hrvatske dnevne novine, prema anketama4 dostupnim na internetu najčitanije u četiri hrvatske dnevne novine, prema anketama4 dostupnim na internetu najčitanije u Hrvatskoj: Večernji list, Slobodna Dalmacija, Jutarnji list i 24 sata. Hrvatskoj: Večernji list, Slobodna Dalmacija, Jutarnji list i 24 sata. Korpus je skupljan sustavno i u njemu su podjednako zastupljene sve četiri Korpus je skupljan sustavno i u njemu su podjednako zastupljene sve četiri novine, po deset brojeva5, svake u razdoblju od 2. 12. 2010. do 1. 2. 2011. Ukupno su novine, po deset brojeva5, svake u razdoblju od 2. 12. 2010. do 1. 2. 2011. Ukupno su pregledane i analizirane 2364 stranice dnevnoga tiska (598 stranica Večernjeg lista, pregledane i analizirane 2364 stranice dnevnoga tiska (598 stranica Večernjeg lista, 480 stranica Slobodne Dalmacije, 640 stranica Jutarnjeg lista te 646 stranica 24 sata). 480 stranica Slobodne Dalmacije, 640 stranica Jutarnjeg lista te 646 stranica 24 sata). U korpus nisu ušle reklame ni zabavni prilozi. U korpus nisu ušle reklame ni zabavni prilozi. Uz standardne rubrike: vijesti iz zemlje i svijeta, lokalna, kulturna i sportska Uz standardne rubrike: vijesti iz zemlje i svijeta, lokalna, kulturna i sportska događanja, obuhvaćeni su i vikend-prilozi kulturnog, sportskog i političkog sadržaja: događanja, obuhvaćeni su i vikend-prilozi kulturnog, sportskog i političkog sadržaja: Spektar Slobodne Dalmacije, Magazin Jutarnjeg lista, Automoto prilozi i sl. Dakle, Spektar Slobodne Dalmacije, Magazin Jutarnjeg lista, Automoto prilozi i sl. Dakle, radi se o različitim žanrovima publicističkog stila: informativnom, popularizatorskom, radi se o različitim žanrovima publicističkog stila: informativnom, popularizatorskom, prosvjetiteljskom i pedagoškom žanru s jedne strane, koji se smatraju manje stilski prosvjetiteljskom i pedagoškom žanru s jedne strane, koji se smatraju manje stilski obilježenima te propagandnom, agitativnom i zabavnom žanru s druge strane s više obilježenima te propagandnom, agitativnom i zabavnom žanru s druge strane s više stilskih obilježja. stilskih obilježja. Cilj je ovoga rada bio utvrditi zastupljenost retoričkih tropa u hrvatskim Cilj je ovoga rada bio utvrditi zastupljenost retoričkih tropa u hrvatskim dnevnim novinama, utvrditi koji je trop najčešći i na koncu utvrditi koja je novina dnevnim novinama, utvrditi koji je trop najčešći i na koncu utvrditi koja je novina najfigurativnija. Pretpostavilo se da su tropi uobičajeni u publicističkom stilu, a da je najfigurativnija. Pretpostavilo se da su tropi uobičajeni u publicističkom stilu, a da je vrlo vjerojatno najčešći trop metafora. vrlo vjerojatno najčešći trop metafora. Iako je najveći broj novijih istraživanja, posebno u kognitivnoj lingvistici, Iako je najveći broj novijih istraživanja, posebno u kognitivnoj lingvistici, posvećen metafori, ne može se reći da ima manje ili više atraktivnih figura. U radu posvećen metafori, ne može se reći da ima manje ili više atraktivnih figura. U radu se identifikaciji tropa pristupa sa stajališta klasične retorike, odnosno stilistike. Rad se identifikaciji tropa pristupa sa stajališta klasične retorike, odnosno stilistike. Rad se temelji na pojednostavljenoj Kvintilijanovoj podjeli tropa. Nije analizirano svih se temelji na pojednostavljenoj Kvintilijanovoj podjeli tropa. Nije analizirano svih dvanaest tropa, već samo metafora, metonimija, sinegdoha, antonomazija, perifraza. dvanaest tropa, već samo metafora, metonimija, sinegdoha, antonomazija, perifraza. Hiperbola, alegorija, personifikacija, hiperbola, ironiju, litota i epitet uključeni su u Hiperbola, alegorija, personifikacija, hiperbola, ironiju, litota i epitet uključeni su u kategoriju ostalo. kategoriju ostalo. 3. REZULTATI I RASPRAVA 3. REZULTATI I RASPRAVA U istraživanju su izdvojena 964 tropa. Nije uvijek bilo lako odrediti razliku među U istraživanju su izdvojena 964 tropa. Nije uvijek bilo lako odrediti razliku među njima, posebno između metafore i metonimije; neki su primjeri bili dvojni, odnosno njima, posebno između metafore i metonimije; neki su primjeri bili dvojni, odnosno ono što je metafora ujedno je i personifikacija i sl. Vrlo se često i u teoriji isti tropi ono što je metafora ujedno je i personifikacija i sl. Vrlo se često i u teoriji isti tropi svrstavaju u različite kategorije. Što zbog nesuglasja među samim teoretičarima, što svrstavaju u različite kategorije. Što zbog nesuglasja među samim teoretičarima, što zbog brojnosti primjera, tropi u ovom radu razvrstani su u šest kategorija6: metafora, zbog brojnosti primjera, tropi u ovom radu razvrstani su u šest kategorija6: metafora, metonimija, sinegdoha, antonomazija, perifraza i kategorija ostalo koja uključuje metonimija, sinegdoha, antonomazija, perifraza i kategorija ostalo koja uključuje

4 http://www.jutarnji.hr/jutarnji-list-najcitaniji--slijedi-vecernji-pa-24-sata/150007/; 4 http://www.jutarnji.hr/jutarnji-list-najcitaniji--slijedi-vecernji-pa-24-sata/150007/; http://www.poslovniforum.hr/about02/sd32.asp. http://www.poslovniforum.hr/about02/sd32.asp. 5 Točni brojevi novina navedeni su u popisu literature. 5 Točni brojevi novina navedeni su u popisu literature. 6 Već je ranije rečeno da je u radu preuzeta pojednostavljena Kvintilijanova podjela tropa. 6 Već je ranije rečeno da je u radu preuzeta pojednostavljena Kvintilijanova podjela tropa.

119 119 Runjić-Stoilova, A.: RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 115-128 Runjić-Stoilova, A.: RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 115-128 hiperbolu, alegoriju, personifikaciju, hiperbolu, ironiju, litotu i epitet. Slijede ukupni hiperbolu, alegoriju, personifikaciju, hiperbolu, ironiju, litotu i epitet. Slijede ukupni rezultati, a za početak se donosi prikaz zastupljenosti tropa u pojedinim novinama rezultati, a za početak se donosi prikaz zastupljenosti tropa u pojedinim novinama (Slika 1). (Slika 1).

Slika 1 Zastupljenost tropa u pojedinim dnevnim novinama Slika 1 Zastupljenost tropa u pojedinim dnevnim novinama Slika 1 prikazuje u postotcima odnos u pojavnosti tropa u pojedinim dnevnim Slika 1 prikazuje u postotcima odnos u pojavnosti tropa u pojedinim dnevnim novinama. Tropi su najzastupljeniji u Slobodnoj Dalmaciji, gdje je pronađen čak 371 novinama. Tropi su najzastupljeniji u Slobodnoj Dalmaciji, gdje je pronađen čak 371 trop što je 38,5%. Slijedi Večernji list s 285 primjera što je 29,6%, 10% manje ima trop što je 38,5%. Slijedi Večernji list s 285 primjera što je 29,6%, 10% manje ima Jutarnji list, a na posljednjem mjestu su 24 sata s 11,3%. Jutarnji list, a na posljednjem mjestu su 24 sata s 11,3%. Na sadržaj korpusa utjecali su i događaji aktualni u promatranom razdoblju. U Na sadržaj korpusa utjecali su i događaji aktualni u promatranom razdoblju. U ovom se slučaju to prvenstveno odnosi na zbivanja oko bivšega premijera Sanadera ovom se slučaju to prvenstveno odnosi na zbivanja oko bivšega premijera Sanadera i Svjetsko rukometno prvenstvo u Švedskoj. Iduća slika prikazuje zastupljenost i Svjetsko rukometno prvenstvo u Švedskoj. Iduća slika prikazuje zastupljenost pojedinog tropa u svakom listu. pojedinog tropa u svakom listu.

Slika 2 Zastupljenost pojedinog tropa u odnosu na sve trope po listu Slika 2 Zastupljenost pojedinog tropa u odnosu na sve trope po listu

120 120 Runjić-Stoilova, A.: RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 115-128 Runjić-Stoilova, A.: RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 115-128

Tablica 1 Zastupljenost pojedinog tropa u odnosu na sve trope po listu Tablica 1 Zastupljenost pojedinog tropa u odnosu na sve trope po listu

metafora metonimija sinegdoha antonomazija perifraza ostalo metafora metonimija sinegdoha antonomazija perifraza ostalo SD 193/371=52% 62/371=16,7% 31/371=8,4% 13/371=3,5% 20/371=5,4% 52/371=14% SD 193/371=52% 62/371=16,7% 31/371=8,4% 13/371=3,5% 20/371=5,4% 52/371=14% JL 122/199=61% 22/199=11,1% 13/199=6,5% 7/199=3,5% 13/199=6,5% 22/199=11,1% JL 122/199=61% 22/199=11,1% 13/199=6,5% 7/199=3,5% 13/199=6,5% 22/199=11,1% VL 123/285=43,2% 71/285=24,9% 19/285=6,7% 3/285=1,1% 18/285=6,3% 52/285=17,9% VL 123/285=43,2% 71/285=24,9% 19/285=6,7% 3/285=1,1% 18/285=6,3% 52/285=17,9% 24 47/109=43,1% 22/109=20,2% 12/285=11% 8/109=7,3% 4/109=3,7% 16/109=14,7% 24 47/109=43,1% 22/109=20,2% 12/285=11% 8/109=7,3% 4/109=3,7% 16/109=14,7%

Iz Slike 2 i Tablice 1 vidi se da je u svim novinama najzastupljenija metafora. Više Iz Slike 2 i Tablice 1 vidi se da je u svim novinama najzastupljenija metafora. Više je ima u Jutarnjem listu (61%) nego u Slobodnoj Dalmaciji (52%), gdje je ukupan je ima u Jutarnjem listu (61%) nego u Slobodnoj Dalmaciji (52%), gdje je ukupan broj tropa veći. Metonimija je drugi trop po učestalosti: u Večernjem listu javlja se broj tropa veći. Metonimija je drugi trop po učestalosti: u Večernjem listu javlja se najčešće, od ukupnog broja tropa 24,9% primjera je metonimija, dok se u Jutarnjem najčešće, od ukupnog broja tropa 24,9% primjera je metonimija, dok se u Jutarnjem listu metonimija javlja najrjeđe – 11,1%. Perifraza i sinegdoha imaju podjednaku listu metonimija javlja najrjeđe – 11,1%. Perifraza i sinegdoha imaju podjednaku zastupljenost, u prosjeku oko 6%. Antonomazija je najrjeđi trop; primjerice u zastupljenost, u prosjeku oko 6%. Antonomazija je najrjeđi trop; primjerice u Večernjem listu javlja se u tek u 1,1% primjera. Večernjem listu javlja se u tek u 1,1% primjera. I iduća slika potvrđuje prevagu metafore u odnosu na ukupan broj tropa. Zastupljena I iduća slika potvrđuje prevagu metafore u odnosu na ukupan broj tropa. Zastupljena je u čak 50% slučajeva (484 primjera). Slijedi metonimija s 18% primjera. je u čak 50% slučajeva (484 primjera). Slijedi metonimija s 18% primjera. Slika 3 Postotak pojedine vrste tropa u odnosu na ukupan broj tropa Slika 3 Postotak pojedine vrste tropa u odnosu na ukupan broj tropa

3.1. Metafora 3.1. Metafora Metafora je u ovom istraživanju najznačajniji trop. U 50% primjera radi se upravo Metafora je u ovom istraživanju najznačajniji trop. U 50% primjera radi se upravo o metafori. Dolazi od grč. μεταφορά u značenju ‘prijenos’ (Skok, II:387). Definira o metafori. Dolazi od grč. μεταφορά u značenju ‘prijenos’ (Skok, II:387). Definira se kao „skraćena usporedba u kojoj je ono što se uspoređuje neizrečeno, ali jasno se kao „skraćena usporedba u kojoj je ono što se uspoređuje neizrečeno, ali jasno pretpostavljeno“ (Škarić, 2000:119) ili kao „zamjena/prenošenje imena/značenja s pretpostavljeno“ (Škarić, 2000:119) ili kao „zamjena/prenošenje imena/značenja s jedne stvari/riječi na drugu“ (Ivas, 2004:15). U ovom se istraživanju brojni tropi pa jedne stvari/riječi na drugu“ (Ivas, 2004:15). U ovom se istraživanju brojni tropi pa i metafore ponavljaju. Često nisu svježe, nego već upotrijebljene u nekom drugom i metafore ponavljaju. Često nisu svježe, nego već upotrijebljene u nekom drugom kontekstu. To ih s poetskog stajališta čini manje vrijednima, ali razumljivima pa stoga kontekstu. To ih s poetskog stajališta čini manje vrijednima, ali razumljivima pa stoga i retorički vrjednijima. To su tzv. stalne ili okamenjene metafore. U istraživanju se i retorički vrjednijima. To su tzv. stalne ili okamenjene metafore. U istraživanju se od stalnih metafora javljaju: dati zeleno svjetlo, okrenuti ploču, okrenuti novi list, od stalnih metafora javljaju: dati zeleno svjetlo, okrenuti ploču, okrenuti novi list,

121 121 Runjić-Stoilova, A.: RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 115-128 Runjić-Stoilova, A.: RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 115-128 uzeti dio kolača, val nasilja, biti na tapetu, tjerati vodu na svoj mlin, odriješiti kesu… uzeti dio kolača, val nasilja, biti na tapetu, tjerati vodu na svoj mlin, odriješiti kesu… Promjena značenja u metafori odvija se prebacivanjem iz jednog semantičkog polja u Promjena značenja u metafori odvija se prebacivanjem iz jednog semantičkog polja u drugo. Što je veća udaljenost među semantičkim poljima, to je metafora originalnija. drugo. Što je veća udaljenost među semantičkim poljima, to je metafora originalnija. Najčešće semantičke domene koje se javljaju u publicističkom stilu su vojska i rat, Najčešće semantičke domene koje se javljaju u publicističkom stilu su vojska i rat, sport, zdravlje, bolest i medicina, putovanje i promet, prehrana, seksualnost, gradnja, sport, zdravlje, bolest i medicina, putovanje i promet, prehrana, seksualnost, gradnja, povijest, mitovi i folklor, poljoprivreda i astronomija. povijest, mitovi i folklor, poljoprivreda i astronomija. Evo nekih primjera7 iz istraživanja za pojedina semantička polja: Evo nekih primjera7 iz istraživanja za pojedina semantička polja: promet promet …nakon zelenog svjetla Odbora za obranu… …nakon zelenog svjetla Odbora za obranu… …treba uzeti s nešto rezerve, odnosno kao podizanje ručne kočnice… …treba uzeti s nešto rezerve, odnosno kao podizanje ručne kočnice… … oni su malo izgubili kompas… … oni su malo izgubili kompas… …mogao bi poput lokomotive i druge sektore izvući iz krize… …mogao bi poput lokomotive i druge sektore izvući iz krize… … Jusup lutao i Zadra izbacio iz tračnica… … Jusup lutao i Zadra izbacio iz tračnica… astronomija i meteorologija astronomija i meteorologija …na lokalnom nebu zasjat će nova nadolazeća zvjezdica8… …na lokalnom nebu zasjat će nova nadolazeća zvjezdica8… …700 tisuća potpisa bačeno je u vjetar… …700 tisuća potpisa bačeno je u vjetar… … odlučio je dati petama vjetra… … odlučio je dati petama vjetra… … otpuhao je svoje protivnike… … otpuhao je svoje protivnike… …propuh na vratima… …propuh na vratima… medicina medicina …Hajduk je začet u Pragu, rođen u Splitu... …Hajduk je začet u Pragu, rođen u Splitu... …Mladi Jastreb pogodio je bilo naroda… …Mladi Jastreb pogodio je bilo naroda… …otvorena rana liječi se solju i paprom9… …otvorena rana liječi se solju i paprom9… gradnja gradnja …vlast mu se iz temelja drma… …vlast mu se iz temelja drma… …dva je mjeseca na terenu glumio buldožer10… …dva je mjeseca na terenu glumio buldožer10… povijest, mitovi, folklor povijest, mitovi, folklor …valjda nije sve to Potemkinovo selo… …valjda nije sve to Potemkinovo selo… …Pandorina kutija počela se otvarati… …Pandorina kutija počela se otvarati… …ma to je sofijin izbor… …ma to je sofijin izbor… …a studenti ne žele postati Pavlovljevi psi koji misle na zvuk tržišnog zvonca… …a studenti ne žele postati Pavlovljevi psi koji misle na zvuk tržišnog zvonca… …protiv mene i moje obitelji provodi se medijski lov na vještice… …protiv mene i moje obitelji provodi se medijski lov na vještice…

7 U radu nisu navedeni svi pronađeni primjeri. Od 964 izdvojeni su samo najzanimljiviji za svaku 7 U radu nisu navedeni svi pronađeni primjeri. Od 964 izdvojeni su samo najzanimljiviji za svaku kategoriju. kategoriju. 8 Riječ je o Kristijanu Petricu, mladoj nadi županijskog HDZ-a, koji bi s vlasti trebao skinuti Krunu 8 Riječ je o Kristijanu Petricu, mladoj nadi županijskog HDZ-a, koji bi s vlasti trebao skinuti Krunu Peronju. Peronju. 9 Ovdje bivša premijerka Kosor misli na unutarstranačke probleme, točnije ispad Vladimira Šeksa. 9 Ovdje bivša premijerka Kosor misli na unutarstranačke probleme, točnije ispad Vladimira Šeksa. 10 Odnosi se na Igora Štimca i njegovo ponašanje tijekom izbora u HNS. 10 Odnosi se na Igora Štimca i njegovo ponašanje tijekom izbora u HNS.

122 122 Runjić-Stoilova, A.: RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 115-128 Runjić-Stoilova, A.: RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 115-128

gastronomija gastronomija …a iz njegove kužine izlaze dobro skuhane kritike političarima, u svojoj kužini ...s …a iz njegove kužine izlaze dobro skuhane kritike političarima, u svojoj kužini ...s velikim zadovoljstvom zapapri neprijateljima… velikim zadovoljstvom zapapri neprijateljima… … uhvatiti vruć krumpir na godinu dana… … uhvatiti vruć krumpir na godinu dana… … a isto poslijepodne gutao je knedle… … a isto poslijepodne gutao je knedle… … Španjolac je dolio ulje na vatru… … Španjolac je dolio ulje na vatru… … radnike s rukama u pekmezu … radnike s rukama u pekmezu sport sport …paralelni slalom u politici i odvjetništvu… …paralelni slalom u politici i odvjetništvu… …trče se posljednji metri do 17. prosinca… …trče se posljednji metri do 17. prosinca… …u živoj raspravi Šukeru je pobjegla lopta što mu se u karijeri nije događalo… …u živoj raspravi Šukeru je pobjegla lopta što mu se u karijeri nije događalo… …počelo drugo poluvrijeme života… …počelo drugo poluvrijeme života… …Mamić je odlučio povući se u zaleđe… …Mamić je odlučio povući se u zaleđe… …ovo je pitanje u pravom smislu bilo ispod pojasa… …ovo je pitanje u pravom smislu bilo ispod pojasa… poljoprivreda poljoprivreda …i u tehnologiji treba odvojiti žito od kukolja… …i u tehnologiji treba odvojiti žito od kukolja… … siječanjska žetva Ivice Kostelića11… … siječanjska žetva Ivice Kostelića11… …aktualnom čišćenju HDZ-ovih štala12… …aktualnom čišćenju HDZ-ovih štala12… 3.2. Metonimija 3.2. Metonimija U ovom istraživanju metonimija je drugi trop po zastupljenosti. Javlja se u 18% U ovom istraživanju metonimija je drugi trop po zastupljenosti. Javlja se u 18% primjera. To je „trop kojim se nešto izriče riječju drugog značenja koje je u odnosu s primjera. To je „trop kojim se nešto izriče riječju drugog značenja koje je u odnosu s prvim. To mogu biti odnosi uzrok-posljedica, ono što sadrži umjesto sadržaja, znak prvim. To mogu biti odnosi uzrok-posljedica, ono što sadrži umjesto sadržaja, znak umjesto označenoga, apstraktno za konkretno i sl.“ (Škarić, 2000:121). Dolazi od grč. umjesto označenoga, apstraktno za konkretno i sl.“ (Škarić, 2000:121). Dolazi od grč. μετωνυμία, a može se tumačiti, slično metafori, kao zamjena imena ili značenja μετωνυμία, a može se tumačiti, slično metafori, kao zamjena imena ili značenja riječi. Za razliku od metafore „zamjena nije po odnosu sličnosti, nego po bilo kojoj riječi. Za razliku od metafore „zamjena nije po odnosu sličnosti, nego po bilo kojoj drugoj iskustvenoj povezanosti: prostornoj, vremenskoj, uzročno-posljedičnoj, drugoj iskustvenoj povezanosti: prostornoj, vremenskoj, uzročno-posljedičnoj, simboličkoj, itd.“ (Ivas, 2004:19). Oba su uspoređivana predmeta u istom prostoru i simboličkoj, itd.“ (Ivas, 2004:19). Oba su uspoređivana predmeta u istom prostoru i vremenu pa se ostaje u istom semantičkom polju. vremenu pa se ostaje u istom semantičkom polju. U novinarskim žanrovima česte su zamjene metonimijskoga karaktera: parket za U novinarskim žanrovima česte su zamjene metonimijskoga karaktera: parket za košarkaško igralište, cibonaši za igrače Cibone, zlatni za dobitnici zlatne olimpijske košarkaško igralište, cibonaši za igrače Cibone, zlatni za dobitnici zlatne olimpijske medalje. Omiljena je sportskim novinarima. Evo nekih primjera iz istraživanja: medalje. Omiljena je sportskim novinarima. Evo nekih primjera iz istraživanja: • Putin je demantirao sve tvrdnje iz depeše i upozorio ameriku da ne gura • Putin je demantirao sve tvrdnje iz depeše i upozorio ameriku da ne gura nos u poslove rusije. nos u poslove rusije.

11 Ivica Kostelić uspio je skupiti 999 bodova za ukupnu pobjedu u Svjetskom kupu. 11 Ivica Kostelić uspio je skupiti 999 bodova za ukupnu pobjedu u Svjetskom kupu. 12 U političkoj metaforici jako se često spominju Augijeve štale. Od antičkog vremena predstavljale su 12 U političkoj metaforici jako se često spominju Augijeve štale. Od antičkog vremena predstavljale su sinonim za prljavštinu, nebrigu i zapuštenost koja se zbog dubokog unutrašnjeg gubitka ravnoteže ne može sinonim za prljavštinu, nebrigu i zapuštenost koja se zbog dubokog unutrašnjeg gubitka ravnoteže ne može ukloniti običnim čišćenjem. Ovdje se može govoriti i o parafrazi, ali i o drugom semantičkom polju – ukloniti običnim čišćenjem. Ovdje se može govoriti i o parafrazi, ali i o drugom semantičkom polju – povijest, mitovi, folklor. povijest, mitovi, folklor.

123 123 Runjić-Stoilova, A.: RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 115-128 Runjić-Stoilova, A.: RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 115-128

• Sutra suhe špine13… • Sutra suhe špine13… • Tada bi, izgledno je, čaršija14 nju želi, ministricom mogla biti Andreja • Tada bi, izgledno je, čaršija14 nju želi, ministricom mogla biti Andreja Zlatar. Zlatar. • Nijedna kapa15 pod kojom je počinjen zločin nije lijepa, bez obzira jesu li • Nijedna kapa15 pod kojom je počinjen zločin nije lijepa, bez obzira jesu li na njoj četnička, partizanska ili ustaška obilježja. na njoj četnička, partizanska ili ustaška obilježja. • Dolje Mubarak, diktator se ne da maknuti iz svoje fotelje… • Dolje Mubarak, diktator se ne da maknuti iz svoje fotelje… • Čak 75.000 nezaposlenih moglo bi završiti na ulici… • Čak 75.000 nezaposlenih moglo bi završiti na ulici… • …da upozore beli Zagreb grad… • …da upozore beli Zagreb grad… • Da bi HDZ mogao i dalje manipulirati splitom… • Da bi HDZ mogao i dalje manipulirati splitom… • Najbrojnija kolonija hrvatskih iseljenika ovdje je umaknula pod maršem • Najbrojnija kolonija hrvatskih iseljenika ovdje je umaknula pod maršem komunističke čizme… komunističke čizme… • Tirana ključa… • Tirana ključa… • Dan poslije je izvijestio Washington… • Dan poslije je izvijestio Washington… • Tko se nađe pod perom zloglasnog životopisca. • Tko se nađe pod perom zloglasnog životopisca. • Osigurala je proljeće u europskoj ligi… • Osigurala je proljeće u europskoj ligi… • Vatrena navijačica medvjeda… • Vatrena navijačica medvjeda… 3.3. Sinegdoha 3.3. Sinegdoha Sinegdoha se u ovom istraživanju javlja u 8% primjera. Smatra se „podvrstom Sinegdoha se u ovom istraživanju javlja u 8% primjera. Smatra se „podvrstom metonimije, iskazuje odnos dio-cjelina, manje-više“ (Škarić, 2000:122). Dolazi od metonimije, iskazuje odnos dio-cjelina, manje-više“ (Škarić, 2000:122). Dolazi od grč. συνεκδοχή u značenju ‘uzeti s nečim drugim’. Kao i metonimija, funkcionira na grč. συνεκδοχή u značenju ‘uzeti s nečim drugim’. Kao i metonimija, funkcionira na brisanju konteksta. Tri su glavne supkategorije sinegdohe (Reisigl, 2006): pars pro brisanju konteksta. Tri su glavne supkategorije sinegdohe (Reisigl, 2006): pars pro toto (dio stoji za cjelinu), singularis pro plurale (jednina stoji za množinu) i specie pro toto (dio stoji za cjelinu), singularis pro plurale (jednina stoji za množinu) i specie pro genus (gdje vrsta stoji za rod) te obrnuto. genus (gdje vrsta stoji za rod) te obrnuto. • sutra suha špina16 u domaćinstvu • sutra suha špina16 u domaćinstvu • prijateljstvo između Dalmacije i slavonije • prijateljstvo između Dalmacije i slavonije • nastradao pod kotačima kamiona • nastradao pod kotačima kamiona • njezina noga više neće kročiti u Beograd • njezina noga više neće kročiti u Beograd • želi spasiti vlastitu kožu • želi spasiti vlastitu kožu • nasilje je uselilo u učionice • nasilje je uselilo u učionice • natjerao neke od njih da okrenu leđa • natjerao neke od njih da okrenu leđa • važno je da su se svi vratili na svoja ognjišta • važno je da su se svi vratili na svoja ognjišta • vratiti dostojanstvu hrvatskom čovjeku • vratiti dostojanstvu hrvatskom čovjeku • predstavnici Udruga moraju skupiti svoje glave • predstavnici Udruga moraju skupiti svoje glave

13 Ovdje je riječ o prestanku vodoopskrbe na određeno vrijeme pa špine stoje kao metonimijska zamjena 13 Ovdje je riječ o prestanku vodoopskrbe na određeno vrijeme pa špine stoje kao metonimijska zamjena za domaćinstva. za domaćinstva. 14 Metonimija po simboličkoj povezanosti, a čaršija ovdje znači utjecajni ljudi, njihovo djelovanje i moć 14 Metonimija po simboličkoj povezanosti, a čaršija ovdje znači utjecajni ljudi, njihovo djelovanje i moć koju imaju na javnost. koju imaju na javnost. 15 Kapa - simbolička povezanost različitih ideologija. 15 Kapa - simbolička povezanost različitih ideologija. 16 Odnos jednina – množina. 16 Odnos jednina – množina.

124 124 Runjić-Stoilova, A.: RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 115-128 Runjić-Stoilova, A.: RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 115-128

3.3. Antonomazija 3.3. Antonomazija Od pojedinačno analiziranih tropa, antonomazija se javlja najrjeđe, u samo 3% Od pojedinačno analiziranih tropa, antonomazija se javlja najrjeđe, u samo 3% primjera. Zanimljiva je ta mala pojavnost antonomazije u analiziranim novinama u primjera. Zanimljiva je ta mala pojavnost antonomazije u analiziranim novinama u ovom istraživanju, kada se zna da antonomazija najčešće i nastaje u publicističkom ovom istraživanju, kada se zna da antonomazija najčešće i nastaje u publicističkom diskursu. Prema Škariću (2000:123) u „antonomaziji se osobno ime zamjenjuje nekim diskursu. Prema Škariću (2000:123) u „antonomaziji se osobno ime zamjenjuje nekim atributom“. Dolazi od grč. riječi aντoνομασία < αντι ‘protu’, όνομα ‘ime’. „Nastaje atributom“. Dolazi od grč. riječi aντoνομασία < αντι ‘protu’, όνομα ‘ime’. „Nastaje kad se umjesto svojstva upotrijebi ime onoga koji je po tom svojstvu poznat“ (Ivas, kad se umjesto svojstva upotrijebi ime onoga koji je po tom svojstvu poznat“ (Ivas, 2004:19). Može se govoriti o dva tipa antonomazija (Grgić i Nikolić, 2011): antičkoj 2004:19). Može se govoriti o dva tipa antonomazija (Grgić i Nikolić, 2011): antičkoj ili metonimijskoj te vosijanskoj ili metaforičnoj. U antičkoj dolazi do zamjene ili metonimijskoj te vosijanskoj ili metaforičnoj. U antičkoj dolazi do zamjene vlastitog imena općom imenicom (apelativom), epitetom ili perifrazom (npr. Profesor vlastitog imena općom imenicom (apelativom), epitetom ili perifrazom (npr. Profesor za Ivicu Kostelića), a u vosijanskoj se događa suprotni postupak, apelativu – skupu za Ivicu Kostelića), a u vosijanskoj se događa suprotni postupak, apelativu – skupu osobina daje se vlastito ime (npr. George Clooney za zgodnog muškarca). Donose se osobina daje se vlastito ime (npr. George Clooney za zgodnog muškarca). Donose se primjeri iz istraživanja: primjeri iz istraživanja: • priča o splitskom dr. Jakyllu i mr. Hydeu, odnosno gradonačelniku • priča o splitskom dr. Jakyllu i mr. Hydeu, odnosno gradonačelniku Kerumu i poduzetniku Željku Kerumu i poduzetniku Željku • ondašnji vakula • ondašnji vakula • cijela država traži beskrupulozni prevarantski par, hrvatske Bonnie i • cijela država traži beskrupulozni prevarantski par, hrvatske Bonnie i Clydea17… Clydea17… • jer slaba je utjeha ako nakon tragedije neka hrvatska erin Brokovich • jer slaba je utjeha ako nakon tragedije neka hrvatska erin Brokovich bude utjerivala pravdu… bude utjerivala pravdu… • Profesor gazi i dalje • Profesor gazi i dalje • gostovanje udovice ratnog zločinca • gostovanje udovice ratnog zločinca • Kerumovoj družici dozlogrdilo • Kerumovoj družici dozlogrdilo • dalmatinski kralj otpada18 • dalmatinski kralj otpada18 • borbeni poklič sina Neretve19 • borbeni poklič sina Neretve19 • div sa Šalate20 • div sa Šalate20 3.4. Perifraza 3.4. Perifraza Dolazi od grč. riječi περίφρασης < περί ‘okolo’, φρασης ‘govor’. Perifraza je Dolazi od grč. riječi περίφρασης < περί ‘okolo’, φρασης ‘govor’. Perifraza je „definicija koja se kazuje umjesto naziva za nešto“ (Škarić, 2000:123). Možese „definicija koja se kazuje umjesto naziva za nešto“ (Škarić, 2000:123). Možese definirati i kao „izricanje sadržaja dužim izrazom, umjesto uobičajenim kraćim; definirati i kao „izricanje sadržaja dužim izrazom, umjesto uobičajenim kraćim; obično se kaže neko svojstvo ili kraća definicija predmeta umjesto da ga se imenuje“ obično se kaže neko svojstvo ili kraća definicija predmeta umjesto da ga se imenuje“ (Ivas, 2004). Zamjena može biti: metonimijska, npr. grad košarke za Zadar, grad na (Ivas, 2004). Zamjena može biti: metonimijska, npr. grad košarke za Zadar, grad na četiri rijeke za Karlovac, grad na Dravi za Osijek, ali i metaforička, npr. crno zlato, četiri rijeke za Karlovac, grad na Dravi za Osijek, ali i metaforička, npr. crno zlato, bijela kuga, kralj popa. bijela kuga, kralj popa.

17 Tadašnji ministri iz Zadra - Lovrin i Kalmeta. 17 Tadašnji ministri iz Zadra - Lovrin i Kalmeta. 18 Miho Zrnić Marinović 18 Miho Zrnić Marinović 19 Igor Štimac 19 Igor Štimac 20 Ivo Karlović 20 Ivo Karlović

125 125 Runjić-Stoilova, A.: RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 115-128 Runjić-Stoilova, A.: RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 115-128

Evo nekih primjera iz istraživanja: Evo nekih primjera iz istraživanja: • do tada je u Hrvatskoj bijeli sport na ledu • do tada je u Hrvatskoj bijeli sport na ledu • pod Biokovom će se školovati budući treneri • pod Biokovom će se školovati budući treneri • zatvaranje ljepotice s Laništa21 • zatvaranje ljepotice s Laništa21 • autor one tumorske izrasline u središtu Zagreba22 • autor one tumorske izrasline u središtu Zagreba22 • debakl kolijevke nogometa • debakl kolijevke nogometa • grad pod srđem • grad pod srđem • Velika Britanija, zemlja koja je stvorila radničku klasu • Velika Britanija, zemlja koja je stvorila radničku klasu • stanovnike podno Španjole • stanovnike podno Španjole • ni bura nije omela one što oru modru brazdu • ni bura nije omela one što oru modru brazdu 4. ZAKLJUČAK 4. ZAKLJUČAK Prema rezultatima istraživanja najfigurativniji je listSlobodna Dalmacija s 38,5% Prema rezultatima istraživanja najfigurativniji je listSlobodna Dalmacija s 38,5% tropa od ukupnog broja tropa u korpusu. tropa od ukupnog broja tropa u korpusu. Metafora se, prema očekivanjima, pokazala najzastupljenijim tropom. Čak Metafora se, prema očekivanjima, pokazala najzastupljenijim tropom. Čak 50% pronađenih primjera upravo su metafore. Najčešća semantička polja su sport 50% pronađenih primjera upravo su metafore. Najčešća semantička polja su sport i vojska. Kako je publicistički diskurs često produžena ruka politike, tako nije čudo i vojska. Kako je publicistički diskurs često produžena ruka politike, tako nije čudo da prenosi i figurativnost iz političkog diskursa. Uz to, u istraživanju se često javljaju da prenosi i figurativnost iz političkog diskursa. Uz to, u istraživanju se često javljaju semantička polja gastronomije, mitova, folklora i meteorologije. Slijedi metonimija semantička polja gastronomije, mitova, folklora i meteorologije. Slijedi metonimija s 18% i sinegdoha s 8% zastupljenosti. Svojevrsno iznenađenje je mala pojavnost s 18% i sinegdoha s 8% zastupljenosti. Svojevrsno iznenađenje je mala pojavnost antonomazije u korpusu (javlja se u samo 3% primjera), kad se zna da je to trop koji antonomazije u korpusu (javlja se u samo 3% primjera), kad se zna da je to trop koji najčešće nastaje u analiziranom funkcionalnom stilu. najčešće nastaje u analiziranom funkcionalnom stilu. Iz ovoga se istraživanja može zaključiti da se publicistički stil odlikuje Iz ovoga se istraživanja može zaključiti da se publicistički stil odlikuje figurativnošću izraza. Ovisno o funkciji ovoga stila, informativnoj, prosvjetiteljskoj figurativnošću izraza. Ovisno o funkciji ovoga stila, informativnoj, prosvjetiteljskoj ili agitativnoj, taj je figurativni izraz više ili manje originalan odnosno više ili manje ili agitativnoj, taj je figurativni izraz više ili manje originalan odnosno više ili manje ustaljen. Tropi koji se javljaju u publicističkom stilu, naročito u naslovima nisu ustaljen. Tropi koji se javljaju u publicističkom stilu, naročito u naslovima nisu uvijek poetični, više su retorični, što znači da smisao prenose brzo i jasno, ali i da uvijek poetični, više su retorični, što znači da smisao prenose brzo i jasno, ali i da implikacijom prenose autorov svjetonazor i potvrđuju njegov stav. Samim time, to su implikacijom prenose autorov svjetonazor i potvrđuju njegov stav. Samim time, to su češće ustaljeniji izrazi. U retoričkoj ulozi se i očekuje da trop djeluje kao premosnica, češće ustaljeniji izrazi. U retoričkoj ulozi se i očekuje da trop djeluje kao premosnica, da ubrza komuniciranje, objasni i podupre tvrdnju, dok u poetskoj ulozi češće da ubrza komuniciranje, objasni i podupre tvrdnju, dok u poetskoj ulozi češće djeluje kao prepreka i enigma, svladavanje i rješavanje koje se nagrađuje dodatnim djeluje kao prepreka i enigma, svladavanje i rješavanje koje se nagrađuje dodatnim značenjem, i naročito, estetskim užitkom. značenjem, i naročito, estetskim užitkom. Novinari bi svjesno trebali odlučivati hoće li ili neće upotrijebiti kakvu figuru ili Novinari bi svjesno trebali odlučivati hoće li ili neće upotrijebiti kakvu figuru ili trop u svojim tekstovima. Put do čitatelja svakako je atraktivniji preko teksta koji trop u svojim tekstovima. Put do čitatelja svakako je atraktivniji preko teksta koji njima obiluje. Novinari bi stoga trebali težiti češćoj uporabi figura i tropa, a sudeći njima obiluje. Novinari bi stoga trebali težiti češćoj uporabi figura i tropa, a sudeći prema rezultatima ovoga istraživanja to uistinu i čine. prema rezultatima ovoga istraživanja to uistinu i čine.

21 Arena Zagreb 21 Arena Zagreb 22 Centar Cvjetno 22 Centar Cvjetno

126 126 Runjić-Stoilova, A.: RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 115-128 Runjić-Stoilova, A.: RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 115-128

Literatura Literatura Citirana literatura Citirana literatura Beker, M. (1997) Kratka povijest antičke retorike, Zagreb, ArTresor naklada. Beker, M. (1997) Kratka povijest antičke retorike, Zagreb, ArTresor naklada. Benčić, Ž. (1995) Antonomazija. U: Fališevac, D. I Benčić, Ž. (ur.), Tropi i figure, Benčić, Ž. (1995) Antonomazija. U: Fališevac, D. I Benčić, Ž. (ur.), Tropi i figure, Zagreb, Zavod za znanost o književnosti, str. 89-218. Zagreb, Zavod za znanost o književnosti, str. 89-218. Biti, V. (1997) Pojmovnik suvremene književne teorije, Zagreb, Matica hrvatska. Biti, V. (1997) Pojmovnik suvremene književne teorije, Zagreb, Matica hrvatska. Burke, K. (1969) A Rhetoric of Motives, University of California Press. Burke, K. (1969) A Rhetoric of Motives, University of California Press. Ivas, I. (2004) Tropi u novinskim naslovima, Medijska istraživanja, 10: 9-34. Ivas, I. (2004) Tropi u novinskim naslovima, Medijska istraživanja, 10: 9-34. Grgić, A., Nikolić, D. (2011) Upotreba i prepoznavanje antonomazija - usporedba Grgić, A., Nikolić, D. (2011) Upotreba i prepoznavanje antonomazija - usporedba mlađih i starijih govornika, Govor 28, 1; 25-43. mlađih i starijih govornika, Govor 28, 1; 25-43. Katnić-Bakaršić, M. (2001) Stilistika, Sarajevo, Ljiljan. Katnić-Bakaršić, M. (2001) Stilistika, Sarajevo, Ljiljan. Kvintilijan, M. F. (1985) Obrazovanje govornika, Sarajevo, Veselin Masleša. Kvintilijan, M. F. (1985) Obrazovanje govornika, Sarajevo, Veselin Masleša. Lausberg, H. (1998) Handbook of Literary Rhetoric: A Foundation for Literary Study. Lausberg, H. (1998) Handbook of Literary Rhetoric: A Foundation for Literary Study. Leiden, Boston, Köln, Brill. Leiden, Boston, Köln, Brill. Meyer, M., Carrilho, M. M., Timmermans, B. (2008) Povijest retorike od Grka do Meyer, M., Carrilho, M. M., Timmermans, B. (2008) Povijest retorike od Grka do naših dana, Zagreb, Disput. naših dana, Zagreb, Disput. Pranjić, K. (1968) Jezik i književno djelo, Zagreb, Školska knjiga. Pranjić, K. (1968) Jezik i književno djelo, Zagreb, Školska knjiga. Reisigl, M. (2006) Rhetorical Tropes in Political Discourse. U: Brown, K. (ur.), Reisigl, M. (2006) Rhetorical Tropes in Political Discourse. U: Brown, K. (ur.), Encyclopedia of Language and Linguistics (2ndEdition), Amsterdam, Elsevier LTD, Encyclopedia of Language and Linguistics (2ndEdition), Amsterdam, Elsevier LTD, str. 597-604. str. 597-604. Silić, J. (2006) Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Zagreb, Disput. Silić, J. (2006) Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Zagreb, Disput. Škarić, I. (2000) Temeljci suvremenog govorništva, Zagreb, Školska knjiga. Škarić, I. (2000) Temeljci suvremenog govorništva, Zagreb, Školska knjiga. Tošović, B. (2002) Funkcionalni stilovi, Graz, Institut für Slawistik der Karl-Franzens- Tošović, B. (2002) Funkcionalni stilovi, Graz, Institut für Slawistik der Karl-Franzens- Universität. Universität. Korištene novine Korištene novine Večernji list Večernji list Brojevi: 02.12.2010., 03.12.2010., 04.12.2010., 05.12.2010., 06.12.2010., 21.12.2010., Brojevi: 02.12.2010., 03.12.2010., 04.12.2010., 05.12.2010., 06.12.2010., 21.12.2010., 22.12.2010., 23.12.2010., 27.12.2010., 31.12.2010., 01.01.2011. 22.12.2010., 23.12.2010., 27.12.2010., 31.12.2010., 01.01.2011. Jutarnji list Jutarnji list Brojevi: 03.01.2011., 04.01.2011., 1.01.2011., 22.01.2011., 24.01.2011., 25.01.2011., Brojevi: 03.01.2011., 04.01.2011., 1.01.2011., 22.01.2011., 24.01.2011., 25.01.2011., 26.01.2011., 27.01.2011., 28.01.2011., 29.01.2011. 26.01.2011., 27.01.2011., 28.01.2011., 29.01.2011. Slobodna Dalmacija Slobodna Dalmacija Brojevi: 03.01.2011., 21.01.2011., 22.01.2011., 23.01.2011., 24.01.2011., 25.01.2011., Brojevi: 03.01.2011., 21.01.2011., 22.01.2011., 23.01.2011., 24.01.2011., 25.01.2011., 30.01.2011., 31.01.2011., 01.02.2011., 02.02.2011. 30.01.2011., 31.01.2011., 01.02.2011., 02.02.2011. 24 sata 24 sata Brojevi: 14.01.2011., 15.01.2011., 16.01.2011., 17.01.2011., 26.01.2011., 27.01.2011., Brojevi: 14.01.2011., 15.01.2011., 16.01.2011., 17.01.2011., 26.01.2011., 27.01.2011., 29.01.2011., 30.01.2011., 31.01.2011., 01.02.2011. 29.01.2011., 30.01.2011., 31.01.2011., 01.02.2011.

127 127 Runjić-Stoilova, A.: RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 115-128 Runjić-Stoilova, A.: RETORIČKI TROPI U HRVATSKIM DNEVNIM... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 115-128

Anita Runjić-Stoilova Anita Runjić-Stoilova Department of Croatian Language and Literature Department of Croatian Language and Literature Faculty of Philosophy, University of Split Faculty of Philosophy, University of Split RHETORICAL TROPES IN CROATIAN DAILY RHETORICAL TROPES IN CROATIAN DAILY NEwSPAPERS NEwSPAPERS Summary Summary In this paper figurativeness in Croatian daily newspapers has been analyzed. In this paper figurativeness in Croatian daily newspapers has been analyzed. The goal was to establish the most represented tropes in the journalistic discourse The goal was to establish the most represented tropes in the journalistic discourse and also to explore which newspaper is the most figurative. Rhetorical tropes are and also to explore which newspaper is the most figurative. Rhetorical tropes are figurative nonliteral expressions that involve a turn of meaning. They canbe figurative nonliteral expressions that involve a turn of meaning. They canbe translated into another term, which, from the logical perspective, has correct or translated into another term, which, from the logical perspective, has correct or proper meaning. Usage of tropes is internally motivated by the need for word proper meaning. Usage of tropes is internally motivated by the need for word formation, poetics and term adequacy (Škarić, 2000:119). However, tropes are very formation, poetics and term adequacy (Škarić, 2000:119). However, tropes are very common in everyday language. In contrast to other figures of speech (e.g., figures common in everyday language. In contrast to other figures of speech (e.g., figures of repetition like anaphora, epiphera, alliteration etc.), tropes are said to be more of repetition like anaphora, epiphera, alliteration etc.), tropes are said to be more closely related to content than to form or structure. Rhetorical tropes in this paper closely related to content than to form or structure. Rhetorical tropes in this paper are divided according to the traditional but simplified Quintilian’s classification are divided according to the traditional but simplified Quintilian’s classification (Quintilian, 1985): metaphor, metonymy, synecdoche, antonomasia, periphrasis and (Quintilian, 1985): metaphor, metonymy, synecdoche, antonomasia, periphrasis and other which includes hyperbole, allegory, personification, irony, litotes and emphasis. other which includes hyperbole, allegory, personification, irony, litotes and emphasis. The analyses include four daily newspapers: Večernji list, Jutarnji list, Slobodna The analyses include four daily newspapers: Večernji list, Jutarnji list, Slobodna Dalmacija and 24 sata. 964 tropes are singled out and the results show that tropes Dalmacija and 24 sata. 964 tropes are singled out and the results show that tropes most often appeared in Slobodna Dalmacija. Furthermore, metaphor is analyzed and most often appeared in Slobodna Dalmacija. Furthermore, metaphor is analyzed and outlined in the journalistic discourse as one of the master tropes. outlined in the journalistic discourse as one of the master tropes. Key words: antonomasia, daily newspaper, figures (schemes), metaphor, Key words: antonomasia, daily newspaper, figures (schemes), metaphor, metonymy, periphrasis, synecdoche, tropes metonymy, periphrasis, synecdoche, tropes

128 128 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145

Eni Buljubašić Izvorni znanstveni rad Eni Buljubašić Izvorni znanstveni rad Odsjek za hrvatski jezik i književnost UDK: 821.163.42.09-252 Odsjek za hrvatski jezik i književnost UDK: 821.163.42.09-252 Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Primljeno: 17. 07. 2012. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Primljeno: 17. 07. 2012.

pOpeLJUHa ZavaLjUHa: STILISTIČKA pOpeLJUHa ZavaLjUHa: STILISTIČKA INTERPRETACIJA NARODNE BAJKE INTERPRETACIJA NARODNE BAJKE SAŽETAK SAŽETAK U radu je dana stilistička interpretacija jedne od „lokalnih Pepeljuga“: U radu je dana stilistička interpretacija jedne od „lokalnih Pepeljuga“: sjevernočakavske narodne bajke Popeljuha Zavaljuha prvi put objavljene 1876. sjevernočakavske narodne bajke Popeljuha Zavaljuha prvi put objavljene 1876. godine. Stilistička analiza teksta narodne bajke, zapisane sredinom devetnaestog godine. Stilistička analiza teksta narodne bajke, zapisane sredinom devetnaestog stoljeća, zahtijeva složen metodološki postupak, pri čemu se u analizu uključuju stoljeća, zahtijeva složen metodološki postupak, pri čemu se u analizu uključuju čimbenici kao što su specifičnosti žanra narodne bajke, vernakularnost, dijakronijski čimbenici kao što su specifičnosti žanra narodne bajke, vernakularnost, dijakronijski odmak suvremenog čitatelja u odnosu na jezik teksta, kontekst stvaranja, implicitne odmak suvremenog čitatelja u odnosu na jezik teksta, kontekst stvaranja, implicitne postavke stilističke analize, ali i potreba za osviještenošću suvremene/ih perspektive/a postavke stilističke analize, ali i potreba za osviještenošću suvremene/ih perspektive/a interpretacije, odnosno za interdisciplinarnim preispitivanjem prethodnih točaka. U interpretacije, odnosno za interdisciplinarnim preispitivanjem prethodnih točaka. U odnosu na shvaćanja ženskog subjekta, naslijeđena iz feminističke kritike, autorica odnosu na shvaćanja ženskog subjekta, naslijeđena iz feminističke kritike, autorica istom informira stilističku analizu spomenute bajke pri čemu se razmatraju i istom informira stilističku analizu spomenute bajke pri čemu se razmatraju i međuodnosi granica žanra bajke i postavljene metodologije. međuodnosi granica žanra bajke i postavljene metodologije. Ključne riječi: bajka, čakavski idiom, feministička kritika, stilistička interpretacija, Ključne riječi: bajka, čakavski idiom, feministička kritika, stilistička interpretacija, usmenost, Pepeljuga usmenost, Pepeljuga 1. UVOD 1. UVOD Na jednu od hrvatskih verzija bajke o Pepeljugi1 naišla sam u knjizi Novo čitanje Na jednu od hrvatskih verzija bajke o Pepeljugi1 naišla sam u knjizi Novo čitanje bajke: arhetipsko, divlje, žensko autorice M. Zlatar. Kako otkriva naslov, knjiga je bajke: arhetipsko, divlje, žensko autorice M. Zlatar. Kako otkriva naslov, knjiga je skup hermeneutičkih eseja koji iz feminističke perspektive propituju status ženskog skup hermeneutičkih eseja koji iz feminističke perspektive propituju status ženskog subjekta u europskim narodnim bajkama, koristeći se ponajprije naslijeđem C. J. Junga subjekta u europskim narodnim bajkama, koristeći se ponajprije naslijeđem C. J. Junga i C. Pinkole Estés. Budući da je Pepeljuga jedna od omiljenih i najrasprostranjenijih i C. Pinkole Estés. Budući da je Pepeljuga jedna od omiljenih i najrasprostranjenijih bajki, ali u „friziranoj“ verziji Charlesa Perraulta i na nju oslonjenoj Disneyevoj bajki, ali u „friziranoj“ verziji Charlesa Perraulta i na nju oslonjenoj Disneyevoj animaciji, autorica se odlučila pozabaviti starijim verzijama (kakve su zapisali braća animaciji, autorica se odlučila pozabaviti starijim verzijama (kakve su zapisali braća Grimm i drugi), a koje se uvelike razlikuju od spomenutih verzija. Bajka o kojoj će Grimm i drugi), a koje se uvelike razlikuju od spomenutih verzija. Bajka o kojoj će ovdje biti govora, prema najnovijoj klasifikaciji i katalogu Hansa-Jörga, pripada tipu ovdje biti govora, prema najnovijoj klasifikaciji i katalogu Hansa-Jörga, pripada tipu

1 Potrebno je napomenuti da bajka Popeljuha Zavaljuha uže pripada tipu ATU 510B (priča o nevinoj 1 Potrebno je napomenuti da bajka Popeljuha Zavaljuha uže pripada tipu ATU 510B (priča o nevinoj progonjenoj junakinji s motivima incesta i kćerina bijega), dok bajka o Pepeljugi pripada tipu ATU 510A, progonjenoj junakinji s motivima incesta i kćerina bijega), dok bajka o Pepeljugi pripada tipu ATU 510A, tako da između ove dvije vrste postoje značajne razlike. Međutim, Popeljuha Zavaljuha sadrži motivske tako da između ove dvije vrste postoje značajne razlike. Međutim, Popeljuha Zavaljuha sadrži motivske elemente bajke o Pepeljugi (ime zbog boravka uz ognjište, vjenčanje za socijalno odgovarajućeg partnera). elemente bajke o Pepeljugi (ime zbog boravka uz ognjište, vjenčanje za socijalno odgovarajućeg partnera).

129 129 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145

ATU 510B (vidi bilješku 1). ATU 510B (vidi bilješku 1). Kako navodi M. Zlatar, u 19. stoljeću ju je zabilježio Fran Mikuličić u Krasici Kako navodi M. Zlatar, u 19. stoljeću ju je zabilježio Fran Mikuličić u Krasici u Hrvatskom primorju, prvi je put objavljena u Kraljevici 1876., a 1963. ju je Maja u Hrvatskom primorju, prvi je put objavljena u Kraljevici 1876., a 1963. ju je Maja Bošković-Stulli uvrstila u svoje Narodne pripovijetke. Naknadno je bajka u različitim Bošković-Stulli uvrstila u svoje Narodne pripovijetke. Naknadno je bajka u različitim edicijama izdana još šest puta (Zlatar 2007:91). edicijama izdana još šest puta (Zlatar 2007:91). 2. STIL, VERNAKULAR, ŽANR, ŽENSKI SUBJEKT: 2. STIL, VERNAKULAR, ŽANR, ŽENSKI SUBJEKT: POSTAVLJANJE METODOLOGIJE POSTAVLJANJE METODOLOGIJE Susret suvremenog čitatelja s narodnom književnom vrstom zapisanom Susret suvremenog čitatelja s narodnom književnom vrstom zapisanom sedamdesetih godina devetnaestog stoljeća, k tome i na čakavskom idiomu koji je sedamdesetih godina devetnaestog stoljeća, k tome i na čakavskom idiomu koji je zapostavljen u današnjoj dominantnoj književnoj recepciji i interpretaciji/kritici, zapostavljen u današnjoj dominantnoj književnoj recepciji i interpretaciji/kritici, posebice sa stajališta jezika, zahtijeva razmatranje čimbenika koji ulaze u stilističku posebice sa stajališta jezika, zahtijeva razmatranje čimbenika koji ulaze u stilističku interpretaciju ovog djela: interpretaciju ovog djela: 1. specifičnosti književnog žanra bajke; 1. specifičnosti književnog žanra bajke; 2. usmeni karakter književnog djela; diferencije suvremene i ondašnje kulture 2. usmeni karakter književnog djela; diferencije suvremene i ondašnje kulture usmenosti; usmenosti; 3. vernakularnost; 3. vernakularnost; 4. dijakronijska distanca; 4. dijakronijska distanca; 5. implicitne postavke teorijskog i djelatnog postupka stilističke analize; 5. implicitne postavke teorijskog i djelatnog postupka stilističke analize; 6. osviještenost suvremene/ih perspektive/a interpretacije, odnosno 6. osviještenost suvremene/ih perspektive/a interpretacije, odnosno interdisciplinarno preispitivanje prethodnih točaka. Uporaba feminističke interdisciplinarno preispitivanje prethodnih točaka. Uporaba feminističke perspektive (primjer M. Zlatar). perspektive (primjer M. Zlatar). Uobičajeno teoretsko uokvirivanje analize književnih djela obuhvatilo bi određenje Uobičajeno teoretsko uokvirivanje analize književnih djela obuhvatilo bi određenje prema navedenom u točkama 1, 5 i 6. Interpretacija bajke Popeljuha Zavaljuha prema navedenom u točkama 1, 5 i 6. Interpretacija bajke Popeljuha Zavaljuha zahtijeva posvećivanje pozornosti navedenom pod točkama 2, 3 i 4 koje su nositeljice zahtijeva posvećivanje pozornosti navedenom pod točkama 2, 3 i 4 koje su nositeljice očuđujućeg efekta ovog djela spram suvremenog čitatelja, što dodatno usložnjava očuđujućeg efekta ovog djela spram suvremenog čitatelja, što dodatno usložnjava i odnose s prethodnim točkama. U sljedećim poglavljima definirat će se navedena i odnose s prethodnim točkama. U sljedećim poglavljima definirat će se navedena metodološka polazišta ovoga rada. Iako za ovu potrebu izdvojena, u kasnijoj će se metodološka polazišta ovoga rada. Iako za ovu potrebu izdvojena, u kasnijoj će se analizi bez posebnog demarkiranja prožimati. analizi bez posebnog demarkiranja prožimati. 2.1. Vernakularnost i dijakronijski odmak 2.1. Vernakularnost i dijakronijski odmak U „Prolegomeni za vernakularnu stilistiku“, oslanjajući se na Silićevu dihotomiju U „Prolegomeni za vernakularnu stilistiku“, oslanjajući se na Silićevu dihotomiju jezika kao sustava i jezika kao standarda, J. Božanić (2011) promišlja odnos čakavskih i jezika kao sustava i jezika kao standarda, J. Božanić (2011) promišlja odnos čakavskih i kajkavskih idioma sa standardnim jezikom. Ovi idiomi pripadaju različitim sustavima kajkavskih idioma sa standardnim jezikom. Ovi idiomi pripadaju različitim sustavima te ne mogu biti smatrani dijalektima štokavštine, smatra Božanić. Posljedice za te ne mogu biti smatrani dijalektima štokavštine, smatra Božanić. Posljedice za književnu produkciju na tim idiomima, a time i za vernakularnu2 stilistiku su sljedeće: književnu produkciju na tim idiomima, a time i za vernakularnu2 stilistiku su sljedeće:

2 Napušta se termin „dijalekt“ te se umjesto njega sugerira „vernakular“ upravo zbog shvaćanja štokavskog, 2 Napušta se termin „dijalekt“ te se umjesto njega sugerira „vernakular“ upravo zbog shvaćanja štokavskog, čakavskog i kajkavskog kao različitih sustava hrvatskog jezika koji unutar sebe imaju dijalektalna odstupanja, čakavskog i kajkavskog kao različitih sustava hrvatskog jezika koji unutar sebe imaju dijalektalna odstupanja, čime se kajkavski i čakavski ne smatraju dijalektima štokavskog (standardnog) jezika, već samostalnim čime se kajkavski i čakavski ne smatraju dijalektima štokavskog (standardnog) jezika, već samostalnim idiomima. idiomima.

130 130 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145

„Čakavski i kajkavski vernakularni idiomi, kao različiti jezični sustavi od „Čakavski i kajkavski vernakularni idiomi, kao različiti jezični sustavi od štokavskog jezičnog sustava, percipiraju se u mediju pisane riječi kao po sebi stilski štokavskog jezičnog sustava, percipiraju se u mediju pisane riječi kao po sebi stilski obilježeni, jer se ta percepcija ostvaruje na podlozi standardnoga jezika kojemu je kao obilježeni, jer se ta percepcija ostvaruje na podlozi standardnoga jezika kojemu je kao takvom primjeren medij pisane riječi, za razliku od dijalektalnog idioma koji pripada takvom primjeren medij pisane riječi, za razliku od dijalektalnog idioma koji pripada mediju usmenosti, tj. oralno-auralnoj komunikaciji“ (Božanić, 2011:240). mediju usmenosti, tj. oralno-auralnoj komunikaciji“ (Božanić, 2011:240). Susret suvremenog čitatelja s tekstom narodne bajke Popeljuhe Zavaljuhe događa Susret suvremenog čitatelja s tekstom narodne bajke Popeljuhe Zavaljuhe događa se, dakle, na podlozi suvremenog standardnog jezika te je tekst po svojoj pripadnosti se, dakle, na podlozi suvremenog standardnog jezika te je tekst po svojoj pripadnosti vernakularu a priori doživljen kao stilski obilježen. Starost teksta (književnog i vernakularu a priori doživljen kao stilski obilježen. Starost teksta (književnog i neknjiževnog) drugi je čimbenik koji u suvremenom kontekstu jezičnu podlogu neknjiževnog) drugi je čimbenik koji u suvremenom kontekstu jezičnu podlogu apriorno stilski označava. Dovoljno je sjetiti se pisaca koji su u svojim djelima apriorno stilski označava. Dovoljno je sjetiti se pisaca koji su u svojim djelima koristili arhaizme i zastarjelice čime je potencirana stilska obilježenost njihovih koristili arhaizme i zastarjelice čime je potencirana stilska obilježenost njihovih djela (Matoš, Dizdar, Ujević itd.). Potrebno je spomenuti još jedan fenomen vezan djela (Matoš, Dizdar, Ujević itd.). Potrebno je spomenuti još jedan fenomen vezan za vernakularnu književnost, a koji također ističe Božanić (2011:240): suvremena za vernakularnu književnost, a koji također ističe Božanić (2011:240): suvremena književnost (uglavnom poezija) pisana na vernakularu upravo zbog neočekivanosti književnost (uglavnom poezija) pisana na vernakularu upravo zbog neočekivanosti pojave govornog idioma unutar korica knjige kreira privid imanentne vrijednosti pojave govornog idioma unutar korica knjige kreira privid imanentne vrijednosti tih ostvarenja. Produkcija vernakularne književnosti zahtijeva proporcionalnu tih ostvarenja. Produkcija vernakularne književnosti zahtijeva proporcionalnu vernakularnu stilistiku i/li kritiku. vernakularnu stilistiku i/li kritiku. Postavlja se pitanje kako suvremeni čitatelj doživljava Popeljuhu, pisanu na Postavlja se pitanje kako suvremeni čitatelj doživljava Popeljuhu, pisanu na sjevernočakavskom idiomu ikavsko-ekavskog tipa, posebice štokavac? Pretpostavka sjevernočakavskom idiomu ikavsko-ekavskog tipa, posebice štokavac? Pretpostavka je da je tekst Popeljuhe suvremenom čitatelju, koji u pisanom mediju književnosti je da je tekst Popeljuhe suvremenom čitatelju, koji u pisanom mediju književnosti očekuje standardiziran izraz, samom svojom vernakularnošću i starinom, stilski očekuje standardiziran izraz, samom svojom vernakularnošću i starinom, stilski obilježen. O mogućnosti izmještanja iz naše čitateljske pozicije i svih konteksta koji obilježen. O mogućnosti izmještanja iz naše čitateljske pozicije i svih konteksta koji ju određuju i smještanje u onodobni/e metatekst/e djela obilježenog dijakronijom, S. ju određuju i smještanje u onodobni/e metatekst/e djela obilježenog dijakronijom, S. Petrović (1972:101) kaže: Petrović (1972:101) kaže: „(...) mi [se], čitajući djela prošlosti, na primjer naše stare književnosti ili našeg „(...) mi [se], čitajući djela prošlosti, na primjer naše stare književnosti ili našeg xIx stoljeća, uopće ne uživljavamo u jezičnu normu njihovih autora, što se mi xIx stoljeća, uopće ne uživljavamo u jezičnu normu njihovih autora, što se mi zapravo u nju ne možemo uživjeti – ne možemo osoboditi riječi asocijacija i novih zapravo u nju ne možemo uživjeti – ne možemo osoboditi riječi asocijacija i novih ili promijenjenih značenja što su ih nagomilali deceniji ili stoljeća, ne možemo ni ili promijenjenih značenja što su ih nagomilali deceniji ili stoljeća, ne možemo ni prisliliti ni naučiti sebe da jezik prošlosti prihvatimo bez vremenske distance [...] prisliliti ni naučiti sebe da jezik prošlosti prihvatimo bez vremenske distance [...] djeluje književnost prošlosti i bez takva uživljavanja na nas, djeluje često baš svojom djeluje književnost prošlosti i bez takva uživljavanja na nas, djeluje često baš svojom arhaičnošću (...)“. arhaičnošću (...)“. Posljedice ovakvog stava značajne su za definiranje stila kao odstupanja od norme Posljedice ovakvog stava značajne su za definiranje stila kao odstupanja od norme – jezične, gramatičke norme vremena nastanka djela ili svoje vlastite norme? Petrović – jezične, gramatičke norme vremena nastanka djela ili svoje vlastite norme? Petrović odbacuje ispitivanje stila na osnovama njegova shvaćanja kao devijacije. U našem odbacuje ispitivanje stila na osnovama njegova shvaćanja kao devijacije. U našem slučaju, traženje devijacije u na dvostrukoj osnovi apriorno „devijantnom“ tekstu neće slučaju, traženje devijacije u na dvostrukoj osnovi apriorno „devijantnom“ tekstu neće biti dominantna pretpostavka stilističke analize; dijakronijski odmak ima potencijal i biti dominantna pretpostavka stilističke analize; dijakronijski odmak ima potencijal i neknjiževnim tekstovima pripisati poetsku funkciju. neknjiževnim tekstovima pripisati poetsku funkciju.

131 131 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145

2.2. Usmenost-pisanost i vrsta/žanr3 2.2. Usmenost-pisanost i vrsta/žanr3 Kao što je naznačeno u prethodnom odlomku, kategorija usmenosti, ono što Kao što je naznačeno u prethodnom odlomku, kategorija usmenosti, ono što podrazumijevamo pod terminom usmene književnosti, ide ruku pod ruku s definicijama podrazumijevamo pod terminom usmene književnosti, ide ruku pod ruku s definicijama basne kao prvotno usmenog žanra, naspram tzv. autorskoj bajci, te njezinim basne kao prvotno usmenog žanra, naspram tzv. autorskoj bajci, te njezinim vernakularnim karakterom. U ovom se radu pod pojmom bajki podrazumijevaju vernakularnim karakterom. U ovom se radu pod pojmom bajki podrazumijevaju usmene, tj. narodne bajke. Stilistička analiza ispitat će usmeni karakter ove bajke koji usmene, tj. narodne bajke. Stilistička analiza ispitat će usmeni karakter ove bajke koji je moguće iščitati iz (načina) uporabe jezika koristeći se saznanjima iz pragmatike je moguće iščitati iz (načina) uporabe jezika koristeći se saznanjima iz pragmatike i naratologije. U pisanom zapisu očuvana struktura usmenog govora čini tekst i naratologije. U pisanom zapisu očuvana struktura usmenog govora čini tekst začudnim, oneobičava ga i deautomatizira našu percepciju. Od čitatelja se, naime, začudnim, oneobičava ga i deautomatizira našu percepciju. Od čitatelja se, naime, sugestijom traži da postane slušateljem i da „čuje“ vrednote govorenog jezika. S jedne sugestijom traži da postane slušateljem i da „čuje“ vrednote govorenog jezika. S jedne je strane pitanje kolika je (ako uopće) svjesna intencionalnost kazivača usmene priče je strane pitanje kolika je (ako uopće) svjesna intencionalnost kazivača usmene priče da joj poda umjetnički karakter, dok je s druge kazivač u neposrednoj komunikaciji sa da joj poda umjetnički karakter, dok je s druge kazivač u neposrednoj komunikaciji sa slušateljem, mora ga animirati, zadržati njegovu pažnju te nerijetko prilagođava detalje slušateljem, mora ga animirati, zadržati njegovu pažnju te nerijetko prilagođava detalje kontekstu kazivanja (ovisno o slušaču, mjestu govorenja itd.) ili (supra)segmentalnim kontekstu kazivanja (ovisno o slušaču, mjestu govorenja itd.) ili (supra)segmentalnim elementima u kazivanje ugrađuje vlastite komentare. Kategorija usmenosti važan je elementima u kazivanje ugrađuje vlastite komentare. Kategorija usmenosti važan je psihosocijalni kontekst za razumijevanje teksta. psihosocijalni kontekst za razumijevanje teksta. Bajka je (pre)pričana-kreirana u intimnom okruženju minimalno dvaju sudionika, Bajka je (pre)pričana-kreirana u intimnom okruženju minimalno dvaju sudionika, za čije određenje se teorija informacije u svom elementarnom obliku pokazuje za čije određenje se teorija informacije u svom elementarnom obliku pokazuje nedostatnom. Narodna je bajka kao nositelj kolektivnog iskustva i umjetnost riječi nedostatnom. Narodna je bajka kao nositelj kolektivnog iskustva i umjetnost riječi višestruko dimenzionirana: neki su joj teoretičari (Z. Škreb) čak oduzimali književnu višestruko dimenzionirana: neki su joj teoretičari (Z. Škreb) čak oduzimali književnu dimenziju (usp. Bošković-Stulli, 1968; Biti, 1991). Najraširenija definicija bajke dimenziju (usp. Bošković-Stulli, 1968; Biti, 1991). Najraširenija definicija bajke ističe element čudesnosti pa se bajka definira kao „priča čudesna sadržaja nezavisa ističe element čudesnosti pa se bajka definira kao „priča čudesna sadržaja nezavisa od uvjeta zbiljskog svijeta s njegovim kategorijama vremena, prostora i kauzalnosti, od uvjeta zbiljskog svijeta s njegovim kategorijama vremena, prostora i kauzalnosti, koja ne pretendira na vjerodostojnost“ (Ranke u Bošković-Stulli, 1982:115). V. Propp koja ne pretendira na vjerodostojnost“ (Ranke u Bošković-Stulli, 1982:115). V. Propp i A. Jolles istaknuli su sa strukturalističkog gledišta važnost kompozicije, funkcije i A. Jolles istaknuli su sa strukturalističkog gledišta važnost kompozicije, funkcije koju obavljaju likovi te povezanost oblika i jezika bajke. M. Lüthi kao tipične oznake koju obavljaju likovi te povezanost oblika i jezika bajke. M. Lüthi kao tipične oznake njezina stila naveo je jednodimenzionalnost, plošnost i apstraktnost stila. Kompozicija njezina stila naveo je jednodimenzionalnost, plošnost i apstraktnost stila. Kompozicija je neodvojivo povezana sa stilom s jedne, dok se akcije junaka promatraju kao odraz je neodvojivo povezana sa stilom s jedne, dok se akcije junaka promatraju kao odraz njihovih osjećaja s druge strane. Slijedeći Lüthija, Bošković-Stulli zaključuje: njihovih osjećaja s druge strane. Slijedeći Lüthija, Bošković-Stulli zaključuje: „U bajci nema distance između ‘ovoga’ i ‘onoga’ svijeta, svijet je bajke „U bajci nema distance između ‘ovoga’ i ‘onoga’ svijeta, svijet je bajke jednodimenzijski. Figure su lišene plastičnosti i individualnih crta, unutrašnji jednodimenzijski. Figure su lišene plastičnosti i individualnih crta, unutrašnji doživljaji pomaknuti su u plošnost vanjskog zbivanja; cijelo je prikazivanje plošno. doživljaji pomaknuti su u plošnost vanjskog zbivanja; cijelo je prikazivanje plošno. Stvari se ne opisuju nego se imenuju. (...) Svako lice ima svoju funkciju. Sve epizode u Stvari se ne opisuju nego se imenuju. (...) Svako lice ima svoju funkciju. Sve epizode u toku zbivanja točno su unaprijed sračunate i upravo ta apstraktna kompozicijska linija toku zbivanja točno su unaprijed sračunate i upravo ta apstraktna kompozicijska linija daje obilježje čudesnosti. Stalne formule, stajaći brojevi, ritmički i rimovani počeci i daje obilježje čudesnosti. Stalne formule, stajaći brojevi, ritmički i rimovani počeci i završeci, ponavljanje epizoda, sve su to elementi apstraktnoga stila“ (Bošković-Stulli, završeci, ponavljanje epizoda, sve su to elementi apstraktnoga stila“ (Bošković-Stulli, 1982:116-117). 1982:116-117).

3 Prema Bošković-Stulli (1982) u usmenoj se književnosti termini vrste i žanra ne razlikuju. 3 Prema Bošković-Stulli (1982) u usmenoj se književnosti termini vrste i žanra ne razlikuju.

132 132 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145

Već spomenuto odricanje bajki njezina književnog karaktera temelji se na opreci Već spomenuto odricanje bajki njezina književnog karaktera temelji se na opreci makrostruktura – mikrostruktura. Prozne vrste usmene književnosti Z. Škreb svodi na makrostruktura – mikrostruktura. Prozne vrste usmene književnosti Z. Škreb svodi na makrostrukture, dakle na one koje se izriču samim svojim unaprijed zadanim oblikom makrostrukture, dakle na one koje se izriču samim svojim unaprijed zadanim oblikom te kod kojih se umjetničko oblikovanje na jezičnoj razini, odnosno mikrostrukturi, ili te kod kojih se umjetničko oblikovanje na jezičnoj razini, odnosno mikrostrukturi, ili ne pojavljuje ili nije važno za opstojanje djela. Škreb se ovom dihotomijom oslanja ne pojavljuje ili nije važno za opstojanje djela. Škreb se ovom dihotomijom oslanja na Jollesovo razlikovanje jednostavnih i složenih oblika. Drugim riječima, i loše na Jollesovo razlikovanje jednostavnih i složenih oblika. Drugim riječima, i loše ispričana bajka ostaje bajkom. ispričana bajka ostaje bajkom. Škrebu se u ovom smislu, može prigovoriti da je makrostruktura samo temelj na Škrebu se u ovom smislu, može prigovoriti da je makrostruktura samo temelj na kojemu kazivač/ica ovisno u svojoj kreativnosti gradi priču. Naravno, sižejna je pa i kojemu kazivač/ica ovisno u svojoj kreativnosti gradi priču. Naravno, sižejna je pa i jezična kreacija ograničena definicijom ove književne vrste. Ako se granice previše jezična kreacija ograničena definicijom ove književne vrste. Ako se granice previše naruše, ako kazivač/ica ubacuje epizode, uspostavlja uzročno-posljedičnu vezu među naruše, ako kazivač/ica ubacuje epizode, uspostavlja uzročno-posljedičnu vezu među njima, uvodi dublju psihološku karakterizaciju ili slično, ispričana priča prestaje biti njima, uvodi dublju psihološku karakterizaciju ili slično, ispričana priča prestaje biti bajkom. Međutim, „ples“ na ovoj granici je moguć: bez ozbiljnog narušavanja granica bajkom. Međutim, „ples“ na ovoj granici je moguć: bez ozbiljnog narušavanja granica žanra kazivač/ica može značajno pridonijeti umjetničkom zaokruživanju usmene žanra kazivač/ica može značajno pridonijeti umjetničkom zaokruživanju usmene bajke. S druge strane, jezični izrazi koji se upotrebljavaju u pučkoj retorici i poetici bajke. S druge strane, jezični izrazi koji se upotrebljavaju u pučkoj retorici i poetici često predstavljaju stajaće formule i klišeje. Lj. Marks (1993:203) je na temelju često predstavljaju stajaće formule i klišeje. Lj. Marks (1993:203) je na temelju višegodišnih istraživanja usmene književnosti jednog sela istaknula kako apstraktni višegodišnih istraživanja usmene književnosti jednog sela istaknula kako apstraktni stil bajke i njezina čvrsta unutarnja struktura rijetko dopuštaju leksičke stilske stil bajke i njezina čvrsta unutarnja struktura rijetko dopuštaju leksičke stilske inovacije. Čemu onda stilističko ispitivanje bajke? Tamo gdje je mogućnost stilističke inovacije. Čemu onda stilističko ispitivanje bajke? Tamo gdje je mogućnost stilističke intenzifikacije na planu izraza, da se poslužimo Pranjićevim izrazom, neočekivana, intenzifikacije na planu izraza, da se poslužimo Pranjićevim izrazom, neočekivana, „nepotrebna“ ili propozicijama žanra otežana, upravo će na takvoj podlozi i minimalna „nepotrebna“ ili propozicijama žanra otežana, upravo će na takvoj podlozi i minimalna silistička nijansiriranja biti uočljiva i zanimljiva za ispitivanje. silistička nijansiriranja biti uočljiva i zanimljiva za ispitivanje. 3. STILISTIČKA ANALIZA 3. STILISTIČKA ANALIZA Na početku, našu pozornost zahtijeva činjenica da smo s prvim pogledom na tekst Na početku, našu pozornost zahtijeva činjenica da smo s prvim pogledom na tekst Popeljuhe Zavaljuhe suočeni s interpretacijom. Bajka je zapisana 1876. godine, kada Popeljuhe Zavaljuhe suočeni s interpretacijom. Bajka je zapisana 1876. godine, kada su zapisivači rukom hvatali riječi kazivača. Kako je zapisivač „prenio“ u pisani medij su zapisivači rukom hvatali riječi kazivača. Kako je zapisivač „prenio“ u pisani medij sva ona zastajkivanja, promjene intonacije u širem smislu riječi, oklijevanja pri izboru sva ona zastajkivanja, promjene intonacije u širem smislu riječi, oklijevanja pri izboru riječi? Možda je negdje bila podulja pauza, a mi čitatelji sada vidimo tek bjelinu riječi? Možda je negdje bila podulja pauza, a mi čitatelji sada vidimo tek bjelinu između dviju rečenica, crtice ili zarez preko kojeg možda i prebrzo prelazimo. Bilo između dviju rečenica, crtice ili zarez preko kojeg možda i prebrzo prelazimo. Bilo kako bilo, ono od čega polazimo je tekst, no imajući na umu da svoju jezično baziranu kako bilo, ono od čega polazimo je tekst, no imajući na umu da svoju jezično baziranu interpretaciju gradimo na zapisivačevoj interpretaciji, ukazuje se potreba za kreacijom interpretaciju gradimo na zapisivačevoj interpretaciji, ukazuje se potreba za kreacijom međuprostora u kojem se (svjesni smo implicitnog stvaralačkog čina i upisivanja međuprostora u kojem se (svjesni smo implicitnog stvaralačkog čina i upisivanja značenja pri interpretaciji) osviješteno nadopunjuju/reinterpretiraju/ispravljaju mjesta značenja pri interpretaciji) osviješteno nadopunjuju/reinterpretiraju/ispravljaju mjesta koja u pisanom mediju uočavamo kao prazna. S gramatičke strane, primjerice, uočava koja u pisanom mediju uočavamo kao prazna. S gramatičke strane, primjerice, uočava se nekonzistentnost u zapisivanju prijedloga instrumentala društva: pojavljuje se u tri se nekonzistentnost u zapisivanju prijedloga instrumentala društva: pojavljuje se u tri varijante s/z/š: s njin tancat, z okon maknul, udre š njin. varijante s/z/š: s njin tancat, z okon maknul, udre š njin. Budući da su makro- i mikrostruktura bajke povezani izrazitije nego u drugih Budući da su makro- i mikrostruktura bajke povezani izrazitije nego u drugih književnih vrsta, stilematske će se razine tek ponegdje uvjetno odvajati što donekle književnih vrsta, stilematske će se razine tek ponegdje uvjetno odvajati što donekle

133 133 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145 odstupa od uobičajenog postupka stilističke analize. S obzirom na vezanost odstupa od uobičajenog postupka stilističke analize. S obzirom na vezanost kompozicije i apstraktnog stila bajke (Lüthi), analiza će biti smještena na granici kompozicije i apstraktnog stila bajke (Lüthi), analiza će biti smještena na granici mikro- i makrostrukture; promatrat će se je li se i kako dogodila jezičnostilska mikro- i makrostrukture; promatrat će se je li se i kako dogodila jezičnostilska intenzifikacija te nadopunjuje li ona granice žanra ili ih narušava. intenzifikacija te nadopunjuje li ona granice žanra ili ih narušava. 3.1. Naslov i uspostavljena očekivanja 3.1. Naslov i uspostavljena očekivanja U naslovu se uočava fonostilem koji u sljedećem interpretativnom koraku upućuje U naslovu se uočava fonostilem koji u sljedećem interpretativnom koraku upućuje na semantičku razinu. Naslov koji nosi ime junakinje bajke intenziviran je dvosložnom na semantičku razinu. Naslov koji nosi ime junakinje bajke intenziviran je dvosložnom unutarnjom rimom: Popeljuha Zavaljuha. Ovo je ime zapravo dvodijelni nominalizirani unutarnjom rimom: Popeljuha Zavaljuha. Ovo je ime zapravo dvodijelni nominalizirani atribut koji osim „nominalizacije“ određuje i funkcionalnu karakterizaciju junakinje. atribut koji osim „nominalizacije“ određuje i funkcionalnu karakterizaciju junakinje. Uz očekivano povezivanje s pepelom (popel) – Popeljuha, junakinja bajke nazvana je Uz očekivano povezivanje s pepelom (popel) – Popeljuha, junakinja bajke nazvana je i Zavaljuhom, od glagola zavaliti (se). Danas denotativno značenje ovog glagola nosi i Zavaljuhom, od glagola zavaliti (se). Danas denotativno značenje ovog glagola nosi negativna obilježja lijenosti i pasivnosti i njegovo je razlikovno obilježje naspram negativna obilježja lijenosti i pasivnosti i njegovo je razlikovno obilježje naspram glagola poput leći/ležati. Zavaliti tako znači ‘ostaviti što da nagnuto počiva’; ‘učiniti glagola poput leći/ležati. Zavaliti tako znači ‘ostaviti što da nagnuto počiva’; ‘učiniti da (što) bude zabačeno unatrag’; ‘staviti prepreku na što’, tj. ‘zaglaviti’, ‘zatrpati’, da (što) bude zabačeno unatrag’; ‘staviti prepreku na što’, tj. ‘zaglaviti’, ‘zatrpati’, ‘zatvoriti’; dok uz povratn-posvojnu zamjenicu znači ‘udobno sjesti punom težinom ‘zatvoriti’; dok uz povratn-posvojnu zamjenicu znači ‘udobno sjesti punom težinom nagnut na leđa’. ‘Udobno se smjestiti u ležećem položaju’ jedno je značenje ovog nagnut na leđa’. ‘Udobno se smjestiti u ležećem položaju’ jedno je značenje ovog glagola, dok drugo, negativno intonirano, konotira zabačenost, prikrivenost, stjeranost glagola, dok drugo, negativno intonirano, konotira zabačenost, prikrivenost, stjeranost u kut med popelom. U prvom značenju, zavaljivanje u pepeo ponešto je neočekivano. u kut med popelom. U prvom značenju, zavaljivanje u pepeo ponešto je neočekivano. Slika Pepeljuge koja aktivacijom drugog značenja i njegova asocijativnog polja već u Slika Pepeljuge koja aktivacijom drugog značenja i njegova asocijativnog polja već u naslovu stvara, dakle kreira, prljavu, zamazanu, pasivnu Pepeljugu, onakvu kakva bi naslovu stvara, dakle kreira, prljavu, zamazanu, pasivnu Pepeljugu, onakvu kakva bi Pepeljuga u okvirima žanra i trebala biti. Time se kod čitatelja uspostavlja očekivanje Pepeljuga u okvirima žanra i trebala biti. Time se kod čitatelja uspostavlja očekivanje koje će u toku pripovijedanja ove bajke biti iznevjereno. Asocijativnom aktivacijom koje će u toku pripovijedanja ove bajke biti iznevjereno. Asocijativnom aktivacijom negativne konotacije glagola stvara se druga slika Pepeljuge koja također odgovara negativne konotacije glagola stvara se druga slika Pepeljuge koja također odgovara žanru: kraljevna je prisiljena zauzeti za nju unižavajući položaj služavke te obitava žanru: kraljevna je prisiljena zauzeti za nju unižavajući položaj služavke te obitava na doslovnoj prostornoj margini, a koja po zakonima žanra implicira i onu društvenu. na doslovnoj prostornoj margini, a koja po zakonima žanra implicira i onu društvenu. 3.2. Kompozicija, tekst, naracija, rečenica 3.2. Kompozicija, tekst, naracija, rečenica Bajka započinje očekivanom formulom: Bil je jedan kralj... kojom se kod čitatelja Bajka započinje očekivanom formulom: Bil je jedan kralj... kojom se kod čitatelja aktiviraju znanja koja o bajci posjeduje. Vezanost strukturalno-kompozicijske aktiviraju znanja koja o bajci posjeduje. Vezanost strukturalno-kompozicijske i semantičke razine je paradigma ove književne vrste, no time smo još unutar i semantičke razine je paradigma ove književne vrste, no time smo još unutar makrostrukture. Pri promatranju njezina jezičnog oblikovanja potrebno je, dakle, makrostrukture. Pri promatranju njezina jezičnog oblikovanja potrebno je, dakle, krenuti od kompozicije. Popeljuha pripada tipu koji su Aarne i Thomompson krenuti od kompozicije. Popeljuha pripada tipu koji su Aarne i Thomompson kategorizirali kao (AT) 510B što znači da spada u priče o nevinoj progonjenoj kategorizirali kao (AT) 510B što znači da spada u priče o nevinoj progonjenoj junakinji koja od doma bježi jer se otac želi njome vjenčati. Bez ulaženja u semiotička, junakinji koja od doma bježi jer se otac želi njome vjenčati. Bez ulaženja u semiotička, psihoanalitička i ina tumačenja4, različite verzije ove bajke imaju dva ili tri čina te psihoanalitička i ina tumačenja4, različite verzije ove bajke imaju dva ili tri čina te dijele iste motive i epizode. Naša Popeljuha ima dva od moguća tri čina. dijele iste motive i epizode. Naša Popeljuha ima dva od moguća tri čina.

4 Kakva su ponudili C. G. Jung, i na njegovu tragu M. L. von Franz i M. Zlatar; Bettelhiem; raznolika 4 Kakva su ponudili C. G. Jung, i na njegovu tragu M. L. von Franz i M. Zlatar; Bettelhiem; raznolika feministička čitanja itd. feministička čitanja itd.

134 134 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145

1. čin 1. čin - opis početnog obiteljskog stanja i njegova promjena; - opis početnog obiteljskog stanja i njegova promjena; - junakinju u vlastitom domu progone roditelji ili braća i sestre; u Popeljuhi - junakinju u vlastitom domu progone roditelji ili braća i sestre; u Popeljuhi je riječ o motivu incestuoznog oca koji time vrši nasilje nad junakinjom. je riječ o motivu incestuoznog oca koji time vrši nasilje nad junakinjom. 2. čin 2. čin - junakinja napušta dom te dolazi u drugo kraljevstvo u kojem opet trpi neki - junakinja napušta dom te dolazi u drugo kraljevstvo u kojem opet trpi neki vid nasilja; to se događa pod maskom koju junakinja nosi. Njezin je pravi vid nasilja; to se događa pod maskom koju junakinja nosi. Njezin je pravi identitet budući suprug ne prepoznaje sve dok (ona!5) ne prođe test kojim identitet budući suprug ne prepoznaje sve dok (ona!5) ne prođe test kojim dokazuje svoj identitet; dokazuje svoj identitet; - vjenčanje s kraljevićem. - vjenčanje s kraljevićem. 3. čin 3. čin - prikazuje nove teškoće (nasilje) s kojima se junakinja nosi u novom domu, - prikazuje nove teškoće (nasilje) s kojima se junakinja nosi u novom domu, uglavnom povezane s porodom i majčinstvom. uglavnom povezane s porodom i majčinstvom. Prema S. S. Jonesu (1993) ova tri čina predstavljaju tri razdoblja u životu mlade Prema S. S. Jonesu (1993) ova tri čina predstavljaju tri razdoblja u životu mlade djevojke: djetinstvo, mladenaštvo/sazrijevanje i majčinstvo. Iako je treći čin u našoj djevojke: djetinstvo, mladenaštvo/sazrijevanje i majčinstvo. Iako je treći čin u našoj bajci izostavljen, magičnost broja tri sačuvana je trostrukim ponavljanjem epizode bajci izostavljen, magičnost broja tri sačuvana je trostrukim ponavljanjem epizode Popeljuhina razgovora s kraljevićem, trima balovima i trima haljinama. Što se tiče Popeljuhina razgovora s kraljevićem, trima balovima i trima haljinama. Što se tiče tematskih preokupacija bajke, autor u interpretativnim debatama razlikuje sljedeće tematskih preokupacija bajke, autor u interpretativnim debatama razlikuje sljedeće binarno uspostavljene parametre: psihološka – sociološka orijentacija, kroskulturalni binarno uspostavljene parametre: psihološka – sociološka orijentacija, kroskulturalni – etnografski interpretativni fokus, tekstualno utemeljena analiza semiotike jezika – – etnografski interpretativni fokus, tekstualno utemeljena analiza semiotike jezika – kontekstualno utemeljena analiza reakcije publike (engl. audience response). Ovaj kontekstualno utemeljena analiza reakcije publike (engl. audience response). Ovaj se rad više priklanja drugim navedenim elementima opozicija. Primjerice, u svjetlu se rad više priklanja drugim navedenim elementima opozicija. Primjerice, u svjetlu sociološke i etnografske orijentacije tumači se subjektivni komentar kazivačice Borme sociološke i etnografske orijentacije tumači se subjektivni komentar kazivačice Borme ju puste! kojim izražava hinjeno iznenađenje dopuštenjem odlaska na bal koji dobiva ju puste! kojim izražava hinjeno iznenađenje dopuštenjem odlaska na bal koji dobiva zamazana Popeljuha, dok je uključivanje i prilagođavanje očekivanoj reakciji publike zamazana Popeljuha, dok je uključivanje i prilagođavanje očekivanoj reakciji publike od kazivača/ice otkriveno na sintaktičkoj i fonostilističkoj razini. od kazivača/ice otkriveno na sintaktičkoj i fonostilističkoj razini. Zaplet započinje kraljičinom kletvom na samrtnoj postelji: prokljet bil ako drugu Zaplet započinje kraljičinom kletvom na samrtnoj postelji: prokljet bil ako drugu zameš leh onu koj bude ov prsten pristal. Ova je kletva izrečena glagolskim pridjevom zameš leh onu koj bude ov prsten pristal. Ova je kletva izrečena glagolskim pridjevom radnim i glagolskom kopulom kako je uobičajeno u hrvatskom jeziku, no zanimljiva je radnim i glagolskom kopulom kako je uobičajeno u hrvatskom jeziku, no zanimljiva je kao performativni jezični čin i retorički usmeni oblik s velikim stupnjem afektivnosti kao performativni jezični čin i retorički usmeni oblik s velikim stupnjem afektivnosti (iako je zapisivač stavio točku umjesto uskličnika). Ovaj optativni performativ, dakle, (iako je zapisivač stavio točku umjesto uskličnika). Ovaj optativni performativ, dakle, pokreće čitavu radnju što je u skladu s vjerovanjem u magijsku moć jezika. Žanr pokreće čitavu radnju što je u skladu s vjerovanjem u magijsku moć jezika. Žanr kletve, kao citat unutar žanra bajke, ključan je gradivni i stilski element. Uz kletvu kletve, kao citat unutar žanra bajke, ključan je gradivni i stilski element. Uz kletvu nailazimo i na drugi pučki izraz kakvima Popeljuha ne oskudijeva: ti si još mlad, nailazimo i na drugi pučki izraz kakvima Popeljuha ne oskudijeva: ti si još mlad, oženit ćeš se. Kraljičino bacanje kletve prva je pojava upravnog govora u naraciji oženit ćeš se. Kraljičino bacanje kletve prva je pojava upravnog govora u naraciji kojom dominira sveznajući pripovjedač. Takav pripovjedač odlučuje kada će glas kojom dominira sveznajući pripovjedač. Takav pripovjedač odlučuje kada će glas aktanta pretpostaviti svomu. U Popeljuhi bit će to u funkciji variranja epizoda te što aktanta pretpostaviti svomu. U Popeljuhi bit će to u funkciji variranja epizoda te što

5 U našoj Popeljuhi junakinja kraljeviću priređuje test. 5 U našoj Popeljuhi junakinja kraljeviću priređuje test.

135 135 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145 prezentnijeg, dramatičnijeg crtanja ključnih trenutaka u radnji. Primjerice, trenutak prezentnijeg, dramatičnijeg crtanja ključnih trenutaka u radnji. Primjerice, trenutak prepoznavanja Popeljuhe preko prstena u juhi, ključna točka drugog čina, u cijelosti prepoznavanja Popeljuhe preko prstena u juhi, ključna točka drugog čina, u cijelosti je prenesen u dramatski nabijenom upravnom govoru što je jedini takav primjer u je prenesen u dramatski nabijenom upravnom govoru što je jedini takav primjer u naraciji bajke inače posredovanoj sveznajućim pripovjedačem. naraciji bajke inače posredovanoj sveznajućim pripovjedačem. Ponavljanje kao konektor se u Popeljuhi ističe kao makrostilistički element Ponavljanje kao konektor se u Popeljuhi ističe kao makrostilistički element kojim se postiže tekstualna kohezija i ritmizacija. Veliki broj rečenica započinje kojim se postiže tekstualna kohezija i ritmizacija. Veliki broj rečenica započinje veznikom i za koji je Marks ustanovila da je vjerojatno najčešći veznik usmenih priča veznikom i za koji je Marks ustanovila da je vjerojatno najčešći veznik usmenih priča (1993:212), a istim su povezane složene rečenice: Bil je jedan kralj i jako je lipo živel (1993:212), a istim su povezane složene rečenice: Bil je jedan kralj i jako je lipo živel svojun ženun. Žena mu zaten jako oboleje i kad je videla da njoj već ni pomoći (...). svojun ženun. Žena mu zaten jako oboleje i kad je videla da njoj već ni pomoći (...). Anaforičan dojam ostvaruje se i vremenskim prilogom sad u vezničkoj funkciji: Sad Anaforičan dojam ostvaruje se i vremenskim prilogom sad u vezničkoj funkciji: Sad on raspiše po sen svojen kraljestvu neka se gljeda kôj će divojke ta’ prsten pristat, ali on raspiše po sen svojen kraljestvu neka se gljeda kôj će divojke ta’ prsten pristat, ali posuda ne najde takve divojki. Sad je ostala leh kraljeva kćer kâ još ni provala prstena. posuda ne najde takve divojki. Sad je ostala leh kraljeva kćer kâ još ni provala prstena. U (nad)rečeničnom ustrojstvu dominiraju reduplikacija, amplifikacija (Pita ljudi, U (nad)rečeničnom ustrojstvu dominiraju reduplikacija, amplifikacija (Pita ljudi, znanci, prijatelji...) i parataksa. Nizanje parataksnih (poglavito sastavnih i suprotnih) znanci, prijatelji...) i parataksa. Nizanje parataksnih (poglavito sastavnih i suprotnih) rečenica u kojima jedna informacija slijedi iza druge bez izričitog uspostavljanja rečenica u kojima jedna informacija slijedi iza druge bez izričitog uspostavljanja njihove dublje povezanosti otkriva svijet bajke u kojem takav postupak nije nužan njihove dublje povezanosti otkriva svijet bajke u kojem takav postupak nije nužan jer vrijedi pravilo post hoc ergo propter hoc. Nailazimo i na rečenične nizove: Kćer jer vrijedi pravilo post hoc ergo propter hoc. Nailazimo i na rečenične nizove: Kćer posluša Sunce, zapre halji, kupi racu, klade ju va vodu i zapre va svojoj kamare, a ona posluša Sunce, zapre halji, kupi racu, klade ju va vodu i zapre va svojoj kamare, a ona projde ća. U rečenicama poput: On sad žalostan ča je ona prošla, već ni otel z niden projde ća. U rečenicama poput: On sad žalostan ča je ona prošla, već ni otel z niden govorit i projde tako žalostan doma čitatelj razumije da je riječ o izricanju uzroka (1) govorit i projde tako žalostan doma čitatelj razumije da je riječ o izricanju uzroka (1) i posljedice (2, 3). (1) Budući da (!) je ona otišla, bio je žalostan; (2) Stoga nije htio i posljedice (2, 3). (1) Budući da (!) je ona otišla, bio je žalostan; (2) Stoga nije htio ni s kim razgovarati; (3) Stoga je otišao kući, no ovaj odnos nije izrečen hipotaksnim ni s kim razgovarati; (3) Stoga je otišao kući, no ovaj odnos nije izrečen hipotaksnim ustrojstvom. Glavna rečenica stavljena je na početak ovog niza, na jako mjesto, a ustrojstvom. Glavna rečenica stavljena je na početak ovog niza, na jako mjesto, a prinčevo osjećanje žalosti dodatno je potencirano izostavljanjem glagolske kopule. prinčevo osjećanje žalosti dodatno je potencirano izostavljanjem glagolske kopule. Kako bi pripovijedanje bilo živo i slušateljstvu zanimljivo te kako bi ga se Kako bi pripovijedanje bilo živo i slušateljstvu zanimljivo te kako bi ga se uključilo u pripovijedanu priču, kazivač radnju čini prezentnom, postiže dinamičnost uključilo u pripovijedanu priču, kazivač radnju čini prezentnom, postiže dinamičnost varirajući glagolska vremena i oblike, inverzijama (da rubac z žepa znamen), varirajući glagolska vremena i oblike, inverzijama (da rubac z žepa znamen), vrednotama govorenog jezika. Bajka se otvara perfektom: Bil je jedan kralj i jako vrednotama govorenog jezika. Bajka se otvara perfektom: Bil je jedan kralj i jako je lipo živel svojun ženun. Perfekt nam ovdje kao najučestalije vrijeme za izricanje je lipo živel svojun ženun. Perfekt nam ovdje kao najučestalije vrijeme za izricanje prošlosti samo nudi informaciju da započinje bajka. Međutim, već u sljedećoj rečenici prošlosti samo nudi informaciju da započinje bajka. Međutim, već u sljedećoj rečenici čitamo: Žena mu zaten jako oboleje i kad je videla da njoj već ni pomoći, da njoj je čitamo: Žena mu zaten jako oboleje i kad je videla da njoj već ni pomoći, da njoj je nabrzo umret, zazovne svoga muža k sebe pa mu reče (...). Iznenadnost i neočekivanost nabrzo umret, zazovne svoga muža k sebe pa mu reče (...). Iznenadnost i neočekivanost kraljičine bolesti kojom se narušava maloprije uspostavljena idila – jako je lipo živel kraljičine bolesti kojom se narušava maloprije uspostavljena idila – jako je lipo živel – izražena je brzim aoristom oboleje, za kojim slijedi pleonastički glagol zazovnuti. – izražena je brzim aoristom oboleje, za kojim slijedi pleonastički glagol zazovnuti. Zovnuti je svršeni parnjak glagola zvati, i po značenju je paralelan glagolu zazvati. Zovnuti je svršeni parnjak glagola zvati, i po značenju je paralelan glagolu zazvati. Glagol zazovnuti nastaje dodavanjem prefiksa za- sa značenjem svršenosti na već Glagol zazovnuti nastaje dodavanjem prefiksa za- sa značenjem svršenosti na već svršeni glagol. Izborom ovog glagola za izražavanje kraljičine radnje potencira se svršeni glagol. Izborom ovog glagola za izražavanje kraljičine radnje potencira se slika iznemogle kraljice koja posljednjim snagama, kratko, tiho i brzo zove supruga. slika iznemogle kraljice koja posljednjim snagama, kratko, tiho i brzo zove supruga. Slabost koju predočuje glagol u opoziciji je sa snagom kletve koju zatim izriče. Slabost koju predočuje glagol u opoziciji je sa snagom kletve koju zatim izriče.

136 136 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145

Ritam i izražajnost pripovijedanja bajke vezani su za vrednote govorenog jezika Ritam i izražajnost pripovijedanja bajke vezani su za vrednote govorenog jezika uopće, sintaktičke konstrukcije ponavljanja u nadrečeničnim i unutarečeničnim uopće, sintaktičke konstrukcije ponavljanja u nadrečeničnim i unutarečeničnim segmentima, duplikacije, variranje glagolskih oblika, gradaciju, paralelizam, segmentima, duplikacije, variranje glagolskih oblika, gradaciju, paralelizam, distorziju, kontrast itd. Na primjeru Pita ljudi, znanci, prijatelji kade j’ ta’ Lopatov distorziju, kontrast itd. Na primjeru Pita ljudi, znanci, prijatelji kade j’ ta’ Lopatov grad; raspišiva se na se strani da bi morda ki znâ, ale nidan. Pita za Popeškov grad, grad; raspišiva se na se strani da bi morda ki znâ, ale nidan. Pita za Popeškov grad, ni za njega ne zna nidan. Pita za Klješćev grad, još manje uočavamo povezanost svih ni za njega ne zna nidan. Pita za Klješćev grad, još manje uočavamo povezanost svih spomenutih ritmotvornih elemenata. Posebno je naglašena nemogućnost dobivanja spomenutih ritmotvornih elemenata. Posebno je naglašena nemogućnost dobivanja informacije, izražena distorziranim dijelovima rečenica: ale nidan/još manje/ni za informacije, izražena distorziranim dijelovima rečenica: ale nidan/još manje/ni za njega ne zna nidan. Posljednji je primjer dodatno intenziviran aliteracijom suglasnika njega ne zna nidan. Posljednji je primjer dodatno intenziviran aliteracijom suglasnika n. Muzikalnost rečenice usmenog pripovjedača dobiva katkad i metričku notu. n. Muzikalnost rečenice usmenog pripovjedača dobiva katkad i metričku notu. U epizodi traženja nebeskih haljina kao izlaza iz situacije koja prijeti incestom, U epizodi traženja nebeskih haljina kao izlaza iz situacije koja prijeti incestom, kazivač/ica mora triput ponoviti istu strukturu gdje kći postavlja zahtjev, a otac odgovara kazivač/ica mora triput ponoviti istu strukturu gdje kći postavlja zahtjev, a otac odgovara na nj riječima i djelom, tj. donošenjem haljina. Prvi put sva su tri dijela ispripovijedana, na nj riječima i djelom, tj. donošenjem haljina. Prvi put sva su tri dijela ispripovijedana, svaki u svojoj zasebnoj rečenici pa i objašnjenjem motivacije za traženje haljine. Drugi svaki u svojoj zasebnoj rečenici pa i objašnjenjem motivacije za traženje haljine. Drugi put, sva su tri elementa stala u jednu rečenicu. Treći put nailazimo na upravni govor put, sva su tri elementa stala u jednu rečenicu. Treći put nailazimo na upravni govor kćeri i pripovijedanje u 3. l. kazivača popraćeno slobodnim neupravnim govorom6 kćeri i pripovijedanje u 3. l. kazivača popraćeno slobodnim neupravnim govorom6 kojim kazivač prikazuje Popeljuhine misli u jednom od ključnih trenutaka u radnji – kojim kazivač prikazuje Popeljuhine misli u jednom od ključnih trenutaka u radnji – kraju prvog čina kada shvaća da mora bježati: Ča će sad kćer? Ča god reče ocu, ‘se njoj kraju prvog čina kada shvaća da mora bježati: Ča će sad kćer? Ča god reče ocu, ‘se njoj učini i ‘se njoj donese. Vidi da već ni ča zatezat, a nikako se ne bi rad za oca oženila. učini i ‘se njoj donese. Vidi da već ni ča zatezat, a nikako se ne bi rad za oca oženila. Upitna rečenica funkcionira kao komentar kazivača koji iskazivanjem subjektivnog Upitna rečenica funkcionira kao komentar kazivača koji iskazivanjem subjektivnog stava narušava granice žanra, stvara se napetost, neizvjesnost o sljedećem koraku stava narušava granice žanra, stvara se napetost, neizvjesnost o sljedećem koraku kraljevne. Istodobno, ova rečenica predstavlja strategiju uključivanja slušateljstva/ kraljevne. Istodobno, ova rečenica predstavlja strategiju uključivanja slušateljstva/ čitateljstva kojemu se sugerira da se domisli odgovoru te, napokon, ista rečenica čitateljstva kojemu se sugerira da se domisli odgovoru te, napokon, ista rečenica stoji na početku uvida u Popeljuhine misli7 u koje nas kazivač upućuje u ovoj i u stoji na početku uvida u Popeljuhine misli7 u koje nas kazivač upućuje u ovoj i u sljedeće dvije rečenice. Dramatika je postignuta potenciranjem bezizlaznosti situacije sljedeće dvije rečenice. Dramatika je postignuta potenciranjem bezizlaznosti situacije u drugoj rečenici, posebice apsolutnim izrazima ča god i dvostrukim ponavljanjem ‘se u drugoj rečenici, posebice apsolutnim izrazima ča god i dvostrukim ponavljanjem ‘se njoj + glagol. Puni oblik zamjenice njoj u ovakvom se kontekstu može suvremenom njoj + glagol. Puni oblik zamjenice njoj u ovakvom se kontekstu može suvremenom čitateljstvu učiniti stilski obilježenim, čime isječak dobiva još impresivniji iskazni čitateljstvu učiniti stilski obilježenim, čime isječak dobiva još impresivniji iskazni potencijal, no on to u vrijeme i na idiomu zapisivanja teksta nije bio (u cijelom tekstu potencijal, no on to u vrijeme i na idiomu zapisivanja teksta nije bio (u cijelom tekstu nema kratkog oblika zamjenice za dativ jednine). Isto je i za neodređenu zamjenicu nema kratkog oblika zamjenice za dativ jednine). Isto je i za neodređenu zamjenicu vse (u idiomu nije došlo do metateze) koja se većinom pojavljuje bez inicijalnog vse (u idiomu nije došlo do metateze) koja se većinom pojavljuje bez inicijalnog suglasnika. Posljednja rečenica nastavlja Popeljuhine misli u iskazivanju suprotnosti, suglasnika. Posljednja rečenica nastavlja Popeljuhine misli u iskazivanju suprotnosti, sukobu želja i dane situacije: vrijeme istječe, a junakinja ne iznalazi rješenja. Napetost sukobu želja i dane situacije: vrijeme istječe, a junakinja ne iznalazi rješenja. Napetost se dinamikom bajke razrješava pojavom darivatelja u sljedećoj rečenici čime smo se dinamikom bajke razrješava pojavom darivatelja u sljedećoj rečenici čime smo opet vraćeni u sveznajuće pripovjedačko 3. l. jd. opet vraćeni u sveznajuće pripovjedačko 3. l. jd. Prvi čin završava sljedećim paragrafom: Prvi čin završava sljedećim paragrafom:

6 Kasnije se u tekstu koristi kratica SNG. 6 Kasnije se u tekstu koristi kratica SNG. 7 Koristim termin „slobodni neupravni govor“ pod kojim podrazumijevam i „slobodne neupravne misli“, 7 Koristim termin „slobodni neupravni govor“ pod kojim podrazumijevam i „slobodne neupravne misli“, tj. ono što se, primjerice, u engleskom govornom području kao free indirect thought razlikuje od free indirect tj. ono što se, primjerice, u engleskom govornom području kao free indirect thought razlikuje od free indirect speech. speech.

137 137 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145

Kćer posluša Sunce, zapre halji, kupi racu, klade ju va vodu i zapre va svojoj Kćer posluša Sunce, zapre halji, kupi racu, klade ju va vodu i zapre va svojoj kamare, a ona projde ća. To jutro ‘se se j’ već spravilo za pir, ‘se se j’ već obučeno, kamare, a ona projde ća. To jutro ‘se se j’ već spravilo za pir, ‘se se j’ već obučeno, leh još čekaju nevesticu. Projdu do njeje kamari i naslišu, a kako je raca va vode leh još čekaju nevesticu. Projdu do njeje kamari i naslišu, a kako je raca va vode pljuskala, misleli su da se to nevestica pere i obučiva. Borme već bilo kasno, bilo toga pljuskala, misleli su da se to nevestica pere i obučiva. Borme već bilo kasno, bilo toga čekanja dosti, pa su šli sami va kamaru, a kad opaze racu va vode, valje se domisle ča čekanja dosti, pa su šli sami va kamaru, a kad opaze racu va vode, valje se domisle ča je. Počeli ju i iskat, ali ki zna kade j’ već ona bila! je. Počeli ju i iskat, ali ki zna kade j’ već ona bila! Promotrit ćemo stilski obilježenu uporabu glagolskih vremena i oblika na Promotrit ćemo stilski obilježenu uporabu glagolskih vremena i oblika na primjeru citiranog ulomka. Nakon uzimanja haljina, slijedi užurbana priprema i bijeg: primjeru citiranog ulomka. Nakon uzimanja haljina, slijedi užurbana priprema i bijeg: S-P-O uvod slijedi iskaz nekoliko brzih i dinamičnih radnji iskazanih aoristima. S-P-O uvod slijedi iskaz nekoliko brzih i dinamičnih radnji iskazanih aoristima. Obavljene radnje imaju prikriti njezinu odsutnost te je ovaj kontrast između onoga Obavljene radnje imaju prikriti njezinu odsutnost te je ovaj kontrast između onoga što se čini (patka umjesto Popeljuhe) i onoga što jest izražen distorziranim dijelom što se čini (patka umjesto Popeljuhe) i onoga što jest izražen distorziranim dijelom izjave/rečenice – a ona ode ća – pri izgovoru kojeg možemo zamisliti izražajnu pauzu izjave/rečenice – a ona ode ća – pri izgovoru kojeg možemo zamisliti izražajnu pauzu nakon brzog izgovaranja dinamičnih radnji. Kazivač/ica pokazuje osjećaj i za odnos nakon brzog izgovaranja dinamičnih radnji. Kazivač/ica pokazuje osjećaj i za odnos aktivno – pasivno u sljedećoj rečenici gdje je čekanju nevjeste suprostavljen dvostruki aktivno – pasivno u sljedećoj rečenici gdje je čekanju nevjeste suprostavljen dvostruki izraz spremnosti za pir: ‘se se j’ već + glagolski pridjev. Bezlični oblik glagola odaje izraz spremnosti za pir: ‘se se j’ već + glagolski pridjev. Bezlični oblik glagola odaje anonimnost pozicije služničadi u kojoj će se uskoro obreti sama junakinja. Uporaba anonimnost pozicije služničadi u kojoj će se uskoro obreti sama junakinja. Uporaba historijskog prezenta projdu i naslišu čini radnju prezentnom publici koja lako historijskog prezenta projdu i naslišu čini radnju prezentnom publici koja lako imaginira sliku sluga pred vratima koji osluškuju i zdvajaju. Sama radnja izražena je imaginira sliku sluga pred vratima koji osluškuju i zdvajaju. Sama radnja izražena je upečatljivim historijskim prezentom dok su okolnosti radnje prikazane neupečatljivim upečatljivim historijskim prezentom dok su okolnosti radnje prikazane neupečatljivim perfektom. Isti je princip upotrebljen i u sljedećoj rečenici: okolnosti radnje izražene perfektom. Isti je princip upotrebljen i u sljedećoj rečenici: okolnosti radnje izražene perfektom – kašnjenje, umornost od čekanja, odlazak do sobe – podređene su perfektom – kašnjenje, umornost od čekanja, odlazak do sobe – podređene su semantički i funkcionalno glavnoj, dramatikom nabijenoj radnji: opaze, domisle se semantički i funkcionalno glavnoj, dramatikom nabijenoj radnji: opaze, domisle se što je – prezentnost radnje ovdje dostiže najviši stupanj. Uspješno jezikom izgradivši što je – prezentnost radnje ovdje dostiže najviši stupanj. Uspješno jezikom izgradivši još jednu dramatsku situaciju, ne bez unošenja osobnog kazivačeva komentara Borme još jednu dramatsku situaciju, ne bez unošenja osobnog kazivačeva komentara Borme već bilo kasno, naracija opet uklizuje u slobodni neupravni govor, iako ovdje u već bilo kasno, naracija opet uklizuje u slobodni neupravni govor, iako ovdje u rudimentarnom obliku: Počeli ju i iskat, ali ki zna kade j’ već ona bila! Još jednom, rudimentarnom obliku: Počeli ju i iskat, ali ki zna kade j’ već ona bila! Još jednom, za radnju manje važna okolnost izražena je perfektom, krnjim, kojim se zgušnjava za radnju manje važna okolnost izražena je perfektom, krnjim, kojim se zgušnjava izraz, nakon čega se prenosi misao sluga o uzaludnosti traženja Popeljuhe, što kazivač izraz, nakon čega se prenosi misao sluga o uzaludnosti traženja Popeljuhe, što kazivač potvrđuje svojim stavom. Pojačanu afektivnost završetka prvog čina zabilježio je potvrđuje svojim stavom. Pojačanu afektivnost završetka prvog čina zabilježio je zapisivač i znakom uskličnika. Kazivačevu kreativnu sposobnost variranja glagolskih zapisivač i znakom uskličnika. Kazivačevu kreativnu sposobnost variranja glagolskih formi možemo opravdano ocijeniti stvaralačkom/umjetničkom. formi možemo opravdano ocijeniti stvaralačkom/umjetničkom. Uporaba slobodnog neupravnog govora ne očekuje se u bajci koja ne traži više Uporaba slobodnog neupravnog govora ne očekuje se u bajci koja ne traži više od plošno, jednodimenzionalo zadanih likova. Lüthijevu primjedbu o iščitavanju od plošno, jednodimenzionalo zadanih likova. Lüthijevu primjedbu o iščitavanju osjećaja i karakterizacije likova iz njihovih akcija, možemo na temelju kazivačeve osjećaja i karakterizacije likova iz njihovih akcija, možemo na temelju kazivačeve stvaralačke kreacije u Popeljuhi dopuniti i mogućnošću, iako rudimentarne, ipak stvaralačke kreacije u Popeljuhi dopuniti i mogućnošću, iako rudimentarne, ipak naznačene psihologizacije likova. Osim prikazanim SNG-om, plošnost Popeljuhina naznačene psihologizacije likova. Osim prikazanim SNG-om, plošnost Popeljuhina lika „uzdrmana“ je u sljedećem isječku kojim započinje drugi čin: Nakon više vrimena lika „uzdrmana“ je u sljedećem isječku kojim započinje drugi čin: Nakon više vrimena dojde ona kodi petljarica obučena pred kraljev dvor – va drugom kraljestvu – i prosi dojde ona kodi petljarica obučena pred kraljev dvor – va drugom kraljestvu – i prosi

138 138 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145 neka bi ju zeli na konak i ako njin je trebe kakova divica, da će ona služit. I ovdje neka bi ju zeli na konak i ako njin je trebe kakova divica, da će ona služit. I ovdje se nailazi na SNG, ali u ponešto drukčijoj funkciji: Popeljuhin govor kakvim ga se nailazi na SNG, ali u ponešto drukčijoj funkciji: Popeljuhin govor kakvim ga kazivač „prenosi“ ponizna je molba, figurom litote ublažen zahtjev koji se odražava kazivač „prenosi“ ponizna je molba, figurom litote ublažen zahtjev koji se odražava u zanimljivim idiomatskim izrazima: prosi neka bi ju te ako njin je trebe. Kazivač u zanimljivim idiomatskim izrazima: prosi neka bi ju te ako njin je trebe. Kazivač ovdje Popeljuhu, budući da joj je trebe, čini u govoru poniznijom nego što je bila kad ovdje Popeljuhu, budući da joj je trebe, čini u govoru poniznijom nego što je bila kad je drsko zahtijevala haljine: Još mi morate donest zvezdene halji – reče kćer ocu – pa je drsko zahtijevala haljine: Još mi morate donest zvezdene halji – reče kćer ocu – pa ćemo se onput oženit. ćemo se onput oženit. U tekstu je do sada od strategija uključivanja publike u pripovijedanje identificirano U tekstu je do sada od strategija uključivanja publike u pripovijedanje identificirano i objašnjeno stilsko variranje glagolskih vremena i oblika. Potrebno je spomenuti i i objašnjeno stilsko variranje glagolskih vremena i oblika. Potrebno je spomenuti i promjenu glagolskih lica, 3. l. jd. u 2. l. jd, primjerice u pučkom izrazu: A ona ne budi promjenu glagolskih lica, 3. l. jd. u 2. l. jd, primjerice u pučkom izrazu: A ona ne budi lena, ponudi mu z zakuta ognja; a ona lipa da ćeš lipju!. Ovdje možemo uključiti lena, ponudi mu z zakuta ognja; a ona lipa da ćeš lipju!. Ovdje možemo uključiti i kazivačeve komentare: Sad ni druga, leh oženit kćer; Borme gredu i njoj provat; i kazivačeve komentare: Sad ni druga, leh oženit kćer; Borme gredu i njoj provat; Borme ju puste. Borme ju puste. Argumentirajući umjetnički status bajke, Bošković-Stulli (1993:260-261) Argumentirajući umjetnički status bajke, Bošković-Stulli (1993:260-261) pokazuje kako jezično variranje u prikazu epizode koja se s manjim promjenama pokazuje kako jezično variranje u prikazu epizode koja se s manjim promjenama triput ponavlja ima potencijal stilske vrijednosti i predstavlja „ritual bajke kojim ona triput ponavlja ima potencijal stilske vrijednosti i predstavlja „ritual bajke kojim ona vezuje slušaoca“. U varijacijama epizode razgovora Popeljuhe i kraljevića uočava se vezuje slušaoca“. U varijacijama epizode razgovora Popeljuhe i kraljevića uočava se da ponavljanja nisu jednaka, dapače, razlike među trima epizodama znatnije su nego da ponavljanja nisu jednaka, dapače, razlike među trima epizodama znatnije su nego u primjeru koji donosi Bošković-Stulli. Individualni izričaj kazivača/ice Popeljuhe u primjeru koji donosi Bošković-Stulli. Individualni izričaj kazivača/ice Popeljuhe Zavaljuhe otkriva: Zavaljuhe otkriva: - želju za brzim prelaženjem preko „očitih“ ponavljanja: prvi se put - želju za brzim prelaženjem preko „očitih“ ponavljanja: prvi se put priređuje bal i velo veselje, drugi put bal i veselje, a treći put samo bal; priređuje bal i velo veselje, drugi put bal i veselje, a treći put samo bal; dolazi do sažimanja poznatih i očekivanih elemenata, antigradacije, nasu- dolazi do sažimanja poznatih i očekivanih elemenata, antigradacije, nasu- prot kojoj stoji gradacija i obogaćivanje elemenata koje kazivač doživljava prot kojoj stoji gradacija i obogaćivanje elemenata koje kazivač doživljava važnijima; važnijima; - isticanje ponavljanja višestrukim ponavljanjem priloga opet; - isticanje ponavljanja višestrukim ponavljanjem priloga opet; - pažnja se usredotočuje na gradaciju; prinčevo obraćanje Popeljuhi kreće - pažnja se usredotočuje na gradaciju; prinčevo obraćanje Popeljuhi kreće se od upitne do usklične rečenice, afektivnost i njegova iritiranost se od upitne do usklične rečenice, afektivnost i njegova iritiranost Popeljuhinim činom raste, naglašava se nejednakost njihovih društvenih Popeljuhinim činom raste, naglašava se nejednakost njihovih društvenih položaja (ti mane) te je unesen implicitan komentar kazivača (hinjeno položaja (ti mane) te je unesen implicitan komentar kazivača (hinjeno čuđenje) na Popeljuhinu „nepoučljivost“ (tuliko put!): čuđenje) na Popeljuhinu „nepoučljivost“ (tuliko put!):

1. Ča češ ti mane davat ognja, Popeljuho Zavaljuho, tako blatna i nesnažna? 1. Ča češ ti mane davat ognja, Popeljuho Zavaljuho, tako blatna i nesnažna? 2. Ti Popeljuho Zavaljuho, kako mi moreš ti tako zamazana ponudit ognja? 2. Ti Popeljuho Zavaljuho, kako mi moreš ti tako zamazana ponudit ognja? 3. Ej, Popeljuho Zavaljuho – reče on – san ti već tuliko put rekal da mi nimaš ti 3. Ej, Popeljuho Zavaljuho – reče on – san ti već tuliko put rekal da mi nimaš ti ognja davat! ognja davat! - Unošenje sižejne novine u zadanu kompoziciju: Ona se pak podmučeć - Unošenje sižejne novine u zadanu kompoziciju: Ona se pak podmučeć obuče; Niš ne govori, leh projde k njoj; Pustite me – reče mu ona – da obuče; Niš ne govori, leh projde k njoj; Pustite me – reče mu ona – da rubac z žepa znamen; rubac z žepa znamen;

139 139 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145

- Ostalo stilsko variranje na zadanu kompoziciju, primjer upravnog i neu- - Ostalo stilsko variranje na zadanu kompoziciju, primjer upravnog i neu- pravnog govora: pita ju on da otkud je, a ona mu reče da je z Lopatova pravnog govora: pita ju on da otkud je, a ona mu reče da je z Lopatova grada; Ja san van, kad ćete da znate, s Popeškova grada; pita ju opet otkud grada; Ja san van, kad ćete da znate, s Popeškova grada; pita ju opet otkud je, a ona mu reče da je s Klješćeva grada. je, a ona mu reče da je s Klješćeva grada. 4. Imena i jezična igra 4. Imena i jezična igra Epizoda Popeljuhina razgovora s kraljevićem nije značajna samo zbog spretnog i Epizoda Popeljuhina razgovora s kraljevićem nije značajna samo zbog spretnog i kreativnog kazivačeva nijansiranja kompozicijskih elemenata. Upravo u njoj događa kreativnog kazivačeva nijansiranja kompozicijskih elemenata. Upravo u njoj događa se kraljevićevo antonomazijsko imenovanje Popeljuhe, u toku kojeg se on Popeljuhi, se kraljevićevo antonomazijsko imenovanje Popeljuhe, u toku kojeg se on Popeljuhi, blatnoj i nesnažnoj obraća s visoka. Nedugo potom, slijedi bal na kojemu se uloge blatnoj i nesnažnoj obraća s visoka. Nedugo potom, slijedi bal na kojemu se uloge obrću: Popeljuha, sada bez maske, zadaje kraljeviću zagonetku. Motiviranost naziva obrću: Popeljuha, sada bez maske, zadaje kraljeviću zagonetku. Motiviranost naziva imaginarnih gradova iz kojih potječe je evidentna, no zanimljiva kao jezična igra, imaginarnih gradova iz kojih potječe je evidentna, no zanimljiva kao jezična igra, semantostilem. Logikom pučke etimologije, lopata postaje Lopatov grad, kliješća semantostilem. Logikom pučke etimologije, lopata postaje Lopatov grad, kliješća Klješćev, a popešak Popeškov grad. Ime aktanata u bajci nije od prvenstvene važnosti, Klješćev, a popešak Popeškov grad. Ime aktanata u bajci nije od prvenstvene važnosti, no kako se vezuje za njegovu funkciju, zanimljivo je promotriti imenske odnose. Tako no kako se vezuje za njegovu funkciju, zanimljivo je promotriti imenske odnose. Tako se junakinja u prvom činu još ne zove Popeljuhom: „ime“ joj nadijeva budući suprug. se junakinja u prvom činu još ne zove Popeljuhom: „ime“ joj nadijeva budući suprug. Prvi spomenuti aktant je kralj, a junakinja se u priču uvodi kao njegova kći (Zlatar Prvi spomenuti aktant je kralj, a junakinja se u priču uvodi kao njegova kći (Zlatar 2007:99). Dakle imamo trokut: kralj – žena – kći u kojem je muška figura određena 2007:99). Dakle imamo trokut: kralj – žena – kći u kojem je muška figura određena društvenom, a ženske biološko-familijarnom funkcijom. Kralj se naziva „kraljem“ i društvenom, a ženske biološko-familijarnom funkcijom. Kralj se naziva „kraljem“ i „ocem“. U trenutku kada je kći prvi put suočena s očevim incestuoznim namjerama, „ocem“. U trenutku kada je kći prvi put suočena s očevim incestuoznim namjerama, moć kralja i neprirodnost oca potencirani su spajanjem njegovih naziva u sintagmu: moć kralja i neprirodnost oca potencirani su spajanjem njegovih naziva u sintagmu: reče svomu ocu da te se oženit onput kad njoj donese sunčene halji. Kralj otac reče reče svomu ocu da te se oženit onput kad njoj donese sunčene halji. Kralj otac reče da će. Emocionalno nijansiranje vidljivo je i kod naziva za kraljevića. Uveden je kao da će. Emocionalno nijansiranje vidljivo je i kod naziva za kraljevića. Uveden je kao „kraljev sin“, no u trenutku bolesti u kojem se uspostavlja odnos njega i mat koja se „kraljev sin“, no u trenutku bolesti u kojem se uspostavlja odnos njega i mat koja se za njega brine, na kraljevića se referira kao na „sina“ pa i u odnosu na Popeljuhu: Mat za njega brine, na kraljevića se referira kao na „sina“ pa i u odnosu na Popeljuhu: Mat projde va kuhinju, pa reče Popeljuhe da ju sin zove (...); (Popeljuha) Dojde gore k projde va kuhinju, pa reče Popeljuhe da ju sin zove (...); (Popeljuha) Dojde gore k sinu...“. sinu...“. 5. Pučki i formulni izrazi 5. Pučki i formulni izrazi Izrazi po ‘sen široken svitu, ne budi lina, Kad tamo... pučki su izrazi tipični za Izrazi po ‘sen široken svitu, ne budi lina, Kad tamo... pučki su izrazi tipični za narodne govore. Kao takvi oni daju poseban lokalni pečat ovoj bajci. Takav je i narodne govore. Kao takvi oni daju poseban lokalni pečat ovoj bajci. Takav je i metaforični Ni tičjega mleka ni njin falilo! te završni formulni izraz da bi se ono vrime metaforični Ni tičjega mleka ni njin falilo! te završni formulni izraz da bi se ono vrime povrnulo koji fonostilematskim ponavljanjem suglasničke skupine vr u prvom slogu povrnulo koji fonostilematskim ponavljanjem suglasničke skupine vr u prvom slogu prve i u drugom slogu druge riječi stvara dojam zatvaranja kruga (po-vraćanjem prve i u drugom slogu druge riječi stvara dojam zatvaranja kruga (po-vraćanjem suglasničke skupine u drugoj riječi). Ponavljanje se događa na planu značenja i izraza suglasničke skupine u drugoj riječi). Ponavljanje se događa na planu značenja i izraza pa time priziva obnavljanje idiličnih dana iz bajke. Ovakvi izrazi otkrivaju i mentalitet pa time priziva obnavljanje idiličnih dana iz bajke. Ovakvi izrazi otkrivaju i mentalitet jezične skupine koja se njima koristi. Kada Popeljuha dobiva privolu odlaska na bal, jezične skupine koja se njima koristi. Kada Popeljuha dobiva privolu odlaska na bal, kazivačica dodaje i vlastitu opomenu: Gospodari reku neka gre, kad se lipo nazad kazivačica dodaje i vlastitu opomenu: Gospodari reku neka gre, kad se lipo nazad povrne i mirno se tamo ponaša kodi da je ne bi bilo, iz koje se iščitava poželjnost povrne i mirno se tamo ponaša kodi da je ne bi bilo, iz koje se iščitava poželjnost

140 140 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145 mirnog i tihog, dapače nevidljivog ponašanja ženske osobe, k tome i služavke. No, mirnog i tihog, dapače nevidljivog ponašanja ženske osobe, k tome i služavke. No, naša Popeljuha nije opomenu poslušala, čime narušava očekivanja vezana za ovaj tip naša Popeljuha nije opomenu poslušala, čime narušava očekivanja vezana za ovaj tip bajke. K tome, ona je ta koja kraljeviću postavlja test i koja mu pomaže tek nakon što bajke. K tome, ona je ta koja kraljeviću postavlja test i koja mu pomaže tek nakon što on oboli borme nasmrt. on oboli borme nasmrt. 6. Zaključak 6. Zaključak Pri zauzimanju stilističkog pristupa u interpretaciji narodne bajke Popeljuha Pri zauzimanju stilističkog pristupa u interpretaciji narodne bajke Popeljuha Zavaljuha smatrala sam relevantnim, uz razmatranja specifičnosti žanra same Zavaljuha smatrala sam relevantnim, uz razmatranja specifičnosti žanra same narodne bajke i tematsko-motivskog sklopa koji pripada tipu ATU 510B, u obzir uzeti narodne bajke i tematsko-motivskog sklopa koji pripada tipu ATU 510B, u obzir uzeti dijakronijsko-vernakularni odmak s kojim suvremeno čitateljstvo pristupa ovom dijakronijsko-vernakularni odmak s kojim suvremeno čitateljstvo pristupa ovom tekstu. Analizom mikrostruktura detektirani su elementi stvaralačke kreativnosti tekstu. Analizom mikrostruktura detektirani su elementi stvaralačke kreativnosti kazivača/ice u zapisanom tekstu, koji donekle narušavaju granice žanra. Primjerice, kazivača/ice u zapisanom tekstu, koji donekle narušavaju granice žanra. Primjerice, pojava slobodnog neupravnog govora doprinosi psihologizaciji lika Popeljuhe, makar pojava slobodnog neupravnog govora doprinosi psihologizaciji lika Popeljuhe, makar u rudimentarnom obliku. Kazivač/ica je dodavanjem osobnih komentara, usklika i u rudimentarnom obliku. Kazivač/ica je dodavanjem osobnih komentara, usklika i sličnih postupaka, doprinio/doprinjela ne samo obogaćivanju (lokalni, etnografski sličnih postupaka, doprinio/doprinjela ne samo obogaćivanju (lokalni, etnografski pečat) i umjetničkom zaokruživanju bajke, već i psihološkom nijansiranju glavnog pečat) i umjetničkom zaokruživanju bajke, već i psihološkom nijansiranju glavnog lika. Već se na toj razini lik Popeljuhe izdvaja od ostalih likova bajke. Promatran lika. Već se na toj razini lik Popeljuhe izdvaja od ostalih likova bajke. Promatran s rodnog aspekta, odnos likova je zanimljiv i jer odstupa od tradicionale podjele s rodnog aspekta, odnos likova je zanimljiv i jer odstupa od tradicionale podjele uloga kraljevni kao pasivnih, a kraljevića kao aktivnih. Iako Popeljuhi ime daje uloga kraljevni kao pasivnih, a kraljevića kao aktivnih. Iako Popeljuhi ime daje budući suprug, očekivanja koja to ime/maska konotira su iznevjerena. Popeljuha je budući suprug, očekivanja koja to ime/maska konotira su iznevjerena. Popeljuha je aktivan lik, ona kraljeviću priprema zagonetke, kao i poduku, odgađajući otkrivanje aktivan lik, ona kraljeviću priprema zagonetke, kao i poduku, odgađajući otkrivanje svoga identiteta. Lik Popeljuhe se izdvaja te iznevjeruje očekivanja postavljena svoga identiteta. Lik Popeljuhe se izdvaja te iznevjeruje očekivanja postavljena tradicionalnim društvenim normama i, kako otkriva stilistička analiza, žanrom, što tradicionalnim društvenim normama i, kako otkriva stilistička analiza, žanrom, što bajku čini podatnom za feministički informirane analize (primjer M. Zlatar). Može se bajku čini podatnom za feministički informirane analize (primjer M. Zlatar). Može se stoga reći da je stilistički kreativno narušavanje žanra bajke u vezi s konstrukcijom stoga reći da je stilistički kreativno narušavanje žanra bajke u vezi s konstrukcijom rudimentarnog ženskog subjekta te da je čitateljstvo/slušateljstvo vođeno prikloniti se rudimentarnog ženskog subjekta te da je čitateljstvo/slušateljstvo vođeno prikloniti se takvom liku. takvom liku. PRILOG PRILOG Popeljuha Zavaljuha Popeljuha Zavaljuha Bil je jedan kralj i jako je lipo živel svojun ženun. Žena mu zaten jako oboleje i Bil je jedan kralj i jako je lipo živel svojun ženun. Žena mu zaten jako oboleje i kad je videla da njoj već ni pomoći, da njoj je nabrzo umret, zazovne svoga muža k kad je videla da njoj već ni pomoći, da njoj je nabrzo umret, zazovne svoga muža k sebe pa mu reče: sebe pa mu reče: - – Mužu moj dragi, ja ću ti umret, to san sigurna, a ti si još mlad i oženit - – Mužu moj dragi, ja ću ti umret, to san sigurna, a ti si još mlad i oženit ćeš se. Ovo ti j’ moj prsten, a davajuć ti ga govorin: prokljet bil ako drugu ćeš se. Ovo ti j’ moj prsten, a davajuć ti ga govorin: prokljet bil ako drugu zameš leh onu kôj bude ov prsten pristal. zameš leh onu kôj bude ov prsten pristal. I kraljica umre. Kad je kralj odžaloval, dâ ki sebe dozvat se divojki z grada, da vidi I kraljica umre. Kad je kralj odžaloval, dâ ki sebe dozvat se divojki z grada, da vidi kôj će prsten dobro stat; ale prsten, ne stoji nidnoj dobro. kôj će prsten dobro stat; ale prsten, ne stoji nidnoj dobro. Sad on raspiše po sen svojen kraljestvu neka se gljeda kôj će divojke ta’ prsten Sad on raspiše po sen svojen kraljestvu neka se gljeda kôj će divojke ta’ prsten pristat, ali posuda ne najde takve divojki. pristat, ali posuda ne najde takve divojki.

141 141 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145

Sad je ostala leh kraljeva kćer kâ još ni provala prstena. Borme gredu i njoj provat. Sad je ostala leh kraljeva kćer kâ još ni provala prstena. Borme gredu i njoj provat. Kad tamo, njoj najbolje pristane. Sad ni druga, leh oženit kćer. Kćer se je na saki način Kad tamo, njoj najbolje pristane. Sad ni druga, leh oženit kćer. Kćer se je na saki način otela te ženidbi oslobodit, ale kad je videla da si načini ne pomažu, reče svomu ocu otela te ženidbi oslobodit, ale kad je videla da si načini ne pomažu, reče svomu ocu da te se oženit onput kad njoj donese sunčene halji. Kralj otac reče da će. Projde iskat da te se oženit onput kad njoj donese sunčene halji. Kralj otac reče da će. Projde iskat sunčene halji i donese njoj je. sunčene halji i donese njoj je. Sad mu kćer reče neka njoj kupi mjesečeve halji. Sad mu kćer reče neka njoj kupi mjesečeve halji. Opet projde kralj iskat i donese njoj mesečeve halji. Opet projde kralj iskat i donese njoj mesečeve halji. - Još mi morate donest zvezdene halji – reče kćer ocu – pa ćemo se onput - Još mi morate donest zvezdene halji – reče kćer ocu – pa ćemo se onput oženit. oženit. Kralj projde pa donese i zvezdene halji. Ča će sad kćer? Ča god reče ocu, ‘se njoj Kralj projde pa donese i zvezdene halji. Ča će sad kćer? Ča god reče ocu, ‘se njoj učini i ‘se njoj donese. Vidi da već ni ča zatezat, a nikako se ne bi rad za oca oženila. učini i ‘se njoj donese. Vidi da već ni ča zatezat, a nikako se ne bi rad za oca oženila. Sad dojde k njoj sunce pa ju naputi neka ‘se one halji i sunčene i mesečne i zvezdene Sad dojde k njoj sunce pa ju naputi neka ‘se one halji i sunčene i mesečne i zvezdene spravi va jednu škatulicu, zaten neka kupi jednu racu pa ju neka klade va vodu i va spravi va jednu škatulicu, zaten neka kupi jednu racu pa ju neka klade va vodu i va svojoj kamare zapre, a ona nake pobigne ono jutro kad bi se morala oženit. svojoj kamare zapre, a ona nake pobigne ono jutro kad bi se morala oženit. Kćer posluša Sunce, zapre halji, kupi racu, klade ju va vodu i zapre va svojoj Kćer posluša Sunce, zapre halji, kupi racu, klade ju va vodu i zapre va svojoj kamare, a ona projde ća. To jutro ‘se se j’ već spravilo za pir, ‘se se j’ već obučeno, kamare, a ona projde ća. To jutro ‘se se j’ već spravilo za pir, ‘se se j’ već obučeno, leh još čekaju nevesticu. Projdu do njeje kamari i naslišu, a kako je raca va vode leh još čekaju nevesticu. Projdu do njeje kamari i naslišu, a kako je raca va vode pljuskala, misleli su da se to nevestica pere i obučiva. Borme već bilo kasno, bilo toga pljuskala, misleli su da se to nevestica pere i obučiva. Borme već bilo kasno, bilo toga čekanja dosti, pa su šli sami va kamaru, a kad opaze racu va vode, valje se domisle ča čekanja dosti, pa su šli sami va kamaru, a kad opaze racu va vode, valje se domisle ča je. Počeli ju i iskat, ali ki zna kade j’ već ona bila! je. Počeli ju i iskat, ali ki zna kade j’ već ona bila! Nakon više vrimena dojde ona kodi petljarica obučena pred kraljev dvor – va Nakon više vrimena dojde ona kodi petljarica obučena pred kraljev dvor – va drugom kraljestvu – i prosi neka bi ju zeli na konak i ako njin je trebe kakova divica, drugom kraljestvu – i prosi neka bi ju zeli na konak i ako njin je trebe kakova divica, da će ona služit. I zamu ju va dvor više z milosrja leh za službu i daju njoj mesta za da će ona služit. I zamu ju va dvor više z milosrja leh za službu i daju njoj mesta za kuton med popelon. kuton med popelon. Kraljev sin dojde jedanput na ognjišće da zapali cigar. A ona ne budi lena, ponudi Kraljev sin dojde jedanput na ognjišće da zapali cigar. A ona ne budi lena, ponudi mu z zakuta ognja. On pak zame lopatu pa ju udri po ruke i reče: mu z zakuta ognja. On pak zame lopatu pa ju udri po ruke i reče: - Ča češ ti mane davat ognja, Popeljuho Zavaljuho, tako blatna i nesnažna? - Ča češ ti mane davat ognja, Popeljuho Zavaljuho, tako blatna i nesnažna? I projde, kad je cigar zapalil, ća. I projde, kad je cigar zapalil, ća. Navečer dâ kraljev sin bal i velo veselje. Za to čuje i Popeljuha pa zaprosi gospodari Navečer dâ kraljev sin bal i velo veselje. Za to čuje i Popeljuha pa zaprosi gospodari da bi malo i nju pustili na bal, da vidi, kako će to biti. Borme ju puste. Ona se pak da bi malo i nju pustili na bal, da vidi, kako će to biti. Borme ju puste. Ona se pak podmučeć obuče va sunčene halji, kê je bila va škatulice sobun zela, i projde na bal. podmučeć obuče va sunčene halji, kê je bila va škatulice sobun zela, i projde na bal. Kad ju je kraljev sin opazil, vas se zažari i porumeni i zaželi ju valje za ženu. Niš ne Kad ju je kraljev sin opazil, vas se zažari i porumeni i zaželi ju valje za ženu. Niš ne govori, leh projde k njoj pa ju prosi neka gre s njin tancat. Ona projde s njin tancat. govori, leh projde k njoj pa ju prosi neka gre s njin tancat. Ona projde s njin tancat. Kad se tanac fini, pita ju on da otkud je, a ona mu reče da je z Lopatova grada. I ča Kad se tanac fini, pita ju on da otkud je, a ona mu reče da je z Lopatova grada. I ča bi z okon maknul, nje već nestade. Kraljev sin gljeda, obrnja se, ale nje ni nigder. On bi z okon maknul, nje već nestade. Kraljev sin gljeda, obrnja se, ale nje ni nigder. On sad žalostan ča je ona prošla, već ni otel z niden govorit i projde tako žalostan doma. sad žalostan ča je ona prošla, već ni otel z niden govorit i projde tako žalostan doma. Jutradan dojde zamišljen opet na ognjišće da zapali cigar, a Popeljuha mu ponudi Jutradan dojde zamišljen opet na ognjišće da zapali cigar, a Popeljuha mu ponudi opet ognja. opet ognja.

142 142 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145

- Ti Popeljuho Zavaljuho, kako mi moreš ti tako zamazana ponudit ognja? – - Ti Popeljuho Zavaljuho, kako mi moreš ti tako zamazana ponudit ognja? – reče on – zame popečak pa ju udre š njin po prsteh i projde ća. reče on – zame popečak pa ju udre š njin po prsteh i projde ća. Navečer je opet bil bal i veselje. Opet prosi Popeljuha neka ju puste na bal, da vidi Navečer je opet bil bal i veselje. Opet prosi Popeljuha neka ju puste na bal, da vidi kako će to bit. Gospodari reku neka gre, kad se lipo nazad povrne i mirno se tamo kako će to bit. Gospodari reku neka gre, kad se lipo nazad povrne i mirno se tamo ponaša kodi da je ne bi bilo. Sad ona obuče mesečeve halji i dojde na salu i ‘se se od ponaša kodi da je ne bi bilo. Sad ona obuče mesečeve halji i dojde na salu i ‘se se od nje zasvetli, a ona lipa da ćeš lipju! Opet ju kraljev sin zaprosi neka gre s njim tancat. nje zasvetli, a ona lipa da ćeš lipju! Opet ju kraljev sin zaprosi neka gre s njim tancat. Tanac se fini, a on ju pita da otkud je. Tanac se fini, a on ju pita da otkud je. - Ja san van, kad ćete da znate, s Popeškova grada. - Ja san van, kad ćete da znate, s Popeškova grada. On se nekamo obrne, a ona pobigne doma, suče se s halj i obuče svoje siromašne. On se nekamo obrne, a ona pobigne doma, suče se s halj i obuče svoje siromašne. Kraljev sin opet jako žalostan ča mu je divojka pobigla i ni otel z niden govorit, leh Kraljev sin opet jako žalostan ča mu je divojka pobigla i ni otel z niden govorit, leh valje projde spat. valje projde spat. Jutrodan opet dojde onako žalostan zapalit cigar. Popeljuha mu opet ponudi ognja. Jutrodan opet dojde onako žalostan zapalit cigar. Popeljuha mu opet ponudi ognja. - Ej, Popeljuho Zavaljuho – reče on – san ti već tuliko put rekal da mi nimaš - Ej, Popeljuho Zavaljuho – reče on – san ti već tuliko put rekal da mi nimaš ti ognja davat! – Zame klješća pa ju š njimi udre po prsteh. ti ognja davat! – Zame klješća pa ju š njimi udre po prsteh. Opet je navečer bal. Popeljuha opet prosi da bi ju pustili da vidi kako će bit. Oni ju Opet je navečer bal. Popeljuha opet prosi da bi ju pustili da vidi kako će bit. Oni ju puste, a ona se obuče sad va zvezdene halji i dojde tako na salu. Kad ju je kraljev puste, a ona se obuče sad va zvezdene halji i dojde tako na salu. Kad ju je kraljev sin opazil, dojde valje k sebe i razveseli se da ju opet more videt i odluči da ju večeras sin opazil, dojde valje k sebe i razveseli se da ju opet more videt i odluči da ju večeras neće z ruk pustit, da mu kakogod opet ne pobigne. Tanca z njun i pita ju opet otkud neće z ruk pustit, da mu kakogod opet ne pobigne. Tanca z njun i pita ju opet otkud je, a ona mu reče da je s Klješćeva grada. On ju ‘se čuva i drži da mu ne bi pobigla. je, a ona mu reče da je s Klješćeva grada. On ju ‘se čuva i drži da mu ne bi pobigla. - Pustite me – reče mu ona – da rubac z žepa znamen. - Pustite me – reče mu ona – da rubac z žepa znamen. - Ale morate zet od mane ov’ prsten, pa ću vas onput pustit – reče njoj on. - Ale morate zet od mane ov’ prsten, pa ću vas onput pustit – reče njoj on. Ona zame prsten, on ju malo pusti i nekamo leh oči obrne i nje već nestane bržje Ona zame prsten, on ju malo pusti i nekamo leh oči obrne i nje već nestane bržje leh bi z okon maknul. Kraljev sin opet žalostan, tužan, z niden neće da govori, neće da leh bi z okon maknul. Kraljev sin opet žalostan, tužan, z niden neće da govori, neće da jî i najzada oboli. Pita ljudi, znanci, prijatelji kade j’ ta’ Lopatov grad; raspišiva se na jî i najzada oboli. Pita ljudi, znanci, prijatelji kade j’ ta’ Lopatov grad; raspišiva se na se strani da bi morda ki znâ, ale nidan. Pita za Popeškov grad, ni za njega ne zna nidan. se strani da bi morda ki znâ, ale nidan. Pita za Popeškov grad, ni za njega ne zna nidan. Pita za Klješćev grad, još manje. Sad je on počel zdvajat, još jače oboli. Oboli borme Pita za Klješćev grad, još manje. Sad je on počel zdvajat, još jače oboli. Oboli borme nasmrt. Popeljuha je za ‘se to znala, pa kad je sinu mat kuhala juhu, zlomi ona prsten nasmrt. Popeljuha je za ‘se to znala, pa kad je sinu mat kuhala juhu, zlomi ona prsten nadvoje i klade ga polovicu va zdelicu va koj mu mat juhu ponese. Na dnu zdelice nadvoje i klade ga polovicu va zdelicu va koj mu mat juhu ponese. Na dnu zdelice najde on toga pol prstena. Sad se on razveseli i pita mater ki je juhu kuhal. Ona mu najde on toga pol prstena. Sad se on razveseli i pita mater ki je juhu kuhal. Ona mu reče da ju j’ sama kuhala. reče da ju j’ sama kuhala. - A ki van je pomagal? - A ki van je pomagal? - Nidan! - Nidan! - Ki j’ bil blizu? - Ki j’ bil blizu? - Nidan. - Nidan. - Ma neki je moral bit blizu, recite mi, sakako mi morate povedat, aš od toga - Ma neki je moral bit blizu, recite mi, sakako mi morate povedat, aš od toga zavisi moje zdravje ale smrt. zavisi moje zdravje ale smrt. - Ma nidnoga ni bilo blizu – reče mu mat – leh ča Popeljuha za kuton. - Ma nidnoga ni bilo blizu – reče mu mat – leh ča Popeljuha za kuton. - Ako ni nidnoga bilo blizu leh ona, to zovite nju neka simo dojde. - Ako ni nidnoga bilo blizu leh ona, to zovite nju neka simo dojde.

143 143 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145

Mat projde va kuhinju, pa reče Popeljuhe da ju sin zove. Sad se ona obuče va Mat projde va kuhinju, pa reče Popeljuhe da ju sin zove. Sad se ona obuče va sunčene halji i zasvetli kodi sunce – takove divojki ni po ‘sen široken svitu bilo. Dojde sunčene halji i zasvetli kodi sunce – takove divojki ni po ‘sen široken svitu bilo. Dojde gore k sinu, a njemu valje on čas bilo bolje. On ju pita kako je to došla za Popeljuhu gore k sinu, a njemu valje on čas bilo bolje. On ju pita kako je to došla za Popeljuhu simo, kako se j’ to pretvarat mogla i tako naprvo. simo, kako se j’ to pretvarat mogla i tako naprvo. Ona mu sad ‘se poveje kako se j’ š njun i z ocen njejen dogodilo, kako j’ od oca Ona mu sad ‘se poveje kako se j’ š njun i z ocen njejen dogodilo, kako j’ od oca pobigla – na bal došla, kako ju j’ on z lopaton udril, a zato ona rekla, kad ju j’ na bal pital pobigla – na bal došla, kako ju j’ on z lopaton udril, a zato ona rekla, kad ju j’ na bal pital otkud je, da j’ z Lopatova grada i ‘se drugo. Kad mu je ‘se to natanko povedala, prosi otkud je, da j’ z Lopatova grada i ‘se drugo. Kad mu je ‘se to natanko povedala, prosi ju on za oprošćenje. Ona mu ‘se oprosti, a on ozdravi i ožene se. Pa kakov je to bil pir ju on za oprošćenje. Ona mu ‘se oprosti, a on ozdravi i ožene se. Pa kakov je to bil pir tamo! Ni tičjega mleka ni njin falilo, zato i sad ljudi žele da bi se ono vrime povrnulo. tamo! Ni tičjega mleka ni njin falilo, zato i sad ljudi žele da bi se ono vrime povrnulo. Literatura Literatura Anić, V. (1991) Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb, Novi liber. Anić, V. (1991) Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb, Novi liber. Biti, V. (1991) Bajka i predaja: povijest i pripovijedanje, Zagreb, Liber. Biti, V. (1991) Bajka i predaja: povijest i pripovijedanje, Zagreb, Liber. Bošković-Stulli, M. (2006) Priče i pričanje, Zagreb, Matica hrvatska. Bošković-Stulli, M. (2006) Priče i pričanje, Zagreb, Matica hrvatska. Bošković-Stilli, M. (1968) Narodna bajka kao umjetnost riječi, Umjetnost riječi 3: Bošković-Stilli, M. (1968) Narodna bajka kao umjetnost riječi, Umjetnost riječi 3: 257-265. 257-265. Bošković-Stilli, M. (1982) Bajka, Umjetnost riječi xxVI (1-2): 113-122. Bošković-Stilli, M. (1982) Bajka, Umjetnost riječi xxVI (1-2): 113-122. Božanić, J. (2011) Prolegomena za vernakularnu stilistiku, Croatian Studies Review, Božanić, J. (2011) Prolegomena za vernakularnu stilistiku, Croatian Studies Review, 7(1-2): 231-282. 7(1-2): 231-282. Goldberg, C. (1997) The Donkey Skin Folktale Cycle (AT 510B), The Journal of Goldberg, C. (1997) The Donkey Skin Folktale Cycle (AT 510B), The Journal of American Folklore 110(435): 28-46. http://www.jstor.org/stable/541584. American Folklore 110(435): 28-46. http://www.jstor.org/stable/541584. Jones, S. S. (1993) The Innocent Persecuted Heroine Genre: An Analysis of Its Structure Jones, S. S. (1993) The Innocent Persecuted Heroine Genre: An Analysis of Its Structure and Themes, Western Folklore 52 (1): 13-41. http://www.jstor.org/stable/1499491. and Themes, Western Folklore 52 (1): 13-41. http://www.jstor.org/stable/1499491. Marks, Lj. (1993) Stilografija usmene proze suvremenih zapisa, Croatica xxIII/ Marks, Lj. (1993) Stilografija usmene proze suvremenih zapisa, Croatica xxIII/ xxIV (37/38/39): 203-215. xxIV (37/38/39): 203-215. Nikolić, D. (2010) Struktura i funkcija kletvi u usmenoj pisanoj epici. Narodna Nikolić, D. (2010) Struktura i funkcija kletvi u usmenoj pisanoj epici. Narodna umjetnost 47 (2): 147-162. umjetnost 47 (2): 147-162. Petrović, S. (1972) Priroda kritike, Zagreb, Liber. Petrović, S. (1972) Priroda kritike, Zagreb, Liber. Škarić, I. (1981) Poetsko i afektivno u govoru, Umjetnost riječi xxV (2): 147-152. Škarić, I. (1981) Poetsko i afektivno u govoru, Umjetnost riječi xxV (2): 147-152. Zlatar, M. (2007) Novo čitanje bajke: arhetipsko, divlje, žensko, Zagreb, Centar za Zlatar, M. (2007) Novo čitanje bajke: arhetipsko, divlje, žensko, Zagreb, Centar za ženske studije. ženske studije. Warner, M. (1988) The Wronged Daughter: Aspects of Cinderella, Grand Street 7(3): Warner, M. (1988) The Wronged Daughter: Aspects of Cinderella, Grand Street 7(3): 143-163. http://www.jstor.org/stable/25007112. 143-163. http://www.jstor.org/stable/25007112. Wales, K. (2001) A Dictionary of Stylistics, London, Longman. Wales, K. (2001) A Dictionary of Stylistics, London, Longman.

144 144 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145 Buljubašić, E.: POPELJUHA ZAVALJUHA: STILISTIČKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 129-145

Eni Buljubašić Eni Buljubašić Department of Croatian Language and Literature Department of Croatian Language and Literature Faculty of Philosophy, University of Split Faculty of Philosophy, University of Split PoPeLjUHa ZavaLjUHa: A STYLISTIC PoPeLjUHa ZavaLjUHa: A STYLISTIC INTERPRETATION OF A CINDERELLA FOLK TALE INTERPRETATION OF A CINDERELLA FOLK TALE Summary Summary The paper gives a stylistic interpretation of a “local Cinderella.” This northern The paper gives a stylistic interpretation of a “local Cinderella.” This northern Čakavian oral fairytale was first documented in 1876. A stylistic analysis of the text Čakavian oral fairytale was first documented in 1876. A stylistic analysis of the text of an oral fairytale requires a complex methodology: factors to be considered are: the of an oral fairytale requires a complex methodology: factors to be considered are: the nature of an oral fairytale genre, the local idiom, a contemporary reader’s diachronic nature of an oral fairytale genre, the local idiom, a contemporary reader’s diachronic distance to the text, the context of artistic creation, implicit understanding of what distance to the text, the context of artistic creation, implicit understanding of what stylistic interpretation is, but also the need to recognize contemporary interpretative stylistic interpretation is, but also the need to recognize contemporary interpretative positions and interdisciplinarity implicated. In relation to the definition of the female positions and interdisciplinarity implicated. In relation to the definition of the female subject adopted from feminist criticism, the author performs a stylistic analysis of subject adopted from feminist criticism, the author performs a stylistic analysis of the fairytale. In the process, the relationship between the limits of the genre and the the fairytale. In the process, the relationship between the limits of the genre and the methodology used is explored. methodology used is explored. Key words: folk fairy tale, Čakavian, feminist criticism, stylistic interpretation, Key words: folk fairy tale, Čakavian, feminist criticism, stylistic interpretation, oral literature, Cinderella oral literature, Cinderella

145 145

Josip, L.: HRVATSKI LINGVIST DALIBOR BROZOVIĆ Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 147-154 Josip, L.: HRVATSKI LINGVIST DALIBOR BROZOVIĆ Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 147-154

Josip Lisac Pregledni rad Josip Lisac Pregledni rad Odjel za kroatistiku i slavistiku UDK: 929 Brozović, D. Odjel za kroatistiku i slavistiku UDK: 929 Brozović, D. Sveučilište u Zadru Primljeno: 17. 07. 2012. Sveučilište u Zadru Primljeno: 17. 07. 2012.

HRVATSKI LINGVIST DALIBOR BROZOVIĆ HRVATSKI LINGVIST DALIBOR BROZOVIĆ SAŽETAK SAŽETAK U prilogu se obrađuje lingvistički rad Dalibora Brozovića, uz napomene o drugim U prilogu se obrađuje lingvistički rad Dalibora Brozovića, uz napomene o drugim njegovim znanstvenim interesima. Naglašava se njegova svestranost, obradba njegovim znanstvenim interesima. Naglašava se njegova svestranost, obradba sociolingvističkih, genetskolingvističkih i tipoloških tema te njegovo svestrano sociolingvističkih, genetskolingvističkih i tipoloških tema te njegovo svestrano nastojanje da se što prikladnije opiše hrvatski jezik. Ocijenjeno je da je Dalibor nastojanje da se što prikladnije opiše hrvatski jezik. Ocijenjeno je da je Dalibor Brozović značajno pridonio modernizaciji hrvatskoga jezikoslovlja i da je studiju Brozović značajno pridonio modernizaciji hrvatskoga jezikoslovlja i da je studiju hrvatskoga jezika prišao na novim općelingvističkim osnovama. Izraziti slavist i hrvatskoga jezika prišao na novim općelingvističkim osnovama. Izraziti slavist i komparatist, plodno je proučavao i druge jezik, pa je mnogo unaprijedio tipologiju komparatist, plodno je proučavao i druge jezik, pa je mnogo unaprijedio tipologiju standardnih jezika u svjetskim razmjerima. U njegovu radu uočljiv je širok obuhvat standardnih jezika u svjetskim razmjerima. U njegovu radu uočljiv je širok obuhvat kompetencije, moderan pristup problematici, smjelost i lucidnost istraživačkih kompetencije, moderan pristup problematici, smjelost i lucidnost istraživačkih kombinacija, rječit i odnjegovan stil. kombinacija, rječit i odnjegovan stil. Ključne riječi: Brozović, genetska lingvistika, sociolingvistika, tipološka Ključne riječi: Brozović, genetska lingvistika, sociolingvistika, tipološka lingvistika lingvistika

Hrvatski lingvist Dalibor Brozović iskazao se tijekom svoga višedesetljetnog Hrvatski lingvist Dalibor Brozović iskazao se tijekom svoga višedesetljetnog znanstvenog rada kao jedan od najistaknutijih hrvatskih filologa, pri čemu se osobito znanstvenog rada kao jedan od najistaknutijih hrvatskih filologa, pri čemu se osobito ističe izvanredna širina njegovih stvaralačkih interesa, bez premca u hrvatskom ističe izvanredna širina njegovih stvaralačkih interesa, bez premca u hrvatskom (a i u ostalom južnoslavenskom) jezikoslovlju. Pritom je uočljiv širok obuhvat (a i u ostalom južnoslavenskom) jezikoslovlju. Pritom je uočljiv širok obuhvat kompetencije, moderan pristup problematici, smjelost i lucidnost istraživačkih kompetencije, moderan pristup problematici, smjelost i lucidnost istraživačkih kombinacija, rječit i odnjegovan stil. Zanimao se za sociolingvistiku, osobito za kombinacija, rječit i odnjegovan stil. Zanimao se za sociolingvistiku, osobito za fenomen standardnih jezika, za genetsku lingvistiku, poglavito za dijalektologiju, kao fenomen standardnih jezika, za genetsku lingvistiku, poglavito za dijalektologiju, kao i za tipološku lingvistiku. Bio je i istaknuti književni kritičar, pjesnik na esperantu, i za tipološku lingvistiku. Bio je i istaknuti književni kritičar, pjesnik na esperantu, prevoditelj, leksikograf, numizmatičar, političar. Znanost je osobito zadužio na prevoditelj, leksikograf, numizmatičar, političar. Znanost je osobito zadužio na području tipologije standardnih jezika, gdje je puno obogatio pojmovni fond svjetske području tipologije standardnih jezika, gdje je puno obogatio pojmovni fond svjetske znanosti. Značajno je sudjelovao u modernizaciji hrvatske lingvistike u drugoj znanosti. Značajno je sudjelovao u modernizaciji hrvatske lingvistike u drugoj polovici 20. stoljeća, uz neke druge jezikoslovce. To je svakako bilo vrlo potrebno, polovici 20. stoljeća, uz neke druge jezikoslovce. To je svakako bilo vrlo potrebno, jer hrvatska jezična situacija kroz povijest doista nije bila sretna. Radi se općenito jer hrvatska jezična situacija kroz povijest doista nije bila sretna. Radi se općenito o tom da je hrvatska tronarječna konstelacija vrlo komplicirana, s dosta nejasnim o tom da je hrvatska tronarječna konstelacija vrlo komplicirana, s dosta nejasnim odnosom hrvatskih štokavskih dijalekatnih idioma prema nehrvatskim govorima odnosom hrvatskih štokavskih dijalekatnih idioma prema nehrvatskim govorima štokavskih dijalekata, s uvjetima nepogodnima za stvaranje općenacionalnoga štokavskih dijalekata, s uvjetima nepogodnima za stvaranje općenacionalnoga

147 147 Josip, L.: HRVATSKI LINGVIST DALIBOR BROZOVIĆ Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 147-154 Josip, L.: HRVATSKI LINGVIST DALIBOR BROZOVIĆ Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 147-154 standardnog jezika, posebno s obzirom na dugu tursku invaziju. Kad je nešto standardnog jezika, posebno s obzirom na dugu tursku invaziju. Kad je nešto složeno, uvijek je lakše pojednostavljivati nego savjesno obraditi pa je to svakako za složeno, uvijek je lakše pojednostavljivati nego savjesno obraditi pa je to svakako za interpretacije hrvatskoga jezika bilo štetno. Poznato je da je uglavnom sve u ljudskim interpretacije hrvatskoga jezika bilo štetno. Poznato je da je uglavnom sve u ljudskim djelatnostima povezano s interesima, a u takvim prilikama uvijek ima onih koji to djelatnostima povezano s interesima, a u takvim prilikama uvijek ima onih koji to koriste u svom interesu, što se u hrvatskom primjeru i događalo. Nepovoljni pogledi koriste u svom interesu, što se u hrvatskom primjeru i događalo. Nepovoljni pogledi na hrvatski jezik općenito počeli su se osjetnije mijenjati tek tridesetih godina 20. na hrvatski jezik općenito počeli su se osjetnije mijenjati tek tridesetih godina 20. stoljeća djelovanjem Stjepana Ivšića, Blaža Jurišića, Krune Krstića i Petra Guberine, stoljeća djelovanjem Stjepana Ivšića, Blaža Jurišića, Krune Krstića i Petra Guberine, ali i u doba Brozovićevih početaka pedesetih godina 20. stoljeća situacija u hrvatskoj ali i u doba Brozovićevih početaka pedesetih godina 20. stoljeća situacija u hrvatskoj filologiji nije bila dobra. Svakako su tadanji lingvistički prvaci Petar Skok i Stjepan filologiji nije bila dobra. Svakako su tadanji lingvistički prvaci Petar Skok i Stjepan Ivšić bili svjesni slabosti mladogramatičarskoga učenja te su ga u svom radu u Ivšić bili svjesni slabosti mladogramatičarskoga učenja te su ga u svom radu u stanovitoj mjeri modernizirali, ali scena – u prirodnoj usporedbi sa stanjem u svijetu – stanovitoj mjeri modernizirali, ali scena – u prirodnoj usporedbi sa stanjem u svijetu – ipak nije bila najpoticajnija; hrvatsku je lingvističku misao tek trebalo osuvremeniti. ipak nije bila najpoticajnija; hrvatsku je lingvističku misao tek trebalo osuvremeniti. U tom su smislu važne korake učinili Josip Hamm, Ljudevit Jonke, Rudolf Filipović U tom su smislu važne korake učinili Josip Hamm, Ljudevit Jonke, Rudolf Filipović i drugi. No, tada ulaze u znanost i mlađi ljudi, a najistaknutiji među njima (Žarko i drugi. No, tada ulaze u znanost i mlađi ljudi, a najistaknutiji među njima (Žarko Muljačić, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić) rade i svestrano i smjelo se uključuju Muljačić, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić) rade i svestrano i smjelo se uključuju u strukturalistička kretanja već razgranata u svijetu. Muljačić i Brozović prvenstveno u strukturalistička kretanja već razgranata u svijetu. Muljačić i Brozović prvenstveno su bili fonolozi, također sociolingvisti, Katičić prvenstveno sintaktičar, no svi oni, su bili fonolozi, također sociolingvisti, Katičić prvenstveno sintaktičar, no svi oni, istaknuti opći lingvisti, pokazali su da je potrebno modernizirati hrvatsku lingvistiku u istaknuti opći lingvisti, pokazali su da je potrebno modernizirati hrvatsku lingvistiku u cjelini, ne tek neke njezine segmente. U tom poslu sudjelovali su i drugi, među kojima cjelini, ne tek neke njezine segmente. U tom poslu sudjelovali su i drugi, među kojima je pojava Bulczúa Lászla sigurno bila važna. Svakako je Dalibor Brozović bio među je pojava Bulczúa Lászla sigurno bila važna. Svakako je Dalibor Brozović bio među onima što su najviše pridonijeli metodološkom obnavljanju hrvatskoga jezikoslovlja onima što su najviše pridonijeli metodološkom obnavljanju hrvatskoga jezikoslovlja i njegovu uklapanju u tadanje svjetske tijekove. Obnova je bila temeljita, a od toga je i njegovu uklapanju u tadanje svjetske tijekove. Obnova je bila temeljita, a od toga je upravo studij hrvatskoga jezika imao mnogo koristi. upravo studij hrvatskoga jezika imao mnogo koristi. Glavna je značajka Brozovićeva jezikoslovnog rada podjednaki njegov interes i Glavna je značajka Brozovićeva jezikoslovnog rada podjednaki njegov interes i za genetsku i za tipološku i za sociološku lingvistiku. Najšira javnost ipak Dalibora za genetsku i za tipološku i za sociološku lingvistiku. Najšira javnost ipak Dalibora Brozovića doživljava kao sociolingvista, a i njegove knjige govore tomu u prilog. Brozovića doživljava kao sociolingvista, a i njegove knjige govore tomu u prilog. Ipak je potrebno reći da su i sociolingvistički radovi Brozovićevi utemeljeni s punom Ipak je potrebno reći da su i sociolingvistički radovi Brozovićevi utemeljeni s punom svijesti i o drugim znanstvenim pristupima jeziku, kako god bili oni različiti, pa i s svijesti i o drugim znanstvenim pristupima jeziku, kako god bili oni različiti, pa i s obzirom na činjenice što zanimaju proučavatelje tipološke i genetske lingvistike, a to je obzirom na činjenice što zanimaju proučavatelje tipološke i genetske lingvistike, a to je u hrvatskim i u (južno)slavenskim uvjetima svakako vrlo opravdano. Sociolingvistički u hrvatskim i u (južno)slavenskim uvjetima svakako vrlo opravdano. Sociolingvistički se pristup i poglavito interes za standardne jezike u Dalibora Brozovića javio rano (npr. se pristup i poglavito interes za standardne jezike u Dalibora Brozovića javio rano (npr. u članku „Jezik i nacija“, Pogledi, 1, 1952-1953, br. 11) i ostao je trajnim njegovim u članku „Jezik i nacija“, Pogledi, 1, 1952-1953, br. 11) i ostao je trajnim njegovim predmetom pozornosti, što je vidljivo npr. iz rada „O jezičnoj porodici i o standardnim predmetom pozornosti, što je vidljivo npr. iz rada „O jezičnoj porodici i o standardnim oblicima njegovih članova“ (Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, sv. 5, 1964), gdje oblicima njegovih članova“ (Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, sv. 5, 1964), gdje se prvi put pojavljuje Brozovićeva glasovita definicija standardnoga jezika, doduše u se prvi put pojavljuje Brozovićeva glasovita definicija standardnoga jezika, doduše u još nedorađenu obliku. Članak „O prirodi i funkcijama standardnog jezika“, objavljen još nedorađenu obliku. Članak „O prirodi i funkcijama standardnog jezika“, objavljen 1961. u Budyšinu (Lĕtopis Instituta za serbski ludospyt), definicije standardnog jezika 1961. u Budyšinu (Lĕtopis Instituta za serbski ludospyt), definicije standardnog jezika još nema, no svakako su šezdesete godine 20. stoljeća, i pod impulsima internacionalne još nema, no svakako su šezdesete godine 20. stoljeća, i pod impulsima internacionalne

148 148 Josip, L.: HRVATSKI LINGVIST DALIBOR BROZOVIĆ Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 147-154 Josip, L.: HRVATSKI LINGVIST DALIBOR BROZOVIĆ Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 147-154 lingvističke teoretske misli, urodile u Brozovićevu radu bogatim plodovima koji su lingvističke teoretske misli, urodile u Brozovićevu radu bogatim plodovima koji su onda znatnim dijelom skupljeni u knjizi Standardni jezik, koja je opravdano imala onda znatnim dijelom skupljeni u knjizi Standardni jezik, koja je opravdano imala velik odjek i u nas i u svijetu, jer je udarila temelje općoj teoriji standardnih jezika, velik odjek i u nas i u svijetu, jer je udarila temelje općoj teoriji standardnih jezika, a Zadar učinila jednim od središta lingvističke standardologije. Ta temeljna knjiga a Zadar učinila jednim od središta lingvističke standardologije. Ta temeljna knjiga hrvatske standardologije uvodno donosi izrazito komparatističke studije „Slavenski hrvatske standardologije uvodno donosi izrazito komparatističke studije „Slavenski standardni jezici i usporedna lingvistika“ te „Tipovi dvojnih i višestrukih odnosa među standardni jezici i usporedna lingvistika“ te „Tipovi dvojnih i višestrukih odnosa među slavenskim standardnim jezicima“. Knjiga Standardni jezik, kao i časopis Kritika slavenskim standardnim jezicima“. Knjiga Standardni jezik, kao i časopis Kritika prije nje (3, 1970, br. 10), donosi i rad „O početku hrvatskoga jezičnog standarda“ pa prije nje (3, 1970, br. 10), donosi i rad „O početku hrvatskoga jezičnog standarda“ pa će tako važno pitanje svakoga standardnog jezika, njegov početak, značajno obilježiti će tako važno pitanje svakoga standardnog jezika, njegov početak, značajno obilježiti i budući Brozovićev rad, koji će se odnositi i na cjelinu hrvatske jezične povijesti. i budući Brozovićev rad, koji će se odnositi i na cjelinu hrvatske jezične povijesti. Osobito je Brozović unio novo svjetlo u tumačenje jezičnoga značenja hrvatskoga Osobito je Brozović unio novo svjetlo u tumačenje jezičnoga značenja hrvatskoga narodnog preporoda u 19. stoljeću. Po Brozovićevu mišljenju, općehrvatski standardni narodnog preporoda u 19. stoljeću. Po Brozovićevu mišljenju, općehrvatski standardni jezik počinje nastajati oko sredine 18. stoljeća, a do konačne je standardizacije jezik počinje nastajati oko sredine 18. stoljeća, a do konačne je standardizacije došlo na smjeni 19. i 20. stoljeća poznatom djelatnosti tzv. hrvatskih vukovaca, došlo na smjeni 19. i 20. stoljeća poznatom djelatnosti tzv. hrvatskih vukovaca, Tome Maretića, Ivana Broza, Franje Ivekovića i drugih. Slične stavove o početcima Tome Maretića, Ivana Broza, Franje Ivekovića i drugih. Slične stavove o početcima standardizacije hrvatskoga jezika nekoliko je desetljeća prije Brozovića iznio Kruno standardizacije hrvatskoga jezika nekoliko je desetljeća prije Brozovića iznio Kruno Krstić („Povijesni put hrvatskoga književnog jezika“, Hrvatska revija, 15, 1942, br. 8). Krstić („Povijesni put hrvatskoga književnog jezika“, Hrvatska revija, 15, 1942, br. 8). Prilog „O ulozi Ljudevita Gaja u završnoj etapi hrvatske jezične unifikacije“ (Radovi Prilog „O ulozi Ljudevita Gaja u završnoj etapi hrvatske jezične unifikacije“ (Radovi Instituta za hrvatsku povijest, 3, 1973) prvi put donosi Brozovićevu periodizaciju Instituta za hrvatsku povijest, 3, 1973) prvi put donosi Brozovićevu periodizaciju povijesnih mijena hrvatskoga jezika, a cjelovita će slika biti dobivena 1978. čuvenim povijesnih mijena hrvatskoga jezika, a cjelovita će slika biti dobivena 1978. čuvenim velikim prinosom u knjizi Hrvatska književnost u evropskom kontekstu. Hrvatska velikim prinosom u knjizi Hrvatska književnost u evropskom kontekstu. Hrvatska jezična povijest podijeljena je u tri predstandardna razdoblja (do kraja 15. stoljeća, jezična povijest podijeljena je u tri predstandardna razdoblja (do kraja 15. stoljeća, 16. stoljeće, 17. stoljeće i prva polovica osamnaestoga) i u tri standardna razdoblja 16. stoljeće, 17. stoljeće i prva polovica osamnaestoga) i u tri standardna razdoblja (od sredine 18. stoljeća do preporoda, od preporoda do kraja 19. stoljeća, 20. stoljeće). (od sredine 18. stoljeća do preporoda, od preporoda do kraja 19. stoljeća, 20. stoljeće). Rad „Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar južnoslavenskih i drugih slavenskih Rad „Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar južnoslavenskih i drugih slavenskih jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske književnosti“ zapravo je sinteza jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske književnosti“ zapravo je sinteza suvremene hrvatske sociolingvistike, a novije se povijesti hrvatskoga književnog suvremene hrvatske sociolingvistike, a novije se povijesti hrvatskoga književnog jezika obično utemeljuju na Brozovićevim rezultatima. Pokazuje se da je Brozović, jezika obično utemeljuju na Brozovićevim rezultatima. Pokazuje se da je Brozović, polazeći od učenja Praške škole i osobito od Havránekova nauka, dodao mnogo polazeći od učenja Praške škole i osobito od Havránekova nauka, dodao mnogo novih ideja stvaralački ih primjenjujući prvenstveno na proučavanje hrvatskoga novih ideja stvaralački ih primjenjujući prvenstveno na proučavanje hrvatskoga jezika. Zanimljivo je da je Brozoviću književnost najvažnija komponenta kad je o jezika. Zanimljivo je da je Brozoviću književnost najvažnija komponenta kad je o standardnom jeziku riječ, poglavito u ranim razvojnim fazama standardnoga jezika, standardnom jeziku riječ, poglavito u ranim razvojnim fazama standardnoga jezika, ali, po njegovu mišljenju, beletristika nema dominantnu ulogu u standardnom jeziku. ali, po njegovu mišljenju, beletristika nema dominantnu ulogu u standardnom jeziku. Posebno se je vraćao tezi da su genetska, tipološka i sociološka lingvistika različite Posebno se je vraćao tezi da su genetska, tipološka i sociološka lingvistika različite lingvistike, s različitim interesima i s različitim kriterijima. Za standardni jezik, po lingvistike, s različitim interesima i s različitim kriterijima. Za standardni jezik, po Brozovićevu gledanju, značajni su kriteriji njegova priroda kao komunikacijskog i Brozovićevu gledanju, značajni su kriteriji njegova priroda kao komunikacijskog i ekspresivnog instrumenta određene civilizacije, njegove funkcionalne kvalitete kao ekspresivnog instrumenta određene civilizacije, njegove funkcionalne kvalitete kao takva instrumenta te karakter civilizacije o kojoj se radi. Prvi je Brozović uznastojao takva instrumenta te karakter civilizacije o kojoj se radi. Prvi je Brozović uznastojao

149 149 Josip, L.: HRVATSKI LINGVIST DALIBOR BROZOVIĆ Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 147-154 Josip, L.: HRVATSKI LINGVIST DALIBOR BROZOVIĆ Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 147-154 opisati standardnost slavenskih standardnih jezika iskazujući to brojkama te tako opisati standardnost slavenskih standardnih jezika iskazujući to brojkama te tako unapređujući i spoznaje do kojih je došao Havránek. Mnogo je Brozović pisao i o unapređujući i spoznaje do kojih je došao Havránek. Mnogo je Brozović pisao i o varijantama držeći da su one prilagodba jedinstvenog standardnog jezika tradicijama varijantama držeći da su one prilagodba jedinstvenog standardnog jezika tradicijama i suvremenim potrebama nacije pa se i zakonito javljaju u nacionalno nehomogenim i suvremenim potrebama nacije pa se i zakonito javljaju u nacionalno nehomogenim standardnim jezicima. Drži Brozović da je nacionalno nehomogen jezik apstrakcija, a standardnim jezicima. Drži Brozović da je nacionalno nehomogen jezik apstrakcija, a da se on stvarno ostvaruje samo u varijantama. da se on stvarno ostvaruje samo u varijantama. Problematiku hrvatskoga književnog jezika i standardne novoštokavštine uopće Problematiku hrvatskoga književnog jezika i standardne novoštokavštine uopće obrađivao je Dalibor Brozović u dugu nizu jedinica, no brojem i značenjem izdvajaju obrađivao je Dalibor Brozović u dugu nizu jedinica, no brojem i značenjem izdvajaju se prilozi o fonologiji. Autorom je prve matrice alofona jednoga jezika u svjetskim se prilozi o fonologiji. Autorom je prve matrice alofona jednoga jezika u svjetskim razmjerima [„O alofonskoj problematici u hrvatskoj ortoepiji (Fonemi i alofoni u razmjerima [„O alofonskoj problematici u hrvatskoj ortoepiji (Fonemi i alofoni u standardnome hrvatskosrpskom jeziku“), Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 9, standardnome hrvatskosrpskom jeziku“), Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 9, 1972] pa je i autorom Fonologije hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb, 2007. Tu 1972] pa je i autorom Fonologije hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb, 2007. Tu je naš fonolog harvardskoga, jakobsonovskoga tipa, postavio neka pitanja što se prije je naš fonolog harvardskoga, jakobsonovskoga tipa, postavio neka pitanja što se prije njega nisu uočavala i na njih davao pouzdane odgovore. njega nisu uočavala i na njih davao pouzdane odgovore. Brojni su i Brozovićevi akcentološki prinosi, pri čemu treba istaći da se s uspjehom Brojni su i Brozovićevi akcentološki prinosi, pri čemu treba istaći da se s uspjehom borio za normiranje i priznavanje hrvatskih naglasaka u hrvatskim priručnicima i u borio za normiranje i priznavanje hrvatskih naglasaka u hrvatskim priručnicima i u ostaloj znanstvenoj literaturi. U tom smislu važan je njegov osvrt („Uz jedno vrijedno, ostaloj znanstvenoj literaturi. U tom smislu važan je njegov osvrt („Uz jedno vrijedno, ali i kontroverzno akcentološko djelo – razmišljanja o genezi, sustavu i normi“, Jezik, ali i kontroverzno akcentološko djelo – razmišljanja o genezi, sustavu i normi“, Jezik, 19, 1971-1972, br. 4-5) na djelo Josipa Matešića Der Wortakzent in der serbokroatischen 19, 1971-1972, br. 4-5) na djelo Josipa Matešića Der Wortakzent in der serbokroatischen Schriftsprache gdje se ističe kako se ne može izgraditi općehrvatskosrpski akcenatski Schriftsprache gdje se ističe kako se ne može izgraditi općehrvatskosrpski akcenatski sustav, jer je on ili hrvatski ili srpski. K tomu, istočnijim srpskim govorima ne može sustav, jer je on ili hrvatski ili srpski. K tomu, istočnijim srpskim govorima ne može hrvatska strana priznati „toskanski“ karakter, jer na hrvatsku uporabnu normu utječu hrvatska strana priznati „toskanski“ karakter, jer na hrvatsku uporabnu normu utječu zapadni i središnji novoštokavski govori, ostali ne. Međutim, osobito je važan zapadni i središnji novoštokavski govori, ostali ne. Međutim, osobito je važan Brozovićev akcentološki rad „Daničićevo mjesto među istraživačima (i sudionicima) Brozovićev akcentološki rad „Daničićevo mjesto među istraživačima (i sudionicima) povijesti srpskoga i hrvatskoga jezika (s osobitim obzirom na akcent)“, Zbornik o povijesti srpskoga i hrvatskoga jezika (s osobitim obzirom na akcent)“, Zbornik o Đuri Daničiću, Zagreb-Beograd, 1981. To je uopće jedan od najznatnijih njegovih Đuri Daničiću, Zagreb-Beograd, 1981. To je uopće jedan od najznatnijih njegovih znanstvenih prinosa. znanstvenih prinosa. Među radovima o morfologiji ističe se prinos „O suvremenoj morfološkoj Među radovima o morfologiji ističe se prinos „O suvremenoj morfološkoj normi hrvatskoga jezičnog standarda i o morfološkim značajkama standardne normi hrvatskoga jezičnog standarda i o morfološkim značajkama standardne novoštokavštine uopće“, Jezik, 24, 1976-1977, br. 1, 2, 3. Nezanemariv je i Brozovićev novoštokavštine uopće“, Jezik, 24, 1976-1977, br. 1, 2, 3. Nezanemariv je i Brozovićev rad jezičnosavjetničkoga tipa. Mnogo se bavio i pravopisnom problematikom, rad jezičnosavjetničkoga tipa. Mnogo se bavio i pravopisnom problematikom, prisutnom u njegovu radu već od početaka objavljivanja, npr. „Neki etnici u novom prisutnom u njegovu radu već od početaka objavljivanja, npr. „Neki etnici u novom izdanju Pravopisa“, Jezik, 1, 1952-1953, br. 2. U Brozovićevoj knjizi Prvo lice jednine izdanju Pravopisa“, Jezik, 1, 1952-1953, br. 2. U Brozovićevoj knjizi Prvo lice jednine obrađuju se mnoge teme, a pravopisna je problematika najzastupljenija. obrađuju se mnoge teme, a pravopisna je problematika najzastupljenija. Izvanredan slavist, Brozović je dao važnih radova i o ostalim slavenskim jezicima, Izvanredan slavist, Brozović je dao važnih radova i o ostalim slavenskim jezicima, poglavito o makedonskom, slovenskom, crnogorskom, češkom i lužičkosrpskim poglavito o makedonskom, slovenskom, crnogorskom, češkom i lužičkosrpskim jezicima. Uz razne druge slavenske idiome, razumije se, Brozović obrađuje i jezicima. Uz razne druge slavenske idiome, razumije se, Brozović obrađuje i starocrkvenoslavenski i praslavenski pa i supstandardne i interdijalekatske idiome u starocrkvenoslavenski i praslavenski pa i supstandardne i interdijalekatske idiome u

150 150 Josip, L.: HRVATSKI LINGVIST DALIBOR BROZOVIĆ Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 147-154 Josip, L.: HRVATSKI LINGVIST DALIBOR BROZOVIĆ Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 147-154 slavenskom jezičnom svijetu. Zanimali su ga baltički jezici, esperanto, standardizacija slavenskom jezičnom svijetu. Zanimali su ga baltički jezici, esperanto, standardizacija jezika u zemljama Trećega svijeta, afrički jezici, jezici u Africi, jezici za Afriku, jezika u zemljama Trećega svijeta, afrički jezici, jezici u Africi, jezici za Afriku, indijski elementi u indonezijskim jezicima, malajo-polinezijski jezici, romski jezik indijski elementi u indonezijskim jezicima, malajo-polinezijski jezici, romski jezik itd. O svima njima znalački je pisao. Kad je već o standardnim jezicima riječ, itd. O svima njima znalački je pisao. Kad je već o standardnim jezicima riječ, osobito je vrijedno spomenuti rad „O tipologiji standardnosti u zajednicama blisko osobito je vrijedno spomenuti rad „O tipologiji standardnosti u zajednicama blisko srodnih jezika – na primjeru slavenske, germanske i romanske jezične zajednice“, srodnih jezika – na primjeru slavenske, germanske i romanske jezične zajednice“, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 13, 1975. Veliko je značenje i njegova Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 13, 1975. Veliko je značenje i njegova priloga „Za tipologiju mogućih odnosa između ljudskih jezika i kolektiva prema priloga „Za tipologiju mogućih odnosa između ljudskih jezika i kolektiva prema genetskolingvističkim, sociolingvističkim, etnološkim i sociološkim kriterijima genetskolingvističkim, sociolingvističkim, etnološkim i sociološkim kriterijima uspoređivanja“, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 24, 1985. Trajno je Dalibor uspoređivanja“, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 24, 1985. Trajno je Dalibor Brozović posvećivao pozornost lingvističkoj terminologiji, a vrlo je znatan njegov Brozović posvećivao pozornost lingvističkoj terminologiji, a vrlo je znatan njegov doprinos za rječnik slavenske lingvističke terminologije objavljen u Pragu u dva doprinos za rječnik slavenske lingvističke terminologije objavljen u Pragu u dva sveska, 1977. i 1979. Tu su rubriku standardne novoštokavštine izradili Dalibor sveska, 1977. i 1979. Tu su rubriku standardne novoštokavštine izradili Dalibor Brozović i Pavle Ivić. Brozović i Pavle Ivić. Drugo je veliko područje Brozovićeva rada genetska lingvistika, a tu je riječ o Drugo je veliko područje Brozovićeva rada genetska lingvistika, a tu je riječ o dijalektologiji i o poredbenoj lingvistici, čemu slobodno možemo pridodati i lingvističku dijalektologiji i o poredbenoj lingvistici, čemu slobodno možemo pridodati i lingvističku geografiju. Prvenstveno je zainteresiran za cjelinu srednjojužnoslavenskoga geografiju. Prvenstveno je zainteresiran za cjelinu srednjojužnoslavenskoga dijasistema pa je u tom smislu naročito plodno njegovo zalaganje za primjenu dijasistema pa je u tom smislu naročito plodno njegovo zalaganje za primjenu strukturalnih i genetskih kriterija u klasifikaciji dijalekata te jezične cjeline („O strukturalnih i genetskih kriterija u klasifikaciji dijalekata te jezične cjeline („O strukturalnim i genetskim kriterijima u klasifikaciji hrvatskosrpskih dijalekata“, strukturalnim i genetskim kriterijima u klasifikaciji hrvatskosrpskih dijalekata“, Zbornik za filologiju i lingvistiku, 3, 1960). Dijalektološke zasluge odnose se ipak Zbornik za filologiju i lingvistiku, 3, 1960). Dijalektološke zasluge odnose se ipak većinom na proučavanje štokavštine, a posebno je važno Brozovićevo uočavanje i većinom na proučavanje štokavštine, a posebno je važno Brozovićevo uočavanje i dokazivanje da je istočnobosanski (ijekavsko-šćakavski) poseban štokavski dijalekt dokazivanje da je istočnobosanski (ijekavsko-šćakavski) poseban štokavski dijalekt (Hrvatski dijalektološki zbornik, 2, 1966). Dragocjena je Brozovićeva disertacija o (Hrvatski dijalektološki zbornik, 2, 1966). Dragocjena je Brozovićeva disertacija o govoru u dolini Fojnice objelodanjena 2009. u Hrvatskom dijalektološkom zborniku, govoru u dolini Fojnice objelodanjena 2009. u Hrvatskom dijalektološkom zborniku, br. 13. Konstantno su ga osobito zanimali bosanski govori, u okviru projekata i izvan br. 13. Konstantno su ga osobito zanimali bosanski govori, u okviru projekata i izvan njih pa je uz Asima Pecu najzaslužniji proučavatelj govora u Bosni i Hercegovini, njih pa je uz Asima Pecu najzaslužniji proučavatelj govora u Bosni i Hercegovini, svakako znanstveno najprodorniji. Za hrvatsku filologiju naročito su značajni radovi svakako znanstveno najprodorniji. Za hrvatsku filologiju naročito su značajni radovi u kojima se pouzdano određuje predmigracijsko dijalekatno stanje, npr. gdje se u u kojima se pouzdano određuje predmigracijsko dijalekatno stanje, npr. gdje se u srednjem vijeku govorilo hrvatski i o kakvim se upravo dijalekatnim fizionomijama srednjem vijeku govorilo hrvatski i o kakvim se upravo dijalekatnim fizionomijama radilo. Tu je poglavito važno uočavanje značenja staroga (predmigracijskoga) radilo. Tu je poglavito važno uočavanje značenja staroga (predmigracijskoga) zapadnoštokavskoga narječja, one skupine dijalekata što je imala znatnih veza s zapadnoštokavskoga narječja, one skupine dijalekata što je imala znatnih veza s čakavskim i kajkavskim narječjem. Riječ je o narječju što je na razvojnome startu bilo čakavskim i kajkavskim narječjem. Riječ je o narječju što je na razvojnome startu bilo jedinicom ravnopravnom s kajkavštinom, čakavštinom i istočnom štokavštinom. I u jedinicom ravnopravnom s kajkavštinom, čakavštinom i istočnom štokavštinom. I u dijalektološkom smislu važna je knjiga Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski dijalektološkom smislu važna je knjiga Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, napisana u suradnji s Pavlom Ivićem. Tu su Brozovićevi sintetski prikazi ili srpski, napisana u suradnji s Pavlom Ivićem. Tu su Brozovićevi sintetski prikazi čakavskoga i kajkavskoga narječja, uz uvod i obradbu standardne novoštokavštine. čakavskoga i kajkavskoga narječja, uz uvod i obradbu standardne novoštokavštine. Podijelio je i čakavštinu i kajkavštinu na šest dijalekata te iznio glavne značajke tih Podijelio je i čakavštinu i kajkavštinu na šest dijalekata te iznio glavne značajke tih

151 151 Josip, L.: HRVATSKI LINGVIST DALIBOR BROZOVIĆ Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 147-154 Josip, L.: HRVATSKI LINGVIST DALIBOR BROZOVIĆ Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 147-154 narječja. Izrazit slavist i komparatist, 1963. je objavio rad „O usporednom i tipološkom narječja. Izrazit slavist i komparatist, 1963. je objavio rad „O usporednom i tipološkom proučavanju slavenskih jezika i dijalekata i o problemu njihova klasificiranja“, proučavanju slavenskih jezika i dijalekata i o problemu njihova klasificiranja“, Zadarska revija, 12, 1963, br. 2. Zadarska revija, 12, 1963, br. 2. Veoma je velik Brozovićev rad u okviru lingvističke geografije, ponajprije u izradbi Veoma je velik Brozovićev rad u okviru lingvističke geografije, ponajprije u izradbi lingvističkih atlasa, jer je bio angažiran u mnogim projektima, u Općeslavenskom lingvističkih atlasa, jer je bio angažiran u mnogim projektima, u Općeslavenskom lingvističkom atlasu, u Općekarpatskom dijalektološkom atlasu, u Europskom lingvističkom atlasu, u Općekarpatskom dijalektološkom atlasu, u Europskom lingvističkom atlasu itd. U svim tim pregnućima Brozovićeve su zasluge goleme, lingvističkom atlasu itd. U svim tim pregnućima Brozovićeve su zasluge goleme, od zamisli, organizacije i terenskoga rada do najzahtjevnijih poslova i uredničkih od zamisli, organizacije i terenskoga rada do najzahtjevnijih poslova i uredničkih dužnosti. Takav je njegov položaj i u poznatim Fonološkim opisima srpskohrvatskih/ dužnosti. Takav je njegov položaj i u poznatim Fonološkim opisima srpskohrvatskih/ hrvatskosrpskih, slovenačkih i makedonskih govora obuhvaćenih Opšteslovenskim hrvatskosrpskih, slovenačkih i makedonskih govora obuhvaćenih Opšteslovenskim lingvističkim atlasom, Sarajevo, 1981., a i u prvim svescima Općeslavenskoga lingvističkim atlasom, Sarajevo, 1981., a i u prvim svescima Općeslavenskoga lingvističkog atlasa. U tim djelima iznimnoga znanstvenog značenja naročito teška lingvističkog atlasa. U tim djelima iznimnoga znanstvenog značenja naročito teška pitanja fonetske transkripcije (u koautorstvu) je rješavao Dalibor Brozović koji pitanja fonetske transkripcije (u koautorstvu) je rješavao Dalibor Brozović koji je također izrađivao i najvažnije karte OLA, tzv. svodne karte. Svesku 4a OLA je također izrađivao i najvažnije karte OLA, tzv. svodne karte. Svesku 4a OLA posvećenu refleksima poluglasova bio je Brozović glavnim i odgovornim urednikom. posvećenu refleksima poluglasova bio je Brozović glavnim i odgovornim urednikom. Istaknute dijalektološke karte objavio je i u Europskom lingvističkom atlasu. Istaknute dijalektološke karte objavio je i u Europskom lingvističkom atlasu. Spomenuli smo već i Brozovićev interes za tipološku lingvistiku, doduše manji Spomenuli smo već i Brozovićev interes za tipološku lingvistiku, doduše manji nego za ostala dva tipa lingvistike, ali ipak temeljit i važan isticanja. U tom smislu nego za ostala dva tipa lingvistike, ali ipak temeljit i važan isticanja. U tom smislu spominjem npr. rad „Tipološke značajke fonemskih inventara u jezicima evropskog spominjem npr. rad „Tipološke značajke fonemskih inventara u jezicima evropskog kontinenta (Razmatranje uz Evropski lingvistički atlas)“, Radovi Filozofskog kontinenta (Razmatranje uz Evropski lingvistički atlas)“, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 19, 1980. Kako se tipolingvistika bavi i međujezičnim dodirima, fakulteta u Zadru, 19, 1980. Kako se tipolingvistika bavi i međujezičnim dodirima, tj. uzajamnim djelovanjem i prožimanjem jezičnih struktura i supstancija, svakako tj. uzajamnim djelovanjem i prožimanjem jezičnih struktura i supstancija, svakako spominjem npr. Brozovićeva istraživanja jezičnih saveza, jezičnih liga, npr. „Pour une spominjem npr. Brozovićeva istraživanja jezičnih saveza, jezičnih liga, npr. „Pour une typologie des ligues de langues“, u: Aspects of Language, Amsterdam, 1986. Odnose typologie des ligues de langues“, u: Aspects of Language, Amsterdam, 1986. Odnose među različitim tipovima lingvistike obradio je Brozović u prinosu „Sociolingvistika među različitim tipovima lingvistike obradio je Brozović u prinosu „Sociolingvistika prema genetskoj i tipološkoj lingvistici“, Suvremena lingvistika, 22, 1996, 41-42. prema genetskoj i tipološkoj lingvistici“, Suvremena lingvistika, 22, 1996, 41-42. U okvirima filoloških znanosti zapažene su i Brozovićeve obradbe raznih U okvirima filoloških znanosti zapažene su i Brozovićeve obradbe raznih filoloških velikana, npr. Jurja Križanića, Vuka Stefanovića Karadžića, Đure Daničića, filoloških velikana, npr. Jurja Križanića, Vuka Stefanovića Karadžića, Đure Daničića, Vatroslava Jagića, Jana Baudouina de Courtenaya, Krste P. Misirkova, Mihovila Vatroslava Jagića, Jana Baudouina de Courtenaya, Krste P. Misirkova, Mihovila Kombola, Stjepana Ivšića, Blaža Jurišića, Antuna Barca itd. U okviru povijesti Kombola, Stjepana Ivšića, Blaža Jurišića, Antuna Barca itd. U okviru povijesti hrvatskoga jezika zanimao ga je osobito Petar Zoranić (o njemu je objavio dva rada), hrvatskoga jezika zanimao ga je osobito Petar Zoranić (o njemu je objavio dva rada), također Juraj Baraković, svakako Matija Divković i drugi bosanski franjevci, Andrija također Juraj Baraković, svakako Matija Divković i drugi bosanski franjevci, Andrija Kačić Miošić, Ljudevit Gaj, Silvije Strahimir Kranjčević, Miroslav Krleža itd. Pisao Kačić Miošić, Ljudevit Gaj, Silvije Strahimir Kranjčević, Miroslav Krleža itd. Pisao je i o jeziku crnogorskoga pisca Petra Petrovića Njegoša. je i o jeziku crnogorskoga pisca Petra Petrovića Njegoša. Isticao se i kao književni kritičar, osobito kao proučavatelj hrvatske dijalektalne Isticao se i kao književni kritičar, osobito kao proučavatelj hrvatske dijalektalne književnosti. I tu Brozović izbjegava uhodane staze i pokreće raspravu prema književnosti. I tu Brozović izbjegava uhodane staze i pokreće raspravu prema napretku. Dijalektalnom književnosti drži ono literarno stvaranje pisano na dijalektu napretku. Dijalektalnom književnosti drži ono literarno stvaranje pisano na dijalektu koje nastaje u razdoblju kada već postoji standardni jezik i kada se na dijalektima koje nastaje u razdoblju kada već postoji standardni jezik i kada se na dijalektima

152 152 Josip, L.: HRVATSKI LINGVIST DALIBOR BROZOVIĆ Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 147-154 Josip, L.: HRVATSKI LINGVIST DALIBOR BROZOVIĆ Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 147-154 stvara književnost usporedna s književnosti na standardnom jeziku. Osobito je visoko stvara književnost usporedna s književnosti na standardnom jeziku. Osobito je visoko cijenio Balade Petrice Kerempuha Miroslava Krleže, a pisao je i o pjesmi „Petar cijenio Balade Petrice Kerempuha Miroslava Krleže, a pisao je i o pjesmi „Petar Zoranić“ Tina Ujevića. U Antologiji novije kajkavske lirike (Zagreb, 1958) Nikole Zoranić“ Tina Ujevića. U Antologiji novije kajkavske lirike (Zagreb, 1958) Nikole Pavića Brozovićeva je uvodna studija „O modernoj hrvatskoj dijalektalnoj poeziji“. Pavića Brozovićeva je uvodna studija „O modernoj hrvatskoj dijalektalnoj poeziji“. Tu je problematiku obradio i u radu „O karakteru kašupske književnosti“, Studia z Tu je problematiku obradio i u radu „O karakteru kašupske književnosti“, Studia z filologii polskiej i słowiańskiej,5, 1965. filologii polskiej i słowiańskiej,5, 1965. Mnogim piscima prikazivao je mladi Brozović knjige, uvijek obaviješteno, s Mnogim piscima prikazivao je mladi Brozović knjige, uvijek obaviješteno, s dobrim osjećajem za umjetninu, pouzdano u ocjeni. Ističu se kritike pjesničkih zbirki dobrim osjećajem za umjetninu, pouzdano u ocjeni. Ističu se kritike pjesničkih zbirki mnogih autora (Dobriša Cesarić, Salih Alić, Zlatko Tomičić, Miroslav Feldman, Boro mnogih autora (Dobriša Cesarić, Salih Alić, Zlatko Tomičić, Miroslav Feldman, Boro Pavlović, Marin Franičević, Drago Gervais, Josip Pupačić, Miroslav Slavko Mađer, Pavlović, Marin Franičević, Drago Gervais, Josip Pupačić, Miroslav Slavko Mađer, Srećko Diana, Tin Ujević), ali i druge kritike o knjigama Gustava Krkleca, Stanislava Srećko Diana, Tin Ujević), ali i druge kritike o knjigama Gustava Krkleca, Stanislava Šimića, Vjekoslava Kaleba, Jakše Kušana itd. Među stranim piscima najčešće se Šimića, Vjekoslava Kaleba, Jakše Kušana itd. Među stranim piscima najčešće se Brozović bavio Majakovskim kojega je i prevodio. Dosta je pisao i o hrvatskim Brozović bavio Majakovskim kojega je i prevodio. Dosta je pisao i o hrvatskim književnim povjesničarima, među kojima je osobito cijenio Mihovila Kombola. književnim povjesničarima, među kojima je osobito cijenio Mihovila Kombola. Bavio se prevođenjem, npr. s bugarskoga, makedonskoga, ruskoga, ukrajinskoga, Bavio se prevođenjem, npr. s bugarskoga, makedonskoga, ruskoga, ukrajinskoga, poljskoga, češkoga, egipatskoga i engleskoga na hrvatski te s hrvatskoga i poljskoga, češkoga, egipatskoga i engleskoga na hrvatski te s hrvatskoga i makedonskoga na esperanto. U literaturi je ocijenjeno da je Brozovićev prijevod makedonskoga na esperanto. U literaturi je ocijenjeno da je Brozovićev prijevod Cesarićeva „Povratka“ na esperanto upravo neodoljiv. U kritici su hvaljene i njegove Cesarićeva „Povratka“ na esperanto upravo neodoljiv. U kritici su hvaljene i njegove pjesme na esperantu, uvrštavane i u antologije, a spominje se i autorska poezija na pjesme na esperantu, uvrštavane i u antologije, a spominje se i autorska poezija na materinskom jeziku. Sva su ta pjesnička pregnuća nastajala u mladim autorovim materinskom jeziku. Sva su ta pjesnička pregnuća nastajala u mladim autorovim danima. danima. Javljao se sociološkim raspravama, osobito, pak, numizmatičkima. Autorom je Javljao se sociološkim raspravama, osobito, pak, numizmatičkima. Autorom je akribičnoga djela Kune i lipe: novac Republike Hrvatske. akribičnoga djela Kune i lipe: novac Republike Hrvatske. Učio je Dalibor Brozović u jezikoslovlju od mnogih, kako hrvatskih tako i Učio je Dalibor Brozović u jezikoslovlju od mnogih, kako hrvatskih tako i stranih učenjaka, ali je uvijek bio originalna znanstvena pojava. Relativno je često stranih učenjaka, ali je uvijek bio originalna znanstvena pojava. Relativno je često polemizirao nastojeći doći do što boljih rješenja i boreći se odlučno za svoje stavove. polemizirao nastojeći doći do što boljih rješenja i boreći se odlučno za svoje stavove. Dalibor Brozović stvorio je golem znanstveni opus. Silno znatiželjan, nije se dao Dalibor Brozović stvorio je golem znanstveni opus. Silno znatiželjan, nije se dao obuzdati i zaustaviti samo na manjem broju znanstvenih područja. Studij hrvatskoga obuzdati i zaustaviti samo na manjem broju znanstvenih područja. Studij hrvatskoga jezika postavio je na nove osnove, ali do obuhvatnijih sinteza na mnogim područjima jezika postavio je na nove osnove, ali do obuhvatnijih sinteza na mnogim područjima ipak nije došao, iako je za to bio izvrsno pripremljen. Prepun obveza, sudjelovao ipak nije došao, iako je za to bio izvrsno pripremljen. Prepun obveza, sudjelovao je i u organiziranju niza znanstvenih skupova i okupljanja, kao i u uredništvima je i u organiziranju niza znanstvenih skupova i okupljanja, kao i u uredništvima raznih edicija. Sve to pokazuje kako je Dalibor Brozović radio mnogo i darovito, raznih edicija. Sve to pokazuje kako je Dalibor Brozović radio mnogo i darovito, kako je unapređivao filološku znanost na svim područjima kojih god se ozbiljnije kako je unapređivao filološku znanost na svim područjima kojih god se ozbiljnije dotakao, kako je činio teoretske napore ne bi li valjano protumačio i hrvatski jezik i dotakao, kako je činio teoretske napore ne bi li valjano protumačio i hrvatski jezik i druge jezike, kako je stvarao jezikoslovno pojmovlje za to i kako je nastojao da to i druge jezike, kako je stvarao jezikoslovno pojmovlje za to i kako je nastojao da to i drugi razumiju, makar na to i ne bili uvijek najspremniji i najraspoloženiji. Jedan od drugi razumiju, makar na to i ne bili uvijek najspremniji i najraspoloženiji. Jedan od sastavljača glasovite Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika iz sastavljača glasovite Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika iz 1967., svoje je sposobnosti ustrajno razvijao i radišno primjenjivao koristeći u mjeri 1967., svoje je sposobnosti ustrajno razvijao i radišno primjenjivao koristeći u mjeri

153 153 Josip, L.: HRVATSKI LINGVIST DALIBOR BROZOVIĆ Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 147-154 Josip, L.: HRVATSKI LINGVIST DALIBOR BROZOVIĆ Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 147-154 svojih snaga hrvatskoj filologiji. Stvorio je djelo koje je na neki način duhovna mapa svojih snaga hrvatskoj filologiji. Stvorio je djelo koje je na neki način duhovna mapa jednoga maksimalno radoznala čovjeka, djelo što svjedoči i o radu i o talentu jednoga jednoga maksimalno radoznala čovjeka, djelo što svjedoči i o radu i o talentu jednoga od najvećih hrvatskih jezikoslovaca dosad, koji je uza sve drugo svojim filološkim od najvećih hrvatskih jezikoslovaca dosad, koji je uza sve drugo svojim filološkim naporima ustrajno zalijevao korijenje hrvatskoga narodnog života. naporima ustrajno zalijevao korijenje hrvatskoga narodnog života. Literatura Literatura Lisac, J. (2009) Dalibor Brozović – profesor i znanstvenik. U: Mrdeža Antonina, D. Lisac, J. (2009) Dalibor Brozović – profesor i znanstvenik. U: Mrdeža Antonina, D. (ur.), Zadarski filološki dani II. Zbornik radova, Zadar, Sveučilište u Zadru, str. 335- (ur.), Zadarski filološki dani II. Zbornik radova, Zadar, Sveučilište u Zadru, str. 335- 342. 342. Lisac, J. (2011) Dalibor Brozović i hrvatski književni povjesničari, Mogućnosti, 58 Lisac, J. (2011) Dalibor Brozović i hrvatski književni povjesničari, Mogućnosti, 58 (7-9): 99- -106. (7-9): 99- -106. Samardžija, M., Pranjković, I. (2006), (ur.), Hrvatski jezik u XX. stoljeću, Zagreb, Samardžija, M., Pranjković, I. (2006), (ur.), Hrvatski jezik u XX. stoljeću, Zagreb, Matica hrvatska. Matica hrvatska. Rašić, N. (2009) Lingvist na posebnu zadatku: Dalibor Brozović kao interlingvist, Rašić, N. (2009) Lingvist na posebnu zadatku: Dalibor Brozović kao interlingvist, esperantolog i esperantist. U: Mrdeža Antonina, D. (ur.), Zadarski filološki dani II. esperantolog i esperantist. U: Mrdeža Antonina, D. (ur.), Zadarski filološki dani II. Zbornik radova, Zadar, Sveučilište u Zadru, str. 469-521. Zbornik radova, Zadar, Sveučilište u Zadru, str. 469-521.

Josip Lisac Josip Lisac Department of Croatian and Slavic Studies Department of Croatian and Slavic Studies University of Zadar University of Zadar CROATIAN LINGUIST DALIBOR BROZOVIĆ CROATIAN LINGUIST DALIBOR BROZOVIĆ Summary Summary The article analyses the linguistic oeuvre of Dalibor Brozović with additional The article analyses the linguistic oeuvre of Dalibor Brozović with additional comments on his various scientific interests. What is emphasized is his versatility, comments on his various scientific interests. What is emphasized is his versatility, his work in sociolinguistics, genetic linguistics and linguistic typology, as well as his his work in sociolinguistics, genetic linguistics and linguistic typology, as well as his various efforts in suitably describing the Croatian language. It is found that Dalibor various efforts in suitably describing the Croatian language. It is found that Dalibor Brozović has contributed considerably to the modernization of Croatian linguistics, Brozović has contributed considerably to the modernization of Croatian linguistics, and that he approached the study of Croatian from a new general linguistic framework. and that he approached the study of Croatian from a new general linguistic framework. An expert in Slavonic Studies and Comparative Linguistics, he was successful An expert in Slavonic Studies and Comparative Linguistics, he was successful in studying other languages as well, contributing on a global level to the field of in studying other languages as well, contributing on a global level to the field of standard language typology. His oeuvre is marked by a wide area of competence, a standard language typology. His oeuvre is marked by a wide area of competence, a modern approach, daring and lucidity in research techniques, and ean laborate and modern approach, daring and lucidity in research techniques, and ean laborate and delicate style. delicate style. Key words: Brozović, genetic linguistics and linguistic typology, sociolinguistics Key words: Brozović, genetic linguistics and linguistic typology, sociolinguistics

154 154 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174

Marko Dragić Pregledni rad Marko Dragić Pregledni rad Nikola Sunara UDK: 398.3(497.5 Cera) Nikola Sunara UDK: 398.3(497.5 Cera) Odsjek za hrvatski jezik i književnost Primljeno: 17. 07. 2012. Odsjek za hrvatski jezik i književnost Primljeno: 17. 07. 2012. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE BAŠTINE U CERI SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE BAŠTINE U CERI Tradicija nije čuvanje pepela, tradicija je prenošenje vatre. Tradicija nije čuvanje pepela, tradicija je prenošenje vatre. Thomas Moor Thomas Moor SAŽETAK SAŽETAK Zapisi u radu nastali su 2008. godine u selu Ceri koje je od Unešića udaljeno Zapisi u radu nastali su 2008. godine u selu Ceri koje je od Unešića udaljeno pet kilometara. U radu se navode i multidisciplinarno interpretiraju suvremeni zapisi pet kilometara. U radu se navode i multidisciplinarno interpretiraju suvremeni zapisi običaja, obreda i pučkih vjerovanja vezanih za blagdane i dane kroz godinu: Badnjak, običaja, obreda i pučkih vjerovanja vezanih za blagdane i dane kroz godinu: Badnjak, Božić, Sveta tri kralja, Poklade ili mačkare, Cvjetnica, Uskrs, Sveti Marko, Sveti Božić, Sveta tri kralja, Poklade ili mačkare, Cvjetnica, Uskrs, Sveti Marko, Sveti Paskal (Paškal), Sveti Ivan Krstitelj, Sveti Petar, Velika Gospa. Neki od tih običaja i Paskal (Paškal), Sveti Ivan Krstitelj, Sveti Petar, Velika Gospa. Neki od tih običaja i obreda imaju apotropejski i panspermijski značaj. U nekima od navedenih običaja, obreda imaju apotropejski i panspermijski značaj. U nekima od navedenih običaja, obreda i pučkih vjerovanja opažaju se pretkršćanski elementi. Navode se i običaji obreda i pučkih vjerovanja opažaju se pretkršćanski elementi. Navode se i običaji vezani uz žetvu, te pučka igra Stipane, bane, otvori vrata. vezani uz žetvu, te pučka igra Stipane, bane, otvori vrata. Negdašnje bogatstvo usmene književnosti zrcali se na primjerima: vjerske usmene Negdašnje bogatstvo usmene književnosti zrcali se na primjerima: vjerske usmene lirske pjesme, basme, ojkalica, demonoloških predaja o lodi i mori; pričanja iz života lirske pjesme, basme, ojkalica, demonoloških predaja o lodi i mori; pričanja iz života i poslovica. Vrijednost ojkalice prepoznali su i Ujedinjeni narodi koji su je uvrstili u i poslovica. Vrijednost ojkalice prepoznali su i Ujedinjeni narodi koji su je uvrstili u UNESCO-ov registar nematerijalne baštine godine 2010. godine. UNESCO-ov registar nematerijalne baštine godine 2010. godine. Navedeni primjeri imaju izniman etnološki, antropološki i filološki značaj, te Navedeni primjeri imaju izniman etnološki, antropološki i filološki značaj, te svjedoče o negdašnjem bogatstvu tradicijske baštine kojoj u Ceri prijeti nestanak. svjedoče o negdašnjem bogatstvu tradicijske baštine kojoj u Ceri prijeti nestanak. Ključne riječi: običaji, obredi, pučka vjerovanja, usmeno-književni oblici. Ključne riječi: običaji, obredi, pučka vjerovanja, usmeno-književni oblici. 0. UVOD 0. UVOD Selo Cera udaljeno je pet kilometara južno od općinskoga središta Unešića. Svoje Selo Cera udaljeno je pet kilometara južno od općinskoga središta Unešića. Svoje ime Cera baštini prema crkvenoslavenskom pridjevu crьnь (čьrnь) što znači ‘crn’. Cera ime Cera baštini prema crkvenoslavenskom pridjevu crьnь (čьrnь) što znači ‘crn’. Cera se prvi put spominje 1521. godine kao Čera. Prema drugom tumačenju, Cera je nazvana se prvi put spominje 1521. godine kao Čera. Prema drugom tumačenju, Cera je nazvana prema hrastu ceru. Prema popisu stanovništva 2001. godine u tom mjestu živjelo je 76 prema hrastu ceru. Prema popisu stanovništva 2001. godine u tom mjestu živjelo je 76 stanovnika. To je najmanji broj od 1857. godine, otkako se prati statistika žitelja u tom stanovnika. To je najmanji broj od 1857. godine, otkako se prati statistika žitelja u tom kraju. Najviše je žitelja bilo 1971. godine kada je broj stanovnika bio 323. kraju. Najviše je žitelja bilo 1971. godine kada je broj stanovnika bio 323. U tom kraju ljudi se uglavnom bave poljoprivredom i stočarstvom, ali selo zbog U tom kraju ljudi se uglavnom bave poljoprivredom i stočarstvom, ali selo zbog iseljavanja stanovnika odumire. Taj kraj krševit je i zbog toga su se ljudi morali iseljavanja stanovnika odumire. Taj kraj krševit je i zbog toga su se ljudi morali potruditi da bi uspjeli opstati. potruditi da bi uspjeli opstati.

155 155 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174

Premda nema sumnje da je u tom kraju nekoć bila bogata tradicijska kultura, o njoj Premda nema sumnje da je u tom kraju nekoć bila bogata tradicijska kultura, o njoj u stručnoj i znanstvenoj literaturi nema podataka. Stoga se nametnula potreba snimiti u stručnoj i znanstvenoj literaturi nema podataka. Stoga se nametnula potreba snimiti ostatke nekadašnjih obreda, običaja, vjerovanja i usmeno-književnih oblika. Zapisi u ostatke nekadašnjih obreda, običaja, vjerovanja i usmeno-književnih oblika. Zapisi u radu nastali su 2008. godine. radu nastali su 2008. godine. Rad je tematski podijeljen u dva poglavlja: Etnološke i antropološke značajke Rad je tematski podijeljen u dva poglavlja: Etnološke i antropološke značajke te Usmeno-književne značajke. Poglavlja obuhvaćaju više potpoglavlja u kojima se te Usmeno-književne značajke. Poglavlja obuhvaćaju više potpoglavlja u kojima se navode i multidisciplinarno interpretiraju suvremeni zapisi običaja, obreda i pučkih navode i multidisciplinarno interpretiraju suvremeni zapisi običaja, obreda i pučkih vjerovanja vezanih za blagdane dane kroz godinu: Badnjak, Božić, Sveta tri kralja, vjerovanja vezanih za blagdane dane kroz godinu: Badnjak, Božić, Sveta tri kralja, Poklade ili mačkare, Cvjetnica, Uskrs, Sveti Marko, Sveti Paskal (Paškal), Sveti Ivan Poklade ili mačkare, Cvjetnica, Uskrs, Sveti Marko, Sveti Paskal (Paškal), Sveti Ivan Krstitelj, Sveti Petar, Velika Gospa. Krstitelj, Sveti Petar, Velika Gospa. Negdašnje bogatstvo usmene književnosti zrcali se u primjerima vjerske usmene Negdašnje bogatstvo usmene književnosti zrcali se u primjerima vjerske usmene lirske pjesme, basme, ojkalica, demonoloških predaja o lodi i mori te pričanja iz lirske pjesme, basme, ojkalica, demonoloških predaja o lodi i mori te pričanja iz života i poslovica. života i poslovica. Cilj rada je spašavanje od zaborava djelića bogate tradicije koja je sačuvana u Cilj rada je spašavanje od zaborava djelića bogate tradicije koja je sačuvana u narodnoj memoriji. 1 narodnoj memoriji. 1 1. ETNOLOŠKE I ANTROPOLOŠKE ZNAČAJKE 1. ETNOLOŠKE I ANTROPOLOŠKE ZNAČAJKE U radu se, sukladno liturgijskoj godini, navode i interpretiraju najznačajniji U radu se, sukladno liturgijskoj godini, navode i interpretiraju najznačajniji blagdani u Ceri. blagdani u Ceri. 1.1. Badnjak 1.1. Badnjak Badnjak (Badnji dan, Badnjica, Bonji dan) dan je uoči Božića, a u katoličkom Badnjak (Badnji dan, Badnjica, Bonji dan) dan je uoči Božića, a u katoličkom kalendaru je i dan Adama i Eve. Ljudi dolazak Spasitelja i Otkupitelja svijeta iščekuju kalendaru je i dan Adama i Eve. Ljudi dolazak Spasitelja i Otkupitelja svijeta iščekuju bdijući i odlazeći na ponoćke. Odatle dolazi i ime toga dana. Riječ badnjak svoje bdijući i odlazeći na ponoćke. Odatle dolazi i ime toga dana. Riječ badnjak svoje podrijetlo vuče iz korijena glagola bdjeti (crkvenoslavenski bьdêti) ili pridjeva badar podrijetlo vuče iz korijena glagola bdjeti (crkvenoslavenski bьdêti) ili pridjeva badar te iz toga izvedenoga glagola razbadriti se – ‘razbuditi se’. To tumačenje afirmira i te iz toga izvedenoga glagola razbadriti se – ‘razbuditi se’. To tumačenje afirmira i romanski naziv vigilia – bdijenje, noćno stražarenje. Naziv vilija, vilija Božja zadržao romanski naziv vigilia – bdijenje, noćno stražarenje. Naziv vilija, vilija Božja zadržao se i kod Hrvata po sjevernom Jadranu, a kod nekih kajkavaca Božićno navečerje naziv se i kod Hrvata po sjevernom Jadranu, a kod nekih kajkavaca Božićno navečerje naziv je za Badnjak (Gavazzi, 1988). Osim za sam dan, riječ badnjak se koristi i kao ime je za Badnjak (Gavazzi, 1988). Osim za sam dan, riječ badnjak se koristi i kao ime drveta koje se na taj dan posvećuje i loži. Badnjak je naziv i za drvo badnjak. U drveta koje se na taj dan posvećuje i loži. Badnjak je naziv i za drvo badnjak. U Barbarićima kod Čitluka u Bosni i Hercegovini badnjakom je nazivan onaj koji je Barbarićima kod Čitluka u Bosni i Hercegovini badnjakom je nazivan onaj koji je nosio badnjak (Dragić, 2008b). nosio badnjak (Dragić, 2008b). 1.1.1. Post, kićenje zelenilom 1.1.1. Post, kićenje zelenilom Budući je Badnjak vrhunac pripreme za proslavu Božića ljudi u Ceri poste da bi Budući je Badnjak vrhunac pripreme za proslavu Božića ljudi u Ceri poste da bi se tom žrtvom pripremili za dolazak Sina Božjeg. Na Badnjak ujutro članovi obitelji se tom žrtvom pripremili za dolazak Sina Božjeg. Na Badnjak ujutro članovi obitelji dogovaraju se tko će što raditi. Žene urređuju kuće, kite bor i spremaju jaslice, a dogovaraju se tko će što raditi. Žene urređuju kuće, kite bor i spremaju jaslice, a

1 Rad je nastao u koautorstvu doktoranda i njegova mentora. Doktorand je zapisao običaje, obrede, 1 Rad je nastao u koautorstvu doktoranda i njegova mentora. Doktorand je zapisao običaje, obrede, vjerovanja i usmeno-književne oblike. Radu je pridodan i primjer koji je zapisala Kristina Jurić, profesorica, vjerovanja i usmeno-književne oblike. Radu je pridodan i primjer koji je zapisala Kristina Jurić, profesorica, nekadašnja studentica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu (s istim mentorom pri pisanja diplomskoga nekadašnja studentica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu (s istim mentorom pri pisanja diplomskoga rada). Mentor je izvršio znanstvenu obradbu navedenih primjera. rada). Mentor je izvršio znanstvenu obradbu navedenih primjera.

156 156 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174 muškarci odlaze nabrati bršljan ili kako ga stariji zovu bršćan. Nakon što je nabran, muškarci odlaze nabrati bršljan ili kako ga stariji zovu bršćan. Nakon što je nabran, njime se kite kuće, konobe i štale. U kršćanskoj tradicijskoj kulturi, bršljan se njime se kite kuće, konobe i štale. U kršćanskoj tradicijskoj kulturi, bršljan se povezuje sa smrću i besmrtnošću. To je zimzelena biljka koja simbolizira vjernost i povezuje sa smrću i besmrtnošću. To je zimzelena biljka koja simbolizira vjernost i vječnost. Budući da bršljan čvrsto prianja uz podlogu, time simbolizira privrženost vječnost. Budući da bršljan čvrsto prianja uz podlogu, time simbolizira privrženost i vječni osjećaj (Badurina, 1990). U hrvatskoj je duhovnosti bršljan sveta biljka, jer i vječni osjećaj (Badurina, 1990). U hrvatskoj je duhovnosti bršljan sveta biljka, jer se po predaji, Isus rodio u štalici obrasloj bršljanom. Također je u tradiciji Hrvata se po predaji, Isus rodio u štalici obrasloj bršljanom. Također je u tradiciji Hrvata vjerovanje da je bršljan izrastao iznad vrata gdje se Isus rodio. Kada su Židovi ubijali vjerovanje da je bršljan izrastao iznad vrata gdje se Isus rodio. Kada su Židovi ubijali djecu, tražeći Isusa da ga ubiju, domaćini su na kuću stavljali bršljanovu grančicu. djecu, tražeći Isusa da ga ubiju, domaćini su na kuću stavljali bršljanovu grančicu. Kada su došli do Isusove kuće, vidjeli su bršljan i otišli jer su mislili da su tu već bili. Kada su došli do Isusove kuće, vidjeli su bršljan i otišli jer su mislili da su tu već bili. Zelenilo je boja proljeća i vegetacije i simbolizira nadu; pobjedu proljeća nad Zelenilo je boja proljeća i vegetacije i simbolizira nadu; pobjedu proljeća nad zimom, pobjedu života nad smrću. U poganskim inicijacijama zelena je boja vode. zimom, pobjedu života nad smrću. U poganskim inicijacijama zelena je boja vode. Temeljem te simbolike sveti Ivan Krstitelj ponekad je nosio zeleni ogrtač što simbolizira Temeljem te simbolike sveti Ivan Krstitelj ponekad je nosio zeleni ogrtač što simbolizira duhovnu inicijaciju krštenja na Jordanu. Zeleno liturgijsko ruho simbolizira nadu i duhovnu inicijaciju krštenja na Jordanu. Zeleno liturgijsko ruho simbolizira nadu i iščekivanje kraljevstva Božjega (Badurina, 1990). Apotropejsko je značenje obreda iščekivanje kraljevstva Božjega (Badurina, 1990). Apotropejsko je značenje obreda kićenja zelenilom (Dragić, 2007b). kićenja zelenilom (Dragić, 2007b). 1.1.2. svijeće 1.1.2. svijeće Kada je kićenje kuća gotovo pripremaju se svijeće.2 One se stavljaju u posudu punu Kada je kićenje kuća gotovo pripremaju se svijeće.2 One se stavljaju u posudu punu žita, a oko njih se stavljaju grančice bršljana. Svijeće se pale na Božić i ostale blagdane za žita, a oko njih se stavljaju grančice bršljana. Svijeće se pale na Božić i ostale blagdane za ručkom. Gavazzi kaže da je narod božićnoj svijeći, sad manje sad više, pridavao magične ručkom. Gavazzi kaže da je narod božićnoj svijeći, sad manje sad više, pridavao magične moći pa su zbog toga ukućani nedogorenu svijeću čuvali za iduću godinu (Gavazzi, moći pa su zbog toga ukućani nedogorenu svijeću čuvali za iduću godinu (Gavazzi, 1988). Svijeća zauzima posebno mjesto i smatra se svetinjom u kući (Dragić, 2010b). 1988). Svijeća zauzima posebno mjesto i smatra se svetinjom u kući (Dragić, 2010b). 1.1.3. Blagoslov ovaca 1.1.3. Blagoslov ovaca Duž Dinarida pred sumrak na Badnju večer obavljao se blagoslov ovaca.3 U Ceri, Duž Dinarida pred sumrak na Badnju večer obavljao se blagoslov ovaca.3 U Ceri, pred sumrak, ljudi, koji imaju ovce kada ih zatvaraju u staju pomno paze koja će ovca pred sumrak, ljudi, koji imaju ovce kada ih zatvaraju u staju pomno paze koja će ovca

2 Višestruka je uloga svijeća u kršćanskoj tradiciji. Prvi kršćani koristili su svijeću, kako bi pred zoru 2 Višestruka je uloga svijeća u kršćanskoj tradiciji. Prvi kršćani koristili su svijeću, kako bi pred zoru u katakombama za vrijeme bogoslužja imali svjetlost. Njihovom uporabom, izgledom i brojem tumači se u katakombama za vrijeme bogoslužja imali svjetlost. Njihovom uporabom, izgledom i brojem tumači se crkveno učenje. Jedna svijeća je simbol vjere u jednoga Boga i Spasitelja, dvije svijeće predstavljaju Boga crkveno učenje. Jedna svijeća je simbol vjere u jednoga Boga i Spasitelja, dvije svijeće predstavljaju Boga i čovjeka, tri simboliziraju vjeru u Sveto Trojstvo. Šest svijeća na oltaru predstavlja neprekidnu molitvu i čovjeka, tri simboliziraju vjeru u Sveto Trojstvo. Šest svijeća na oltaru predstavlja neprekidnu molitvu Crkve i vječno svjetlo u svetištu. Sedam svijeća znakom su sedam sakramenata. Svijeće kod euharistijskog Crkve i vječno svjetlo u svetištu. Sedam svijeća znakom su sedam sakramenata. Svijeće kod euharistijskog obreda predočuju Kristov dolazak u pričesti. Uskrsna je svijeća znak uskrsnuloga Krista. Biskupova svijeća obreda predočuju Kristov dolazak u pričesti. Uskrsna je svijeća znak uskrsnuloga Krista. Biskupova svijeća vjernicima daje na znanje da biskup predvodi euharistijsko slavlje. U Bibliji se svijeća i svijećnjak spominju vjernicima daje na znanje da biskup predvodi euharistijsko slavlje. U Bibliji se svijeća i svijećnjak spominju sedamdesetak puta (Dragić, 2010b). sedamdesetak puta (Dragić, 2010b). 3 U duvanjskom kraju, nakon obreda stavljanja badnjaka u vatru i prostiranja slame po sobi, pastir uzima 3 U duvanjskom kraju, nakon obreda stavljanja badnjaka u vatru i prostiranja slame po sobi, pastir uzima pogaču sriću i odlazi u štalu. Morao je paziti koja ovca prva ulazi u štalu, a koja posljednja. S pastirom odlazi pogaču sriću i odlazi u štalu. Morao je paziti koja ovca prva ulazi u štalu, a koja posljednja. S pastirom odlazi i ostala čeljad, osim domaćina i onih najstarijih i nemoćnih. Netko od ukućana u štalu ponese bukaru vina i ostala čeljad, osim domaćina i onih najstarijih i nemoćnih. Netko od ukućana u štalu ponese bukaru vina i voštanu svijeću. Kad se svi saberu u štali, pastir upali svijeću i počne glasno moliti Boga. S njim mole i voštanu svijeću. Kad se svi saberu u štali, pastir upali svijeću i počne glasno moliti Boga. S njim mole i ostali članovi obitelji koji su ga dopratili u štalu. Mole Očenaš, Zdravomarijo i Slava Ocu. Molitvom i ostali članovi obitelji koji su ga dopratili u štalu. Mole Očenaš, Zdravomarijo i Slava Ocu. Molitvom se zahvaljivalo Bogu za darovano blago, za zdravlje blaga te za mir i ljubav u obitelji i svijetu. Kad završi se zahvaljivalo Bogu za darovano blago, za zdravlje blaga te za mir i ljubav u obitelji i svijetu. Kad završi molitva, pastir uzima u ruke bukaru s vinom i daje ovci koja je prva ušla da popije malo vina. Kad ovca molitva, pastir uzima u ruke bukaru s vinom i daje ovci koja je prva ušla da popije malo vina. Kad ovca uzme gutljaj-dva vina, pastir da vina i ovci koja je ušla posljednja. Potom pastir uzima voštanu svijeću i na uzme gutljaj-dva vina, pastir da vina i ovci koja je ušla posljednja. Potom pastir uzima voštanu svijeću i na čelu ovce plamenom svijeće pravi znak križa. Kad i taj obred bude završen, pastir uzima u obje ruke pogaču čelu ovce plamenom svijeće pravi znak križa. Kad i taj obred bude završen, pastir uzima u obje ruke pogaču i da toj ovci malo kruha. Ovca uzima prvi zalogaj, a pastir držeći i dalje s obje ruke pogaču, stavi je nad ovcu i da toj ovci malo kruha. Ovca uzima prvi zalogaj, a pastir držeći i dalje s obje ruke pogaču, stavi je nad ovcu i pruža je članovima obitelji da od nje lome po komadić. Lomljenje pogače počinje od najstarijeg člana koji i pruža je članovima obitelji da od nje lome po komadić. Lomljenje pogače počinje od najstarijeg člana koji je tu nazočan. Pogača se lomi samo jednom rukom i to desnom. Komad koji se odlomi od pogače, svatko će je tu nazočan. Pogača se lomi samo jednom rukom i to desnom. Komad koji se odlomi od pogače, svatko će poslije pojesti za večerom (Drmić, 2004). poslije pojesti za večerom (Drmić, 2004).

157 157 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174 ući prva, a koja posljednja. Te se dvije ovce nakon što uđu u staju hvataju i daje im se ući prva, a koja posljednja. Te se dvije ovce nakon što uđu u staju hvataju i daje im se piti vino. Ti običaji imaju apotropejski karakter. piti vino. Ti običaji imaju apotropejski karakter. Nakon što ovce popiju vino, obitelj blaguje pogaču. Običaj je bio da se djeca Nakon što ovce popiju vino, obitelj blaguje pogaču. Običaj je bio da se djeca natječu tko će od pogače otkinuti veći komad, ali taj je običaj poodavno iščeznuo. natječu tko će od pogače otkinuti veći komad, ali taj je običaj poodavno iščeznuo. Nakon što su ovce zatvorene svi se vraćaju svojim kućama.4 Nakon što su ovce zatvorene svi se vraćaju svojim kućama.4 1.1.4. Drvo badnjak 1.1.4. Drvo badnjak Od zore na Badnji dan do blagdana Sveta tri kralja nekoć je drvo badnjak5 bilo Od zore na Badnji dan do blagdana Sveta tri kralja nekoć je drvo badnjak5 bilo neizostavan rekvizit božićnih blagdana. U hrvatskoj tradicijskoj kulturi dvije su vrste neizostavan rekvizit božićnih blagdana. U hrvatskoj tradicijskoj kulturi dvije su vrste badnjaka. Jedna je kao grana hrasta (najčešće cera) kojoj nije lišće otpalo. U Jelsi na badnjaka. Jedna je kao grana hrasta (najčešće cera) kojoj nije lišće otpalo. U Jelsi na Hvaru na ognjištu (kominu) palio se badnjak, a postojala je i druga vrsta badnjaka Hvaru na ognjištu (kominu) palio se badnjak, a postojala je i druga vrsta badnjaka u obliku grane koja se ukrašavala i stavljala na ulazna vrata ili na krov kuće. Hrvati u obliku grane koja se ukrašavala i stavljala na ulazna vrata ili na krov kuće. Hrvati su u Bosni i Hercegovini rano u jutro na Badnji dan pod strehu stavljali granati su u Bosni i Hercegovini rano u jutro na Badnji dan pod strehu stavljali granati badnjak (Rihtman Auguštin, 1995). U selu Debeljacima kod Banja Luke mladić bi badnjak (Rihtman Auguštin, 1995). U selu Debeljacima kod Banja Luke mladić bi uoči Badnjaka usjekao badnjak – ljeskovu granu, dugu oko dva metra, sa što više resa uoči Badnjaka usjekao badnjak – ljeskovu granu, dugu oko dva metra, sa što više resa (Gavazzi, 1988). Druga je vrsta badnjaka – klada, panj, ili truplo stabla dugo od jedan (Gavazzi, 1988). Druga je vrsta badnjaka – klada, panj, ili truplo stabla dugo od jedan do dva metra i debelo trideset do pedeset centimetara te dva manja komada drveta. do dva metra i debelo trideset do pedeset centimetara te dva manja komada drveta. U Dalmaciji, na otocima i u Istri to je bio najčešće panj masline ili česmine, u Lici, U Dalmaciji, na otocima i u Istri to je bio najčešće panj masline ili česmine, u Lici, Slavoniji, Bosni i Hercegovini drvo cera ili hrasta. Cer i hrast se koriste kao badnjaci Slavoniji, Bosni i Hercegovini drvo cera ili hrasta. Cer i hrast se koriste kao badnjaci jer su to dugovječna drva i simboliziraju Božju vječnost. Ukoliko nije bilo tih drveća, jer su to dugovječna drva i simboliziraju Božju vječnost. Ukoliko nije bilo tih drveća, badnjaci su bili od graba, bukve, kljena, javora, bora, smreke, smokve, trešnje itd. badnjaci su bili od graba, bukve, kljena, javora, bora, smreke, smokve, trešnje itd. Najčešće se pale tri badnjaka, ponegdje jedan, rjeđe dva, a na jugu Dalmacije onoliko Najčešće se pale tri badnjaka, ponegdje jedan, rjeđe dva, a na jugu Dalmacije onoliko koliko je muških glava u kući i k tome još za ono muško čedo koje će se roditi iduće koliko je muških glava u kući i k tome još za ono muško čedo koje će se roditi iduće godine (Gavazzi, 1988). U nekim mjestima, primjerice, na Lastovu i u Račišćima na godine (Gavazzi, 1988). U nekim mjestima, primjerice, na Lastovu i u Račišćima na Korčuli (Vuletić Vukasović, 1906), pale se veliki badnji krjesovi. (Dragić, 2008b). Korčuli (Vuletić Vukasović, 1906), pale se veliki badnji krjesovi. (Dragić, 2008b). U Ceri je riječ o drugoj vrsti badnjaka, tj. o kladama koje gazda, u vrijeme sezone U Ceri je riječ o drugoj vrsti badnjaka, tj. o kladama koje gazda, u vrijeme sezone prikupljanja ogrijeva, sprema posebno za večer Badnjaka. Svaki gazda u selu želio je prikupljanja ogrijeva, sprema posebno za večer Badnjaka. Svaki gazda u selu želio je imati najveći badnjak i time se ponosio pa je zbog toga ponekad selom uoči Badnjaka imati najveći badnjak i time se ponosio pa je zbog toga ponekad selom uoči Badnjaka vladao pravi natjecateljski duh, a pobjednik je bio onaj tko bi pripremio najveći vladao pravi natjecateljski duh, a pobjednik je bio onaj tko bi pripremio najveći badnjak. badnjak. Sam obred loženja badnjaka tekao je tako da su se badnjaci stavljali ispred ulaznih Sam obred loženja badnjaka tekao je tako da su se badnjaci stavljali ispred ulaznih vrata u kuću u kojoj su trebali biti naloženi. Desni badnjak uvijek je bio veći i zvan vrata u kuću u kojoj su trebali biti naloženi. Desni badnjak uvijek je bio veći i zvan

4 Isti obred zapisan je u stolačkom i duvanjskom kraju. 4 Isti obred zapisan je u stolačkom i duvanjskom kraju. 5 Paljenje badnjaka spominje biskup Martin iz Bracare u Španjolskoj (umro 580. godine). Od davnina su 5 Paljenje badnjaka spominje biskup Martin iz Bracare u Španjolskoj (umro 580. godine). Od davnina su badnjak palili drevni Rimljani, južnoslavenski narodi te Englezi, Francuzi, Nijemci, Portugalci, Letonci i dr. badnjak palili drevni Rimljani, južnoslavenski narodi te Englezi, Francuzi, Nijemci, Portugalci, Letonci i dr. Najstariji spomen paljenja badnjaka kod Hrvata nalazi se u dubrovačkom Statutu Liber statutorum ciuitatis Najstariji spomen paljenja badnjaka kod Hrvata nalazi se u dubrovačkom Statutu Liber statutorum ciuitatis Ragussi iz 1272. godine, a spominje pomorce koji na Badnjak donose i u vatru polažu panj i koji bi za to bili Ragussi iz 1272. godine, a spominje pomorce koji na Badnjak donose i u vatru polažu panj i koji bi za to bili nagrađeni. Kod gradišćanskih Hrvata badnjak se spominje u već u 16. stoljeću što nedvojbeno upućuje da nagrađeni. Kod gradišćanskih Hrvata badnjak se spominje u već u 16. stoljeću što nedvojbeno upućuje da su Hrvati koji su se ondje nastanjivali bježeći od osmanskoga terora od pada Bosanskoga kraljevstva koncem su Hrvati koji su se ondje nastanjivali bježeći od osmanskoga terora od pada Bosanskoga kraljevstva koncem svibnja 1463. godine. U drugoj polovici 17. st. Iochan Weichard Walvasor spominje paljenje i darivanje svibnja 1463. godine. U drugoj polovici 17. st. Iochan Weichard Walvasor spominje paljenje i darivanje hranom badnjaka u Istri (usp. Dragić, 2008b). hranom badnjaka u Istri (usp. Dragić, 2008b).

158 158 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174 je muški badnjak. Ljudi koji su ložili, a uglavnom se radilo o članovima obitelji je muški badnjak. Ljudi koji su ložili, a uglavnom se radilo o članovima obitelji čiji su se badnjaci ložili, uzeli bi prvo desni badnjak i pri ulasku u kuću pozdravili čiji su se badnjaci ložili, uzeli bi prvo desni badnjak i pri ulasku u kuću pozdravili gazdu i okupljenu obitelj: Faljen6 Isus! Na dobro van došla Badnja večer!, a okupljeni gazdu i okupljenu obitelj: Faljen6 Isus! Na dobro van došla Badnja večer!, a okupljeni odgovaraju: Vazda7 Isus! I s tobon zajno8! Nakon toga dvojica koja nose badnjak odgovaraju: Vazda7 Isus! I s tobon zajno8! Nakon toga dvojica koja nose badnjak prinose ga ognjištu i stavljaju na njega, ali tako da ga tri puta naslone i pomaknu prinose ga ognjištu i stavljaju na njega, ali tako da ga tri puta naslone i pomaknu prema naprijed. Isti je postupak i s drugim badnjakom s tim da se pazi da kad su prema naprijed. Isti je postupak i s drugim badnjakom s tim da se pazi da kad su naloženi, desni bude malo ispred lijevog. Nakon što su badnjaci stavljeni na vatru, naloženi, desni bude malo ispred lijevog. Nakon što su badnjaci stavljeni na vatru, gazda blagoslivlja badnjake i škropi ih svetom vodom i vinom, a potom svetom gazda blagoslivlja badnjake i škropi ih svetom vodom i vinom, a potom svetom vodom škropi i okupljene, na što se svi prekriže. Nakon toga, časti okupljene vinom vodom škropi i okupljene, na što se svi prekriže. Nakon toga, časti okupljene vinom i najčešće bademima ili orasima. Uz sve ovo, obavezno dolazi i stvaranje buke, u i najčešće bademima ili orasima. Uz sve ovo, obavezno dolazi i stvaranje buke, u današnje vrijeme najčešće petardama. Vjerovalo se da pucnjava odgoni demonska današnje vrijeme najčešće petardama. Vjerovalo se da pucnjava odgoni demonska bića.9 bića.9 Nakon što je gotov ophod i loženje badnjaka, ljudi se vraćaju svojim kućama Nakon što je gotov ophod i loženje badnjaka, ljudi se vraćaju svojim kućama i spremaju za ponoćku. Na ponoćki svećenik za kađenje koristi žar, koji je nastao i spremaju za ponoćku. Na ponoćki svećenik za kađenje koristi žar, koji je nastao sagorijevanjem badnjaka koji se lože ispred same crkve, i tamjan, a ne ugljen koji se sagorijevanjem badnjaka koji se lože ispred same crkve, i tamjan, a ne ugljen koji se inače koristi kao žar sa tamjanom. inače koristi kao žar sa tamjanom. 1.2. Božić 1.2. Božić Božić je najsvečaniji dan u godini i za narod označava početak nove godine. Po Božić je najsvečaniji dan u godini i za narod označava početak nove godine. Po završetku ponoćke ljudi međusobno čestitaju Božić, božićuju se. Božić je dan kada je završetku ponoćke ljudi međusobno čestitaju Božić, božićuju se. Božić je dan kada je cijela obitelj kući. Prije ručka obavezno se pale svijeće uz koje se moli. Svijeće se gase cijela obitelj kući. Prije ručka obavezno se pale svijeće uz koje se moli. Svijeće se gase tek nakon što je objed gotov. Način gašenja svijeća također je zanimljiv. Jedna svijeća tek nakon što je objed gotov. Način gašenja svijeća također je zanimljiv. Jedna svijeća predstavlja baku, a druga djeda. Oni te svijeće gase tako da koricu kruha umoče u čašu predstavlja baku, a druga djeda. Oni te svijeće gase tako da koricu kruha umoče u čašu vina i kapaju po kap vina na svaku svijeću. Kaže se da će onaj čija se svijeća kasnije vina i kapaju po kap vina na svaku svijeću. Kaže se da će onaj čija se svijeća kasnije ugasi živjeti dulje. U hrvatskoj tradicijskoj kulturi mnoga su proricanja i vjerovanja ugasi živjeti dulje. U hrvatskoj tradicijskoj kulturi mnoga su proricanja i vjerovanja vezana uz božićnu svijeću.10 vezana uz božićnu svijeću.10

6 Faljen – hvaljen. 6 Faljen – hvaljen. 7 Vazda – uvijek. 7 Vazda – uvijek. 8 Zajno – zajedno, skupa. 8 Zajno – zajedno, skupa. 9 To je vjerovanje rašireno kod mnogih naroda, posebice u Kini. 9 To je vjerovanje rašireno kod mnogih naroda, posebice u Kini. 10 Nitko, osim starješine, nije smio dirati svijeću: nije smjela pasti, nakriviti se, puknuti, jer se u tom slučaju 10 Nitko, osim starješine, nije smio dirati svijeću: nije smjela pasti, nakriviti se, puknuti, jer se u tom slučaju vjerovalo da će u nastupajućoj godini starješina kuće umrijeti. Vjerovalo se da će prvi umrijeti onaj koji stoji vjerovalo da će u nastupajućoj godini starješina kuće umrijeti. Vjerovalo se da će prvi umrijeti onaj koji stoji spram svijeće koja se prva utrne. Stari su Neorićani vjerovali ako od gorućih svijeća najprije dogori srednja, spram svijeće koja se prva utrne. Stari su Neorićani vjerovali ako od gorućih svijeća najprije dogori srednja, najprije će umrijeti glava kuće. Ako prva izgori desna, umrijet će muški član obitelji, a ako prva izgori lijeva najprije će umrijeti glava kuće. Ako prva izgori desna, umrijet će muški član obitelji, a ako prva izgori lijeva svijeća, onda će umrijeti ženski član obitelji. Po dimu božićne svijeće predskazivala se smrt ukućana tako što svijeća, onda će umrijeti ženski član obitelji. Po dimu božićne svijeće predskazivala se smrt ukućana tako što bi se kod gašenja svijeće gledalo gdje dim odlazi, ona osoba prema kojoj je dim otišao je određena za smrt bi se kod gašenja svijeće gledalo gdje dim odlazi, ona osoba prema kojoj je dim otišao je određena za smrt u idućoj godini. Po narodnom vjerovanju za božićnom večerom i paljenju svijeća prisustvuju i pokojnici u idućoj godini. Po narodnom vjerovanju za božićnom večerom i paljenju svijeća prisustvuju i pokojnici iz jedne obitelji. Vjerovalo se da će brzo ovaj svijet napustiti onaj čija je svijeća najviše izgorjela, a ako su iz jedne obitelji. Vjerovalo se da će brzo ovaj svijet napustiti onaj čija je svijeća najviše izgorjela, a ako su svijeće lijepo gorjele, te nisu treperile, govorilo se da će biti mira u kući. Vjerovalo se da, ukoliko domaćin svijeće lijepo gorjele, te nisu treperile, govorilo se da će biti mira u kući. Vjerovalo se da, ukoliko domaćin iz prve kaplje ugasi svijeću, neće dugo živjeti, a ako mu se svijeća otima pa je tek nakon nekoliko pokušaja iz prve kaplje ugasi svijeću, neće dugo živjeti, a ako mu se svijeća otima pa je tek nakon nekoliko pokušaja ugasi, onda će duže živjeti. Isto tako, na koga od ukućana krene dim ugašene svijeće, smatra se da će taj prvi ugasi, onda će duže živjeti. Isto tako, na koga od ukućana krene dim ugašene svijeće, smatra se da će taj prvi umrijeti. (Dragić, 2010b). umrijeti. (Dragić, 2010b).

159 159 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174

1.3. Sveta tri kralja 1.3. Sveta tri kralja Kad su Izraelci prolazili kroz moapsku zemlju mezopotamski prorok Balaam Kad su Izraelci prolazili kroz moapsku zemlju mezopotamski prorok Balaam izrekao je proročanstvo da će se roditi kralj i da će tom prigodom svijetliti čudnovata izrekao je proročanstvo da će se roditi kralj i da će tom prigodom svijetliti čudnovata zvijezda (IV Mojs. 24,17). Proročanstvo se obistinilo. Prigodom Isusova rođenja zvijezda (IV Mojs. 24,17). Proročanstvo se obistinilo. Prigodom Isusova rođenja Božjom se voljom pokazala čudnovata zvijezda nad Betlehemom gdje se rodio Isus. Božjom se voljom pokazala čudnovata zvijezda nad Betlehemom gdje se rodio Isus. U kršćanskoj je ikonografiji čudesna antropomorfirana zvijezda kraljevima Baltazaru, U kršćanskoj je ikonografiji čudesna antropomorfirana zvijezda kraljevima Baltazaru, Melkioru i Gašparu navijestila Isusovo rođenje. Usred zvijezde bio je lik anđela ili je Melkioru i Gašparu navijestila Isusovo rođenje. Usred zvijezde bio je lik anđela ili je to bio anđeo koji je letio noseći u rukama zvijezdu, a katkad se unutar zraka blistave to bio anđeo koji je letio noseći u rukama zvijezdu, a katkad se unutar zraka blistave zvijezde pojavljuje Krist kao dijete. zvijezde pojavljuje Krist kao dijete. Pobožni su mudraci, knezovi ili kraljevi (magi) rodom iz kaldejske zemlje ili iz Pobožni su mudraci, knezovi ili kraljevi (magi) rodom iz kaldejske zemlje ili iz Arabije, predajom prozvani Gašpar, Melkior i Baltazar opazili zvijezdu i odlučili Arabije, predajom prozvani Gašpar, Melkior i Baltazar opazili zvijezdu i odlučili krenuti do novorođenoga kralja i pokloniti mu se. Ne znajući jedan za drugoga kraljevi krenuti do novorođenoga kralja i pokloniti mu se. Ne znajući jedan za drugoga kraljevi su iz tri različita smjera putovali na konjima (predaja govori o devama) i sastali se pred su iz tri različita smjera putovali na konjima (predaja govori o devama) i sastali se pred Jeruzalemom. Po tadašnjim običajima ponijeli su tamjan, zlato i mirisavu pomast. Jeruzalemom. Po tadašnjim običajima ponijeli su tamjan, zlato i mirisavu pomast. Matejevo evanđelje (Mt 2,1-12) izvješćuje kako su mnogi s Istoka vidjeli zvijezdu Matejevo evanđelje (Mt 2,1-12) izvješćuje kako su mnogi s Istoka vidjeli zvijezdu novorođenoga kralja židovskoga te su došli u Jeruzalem pitati gdje je da mu se novorođenoga kralja židovskoga te su došli u Jeruzalem pitati gdje je da mu se poklone. Kralj Herod se uplašio za svoje prijestolje. Židovski su mu pismoznanci poklone. Kralj Herod se uplašio za svoje prijestolje. Židovski su mu pismoznanci rastumačili da će se Mesija po proročanstvima roditi u Betlehemu. Herod je potajno rastumačili da će se Mesija po proročanstvima roditi u Betlehemu. Herod je potajno pozvao Gašpara, Melkiora i Baltazara kako bi ih ispitao kada im se pojavila zvijezda. pozvao Gašpara, Melkiora i Baltazara kako bi ih ispitao kada im se pojavila zvijezda. Poslao ih je u Betlehem da pronađu Dijete kako bi mu se i on pošao pokloniti. Poslao ih je u Betlehem da pronađu Dijete kako bi mu se i on pošao pokloniti. Kad su kraljevi krenuli prema Betlehemu, ponovno im se pojavila zvijezda, koja je Kad su kraljevi krenuli prema Betlehemu, ponovno im se pojavila zvijezda, koja je nestala kada se pojavio Herod. Zvijezda je išla pred njima i zaustavila se nad mjestom nestala kada se pojavio Herod. Zvijezda je išla pred njima i zaustavila se nad mjestom gdje se rodilo Dijete. Ušli su u kuću i vidjeli Dijete s majkom Marijom. Pali su na gdje se rodilo Dijete. Ušli su u kuću i vidjeli Dijete s majkom Marijom. Pali su na koljena i poklonili se Djetetu te ga darovali tamjanom, zlatom i smirnom. koljena i poklonili se Djetetu te ga darovali tamjanom, zlatom i smirnom. Poslije toga su u snu primili upute od Boga da se ne vraćaju Herodu te su se drugim Poslije toga su u snu primili upute od Boga da se ne vraćaju Herodu te su se drugim putem vratili u svoju zemlju. U kršćanskoj ikonografiji kraljevi leže u jednom krevetu, putem vratili u svoju zemlju. U kršćanskoj ikonografiji kraljevi leže u jednom krevetu, a kraj njih je anđeo koji je personificirana opomena što su je kraljevi primili u snu. Taj a kraj njih je anđeo koji je personificirana opomena što su je kraljevi primili u snu. Taj je motiv starozavjetne provenijencije i nalazi se u priči o Lotu kojega je anđeo upozorio je motiv starozavjetne provenijencije i nalazi se u priči o Lotu kojega je anđeo upozorio da bježi jer će strašna kazna zbog grijeha zadesiti Sodomu i Gomoru.11 U kršćanskoj da bježi jer će strašna kazna zbog grijeha zadesiti Sodomu i Gomoru.11 U kršćanskoj ikonografiji kraljevi se ukrcavaju na brod kojeg Herodove sluge od srdžbe spaljuju. ikonografiji kraljevi se ukrcavaju na brod kojeg Herodove sluge od srdžbe spaljuju. U hrvatskoj tradicijskoj kulturi značajno mjesto zauzimaju obredi i pjesme koji U hrvatskoj tradicijskoj kulturi značajno mjesto zauzimaju obredi i pjesme koji su se izvodili uoči blagdana Sveta tri kralja i na sam blagdan (6. siječnja). Neki se su se izvodili uoči blagdana Sveta tri kralja i na sam blagdan (6. siječnja). Neki se narodni običaji ponavljaju na Badnjak, Božić, Novu godinu i Sv. tri kralja. Tako su narodni običaji ponavljaju na Badnjak, Božić, Novu godinu i Sv. tri kralja. Tako su se, primjerice, na blagdan Sveta tri kralja palile svijeće kao na Badnjak, Božić i Novu se, primjerice, na blagdan Sveta tri kralja palile svijeće kao na Badnjak, Božić i Novu godinu, objedovala su se ista peciva, molile iste molitve, pjevale/recitirale iste pjesme godinu, objedovala su se ista peciva, molile iste molitve, pjevale/recitirale iste pjesme itd. (vidi: Dragić, 2007a). itd. (vidi: Dragić, 2007a). 11 Golem je broj legendi te provenijencije koje Hrvati i danas pripovijedaju. Najveći je broj tih legendi o 11 Golem je broj legendi te provenijencije koje Hrvati i danas pripovijedaju. Najveći je broj tih legendi o propasti Gavanovih dvora i nastanku jezera na mjestu nekadašnjih Gavanovih dvora i imanja (vidi: Dragić: propasti Gavanovih dvora i nastanku jezera na mjestu nekadašnjih Gavanovih dvora i imanja (vidi: Dragić: 2003.) 2003.)

160 160 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174

Badnjak koji se stavljao na Badnju večer da malo gori s ostalim drvima dogorio bi Badnjak koji se stavljao na Badnju večer da malo gori s ostalim drvima dogorio bi na Tri kralja. To je značilo da su božićni blagdani završili. Toga dana iz kuće se iznosi na Tri kralja. To je značilo da su božićni blagdani završili. Toga dana iz kuće se iznosi i božićni bor. Posjeti obitelji, prijateljima, susjedima u božićno vrijeme i blagoslov i božićni bor. Posjeti obitelji, prijateljima, susjedima u božićno vrijeme i blagoslov vode na Bogojavljenje su kraj božićnih blagdana. vode na Bogojavljenje su kraj božićnih blagdana. 1.4. Poklade ili mačkare 1.4. Poklade ili mačkare U razdoblju od Očića pa do Čiste srijede ili Pepelnice odvijaju su se ophodi U razdoblju od Očića pa do Čiste srijede ili Pepelnice odvijaju su se ophodi maskiranih povorki. To je razdoblje poklada ili karnevala. Prema Gavazziju, dva su maskiranih povorki. To je razdoblje poklada ili karnevala. Prema Gavazziju, dva su vjerojatna načina na koje je ovo razdoblje dobilo naziv karneval. Prema prvoj teoriji vjerojatna načina na koje je ovo razdoblje dobilo naziv karneval. Prema prvoj teoriji ime potječe od latinskog uzvika Carne vale! što znači Zbogom meso! Ta teorija ime potječe od latinskog uzvika Carne vale! što znači Zbogom meso! Ta teorija odražava se i u hrvatskom nazivu za to razdoblje mesopust što bi bio prijevod prije odražava se i u hrvatskom nazivu za to razdoblje mesopust što bi bio prijevod prije spomenutog uzvika. Druga teorija o nastanku toga naziva govori da potječe od carrus spomenutog uzvika. Druga teorija o nastanku toga naziva govori da potječe od carrus navalis što je latinsko ime za lađu na kolima koja se u prošlosti vozila po srednjoj navalis što je latinsko ime za lađu na kolima koja se u prošlosti vozila po srednjoj Europi u pokladnim povorkama (Gavazzi, 1988). One su išle od sela do sela i putem Europi u pokladnim povorkama (Gavazzi, 1988). One su išle od sela do sela i putem proizvodile buku. Sudionici su bili odjeveni u ogrtače od ovčje vune. Ako nisu imali proizvodile buku. Sudionici su bili odjeveni u ogrtače od ovčje vune. Ako nisu imali cijeli ogrtač onda bi po sebi povješali barem ovčje repove i manje komade vune. cijeli ogrtač onda bi po sebi povješali barem ovčje repove i manje komade vune. Oko pojasa na konopu visjela su im zvona, često zbog neimaštine samo jedno zvono. Oko pojasa na konopu visjela su im zvona, često zbog neimaštine samo jedno zvono. Na glavi su neki imali maske nekakvih rogatih spodoba, dok bi ostali lica zacrnili Na glavi su neki imali maske nekakvih rogatih spodoba, dok bi ostali lica zacrnili pepelom ili čađom. U ruci su uglavnom nosili nekakav štap ili toljagu. Oni u povorci pepelom ili čađom. U ruci su uglavnom nosili nekakav štap ili toljagu. Oni u povorci međusobno su se sudarali, a njihova zvona proizvodila su buku koja je plašila malu međusobno su se sudarali, a njihova zvona proizvodila su buku koja je plašila malu djecu. Uz to djecu bi često posipali lugom koji su nosili u svojim torbama. U torbe su djecu. Uz to djecu bi često posipali lugom koji su nosili u svojim torbama. U torbe su stavljali i poklone koje bi im ljudi davali. Taj običaj je poodavno odumro. Prvobitno stavljali i poklone koje bi im ljudi davali. Taj običaj je poodavno odumro. Prvobitno značenje tih ophoda uglavnom je apotropejsko i svrha im je zastrašiti zle sile i udaljiti značenje tih ophoda uglavnom je apotropejsko i svrha im je zastrašiti zle sile i udaljiti ih od ljudi, stoke i životnog prostora (Gavazzi, 1988). ih od ljudi, stoke i životnog prostora (Gavazzi, 1988). 1.5. Cvjetnica 1.5. Cvjetnica Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje kršćanska je svetkovina koja se slavi u Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje kršćanska je svetkovina koja se slavi u nedjelju prije Uskrsa i uvod je u Veliki tjedan (Dragić, 2010a). nedjelju prije Uskrsa i uvod je u Veliki tjedan (Dragić, 2010a). Na Cvjetnicu ujutro ljudi su se umivali u ubranom cvijeću koje je prije stavljeno Na Cvjetnicu ujutro ljudi su se umivali u ubranom cvijeću koje je prije stavljeno u vodu. To su uglavnom bile ljubičice, ali i drugo proljetno cvijeće. Zatim su svi u vodu. To su uglavnom bile ljubičice, ali i drugo proljetno cvijeće. Zatim su svi zajedno odlazili u crkvu na blagoslov maslinovih grančica. Taj obred ima apotropejski zajedno odlazili u crkvu na blagoslov maslinovih grančica. Taj obred ima apotropejski karakter. karakter. 1.6. Uskrs 1.6. Uskrs Tjedan dana nakon Cvjetnice je Uskrs. Uskrs je najveći kršćanski blagdan. Tjedan dana nakon Cvjetnice je Uskrs. Uskrs je najveći kršćanski blagdan. Prvotno se slavio svake nedjelje, a od 2. stoljeća slavi se jedanput godišnje nakon Prvotno se slavio svake nedjelje, a od 2. stoljeća slavi se jedanput godišnje nakon prvog proljetnog punog mjeseca, između 21. ožujka i 25. travnja. Svoje porijeklo prvog proljetnog punog mjeseca, između 21. ožujka i 25. travnja. Svoje porijeklo vuče od židovskog blagdana Pashe kada je Bog izbavio izraelski narod iz egipatskog vuče od židovskog blagdana Pashe kada je Bog izbavio izraelski narod iz egipatskog ropstva. Kršćani se ovim danom prisjećaju Isusova Uskrsnuća od mrtvih (Dragić, ropstva. Kršćani se ovim danom prisjećaju Isusova Uskrsnuća od mrtvih (Dragić, 2010a). Večer uoči Uskrsa ljudi su, kao što i sada idu, odlazili na bdijenje. Za vrijeme 2010a). Večer uoči Uskrsa ljudi su, kao što i sada idu, odlazili na bdijenje. Za vrijeme

161 161 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174 mise održava se obred blagoslova hrane, tj. jaja, kruha, i drugih plodova zemlje. Na taj mise održava se obred blagoslova hrane, tj. jaja, kruha, i drugih plodova zemlje. Na taj obred ljudi su nosili različite plodove poput kapule. Sutra ujutro za doručkom obitelj obred ljudi su nosili različite plodove poput kapule. Sutra ujutro za doručkom obitelj je blagovala posvećenu hranu. Uz taj objed palile su se i gasile svijeće. Dio jaja koja je blagovala posvećenu hranu. Uz taj objed palile su se i gasile svijeće. Dio jaja koja su blagoslivljana nije prethodno oljušten, već su ta jaja blagoslivljana s ljuskom. Ta su blagoslivljana nije prethodno oljušten, već su ta jaja blagoslivljana s ljuskom. Ta bi se ljuska i mrvice koje su preostale nakon obroka nosili i ostavljali u vinogradu ili bi se ljuska i mrvice koje su preostale nakon obroka nosili i ostavljali u vinogradu ili vrtu. Ni jedna mrvica nije se smjela baciti. vrtu. Ni jedna mrvica nije se smjela baciti. 1.7. Sveti Marko 1.7. Sveti Marko Sveti Marko bio je jedan od četvorice evanđelista. Bio je pratilac Pavla i Barnabe Sveti Marko bio je jedan od četvorice evanđelista. Bio je pratilac Pavla i Barnabe na njihovom prvom misijskom putovanju. Nakon što napušta Pavla pridružuje se na njihovom prvom misijskom putovanju. Nakon što napušta Pavla pridružuje se svetom Petru u Rimu i služi mu kao tajnik. Prema uputama svetoga Petra, piše prvo svetom Petru u Rimu i služi mu kao tajnik. Prema uputama svetoga Petra, piše prvo Evanđelje. Propovijedao je kršćanstvo u Libiji, a zatim i u Aleksandriji gdje je pretrpio Evanđelje. Propovijedao je kršćanstvo u Libiji, a zatim i u Aleksandriji gdje je pretrpio mučeničku smrt. Njegovi su ostatci nekoliko stoljeća kasnije preneseni u Veneciju čiji mučeničku smrt. Njegovi su ostatci nekoliko stoljeća kasnije preneseni u Veneciju čiji je sveti Marko postao zaštitnik (Badurina, 1990). je sveti Marko postao zaštitnik (Badurina, 1990). Na dan Svetoga Marka održava se blagoslov polja i gospine trave ili djeteline. Na dan Svetoga Marka održava se blagoslov polja i gospine trave ili djeteline. Za vrijeme mise svećenik s okupljenim vjernicima iziđe na polje i tamo blagoslivlja Za vrijeme mise svećenik s okupljenim vjernicima iziđe na polje i tamo blagoslivlja maslinove grančice koje bi vlasnici potom zaboli u svoj dio polja. Nakon toga maslinove grančice koje bi vlasnici potom zaboli u svoj dio polja. Nakon toga blagoslivljale su se gospina trava ili djetelina. Izbor između ovih dviju vrsta trave blagoslivljale su se gospina trava ili djetelina. Izbor između ovih dviju vrsta trave ovisio je o dostupnosti. Ta se trava nakon blagoslova nosila kući gdje bi je gazda ovisio je o dostupnosti. Ta se trava nakon blagoslova nosila kući gdje bi je gazda izrezao i pomiješao s hranom za ovce. Tada bi se sve to dalo ovcama da jedu. izrezao i pomiješao s hranom za ovce. Tada bi se sve to dalo ovcama da jedu. Vjerovanje je bilo da će ta trava donijeti zdravlje životinjama u tekućoj godini. Vjerovanje je bilo da će ta trava donijeti zdravlje životinjama u tekućoj godini. 1.8. Sveti Paskal (Paškal) 1.8. Sveti Paskal (Paškal) Sveti Paškal se rodio na veliki duhovski blagdan 16. svibnja 1540. u Torre Hermosa, Sveti Paškal se rodio na veliki duhovski blagdan 16. svibnja 1540. u Torre Hermosa, u Aragonskom kraljevstvu, današnjoj Španjolskoj. Paškal je kao dječak bio pastir, a u Aragonskom kraljevstvu, današnjoj Španjolskoj. Paškal je kao dječak bio pastir, a kasnije se zaredio i postao franjevac. Isticao se svojom poniznošću i blagošću. Za kasnije se zaredio i postao franjevac. Isticao se svojom poniznošću i blagošću. Za vrijeme života posebno je branio sakrament Euharistije riskirajući vlastiti život. Umro vrijeme života posebno je branio sakrament Euharistije riskirajući vlastiti život. Umro je na Duhove 17. svibnja 1592. godine.12 je na Duhove 17. svibnja 1592. godine.12 Sveti Paškal u prošlim je vremenima zauzimao posebno mjesto u životu ljudi. Sveti Paškal u prošlim je vremenima zauzimao posebno mjesto u životu ljudi. Naime, ljudima su tada životinje, njihovo blago, bile glavni izvor prihoda, a na Svetog Naime, ljudima su tada životinje, njihovo blago, bile glavni izvor prihoda, a na Svetog Paškala u crkvi se održavao blagoslov ovčjeg runa i drugih predmeta životinjskog Paškala u crkvi se održavao blagoslov ovčjeg runa i drugih predmeta životinjskog podrijetla. Ti predmeti predstavljali su samo blago budući da se ono nije moglo podrijetla. Ti predmeti predstavljali su samo blago budući da se ono nije moglo uvoditi u crkvu. Crkvi se u prošlosti kao dar ostavljalo runo vune najboljeg ovna u uvoditi u crkvu. Crkvi se u prošlosti kao dar ostavljalo runo vune najboljeg ovna u stadu kao zalog zaštitniku. stadu kao zalog zaštitniku. 1.9. Sveti Ivan Krstitelj 1.9. Sveti Ivan Krstitelj Blagdan svetoga Ivana Krstitelja slavi se 24. lipnja. Naziv Krstitelj dobio je jer je u Blagdan svetoga Ivana Krstitelja slavi se 24. lipnja. Naziv Krstitelj dobio je jer je u rijeci Jordan krstio Isusa Krista. On je i posljednji starozavjetni prorok, sin svećenika rijeci Jordan krstio Isusa Krista. On je i posljednji starozavjetni prorok, sin svećenika Zaharije i Elizabete koja je bila rođakinja Djevice Marije (Dragić, 2010a). Zaharije i Elizabete koja je bila rođakinja Djevice Marije (Dragić, 2010a).

12 http://www.zupa-svkriz.hr/kalendar/novi/opis.php?dat=paskal_baylon517.htm (18. 05. 2012.) 12 http://www.zupa-svkriz.hr/kalendar/novi/opis.php?dat=paskal_baylon517.htm (18. 05. 2012.)

162 162 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174

U predvečerje prije Svetog Ivana palio se u Ceri, kao i u ostatku Hrvatske, krijes, U predvečerje prije Svetog Ivana palio se u Ceri, kao i u ostatku Hrvatske, krijes, ili kako ga u ovom kraju zovu svitnjak. Gavazzi kaže: „Glavni običaj, koji gotovo da ili kako ga u ovom kraju zovu svitnjak. Gavazzi kaže: „Glavni običaj, koji gotovo da daje biljeg Ivanj-danu u cjelini Hrvata, to je paljenje ivanjskih vatara, kresova. Običaj daje biljeg Ivanj-danu u cjelini Hrvata, to je paljenje ivanjskih vatara, kresova. Običaj je gotovo općehrvatski“ (Gavazzi, 1988). je gotovo općehrvatski“ (Gavazzi, 1988). Mjesto paljenja svitnjaka razlikovalo se od obitelji do obitelji. Obitelj kazivačice Mjesto paljenja svitnjaka razlikovalo se od obitelji do obitelji. Obitelj kazivačice imala je običaj paliti ga u blizini vinograda iz praktičnih razloga jer je drvo koje su imala je običaj paliti ga u blizini vinograda iz praktičnih razloga jer je drvo koje su koristili bilo pruće loze koje su nakon rezanja ostavljali da se suši za tu priliku. koristili bilo pruće loze koje su nakon rezanja ostavljali da se suši za tu priliku. Prije su u selu postojala dva natjecanja vezana uz svitnjak. Prvo je bilo čiji će Prije su u selu postojala dva natjecanja vezana uz svitnjak. Prvo je bilo čiji će svitnjak proizvesti najviši plamen. Zbog toga su ljudi znali raditi goleme svitnjake. svitnjak proizvesti najviši plamen. Zbog toga su ljudi znali raditi goleme svitnjake. Drugo natjecanje dolazilo je na red kada bi svitnjak malo sagorio. Tada bi mladići Drugo natjecanje dolazilo je na red kada bi svitnjak malo sagorio. Tada bi mladići iz sela, da bi dokazali svoju odraslost, preskakivali svitnjake. Ti običaji izumiru s iz sela, da bi dokazali svoju odraslost, preskakivali svitnjake. Ti običaji izumiru s izumiranjem sela. Ipak, jedna je stvar vezana uz ovaj običaj opstala. To je običaj da izumiranjem sela. Ipak, jedna je stvar vezana uz ovaj običaj opstala. To je običaj da se, prije paljenja, svitnjak poškropi svetom vodom i da uz njega obitelj moli, a to je i se, prije paljenja, svitnjak poškropi svetom vodom i da uz njega obitelj moli, a to je i najvažniji dio cijelog obreda. najvažniji dio cijelog obreda. 1.10. Sveti Petar 1.10. Sveti Petar Sveti Petar (Šimun) sa svojim bratom Andrijom prvi je krenuo s Isusom Kristom. Sveti Petar (Šimun) sa svojim bratom Andrijom prvi je krenuo s Isusom Kristom. Za njega je Isus rekao: „Ti si Petar – Stijena i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju“ Za njega je Isus rekao: „Ti si Petar – Stijena i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju“ (Mt 16, 15-19). On je prvi rimski biskup, a zbog svoga propovijedanja vjere podnio (Mt 16, 15-19). On je prvi rimski biskup, a zbog svoga propovijedanja vjere podnio je mučeničku smrt. je mučeničku smrt. Na taj dan slavi se svetac zaštitnik Cere. U prošlosti se na taj dan održavao tzv. Na taj dan slavi se svetac zaštitnik Cere. U prošlosti se na taj dan održavao tzv. dernek.13 Nakon mise kraj crkve igralo bi se kolo i pjevalo, a onda bi se ljudi zaputili dernek.13 Nakon mise kraj crkve igralo bi se kolo i pjevalo, a onda bi se ljudi zaputili kućama gdje bi počastili pristiglu im rodbinu. Taj dan bi u selo dolazili ljudi sa kućama gdje bi počastili pristiglu im rodbinu. Taj dan bi u selo dolazili ljudi sa svih strana. Osim pjesme i plesa prije su se često održavala i natjecanja u snazi i svih strana. Osim pjesme i plesa prije su se često održavala i natjecanja u snazi i izdržljivosti. Mladići bi se natjecali u bacanju kamena s ramena, potezanju konopa, izdržljivosti. Mladići bi se natjecali u bacanju kamena s ramena, potezanju konopa, obaranju ruku i rvanju.14 Nakon natjecanja domaćini su pripremali gozbe za svoje obaranju ruku i rvanju.14 Nakon natjecanja domaćini su pripremali gozbe za svoje goste. Taj običaj je nestao. goste. Taj običaj je nestao. 1.11. Velika Gospa 1.11. Velika Gospa Velika Gospa dan je koji se obilježava u spomen na Uznesenje Blažene Djevice Velika Gospa dan je koji se obilježava u spomen na Uznesenje Blažene Djevice Marije u nebo. Taj blagdan se iznimno štuje. Narod hodočasti u Sinj. Hodočasnici Marije u nebo. Taj blagdan se iznimno štuje. Narod hodočasti u Sinj. Hodočasnici polaze iz sela večer uoči Velike Gospe. Oni bi noću hodali preko brda i dolina, a polaze iz sela večer uoči Velike Gospe. Oni bi noću hodali preko brda i dolina, a jedini orijentir bila im je Sjevernjača. Teren nije nimalo lak jer sve je to stjenovit i jedini orijentir bila im je Sjevernjača. Teren nije nimalo lak jer sve je to stjenovit i teško prohodan krajolik. Najbrži su ujutro stizali u Sinj da se poklone slici Čudotvorne teško prohodan krajolik. Najbrži su ujutro stizali u Sinj da se poklone slici Čudotvorne Gospe Sinjske. Taj težak put dokaz je neizmjerne vjere naroda koji se pouzdavao u Gospe Sinjske. Taj težak put dokaz je neizmjerne vjere naroda koji se pouzdavao u Božju pomoć. Božju pomoć.

13 Dernek – sajam i pučko slavlje uz koje su vezani pjesma i ples, a uglavnom se odvijao na dan nekog 13 Dernek – sajam i pučko slavlje uz koje su vezani pjesma i ples, a uglavnom se odvijao na dan nekog sveca. sveca. 14 Rvanju – hrvanju. 14 Rvanju – hrvanju.

163 163 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174

1.12. Žetva 1.12. Žetva Vrijeme žetve uglavnom je u srpnju. Nekoć bi ljudi odlazili u polje i tamo bi kosama Vrijeme žetve uglavnom je u srpnju. Nekoć bi ljudi odlazili u polje i tamo bi kosama ili srpovima, ovisno o kulturi koju ubiru, ubirali plodove svoga truda. Najzastupljenije ili srpovima, ovisno o kulturi koju ubiru, ubirali plodove svoga truda. Najzastupljenije poljoprivredne kulture bile su pšenica, ječam i kukuruz. Zbog oskudne količine poljoprivredne kulture bile su pšenica, ječam i kukuruz. Zbog oskudne količine raspoloživa zemljišta, velik trud morao je biti uložen da bi se išta postiglo. Vjerojatno raspoloživa zemljišta, velik trud morao je biti uložen da bi se išta postiglo. Vjerojatno se zbog toga i slavila uspješna žetva. Kada bi ti poslovi na polju bili završeni urod, se zbog toga i slavila uspješna žetva. Kada bi ti poslovi na polju bili završeni urod, vezan u snopove, utovario bi se na kola ili kar15 (kako se kola u ovom kraju nazivaju). vezan u snopove, utovario bi se na kola ili kar15 (kako se kola u ovom kraju nazivaju). Kada bi kar stigao kući njegov teret se istovarivao na gumno ili, kako narod u Ceri Kada bi kar stigao kući njegov teret se istovarivao na gumno ili, kako narod u Ceri kaže, guvno. Tu bi se okupljali ljudi iz sela i međusobno se pomagali u poslu. kaže, guvno. Tu bi se okupljali ljudi iz sela i međusobno se pomagali u poslu. Na sredini svakog guvna bila je rupa u koju bi se zabio stup koji se zvao stožina.16 Na sredini svakog guvna bila je rupa u koju bi se zabio stup koji se zvao stožina.16 Oko stožine jednakomjerno bi se poslagao urod. Tada bi se na guvno uvodili konji koji Oko stožine jednakomjerno bi se poslagao urod. Tada bi se na guvno uvodili konji koji bi zatim bili zavezani za stožinu. Konji bi svojim hodanjem gazili po žitu i time skidali bi zatim bili zavezani za stožinu. Konji bi svojim hodanjem gazili po žitu i time skidali ljušturu sa pšenice. Nakon toga, to zrnje prikupljalo bi se na hrpu, a zatim posebnom ljušturu sa pšenice. Nakon toga, to zrnje prikupljalo bi se na hrpu, a zatim posebnom drvenom lopatom bacalo u zrak. To se radilo da vjetar iz žita odstrani otpad koji je bio drvenom lopatom bacalo u zrak. To se radilo da vjetar iz žita odstrani otpad koji je bio lakši od zrnja što je ponovno padalo na hrpu. Taj dio posla zvao se vijanje. lakši od zrnja što je ponovno padalo na hrpu. Taj dio posla zvao se vijanje. Za obradu kukuruza koristio se drukčiji pristup. Kukuruz se čistio ili pelješao17 Za obradu kukuruza koristio se drukčiji pristup. Kukuruz se čistio ili pelješao17 tako da bi ljudi sjeli oko hrpe klipova. Oni bi s njih skidali lišće od kojega se kasnije tako da bi ljudi sjeli oko hrpe klipova. Oni bi s njih skidali lišće od kojega se kasnije izrađivala tzv. šužbina18 na kojoj se spavalo. Kad je lišće skinuto, s klipa se skidalo izrađivala tzv. šužbina18 na kojoj se spavalo. Kad je lišće skinuto, s klipa se skidalo i zrnje, a cijeli taj proces pratile su priče starijih članova obitelji ili pjesma. To je i zrnje, a cijeli taj proces pratile su priče starijih članova obitelji ili pjesma. To je bio važan dio godine za cjelokupnu zajednicu i njezin opstanak i zbog toga mu se bio važan dio godine za cjelokupnu zajednicu i njezin opstanak i zbog toga mu se posvećivala tolika pažnja. posvećivala tolika pažnja. 1.13. Igra stipane, bane, otvori vrata 1.13. Igra stipane, bane, otvori vrata Kao i danas narod se i nekoć zabavljao igrajući različite igre i sudjelujući u Kao i danas narod se i nekoć zabavljao igrajući različite igre i sudjelujući u različitim natjecanjima. Najčešće se igralo na raznim dernecima, a tada su često bila različitim natjecanjima. Najčešće se igralo na raznim dernecima, a tada su često bila natjecanja u snazi poput bacanja kamena s ramena ili suke. natjecanja u snazi poput bacanja kamena s ramena ili suke. Ova igra izrazito je zanimljiva zbog zaziva koji se u njoj koristi. Dvoje igrača Ova igra izrazito je zanimljiva zbog zaziva koji se u njoj koristi. Dvoje igrača se drži za ruke, a ostali moraju proći između njih. Da bi igrači prošli oni moraju se drži za ruke, a ostali moraju proći između njih. Da bi igrači prošli oni moraju izreći sljedeći zaziv: Stipane, bane, otvori vrata! Na to ih dvoje koji se drže za ruku izreći sljedeći zaziv: Stipane, bane, otvori vrata! Na to ih dvoje koji se drže za ruku pitaju: Čija je vojska?, a oni im odgovaraju: Stipana bana. Kada svi igrači prođu pitaju: Čija je vojska?, a oni im odgovaraju: Stipana bana. Kada svi igrači prođu kroz vrata dijele se na dvije skupine s jednakim brojem članova. Tada se hvataju oko kroz vrata dijele se na dvije skupine s jednakim brojem članova. Tada se hvataju oko struka, a osoba koja je prva u redu hvata prvoga iz protivničke skupine za ruke te se struka, a osoba koja je prva u redu hvata prvoga iz protivničke skupine za ruke te se dvije skupine međusobno potežu. Igra podsjeća na potezanje konopa, ali ono što je dvije skupine međusobno potežu. Igra podsjeća na potezanje konopa, ali ono što je zanimljivo u toj igri zazivanje je imena Stipana bana. Moguće je da se ovaj zaziv zanimljivo u toj igri zazivanje je imena Stipana bana. Moguće je da se ovaj zaziv

15 Kar – vrsta zaprežnih kola koja je vukao konj ili vol, a služila su za prijevoz ljudi i tereta. 15 Kar – vrsta zaprežnih kola koja je vukao konj ili vol, a služila su za prijevoz ljudi i tereta. 16 Stožina – stup na sredini gumna za koji se vezao konj. 16 Stožina – stup na sredini gumna za koji se vezao konj. 17 Pelješanje – proces čišćenja kukuruza od lišća, tj. odstranjivanje lišća s klipa da bi se zrnje moglo lakše s 17 Pelješanje – proces čišćenja kukuruza od lišća, tj. odstranjivanje lišća s klipa da bi se zrnje moglo lakše s njega skinuti. njega skinuti. 18 Šužbina – lišće koje bi se uklonilo pelješanjem s kukuruza. Ovo se lišće koristilo za izradu madraca tako 18 Šužbina – lišće koje bi se uklonilo pelješanjem s kukuruza. Ovo se lišće koristilo za izradu madraca tako što bi se umetalo u neku vreću ili plahtu. što bi se umetalo u neku vreću ili plahtu.

164 164 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174 odnosi na bosanskoga bana Stjepana Kotromanića koji je Bosnom vladao od 1322. do odnosi na bosanskoga bana Stjepana Kotromanića koji je Bosnom vladao od 1322. do 1352. godine. On je bio moćan vladar čiji se utjecaj osjećao i na hrvatskim prostorima. 1352. godine. On je bio moćan vladar čiji se utjecaj osjećao i na hrvatskim prostorima. Uspješno je trgovao s Dubrovčanima te ratovao s hrvatskim plemićima za prevlast u Uspješno je trgovao s Dubrovčanima te ratovao s hrvatskim plemićima za prevlast u Dalmaciji. Svojoj državi priključio je i Humsku zemlju, a godine 1339. veže se uz Dalmaciji. Svojoj državi priključio je i Humsku zemlju, a godine 1339. veže se uz Katoličku crkvu. Njegov sinovac, Stjepan Tvrtko I. naslijedio ga je te je okrunjen za Katoličku crkvu. Njegov sinovac, Stjepan Tvrtko I. naslijedio ga je te je okrunjen za prvoga bosanskoga kralja (Klaić, 1882). prvoga bosanskoga kralja (Klaić, 1882). 2. USMENO-KNJIŽEVNE ZNAČAJKE 2. USMENO-KNJIŽEVNE ZNAČAJKE Usmena je književnost najstarija i najdugotrajnija vrsta književnosti. Slijedi Usmena je književnost najstarija i najdugotrajnija vrsta književnosti. Slijedi vjerska usmena lirska pjesma19, basma, ojkalice, demonološke predaje i poslovice. vjerska usmena lirska pjesma19, basma, ojkalice, demonološke predaje i poslovice. 2.1. Vjerska usmena lirska pjesma 2.1. Vjerska usmena lirska pjesma Povijesni, arheološki, arhivski i drugi izvori svjedoče da su Hrvati pod utjecajem Povijesni, arheološki, arhivski i drugi izvori svjedoče da su Hrvati pod utjecajem Rimljana već u VII. st. prihvatili kršćanstvo i europsku kulturu. Po Konstantinu VII. Rimljana već u VII. st. prihvatili kršćanstvo i europsku kulturu. Po Konstantinu VII. Porfirogenetu, Heraklije je iz Rima doveo svećenike i od njih proizveo biskupe, Porfirogenetu, Heraklije je iz Rima doveo svećenike i od njih proizveo biskupe, nadbiskupe, prezbitere i đakone koji su pokrstili Hrvate. Hrvatska vjerska usmena nadbiskupe, prezbitere i đakone koji su pokrstili Hrvate. Hrvatska vjerska usmena lirika može se pratiti od xIII. st. do naših dana. Te pjesme svjedoče o dubokoj lirika može se pratiti od xIII. st. do naših dana. Te pjesme svjedoče o dubokoj religioznosti hrvatskoga katoličkog puka koji je svoju vjeru i običaje sačuvao kroz religioznosti hrvatskoga katoličkog puka koji je svoju vjeru i običaje sačuvao kroz stoljeća i pod tuđinskom i pod nenarodnom vlašću. stoljeća i pod tuđinskom i pod nenarodnom vlašću. Budući da se prema crkvenome učenju godišnje vrijeme dijeli na Advent, Božić, Budući da se prema crkvenome učenju godišnje vrijeme dijeli na Advent, Božić, Korizmu, Uskrs i Vrijeme kroz godinu molitvene pjesme mogu se klasificirati na: Korizmu, Uskrs i Vrijeme kroz godinu molitvene pjesme mogu se klasificirati na: adventske i božićne, korizmene i uskrsne te svetačke. Toj klasifikaciji mogu se adventske i božićne, korizmene i uskrsne te svetačke. Toj klasifikaciji mogu se dodati: molitvene pjesme Isusu, molitvene pjesme Mariji, jutarnje, večernje, obredne, dodati: molitvene pjesme Isusu, molitvene pjesme Mariji, jutarnje, večernje, obredne, prigodne, općinske (priporuke) (Dragić, 2008a). prigodne, općinske (priporuke) (Dragić, 2008a). Neke pjesme padaju u zaborav i nestaju, a neke od njih ostaju u malobrojnim Neke pjesme padaju u zaborav i nestaju, a neke od njih ostaju u malobrojnim sjećanjima. Te pjesme se u određenim okolnostima revitaliziraju. Takav je i sljedeći sjećanjima. Te pjesme se u određenim okolnostima revitaliziraju. Takav je i sljedeći primjer: primjer: Budi faljeno Budi faljeno

Budi faljeno, u sve vrime, Budi faljeno, u sve vrime, Isusa i Marije i Josipa, Isusa i Marije i Josipa, slavno ime. slavno ime.

Budi faljeno, u sve vrime, Budi faljeno, u sve vrime, Isusa i Marije i Josipa, Isusa i Marije i Josipa, slavno ime. slavno ime. 19 Usmena lirska pjesma prisutna je u životu čovjeka od njegova početka do samoga kraja. Odlikuje ju 19 Usmena lirska pjesma prisutna je u životu čovjeka od njegova početka do samoga kraja. Odlikuje ju osjećajnost i kako Josip Kekez kaže: „neograničen tematski i mnogobrojan motivski svijet“ (Kekez, 1986). osjećajnost i kako Josip Kekez kaže: „neograničen tematski i mnogobrojan motivski svijet“ (Kekez, 1986). Lirske pjesme mogu se klasificirati u dvije skupine, svjetovne lirske pjesme i vjerske lirske pjesme s nizom Lirske pjesme mogu se klasificirati u dvije skupine, svjetovne lirske pjesme i vjerske lirske pjesme s nizom podvrsta. To je rezultat raznovrsnosti i brojnosti motiva koji obuhvaćaju sve segmente ljudskoga života. podvrsta. To je rezultat raznovrsnosti i brojnosti motiva koji obuhvaćaju sve segmente ljudskoga života.

165 165 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174

Budi faljeno, u sve vrime, Budi faljeno, u sve vrime, Isusa i Marije i Josipa, Isusa i Marije i Josipa, slavno ime. slavno ime. Isusa i Marije i Josipa, Isusa i Marije i Josipa, slavno ime. slavno ime.

Ti se smiluj, Ti se smiluj, Ti nam prosti, Ti nam prosti, što sagrješmo u mladosti što sagrješmo u mladosti Amen! Amen! Ova pjesma se u župnoj Crkvi svete Marije danas pjeva na kraju svake mise. Ova pjesma se u župnoj Crkvi svete Marije danas pjeva na kraju svake mise. Jedno vrijeme bila je zapostavljana pa čak većinom i zaboravljena. Za njezin povratak Jedno vrijeme bila je zapostavljana pa čak većinom i zaboravljena. Za njezin povratak zaslužan je bivši župnik koji je po svom dolasku u župu pitao postoji li neka pjesma zaslužan je bivši župnik koji je po svom dolasku u župu pitao postoji li neka pjesma koju bi narod htio pjevati na misi. Tada su je se neki stariji ljudi sjetili. Nije sigurno da koju bi narod htio pjevati na misi. Tada su je se neki stariji ljudi sjetili. Nije sigurno da je ova pjesma autohtono s ovih prostora. je ova pjesma autohtono s ovih prostora. 2.2. Basma 2.2. Basma Basma je stručni naziv za usmeno-retorički oblik kojim se želi čovjeka, njegovu Basma je stručni naziv za usmeno-retorički oblik kojim se želi čovjeka, njegovu imovinu i stoku zaštititi ili osloboditi od bolesti i demonskih sila. U stručnoj su uporabi imovinu i stoku zaštititi ili osloboditi od bolesti i demonskih sila. U stručnoj su uporabi za basmu sinonimi egzorcizam i zaklinjanje, a narodni su nazivi bajalica i bajavica. za basmu sinonimi egzorcizam i zaklinjanje, a narodni su nazivi bajalica i bajavica. Neki filolozi i leksikolozi smatraju da je basma čarobni tekst koji se izgovara pri Neki filolozi i leksikolozi smatraju da je basma čarobni tekst koji se izgovara pri bajanju (čaranju, vračanju) (Dragić, 2008a). bajanju (čaranju, vračanju) (Dragić, 2008a). U proljeće u Ceri je bio običaj da se od grančica jasena izrađuju frule ili svirale. U proljeće u Ceri je bio običaj da se od grančica jasena izrađuju frule ili svirale. To se radilo od grana tek propupalog jasena kojemu se lako dala odstraniti kora, a To se radilo od grana tek propupalog jasena kojemu se lako dala odstraniti kora, a to je bilo važno da bi se napravila dobra svirala. Uz izradu svirala bake i djedovi bi to je bilo važno da bi se napravila dobra svirala. Uz izradu svirala bake i djedovi bi unučadi pjevali sljedeću pjesmu koja je kratka i lako se pamti: Poskoč kora od drveta, unučadi pjevali sljedeću pjesmu koja je kratka i lako se pamti: Poskoč kora od drveta, / ko mišina od jareta. Ta pjesma navodno je poticala koru jasena da se lakše skida. / ko mišina od jareta. Ta pjesma navodno je poticala koru jasena da se lakše skida. 2.3. Ojkalice 2.3. Ojkalice Ojkalice su često opisivale život naroda uz dozu humora, te uz čestu prisutnost Ojkalice su često opisivale život naroda uz dozu humora, te uz čestu prisutnost seksualnih aluzija. U primjerima koji slijede primjetno je i domoljublje. Vrijednost seksualnih aluzija. U primjerima koji slijede primjetno je i domoljublje. Vrijednost ojkalice prepoznali su i Ujedinjeni narodi koji su je uvrstili u UNESCO-ov registar ojkalice prepoznali su i Ujedinjeni narodi koji su je uvrstili u UNESCO-ov registar nematerijalne baštine godine 2010. što je iznimna čast te veliki poticaj za očuvanje nematerijalne baštine godine 2010. što je iznimna čast te veliki poticaj za očuvanje ovoga običaja. ovoga običaja.

166 166 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174

U Zagori ispod Bogočina20 U Zagori ispod Bogočina20 špicalija21 to je čaša vina špicalija21 to je čaša vina OOOOJ! OOOOJ!

Ja sam moju i brija i šiša, Ja sam moju i brija i šiša, Kraj komina di se pura miša Kraj komina di se pura miša OOOOJ! OOOOJ!

20 Bogočin – ime brda. Usmenom predajom starih Miljevčana sačuvala se etiološka predaja: U davna 20 Bogočin – ime brda. Usmenom predajom starih Miljevčana sačuvala se etiološka predaja: U davna vremena bijahu Miljevci prekriveni neprohodnom hrastovom šumom. Bila je tako gusta da se moglo prijeći vremena bijahu Miljevci prekriveni neprohodnom hrastovom šumom. Bila je tako gusta da se moglo prijeći s jednog hrasta na drugi bez silaženja na tlo i to od desne obale Čikole do lijeve obale Krke. U toj bogatoj s jednog hrasta na drugi bez silaženja na tlo i to od desne obale Čikole do lijeve obale Krke. U toj bogatoj šumi živjele su srne, vukovi i druga mnogobrojna divljač. Dva kilometra južno od današnjeg sela Ključa, na šumi živjele su srne, vukovi i druga mnogobrojna divljač. Dva kilometra južno od današnjeg sela Ključa, na ravni iznad klisure Orlovače, sjao se grad Ključ. ravni iznad klisure Orlovače, sjao se grad Ključ. Na sjevernoj strani Miljevaca, na lijevoj obali rijeke Krke, na strmoj klisuri kod današnjeg sela Bogatića, blistao Na sjevernoj strani Miljevaca, na lijevoj obali rijeke Krke, na strmoj klisuri kod današnjeg sela Bogatića, blistao je Bogov-grad (Bogočin). Grad Ključ pripadao je jednoj hrvatskoj plemićkoj porodici, a član te porodice Andrija je Bogov-grad (Bogočin). Grad Ključ pripadao je jednoj hrvatskoj plemićkoj porodici, a član te porodice Andrija bijaše oženjen Čikom, sestrom hrvatskoga kralja Krešimira. Andrija i Čika imali su dvije kćeri: Vekenegu i bijaše oženjen Čikom, sestrom hrvatskoga kralja Krešimira. Andrija i Čika imali su dvije kćeri: Vekenegu i Miljevu. Vekenega je bila pobožna i stupila je u redovnice, a Miljeva bijaše lijepa kao vila iz čikolske klisure. Miljevu. Vekenega je bila pobožna i stupila je u redovnice, a Miljeva bijaše lijepa kao vila iz čikolske klisure. Pošto bijaše gospodskoga roda, a ni po ljepoti joj nadaleko ne bijaše ravne, za ruku su joj se otimali plemićki Pošto bijaše gospodskoga roda, a ni po ljepoti joj nadaleko ne bijaše ravne, za ruku su joj se otimali plemićki sinovi. sinovi. Pošto roditelji nisu imali muškog potomka, nisu htjeli dati Miljevu ni za jednog prosca koji nije bio voljan Pošto roditelji nisu imali muškog potomka, nisu htjeli dati Miljevu ni za jednog prosca koji nije bio voljan priženiti se u grad Ključ. Nisu htjeli ni čuti da se grad Ključ poslije njihove smrti proda, ili, još gore, opusti. priženiti se u grad Ključ. Nisu htjeli ni čuti da se grad Ključ poslije njihove smrti proda, ili, još gore, opusti. Vrijeme je prolazilo, a nijedan se prosac nije htio priženiti u grad Ključ te su Miljevini roditelji morali pristati Vrijeme je prolazilo, a nijedan se prosac nije htio priženiti u grad Ključ te su Miljevini roditelji morali pristati na pogodbu s gospodarom Bogov-grada Bogomirom koji je bio posljednji izdanak svoje porodice. Pogodba je na pogodbu s gospodarom Bogov-grada Bogomirom koji je bio posljednji izdanak svoje porodice. Pogodba je glasila ovako: Ako u braku Bogomira i Miljeve bude blagoslova i sinova, jedan će od njih naslijediti grad Ključ glasila ovako: Ako u braku Bogomira i Miljeve bude blagoslova i sinova, jedan će od njih naslijediti grad Ključ i u njemu stvoriti potomstvo. i u njemu stvoriti potomstvo. Kada su se složili o ženidbi i nasljedstvu valjalo je prokrčiti šumu između Ključa i Bogov-grada kako bi svatovi Kada su se složili o ženidbi i nasljedstvu valjalo je prokrčiti šumu između Ključa i Bogov-grada kako bi svatovi mogli na konjima doći po djevojku. U ono vrijeme na Miljevcima nije bilo naselja pa su roditelji mladenaca mogli na konjima doći po djevojku. U ono vrijeme na Miljevcima nije bilo naselja pa su roditelji mladenaca morali tražiti drvosječe po drniškoj i skradinskoj krajini da prokrče šumu između Ključa i Bogov-grada. Sječa morali tražiti drvosječe po drniškoj i skradinskoj krajini da prokrče šumu između Ključa i Bogov-grada. Sječa šume trajala je trideset tri dana. Kada je šuma bila prosječena roditelji mladenaca dogovorili su i dan vjenčanja. šume trajala je trideset tri dana. Kada je šuma bila prosječena roditelji mladenaca dogovorili su i dan vjenčanja. Odmah nakon toga Bogomir je sakupljao ugledne svatove, a roditelji djevojke rođake i prijatelje. Među Odmah nakon toga Bogomir je sakupljao ugledne svatove, a roditelji djevojke rođake i prijatelje. Među Bogomirovim je svatovima bilo i onih koji su prosili Miljevu, ali se nisu htjeli priženiti u Ključ. Kada su čuli Bogomirovim je svatovima bilo i onih koji su prosili Miljevu, ali se nisu htjeli priženiti u Ključ. Kada su čuli za Bogomirovu ženidbenu pogodbu, pitali su se kako i sami nisu došli do takvoga pametnog rješenja, ali bilo za Bogomirovu ženidbenu pogodbu, pitali su se kako i sami nisu došli do takvoga pametnog rješenja, ali bilo je prekasno. je prekasno. Okupljeni svatovi krenuli su na dogovoreni dan iz Bogov-grada u grad Ključ po lijepu Miljevu. Pred Ključem Okupljeni svatovi krenuli su na dogovoreni dan iz Bogov-grada u grad Ključ po lijepu Miljevu. Pred Ključem su ih dočekali Miljevini roditelji, rođaci, prijatelji i uzvanici, a Miljeva je bila u odajama sa sestrom i drugim su ih dočekali Miljevini roditelji, rođaci, prijatelji i uzvanici, a Miljeva je bila u odajama sa sestrom i drugim djevojkama plemićkoga roda. djevojkama plemićkoga roda. Po ondašnjem običaju mlada se morala otkupiti zlatom, a to je bila dužnost staroga svata iz roda mladoženjina. Po ondašnjem običaju mlada se morala otkupiti zlatom, a to je bila dužnost staroga svata iz roda mladoženjina. Kada je stari svat „otkupio“ mladu i izveo je pred svatove, tek tada su svatovi smjeli ući u djevojačke dvore. Kada je stari svat „otkupio“ mladu i izveo je pred svatove, tek tada su svatovi smjeli ući u djevojačke dvore. Poslije pjesme, šale i svatovskih doskočica, vjenčanje je obavljeno u obiteljskoj kapelici grada Ključa. Vjenčao Poslije pjesme, šale i svatovskih doskočica, vjenčanje je obavljeno u obiteljskoj kapelici grada Ključa. Vjenčao ih je neki Zadranin, rođak mladenkin. Nakon vjenčanja priređena je gozba, a poslije gozbe pjesma i šala kao i ih je neki Zadranin, rođak mladenkin. Nakon vjenčanja priređena je gozba, a poslije gozbe pjesma i šala kao i u današnjim svatovskim običajima. u današnjim svatovskim običajima. A kada je došlo vrijeme da svatovi s mladom krenu k dvoru mladoženjinom, tiha je tuga obuzela srca Miljevinih A kada je došlo vrijeme da svatovi s mladom krenu k dvoru mladoženjinom, tiha je tuga obuzela srca Miljevinih roditelja. Da bi svatovi stigli u Bogov-grad prije mraka, izveli su mladu, pozdravili njezine roditelje, rođake i roditelja. Da bi svatovi stigli u Bogov-grad prije mraka, izveli su mladu, pozdravili njezine roditelje, rođake i prijatelje, te zajašili konje i uputili se u Bogov-grad udarajući u bubnjeve, frule i svirale, tjerajući konje i prijatelje, te zajašili konje i uputili se u Bogov-grad udarajući u bubnjeve, frule i svirale, tjerajući konje i pocikujući. Takvog veselja nisu doživjeli Miljevci ni prije, ni poslije jer bubnjanje i pjesma nisu prestali sve do pocikujući. Takvog veselja nisu doživjeli Miljevci ni prije, ni poslije jer bubnjanje i pjesma nisu prestali sve do Bogov-grada. Kada su svatovi s lijepom Miljevom stigli do Bogov-grada bila je već noć, a pjesma nije prestajala. Bogov-grada. Kada su svatovi s lijepom Miljevom stigli do Bogov-grada bila je već noć, a pjesma nije prestajala. No, nekoliko koraka prije ulaska u Bogov-grad mladenkinog je konja uplašio orao i s mladom se niz klisuru No, nekoliko koraka prije ulaska u Bogov-grad mladenkinog je konja uplašio orao i s mladom se niz klisuru strmoglavio u duboku provaliju Krke. Kada to vidje mladoženja, natjera konja i na njemu se za lijepom strmoglavio u duboku provaliju Krke. Kada to vidje mladoženja, natjera konja i na njemu se za lijepom Miljevom baci u provaliju. Roditelje obuze velika tuga, te se u svome jadu obraćahu jedino Bogu, a narod taj Miljevom baci u provaliju. Roditelje obuze velika tuga, te se u svome jadu obraćahu jedino Bogu, a narod taj kraj između Bogov-grada i Ključa prozva Miljevcima u čast lijepoj Miljevi (Miljevci u prošlosti s pogledom u kraj između Bogov-grada i Ključa prozva Miljevcima u čast lijepoj Miljevi (Miljevci u prošlosti s pogledom u budućnost, Miljevački sabor, Visovac-Drinovci, 2008., str. 1-15.) budućnost, Miljevački sabor, Visovac-Drinovci, 2008., str. 1-15.) 21 Špicalija – lijek. 21 Špicalija – lijek.

167 167 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174

Crvena kapa, a košulja bila, Crvena kapa, a košulja bila, Plave gaće, zastava je cila Plave gaće, zastava je cila OOOOJ! OOOOJ! Na svetog Marka u Vinovu, Na svetog Marka u Vinovu, Dobija san u jaketu novu Dobija san u jaketu novu OOOOJ! OOOOJ! 2.4. Demonološke predaje 2.4. Demonološke predaje Sila22 su bila sastavni dio života zajednice. Na tim silima družili su se momci i Sila22 su bila sastavni dio života zajednice. Na tim silima družili su se momci i djevojke, ali to je bila prilika za starije da dogovore poslove. Tu se jelo i pilo, a uz djevojke, ali to je bila prilika za starije da dogovore poslove. Tu se jelo i pilo, a uz to cijelu noć su se pričale razne dogodovštine. Često su to bile zastrašujuće priče sa to cijelu noć su se pričale razne dogodovštine. Često su to bile zastrašujuće priče sa primjesom humora. Nakon takvih priča nekima je čak trebala pratnja do kuće jer se primjesom humora. Nakon takvih priča nekima je čak trebala pratnja do kuće jer se nisu sami usudili izići u noć. nisu sami usudili izići u noć. 2.4.1.Loda 2.4.1.Loda Stari su vjerovali da u šumama u okolici sela živi loda.23 Loda se javlja kao Stari su vjerovali da u šumama u okolici sela živi loda.23 Loda se javlja kao magarac na kojega zajaši noćni putnik. Tada loda naraste visoko i jahača ostavlja magarac na kojega zajaši noćni putnik. Tada loda naraste visoko i jahača ostavlja na vrhu neke grane ili nekom drugom visokom mjestu. U Ceri se pripovijeda da se na vrhu neke grane ili nekom drugom visokom mjestu. U Ceri se pripovijeda da se loda pojavljivala noću i zato se u to vrijeme bilo opasno kretati izvan sela. Govorilo loda pojavljivala noću i zato se u to vrijeme bilo opasno kretati izvan sela. Govorilo se da onima koje uhvati u šumi loda daje da biraju hoće li oni nositi nju ili ona njih. se da onima koje uhvati u šumi loda daje da biraju hoće li oni nositi nju ili ona njih. Onaj kojega loda uhvati, morao ju nositi cijelu noć po šumi ili će ona njega odvesti Onaj kojega loda uhvati, morao ju nositi cijelu noć po šumi ili će ona njega odvesti negdje odakle se više nikada neće vratiti obitelji. U predajama o lodama prepleću se negdje odakle se više nikada neće vratiti obitelji. U predajama o lodama prepleću se motivi đavola pretvorenoga u magarca i motivi demonskoga bića kuge.24 U Ceri se motivi đavola pretvorenoga u magarca i motivi demonskoga bića kuge.24 U Ceri se pripovijeda anegdota o lodi: pripovijeda anegdota o lodi: Jednon se po noći u šumi šeta neki plašljiv čovik. On je jadnik bija tako ispripadan Jednon se po noći u šumi šeta neki plašljiv čovik. On je jadnik bija tako ispripadan ton legendon da je na svaki šum skaka od stra. U šumi su se u isto vrime našla i dva ton legendon da je na svaki šum skaka od stra. U šumi su se u isto vrime našla i dva momka iz istog sela. Oni su ga poznavali pa su se odlučili malo našalit s njin. Jedan se momka iz istog sela. Oni su ga poznavali pa su se odlučili malo našalit s njin. Jedan se od nji maskira i iskočija na put isprid poplašenog susida. Kada ga je nesritnik vidija od nji maskira i iskočija na put isprid poplašenog susida. Kada ga je nesritnik vidija odma je počeja zazivat Boga da ga spasi od aveti Lode. Tad mu je maskirani momak odma je počeja zazivat Boga da ga spasi od aveti Lode. Tad mu je maskirani momak da da bira oće li ga nosit po šumi ili će njega Loda odnit sa sobon. Uplašeni čovik koji da da bira oće li ga nosit po šumi ili će njega Loda odnit sa sobon. Uplašeni čovik koji 22 Silo – sijelo, okupljanja, uglavnom mladosti, na kojim su se pričale priče. 22 Silo – sijelo, okupljanja, uglavnom mladosti, na kojim su se pričale priče. 23 Mnogi Zlarinjani pripovijedaju o lodi koja se uglavnom javlja kao magarac na kojega na zlarinskoj rivi 23 Mnogi Zlarinjani pripovijedaju o lodi koja se uglavnom javlja kao magarac na kojega na zlarinskoj rivi zajaši zakašnjeli noćni putnik, a iznenada naraste visoko i jahača ostavlja na vrhu zvonika crkve Gospe od zajaši zakašnjeli noćni putnik, a iznenada naraste visoko i jahača ostavlja na vrhu zvonika crkve Gospe od Rašelja ili na nekoj grani: Noć, nije bilo sviće, ribari su išli daleko na lignje s donje strane Zlarina. Ošli bi kod Rašelja ili na nekoj grani: Noć, nije bilo sviće, ribari su išli daleko na lignje s donje strane Zlarina. Ošli bi kod Gospe kad ono ka neki veliki lode, ni tovar, ni konj. Ovi jedan se uspeja na nj, lode je nosija i ti čovik se hitija Gospe kad ono ka neki veliki lode, ni tovar, ni konj. Ovi jedan se uspeja na nj, lode je nosija i ti čovik se hitija na granu, a lode otiša i ostavija ga. (Lõde bi bio morski čovjek, sredozemna medvjedica.) na granu, a lode otiša i ostavija ga. (Lõde bi bio morski čovjek, sredozemna medvjedica.) Ivani Tičić 2012. godine na Zlarinu kazao je Tomislav Bumbak, zvan Ombre, rođ. 15. 5. 1960. Rkp. FF ST, Ivani Tičić 2012. godine na Zlarinu kazao je Tomislav Bumbak, zvan Ombre, rođ. 15. 5. 1960. Rkp. FF ST, sv. 2012. D. sv. 2012. D. 24 Kuga se, po narodnom vjerovanju, pokazivala kao kostur djevoj čure u bijelim haljinama, a nestajala 24 Kuga se, po narodnom vjerovanju, pokazivala kao kostur djevoj čure u bijelim haljinama, a nestajala je u obliku vatre. Svojim dodirom je izazivala smrt. U srednjem je vijeku od kuge u Europi umrla trećina je u obliku vatre. Svojim dodirom je izazivala smrt. U srednjem je vijeku od kuge u Europi umrla trećina pučanstva. Bolest – kuga povremeno se pojavljuje u Kini i drugim dijelovima svijeta. Ako se rano poduzme pučanstva. Bolest – kuga povremeno se pojavljuje u Kini i drugim dijelovima svijeta. Ako se rano poduzme liječenje, moguće ju je brzo zaustaviti, a ako se ne liječi, smrtonosna je u 60% slučajeva. HINA/AFP, Teletext, liječenje, moguće ju je brzo zaustaviti, a ako se ne liječi, smrtonosna je u 60% slučajeva. HINA/AFP, Teletext, 28. 10. 2004. str. 179. U Bosni i Hercegovini mnogo je kužnih grebova i grebalja. 28. 10. 2004. str. 179. U Bosni i Hercegovini mnogo je kužnih grebova i grebalja.

168 168 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174 je volija svoju obitelj odlučija je da će rađe nosit Lodu na svojin leđin cilu noć nego je volija svoju obitelj odlučija je da će rađe nosit Lodu na svojin leđin cilu noć nego da ga ona odnese. Kad je čovik uzeja Lodu na leđa drugi je momak uzeja njegove da ga ona odnese. Kad je čovik uzeja Lodu na leđa drugi je momak uzeja njegove stvari koje je on od stra bacija na pod. S tin je stvarin otiša u selo i ispriča cilom selu stvari koje je on od stra bacija na pod. S tin je stvarin otiša u selo i ispriča cilom selu šta se dogodilo. Kada su to ljudi čuli priplašili su se, a stvar koja je nji pristravila je šta se dogodilo. Kada su to ljudi čuli priplašili su se, a stvar koja je nji pristravila je bila kad su vidili kako umorni čovik ulazi sa Lodon na leđin u selo. Kad su momci bila kad su vidili kako umorni čovik ulazi sa Lodon na leđin u selo. Kad su momci vidili koja je panika nastala odlučili su otkrit selu svoju uncutariju25. Ljudi su tek tad vidili koja je panika nastala odlučili su otkrit selu svoju uncutariju25. Ljudi su tek tad vidili koliko su glupi, a dva su se uncuta26 dobro nasmijala cilom selu. vidili koliko su glupi, a dva su se uncuta26 dobro nasmijala cilom selu. 2.4.2. mora 2.4.2. mora Prema Ardaliću: „Ime mora dolazi od morenja, kad se navali na čeljade, bi rek sad Prema Ardaliću: „Ime mora dolazi od morenja, kad se navali na čeljade, bi rek sad će ga umoriti.“ Nadalje: „More se rađaju od vještica, pa i ne bilo od njih: koje se god će ga umoriti.“ Nadalje: „More se rađaju od vještica, pa i ne bilo od njih: koje se god dijete rodi u košuljici modroj, svako postaje mora“ (Ardalić, 2010). Prema kazivačici, dijete rodi u košuljici modroj, svako postaje mora“ (Ardalić, 2010). Prema kazivačici, more se rađaju u bijeloj košuljici i kako bi oslobodili dijete od te košuljice i života more se rađaju u bijeloj košuljici i kako bi oslobodili dijete od te košuljice i života koji bi proživjelo kao mora trebalo je glasno izreći sljedeće: Nije vila ni vištica nego koji bi proživjelo kao mora trebalo je glasno izreći sljedeće: Nije vila ni vištica nego prava kršćanica. Taj zaziv prema vjerovanju naroda oslobađao je dijete košuljice. To prava kršćanica. Taj zaziv prema vjerovanju naroda oslobađao je dijete košuljice. To je zapravo basma ili zaklinjanje, retorički oblik čiji je cilj da čovjeka zaštiti od uroka je zapravo basma ili zaklinjanje, retorički oblik čiji je cilj da čovjeka zaštiti od uroka ili bolesti. Basme protiv more brojne su, a more su najčešće ženska bića koja napadaju ili bolesti. Basme protiv more brojne su, a more su najčešće ženska bića koja napadaju one mladiće koji su iznevjerili djevojku (Kekez, 1986). one mladiće koji su iznevjerili djevojku (Kekez, 1986). Uz to vjerovanje veže se i priča prema kojoj je jednoj ženi u san dolazila mora koja Uz to vjerovanje veže se i priča prema kojoj je jednoj ženi u san dolazila mora koja ju je uznemiravala i oduzimala joj san. Nakon nekog vremena žena je otišla u gatare ju je uznemiravala i oduzimala joj san. Nakon nekog vremena žena je otišla u gatare koja joj je rekla da sljedeći put mori kaže kako će joj ona (mora) doći po zajam i tako koja joj je rekla da sljedeći put mori kaže kako će joj ona (mora) doći po zajam i tako će otkriti tko je uznemirava. Žena se s morom suočila i to joj rekla, a na vrata joj je će otkriti tko je uznemirava. Žena se s morom suočila i to joj rekla, a na vrata joj je uskoro došla žena iz sela po zajam. Kada joj je rekla da ona zna da je mora više joj u uskoro došla žena iz sela po zajam. Kada joj je rekla da ona zna da je mora više joj u san nije dolazila. san nije dolazila. Ardalić u svojoj knjizi donosi podatke o tradicionalnom narodnom lijeku i zaštiti Ardalić u svojoj knjizi donosi podatke o tradicionalnom narodnom lijeku i zaštiti od zla. Prema njemu: „Koji luka puno jede, na nj neće mora; neki se i mažu u veče, od zla. Prema njemu: „Koji luka puno jede, na nj neće mora; neki se i mažu u veče, kad liježu, lukom“ (Ardalić, 2010). kad liježu, lukom“ (Ardalić, 2010). 2.5. Pričanje iz života 2.5. Pričanje iz života Pričanja iz života su najčešće kratke i podrugljive predaje u kojima se ismijavaju Pričanja iz života su najčešće kratke i podrugljive predaje u kojima se ismijavaju stanovnici pojedinih krajeva i sela, pripadnici određenih društvenih slojeva (seljaci, stanovnici pojedinih krajeva i sela, pripadnici određenih društvenih slojeva (seljaci, malograđani) i zanimanja (činovnici, poli cajci). Isprepleću se novelama, anegdotama, malograđani) i zanimanja (činovnici, poli cajci). Isprepleću se novelama, anegdotama, šalama i vicevima. šalama i vicevima. U pričanjima iz života nalaze se didaktička pričanja o ubijanju staraca, metaforično U pričanjima iz života nalaze se didaktička pričanja o ubijanju staraca, metaforično pričanje, primjerice, o sedam prutova, šaljiva i druga pričanja (Dragić, 2008a). pričanje, primjerice, o sedam prutova, šaljiva i druga pričanja (Dragić, 2008a). U Ceri se usmenom komunikacijom sačuvala priča: U Ceri se usmenom komunikacijom sačuvala priča:

25 Uncutarija – nestašluk, manguparija. 25 Uncutarija – nestašluk, manguparija. 26 Uncut – mangup, berekin. 26 Uncut – mangup, berekin.

169 169 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174

2.5.1. gradnja željezničke pruge 2.5.1. gradnja željezničke pruge U Ceri i danas postoji predaja zašto je trasa željezničke pruge koja se gradila od U Ceri i danas postoji predaja zašto je trasa željezničke pruge koja se gradila od 1874. do 1877. prošla oko Bogočina, a ne s južne strane sela kako je, navodno, bila 1874. do 1877. prošla oko Bogočina, a ne s južne strane sela kako je, navodno, bila i projektirana. Po priči, inženjeri su stanovali u kući nekog Hrge iz sela Koprna. On i projektirana. Po priči, inženjeri su stanovali u kući nekog Hrge iz sela Koprna. On je bio gazda koji je na konju, s bijelim rukavicama na rukama, obilazio svoja imanja je bio gazda koji je na konju, s bijelim rukavicama na rukama, obilazio svoja imanja na kojima su radili nadničari. Odnosio se kao gospodin prema nadničarima i skupo na kojima su radili nadničari. Odnosio se kao gospodin prema nadničarima i skupo im naplaćivao hranu. Nezadovoljni takvim odnosom oni su mu rekli da će mu »zmiju« im naplaćivao hranu. Nezadovoljni takvim odnosom oni su mu rekli da će mu »zmiju« (prugu) protjerat kraj kuće te da je se neće rješit ni njegovo deveto kolino.27 (prugu) protjerat kraj kuće te da je se neće rješit ni njegovo deveto kolino.27 2.5.1. Priča o pijanom trgovcu 2.5.1. Priča o pijanom trgovcu U slijedećoj kao i u prethodnoj priči vidjet ćemo kako su dvojica mladića U slijedećoj kao i u prethodnoj priči vidjet ćemo kako su dvojica mladića nasamarila čovjeka koji je imao veliku manu. Njegova je mana bila ljubav prema nasamarila čovjeka koji je imao veliku manu. Njegova je mana bila ljubav prema alkoholu. alkoholu. Prije su se u većin mistin ili gradovin redovito održavali pazari stoke i ostale Prije su se u većin mistin ili gradovin redovito održavali pazari stoke i ostale robe. Tako je jedan dan na sajam krenija taj trgovac. Na sajam je iša da kupi vola robe. Tako je jedan dan na sajam krenija taj trgovac. Na sajam je iša da kupi vola za oranje, a kad ga je kupija odlučija je otić do krčme. I kako je ima naviku popija za oranje, a kad ga je kupija odlučija je otić do krčme. I kako je ima naviku popija je previše. Popodne je krenija prema svom selu vodeć za sobon novog vola vezanog je previše. Popodne je krenija prema svom selu vodeć za sobon novog vola vezanog konapon28. Kad je doša otprilike do po svog puta srija je par mladih komšija29. Oni konapon28. Kad je doša otprilike do po svog puta srija je par mladih komšija29. Oni su u prolazu vidili da je on pijan. Njima je bilo dosadno pa su ga mislili malo zezat. su u prolazu vidili da je on pijan. Njima je bilo dosadno pa su ga mislili malo zezat. Dvojica od nji su mu se prišuljala s leđa. Jedan od nji je pririza konap i nastavija odat Dvojica od nji su mu se prišuljala s leđa. Jedan od nji je pririza konap i nastavija odat s konapon u ruci za pijanin gazdon. U to vrime drugi je odveja vola. s konapon u ruci za pijanin gazdon. U to vrime drugi je odveja vola. Tako su nastavili put prema selu bez stanke, a momak koji je drža konap nekad bi Tako su nastavili put prema selu bez stanke, a momak koji je drža konap nekad bi ga lagano potega da pijanac ne posumnja. Kad su stigli u selo gazdi nije bilo jasno ga lagano potega da pijanac ne posumnja. Kad su stigli u selo gazdi nije bilo jasno zašto mu se svi u selu smiju. Blizu gazdine kuće momak koji je drža konap pustija ga zašto mu se svi u selu smiju. Blizu gazdine kuće momak koji je drža konap pustija ga je i pobiga, a vlasnik je doša kući samo sa komadon konapa u ruci. On je to svatija je i pobiga, a vlasnik je doša kući samo sa komadon konapa u ruci. On je to svatija tek kad mu je to reka susid. tek kad mu je to reka susid. Momak koji je odveja vola veza ga je za stablo blizu sela. Vol je tu i dočeka gazdu Momak koji je odveja vola veza ga je za stablo blizu sela. Vol je tu i dočeka gazdu kojem su se sad svi rugali. kojem su se sad svi rugali. To je jedna od poučnih priča koje su bake pričale unučadi i ostaloj čeljad30i da im To je jedna od poučnih priča koje su bake pričale unučadi i ostaloj čeljad30i da im pokažu koje stvari u životu ne valjaju. pokažu koje stvari u životu ne valjaju. 2.5.3. stradanje stada 2.5.3. stradanje stada Jedne se večeri jedan čoban vratija kući bez svog blaga. Blago je zbog lošeg Jedne se večeri jedan čoban vratija kući bez svog blaga. Blago je zbog lošeg vrimena pobiglo od njega pa ga tu večer nije uspija nać. Čoban je bija nervozan jer vrimena pobiglo od njega pa ga tu večer nije uspija nać. Čoban je bija nervozan jer je zna da mu je to blago sve. Nakon noći u kojoj nije spava diga se iz kreveta. Nije je zna da mu je to blago sve. Nakon noći u kojoj nije spava diga se iz kreveta. Nije još ni izaša iz kuće, a na vrata mu je doša susid i javija mu da mu je blago pocrkalo. još ni izaša iz kuće, a na vrata mu je doša susid i javija mu da mu je blago pocrkalo.

27 Kristini Jurić 2009. godine u Unešiću kazao je Jakov Grbeša. Radi u školi kao nastavnik hrvatskog 27 Kristini Jurić 2009. godine u Unešiću kazao je Jakov Grbeša. Radi u školi kao nastavnik hrvatskog jezika. Rođen je 1947. godine. Rkp. FF ST, sv. 2009., D. jezika. Rođen je 1947. godine. Rkp. FF ST, sv. 2009., D. 28 Konap – konop. 28 Konap – konop. 29 Komšija – susjed. 29 Komšija – susjed. 30 Čeljad – djeca ili ljudi općenito. 30 Čeljad – djeca ili ljudi općenito.

170 170 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174

Blago je taj susid naša blizu sela pod raston31 kako leži. Za vrime noći tu se Blago je taj susid naša blizu sela pod raston31 kako leži. Za vrime noći tu se sklonilo, a pri jutru je u taj rast udarija grom. Kako je grom udarija blago je samo sklonilo, a pri jutru je u taj rast udarija grom. Kako je grom udarija blago je samo popadalo i ostalo ležat na mistu. popadalo i ostalo ležat na mistu. Taj je dan u toj kući bila tuga ko da je umra neko od ljudi. Taj je dan u toj kući bila tuga ko da je umra neko od ljudi. Priča pokazuje važnost stada ovaca za ovaj kraj. Bez stada, egzistencija obitelji Priča pokazuje važnost stada ovaca za ovaj kraj. Bez stada, egzistencija obitelji bila je ugrožena. Stoga su ljudi svoje životinje zvali blagom. bila je ugrožena. Stoga su ljudi svoje životinje zvali blagom. 2.6. Poslovice 2.6. Poslovice U usmeno-književnom sustavu poslovica je zacijelo najkraći oblik. Prema Josipu U usmeno-književnom sustavu poslovica je zacijelo najkraći oblik. Prema Josipu Kekezu poslovica se kao termin ustaljuje tek u 19. stoljeću. Naziv poslovica, prema Kekezu poslovica se kao termin ustaljuje tek u 19. stoljeću. Naziv poslovica, prema Josipu Kekezu, nama dolazi iz ruskog jezika. Njoj je prethodio termin priričje, što Josipu Kekezu, nama dolazi iz ruskog jezika. Njoj je prethodio termin priričje, što je doslovan prijevod latinske riječi proverbium (Kekez, 1986). Poslovice su izraz je doslovan prijevod latinske riječi proverbium (Kekez, 1986). Poslovice su izraz narodne mudrosti i rezultat bogatog životnog iskustva i time neprocjenjive za narodne mudrosti i rezultat bogatog životnog iskustva i time neprocjenjive za zajednicu koja ih baštini. zajednicu koja ih baštini. Uzmi lude dok te nude, nećeš kad ne bude. To se govorilo sramežljivima koji bi se Uzmi lude dok te nude, nećeš kad ne bude. To se govorilo sramežljivima koji bi se na primjer ustručavali uzeti nešto što im je bilo ponuđeno. na primjer ustručavali uzeti nešto što im je bilo ponuđeno. Pet baba kilavo dite. Ta poslovica znači da više nespretnih ljudi neće napravit Pet baba kilavo dite. Ta poslovica znači da više nespretnih ljudi neće napravit posao bolje nego jedna osoba. posao bolje nego jedna osoba. Ko š đavlon tikve sadi o glavu mu se razbijaju. To znači da onaj će onaj tko se bavi Ko š đavlon tikve sadi o glavu mu se razbijaju. To znači da onaj će onaj tko se bavi zlim poslovima loše i završiti. zlim poslovima loše i završiti. Gledaj svoj posa. Poslovica znači da moramo paziti što mi radimo, a ne voditi Gledaj svoj posa. Poslovica znači da moramo paziti što mi radimo, a ne voditi brigu o susjedovim problemima ili greškama. Susjed će se sam za to pobrinuti. brigu o susjedovim problemima ili greškama. Susjed će se sam za to pobrinuti. Bolje svašta pojist, nego svašta reć. To nam govori da trebamo paziti što govorimo, Bolje svašta pojist, nego svašta reć. To nam govori da trebamo paziti što govorimo, jer izrečeno često ima teške posljedice na nas i našu okolinu. jer izrečeno često ima teške posljedice na nas i našu okolinu. 2.6.1. Poslovice o blagdanima 2.6.1. Poslovice o blagdanima Ove poslovice najčešće govore o spomen-danima svetaca kao danima koji Ove poslovice najčešće govore o spomen-danima svetaca kao danima koji određuju faze života ljudi. Naime, oni su često označavali početak godišnjih doba ili određuju faze života ljudi. Naime, oni su često označavali početak godišnjih doba ili sezone poljoprivrednih radova. Slijedeće poslovice ogledni su primjerci: sezone poljoprivrednih radova. Slijedeće poslovice ogledni su primjerci: Sveti Ante opat, ajte ljudi kopat. Blagdan Svetoga Ante opata je 17. siječnja i već Sveti Ante opat, ajte ljudi kopat. Blagdan Svetoga Ante opata je 17. siječnja i već je tada treba početi radove u vinogradu. je tada treba početi radove u vinogradu. Sv Kata kokošica, misec dana do Božića. Sv Kata kokošica, misec dana do Božića. Sveta Kata snig na vrata. Sveta Kata snig na vrata. Blagdan svete Katarine Aleksandrijske je 25. studenoga. Po pučkom shvaćanju Blagdan svete Katarine Aleksandrijske je 25. studenoga. Po pučkom shvaćanju tada započinje zima i advent. tada započinje zima i advent. O svetom Grguru ‘tice u gnjizduru, O svetom Grguru ‘tice u gnjizduru, O svetom Josipu ‘tice jaja prosiplju. O svetom Josipu ‘tice jaja prosiplju. Blagdan svetoga Grugura je 12. ožujka. To je jedini blagdan koji se uvijek nalazi Blagdan svetoga Grugura je 12. ožujka. To je jedini blagdan koji se uvijek nalazi u korizmi. Stoga se u narodu sačuvala izreka Usidio se ko Grga u korizmi. To se kaže u korizmi. Stoga se u narodu sačuvala izreka Usidio se ko Grga u korizmi. To se kaže

31 Rast – hrast. 31 Rast – hrast.

171 171 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174 za onoga koji je došao na sijelo i previše se zadržao. Blagdan svetoga Josipa je 19. za onoga koji je došao na sijelo i previše se zadržao. Blagdan svetoga Josipa je 19. ožujka. ožujka. ZAKLJUČAK ZAKLJUČAK Suvremeni zapisi običaja, obreda i pučkih vjerovanja vezanih za blagdane i dane Suvremeni zapisi običaja, obreda i pučkih vjerovanja vezanih za blagdane i dane kroz godinu: Badnjak, Božić, Sveta tri kralja, Poklade ili mačkare, Cvjetnica, Uskrs, kroz godinu: Badnjak, Božić, Sveta tri kralja, Poklade ili mačkare, Cvjetnica, Uskrs, Sveti Marko, Sveti Paskal (Paškal), Sveti Ivan Krstitelj, Sveti Petar, Velika Gospa. Sveti Marko, Sveti Paskal (Paškal), Sveti Ivan Krstitelj, Sveti Petar, Velika Gospa. Neki od tih običaja i obreda imaju apotropejski i panspermijski značaj. U nekima od Neki od tih običaja i obreda imaju apotropejski i panspermijski značaj. U nekima od navedenih običaja, obreda i pučkih vjerovanja opažaju se pretkršćanski elementi. navedenih običaja, obreda i pučkih vjerovanja opažaju se pretkršćanski elementi. Negdašnje bogatstvo usmene književnosti zrcali se na navedenim primjerima: Negdašnje bogatstvo usmene književnosti zrcali se na navedenim primjerima: vjerske usmene lirske pjesme, basme, ojkalica, demonoloških predaja o lodi i mori; vjerske usmene lirske pjesme, basme, ojkalica, demonoloških predaja o lodi i mori; pričanja iz života i poslovica. Vrijednost ojkalice prepoznali su i Ujedinjeni narodi pričanja iz života i poslovica. Vrijednost ojkalice prepoznali su i Ujedinjeni narodi koji su je uvrstili u UNESCO-ov registar nematerijalne baštine godine 2010. godine. koji su je uvrstili u UNESCO-ov registar nematerijalne baštine godine 2010. godine. Prema nekim tumačenjima nastanak ojkalice seže u ilirsko doba. Prema nekim tumačenjima nastanak ojkalice seže u ilirsko doba. Navedeni primjeri imaju izniman etnološki, antropološki i filološki značaj, Navedeni primjeri imaju izniman etnološki, antropološki i filološki značaj, te svjedoče o negdašnjem bogatstvu tradicijske baštine u Ceri. Generacije onih te svjedoče o negdašnjem bogatstvu tradicijske baštine u Ceri. Generacije onih koji poznaju baštinu polako nestaju, a običaji se zaboravljaju jer nema onih koji koji poznaju baštinu polako nestaju, a običaji se zaboravljaju jer nema onih koji bi održavanje tih običaja preuzeli. Stoga je ovaj, ponekad mukotrpan, rad postaje bi održavanje tih običaja preuzeli. Stoga je ovaj, ponekad mukotrpan, rad postaje civilizacija zadaća očuvanja kolektivne svijesti i načina života koji je stoljećima i civilizacija zadaća očuvanja kolektivne svijesti i načina života koji je stoljećima i tisućljećima postojao kao najvažnija sastavnica identiteta. tisućljećima postojao kao najvažnija sastavnica identiteta. Literatura Literatura Ardalić, V. (2010) Bukovica: narodni život i običaji, Zagreb, SKD Prosvjeta. Ardalić, V. (2010) Bukovica: narodni život i običaji, Zagreb, SKD Prosvjeta. Badurina, A. (priredio) (1990.) Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog Badurina, A. (priredio) (1990.) Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva i Uvod u ikonologiju Radovana Ivančevića, Zagreb, Kršćanska sadašnjost. kršćanstva i Uvod u ikonologiju Radovana Ivančevića, Zagreb, Kršćanska sadašnjost. Dragić, M. (2010a) Duhovna baština Hrvata u Šibenskom zaleđu. Godišnjak Titius, Dragić, M. (2010a) Duhovna baština Hrvata u Šibenskom zaleđu. Godišnjak Titius, 3, 3: 123- -174. 3, 3: 123- -174. Dragić, M. (2010b) Svijeća u kulturnoj baštini Hrvata. Crkva u svijetu, 4: 467-488. Dragić, M. (2010b) Svijeća u kulturnoj baštini Hrvata. Crkva u svijetu, 4: 467-488. Dragić, M. (2008a) Poetika i povijest hrvatske usmene književnosti, Split, Filozofski Dragić, M. (2008a) Poetika i povijest hrvatske usmene književnosti, Split, Filozofski fakultet. fakultet. Dragić, M. (2008b) Drvo badnjak u kršćanskoj tradicijskoj kulturi. Crkva u svijetu, Dragić, M. (2008b) Drvo badnjak u kršćanskoj tradicijskoj kulturi. Crkva u svijetu, 1: 67-91. 1: 67-91. Dragić, M. (2007a) Sveta tri kralja u hrvatskoj tradiciji. Crkva u svijetu, 1: 96-117. Dragić, M. (2007a) Sveta tri kralja u hrvatskoj tradiciji. Crkva u svijetu, 1: 96-117. Dragić, M. (2007b) Apotropejski obredi, običaji i ophodi u hrvatskoj tradicijskoj Dragić, M. (2007b) Apotropejski obredi, običaji i ophodi u hrvatskoj tradicijskoj kulturi, Croatica et Slavica Iadertina, 3: 369-390. kulturi, Croatica et Slavica Iadertina, 3: 369-390. Drmić, B. (2004) Buškoblatski kraj – hrvatski raj, Zagreb-Mostar, Grupa za budućnost. Drmić, B. (2004) Buškoblatski kraj – hrvatski raj, Zagreb-Mostar, Grupa za budućnost. Gavazzi, M. (1988) Godina dana hrvatskih narodnih običaja, Zagreb, Kulturno- Gavazzi, M. (1988) Godina dana hrvatskih narodnih običaja, Zagreb, Kulturno- -prosvjetni sabor Hrvatske. -prosvjetni sabor Hrvatske.

172 172 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174

Kekez, J. (1986) Usmena književnost. U: Škreb, Z., Stamać, A. (ur.) Uvod u Kekez, J. (1986) Usmena književnost. U: Škreb, Z., Stamać, A. (ur.) Uvod u književnost, Zagreb, Globus, str. 133-192. književnost, Zagreb, Globus, str. 133-192. Klaić, V. (1882) Poviest Bosne do propasti kraljevstva, Zagreb, Dionička tiskara. Klaić, V. (1882) Poviest Bosne do propasti kraljevstva, Zagreb, Dionička tiskara. Rihtman-Auguštin, D. (2005) Knjiga o Božiću, Božić i božićni običaji u hrvatskoj Rihtman-Auguštin, D. (2005) Knjiga o Božiću, Božić i božićni običaji u hrvatskoj narodnoj kulturi, Zagreb, Golden marketing. narodnoj kulturi, Zagreb, Golden marketing. Rukopisne zbirke Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu, 2009., 2012. (Rkp. FF Rukopisne zbirke Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu, 2009., 2012. (Rkp. FF ST, sv. 2009., D. i 2012. D. ST, sv. 2009., D. i 2012. D. Vukasović Vuletić, V. (1906) Božić u Račišćim (O. Korčula), Dubrovnik, Srđ. Vukasović Vuletić, V. (1906) Božić u Račišćim (O. Korčula), Dubrovnik, Srđ. mrežni izvor mrežni izvor http://www.zupa-svkriz.hr/kalendar/novi/opis.php?dat=paskal_baylon517.htm (18. http://www.zupa-svkriz.hr/kalendar/novi/opis.php?dat=paskal_baylon517.htm (18. 05. 2012.) 05. 2012.) Kazivačica Kazivačica Matija Sunara rođena Sunara, mjesto rođenja Cera (20. 04. 1931.), Unešić Matija Sunara rođena Sunara, mjesto rođenja Cera (20. 04. 1931.), Unešić Kazivačica je čula ove priče od svojih roditelja i susjeda, a sve je gore opisane Kazivačica je čula ove priče od svojih roditelja i susjeda, a sve je gore opisane događaje i doživjela. događaje i doživjela.

Marko Dragić Marko Dragić Department of Croatian Language and Literature Department of Croatian Language and Literature Faculty of Philosophy, University of Split Faculty of Philosophy, University of Split Nikola Sunara Nikola Sunara Faculty of Philosophy, University of Split Faculty of Philosophy, University of Split CONTEMPORARY NOTES ON TRADITIONAL HERITAGE CONTEMPORARY NOTES ON TRADITIONAL HERITAGE IN CERA IN CERA Summary Summary Notes that can be found in this paper were taken in 2008 in the village of Cera which Notes that can be found in this paper were taken in 2008 in the village of Cera which is located five kilometers from Unešić. In the paper contemporary notes on customs, is located five kilometers from Unešić. In the paper contemporary notes on customs, rituals and folk beliefs connected to feast days throughout the year: Christmas Eve, rituals and folk beliefs connected to feast days throughout the year: Christmas Eve, Christmas, Epiphany, Carnival or mačkare, Palm Sunday, Easter, Saint Mark, Saint Christmas, Epiphany, Carnival or mačkare, Palm Sunday, Easter, Saint Mark, Saint Pascal, Saint John the Baptist, Saint Peter, Assumption Day are listed and are given a Pascal, Saint John the Baptist, Saint Peter, Assumption Day are listed and are given a multidisciplinary interpretation. Some of the customs and rituals have apotropaic and multidisciplinary interpretation. Some of the customs and rituals have apotropaic and panspermic character. In some of the listed customs, rituals and folk beliefs we can panspermic character. In some of the listed customs, rituals and folk beliefs we can notice some pre-Christian elements. There are also customs related to harvest, and a notice some pre-Christian elements. There are also customs related to harvest, and a folk game called Stipane, bane, otvori vrata described in the paper. folk game called Stipane, bane, otvori vrata described in the paper. The former wealth of oral literature can be seen in the examples of: religious oral The former wealth of oral literature can be seen in the examples of: religious oral lyrical poetry, basma, ojkalica singing, demonological tales of loda and mora, stories lyrical poetry, basma, ojkalica singing, demonological tales of loda and mora, stories

173 173 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174 Dragić, M., Sunara, N.: SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 155-174 from everyday life and proverbs. The value of ojkalica was recognized by The United from everyday life and proverbs. The value of ojkalica was recognized by The United Nations when it was included in UNESCO’s register of intangible heritage in year Nations when it was included in UNESCO’s register of intangible heritage in year 2010. 2010. The listed examples have an exceptional ethnological, anthropological and The listed examples have an exceptional ethnological, anthropological and philological significance and are a witness to the former wealth of traditional heritage philological significance and are a witness to the former wealth of traditional heritage in Cera, which is disappearing. in Cera, which is disappearing. Key words: customs, rituals, folk beliefs, oral literary forms Key words: customs, rituals, folk beliefs, oral literary forms

174 174 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194

Sanja Vulić Pregledni rad Sanja Vulić Pregledni rad Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu UDK: 821.163.42.09 Ujević, M. Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu UDK: 821.163.42.09 Ujević, M. 821.163.42.(436.3=163.42) 821.163.42.(436.3=163.42) Primljeno: 17. 07. 2012. Primljeno: 17. 07. 2012.

HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ U HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ U DJELIMA MATE UJEVIĆA DJELIMA MATE UJEVIĆA SAŽETAK SAŽETAK Budući da je Mate Ujević bio istaknuti hrvatski znanstvenik, njegovi su radovi, pa Budući da je Mate Ujević bio istaknuti hrvatski znanstvenik, njegovi su radovi, pa tako i oni o Hrvatima u Gradišću i zapadnoj Mađarskoj, bili vrlo zapaženi, a njegova tako i oni o Hrvatima u Gradišću i zapadnoj Mađarskoj, bili vrlo zapaženi, a njegova gledišta često preuzimana pri kasnijim istraživanjima. To se osobito odnosi na njegovu gledišta često preuzimana pri kasnijim istraživanjima. To se osobito odnosi na njegovu monografiju Gradišćanski Hrvati iz 1934., jer je to bila prva u Hrvatskoj objavljena monografiju Gradišćanski Hrvati iz 1934., jer je to bila prva u Hrvatskoj objavljena knjiga sintetskoga tipa o Hrvatima u Gradišću i zapadnoj Mađarskoj. Zbog toga će knjiga sintetskoga tipa o Hrvatima u Gradišću i zapadnoj Mađarskoj. Zbog toga će u ovom radu, nakon pregleda svih Ujevićevih radova koji se odnose na tu dijasporu, u ovom radu, nakon pregleda svih Ujevićevih radova koji se odnose na tu dijasporu, pozornost biti posvećena usporedbi stanja na tom prostoru u vrijeme Ujevićeva pozornost biti posvećena usporedbi stanja na tom prostoru u vrijeme Ujevićeva istraživanja i stanja u posljednjih dvadesetak godina. U tom se kontekstu pokazuju i istraživanja i stanja u posljednjih dvadesetak godina. U tom se kontekstu pokazuju i neke Ujevićeve zablude i propusti koji su bez provjere preuzimani u kasnijoj literaturi, neke Ujevićeve zablude i propusti koji su bez provjere preuzimani u kasnijoj literaturi, kao što je npr. izostavljanje hrvatskih sela oko Körmenda u jugozapadnoj Mađarskoj kao što je npr. izostavljanje hrvatskih sela oko Körmenda u jugozapadnoj Mađarskoj s geografskih i lingvističkih karata, pa teze o podrijetlu gradišćanskohrvatskih Vlaha, s geografskih i lingvističkih karata, pa teze o podrijetlu gradišćanskohrvatskih Vlaha, zablude o jekavskom refleksu jata u čakavaca u Gradišću i zapadnoj Mađarskoj i dr. zablude o jekavskom refleksu jata u čakavaca u Gradišću i zapadnoj Mađarskoj i dr. Usporedno se ističu i Ujevićeva zapažanja i zaključci koji su i danas suvremeni. Usporedno se ističu i Ujevićeva zapažanja i zaključci koji su i danas suvremeni. Ključne riječi: Mate Ujević, Gradišće, zapadna Mađarska Ključne riječi: Mate Ujević, Gradišće, zapadna Mađarska UJEVIĆEVI RADOVI O HRVATIMA U GRADIŠĆU I UJEVIĆEVI RADOVI O HRVATIMA U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ ZAPADNOJ MAĐARSKOJ Krajem dvadesetih te u prvoj polovici tridesetih godina 20. stoljeća intenzivirali Krajem dvadesetih te u prvoj polovici tridesetih godina 20. stoljeća intenzivirali su se odnosi između Hrvata u matičnoj domovini i Hrvata u Gradišću. Tako je 1932. su se odnosi između Hrvata u matičnoj domovini i Hrvata u Gradišću. Tako je 1932. u Zagrebu osnovano Društvo prijatelja gradišćanskih Hrvata. Premda je bilo kratkoga u Zagrebu osnovano Društvo prijatelja gradišćanskih Hrvata. Premda je bilo kratkoga vijeka (zabranjeno je nakon 8 mjeseci djelovanja), ostavilo je neizbrisiv pozitivan trag. vijeka (zabranjeno je nakon 8 mjeseci djelovanja), ostavilo je neizbrisiv pozitivan trag. Među hrvatskim intelektualcima koji su sudjelovali u osnivanju toga Društva važnu je Među hrvatskim intelektualcima koji su sudjelovali u osnivanju toga Društva važnu je ulogu imao i Mate Ujević (1901.-1967.) i njegovo prijateljstvo s Ignacom Horvatom ulogu imao i Mate Ujević (1901.-1967.) i njegovo prijateljstvo s Ignacom Horvatom (1895.-1973.), istaknutim kulturnim djelatnikom, svećenikom i književnikom, rodom (1895.-1973.), istaknutim kulturnim djelatnikom, svećenikom i književnikom, rodom iz Maloga Borištofa u srednjem Gradišću u Austriji. Ujević i Ignac Horvat počeli su se iz Maloga Borištofa u srednjem Gradišću u Austriji. Ujević i Ignac Horvat počeli su se dopisivati i prijateljevati 1928. (usp. Krpan, 1997: 110). Obojici je cilj isti, a to je što dopisivati i prijateljevati 1928. (usp. Krpan, 1997: 110). Obojici je cilj isti, a to je što čvršća povezanost Hrvata u Gradišću i zapadnoj Mađarskoj s matičnom domovinom čvršća povezanost Hrvata u Gradišću i zapadnoj Mađarskoj s matičnom domovinom i, naravno, što bolje međusobno upoznavanje manjine i njezine matice. Zato već i, naravno, što bolje međusobno upoznavanje manjine i njezine matice. Zato već

175 175 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 te iste 1928. Ujević u zagrebačkom listu Mladost, za hrvatsku katoličku mladež, te iste 1928. Ujević u zagrebačkom listu Mladost, za hrvatsku katoličku mladež, objavljuje prilog „Hrvati u tuđini”. Tako se pridružuje nizu dotadašnjih i tadašnjih objavljuje prilog „Hrvati u tuđini”. Tako se pridružuje nizu dotadašnjih i tadašnjih istraživača te manjine i ostalim autorima tekstova o toj manjini iz matične domovine, istraživača te manjine i ostalim autorima tekstova o toj manjini iz matične domovine, počevši od Frana Kurelca (1811.-1874.), Stanka Vraza (1810.-1851.), Franje Kuhača počevši od Frana Kurelca (1811.-1874.), Stanka Vraza (1810.-1851.), Franje Kuhača (1834.-1911.), Vjekoslava Klaića (1849.-1928.), Gjure Kutena (1842.-1902.), Ivana (1834.-1911.), Vjekoslava Klaića (1849.-1928.), Gjure Kutena (1842.-1902.), Ivana Kukuljevića Sakcinskoga (1816.-1889.), Ivana Milčetića (1853.-1921.), Rudolfa Kukuljevića Sakcinskoga (1816.-1889.), Ivana Milčetića (1853.-1921.), Rudolfa Strohala (1856.-1936.), Frane Ženka Donadinija (1878.-1963.), Nikole Andrića Strohala (1856.-1936.), Frane Ženka Donadinija (1878.-1963.), Nikole Andrića (1867.-1942.), do Milovana Gavazzija (1895.-1992.) i Stjepana Ivšića (1884.-1962.). (1867.-1942.), do Milovana Gavazzija (1895.-1992.) i Stjepana Ivšića (1884.-1962.). Zahvaljujući Ujeviću, Ignac Horvat je 1930. u Zagrebu, u nakladi Hrvatskoga Zahvaljujući Ujeviću, Ignac Horvat je 1930. u Zagrebu, u nakladi Hrvatskoga književnoga društva .sv. Jeronima, objavio svoju knjigu pripovijedaka Gradišćanke, književnoga društva .sv. Jeronima, objavio svoju knjigu pripovijedaka Gradišćanke, kao prvo autorsko književno djelo koje je objavljeno u matičnoj domovini, kojega je kao prvo autorsko književno djelo koje je objavljeno u matičnoj domovini, kojega je autor iz Gradišća. Do tada je u Hrvatskoj objavljivana samo narodna književnost s autor iz Gradišća. Do tada je u Hrvatskoj objavljivana samo narodna književnost s toga područja, u prvom redu narodne pjesme. Pogovor knjizi Gradišćanke napisao je toga područja, u prvom redu narodne pjesme. Pogovor knjizi Gradišćanke napisao je Horvatov prijatelj i suradnik Mate Ujević, koji najprije čitatelje upoznaje s uzrocima Horvatov prijatelj i suradnik Mate Ujević, koji najprije čitatelje upoznaje s uzrocima nastanka velike hrvatske dijaspore u nekadašnjoj zapadnoj Ugarskoj, tj. u današnjem nastanka velike hrvatske dijaspore u nekadašnjoj zapadnoj Ugarskoj, tj. u današnjem Gradišću i zapadnoj Mađarskoj. U razmatranjima tih uzroka polazi od Krbavske bitke Gradišću i zapadnoj Mađarskoj. U razmatranjima tih uzroka polazi od Krbavske bitke 1493., kao temeljnoga razloga hrvatskoga egzodusa golemih razmjera (usp. Ujević, 1493., kao temeljnoga razloga hrvatskoga egzodusa golemih razmjera (usp. Ujević, 1930: 52-53). Budući da se ta dijaspora stoljećima održala, Ujević ističe Horvatovu 1930: 52-53). Budući da se ta dijaspora stoljećima održala, Ujević ističe Horvatovu važnost u razvoju prozne književnosti na tom prostoru. Smatra Horvata začetnikom važnost u razvoju prozne književnosti na tom prostoru. Smatra Horvata začetnikom umjetničke proze u Gradišću. Posebnu pozornost posvećuje jeziku Hrvata u toj umjetničke proze u Gradišću. Posebnu pozornost posvećuje jeziku Hrvata u toj dijaspori. Neke opise jezičnih činjenica poslije u svojoj monografiji Gradišćanski dijaspori. Neke opise jezičnih činjenica poslije u svojoj monografiji Gradišćanski Hrvati ponavlja, a neke djelomice i mijenja, tj. ispravlja i nadopunjuje novim Hrvati ponavlja, a neke djelomice i mijenja, tj. ispravlja i nadopunjuje novim spoznajama. Neke, pak, jezične pojedinosti koje se odnose na tu dijasporu donosi spoznajama. Neke, pak, jezične pojedinosti koje se odnose na tu dijasporu donosi samo u ovom svom radu, npr. zapažanje o izostanku sibilarizacije u tim idiomima samo u ovom svom radu, npr. zapažanje o izostanku sibilarizacije u tim idiomima (navodi primjere junaki, načelniki), o čuvanju starih izvedenica nekadašnjega glagola (navodi primjere junaki, načelniki), o čuvanju starih izvedenica nekadašnjega glagola iti (npr. najti, pojti). Iz Ujevićeva se pogovora također doznaje da je taj naš filolog iti (npr. najti, pojti). Iz Ujevićeva se pogovora također doznaje da je taj naš filolog sastavio i mali rječnik, odnosno tumač riječi na kraju Horvatove knjige: „Nepoznatije sastavio i mali rječnik, odnosno tumač riječi na kraju Horvatove knjige: „Nepoznatije riječi i izraze, koji se nalaze u ovoj knjizi, protumačio sam na koncu, poredavši ih po riječi i izraze, koji se nalaze u ovoj knjizi, protumačio sam na koncu, poredavši ih po abecednom (alfabetskom) redu” (Ujević, 1930: 55). Sve te jezične napomene poslužile abecednom (alfabetskom) redu” (Ujević, 1930: 55). Sve te jezične napomene poslužile su mu kao uvod u analizu pripovijedaka u ovoj knjizi. Horvatov životopis objavljuje su mu kao uvod u analizu pripovijedaka u ovoj knjizi. Horvatov životopis objavljuje onako kako ga je taj pisac sâm složio u jednom pismu Ujeviću (usp. Ujević, 1930: onako kako ga je taj pisac sâm složio u jednom pismu Ujeviću (usp. Ujević, 1930: 58-59). U istom je tekstu i prikaz Hrvatskih novina Hrvata iz Gradišća, s posebnim 58-59). U istom je tekstu i prikaz Hrvatskih novina Hrvata iz Gradišća, s posebnim osvrtom na važnu ulogu koju te novine imaju u očuvanju nacionalne svijesti Hrvata u osvrtom na važnu ulogu koju te novine imaju u očuvanju nacionalne svijesti Hrvata u toj dijaspori. Kad je riječ o čuvanju nacionalnoga identiteta, Ujević ne zaboravlja ni toj dijaspori. Kad je riječ o čuvanju nacionalnoga identiteta, Ujević ne zaboravlja ni važnu ulogu župnika u pojedinim selima u kojima žive Hrvati, kao ni važnost nastave važnu ulogu župnika u pojedinim selima u kojima žive Hrvati, kao ni važnost nastave na hrvatskom jeziku koja se u to vrijeme još održavala u 75% škola u hrvatskim na hrvatskom jeziku koja se u to vrijeme još održavala u 75% škola u hrvatskim selima (usp. Ujević, 1930: 59). Usporedba toga Ujevićeva podatka i današnjega stanja selima (usp. Ujević, 1930: 59). Usporedba toga Ujevićeva podatka i današnjega stanja u školstvu u austrijskom Gradišću, a pogotovo u zapadnoj Mađarskoj i Slovačkoj, u školstvu u austrijskom Gradišću, a pogotovo u zapadnoj Mađarskoj i Slovačkoj,

176 176 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 pokazuje koliko je snažna asimilacija od toga doba do danas. Naime, danas se hrvatski pokazuje koliko je snažna asimilacija od toga doba do danas. Naime, danas se hrvatski jezik u većini škola u najboljem slučaju uči kao strani jezik. Škole s dvojezičnom jezik u većini škola u najboljem slučaju uči kao strani jezik. Škole s dvojezičnom nastavom prava su rijetkost. nastavom prava su rijetkost. Horvatova i Ujevićeva suradnja bila je zapažena i u Sloveniji pa je 1929. u Horvatova i Ujevićeva suradnja bila je zapažena i u Sloveniji pa je 1929. u ljubljanskom listu Slovenec objavljen kratak tekst naslovljen „Gradiščanski Hrvati”. ljubljanskom listu Slovenec objavljen kratak tekst naslovljen „Gradiščanski Hrvati”. Slovenci najavljuju izlazak Horvatove knjige Gradišćanke, a nemalu važnost Slovenci najavljuju izlazak Horvatove knjige Gradišćanke, a nemalu važnost posvećuju i Ujevićevu tekstu u toj knjizi. Ističu kako Ujević „piše o gradiščanskih posvećuju i Ujevićevu tekstu u toj knjizi. Ističu kako Ujević „piše o gradiščanskih Hrvatih, njihovem jeziku, književnosti, kulturnem delu in o samem pisatelju” (str. 7). Hrvatih, njihovem jeziku, književnosti, kulturnem delu in o samem pisatelju” (str. 7). I sami se osvrću na jezik Hrvata u Gradišću. Budući da ne poznaju hrvatski jezik 16. I sami se osvrću na jezik Hrvata u Gradišću. Budući da ne poznaju hrvatski jezik 16. stoljeća, kao ni hrvatske dijalekte, tj. hrvatske idiome koje u gramatičkom sustavu stoljeća, kao ni hrvatske dijalekte, tj. hrvatske idiome koje u gramatičkom sustavu i leksiku imaju stanovitih srodnosti sa slovenskim idiomima, pogrješno zaključuju i leksiku imaju stanovitih srodnosti sa slovenskim idiomima, pogrješno zaključuju kako u jeziku Hrvata u Gradišću „radi bližnjega dotika je tudi mnogo slovenskih kako u jeziku Hrvata u Gradišću „radi bližnjega dotika je tudi mnogo slovenskih besed in oblik” (str. 7). besed in oblik” (str. 7). Početkom i sredinom 30-ih godina Ujević gotovo svake godine objavljuje barem Početkom i sredinom 30-ih godina Ujević gotovo svake godine objavljuje barem poneki tekst o Hrvatima u Gradišću i zapadnoj Mađarskoj. Uz vlastita terenska poneki tekst o Hrvatima u Gradišću i zapadnoj Mađarskoj. Uz vlastita terenska istraživanja i proučavanje postojeće literature, pratio je i nova izdanja koja su se istraživanja i proučavanje postojeće literature, pratio je i nova izdanja koja su se pojavljivala u toj dijaspori, o čem piše i prikaze. Tako je 1932., u listu Hrvatska pojavljivala u toj dijaspori, o čem piše i prikaze. Tako je 1932., u listu Hrvatska straža, objavio prikaz Letne knjige, tj. ljetopisa Hrvatskoga kulturnoga društva u straža, objavio prikaz Letne knjige, tj. ljetopisa Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću, dok je iduće godine u istom listu tiskan Ujevićev prikaz Zibranih jački (tj. Gradišću, dok je iduće godine u istom listu tiskan Ujevićev prikaz Zibranih jački (tj. izabranih pjesama) Martina Meršića Miloradića (1850.-1928.), preporoditelja Hrvata izabranih pjesama) Martina Meršića Miloradića (1850.-1928.), preporoditelja Hrvata u Gradišću. Godine 1936., u časopisu Obitelj, prikazuje monografiju Martina Meršića u Gradišću. Godine 1936., u časopisu Obitelj, prikazuje monografiju Martina Meršića Mlađega (1894.-1983.) Povest katoličanske crikve, a u listu Hrvatska straža kalendar Mlađega (1894.-1983.) Povest katoličanske crikve, a u listu Hrvatska straža kalendar Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću Naša domovina. Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću Naša domovina. Upravo je Ujević, zbog izvrsnoga poznavanja Hrvata u Gradišću, bio zadužen da Upravo je Ujević, zbog izvrsnoga poznavanja Hrvata u Gradišću, bio zadužen da za Enciklopediju Jugoslavije napiše o njima članke (sv. 3, 1958), te također o njihovu za Enciklopediju Jugoslavije napiše o njima članke (sv. 3, 1958), te također o njihovu preporoditelju Mati Meršiću Miloradiću (sv. 6, 1965). preporoditelju Mati Meršiću Miloradiću (sv. 6, 1965). Ujević je trajno zaokupljen nastojanjima za što čvršćom povezanošću dijaspore Ujević je trajno zaokupljen nastojanjima za što čvršćom povezanošću dijaspore i matične domovine pa 1935. u Obzor spomen-knjizi objavljuje tekst „Gradišćanski i matične domovine pa 1935. u Obzor spomen-knjizi objavljuje tekst „Gradišćanski Hrvati i naše veze s njima”. Tim je vezama i sâm puno pridonio putujući s Ignacom Hrvati i naše veze s njima”. Tim je vezama i sâm puno pridonio putujući s Ignacom Horvatom po Gradišću i zapadnoj Mađarskoj i prateći toga svoga prijatelja na Horvatom po Gradišću i zapadnoj Mađarskoj i prateći toga svoga prijatelja na njegovim putovanjima Hrvatskom. Kao uspomenu na potonje, Horvat je u Kalendaru njegovim putovanjima Hrvatskom. Kao uspomenu na potonje, Horvat je u Kalendaru Gradišće 1968. objavio tekst „S Matom Ujevićem kroz Hrvatsku”. Jedan kasniji Gradišće 1968. objavio tekst „S Matom Ujevićem kroz Hrvatsku”. Jedan kasniji izvrsni poznavatelj stare hrvatske dijaspore, Stjepan Krpan (1922.-1999.), pisao je o izvrsni poznavatelj stare hrvatske dijaspore, Stjepan Krpan (1922.-1999.), pisao je o toj povezanosti u svom radu “Ignac Horvat i Martin Meršić Stariji i veza sa starom toj povezanosti u svom radu “Ignac Horvat i Martin Meršić Stariji i veza sa starom domovinom”. Tekst je objavljen 1997. u Radovima Leksikografskoga zavoda „Miroslav domovinom”. Tekst je objavljen 1997. u Radovima Leksikografskoga zavoda „Miroslav Krleža“. Kratak prikaz Ujevićevih veza s Hrvatima u Gradišću i zapadnoj Mađarskoj Krleža“. Kratak prikaz Ujevićevih veza s Hrvatima u Gradišću i zapadnoj Mađarskoj donosi 2003. povjesničar Željko Holjevac (rođ. 1973.) u svom tekstu „Leksikograf donosi 2003. povjesničar Željko Holjevac (rođ. 1973.) u svom tekstu „Leksikograf Mate Ujević i gradišćanski Hrvati” u Hrvatskom iseljeničkom zborniku za 2004. Mate Ujević i gradišćanski Hrvati” u Hrvatskom iseljeničkom zborniku za 2004.

177 177 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194

Ujević je, uz svesrdnu pomoć svojih prijatelja u dijaspori, osobito već spomenutoga Ujević je, uz svesrdnu pomoć svojih prijatelja u dijaspori, osobito već spomenutoga Ignaca Horvata (usp. Krpan, 1997: 114), zaista sustavno istraživao hrvatsku dijasporu Ignaca Horvata (usp. Krpan, 1997: 114), zaista sustavno istraživao hrvatsku dijasporu u Gradišću i zapadnoj Mađarskoj pa 1932., u Kalendaru “Hrvatski Radiša” za 1933., u Gradišću i zapadnoj Mađarskoj pa 1932., u Kalendaru “Hrvatski Radiša” za 1933., objavljuje prilog naslovljen „O Gradišćanskim Hrvatima”. Idućih nekoliko godina objavljuje prilog naslovljen „O Gradišćanskim Hrvatima”. Idućih nekoliko godina kontinuirano se bavi tom temom, vrši terensko istraživanje pa 1933., u zagrebačkom kontinuirano se bavi tom temom, vrši terensko istraživanje pa 1933., u zagrebačkom časopisu Obitelj, objavljuje putopisni tekst naslovljen „U pohodima kod Gradišćanskih časopisu Obitelj, objavljuje putopisni tekst naslovljen „U pohodima kod Gradišćanskih Hrvata”, u kojem je opisao svoja zapažanja iz nekoliko sela u Gradišću. Pisao je o Hrvata”, u kojem je opisao svoja zapažanja iz nekoliko sela u Gradišću. Pisao je o svom posjetu Novoj Gori u južnom Gradišću, u kojoj je Ignac Horvat niz godina svom posjetu Novoj Gori u južnom Gradišću, u kojoj je Ignac Horvat niz godina bio župnik, zatim o dva sela Štoja – Čembi i Čajti, a u sjevernom Gradišću o selu bio župnik, zatim o dva sela Štoja – Čembi i Čajti, a u sjevernom Gradišću o selu Trajštofu te o glavnom gradu Gradišća Željeznu. Trajštofu te o glavnom gradu Gradišća Željeznu. Bilo je to vrijeme Ujevićeva intenzivnoga terenskoga istraživanja hrvatske Bilo je to vrijeme Ujevićeva intenzivnoga terenskoga istraživanja hrvatske dijaspore u Gradišću i zapadnoj Mađarskoj. Krunu toga istraživanja predstavlja dijaspore u Gradišću i zapadnoj Mađarskoj. Krunu toga istraživanja predstavlja njegova knjiga Gradišćanski Hrvati koja je objavljena 1934. kao prvo sustavno njegova knjiga Gradišćanski Hrvati koja je objavljena 1934. kao prvo sustavno sintetsko djelo koje je u Hrvatskoj objavljeno o toj dijaspori (usp. Krpan, 1997: sintetsko djelo koje je u Hrvatskoj objavljeno o toj dijaspori (usp. Krpan, 1997: 114; Holjevac, 2004: 139). Ta je Ujevićeva knjiga svetojeronimsko izdanje (kao i 114; Holjevac, 2004: 139). Ta je Ujevićeva knjiga svetojeronimsko izdanje (kao i Gradišćanke Ignaca Horvata). Upravo se u to doba u Gradišću obilježavala 400-ta Gradišćanke Ignaca Horvata). Upravo se u to doba u Gradišću obilježavala 400-ta obljetnica doseljenja u novu domovinu. U svojoj knjizi, Ujević tu hrvatsku manjinu obljetnica doseljenja u novu domovinu. U svojoj knjizi, Ujević tu hrvatsku manjinu analizira interdisciplinarno – opisuje povijest manjine, tipične fizionomije ljudi, analizira interdisciplinarno – opisuje povijest manjine, tipične fizionomije ljudi, odnose sa susjedima drugih narodnosti, pučke pobožnosti, vjerske i godišnje običaje, odnose sa susjedima drugih narodnosti, pučke pobožnosti, vjerske i godišnje običaje, ali i praznovjerja, svadbene običaje, obiteljski život, domaća jela, način gradnje ali i praznovjerja, svadbene običaje, obiteljski život, domaća jela, način gradnje kuća. Pritom ne zaboravlja jezik, književnost, školstvo, glazbu, gospodarstvo, kao kuća. Pritom ne zaboravlja jezik, književnost, školstvo, glazbu, gospodarstvo, kao i zemljopisne značajke nove domovine te hrvatske grane. Zapise o glazbi uglavnom i zemljopisne značajke nove domovine te hrvatske grane. Zapise o glazbi uglavnom temelji na postojećim istraživanjima narodnih popjevaka. Također donosi popis temelji na postojećim istraživanjima narodnih popjevaka. Također donosi popis čestih imena i prezimena te tako daje svoj prinos antroponimijskim istraživanjima. čestih imena i prezimena te tako daje svoj prinos antroponimijskim istraživanjima. Zainteresirani čitatelj naći će u ovoj knjizi i bogatu bibliografiju koja se odnosi na Zainteresirani čitatelj naći će u ovoj knjizi i bogatu bibliografiju koja se odnosi na Hrvate u Gradišću i zapadnoj Mađarskoj. Hrvate u Gradišću i zapadnoj Mađarskoj. Ujević je svoje terensko istraživanje vrlo pomno i detaljno planirao, a pri Ujević je svoje terensko istraživanje vrlo pomno i detaljno planirao, a pri organizaciji i provedbi toga plana pomagali su mu brojni učitelji i svećenici iz te organizaciji i provedbi toga plana pomagali su mu brojni učitelji i svećenici iz te hrvatske dijaspore, a posebice Ignac Horvat, koji ga je, zajedno s Lovrom Karalom hrvatske dijaspore, a posebice Ignac Horvat, koji ga je, zajedno s Lovrom Karalom (1894.-1965.), čitavo vrijeme pratio na tom putu. Tako veliki broj sela u toj dijaspori, (1894.-1965.), čitavo vrijeme pratio na tom putu. Tako veliki broj sela u toj dijaspori, od juga do sjevera, Ujević sigurno ne bi mogao istražiti, i to svestrano, bez te dvojice od juga do sjevera, Ujević sigurno ne bi mogao istražiti, i to svestrano, bez te dvojice istaknutih kulturnih djelatnika. Ostale potrebne podatke za knjigu Ujević je dobio istaknutih kulturnih djelatnika. Ostale potrebne podatke za knjigu Ujević je dobio od znanstvenika u matičnoj domovini – Milovana Gavazzija, Stjepana Ivšića i od znanstvenika u matičnoj domovini – Milovana Gavazzija, Stjepana Ivšića i Stjepana Pavičića (1887.-1973.). Zbog spomenutih povoljnih istraživačkih okolnosti Stjepana Pavičića (1887.-1973.). Zbog spomenutih povoljnih istraživačkih okolnosti te Ujevićeva znanja i podrobnih analiza, mnogi podatci iz te njegove knjige i danas te Ujevićeva znanja i podrobnih analiza, mnogi podatci iz te njegove knjige i danas nam mogu poslužiti kao relevantna literatura. nam mogu poslužiti kao relevantna literatura. Početak knjige ima putopisnih značajki. Po navodima koliko ima sati hoda među Početak knjige ima putopisnih značajki. Po navodima koliko ima sati hoda među pojedinim selima, može se zaključiti da je Mate Ujević, poput Kurelca, obilazio neka pojedinim selima, može se zaključiti da je Mate Ujević, poput Kurelca, obilazio neka

178 178 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 sela pješice, stalno prelazeći austrijsko-mađarsku granicu. Pritom je preciznošću sela pješice, stalno prelazeći austrijsko-mađarsku granicu. Pritom je preciznošću geografa ubicirao selo po selo. Ujević je tom prigodom obišao gotovo čitavo tada geografa ubicirao selo po selo. Ujević je tom prigodom obišao gotovo čitavo tada postojeće gradišćanskohrvatsko govorno područje, osim Čunova (koje je tada postojeće gradišćanskohrvatsko govorno područje, osim Čunova (koje je tada još unutar mađarskih granica, a tek od 1947. u Slovačkoj) te Hrvata u Slovačkoj još unutar mađarskih granica, a tek od 1947. u Slovačkoj) te Hrvata u Slovačkoj i Moravskoj. Hrvate u Slovačkoj tih je godina istraživao Stjepan Ivšić, ali je šteta i Moravskoj. Hrvate u Slovačkoj tih je godina istraživao Stjepan Ivšić, ali je šteta što ni Ujević ni Ivšić nisu tada posjetili Hrvate u Moravskoj, koji su 15-ak godina što ni Ujević ni Ivšić nisu tada posjetili Hrvate u Moravskoj, koji su 15-ak godina nakon toga (1948.) prisilno raseljeni i kao zajednica zauvijek uništeni. Ovako su nam, nakon toga (1948.) prisilno raseljeni i kao zajednica zauvijek uništeni. Ovako su nam, izuzmemo li razmjerno kratki putopisni tekst Petra Jandriševića (1879.-1938.) iz izuzmemo li razmjerno kratki putopisni tekst Petra Jandriševića (1879.-1938.) iz 1936., svi terenski podatci o njima barem četvrt stoljeća stariji. 1936., svi terenski podatci o njima barem četvrt stoljeća stariji. Zemljopisnu kartu hrvatskih sela, koja je uvrštena u Ujevićevu knjigu, izradio je Zemljopisnu kartu hrvatskih sela, koja je uvrštena u Ujevićevu knjigu, izradio je učitelj Slavko Marhold (1898.-1959.) iz Pajngrta u sjevernom Gradišću. Budući da učitelj Slavko Marhold (1898.-1959.) iz Pajngrta u sjevernom Gradišću. Budući da u tu kartu nisu ubilježena sela oko grada Körmenda u jugozapadnoj Mađarskoj, ta je u tu kartu nisu ubilježena sela oko grada Körmenda u jugozapadnoj Mađarskoj, ta je mala hrvatska zajednica u ovoj knjizi izostavljena. Sukladno tomu, na svim kasnijim mala hrvatska zajednica u ovoj knjizi izostavljena. Sukladno tomu, na svim kasnijim Ujevićevim kartama te hrvatske dijaspore, najjužnije hrvatsko selo u zapadnoj Ujevićevim kartama te hrvatske dijaspore, najjužnije hrvatsko selo u zapadnoj Mađarskoj uvijek je Petrovo Selo. To je u skladu i s njegovim opisom putovanja po toj Mađarskoj uvijek je Petrovo Selo. To je u skladu i s njegovim opisom putovanja po toj dijaspori, od juga prema sjeveru. Ujević najprije spominje ponijemčeno selo Veliku dijaspori, od juga prema sjeveru. Ujević najprije spominje ponijemčeno selo Veliku (njem. Welten) na samom jugu austrijskoga Gradišća te zatim nešto sjevernije Žamar i (njem. Welten) na samom jugu austrijskoga Gradišća te zatim nešto sjevernije Žamar i Veliki Medveš. Usporedno prati i sela s mađarske strane, ali tu je prvo selo koje na jugu Veliki Medveš. Usporedno prati i sela s mađarske strane, ali tu je prvo selo koje na jugu spominje Petrovo Selo. Na samom početku opisa spominje kako na putu od Velike spominje Petrovo Selo. Na samom početku opisa spominje kako na putu od Velike prema Žamaru valja prijeći željezničku prugu što vodi do Körmenda u Mađarskoj prema Žamaru valja prijeći željezničku prugu što vodi do Körmenda u Mađarskoj (usp. Ujević, 1934: 12-15). Ujević je, na žalost, mislio da su Hrvati oko Körmenda (usp. Ujević, 1934: 12-15). Ujević je, na žalost, mislio da su Hrvati oko Körmenda u potpunosti asimilirani. Zato u svojim radovima i piše da su hrvatska naselja oko u potpunosti asimilirani. Zato u svojim radovima i piše da su hrvatska naselja oko Körmenda pomađarena. U tom kontekstu spominje Hrastinu, Hrvatsku Nadalju, Körmenda pomađarena. U tom kontekstu spominje Hrastinu, Hrvatsku Nadalju, Berek i Veliki Kuked (usp. Ujević, 1934: 535), premda je u vrijeme njegovih posjeta Berek i Veliki Kuked (usp. Ujević, 1934: 535), premda je u vrijeme njegovih posjeta tomu prostoru, još priličan broj ljudi u selima oko Körmenda govorilo hrvatski. Selo tomu prostoru, još priličan broj ljudi u selima oko Körmenda govorilo hrvatski. Selo Hrastina tek se u današnje vrijeme suočava s potpunom asimilacijom. Budući da su se Hrastina tek se u današnje vrijeme suočava s potpunom asimilacijom. Budući da su se dijalektolozi uglavnom oslanjali na karte Mate Ujevića na kojima nema hrvatskih sela dijalektolozi uglavnom oslanjali na karte Mate Ujevića na kojima nema hrvatskih sela oko Körmenda, to je glavnim razlogom zašto su ti čakavci u dijalektološkim radovima oko Körmenda, to je glavnim razlogom zašto su ti čakavci u dijalektološkim radovima i na dijalektološkim kartama donedavno bili izostavljani, premda ih je već 1834. i na dijalektološkim kartama donedavno bili izostavljani, premda ih je već 1834. posjetio poljski istraživač Kucharsky, a zatim Fran Kurelac i brojni drugi posjetitelji posjetio poljski istraživač Kucharsky, a zatim Fran Kurelac i brojni drugi posjetitelji iz Hrvatske. Međutim, Ujevićeva se knjiga zbog svoga sintetskoga značaja najviše iz Hrvatske. Međutim, Ujevićeva se knjiga zbog svoga sintetskoga značaja najviše čitala, iz nje su se uzimali podatci, a kako u njoj nije bilo sela oko Körmenda, mnogi čitala, iz nje su se uzimali podatci, a kako u njoj nije bilo sela oko Körmenda, mnogi su ih u svojim radovima izostavljali. su ih u svojim radovima izostavljali. U svom interdisciplinarnom radu Ujević podrobno opisuje i gospodarsko stanje te U svom interdisciplinarnom radu Ujević podrobno opisuje i gospodarsko stanje te socijalne prilike Hrvata u austrijskom Gradišću u doba njegova istraživanja. Navodi socijalne prilike Hrvata u austrijskom Gradišću u doba njegova istraživanja. Navodi podatak o više od 80 gospodarskih društava i zadruga te dvadesetak potrošačkih podatak o više od 80 gospodarskih društava i zadruga te dvadesetak potrošačkih zadruga (usp. Ujević, 1934: 31). U svakom je selu i vatrogasno društvo (veće ili manje). zadruga (usp. Ujević, 1934: 31). U svakom je selu i vatrogasno društvo (veće ili manje). Hrvati se također učlanjuju u političke stranke. Kad je riječ o kulturnim društvima, Hrvati se također učlanjuju u političke stranke. Kad je riječ o kulturnim društvima,

179 179 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 osobito ističe djelatnost Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću, a među kulturnim osobito ističe djelatnost Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću, a među kulturnim djelatnicima Martina Meršića (starijega i mlađega), P. Jandriševića, Martina Borenića djelatnicima Martina Meršića (starijega i mlađega), P. Jandriševića, Martina Borenića (1850.-1939.), Ivana Dobrovića (1882.-1967.), L. Karala i dr. Navedena imena (1850.-1939.), Ivana Dobrovića (1882.-1967.), L. Karala i dr. Navedena imena pokazuju da su vodeću ulogu u kulturnom životu imali katolički svećenici, mahom pokazuju da su vodeću ulogu u kulturnom životu imali katolički svećenici, mahom župnici. U tom kontekstu Ujević ističe veliku odanost Hrvata u toj Katoličkoj crkvi. župnici. U tom kontekstu Ujević ističe veliku odanost Hrvata u toj Katoličkoj crkvi. Ta je odanost osobito dolazila do izražaja u vrlo teškim uvjetima u razdoblju kada su Ta je odanost osobito dolazila do izražaja u vrlo teškim uvjetima u razdoblju kada su njihovi zemaljski gospodari prelazili na protestantizam i prisiljavali ih da ih slijede. njihovi zemaljski gospodari prelazili na protestantizam i prisiljavali ih da ih slijede. Ujević navodi imena pet jurskih biskupa (mađ. Györ), i velik broj kanonika i svećenika Ujević navodi imena pet jurskih biskupa (mađ. Györ), i velik broj kanonika i svećenika te biskupije koji su hrvatskoga roda. Donosi popis laičkih udruga, vjerskih novina i te biskupije koji su hrvatskoga roda. Donosi popis laičkih udruga, vjerskih novina i časopisa, marijanskih hodočasničkih svetišta, imena najtraženijih pučkih misionara. časopisa, marijanskih hodočasničkih svetišta, imena najtraženijih pučkih misionara. Inače, na ustrajnu odanost Hrvata u Gradišću i zapadnoj Mađarskoj Katoličkoj crkvi, Inače, na ustrajnu odanost Hrvata u Gradišću i zapadnoj Mađarskoj Katoličkoj crkvi, Ujević je već prije upozorio u spomenutom pogovoru knjizi Ignaca Horvata (usp. Ujević je već prije upozorio u spomenutom pogovoru knjizi Ignaca Horvata (usp. Ujević, 1930: 54). Ujević, 1930: 54). USPOREDBA STANJA U POJEDINIM SELIMA U DOBA USPOREDBA STANJA U POJEDINIM SELIMA U DOBA UJEVIĆEVA POSJETA SA STANJEM POTKRAJ 20. I UJEVIĆEVA POSJETA SA STANJEM POTKRAJ 20. I POČETKOM 21. STOLJEĆA POČETKOM 21. STOLJEĆA Ujević je opisao stanje u mjestima koje je posjetio neusporedivo bolje od tada Ujević je opisao stanje u mjestima koje je posjetio neusporedivo bolje od tada nuđenih statističkih podataka. Rezultati popisa stanovništva često su ovisili o nuđenih statističkih podataka. Rezultati popisa stanovništva često su ovisili o nacionalnosti popisivača, a usto su mnogi žitelji pri popisu zatajili da su Hrvati. Poput nacionalnosti popisivača, a usto su mnogi žitelji pri popisu zatajili da su Hrvati. Poput npr. svojih prethodnika – Kurelca 40-ih godina 19. st., Kuhača 30-ak godina nakon npr. svojih prethodnika – Kurelca 40-ih godina 19. st., Kuhača 30-ak godina nakon toga, Kutena 1884., Milčetića 1895. i 1898, Donadinija 1915. i suvremenika Ivšića, toga, Kutena 1884., Milčetića 1895. i 1898, Donadinija 1915. i suvremenika Ivšića, Ujević je zabilježio realno stanje, i to u važnom povijesnom trenutku, samo desetak Ujević je zabilježio realno stanje, i to u važnom povijesnom trenutku, samo desetak godina nakon što je trianonska granica razdijelila dotadanje zapadnougarske Hrvate. godina nakon što je trianonska granica razdijelila dotadanje zapadnougarske Hrvate. Bilo je to doba kada su hrvatske obitelji još bile brojne, tradicija jaka, a hrvatski Bilo je to doba kada su hrvatske obitelji još bile brojne, tradicija jaka, a hrvatski jezik i hrvatska nacionalna svijest još dobro očuvani. Ujevićeva je knjiga, kada se jezik i hrvatska nacionalna svijest još dobro očuvani. Ujevićeva je knjiga, kada se uspoređuje s današnjim vremenom, izvrstan pokazatelj koliko su se snažne promjene uspoređuje s današnjim vremenom, izvrstan pokazatelj koliko su se snažne promjene dogodile u toj dijaspori u nepunih 90 godina te koliko je hrvatska sastavnica oslabljena dogodile u toj dijaspori u nepunih 90 godina te koliko je hrvatska sastavnica oslabljena demografski, jezično i kulturološki. U selima, za koja je Ujević napisao da su gotovo demografski, jezično i kulturološki. U selima, za koja je Ujević napisao da su gotovo ponijemčena, danas nema ni traga hrvatstvu, a od onih koja su bila svjesna hrvatska ponijemčena, danas nema ni traga hrvatstvu, a od onih koja su bila svjesna hrvatska sela – danas su mnoga gotovo ponijemčena ili pomađarena. sela – danas su mnoga gotovo ponijemčena ili pomađarena. Tako je npr. u već spomenutom selu Velika na krajnjem jugu Gradišća, blizu Tako je npr. u već spomenutom selu Velika na krajnjem jugu Gradišća, blizu granice sa Slovenijom, „u kome je nekoć bilo dosta Hrvata“, Ujević susreo „tek tu i granice sa Slovenijom, „u kome je nekoć bilo dosta Hrvata“, Ujević susreo „tek tu i tamo koje starije čeljade koje znade hrvatski govoriti” pa zaključuje: „selo je dakle tamo koje starije čeljade koje znade hrvatski govoriti” pa zaključuje: „selo je dakle ponijemčeno, i za kratko vrijeme ne će biti ni spomena, da je tu bilo oveće hrvatsko ponijemčeno, i za kratko vrijeme ne će biti ni spomena, da je tu bilo oveće hrvatsko naselje” (Ujević, 1934: 12). Ta se njegova prognoza obistinila. naselje” (Ujević, 1934: 12). Ta se njegova prognoza obistinila. U selu Žamaru na jugu Gradišća, u Novogradskom kotaru (Kotar Güssing) u U selu Žamaru na jugu Gradišća, u Novogradskom kotaru (Kotar Güssing) u Ujevićevo doba bilo je 550 Hrvata, ali nisu imali župnika Hrvata pa stoga ni bogoslužje Ujevićevo doba bilo je 550 Hrvata, ali nisu imali župnika Hrvata pa stoga ni bogoslužje

180 180 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 na hrvatskom jeziku. To je nedvojbeno jedan od važnih razloga što se u popisu na hrvatskom jeziku. To je nedvojbeno jedan od važnih razloga što se u popisu stanovništva 1991. broj Hrvata sveo na 44 osobe. Za drugo selo u tom Kotaru, Veliki stanovništva 1991. broj Hrvata sveo na 44 osobe. Za drugo selo u tom Kotaru, Veliki Medveš, Ujević piše da je u nacionalnom pogledu svjesno. Kako bi se začudio da je u Medveš, Ujević piše da je u nacionalnom pogledu svjesno. Kako bi se začudio da je u to selo došao 1991. kada se Hrvatima smatralo još samo četvero staraca. Za sela Sveti to selo došao 1991. kada se Hrvatima smatralo još samo četvero staraca. Za sela Sveti Mikula i Lipovac (njem. Steinfurt) piše da su gotovo ponijemčena. U međuvremenu je Mikula i Lipovac (njem. Steinfurt) piše da su gotovo ponijemčena. U međuvremenu je taj proces u potpunosti završen. Premda je u selu Hrvatski Hašaš zatekao 280 Hrvata taj proces u potpunosti završen. Premda je u selu Hrvatski Hašaš zatekao 280 Hrvata predvidio je da će se asimilirati. Tako se i dogodilo. U Svetom Mihaju1 (njem. St. predvidio je da će se asimilirati. Tako se i dogodilo. U Svetom Mihaju1 (njem. St. Michael) našao je još rijetke govornike hrvatskoga jezika kao ostatke nekad brojnoga Michael) našao je još rijetke govornike hrvatskoga jezika kao ostatke nekad brojnoga hrvatskoga pučanstva. Zato nije začudno što je to selo u međuvremenu u potpunosti hrvatskoga pučanstva. Zato nije začudno što je to selo u međuvremenu u potpunosti ponijemčeno, ali je zanimljivo da su već pola stoljeća nakon Ujevićeva posjeta, mnogi ponijemčeno, ali je zanimljivo da su već pola stoljeća nakon Ujevićeva posjeta, mnogi potomci nekadašnjih Hrvata u svetom Mihaju smatrali da je to selo već barem stotinu potomci nekadašnjih Hrvata u svetom Mihaju smatrali da je to selo već barem stotinu godina, pa i više, u potpunosti njemačko. U selu Punić (njem. Punitz) zatekao je još 50 godina, pa i više, u potpunosti njemačko. U selu Punić (njem. Punitz) zatekao je još 50 Hrvata. Današnji se Punićani ne vole ni sjetiti da su hrvatskoga podrijetla. Hrvata. Današnji se Punićani ne vole ni sjetiti da su hrvatskoga podrijetla. Ujević se divi Hrvatima u selu Šeškutu (njem. Sulz) koje još uvijek u doba njegova Ujević se divi Hrvatima u selu Šeškutu (njem. Sulz) koje još uvijek u doba njegova posjeta nije bilo ponijemčeno, premda već tada nisu imali ni bogoslužje ni nastavu posjeta nije bilo ponijemčeno, premda već tada nisu imali ni bogoslužje ni nastavu u školi na hrvatskom jeziku. Preporučuje Hrvatima u Gradišću da pokušaju dobiti u školi na hrvatskom jeziku. Preporučuje Hrvatima u Gradišću da pokušaju dobiti barem hrvatskoga učitelja za djecu u Šeškutu, kako ne bi doživjeli istu sudbinu kao barem hrvatskoga učitelja za djecu u Šeškutu, kako ne bi doživjeli istu sudbinu kao Hrvati u Svetom Mikuli. Budući da učitelja nisu dobili, Šeškut je u međuvremenu Hrvati u Svetom Mikuli. Budući da učitelja nisu dobili, Šeškut je u međuvremenu ponijemčen. Ujević je zabrinut i za budućnost hrvatstva u velikom selu Santaleku, koje ponijemčen. Ujević je zabrinut i za budućnost hrvatstva u velikom selu Santaleku, koje je nekoć uglavnom bilo hrvatsko, ali se, zbog izostanka školske nastave i bogoslužja je nekoć uglavnom bilo hrvatsko, ali se, zbog izostanka školske nastave i bogoslužja na hrvatskom jeziku, broj Hrvata sveo na trećinu. Ta je Ujevićeva zabrinutost bila na hrvatskom jeziku, broj Hrvata sveo na trećinu. Ta je Ujevićeva zabrinutost bila opravdana. G. 1991. u Santaleku se manje od 5% stanovništva izjasnilo Hrvatima. opravdana. G. 1991. u Santaleku se manje od 5% stanovništva izjasnilo Hrvatima. U selima Jezerjani2 (njem. Eisenhüttel), Žarnovica i Hrvatska Čenča također u to U selima Jezerjani2 (njem. Eisenhüttel), Žarnovica i Hrvatska Čenča također u to doba nema ni nastave u školi ni bogoslužja na hrvatskom jeziku, samo pûk u crkvi doba nema ni nastave u školi ni bogoslužja na hrvatskom jeziku, samo pûk u crkvi pjeva hrvatski. Zbog toga se Ujević pribojava da će ta sela biti ponijemčena, a tako pjeva hrvatski. Zbog toga se Ujević pribojava da će ta sela biti ponijemčena, a tako se uglavnom i dogodilo. U Žarnovici je tada bilo 500 Hrvata, a 1991. samo 77 osoba. se uglavnom i dogodilo. U Žarnovici je tada bilo 500 Hrvata, a 1991. samo 77 osoba. U Hrvatskoj Čenči bilo ih je 250, a 1991. samo 23. Kao svijetao primjer Ujević U Hrvatskoj Čenči bilo ih je 250, a 1991. samo 23. Kao svijetao primjer Ujević navodi selo Stinjaki u kojem su od 1300 stanovnika većina Hrvati. Budući da su navodi selo Stinjaki u kojem su od 1300 stanovnika većina Hrvati. Budući da su imali nastavu na hrvatskom jeziku, smatrao je da u dogledno vrijeme nema opasnosti imali nastavu na hrvatskom jeziku, smatrao je da u dogledno vrijeme nema opasnosti da se odnarode te da bi bila strašna šteta da se to dogodi. Hrvatski jezik doduše ni da se odnarode te da bi bila strašna šteta da se to dogodi. Hrvatski jezik doduše ni danas nije u Stinjakima izumro, ali je stanje znatno lošije nego što je bilo u Ujevićevo danas nije u Stinjakima izumro, ali je stanje znatno lošije nego što je bilo u Ujevićevo doba. Osobito u pozitivnom kontekstu ističe Novu Goru, u kojoj je tada živjelo 9000 doba. Osobito u pozitivnom kontekstu ističe Novu Goru, u kojoj je tada živjelo 9000 Hrvata i Pinkovac s 1000 Hrvata. Župnik tih dvaju sela bio je Ignac Horvat, imala su Hrvata i Pinkovac s 1000 Hrvata. Župnik tih dvaju sela bio je Ignac Horvat, imala su nastavu hrvatskom jeziku pa su ta dva sela, uz Stinjake, bila najstabilnija hrvatska sela nastavu hrvatskom jeziku pa su ta dva sela, uz Stinjake, bila najstabilnija hrvatska sela u Novogradskom kotaru. Tako je i danas, ali je Nova Gora u međuvremenu puno više u Novogradskom kotaru. Tako je i danas, ali je Nova Gora u međuvremenu puno više ponijemčena od Pinkovca. Godine 1991. samo se 776 stanovnika izjasnilo Hrvatima, ponijemčena od Pinkovca. Godine 1991. samo se 776 stanovnika izjasnilo Hrvatima, dok je u Pinkovcu broj Hrvata tada bio gotovo isti kao u doba Ujevićeva posjeta. dok je u Pinkovcu broj Hrvata tada bio gotovo isti kao u doba Ujevićeva posjeta.

1 Ujević to selo zove Sveti Mihajlo. 1 Ujević to selo zove Sveti Mihajlo. 2 Ujević to selo zove Jezero. 2 Ujević to selo zove Jezero.

181 181 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194

Naime, 1991. bilo ih je 946, tj. više od 90%. Međutim, u posljednjih petnaestak godina Naime, 1991. bilo ih je 946, tj. više od 90%. Međutim, u posljednjih petnaestak godina i Pinkovac se počeo germanizirati jer djeca sve manje govore hrvatski. i Pinkovac se počeo germanizirati jer djeca sve manje govore hrvatski. Najhrvatskijim dijelom južnoga Gradišća Ujević je smatrao sela Najhrvatskijim dijelom južnoga Gradišća Ujević je smatrao sela gradišćanskohrvatskih Vlaha (Stari Hodas, Rupišće, Podgorje, Širokane, Marof, gradišćanskohrvatskih Vlaha (Stari Hodas, Rupišće, Podgorje, Širokane, Marof, Parapetić Brig i Bošnjakov Brig3) jer su imali župnike Hrvate, mnogi od njih i Parapetić Brig i Bošnjakov Brig3) jer su imali župnike Hrvate, mnogi od njih i nastavu na hrvatskom jeziku, a usto su ta sela bila prostorno na okupu i imala vrlo nastavu na hrvatskom jeziku, a usto su ta sela bila prostorno na okupu i imala vrlo mali postotak nehrvatskoga stanovništva. Ujević je zapisao kako za ta sela nema u mali postotak nehrvatskoga stanovništva. Ujević je zapisao kako za ta sela nema u nacionalnom pogledu opasnosti „barem zasada“ (Ujević, 1934: 18). Taj se oprez nacionalnom pogledu opasnosti „barem zasada“ (Ujević, 1934: 18). Taj se oprez pokazao opravdanim jer su se nakon Drugoga svjetskoga rata ta sela počela ubrzano pokazao opravdanim jer su se nakon Drugoga svjetskoga rata ta sela počela ubrzano ponjemčivati. ponjemčivati. Među Hrvatima u toj dijaspori Ujević ističe Dolince u Gradišću kao skupinu koja Među Hrvatima u toj dijaspori Ujević ističe Dolince u Gradišću kao skupinu koja je najbolje očuvala hrvatsku nacionalnu svijest. Smatra da je to dijelom i zato što sela je najbolje očuvala hrvatsku nacionalnu svijest. Smatra da je to dijelom i zato što sela Dolinaca nisu raštrkana nego su koncentrirana na malom prostoru. Tako je i danas. Dolinaca nisu raštrkana nego su koncentrirana na malom prostoru. Tako je i danas. Kao iznimke iz te skupine, Ujević navodi sela Bajngrob, Kalištrof i Lakindrof koja Kao iznimke iz te skupine, Ujević navodi sela Bajngrob, Kalištrof i Lakindrof koja su prostorno udaljenija i nalaze se okružena selima s njemačkim stanovništvom te se su prostorno udaljenija i nalaze se okružena selima s njemačkim stanovništvom te se odnarođuju, osobito Lakindrof u kom mladi više ne govore hrvatski. U međuvremenu odnarođuju, osobito Lakindrof u kom mladi više ne govore hrvatski. U međuvremenu se taj proces nastavio pa je Lakindrof potpuno ponijemčen, u Kalištrofu su govornici se taj proces nastavio pa je Lakindrof potpuno ponijemčen, u Kalištrofu su govornici hrvatskoga vrlo rijetki i stariji od 60 godina, a i Bajngrob je velikim dijelom hrvatskoga vrlo rijetki i stariji od 60 godina, a i Bajngrob je velikim dijelom ponijemčen, premda još ima poneka obitelj u kojoj se govori hrvatski. ponijemčen, premda još ima poneka obitelj u kojoj se govori hrvatski. Ujević posebice hvali Frakanavu kao izrazito hrvatsko selo s dobrostojećim Ujević posebice hvali Frakanavu kao izrazito hrvatsko selo s dobrostojećim poljoprivrednim stanovništvom, iz kojega je u to doba poteklo desetak hrvatskih poljoprivrednim stanovništvom, iz kojega je u to doba poteklo desetak hrvatskih svećenika. Danas je Frakanava najpoznatija kao rodno mjesto nekolicine u Gradišću svećenika. Danas je Frakanava najpoznatija kao rodno mjesto nekolicine u Gradišću istaknutih hrvatskih književnika 20. stoljeća (Mate Meršić Miloradić, Augustin istaknutih hrvatskih književnika 20. stoljeća (Mate Meršić Miloradić, Augustin Blazović (1921.-2004.), Joško Weidinger (1942.-2010.), Anton Leopold (rođ. 1928.)). Blazović (1921.-2004.), Joško Weidinger (1942.-2010.), Anton Leopold (rođ. 1928.)). U doba Ujevićeva istraživanja Filež je bio jedino selo u Gradišću koje je imalo dječji U doba Ujevićeva istraživanja Filež je bio jedino selo u Gradišću koje je imalo dječji vrtić, a vodile su ga časne sestre. Danas praktički dječji vrtić ima svako selo u Gradišću, vrtić, a vodile su ga časne sestre. Danas praktički dječji vrtić ima svako selo u Gradišću, ali sve je manje takvih ustanova u kojima je hrvatski jezik ravnopravan njemačkomu. ali sve je manje takvih ustanova u kojima je hrvatski jezik ravnopravan njemačkomu. Usporedba Ujevićevih predviđanja i današnjega stanja u ostalim dijelovima Usporedba Ujevićevih predviđanja i današnjega stanja u ostalim dijelovima austrijskoga Gradišća također potvrđuje točnost tih predviđanja. U Bortanskom kotaru austrijskoga Gradišća također potvrđuje točnost tih predviđanja. U Bortanskom kotaru (Kotar Oberwart) nije npr. bio zabrinut za Čembu (u kojoj je tada župnik bio književnik (Kotar Oberwart) nije npr. bio zabrinut za Čembu (u kojoj je tada župnik bio književnik i kulturni djelatnik P. Jandrišević) i Vinciet.4 U tim selima još uvijek ima Hrvata. S i kulturni djelatnik P. Jandrišević) i Vinciet.4 U tim selima još uvijek ima Hrvata. S druge strane granice, među Štojima u zapadnoj Mađarskoj, također je smatrao da druge strane granice, među Štojima u zapadnoj Mađarskoj, također je smatrao da u nacionalnom pogledu dobro stoje Petrovo Selo (s 1600 Hrvata), Hrvatske Šice5 u nacionalnom pogledu dobro stoje Petrovo Selo (s 1600 Hrvata), Hrvatske Šice5 (s 450 Hrvata) i Velika Narda jer imaju školsku nastavu i bogoslužje na hrvatskom (s 450 Hrvata) i Velika Narda jer imaju školsku nastavu i bogoslužje na hrvatskom jeziku. U tim se selima i danas govori hrvatski, osobito u Petrovu Selu. Začuđen je jeziku. U tim se selima i danas govori hrvatski, osobito u Petrovu Selu. Začuđen je kako se dobro drže Hrvati čakavci u selu Temerju u zapadnoj Mađarskoj, premda su kako se dobro drže Hrvati čakavci u selu Temerju u zapadnoj Mađarskoj, premda su 3 Ujević piše Bošnjak brig. 3 Ujević piše Bošnjak brig. 4 Ujević piše Vincet. 4 Ujević piše Vincet. 5 Ujević rabi to ime u jednini – Hrvatska Šica. 5 Ujević rabi to ime u jednini – Hrvatska Šica.

182 182 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 prostorno udaljeniji od ostalih hrvatskih sela. U međuvremenu se stanje u potpunosti prostorno udaljeniji od ostalih hrvatskih sela. U međuvremenu se stanje u potpunosti promijenilo. Danas u Temerju možda još hrvatski govori poneki starac. Selo Božok promijenilo. Danas u Temerju možda još hrvatski govori poneki starac. Selo Božok također nije imalo druga hrvatska sela u susjedstvu, kao ni nastave ni bogoslužja također nije imalo druga hrvatska sela u susjedstvu, kao ni nastave ni bogoslužja na hrvatskom jeziku. U doba Ujevićeva istraživanja samo su još stariji ljudi u selu na hrvatskom jeziku. U doba Ujevićeva istraživanja samo su još stariji ljudi u selu govorili hrvatski, a danas se još jedva poneko sjeća da je to nekoć bilo hrvatsko selo6. govorili hrvatski, a danas se još jedva poneko sjeća da je to nekoć bilo hrvatsko selo6. U Ujevićevo su vrijeme sela Jandrof, Rosvar i Čunovo još pripadala Mađarskoj. U Ujevićevo su vrijeme sela Jandrof, Rosvar i Čunovo još pripadala Mađarskoj. Slovačkoj su pripojena nakon Drugoga svjetskoga rata, 15. listopada 1947. Upravo Slovačkoj su pripojena nakon Drugoga svjetskoga rata, 15. listopada 1947. Upravo u to vrijeme Rosvar (mađ. Oroszvár) prestaje biti hrvatskim naseljem jer su se u to u to vrijeme Rosvar (mađ. Oroszvár) prestaje biti hrvatskim naseljem jer su se u to mjesto 1946. g. doselile brojne slovačke i mađarske obitelji. U Ujevićevo vrijeme mjesto 1946. g. doselile brojne slovačke i mađarske obitelji. U Ujevićevo vrijeme Rosvar ima 1600 stanovnika, među kojima su i Hrvati, koji, kako piše Ujević, „mnogo Rosvar ima 1600 stanovnika, među kojima su i Hrvati, koji, kako piše Ujević, „mnogo njemčare” (Ujević, 1934: 22). Danas u Rosvaru Hrvata praktično više nema. njemčare” (Ujević, 1934: 22). Danas u Rosvaru Hrvata praktično više nema. U to je doba Hrvata još bilo u trima selima u Donjoj Austriji (Cundrava, Cimof i U to je doba Hrvata još bilo u trima selima u Donjoj Austriji (Cundrava, Cimof i Malištrof). Tijekom 20. stoljeća ta su sela potpuno ponijemčena. Malištrof). Tijekom 20. stoljeća ta su sela potpuno ponijemčena. Asimilaciji hrvatskih sela pridonosilo je i napuštanje narodne nošnje, pa Ujević Asimilaciji hrvatskih sela pridonosilo je i napuštanje narodne nošnje, pa Ujević piše: „Čak i Pandrovke i Stinjačice7, koje su najdulje čuvale narodnu nošnju, kupuju u piše: „Čak i Pandrovke i Stinjačice7, koje su najdulje čuvale narodnu nošnju, kupuju u novije vrijeme za svoje rublje i odijela pripremljeno tvorničko platno” (Ujević, 1934: novije vrijeme za svoje rublje i odijela pripremljeno tvorničko platno” (Ujević, 1934: 32). 32). Zanimljivo je da je Ujević Željezno (glavni grad austrijske pokrajine Gradišće) Zanimljivo je da je Ujević Željezno (glavni grad austrijske pokrajine Gradišće) doživio kao mjesto koje se „ne razlikuje mnogo od ostalih ovećih gradišćanskih sela” doživio kao mjesto koje se „ne razlikuje mnogo od ostalih ovećih gradišćanskih sela” (Ujević, 1934: 12). Bilo je, naime, to svega desetak godina nakon što je Željezno (Ujević, 1934: 12). Bilo je, naime, to svega desetak godina nakon što je Željezno postalo administrativno središte pokrajine. Dok su nekadašnji zapadnougarski Hrvati postalo administrativno središte pokrajine. Dok su nekadašnji zapadnougarski Hrvati živjeli u jednoj državi, to mjesto zaista nije bilo značajno pa ga je tako doživio i živjeli u jednoj državi, to mjesto zaista nije bilo značajno pa ga je tako doživio i Ujević. Promjene su se dogodile tek kasnije, raspadom Austro-Ugarske, kada je dio Ujević. Promjene su se dogodile tek kasnije, raspadom Austro-Ugarske, kada je dio zapadne Ugarske pripao novoustanovljenoj, najmlađoj austrijskoj pokrajini Gradišću. zapadne Ugarske pripao novoustanovljenoj, najmlađoj austrijskoj pokrajini Gradišću. Tek tada se Željezno počelo razvijati kao administrativno središte. Tek tada se Željezno počelo razvijati kao administrativno središte. Naš znanstvenik ne zaboravlja da u vrijeme njegova istraživanja u Americi živi Naš znanstvenik ne zaboravlja da u vrijeme njegova istraživanja u Americi živi 10 tisuća Hrvata koji su na taj kontinent došli iz Gradišća i zapadne Mađarske. O toj 10 tisuća Hrvata koji su na taj kontinent došli iz Gradišća i zapadne Mađarske. O toj dijaspori hrvatske dijaspore Ujević piše: “Prije svjetskog rata naš svijet iz Srednjeg i dijaspori hrvatske dijaspore Ujević piše: “Prije svjetskog rata naš svijet iz Srednjeg i gornjeg Gradišća nije selio u Ameriku. Poslije rata je nešto otišlo u Sjedinjene Države, gornjeg Gradišća nije selio u Ameriku. Poslije rata je nešto otišlo u Sjedinjene Države, Kanadu i Južnu Ameriku. Iz Južnoga Gradišća selilo se i prije i poslije rata mnogo Kanadu i Južnu Ameriku. Iz Južnoga Gradišća selilo se i prije i poslije rata mnogo radnika u Sjedinjene Države Američke. Većina je tih iseljenika u Čikagu. Neki se od radnika u Sjedinjene Države Američke. Većina je tih iseljenika u Čikagu. Neki se od njih vraćaju kući..., ali najveći dio iseljenika ostane u Americi i tamo se u narodnom njih vraćaju kući..., ali najveći dio iseljenika ostane u Americi i tamo se u narodnom pogledu izgubi: redovito druga generacija ne govori više hrvatski ... Kad se na pr. pogledu izgubi: redovito druga generacija ne govori više hrvatski ... Kad se na pr. godine 1929. gradila nova crkva u Pinkovcu, američki Pinkovčani su poslali za gradnju godine 1929. gradila nova crkva u Pinkovcu, američki Pinkovčani su poslali za gradnju

6 Mađarizacija je u Božoku bila intenzivna još u doba istraživanja Frana Kurelca sredinom 19. stoljeća. 6 Mađarizacija je u Božoku bila intenzivna još u doba istraživanja Frana Kurelca sredinom 19. stoljeća. Kurelac je zapisao kako su ga preplašeni Božočani uvjeravali da nikada ne govore hrvatski nego samo Kurelac je zapisao kako su ga preplašeni Božočani uvjeravali da nikada ne govore hrvatski nego samo mađarski (usp. Kurelac, 1973: 219). mađarski (usp. Kurelac, 1973: 219). 7 Stanovnice sela Pandrofa na sjeveru Gradišća (koje je danas velikim dijelom ponijemčeno) i Stinjaka na 7 Stanovnice sela Pandrofa na sjeveru Gradišća (koje je danas velikim dijelom ponijemčeno) i Stinjaka na jugu Gradišća. jugu Gradišća.

183 183 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 crkve 2000 dolara, a novogorski „amerikanci” dadoše također 2000 dolara svojoj crkve 2000 dolara, a novogorski „amerikanci” dadoše također 2000 dolara svojoj općini za crkvu i druge svrhe...Iza Čikaga najveći je broj iseljenika gradišćanskih općini za crkvu i druge svrhe...Iza Čikaga najveći je broj iseljenika gradišćanskih Hrvata u gradu South Bendu” (Ujević, 1934: 34). Valja spomenuti da i danas Hrvati Hrvata u gradu South Bendu” (Ujević, 1934: 34). Valja spomenuti da i danas Hrvati iz Pinkovca održavaju veze sa svojom rodbinom u SAD-u i međusobno se posjećuju. iz Pinkovca održavaju veze sa svojom rodbinom u SAD-u i međusobno se posjećuju. UJEVIĆEVI STAVOVI O PODRIJETLU HRVATA U UJEVIĆEVI STAVOVI O PODRIJETLU HRVATA U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ Najnepouzdaniji su oni dijelovi Ujevićeve knjige u kojima taj autor piše Najnepouzdaniji su oni dijelovi Ujevićeve knjige u kojima taj autor piše o podrijetlu Hrvata u Gradišću i zapadnoj Mađarskoj. Tako npr., kao i neki drugi o podrijetlu Hrvata u Gradišću i zapadnoj Mađarskoj. Tako npr., kao i neki drugi istraživači, pretpostavlja da predci tih Hrvata djelomice potječu s Jadrana. Kasnija su istraživači, pretpostavlja da predci tih Hrvata djelomice potječu s Jadrana. Kasnija su jezikoslovna i ostala istraživanja jasno pokazala da ti Hrvati potječu iz kontinentalnih jezikoslovna i ostala istraživanja jasno pokazala da ti Hrvati potječu iz kontinentalnih dijelova u kojima više uopće nema potomaka nekadašnjega hrvatskoga stanovništva dijelova u kojima više uopće nema potomaka nekadašnjega hrvatskoga stanovništva tih krajeva. Međutim, i u novije se vrijeme ponekad u literaturi susrećemo s tom tih krajeva. Međutim, i u novije se vrijeme ponekad u literaturi susrećemo s tom zabludom. Za gradišćanskohrvatske Vlahe Ujević pretpostavlja da su u nacionalnom zabludom. Za gradišćanskohrvatske Vlahe Ujević pretpostavlja da su u nacionalnom smislu barem dijelom vlaškoga podrijetla te da su se postupno stopili s Hrvatima i smislu barem dijelom vlaškoga podrijetla te da su se postupno stopili s Hrvatima i preuzeli hrvatski jezik. Međutim, jezična analiza govora Vlaha u Gradišću pokazuje preuzeli hrvatski jezik. Međutim, jezična analiza govora Vlaha u Gradišću pokazuje da su to govornici jednoga arhaičnoga štokavskoga dijalekta kojim su govorili Hrvati da su to govornici jednoga arhaičnoga štokavskoga dijalekta kojim su govorili Hrvati u Pounju, u blizini nekadašnje dijalekatne tromeđe sjeveroistočnih čakavaca, istočnih u Pounju, u blizini nekadašnje dijalekatne tromeđe sjeveroistočnih čakavaca, istočnih kajkavaca i arhaičnih štokavaca. kajkavaca i arhaičnih štokavaca. Teza o pravoslavnom podrijetlu gradišćanskohrvatskih Vlaha potječe od Teza o pravoslavnom podrijetlu gradišćanskohrvatskih Vlaha potječe od Frana Kurelca koji u svojoj knjizi Jačke ili narodne pĕsme prostoga i neprostoga Frana Kurelca koji u svojoj knjizi Jačke ili narodne pĕsme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah Šopronskoj, Mošonskoj i Željeznoj na Ugrih (1871.), za puka hrvatskoga po župah Šopronskoj, Mošonskoj i Željeznoj na Ugrih (1871.), za stanovništvo gradišćanske Vlahije kaže da „bez ikakve sumnje plemenom su Srblji, stanovništvo gradišćanske Vlahije kaže da „bez ikakve sumnje plemenom su Srblji, iz Bosne odkuda li tamo se naselili i na katoličku vjeru prjestupili”. S vremenom iz Bosne odkuda li tamo se naselili i na katoličku vjeru prjestupili”. S vremenom je dokazana znanstvena neutemeljenost te postavke, a već u doba objavljivanja je dokazana znanstvena neutemeljenost te postavke, a već u doba objavljivanja Ujevićeve monografije Stjepan je Ivšić, govoreći o stanovnicima štokavskoga sela Ujevićeve monografije Stjepan je Ivšić, govoreći o stanovnicima štokavskoga sela Bandola u Vlahiji, zaključio je da to što „su se njegovi nekadašnji nosioci zvali sami Bandola u Vlahiji, zaključio je da to što „su se njegovi nekadašnji nosioci zvali sami Vlasi ili što su tako prozvani, ne dokazuje da su došli kao pravoslavni; njihovi praoci Vlasi ili što su tako prozvani, ne dokazuje da su došli kao pravoslavni; njihovi praoci su mogli biti tzv. „hrvatski Vlasi”, koji su bili katolici”. Godine 1971. Austrijski su mogli biti tzv. „hrvatski Vlasi”, koji su bili katolici”. Godine 1971. Austrijski lingvist Gerhard Neweklowsky (1941.), u svom radu “Gradišćansko-hrvatski lingvist Gerhard Neweklowsky (1941.), u svom radu “Gradišćansko-hrvatski govori u okviru srpskohrvatske dijalektologije”, na temelju iscrpne analize govora govori u okviru srpskohrvatske dijalektologije”, na temelju iscrpne analize govora gradišćanskohrvatskih Vlaha, zaključuje: „Za poreklo gradišćanskih Vlaha ima gradišćanskohrvatskih Vlaha, zaključuje: „Za poreklo gradišćanskih Vlaha ima nekoliko teorija, među njima i teorija srpskog (pravoslavnog) porekla. Pravoslavna nekoliko teorija, među njima i teorija srpskog (pravoslavnog) porekla. Pravoslavna teorija može se, međutim, odbaciti na osnovu oblika kao ...crikva (ne crkva), kršćan teorija može se, međutim, odbaciti na osnovu oblika kao ...crikva (ne crkva), kršćan (ne hrišćanin), križ (ne krst). Ime ‘Vlasi’ upućuje na pastirsko stanovništvo, koje (ne hrišćanin), križ (ne krst). Ime ‘Vlasi’ upućuje na pastirsko stanovništvo, koje se mora zbog jezičnih osobina (štila, kajkavizmi u leksici i dr.) tražiti severnije... se mora zbog jezičnih osobina (štila, kajkavizmi u leksici i dr.) tražiti severnije... Mislim da je okolica Kostajnice, na obe obale reke Une područje sa kojeg su...došli Mislim da je okolica Kostajnice, na obe obale reke Une područje sa kojeg su...došli u Gradišće“. Istodobno je do istoga zaključka došao i Ivan Brabec (1907.-1985) u u Gradišće“. Istodobno je do istoga zaključka došao i Ivan Brabec (1907.-1985) u

184 184 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 svojoj jezičnoj raščlambi tih govora: „Dio stanovništva Vlahije zaista mora potjecati svojoj jezičnoj raščlambi tih govora: „Dio stanovništva Vlahije zaista mora potjecati iz kajkavskih krajeva, jer crta tog govora ima, naročito na istoku, ali na pravoslavno iz kajkavskih krajeva, jer crta tog govora ima, naročito na istoku, ali na pravoslavno porijeklo ne ukazuje ništa, npr. nema nikakvih tragova jekavskog govora. Oni su čisti porijeklo ne ukazuje ništa, npr. nema nikakvih tragova jekavskog govora. Oni su čisti ikavci” (Brabec, 1973: 77). S tim su zaključcima u suglasju i rezultati onomastičkih ikavci” (Brabec, 1973: 77). S tim su zaključcima u suglasju i rezultati onomastičkih i povjesničarskih istraživanja Hrvata iz Gradišća Ivana Dobrovića koji je utvrdio da i povjesničarskih istraživanja Hrvata iz Gradišća Ivana Dobrovića koji je utvrdio da su Vlahi došli u Gradišće kao katolici, a ne kao pravoslavni koji su se dolaskom u su Vlahi došli u Gradišće kao katolici, a ne kao pravoslavni koji su se dolaskom u novu domovinu pokatoličili u katoličkom okružju. Ime Vlahi Dobrović povezuje s novu domovinu pokatoličili u katoličkom okružju. Ime Vlahi Dobrović povezuje s čestim prezimenom Talijan u gradišćanskoj Vlahiji u vrijeme doseljavanja. To pak čestim prezimenom Talijan u gradišćanskoj Vlahiji u vrijeme doseljavanja. To pak prezime dovodi u vezu s njemačkim etnonimom Walch u značenju Talijan, odakle prezime dovodi u vezu s njemačkim etnonimom Walch u značenju Talijan, odakle izvodi ime Vlah koje se i inače u Hrvata rabilo za Talijane. Usto, piše Dobrović, da su izvodi ime Vlah koje se i inače u Hrvata rabilo za Talijane. Usto, piše Dobrović, da su Vlahi “bili Hrvati i katoličani, svidoču vizitacije crikvene od 1674. i 1697. ljeta. Ove Vlahi “bili Hrvati i katoličani, svidoču vizitacije crikvene od 1674. i 1697. ljeta. Ove su vizitacije bile održane u dobi, kada su simo došli naseljeniki8 bili još u životu. Ako su vizitacije bile održane u dobi, kada su simo došli naseljeniki8 bili još u životu. Ako bi predji zgora imenovanih...bili pravoslavni... onda bi pregledniki - vizitatori... ovo bi predji zgora imenovanih...bili pravoslavni... onda bi pregledniki - vizitatori... ovo sigurno bili zaključili” (Dobrović, 1962: 52-54). Do istih je zaključaka, na temelju sigurno bili zaključili” (Dobrović, 1962: 52-54). Do istih je zaključaka, na temelju osobnih istraživanja, došao i povjesničar Josef Breu (1914.-1998.) (usp. Breu, 1970: osobnih istraživanja, došao i povjesničar Josef Breu (1914.-1998.) (usp. Breu, 1970: 7). Bez analize, tezu o pravoslavnom podrijetlu Vlaha ponovo oživljuje slovačka 7). Bez analize, tezu o pravoslavnom podrijetlu Vlaha ponovo oživljuje slovačka povjesničarka Kveta Kučerová (rođ. 1935.), ne navodeći pritom vlastito objašnjenje. povjesničarka Kveta Kučerová (rođ. 1935.), ne navodeći pritom vlastito objašnjenje. Unatoč tomu, zamjećuje da još prije iseljavanja “imaju hrvatska imena i govore Unatoč tomu, zamjećuje da još prije iseljavanja “imaju hrvatska imena i govore hrvatski” (Kučerová, 1998: 115). hrvatski” (Kučerová, 1998: 115). Za stanovnike Bajngroba, Kalištrofa i Lakindrofa u srednjem Gradišću Ujević je Za stanovnike Bajngroba, Kalištrofa i Lakindrofa u srednjem Gradišću Ujević je pretpostavljao da su stanovnici tih triju sela podrijetlom Slovenci koji su prihvatili pretpostavljao da su stanovnici tih triju sela podrijetlom Slovenci koji su prihvatili hrvatsko ime. Tu svoju postavku o njihovu slovenskom govoru nije argumentirao. hrvatsko ime. Tu svoju postavku o njihovu slovenskom govoru nije argumentirao. Austrijski pak jezikoslovac G. Neweklowsky svojom dijalektološkom analizom Austrijski pak jezikoslovac G. Neweklowsky svojom dijalektološkom analizom dokazuje da su to čakavski govori. Istražio je govore Kalištrofa i Bajngroba jer je u dokazuje da su to čakavski govori. Istražio je govore Kalištrofa i Bajngroba jer je u doba njegova istraživanja Lakindrof već bio potpuno ponijemčen. Za govor Kalištrofa doba njegova istraživanja Lakindrof već bio potpuno ponijemčen. Za govor Kalištrofa zaključio je da ima sve značajke kao i ostali govori Dolinaca, dok se govor Bajngroba zaključio je da ima sve značajke kao i ostali govori Dolinaca, dok se govor Bajngroba razlikuje po naglasnim značajkama i izostanka oprjeke između /č/ i /ć/. Ipak ne dvoji razlikuje po naglasnim značajkama i izostanka oprjeke između /č/ i /ć/. Ipak ne dvoji o tom da su genetski Hrvati čakavci jer imaju čakavski ikavsko-ekavski refleks jata, o tom da su genetski Hrvati čakavci jer imaju čakavski ikavsko-ekavski refleks jata, zamjenicu ča, prijedložnu svezu zač te dvoglase ie i uo. zamjenicu ča, prijedložnu svezu zač te dvoglase ie i uo. Ujević pak ne dvoji o hrvatskom podrijetlu kajkavskoga stanovništva Vedešina i Ujević pak ne dvoji o hrvatskom podrijetlu kajkavskoga stanovništva Vedešina i Umoka u sjeverozapadnoj Mađarskoj. Teza o njihovu slovenskom podrijetlu javlja se Umoka u sjeverozapadnoj Mađarskoj. Teza o njihovu slovenskom podrijetlu javlja se nekoliko desetljeća poslije, početkom sedamdesetih, a razvili su je slovenski lingvist nekoliko desetljeća poslije, početkom sedamdesetih, a razvili su je slovenski lingvist Rudolf Kolarič (1902.-1991.) i srpski lingvist Pavle Ivić (1924.-1999.). Ujević je Rudolf Kolarič (1902.-1991.) i srpski lingvist Pavle Ivić (1924.-1999.). Ujević je predvidio skoru mađarizaciju tih hrvatskih sela pa piše: „Kako su međutim opkoljeni predvidio skoru mađarizaciju tih hrvatskih sela pa piše: „Kako su međutim opkoljeni sa svih strana od madžarskog svijeta, prijeti opasnost, da se Vedešin i Umok potpuno sa svih strana od madžarskog svijeta, prijeti opasnost, da se Vedešin i Umok potpuno odnarode, a Madžari ih već sada broje među posve madžarska sela, iako seljaci između odnarode, a Madžari ih već sada broje među posve madžarska sela, iako seljaci između sebe govore samo hrvatski i osjećaju se Hrvatima” (Ujević, 1934:20). Takvo je stanje sebe govore samo hrvatski i osjećaju se Hrvatima” (Ujević, 1934:20). Takvo je stanje

8 Tj. prvi naraštaj naseljenika. 8 Tj. prvi naraštaj naseljenika.

185 185 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 zatekao Ujević, a danas još tek pokoji starac ili starica u tim selima govore hrvatski. zatekao Ujević, a danas još tek pokoji starac ili starica u tim selima govore hrvatski. Poput svih autora koji su nastojali pisati o cjelovitom gradišćanskohrvatskom Poput svih autora koji su nastojali pisati o cjelovitom gradišćanskohrvatskom govornom području, osvrće se i na Hrvate u Donjoj Austriji te spominje kako je u 18. govornom području, osvrće se i na Hrvate u Donjoj Austriji te spominje kako je u 18. stoljeću na tom području još bilo šezdesetak hrvatskih sela. stoljeću na tom području još bilo šezdesetak hrvatskih sela. UJEVIĆEVA ZAPAŽANJA O GOVORIMA I PISANOM UJEVIĆEVA ZAPAŽANJA O GOVORIMA I PISANOM IDIOMU HRVATA U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ IDIOMU HRVATA U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ MAĐARSKOJ Ujević je veliku pozornost posvetio jezičnoj analizi različitih govora u Gradišću Ujević je veliku pozornost posvetio jezičnoj analizi različitih govora u Gradišću i zapadnoj Mađarskoj. Većina je tih zapažanja točna, ali pojedine jezične pojave nije i zapadnoj Mađarskoj. Većina je tih zapažanja točna, ali pojedine jezične pojave nije uvijek dobro protumačio. Izvrsno je zapazio kako „štokavština Južnoga Gradišća u uvijek dobro protumačio. Izvrsno je zapazio kako „štokavština Južnoga Gradišća u mnogome se razlikuje od naše književne štokavštine… prije svega u naglasku. Naglasak mnogome se razlikuje od naše književne štokavštine… prije svega u naglasku. Naglasak štokavštine u Južnom Gradišću bliži je naglasku čakavštine, nego štokavštine” štokavštine u Južnom Gradišću bliži je naglasku čakavštine, nego štokavštine” (Ujević, 1934:50). Međutim čakavski dvoglas ie smatrao je (i)jekavskim refleksom (Ujević, 1934:50). Međutim čakavski dvoglas ie smatrao je (i)jekavskim refleksom jata, a realizacije tipa glieda (< gleda), koje ne potječu od jata, hiperjekavizmima. jata, a realizacije tipa glieda (< gleda), koje ne potječu od jata, hiperjekavizmima. Takvu je interpretaciju barem djelomice preuzeo od Milčetića, koji je dvoglas ie Takvu je interpretaciju barem djelomice preuzeo od Milčetića, koji je dvoglas ie smatrao jekavizmom.9 Zbog takve pogrješne interpretacije dvoglasa ie, Ujević je smatrao jekavizmom.9 Zbog takve pogrješne interpretacije dvoglasa ie, Ujević je ikavsko-ekavski refleks jata označio kao ikavsko-jekavski. Pritom je zanimljivo što ikavsko-ekavski refleks jata označio kao ikavsko-jekavski. Pritom je zanimljivo što Ujević u Pogovoru svojoj monografiji zahvaljuje Stjepanu Ivšiću na pomoći (usp. Ujević u Pogovoru svojoj monografiji zahvaljuje Stjepanu Ivšiću na pomoći (usp. Ujević, 1934: 95), a istodobno se u nekim svojim jezičnim analizama bitno razlikuje Ujević, 1934: 95), a istodobno se u nekim svojim jezičnim analizama bitno razlikuje od Ivšića, npr. u spomenutom određivanju refleksa jata i odnosu prema dvoslovu od Ivšića, npr. u spomenutom određivanju refleksa jata i odnosu prema dvoslovu ie. Usto, sve je govore južnoga Gradišća u kojima se rabi zamjenica što svrstao u ie. Usto, sve je govore južnoga Gradišća u kojima se rabi zamjenica što svrstao u štokavsko narječje, zanemarivši brojne čakavske značajke tih govora (npr. Pinkovca). štokavsko narječje, zanemarivši brojne čakavske značajke tih govora (npr. Pinkovca). U najjužnijih čakavaca u Gradišću zapazio je redukciju dočetnoga -l u glagolskom U najjužnijih čakavaca u Gradišću zapazio je redukciju dočetnoga -l u glagolskom pridjevu radnom. Tu pojavu smatra u čakavskim govorima u Hrvatskoj rijetkom, pridjevu radnom. Tu pojavu smatra u čakavskim govorima u Hrvatskoj rijetkom, premda je uobičajena u većini govora čakavskoga ikavskoga dijalekta na otocima. premda je uobičajena u većini govora čakavskoga ikavskoga dijalekta na otocima. Točno je opisao ikavski refleks jata u govorima Vlaha, Štoja i ostalih Hrvata na jugu Točno je opisao ikavski refleks jata u govorima Vlaha, Štoja i ostalih Hrvata na jugu Gradišća, te ustaljene ekavizme u ikavskim govorima. Registrirao je i depalatalizaciju Gradišća, te ustaljene ekavizme u ikavskim govorima. Registrirao je i depalatalizaciju

9 Milčetić je dobro uočio dvoglase ie i uo u većini govora na gradišćanskohrvatskom govornom području 9 Milčetić je dobro uočio dvoglase ie i uo u većini govora na gradišćanskohrvatskom govornom području (usp. Milčetić 1898a:521). Dvoglas uo zabilježio je u skladu s izgovorom. Međutim, dvoglas ie, koji se razvio (usp. Milčetić 1898a:521). Dvoglas uo zabilježio je u skladu s izgovorom. Međutim, dvoglas ie, koji se razvio zatvaranjem svakoga dugoga e (bilo onoga koji je refleks jata ili je nekoga drugoga postanja), Milčetić je zatvaranjem svakoga dugoga e (bilo onoga koji je refleks jata ili je nekoga drugoga postanja), Milčetić je redovito bilježio slijedom je, npr. sjeno, cjelo, natjegne, mjeso, rjep, G jd. njeba itd. (usp. Milčetić 1898a:521). redovito bilježio slijedom je, npr. sjeno, cjelo, natjegne, mjeso, rjep, G jd. njeba itd. (usp. Milčetić 1898a:521). Takvo je Milčetićevo bilježenje dvoglasa stvorilo zabunu kod mnogih kasnijih istraživača pa i kod mnogih Takvo je Milčetićevo bilježenje dvoglasa stvorilo zabunu kod mnogih kasnijih istraživača pa i kod mnogih Hrvata na gradišćanskohrvatskom govornom području, koji su dvoglas ie poistovjećivali s jekavskim Hrvata na gradišćanskohrvatskom govornom području, koji su dvoglas ie poistovjećivali s jekavskim refleksom jata. Tako se dogodilo da su u gradišćanskohrvatskom književnom jeziku prihvaćeni dvoslov je, refleksom jata. Tako se dogodilo da su u gradišćanskohrvatskom književnom jeziku prihvaćeni dvoslov je, pače i troslov ije, za oznaku ekavskoga refleksa jata, odnosno dvoglasa ie na mjestu ekavskoga dugoga jata. pače i troslov ije, za oznaku ekavskoga refleksa jata, odnosno dvoglasa ie na mjestu ekavskoga dugoga jata. Neki autori s gradišćanskohrvatskoga govornog područja primjenjuju takvu grafiju čak i za oznaku dvoslova Neki autori s gradišćanskohrvatskoga govornog područja primjenjuju takvu grafiju čak i za oznaku dvoslova ie kada nije riječ o odrazu jata, npr. mijeso. Nešto slično je primijetio i pjesnik Milo Vašak (1925.-2007.), ie kada nije riječ o odrazu jata, npr. mijeso. Nešto slično je primijetio i pjesnik Milo Vašak (1925.-2007.), rodom iz Frielištofa u južnoj Moravskoj, pa u svom pismu upućenom S. Krpanu 1990. piše: „Gradišćanski rodom iz Frielištofa u južnoj Moravskoj, pa u svom pismu upućenom S. Krpanu 1990. piše: „Gradišćanski Hrvati pišu di-je-dov namisto die-dov, lju-di-jem namisto lju-diem...No to je v poriedki za štokavce...Ja Hrvati pišu di-je-dov namisto die-dov, lju-di-jem namisto lju-diem...No to je v poriedki za štokavce...Ja znam da aj Gradišćanci tako pišu ale se bojim da ćeju tim zgubit a pri najmanjem pokvarit ta svuoj lipi znam da aj Gradišćanci tako pišu ale se bojim da ćeju tim zgubit a pri najmanjem pokvarit ta svuoj lipi čakavski” (usp. Krpan 1988: 316). čakavski” (usp. Krpan 1988: 316).

186 186 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 lj>j na jugu Gradišća (npr. boje, poje) i u nekim govorima realizaciju sekundarnoga lj>j na jugu Gradišća (npr. boje, poje) i u nekim govorima realizaciju sekundarnoga poluglasa ispred nazala, tj. promjenu dan>d’n (bez objašnjenja te promjene). Kao poluglasa ispred nazala, tj. promjenu dan>d’n (bez objašnjenja te promjene). Kao ogled govora u južnom Gradišću poslužio mu je opis svadbenih običaja, koji je ogled govora u južnom Gradišću poslužio mu je opis svadbenih običaja, koji je vjerojatno dobio snimanjem pripovijedanja nekoga izvornoga govornika. vjerojatno dobio snimanjem pripovijedanja nekoga izvornoga govornika. U čakavaca zamjećuje i realizaciju fonema /j/ u primjerima tipa tujina, javal U čakavaca zamjećuje i realizaciju fonema /j/ u primjerima tipa tujina, javal (također bez objašnjenja te fonološke značajke). Inicijalno d’- u govoru Frakanave (također bez objašnjenja te fonološke značajke). Inicijalno d’- u govoru Frakanave tumači općenito promjenom j>đ10 koju smatra opozicijom depalatalizaciji đ>j. tumači općenito promjenom j>đ10 koju smatra opozicijom depalatalizaciji đ>j. Zapaža i anteponirano (tzv. svarabaktičko) a, odnosno e uz slogotvorno r u pojedinim Zapaža i anteponirano (tzv. svarabaktičko) a, odnosno e uz slogotvorno r u pojedinim govorima, npr. parst i perst, parvi i pervi. govorima, npr. parst i perst, parvi i pervi. Od dijalektološke analize, bolja je Ujevićeva analiza gradišćanskohrvatskoga Od dijalektološke analize, bolja je Ujevićeva analiza gradišćanskohrvatskoga književnoga jezika, za koji kaže da je temeljen na čakavštini, ali pod utjecajem književnoga jezika, za koji kaže da je temeljen na čakavštini, ali pod utjecajem normiranoga hrvatskoga književnoga jezika, što posebice dolazi do izražaja u normiranoga hrvatskoga književnoga jezika, što posebice dolazi do izražaja u književnoj obradbi tema koje prelaze okvire seoske svakodnevice. Zato piše: književnoj obradbi tema koje prelaze okvire seoske svakodnevice. Zato piše: „Javni radnici u Gradišću osjećaju vrlo dobro, da oni ne mogu stvarati i uzdržavati „Javni radnici u Gradišću osjećaju vrlo dobro, da oni ne mogu stvarati i uzdržavati književnost, koja bi zadovoljila duhovne potrebe našega svijeta u Gradišću, zato književnost, koja bi zadovoljila duhovne potrebe našega svijeta u Gradišću, zato nastoje da svoj književni jezik približe našoj književnoj štokavštini” (Ujević, 1934: nastoje da svoj književni jezik približe našoj književnoj štokavštini” (Ujević, 1934: 51). Takvu karakterizaciju gradišćanskohrvatskoga pisanoga idioma već je prije dao u 51). Takvu karakterizaciju gradišćanskohrvatskoga pisanoga idioma već je prije dao u svom pogovoru Horvatovoj knjizi Gradišćanke (usp. Ujević, 1930: 55). svom pogovoru Horvatovoj knjizi Gradišćanke (usp. Ujević, 1930: 55). UJEVIĆEVA ZAPAŽANJA O KNJIŽEVNOSTI HRVATA U UJEVIĆEVA ZAPAŽANJA O KNJIŽEVNOSTI HRVATA U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ Ujević je istraživao u kolikoj su mjeri u narodu još poznate i popularne pjesme Ujević je istraživao u kolikoj su mjeri u narodu još poznate i popularne pjesme koje je svojedobno zabilježio Kurelac, a također je ustanovio koje pjesme Kurelac koje je svojedobno zabilježio Kurelac, a također je ustanovio koje pjesme Kurelac nije zabilježio. Među narodnim pjesmama zapazio je nabožne koje uspoređuje sa nije zabilježio. Među narodnim pjesmama zapazio je nabožne koje uspoređuje sa sukladnicama u staroj domovini, zatim pjesme za djecu pa ljubavne, dok su, zapaža sukladnicama u staroj domovini, zatim pjesme za djecu pa ljubavne, dok su, zapaža Ujević, znatno slabije zastupljene i slabije kvalitete junačke narodne pjesme. Za Ujević, znatno slabije zastupljene i slabije kvalitete junačke narodne pjesme. Za ilustraciju donosi dvadesetak kraćih narodnih pjesama različite tematike, iz različitih ilustraciju donosi dvadesetak kraćih narodnih pjesama različite tematike, iz različitih krajeva u Austriji i zapadnoj Mađarskoj. Bilježi i narodne poslovice koje također krajeva u Austriji i zapadnoj Mađarskoj. Bilježi i narodne poslovice koje također uspoređuje s onima u staroj domovini. uspoređuje s onima u staroj domovini. Među književnicima hrvatskoga roda iz te stare dijaspore spominje nekoliko Među književnicima hrvatskoga roda iz te stare dijaspore spominje nekoliko latinista iz 2. polovice 17. i početka 18. st., a zatim donosi popis molitvenika na latinista iz 2. polovice 17. i početka 18. st., a zatim donosi popis molitvenika na gradišćanskohrvatskom pisanom idiomu iz 18. stoljeća i njihovih autora. Začetnikom gradišćanskohrvatskom pisanom idiomu iz 18. stoljeća i njihovih autora. Začetnikom pak, kako sâm kaže, „moderne hrvatske književnosti u Gradišću” smatra župnika Jožu pak, kako sâm kaže, „moderne hrvatske književnosti u Gradišću” smatra župnika Jožu Ficka (1772.-1843.), zbog njegova razvijenoga književnojezičnog izričaja. Slijede Ficka (1772.-1843.), zbog njegova razvijenoga književnojezičnog izričaja. Slijede osnovni podatci o najpoznatijim hrvatskim književnicima u toj dijaspori, npr. o Mati osnovni podatci o najpoznatijim hrvatskim književnicima u toj dijaspori, npr. o Mati Karalu (1827.-1911.), Mihovilu Nakoviću (1840.-1900.), M. Meršiću Miloradiću, P. Karalu (1827.-1911.), Mihovilu Nakoviću (1840.-1900.), M. Meršiću Miloradiću, P. Jandriševiću i dr. S pravom posebnu pozornost posvećuje svomu suvremeniku i prijatelju Jandriševiću i dr. S pravom posebnu pozornost posvećuje svomu suvremeniku i prijatelju

10 Npr. jabuka > d’abuka, (Ivan >) > Jivan > D’ivan. 10 Npr. jabuka > d’abuka, (Ivan >) > Jivan > D’ivan.

187 187 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194

Ignacu Horvatu, kojega smatra začetnikom „umjetničke pripovijesti gradišćanskih Ignacu Horvatu, kojega smatra začetnikom „umjetničke pripovijesti gradišćanskih Hrvata” (Ujević, 1934:65) i najvećim hrvatskim piscem u toj hrvatskoj dijaspori. Hrvata” (Ujević, 1934:65) i najvećim hrvatskim piscem u toj hrvatskoj dijaspori. UJEVIĆEVA ZAPAŽANJA O NACIONALNOM UJEVIĆEVA ZAPAŽANJA O NACIONALNOM IDENTITETU HRVATA U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ IDENTITETU HRVATA U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ MAĐARSKOJ Vrlo je zanimljiva Ujevićeva analiza odnosa ove dijaspore prema Mađarima Vrlo je zanimljiva Ujevićeva analiza odnosa ove dijaspore prema Mađarima i Nijemcima s kojim su ostvarili suživot u novoj domovini, ali i analiza njihova i Nijemcima s kojim su ostvarili suživot u novoj domovini, ali i analiza njihova odnosa prema matičnomu hrvatskomu narodu. Ističe kako „Madžari nijesu sve odnosa prema matičnomu hrvatskomu narodu. Ističe kako „Madžari nijesu sve do devetnaestoga stoljeća nasilno nastojali Hrvate pomadžariti, ali su svim silama do devetnaestoga stoljeća nasilno nastojali Hrvate pomadžariti, ali su svim silama nastojali, da kod tamošnjeg našeg pučanstva uvriježe mržnju prema ‘Agramitima’ nastojali, da kod tamošnjeg našeg pučanstva uvriježe mržnju prema ‘Agramitima’ (Zagrepčanima) i prije devetnaestoga stoljeća, a pogotovu u devetnaestom stoljeću. (Zagrepčanima) i prije devetnaestoga stoljeća, a pogotovu u devetnaestom stoljeću. U devetnaestom i dvadesetom stoljeću Madžari su nastojali, da Hrvate učine ne samo U devetnaestom i dvadesetom stoljeću Madžari su nastojali, da Hrvate učine ne samo dobrim ugarskim državljanima, nego i dobrim Madžarima. Brižno su nastojali, da ne dobrim ugarskim državljanima, nego i dobrim Madžarima. Brižno su nastojali, da ne dođe ni do kakve duhovne veze između gradišćanskih Hrvata i Hrvata u Hrvatskoj. dođe ni do kakve duhovne veze između gradišćanskih Hrvata i Hrvata u Hrvatskoj. Širili su i nametali svoj jezik u školi, a katkada i u crkvi. Viša vlast je priječila često Širili su i nametali svoj jezik u školi, a katkada i u crkvi. Viša vlast je priječila često puta, da dođe dobar hrvatski svećenik u hrvatsku župu, a čim bi ustanovila da u nekom puta, da dođe dobar hrvatski svećenik u hrvatsku župu, a čim bi ustanovila da u nekom selu Hrvati razumiju madžarski, odmah bi u to selo poslala madžarskog svećenika selu Hrvati razumiju madžarski, odmah bi u to selo poslala madžarskog svećenika i učitelja” (Ujević, 1934:77-78). To je Ujevićevo zapažanje sukladno zaključcima i učitelja” (Ujević, 1934:77-78). To je Ujevićevo zapažanje sukladno zaključcima ostalih istraživača te dijaspore, npr. Kurelca, Milčetića, Breua i Brapca.11 U ostalih istraživača te dijaspore, npr. Kurelca, Milčetića, Breua i Brapca.11 U povijesnom vremenu svoga istraživanja Ujević daje vjernu političku sliku austrijskoga povijesnom vremenu svoga istraživanja Ujević daje vjernu političku sliku austrijskoga Gradišća nakon ustanovljenja te pokrajine. Zapaža ubrzanu asimilaciju hrvatskih sela Gradišća nakon ustanovljenja te pokrajine. Zapaža ubrzanu asimilaciju hrvatskih sela pod upravom socijaldemokratske stranke te nasuprot tomu bolje očuvanje hrvatskoga pod upravom socijaldemokratske stranke te nasuprot tomu bolje očuvanje hrvatskoga

11 Premda veliki slavenofil, Milčetić je ipak pravilno već tada primijetio da su se Hrvati na 11 Premda veliki slavenofil, Milčetić je ipak pravilno već tada primijetio da su se Hrvati na gradišćanskohrvatskom govornom području najbolje održali na teritoriju koji je administrativno bio gradišćanskohrvatskom govornom području najbolje održali na teritoriju koji je administrativno bio pod ugarskom upravom. To potvrđuje brz nestanak Hrvata na području Donje Austrije, a isto tako i brza pod ugarskom upravom. To potvrđuje brz nestanak Hrvata na području Donje Austrije, a isto tako i brza asimilacija Hrvata u kontaktu s drugim slavenskim narodima. S druge strane, Hrvati na teritoriju zapadne asimilacija Hrvata u kontaktu s drugim slavenskim narodima. S druge strane, Hrvati na teritoriju zapadne Ugarske znatno su duže uspješno čuvali svoju nacionalnu samosvojnost. Tako jedan od zapadnougarskih Ugarske znatno su duže uspješno čuvali svoju nacionalnu samosvojnost. Tako jedan od zapadnougarskih Hrvata kojega je Milčetić susreo svjedoči: „Nas Hrvate ne preziru Madžari, kako to čine Nijemci” (Milčetić, Hrvata kojega je Milčetić susreo svjedoči: „Nas Hrvate ne preziru Madžari, kako to čine Nijemci” (Milčetić, 1898b: 777). Iako su, kako kaže Milčetić, obrazovani ugarski Hrvati odgojeni „u madžarskom duhu”, nije 1898b: 777). Iako su, kako kaže Milčetić, obrazovani ugarski Hrvati odgojeni „u madžarskom duhu”, nije „našao ni jednoga među njima, koji bi nijekao svoje hrvatsko podrijetlo i koji bi mrzio svoj narod”. Usput „našao ni jednoga među njima, koji bi nijekao svoje hrvatsko podrijetlo i koji bi mrzio svoj narod”. Usput se prisjeća da drugdje nije tako: „U Moravskoj i D. Austriji su takovi primjeri pravilo, kakogod u Istri, se prisjeća da drugdje nije tako: „U Moravskoj i D. Austriji su takovi primjeri pravilo, kakogod u Istri, gdje poznam doktora prava, kojega majka govoraše samo hrvatski, a on je talijanski iredentista!” (Milčetić, gdje poznam doktora prava, kojega majka govoraše samo hrvatski, a on je talijanski iredentista!” (Milčetić, 1898b: 812). Tomu su sukladna nepristrana Breuova istraživanja. Breu, koji analizira nacionalni položaj 1898b: 812). Tomu su sukladna nepristrana Breuova istraživanja. Breu, koji analizira nacionalni položaj Hrvata od vremena preseljenja u zapadnu Ugarsku, piše: „U Ugarskoj ranoga novoga vijeka igrali su Hrvata od vremena preseljenja u zapadnu Ugarsku, piše: „U Ugarskoj ranoga novoga vijeka igrali su narodnosni problemi na selu vrlo malu ulogu. Pritisak koji danas svjesno ili nesvjesno vrši država na sve narodnosni problemi na selu vrlo malu ulogu. Pritisak koji danas svjesno ili nesvjesno vrši država na sve evropske manjine nije postojao u seljačkim općinama zapadne Ugarske ... Feudalni gospodar je bio prilično evropske manjine nije postojao u seljačkim općinama zapadne Ugarske ... Feudalni gospodar je bio prilično ravnodušan prema narodnosti svojih podanika, a uprava biskupije se u postavljanju župnika rukovodila ravnodušan prema narodnosti svojih podanika, a uprava biskupije se u postavljanju župnika rukovodila isključivo dušobrižničkim a ne nacionalnopolitičkim motivima” (Breu, 1970: 22). Breu smatra da je takvo isključivo dušobrižničkim a ne nacionalnopolitičkim motivima” (Breu, 1970: 22). Breu smatra da je takvo stanje potrajalo sve do 19. stoljeća. Brabec, u svojoj raspravi Govori podunavskih Hrvata u Austriji, uzrok stanje potrajalo sve do 19. stoljeća. Brabec, u svojoj raspravi Govori podunavskih Hrvata u Austriji, uzrok razmjerno lakšega opstanka Hrvata u zapadnoj Ugarskoj nego na ostalim područjima objašnjava činjenicom razmjerno lakšega opstanka Hrvata u zapadnoj Ugarskoj nego na ostalim područjima objašnjava činjenicom što je mađarska bila samo vlast, dok je stanovništvo koje je okruživalo hrvatska sela bilo njemačko. Za razliku što je mađarska bila samo vlast, dok je stanovništvo koje je okruživalo hrvatska sela bilo njemačko. Za razliku od područja u Ugarskoj gdje se hrvatstvo uspješno održalo više stoljeća, hrvatska su sela u Donjoj Austriji od područja u Ugarskoj gdje se hrvatstvo uspješno održalo više stoljeća, hrvatska su sela u Donjoj Austriji bila uglavnom ponijemčena u razdoblju od pola stoljeća. Međutim, najistočnija sela, koja su potpadala pod bila uglavnom ponijemčena u razdoblju od pola stoljeća. Međutim, najistočnija sela, koja su potpadala pod crkvenu jurisdikciju mađarske Jurske biskupije, održala su se do početka 20. stoljeća. crkvenu jurisdikciju mađarske Jurske biskupije, održala su se do početka 20. stoljeća.

188 188 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 karaktera sela koja su glasovala za kršćanske socijaliste. Ta se razlika, premda u karaktera sela koja su glasovala za kršćanske socijaliste. Ta se razlika, premda u znatno manje naglašenoj mjeri, održala sve do danas. znatno manje naglašenoj mjeri, održala sve do danas. Posebice pak valja izdvojiti Ujevićevo razmišljanje o odnosu Hrvatske prema Posebice pak valja izdvojiti Ujevićevo razmišljanje o odnosu Hrvatske prema svojim manjinama, koje je i nakon ustanovljenja samostalne hrvatske države vrlo svojim manjinama, koje je i nakon ustanovljenja samostalne hrvatske države vrlo aktualno jer je briga za Hrvate izvan Hrvatske u pravilu „kozmetička“ i ne može se aktualno jer je briga za Hrvate izvan Hrvatske u pravilu „kozmetička“ i ne može se usporediti sa zalaganjem drugih matičnih država za svoje manjine. U tom je kontekstu usporediti sa zalaganjem drugih matičnih država za svoje manjine. U tom je kontekstu Ujević vrlo suvremen kada piše: „Ta je naša nepažnja bila na veliku štetu našim Ujević vrlo suvremen kada piše: „Ta je naša nepažnja bila na veliku štetu našim sunarodnjacima izvan Hrvatske, a nama nije nikako služila na čast: dok su mnogo sunarodnjacima izvan Hrvatske, a nama nije nikako služila na čast: dok su mnogo veći narodi vodili računa o svakoj svojoj skupini u inozemstvu, mi smo bili nemarni… veći narodi vodili računa o svakoj svojoj skupini u inozemstvu, mi smo bili nemarni… Vrijeme je, da uspostavimo duhovne veze sa svim našim sunarodnjacima izvan granica Vrijeme je, da uspostavimo duhovne veze sa svim našim sunarodnjacima izvan granica naše domovine: bili oni u Austriji ili Madžarskoj, u Italiji ili Rumunjskoj, u Belgiji i naše domovine: bili oni u Austriji ili Madžarskoj, u Italiji ili Rumunjskoj, u Belgiji i Americi: svagdje su oni naša braća, i mi moramo nastojati svim silama, da očuvaju Americi: svagdje su oni naša braća, i mi moramo nastojati svim silama, da očuvaju svoj jezik i svoju hrvatsku kulturu” (Ujević, 1934: 95). svoj jezik i svoju hrvatsku kulturu” (Ujević, 1934: 95). Zbog takvih zanimljivih analiza i velike prostorne obuhvaćenosti te stare dijaspore, Zbog takvih zanimljivih analiza i velike prostorne obuhvaćenosti te stare dijaspore, Ujevićevi su radovi o Hrvatima u Gradišću i zapadnoj Mađarskoj, a osobito knjiga Ujevićevi su radovi o Hrvatima u Gradišću i zapadnoj Mađarskoj, a osobito knjiga Gradišćanski Hrvati, i danas važno vrelo i oslonac za nova istraživanja. Gradišćanski Hrvati, i danas važno vrelo i oslonac za nova istraživanja. Literatura Literatura Adamček, J. (1995) Iseljavanje Hrvata u austrijsko-ugarski granični prostor u Adamček, J. (1995) Iseljavanje Hrvata u austrijsko-ugarski granični prostor u 16. stoljeću, U: Kampuš, I. (ur.), Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata, Zagreb, 16. stoljeću, U: Kampuš, I. (ur.), Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata, Zagreb, Nakladni zavod Globus, str. 13-28. Nakladni zavod Globus, str. 13-28. Brabec, I. (1963) Vlahijski govor, Ljetopis JAZU, 67: 277-286. Brabec, I. (1963) Vlahijski govor, Ljetopis JAZU, 67: 277-286. Brabec, I. (1966) Govor podunavskih Hrvata u Austriji, Hrvatski dijalektološki Brabec, I. (1966) Govor podunavskih Hrvata u Austriji, Hrvatski dijalektološki zbornik, 2: 29-118. zbornik, 2: 29-118. Brabec, I. (1973) Hrvatski govori u Gradišću, U: Črnja, Z., Valentić, M., Benčić, N. Brabec, I. (1973) Hrvatski govori u Gradišću, U: Črnja, Z., Valentić, M., Benčić, N. (ur.), Gradišćanski Hrvati, Zagreb, Čakavski sabor, str. 61-90. (ur.), Gradišćanski Hrvati, Zagreb, Čakavski sabor, str. 61-90. Breu, J. (1970) Hrvatska kolonizacija u Gradišću i u susjednim područjima, Breu, J. (1970) Hrvatska kolonizacija u Gradišću i u susjednim područjima, Predavanja, 3: 31. Predavanja, 3: 31. Breu, J. (1995) Prostorni opseg i posljedice za sliku naselja, U: Kampuš, I. (ur.), Breu, J. (1995) Prostorni opseg i posljedice za sliku naselja, U: Kampuš, I. (ur.), Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata, Zagreb, Nakladni zavod Globus, str. 43-104. Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata, Zagreb, Nakladni zavod Globus, str. 43-104. Despot, Z. (2000) Tragedija Moravskih Hrvata, Hrvatski iseljenički zbornik 2001, str. Despot, Z. (2000) Tragedija Moravskih Hrvata, Hrvatski iseljenički zbornik 2001, str. 142-148. 142-148. Dobrović, I. (1952) Kratka povijest naših stari, njihova borba s Turki i selenje u novu Dobrović, I. (1952) Kratka povijest naših stari, njihova borba s Turki i selenje u novu domovinu, Željezno. domovinu, Željezno. Dobrović, I. (1955) Naši Hrvati u dobi reformacije i prva stoljeta u novoj domovini, Dobrović, I. (1955) Naši Hrvati u dobi reformacije i prva stoljeta u novoj domovini, knj. xIx. Hrvatskoga nakladnoga društva, Željezno. knj. xIx. Hrvatskoga nakladnoga društva, Željezno. Dobrović, I. (1962) Otkud ime naših takozvanih Vlahov?, „Gradišće” kalendar i Dobrović, I. (1962) Otkud ime naših takozvanih Vlahov?, „Gradišće” kalendar i ljetopis Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću, Željezno, str. 52-54. ljetopis Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću, Željezno, str. 52-54.

189 189 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194

Donadini, F., Ž. (1916) Hrvati oko Körmenda (u Ugarskoj), Split, Leonov Tisk. Donadini, F., Ž. (1916) Hrvati oko Körmenda (u Ugarskoj), Split, Leonov Tisk. „Gradišćanski Hrvati“, Slovenec Informativen list za slovenski narod, god. LVII., br. „Gradišćanski Hrvati“, Slovenec Informativen list za slovenski narod, god. LVII., br. 238., Ljubljana, 18. listopada 1929., str. 7. 238., Ljubljana, 18. listopada 1929., str. 7. Herben, J. (1882) Tri hrvatska sela u Moravskoj, Vienac zabavi i pouci, xIV., str. 395- Herben, J. (1882) Tri hrvatska sela u Moravskoj, Vienac zabavi i pouci, xIV., str. 395- -398, 408-411, 427-431, 441-443. -398, 408-411, 427-431, 441-443. Holjevac, Ž. (2003) Leksikograf Mate Ujević i gradišćanski Hrvati, Hrvatski Holjevac, Ž. (2003) Leksikograf Mate Ujević i gradišćanski Hrvati, Hrvatski iseljenički zbornik 2004., str. 139-144. iseljenički zbornik 2004., str. 139-144. Horvat, I. (1934) Hrvati med Slovakih i Čehih, U: Horvat, I. (ur.), Naša domovina, Horvat, I. (1934) Hrvati med Slovakih i Čehih, U: Horvat, I. (ur.), Naša domovina, Letopis Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću, str. 42-47. Letopis Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću, str. 42-47. Horvat, I. (1967) Kod Hrvatov zgora Bratislave, „Gradišće” Kalendar i ljetopis Horvat, I. (1967) Kod Hrvatov zgora Bratislave, „Gradišće” Kalendar i ljetopis Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću, str. 71-77. Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću, str. 71-77. Horvat, I. (2002) S Matom Ujevićem kroz Hrvatsku (1901.-1967), Panonski ljetopis Horvat, I. (2002) S Matom Ujevićem kroz Hrvatsku (1901.-1967), Panonski ljetopis 2002, str. 109-115. (preneseno iz kalendara Gradišće iz 1968.) 2002, str. 109-115. (preneseno iz kalendara Gradišće iz 1968.) Ivšić, S. (1971) Hrvatska dijaspora u 16. stoljeću i jezik Hrvata Gradišćanaca, U: Ivšić, S. (1971) Hrvatska dijaspora u 16. stoljeću i jezik Hrvata Gradišćanaca, U: Finka, B. (prir.), Izabrana djela iz slavenske akcentuacije, str. 723-798. Finka, B. (prir.), Izabrana djela iz slavenske akcentuacije, str. 723-798. Jandrišević, P. (1936) Kod Hrvatov u Moravskoj, Naša domovina. Kalendar i letopis Jandrišević, P. (1936) Kod Hrvatov u Moravskoj, Naša domovina. Kalendar i letopis Hrvatskoga Kulturnoga Drušva u Gradišću, str. 54-68. Hrvatskoga Kulturnoga Drušva u Gradišću, str. 54-68. Jandrišević, P. (1938) Od Vlahov južnoga Gradišća i njevoga simo doselenja, U: Jandrišević, P. (1938) Od Vlahov južnoga Gradišća i njevoga simo doselenja, U: Horvat, I. (ur.), Naša domovina, Kalendar i letopis hrvatskoga Kulturnoga Društva u Horvat, I. (ur.), Naša domovina, Kalendar i letopis hrvatskoga Kulturnoga Društva u Gradišću, str. 37-41. Gradišću, str. 37-41. Jelić, T. (1997) Gradišćanski Hrvati u Austriji, Koprivnica. Jelić, T. (1997) Gradišćanski Hrvati u Austriji, Koprivnica. Klaić, V. (1883a) Hrvatske naselbine u zapadnoj Ugarskoj, U: Zemljopis zemalja u Klaić, V. (1883a) Hrvatske naselbine u zapadnoj Ugarskoj, U: Zemljopis zemalja u kojih obitavaju Hrvati, sv. III., str. 185-197. kojih obitavaju Hrvati, sv. III., str. 185-197. Klaić, V. (1883b) Austrija i Moravska, U: Zemljopis zemalja u kojih obitavaju Hrvati, Klaić, V. (1883b) Austrija i Moravska, U: Zemljopis zemalja u kojih obitavaju Hrvati, sv. III, Zagreb, str. 205-214. sv. III, Zagreb, str. 205-214. Krpan, S. (1987) Od Körmenda do Petrovoga Sela, „Gradišće” Kalendar i ljetopis Krpan, S. (1987) Od Körmenda do Petrovoga Sela, „Gradišće” Kalendar i ljetopis gradišćanskih Hrvata, str. 48-54. gradišćanskih Hrvata, str. 48-54. Krpan, S. (1988) Od Karaša do Biferna. Zapisi o Hrvatima u Rumunjskoj, Mađarskoj, Krpan, S. (1988) Od Karaša do Biferna. Zapisi o Hrvatima u Rumunjskoj, Mađarskoj, Čehoslovačkoj, Austriji i Italiji, Zagreb, Kršćanska sadašnjost. Čehoslovačkoj, Austriji i Italiji, Zagreb, Kršćanska sadašnjost. Krpan, S. (1991) Moravskim Hrvatima u spomen, Iseljenički kalendar 1991., str. 93-97. Krpan, S. (1991) Moravskim Hrvatima u spomen, Iseljenički kalendar 1991., str. 93-97. Krpan, S. (1996) Frano Ženko Donadini, malo poznati pohoditelj zapadnougarskih Krpan, S. (1996) Frano Ženko Donadini, malo poznati pohoditelj zapadnougarskih Hrvata, Radovi Leksikografskoga zavoda „Miroslav Krleža”, 5: 147-154. Hrvata, Radovi Leksikografskoga zavoda „Miroslav Krleža”, 5: 147-154. Krpan, S. (1997) Ignac Horvat i Mate Meršić Stariji i veza sa starom domovinom, Krpan, S. (1997) Ignac Horvat i Mate Meršić Stariji i veza sa starom domovinom, Radovi Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“, str. 109-116. Radovi Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“, str. 109-116. Kuhač, F. (1878) Medju ugarskimi Hrvati, Vienac zabavi i pouci, 8: 676. Kuhač, F. (1878) Medju ugarskimi Hrvati, Vienac zabavi i pouci, 8: 676. Kuhač, F. (1973) Medju ugarskimi Hrvati, U: Črnja, Z., Valentić, M., Benčić, N. (ur.), Kuhač, F. (1973) Medju ugarskimi Hrvati, U: Črnja, Z., Valentić, M., Benčić, N. (ur.), Gradišćanski Hrvati, Zagreb, Čakavski sabor, str. 233-268. Gradišćanski Hrvati, Zagreb, Čakavski sabor, str. 233-268.

190 190 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194

Kukuljević Sakcinski, I. (1873) Hrvatska naselbina u Moravskoj, Vienac zabavi i Kukuljević Sakcinski, I. (1873) Hrvatska naselbina u Moravskoj, Vienac zabavi i pouci, V, 24. pouci, V, 24. Kurelac, F. (1871) Jačke ili narodne pĕsme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po Kurelac, F. (1871) Jačke ili narodne pĕsme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah Šopronskoj, Mošonskoj i Željeznoj na Ugrih, Zagreb. župah Šopronskoj, Mošonskoj i Željeznoj na Ugrih, Zagreb. Kurelac, F. (1973) Iz mojega života i putovanja po Ugrskih Hrvatih, U: Črnja, Z., Kurelac, F. (1973) Iz mojega života i putovanja po Ugrskih Hrvatih, U: Črnja, Z., Valentić, M., Benčić, N. (ur.), Gradišćanski Hrvati, Zagreb, Čakavski sabor, str. 207- Valentić, M., Benčić, N. (ur.), Gradišćanski Hrvati, Zagreb, Čakavski sabor, str. 207- 232. 232. Kuten, G. (1887) Tri dana medju moravskimi Hrvati, Vienac zabavi i pouci, god. Kuten, G. (1887) Tri dana medju moravskimi Hrvati, Vienac zabavi i pouci, god. xIx., Zagreb, str. 58-60, 78-79, 104-105, 119-122, 139-140, 152-154, 167-170, 185- xIx., Zagreb, str. 58-60, 78-79, 104-105, 119-122, 139-140, 152-154, 167-170, 185- 187, 203-206, 216-219. 187, 203-206, 216-219. Lisac, J. (2009) Hrvatska dijalektologija 2. Čakavsko narječje, Golden marketing – Lisac, J. (2009) Hrvatska dijalektologija 2. Čakavsko narječje, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb. Tehnička knjiga, Zagreb. Meršić ml., M. (1934) Odakle ishajaju imena naših hrvatskih sel?, II. dio, Naša Meršić ml., M. (1934) Odakle ishajaju imena naših hrvatskih sel?, II. dio, Naša domovina. Kalendar i letopis Hrvatskoga Kulturnoga Društva u Gradišću, ur. Ignac domovina. Kalendar i letopis Hrvatskoga Kulturnoga Društva u Gradišću, ur. Ignac Horvat, str. 35-41. Horvat, str. 35-41. Meršić ml., M. (1994) Naselenje Hrvatov u zapadnu Ugarsku i u Austriju, Panonska Meršić ml., M. (1994) Naselenje Hrvatov u zapadnu Ugarsku i u Austriju, Panonska ljetna knjiga 1994, ur. Robert Hajszan, Güttenbach / Pinkovac, str. 102-110. ljetna knjiga 1994, ur. Robert Hajszan, Güttenbach / Pinkovac, str. 102-110. Milčetić, I. (1898a) O Moravskim Hrvatima, Vienac zabavi i pouci, xxx, 27: 410- Milčetić, I. (1898a) O Moravskim Hrvatima, Vienac zabavi i pouci, xxx, 27: 410- 413, 29: 442-444, 30: 458-459, 31: 474-476, 32: 487-492, 34: 521-523, 36: 557-558. 413, 29: 442-444, 30: 458-459, 31: 474-476, 32: 487-492, 34: 521-523, 36: 557-558. Milčetić, I. (1898b) Medju Hrvatima Donje Austrije i zapadne Ugarske, Vienac zabavi Milčetić, I. (1898b) Medju Hrvatima Donje Austrije i zapadne Ugarske, Vienac zabavi i pouci, xxx, 45: 701-702, 46: 715-716, 48: 745-746, 49: 761-765, 50: 777-778, 52: i pouci, xxx, 45: 701-702, 46: 715-716, 48: 745-746, 49: 761-765, 50: 777-778, 52: 811-817. 811-817. Milčetić, I. (1899) O hrvatskim naseobinama u Moravskoj, Donjoj Austriji i zapadnoj Milčetić, I. (1899) O hrvatskim naseobinama u Moravskoj, Donjoj Austriji i zapadnoj Ugarskoj. Narodopisne crtice, Zagreb. Ugarskoj. Narodopisne crtice, Zagreb. Milčetić, I. (1901) O ugarskim Hrvatima, Vienac zabavi i pouci, xxxIII, 1: 14-16. Milčetić, I. (1901) O ugarskim Hrvatima, Vienac zabavi i pouci, xxxIII, 1: 14-16. Milčetić, I. (1915) Hrvatski književni prilozi iz Međimurja i okolice grada Šoprona, Milčetić, I. (1915) Hrvatski književni prilozi iz Međimurja i okolice grada Šoprona, Poseban otisak Dioničke tiskare, Zagreb, str. 395.-461. Poseban otisak Dioničke tiskare, Zagreb, str. 395.-461. Milčetić, I. (1916) Hrvatski književni prilozi iz Međimurja i okolice grada Šoprona, Milčetić, I. (1916) Hrvatski književni prilozi iz Međimurja i okolice grada Šoprona, Građa JAZU, knj. VIII., Zagreb, str. 395.-461. Građa JAZU, knj. VIII., Zagreb, str. 395.-461. Milčetić, I. (1973a) Medju Hrvatima Donje Austrije i zapadne Ugarske. U: Črnja, Z. i Milčetić, I. (1973a) Medju Hrvatima Donje Austrije i zapadne Ugarske. U: Črnja, Z. i ost. (ur.) Gradišćanski Hrvati, str. 269-294. ost. (ur.) Gradišćanski Hrvati, str. 269-294. Milčetić, I. (1973b) Nacionalno stanje Gradišćanskih Hrvatov, U: Zvane Črnja, Z. i Milčetić, I. (1973b) Nacionalno stanje Gradišćanskih Hrvatov, U: Zvane Črnja, Z. i ost. (ur.) Gradišćanski Hrvati, str. 297-305. ost. (ur.) Gradišćanski Hrvati, str. 297-305. Neweklowsky, G. (1971) Gradišćansko-hrvatski govori u okviru srpskohrvatske Neweklowsky, G. (1971) Gradišćansko-hrvatski govori u okviru srpskohrvatske dijalektologije (poreklo gradišćanskih Hrvata), Naučni sastanak u Vukove dane, 6/1, dijalektologije (poreklo gradišćanskih Hrvata), Naučni sastanak u Vukove dane, 6/1, str. 213-223. str. 213-223.

191 191 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194

Neweklowsky, G. (1978) Die kroatischen Dialekte des Burgenlandes und der Neweklowsky, G. (1978) Die kroatischen Dialekte des Burgenlandes und der angrenzenden Gebiete, Verlag der Österreichischen Akademie der Wissenschaften, angrenzenden Gebiete, Verlag der Österreichischen Akademie der Wissenschaften, Wien. Wien. Neweklowsky, G. (1995) Hrvatska narječja u Gradišću i susjednim krajevima, U: Neweklowsky, G. (1995) Hrvatska narječja u Gradišću i susjednim krajevima, U: Kampuš. I. (ur.) Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata, str. 431-464. Kampuš. I. (ur.) Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata, str. 431-464. Pavličević, D. (1994) Moravski Hrvati, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. Pavličević, D. (1994) Moravski Hrvati, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. Strohal, R. (1907) Kako i odakle su doselili ugarski, doljnjoaustrijski i moravski Strohal, R. (1907) Kako i odakle su doselili ugarski, doljnjoaustrijski i moravski Hrvati, Sv. Cecilija, 11. Hrvati, Sv. Cecilija, 11. Strohal, R. (1924) Nekoliko riječi o ugarskim Hrvatima, Vienac zabavi i pouci, str. Strohal, R. (1924) Nekoliko riječi o ugarskim Hrvatima, Vienac zabavi i pouci, str. 230-232, 292-295. 230-232, 292-295. Tornow, S. (1989): Burgenlandkroatisches Dialektwörterbuch, Osteuropa-Institut an Tornow, S. (1989): Burgenlandkroatisches Dialektwörterbuch, Osteuropa-Institut an der Freien Universität Berlin, Berlin. der Freien Universität Berlin, Berlin. Ujević, M. (1928) Hrvati u tuđini, Mladost, List za hrvatsku katoličku omladinu, god. Ujević, M. (1928) Hrvati u tuđini, Mladost, List za hrvatsku katoličku omladinu, god. VIII., br. 9., Zagreb, 20. svibnja 1928., str. 241-242 (dodatak str. 242-262). VIII., br. 9., Zagreb, 20. svibnja 1928., str. 241-242 (dodatak str. 242-262). Ujević, M. (1930) Uz knjigu Gradišćanke. U: Horvat, I. Gradišćanke, Pripovijesti iz Ujević, M. (1930) Uz knjigu Gradišćanke. U: Horvat, I. Gradišćanke, Pripovijesti iz života gradišćanskih Hrvata, Andrić, J. (ur.) Zagreb, Hrv. knjiž. društvo sv. Jeronima, života gradišćanskih Hrvata, Andrić, J. (ur.) Zagreb, Hrv. knjiž. društvo sv. Jeronima, Jeronimska knjižnica, 307: 51-59. Jeronimska knjižnica, 307: 51-59. Ujević, M. (1932a) O Gradišćanskim Hrvatima, Kalendar „Hrvatski Radiša” 1933, Ujević, M. (1932a) O Gradišćanskim Hrvatima, Kalendar „Hrvatski Radiša” 1933, Šprajcer, Z. (ur.), Zagreb, str. 113.-119. Šprajcer, Z. (ur.), Zagreb, str. 113.-119. Ujević, M. (1932b) Letna knjiga iz Gradišća), Hrvatska straža, Zagreb. Ujević, M. (1932b) Letna knjiga iz Gradišća), Hrvatska straža, Zagreb. Ujević, M. (1933) U pohodima kod Gradišćanskih Hrvata, Obitelj, 42., Zagreb, 15. Ujević, M. (1933) U pohodima kod Gradišćanskih Hrvata, Obitelj, 42., Zagreb, 15. listopada 1933., str. 862-863 i 866. listopada 1933., str. 862-863 i 866. Ujević, M. (1933) Ujevićeve Zibrane jačke, Hrvatska straža, Zagreb. Ujević, M. (1933) Ujevićeve Zibrane jačke, Hrvatska straža, Zagreb. Ujević, M. (1934) Gradišćanski Hrvati, Jeronimska knjižnica, knj. 426, Zagreb. Ujević, M. (1934) Gradišćanski Hrvati, Jeronimska knjižnica, knj. 426, Zagreb. Ujević, M. (1935) Gradišćanski Hrvati i naše veze s njima, Obzor spomen-knjiga Ujević, M. (1935) Gradišćanski Hrvati i naše veze s njima, Obzor spomen-knjiga 1860-1935, Zagreb, str. 97-99. 1860-1935, Zagreb, str. 97-99. Ujević, M. (1936a) Martin Meršić: POVEST KATOLIČANSKE CRIKVE, Obitelj, 3, Ujević, M. (1936a) Martin Meršić: POVEST KATOLIČANSKE CRIKVE, Obitelj, 3, Zagreb, 19. siječnja 1936., str. 53. Zagreb, 19. siječnja 1936., str. 53. Ujević, M. (1936b) Naša domovina, Kalendar Hrvatskoga kulturnoga društva u Ujević, M. (1936b) Naša domovina, Kalendar Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću, Hrvatska straža, Zagreb. Gradišću, Hrvatska straža, Zagreb. Ujević, M. (1958) Gradišćanski Hrvati, Enciklopedija Jugoslavije, 3: 533-536. Ujević, M. (1958) Gradišćanski Hrvati, Enciklopedija Jugoslavije, 3: 533-536. Ujević, M. (1965) Meršić-Miloradić, Mate, Enciklopedija Jugoslavije, 6: 77. Ujević, M. (1965) Meršić-Miloradić, Mate, Enciklopedija Jugoslavije, 6: 77. Valentić, M. (1970) Gradišćanski Hrvati od 16. stoljeća do danas, Povijesni muzej Valentić, M. (1970) Gradišćanski Hrvati od 16. stoljeća do danas, Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb. Hrvatske, Zagreb. Valentić, M. (1973) Novija povijest gradišćanskih Hrvata. U: Črnja, Z. i ost. (ur.) Valentić, M. (1973) Novija povijest gradišćanskih Hrvata. U: Črnja, Z. i ost. (ur.) Gradišćanski Hrvati, Čakavski sabor, Zagreb, str. 1-39. Gradišćanski Hrvati, Čakavski sabor, Zagreb, str. 1-39.

192 192 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194

Valentić, M. (1974) 500 ljet hrvatske dijaspore u austrijsko-ugarsko-slovačkom Valentić, M. (1974) 500 ljet hrvatske dijaspore u austrijsko-ugarsko-slovačkom pograničnom području, u: Symposion Croaticon – Gradišćanski Hrvati, Beč, str. 219- pograničnom području, u: Symposion Croaticon – Gradišćanski Hrvati, Beč, str. 219- -241. -241. Vidmarović, Đ. (1998) Gradišćanskohrvatske teme II, Libellus, Crikvenica. Vidmarović, Đ. (1998) Gradišćanskohrvatske teme II, Libellus, Crikvenica. Vraz, S. (1843) Narodne pesme Harvatah, Kolo, knj. 3., Zagreb. Vraz, S. (1843) Narodne pesme Harvatah, Kolo, knj. 3., Zagreb. Vulić, S. (1995) Štokavski elementi u govoru čakavskoga gradišćanskohrvatskoga Vulić, S. (1995) Štokavski elementi u govoru čakavskoga gradišćanskohrvatskoga sela Pinkovca, Čakavska rič, 1: 143-148. sela Pinkovca, Čakavska rič, 1: 143-148. Vulić, Sanja (1999) Vrijedna knjiga dvojbenoga naslova (Kvetoslava Kučerova: Vulić, Sanja (1999) Vrijedna knjiga dvojbenoga naslova (Kvetoslava Kučerova: Hrvati u Srednjoj Europi), Hrvatsko slovo, V, 210, Zagreb, 30. travnja 1999., str. 6-7. Hrvati u Srednjoj Europi), Hrvatsko slovo, V, 210, Zagreb, 30. travnja 1999., str. 6-7. Vulić, S. (2000) Jezične zanimljivosti u djelima Jurja Muliha, Marulić, xxxIII, 6: Vulić, S. (2000) Jezične zanimljivosti u djelima Jurja Muliha, Marulić, xxxIII, 6: 1153-1158. 1153-1158. Vulić, S. (2001) Imeničke inačice u djelima Jurja Muliha. U: Sesar, D. (ur.) Drugi Vulić, S. (2001) Imeničke inačice u djelima Jurja Muliha. U: Sesar, D. (ur.) Drugi hrvatski slavistički kongres. Zbornik radova, knj. 2, Zagreb, str. 59-64. hrvatski slavistički kongres. Zbornik radova, knj. 2, Zagreb, str. 59-64. Vulić, S. (2002a) Milčetić i Hrvati na gradišćanskohrvatskom govornom području, Vulić, S. (2002a) Milčetić i Hrvati na gradišćanskohrvatskom govornom području, Zbornik o Ivanu Milčetiću sa znanstvenoga skupa Varaždin – Malinska, 19.-20. travnja Zbornik o Ivanu Milčetiću sa znanstvenoga skupa Varaždin – Malinska, 19.-20. travnja 2001. Varaždin, 16. studenoga 2001., ur. Tihomil Maštrović, Zagreb, str. 261-286. 2001. Varaždin, 16. studenoga 2001., ur. Tihomil Maštrović, Zagreb, str. 261-286. Vulić, S. (2002b) O odrazu jata u gradišćanskohrvatskom književnom jeziku, Jezik, Vulić, S. (2002b) O odrazu jata u gradišćanskohrvatskom književnom jeziku, Jezik, 49, 3: 117-120. 49, 3: 117-120. Vulić, S. (2006) Utrnnuti i umirući čakavski govori oko Körmenda u Mađarskoj, Vulić, S. (2006) Utrnnuti i umirući čakavski govori oko Körmenda u Mađarskoj, Riječki filološki dani 6. Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenoga skupa, ur. Riječki filološki dani 6. Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenoga skupa, ur. Ines Srdoč-Konestra i Silvana Vranić, str. 339-356. Ines Srdoč-Konestra i Silvana Vranić, str. 339-356. Vulić, S.; Petrović, B. (1999) Govor Hrvatskoga Groba u Slovačkoj, Korabljica, 5, Vulić, S.; Petrović, B. (1999) Govor Hrvatskoga Groba u Slovačkoj, Korabljica, 5, Zagreb. Zagreb.

Sanja Vulić Sanja Vulić Croatian studies, University of Zagreb Croatian studies, University of Zagreb CROATIANS IN GRADIŠĆE IN wESTERN HUNGARY IN CROATIANS IN GRADIŠĆE IN wESTERN HUNGARY IN THE wORK OF MATE UJEVIĆ THE wORK OF MATE UJEVIĆ Summary Summary Mate Ujević was one of the most prominent Croatian scientists. His works were Mate Ujević was one of the most prominent Croatian scientists. His works were much noted, and his views were incorporated into ensuing research. His especially much noted, and his views were incorporated into ensuing research. His especially noted work was his monograph Burgenland Croats from 1934. It was the very first noted work was his monograph Burgenland Croats from 1934. It was the very first synthetic type of book on the old north-western Croatian diaspora printed in Croatia. synthetic type of book on the old north-western Croatian diaspora printed in Croatia. That is why in this paper, after reviewing all of his works on this diaspora, special That is why in this paper, after reviewing all of his works on this diaspora, special attention is given to a comparison of the situation at the time of Ujević’s research attention is given to a comparison of the situation at the time of Ujević’s research and the situation during the last two decades. In this context some of Ujević’s and the situation during the last two decades. In this context some of Ujević’s

193 193 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 Vulić, S.: HRVATI U GRADIŠĆU I ZAPADNOJ MAĐARSKOJ... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 175-194 misapprehensions and oversights, which were non-critically subsumed in later misapprehensions and oversights, which were non-critically subsumed in later literature, are shown: an exaggeration of the influence of Kajkavian religious books of literature, are shown: an exaggeration of the influence of Kajkavian religious books of authors from Croatia (eg. the book of Juraj Mulih) on the language of north-western authors from Croatia (eg. the book of Juraj Mulih) on the language of north-western Croatian diaspora in the 18th century, the omission of Croatian villages around Croatian diaspora in the 18th century, the omission of Croatian villages around Körmend in south-western Hungary from geographical and linguistical maps, the Körmend in south-western Hungary from geographical and linguistical maps, the thesis on the origin of Burgenland Croats Vlah’s, the misapprehension of the jekavski thesis on the origin of Burgenland Croats Vlah’s, the misapprehension of the jekavski reflex of jat in Čakavian idioms in Burgenland and western Hungary, etc. Ujević’s reflex of jat in Čakavian idioms in Burgenland and western Hungary, etc. Ujević’s observations and conclusions that are still valid are comparatively noted. observations and conclusions that are still valid are comparatively noted. Key words: Mate Ujević, Burgenland, Western Hungary Key words: Mate Ujević, Burgenland, Western Hungary

194 194 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209

Marijana Tomelić Ćurlin Pregledni rad Marijana Tomelić Ćurlin Pregledni rad Odsjek za hrvatski jezik i književnost UDK: 811.163.42’282.2(497.5 Poljica) Odsjek za hrvatski jezik i književnost UDK: 811.163.42’282.2(497.5 Poljica) Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Primljeno: 17. 07. 2012. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Primljeno: 17. 07. 2012.

O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA POLJIČKOGA O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA POLJIČKOGA STATUTA I DANAŠNJEGA GOVORA SRIJANA STATUTA I DANAŠNJEGA GOVORA SRIJANA SAŽETAK SAŽETAK Hrvatski srednjovjekovni pravni spomenici pouzdani su svjedoci svoga vremena. Hrvatski srednjovjekovni pravni spomenici pouzdani su svjedoci svoga vremena. Njihovim proučavanjem može se pratiti povijesni razvoj hrvatskoga jezika, hrvatskih Njihovim proučavanjem može se pratiti povijesni razvoj hrvatskoga jezika, hrvatskih dijalekata i hrvatskih pisama: latinice, glagoljice i bosančice. Kao polazište ovomu dijalekata i hrvatskih pisama: latinice, glagoljice i bosančice. Kao polazište ovomu radu poslužit će hrvatski srednjovjekovni spomenik Poljički statut, pisan posebnim radu poslužit će hrvatski srednjovjekovni spomenik Poljički statut, pisan posebnim pismom, bosančicom, odnosno poljičicom. Naime, riječ je o književno-jezičnom pismom, bosančicom, odnosno poljičicom. Naime, riječ je o književno-jezičnom dokumentu koji može biti i dobar izvor za proučavanje nekih drugih činjenica: dokumentu koji može biti i dobar izvor za proučavanje nekih drugih činjenica: povijesnih, društvenih, pravnih, etnografskih, političkih, socioloških... U ovome se radu povijesnih, društvenih, pravnih, etnografskih, političkih, socioloških... U ovome se radu promatra Poljički statut kao jezični dokument. Polazište radu jest teza P. Šimunovića promatra Poljički statut kao jezični dokument. Polazište radu jest teza P. Šimunovića (1978) koji Statut smatra čakavskim spomenikom. Slijedi analiza autentičnog (1978) koji Statut smatra čakavskim spomenikom. Slijedi analiza autentičnog zapisa govora Srijana u Poljicima koji dosad nije u literaturi opisan ni na jednoj zapisa govora Srijana u Poljicima koji dosad nije u literaturi opisan ni na jednoj od jezičnih razina. Zapis srijanskoga govora posebno je zanimljiv dijalektolozima. od jezičnih razina. Zapis srijanskoga govora posebno je zanimljiv dijalektolozima. Naime, smatra se da su Poljica prostor na kojem se dodiruju dva narječja, čakavsko i Naime, smatra se da su Poljica prostor na kojem se dodiruju dva narječja, čakavsko i štokavsko. Uspoređujući jezik Poljičkoga statuta i zapis srijanskoga govora, pokušat štokavsko. Uspoređujući jezik Poljičkoga statuta i zapis srijanskoga govora, pokušat će se dokazati genetska pripadnost jednoga poljičkoga govora čakavskom narječju će se dokazati genetska pripadnost jednoga poljičkoga govora čakavskom narječju te ustanoviti u kolikoj je mjeri čakavskoga ostalo sačuvano u srijanskom govoru te te ustanoviti u kolikoj je mjeri čakavskoga ostalo sačuvano u srijanskom govoru te koliko je prisutno štokavskih inovacija. Cilj je ustvrditi proces interferencije dvaju koliko je prisutno štokavskih inovacija. Cilj je ustvrditi proces interferencije dvaju narječja. Analiza će se provesti samo na fonološkoj razini. narječja. Analiza će se provesti samo na fonološkoj razini. Ključne riječi: Poljica, Poljički statut, jezik, čakavsko narječje, štokavsko Ključne riječi: Poljica, Poljički statut, jezik, čakavsko narječje, štokavsko narječje, interferencija narječja, fonologija. narječje, interferencija narječja, fonologija. UVOD UVOD Hrvatski srednjovjekovni pravni spomenici pouzdani su svjedoci svoga vremena. Hrvatski srednjovjekovni pravni spomenici pouzdani su svjedoci svoga vremena. Nekad su bili dio životno-društvene sadašnjosti pa je zadaća znanosti i znanstvenih Nekad su bili dio životno-društvene sadašnjosti pa je zadaća znanosti i znanstvenih krugova rasvijetliti aspekte stvarnosti koja se u njima odražava. Stoga su oni zanimljivi krugova rasvijetliti aspekte stvarnosti koja se u njima odražava. Stoga su oni zanimljivi stručnjacima iz različitih područja, a kao najstariji jezični spomenici hrvatskoga jezika stručnjacima iz različitih područja, a kao najstariji jezični spomenici hrvatskoga jezika posebno su važan predmet proučavanja lingvista. Proučavanjem tih spomenika, može posebno su važan predmet proučavanja lingvista. Proučavanjem tih spomenika, može se pratiti povijesni razvoj hrvatskoga jezika, hrvatskih dijalekata i hrvatskih pisama: se pratiti povijesni razvoj hrvatskoga jezika, hrvatskih dijalekata i hrvatskih pisama: latinice, glagoljice i bosančica. latinice, glagoljice i bosančica.

195 195 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209

Među hrvatskim srednjovjekovnim pravnim spomenicima spada i Poljički statut Među hrvatskim srednjovjekovnim pravnim spomenicima spada i Poljički statut pisan bosančicom, odnosno poljičicom, čiji se najstariji prijepis s kraja 15. stoljeća pisan bosančicom, odnosno poljičicom, čiji se najstariji prijepis s kraja 15. stoljeća ili početka 16. stoljeća čuva u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u ili početka 16. stoljeća čuva u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu pod signaturom Ic65. Zagrebu pod signaturom Ic65. No, prije nego što se podrobnije krene u cjelokupnu raščlambu samoga jezika, No, prije nego što se podrobnije krene u cjelokupnu raščlambu samoga jezika, navest ću nekoliko napomena o prostoru na kojemu je nastao spomenuti dokument. navest ću nekoliko napomena o prostoru na kojemu je nastao spomenuti dokument. Radi se o Poljicima koja se nalaze u srednjoj Dalmaciji, jugoistočno od Splita. Dijele Radi se o Poljicima koja se nalaze u srednjoj Dalmaciji, jugoistočno od Splita. Dijele se na Gornja, Srednja i Donja Poljica. U Donja Poljicima nalazi se šest mjesta: se na Gornja, Srednja i Donja Poljica. U Donja Poljicima nalazi se šest mjesta: Strožanac, Podstrana, Jesenice, Dugi Rat, Duće i Priko, u Srednjim Poljicima njih je Strožanac, Podstrana, Jesenice, Dugi Rat, Duće i Priko, u Srednjim Poljicima njih je trinaest: Sitno Gornje, Sitno Donje, Dubrava, Srinjine, Tugare, Zakučac, Gata, Čišla, trinaest: Sitno Gornje, Sitno Donje, Dubrava, Srinjine, Tugare, Zakučac, Gata, Čišla, Ostrvica, Zvečanje, Kostanje, Podgrađe i Selca, a u Gornjim Poljicima njih je pet: Ostrvica, Zvečanje, Kostanje, Podgrađe i Selca, a u Gornjim Poljicima njih je pet: Dolac Donji, Putišići, Srijane, Dolac Gornji i Trnbusi (Mihanović, 1971:150). Dolac Donji, Putišići, Srijane, Dolac Gornji i Trnbusi (Mihanović, 1971:150). Francuski general Marmont u 19. stoljeću o poljičkoj župi kaže: „Nalaze se Francuski general Marmont u 19. stoljeću o poljičkoj župi kaže: „Nalaze se mala Poljica u jednoj prekrasnoj vis-dolini, nemaju nikakovih komunikacija i mogu mala Poljica u jednoj prekrasnoj vis-dolini, nemaju nikakovih komunikacija i mogu se vrlo dobro obraniti. Osamljenost ove državice i sredstva, koja je priroda pružila se vrlo dobro obraniti. Osamljenost ove državice i sredstva, koja je priroda pružila stanovnicima, napućuju ih da ne trpe tuđeg jarma i da izbjegavaju pokornost...“ (Pera, stanovnicima, napućuju ih da ne trpe tuđeg jarma i da izbjegavaju pokornost...“ (Pera, 1988:131). 1988:131). „Poljički statut – kodifikacija običajnoga prava te prastare zasebne zemljopisno „Poljički statut – kodifikacija običajnoga prava te prastare zasebne zemljopisno omeđene oblasti, narodna svetinja na koju su se stoljećima zaklinjali Poljičani kao omeđene oblasti, narodna svetinja na koju su se stoljećima zaklinjali Poljičani kao na temelj i znamen svoje samostalnosti i kojim su se do 19. stoljeća praktički služili na temelj i znamen svoje samostalnosti i kojim su se do 19. stoljeća praktički služili kao kodeksom krivičnog i građanskog prava - pored Vinodolskog statuta naš je kao kodeksom krivičnog i građanskog prava - pored Vinodolskog statuta naš je najdragocjeniji povijesno-pravni spomenik“ (Mošin, 1971: 9). najdragocjeniji povijesno-pravni spomenik“ (Mošin, 1971: 9). U radu se neće govoriti o društveno-pravno-povijesnim elementima Poljičkoga U radu se neće govoriti o društveno-pravno-povijesnim elementima Poljičkoga statuta.1 Pažnja će se posvetiti prije svega Statutu kao jezičnom dokumentu. statuta.1 Pažnja će se posvetiti prije svega Statutu kao jezičnom dokumentu. 1.1. Poljički statut kao jezični dokument 1.1. Poljički statut kao jezični dokument Kao i ostali srednjovjekovni spomenici Poljički je statut zanimljiv stručnjacima Kao i ostali srednjovjekovni spomenici Poljički je statut zanimljiv stručnjacima iz različitih područja znanosti. Moguće ga je promatrati kao povijesno, pravno, iz različitih područja znanosti. Moguće ga je promatrati kao povijesno, pravno, etnografsko, političko, sociološko i jezično djelo. Naša pažnja bit će u prvom redu etnografsko, političko, sociološko i jezično djelo. Naša pažnja bit će u prvom redu usmjerena na jezik samoga Statuta. Pojedine povijesne činjenice koje prethode samoj usmjerena na jezik samoga Statuta. Pojedine povijesne činjenice koje prethode samoj analizi, neizostavne su da bi se dobio bolji uvid u sam dokument. analizi, neizostavne su da bi se dobio bolji uvid u sam dokument. Da bi se pojasnio i potvrdio Poljički statut kao jezični dokument, potrebno se Da bi se pojasnio i potvrdio Poljički statut kao jezični dokument, potrebno se osvrnuti na vrijeme njegova nastanka. Najstariji rukopis Statuta prijepis je predloška osvrnuti na vrijeme njegova nastanka. Najstariji rukopis Statuta prijepis je predloška iz 15. stoljeća. Neki znanstvenici na temelju nekih povijesnih ili pak lingvističkih iz 15. stoljeća. Neki znanstvenici na temelju nekih povijesnih ili pak lingvističkih činjenica smatraju da je spomenuti dokument nastao puno ranije, već u 11. stoljeću činjenica smatraju da je spomenuti dokument nastao puno ranije, već u 11. stoljeću (Mošin, 1971: 13-14). (Mošin, 1971: 13-14). Ovdje će se ipak govoriti o onom predlošku iz 15. stoljeća koje se nalazi u Arhivu Ovdje će se ipak govoriti o onom predlošku iz 15. stoljeća koje se nalazi u Arhivu

1 O tome su pisali mnogi: Sućeska (1971), Pera (1988), Miličević (1995), Pivčević (1996), Nikić (1997), 1 O tome su pisali mnogi: Sućeska (1971), Pera (1988), Miličević (1995), Pivčević (1996), Nikić (1997), Pavić (2003) i dr. Pavić (2003) i dr.

196 196 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209

Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti. Točan naslov toga dokumenta glasi: Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti. Točan naslov toga dokumenta glasi: U IME GOSPODINA BOGA. AMEN. STATUT POLJIČKI I SUĆI STATUT IZ U IME GOSPODINA BOGA. AMEN. STATUT POLJIČKI I SUĆI STATUT IZ STAROGA NOVI ČINIMO NA LITA GOSPODINA ISUKRSTA 1440. STAROGA NOVI ČINIMO NA LITA GOSPODINA ISUKRSTA 1440. Rukopis nije u cijelosti sačuvan pa su kasnija izdanja dopunjena mlađim Rukopis nije u cijelosti sačuvan pa su kasnija izdanja dopunjena mlađim rukopisima. Dijelovi su dodavani sve do 17. stoljeća. V. Jagić je podijelio sačuvane rukopisima. Dijelovi su dodavani sve do 17. stoljeća. V. Jagić je podijelio sačuvane rukopisne u dvije redakcije: rukopisne u dvije redakcije: • staru koja ima prethodno naveden naslov i • staru koja ima prethodno naveden naslov i • mlađu s naslovom U IME GOSPODINA BOGA. AMEN. STATUT • mlađu s naslovom U IME GOSPODINA BOGA. AMEN. STATUT POLJIČKI I SUĆI STATUT IZ STAROGA NOVI ČINIMO NA LITA GOS- POLJIČKI I SUĆI STATUT IZ STAROGA NOVI ČINIMO NA LITA GOS- PODINA ISUKRSTA 1440., A SADA PRIPIŠUJEMO NA 1665. FEBRARA PODINA ISUKRSTA 1440., A SADA PRIPIŠUJEMO NA 1665. FEBRARA NA DAN 10 (I) U POLJICI U CARKVI SV. KLEMENTA POD SITNO NA DAN 10 (I) U POLJICI U CARKVI SV. KLEMENTA POD SITNO (Mošin, 1971:9).2 (Mošin, 1971:9).2 Jagić je također ustvrdio da se mlađa redakcija vrlo malo razlikuje od stare Jagić je također ustvrdio da se mlađa redakcija vrlo malo razlikuje od stare redakcije.3 Sadržaj je Poljičkoga statuta raznovrstan. Njegove norme odnose se redakcije.3 Sadržaj je Poljičkoga statuta raznovrstan. Njegove norme odnose se na ustrojstvo poljičke općine, njezino sudstvo i upravu te na krivično, civilno i na ustrojstvo poljičke općine, njezino sudstvo i upravu te na krivično, civilno i procesualno pravo. Pitanje jezika kojim je pisan Statut otvara nove rasprave. Stoga procesualno pravo. Pitanje jezika kojim je pisan Statut otvara nove rasprave. Stoga će i polazište radu biti ona teza koja kaže da je „Statut poljički čakavski spomenik, će i polazište radu biti ona teza koja kaže da je „Statut poljički čakavski spomenik, pisan onim dijalektom kojim je puk govorio, a osnova poljičkom govoru, pogotovu pisan onim dijalektom kojim je puk govorio, a osnova poljičkom govoru, pogotovu uzmemo li Poljica, i danas je čakavština...“ (Šimunović, 1978:229). uzmemo li Poljica, i danas je čakavština...“ (Šimunović, 1978:229). 1.2. Jezik na području Poljica 1.2. Jezik na području Poljica U jezično-kulturnoj povijesti Poljica posebnu važnost zauzimaju popovi glagoljaši. U jezično-kulturnoj povijesti Poljica posebnu važnost zauzimaju popovi glagoljaši. Oni su bili nositelji pismenosti koji nisu samo pisali i prepisivali za svoje potrebe, Oni su bili nositelji pismenosti koji nisu samo pisali i prepisivali za svoje potrebe, već su se trudili svoje znanje prenijeti i drugima. Uglavnom su pisali bosančicom već su se trudili svoje znanje prenijeti i drugima. Uglavnom su pisali bosančicom (poljičicom), pismom koje se u Poljicima koristilo do 19. stoljeća (Žagar, 2009:211) (poljičicom), pismom koje se u Poljicima koristilo do 19. stoljeća (Žagar, 2009:211) čemu je uvelike pogodovala kako geografska, tako i politička izoliranost toga čemu je uvelike pogodovala kako geografska, tako i politička izoliranost toga područja. Tim je pismom u Poljicima bilo pisano sve: od nekakvih sitnica vezanih za područja. Tim je pismom u Poljicima bilo pisano sve: od nekakvih sitnica vezanih za kućnu uporabu do kupoprodajnih ugovora, različite odredbe... Poljički je statut pisan kućnu uporabu do kupoprodajnih ugovora, različite odredbe... Poljički je statut pisan poljičicom (Zelić-Bućan, 1968:143).4 poljičicom (Zelić-Bućan, 1968:143).4 Budući da se Poljica dijele na tri dijela: Donja, Srednja i Gornja, tako se i govor Budući da se Poljica dijele na tri dijela: Donja, Srednja i Gornja, tako se i govor tih triju dijelova polarizira. Naime, N. Mihanović (1971:151) govori da se jezične tih triju dijelova polarizira. Naime, N. Mihanović (1971:151) govori da se jezične značajke mogu podijeliti na tri dijela prema navedenoj zemljopisnoj podjeli. Ono što značajke mogu podijeliti na tri dijela prema navedenoj zemljopisnoj podjeli. Ono što dalje stoji u literaturi jest to da je poljički govor štokavski, uz neke ostatke i primjese dalje stoji u literaturi jest to da je poljički govor štokavski, uz neke ostatke i primjese čakavskoga narječja (Mihanović, 1971:151). Miješanje čakavskoga i štokavskoga čakavskoga narječja (Mihanović, 1971:151). Miješanje čakavskoga i štokavskoga

2 O najstarijem rukopisu Poljičkoga statuta, njegovom datiranju, prijepisima vidi u: Mošin, V. (1971). 2 O najstarijem rukopisu Poljičkoga statuta, njegovom datiranju, prijepisima vidi u: Mošin, V. (1971). Najstariji rukopis Poljičkog statuta i problem redakcije statuta. U G. Novak (ur.). Poljički zbornik, 2 (9-22). Najstariji rukopis Poljičkog statuta i problem redakcije statuta. U G. Novak (ur.). Poljički zbornik, 2 (9-22). Kulturno-prosvjetno društvo Poljičana, Zagreb, Matica hrvatska. Kulturno-prosvjetno društvo Poljičana, Zagreb, Matica hrvatska. 3 Precizno navođenje odnosa tih redakcija, oduzelo bi previše vremena pa se ovdje neće o tome govoriti. 3 Precizno navođenje odnosa tih redakcija, oduzelo bi previše vremena pa se ovdje neće o tome govoriti. 4 B. Zelić-Bućan se u svom radu Bosančica – poljičko narodno pismo bavila navedenim pismom, 4 B. Zelić-Bućan se u svom radu Bosančica – poljičko narodno pismo bavila navedenim pismom, tablično prikazujući znakove poljičice i njihove ostvaraje, a u radu Poljičke konstitucije iz 1620. i 1688. tablično prikazujući znakove poljičice i njihove ostvaraje, a u radu Poljičke konstitucije iz 1620. i 1688. godine V. Mošina navodi se koje su značajke sadržane u najstarijem rukopisu Poljičkoga statuta. godine V. Mošina navodi se koje su značajke sadržane u najstarijem rukopisu Poljičkoga statuta.

197 197 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209 narječja u obalnom kopnenom području dugovječna je stvar. Štokavski elementi narječja u obalnom kopnenom području dugovječna je stvar. Štokavski elementi prodiru na čakavski prostor već stoljećima: prodiru na čakavski prostor već stoljećima: „Čakavski dijalekt je stoljećima uzmicao iz ovih krajeva pred štokavskim „Čakavski dijalekt je stoljećima uzmicao iz ovih krajeva pred štokavskim narječjem, i danas mu možemo naći samo rudimentarne ostatke nekadašnjega narječjem, i danas mu možemo naći samo rudimentarne ostatke nekadašnjega snažnoga života“ (Jagić, 1948: 30). snažnoga života“ (Jagić, 1948: 30). Upravo je zbog dodira dvaju narječja poljički prostor toliko zanimljiv. Naravno, Upravo je zbog dodira dvaju narječja poljički prostor toliko zanimljiv. Naravno, pitanje je kako nazvati takve govore: čakavskima, štokavskima ili čakavsko- pitanje je kako nazvati takve govore: čakavskima, štokavskima ili čakavsko- štokavskima. Ono što se može sa sigurnošću reći jest to da je riječ o prostoru gdje se štokavskima. Ono što se može sa sigurnošću reći jest to da je riječ o prostoru gdje se osjeća miješanje čakavskoga i štokavskoga narječja. osjeća miješanje čakavskoga i štokavskoga narječja. 2. METODOLOGIJA RADA 2. METODOLOGIJA RADA U ovom se radu pošlo od hrvatskoga srednjovjekovnoga spomenika Poljičkoga U ovom se radu pošlo od hrvatskoga srednjovjekovnoga spomenika Poljičkoga statuta. Promatra ga se s jezičnoga stajališta, odnosno kao jezično-pravni dokument. statuta. Promatra ga se s jezičnoga stajališta, odnosno kao jezično-pravni dokument. Analiza Poljičkoga statuta, njegova fonološka raščlamba poslužila je kao polazište za Analiza Poljičkoga statuta, njegova fonološka raščlamba poslužila je kao polazište za jezičnu analizu. jezičnu analizu. Osim što će se potvrditi teza P. Šimunovića koji smatra da je Poljički statut Osim što će se potvrditi teza P. Šimunovića koji smatra da je Poljički statut čakavski dokument (1978), autorica je za analizu odabrala i autentičan zapis iz čakavski dokument (1978), autorica je za analizu odabrala i autentičan zapis iz Srijana. Materijal koji je obrađen u ovom radu, snimljen je 2011. i 2012. godine. Radi Srijana. Materijal koji je obrađen u ovom radu, snimljen je 2011. i 2012. godine. Radi se o odgovorima koje su ispitanici davali na postavljena pitanja, zatim o nevezanim se o odgovorima koje su ispitanici davali na postavljena pitanja, zatim o nevezanim razgovorima među ispitanicima te o pojedinačnom govoru ispitanika. Govornici5 su, razgovorima među ispitanicima te o pojedinačnom govoru ispitanika. Govornici5 su, kako je već rečeno, iz Gornjih Poljica iz mjesta Srijane. kako je već rečeno, iz Gornjih Poljica iz mjesta Srijane. Radi preglednijeg navođenja primjera, za analizirane zapise, uvedene su posebne Radi preglednijeg navođenja primjera, za analizirane zapise, uvedene su posebne oznake: Poljički statut (PS), autentični zapis iz Srijana (S).6 oznake: Poljički statut (PS), autentični zapis iz Srijana (S).6 Zadatak je ovoga rada dokazati genetsku pripadnost srijanskoga govora čakavskom Zadatak je ovoga rada dokazati genetsku pripadnost srijanskoga govora čakavskom narječju, ali i prikazati proces interferencije dvaju narječja čakavskog i štokavskoga. narječju, ali i prikazati proces interferencije dvaju narječja čakavskog i štokavskoga. Željelo se odrediti u kojoj su mjeri očuvane čakavske jezične značajke, a koliko je Željelo se odrediti u kojoj su mjeri očuvane čakavske jezične značajke, a koliko je štokavskih inovacija prisutno. štokavskih inovacija prisutno. Da bi se to učinilo, potrebno je bilo utvrditi fonološku strukturu oba zapisa. Da bi se to učinilo, potrebno je bilo utvrditi fonološku strukturu oba zapisa. 3. ANALIZA 3. ANALIZA 3.1. Samoglasnički sustavi 3.1. Samoglasnički sustavi Samoglasnički sustav oba analizirana zapisa (PS, S) ima pet dugih i pet kratkih Samoglasnički sustav oba analizirana zapisa (PS, S) ima pet dugih i pet kratkih samoglasnika: samoglasnika:

5 Ispitanici su bili: Drago Ćurlin (rođ. 1939.) i Ivanka Ćurlin (rođ. 1942.). 5 Ispitanici su bili: Drago Ćurlin (rođ. 1939.) i Ivanka Ćurlin (rođ. 1942.). 6 Za gramatički opis koriste se ustaljene oznake za gramatičke kategorije (npr. A jd. f – akuzativ 6 Za gramatički opis koriste se ustaljene oznake za gramatičke kategorije (npr. A jd. f – akuzativ jednine ženskog roda). Jednom kosom crtom (/) označeno je da u analiziranom zapisu nije pronađena niti jednine ženskog roda). Jednom kosom crtom (/) označeno je da u analiziranom zapisu nije pronađena niti jedna potvrda tražene kategorije te da ona najvjerojatnije i ne postoji. Kratica psl. stoji za praslavenske jedna potvrda tražene kategorije te da ona najvjerojatnije i ne postoji. Kratica psl. stoji za praslavenske rekonstruirane primjere. Radi lakšega snalaženja i provjere navedenog, uz primjere uzete iz Poljičkoga rekonstruirane primjere. Radi lakšega snalaženja i provjere navedenog, uz primjere uzete iz Poljičkoga statuta, u zagradi je naveden broj i članak (kratica čl.). statuta, u zagradi je naveden broj i članak (kratica čl.).

198 198 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209

ī ū ĭ ǔ ī ū ĭ ǔ ē ō ĕ ǒ ē ō ĕ ǒ ā ǎ ā ǎ

Silabem je i / / što pokazuju primjeri: (PS) četvrti (čl. 1), Isukrst (čl. 29), krv (čl. 13, 37a), Silabem je i / / što pokazuju primjeri: (PS) četvrti (čl. 1), Isukrst (čl. 29), krv (čl. 13, 37a), mrtva (čl. 37a, ), prvi (čl. 1, 34), smrt (čl. 32, 35b), vrv (čl. 59a);7 (S) v ‘vrh’, v ta mrtva (čl. 37a, ), prvi (čl. 1, 34), smrt (čl. 32, 35b), vrv (čl. 59a);7 (S) v ‘vrh’, v ta ‘vrtal’. U Poljičkom statutu pronađeni su i pojedini ostvaraji s popratnim samoglasnikom ‘vrtal’. U Poljičkom statutu pronađeni su i pojedini ostvaraji s popratnim samoglasnikom uz slogotvorno / /: art (čl. 29), darži (čl. 91), parvi (čl. 91), smart (čl. 100a). uz slogotvorno / /: art (čl. 29), darži (čl. 91), parvi (čl. 91), smart (čl. 100a). Iz navedenog se vidi da je u Poljičkom statutu ista riječ zabilježena s popratnim Iz navedenog se vidi da je u Poljičkom statutu ista riječ zabilježena s popratnim samoglasnikom i bez njega: smrt (čl. 32, 35b)/smart (čl. 100a). Teško je sa sigurnošću samoglasnikom i bez njega: smrt (čl. 32, 35b)/smart (čl. 100a). Teško je sa sigurnošću tvrditi radi li se tu samo o grafijskom označavanju popratnoga samoglasnika ili se ono tvrditi radi li se tu samo o grafijskom označavanju popratnoga samoglasnika ili se ono ipak u pojedinim slučajevima čitalo. Ono što je sigurno jest to da pretežu primjeri bez ipak u pojedinim slučajevima čitalo. Ono što je sigurno jest to da pretežu primjeri bez popratnoga samoglasnika uz navedeni silabem. popratnoga samoglasnika uz navedeni silabem. Refleks je psl. */ъ/ i */ь/ (> /∂/) u tzv. jakom položaju dao /a/: (PS) dan (čl. 96), Refleks je psl. */ъ/ i */ь/ (> /∂/) u tzv. jakom položaju dao /a/: (PS) dan (čl. 96), kada (čl. 54a), konac (čl. 23b, 40), otac (čl. 49c), ovan (čl. 1), vas (čl. 56b), vazdi (čl. kada (čl. 54a), konac (čl. 23b, 40), otac (čl. 49c), ovan (čl. 1), vas (čl. 56b), vazdi (čl. 90), zakon (čl. 6, 11, 30, 34); (S) dȃn, òvan, vȁs, vȁzdan. 90), zakon (čl. 6, 11, 30, 34); (S) dȃn, òvan, vȁs, vȁzdan. Vokalizacija poluglasa u slabu položaju potvrđena je u primjerima: (PS) ča (čl. 2, Vokalizacija poluglasa u slabu položaju potvrđena je u primjerima: (PS) ča (čl. 2, 35a, 42, 46, 50a), vazam (čl. 5a), va ime (čl. 29, 55a), vazeti (čl. 27, 89b), vazimati 35a, 42, 46, 50a), vazam (čl. 5a), va ime (čl. 29, 55a), vazeti (čl. 27, 89b), vazimati (čl. 1); (S)8/. (čl. 1); (S)8/. Osim ovakvih primjera javljaju se i primjeri koji ovu pojavu ne potvrđuju: (*wъ): u Osim ovakvih primjera javljaju se i primjeri koji ovu pojavu ne potvrđuju: (*wъ): u kao prijedlog i kao prefiks složenice: (PS)u kotari (čl. 4a), učinio (čl. 28), udovica (čl. kao prijedlog i kao prefiks složenice: (PS)u kotari (čl. 4a), učinio (čl. 28), udovica (čl. 100a), unuka (čl. 49c); (S) ùnuk; (*kъdě): (PS) di (čl. 29)/gdi (čl. 32, 33, 37a, 42, 99); 100a), unuka (čl. 49c); (S) ùnuk; (*kъdě): (PS) di (čl. 29)/gdi (čl. 32, 33, 37a, 42, 99); (S) dȉ, dȉkod; (*mьn-): (PS) /; (S) za mnȍn; (*vъzęti): (PS) /; (S) ȕzeja; (*vъzъmъ): (S) (S) dȉ, dȉkod; (*mьn-): (PS) /; (S) za mnȍn; (*vъzęti): (PS) /; (S) ȕzeja; (*vъzъmъ): (S) (PS) /; Ùskrs; (*vъvěkъ): (PS) /; (S) ȕvik. (PS) /; Ùskrs; (*vъvěkъ): (PS) /; (S) ȕvik. Važno je istaknuti pojavu upitno-odnosne zamjenice za značenje ‘neživo’9 koja u Važno je istaknuti pojavu upitno-odnosne zamjenice za značenje ‘neživo’9 koja u analiziranim zapisima ima različite ostvaraje: (PS) ča (čl. 2, 35a, 42, 46, 49a, 50a)/što analiziranim zapisima ima različite ostvaraje: (PS) ča (čl. 2, 35a, 42, 46, 49a, 50a)/što (čl. 18, 21); (S) štȍ. (čl. 18, 21); (S) štȍ.

7 Ovoj se riječi u znanstvenim raspravama pridavala posebna pažnja upravo zbog njezina značenja (v. 7 Ovoj se riječi u znanstvenim raspravama pridavala posebna pažnja upravo zbog njezina značenja (v. o tome u: Bašić, 2009:45-46). Navode se neke rečenice s tom riječi u pojedinim oblicima da bi bolje o tome u: Bašić, 2009:45-46). Navode se neke rečenice s tom riječi u pojedinim oblicima da bi bolje razumjelo njezino značenje: Ako bi tko ubio bližnjega, ali vrvnoga za cića plemenšćine da njemu ostane razumjelo njezino značenje: Ako bi tko ubio bližnjega, ali vrvnoga za cića plemenšćine da njemu ostane (čl. 36c); A ča je gaj, toj se ima diliti ovakoj i po ovi put: najprvo ako bi se znala vrv i dio kako gre od (čl. 36c); A ča je gaj, toj se ima diliti ovakoj i po ovi put: najprvo ako bi se znala vrv i dio kako gre od plemenšćine meju selom, po miri i po vrvi od bašćine (čl. 59a). Z. Junković smatra da se radi o krvnom plemenšćine meju selom, po miri i po vrvi od bašćine (čl. 59a). Z. Junković smatra da se radi o krvnom srodstvu, odnosno članovima šire zajednice. P. Šimunović da je tu riječ o užetu pomoću kojega se vršila srodstvu, odnosno članovima šire zajednice. P. Šimunović da je tu riječ o užetu pomoću kojega se vršila dioba zemlje... dioba zemlje... 8 N. Mihanović (1971: 155) navodi da su se u govoru Poljica koristili oblici: vàzimat, vȁzda, vazẽt – 8 N. Mihanović (1971: 155) navodi da su se u govoru Poljica koristili oblici: vàzimat, vȁzda, vazẽt – vazẽst... objašnjavajući: „u starom prijedlogu *vъ poluglas se reflektirao u samoglasnik a.“ vazẽst... objašnjavajući: „u starom prijedlogu *vъ poluglas se reflektirao u samoglasnik a.“ 9 Navođenje oblika upitno-odnosne zamjenice za značenje ‘neživo’ od iznimne je važnosti za određivanje 9 Navođenje oblika upitno-odnosne zamjenice za značenje ‘neživo’ od iznimne je važnosti za određivanje pripadnosti nekoga govora jednom od triju narječja. Zamjenica ča (< *čъ) lingvistički je reprezentant pripadnosti nekoga govora jednom od triju narječja. Zamjenica ča (< *čъ) lingvistički je reprezentant čakavskoga narječja. I. Lukežić (1998:14) ovu tvrdnju potkrepljuje riječima: „Čakavski je, tim slijedom, čakavskoga narječja. I. Lukežić (1998:14) ovu tvrdnju potkrepljuje riječima: „Čakavski je, tim slijedom, svaki govor (i svaki idiom) u kojemu se rabi ova zamjenica makar u samo jednome svome obliku...“ U svaki govor (i svaki idiom) u kojemu se rabi ova zamjenica makar u samo jednome svome obliku...“ U štokavskim govorima praslavenska je zamjenica *čъto dala zamjenicu što (Kurtović, 2003:39). štokavskim govorima praslavenska je zamjenica *čъto dala zamjenicu što (Kurtović, 2003:39).

199 199 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209

„Dok se u Donjim Poljicima još i danas čuje staro čakavsko ča kao upitno-odnosna „Dok se u Donjim Poljicima još i danas čuje staro čakavsko ča kao upitno-odnosna zamjenica, u Srednjim Poljicima danas ga možemo zapaziti još u govoru sela Sitno zamjenica, u Srednjim Poljicima danas ga možemo zapaziti još u govoru sela Sitno Donje, koje se nalazi na zapadnoj poljičkoj granici prema Splitu, i to u jednom dijelu Donje, koje se nalazi na zapadnoj poljičkoj granici prema Splitu, i to u jednom dijelu sela koje je smješteno prema unutrašnjosti. Čuje se još u jednom zabitom komšiluku sela koje je smješteno prema unutrašnjosti. Čuje se još u jednom zabitom komšiluku sela Srinjin (Aničići) i u mjestu Naklice. U Gornjim Poljicima nećemo nigdje čuti stare sela Srinjin (Aničići) i u mjestu Naklice. U Gornjim Poljicima nećemo nigdje čuti stare čakavske upitno-odnosne zamjenice ča, već samo dvojaki oblik upitne zamjenice što i čakavske upitno-odnosne zamjenice ča, već samo dvojaki oblik upitne zamjenice što i šta“ (Mihanović, 1971:151). šta“ (Mihanović, 1971:151). Gornja analiza pokazuje da se već u Statutu očitovala blaga infiltracija štokavskih Gornja analiza pokazuje da se već u Statutu očitovala blaga infiltracija štokavskih jezičnih elemenata. To pokazuje pojava zamjenice što (uz čak. ča) te realizacija psl. jezičnih elemenata. To pokazuje pojava zamjenice što (uz čak. ča) te realizacija psl. *wъ kao u (uz čak. va) u pojedinim primjerima. U srijanskom govoru zabilježeni su *wъ kao u (uz čak. va) u pojedinim primjerima. U srijanskom govoru zabilježeni su samo štokavski oblici. samo štokavski oblici. Stražnji nazal */ǫ/ i slogotvorni */ / reflektirali su se u analiziranim zapisima kao Stražnji nazal */ǫ/ i slogotvorni */ / reflektirali su se u analiziranim zapisima kao /u/. Primjeri prijelaza nazala */ǫ/ u /u/ su: (PS) budući (čl. 24), put (čl. 47), u želudcu /u/. Primjeri prijelaza nazala */ǫ/ u /u/ su: (PS) budući (čl. 24), put (čl. 47), u želudcu (L jd. m) (čl. 60d), zub (čl. 35c); (S) pȗt, rúka, zȗb. Primjeri prijelaza slogotvornoga (L jd. m) (čl. 60d), zub (čl. 35c); (S) pȗt, rúka, zȗb. Primjeri prijelaza slogotvornoga */ / u /u/ su: (PS) pun (čl. 29), vuk (čl. 95a); (S) sȗnce, sùza, vȗk. */ / u /u/ su: (PS) pun (čl. 29), vuk (čl. 95a); (S) sȗnce, sùza, vȗk. U analiziranim zapisima odraz prednjega nazala */ę/ iza /j/, /č/, /ž/ redovito daje /e/ U analiziranim zapisima odraz prednjega nazala */ę/ iza /j/, /č/, /ž/ redovito daje /e/ kao u štokavštini: jezik (čl. 44), knez (čl. 19, 96), ime (čl. 29), misec (čl. 19, 24); (S) kao u štokavštini: jezik (čl. 44), knez (čl. 19, 96), ime (čl. 29), misec (čl. 19, 24); (S) ȉme, jèzik,10 mȇso, pȇt, pȍčeja (gl. pridjev radni, jd. m), žȇ . ȉme, jèzik,10 mȇso, pȇt, pȍčeja (gl. pridjev radni, jd. m), žȇ . Refleks jejata u oba zapisa u svim položajima ikavski: u korijenskim morfemima: Refleks jejata u oba zapisa u svim položajima ikavski: u korijenskim morfemima: (PS) čovik (čl. 4a, 15, 22, 35b), ditinstvo (čl. 49c), grih (čl. 32), lito (čl. 19, 24), misec (PS) čovik (čl. 4a, 15, 22, 35b), ditinstvo (čl. 49c), grih (čl. 32), lito (čl. 19, 24), misec (čl. 19, 24), misto (čl. 8, 16, 30), obisiti (čl. 23a), pivac (čl. 54c), prid (čl. 14, 22), (čl. 19, 24), misto (čl. 8, 16, 30), obisiti (čl. 23a), pivac (čl. 54c), prid (čl. 14, 22), razdiliti (čl. 33), rič (čl. 50b), rika (čl. 29), viran (čl. 1), vridan (čl. 7), vrime (čl. 12), razdiliti (čl. 33), rič (čl. 50b), rika (čl. 29), viran (čl. 1), vridan (čl. 7), vrime (čl. 12), zapovidati (čl. 23a); (S) díte, mȉsto, pràdid, prȉd, sílo, snȋg, ȕvik, vȋk; u tvorbenim zapovidati (čl. 23a); (S) díte, mȉsto, pràdid, prȉd, sílo, snȋg, ȕvik, vȋk; u tvorbenim morfemima na dočetku infinitivne osnove: (PS) htio (čl. 33), donila (čl. 100b), vidila morfemima na dočetku infinitivne osnove: (PS) htio (čl. 33), donila (čl. 100b), vidila (čl. 4b), živiti (čl. 49c); (S) razùmija, smȉja, vȉdili; u glagolima nastalim prefiksacijom: (čl. 4b), živiti (čl. 49c); (S) razùmija, smȉja, vȉdili; u glagolima nastalim prefiksacijom: (PS) priuzeti (čl. 31); (S) primísit, prìmistit; u dočecima priloga i brojeva: (PS) di (čl. (PS) priuzeti (čl. 31); (S) primísit, prìmistit; u dočecima priloga i brojeva: (PS) di (čl. 29), gori (čl. 29), najpri (čl. 22), ondi (čl. 49a, 57), posli (čl. 16); (S) dȉ, dìkod, dvȋ, 29), gori (čl. 29), najpri (čl. 22), ondi (čl. 49a, 57), posli (čl. 16); (S) dȉ, dìkod, dvȋ, gȍri, pȍsli; u relacijskim mofemima: u D, L jd. imenica i osobnih zamjenica (kojima gȍri, pȍsli; u relacijskim mofemima: u D, L jd. imenica i osobnih zamjenica (kojima je krajnji suglasnik osnove bio tvrd): (PS) po cinih, po košenciji (čl. 34), općini (čl. je krajnji suglasnik osnove bio tvrd): (PS) po cinih, po košenciji (čl. 34), općini (čl. 23a, 28), po sebi (čl. 99), pri živini (čl. 37d), u glavi (čl. 36a), vojvodi (čl. 20); (S) 23a, 28), po sebi (čl. 99), pri živini (čl. 37d), u glavi (čl. 36a), vojvodi (čl. 20); (S) mȅni, u bàšćini; u G mn. zamjeničko-pridjevske deklinacije svih triju rodova: (PS) mȅni, u bàšćini; u G mn. zamjeničko-pridjevske deklinacije svih triju rodova: (PS) inih (čl. 30), pisanih (čl. 24), svih (čl. 31); (S) od òvi nȁšī, dȍbrī, ȕčeni ljúdi; u L mn. inih (čl. 30), pisanih (čl. 24), svih (čl. 31); (S) od òvi nȁšī, dȍbrī, ȕčeni ljúdi; u L mn. imenica srednjega i muškoga roda (kojima je krajnji suglasnik osnove bio tvrd): (PS) imenica srednjega i muškoga roda (kojima je krajnji suglasnik osnove bio tvrd): (PS) u Poljicih (čl. 26), po zakonih (čl. 96); (S) /; u komparativu: (PS) noviji (čl. 59b), u Poljicih (čl. 26), po zakonih (čl. 96); (S) /; u komparativu: (PS) noviji (čl. 59b), vridniji (čl. 93); (S) c nijī, dòbrijī, stàrijī. vridniji (čl. 93); (S) c nijī, dòbrijī, stàrijī. Poznato je da u svim ikavskim govorima postoji nešto ekavizama. Poznato je da u svim ikavskim govorima postoji nešto ekavizama. U zapisu govora Srijana (S) u pojedinim dočecima priloga javljaju se ostvaraji U zapisu govora Srijana (S) u pojedinim dočecima priloga javljaju se ostvaraji

10 N. Mihanović (1971: 153) navodi da se u govoru Poljica koristi oblik jàzik. 10 N. Mihanović (1971: 153) navodi da se u govoru Poljica koristi oblik jàzik.

200 200 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209 s ekavskim refleksom jata: ónde, óvde. Zabilježen je i ekavski ostvaraj u jednom s ekavskim refleksom jata: ónde, óvde. Zabilježen je i ekavski ostvaraj u jednom tvorbenom morfemu imenice: (S) kȍren. tvorbenom morfemu imenice: (S) kȍren. Što se tiče samoglasničkih skupina, hijat se uklanja sažimanjem ili kontrakcijom. Što se tiče samoglasničkih skupina, hijat se uklanja sažimanjem ili kontrakcijom. Primjeri su kontrakcije najočitiji u oblicima upitno-odnosne zamjenice ki, ka, ko Primjeri su kontrakcije najočitiji u oblicima upitno-odnosne zamjenice ki, ka, ko (< psl. *kyi, *kaja, *kojo): (PS) ka bi ga imala pristojati (čl. 36c), ki bi se našao (čl. (< psl. *kyi, *kaja, *kojo): (PS) ka bi ga imala pristojati (čl. 36c), ki bi se našao (čl. 30), ki krv učini (čl. 36f), ki bi se ne htio (čl. 32), ki ju je založio (čl. 47), ki bi granicu 30), ki krv učini (čl. 36f), ki bi se ne htio (čl. 32), ki ju je založio (čl. 47), ki bi granicu istlačijo (čl. 94), ki otme (čl. 95a), imio ku kćer (čl. 36c), ku župa učini (čl. 91), na kom istlačijo (čl. 94), ki otme (čl. 95a), imio ku kćer (čl. 36c), ku župa učini (čl. 91), na kom se čini sentencija (čl. 4b). Ipak, pojavljuju se oblici i bez kontrakcije: (PS) koje imaju se čini sentencija (čl. 4b). Ipak, pojavljuju se oblici i bez kontrakcije: (PS) koje imaju u listih (čl. 30), koje hoć vrste, u koje hoć vrime (čl. 93). Manji broj nekontrahiranih u listih (čl. 30), koje hoć vrste, u koje hoć vrime (čl. 93). Manji broj nekontrahiranih oblika u Poljičkom statutu rezultat je početka postupne novoštokavizacije toga terena. oblika u Poljičkom statutu rezultat je početka postupne novoštokavizacije toga terena. Upravo se zato u drugom zapisu (srijanskom novoštokaviziranom govoru) javljaju Upravo se zato u drugom zapisu (srijanskom novoštokaviziranom govoru) javljaju samo nekontrahirani oblici: (S) kòjī je kázā, kòjā pȉsma, kòjā sm t. samo nekontrahirani oblici: (S) kòjī je kázā, kòjā pȉsma, kòjā sm t. Kontrahirani se oblici nalaze i u riječi ‘kao’: (PS) ko (čl. 29); (S) kȃ. Kontrahirani se oblici nalaze i u riječi ‘kao’: (PS) ko (čl. 29); (S) kȃ. U prvom zapisu (PS) u riječi ‘kao’ provedena je regresivna asimilacija, a u drugom U prvom zapisu (PS) u riječi ‘kao’ provedena je regresivna asimilacija, a u drugom zapisu (S) progresivna. zapisu (S) progresivna. Zanimljivo je i vidjeti realizaciju sekvencije /-ra-/ u leksemima ‘vrabac’, ‘rasti’ Zanimljivo je i vidjeti realizaciju sekvencije /-ra-/ u leksemima ‘vrabac’, ‘rasti’ i ‘krasti’. Pojedini leksemi neće biti zastupljeni u oba analizirana zapisa. U govoru i ‘krasti’. Pojedini leksemi neće biti zastupljeni u oba analizirana zapisa. U govoru Srijana (S) prisutan je prijevoj u leksemima: rébac, répci, réste (3. l. jd. prezenta), ali Srijana (S) prisutan je prijevoj u leksemima: rébac, répci, réste (3. l. jd. prezenta), ali ipak ostaje krȁst. U Poljičkom statutu (PS) situacija je sljedeća: (PS) uzreste (3. l. jd. ipak ostaje krȁst. U Poljičkom statutu (PS) situacija je sljedeća: (PS) uzreste (3. l. jd. prezenta) (čl. 107d), kreo (glagol, gl. pridjev radni, jd. m) (čl. 37d), kreja ‘krađa’ (čl. prezenta) (čl. 107d), kreo (glagol, gl. pridjev radni, jd. m) (čl. 37d), kreja ‘krađa’ (čl. 37d); kredući (glagol, gl. prilog sadašnji) (čl. 26). 37d); kredući (glagol, gl. prilog sadašnji) (čl. 26). I. Kurtović (2003: 41) navodi da pojava /-ra/ > /-re-/ vezuje južnu čakavštinu sa I. Kurtović (2003: 41) navodi da pojava /-ra/ > /-re-/ vezuje južnu čakavštinu sa susjednim štokavcima, a J. Lisac (2003: 175) da je pojava prijelaza /-ra-/ > /-re-/ jače susjednim štokavcima, a J. Lisac (2003: 175) da je pojava prijelaza /-ra-/ > /-re-/ jače ili slabije zastupljena i u čakavaca te u nekih štokavaca. ili slabije zastupljena i u čakavaca te u nekih štokavaca. Prijevojni lik /e/ unutar korijena imenice ‘grob’ zabilježen je samo u srijanskom Prijevojni lik /e/ unutar korijena imenice ‘grob’ zabilježen je samo u srijanskom govoru: (PS) /; (S) grȅb, grèbi (N mn. m), ali ipak grȏblje. govoru: (PS) /; (S) grȅb, grèbi (N mn. m), ali ipak grȏblje. 3.2. SUGLASNIČKI SUSTAVI 3.2. SUGLASNIČKI SUSTAVI Nakon usporedbe odabranih zapisa utvrđeno je da se njihovi suglasnički inventari Nakon usporedbe odabranih zapisa utvrđeno je da se njihovi suglasnički inventari najviše razlikuju prisutnošću odnosno odsutnošću fonema /h/, /f/ i / / iz sustava. najviše razlikuju prisutnošću odnosno odsutnošću fonema /h/, /f/ i / / iz sustava. Prvo će se navesti suglasnički sustav Poljičkoga statuta pa će se prema njemu Prvo će se navesti suglasnički sustav Poljičkoga statuta pa će se prema njemu razmatrati kakva je situacija u srijanskom govoru. U Poljičkom statutu zabilježeno razmatrati kakva je situacija u srijanskom govoru. U Poljičkom statutu zabilježeno je 8 sonanata i 15 šumnika od kojih fonem /h/ često ima nestabilnu vrijednost pa je 8 sonanata i 15 šumnika od kojih fonem /h/ često ima nestabilnu vrijednost pa je stoga naveden u zagradama. I fonem /f/ naveden je u zagradama jer je pronađen je stoga naveden u zagradama. I fonem /f/ naveden je u zagradama jer je pronađen malen korpus riječi s tim fonemom. Fonem / / zamijenjen je nekim drugim fonemom malen korpus riječi s tim fonemom. Fonem / / zamijenjen je nekim drugim fonemom (kasnije će se vidjeti kojim) te nije suglasnička jedinica navedenoga sustava. Za fonem (kasnije će se vidjeti kojim) te nije suglasnička jedinica navedenoga sustava. Za fonem / / nema potvrda u zapisu. Stoga će se o njemu samo uvjetno govoriti. / / nema potvrda u zapisu. Stoga će se o njemu samo uvjetno govoriti.

201 201 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209

(PS) (PS) sonanti šumnici sonanti šumnici v m p b (f) v m p b (f) l r n t d l r n t d j ĺ ń c s z j ĺ ń c s z ć ć č š ž č š ž k g (h) k g (h)

(S) (S) sonanti šumnici sonanti šumnici v m p b v m p b l r n t d l r n t d j ĺ ń c s z j ĺ ń c s z ć ć č š ž č š ž k g k g

Drugi suglasnički sustav (S) ima manje suglasničkih jedinica: broj je sonanata isti Drugi suglasnički sustav (S) ima manje suglasničkih jedinica: broj je sonanata isti kao i u prvom zapisu. Razlika se tiče šumnika. Naime, broj šumnika smanjen je za kao i u prvom zapisu. Razlika se tiče šumnika. Naime, broj šumnika smanjen je za nekoliko jedinica. U suglasničkom sustavu srijanskog govora u potpunosti nedostaje nekoliko jedinica. U suglasničkom sustavu srijanskog govora u potpunosti nedostaje fonem /h/ koji je u prethodnom sustavu imao nestabilnu funkciju (ponekad se javljao). fonem /h/ koji je u prethodnom sustavu imao nestabilnu funkciju (ponekad se javljao). Fonem /f/ zamijenjen je fonemom /v/. Za razliku od prethodnog sustava ovaj sustav Fonem /f/ zamijenjen je fonemom /v/. Za razliku od prethodnog sustava ovaj sustav poznaje jedinicu / /. Fonem / / zamijenjen je fonemom / /. Iz navedenoga proizlazi poznaje jedinicu / /. Fonem / / zamijenjen je fonemom / /. Iz navedenoga proizlazi da ovaj suglasnički sustav u svom inventaru ima 8 sonanata i 14 šumnika. da ovaj suglasnički sustav u svom inventaru ima 8 sonanata i 14 šumnika. U daljnjoj analizi pobliže će se prikazati realizacije pojedinih fonema. Kao što je U daljnjoj analizi pobliže će se prikazati realizacije pojedinih fonema. Kao što je već rečeno fonem /h/ različito se ponaša u zapisima. U prvom se zapisu (PS) nalazi već rečeno fonem /h/ različito se ponaša u zapisima. U prvom se zapisu (PS) nalazi u početnoj poziciji: (PS) harač (čl. 48), hćer (čl. 42), hinjba (čl. 52c), hoćeš (čl. 44), u početnoj poziciji: (PS) harač (čl. 48), hćer (čl. 42), hinjba (čl. 52c), hoćeš (čl. 44), hodili (čl. 101), hotio (čl. 56b), htio (čl. 32),11 u središnjoj: dohodak (čl. 47), lahko hodili (čl. 101), hotio (čl. 56b), htio (čl. 32),11 u središnjoj: dohodak (čl. 47), lahko (čl. 46), najahivati (čl. 47), u dočetnoj: pisanih (čl. 24), u Poljicih (čl. 25), po zakonih (čl. 46), najahivati (čl. 47), u dočetnoj: pisanih (čl. 24), u Poljicih (čl. 25), po zakonih (čl. 96), u grozdih (čl. 53). Primjeri koji pokazuju njegovu nestabilnost (gubljenje) (čl. 96), u grozdih (čl. 53). Primjeri koji pokazuju njegovu nestabilnost (gubljenje) u prvom zapisu su: (PS) njiovoj ‘njihovoj’ (čl. 100c), oćemo ‘hoćemo’ (čl. 100b). u prvom zapisu su: (PS) njiovoj ‘njihovoj’ (čl. 100c), oćemo ‘hoćemo’ (čl. 100b). Zanimljiva je činjenica da se pojedini oblici prezenta glagola ‘htjeti’ mogu javiti s Zanimljiva je činjenica da se pojedini oblici prezenta glagola ‘htjeti’ mogu javiti s fonemom /h/ i bez njega: hoćeš (2. l. jd. prezenta) (čl. 44) /oćemo (1. l. mn. prezenta). fonemom /h/ i bez njega: hoćeš (2. l. jd. prezenta) (čl. 44) /oćemo (1. l. mn. prezenta). U srijanskom govoru u svim primjerima zabilježeno je gubljenje fonema /h/ i to U srijanskom govoru u svim primjerima zabilježeno je gubljenje fonema /h/ i to u početnoj poziciji: (S) lȃd ‘hlad’, ȏda ‘hoda’, rvāska ‘Hrvatska’, rána ‘hrana’; tȉja u početnoj poziciji: (S) lȃd ‘hlad’, ȏda ‘hoda’, rvāska ‘Hrvatska’, rána ‘hrana’; tȉja ‘htio’, u središnjoj (S) njìov ‘njihov’, u dočetnoj: (S) grȁ ‘grah’, nȁ vr ‘na vrh’, od njȋ ‘htio’, u središnjoj (S) njìov ‘njihov’, u dočetnoj: (S) grȁ ‘grah’, nȁ vr ‘na vrh’, od njȋ ‘od njih’. ‘od njih’. 11 Zanimljiva je dvojaka osnova gl. ‘htjeti’: hot- i hъt- (Skok, 1971:680-681). 11 Zanimljiva je dvojaka osnova gl. ‘htjeti’: hot- i hъt- (Skok, 1971:680-681).

202 202 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209

Osim što se fonem /h/ u srijanskom govoru gubi, on može biti i zamijenjen nekim Osim što se fonem /h/ u srijanskom govoru gubi, on može biti i zamijenjen nekim drugim fonemom (/v/) u središnjoj poziciji: (S) bùva ‘buha’, kȕvat ‘kuhat’, mùva drugim fonemom (/v/) u središnjoj poziciji: (S) bùva ‘buha’, kȕvat ‘kuhat’, mùva ‘muha’; dočetnoj: krȕv ‘kruh’. ‘muha’; dočetnoj: krȕv ‘kruh’. Skupina /hv-/ (< */h∂v/) ne čuva se u analiziranim zapisima: (PS) uhititi (čl. 23a); Skupina /hv-/ (< */h∂v/) ne čuva se u analiziranim zapisima: (PS) uhititi (čl. 23a); (S): vála, válit, vȃljen, uvatit.12 (S): vála, válit, vȃljen, uvatit.12 Fonem /f/ gubi se te se na njegovu mjestu javlja drugi fonem (/v/). Za ovu pojavu Fonem /f/ gubi se te se na njegovu mjestu javlja drugi fonem (/v/). Za ovu pojavu pronađena je samo jedna potvrda u prvom zapisu: (PS) vebruarij (čl. 29). Budući da pronađena je samo jedna potvrda u prvom zapisu: (PS) vebruarij (čl. 29). Budući da navedeni leksem pripada posuđenicama, teško je govoriti o postojanju ili nepostojanju navedeni leksem pripada posuđenicama, teško je govoriti o postojanju ili nepostojanju navedenoga fonema u tom zapisu. Zapis srijanskoga govora daje preciznu sliku, navedenoga fonema u tom zapisu. Zapis srijanskoga govora daje preciznu sliku, odnosno pokazuje prijelaz fonema /f/ u fonem /v/: (S) vȉbra ‘fibra’, Vìlip ‘Filip’, Vráne odnosno pokazuje prijelaz fonema /f/ u fonem /v/: (S) vȉbra ‘fibra’, Vìlip ‘Filip’, Vráne ‘Frane’, vrȃtar ‘fratar’, vrȉško ‘friško’. ‘Frane’, vrȃtar ‘fratar’, vrȉško ‘friško’. Fonem /m/ ne prelazi u oba zapisa u /n/ na dočetku gramatičkog morfema. U Fonem /m/ ne prelazi u oba zapisa u /n/ na dočetku gramatičkog morfema. U prvom zapisu (PS) to nije slučaj ni u jednoj kategoriji: npr. u imenicama (PS) dicom prvom zapisu (PS) to nije slučaj ni u jednoj kategoriji: npr. u imenicama (PS) dicom (čl. 100a), kvartom (čl. 91), načinom (čl. 94), rukom (čl. 94), zborom (čl. 16), u (čl. 100a), kvartom (čl. 91), načinom (čl. 94), rukom (čl. 94), zborom (čl. 16), u zamjenicama: (PS) njim (čl. 34, 94), svojom (čl. 100a), u pridjevima: (PS) desnom (čl. zamjenicama: (PS) njim (čl. 34, 94), svojom (čl. 100a), u pridjevima: (PS) desnom (čl. 39c), parnjom (čl. 18), odgovornom (čl. 6), u brojevima: osam (čl. 24). U srijanskom 39c), parnjom (čl. 18), odgovornom (čl. 6), u brojevima: osam (čl. 24). U srijanskom govoru pojava je uočena u svim gore navedenim kategorijama: imenicama: (S) govoru pojava je uočena u svim gore navedenim kategorijama: imenicama: (S) bràton, jàketōn, sèstrōn, sìkirōn; zamjenicama: (S) mnȍn, njȏn, pridjevima: (S) lȋvōn, bràton, jàketōn, sèstrōn, sìkirōn; zamjenicama: (S) mnȍn, njȏn, pridjevima: (S) lȋvōn, pȁmetnīn, plȃvīn, stȃrīn, vìsokōn, glagolima: (S) gòvorīn, kòpān, sȁn, znȃn. pȁmetnīn, plȃvīn, stȃrīn, vìsokōn, glagolima: (S) gòvorīn, kòpān, sȁn, znȃn. Pojednostavljivanja poznata pod nazivom slabljenja šumnika na dočetku zatvorena Pojednostavljivanja poznata pod nazivom slabljenja šumnika na dočetku zatvorena sloga koja se u dijalektološkoj literaturi smatraju najvišom dokaznom vrijednosti za sloga koja se u dijalektološkoj literaturi smatraju najvišom dokaznom vrijednosti za potvrđivanje nekoga govora čakavskom narječju (Moguš, 1971:70) nisu poznata potvrđivanje nekoga govora čakavskom narječju (Moguš, 1971:70) nisu poznata analiziranim govorima. analiziranim govorima. Pojednostavnjivanja drugoga tipa postoje kod netipičnih suglasničkih skupina Pojednostavnjivanja drugoga tipa postoje kod netipičnih suglasničkih skupina koja se pojavljuju na početku sloga.13 Ovakva pojednostavnjivanja u analiziranim koja se pojavljuju na početku sloga.13 Ovakva pojednostavnjivanja u analiziranim zapisima nisu dosljedna. Prema tome: (/gd/ > /d/): (PS) di (čl. 29)/gdi (čl. 32, 33, 37a, zapisima nisu dosljedna. Prema tome: (/gd/ > /d/): (PS) di (čl. 29)/gdi (čl. 32, 33, 37a, 42, 99); (S) dȉ, dȉkod; (/kć/ > /ć/): kćer (N jd. f) (čl. 36c)/ćer (N jd. f) (čl. 49c); (S) ćȇr 42, 99); (S) dȉ, dȉkod; (/kć/ > /ć/): kćer (N jd. f) (čl. 36c)/ćer (N jd. f) (čl. 49c); (S) ćȇr (N jd. f); (/tk/ > /k/): (PS) ko (čl. 92a)/tko (čl. 13, 14, 15, 24); (S) kȍ; (/pš/ > /š/): (PS) (N jd. f); (/tk/ > /k/): (PS) ko (čl. 92a)/tko (čl. 13, 14, 15, 24); (S) kȍ; (/pš/ > /š/): (PS) pšenica (čl. 107d); (S) šènica; (/pč/ > /č/): (S) čèla. pšenica (čl. 107d); (S) šènica; (/pč/ > /č/): (S) čèla. Iz navedenoga se vidi da se nedosljednost pojednostavnjivanja najviše odnose Iz navedenoga se vidi da se nedosljednost pojednostavnjivanja najviše odnose na prvi zapis (PS). Spominju se i skupovi /ds/, /ts/ koji su u prvom zapisu (PS) na prvi zapis (PS). Spominju se i skupovi /ds/, /ts/ koji su u prvom zapisu (PS) zabilježeni prema načinu izgovaranja (kao [c]): (PS) bractvo (čl. 36b), gospoctvo (čl. zabilježeni prema načinu izgovaranja (kao [c]): (PS) bractvo (čl. 36b), gospoctvo (čl. 30), proklectvo (čl. 30). 30), proklectvo (čl. 30).

12 I. Kurtović (2003: 52) se ne slaže s autorima koji oblik uvatit pojašnjavaju promjenom /hv/ > /v/. Ona 12 I. Kurtović (2003: 52) se ne slaže s autorima koji oblik uvatit pojašnjavaju promjenom /hv/ > /v/. Ona smatra da se tu radi o ispadanju fonema /h/ na početku riječi glagola hvatat(i) pa se analogijom prema tome smatra da se tu radi o ispadanju fonema /h/ na početku riječi glagola hvatat(i) pa se analogijom prema tome obliku pojavio i oblik uvatit. obliku pojavio i oblik uvatit. 13 Tipične su suglasničke skupine /sk/, /st/, /sp/ (/zg/, /zd/, /zb/), /šk/, /št/, /šp/ sa strukturom frikativ + 13 Tipične su suglasničke skupine /sk/, /st/, /sp/ (/zg/, /zd/, /zb/), /šk/, /št/, /šp/ sa strukturom frikativ + okluziv. Svaka suglasnička skupina koja nema takvu strukturu smatra se netipičnom. okluziv. Svaka suglasnička skupina koja nema takvu strukturu smatra se netipičnom.

203 203 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209

Dočetno slogovno /l/ (< /-l/ < /-l∂/) u glagolskim pridjevima radnim muškoga roda Dočetno slogovno /l/ (< /-l/ < /-l∂/) u glagolskim pridjevima radnim muškoga roda u jednini u prvom zapisu (PS) ima sljedeće realizacije: (PS) bijo (čl. 94), hotio (čl. u jednini u prvom zapisu (PS) ima sljedeće realizacije: (PS) bijo (čl. 94), hotio (čl. 21), htio (čl. 32), kreo (čl. 89b), našajo (čl. 93), obranio (čl. 28), otejo (čl. 95a), počeo 21), htio (čl. 32), kreo (čl. 89b), našajo (čl. 93), obranio (čl. 28), otejo (čl. 95a), počeo (čl. 34), robio (čl. 23b), svodio (čl. 35a), tužio (čl. 21, 22, 45), ubio (čl. 29), učinio (čl. (čl. 34), robio (čl. 23b), svodio (čl. 35a), tužio (čl. 21, 22, 45), ubio (čl. 29), učinio (čl. 21), umro (čl. 35b), zahitijo (čl. 92), zatakao (čl. 35a). Navedeni primjeri pokazuju 21), umro (čl. 35b), zahitijo (čl. 92), zatakao (čl. 35a). Navedeni primjeri pokazuju vokalizaciju dočetnoga /l/ > /o/ te formiranje samoglasničkih skupina koje su u vokalizaciju dočetnoga /l/ > /o/ te formiranje samoglasničkih skupina koje su u pojedinim primjerima razriješene umetanjem poluvokala / / između samoglasnika. pojedinim primjerima razriješene umetanjem poluvokala / / između samoglasnika. Srijanski govor ima drugačije ostvaraje: (S) čȕjā, dòšā, kázā ‘pokazao’, mȍgā, pȍčeja, Srijanski govor ima drugačije ostvaraje: (S) čȕjā, dòšā, kázā ‘pokazao’, mȍgā, pȍčeja, tȉja. U navedenom govoru dočetno slogovno /l/ vokalizirano je u /a/, a samoglasničke tȉja. U navedenom govoru dočetno slogovno /l/ vokalizirano je u /a/, a samoglasničke skupine formirane tom prilikom, u pojedinim primjerima razrješuju se sažimanjem skupine formirane tom prilikom, u pojedinim primjerima razrješuju se sažimanjem (dòšā, kázā) ili se razbijaju umetanjem poluvokala / / između samoglasnika. (dòšā, kázā) ili se razbijaju umetanjem poluvokala / / između samoglasnika. Osim u toj kategoriji, realizacija dočetnoga slogovnoga /l/ promatra se i u skupini Osim u toj kategoriji, realizacija dočetnoga slogovnoga /l/ promatra se i u skupini imenica i pridjeva pa su u analiziranim zapisima zabilježeni i primjeri: (PS) dio (čl. imenica i pridjeva pa su u analiziranim zapisima zabilježeni i primjeri: (PS) dio (čl. 15, 33), kašteo (čl. 50a), skandao (čl. 88). U svim se primjerima nakon provedene 15, 33), kašteo (čl. 50a), skandao (čl. 88). U svim se primjerima nakon provedene vokalizacije dočetnoga /l/ > /o/ čuva stvorena samoglasnička skupina. U srijanskom vokalizacije dočetnoga /l/ > /o/ čuva stvorena samoglasnička skupina. U srijanskom govoru u navedenoj kategoriji, situacija je slična kao i kod glagolskih pridjeva radnih govoru u navedenoj kategoriji, situacija je slična kao i kod glagolskih pridjeva radnih muškoga roda u jednini: vokalizacijom dočetnoga /l/ > /a/ samoglasničke skupine ili muškoga roda u jednini: vokalizacijom dočetnoga /l/ > /a/ samoglasničke skupine ili ostaju nepromijenjene (S: ȃn ea ‘anđeo’, dèbea ‘debeo’, kȉsea ‘kiseo’, vȅsea ‘veseo’) ostaju nepromijenjene (S: ȃn ea ‘anđeo’, dèbea ‘debeo’, kȉsea ‘kiseo’, vȅsea ‘veseo’) ili se među samoglasnicima interpolira poluvokal / / (S: díja ‘dio’) ili pak dolazi do ili se među samoglasnicima interpolira poluvokal / / (S: díja ‘dio’) ili pak dolazi do sažimanja (S: kòtā ‘kotao’, v tā ‘vrtal’). sažimanja (S: kòtā ‘kotao’, v tā ‘vrtal’). Srijanski govor poznaje i vokalizaciju dočetnoga /l/ u /o/ što je zabilježeno u Srijanski govor poznaje i vokalizaciju dočetnoga /l/ u /o/ što je zabilježeno u dvama primjerima stȏ ‘stol’, vȏ ‘vol’, odnosno u situaciji kada je u skupini /-ao/ bio dvama primjerima stȏ ‘stol’, vȏ ‘vol’, odnosno u situaciji kada je u skupini /-ao/ bio naglašen prvi samoglasnik. naglašen prvi samoglasnik. Fonem /ĺ/ dio je oba suglasnička sustava. Primjeri koji to potvrđuju su: (PS) bolje Fonem /ĺ/ dio je oba suglasnička sustava. Primjeri koji to potvrđuju su: (PS) bolje (čl. 90), čeljad (čl. 37f), dalje (čl. 102), polje (čl. 17a), roditelji (čl. 49c),volja (čl. 34), (čl. 90), čeljad (čl. 37f), dalje (čl. 102), polje (čl. 17a), roditelji (čl. 49c),volja (čl. 34), voljan (čl. 22, 34), zemlja (čl. 47, 50a); (S) ljȗdi, pȍlje, ȕlje. voljan (čl. 22, 34), zemlja (čl. 47, 50a); (S) ljȗdi, pȍlje, ȕlje. Promjena intervokalnoga /ž/ u /r/ (rotacizam) u prezentskoj osnovi glagola ‘moći’ Promjena intervokalnoga /ž/ u /r/ (rotacizam) u prezentskoj osnovi glagola ‘moći’ zabilježena je u prvom zapisu: (PS) more ‘može’ (čl. 10, 16, 25, 34). U drugom zabilježena je u prvom zapisu: (PS) more ‘može’ (čl. 10, 16, 25, 34). U drugom zapisu (S) nema takve potvrde. Zanimljiva je situacija premetanja pojedinih fonema. zapisu (S) nema takve potvrde. Zanimljiva je situacija premetanja pojedinih fonema. Srijanski govor ima realizacije: (S) lȁtak ‘lakat’, nȍtak ‘nokat’. Srijanski govor ima realizacije: (S) lȁtak ‘lakat’, nȍtak ‘nokat’. Leksem crkva od izrazite je važnosti za poučavanje geneze ovih govora. Naime, Leksem crkva od izrazite je važnosti za poučavanje geneze ovih govora. Naime, u svim se štokavskim govorima i u nekim čakavskim razvio oblik crkva (od psl. u svim se štokavskim govorima i u nekim čakavskim razvio oblik crkva (od psl. *crъky, *crъkъve). Zamjena fonema /r/ sklopom /ir/ ili /ri/, /re/ može se naći na *crъky, *crъkъve). Zamjena fonema /r/ sklopom /ir/ ili /ri/, /re/ može se naći na južnočakavskom području (Kurtović, 2003:40). Oba zapisa čuvaju upravo oblike južnočakavskom području (Kurtović, 2003:40). Oba zapisa čuvaju upravo oblike crikva, crikovnoga (čl. 31); (S) crȋkva. crikva, crikovnoga (čl. 31); (S) crȋkva. Fonem /ć/ (< psl. */tj/) nalazi se u pojedinim leksemima: (PS) cića (čl. 36c), Fonem /ć/ (< psl. */tj/) nalazi se u pojedinim leksemima: (PS) cića (čl. 36c), kuća (čl. 50b), peć (čl. 50a); (S) ćȉverica ‘glava’, ćȗk, kȕća, u tvorbi komparativa kuća (čl. 50b), peć (čl. 50a); (S) ćȉverica ‘glava’, ćȗk, kȕća, u tvorbi komparativa s jotiranom osnovom koja je završavala na /t/: (PS) veće (čl. 36a, 40), (S) vȅći, u s jotiranom osnovom koja je završavala na /t/: (PS) veće (čl. 36a, 40), (S) vȅći, u

204 204 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209 tvorbi deminutiva: (PS) didić (čl. 21, 24), kmetić (čl. 15, 23a, 39b), vlašić (čl. 23a), tvorbi deminutiva: (PS) didić (čl. 21, 24), kmetić (čl. 15, 23a, 39b), vlašić (čl. 23a), u određenim morfološkim kategorijama: u glagolskom prilogu sadašnjem: (PS) u određenim morfološkim kategorijama: u glagolskom prilogu sadašnjem: (PS) braneć (čl. 27), budući (čl. 25), kredući (čl. 26), tekuće (čl. 48), u infinitivu: (S) dȏć, braneć (čl. 27), budući (čl. 25), kredući (čl. 26), tekuće (čl. 48), u infinitivu: (S) dȏć, rȅć, u tvorbi prezimena sufiksom -ić: (PS) Kunjačić, Vukičević, Žuljević, (čl. 116); rȅć, u tvorbi prezimena sufiksom -ić: (PS) Kunjačić, Vukičević, Žuljević, (čl. 116); (S) Antíčević, Tádić, Tìjardović, Žùljević, u skupini /šć/ (< psl. */st /, */sk /): (PS) (S) Antíčević, Tádić, Tìjardović, Žùljević, u skupini /šć/ (< psl. */st /, */sk /): (PS) bašćina (čl. 36a, 89a), godišće (čl. 91), mejusobšćina (čl. 15), šćeta (čl. 19, 33, 54a), bašćina (čl. 36a, 89a), godišće (čl. 91), mejusobšćina (čl. 15), šćeta (čl. 19, 33, 54a), plemenšćina (čl. 21, 34), prišćapio (čl. 43); (S) bàšćina, dvòrišće, hrànišće, šćȃp. plemenšćina (čl. 21, 34), prišćapio (čl. 43); (S) bàšćina, dvòrišće, hrànišće, šćȃp. Navodi se i nekoliko primjera pronađenih u prvom zapisu (PS) u kojima psl. Navodi se i nekoliko primjera pronađenih u prvom zapisu (PS) u kojima psl. skupina */tj/ ostaje nejotirana: (PS) bratja (čl. 33), krstjani (čl. 31), očestja (čl. 31). skupina */tj/ ostaje nejotirana: (PS) bratja (čl. 33), krstjani (čl. 31), očestja (čl. 31). Praslavenska skupina */dj/ u prvom je zapisu (PS) prešla u /j/: (PS) narejeno Praslavenska skupina */dj/ u prvom je zapisu (PS) prešla u /j/: (PS) narejeno (čl. 30), meja, mejaši (čl. 29), mlajemu (čl. 33), osujen (čl. 55d), porojen’je (čl. 48), (čl. 30), meja, mejaši (čl. 29), mlajemu (čl. 33), osujen (čl. 55d), porojen’je (čl. 48), rojen’je (čl. 96), tuja (čl. 94). Pronađen je i jedan oblik u kojemu se javlja realizacija rojen’je (čl. 96), tuja (čl. 94). Pronađen je i jedan oblik u kojemu se javlja realizacija / /: (PS) osvađuje (čl. 49c) (3. l. jd. prezenta). / /: (PS) osvađuje (čl. 49c) (3. l. jd. prezenta). U srijanskom je govoru (S) realizacija navedene skupine / /: (S) ȁva, lé a; U srijanskom je govoru (S) realizacija navedene skupine / /: (S) ȁva, lé a; rȍ ak, vȍ a. rȍ ak, vȍ a. Sukladno ovome, fonem / / javlja se i u skupini /ž / (< psl. */zd /, */zg /) u Sukladno ovome, fonem / / javlja se i u skupini /ž / (< psl. */zd /, */zg /) u srijanskom govoru: (S) grȍž e, mȍž ani, zvíž at, što se smatra izričito štokavskim srijanskom govoru: (S) grȍž e, mȍž ani, zvíž at, što se smatra izričito štokavskim refleksom. Navodi se i primjer realizacije psl. skupina */zd /, */zg / u prvom zapisu: refleksom. Navodi se i primjer realizacije psl. skupina */zd /, */zg / u prvom zapisu: (PS) grozdje (čl. 60a). (PS) grozdje (čl. 60a). Što se tiče fonema / /, on je u govoru Srijana zamijenjen fonemom / /: (S) ȅp, Što se tiče fonema / /, on je u govoru Srijana zamijenjen fonemom / /: (S) ȅp, svìdo ba. U Poljičkom statutu nije pronađena niti jedna potvrda. svìdo ba. U Poljičkom statutu nije pronađena niti jedna potvrda. Iz primjera prvoga zapisa opaža se neprovođenje jotacije slijeda fonema /n/ + Iz primjera prvoga zapisa opaža se neprovođenje jotacije slijeda fonema /n/ + /j/ i /l/ + /j/. U transkripciji Poljičkoga statuta takvi su primjeri označeni umetanjem /j/ i /l/ + /j/. U transkripciji Poljičkoga statuta takvi su primjeri označeni umetanjem apostrofa između grafema (l’j, n’j): (PS) dugovan’je (čl. 35c), iman’je (čl. 33), apostrofa između grafema (l’j, n’j): (PS) dugovan’je (čl. 35c), iman’je (čl. 33), najahovan’je (čl. 42), nepošten’je (čl. 49c), razbijan’je (čl. 30). najahovan’je (čl. 42), nepošten’je (čl. 49c), razbijan’je (čl. 30). 3.3. Naglasni sustav 3.3. Naglasni sustav Naglasna situacija može se promatrati samo u srijanskom govoru. Srijane Naglasna situacija može se promatrati samo u srijanskom govoru. Srijane prostorno pripadaju govorima s novoštokavskom akcentuacijom14, što podrazumijeva prostorno pripadaju govorima s novoštokavskom akcentuacijom14, što podrazumijeva postojanje navedenih četiriju naglasaka u naglasnom sustavu koji imaju distribuciju postojanje navedenih četiriju naglasaka u naglasnom sustavu koji imaju distribuciju kao u hrvatskom standardnom jeziku. kao u hrvatskom standardnom jeziku. To znači da jednosložne riječi imaju samo silazne naglaske, dvosložne riječi na To znači da jednosložne riječi imaju samo silazne naglaske, dvosložne riječi na prvom slogu mogu imati i silazne i uzlazne naglaske, a višesložne silazne ili uzlazne na prvom slogu mogu imati i silazne i uzlazne naglaske, a višesložne silazne ili uzlazne na prvom slogu i uzlazne na unutrašnjem slogu u riječi. Zadnji slog je uvijek nenaglašen prvom slogu i uzlazne na unutrašnjem slogu u riječi. Zadnji slog je uvijek nenaglašen (Barić i sur., 2005: 69). Analizirani se govor uglavnom uklapa u navedene obrasce. (Barić i sur., 2005: 69). Analizirani se govor uglavnom uklapa u navedene obrasce. Kratki silazni naglasak nalazi se: Kratki silazni naglasak nalazi se: - u jednosložnim riječima: grȁ (‘grah’), grȅb, krȕv, pjȁt, plȁč, sȁd, štȍ, vȁs, - u jednosložnim riječima: grȁ (‘grah’), grȅb, krȕv, pjȁt, plȁč, sȁd, štȍ, vȁs, v ‘vrh’; v ‘vrh’;

14 Novoštokavsku akcentuaciju imaju pojedini dijalekti štokavskoga narječja: zapadni dijalekt, 14 Novoštokavsku akcentuaciju imaju pojedini dijalekti štokavskoga narječja: zapadni dijalekt, istočnohercegovačko-krajiški i šumadijsko-vojvođanski dijalekt (Lisac, 2003:29). istočnohercegovačko-krajiški i šumadijsko-vojvođanski dijalekt (Lisac, 2003:29).

205 205 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209

- na početnom slogu dvosložnih riječi: ćȁća, bȉčve, bȍlēst, b do, gȕća - na početnom slogu dvosložnih riječi: ćȁća, bȉčve, bȍlēst, b do, gȕća ‘potkošulja’, lȁtak, mȁter (N jd. f), mȉsa, nȍtak, ȍžeg ‘vrsta alata’, trȉšnja, ‘potkošulja’, lȁtak, mȁter (N jd. f), mȉsa, nȍtak, ȍžeg ‘vrsta alata’, trȉšnja, vȉsma ‘panceta’; vȉsma ‘panceta’; - na početnom slogu višesložnih riječi: dvȍrišće, lȁtākā (G mn. m), - na početnom slogu višesložnih riječi: dvȍrišće, lȁtākā (G mn. m), mȍž ani, nȍtākā (G mn. m); mȍž ani, nȍtākā (G mn. m); Dugi silazni naglasak nalazi se: Dugi silazni naglasak nalazi se: - u jednosložnim riječima: dȃn, dvȏr, lȃd ‘hlad’, lȗg, strȃ ‘strah’, šćȃp; - u jednosložnim riječima: dȃn, dvȏr, lȃd ‘hlad’, lȗg, strȃ ‘strah’, šćȃp; - na početnom slogu dvosložnih riječi: crȋkva, dȋžva, grȏblje, lȗžnjak ‘mjesto - na početnom slogu dvosložnih riječi: crȋkva, dȋžva, grȏblje, lȗžnjak ‘mjesto gdje se sprema lug’, pȋljci ‘vrsta dječje igre’, vrȃtar, zȇlje; gdje se sprema lug’, pȋljci ‘vrsta dječje igre’, vrȃtar, zȇlje; - na početnom slogu višesložnih riječi: ȃn ea; - na početnom slogu višesložnih riječi: ȃn ea; Uzlazni se naglasci u novoštokavskim govorima mogu naći u svim slogovima Uzlazni se naglasci u novoštokavskim govorima mogu naći u svim slogovima osim na posljednjem. U analiziranom govoru kratki je uzlazni naglasak zabilježen: osim na posljednjem. U analiziranom govoru kratki je uzlazni naglasak zabilježen: - na početnom slogu dvosložnih riječi: bàdilj ‘vrsta lopate’, brònzīn, grèbi - na početnom slogu dvosložnih riječi: bàdilj ‘vrsta lopate’, brònzīn, grèbi (N mn. m), kòmīn, kòza, vùštān ‘vrsta suknje’; (N mn. m), kòmīn, kòza, vùštān ‘vrsta suknje’; - na početnom slogu višesložnih riječi: bùkara, mùdānte, pòstelja, ràšćika, - na početnom slogu višesložnih riječi: bùkara, mùdānte, pòstelja, ràšćika, sìnija ‘okrugla podloga za valjanje tijesta’, sòparnik, sùrotva ‘voda koja sìnija ‘okrugla podloga za valjanje tijesta’, sòparnik, sùrotva ‘voda koja ostane nakon sirenja’, zèljanik; ostane nakon sirenja’, zèljanik; - na središnjem slogu višesložnih riječi: divènica ‘vrsta kobasice’, lazànjūr, - na središnjem slogu višesložnih riječi: divènica ‘vrsta kobasice’, lazànjūr, metènica ‘kiselo mlijeko’. metènica ‘kiselo mlijeko’. Dugi uzlazni naglasak nalazi se: Dugi uzlazni naglasak nalazi se: - na početnom slogu dvosložnih riječi: crípnja ‘peka’, dóčić, Íve, Káte, - na početnom slogu dvosložnih riječi: crípnja ‘peka’, dóčić, Íve, Káte, kóčić, Pére, púra ‘palenta’, rébac ‘vrabac’, zvíž at; kóčić, Pére, púra ‘palenta’, rébac ‘vrabac’, zvíž at; Zanaglasne se duljine u srijan skom govoru dobro čuvaju što se vidi iz sljedećih Zanaglasne se duljine u srijan skom govoru dobro čuvaju što se vidi iz sljedećih primjera: brònzīn, Ćùrlīn, kȍrēn, kùšīn, lȁtākā (G mn. m), lazànjūr, mùdānte; primjera: brònzīn, Ćùrlīn, kȍrēn, kùšīn, lȁtākā (G mn. m), lazànjūr, mùdānte; 4. ZAKLJUČAK 4. ZAKLJUČAK Miješanje narječja, odnosno dijalekata česta je pojava na hrvatskom jezičnom Miješanje narječja, odnosno dijalekata česta je pojava na hrvatskom jezičnom području. Gotovo se danas i ne može govoriti o tzv. čistom govoru jer su utjecaji području. Gotovo se danas i ne može govoriti o tzv. čistom govoru jer su utjecaji medija, odnosno društva golemi. Kada se govori o poljičkom prostoru, misli se na medija, odnosno društva golemi. Kada se govori o poljičkom prostoru, misli se na prostor na kojem se osjećaju kako neki štokavski, tako i neki čakavski elementi. prostor na kojem se osjećaju kako neki štokavski, tako i neki čakavski elementi. Upravo su takva međunarječna miješanja posebno interesantna dijalektolozima. Upravo su takva međunarječna miješanja posebno interesantna dijalektolozima. Cilj ovoga rada bio je na temelju analiziranih zapisa dokazati genetsku pripadnost Cilj ovoga rada bio je na temelju analiziranih zapisa dokazati genetsku pripadnost poljičkih govora čakavskom narječju. Autoricu je zanimalo koliko je čakavskoga ostalo poljičkih govora čakavskom narječju. Autoricu je zanimalo koliko je čakavskoga ostalo sačuvano u jeziku današnjega govornika te koliko je prisutno štokavskih inovacija. sačuvano u jeziku današnjega govornika te koliko je prisutno štokavskih inovacija. U ovom se radu pošlo od hrvatskoga srednjovjekovnoga spomenika Poljičkoga U ovom se radu pošlo od hrvatskoga srednjovjekovnoga spomenika Poljičkoga statuta. Njegova fonološka raščlamba poslužila je kao polazište za jezičnu analizu. statuta. Njegova fonološka raščlamba poslužila je kao polazište za jezičnu analizu. Željela se potvrditi njegova čakavska osnova. Potom je slijedila analiza autentičnog Željela se potvrditi njegova čakavska osnova. Potom je slijedila analiza autentičnog zapisa govora Srijana, jednoga poljičkoga govora. zapisa govora Srijana, jednoga poljičkoga govora.

206 206 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209

Analiza je pokazala da oba zapisa imaju i čakavskih i čakavsko-štokavskih Analiza je pokazala da oba zapisa imaju i čakavskih i čakavsko-štokavskih i štokavskih osobina, ali ne u jednakoj mjeri. Čakavskih je obilježja najmanje: i štokavskih osobina, ali ne u jednakoj mjeri. Čakavskih je obilježja najmanje: u samoglasničkom sustavu zabilježeno je nekoliko čakavskih nepreventivnih u samoglasničkom sustavu zabilježeno je nekoliko čakavskih nepreventivnih vokalizacija poluglasa u slabu položaju: pojava prijedloga va, leksem vazam, oblici vokalizacija poluglasa u slabu položaju: pojava prijedloga va, leksem vazam, oblici glagola vazet, upitno-odnosna zamjenica za značenje ‘neživo’ ča; u suglasničkom glagola vazet, upitno-odnosna zamjenica za značenje ‘neživo’ ča; u suglasničkom sustavu nepostojanje fonema / / (> /j/) te čuvanje fonema /h/. Štokavskih je obilježja sustavu nepostojanje fonema / / (> /j/) te čuvanje fonema /h/. Štokavskih je obilježja puno više: u samoglasničkom sustavu u oba zapisa zabilježena je upitno-odnosna puno više: u samoglasničkom sustavu u oba zapisa zabilježena je upitno-odnosna zamjenica za značenje ‘neživo’ što, odraz prednjega nazala */ę/ bez obzira na poziciju zamjenica za značenje ‘neživo’ što, odraz prednjega nazala */ę/ bez obzira na poziciju daje /e/, u suglasničkom sustavu vokalizacija dočetnoga /l/ u /o/ obilježje je samo daje /e/, u suglasničkom sustavu vokalizacija dočetnoga /l/ u /o/ obilježje je samo prvoga zapisa, postojanje fonema / / kao rezultata jotacije fonema /d/ te jotacija prvoga zapisa, postojanje fonema / / kao rezultata jotacije fonema /d/ te jotacija skupina /zgi /, /zdi / daje /ž /. Zadnje dvije osobitosti značajke su samo srijanskoga skupina /zgi /, /zdi / daje /ž /. Zadnje dvije osobitosti značajke su samo srijanskoga govora; u naglasnom sustavu u srijanskom govoru zabilježena je pojava dviju novih govora; u naglasnom sustavu u srijanskom govoru zabilježena je pojava dviju novih jedinica uzlazne intonacije: dugoga uzlaznoga naglaska i kratkoga uzlaznoga naglaska. jedinica uzlazne intonacije: dugoga uzlaznoga naglaska i kratkoga uzlaznoga naglaska. Zanaglasne duljine se čuvaju u govoru. Navode se čakavsko-štokavska obilježja Zanaglasne duljine se čuvaju u govoru. Navode se čakavsko-štokavska obilježja zajednička obama zapisima: ikavski refleks jata, stražnji nazal */ǫ/ i slogotvorni zajednička obama zapisima: ikavski refleks jata, stražnji nazal */ǫ/ i slogotvorni */ / reflektirali su se kao /u/, nepostojanje fonema /f/, pojava prijedloga u koji se javlja */ / reflektirali su se kao /u/, nepostojanje fonema /f/, pojava prijedloga u koji se javlja samostalno i kao prefiks, prijelaz /-ra-/ u /-re-/ u riječi ‘rast(i)’; u srijanskom govoru samostalno i kao prefiks, prijelaz /-ra-/ u /-re-/ u riječi ‘rast(i)’; u srijanskom govoru prijelaz /-ro/ u /-re/ u riječi ‘grob’, nekontrahirani oblici upitno-odnosne zamjenice prijelaz /-ro/ u /-re/ u riječi ‘grob’, nekontrahirani oblici upitno-odnosne zamjenice ‘koji’, ‘koja’, ‘koje’ za razliku od prvoga zapisa u kojem se javljaju kontrahirani oblici ‘koji’, ‘koja’, ‘koje’ za razliku od prvoga zapisa u kojem se javljaju kontrahirani oblici navedene zamjenice te pojava šćakavizma, odnosno skupine /šć/ kao rezultata jotacije navedene zamjenice te pojava šćakavizma, odnosno skupine /šć/ kao rezultata jotacije skupina /ski /, /sti /. skupina /ski /, /sti /. Literatura Literatura Barić, E., Lončarić, M., Malić, D., Pavešić, S., Peti, M., Zečević, V., Znika, M. (1995) Barić, E., Lončarić, M., Malić, D., Pavešić, S., Peti, M., Zečević, V., Znika, M. (1995) Hrvatska gramatika, Zagreb, Školska knjiga. Hrvatska gramatika, Zagreb, Školska knjiga. Bašić, V. (2009) Jezik Poljičkog statuta, Split, diplomski rad. Bašić, V. (2009) Jezik Poljičkog statuta, Split, diplomski rad. Jagić, V. (1948) Izabrani kraći spisi, Zagreb, Matica hrvatska. Jagić, V. (1948) Izabrani kraći spisi, Zagreb, Matica hrvatska. Junković, Z. (1968) Jezik Poljičkoga statuta. U: Bobić, D., Brničević, F., Ivanišević, Junković, Z. (1968) Jezik Poljičkoga statuta. U: Bobić, D., Brničević, F., Ivanišević, D. (ur.), Poljički zbornik, 1, Zagreb, Kulturno-prosvjetno društvo Poljičana, Matica D. (ur.), Poljički zbornik, 1, Zagreb, Kulturno-prosvjetno društvo Poljičana, Matica hrvatska, str. 117-132. hrvatska, str. 117-132. Kurtović, I. (2003) Fonološki opis mjesnih govora čakavskih mjesta koja gravitiraju Kurtović, I. (2003) Fonološki opis mjesnih govora čakavskih mjesta koja gravitiraju Zadru, Šibeniku i Splitu, Zagreb, magistarski rad. Zadru, Šibeniku i Splitu, Zagreb, magistarski rad. Lisac, J. (2003) Fonologija novoštokavskoga ikavskog dijalekta, Rasprave Instituta Lisac, J. (2003) Fonologija novoštokavskoga ikavskog dijalekta, Rasprave Instituta za jezik i jezikoslovlje, 29: 173-180. za jezik i jezikoslovlje, 29: 173-180. Lukežić, I. (1998) Govori Klane i Studene, Crikvenica, Libellus. Lukežić, I. (1998) Govori Klane i Studene, Crikvenica, Libellus. Mihanović, N. (1971) Jezik na području Poljica. U: Novak, G. (ur.). Poljički zbornik, Mihanović, N. (1971) Jezik na području Poljica. U: Novak, G. (ur.). Poljički zbornik, 2, Zagreb, Kulturno-prosvjetno društvo Poljičana, Matica hrvatska, str. 150-183. 2, Zagreb, Kulturno-prosvjetno društvo Poljičana, Matica hrvatska, str. 150-183. Miličević, N. (1995) Pisma i knjige u starim Poljicima. Poljica: godišnjak Poljičkog Miličević, N. (1995) Pisma i knjige u starim Poljicima. Poljica: godišnjak Poljičkog dekanata, Gata. dekanata, Gata.

207 207 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209

Moguš, M. (1977) Čakavsko narječje. Fonologija, Zagreb, Školska knjiga. Moguš, M. (1977) Čakavsko narječje. Fonologija, Zagreb, Školska knjiga. Mošin, V. (1952) Poljičke konstitucije iz 1620. i 1688. godine, Radovi staroslavenskoga Mošin, V. (1952) Poljičke konstitucije iz 1620. i 1688. godine, Radovi staroslavenskoga instituta, 1: 175-206. instituta, 1: 175-206. Mošin, V. (1971) Najstariji rukopis Poljičkog statuta i problem redakcije Statuta. U: Mošin, V. (1971) Najstariji rukopis Poljičkog statuta i problem redakcije Statuta. U: Novak, G. (ur.). Poljički zbornik, 2, Zagreb, Kulturno-prosvjetno društvo Poljičana, Novak, G. (ur.). Poljički zbornik, 2, Zagreb, Kulturno-prosvjetno društvo Poljičana, Matica hrvatska, str. 9-22. Matica hrvatska, str. 9-22. Nikić, A. (1997) Dubrovačka i Poljička Republika, Mostar, Franjevačka knjižnica i arhiv. Nikić, A. (1997) Dubrovačka i Poljička Republika, Mostar, Franjevačka knjižnica i arhiv. Pavić, A. (2003) Prinosi povijesti Poljica, Priko, Društvo Poljičana Sv. Jure. Pavić, A. (2003) Prinosi povijesti Poljica, Priko, Društvo Poljičana Sv. Jure. Pera, M. (1988) Poljički statut, Split, Književni krug. Pera, M. (1988) Poljički statut, Split, Književni krug. Pivčević, I. (1996) Povijest Poljica, Split, Društvo Poljičana Sv. Jure ˗ Priko. Pivčević, I. (1996) Povijest Poljica, Split, Društvo Poljičana Sv. Jure ˗ Priko. Pivčević, I. (2008) Sabrani radovi o Poljicima, Split, Društvo Poljičana Sv. Jure ˗ Pivčević, I. (2008) Sabrani radovi o Poljicima, Split, Društvo Poljičana Sv. Jure ˗ Priko. Priko. Sućeska, A. (1971) O položaju Poljica u Osmanskoj državi. U: Novak, G. (ur.). Sućeska, A. (1971) O položaju Poljica u Osmanskoj državi. U: Novak, G. (ur.). Poljički zbornik, 2, Zagreb, Kulturno-prosvjetno društvo Poljičana, Matica hrvatska, Poljički zbornik, 2, Zagreb, Kulturno-prosvjetno društvo Poljičana, Matica hrvatska, str. 61-72. str. 61-72. Skok, P (1971-1974) Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika I-IV, Zagreb, Skok, P (1971-1974) Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika I-IV, Zagreb, JAZU. JAZU. Šimunović, P. (1978) Poljički jezični spomenici. U: Ivanišević, D. (ur.). Poljički zbornik, Šimunović, P. (1978) Poljički jezični spomenici. U: Ivanišević, D. (ur.). Poljički zbornik, 3, Zagreb, Kulturno-prosvjetno društvo Poljičana, Matica hrvatska, str. 227-231. 3, Zagreb, Kulturno-prosvjetno društvo Poljičana, Matica hrvatska, str. 227-231. Zelić-Bućan, B. (1968) Bosančica ˗ poljičko narodno pismo. U: Novak. G. (ur.). Zelić-Bućan, B. (1968) Bosančica ˗ poljičko narodno pismo. U: Novak. G. (ur.). Poljički zbornik, 1, Zagreb, Kulturno-prosvjetno društvo Poljičana, Matica hrvatska, Poljički zbornik, 1, Zagreb, Kulturno-prosvjetno društvo Poljičana, Matica hrvatska, str. 133-149. str. 133-149. Žagar, M. (2009) Hrvatska pisma u srednjem vijeku. U: Bičanić, A, Damjanović, S. Žagar, M. (2009) Hrvatska pisma u srednjem vijeku. U: Bičanić, A, Damjanović, S. (ur.). Povijest hrvatskoga jezika. Srednji vijek, Zagreb, Croatica, str. 107-219. (ur.). Povijest hrvatskoga jezika. Srednji vijek, Zagreb, Croatica, str. 107-219.

Marijana Tomelić Ćurlin Marijana Tomelić Ćurlin Department of Croatian Language and Literature Department of Croatian Language and Literature Faculty of Philosophy, University of Split Faculty of Philosophy, University of Split ON THE PHONOLOGICAL CHARACTERISTICS OF THE ON THE PHONOLOGICAL CHARACTERISTICS OF THE STATUTE OF POLJICA AND CONTEMPORARY SPEECH STATUTE OF POLJICA AND CONTEMPORARY SPEECH OF SRIJANE OF SRIJANE Summary Summary The analysis of Croatian medieval legal documents, which stand as monuments to The analysis of Croatian medieval legal documents, which stand as monuments to their times, results in an overview of the historical development of both the Croatian their times, results in an overview of the historical development of both the Croatian language and its dialects along with Latin, Glagolitic and Cyrillic scripts. The main language and its dialects along with Latin, Glagolitic and Cyrillic scripts. The main

208 208 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209 Tomelić Ćurlin, M. O FONOLOŠKIM OBILJEŽJIMA JEZIKA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 195-209 object of the analysis presented in this paper is the Statute of Poljica, a medieval object of the analysis presented in this paper is the Statute of Poljica, a medieval Croatian document written in Cyrillic and a rich source for the analysis of linguistic Croatian document written in Cyrillic and a rich source for the analysis of linguistic content, as well as a number of historical, social, legal, ethnographic and sociological content, as well as a number of historical, social, legal, ethnographic and sociological elements. However, this paper focuses on the analysis of the Statute of Poljica as a elements. However, this paper focuses on the analysis of the Statute of Poljica as a linguistic document. The main thesis of the paper follows that of P. Šimunović (1978) linguistic document. The main thesis of the paper follows that of P. Šimunović (1978) who considers the Statute a monument of the Čakavian dialect. This is followed by who considers the Statute a monument of the Čakavian dialect. This is followed by an analysis of authentic field recordings of the speech of the village of Srijane in an analysis of authentic field recordings of the speech of the village of Srijane in the Republic of Poljica, never before described in linguistic studies. The analysed the Republic of Poljica, never before described in linguistic studies. The analysed recordings of Srijane speech are especially interesting to dialectologists. Namely, recordings of Srijane speech are especially interesting to dialectologists. Namely, Poljica is defined as a space of contact of two dialects, Čakavian and Štokavian. Poljica is defined as a space of contact of two dialects, Čakavian and Štokavian. By comparing the language of the Statute of Poljica and Srijane speech, the author By comparing the language of the Statute of Poljica and Srijane speech, the author attempts to prove a genetic classification of Srijane speech as a Čakavian dialect and attempts to prove a genetic classification of Srijane speech as a Čakavian dialect and to define to what extent the Čakavian dialect has been preserved in Srijane speech to define to what extent the Čakavian dialect has been preserved in Srijane speech along with the frequency of the occurrence of Štokavian innovations. The goal of this along with the frequency of the occurrence of Štokavian innovations. The goal of this paper is to define the process of interference between these two dialects. Analysis will paper is to define the process of interference between these two dialects. Analysis will take place only on the phonological level. take place only on the phonological level. Key words: Poljica, the Statute of Poljica, language, Čakavian dialect, Štokavian Key words: Poljica, the Statute of Poljica, language, Čakavian dialect, Štokavian dialect, dialect interference, phonology dialect, dialect interference, phonology

209 209

Lujanović, N.: OSOBNA IMENA I UPISIVANJE PROKLETSTVA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 211-220 Lujanović, N.: OSOBNA IMENA I UPISIVANJE PROKLETSTVA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 211-220

Nebojša Lujanović Pregledni rad Nebojša Lujanović Pregledni rad Odsjek za hrvatski jezik i književnost UDK: 821.163.42.09 Jergović, M.-3 Odsjek za hrvatski jezik i književnost UDK: 821.163.42.09 Jergović, M.-3 Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Primljeno: 17. 07. 2012. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Primljeno: 17. 07. 2012.

OSOBNA IMENA I UPISIVANJE PROKLETSTVA OSOBNA IMENA I UPISIVANJE PROKLETSTVA U ZBIRCI PRIČA iNŠaLLaH maDoNa, U ZBIRCI PRIČA iNŠaLLaH maDoNa, InŠaLLaH MILJENKA JERGOVIĆA InŠaLLaH MILJENKA JERGOVIĆA SAŽETAK SAŽETAK Polazeći od osnovnih postavki semiotike, otkrivaju nam se zanimljive moguće Polazeći od osnovnih postavki semiotike, otkrivaju nam se zanimljive moguće interpretacije uloge osobnih imena u pričama Miljenka Jergovića. Ako pristanemo interpretacije uloge osobnih imena u pričama Miljenka Jergovića. Ako pristanemo na kompromis da ta imena, unutar diskurza kao neprestane borbe i promjene na kompromis da ta imena, unutar diskurza kao neprestane borbe i promjene reprezentacija značenja, shvatimo kao stabilne nositelje značenja, dolazimo do važnog reprezentacija značenja, shvatimo kao stabilne nositelje značenja, dolazimo do važnog motiva prokletstva. Ono se pokazuje kao jedina konstanta u kaotičnom Jergovićevu motiva prokletstva. Ono se pokazuje kao jedina konstanta u kaotičnom Jergovićevu svijetu hibridnih identiteta i nerazrješivih sukoba. svijetu hibridnih identiteta i nerazrješivih sukoba. Ključne riječi: ime, simbol, kod, dekodiranje, prokletstvo, naslijeđe Ključne riječi: ime, simbol, kod, dekodiranje, prokletstvo, naslijeđe UVOD (ILI O OSNOVAMA SEMIOTIKE) UVOD (ILI O OSNOVAMA SEMIOTIKE) U kontekstu hrvatske i bosansko-hercegovačke književnosti koja pripada U kontekstu hrvatske i bosansko-hercegovačke književnosti koja pripada isprepletenim kulturalnim paradigmama i hibridnim identitetskim konstrukcijama, isprepletenim kulturalnim paradigmama i hibridnim identitetskim konstrukcijama, ime funkcionira kao aksiom. Ovaj rad postavlja tezu o početnoj vrijednosti imena ime funkcionira kao aksiom. Ovaj rad postavlja tezu o početnoj vrijednosti imena i njegovom stabilnom značenju (koje će teško dovesti u pitanje i najradikalnije i njegovom stabilnom značenju (koje će teško dovesti u pitanje i najradikalnije konstruktivističke perspektive) u pripovijetkama Miljenka Jergovića. Ako proučimo konstruktivističke perspektive) u pripovijetkama Miljenka Jergovića. Ako proučimo ime kao znak koji je strukturiran niz u kojem je svako značenje označitelj za jedno ime kao znak koji je strukturiran niz u kojem je svako značenje označitelj za jedno novo označeno, doći ćemo do jedne zanimljive interpretacije, tj. razine značenja novo označeno, doći ćemo do jedne zanimljive interpretacije, tj. razine značenja na kojoj se može govoriti o povezanosti imena i prokletstva.1 Da bismo krenuli u na kojoj se može govoriti o povezanosti imena i prokletstva.1 Da bismo krenuli u složen proces raspoznavanja svih mogućih silnica koje su važne za ovakav način složen proces raspoznavanja svih mogućih silnica koje su važne za ovakav način interpretacije, potrebno je pristupiti složenom tkivu teksta onako kako to sugerira interpretacije, potrebno je pristupiti složenom tkivu teksta onako kako to sugerira semiotika književnosti. To podrazumijeva shvaćanje teksta kao diskursa koji je semiotika književnosti. To podrazumijeva shvaćanje teksta kao diskursa koji je promjenjiv, dinamičan i ispunjen proturječjima, a ne kruta i stabilna struktura (Beker, promjenjiv, dinamičan i ispunjen proturječjima, a ne kruta i stabilna struktura (Beker, 1991:154). Dakle, da bismo valjano interpretirali odabrani tekst, potrebno je sagledati 1991:154). Dakle, da bismo valjano interpretirali odabrani tekst, potrebno je sagledati

1 U ovom početnom stavu, polazište koje rad zauzima bliži se području koje nazivamo književna 1 U ovom početnom stavu, polazište koje rad zauzima bliži se području koje nazivamo književna onomastika. Radi se o proučavanju koncipiranja, značenja i upotrebe imena s obzirom na način kako su onomastika. Radi se o proučavanju koncipiranja, značenja i upotrebe imena s obzirom na način kako su prezentirana u književnom tekstu. Svako od tih imena dio je specifičnog onimičkog pejzaža koji upozorava prezentirana u književnom tekstu. Svako od tih imena dio je specifičnog onimičkog pejzaža koji upozorava na činjenicu da se svako ime mora sagledati unutar šireg sustava teksta ili čak cijelog korpusa. Zato bi ovaj na činjenicu da se svako ime mora sagledati unutar šireg sustava teksta ili čak cijelog korpusa. Zato bi ovaj rad mogao poslužiti i kao temelj za promišljanje mehanizma osobnih imena u Jergovićevoj prozi općenito rad mogao poslužiti i kao temelj za promišljanje mehanizma osobnih imena u Jergovićevoj prozi općenito (Dalen-Oskam, 2005: 183-184). (Dalen-Oskam, 2005: 183-184).

211 211 Lujanović, N.: OSOBNA IMENA I UPISIVANJE PROKLETSTVA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 211-220 Lujanović, N.: OSOBNA IMENA I UPISIVANJE PROKLETSTVA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 211-220 znakove na koje je skrenuta pažnja (autorskom intencijom ili primjenom teorijske znakove na koje je skrenuta pažnja (autorskom intencijom ili primjenom teorijske perspektive iz koje nam se određeni elementi teksta razotkrivaju kao ključni) s obzirom perspektive iz koje nam se određeni elementi teksta razotkrivaju kao ključni) s obzirom na kȏd unutar kojeg su ti znakovi organizirani, a u koji tek treba proniknuti. Taj proces na kȏd unutar kojeg su ti znakovi organizirani, a u koji tek treba proniknuti. Taj proces treba razvijati na mikro- i makrorazini budući da je, prema Juriju Lotmanu (2001: 30), treba razvijati na mikro- i makrorazini budući da je, prema Juriju Lotmanu (2001: 30), tekst cjelovit znak, kao što je tekst i skup znakova. Prema tome, ključno pitanje koje tekst cjelovit znak, kao što je tekst i skup znakova. Prema tome, ključno pitanje koje rad postavlja jest kako imena kao znakovi funkcioniraju u Jergovićevom tekstu i na koji rad postavlja jest kako imena kao znakovi funkcioniraju u Jergovićevom tekstu i na koji način ta saznanja utječu na razumijevanje teksta kao cjeline. način ta saznanja utječu na razumijevanje teksta kao cjeline. Za dekodiranje bilo kojeg sustava znakova potrebna je određena kompetencija Za dekodiranje bilo kojeg sustava znakova potrebna je određena kompetencija analitičara ili čitatelja. Ona se može sastojati od poznavanja teorijskih postavki, analitičara ili čitatelja. Ona se može sastojati od poznavanja teorijskih postavki, poznavanja autorova opusa i mjesta unutar određenog korpusa, ali svakako i društveno- poznavanja autorova opusa i mjesta unutar određenog korpusa, ali svakako i društveno- -kulturnog konteksta unutar kojeg se realizira interpretacijski potencijal teksta (Beker, -kulturnog konteksta unutar kojeg se realizira interpretacijski potencijal teksta (Beker, 1991: 12-14). U tom smislu su od iznimne koristi osnovna saznanja semiotike od kojih 1991: 12-14). U tom smislu su od iznimne koristi osnovna saznanja semiotike od kojih će neka biti izložena prije same interpretacije. Semiotika nam koristi za raščlambu će neka biti izložena prije same interpretacije. Semiotika nam koristi za raščlambu struktura koje su kodirane unutar logike nekog šireg sustava (kao što je u našem slučaju struktura koje su kodirane unutar logike nekog šireg sustava (kao što je u našem slučaju tekst) (Trifonas, 2002: 9). Time nam je omogućeno čitanje ispod (imena kao aksiomi, tekst) (Trifonas, 2002: 9). Time nam je omogućeno čitanje ispod (imena kao aksiomi, njihovo početno značenje) i iznad razine znaka (imena kao mehanizmi prenošenja njihovo početno značenje) i iznad razine znaka (imena kao mehanizmi prenošenja prokletstva) te međusobnog odnosa znakova unutar sustava (imena kao simboli koji prokletstva) te međusobnog odnosa znakova unutar sustava (imena kao simboli koji sugeriraju određenu interpretaciju teksta sa središnjim motivom tragedije kao nasljedne sugeriraju određenu interpretaciju teksta sa središnjim motivom tragedije kao nasljedne kategorije). Roland Barthes, kako navodi Trifonas (2002: 15), predlaže da ne tragamo kategorije). Roland Barthes, kako navodi Trifonas (2002: 15), predlaže da ne tragamo za značenjem, nego za bljeskovima ‘skrivenog’. Stoga u ovoj analizi nećemo tumačiti za značenjem, nego za bljeskovima ‘skrivenog’. Stoga u ovoj analizi nećemo tumačiti znak, njegovo opće značenje i mehanizam njegova djelovanja, nego istraživati skrivene znak, njegovo opće značenje i mehanizam njegova djelovanja, nego istraživati skrivene i neosvijetljene dijelove u polju međuovisnosti tih znakova. i neosvijetljene dijelove u polju međuovisnosti tih znakova. Uobičajena rasprava po temeljnim počelima semiotike podrazumijeva razlikovanje Uobičajena rasprava po temeljnim počelima semiotike podrazumijeva razlikovanje tri vrste znaka (ikona, indeks i simbol koji je najsloženiji oblik o obzirom na proizvoljnost tri vrste znaka (ikona, indeks i simbol koji je najsloženiji oblik o obzirom na proizvoljnost i društvenu uvjetovanost svog značenja) i njegove dvije komponente (označitelja kao i društvenu uvjetovanost svog značenja) i njegove dvije komponente (označitelja kao sliku ili riječ te označeno kao pojam ili predodžbu). Tek je suvremena teorija insistirala sliku ili riječ te označeno kao pojam ili predodžbu). Tek je suvremena teorija insistirala na dodatnim vrlo važnim komponentama znaka, kao što su: referent, kȏd i kontekst na dodatnim vrlo važnim komponentama znaka, kao što su: referent, kȏd i kontekst (Beker, 1991: 154). Kȏd je sustav u koji su uklopljeni elementi teksta, a koji je specifičan (Beker, 1991: 154). Kȏd je sustav u koji su uklopljeni elementi teksta, a koji je specifičan po određenim pravilima kojima je ograničen taj skup elemenata (Johansen i Larsen, po određenim pravilima kojima je ograničen taj skup elemenata (Johansen i Larsen, 2000: 16). S jedne strane imamo kȏd koji zadaje čitatelj, uz kȏd koji proizvodi tekst 2000: 16). S jedne strane imamo kȏd koji zadaje čitatelj, uz kȏd koji proizvodi tekst i koji se ne mora poklapati s autorovom intencijom. Na drugoj strani imamo čitatelja i koji se ne mora poklapati s autorovom intencijom. Na drugoj strani imamo čitatelja ili interpretatora sa svojim kȏdom. Za shvaćanje teksta, tj. poklapanje poruke kakvu ili interpretatora sa svojim kȏdom. Za shvaćanje teksta, tj. poklapanje poruke kakvu odašilje tekst i kakvu je prima čitatelj, nužna su poklapanja ili podudaranja ta dva odašilje tekst i kakvu je prima čitatelj, nužna su poklapanja ili podudaranja ta dva kȏda. Ako i postoje preduvjeti za takvo nešto, treba očekivati puno složeniju situaciju kȏda. Ako i postoje preduvjeti za takvo nešto, treba očekivati puno složeniju situaciju u konkretnim slučajevima. Naime, tekst može proizvoditi kȏd, potvrđivati kȏd ili pak u konkretnim slučajevima. Naime, tekst može proizvoditi kȏd, potvrđivati kȏd ili pak kršiti kȏd koji mu autor ili čitatelj pokušava nametnuti. Tu se zaplićemo u mnoštvo kršiti kȏd koji mu autor ili čitatelj pokušava nametnuti. Tu se zaplićemo u mnoštvo mogućnosti, uhvaćeni u dijalektičku igru različitih silnica (Eagleton, 1987: 139). mogućnosti, uhvaćeni u dijalektičku igru različitih silnica (Eagleton, 1987: 139). Ono što konkretno pokušava ova analiza jest odrediti semantičko polje imena kao Ono što konkretno pokušava ova analiza jest odrediti semantičko polje imena kao simbola. Prema definiciji A. J. Greimasa, semantičko polje je skup elemenata smisla simbola. Prema definiciji A. J. Greimasa, semantičko polje je skup elemenata smisla

212 212 Lujanović, N.: OSOBNA IMENA I UPISIVANJE PROKLETSTVA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 211-220 Lujanović, N.: OSOBNA IMENA I UPISIVANJE PROKLETSTVA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 211-220 koji pripadaju jednom pojmu (Beker, 1991: 152). To bi značilo da pojedino ime s koji pripadaju jednom pojmu (Beker, 1991: 152). To bi značilo da pojedino ime s obzirom na svoju artikulaciju unutar teksta ima određeni skup značenja koji je uz obzirom na svoju artikulaciju unutar teksta ima određeni skup značenja koji je uz njega vezan, a ova interpretacija će pokušati istaknuti jedan poseban dio tog skupa njega vezan, a ova interpretacija će pokušati istaknuti jedan poseban dio tog skupa koji se odnosi na pitanje prokletstva i nasljeđivanja tragedije. Možemo konstatirati koji se odnosi na pitanje prokletstva i nasljeđivanja tragedije. Možemo konstatirati da znakovi moraju imati prepoznatljiv semiotički potencijal (na pripovjedaču je da da znakovi moraju imati prepoznatljiv semiotički potencijal (na pripovjedaču je da koristi neku od nepreglednih tehnika naglašavanja ili upućivanja da bi se realizirala koristi neku od nepreglednih tehnika naglašavanja ili upućivanja da bi se realizirala ta prepoznatljivost) kako bi se čitatelj/referent zaustavio, prepoznao znak i dekodirao ta prepoznatljivost) kako bi se čitatelj/referent zaustavio, prepoznao znak i dekodirao ga (Johansen i Larsen, 2000: 43). U skladu s time, primjećujemo kako je Jergović u ga (Johansen i Larsen, 2000: 43). U skladu s time, primjećujemo kako je Jergović u odabranim primjerima posebnim tekstualnim strategijama usmjerio pažnju čitatelja na odabranim primjerima posebnim tekstualnim strategijama usmjerio pažnju čitatelja na motive osobnih imena.2 Unutar te strategije, proces imenovanja možemo promatrati motive osobnih imena.2 Unutar te strategije, proces imenovanja možemo promatrati u skladu s perspektivom Judith Butler. Prema Butler (1997: 1-2), ljudi su lingvistička u skladu s perspektivom Judith Butler. Prema Butler (1997: 1-2), ljudi su lingvistička bića. Mi smo realizirani kao subjekti tek u jeziku. A prvi uvjet te realizacije, tj. da bića. Mi smo realizirani kao subjekti tek u jeziku. A prvi uvjet te realizacije, tj. da se konstituiramo u jeziku jest da se imenujemo jezikom (dobijemo ime, oznaku u se konstituiramo u jeziku jest da se imenujemo jezikom (dobijemo ime, oznaku u sustavu jezika). Ostaje nam pokušati ponuditi interpretaciju koje su im uloge i sustavu jezika). Ostaje nam pokušati ponuditi interpretaciju koje su im uloge i značenja pridodana u tekstu. značenja pridodana u tekstu. IME KAO PRENOSITELJ FORMIRANE KLETVE IME KAO PRENOSITELJ FORMIRANE KLETVE Prva priča iz zbirke Inšallah Madona, inšallah počinje prizorom koji je paradigmatski Prva priča iz zbirke Inšallah Madona, inšallah počinje prizorom koji je paradigmatski primjer Jergovićeva tretmana pitanja imena i semantičkog potencijala koji uz njega primjer Jergovićeva tretmana pitanja imena i semantičkog potencijala koji uz njega vezuje. U priči Gurbet, glavni junak je izopćenik čija se tjelesna nakaradnost može vezuje. U priči Gurbet, glavni junak je izopćenik čija se tjelesna nakaradnost može samo naslutiti (stvoren je takav da ga samo Alah „može pogledati, a da mu ne dođe samo naslutiti (stvoren je takav da ga samo Alah „može pogledati, a da mu ne dođe muka“). Njegovo pravo ime je Mustafa koje mu je otac dao po sebi, njegovu stvoritelju, muka“). Njegovo pravo ime je Mustafa koje mu je otac dao po sebi, njegovu stvoritelju, na što su odmah pri rođenju mještani upozoravali da nije dobar znak. Ironično, otac na što su odmah pri rođenju mještani upozoravali da nije dobar znak. Ironično, otac koji mu je dao ime po sebi nikada ga zbog tjelesne nakaradnosti nije prihvatio kao sina koji mu je dao ime po sebi nikada ga zbog tjelesne nakaradnosti nije prihvatio kao sina (Jergović, 2004: 5-9). Tragedija kao prokletstvo bit će simbolički sažeta u imenu koje (Jergović, 2004: 5-9). Tragedija kao prokletstvo bit će simbolički sažeta u imenu koje je Mustafa sam sebi dao. Od očeve smrti se zvao Gurbet, što u prijevodu s arapskog je Mustafa sam sebi dao. Od očeve smrti se zvao Gurbet, što u prijevodu s arapskog znači ‘osamljenik’, ‘onaj koji je na svoju ruku’, ‘koji ima grešku’.3 Njegovo prokletstvo znači ‘osamljenik’, ‘onaj koji je na svoju ruku’, ‘koji ima grešku’.3 Njegovo prokletstvo je toliko da njime nije obilježen samo njegov život, nego se smatra da nosi nesreću i je toliko da njime nije obilježen samo njegov život, nego se smatra da nosi nesreću i svakom onome tko se u njega zagleda. Iz ovog primjera je očito da nam autor sugerira svakom onome tko se u njega zagleda. Iz ovog primjera je očito da nam autor sugerira poseban kȏd unutar kojeg je uklopio osobna imena kao simbole. Iz njega je jasno da poseban kȏd unutar kojeg je uklopio osobna imena kao simbole. Iz njega je jasno da su imena podvrgnuta takvim pripovjednim taktikama koje nedvojbeno skreću pažnju su imena podvrgnuta takvim pripovjednim taktikama koje nedvojbeno skreću pažnju na njihovo povlašteno mjesto unutar strukture djela. Potrebno je proniknuti u kȏd koji na njihovo povlašteno mjesto unutar strukture djela. Potrebno je proniknuti u kȏd koji nam se sugerira i tim saznanjima obogatiti interpretaciju. To će biti ona, kako tvrdi nam se sugerira i tim saznanjima obogatiti interpretaciju. To će biti ona, kako tvrdi Jurij Lotman (2001: 34-35), dopunska informacija koju će nam otkriti pronalazak Jurij Lotman (2001: 34-35), dopunska informacija koju će nam otkriti pronalazak

2 Sam proces simboliziranja bilo bi najbolje shvatiti kao objedinjenu praksu kreiranja i prepoznavanja 2 Sam proces simboliziranja bilo bi najbolje shvatiti kao objedinjenu praksu kreiranja i prepoznavanja simbola. Čitatelji prepoznaju određene autorske operacije kao kreiranje znakova, a onda te znakove simbola. Čitatelji prepoznaju određene autorske operacije kao kreiranje znakova, a onda te znakove povezuju s narativnim elementima teksta kako bi, povodeći se njima, iščitali određeno značenje teksta. povezuju s narativnim elementima teksta kako bi, povodeći se njima, iščitali određeno značenje teksta. Ukratko, moglo bi se reći da se radi o naoko jednostavnoj razmjeni znanja (Steinley, 1982: 45). Ukratko, moglo bi se reći da se radi o naoko jednostavnoj razmjeni znanja (Steinley, 1982: 45). 3 Značenja ovog i ostalih imena koja su uglavnom arabizmi autor je sam naveo u kratkoj napomeni na 3 Značenja ovog i ostalih imena koja su uglavnom arabizmi autor je sam naveo u kratkoj napomeni na kraju knjige (Jergović, 2004: 575-584). kraju knjige (Jergović, 2004: 575-584).

213 213 Lujanović, N.: OSOBNA IMENA I UPISIVANJE PROKLETSTVA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 211-220 Lujanović, N.: OSOBNA IMENA I UPISIVANJE PROKLETSTVA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 211-220 načina na koji je kodiran tekst, budući da je svaki tekst podvrgnut različitim kodovima načina na koji je kodiran tekst, budući da je svaki tekst podvrgnut različitim kodovima koji se mogu čitati na različitim razinama. koji se mogu čitati na različitim razinama. Sudbina na koju Gurbeta osuđuje njegovo ime povezano je s njegovim ocem. To Sudbina na koju Gurbeta osuđuje njegovo ime povezano je s njegovim ocem. To prokletstvo kao da je sažeto u imenu pa samim imenovanjem najavljuje tragičan slijed prokletstvo kao da je sažeto u imenu pa samim imenovanjem najavljuje tragičan slijed događaja. Budući da je imenovanje proces koji je počeo od oca ili po ocu (u slučaju događaja. Budući da je imenovanje proces koji je počeo od oca ili po ocu (u slučaju Gurbeta, oboje), nameće se zaključak kao je tragedija nasljedna jer se i nasljeđuje po Gurbeta, oboje), nameće se zaključak kao je tragedija nasljedna jer se i nasljeđuje po ocu.4 Ovdje se možemo pozvati na spomenutu teoriju o konstituiranju u jeziku koju ocu.4 Ovdje se možemo pozvati na spomenutu teoriju o konstituiranju u jeziku koju je postavila Butler. Ona koristi termin ozljeđivanja upozoravajući na vrlo izglednu je postavila Butler. Ona koristi termin ozljeđivanja upozoravajući na vrlo izglednu mogućnost da budemo ozlijeđeni upravo u tekstu. Ima li veće ozljede od pripisivanja mogućnost da budemo ozlijeđeni upravo u tekstu. Ima li veće ozljede od pripisivanja subjektu imena koje asocira na prokletstvo? Još je znakovitije mjesto na kojem Butler subjektu imena koje asocira na prokletstvo? Još je znakovitije mjesto na kojem Butler govori o sedimentaciji u imenu. Tvrdi da imena imaju povijest koja je ponovno govori o sedimentaciji u imenu. Tvrdi da imena imaju povijest koja je ponovno evocirana i uspostavljena neprestanim ponavljanjem imena. Na taj način je povijest evocirana i uspostavljena neprestanim ponavljanjem imena. Na taj način je povijest zarobljena u imenu i to je ona sedimentacija koja daje snagu tom imenu (Butler, zarobljena u imenu i to je ona sedimentacija koja daje snagu tom imenu (Butler, 1997: 36). U konkretnom primjeru znači da ime Gurbet ima povijest, ono asocira 1997: 36). U konkretnom primjeru znači da ime Gurbet ima povijest, ono asocira na izopćenost (već se ustalilo s tim značenjem kao simbol) koja se kod spomenutog na izopćenost (već se ustalilo s tim značenjem kao simbol) koja se kod spomenutog aktera svaki put potvrđuje kada se njegovo ime izgovara. On će ostati izopćenik sve aktera svaki put potvrđuje kada se njegovo ime izgovara. On će ostati izopćenik sve dok nosi ime koje ga određuje. dok nosi ime koje ga određuje. Na sličan način funkcionira ime kao simbol u ostalim pričama. Glavni junak Na sličan način funkcionira ime kao simbol u ostalim pričama. Glavni junak priče Tespih zove se Veroljub čije ime samo na prvi pogled nosi ironijski potencijal. priče Tespih zove se Veroljub čije ime samo na prvi pogled nosi ironijski potencijal. Istina, radi se o akteru koji nije vjernik u klasičnom smislu riječi. Međutim, on je na Istina, radi se o akteru koji nije vjernik u klasičnom smislu riječi. Međutim, on je na specifičan način vjernik jer vjeruje u kaznu koja će ga sustići. Dakle, za vrijeme rata specifičan način vjernik jer vjeruje u kaznu koja će ga sustići. Dakle, za vrijeme rata u okolici Sarajeva nevjernik Veroljub prisilno je na bojišnici i zazire od bilo kakva u okolici Sarajeva nevjernik Veroljub prisilno je na bojišnici i zazire od bilo kakva ubojstva ili zločina prema drugima. Gurnut je u situaciju gdje proganja skupinu jedva ubojstva ili zločina prema drugima. Gurnut je u situaciju gdje proganja skupinu jedva punoljetnih vojnika-dječaka, sve do kraja puta. Veroljub ih dostiže na vrhu litice, a punoljetnih vojnika-dječaka, sve do kraja puta. Veroljub ih dostiže na vrhu litice, a dječaci bez oružja i u bezizlaznoj situaciji odluče baciti se s litice u smrt (Jergović, dječaci bez oružja i u bezizlaznoj situaciji odluče baciti se s litice u smrt (Jergović, 2004: 58-60). Ponovno čitamo ime kao simbol predodređenosti, najavu neizbježne 2004: 58-60). Ponovno čitamo ime kao simbol predodređenosti, najavu neizbježne tragedije. Ništa što mu se dogodilo nije birao, niti je bilo proizvod njegovih odluka. tragedije. Ništa što mu se dogodilo nije birao, niti je bilo proizvod njegovih odluka. Primoran je bio otići u vojsku, a u kobnoj situaciji našao se sasvim slučajno. To Primoran je bio otići u vojsku, a u kobnoj situaciji našao se sasvim slučajno. To nikako nije umanjilo njegov doživljaj tragedije. Bio je uvjeren da je počinio grijeh ili nikako nije umanjilo njegov doživljaj tragedije. Bio je uvjeren da je počinio grijeh ili zlo i, premda nije vjernik, vjerovao je da će ga sustići kazna. Čak i kada se preselio zlo i, premda nije vjernik, vjerovao je da će ga sustići kazna. Čak i kada se preselio u Grčku, Veroljub nikada nije imao osjećaj da je pobjegao od prošlosti. Zato mu je u Grčku, Veroljub nikada nije imao osjećaj da je pobjegao od prošlosti. Zato mu je

4 Ovdje bi bilo zanimljivo sagledati predmet proučavanja iz perspektive psihoanalitičke interpretacije. 4 Ovdje bi bilo zanimljivo sagledati predmet proučavanja iz perspektive psihoanalitičke interpretacije. Jedna od smjernica je teorija imena i prezimena Jacquesa Lacana koja posebno naglašava ulogu oca. Po toj Jedna od smjernica je teorija imena i prezimena Jacquesa Lacana koja posebno naglašava ulogu oca. Po toj teoriji, kako je sažima Slavoj Žižek (2002: 152), ime označava idealno Ja, točku imaginarne identifikacije, teoriji, kako je sažima Slavoj Žižek (2002: 152), ime označava idealno Ja, točku imaginarne identifikacije, a prezime dolazi od oca, što se odnosi na točku simboličke identifikacije. Simbolička identifikacija služi za a prezime dolazi od oca, što se odnosi na točku simboličke identifikacije. Simbolička identifikacija služi za promatranje i prosuđivanje vlastite osobe i ona uglavnom prevladava, tj. nadređena je imaginarnom formi promatranje i prosuđivanje vlastite osobe i ona uglavnom prevladava, tj. nadređena je imaginarnom formi prema kojoj sami sebi izgledamo dopadljivo. Ako to primijenimo na slučaj aktera Mustafe Gurbeta koji prema kojoj sami sebi izgledamo dopadljivo. Ako to primijenimo na slučaj aktera Mustafe Gurbeta koji dobiva ime po ocu (kao i većina ostalih aktera u drugim pričama), onda se Lacanovskom terminologijom dobiva ime po ocu (kao i većina ostalih aktera u drugim pričama), onda se Lacanovskom terminologijom može zaključiti da ovdje simboličko ne samo da podređuje imaginarno, nego ga sasvim prožima ili proždire. može zaključiti da ovdje simboličko ne samo da podređuje imaginarno, nego ga sasvim prožima ili proždire.

214 214 Lujanović, N.: OSOBNA IMENA I UPISIVANJE PROKLETSTVA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 211-220 Lujanović, N.: OSOBNA IMENA I UPISIVANJE PROKLETSTVA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 211-220 tamo u tuđini, u jednom trenutku kada je začuo pjesmu iz svoje potisnute prošlosti, tamo u tuđini, u jednom trenutku kada je začuo pjesmu iz svoje potisnute prošlosti, jednostavno – stalo srce. jednostavno – stalo srce. Kada je u pitanju promjena mjesta ili pokušaj bijega od upisanog prokletstva, Kada je u pitanju promjena mjesta ili pokušaj bijega od upisanog prokletstva, znakovit je još jedan prizor iz priče Zapis. U njoj je glavni junak Carlos Gardel, znakovit je još jedan prizor iz priče Zapis. U njoj je glavni junak Carlos Gardel, svjetski poznati argentinski pjevač tanga. Upravo je taj tango upisao tragediju u svjetski poznati argentinski pjevač tanga. Upravo je taj tango upisao tragediju u njegovo ime. Ciganka je Gardelu prorekla da neće živjeti duže od dvije godine ako njegovo ime. Ciganka je Gardelu prorekla da neće živjeti duže od dvije godine ako se ne ostavi pjevanja tanga. Budući da je po svijetu poznat kao pjevač, njegovo ime se ne ostavi pjevanja tanga. Budući da je po svijetu poznat kao pjevač, njegovo ime je sinonim za tango. Zahtjev koji je stavljen pred njega, da se ostavi tanga, možemo je sinonim za tango. Zahtjev koji je stavljen pred njega, da se ostavi tanga, možemo tumačiti jednako zahtjevu da se ostavi svog imena, tj. svega onoga što on jest. Gardel tumačiti jednako zahtjevu da se ostavi svog imena, tj. svega onoga što on jest. Gardel je pohodio Sarajevo gdje je kod hodže napravio zapis, tj. pokušaj skidanja uroka. je pohodio Sarajevo gdje je kod hodže napravio zapis, tj. pokušaj skidanja uroka. Zapis nije uspio, Cigankino proročanstvo se ipak ispunilo. Gardel je poginuo u Zapis nije uspio, Cigankino proročanstvo se ipak ispunilo. Gardel je poginuo u zrakoplovnoj nesreći iznad Kolumbije, zajedno sa cijelim svojim pratećim sastavom. zrakoplovnoj nesreći iznad Kolumbije, zajedno sa cijelim svojim pratećim sastavom. Kao što napominje pripovjedač, nije jasno od kuda to prokletstvo, iz kojih prošlih Kao što napominje pripovjedač, nije jasno od kuda to prokletstvo, iz kojih prošlih života i zbog kojeg grijeha (Jergović, 2004: 115-116). Ako je već prokletstvo ili života i zbog kojeg grijeha (Jergović, 2004: 115-116). Ako je već prokletstvo ili predodređenost za tragediju srasla s imenom, onda ne postoji zapis ili čin koji to može predodređenost za tragediju srasla s imenom, onda ne postoji zapis ili čin koji to može poništiti. To srastanje s imenom u slučaju Gardela nije izravno sadržano u prijevodu poništiti. To srastanje s imenom u slučaju Gardela nije izravno sadržano u prijevodu imena ili u povijesti imena (nasljedstvom od oca) kao u drugim primjerima. Ovdje se imena ili u povijesti imena (nasljedstvom od oca) kao u drugim primjerima. Ovdje se radi o složenijoj poveznici, budući da je Gardelovo ime svjetski poznato ime upravo radi o složenijoj poveznici, budući da je Gardelovo ime svjetski poznato ime upravo po tangu. Prema Cigankinim riječima, tango donosi tragediju, dakle i ime koje ga je po tangu. Prema Cigankinim riječima, tango donosi tragediju, dakle i ime koje ga je stvorilo. stvorilo. U priči Halal pripovjedač i glavni lik Salko govori kao mrtvac iz groba, nakon U priči Halal pripovjedač i glavni lik Salko govori kao mrtvac iz groba, nakon teške sudbine koja je zadesila njega i njegovu obitelj. Pijani brat je u bunilu ubio teške sudbine koja je zadesila njega i njegovu obitelj. Pijani brat je u bunilu ubio oca sjekirom, ali kako on ima ženu i djecu, krivicu je preuzeo Salko, pristao da bude oca sjekirom, ali kako on ima ženu i djecu, krivicu je preuzeo Salko, pristao da bude osuđen na smrt i sada iz groba priča svoju tužnu priču. U toj je priči halalio, tj. oprostio osuđen na smrt i sada iz groba priča svoju tužnu priču. U toj je priči halalio, tj. oprostio svima. I u ovoj priči je najuočljiviji autorov tretman imena. Salko je dobio ime po svima. I u ovoj priči je najuočljiviji autorov tretman imena. Salko je dobio ime po svom ujaku koji je također umro mlad. Time nam daje naslutiti da se tragedija koja svom ujaku koji je također umro mlad. Time nam daje naslutiti da se tragedija koja pogađa obitelj prenosi generacijama i to preko imena. To Salko ne izgovara, takav pogađa obitelj prenosi generacijama i to preko imena. To Salko ne izgovara, takav zaključak ostaje na čitatelju. Nesvjestan toga, Salko izgovara da bi htio da brat poživi, zaključak ostaje na čitatelju. Nesvjestan toga, Salko izgovara da bi htio da brat poživi, dobije još djece i neko od njih nazove po njemu, Salku. Njemu je ime važno, zna da je dobije još djece i neko od njih nazove po njemu, Salku. Njemu je ime važno, zna da je u njemu nešto sadržano, barem spomen na njega kojeg nema među živima (Jergović, u njemu nešto sadržano, barem spomen na njega kojeg nema među živima (Jergović, 2004: 142-143). Nešto bi od toga htio da se prenese na djecu, ali nije svjestan da će se 2004: 142-143). Nešto bi od toga htio da se prenese na djecu, ali nije svjestan da će se time prenijeti i tragedija upisana u ime. time prenijeti i tragedija upisana u ime. Radi se o najdojmljivijoj priči u zbirci koja ujedno i najzornije sugerira način Radi se o najdojmljivijoj priči u zbirci koja ujedno i najzornije sugerira način na koji treba čitati ulogu imena u Jergovićevim pripovijetkama. Salko kao da je od na koji treba čitati ulogu imena u Jergovićevim pripovijetkama. Salko kao da je od početka života bio predodređen za tragični kraj. Ni prijatelji, a posebno roditelji, početka života bio predodređen za tragični kraj. Ni prijatelji, a posebno roditelji, nikada ga nisu prihvatili. Od svega je Salku najviše smetala očeva ravnodušnost te nikada ga nisu prihvatili. Od svega je Salku najviše smetala očeva ravnodušnost te majčina otvorena distanciranost. Salko s bolom konstatira da ga majka nikad nije majčina otvorena distanciranost. Salko s bolom konstatira da ga majka nikad nije voljela; takvo nešto se rijetko događa – dijete koje majka odbije ne čeka vedra sudbina. voljela; takvo nešto se rijetko događa – dijete koje majka odbije ne čeka vedra sudbina.

215 215 Lujanović, N.: OSOBNA IMENA I UPISIVANJE PROKLETSTVA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 211-220 Lujanović, N.: OSOBNA IMENA I UPISIVANJE PROKLETSTVA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 211-220

Bolna tragedija upisana je tako u kobno ime Salko – ono postaje simbol za čovjeka Bolna tragedija upisana je tako u kobno ime Salko – ono postaje simbol za čovjeka kojeg je obitelj odbacila, iako je on na kraju dao svoj život kako bi ta obitelj opstala. kojeg je obitelj odbacila, iako je on na kraju dao svoj život kako bi ta obitelj opstala. Taj će se njezin opstanak dalje odvijati bez njega, možda čak u većoj sreći jer im je on Taj će se njezin opstanak dalje odvijati bez njega, možda čak u većoj sreći jer im je on ionako smetao (Jergović, 2004: 119-159). ionako smetao (Jergović, 2004: 119-159). Unutar samih imena kao simbola naziru se skrivene dimenzije označenog, Unutar samih imena kao simbola naziru se skrivene dimenzije označenog, svojevrsno umnažanje u njihovom semantičkom polju. Riječ je o potencijalu koji svojevrsno umnažanje u njihovom semantičkom polju. Riječ je o potencijalu koji upućuje na sličnosti u tretmanu većine imena u tekstu, a koji nam se prevodi tek upućuje na sličnosti u tretmanu većine imena u tekstu, a koji nam se prevodi tek dekodiranjem novog kȏda. Unutar tog kȏda glavni princip koji se iskristalizirao nakon dekodiranjem novog kȏda. Unutar tog kȏda glavni princip koji se iskristalizirao nakon proučavanja navedenih i sličnih primjera je princip prokletstva – imena su prenositelji proučavanja navedenih i sličnih primjera je princip prokletstva – imena su prenositelji tragedije koja se u odabranom vremenu-prostoru nasljeđuje krvnim srodstvom ili tragedije koja se u odabranom vremenu-prostoru nasljeđuje krvnim srodstvom ili kletvom čiji se uzroci i razlozi više ne pamte. Ukleti ljudi u ukletoj (obiteljskoj) kletvom čiji se uzroci i razlozi više ne pamte. Ukleti ljudi u ukletoj (obiteljskoj) zajednici razlikuju se samo po oblicima patnje koju im poput virusa prenose nametnuta zajednici razlikuju se samo po oblicima patnje koju im poput virusa prenose nametnuta imena. Jasno je da ti primjeri potkrepljuju prevladavajuće teorijske konstatacije o imena. Jasno je da ti primjeri potkrepljuju prevladavajuće teorijske konstatacije o imenu kao, kako tvrdi Priska Degras, setu značenja s povijesnim, društvenim i imenu kao, kako tvrdi Priska Degras, setu značenja s povijesnim, društvenim i kulturnim implikacijama. Imena su dio kolektivnog sjećanja i referentne točke u kulturnim implikacijama. Imena su dio kolektivnog sjećanja i referentne točke u orijentaciji i pokušaju uvođenja reda kojim se subjekt brani od kaosa i apsurda. Zato orijentaciji i pokušaju uvođenja reda kojim se subjekt brani od kaosa i apsurda. Zato je obično ime prvi znak raspoznavanja, identiteta, legitimnosti i kontinuiteta; ime je je obično ime prvi znak raspoznavanja, identiteta, legitimnosti i kontinuiteta; ime je trajanje kroz jezik (Degras, 1989), a u Jergovićevim tekstovima to trajanje je patnja. trajanje kroz jezik (Degras, 1989), a u Jergovićevim tekstovima to trajanje je patnja. IME KAO NAGOVJEŠTAJ FORMIRANJA KLETVE IME KAO NAGOVJEŠTAJ FORMIRANJA KLETVE U prethodnom poglavlju su analizirane situacije u kojima je kletva već formirana, U prethodnom poglavlju su analizirane situacije u kojima je kletva već formirana, a prokletstvo upisano u ime prije nego što ga je glavni lik preuzeo. Obično po očevoj a prokletstvo upisano u ime prije nego što ga je glavni lik preuzeo. Obično po očevoj (ili nekog drugog člana obitelji) liniji koji je nosio to ime i bio također obilježen (ili nekog drugog člana obitelji) liniji koji je nosio to ime i bio također obilježen tragedijom, ili ime samo po sebi u prijevodu asocira na tragediju. Međutim, u tekstu tragedijom, ili ime samo po sebi u prijevodu asocira na tragediju. Međutim, u tekstu su evidentne i drugačije situacije u kojima je ime nagoviještaj prokletstva koje se su evidentne i drugačije situacije u kojima je ime nagoviještaj prokletstva koje se tek treba formirati. I u ovom slučaju, pripovjedne tehnike upućuju na ključnu ulogu tek treba formirati. I u ovom slučaju, pripovjedne tehnike upućuju na ključnu ulogu imena u tekstu, samo što je ovdje riječ o tragediji koja je tek u zametku, samo prividno imena u tekstu, samo što je ovdje riječ o tragediji koja je tek u zametku, samo prividno ostavljajući likovima mogućnost odabira. Njihov odabir vodi tragičnom završetku, ostavljajući likovima mogućnost odabira. Njihov odabir vodi tragičnom završetku, kletva se spaja s imenom, a na kraju postaje jasno da druga mogućnost nije niti kletva se spaja s imenom, a na kraju postaje jasno da druga mogućnost nije niti postojala. postojala. Takvu situaciju imamo u priči ‘Jilduz’. U središtu radnje je vojnik Abdulrahman Takvu situaciju imamo u priči ‘Jilduz’. U središtu radnje je vojnik Abdulrahman koji je u osmanskoj vojski pod vodstvom Selim paše. Vojnici ga ne poštuju kao koji je u osmanskoj vojski pod vodstvom Selim paše. Vojnici ga ne poštuju kao autoritet, nego raspamećeni ubijaju i pljačkaju osvojenim selima. Selim paša tužan autoritet, nego raspamećeni ubijaju i pljačkaju osvojenim selima. Selim paša tužan gleda iz daljine njihovo ponašanje; ne izgovara ništa, ali je jasno da je njegova šutnja gleda iz daljine njihovo ponašanje; ne izgovara ništa, ali je jasno da je njegova šutnja još jača od izgovorene kletve i da će te vojnike, među kojima je i Abdulrahman, stići još jača od izgovorene kletve i da će te vojnike, među kojima je i Abdulrahman, stići kazna. To je bila samo naznaka tragedije koja će se uskoro ispuniti. Abdulrahman se kazna. To je bila samo naznaka tragedije koja će se uskoro ispuniti. Abdulrahman se našao slučajno u jednoj čudnoj situaciji: prestrašen u panici na bojnom polju začuo je našao slučajno u jednoj čudnoj situaciji: prestrašen u panici na bojnom polju začuo je u grmlju neko šuštanje i u bijesu sasjekao grm i onoga tko se u njemu krio. Godinama u grmlju neko šuštanje i u bijesu sasjekao grm i onoga tko se u njemu krio. Godinama nakon tog događaja i završenih bitaka pitao se tko je bio u tom grmu (dijete? žena?) nakon tog događaja i završenih bitaka pitao se tko je bio u tom grmu (dijete? žena?)

216 216 Lujanović, N.: OSOBNA IMENA I UPISIVANJE PROKLETSTVA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 211-220 Lujanović, N.: OSOBNA IMENA I UPISIVANJE PROKLETSTVA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 211-220 i od je tog neznanja počeo gubiti razum. Njegovo je ime bilo semantički prazno, bez i od je tog neznanja počeo gubiti razum. Njegovo je ime bilo semantički prazno, bez predodređenosti kakvu su imali likovi analizirani u prethodnom poglavlju. predodređenosti kakvu su imali likovi analizirani u prethodnom poglavlju. Prokletstvo se, formirano ili tek u formiranju, nastavlja na iduće generacije. Ono Prokletstvo se, formirano ili tek u formiranju, nastavlja na iduće generacije. Ono dobiva snagu koja nadilazi njegovog izvršitelja. Tako se upravo formirano prokletstvo dobiva snagu koja nadilazi njegovog izvršitelja. Tako se upravo formirano prokletstvo prenosi s Adbulrahmana na njegovu kćer. Nakon sedam kćeri, on je htio sina, a dobio prenosi s Adbulrahmana na njegovu kćer. Nakon sedam kćeri, on je htio sina, a dobio je ponovno kćer. Dao joj je ime Jilduza prema zvijezdi koju je gledao onih noći koje je ponovno kćer. Dao joj je ime Jilduza prema zvijezdi koju je gledao onih noći koje je proveo na bojištu (time je naznačeno prenošenje prokletstva na potomke). Sav je proveo na bojištu (time je naznačeno prenošenje prokletstva na potomke). Sav svoj strah sublimirao je u to ime, onu kobnu noć kada je sasjekao grm utkao je u svoj strah sublimirao je u to ime, onu kobnu noć kada je sasjekao grm utkao je u njega. Kletva je tek u formiranju, a u potpunosti će se ispuniti tek u slučaju njegove njega. Kletva je tek u formiranju, a u potpunosti će se ispuniti tek u slučaju njegove kćeri. Kćer je poslao u boj kao sina pod imenom Jilduz (sina kojeg je oduvijek kćeri. Kćer je poslao u boj kao sina pod imenom Jilduz (sina kojeg je oduvijek želio, a nebo mu je uskratilo tu želju). Jilduza je tu zadaću ispunila, u bitkama se želio, a nebo mu je uskratilo tu želju). Jilduza je tu zadaću ispunila, u bitkama se pokazala snalažljiva, ali se tamo zbliži sa suborcem Resulom. Zajedno su bojevali, pokazala snalažljiva, ali se tamo zbliži sa suborcem Resulom. Zajedno su bojevali, jedno drugome spašavali živote i preživljavali svakodnevne vojničke nedaće. Kasnije jedno drugome spašavali živote i preživljavali svakodnevne vojničke nedaće. Kasnije Resul počinje osjećati neku privlačnost prema Jilduzi, ali kako misli da se zaljubio Resul počinje osjećati neku privlačnost prema Jilduzi, ali kako misli da se zaljubio u muškarca (što mu je neprihvatljiva pomisao), iznenada pobjegne. Jilduza uvene u muškarca (što mu je neprihvatljiva pomisao), iznenada pobjegne. Jilduza uvene od tuge što ga više nikada neće vidjeti (Jergović, 2004: 15-46). Negdje je postojao od tuge što ga više nikada neće vidjeti (Jergović, 2004: 15-46). Negdje je postojao zametak prokletstva, Abdulrahman je sudjelovao u njegovu formiranju, da bi ono zametak prokletstva, Abdulrahman je sudjelovao u njegovu formiranju, da bi ono konačno bilo usađeno u ime Jilduza, simbolizirajući podvojenost između muškarca i konačno bilo usađeno u ime Jilduza, simbolizirajući podvojenost između muškarca i žene, između željenog i ostvarivog. žene, između željenog i ostvarivog. Promatrajući koncept prokletstva kao nasljedne kategorije, možemo se vratiti Promatrajući koncept prokletstva kao nasljedne kategorije, možemo se vratiti spomenutom terminu koji koristi Butler – ozljeda. S obzirom na to da se mi kao spomenutom terminu koji koristi Butler – ozljeda. S obzirom na to da se mi kao subjekt uspostavljamo tek u jeziku, dodjeljivanje imena je prva ozljeda ili nasilje koje subjekt uspostavljamo tek u jeziku, dodjeljivanje imena je prva ozljeda ili nasilje koje subjekt pretrpi (Butler, 1997: 2). Imenom je određen, stigmatiziran. U proširenom subjekt pretrpi (Butler, 1997: 2). Imenom je određen, stigmatiziran. U proširenom smislu, ozljeda je prenošenje prokletstva. Nad subjektom se vrši nasilje tako što mu smislu, ozljeda je prenošenje prokletstva. Nad subjektom se vrši nasilje tako što mu se dodjeljuje ime u koje je upisana tragedija. Nositelj imena ne može izbjeći sudbinu se dodjeljuje ime u koje je upisana tragedija. Nositelj imena ne može izbjeći sudbinu koja je zapisana u samom tom imenu. Kao što je navedeno, razlika je samo u tome je koja je zapisana u samom tom imenu. Kao što je navedeno, razlika je samo u tome je li kletva upisana u ime prije ili se formira kroz životno iskustvo nakon imenovanja. li kletva upisana u ime prije ili se formira kroz životno iskustvo nakon imenovanja. To jest, je li semantičko polje imena kao simbola već ispunjeno ili se tek naknadno To jest, je li semantičko polje imena kao simbola već ispunjeno ili se tek naknadno puni razvojem pripovjednog tijeka. To su dva moguća načina koncipiranja imena u puni razvojem pripovjednog tijeka. To su dva moguća načina koncipiranja imena u Jergovićevim pripovijetkama. Kao što tvrdi Gary L. Steinley (1982: 47), imenovanje Jergovićevim pripovijetkama. Kao što tvrdi Gary L. Steinley (1982: 47), imenovanje i jest kreiranje koncepta, rezultat cijelog niza hijerarhije kategorija koje se poput i jest kreiranje koncepta, rezultat cijelog niza hijerarhije kategorija koje se poput okrenutog stabla granaju prema specifičnim primjenama. Na vrhu te hijerarhije nalazi okrenutog stabla granaju prema specifičnim primjenama. Na vrhu te hijerarhije nalazi se samo ime kao svojevrsni nadkoncept. Ovdje smo razložili dva pravca u kojem je se samo ime kao svojevrsni nadkoncept. Ovdje smo razložili dva pravca u kojem je moguće promatrati grananje koncepta imena onako kako ga je zamislio Jergović. moguće promatrati grananje koncepta imena onako kako ga je zamislio Jergović. Jedna je zanimljiva situacija u tekstu koju možemo pridodati ovakvoj interpretaciji, Jedna je zanimljiva situacija u tekstu koju možemo pridodati ovakvoj interpretaciji, a tiče se praznog mjesta. Naime, ponekad ime još nije zadano ili postoji prijetnja da se a tiče se praznog mjesta. Naime, ponekad ime još nije zadano ili postoji prijetnja da se ime izgubi pa se postavlja pitanje što je s tom prazninom umjesto imena. Ta situacija ime izgubi pa se postavlja pitanje što je s tom prazninom umjesto imena. Ta situacija nam potvrđuje da ona može funkcionirati isto kao i ime; vodi nas do zaključka nam potvrđuje da ona može funkcionirati isto kao i ime; vodi nas do zaključka koji je čisti oksimoron – i neimenovanje je imenovanje prazninom. U priči Asag, koji je čisti oksimoron – i neimenovanje je imenovanje prazninom. U priči Asag,

217 217 Lujanović, N.: OSOBNA IMENA I UPISIVANJE PROKLETSTVA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 211-220 Lujanović, N.: OSOBNA IMENA I UPISIVANJE PROKLETSTVA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 211-220

Dubrovčanin Šimun također pati zbog imena, ali zbog prijetnje njegova nestanka. Ima Dubrovčanin Šimun također pati zbog imena, ali zbog prijetnje njegova nestanka. Ima samo kćer Maru i nema izgleda za muškog nasljednika. Kako je navikao na visoki samo kćer Maru i nema izgleda za muškog nasljednika. Kako je navikao na visoki društveni status, ovo je sramota koju ne može podnijeti (da drugi gledaju kako mu društveni status, ovo je sramota koju ne može podnijeti (da drugi gledaju kako mu se bez nasljednika rasipa obiteljsko blago). U strahu od te praznine bez imena (što se bez nasljednika rasipa obiteljsko blago). U strahu od te praznine bez imena (što djeluje jednako kao i prokleto ime) odlazi pod turski jaram, što će biti izvor samo još djeluje jednako kao i prokleto ime) odlazi pod turski jaram, što će biti izvor samo još većih tragedija za njegovu obitelj (Jergović, 2004: 159-165). Samo je privid da bez većih tragedija za njegovu obitelj (Jergović, 2004: 159-165). Samo je privid da bez imena nema prokletstva; sve je imenovano pa makar i prazninom. imena nema prokletstva; sve je imenovano pa makar i prazninom. IME KAO POTENCIJALNI NOSITELJ STABILNOG IME KAO POTENCIJALNI NOSITELJ STABILNOG ZNAČENJA ZNAČENJA Korištenje suvremenih teorijskih postavki i saznanja autora kao što su Korištenje suvremenih teorijskih postavki i saznanja autora kao što su Butler, Barthes ili Eagleton sugerira zaključak da je osnovno polazište ovog rada Butler, Barthes ili Eagleton sugerira zaključak da je osnovno polazište ovog rada konstruktivističko. Značenja su shvaćena kao proizvoljne, privremene i nestabilne konstruktivističko. Značenja su shvaćena kao proizvoljne, privremene i nestabilne točke na kojima ne možemo temeljiti univerzalne kategorije trajnih karakteristika, točke na kojima ne možemo temeljiti univerzalne kategorije trajnih karakteristika, nego samo pokušati proniknuti u mehanizam tih neprestanih izmjena i odgađanja. nego samo pokušati proniknuti u mehanizam tih neprestanih izmjena i odgađanja. S druge strane, upravo iznesenim zaključcima izvedenima iz spomenutih tekstova S druge strane, upravo iznesenim zaključcima izvedenima iz spomenutih tekstova kao da odvodimo raspravu u drugom smjeru. Govorimo o imenima kao aksiomima kao da odvodimo raspravu u drugom smjeru. Govorimo o imenima kao aksiomima koji se mogu nadograđivati novim slojevima interpretacije, ali ako promotrimo samu koji se mogu nadograđivati novim slojevima interpretacije, ali ako promotrimo samu njegovu strukturu kao simbola, dolazimo do određene značenjske jezgre. Kao da njegovu strukturu kao simbola, dolazimo do određene značenjske jezgre. Kao da smo otkrili neku sadržinu, nešto nalik esenciji koju su postmodernistički teoretičari smo otkrili neku sadržinu, nešto nalik esenciji koju su postmodernistički teoretičari odavno razgradili (dekonstruirali), skup trajnih i nedjeljivih karakteristika. Ta jezgra, odavno razgradili (dekonstruirali), skup trajnih i nedjeljivih karakteristika. Ta jezgra, u našem je slučaju počelo trajnosti tragedije, upisano prokletstvo koje dalje ne u našem je slučaju počelo trajnosti tragedije, upisano prokletstvo koje dalje ne možemo razlagati. Dolazimo do zida, do svojevrsnog prapočela iza kojeg ne vidimo možemo razlagati. Dolazimo do zida, do svojevrsnog prapočela iza kojeg ne vidimo ništa, budući da nam u tekstu nije dano naslutiti uzroke tog prokletstva. Ono nam je ništa, budući da nam u tekstu nije dano naslutiti uzroke tog prokletstva. Ono nam je ponuđeno da ga u ovoj vrsti interpretacije shvatimo, ako želimo, kao aksiom s kojim ponuđeno da ga u ovoj vrsti interpretacije shvatimo, ako želimo, kao aksiom s kojim možemo operirati u daljnjem iščitavanju. možemo operirati u daljnjem iščitavanju. Ovaj paradoks vezan uz pitanje imena nije ništa novo. S njime se suočio još Jacques Ovaj paradoks vezan uz pitanje imena nije ništa novo. S njime se suočio još Jacques Derrida do te mjere da je doveo u pitanje svoje prethodne postulate. Njegov složeni Derrida do te mjere da je doveo u pitanje svoje prethodne postulate. Njegov složeni teorijski pristup imenu sažela je Kristina Peternai Andrić.5 Derrida je poznat po teoriji teorijski pristup imenu sažela je Kristina Peternai Andrić.5 Derrida je poznat po teoriji o proizvoljnosti značenja, tj. o nepostojanju stabilne i trajne veze između označitelja o proizvoljnosti značenja, tj. o nepostojanju stabilne i trajne veze između označitelja i označenog. Sustav je sam sebi dovoljan, unutar njega su sve vrste povezanosti i označenog. Sustav je sam sebi dovoljan, unutar njega su sve vrste povezanosti proizvoljnog karaktera, bez izvanjskog transcendentalnog označenog. Prema tome, proizvoljnog karaktera, bez izvanjskog transcendentalnog označenog. Prema tome, ne možemo doći do trajnog, ali niti konačnog značenja koje bi bilo zadnja instancija. ne možemo doći do trajnog, ali niti konačnog značenja koje bi bilo zadnja instancija. Derrida naglašava da se radi o sustavu razlika te o procesu nadograđivanja, odgađanja Derrida naglašava da se radi o sustavu razlika te o procesu nadograđivanja, odgađanja značenja (označeno jednog znaka samo je označitelj za sljedeće označeno drugog značenja (označeno jednog znaka samo je označitelj za sljedeće označeno drugog znaka, a ovo opet označitelj za sljedeći). Derrida je ovdje sasvim jasan – znakovi znaka, a ovo opet označitelj za sljedeći). Derrida je ovdje sasvim jasan – znakovi nemaju nikakvu čvrstu značenjsku jezgru (Peternai Andrić, 2009: 525-527). nemaju nikakvu čvrstu značenjsku jezgru (Peternai Andrić, 2009: 525-527).

5 K. P. Andrić sažela je Derridaino promišljanje imena koje je iznio u djelima On the name (Stanford, 5 K. P. Andrić sažela je Derridaino promišljanje imena koje je iznio u djelima On the name (Stanford, 1995) i O gramatologiji (Sarajevo, 1976). 1995) i O gramatologiji (Sarajevo, 1976).

218 218 Lujanović, N.: OSOBNA IMENA I UPISIVANJE PROKLETSTVA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 211-220 Lujanović, N.: OSOBNA IMENA I UPISIVANJE PROKLETSTVA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 211-220

Međutim, Derrida će napraviti ustupak kada je u pitanju ime kao diskurzivna Međutim, Derrida će napraviti ustupak kada je u pitanju ime kao diskurzivna tvorba. Napominje da je ime kategorija koja se nameće pojedincu, fiksira ga i određuje tvorba. Napominje da je ime kategorija koja se nameće pojedincu, fiksira ga i određuje trajno, zbog čega ima određenu stabilnost. Zbog toga se imenu dopušta mogućnost trajno, zbog čega ima određenu stabilnost. Zbog toga se imenu dopušta mogućnost trajnijeg i stabilnijeg značenja. Derrida napominje da ime može čak i nadživjeti trajnijeg i stabilnijeg značenja. Derrida napominje da ime može čak i nadživjeti subjekta, biti trajnije od njega samog tako što će ostati cirkulirati u polju značenja. subjekta, biti trajnije od njega samog tako što će ostati cirkulirati u polju značenja. Ime može samostalno nastaviti funkcionirati i bez subjekta uz koje je bilo vezano Ime može samostalno nastaviti funkcionirati i bez subjekta uz koje je bilo vezano (Peternai Andrić, 2009: 530-533). Ako je neko ime postalo sinonim za alkoholičara (Peternai Andrić, 2009: 530-533). Ako je neko ime postalo sinonim za alkoholičara (ili, u našem slučaju tragičara koji nasljeđuje prokletstvo), ono ne samo da će imati (ili, u našem slučaju tragičara koji nasljeđuje prokletstvo), ono ne samo da će imati stabilno značenje, nego se može i odvojiti od subjekta zadržavajući isto značenje. Očito stabilno značenje, nego se može i odvojiti od subjekta zadržavajući isto značenje. Očito je da imena zaslužuju ovakav oblik posebnog tretmana jer u odabranim Jergovićevim je da imena zaslužuju ovakav oblik posebnog tretmana jer u odabranim Jergovićevim tekstovima funkcioniraju kao fiksirane točke u kaosu promjenjivih značenja. Imena tekstovima funkcioniraju kao fiksirane točke u kaosu promjenjivih značenja. Imena su jedna vrsta ‘strogih označitelja’ koji imaju određenu stabilnost jer podrazumijevaju su jedna vrsta ‘strogih označitelja’ koji imaju određenu stabilnost jer podrazumijevaju stalnost subjekta u različitim vremenskim i prostornim uvjetima (Margolin, 2002). stalnost subjekta u različitim vremenskim i prostornim uvjetima (Margolin, 2002). Imena jednostavno imaju tu snagu aksioma i raspravu o njima moguće je razvijati Imena jednostavno imaju tu snagu aksioma i raspravu o njima moguće je razvijati jedino ako se, kao i Derrida, u kontekstu postmodernističkih teorija o značenju jedino ako se, kao i Derrida, u kontekstu postmodernističkih teorija o značenju pomirimo s paradoksom u koji nas uvlači pitanje imena, a točka u kojoj su konkretna pomirimo s paradoksom u koji nas uvlači pitanje imena, a točka u kojoj su konkretna imena u odabranim tekstovima fiksirana jest motiv tragedije. imena u odabranim tekstovima fiksirana jest motiv tragedije. ZAKLJUČAK ZAKLJUČAK U radu se pokušalo dekodirati kȏd unutar kojeg osobna imena kao simboli imaju U radu se pokušalo dekodirati kȏd unutar kojeg osobna imena kao simboli imaju funkciju poput aksioma s nedjeljivim početnim značenjem. To početno značenje smo funkciju poput aksioma s nedjeljivim početnim značenjem. To početno značenje smo odredili kao motiv prokletstva koje se nasljeđuje preko imena. Takvu interpretaciju odredili kao motiv prokletstva koje se nasljeđuje preko imena. Takvu interpretaciju sugerira naglašeno fatalistički stav pripovjedača po kojem su njegovi likovi predodređeni sugerira naglašeno fatalistički stav pripovjedača po kojem su njegovi likovi predodređeni za tragediju; oni su je naslijedili, preuzeli i ona čini sastavni dio njihove identitetske za tragediju; oni su je naslijedili, preuzeli i ona čini sastavni dio njihove identitetske strukture. Iako od te tragedije na kraju stradavaju (prokletstvo se uvijek ispunjava), oni strukture. Iako od te tragedije na kraju stradavaju (prokletstvo se uvijek ispunjava), oni ne bježe ni od njega, ni od svog imena. Jer, tragedija – to su oni sami. Bez nje ne bi imali ne bježe ni od njega, ni od svog imena. Jer, tragedija – to su oni sami. Bez nje ne bi imali niti jednu čvrstu točku na koju bi se oslonili. Cilj njihova života je ispuniti tragediju, tj. niti jednu čvrstu točku na koju bi se oslonili. Cilj njihova života je ispuniti tragediju, tj. ono što im je upisano u ime koje nose. Izgovaranjem imena potvrđuje se neizbježnost ono što im je upisano u ime koje nose. Izgovaranjem imena potvrđuje se neizbježnost tragedije i ona se dijelom ispunjava (priziva) ponavljanjem tog imena. tragedije i ona se dijelom ispunjava (priziva) ponavljanjem tog imena. Jedna je scena iz priče Akrap znakovita za pitanje imena i njegove povezanosti Jedna je scena iz priče Akrap znakovita za pitanje imena i njegove povezanosti s tragedijom u odabranom književnom djelu. Radi se o obitelji koja se prezivala s tragedijom u odabranom književnom djelu. Radi se o obitelji koja se prezivala Akrapović. Jednog dana je u njihovo dvorište pored stabla pao čovjek za kojeg su Akrapović. Jednog dana je u njihovo dvorište pored stabla pao čovjek za kojeg su vjerovali da je anđeo jer im nije znao ništa drugo reći osim da je pao s neba. Taj događaj vjerovali da je anđeo jer im nije znao ništa drugo reći osim da je pao s neba. Taj događaj je obilježio početak vremena blagostanja. Tada su promijenili prezime u Anđelović je obilježio početak vremena blagostanja. Tada su promijenili prezime u Anđelović (Jergović, 2004: 343-359). Ako je već ime sraslo s tragedijom, onda će prestanak (Jergović, 2004: 343-359). Ako je već ime sraslo s tragedijom, onda će prestanak tragedije zahtijevati i promjenu imena. Ali, za takvo nešto će već biti potrebno rijetko tragedije zahtijevati i promjenu imena. Ali, za takvo nešto će već biti potrebno rijetko čudo, kao što je pad anđela s neba u vlastito dvorište. čudo, kao što je pad anđela s neba u vlastito dvorište.

219 219 Lujanović, N.: OSOBNA IMENA I UPISIVANJE PROKLETSTVA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 211-220 Lujanović, N.: OSOBNA IMENA I UPISIVANJE PROKLETSTVA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 211-220

Literatura Literatura Beker, M. (1991) Semiotika književnosti, Zagreb, Zavod za znanost o književnosti Beker, M. (1991) Semiotika književnosti, Zagreb, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Butler, J. (1997) Excitable speech – a politics of the performative, New York, Routledge. Butler, J. (1997) Excitable speech – a politics of the performative, New York, Routledge. Dalen-Oskam, K. van (2005) Vergleichende literarische Onomastik. U: Brendler A. i Dalen-Oskam, K. van (2005) Vergleichende literarische Onomastik. U: Brendler A. i Brendler S. (ur.), Namenforschung morgen: Ideen, Perspektiven, Visionen, Hamburg, Brendler S. (ur.), Namenforschung morgen: Ideen, Perspektiven, Visionen, Hamburg, Baar, str. 183-191. Baar, str. 183-191. Degras, P. (1989) Name of the fathers, history of the name – Odono as memory, World Degras, P. (1989) Name of the fathers, history of the name – Odono as memory, World literature today, 63, 4: 613-619. literature today, 63, 4: 613-619. Eagleton, T. (1987) Književna teorija, Zagreb, Liber. Eagleton, T. (1987) Književna teorija, Zagreb, Liber. Jergović, M. (2004) Inšallah, Madona, inšallah, Zagreb, Durieux. Jergović, M. (2004) Inšallah, Madona, inšallah, Zagreb, Durieux. Johansen, J., D. i Larsen, S., E. (2000) Uvod u semiotiku, Zagreb, Croatia Liber. Johansen, J., D. i Larsen, S., E. (2000) Uvod u semiotiku, Zagreb, Croatia Liber. Lotman, J., M. (2001) Struktura umjetničkog teksta, Zagreb, Alfa. Lotman, J., M. (2001) Struktura umjetničkog teksta, Zagreb, Alfa. Margolin, U. (2002) Naming and believing – practices of the proper name in narrative Margolin, U. (2002) Naming and believing – practices of the proper name in narrative Fiction, Narrative, 10, 2: 107-127. Fiction, Narrative, 10, 2: 107-127. Peternai Andrić, K. (2009) Znak, značenje i vlastito ime – kontroverzna mjesta u Peternai Andrić, K. (2009) Znak, značenje i vlastito ime – kontroverzna mjesta u Derridaovom diskurzu, Filozofska istraživanja, 29, 3: 525-541. Derridaovom diskurzu, Filozofska istraživanja, 29, 3: 525-541. Steinley, G., L. (1982) Symboligizing: Recognizing and naming symbols, College Steinley, G., L. (1982) Symboligizing: Recognizing and naming symbols, College English, 44, 1: 44-56. English, 44, 1: 44-56. Trifonas, P., P. (2002) Barthes i carstvo znakova, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk. Trifonas, P., P. (2002) Barthes i carstvo znakova, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk. Žižek, S. (2002) Sublimni objekt ideologije, Zagreb, Arkzin. Žižek, S. (2002) Sublimni objekt ideologije, Zagreb, Arkzin.

Nebojša Lujanović Nebojša Lujanović Department of Croatian Language and Literature Department of Croatian Language and Literature Faculty of Philosophy, University of Split Faculty of Philosophy, University of Split PERSONAL NAMES AND CURSE REGISTERING IN PERSONAL NAMES AND CURSE REGISTERING IN MILJENKO JERGOVIĆ’S SHORT STORIES COLLECTION MILJENKO JERGOVIĆ’S SHORT STORIES COLLECTION iNŠaLLaH maDoNa, iNŠaLLaH iNŠaLLaH maDoNa, iNŠaLLaH Summary Summary Starting with basic postulates of semiotics, interesting possible interpretations of Starting with basic postulates of semiotics, interesting possible interpretations of personal names in Miljenko Jergovic’s stories are revealed to us. Inside a mode of personal names in Miljenko Jergovic’s stories are revealed to us. Inside a mode of discourse presented as constant conflict and change in the representation of meaning, discourse presented as constant conflict and change in the representation of meaning, these names are to understood as stable carriers of meaning in which the important these names are to understood as stable carriers of meaning in which the important motif of the curse occurs. The curse appears as the only constant in Jergovic’s chaotic motif of the curse occurs. The curse appears as the only constant in Jergovic’s chaotic world of hybrid identities and insolvable conflict. world of hybrid identities and insolvable conflict. Key words: name, symbol, code, decoding, curse, heritage Key words: name, symbol, code, decoding, curse, heritage

220 220 Peričić, H.: IMA LI SMISLA PISATI U RATU? IMA LI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 221-231 Peričić, H.: IMA LI SMISLA PISATI U RATU? IMA LI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 221-231

Helena Peričić Stručni rad Helena Peričić Stručni rad Odjel za kroatistiku i slavistiku UDK: 821.163.42-94:355(497.5)”1991/1995” Odjel za kroatistiku i slavistiku UDK: 821.163.42-94:355(497.5)”1991/1995” Sveučilište u Zadru Primljeno: 17. 07. 2012. Sveučilište u Zadru Primljeno: 17. 07. 2012.

IMA LI SMISLA PISATI U RATU? IMA LI SMISLA PISATI U RATU? IMA LI SMISLA PISATI O RATU? IMA LI SMISLA PISATI O RATU? /AUTOREFLEKSIJA NAD ZAPISIMA o RiĐaNU, PeTRU i PavLU (1991.-1998.)/ /AUTOREFLEKSIJA NAD ZAPISIMA o RiĐaNU, PeTRU i PavLU (1991.-1998.)/

„Danas za vrijeme zračnog alarma „Danas za vrijeme zračnog alarma trudio sam se misliti na Herdera...“ trudio sam se misliti na Herdera...“ Iz knjige J. Améryja (2009: 25) Iz knjige J. Améryja (2009: 25) SAŽETAK SAŽETAK Helena Peričić, autorica teksta, temelji ovo svoje autoreferencijalno promišljanje Helena Peričić, autorica teksta, temelji ovo svoje autoreferencijalno promišljanje na vlastitoj knjizi dnevničkih zapisa, članaka, pisama, dramskih fragmenata, poezije i na vlastitoj knjizi dnevničkih zapisa, članaka, pisama, dramskih fragmenata, poezije i dr. oblika objavljenoj pod naslovom On the Red Horse, Peter and Paul, A Small Bok dr. oblika objavljenoj pod naslovom On the Red Horse, Peter and Paul, A Small Bok about a Big War (Diary Entries, Articles, Letters, 1991-1998) / O riđanu, Petru i Pavlu about a Big War (Diary Entries, Articles, Letters, 1991-1998) / O riđanu, Petru i Pavlu – mala knjiga o velikom ratu (Dnevnički zapisi, članci, pisma, 1991.-1998.). Knjigu je – mala knjiga o velikom ratu (Dnevnički zapisi, članci, pisma, 1991.-1998.). Knjigu je na engleski prevela Petra Sapun, a lektorirao Nick Saywell, dok ju je u dvojezičnom na engleski prevela Petra Sapun, a lektorirao Nick Saywell, dok ju je u dvojezičnom englesko/hrvatskom izdanju objavio Cambridge Scholars Publishing 2010. (Newcastle englesko/hrvatskom izdanju objavio Cambridge Scholars Publishing 2010. (Newcastle upon Tyne, UK). Kako naslov upućuje, knjiga se sastoji od tekstova koje je autorica upon Tyne, UK). Kako naslov upućuje, knjiga se sastoji od tekstova koje je autorica pisala tijekom Domovinskoga rata u Hrvatskoj (1991.-1995.) i poraća, živeći u to pisala tijekom Domovinskoga rata u Hrvatskoj (1991.-1995.) i poraća, živeći u to doba u Zadru, no važni su i komentari koje je napisala par godina potom, a koji su doba u Zadru, no važni su i komentari koje je napisala par godina potom, a koji su istaknuti kurzivom. Oni nude udaljeniju, „objektivnu“ perspektivu. Knjiga predstavlja istaknuti kurzivom. Oni nude udaljeniju, „objektivnu“ perspektivu. Knjiga predstavlja jedno od mogućih viđenja ljudske sudbine u drastičnim ratnim okolnostima, ne samo jedno od mogućih viđenja ljudske sudbine u drastičnim ratnim okolnostima, ne samo na razini egzistencijalnih pojavnosti već i na razini mogućnosti i primjene književne na razini egzistencijalnih pojavnosti već i na razini mogućnosti i primjene književne relacije/stvaralaštva u tom okviru. Tri su osnovne sastavnice načina pisanja ovoga/ relacije/stvaralaštva u tom okviru. Tri su osnovne sastavnice načina pisanja ovoga/ ovakvoga teksta koje autorica obrazlaže. Prvo, nužna je „zbiljskost“ autora/naratora ovakvoga teksta koje autorica obrazlaže. Prvo, nužna je „zbiljskost“ autora/naratora u pripovijedanju građe kakva je ova, a koja se tiče života u ratnim uvjetima. Drugo, u pripovijedanju građe kakva je ova, a koja se tiče života u ratnim uvjetima. Drugo, važna je autorova zadaća opisati događaje kojima je svjedokom i u kojima je tek važna je autorova zadaća opisati događaje kojima je svjedokom i u kojima je tek prividno – s obzirom na okolnosti – „sveznajući“ pripovjedač. Autorica je ovdje prividno – s obzirom na okolnosti – „sveznajući“ pripovjedač. Autorica je ovdje tek apsurdni akter koji učinkovito ne utječe ni na što osim na vlastiti tekst i jedino tek apsurdni akter koji učinkovito ne utječe ni na što osim na vlastiti tekst i jedino nad njim – za razliku od političkih i vojnih događaja – ima pravoga nadzora. Treće, nad njim – za razliku od političkih i vojnih događaja – ima pravoga nadzora. Treće, stvarajući ono što postupno i bez njezine izvorne namjere postaje književnim tekstom – stvarajući ono što postupno i bez njezine izvorne namjere postaje književnim tekstom – autorica nastoji nadvladati vlastitu emotivnost u okolnostima koje iznuđuju osjećajnu autorica nastoji nadvladati vlastitu emotivnost u okolnostima koje iznuđuju osjećajnu

221 221 Peričić, H.: IMA LI SMISLA PISATI U RATU? IMA LI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 221-231 Peričić, H.: IMA LI SMISLA PISATI U RATU? IMA LI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 221-231 pregnatnost: ona uz mogućnost kritičkoga odmaka, provokativnosti i nemirenja u pregnatnost: ona uz mogućnost kritičkoga odmaka, provokativnosti i nemirenja u svom pisanju, ali i u intertekstualnim izletima odnosno u književnosti uopće, pronalazi svom pisanju, ali i u intertekstualnim izletima odnosno u književnosti uopće, pronalazi smisao koji mahom nedostaje događajima u pogubnu vremenu. smisao koji mahom nedostaje događajima u pogubnu vremenu. Ključne riječi: autobiografska književnost, autoreferencijalnost, Domovinski rat Ključne riječi: autobiografska književnost, autoreferencijalnost, Domovinski rat u Hrvatskoj, pisanje u/o traumatičnim vremenima u Hrvatskoj, pisanje u/o traumatičnim vremenima 1.0. Kako ovdje namjeravam pisati o nečemu što je uključeno u književnu 1.0. Kako ovdje namjeravam pisati o nečemu što je uključeno u književnu proizvodnju jednoga dijela Dalmacije – zadarskoga područja – i to onu iz devedesetih proizvodnju jednoga dijela Dalmacije – zadarskoga područja – i to onu iz devedesetih godina protekloga stoljeća, doba Domovinskoga rata i poraća u Hrvatskoj, valja imati godina protekloga stoljeća, doba Domovinskoga rata i poraća u Hrvatskoj, valja imati na umu da je iz perspektive samoga mjesta zbivanja, dakle iz Zadra, moga grada, na umu da je iz perspektive samoga mjesta zbivanja, dakle iz Zadra, moga grada, percepcija ili možda autorecepcija rečene proizvodnje podložna i određena gotovo percepcija ili možda autorecepcija rečene proizvodnje podložna i određena gotovo bergsonovski pojmljenim vremenom. Naime, s obzirom na ratnu i poratnu fazu bergsonovski pojmljenim vremenom. Naime, s obzirom na ratnu i poratnu fazu posljednjega desetljeća prošloga stoljeća/tisućljeća te na naše ili moje, tj. doživljavanje posljednjega desetljeća prošloga stoljeća/tisućljeća te na naše ili moje, tj. doživljavanje pojava i događaja autorice ovih redaka u njemu, nemoguće je ne gledati na te protekle pojava i događaja autorice ovih redaka u njemu, nemoguće je ne gledati na te protekle godine kao na „subjektivno“ vrijeme, koje je trajalo i kratko i dugo istodobno. Ili ga godine kao na „subjektivno“ vrijeme, koje je trajalo i kratko i dugo istodobno. Ili ga čak u nekim segmentima nije ni bilo: bilo je jednostavno – poništeno. čak u nekim segmentima nije ni bilo: bilo je jednostavno – poništeno. 1.1. Središnja, međutim, problematika moga priloga vezana je uz iskustvo autora 1.1. Središnja, međutim, problematika moga priloga vezana je uz iskustvo autora književne riječi o ratu; u ovom konkretnom slučaju slobodna sam iznijeti vlastito književne riječi o ratu; u ovom konkretnom slučaju slobodna sam iznijeti vlastito iskustvo – iskustvo pisca, jer smatram da je položaj svakoga autora ovakvoga diskursa, iskustvo – iskustvo pisca, jer smatram da je položaj svakoga autora ovakvoga diskursa, obremenjen kako značenjskim tako emotivnim sastavnicama koje proizlaze iz obremenjen kako značenjskim tako emotivnim sastavnicama koje proizlaze iz drastičnih okolnosti rata i ratnih iskustava, u narativnom, uopće književnoteorijskom drastičnih okolnosti rata i ratnih iskustava, u narativnom, uopće književnoteorijskom te stvaralačkom smislu, po svojoj prirodi uistinu intrigantan te kao takav može poslužiti te stvaralačkom smislu, po svojoj prirodi uistinu intrigantan te kao takav može poslužiti kao dobar poticaj za autoreferencijalno promišljanje književnostvaralačkog pristupa, kao dobar poticaj za autoreferencijalno promišljanje književnostvaralačkog pristupa, po svojim mnogim obilježjima uistinu specifičnog. Dakle, trenutno uzimam slobodu po svojim mnogim obilježjima uistinu specifičnog. Dakle, trenutno uzimam slobodu spisateljice koja se okušala u pisanju tekstova o ratu. Pritom, ujedno uzimam pravo spisateljice koja se okušala u pisanju tekstova o ratu. Pritom, ujedno uzimam pravo biti posve neskromnom koristeći vlastito ratno-spisateljsko iskustvo kao podlogu biti posve neskromnom koristeći vlastito ratno-spisateljsko iskustvo kao podlogu onomu što u vezi s tom vrstom pisanja mogu i želim kazati. onomu što u vezi s tom vrstom pisanja mogu i želim kazati. 1.2. Kad sam onomad započela, u kolovozu 1991., pisati ratni dnevnik – koji 1.2. Kad sam onomad započela, u kolovozu 1991., pisati ratni dnevnik – koji je uoči objavljivanja poprimio ustvari oblik mješavine dnevničkih zapisa, članaka, je uoči objavljivanja poprimio ustvari oblik mješavine dnevničkih zapisa, članaka, pisama, lirike pa i dramskih fragmenata1 – on u tom začetnom trenutku nije imao pisama, lirike pa i dramskih fragmenata1 – on u tom začetnom trenutku nije imao svrhu biti ni dnevnikom, a kamoli književnošću namijenjenoj drugima, jer je poruka svrhu biti ni dnevnikom, a kamoli književnošću namijenjenoj drugima, jer je poruka bila usađena u okvir privatnosti pa otuda ni njezino oblikovanje nije moralo biti bila usađena u okvir privatnosti pa otuda ni njezino oblikovanje nije moralo biti

1 Prva verzija moga, a ovdje predmetnoga teksta objavljena je u Hrvatskoj kulturnoj zakladi u Zagrebu 1 Prva verzija moga, a ovdje predmetnoga teksta objavljena je u Hrvatskoj kulturnoj zakladi u Zagrebu početkom 2006. pod naslovom O riđanu, Petru i Pavlu (dnevnički zapisi, članci, pisma... 1991.–1998.). početkom 2006. pod naslovom O riđanu, Petru i Pavlu (dnevnički zapisi, članci, pisma... 1991.–1998.). Četiri godine kasnije objavljena je u inozemstvu knjiga koja se može pronaći kao sljedeća bibliografska Četiri godine kasnije objavljena je u inozemstvu knjiga koja se može pronaći kao sljedeća bibliografska jedinica: Helena Pericic; On the Red Horse, Peter and Paul, A Small Book about a Big War (Diary Entries, jedinica: Helena Pericic; On the Red Horse, Peter and Paul, A Small Book about a Big War (Diary Entries, Articles, Letters, 1991-1998) / O riđanu, Petru i Pavlu – mala knjiga o velikom ratu (Dnevnički zapisi, Articles, Letters, 1991-1998) / O riđanu, Petru i Pavlu – mala knjiga o velikom ratu (Dnevnički zapisi, članci, pisma, 1991.-1998.), translated by Petra Sapun and proofread by Nick Saywell, Cambridge Scholars članci, pisma, 1991.-1998.), translated by Petra Sapun and proofread by Nick Saywell, Cambridge Scholars Publishing, Newcastle upon Tyne, UK, 2010 / englesko/hrvatsko izdanje/. http://www.c-s-p.org/flyers/On- Publishing, Newcastle upon Tyne, UK, 2010 / englesko/hrvatsko izdanje/. http://www.c-s-p.org/flyers/On- the-Red-Horse--Peter-and-Paul-A-Small-Book-about-a-Big-War--Diary-entries--Articles--Letters--1991- the-Red-Horse--Peter-and-Paul-A-Small-Book-about-a-Big-War--Diary-entries--Articles--Letters--1991- -4438-1766-X.htm -4438-1766-X.htm

222 222 Peričić, H.: IMA LI SMISLA PISATI U RATU? IMA LI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 221-231 Peričić, H.: IMA LI SMISLA PISATI U RATU? IMA LI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 221-231 konačno i „umjetničko“. Tako u svojem prvom zapisu, s nadnevkom 18. srpnja 1991., konačno i „umjetničko“. Tako u svojem prvom zapisu, s nadnevkom 18. srpnja 1991., ni ne sluteći u što će se taj autobiografski korpus pretvoriti, napisala sam sljedeće: ni ne sluteći u što će se taj autobiografski korpus pretvoriti, napisala sam sljedeće: Na užganoj, ljetnoj prašini. Sve te smrti... Odmak od sentimentalnosti potaknute Na užganoj, ljetnoj prašini. Sve te smrti... Odmak od sentimentalnosti potaknute ratom nije moguć: kad sam ovo počela pisati, nisam, kao ni bilo tko pored mene, ratom nije moguć: kad sam ovo počela pisati, nisam, kao ni bilo tko pored mene, razmišljala – literarno (Peričić, 2010: 73). razmišljala – literarno (Peričić, 2010: 73). Komentar u kurzivu, kao i ostali u rukopisu kurzivom istaknuti dijelovi teksta, Komentar u kurzivu, kao i ostali u rukopisu kurzivom istaknuti dijelovi teksta, osim pojedinih naslova ispisanih tim tipom slova, napisan je nekoliko godina nakon osim pojedinih naslova ispisanih tim tipom slova, napisan je nekoliko godina nakon osnovnoga zapisa. Knjižica naslovljena O riđanu, Petru i Pavlu obuhvaća tekstove osnovnoga zapisa. Knjižica naslovljena O riđanu, Petru i Pavlu obuhvaća tekstove nastale u razdoblju od 1991. do 1998.: dnevničke zapise, članke, poeziju, publicistiku nastale u razdoblju od 1991. do 1998.: dnevničke zapise, članke, poeziju, publicistiku (izvorno namijenjenu tiskanju u novinama ili objavljivanju na radiju), potom pisma (izvorno namijenjenu tiskanju u novinama ili objavljivanju na radiju), potom pisma i prozu; velik broj zapisa popraćen je tekstovima u spomenutom kurzivu koji čine i prozu; velik broj zapisa popraćen je tekstovima u spomenutom kurzivu koji čine komentare i misli pridodane par godina nakon odvijanja samih događaja ili doživljaja komentare i misli pridodane par godina nakon odvijanja samih događaja ili doživljaja spomenutih u pojedinom zapisu. Glavnina komentara napisana je neposredno po spomenutih u pojedinom zapisu. Glavnina komentara napisana je neposredno po završetku rata, ali ne kasnije od 1999. godine (posve rijetki zapisi koji su iz razdoblja završetku rata, ali ne kasnije od 1999. godine (posve rijetki zapisi koji su iz razdoblja nakon 1999. zapravo se tiču faktografije odnosno podataka poput, primjerice, broja nakon 1999. zapravo se tiču faktografije odnosno podataka poput, primjerice, broja stradalih u ratu, što je rezultat statističkih izračuna koji često iziskuju razmjerno dugo stradalih u ratu, što je rezultat statističkih izračuna koji često iziskuju razmjerno dugo razdoblje do utvrđivanja „konačnih brojki“) . razdoblje do utvrđivanja „konačnih brojki“) . 2.0. Naslov je knjižice O riđanu, Petru i Pavlu, koji sam po sebi, razumije se, može 2.0. Naslov je knjižice O riđanu, Petru i Pavlu, koji sam po sebi, razumije se, može izazvati aluziju na novozavjetne likove, pri čemu riđan, kao što je znano, predstavlja izazvati aluziju na novozavjetne likove, pri čemu riđan, kao što je znano, predstavlja jednog od četiriju konja unutar Ivanove Apokalipse ili Otkrivenja, kronološki jednog od četiriju konja unutar Ivanove Apokalipse ili Otkrivenja, kronološki najmlađeg i završnoga teksta biblijskoga knjižnog sklopa (s konca I. st. poslije Kr.). najmlađeg i završnoga teksta biblijskoga knjižnog sklopa (s konca I. st. poslije Kr.). Pa ipak, ovdje nipošto nije riječ, govoreći o cjelokupnoj knjizi, o religijski utemeljenu Pa ipak, ovdje nipošto nije riječ, govoreći o cjelokupnoj knjizi, o religijski utemeljenu diskursu već o simbolici koja naizgled djeluje pompozno dok u sebi uključuje imena diskursu već o simbolici koja naizgled djeluje pompozno dok u sebi uključuje imena zastupljena u samom rukopisu: imena Petra i Pavla (mojih znanaca), dakle ne zastupljena u samom rukopisu: imena Petra i Pavla (mojih znanaca), dakle ne biblijskih likova već običnih ljudi, stvarnih osoba uronjenih u ratno doba previranja, biblijskih likova već običnih ljudi, stvarnih osoba uronjenih u ratno doba previranja, događanja i smrti, u kojima se ti ljudi moraju snalaziti, disati, živjeti.... (vrlo često kao događanja i smrti, u kojima se ti ljudi moraju snalaziti, disati, živjeti.... (vrlo često kao da se ništa neobična oko njih ne događa!) da bi i sami prevladali ili opstali u tegobnu, da se ništa neobična oko njih ne događa!) da bi i sami prevladali ili opstali u tegobnu, a zapravo ekstremnu vremenu. a zapravo ekstremnu vremenu. 2.1. I upravo je navedeno vezano uz, vjerujem, jedno od najvažnijih obilježja 2.1. I upravo je navedeno vezano uz, vjerujem, jedno od najvažnijih obilježja književnosti o ratu: ona, ako je autobiografska ili memoarska, govori o ljudima koji književnosti o ratu: ona, ako je autobiografska ili memoarska, govori o ljudima koji su stvarni, premda i fikcijska književnost o ratu, dakle ona o nezbiljskim, izmišljenim su stvarni, premda i fikcijska književnost o ratu, dakle ona o nezbiljskim, izmišljenim likovima, ima zadaću djelovati krajnje – zbiljski. U protivnom, prva spomenuta likovima, ima zadaću djelovati krajnje – zbiljski. U protivnom, prva spomenuta književnost o ratu nema svrhe, jer se ona doista, a zapravo njezini čitatelji, ni ne može, književnost o ratu nema svrhe, jer se ona doista, a zapravo njezini čitatelji, ni ne može, po prirodi stvari vezanih za rat – stanje krajnosti: krajnje „stvarnostno“, opipljivo po prirodi stvari vezanih za rat – stanje krajnosti: krajnje „stvarnostno“, opipljivo i pogubno, zadovoljiti ičim nižim ili manjim od toga: od zbilje i ozbiljenja rata u i pogubno, zadovoljiti ičim nižim ili manjim od toga: od zbilje i ozbiljenja rata u literaturi. To je prvo na što sam ovdje željela ukazati. literaturi. To je prvo na što sam ovdje željela ukazati. Kao što sam u „Predgovoru“ knjige napisala: O riđanu, Petru i Pavlu jedan Kao što sam u „Predgovoru“ knjige napisala: O riđanu, Petru i Pavlu jedan je od onih rukopisa koje autor izbjegava nanovo čitati, revidirati, ispravljati, iz je od onih rukopisa koje autor izbjegava nanovo čitati, revidirati, ispravljati, iz

223 223 Peričić, H.: IMA LI SMISLA PISATI U RATU? IMA LI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 221-231 Peričić, H.: IMA LI SMISLA PISATI U RATU? IMA LI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 221-231 jednostavnoga razloga što ta djelatnost u autoru uvijek iznova oživljava krajnje bolna jednostavnoga razloga što ta djelatnost u autoru uvijek iznova oživljava krajnje bolna iskustva.... Uistinu, svako novo čitanje teksta koje u ovom slučaju svjedoči o danima iskustva.... Uistinu, svako novo čitanje teksta koje u ovom slučaju svjedoči o danima „davno prošlim“, a teško preživljenim, predstavlja za autora ponovno proživljavanje „davno prošlim“, a teško preživljenim, predstavlja za autora ponovno proživljavanje svega što je u tekstu navedeno. svega što je u tekstu navedeno. Međutim, u ovom rukopisu nema zadrške; on je krajnje iskrena ispovijest. Međutim, u ovom rukopisu nema zadrške; on je krajnje iskrena ispovijest. Uvjerenja sam, naime, kako tekst o ratu drukčije ni ne može biti pisan. Rukopis Uvjerenja sam, naime, kako tekst o ratu drukčije ni ne može biti pisan. Rukopis obuhvaća događaje – kako na kolektivnoj tako na individualnoj, osobnoj razini, iako obuhvaća događaje – kako na kolektivnoj tako na individualnoj, osobnoj razini, iako se javlja diskurs koji „premrežuje“ osnovni tekst; on je grafički naglašen kurzivom se javlja diskurs koji „premrežuje“ osnovni tekst; on je grafički naglašen kurzivom i predstavlja perspektivu iz nešto kasnijih poratnih dana ili poraća (rekoh, glavnina i predstavlja perspektivu iz nešto kasnijih poratnih dana ili poraća (rekoh, glavnina takvih rečenica seže do 1998.). Nije, pak, naveden točan datum dodavanja teksta u takvih rečenica seže do 1998.). Nije, pak, naveden točan datum dodavanja teksta u kurzivu tako da se na neki način vremenska distanca za čitatelja artikulira kroz odnos kurzivu tako da se na neki način vremenska distanca za čitatelja artikulira kroz odnos između iskrenih i izvornih predviđanja te onoga što se od tih predviđanja obistinilo. između iskrenih i izvornih predviđanja te onoga što se od tih predviđanja obistinilo. (Čitatelji mi knjige ponekad znaju iznijeti sud kako je začudno u kolikoj mjeri su neki (Čitatelji mi knjige ponekad znaju iznijeti sud kako je začudno u kolikoj mjeri su neki od komentara oživjeli u stvarnosti; ali, to je neka druga „priča“...) od komentara oživjeli u stvarnosti; ali, to je neka druga „priča“...) Ono što je žanrovska specifičnost temeljnoga diskursa knjige O riđanu, Petru i Ono što je žanrovska specifičnost temeljnoga diskursa knjige O riđanu, Petru i Pavlu (kao i bilo koje ratom potaknute književnosti) jest njegova utemeljenost u zbilji, Pavlu (kao i bilo koje ratom potaknute književnosti) jest njegova utemeljenost u zbilji, odnosno njegova faktičnost; niti jedna osoba koja je u ovom rukopisu spomenuta odnosno njegova faktičnost; niti jedna osoba koja je u ovom rukopisu spomenuta – izuzev, moguće, onih likova koji se javljaju u sklopu pojedinih intertekstualnih, – izuzev, moguće, onih likova koji se javljaju u sklopu pojedinih intertekstualnih, „literarnih“ intervencija u autobiografski korpus (bilo putem umetanja ulomaka ili „literarnih“ intervencija u autobiografski korpus (bilo putem umetanja ulomaka ili citata iz domaće i svjetske književnosti, bilo unošenjem fikcijskih ulomaka koji su citata iz domaće i svjetske književnosti, bilo unošenjem fikcijskih ulomaka koji su autorovo, tj. moje djelo, dakle književnost koju je autor sam prethodno oblikovao), autorovo, tj. moje djelo, dakle književnost koju je autor sam prethodno oblikovao), nije proizvod fikcije; stoga, osim upravo u opisanim dijelovima, literarnim u užem nije proizvod fikcije; stoga, osim upravo u opisanim dijelovima, literarnim u užem značenju te riječi, niti jedna osoba ili lik u motrenom tekstu nisu izmišljeni. Po značenju te riječi, niti jedna osoba ili lik u motrenom tekstu nisu izmišljeni. Po okončanju događaja zastupljenih u knjizi, kao i blijeđenjem sjećanja na pojedine okončanju događaja zastupljenih u knjizi, kao i blijeđenjem sjećanja na pojedine epizode koje smo mi (drugim riječima: autorica i potencijalni ili stvarni čitatelj) epizode koje smo mi (drugim riječima: autorica i potencijalni ili stvarni čitatelj) zajedno dijelili, mnoge od tih osoba udaljile su se, kako vremenski tako zemljopisno zajedno dijelili, mnoge od tih osoba udaljile su se, kako vremenski tako zemljopisno (ponekad stvarnim seljenjem u druge zemlje) ili nestajanjem iz života stvarnog, (ponekad stvarnim seljenjem u druge zemlje) ili nestajanjem iz života stvarnog, vlastitog ili autoričinog. U nekim od tih udaljavanja, svjetonazor, sućut, odanost ili vlastitog ili autoričinog. U nekim od tih udaljavanja, svjetonazor, sućut, odanost ili svojevrsna izdaja, potom ideologija, rat, prianjanje uz „jednu od strana“, učinili su svojevrsna izdaja, potom ideologija, rat, prianjanje uz „jednu od strana“, učinili su svoje. Negdanja prijateljstva i svakodnevna druženja pretvorila su se u post bellum svoje. Negdanja prijateljstva i svakodnevna druženja pretvorila su se u post bellum sjene u sjećanju pojedinca. sjene u sjećanju pojedinca. Želim istaći kako tu, u svom prilogu o književnosti o ratu, izabirem vlastiti tekst, Želim istaći kako tu, u svom prilogu o književnosti o ratu, izabirem vlastiti tekst, što će se moguće činiti neobjektivnim i neuputnim, ali za to imam važnih razloga: u što će se moguće činiti neobjektivnim i neuputnim, ali za to imam važnih razloga: u ovom slučaju dakle, tumačim vlastiti tekst jer jedino na taj način mogu pokazati kako ovom slučaju dakle, tumačim vlastiti tekst jer jedino na taj način mogu pokazati kako putem ili pomoću takvoga teksta odnosno izravnoga odnosa između autora i njegove putem ili pomoću takvoga teksta odnosno izravnoga odnosa između autora i njegove pisane tvorbe funkcionira emotivan i stvaralački odnos autora spram građe koju ima pisane tvorbe funkcionira emotivan i stvaralački odnos autora spram građe koju ima staviti na papir, a koja je u slučaju ratne tematike vrlo specifična, složena i slojevita, staviti na papir, a koja je u slučaju ratne tematike vrlo specifična, složena i slojevita, osjećajno krajnje potencijalno i stvarno pregnantna, zbog čega (osim ostaloga) njezino osjećajno krajnje potencijalno i stvarno pregnantna, zbog čega (osim ostaloga) njezino

224 224 Peričić, H.: IMA LI SMISLA PISATI U RATU? IMA LI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 221-231 Peričić, H.: IMA LI SMISLA PISATI U RATU? IMA LI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 221-231 prenošenje na papir predstavlja tehnički, intelektualno i emotivno izuzetno zahtjevnu prenošenje na papir predstavlja tehnički, intelektualno i emotivno izuzetno zahtjevnu zadaću koja u svom posljedičnom obliku ima biti u dostatnoj mjeri čitka i dorasla zadaću koja u svom posljedičnom obliku ima biti u dostatnoj mjeri čitka i dorasla afinitetu, ukusu i umjetničkom kriteriju čitatelja, mora na književni način zaslužiti afinitetu, ukusu i umjetničkom kriteriju čitatelja, mora na književni način zaslužiti biti čitana. biti čitana. Vjerujem da je ovdje motreni tekst relevantan kao jedno viđenje, kao jedno od Vjerujem da je ovdje motreni tekst relevantan kao jedno viđenje, kao jedno od mogućih viđenja ne samo rata kao egzistencijalne pojavnosti, nego i literarnog odnosa mogućih viđenja ne samo rata kao egzistencijalne pojavnosti, nego i literarnog odnosa spram njemu. A događalo se, dapače često, da je to viđenje, taj literarni postupak, u spram njemu. A događalo se, dapače često, da je to viđenje, taj literarni postupak, u stvari bilo jedino što je meni kao autorici osobno u drastičnim okolnostima o kojima stvari bilo jedino što je meni kao autorici osobno u drastičnim okolnostima o kojima je većina nas kao dijete čitala u povijesnim udžbenicima i čitankama – ni ne sluteći da je većina nas kao dijete čitala u povijesnim udžbenicima i čitankama – ni ne sluteći da će ih jednom i sama proživjeti/preživjeti – bilo preostalo. će ih jednom i sama proživjeti/preživjeti – bilo preostalo. U samom zbiru tekstova spomenula sam stvarne, zbiljske osobe, ni ne tražeći od U samom zbiru tekstova spomenula sam stvarne, zbiljske osobe, ni ne tražeći od njih dopuštenje da ih nanovo uvlačim u doba kojemu su se mnoge od njih teškom njih dopuštenje da ih nanovo uvlačim u doba kojemu su se mnoge od njih teškom mukom pojedinačno othrvale i kojega se možda ili vjerojatno ni ne žele prisjećati. mukom pojedinačno othrvale i kojega se možda ili vjerojatno ni ne žele prisjećati. Uvrštavanjem tih imena pokušala sam pokazati da je individualizirana, njihova Uvrštavanjem tih imena pokušala sam pokazati da je individualizirana, njihova pojedinačna sudbina, važnija od „kolektivnih događanja“ i „gibanja svijeta“, odnosno pojedinačna sudbina, važnija od „kolektivnih događanja“ i „gibanja svijeta“, odnosno da je ona zapravo – jedina važna. A kao takva, i isključivo kao takva, može biti da je ona zapravo – jedina važna. A kao takva, i isključivo kao takva, može biti predmetom literature, odnosno može biti – književnom građom. predmetom literature, odnosno može biti – književnom građom. Ta zbiljskost osoba o kojima se piše, bilo na razini vjerodostojnosti i „provjerljivosti“ Ta zbiljskost osoba o kojima se piše, bilo na razini vjerodostojnosti i „provjerljivosti“ u realitetu, bilo na razini mimetske uvjerljivosti, vjerujem, prvi je sine qua non u u realitetu, bilo na razini mimetske uvjerljivosti, vjerujem, prvi je sine qua non u književnosti o ratu. književnosti o ratu. 2.2. Ono što je nesumnjivo neodvojivo, mišljenja sam, od mogućnosti da netko piše 2.2. Ono što je nesumnjivo neodvojivo, mišljenja sam, od mogućnosti da netko piše o ratu, ono što je zapravo sljedećim uvjetom za to pisanje, jest da u njemu, ratu, onaj o ratu, ono što je zapravo sljedećim uvjetom za to pisanje, jest da u njemu, ratu, onaj tko o ratu piše – i sudjeluje, bilo svojim aktivnim nastojanjem, trudom i suočavanjem tko o ratu piše – i sudjeluje, bilo svojim aktivnim nastojanjem, trudom i suočavanjem s okolnostima koje ga okružuju, bilo svojom pasivnom, civilnom izloženošću. To s okolnostima koje ga okružuju, bilo svojom pasivnom, civilnom izloženošću. To je drugo važno obilježje ratne književnosti ili književnosti o ratu odnosno položaja je drugo važno obilježje ratne književnosti ili književnosti o ratu odnosno položaja autora u odnosu na tekst koji stvara. Iskustvo pisanja literature o tom (ratnom) stanju autora u odnosu na tekst koji stvara. Iskustvo pisanja literature o tom (ratnom) stanju ili zbivanju koje, vjerujem, nema pandana u situacijama što predstavljaju sastavni ili zbivanju koje, vjerujem, nema pandana u situacijama što predstavljaju sastavni dio ljudskoga trajanja, iziskuje upravo iskustvo tjelesnoga, psihičkog, intelektualnog dio ljudskoga trajanja, iziskuje upravo iskustvo tjelesnoga, psihičkog, intelektualnog i emotivnog prolaženja kroz okolnosti na koje tzv. mali čovjek, pojedinac, koji nema i emotivnog prolaženja kroz okolnosti na koje tzv. mali čovjek, pojedinac, koji nema političkih i vojnih ovlasti, može vrlo malo ili uopće ne može utjecati, a kamoli te političkih i vojnih ovlasti, može vrlo malo ili uopće ne može utjecati, a kamoli te okolnosti nadzirati. okolnosti nadzirati. Nastojeći spomenuti neke od onih koji su u dijelu književnosti xx. stoljeća koju Nastojeći spomenuti neke od onih koji su u dijelu književnosti xx. stoljeća koju nazivljemo modernom, a potom postmodernom pisali o ratu, mogli bismo prizvati nazivljemo modernom, a potom postmodernom pisali o ratu, mogli bismo prizvati imena Apollinairea, Trakla, Hemingwayja te naših Krleže, I. G. Kovačića, Marinkovića imena Apollinairea, Trakla, Hemingwayja te naših Krleže, I. G. Kovačića, Marinkovića i, dakako, Šoljana. Parafrazirajući naslov novinske kolumne Ante Tomića iz 1998., i, dakako, Šoljana. Parafrazirajući naslov novinske kolumne Ante Tomića iz 1998., primjećujem da pisci koji nude „ratnu literaturu“ kao da uistinu moraju „pisati kako primjećujem da pisci koji nude „ratnu literaturu“ kao da uistinu moraju „pisati kako pucaju“. Autor teksta o ratu pretače u riječi iskustvo elementarnoga preživljavanja pucaju“. Autor teksta o ratu pretače u riječi iskustvo elementarnoga preživljavanja u osluškivanju svih pa i najfinijih vibracija u strahotnom sustavu temeljenom na u osluškivanju svih pa i najfinijih vibracija u strahotnom sustavu temeljenom na

225 225 Peričić, H.: IMA LI SMISLA PISATI U RATU? IMA LI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 221-231 Peričić, H.: IMA LI SMISLA PISATI U RATU? IMA LI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 221-231 binarnosti: ima te ili te nema. I nema, uvjerena sam, težeg književnostvaralačkog binarnosti: ima te ili te nema. I nema, uvjerena sam, težeg književnostvaralačkog postupka od toga, jer stvarate formu, temeljenu na ravnoteži između osjećajnosti i postupka od toga, jer stvarate formu, temeljenu na ravnoteži između osjećajnosti i njezine racionalizacije oblikom ili kroz oblik, a ne patetičnu odnosno emocijama njezine racionalizacije oblikom ili kroz oblik, a ne patetičnu odnosno emocijama preopterećenu i spontanu ispovijest: preopterećenu i spontanu ispovijest: 7. svibnja 1993. 7. svibnja 1993. Fascinira me misao/činjenica kako je potrebno boraviti tek dvije stotine kilometara Fascinira me misao/činjenica kako je potrebno boraviti tek dvije stotine kilometara sjeverozapadno ili zapadno odavde da bi se živjelo drukčije. Da se ne mora udisati sjeverozapadno ili zapadno odavde da bi se živjelo drukčije. Da se ne mora udisati zrak binarnosti: ima te ili te nema. Kako je moguće da samo zemljopis određuje zrak binarnosti: ima te ili te nema. Kako je moguće da samo zemljopis određuje elementarnu egzistenciju? (Peričić, 2010: 101) elementarnu egzistenciju? (Peričić, 2010: 101)

Ratio intelektualca u ratu djeluje na način posve drukčiji od praktičara, vojnika, Ratio intelektualca u ratu djeluje na način posve drukčiji od praktičara, vojnika, ne-intelektualca. ne-intelektualca. Nedavno mi je jedan tekst rasvijetlio jasnim rečenicama položaj intelektualca Nedavno mi je jedan tekst rasvijetlio jasnim rečenicama položaj intelektualca u drastičnim okolnostima (smještena u opsadno okruženje: bez struje, vode, hrane u drastičnim okolnostima (smještena u opsadno okruženje: bez struje, vode, hrane i lijekova, pod neprestanom smrtnom opasnošću od projektila, granata i sličnoga i lijekova, pod neprestanom smrtnom opasnošću od projektila, granata i sličnoga oružja), zapravo mi potvrdivši ono što sam slutila, ali nisam bila u mogućnosti oružja), zapravo mi potvrdivši ono što sam slutila, ali nisam bila u mogućnosti artikulirati; za to u ovakvoj situaciji treba vremena. Riječ je o tekstu koji obrazlaže artikulirati; za to u ovakvoj situaciji treba vremena. Riječ je o tekstu koji obrazlaže život (ili ono što taj život predstavlja) intelektualca za boravka u koncentracijskom život (ili ono što taj život predstavlja) intelektualca za boravka u koncentracijskom logoru tijekom Drugoga svjetskog rata. Autor ovdje u mottou već citirane knjige, logoru tijekom Drugoga svjetskog rata. Autor ovdje u mottou već citirane knjige, u nas objavljene pod naslovom S onu stranu krivnje i zadovoljštine Jean Améry u u nas objavljene pod naslovom S onu stranu krivnje i zadovoljštine Jean Améry u poglavlju „Na granicama duha“ piše o u logor zatvorenom intelektualcu kao čovjeku poglavlju „Na granicama duha“ piše o u logor zatvorenom intelektualcu kao čovjeku (---) koji napamet zna cijele strofe uzvišene poezije, poznaje glasovita renesansna (---) koji napamet zna cijele strofe uzvišene poezije, poznaje glasovita renesansna i nadrealistička platna, povijest filozofije i glazbe, takvog ćemo intelektualca, dakle, i nadrealistička platna, povijest filozofije i glazbe, takvog ćemo intelektualca, dakle, opisivati ondje gdje on mora učvrstiti ili proglasiti ništavnima stvarnost i svoj duh, u opisivati ondje gdje on mora učvrstiti ili proglasiti ništavnima stvarnost i svoj duh, u ekstremnom položaju, u Auschwitzu (Amery, 2009: 31). ekstremnom položaju, u Auschwitzu (Amery, 2009: 31). Što je, dakle, teško u pisanju o ratu? Teška je pozicija pripovjedača koji piše Što je, dakle, teško u pisanju o ratu? Teška je pozicija pripovjedača koji piše o nečemu što iziskuje njegovu uključenost u zbivanja o kojima govori. Pritom o nečemu što iziskuje njegovu uključenost u zbivanja o kojima govori. Pritom intelektualac spontano pronalazi spas u umjetnom „duhovnom nastavku“ vlastita intelektualac spontano pronalazi spas u umjetnom „duhovnom nastavku“ vlastita prijašnjega životnoga stila, ali u okolnostima koje mu to na apsurdan način ne prijašnjega životnoga stila, ali u okolnostima koje mu to na apsurdan način ne dopuštaju. Stoga Améry dalje piše: dopuštaju. Stoga Améry dalje piše: Intelektualac je bio prepušten samome sebi i svojem duhu, svedenom samo na Intelektualac je bio prepušten samome sebi i svojem duhu, svedenom samo na čisti sadržaj svijesti koji se nije mogao uzdignuti i osnažiti unutar neke društvene čisti sadržaj svijesti koji se nije mogao uzdignuti i osnažiti unutar neke društvene stvarnosti (Amery, 2009: 26). stvarnosti (Amery, 2009: 26). 2.3. Nadalje, priželjkivan autorov položaj tzv. „sveznajućeg pripovjedača“ u 2.3. Nadalje, priželjkivan autorov položaj tzv. „sveznajućeg pripovjedača“ u nekom apsolutnom smislu u književnosti o ratu to nipošto ne može biti. Dakle: ne nekom apsolutnom smislu u književnosti o ratu to nipošto ne može biti. Dakle: ne može biti „sveznajući“, jer jednostavno: „ne zna sve“ (suprotno tomu zapravo je može biti „sveznajući“, jer jednostavno: „ne zna sve“ (suprotno tomu zapravo je nemoguće u okolnostima rata); ono što je znano zapravo je samo činjenično i trenutno nemoguće u okolnostima rata); ono što je znano zapravo je samo činjenično i trenutno stanje okolnosti u kojima pojedinac, autor, a ovdje ujedno i „pripovjedač“, neposredno stanje okolnosti u kojima pojedinac, autor, a ovdje ujedno i „pripovjedač“, neposredno

226 226 Peričić, H.: IMA LI SMISLA PISATI U RATU? IMA LI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 221-231 Peričić, H.: IMA LI SMISLA PISATI U RATU? IMA LI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 221-231 obitava. Dapače, on zapravo malo zna o vanjskom svijetu ili ne može znati (npr. u obitava. Dapače, on zapravo malo zna o vanjskom svijetu ili ne može znati (npr. u opsadnom okruženju grada, bez mogućnosti komunikacije s vanjskim svijetom opsadnom okruženju grada, bez mogućnosti komunikacije s vanjskim svijetom tijekom boravka u podrumu itd.), uz to ne može puno učiniti niti poduzeti i to upravo tijekom boravka u podrumu itd.), uz to ne može puno učiniti niti poduzeti i to upravo iz spomenutoga razloga što je njegov položaj, jednostavno kazano, položaj nemoćne, iz spomenutoga razloga što je njegov položaj, jednostavno kazano, položaj nemoćne, događajima podređene osobe čije je bivanje u tolikoj mjeri ugroženo da krajnji događajima podređene osobe čije je bivanje u tolikoj mjeri ugroženo da krajnji stupanj emotivnoga naboja njega kao pripovjedača drastično otežava mogućnost stupanj emotivnoga naboja njega kao pripovjedača drastično otežava mogućnost objektivne prosudbe, racionalizacije zbilje, a otuda i objektivnoga pripovijedanja. No, objektivne prosudbe, racionalizacije zbilje, a otuda i objektivnoga pripovijedanja. No, toj se teškoći valja oduprijeti, s njom se othrvati i nadvladati je pa on nastavlja svoj toj se teškoći valja oduprijeti, s njom se othrvati i nadvladati je pa on nastavlja svoj život citirajući pjesnike ili razmišljajući o Aristotelovoj terminologiji, ili rješavajući život citirajući pjesnike ili razmišljajući o Aristotelovoj terminologiji, ili rješavajući matematičke operacije, sastavljajući u mislima glazbene rečenice, raspravljajući u matematičke operacije, sastavljajući u mislima glazbene rečenice, raspravljajući u sebi o chiaro-scuro slikarskoj metodi na renesansnim platnima itd. Služeći se i tu sebi o chiaro-scuro slikarskoj metodi na renesansnim platnima itd. Služeći se i tu mišlju Jeana Améryja, napominjem: sve duhovno u takvim okolnostima „ (---) mišlju Jeana Améryja, napominjem: sve duhovno u takvim okolnostima „ (---) poprima dvostruki oblik: s jedne je strane, psihološki gledano, postalo posve irealno, poprima dvostruki oblik: s jedne je strane, psihološki gledano, postalo posve irealno, a s druge je strane, definiramo li to sociološkim pojmovima, bilo neka vrsta luksuza“ a s druge je strane, definiramo li to sociološkim pojmovima, bilo neka vrsta luksuza“ (Amery, 2009: 27). (Amery, 2009: 27). I doista, supostavljajući duhovno i ekstremno, u okolnostima, dakle, koje redovito I doista, supostavljajući duhovno i ekstremno, u okolnostima, dakle, koje redovito u autora proizvode tek bespomoćan uzvik: „Ovo nije moguće!“, duhovno poprima u autora proizvode tek bespomoćan uzvik: „Ovo nije moguće!“, duhovno poprima razmjere nadnaravnog. Pri tome nadnaravno proizlazi iz spoja dviju naizgled posve razmjere nadnaravnog. Pri tome nadnaravno proizlazi iz spoja dviju naizgled posve nespojivih razina – esencijalne/ekspresivne i egzistencijalne: dakle, s jedne strane, nespojivih razina – esencijalne/ekspresivne i egzistencijalne: dakle, s jedne strane, misaone (život u vlastitu svijetu, pod staklenim zvonom vlastita uma, intelekta i misaone (život u vlastitu svijetu, pod staklenim zvonom vlastita uma, intelekta i znanja) te, s druge strane, materijalne (koja znači tjelesnost, goli život i njegov znanja) te, s druge strane, materijalne (koja znači tjelesnost, goli život i njegov opstanak ili smrt). Rekla bih da bi upravo opisano moglo biti tumačeno kao treće, opstanak ili smrt). Rekla bih da bi upravo opisano moglo biti tumačeno kao treće, često obilježje književnosti o ratu. često obilježje književnosti o ratu. 2.4. U knjizi The Writing of the Disaster2, Maurice Blanchot daje svoje slikovito 2.4. U knjizi The Writing of the Disaster2, Maurice Blanchot daje svoje slikovito viđenje prikaza katastrofe: viđenje prikaza katastrofe: It is not you who will speak; let the disaster speak in you, even if it be by your It is not you who will speak; let the disaster speak in you, even if it be by your forgetfulness or silence. 3 forgetfulness or silence. 3 Književnoteorijskim rječnikom: glavnina pripovijedanja ili izlaganja ispričane Književnoteorijskim rječnikom: glavnina pripovijedanja ili izlaganja ispričane građe u ovom konkretnom primjeru iznesena je s gledišta onoga tko pripovijeda građe u ovom konkretnom primjeru iznesena je s gledišta onoga tko pripovijeda ili pripovjedača koji dijeli istu opstojnu razinu s „likovima“ (koji nisu tek likovi ili pripovjedača koji dijeli istu opstojnu razinu s „likovima“ (koji nisu tek likovi već stvarne osobe, od krvi i mesa). U tom slučaju, ako se koristimo Genetteovom već stvarne osobe, od krvi i mesa). U tom slučaju, ako se koristimo Genetteovom terminologijom, riječ je o unutardijegetičnom pripovjedaču (Biti, 1997: 320-321). terminologijom, riječ je o unutardijegetičnom pripovjedaču (Biti, 1997: 320-321). 2.5. Međutim, tijekom pisanja i oblikovanja toga rukopisa, makar on isprva, 2.5. Međutim, tijekom pisanja i oblikovanja toga rukopisa, makar on isprva, kako je rečeno, uistinu nije bio pisan da bi bio ponuđen drugom na čitanje, zaključila kako je rečeno, uistinu nije bio pisan da bi bio ponuđen drugom na čitanje, zaključila sam da je sama građa u tolikoj mjeri podcrtana emotivnim i da joj prijeti zalaženje u sam da je sama građa u tolikoj mjeri podcrtana emotivnim i da joj prijeti zalaženje u

2 „Pisati o katastrofi“ (naslov prev. H. P.) 2 „Pisati o katastrofi“ (naslov prev. H. P.) 3 „Nisi ti koji ćeš govoriti; neka katastrofa govori u tebi, čak i ako se to događa kroz tvoje zaboravljanje ili 3 „Nisi ti koji ćeš govoriti; neka katastrofa govori u tebi, čak i ako se to događa kroz tvoje zaboravljanje ili šutnju.“ (prev. H. P.); u: Maurice Blanchot; The Writing of the Disaster, translated By Ann Smock, University šutnju.“ (prev. H. P.); u: Maurice Blanchot; The Writing of the Disaster, translated By Ann Smock, University of Nebraska Press, Lincoln and London, (new edition) 1995, 4. of Nebraska Press, Lincoln and London, (new edition) 1995, 4.

227 227 Peričić, H.: IMA LI SMISLA PISATI U RATU? IMA LI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 221-231 Peričić, H.: IMA LI SMISLA PISATI U RATU? IMA LI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 221-231 prenaglašenu emotivnost, bilo kad je riječ o vlastitim ili tuđim privatnim, emotivnim prenaglašenu emotivnost, bilo kad je riječ o vlastitim ili tuđim privatnim, emotivnim proživljavanjima prožetim ratnim okolnostima. Spontano sam došla do zaključka proživljavanjima prožetim ratnim okolnostima. Spontano sam došla do zaključka kako mi je kao, recimo tako, „pripovjedaču“ nužan odmak, bilo vremenski bilo kako mi je kao, recimo tako, „pripovjedaču“ nužan odmak, bilo vremenski bilo komentatorski, neemotivan, koji će me učiniti jednom drugom vrstom Genetteova komentatorski, neemotivan, koji će me učiniti jednom drugom vrstom Genetteova pripovjedača, onim tko je „izvan“, a kojega taj teoretičar nazivlje izvandijegetičnim. pripovjedača, onim tko je „izvan“, a kojega taj teoretičar nazivlje izvandijegetičnim. Taj je termin ovdje tek pokušaj primjene tipologije, ali ne u posve psihološki ili Taj je termin ovdje tek pokušaj primjene tipologije, ali ne u posve psihološki ili emotivno prihvatljivom, opravdanom smislu, jer izvandijegetičnost, izlaženje iz emotivno prihvatljivom, opravdanom smislu, jer izvandijegetičnost, izlaženje iz zbilje, u tom je diskursu ratne literature psihološki gotovo neizvedivo pa makar se zbilje, u tom je diskursu ratne literature psihološki gotovo neizvedivo pa makar se u samom tekstu, što je ovdje slučaj, ono odražava kao komentar pisan s odmakom u samom tekstu, što je ovdje slučaj, ono odražava kao komentar pisan s odmakom od nekoliko godina u odnosu na temeljno događanje. To kvaziizlaženje iz stvarnih od nekoliko godina u odnosu na temeljno događanje. To kvaziizlaženje iz stvarnih okolnosti i događaja (upotrijebit ću ponovno eufemizam, jer: sve što o ratu pretočite u okolnosti i događaja (upotrijebit ću ponovno eufemizam, jer: sve što o ratu pretočite u riječi u odnosu prema zbilji jest umanjujuće, bagatelizirajuće, nedoraslo, a zapravo – riječi u odnosu prema zbilji jest umanjujuće, bagatelizirajuće, nedoraslo, a zapravo – eufemizam!), taj mehanizam izlaženja iz zbilje bila je svojevrsna „igra“, razmišljanje eufemizam!), taj mehanizam izlaženja iz zbilje bila je svojevrsna „igra“, razmišljanje s prostorno-vremenski nadređene razine; igra ili ludički eksperiment nad onim što se s prostorno-vremenski nadređene razine; igra ili ludički eksperiment nad onim što se u ratu, tom tragičnom i kataklizmičnom podnožju čitave konstrukcije priče – događa. u ratu, tom tragičnom i kataklizmičnom podnožju čitave konstrukcije priče – događa. To je mehanizam kojim sam kanila postići uvjetnu objektivnost u okolnostima u To je mehanizam kojim sam kanila postići uvjetnu objektivnost u okolnostima u kojima ekstremne emocije (straha, nemoći, prkosa, inata, boli itd.) nadvladavaju ili kojima ekstremne emocije (straha, nemoći, prkosa, inata, boli itd.) nadvladavaju ili ovladavaju racionalnim pristupom stvarnosti koja te emocije sama izazivlje. Ta se ovladavaju racionalnim pristupom stvarnosti koja te emocije sama izazivlje. Ta se „objektivnost“ u komentarima u kurzivu ispoljava kao ironija, sarkazam, satira, ili „objektivnost“ u komentarima u kurzivu ispoljava kao ironija, sarkazam, satira, ili autoironija, autosarkazam, autohumor. Zapravo je riječ o mehanizmu koji dopušta autoironija, autosarkazam, autohumor. Zapravo je riječ o mehanizmu koji dopušta opstajanje, preživljavanje, mentalni i intelektualni otpor spram svim jezivim slikama, opstajanje, preživljavanje, mentalni i intelektualni otpor spram svim jezivim slikama, viđenima in vivo ili na televizijskom ekranu u informativnim emisijama. To nije otpor viđenima in vivo ili na televizijskom ekranu u informativnim emisijama. To nije otpor prema mirisu baruta ili krvi, vonju granatama izrovane zemlje ili asfalta te zujanju prema mirisu baruta ili krvi, vonju granatama izrovane zemlje ili asfalta te zujanju letećih gelera, detonacijama granata i ostalim, da se tako izrazim, zvucima rata koji letećih gelera, detonacijama granata i ostalim, da se tako izrazim, zvucima rata koji više ne predstavljaju ni pročitana djela iz svjetske i domaće književnosti niti ratni više ne predstavljaju ni pročitana djela iz svjetske i domaće književnosti niti ratni film. To je stvarnost, i to svakodnevna, bezstrujna, bezvodna. Evo jednog takvog film. To je stvarnost, i to svakodnevna, bezstrujna, bezvodna. Evo jednog takvog zapisa od 19. studenog 1991. u kojemu su uključeni dijelovi „sadašnjosti“, trenutka zapisa od 19. studenog 1991. u kojemu su uključeni dijelovi „sadašnjosti“, trenutka aktualnoga pisanja, i „komentari“ istaknuti u kurzivu koje sam dodala, kako je već aktualnoga pisanja, i „komentari“ istaknuti u kurzivu koje sam dodala, kako je već rečeno, nekoliko godina (u poraću) nakon spomenuta aktualnog trenutka pisanja. rečeno, nekoliko godina (u poraću) nakon spomenuta aktualnog trenutka pisanja.

19. studenog 1991. 19. studenog 1991. Opet je počelo. Opet su počeli... Opet je počelo. Opet su počeli... Od jučer u 9.30 ujutro traje zračna i tzv. opća opasnost u Zadru. Ljudi bi trebali biti Od jučer u 9.30 ujutro traje zračna i tzv. opća opasnost u Zadru. Ljudi bi trebali biti u skloništu. Počeli su s napadom na Nadin i Škabrnju, a onda nastavili artiljerijskim u skloništu. Počeli su s napadom na Nadin i Škabrnju, a onda nastavili artiljerijskim i zračnim napadom na Zadar. Jučer su iz Škabrnje odveli osamdesetak žena, djece i i zračnim napadom na Zadar. Jučer su iz Škabrnje odveli osamdesetak žena, djece i staraca u Benkovac, troje su na mjestu ubili. Na sukošanskom groblju: šest grobova, staraca u Benkovac, troje su na mjestu ubili. Na sukošanskom groblju: šest grobova, jedan do drugoga, u crnom mramoru; grobovi mladića zaklanih u Škabrnji, s kojima jedan do drugoga, u crnom mramoru; grobovi mladića zaklanih u Škabrnji, s kojima je nekoć moj brat igrao košarku... Jutros smo doznali da je u Zadru poginulo i ranjeno je nekoć moj brat igrao košarku... Jutros smo doznali da je u Zadru poginulo i ranjeno

228 228 Peričić, H.: IMA LI SMISLA PISATI U RATU? IMA LI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 221-231 Peričić, H.: IMA LI SMISLA PISATI U RATU? IMA LI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 221-231 nekoliko ljudi, a pogođena je i Sv. Stošija, Sv. Krševan, i brojne druge crkve i zgrade nekoliko ljudi, a pogođena je i Sv. Stošija, Sv. Krševan, i brojne druge crkve i zgrade u Zadru. Što nas još čeka – Bog zna. Sukošanska košarkaška ekipa danas loše stoji: u Zadru. Što nas još čeka – Bog zna. Sukošanska košarkaška ekipa danas loše stoji: nema naraštaja između kadeta i seniora (Peričić, 2010: 80). nema naraštaja između kadeta i seniora (Peričić, 2010: 80). Komentar u kurzivu podcrtava stvarnost temeljnoga teksta, dok temeljni tekst Komentar u kurzivu podcrtava stvarnost temeljnoga teksta, dok temeljni tekst otvara prostor komentaru. Kontrast, ali i međuodnos (mogući i stvarni) pa i sprega otvara prostor komentaru. Kontrast, ali i međuodnos (mogući i stvarni) pa i sprega između oba tekstualna i vremenska sloja intenziviraju semantičke, psihološke i stilske između oba tekstualna i vremenska sloja intenziviraju semantičke, psihološke i stilske sastavnice u svakom od njih. Nerijetko upravo taj trenutak nelinearnog kazivanja gradi sastavnice u svakom od njih. Nerijetko upravo taj trenutak nelinearnog kazivanja gradi stanoviti dojam „fantazmagorije“ (i već spomenute „nadnaravnosti“) pri čemu, kako stanoviti dojam „fantazmagorije“ (i već spomenute „nadnaravnosti“) pri čemu, kako vrijeme tako i prostor, kao da ne postoje, što čitavu kontekstu, mišljenja sam, dodaje vrijeme tako i prostor, kao da ne postoje, što čitavu kontekstu, mišljenja sam, dodaje dozu gotovo nehotične paradoksalnosti i ironije. Jer, dakako, i vrijeme, i prostor, i dozu gotovo nehotične paradoksalnosti i ironije. Jer, dakako, i vrijeme, i prostor, i čovjek u njima – itekako postoje. čovjek u njima – itekako postoje. Vladimir Biti u svojem obrazloženju pripovjedača koji je sudjelovao u zbivanju Vladimir Biti u svojem obrazloženju pripovjedača koji je sudjelovao u zbivanju piše sljedeće: piše sljedeće: Tako p. (pripovjedač, op. H. P.) koji je sudjelovao u zbivanju nosi iz njega Tako p. (pripovjedač, op. H. P.) koji je sudjelovao u zbivanju nosi iz njega tako reći tjelesno iskustvo koje ga čini pristranim, a njegov iskaz razotkrivajućim. tako reći tjelesno iskustvo koje ga čini pristranim, a njegov iskaz razotkrivajućim. P.(ripovjedač), pak, koji nije sudjelovao ima prema zbivanju distanciran književno- P.(ripovjedač), pak, koji nije sudjelovao ima prema zbivanju distanciran književno- estetički odnos kojeg se ideologičnost očituje na posve drugoj razini. Nju sada estetički odnos kojeg se ideologičnost očituje na posve drugoj razini. Nju sada valja iščitavati na pozadini književne tradicije i situacije književnog žanra, kulture valja iščitavati na pozadini književne tradicije i situacije književnog žanra, kulture odgovarajućeg razdoblja itd. (usp. Biti, 1997: 320–321). odgovarajućeg razdoblja itd. (usp. Biti, 1997: 320–321). Upravo ova potonja, književno-estetička sastavnica, a to je treće obilježje Upravo ova potonja, književno-estetička sastavnica, a to je treće obilježje ovoga diskursa koje ističem, prisutna je i razvija se u distanciranim komentarima ovoga diskursa koje ističem, prisutna je i razvija se u distanciranim komentarima ili komentarima distanciranja u knjizi O riđanu, Petru i Pavlu. To su oni zapisi, ili komentarima distanciranja u knjizi O riđanu, Petru i Pavlu. To su oni zapisi, komentari koji slijede temeljne napise po nadnevcima, tako da se stvara pričin kao da komentari koji slijede temeljne napise po nadnevcima, tako da se stvara pričin kao da se u glavnini događaja ili u prikazanoj zbilji sudjelovalo ili, pak, kao da im je autor se u glavnini događaja ili u prikazanoj zbilji sudjelovalo ili, pak, kao da im je autor nadređen, odnosno nadmoćan. nadređen, odnosno nadmoćan. 3.0. Naime, ona, ta sastavnica estetičkog odnosa prema literaturi samoj, onoj 3.0. Naime, ona, ta sastavnica estetičkog odnosa prema literaturi samoj, onoj koju sami kao autor upravo nastojite stvoriti, omogućava ne samo sagledanje koju sami kao autor upravo nastojite stvoriti, omogućava ne samo sagledanje zbivanja osjećajno pregnantnog i provokativnog, već na razini književne tradicije zbivanja osjećajno pregnantnog i provokativnog, već na razini književne tradicije nudi sagledavanje temeljne zadaće stvaranja teksta kao moguće književnoga, nudi sagledavanje temeljne zadaće stvaranja teksta kao moguće književnoga, dok pritom promišljamo smisao i dosege njegove uloge: uloge teksta u pogubnu dok pritom promišljamo smisao i dosege njegove uloge: uloge teksta u pogubnu vremenu. Književni tekst koji autor stvara, autor sam razmatra, tretira i njime rukuje vremenu. Književni tekst koji autor stvara, autor sam razmatra, tretira i njime rukuje kao instrumentom opstanka, vlastitog i tuđeg, kako fizičkog tako duhovnog ili kao instrumentom opstanka, vlastitog i tuđeg, kako fizičkog tako duhovnog ili metafizičkog. Zapravo, barata tim tekstom kao sredstvom u datim ratnim okolnostima, metafizičkog. Zapravo, barata tim tekstom kao sredstvom u datim ratnim okolnostima, okolnostima što po svojoj prirodi krnje, blate i u konačnici destruiraju bilo kakav okolnostima što po svojoj prirodi krnje, blate i u konačnici destruiraju bilo kakav mogući smisao. To pisanje književnosti postaje sredstvom kojim se nečemu, možda mogući smisao. To pisanje književnosti postaje sredstvom kojim se nečemu, možda jedinomu raspoloživom u tim okolnostima, može prikopčati, pridati smisao, točnije jedinomu raspoloživom u tim okolnostima, može prikopčati, pridati smisao, točnije struktura smisla pa bila to i struktura pred ratom stvarno ili naizgled nemoćnoga, struktura smisla pa bila to i struktura pred ratom stvarno ili naizgled nemoćnoga, golog teksta na papiru. golog teksta na papiru.

229 229 Peričić, H.: IMA LI SMISLA PISATI U RATU? IMA LI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 221-231 Peričić, H.: IMA LI SMISLA PISATI U RATU? IMA LI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 221-231

Literatura Literatura Améry, J. (2009) S onu stranu krivnje i zadovoljštine, Zagreb, Ljevak. Améry, J. (2009) S onu stranu krivnje i zadovoljštine, Zagreb, Ljevak. Bataj, Ž., Bataille, G. (1977) Književnost i zlo, Beograd, Beogradski izdavačko- Bataj, Ž., Bataille, G. (1977) Književnost i zlo, Beograd, Beogradski izdavačko- -grafički zavod. -grafički zavod. Biti, V. (1997) Pojmovnik suvremene književne teorije, Zagreb, Matica hrvatska. Biti, V. (1997) Pojmovnik suvremene književne teorije, Zagreb, Matica hrvatska. Blanchot, M. (1995) The Writing of the Disaster, translated by Ann Smock, Lincoln Blanchot, M. (1995) The Writing of the Disaster, translated by Ann Smock, Lincoln and London, University of Nebraska Press. and London, University of Nebraska Press. Peričić, H. (2010) On the Red Horse, Peter and Paul, A Small Bok about a Big War Peričić, H. (2010) On the Red Horse, Peter and Paul, A Small Bok about a Big War (Diary Entries, Articles, Letters, 1991-1998) / O riđanu, Petru i Pavlu – mala knjiga o (Diary Entries, Articles, Letters, 1991-1998) / O riđanu, Petru i Pavlu – mala knjiga o velikom ratu (Dnevnički zapisi, članci, pisma, 1991.-1998.), translated by Petra Sapun velikom ratu (Dnevnički zapisi, članci, pisma, 1991.-1998.), translated by Petra Sapun and proofread by Nick Saywell, Newcastle upon Tyne, UK, Cambridge Scholars and proofread by Nick Saywell, Newcastle upon Tyne, UK, Cambridge Scholars Publishing (englesko-hrvatsko izdanje). Publishing (englesko-hrvatsko izdanje).

Helena Peričić Helena Peričić Department of Croatian and Slavic Studies Department of Croatian and Slavic Studies University of Zadar University of Zadar IS THERE ANY SENSE IN wRITING DURING IS THERE ANY SENSE IN wRITING DURING wAR TIME? IS THERE ANY SENSE IN wAR TIME? IS THERE ANY SENSE IN wRITING ABOUT wAR? wRITING ABOUT wAR? /AUTOREFLEXION OVER ON THE RED HORSE, PETER AND PAUL /AUTOREFLEXION OVER ON THE RED HORSE, PETER AND PAUL (1991-1998)/ (1991-1998)/ Summary Summary The author Helena Peričić bases an auto referential analysis on her own book The author Helena Peričić bases an auto referential analysis on her own book On the Red Horse, Peter and Paul: A Small Book about a Big War (Diary Entries, On the Red Horse, Peter and Paul: A Small Book about a Big War (Diary Entries, Articles, Letters, 1991-1998) / O riđanu, Petru i Pavlu – mala knjiga o velikom ratu Articles, Letters, 1991-1998) / O riđanu, Petru i Pavlu – mala knjiga o velikom ratu (Dnevnički zapisi, članci, pisma, 1991.-1998.); the book had been translated by Petra (Dnevnički zapisi, članci, pisma, 1991.-1998.); the book had been translated by Petra Sapun, proofread by Nick Saywell, and published bilingually (English/Croatian) by Sapun, proofread by Nick Saywell, and published bilingually (English/Croatian) by Cambridge Scholars Publishing in 2010 (Newcastle upon Tyne, UK). As the title says, Cambridge Scholars Publishing in 2010 (Newcastle upon Tyne, UK). As the title says, the book consists of journal fragments, articles, letters, but also of drama fragments, the book consists of journal fragments, articles, letters, but also of drama fragments, poetry and other forms that the author wrote during the period of the Homeland War poetry and other forms that the author wrote during the period of the Homeland War in Croatia (1991-1995), and after the war when she lived in Zadar. However, there are in Croatia (1991-1995), and after the war when she lived in Zadar. However, there are also comments written some time later, from a distant, “objective” perspective; those also comments written some time later, from a distant, “objective” perspective; those have been printed in italics. The book represents one of the possible overviews of one’s have been printed in italics. The book represents one of the possible overviews of one’s destiny in the drastic circumstances of war, not only over existential manifestations destiny in the drastic circumstances of war, not only over existential manifestations of war but also over the possibilities and applications of literary relation/ creativity of war but also over the possibilities and applications of literary relation/ creativity towards it. The writing of such literature-to-be (originally not written to be either towards it. The writing of such literature-to-be (originally not written to be either

230 230 Peričić, H.: IMA LI SMISLA PISATI U RATU? IMA LI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 221-231 Peričić, H.: IMA LI SMISLA PISATI U RATU? IMA LI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 221-231 published or read by others) has specific characteristics. Firstly, it is the position published or read by others) has specific characteristics. Firstly, it is the position of an author as a “real” person or “revealed” narrator of the events. Secondly, the of an author as a “real” person or “revealed” narrator of the events. Secondly, the author actually witnesses the events; the author is only supposedly an “omniscient” author actually witnesses the events; the author is only supposedly an “omniscient” story-teller, but has no or little influence on the political and military events she is story-teller, but has no or little influence on the political and military events she is surrounded with, and is actually an absurd actor who has nothing to act upon, except surrounded with, and is actually an absurd actor who has nothing to act upon, except her own text. And that text is the only field the author has control over. Thirdly, the her own text. And that text is the only field the author has control over. Thirdly, the text is and must be emotionally pregnant, but it also may be critical and provocative; text is and must be emotionally pregnant, but it also may be critical and provocative; however, this writing is actually the only field that is supposed to have sense in the however, this writing is actually the only field that is supposed to have sense in the eye of the author (as well as literature in general that the author refers to in her eye of the author (as well as literature in general that the author refers to in her intertextual allusions) in circumstances that muddy or nullify sense in disastrous intertextual allusions) in circumstances that muddy or nullify sense in disastrous times. times. Key words: Homeland War in Croatia, autobiographical literature, Key words: Homeland War in Croatia, autobiographical literature, autoreferentiality, writing in/on traumatic times autoreferentiality, writing in/on traumatic times

231 231

Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249

Helena Burić Stručni rad Helena Burić Stručni rad University of Waterloo UDK: 811.163.42’243:371.671 University of Waterloo UDK: 811.163.42’243:371.671 Ontario, Kanada Primljeno: 17. 07. 2012. Ontario, Kanada Primljeno: 17. 07. 2012. Josip Lasić Josip Lasić Odsjek za hrvatski jezik i književnost Odsjek za hrvatski jezik i književnost Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

KOLOKACIJE U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG KOLOKACIJE U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG SAŽETAK SAŽETAK Suvremena nastava inojezičnoga hrvatskog usredotočena je uglavnom na Suvremena nastava inojezičnoga hrvatskog usredotočena je uglavnom na komunikacijski pristup u poučavanju. U samo središte nastavnoga procesa postavlja komunikacijski pristup u poučavanju. U samo središte nastavnoga procesa postavlja studente i njihove potrebe. Leksički pristup pritom je težište nastavnoga procesa jer studente i njihove potrebe. Leksički pristup pritom je težište nastavnoga procesa jer se učenje jezika pomiče s tradicionalnoga shvaćanja jezika kao skupa gramatičkih se učenje jezika pomiče s tradicionalnoga shvaćanja jezika kao skupa gramatičkih pravila prema postavci da se jezik sastoji od leksičkih sklopova ili višečlanih jezičnih pravila prema postavci da se jezik sastoji od leksičkih sklopova ili višečlanih jezičnih jedinica koje se mogu usvajati kao jedna riječ. Među takve leksičke sklopove ubrajaju jedinica koje se mogu usvajati kao jedna riječ. Među takve leksičke sklopove ubrajaju se te važno mjesto zauzimaju i kolokacije. U nastavi inohrvatskoga jezika važno ih se te važno mjesto zauzimaju i kolokacije. U nastavi inohrvatskoga jezika važno ih je znati prepoznati i iskoristiti njihov potencijal u razvijanju svih komunikacijskih je znati prepoznati i iskoristiti njihov potencijal u razvijanju svih komunikacijskih kompetencija. U radu se definira kolokacija kao važna leksička jedinica u učenju kompetencija. U radu se definira kolokacija kao važna leksička jedinica u učenju stranoga jezika, a kroz ekscerpirani popis kolokacija iz suvremenih udžbenika stranoga jezika, a kroz ekscerpirani popis kolokacija iz suvremenih udžbenika inojezičnoga hrvatskog objašnjava se najčešći strukturalni tip kolokacijskih sveza u inojezičnoga hrvatskog objašnjava se najčešći strukturalni tip kolokacijskih sveza u hrvatskom kao drugom, stranom, inom ili nasljednom jeziku. hrvatskom kao drugom, stranom, inom ili nasljednom jeziku. Ključne riječi: inojezični hrvatski, kolokacije, leksički pristup, udžbenici Ključne riječi: inojezični hrvatski, kolokacije, leksički pristup, udžbenici inojezičnoga hrvatskoga, usvajanje jezika inojezičnoga hrvatskoga, usvajanje jezika 0. UVOD 0. UVOD U suvremenoj nastavi hrvatskoga jezika kao inoga jezika, tj. drugoga, stranoga i U suvremenoj nastavi hrvatskoga jezika kao inoga jezika, tj. drugoga, stranoga i nasljednoga1 raznim se pristupima pokušava studentima olakšati i ubrzati zahtjevan nasljednoga1 raznim se pristupima pokušava studentima olakšati i ubrzati zahtjevan proces ovladavanja stranim jezikom. Tradicionalne metode, koje u najvećem broju proces ovladavanja stranim jezikom. Tradicionalne metode, koje u najvećem broju polaze od jezika kao strukturirana sustava gramatičkih pravila, sve se više pokazuju polaze od jezika kao strukturirana sustava gramatičkih pravila, sve se više pokazuju nedostatnima i neefiksnima pa se suvremena nastava sve više okreće komunikacijskome nedostatnima i neefiksnima pa se suvremena nastava sve više okreće komunikacijskome pristupu koji u središte postavlja studente i njihove potrebe. pristupu koji u središte postavlja studente i njihove potrebe. U okviru ovakvoga pristupa u nastavi se sve više koristi i leksički pristup koji se U okviru ovakvoga pristupa u nastavi se sve više koristi i leksički pristup koji se temelji na postavci da su gramatika i leksik u svome pisanome i govornome obliku temelji na postavci da su gramatika i leksik u svome pisanome i govornome obliku usko isprepleteni pa im tako u nastavi treba i pristupati (usp. Lewis, 1997; Borić, usko isprepleteni pa im tako u nastavi treba i pristupati (usp. Lewis, 1997; Borić,

1 U nastavku rada koristit će se pojam inojezični kojim se opisuje hrvatski kao drugi, strani, ini i nasljedni 1 U nastavku rada koristit će se pojam inojezični kojim se opisuje hrvatski kao drugi, strani, ini i nasljedni jezik (prema Cvikić i sur., 2009: 133). jezik (prema Cvikić i sur., 2009: 133).

233 233 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249

2004; Boers, 2006; Bergovec, 2007). Gramatika se ne može razumjeti ili savladavati 2004; Boers, 2006; Bergovec, 2007). Gramatika se ne može razumjeti ili savladavati bez riječi i rečenica niti se riječi i rečenice mogu učiti odvojeno od gramatike. Druga bez riječi i rečenica niti se riječi i rečenice mogu učiti odvojeno od gramatike. Druga važna postavka na kojoj se temelji leksički pristup jest tvrdnja da se jezik sastoji od važna postavka na kojoj se temelji leksički pristup jest tvrdnja da se jezik sastoji od blokova, tj. leksičkih sklopova ili višečlanih jezičnih jedinica koje se, ako se nastavni blokova, tj. leksičkih sklopova ili višečlanih jezičnih jedinica koje se, ako se nastavni proces pravilno postavi, usvajaju kao jedna riječ, a potom se na višim stupnjevima proces pravilno postavi, usvajaju kao jedna riječ, a potom se na višim stupnjevima ti isti jezični sklopovi koriste za bolje i lakše razumijevanje samih gramatičkih ti isti jezični sklopovi koriste za bolje i lakše razumijevanje samih gramatičkih pravila. U takve leksičke sklopove, koji su i temelj leksičkoga pristupa, ubrajaju se pravila. U takve leksičke sklopove, koji su i temelj leksičkoga pristupa, ubrajaju se konvencionalni izrazi, kolokacije, frazemi, rečenični okviri pa i cijele rečenice. konvencionalni izrazi, kolokacije, frazemi, rečenični okviri pa i cijele rečenice. Posebno su među nabrojanima leksičkim sklopovima u stranome jeziku važne Posebno su među nabrojanima leksičkim sklopovima u stranome jeziku važne kolokacije prije svega jer su posebna vrsta višerječnih jedinica s brojnim leksičko- kolokacije prije svega jer su posebna vrsta višerječnih jedinica s brojnim leksičko- -semantičkim implikacijama. Kolokacije su već desetljećima predmet teorijskih -semantičkim implikacijama. Kolokacije su već desetljećima predmet teorijskih lingvističkih istraživanja, ali i predmet interesa onih disciplina koje se bave lingvističkih istraživanja, ali i predmet interesa onih disciplina koje se bave primijenjenom lingvistikom kao što su primjerice prevođenje, leksikografski rad i primijenjenom lingvistikom kao što su primjerice prevođenje, leksikografski rad i nastava stranih jezika (Murica, 2010: 7). No, kolokacije su predmetom istraživanja nastava stranih jezika (Murica, 2010: 7). No, kolokacije su predmetom istraživanja i novijih jezikoslovnih disciplina koje se bave istraživanjem tehnoloških mogućnosti i novijih jezikoslovnih disciplina koje se bave istraživanjem tehnoloških mogućnosti obrade prirodnoga jezika (računalna lingvistika, korpusna lingvistika). Opis obrade prirodnoga jezika (računalna lingvistika, korpusna lingvistika). Opis kolokacija na morfosintaktičkoj, leksičko-semantičkoj i pragmatičkoj razini doživio kolokacija na morfosintaktičkoj, leksičko-semantičkoj i pragmatičkoj razini doživio je u posljednjih dvadeset godina u hrvatskoj lingvistici značajan pomak. Kolokacije je u posljednjih dvadeset godina u hrvatskoj lingvistici značajan pomak. Kolokacije su u svim jezicima mnogobrojne, kako u pisanome tako i u govornome, i pojavljuju su u svim jezicima mnogobrojne, kako u pisanome tako i u govornome, i pojavljuju se u uvijek istoj, unaprijed zadanoj, svezi među riječima što u nastavi stranoga se u uvijek istoj, unaprijed zadanoj, svezi među riječima što u nastavi stranoga jezika omogućava studentima da ih brzo zamijete i relativno lako usvoje. Zato je u jezika omogućava studentima da ih brzo zamijete i relativno lako usvoje. Zato je u suvremenoj nastavi inojezičnoga hrvatskoga važno znati iskoristiti njihov potencijal, suvremenoj nastavi inojezičnoga hrvatskoga važno znati iskoristiti njihov potencijal, a da bi se to postiglo važno je odabirati ili stvoriti odgovarajuće prikladne jezične a da bi se to postiglo važno je odabirati ili stvoriti odgovarajuće prikladne jezične materijale u kojima se leksemi i leksički sklopovi koriste kontekstualno, dakle, u materijale u kojima se leksemi i leksički sklopovi koriste kontekstualno, dakle, u tekst se uvode kao dio konteksta u kojima se i inače koriste. O tome je nužno voditi tekst se uvode kao dio konteksta u kojima se i inače koriste. O tome je nužno voditi računa pri pisanju udžbenika za učenje inojezičnoga hrvatskog. U radu se daje pregled računa pri pisanju udžbenika za učenje inojezičnoga hrvatskog. U radu se daje pregled i analiza kolokacija ekscerpiranih iz triju suvremenih udžbenika inojezičnoga nastalih i analiza kolokacija ekscerpiranih iz triju suvremenih udžbenika inojezičnoga nastalih u razdoblju od 1994. do 2009. godine od kojih su dva udžbenika dvojezična, tiskana u razdoblju od 1994. do 2009. godine od kojih su dva udžbenika dvojezična, tiskana na engleskom govornom području (Kanada i Sjedinjene Američke Države), a jedan na engleskom govornom području (Kanada i Sjedinjene Američke Države), a jedan je jednojezičan i tiskan je u Republici Hrvatskoj. U analizi udžbenika razmotrit će se je jednojezičan i tiskan je u Republici Hrvatskoj. U analizi udžbenika razmotrit će se primjenjivost kolokacija u procesu usvajanja stranoga jezika. primjenjivost kolokacija u procesu usvajanja stranoga jezika. 1. TEORIJSKO RAZMATRANJE 1. TEORIJSKO RAZMATRANJE Kolokacije su sveze dviju ili više riječi koje se u obliku čvrste semantičke veze Kolokacije su sveze dviju ili više riječi koje se u obliku čvrste semantičke veze pojavljuju u sintagmatskome nizu. Iako su veoma važne u učenju stranoga jezika, nisu pojavljuju u sintagmatskome nizu. Iako su veoma važne u učenju stranoga jezika, nisu još uvijek dovoljno proučene, a primjećuju se i velike razlike u njihovu terminološkom još uvijek dovoljno proučene, a primjećuju se i velike razlike u njihovu terminološkom određenju. Mnogi autori pojmu kolokacije daju različitu širinu te ih različito tumače. određenju. Mnogi autori pojmu kolokacije daju različitu širinu te ih različito tumače. Nužno je, međutim, naglasiti da je kolokacije potrebno jasno razgraničiti od Nužno je, međutim, naglasiti da je kolokacije potrebno jasno razgraničiti od slobodnih sintagmi s jedne i od frazema s druge strane. Kolokacija je leksička sveza slobodnih sintagmi s jedne i od frazema s druge strane. Kolokacija je leksička sveza

234 234 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249 unutarnjim ustrojstvom ograničenija od slobodnih sintagmi, ali istodobno i slobodnija unutarnjim ustrojstvom ograničenija od slobodnih sintagmi, ali istodobno i slobodnija od idiomatskih, odnosno frazeoloških sklopova. od idiomatskih, odnosno frazeoloških sklopova. Kolokacije karakterizira i mala paradigmatska zamjenjivost njihovih članova, Kolokacije karakterizira i mala paradigmatska zamjenjivost njihovih članova, dok, s druge strane, slobodne sintagme tvore sveze neograničenoga značenjskog dok, s druge strane, slobodne sintagme tvore sveze neograničenoga značenjskog potencijala (usp. Pritchard, 1998; Borić, 2002; Blagus Bartolec, 2008). Važno je potencijala (usp. Pritchard, 1998; Borić, 2002; Blagus Bartolec, 2008). Važno je istaknuti kako i kod jednih i kod drugih, za razliku od frazema, njihovo značenje leži istaknuti kako i kod jednih i kod drugih, za razliku od frazema, njihovo značenje leži u samome odnosu sastavnica ovakvih sveza riječi. u samome odnosu sastavnica ovakvih sveza riječi. Ovo razgraničenje između pojmova slobodne sintagme, kolokacije i frazema Ovo razgraničenje između pojmova slobodne sintagme, kolokacije i frazema moguće je jasnije razjasniti na primjeru korištenja leksema jezik. Sveze riječi moguće je jasnije razjasniti na primjeru korištenja leksema jezik. Sveze riječi poput lijepi jezik, zanimljivi jezik, hrvatski jezik, francuski jezik, razumljivi jezik poput lijepi jezik, zanimljivi jezik, hrvatski jezik, francuski jezik, razumljivi jezik itd. slobodne su sintagme jer je stupanj zamjenjivosti jedne ili druge sastavnice itd. slobodne su sintagme jer je stupanj zamjenjivosti jedne ili druge sastavnice izrazito visok. Leksičke sveze poput materinski jezik, strani jezik, nasljedni jezik, izrazito visok. Leksičke sveze poput materinski jezik, strani jezik, nasljedni jezik, većinski jezik, manjinski jezik, službeni jezik2 ili pak ovladati jezikom jesu kolokacije većinski jezik, manjinski jezik, službeni jezik2 ili pak ovladati jezikom jesu kolokacije jer jedna sastavnica zadržava svoje primarno značenje, a druga ga konkretizira. jer jedna sastavnica zadržava svoje primarno značenje, a druga ga konkretizira. Također, nabrojane sveze riječi imaju čvrsto, nedvosmisleno značenje te jezičnu i Također, nabrojane sveze riječi imaju čvrsto, nedvosmisleno značenje te jezičnu i semantičku kompaktnost, izrazito visok stupanj čestotnosti3 i u većoj su ili manjoj semantičku kompaktnost, izrazito visok stupanj čestotnosti3 i u većoj su ili manjoj mjeri frazeologizirane. mjeri frazeologizirane. Međutim, za razliku od frazema, njihovo značenje proizlazi iz odnosa njihovih Međutim, za razliku od frazema, njihovo značenje proizlazi iz odnosa njihovih sastavnica, iako se u određenoj mjeri može govoriti i o izlijevanju značenja u sastavnica, iako se u određenoj mjeri može govoriti i o izlijevanju značenja u međuprostor, dakle, o međuuvjetovanosti sastavnica koje u točno određenome međuprostor, dakle, o međuuvjetovanosti sastavnica koje u točno određenome suoodnosu imaju i pomalo izmijenjeno značenje (primjerice službeni jezik nije suoodnosu imaju i pomalo izmijenjeno značenje (primjerice službeni jezik nije samo zbroj sastavnica, već istodobno i zbroj njihova međusobnog prelijevanja i samo zbroj sastavnica, već istodobno i zbroj njihova međusobnog prelijevanja i stvaranja jezičnoga amalgama s jasnim i nedvosmislenim značenjem). Kolokacije su stvaranja jezičnoga amalgama s jasnim i nedvosmislenim značenjem). Kolokacije su frazeologizirane i u većoj ili manjoj mjeri se odupiru intervencijama, a to ponekad ide frazeologizirane i u većoj ili manjoj mjeri se odupiru intervencijama, a to ponekad ide do tog stupnja da se zamjena jedne sastavnice sinonimom ili sličnom riječi doživljava do tog stupnja da se zamjena jedne sastavnice sinonimom ili sličnom riječi doživljava kao pogrješka pa će se tako majčinski jezik u odnosu na materinski jezik doživjeti kao kao pogrješka pa će se tako majčinski jezik u odnosu na materinski jezik doživjeti kao pogrješka. pogrješka. Kolokacije su izuzetno važne posebice pri učenju novoga jezika i predstavljaju Kolokacije su izuzetno važne posebice pri učenju novoga jezika i predstavljaju zanimljivo lingvističko područje. Ovdje se ponovo treba vratiti na važan uvjet javljanja zanimljivo lingvističko područje. Ovdje se ponovo treba vratiti na važan uvjet javljanja kolokacije u jeziku, a to je čestotnost, odnosno ponavljanje određenih riječi u uvijek kolokacije u jeziku, a to je čestotnost, odnosno ponavljanje određenih riječi u uvijek istoj kombinaciji koje potom memetički ostaju zalijepljene zajedno u svijesti učenika. istoj kombinaciji koje potom memetički ostaju zalijepljene zajedno u svijesti učenika. Proizlaze, dakle, iz čestotnosti pojavljivanja, ali istodobno i iz frazeologiziranosti. Proizlaze, dakle, iz čestotnosti pojavljivanja, ali istodobno i iz frazeologiziranosti. Izrazi su poput, primjerice, jezikova juha, zli jezici, oštar jezik, zajednički jezik, Izrazi su poput, primjerice, jezikova juha, zli jezici, oštar jezik, zajednički jezik, dugačak jezik frazemi. Značenje im ne izvodimo iz konkretnoga značenja sastavnica dugačak jezik frazemi. Značenje im ne izvodimo iz konkretnoga značenja sastavnica i njihova suodnosa. Njihovo značenje ima metaforički, konotativni i simbolički i njihova suodnosa. Njihovo značenje ima metaforički, konotativni i simbolički potencijal, a sveze su između riječi čvrste, gotovo fosilizirane. Može se kazati da potencijal, a sveze su između riječi čvrste, gotovo fosilizirane. Može se kazati da

2 Više u: Čilaš Mikulić, M. i sur. (2011:155). 2 Više u: Čilaš Mikulić, M. i sur. (2011:155). 3 O čestotnosti u inojezičnom hrvatskom više u Jelaska, Z. i Kolaković, Z. (2009: 59-76). 3 O čestotnosti u inojezičnom hrvatskom više u Jelaska, Z. i Kolaković, Z. (2009: 59-76).

235 235 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249 je netko do kraja savladao jedan strani jezik tek onda kada je savladao i njegovu je netko do kraja savladao jedan strani jezik tek onda kada je savladao i njegovu frazeologiju kao jezičnu pojavu koja ne izvire samo iz gramatičke, sintaktičke ili frazeologiju kao jezičnu pojavu koja ne izvire samo iz gramatičke, sintaktičke ili semantičke i čisto jezične logike, već predstavlja sociolingvističku, povijesnu, semantičke i čisto jezične logike, već predstavlja sociolingvističku, povijesnu, kulturnu, tradicijsku i na kraju metaforičku i kreativnu dimenziju određenoga jezika. kulturnu, tradicijsku i na kraju metaforičku i kreativnu dimenziju određenoga jezika. Isto se tako može kazati i za kolokacije jer će gramatički ispravna rečenica ipak Isto se tako može kazati i za kolokacije jer će gramatički ispravna rečenica ipak zvučati pogrješno ako u njoj nije upotrijebljena ispravna kolokacija. zvučati pogrješno ako u njoj nije upotrijebljena ispravna kolokacija. Sam naziv kolokacija potječe iz britanskoga kontekstualizma koji polazi od Sam naziv kolokacija potječe iz britanskoga kontekstualizma koji polazi od metodološkoga načela da pri istraživanju jezika treba istraživati prije svega jezičnu metodološkoga načela da pri istraživanju jezika treba istraživati prije svega jezičnu uporabu (Stojić, Murica, 2010:112). Pojam kolokacija u lingvistici je relativno mlad uporabu (Stojić, Murica, 2010:112). Pojam kolokacija u lingvistici je relativno mlad pojam koji se u ovome znanstvenome području prvi put javlja tek pedesetih godina pojam koji se u ovome znanstvenome području prvi put javlja tek pedesetih godina prošloga stoljeća. prošloga stoljeća. Ocem kolokacije smatra se John Rupert Firth, britanski lingvist koji je prvi Ocem kolokacije smatra se John Rupert Firth, britanski lingvist koji je prvi upotrijebio taj pojam u lingvističkome smislu u radu Modes of meaning 1951. godine. upotrijebio taj pojam u lingvističkome smislu u radu Modes of meaning 1951. godine. U okviru kontekstualističkoga promatranja jezika izradio je model jezičnoga opisa U okviru kontekstualističkoga promatranja jezika izradio je model jezičnoga opisa u kojemu spominje i kolokacijsku razinu. Firth nije dao preciznu definiciju pojma u kojemu spominje i kolokacijsku razinu. Firth nije dao preciznu definiciju pojma kolokacije kao ni nužne kriterije klasificiranja. Nastojao ih je klasificirati prema kolokacije kao ni nužne kriterije klasificiranja. Nastojao ih je klasificirati prema učestalosti pojavljivanja pa je tako razlikovao uobičajene i okazionalne kolokacije. Iz učestalosti pojavljivanja pa je tako razlikovao uobičajene i okazionalne kolokacije. Iz njegove teorije proizlazi da se u uobičajene kolokacije ubrajaju i kombinacije riječi njegove teorije proizlazi da se u uobičajene kolokacije ubrajaju i kombinacije riječi čije se sastavnice mogu pojavljivati međusobno udružene bez ograničenja dok se pod čije se sastavnice mogu pojavljivati međusobno udružene bez ograničenja dok se pod okazionalne kolokacije ubrajaju kombinacije riječi koje se mogu zajedno pojavljivati okazionalne kolokacije ubrajaju kombinacije riječi koje se mogu zajedno pojavljivati samo u određenim kontekstima. Zbog Firthove preširoke i pomalo maglovite definicije samo u određenim kontekstima. Zbog Firthove preširoke i pomalo maglovite definicije s jedne strane te zbog maloga broja radova koji su se bavili grupiranjem riječi u s jedne strane te zbog maloga broja radova koji su se bavili grupiranjem riječi u kolokativnome smislu s druge strane, kolokacije su se ozbiljnije počele uzimati u kolokativnome smislu s druge strane, kolokacije su se ozbiljnije počele uzimati u lingvistička istraživanja tek šezdesetih godina. Od izuzetnoga značaja za istraživanje lingvistička istraživanja tek šezdesetih godina. Od izuzetnoga značaja za istraživanje kolokacija bilo je uvođenje računalne tehnologije u lingvistička istraživanja. kolokacija bilo je uvođenje računalne tehnologije u lingvistička istraživanja. Još 1961. godine Halliday je definirao kolokacije kao sintagmatske sveze riječi Još 1961. godine Halliday je definirao kolokacije kao sintagmatske sveze riječi koje se u značajnijoj mjeri pojavljuju u jeziku jedna pored druge (Berry-Roghe, koje se u značajnijoj mjeri pojavljuju u jeziku jedna pored druge (Berry-Roghe, 1973). On je definirao pojam značajna uvjetovanost (eng. significant collocation) na 1973). On je definirao pojam značajna uvjetovanost (eng. significant collocation) na osnovi vođenja statistike koja je pokazala visok stupanj vjerojatnosti da se neke riječi osnovi vođenja statistike koja je pokazala visok stupanj vjerojatnosti da se neke riječi supojavljuju, a zamijetio je i da je uočena vjerojatnost veća od puke slučajnosti. Dao supojavljuju, a zamijetio je i da je uočena vjerojatnost veća od puke slučajnosti. Dao je i matematičku formulu izračuna, a tu formulu nadopunio je Hoel 1962. godine. je i matematičku formulu izračuna, a tu formulu nadopunio je Hoel 1962. godine. Sama formula trebala je služiti utvrđivanju je li razlika između promatrane i očekivane Sama formula trebala je služiti utvrđivanju je li razlika između promatrane i očekivane frekvencije statistički dovoljno značajna. Formula je dokazala kako kolokacije u frekvencije statistički dovoljno značajna. Formula je dokazala kako kolokacije u velikoj mjeri korespondiraju s ljudskom semantičkom intuicijom. velikoj mjeri korespondiraju s ljudskom semantičkom intuicijom. U svakom slučaju, istraživanja su se šezdesetih i sedamdesetih godina kolokacijama U svakom slučaju, istraživanja su se šezdesetih i sedamdesetih godina kolokacijama bavila najviše u smislu čestotnosti (statistically significant collocations). bavila najviše u smislu čestotnosti (statistically significant collocations). No, već sedamdesetih godina mnogi lingvisti istraživanjima su ovakvih sveza među No, već sedamdesetih godina mnogi lingvisti istraživanjima su ovakvih sveza među riječima dali nov značaj i shvatili kako važnost istraživanja nije samo utvrđivanje riječima dali nov značaj i shvatili kako važnost istraživanja nije samo utvrđivanje

236 236 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249 sintagmatskoga seta sveza među riječima već i proširivanje teorije na način da se sintagmatskoga seta sveza među riječima već i proširivanje teorije na način da se uključi i paradigmatska komponenta, odnosno da semantičko polje bude uključeno u uključi i paradigmatska komponenta, odnosno da semantičko polje bude uključeno u cijelu teoriju. cijelu teoriju. Do današnjih dana pojam kolokacije nije do kraja preciziran i u svezi s time postoje Do današnjih dana pojam kolokacije nije do kraja preciziran i u svezi s time postoje brojna neslaganja i različita tumačenja, a posebice u smislu širine jezičnoga prostora brojna neslaganja i različita tumačenja, a posebice u smislu širine jezičnoga prostora koji taj pojam pokriva. Tako jedni smatraju da je to jezična pojava koja se povezuje s koji taj pojam pokriva. Tako jedni smatraju da je to jezična pojava koja se povezuje s tipičnom, konvecionalnom i rekurentnom vrstom kombinacije leksema, a drugi, pak, tipičnom, konvecionalnom i rekurentnom vrstom kombinacije leksema, a drugi, pak, smatraju da je to svaka sveza riječi koja je semantički i sintaktički kompatibilna. smatraju da je to svaka sveza riječi koja je semantički i sintaktički kompatibilna. 2. (NE)DEFINIRANOST KOLOKACIJA U HRVATSKOJ 2. (NE)DEFINIRANOST KOLOKACIJA U HRVATSKOJ LINGVISTICI LINGVISTICI U hrvatskoj literaturi uz naziv kolokacija koriste se i drugi nazivi poput: sveza riječi, U hrvatskoj literaturi uz naziv kolokacija koriste se i drugi nazivi poput: sveza riječi, kolokacijska sveza, leksička jedinica, leksička sveza, sintagmatska sveza, sintagmatski kolokacijska sveza, leksička jedinica, leksička sveza, sintagmatska sveza, sintagmatski niz, leksičko slaganje i dr. Hrvatski lingvisti pojam kolokacije najčešće poimaju kroz niz, leksičko slaganje i dr. Hrvatski lingvisti pojam kolokacije najčešće poimaju kroz dva kriterija: s jedne strane kroz učestalo udruživanje leksema u sintagme i s druge dva kriterija: s jedne strane kroz učestalo udruživanje leksema u sintagme i s druge strane kroz njihov značenjski potencijal. Vladimir Ivir (1992-1993: 181) definira ih strane kroz njihov značenjski potencijal. Vladimir Ivir (1992-1993: 181) definira ih kao susmještaj, odnosno suprotstavljanje ili kombiniranje riječi u sintagmatskome kao susmještaj, odnosno suprotstavljanje ili kombiniranje riječi u sintagmatskome nizu. Riječi ulaze u kolokacije sa svojim konkretnim, jezgrenim značenjem da bi u nizu. Riječi ulaze u kolokacije sa svojim konkretnim, jezgrenim značenjem da bi u samoj kolokaciji poprimile konkretno, specificirano značenje. Mario Brdar (2000: 35) samoj kolokaciji poprimile konkretno, specificirano značenje. Mario Brdar (2000: 35) upozorava na prepletanje kolokacije i valencije i to na primjeru predikativnih pridjeva upozorava na prepletanje kolokacije i valencije i to na primjeru predikativnih pridjeva u engleskome jeziku. u engleskome jeziku. Novija istraživanja sve više promatraju kolokacije kao sveze riječi temeljene na Novija istraživanja sve više promatraju kolokacije kao sveze riječi temeljene na značenjskoj povezanosti samostalnih sastavnica koje u svezi konkretiziraju svoje značenjskoj povezanosti samostalnih sastavnica koje u svezi konkretiziraju svoje značenje (usp. Blagus Bartolec, 2008: 10). Bernardina Petrović (2008) precizirala je značenje (usp. Blagus Bartolec, 2008: 10). Bernardina Petrović (2008) precizirala je semantičku ulogu kolokacija i s pravom navodi kako su one čvršći i restriktivniji semantičku ulogu kolokacija i s pravom navodi kako su one čvršći i restriktivniji spoj od slobodnih sintagmi i da ih od njih treba razlikovati. Marija Turk (2010: 537) spoj od slobodnih sintagmi i da ih od njih treba razlikovati. Marija Turk (2010: 537) pri opisu kolokacija naglasak također stavlja na značenjski aspekt iznoseći da one pri opisu kolokacija naglasak također stavlja na značenjski aspekt iznoseći da one imaju samostalno i cjelovito značenje u usporedbi sa svojim sastavnicama. Drugi, imaju samostalno i cjelovito značenje u usporedbi sa svojim sastavnicama. Drugi, pak, lingvisti pod kolokacijama podrazumijevaju posebnu vrstu višečlanih leksičkih pak, lingvisti pod kolokacijama podrazumijevaju posebnu vrstu višečlanih leksičkih jedinica (Pritchard, 1998: 285), odnosno posebnu vrstu čvršće povezanih riječi čije jedinica (Pritchard, 1998: 285), odnosno posebnu vrstu čvršće povezanih riječi čije se sastavnice povezuju jednostavno na osnovi sposobnosti riječi da se kombiniraju s se sastavnice povezuju jednostavno na osnovi sposobnosti riječi da se kombiniraju s drugim riječima (Karačić, 2001: 368). drugim riječima (Karačić, 2001: 368). Može se, a na temelju obavljenih istraživanja kolokacija, zaključiti da u Može se, a na temelju obavljenih istraživanja kolokacija, zaključiti da u kroatističkom promatranju kolokacija prevladava semantički aspekt. Kada se usporede kroatističkom promatranju kolokacija prevladava semantički aspekt. Kada se usporede kolokacije hrvatskoga jezika s kolokacijama drugih jezika, zapažaju se razlike koje kolokacije hrvatskoga jezika s kolokacijama drugih jezika, zapažaju se razlike koje se temelje na konvenciji pa i taj element treba uzeti u obzir pri definiranju kolokacija. se temelje na konvenciji pa i taj element treba uzeti u obzir pri definiranju kolokacija.

237 237 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249

3. KOLOKACIJE, SLOBODNE SINTAGME I FRAZEMI 3. KOLOKACIJE, SLOBODNE SINTAGME I FRAZEMI Kao što je već i navedeno, kolokacije treba razgraničiti od slobodnih sintagmi Kao što je već i navedeno, kolokacije treba razgraničiti od slobodnih sintagmi s jedne i frazema s druge strane. Neda Borić (1997: 72) u semantičkome smislu s jedne i frazema s druge strane. Neda Borić (1997: 72) u semantičkome smislu kolokacije postavlja negdje na pola puta između slobodnih sintagmi i frazema i kolokacije postavlja negdje na pola puta između slobodnih sintagmi i frazema i kaže da su kolokacije čvršće i selektivno ograničenije od slobodnih kombinacija, kaže da su kolokacije čvršće i selektivno ograničenije od slobodnih kombinacija, ali su slobodnije od idiomatskih, odnosno frazeoloških sklopova. Pri tome se ne ali su slobodnije od idiomatskih, odnosno frazeoloških sklopova. Pri tome se ne treba obazirati na kriterij zamjenjivosti pojedinih sastavnica kolokacije jer se kod treba obazirati na kriterij zamjenjivosti pojedinih sastavnica kolokacije jer se kod većine kolokacija jedan član ipak može zamijeniti sinonimnim izrazom, a da na većine kolokacija jedan član ipak može zamijeniti sinonimnim izrazom, a da na značenjskome planu sveza riječi zadrži svoje prvotno značenje. Takav postupak ipak značenjskome planu sveza riječi zadrži svoje prvotno značenje. Takav postupak ipak u konačnici redovito rezultira višečlanim izrazima koji se doživljavaju kao stanovita u konačnici redovito rezultira višečlanim izrazima koji se doživljavaju kao stanovita pogrješka jer se time lomi konvencija, mijenja se izraz koji možda i jest sastavljen od pogrješka jer se time lomi konvencija, mijenja se izraz koji možda i jest sastavljen od više sastavnica, ali koje se na podsvjesnoj razini doživljavaju i čuju kao jedna riječ. više sastavnica, ali koje se na podsvjesnoj razini doživljavaju i čuju kao jedna riječ. Kolokacije čini posve posebnom jezičnom pojavom prelijevanje značenja sastavnica Kolokacije čini posve posebnom jezičnom pojavom prelijevanje značenja sastavnica u međuprostor, čime dolazi do svojevrsnoga lomljenja dvaju ili više pojmova u novi u međuprostor, čime dolazi do svojevrsnoga lomljenja dvaju ili više pojmova u novi cjeloviti i konkretizirani izraz. Čestom uporabom, bilo u različitim vrstama literature cjeloviti i konkretizirani izraz. Čestom uporabom, bilo u različitim vrstama literature ili u govoru, taj izraz poprima značenje jedne jedine riječi koju govornici toga jezika ili u govoru, taj izraz poprima značenje jedne jedine riječi koju govornici toga jezika i doživljavaju kao jednu riječ s jednim značenjem, odnosno kao oznaku za jedan i doživljavaju kao jednu riječ s jednim značenjem, odnosno kao oznaku za jedan predmet, jedan pojam ili jednu pojavu. predmet, jedan pojam ili jednu pojavu. Kada je riječ o razgraničavanju kolokacija od frazema, osim metaforičnoga, Kada je riječ o razgraničavanju kolokacija od frazema, osim metaforičnoga, idiomatičnoga značenja koje frazemi nose, a kolokacije ne, važno je istaknuti i idiomatičnoga značenja koje frazemi nose, a kolokacije ne, važno je istaknuti i stabilnost pojavljivanja uvijek istih, točno određenih sastavnica te reproduktivnost. stabilnost pojavljivanja uvijek istih, točno određenih sastavnica te reproduktivnost. Frazemi se ne reproduciraju nanovo već se, kao čvrste sveze pohranjene u mozgu, Frazemi se ne reproduciraju nanovo već se, kao čvrste sveze pohranjene u mozgu, samoreproduciraju (Stojić, Murica, 2010: 114). samoreproduciraju (Stojić, Murica, 2010: 114). Kolokacije, za razliku od frazema, ne moraju u rečenici stajati jedne pored drugih, Kolokacije, za razliku od frazema, ne moraju u rečenici stajati jedne pored drugih, već se između njih mogu naći druge sintaktičke jedinice. Katkad u kolokacijski odnos već se između njih mogu naći druge sintaktičke jedinice. Katkad u kolokacijski odnos ne ulaze s jasnim i konkretnim značenjem, nego nose stanovitu dozu metaforičnosti. ne ulaze s jasnim i konkretnim značenjem, nego nose stanovitu dozu metaforičnosti. Često se razlikuju od jezika do jezika pa ih je moguće okarakterizirati kroz individualnu Često se razlikuju od jezika do jezika pa ih je moguće okarakterizirati kroz individualnu osebujnost jezičnoga znaka4. Kolokacije treba razlikovati i od konvencionalnih izraza osebujnost jezičnoga znaka4. Kolokacije treba razlikovati i od konvencionalnih izraza u koje se ubrajaju pozdravi, uljudni izrazi, izrazi korisni u pojedinim predvidljivim u koje se ubrajaju pozdravi, uljudni izrazi, izrazi korisni u pojedinim predvidljivim situacijama (primjerice samo trenutak, kako ste, dobar dan, dobro došli). Njima je situacijama (primjerice samo trenutak, kako ste, dobar dan, dobro došli). Njima je temelj pragmatika i svrha im je olakšati komunikaciju u prepoznatljivim govornim temelj pragmatika i svrha im je olakšati komunikaciju u prepoznatljivim govornim situacijama (Bergovec, 2007: 56). I kolokacije i frazemi su, dakle, sveze najmanje situacijama (Bergovec, 2007: 56). I kolokacije i frazemi su, dakle, sveze najmanje dviju riječi koje se učestalo supojavljuju, a kao glavni kriterij razlikovanja može dviju riječi koje se učestalo supojavljuju, a kao glavni kriterij razlikovanja može se uzeti idiomatičnost frazema u odnosu na kolokacije. Međutim, i u ovoj podjeli se uzeti idiomatičnost frazema u odnosu na kolokacije. Međutim, i u ovoj podjeli treba imati na umu činjenicu kako ni ovaj kriterij nije apsolutan budući da ponekad i treba imati na umu činjenicu kako ni ovaj kriterij nije apsolutan budući da ponekad i kolokacija može nositi preneseno značenje u određenoj mjeri. kolokacija može nositi preneseno značenje u određenoj mjeri.

4 Engleski jezik osebujnost jezičnoga znaka u nekom jeziku opisuje sintagmom idiosyncratic symbols, 4 Engleski jezik osebujnost jezičnoga znaka u nekom jeziku opisuje sintagmom idiosyncratic symbols, što je vrlo teško prevedivo na hrvatski jezik. što je vrlo teško prevedivo na hrvatski jezik.

238 238 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249

4. STRUKTURA KOLOKACIJA 4. STRUKTURA KOLOKACIJA Pored neusustavljenog definiranja pojma kolokacije, vidljiva je također i Pored neusustavljenog definiranja pojma kolokacije, vidljiva je također i neusustavljenost u nazivlju sastavnica kolokacija. U literaturi na hrvatskome jeziku neusustavljenost u nazivlju sastavnica kolokacija. U literaturi na hrvatskome jeziku za bazu se koriste nazivi osnova (Petrović, 2007), ključna riječ (Pritchard, 1998), za bazu se koriste nazivi osnova (Petrović, 2007), ključna riječ (Pritchard, 1998), osnovna natuknica (Mihaljević, 1991) ili ključni element (Borić, 2002). Baza je osnovna natuknica (Mihaljević, 1991) ili ključni element (Borić, 2002). Baza je sastavnica koja nosi primarno značenje, a kolokator je sastavnica koja to značenje sastavnica koja nosi primarno značenje, a kolokator je sastavnica koja to značenje konkretizira. Međutim istraživanja u korpusnoj lingvistici pokazala su da ovakvo konkretizira. Međutim istraživanja u korpusnoj lingvistici pokazala su da ovakvo poimanje ima nedostataka jer sastavnice katkad mogu zamijeniti mjesto pa ono što je poimanje ima nedostataka jer sastavnice katkad mogu zamijeniti mjesto pa ono što je baza može postati kolokator i obratno. baza može postati kolokator i obratno. Kada je u pitanju struktura kolokacija u hrvatskome jeziku još uvijek izostaje Kada je u pitanju struktura kolokacija u hrvatskome jeziku još uvijek izostaje sustavni prikaz struktura mogućih u hrvatskome jeziku. Sa sigurnošću se može sustavni prikaz struktura mogućih u hrvatskome jeziku. Sa sigurnošću se može ustvrditi da kolokacije mogu biti dvočlane i višečlane, da su sastavljene od imenica, ustvrditi da kolokacije mogu biti dvočlane i višečlane, da su sastavljene od imenica, glagola, pridjeva i priloga te da se u okviru njih pojavljuju i suznačnice. Za svrhu glagola, pridjeva i priloga te da se u okviru njih pojavljuju i suznačnice. Za svrhu analize kolokacija u inojezičnome hrvatskom korištena je podjela kolokacija u analize kolokacija u inojezičnome hrvatskom korištena je podjela kolokacija u četiri kategorije (Petrović, 2008: 31-38). No, kako se u udžbenicima inojezičnoga četiri kategorije (Petrović, 2008: 31-38). No, kako se u udžbenicima inojezičnoga hrvatskoga pojavljuju i kolokacije sastavljene od dviju imenica, i ta strukturna hrvatskoga pojavljuju i kolokacije sastavljene od dviju imenica, i ta strukturna kategorija dodana je navedenoj podjeli. Dakle, kolokacije u udžbenicima inojezičnoga kategorija dodana je navedenoj podjeli. Dakle, kolokacije u udžbenicima inojezičnoga hrvatskoga svrstane su u pet kategorija. Predlaže se i podjela višečlanih kolokacija na hrvatskoga svrstane su u pet kategorija. Predlaže se i podjela višečlanih kolokacija na višečlane imenske, tj. višečlane kolokacije s imenskom glavom i višečlane glagolske, višečlane imenske, tj. višečlane kolokacije s imenskom glavom i višečlane glagolske, tj. višečlane kolokacije s glagolskom glavom, kao u (1). tj. višečlane kolokacije s glagolskom glavom, kao u (1). (1) (1) • pridjev + imenica (PI) (npr. crni kruh, robna kuća, stručni rad); • pridjev + imenica (PI) (npr. crni kruh, robna kuća, stručni rad); • glagol + imenica (GI) (npr. uzeti maha, pokazati znanje, spriječiti bolest); • glagol + imenica (GI) (npr. uzeti maha, pokazati znanje, spriječiti bolest); • prilog + glagol (PG) (npr. učiti napamet, brzo odreagirati, spretno ruko- • prilog + glagol (PG) (npr. učiti napamet, brzo odreagirati, spretno ruko- vati); vati); • višečlane kolokacije (VK) (npr. razmišljati svojom glavom, imati jasan • višečlane kolokacije (VK) (npr. razmišljati svojom glavom, imati jasan stav, doći u zadnji čas); stav, doći u zadnji čas); • višečlane imenske kolokacije (VIK) (npr. pasta za zube, majica dugih • višečlane imenske kolokacije (VIK) (npr. pasta za zube, majica dugih rukava); rukava); • višečlane glagolske kolokacije (VGK) (npr. razmišljati svojom glavom, • višečlane glagolske kolokacije (VGK) (npr. razmišljati svojom glavom, imati jasan stav); imati jasan stav); • imenica + imenica (II) (npr. škola skijanja, park prirode, zbirka pjesama). • imenica + imenica (II) (npr. škola skijanja, park prirode, zbirka pjesama). 5. LEKSIČKI PRISTUP U NASTAVI INOJEZIČNOGA 5. LEKSIČKI PRISTUP U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVAtSKOgA HRVAtSKOgA Tradicionalne metode poučavanja i usvajanja stranoga jezika, u kojima je naglasak Tradicionalne metode poučavanja i usvajanja stranoga jezika, u kojima je naglasak na jeziku kao strukturiranu sustavu gramatičkih uzoraka, pokazale su se nedovoljnima na jeziku kao strukturiranu sustavu gramatičkih uzoraka, pokazale su se nedovoljnima da bi ispunile zahtjeve i očekivanja odraslih studenata jezika (Pavlin, 2006: 92) pa da bi ispunile zahtjeve i očekivanja odraslih studenata jezika (Pavlin, 2006: 92) pa

239 239 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249 je u suvremenim pristupima naglasak na komunikaciji i prilagodbi nastavnoga je u suvremenim pristupima naglasak na komunikaciji i prilagodbi nastavnoga procesa potrebama i očekivanjima studenata (Bergovec, 2007: 53). Jedan od takvih procesa potrebama i očekivanjima studenata (Bergovec, 2007: 53). Jedan od takvih pristupa zasigurno je leksički pristup poučavanju. Njime se velikim dijelom napušta pristupa zasigurno je leksički pristup poučavanju. Njime se velikim dijelom napušta tradicionalno shvaćanje jezika u kojem je gramatika odvojena od rječnika, odnosno tradicionalno shvaćanje jezika u kojem je gramatika odvojena od rječnika, odnosno riječi. Gramatika i leksik su isprepleteni pa im u skladu s time treba i pristupati. Jedna riječi. Gramatika i leksik su isprepleteni pa im u skladu s time treba i pristupati. Jedna je od važnijih karakteristika leksičkoga pristupa i postavka da se jezik sastoji od je od važnijih karakteristika leksičkoga pristupa i postavka da se jezik sastoji od gramatikaliziranoga leksika, tj. od leksika na kojem se temelji gramatika i kojemu gramatikaliziranoga leksika, tj. od leksika na kojem se temelji gramatika i kojemu gramatika služi za uspostavljanje međusobnih odnosa, a ne obratno i od leksikalizirane gramatika služi za uspostavljanje međusobnih odnosa, a ne obratno i od leksikalizirane gramatike odnosno leksika temeljenoga na gramatici (Lewis, 1993: 89). Gramatika je gramatike odnosno leksika temeljenoga na gramatici (Lewis, 1993: 89). Gramatika je u službi leksema i proizvodnje značenja. Lewis tvrdi da značajnu ulogu u učenju u službi leksema i proizvodnje značenja. Lewis tvrdi da značajnu ulogu u učenju jezika ima upravo sposobnost reproduciranja cijelih leksičkih sklopova pa upravo oni jezika ima upravo sposobnost reproduciranja cijelih leksičkih sklopova pa upravo oni trebaju biti jezični materijal na osnovi kojega se uočavaju gramatički uzorci. trebaju biti jezični materijal na osnovi kojega se uočavaju gramatički uzorci. Važno je istaknuti kako je leksički pristup oduvijek prisutan u nastavi stranih jezika Važno je istaknuti kako je leksički pristup oduvijek prisutan u nastavi stranih jezika i to već na početnim stupnjevima. Svi udžbenici za učenje stranoga jezika započinju i to već na početnim stupnjevima. Svi udžbenici za učenje stranoga jezika započinju dijalozima koji se sastoje od konvencionalnih izraza: pozdrava, uljudnih izraza i dijalozima koji se sastoje od konvencionalnih izraza: pozdrava, uljudnih izraza i izraza koji su korisni u predvidivim situacijama. Takvi izrazi uvode se u nastavni izraza koji su korisni u predvidivim situacijama. Takvi izrazi uvode se u nastavni proces neraščlanjeno, odnosno bez gramatičke analize i razumijevanja gramatičkih proces neraščlanjeno, odnosno bez gramatičke analize i razumijevanja gramatičkih promjena, a ako se ponavljaju dovoljan broj puta. studenti ih načelno lako usvajaju. promjena, a ako se ponavljaju dovoljan broj puta. studenti ih načelno lako usvajaju. Jedan od ciljeva leksičkoga pristupa je što bolja i što efikasnija primjena metode Jedan od ciljeva leksičkoga pristupa je što bolja i što efikasnija primjena metode ponavljanja i u kasnijim fazama učenja jezika jer je iskustveno dokazano da se ponavljanja i u kasnijim fazama učenja jezika jer je iskustveno dokazano da se konvencionalni izrazi lako savladavaju, brže prepoznaju i razumiju ako se pamte kao konvencionalni izrazi lako savladavaju, brže prepoznaju i razumiju ako se pamte kao cjelina. cjelina. Naravno, leksički pristup se zasigurno učinkovitije može primijeniti na učenje, Naravno, leksički pristup se zasigurno učinkovitije može primijeniti na učenje, primjerice, engleskoga jezika nego hrvatskoga stoga što je engleski jezik morfološki primjerice, engleskoga jezika nego hrvatskoga stoga što je engleski jezik morfološki jednostavniji. Dovoljno je navesti primjer kolokacije doći na vrijeme koja u jednostavniji. Dovoljno je navesti primjer kolokacije doći na vrijeme koja u engleskome ima svega četiri, a u hrvatskome petnaest različnica (Bergovec, 2007: 62). engleskome ima svega četiri, a u hrvatskome petnaest različnica (Bergovec, 2007: 62). Logično je, stoga, da će student engleskoga jezika puno lakše sam doći od leksičkih Logično je, stoga, da će student engleskoga jezika puno lakše sam doći od leksičkih struktura do gramatičkih pravila nego primjerice strani student koji uči hrvatski jezik. struktura do gramatičkih pravila nego primjerice strani student koji uči hrvatski jezik. Prilikom poučavanja hrvatskoga jezika, gramatički pristup ipak mora biti zastupljen Prilikom poučavanja hrvatskoga jezika, gramatički pristup ipak mora biti zastupljen u većoj mjeri nego u poučavanju engleskoga jezika. Primjena leksičkoga pristupa u većoj mjeri nego u poučavanju engleskoga jezika. Primjena leksičkoga pristupa u inohrvatskome ipak je ograničenija nego u nekim drugim jezicima, ali je isto u inohrvatskome ipak je ograničenija nego u nekim drugim jezicima, ali je isto tako činjenica da se zastupljenost gramatičkoga i leksičkoga pristupa u poučavanju tako činjenica da se zastupljenost gramatičkoga i leksičkoga pristupa u poučavanju hrvatskoga jezika treba promijeniti te da bi leksički pristup trebao biti zastupljen u hrvatskoga jezika treba promijeniti te da bi leksički pristup trebao biti zastupljen u većoj mjeri nego što je to bilo dosada. većoj mjeri nego što je to bilo dosada. Komunikacijsku kompetenciju treba razvijati na najnižim stupnjevima učenja Komunikacijsku kompetenciju treba razvijati na najnižim stupnjevima učenja jezika. Da bi se to postiglo, u nastavi treba insistirati na stvarnim, životnim tekstovima, jezika. Da bi se to postiglo, u nastavi treba insistirati na stvarnim, životnim tekstovima, mogućim dijalozima, velikoj izloženosti jeziku, a samim time je potrebno voditi računa mogućim dijalozima, velikoj izloženosti jeziku, a samim time je potrebno voditi računa o tome da već na početnoj razini leksički materijali, koji se koriste u nastavi budu u o tome da već na početnoj razini leksički materijali, koji se koriste u nastavi budu u duhu jezika i njegovih izvornih govornika. Na početku se oni usvajaju leksički, kao duhu jezika i njegovih izvornih govornika. Na početku se oni usvajaju leksički, kao

240 240 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249 jezični sklopovi i služe neposrednoj komunikaciji, a na višim razinama se i gramatički jezični sklopovi i služe neposrednoj komunikaciji, a na višim razinama se i gramatički analiziraju te se na njihovim primjerima analiziraju i izvode gramatičke pravilnosti. U analiziraju te se na njihovim primjerima analiziraju i izvode gramatičke pravilnosti. U okviru ovakvoga pristupa poučavanju stranoga jezika, manje se pozornosti posvećuje okviru ovakvoga pristupa poučavanju stranoga jezika, manje se pozornosti posvećuje leksemima bez konteksta, a naglašava se tvrdnja da se jezik sastoji od blokova, tj. leksemima bez konteksta, a naglašava se tvrdnja da se jezik sastoji od blokova, tj. leksičkih sklopova ili višečlanih leksičkih jedinica koje su visoko kontekstualizirane leksičkih sklopova ili višečlanih leksičkih jedinica koje su visoko kontekstualizirane pa ih tako u nastavu treba i uvoditi, a visoko kontekstualizirani leksički sklopova su pa ih tako u nastavu treba i uvoditi, a visoko kontekstualizirani leksički sklopova su kolokacije, frazemi, rečenični okviri te cijele rečenice. kolokacije, frazemi, rečenični okviri te cijele rečenice. 6. KOLOKACIJE U UDŽBENICIMA INOJEZIČNOGA 6. KOLOKACIJE U UDŽBENICIMA INOJEZIČNOGA HRVAtSKOg HRVAtSKOg U nastavi hrvatskoga jezika kao drugoga i stranoga važnu ulogu imaju udžbenici, U nastavi hrvatskoga jezika kao drugoga i stranoga važnu ulogu imaju udžbenici, vježbenice i ostali nastavni materijali. Ukoliko se leksički pristup u nastavi želi vježbenice i ostali nastavni materijali. Ukoliko se leksički pristup u nastavi želi primjenjivati u većoj mjeri, onda je u udžbenicima važno uočavati konvencionalne primjenjivati u većoj mjeri, onda je u udžbenicima važno uočavati konvencionalne izraze, kolokacije i frazeme te na njihovu korištenju insistirati u fazama ponavljanja izraze, kolokacije i frazeme te na njihovu korištenju insistirati u fazama ponavljanja ili provjere naučenih sadržaja. ili provjere naučenih sadržaja. Pri samome pisanju udžbenika potrebno je voditi računa o tome da situacije i leksik Pri samome pisanju udžbenika potrebno je voditi računa o tome da situacije i leksik kojim su te situacije opisane budu u skladu ne samo s gramatičkim pravilima, nego da kojim su te situacije opisane budu u skladu ne samo s gramatičkim pravilima, nego da budu i stvarne, svakodnevne, u duhu jezika i vremena, odnosno suvremene situacije budu i stvarne, svakodnevne, u duhu jezika i vremena, odnosno suvremene situacije u njemu. Poželjno je da leksemi i leksički sklopovi koji se uvode u nastavu budu u njemu. Poželjno je da leksemi i leksički sklopovi koji se uvode u nastavu budu uvedeni kao dio situacije, odnosno konteksta u kojem se i inače nalaze. Na taj način uvedeni kao dio situacije, odnosno konteksta u kojem se i inače nalaze. Na taj način se brže prepoznaju, usvajaju i u konačnici efikasnije koriste u različitim govornim se brže prepoznaju, usvajaju i u konačnici efikasnije koriste u različitim govornim situacijama. Učenike treba poučiti samostalnom i sustavnom bilježenju korisnih izraza situacijama. Učenike treba poučiti samostalnom i sustavnom bilježenju korisnih izraza i rečenica, kolokacija, frazema itd. Izrazi i rečenice sličnoga sintaktičkog uzorka mogu i rečenica, kolokacija, frazema itd. Izrazi i rečenice sličnoga sintaktičkog uzorka mogu se grupirati u kolokacijske tablice, a mogu se bilježiti i tekstni uzorci (Bergovec, 2007: se grupirati u kolokacijske tablice, a mogu se bilježiti i tekstni uzorci (Bergovec, 2007: 58), a svakako bi trebalo izbjegavati semantički nelogične i neobične rečenice poput 58), a svakako bi trebalo izbjegavati semantički nelogične i neobične rečenice poput nekih pronađenih u udžbenicima inojezičnoga hrvatskoga: Donosite li mnogo papira? nekih pronađenih u udžbenicima inojezičnoga hrvatskoga: Donosite li mnogo papira? ili Tu ima mnogo različitih masti. ili Oni poznaju znakove. ili Tu ima mnogo različitih masti. ili Oni poznaju znakove. Ovakve izvankontekstualne rečenice poželjno je, koliko je to god moguće, Ovakve izvankontekstualne rečenice poželjno je, koliko je to god moguće, izbjegavati jer od njih nema komunikacijske koristi, a često mogu izazvati dodatnu izbjegavati jer od njih nema komunikacijske koristi, a često mogu izazvati dodatnu zbunjenost u već i previše zahtjevnom procesu učenja hrvatskog kao stranoga jezika. zbunjenost u već i previše zahtjevnom procesu učenja hrvatskog kao stranoga jezika. Tekstovi koji se u nastavi koriste, posebice na prvome stupnju, moraju biti jednostavni, Tekstovi koji se u nastavi koriste, posebice na prvome stupnju, moraju biti jednostavni, logični, korisni, primjenjivi, a njihov leksik lako prepoznatljiv u stvarnim govornim logični, korisni, primjenjivi, a njihov leksik lako prepoznatljiv u stvarnim govornim situacijama. Poželjno je, stoga, uvoditi situacije koje su predvidljive, konvencionalne situacijama. Poželjno je, stoga, uvoditi situacije koje su predvidljive, konvencionalne i česte. Pri tome je poželjno koristiti što više kolokacija jer su one već po samoj i česte. Pri tome je poželjno koristiti što više kolokacija jer su one već po samoj definiciji sklopovi riječi koje se u jeziku često ponavljaju pa se kao takve i pohranjuju definiciji sklopovi riječi koje se u jeziku često ponavljaju pa se kao takve i pohranjuju u učenikov umni rječnik, a iz njega ponovo vade kada je u komunikaciji to potrebno u učenikov umni rječnik, a iz njega ponovo vade kada je u komunikaciji to potrebno (Bergovec, 2007: 59). Zastupljenost kolokacija kao važnoga leksičkoga sredstva u (Bergovec, 2007: 59). Zastupljenost kolokacija kao važnoga leksičkoga sredstva u nastavi inohrvatskoga jezika analizirana je u udžbenicima za učenje hrvatskoga kao nastavi inohrvatskoga jezika analizirana je u udžbenicima za učenje hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika. drugoga i stranoga jezika.

241 241 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249

Za potrebe ovoga rada kolokacije su popisane iz tri udžbenika inojezičnoga Za potrebe ovoga rada kolokacije su popisane iz tri udžbenika inojezičnoga hrvatskog za početno učenje hrvatskoga kao stranoga jezika. Dva analizirana udžbenika hrvatskog za početno učenje hrvatskoga kao stranoga jezika. Dva analizirana udžbenika inojezičnoga hrvatskoga (Elementary Croatian i Begginer’s Croatian) namijenjena inojezičnoga hrvatskoga (Elementary Croatian i Begginer’s Croatian) namijenjena su odraslim polaznicima s engleskoga govornoga područja, dvojezični su, a jedan su odraslim polaznicima s engleskoga govornoga područja, dvojezični su, a jedan od analiziranih udžbenika (Hrvatski za početnike) namijenjen je za dvosemestralne od analiziranih udžbenika (Hrvatski za početnike) namijenjen je za dvosemestralne sveučilišne programe učenja hrvatskoga kao stranoga te je jednojezičan. Sva tri sveučilišne programe učenja hrvatskoga kao stranoga te je jednojezičan. Sva tri udžbenika namijenjena su početnom stupnju (A1 i A2 stupanj po ZEROJ-u) učenju udžbenika namijenjena su početnom stupnju (A1 i A2 stupanj po ZEROJ-u) učenju hrvatskoga kao stranoga jezika. Kolokacije se dijele prema kategorizaciji koju hrvatskoga kao stranoga jezika. Kolokacije se dijele prema kategorizaciji koju predlaže Bernardina Petrović (2006) unutar koje je, uz predložene četiri, dodana i peta predlaže Bernardina Petrović (2006) unutar koje je, uz predložene četiri, dodana i peta kategorija kolokacijske sveze imenica + imenica, a kategorija višečlane kolokacije kategorija kolokacijske sveze imenica + imenica, a kategorija višečlane kolokacije je podijeljena na višečlane imenske kolokacije, višečlane glagolske kolokacije s je podijeljena na višečlane imenske kolokacije, višečlane glagolske kolokacije s imenicama i višečlane parne kolokacije. imenicama i višečlane parne kolokacije. Kolokacije su preuzete iz udžbenika, a obilježene kraticom 5: Kolokacije su preuzete iz udžbenika, a obilježene kraticom 5: • EC (Elementary Croatian 1, autor Grubišić, V., 1994.); • EC (Elementary Croatian 1, autor Grubišić, V., 1994.); • HZP (Hrvatski za početnike 1, autori Čilaš-Mikulić, M., Gulešić Machata • HZP (Hrvatski za početnike 1, autori Čilaš-Mikulić, M., Gulešić Machata M., Pasini, D. i Udier, S. L., 2006.); M., Pasini, D. i Udier, S. L., 2006.); • BC (Beginner’s Croatian, autori Vidan, A. i Niebuhr, R., 2009.). • BC (Beginner’s Croatian, autori Vidan, A. i Niebuhr, R., 2009.). • EC: Elementary Croatian (Grubišić, V., 1994) • EC: Elementary Croatian (Grubišić, V., 1994) PI: dobra ideja, glavni grad, studentska menza, mesni proizvodi, mljeveno meso, PI: dobra ideja, glavni grad, studentska menza, mesni proizvodi, mljeveno meso, mediteranska klima, sredozemna klima, kontinentalna klima, sunčani sati, mediteranska klima, sredozemna klima, kontinentalna klima, sunčani sati, nogometni klub, zimski sport, ljetni sport, sportska dvorana, studentski dom, nogometni klub, zimski sport, ljetni sport, sportska dvorana, studentski dom, posebni ulaz, božićni blagdani, putnička agencija, avionska karta, krajnje posebni ulaz, božićni blagdani, putnička agencija, avionska karta, krajnje vrijeme, divlja zvijer, zdravstveno osiguranje, životno osiguranje, imovinsko vrijeme, divlja zvijer, zdravstveno osiguranje, životno osiguranje, imovinsko osiguranje, školski dani, prijevozno sredstvo (25); osiguranje, školski dani, prijevozno sredstvo (25); GI: imati prijedlog, obrađivati zemlju, izmjeriti temperaturu, ostaviti poruku, GI: imati prijedlog, obrađivati zemlju, izmjeriti temperaturu, ostaviti poruku, iznajmiti sobu, dati oglas, rezervirati kartu, služiti se lažima (8); iznajmiti sobu, dati oglas, rezervirati kartu, služiti se lažima (8); PG: učiti napamet, dobro izgledati (2); PG: učiti napamet, dobro izgledati (2); VIK: trgovina mješovite robe, prodavaonica živežnih namirnica (2). VIK: trgovina mješovite robe, prodavaonica živežnih namirnica (2). • Hrvatski za početnike (Čilaš-Mikulić i sur., 2006) • Hrvatski za početnike (Čilaš-Mikulić i sur., 2006) PI: zlatna ribica, glavni grad, jednokrevetna soba, dvokrevetna soba, puni PI: zlatna ribica, glavni grad, jednokrevetna soba, dvokrevetna soba, puni pansion, licitarsko srce, samostalna država, nacionalni park, nacionalna pansion, licitarsko srce, samostalna država, nacionalni park, nacionalna valuta, mediteranska klima, autohton proizvod, švicarski sat, argentinski valuta, mediteranska klima, autohton proizvod, švicarski sat, argentinski tango, mađarski gulaš, francusko vino, mineralna voda, mobilne komunikacije, tango, mađarski gulaš, francusko vino, mineralna voda, mobilne komunikacije, rock-glazba, velika obitelj, mala obitelj, pop-glazba, toaletni papir, sportski rock-glazba, velika obitelj, mala obitelj, pop-glazba, toaletni papir, sportski

5 Udžbenici se navode kraticama: EC (Elementary Croatian), HZP (Hrvatski za početnike) i BC 5 Udžbenici se navode kraticama: EC (Elementary Croatian), HZP (Hrvatski za početnike) i BC (Beginner’s Croatian), dok su kolokacijske sveze u udžbenicima navedene također kraticama: PI (Beginner’s Croatian), dok su kolokacijske sveze u udžbenicima navedene također kraticama: PI (pridjev+imenica), gI (glagol+imenica), PG (prilog+glagol), VK (višečlane kolokacije), VIK (višečlane (pridjev+imenica), gI (glagol+imenica), PG (prilog+glagol), VK (višečlane kolokacije), VIK (višečlane imenske kolokacije), VgIK (višečlane glagolske kolokacije), VPK (višečlane parne kolokacije), II imenske kolokacije), VgIK (višečlane glagolske kolokacije), VPK (višečlane parne kolokacije), II (imenica+imenica). (imenica+imenica).

242 242 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249

automobil, znanstvena fantastika, turistička agencija, kupaći kostim, domaća automobil, znanstvena fantastika, turistička agencija, kupaći kostim, domaća kuhinja, paški sir, glavno jelo, goveđa juha, zagrebački odrezak, zelena salata, kuhinja, paški sir, glavno jelo, goveđa juha, zagrebački odrezak, zelena salata, zagorske štrukle, bijelo vino, duboki tanjur, plitki tanjur, zobene pahuljice, zagorske štrukle, bijelo vino, duboki tanjur, plitki tanjur, zobene pahuljice, lisnato tijesto, hladno predjelo, voćna salata, naravni odrezak, pariški lisnato tijesto, hladno predjelo, voćna salata, naravni odrezak, pariški odrezak, bečki odrezak, veliki izbor, sunčane naočale, dizajnerska odjeća, odrezak, bečki odrezak, veliki izbor, sunčane naočale, dizajnerska odjeća, skijaško odijelo, sportska odjeća, poslovni čovjek, maturalna večer, pusti skijaško odijelo, sportska odjeća, poslovni čovjek, maturalna večer, pusti otok, parkirno mjesto, glavni urednik, zeleni čaj, romantična komedija, igrani otok, parkirno mjesto, glavni urednik, zeleni čaj, romantična komedija, igrani film, dokumentarni film, znanstveno-fantastični film, ljubavni film, crtani film, film, dokumentarni film, znanstveno-fantastični film, ljubavni film, crtani film, šok-soba, narodna pjesma, narodna nošnja, narodni plesovi, sinjska alka, šok-soba, narodna pjesma, narodna nošnja, narodni plesovi, sinjska alka, viteško natjecanje, svečana odora, gospodarska situacija, politička situacija, viteško natjecanje, svečana odora, gospodarska situacija, politička situacija, zadnji čas, uskrsno jaje, maslinovo ulje, paška čipka, vučedolska golubica, zadnji čas, uskrsno jaje, maslinovo ulje, paška čipka, vučedolska golubica, preddiplomski studij, diplomski studij, poslijediplomski studij, srednja škola, preddiplomski studij, diplomski studij, poslijediplomski studij, srednja škola, osnovna škola, svečana večera, studentski život, rodni list, sezonski posao, osnovna škola, svečana večera, studentski život, rodni list, sezonski posao, turistički vodič, vremenska prognoza, informativna emisija, sportski program, turistički vodič, vremenska prognoza, informativna emisija, sportski program, zračna luka, dobra ideja, glazbeni festival, kazališni festival, stručni skupovi, zračna luka, dobra ideja, glazbeni festival, kazališni festival, stručni skupovi, kulturna manifestacija, dnevna soba, spavaća soba, radna soba, rođendanska kulturna manifestacija, dnevna soba, spavaća soba, radna soba, rođendanska torta, radni dan, poslovna večera, strani jezik, izvorni govornici, akademska torta, radni dan, poslovna večera, strani jezik, izvorni govornici, akademska četvrt, ustavna odluka, visoka temperatura, stroga dijeta, planinarsko društvo, četvrt, ustavna odluka, visoka temperatura, stroga dijeta, planinarsko društvo, nijemi film, slobodno vrijeme, kućanski poslovi, seksualna potreba, ljubavna nijemi film, slobodno vrijeme, kućanski poslovi, seksualna potreba, ljubavna priča, zabranjena ljubav, seoski turizam, kompjuterske igre, domaća zadaća, priča, zabranjena ljubav, seoski turizam, kompjuterske igre, domaća zadaća, godišnji odmor, kulturno središte, administrativno središte, gospodarsko godišnji odmor, kulturno središte, administrativno središte, gospodarsko središte, obrazovno središte, turistička atrakcija, liječnička ordinacija, vinski središte, obrazovno središte, turistička atrakcija, liječnička ordinacija, vinski podrum (122); podrum (122); GI: imati rezervaciju, čuvati prirodu, upoznati zemlju, platiti karticom, trebati mir, GI: imati rezervaciju, čuvati prirodu, upoznati zemlju, platiti karticom, trebati mir, dati ime, postati simbol, napraviti pauzu, poslati brzojav, poslati paket, polagati dati ime, postati simbol, napraviti pauzu, poslati brzojav, poslati paket, polagati maturu, slaviti uspjeh, imati ideju, održati predavanje, platiti gotovinom, vaditi maturu, slaviti uspjeh, imati ideju, održati predavanje, platiti gotovinom, vaditi krv, slikati pluća, oploviti svijet (18); krv, slikati pluća, oploviti svijet (18); PG: naporno raditi, tečno govoriti, sezonski raditi, dobro odmoriti (4); PG: naporno raditi, tečno govoriti, sezonski raditi, dobro odmoriti (4); VIK: pasta za zube, škampi na buzaru, ljubav na prvi pogled, najljepše životno VIK: pasta za zube, škampi na buzaru, ljubav na prvi pogled, najljepše životno razdoblje, moderni način života (5); razdoblje, moderni način života (5); VgIK: biti na frizuri, doći u zadnji čas, njegovati tradicionalne plesove, veseliti VgIK: biti na frizuri, doći u zadnji čas, njegovati tradicionalne plesove, veseliti se malim stvarima, ukrašavati božićno drvce, pisati prijamni ispit, koristiti se se malim stvarima, ukrašavati božićno drvce, pisati prijamni ispit, koristiti se javnim prijevozom, uživati u krajoliku, vjerovati u sudbinu, doći na vrijeme javnim prijevozom, uživati u krajoliku, vjerovati u sudbinu, doći na vrijeme (10); (10); VPK: mir i tišina, ludo i nezaboravno (2); VPK: mir i tišina, ludo i nezaboravno (2); II: škola skijanja, grad baroka, spomenik prirode, centar grada, zbirka pjesama, II: škola skijanja, grad baroka, spomenik prirode, centar grada, zbirka pjesama, zdenac života, plan grada, godišnjica braka, lista čekanja (9). zdenac života, plan grada, godišnjica braka, lista čekanja (9). • Begginer’s Croatian (Vidan, A. i Niebuhr, N., 2009) • Begginer’s Croatian (Vidan, A. i Niebuhr, N., 2009)

243 243 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249

PI: povoljna cijena, javni prijevoz, odlična ideja, riblja juha, miješana salata, PI: povoljna cijena, javni prijevoz, odlična ideja, riblja juha, miješana salata, zelena salata, mineralna voda, bijelo vino, pariški odrezak, crno vino, žestoko zelena salata, mineralna voda, bijelo vino, pariški odrezak, crno vino, žestoko piće, studentski stan, jednosoban stan, željeznički kolodvor, glavni trg, piće, studentski stan, jednosoban stan, željeznički kolodvor, glavni trg, prometna ulica, dobra cijena, međunarodna tvrtka, kreditna kartica, pogrešan prometna ulica, dobra cijena, međunarodna tvrtka, kreditna kartica, pogrešan broj, poslovni sastanak, negativni pokazatelj, domaće tržište, tržišna cijena, broj, poslovni sastanak, negativni pokazatelj, domaće tržište, tržišna cijena, jasna slika, dobra vijest, jedinstvena prilika, loša vijest, čudno ponašanje, jasna slika, dobra vijest, jedinstvena prilika, loša vijest, čudno ponašanje, topli sendvič, vozačka dozvola, kulturna baština, autobusni kolodvor, trajektna topli sendvič, vozačka dozvola, kulturna baština, autobusni kolodvor, trajektna luka, vremenska prognoza, zračna luka, željeznički kolodvor, kupaći kostim, luka, vremenska prognoza, zračna luka, željeznički kolodvor, kupaći kostim, osobno vozilo, povratna karta, poslovni put, tradicionalna nošnja, debela osobno vozilo, povratna karta, poslovni put, tradicionalna nošnja, debela knjiga, dobar čovjek, glavni trg, moguća posljedica (46); knjiga, dobar čovjek, glavni trg, moguća posljedica (46); GI: govoriti jezik, imati prijedlog, uključiti režije, ostaviti poruku, naučiti jezik, GI: govoriti jezik, imati prijedlog, uključiti režije, ostaviti poruku, naučiti jezik, imati pravo, položiti ispit, imati novosti, imati dojam, imati priliku, ispuniti imati pravo, položiti ispit, imati novosti, imati dojam, imati priliku, ispuniti formular, imati sreće, rezervirati sobu, promijeniti novac, zadržati sitniš, formular, imati sreće, rezervirati sobu, promijeniti novac, zadržati sitniš, promijeniti mišljenje, potpisati ugovor (17); promijeniti mišljenje, potpisati ugovor (17); PG: stalno žuriti, koštati puno, ići pješke, razgovarati nasamo (4); PG: stalno žuriti, koštati puno, ići pješke, razgovarati nasamo (4); VIK: meso na žaru, zemlja za odmor, grijanje na struju, grijanje na plin, društvo VIK: meso na žaru, zemlja za odmor, grijanje na struju, grijanje na plin, društvo za put, put oko svijeta, majica dugih rukava, majica kratkih rukava, cijena po za put, put oko svijeta, majica dugih rukava, majica kratkih rukava, cijena po osobi (9); osobi (9); VgIK: doći do zaključka (1). VgIK: doći do zaključka (1). II: krumpir salata, plodovi mora, broj telefona, centar grada, tečaj dolara, plan II: krumpir salata, plodovi mora, broj telefona, centar grada, tečaj dolara, plan grada (6) grada (6) Brojčana analiza izdvojenih kolokacija (tablica 1) pokazuje sličnosti i razlike u Brojčana analiza izdvojenih kolokacija (tablica 1) pokazuje sličnosti i razlike u zastupljenosti pregledanih udžbenika, ali i ukupno pojedinih vrsta kolokacija. Zbroj zastupljenosti pregledanih udžbenika, ali i ukupno pojedinih vrsta kolokacija. Zbroj ekscerpiranih kolokacija iz analiziranih udžbenika inojezičnoga hrvatskog daje jasan ekscerpiranih kolokacija iz analiziranih udžbenika inojezičnoga hrvatskog daje jasan pregled: pregled: PI GI PG II VIK VGIK VPK Ukupno PI GI PG II VIK VGIK VPK Ukupno EC 25 8 2 - 2 - - 37 EC 25 8 2 - 2 - - 37 67,6% 21,6% 5,4% 5,4% 67,6% 21,6% 5,4% 5,4% HZP 122 18 4 9 5 10 2 170 HZP 122 18 4 9 5 10 2 170 71,8% 10,6% 2,4% 5,3% 2,9% 5,9% 1,2% 71,8% 10,6% 2,4% 5,3% 2,9% 5,9% 1,2% BC 46 17 4 6 9 1 - 83 BC 46 17 4 6 9 1 - 83 55,4% 20,5% 4,8% 7,2% 10,8% 1,2% 55,4% 20,5% 4,8% 7,2% 10,8% 1,2% uk. 193-6 43 -1 10 15-1 12 11 2 290-8 uk. 193-6 43 -1 10 15-1 12 11 2 290-8 66,3% 14,9% 3,5% 5% 4,3% 3,9% 0,7% = 282 66,3% 14,9% 3,5% 5% 4,3% 3,9% 0,7% = 282 Tablica 1. Zastupljenost kolokacija u udžbenicima inojezičnoga hrvatskoga Tablica 1. Zastupljenost kolokacija u udžbenicima inojezičnoga hrvatskoga Iz tablice je vidljivo da HZP ima najveći broj kolokacija (ukupno 193) što je Iz tablice je vidljivo da HZP ima najveći broj kolokacija (ukupno 193) što je razumljivo budući da se radi o najopsežnijem među trima obrađenim udžbenicima razumljivo budući da se radi o najopsežnijem među trima obrađenim udžbenicima

244 244 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249 inojezičnoga hrvatskog. Iako je po svojoj tematskoj strukturi namijenjen početnicima, inojezičnoga hrvatskog. Iako je po svojoj tematskoj strukturi namijenjen početnicima, ovaj udžbenik pruža obilje raznolikog materijala te jezično zahtjevnije kulturološke ovaj udžbenik pruža obilje raznolikog materijala te jezično zahtjevnije kulturološke sadržaje iz čega i proizlazi ovako visok broj kolokacija. EC i BC su opsegom slični i sadržaje iz čega i proizlazi ovako visok broj kolokacija. EC i BC su opsegom slični i svaki se sastoji od petnaest nastavnih jedinica, a namijenjeni su početnim stupnjevima svaki se sastoji od petnaest nastavnih jedinica, a namijenjeni su početnim stupnjevima nastave hrvatskoga jezika za odrasle polaznike s engleskoga govornog područja. BC nastave hrvatskoga jezika za odrasle polaznike s engleskoga govornog područja. BC sadrži daleko više kolokacija (ukupno 83) nego EC (ukupno 37). Nadalje, HZP ima sadrži daleko više kolokacija (ukupno 83) nego EC (ukupno 37). Nadalje, HZP ima znatno više PI (ukupno 122) u odnosu na ostala dva udžbenika. BC ih ima 46, a PI znatno više PI (ukupno 122) u odnosu na ostala dva udžbenika. BC ih ima 46, a PI gotovo dvostruko manje (ukupno 25). EC nema nijednu II, VGIK i VPK, BC nema gotovo dvostruko manje (ukupno 25). EC nema nijednu II, VGIK i VPK, BC nema nijednu VPK, što je razumljivo jer je njih i u svakodnevnome govoru najmanje. U nijednu VPK, što je razumljivo jer je njih i u svakodnevnome govoru najmanje. U svim udžbenicima je PI kolokacija daleko najviše, a slijede ih GI. Zanimljivo je i da svim udžbenicima je PI kolokacija daleko najviše, a slijede ih GI. Zanimljivo je i da se samo malo kolokacija ponavlja, šest među PI te po jedna u GI i PG. Kolokacije se samo malo kolokacija ponavlja, šest među PI te po jedna u GI i PG. Kolokacije koje se ponavljaju u sva tri udžbenika su: dobra ideja, zelena salata, pariški odrezak, koje se ponavljaju u sva tri udžbenika su: dobra ideja, zelena salata, pariški odrezak, mineralna voda, bijelo vino, zračna luka, imati prijedlog i plan grada. Iz ponovljenih mineralna voda, bijelo vino, zračna luka, imati prijedlog i plan grada. Iz ponovljenih kolokacija je vidljivo da su se sva tri udžbenika dotakla tematskih područja hrana i kolokacija je vidljivo da su se sva tri udžbenika dotakla tematskih područja hrana i putovanje. Najmanje zastupljena kategorija u svim udžbenicima je VPK. putovanje. Najmanje zastupljena kategorija u svim udžbenicima je VPK. 7. UKUPAN RJEČNIK KOLOKACIJA IZ ANALIZIRANIH 7. UKUPAN RJEČNIK KOLOKACIJA IZ ANALIZIRANIH UDŽBENIKA UDŽBENIKA Ovako ekscerpirane kolokacije mogu poslužiti za formiranje ukupnog rječnika Ovako ekscerpirane kolokacije mogu poslužiti za formiranje ukupnog rječnika kolokacija analiziranih udžbenika. Bilo bi korisno kada bi se osim rječnika stranih kolokacija analiziranih udžbenika. Bilo bi korisno kada bi se osim rječnika stranih riječi u udžbenicima inojezičnoga hrvatskog nalazio i kolokacijski rječnik jer bi riječi u udžbenicima inojezičnoga hrvatskog nalazio i kolokacijski rječnik jer bi ih tako izdvojene bilo lakše u nastavi koristiti, a istodobno bi se omogućilo da se ih tako izdvojene bilo lakše u nastavi koristiti, a istodobno bi se omogućilo da se leksički pristup primjenjuje u nastavi u većoj mjeri. Bilo bi višestruko korisnije kada leksički pristup primjenjuje u nastavi u većoj mjeri. Bilo bi višestruko korisnije kada bi se u udžbenicima inojezičnoga hrvatskog na kraju svake nastavne jedinice nalazio bi se u udžbenicima inojezičnoga hrvatskog na kraju svake nastavne jedinice nalazio izdvojeni popis ne samo kolokacija, već i učestalih izraza i frazema. izdvojeni popis ne samo kolokacija, već i učestalih izraza i frazema. Osim što se mogu podijeliti po kolokacijskim svezama, kolokacije se donekle Osim što se mogu podijeliti po kolokacijskim svezama, kolokacije se donekle mogu podijeliti i po temama kojih se dotiču, što ćemo prikazati na primjeru kolokacija mogu podijeliti i po temama kojih se dotiču, što ćemo prikazati na primjeru kolokacija ekscerpiranih iz udžbenika Beginner’s Croatian (Vidan i Niebuhr, 2009). Na ovaj ekscerpiranih iz udžbenika Beginner’s Croatian (Vidan i Niebuhr, 2009). Na ovaj način dobit ćemo ukupan tematski kolokacijski rječnik spomenutog udžbenika: način dobit ćemo ukupan tematski kolokacijski rječnik spomenutog udžbenika: - LJUDI/ ŽIVOT I INTELEKT: odlična ideja, jasna slika, čudno ponašanje, - LJUDI/ ŽIVOT I INTELEKT: odlična ideja, jasna slika, čudno ponašanje, moguća posljedica, dobar čovjek, imati dojam, imati priliku, imati prijedlog, moguća posljedica, dobar čovjek, imati dojam, imati priliku, imati prijedlog, imati sreće, promijeniti mišljenje, stalno žuriti, doći do zaključka; imati sreće, promijeniti mišljenje, stalno žuriti, doći do zaključka; - ODJEĆA: kupaći kostim, tradicionalna nošnja, majica dugih rukava, majica - ODJEĆA: kupaći kostim, tradicionalna nošnja, majica dugih rukava, majica kratkih rukava; kratkih rukava; - PREHRANA: riblja juha, miješana salata, zelena salata, mineralna voda, - PREHRANA: riblja juha, miješana salata, zelena salata, mineralna voda, bijelo vino, pariški odrezak, crno vino, žestoko piće, topli sendvič, meso na žaru, bijelo vino, pariški odrezak, crno vino, žestoko piće, topli sendvič, meso na žaru, krumpir salata, plodovi mora; krumpir salata, plodovi mora; - STANOVANJE: studentski stan, jednosoban stan, uključiti režije, grijanje na - STANOVANJE: studentski stan, jednosoban stan, uključiti režije, grijanje na struju, grijanje na plin, broj telefona, centar grada, glavni trg; struju, grijanje na plin, broj telefona, centar grada, glavni trg;

245 245 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249

- PROMET/PUTOVANJE/TURIZAM: javni prijevoz, željeznički kolodvor, - PROMET/PUTOVANJE/TURIZAM: javni prijevoz, željeznički kolodvor, prometna ulica, vozačka dozvola, autobusni kolodvor, trajektna luka, zračna prometna ulica, vozačka dozvola, autobusni kolodvor, trajektna luka, zračna luka, željeznički kolodvor, osobno vozilo, vremenska prognoza, kulturna baština, luka, željeznički kolodvor, osobno vozilo, vremenska prognoza, kulturna baština, povratna karta, poslovni put, rezervirati sobu, promijeniti novac, ići pješke, povratna karta, poslovni put, rezervirati sobu, promijeniti novac, ići pješke, zemlja za odmor, cijena po osobi, društvo za put, put oko svijeta, plan grada; zemlja za odmor, cijena po osobi, društvo za put, put oko svijeta, plan grada; - POSAO/OBRAZOVANJE: međunarodna tvrtka, poslovni sastanak, negativni - POSAO/OBRAZOVANJE: međunarodna tvrtka, poslovni sastanak, negativni pokazatelj, domaće tržište, tržišna cijena, debela knjiga, jedinstvena prilika, pokazatelj, domaće tržište, tržišna cijena, debela knjiga, jedinstvena prilika, ispuniti formular, potpisati ugovor, položiti ispit, naučiti jezik; ispuniti formular, potpisati ugovor, položiti ispit, naučiti jezik; - KOMUNIKACIJA: pogrešan broj, dobra vijest, loša vijest, govoriti jezik, - KOMUNIKACIJA: pogrešan broj, dobra vijest, loša vijest, govoriti jezik, razgovarati nasamo, ostaviti poruku, imati pravo, imati novosti; razgovarati nasamo, ostaviti poruku, imati pravo, imati novosti; - TRGOVINA: kreditna kartica, povoljna cijena, dobra cijena, zadržati sitniš, - TRGOVINA: kreditna kartica, povoljna cijena, dobra cijena, zadržati sitniš, koštati puno, tečaj dolara. koštati puno, tečaj dolara. Iz tematskoga rječnika kolokacija na primjeru udžbenika Beginner’s Croatian Iz tematskoga rječnika kolokacija na primjeru udžbenika Beginner’s Croatian otvara se pitanje koliko je teško kolokacije jednoznačno tematski podijeliti budući da otvara se pitanje koliko je teško kolokacije jednoznačno tematski podijeliti budući da se ista kolokacija (primjerice dobra vijest/ loša vijest) koristi u različitim kontekstima. se ista kolokacija (primjerice dobra vijest/ loša vijest) koristi u različitim kontekstima. Komunikacija, posao, obrazovanje ili svakodnevni život samo su neki konteksti u Komunikacija, posao, obrazovanje ili svakodnevni život samo su neki konteksti u kojima se navedena kolokacija može pojavljivati pa je zato za daljnja istraživanja kojima se navedena kolokacija može pojavljivati pa je zato za daljnja istraživanja kolokacija u inojezičnom hrvatskome nužno ustvrditi kriterije kolokacijskih konteksta kolokacija u inojezičnom hrvatskome nužno ustvrditi kriterije kolokacijskih konteksta u kolokacijskim rječnicima. Predložena tematska podjela u kolokacijskom rječniku za u kolokacijskim rječnicima. Predložena tematska podjela u kolokacijskom rječniku za udžbenik Beginner’s Croatian izrađena je na temelju konteksta u kojem se pojedina udžbenik Beginner’s Croatian izrađena je na temelju konteksta u kojem se pojedina kolokacija pojavljuju u samome udžbeniku kroz predviđene nastavne jedinice. kolokacija pojavljuju u samome udžbeniku kroz predviđene nastavne jedinice. 8. ZAKLJUČAK 8. ZAKLJUČAK Iako su u radu obrađeni udžbenici inojezičnoga hrvatskoga za početnike u kojima Iako su u radu obrađeni udžbenici inojezičnoga hrvatskoga za početnike u kojima leksik nije zahtjevan, broj pronađenih kolokacija nije zanemariv. One su sastavni dio leksik nije zahtjevan, broj pronađenih kolokacija nije zanemariv. One su sastavni dio stručnoga, ali i svakodnevnoga jezika, a često i najjednostavnijih jezičnih struktura te stručnoga, ali i svakodnevnoga jezika, a često i najjednostavnijih jezičnih struktura te imaju iznimno važnu ulogu u leksičkome pristupu u učenju stranih jezika pa tako i imaju iznimno važnu ulogu u leksičkome pristupu u učenju stranih jezika pa tako i učenju hrvatskoga kao inoga jezika. Važno ih je u nastavi učiniti što vidljivijima i na učenju hrvatskoga kao inoga jezika. Važno ih je u nastavi učiniti što vidljivijima i na taj način olakšati usvajanje leksika i leksičkih struktura. Izrazito su zanimljiva jezična taj način olakšati usvajanje leksika i leksičkih struktura. Izrazito su zanimljiva jezična pojava koja u hrvatskome jeziku još nije do kraja usustavljena, definirana i opisana pa pojava koja u hrvatskome jeziku još nije do kraja usustavljena, definirana i opisana pa tako ni sama struktura kolokacija nije dovoljno obrađena. Klasifikacija koju predlaže tako ni sama struktura kolokacija nije dovoljno obrađena. Klasifikacija koju predlaže Bernardina Petrović pokazala se prikladnom, ali je za potrebe ovog rada proširena na Bernardina Petrović pokazala se prikladnom, ali je za potrebe ovog rada proširena na dva načina. Uvedena je nova kategorija imenica+imenica, a višečlane su se kolokacije dva načina. Uvedena je nova kategorija imenica+imenica, a višečlane su se kolokacije podijelile na tri vrste (višečlane imenske, višečlane glagolske s imenicom, višečlane podijelile na tri vrste (višečlane imenske, višečlane glagolske s imenicom, višečlane parne kolokacije). Klasifikacija na temelju uvriježenih tipologija nužna je iza parne kolokacije). Klasifikacija na temelju uvriježenih tipologija nužna je iza kontrastivna promatranja kolokacija, a ona bi trebala prethoditi i izradi dvojezičnoga kontrastivna promatranja kolokacija, a ona bi trebala prethoditi i izradi dvojezičnoga kolokacijskog rječnika koji se u procesu prevođenja i usvajanja kolokacija te u procesu kolokacijskog rječnika koji se u procesu prevođenja i usvajanja kolokacija te u procesu prenošenja kolokacija iz polaznoga u ciljni jezik pokazuje nužnim. prenošenja kolokacija iz polaznoga u ciljni jezik pokazuje nužnim.

246 246 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249

Veliki broj kolokacija u analiziranim udžbenicima početnoga stupnja inojezičnoga Veliki broj kolokacija u analiziranim udžbenicima početnoga stupnja inojezičnoga hrvatskoga zorno pokazuje njihovu čestotnost i prisutnost u jeziku. One predstavljaju hrvatskoga zorno pokazuje njihovu čestotnost i prisutnost u jeziku. One predstavljaju veliki nastavni potencijal ne samo pri usvajanju leksika, već i pri usvajanju veliki nastavni potencijal ne samo pri usvajanju leksika, već i pri usvajanju gramatičkih struktura. Iako se gramatički pristup u poučavanju hrvatskoga jezika ne gramatičkih struktura. Iako se gramatički pristup u poučavanju hrvatskoga jezika ne može izbjeći, u suvremenoj je nastavi potrebno u što većoj mjeri koristiti leksički može izbjeći, u suvremenoj je nastavi potrebno u što većoj mjeri koristiti leksički pristup. To je moguće postići dobrim izborom nastavnih materijala i polaznih tekstova pristup. To je moguće postići dobrim izborom nastavnih materijala i polaznih tekstova koji će se u nastavi obrađivati te prepoznavanjem i naglašavanjem onih višečlanih koji će se u nastavi obrađivati te prepoznavanjem i naglašavanjem onih višečlanih leksičkih struktura koje se u pisanome i govornome jeziku izrazito često zajedno i leksičkih struktura koje se u pisanome i govornome jeziku izrazito često zajedno i pojavljuju. Ovaj rad želi potaknuti nova istraživanja i osvijestiti potrebu o važnosti pojavljuju. Ovaj rad želi potaknuti nova istraživanja i osvijestiti potrebu o važnosti leksičkoga pristupa u obradi i usvajanju kolokacija kao jedne od kategorija leksičkih leksičkoga pristupa u obradi i usvajanju kolokacija kao jedne od kategorija leksičkih sklopova u inohrvatskome jeziku. Ostavlja se time i niz otvorenih mogućnosti za sklopova u inohrvatskome jeziku. Ostavlja se time i niz otvorenih mogućnosti za nova promišljanja u istraživanjima inojezičnoga, a dobrim dijelom i u istraživanjima nova promišljanja u istraživanjima inojezičnoga, a dobrim dijelom i u istraživanjima materinskoga hrvatskoga jezika, mada su leksički sklopovi kolokacija u nastavi materinskoga hrvatskoga jezika, mada su leksički sklopovi kolokacija u nastavi materinskoga jezika tema nekih sasvim novih lingvističkih i istraživačkih izazova. materinskoga jezika tema nekih sasvim novih lingvističkih i istraživačkih izazova. Literatura Literatura Bergovec, M. (2007) Leksički pristup u nastavi stranih jezika s posebnim osvrtom na Bergovec, M. (2007) Leksički pristup u nastavi stranih jezika s posebnim osvrtom na hrvatski, Lahor 2/3: 53–66. hrvatski, Lahor 2/3: 53–66. Berry-Roghe, G. L. M. (1973) The Computation of Collocations and Their Relevance Berry-Roghe, G. L. M. (1973) The Computation of Collocations and Their Relevance in Lexical Studies. U: Aitken, A. J., Bailey, R. W., Hamilton Smith, N. (ur.), The in Lexical Studies. U: Aitken, A. J., Bailey, R. W., Hamilton Smith, N. (ur.), The Computer and Literary Studies, Edinburgh, Edinburgh University Press, str. 103-112. Computer and Literary Studies, Edinburgh, Edinburgh University Press, str. 103-112. Blagus Bartolec, G. (2008) Kolokacijske sveze u hrvatskom jeziku (s posebnim Blagus Bartolec, G. (2008) Kolokacijske sveze u hrvatskom jeziku (s posebnim osvrtom na leksikografiju), Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (rukopis). osvrtom na leksikografiju), Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (rukopis). Borić, N. (2008) Semantički aspekt kolokacijskih odnosa s kontrastivnog stajališta, Borić, N. (2008) Semantički aspekt kolokacijskih odnosa s kontrastivnog stajališta, Strani jezici 27/2: 72-79. Strani jezici 27/2: 72-79. Borić, N. (2002) Leksikografska prezentacija kolokacijskih sklopova, Strani jezici Borić, N. (2002) Leksikografska prezentacija kolokacijskih sklopova, Strani jezici 31/1-2: 56-63. 31/1-2: 56-63. Cvikić. L., Bošnjak, M. (2004) Pogled u obilježja i probleme učenja riječi u hrvatskome Cvikić. L., Bošnjak, M. (2004) Pogled u obilježja i probleme učenja riječi u hrvatskome kao nematerinskome jeziku. U: Stolac, D., Ivanetić, N., Pritchard, B. (ur.), Suvremena kao nematerinskome jeziku. U: Stolac, D., Ivanetić, N., Pritchard, B. (ur.), Suvremena kretanja u nastavi jezika, Zagreb – Rijeka, HDPL, str. 111-121. kretanja u nastavi jezika, Zagreb – Rijeka, HDPL, str. 111-121. Cvikić, L. i sur. (2009) Nasljedni govornici i njihova motivacija za učenje hrvatskoga Cvikić, L. i sur. (2009) Nasljedni govornici i njihova motivacija za učenje hrvatskoga jezika, Croatian Studies Review 6: 113-127. jezika, Croatian Studies Review 6: 113-127. Čilaš Mikulić, M. i sur. (2006) Hrvatski za početnike 1, udžbenik i rječnik, Zagreb, Čilaš Mikulić, M. i sur. (2006) Hrvatski za početnike 1, udžbenik i rječnik, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. Hrvatska sveučilišna naklada. Čilaš, M. i sur. (2008) Razgovarajte s nama, Zagreb, FF Press. Čilaš, M. i sur. (2008) Razgovarajte s nama, Zagreb, FF Press. Halliday, M. A. K. (1961) Cathegories of the Theory of Grammar, Word, 17, 241-292. Halliday, M. A. K. (1961) Cathegories of the Theory of Grammar, Word, 17, 241-292. Ivir, V. (1992-1993) Kolokacije i leksičko značenje, Filologija, 20-21: 181-189. Ivir, V. (1992-1993) Kolokacije i leksičko značenje, Filologija, 20-21: 181-189.

247 247 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249

Karačić, D. (2001) Leksičko slaganje kolokacija. U: Stolac et al. (ur.), Psiholingvistika Karačić, D. (2001) Leksičko slaganje kolokacija. U: Stolac et al. (ur.), Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj kognitivnoj lingvistici, Zagreb-Rijeka, i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj kognitivnoj lingvistici, Zagreb-Rijeka, HDPL, 365-373. HDPL, 365-373. Grubišić, V. (2003) Elementary Croatian 1, Zagreb, Hrvatski informativni centar. Grubišić, V. (2003) Elementary Croatian 1, Zagreb, Hrvatski informativni centar. Jelaska, Z. (2005) Hrvatski kao drugi i strani jezik, Zagreb, Hrvatska sveučilišna Jelaska, Z. (2005) Hrvatski kao drugi i strani jezik, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. naklada. Jelaska, Z., Cvikić, L. i Musulin, M. (2005) Slavic Verb Aspect: A Step Too High for Jelaska, Z., Cvikić, L. i Musulin, M. (2005) Slavic Verb Aspect: A Step Too High for Native-like Speakers Competences, Eurosla 15, Dubrovnik (poster). Native-like Speakers Competences, Eurosla 15, Dubrovnik (poster). Jelaska, Z., Kolaković, Z. (2009) Proširenost glagolskih predmetaka, Lahor, 4/7: 59–76. Jelaska, Z., Kolaković, Z. (2009) Proširenost glagolskih predmetaka, Lahor, 4/7: 59–76. Mihaljević, M. (1991) Višerječne natuknice i podnatuknice u jednojezičnom općem Mihaljević, M. (1991) Višerječne natuknice i podnatuknice u jednojezičnom općem rječniku hrvatskoga jezika, Rasprava Zavoda za hrvatski jezik, 17: 133-144. rječniku hrvatskoga jezika, Rasprava Zavoda za hrvatski jezik, 17: 133-144. Lewis, M. (1993) The Lexical Approach, London, Language Teaching Publications. Lewis, M. (1993) The Lexical Approach, London, Language Teaching Publications. Lewis, M. (1998) Implementing the Lexical Approach, Putting Theory into Practice, Lewis, M. (1998) Implementing the Lexical Approach, Putting Theory into Practice, London, Language Teaching Publications. London, Language Teaching Publications. Novak-Milić, J. (2004) Alibi za gramatiku. U: Stolac, D., Ivanetić, N., Pritchard, B. Novak-Milić, J. (2004) Alibi za gramatiku. U: Stolac, D., Ivanetić, N., Pritchard, B. (ur.), Suvremena kretanja u nastavi jezika, Zagreb – Rijeka, HDPL, str. 341-350. (ur.), Suvremena kretanja u nastavi jezika, Zagreb – Rijeka, HDPL, str. 341-350. Pavlin, A. (2006) Odrasli učenici hrvatskoga jezika i komunikacijski pristup, Lahor Pavlin, A. (2006) Odrasli učenici hrvatskoga jezika i komunikacijski pristup, Lahor 1/1: 90-97. 1/1: 90-97. Petrović, B. (2006) Razvijanje kolokacijske kompetencije u hrvatskome kao drugom Petrović, B. (2006) Razvijanje kolokacijske kompetencije u hrvatskome kao drugom i stranom jeziku, Strani jezici 36/1: 31-38. i stranom jeziku, Strani jezici 36/1: 31-38. Petrović, B. (2008) Glagoli emocionalnih stanja u kolokacijskim strukturama i Petrović, B. (2008) Glagoli emocionalnih stanja u kolokacijskim strukturama i leksikografskom opisu. U: Srdoč-Konestra i sur. (ur.), Riječki filološki dani, Zagreb – leksikografskom opisu. U: Srdoč-Konestra i sur. (ur.), Riječki filološki dani, Zagreb – Rijeka, HFD, str. 589-599. Rijeka, HFD, str. 589-599. Pritchard, B. (1998) O kolokacijskom potencijalu rječničkog korpusa, Filologija, 31- Pritchard, B. (1998) O kolokacijskom potencijalu rječničkog korpusa, Filologija, 31- -32: 285-304. -32: 285-304. Radić, Ž., Kuvač-Kraljević, J., Kovačević, M. (2010) Udžbenik kao poticaj ili Radić, Ž., Kuvač-Kraljević, J., Kovačević, M. (2010) Udžbenik kao poticaj ili prepreka leksičkomu razvoju, Lahor 5/9: 43-59. prepreka leksičkomu razvoju, Lahor 5/9: 43-59. Stojić, A. (2012). Kolokacije – prilog teoriji i praksi. Filozofski fakultet, Rijeka Stojić, A. (2012). Kolokacije – prilog teoriji i praksi. Filozofski fakultet, Rijeka (digitalni tisak). (digitalni tisak). Udier, S. L. (2009) Pristup obradi leksičkih jedinica u nastavi hrvatskoga kao drugoga Udier, S. L. (2009) Pristup obradi leksičkih jedinica u nastavi hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika, Lahor 4/7: 77-93. i stranoga jezika, Lahor 4/7: 77-93. Vidan, A., Niebuhr, N. (2009) Beginner’s Croatian, udžbenik i 2 CD-a, New York, Vidan, A., Niebuhr, N. (2009) Beginner’s Croatian, udžbenik i 2 CD-a, New York, Hippocrene Books, INC. Hippocrene Books, INC.

248 248 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249 Burić, H., Lasić, J.: KOLOKACIJE U NASTAVI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 233-249

Helena Burić Helena Burić University of Waterloo University of Waterloo Ontario, Kanada Ontario, Kanada Josip Lasić Josip Lasić Department of Croatian Language and Literature Department of Croatian Language and Literature Faculty of Philosophy, University of Split Faculty of Philosophy, University of Split COLLOCATIONS IN TEACHING CROATIAN AS A COLLOCATIONS IN TEACHING CROATIAN AS A FOReIgN LANgUAge FOReIgN LANgUAge Summary Summary The modern methods of teaching Croatian as a second or a foreign language are The modern methods of teaching Croatian as a second or a foreign language are focused mainly on the communicational approach to learning. The communicational focused mainly on the communicational approach to learning. The communicational approach in teaching foreign languages sets the students and their needs at the approach in teaching foreign languages sets the students and their needs at the centre of the teaching process. The lexical approach is becoming the focus of the centre of the teaching process. The lexical approach is becoming the focus of the teaching process and language learning is shifted from the traditional conception teaching process and language learning is shifted from the traditional conception of language as a set of grammatical rules to the assumption that language consists of language as a set of grammatical rules to the assumption that language consists of lexical components or multi-member lexical units that can be adopted as one of lexical components or multi-member lexical units that can be adopted as one word. Collocations occupy a central place among these lexical circuits. It is very word. Collocations occupy a central place among these lexical circuits. It is very important to recognize them and to utilize their potential in the development of all important to recognize them and to utilize their potential in the development of all communication competence in teaching Croatian as a second or a foreign language. communication competence in teaching Croatian as a second or a foreign language. This paper defines collocations as extremely important lexical units in foreign This paper defines collocations as extremely important lexical units in foreign language learning and explains the most common structural type of bonds within the language learning and explains the most common structural type of bonds within the collocations through a list of collocations collected in three textbooks for the Croatian collocations through a list of collocations collected in three textbooks for the Croatian language learning. language learning. Key words: Croatian as a foreign language, collocation, language acquisition, Key words: Croatian as a foreign language, collocation, language acquisition, textbooks textbooks

249 249

Korljan, J.: VIDEO U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 251-262 Korljan, J.: VIDEO U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 251-262

Josipa Korljan Stručni rad Josipa Korljan Stručni rad Odsjek za hrvatski jezik i književnost UDK: 811.163.42’243:371.68 Odsjek za hrvatski jezik i književnost UDK: 811.163.42’243:371.68 Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Primljeno: 17. 07. 2012. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Primljeno: 17. 07. 2012.

VIDEO U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG VIDEO U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG SAŽETAK SAŽETAK Video kao medij pronalazi sve veću uporabu u obrazovanju, kako u klasičnoj Video kao medij pronalazi sve veću uporabu u obrazovanju, kako u klasičnoj nastavi u učionici, tako i u e-obrazovanju. Postavljajući tezu da se najbolje nauči nastavi u učionici, tako i u e-obrazovanju. Postavljajući tezu da se najbolje nauči ono što se iskustvom doživi i prepuštajući polazniku središnje mjesto u nastavi, cilj ono što se iskustvom doživi i prepuštajući polazniku središnje mjesto u nastavi, cilj je ovoga rada propitati mogućnosti koje video nudi nastavi stranih jezika, prije je ovoga rada propitati mogućnosti koje video nudi nastavi stranih jezika, prije svega nastavi inojezičnoga hrvatskog koji se poučava u Hrvatskoj. Rad slijedi svega nastavi inojezičnoga hrvatskog koji se poučava u Hrvatskoj. Rad slijedi glavne postavke empirista i konstruktivizma. Analizira se priroda nastave stranih glavne postavke empirista i konstruktivizma. Analizira se priroda nastave stranih jezika i ciljna skupina kojoj je nastava namijenjena. Određuju se, prema Bloomovoj jezika i ciljna skupina kojoj je nastava namijenjena. Određuju se, prema Bloomovoj taksonomiji, ishodi nastave koji utječu na odabir određenoga medija i tehnologije. U taksonomiji, ishodi nastave koji utječu na odabir određenoga medija i tehnologije. U radu se daju četiri primjera moguće primjene videa u nastavi, nakon čega se ističu radu se daju četiri primjera moguće primjene videa u nastavi, nakon čega se ističu dobre i loše strane korištenja ovoga medija. Svrha je rada doprinos zalaganju za dobre i loše strane korištenja ovoga medija. Svrha je rada doprinos zalaganju za uporabu novih tehnologija koje zahtijevaju novu paradigmu nastave u kojoj će se uporabu novih tehnologija koje zahtijevaju novu paradigmu nastave u kojoj će se promijeniti uloga svih triju čimbenika obrazovnoga procesa: nastavnika, učenika i promijeniti uloga svih triju čimbenika obrazovnoga procesa: nastavnika, učenika i obrazovnih materijala. obrazovnih materijala. Ključne riječi: inojezični hrvatski, video u nastavi, konstruktivizam, poučavanje Ključne riječi: inojezični hrvatski, video u nastavi, konstruktivizam, poučavanje stranoga jezika, inovacije u nastavi stranoga jezika, inovacije u nastavi UVOD UVOD Promjene uvjetovane tehnološkim napretkom vidljive su u svim sferama društva Promjene uvjetovane tehnološkim napretkom vidljive su u svim sferama društva pa tako i u nastavnom procesu. Današnja nastava neusporediva je s nastavom kakva pa tako i u nastavnom procesu. Današnja nastava neusporediva je s nastavom kakva se odvijala prije deset godina, da ne odlazimo dalje u prošlost. Nove tehnologije se odvijala prije deset godina, da ne odlazimo dalje u prošlost. Nove tehnologije mijenjaju paradigmu obrazovanja, ali i najznačajnijega člana obrazovnoga procesa mijenjaju paradigmu obrazovanja, ali i najznačajnijega člana obrazovnoga procesa – učenika, kojemu se nastavnici moraju prilagoditi. Nove tehnologije ušle su u – učenika, kojemu se nastavnici moraju prilagoditi. Nove tehnologije ušle su u nastavu najprije u vidu PowerPoint prezentacija, edukacijskih softvera, pametnih nastavu najprije u vidu PowerPoint prezentacija, edukacijskih softvera, pametnih ploča, no nije dovoljno samo propustiti dio novih tehnologija u obrazovanje kako ploča, no nije dovoljno samo propustiti dio novih tehnologija u obrazovanje kako bi se paradigma nastave promijenila. Josh Baron (2009) navodi da su nam potrebne bi se paradigma nastave promijenila. Josh Baron (2009) navodi da su nam potrebne inovacije u obrazovnom procesu, i to promjena načina poučavanja, promjena načina inovacije u obrazovnom procesu, i to promjena načina poučavanja, promjena načina učenja i promjena obrazovnoga iskustva. Za sve to potrebno je promijeniti i aktivne učenja i promjena obrazovnoga iskustva. Za sve to potrebno je promijeniti i aktivne članove obrazovnoga procesa i strategiju, zbog čega će „sve više blijediti pojam o članove obrazovnoga procesa i strategiju, zbog čega će „sve više blijediti pojam o nastavniku kao konzumentu teorije, a jačati pojam o nastavniku kao kreatoru teorije nastavniku kao konzumentu teorije, a jačati pojam o nastavniku kao kreatoru teorije

251 251 Korljan, J.: VIDEO U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 251-262 Korljan, J.: VIDEO U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 251-262 i inicijatoru i sudioniku istraživanja“ (Mihaljević Djigunović, 2004: 332). Neka i inicijatoru i sudioniku istraživanja“ (Mihaljević Djigunović, 2004: 332). Neka sveučilišta u Hrvatskoj već imaju definiranu strategiju kojom uvode e-obrazovanje1 sveučilišta u Hrvatskoj već imaju definiranu strategiju kojom uvode e-obrazovanje1 kao jedan od nužnih preduvjeta za mijenjanje obrazovnoga procesa, no još uvijek kao jedan od nužnih preduvjeta za mijenjanje obrazovnoga procesa, no još uvijek ne možemo govoriti da je nova tehnologija ušla u sve pore obrazovanja. U tome ne možemo govoriti da je nova tehnologija ušla u sve pore obrazovanja. U tome perpetuiranom procesu u kojem sudjeluje didaktički trokut nastavnik – učenik – perpetuiranom procesu u kojem sudjeluje didaktički trokut nastavnik – učenik – sadržaj u ovome ćemo se radu zaustaviti na jednoj sferi: vidjet ćemo kako se video sadržaj u ovome ćemo se radu zaustaviti na jednoj sferi: vidjet ćemo kako se video kao audiovizualna metoda može upotrijebiti u nastavi stranoga jezika, na primjeru kao audiovizualna metoda može upotrijebiti u nastavi stranoga jezika, na primjeru inojezičnoga hrvatskoga, za usavršavanje nastave prema njezinoj novoj paradigmi. inojezičnoga hrvatskoga, za usavršavanje nastave prema njezinoj novoj paradigmi. VIDEO KAO MEDIJ VIDEO KAO MEDIJ Kada je riječ o obrazovnome procesu, potrebna nam je distinkcija termina Kada je riječ o obrazovnome procesu, potrebna nam je distinkcija termina tehnologije i medija. Preuzet ćemo definiciju koju donose Bates i Poole (2003), prema tehnologije i medija. Preuzet ćemo definiciju koju donose Bates i Poole (2003), prema kojima je tehnologija fizička tvorevina (učionica, knjiga, radio, televizija, računalo), kojima je tehnologija fizička tvorevina (učionica, knjiga, radio, televizija, računalo), a medij sredstvo prijenosa informacija (govor, tekst, video- i audiozapis i računalo). a medij sredstvo prijenosa informacija (govor, tekst, video- i audiozapis i računalo). Video (lat. videre ‘vidjeti’) podrazumijeva ukupnost elektroničkoga snimanja, Video (lat. videre ‘vidjeti’) podrazumijeva ukupnost elektroničkoga snimanja, obrade i reproduciranja pokretnih slika i pratećega zvuka2. Video se često pogrešno obrade i reproduciranja pokretnih slika i pratećega zvuka2. Video se često pogrešno naziva filmom, „no razlika između filma i videa danas je veća nego ikada. Video je naziva filmom, „no razlika između filma i videa danas je veća nego ikada. Video je postao dominantnim medijem koji spaja televiziju, nadzorne kamere pa i mobitele, postao dominantnim medijem koji spaja televiziju, nadzorne kamere pa i mobitele, dok je film još uvijek rezerviran za ekskluzivnije projekte....“3 Za razliku od nekih dok je film još uvijek rezerviran za ekskluzivnije projekte....“3 Za razliku od nekih prošlih vremena kada je snimanje videozapisa iziskivalo veće troškove i posebne prošlih vremena kada je snimanje videozapisa iziskivalo veće troškove i posebne timove, danas su kamere ugrađene u mobitele, fotoaparate, kompjutore, laptope i timove, danas su kamere ugrađene u mobitele, fotoaparate, kompjutore, laptope i snimanje videozapisa ne iziskuje nikakve veće troškove. Prema anketi koju je Gfk snimanje videozapisa ne iziskuje nikakve veće troškove. Prema anketi koju je Gfk Hrvatska proveo u veljači 2012. godine, čak 90% kućanstava ima barem jedan mobitel, Hrvatska proveo u veljači 2012. godine, čak 90% kućanstava ima barem jedan mobitel, prosječan broj mobitela po kućanstvu je 2,5, u gotovo 70% kućanstava prisutno je prosječan broj mobitela po kućanstvu je 2,5, u gotovo 70% kućanstava prisutno je osobno računalo, priključak na internet ima 65% kućanstava, a fotoaparat se nalazi u osobno računalo, priključak na internet ima 65% kućanstava, a fotoaparat se nalazi u 63% kućanstava4. S obzirom na činjenicu da su u središtu nastavnoga procesa učenici 63% kućanstava4. S obzirom na činjenicu da su u središtu nastavnoga procesa učenici i studenti, dakle mladi ljudi naviknuti na tehnologiju i njome okruženi, zaključujemo i studenti, dakle mladi ljudi naviknuti na tehnologiju i njome okruženi, zaključujemo da svaki aktivni sudionik nastavnoga procesa posjeduje ili ima pristup tehnologiji da svaki aktivni sudionik nastavnoga procesa posjeduje ili ima pristup tehnologiji koja mu omogućava stvaranje videozapisa. koja mu omogućava stvaranje videozapisa. Osim što je kamera ugrađena u većinu uređaja koje smo spomenuli, na tržištu Osim što je kamera ugrađena u većinu uređaja koje smo spomenuli, na tržištu postoji i niz programa koji omogućavaju lakše snimanje, uređivanje i reproduciranje postoji i niz programa koji omogućavaju lakše snimanje, uređivanje i reproduciranje videa praćenoga zvukom. Najpopularniji su, naravno, besplatni programi koji se videa praćenoga zvukom. Najpopularniji su, naravno, besplatni programi koji se mogu instalirati na svako računalo koje zadovoljava minimalne uvjete, kao što su mogu instalirati na svako računalo koje zadovoljava minimalne uvjete, kao što su Windows Movie Maker, Avidemux, AVIedit, Avid Free DV ili plaćeni programi Windows Movie Maker, Avidemux, AVIedit, Avid Free DV ili plaćeni programi

1 Vidi npr. Strategiju e-učenja Sveučilišta u Zagrebu (http://tinyurl.com/crtoe88) ili Strategiju uvođenja 1 Vidi npr. Strategiju e-učenja Sveučilišta u Zagrebu (http://tinyurl.com/crtoe88) ili Strategiju uvođenja e-učenja Sveučilišta u Rijeci (http://tinyurl.com/c2smnt6) (11. 04. 2012.) e-učenja Sveučilišta u Rijeci (http://tinyurl.com/c2smnt6) (11. 04. 2012.) 2 Definicija prema Velikom rječniku hrvatskoga jezika Vladimira Anića (CD-ROM). 2 Definicija prema Velikom rječniku hrvatskoga jezika Vladimira Anića (CD-ROM). 3 Prema portalu filmski.net, http://tinyurl.com/7e2ze6t, 2005. (12. 04. 2012.) 3 Prema portalu filmski.net, http://tinyurl.com/7e2ze6t, 2005. (12. 04. 2012.) 4 Koristimo se rezultatima ankete Gfk Hrvatska koja je provedena u veljači 2012., a rezultati objavljeni 4 Koristimo se rezultatima ankete Gfk Hrvatska koja je provedena u veljači 2012., a rezultati objavljeni na http://www.gfk.hr/public_relations/press/press_articles/009598/index.hr.html (10. 4. 2012.) na http://www.gfk.hr/public_relations/press/press_articles/009598/index.hr.html (10. 4. 2012.)

252 252 Korljan, J.: VIDEO U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 251-262 Korljan, J.: VIDEO U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 251-262 kao Adobe Premiere, koji se pak može preuzeti u probnoj verziji. Od učenika se, kao Adobe Premiere, koji se pak može preuzeti u probnoj verziji. Od učenika se, naravno, ne traži poznavanje rada ovih programa. Ovdje su navedeni kao mogućnost naravno, ne traži poznavanje rada ovih programa. Ovdje su navedeni kao mogućnost za razvijanje kreativnosti ili, pak, povezivanje informatičkoga znanja učenika s za razvijanje kreativnosti ili, pak, povezivanje informatičkoga znanja učenika s usvajanjem stranoga jezika. usvajanjem stranoga jezika. PRIRODA NASTAVE I POLAZNICI PRIRODA NASTAVE I POLAZNICI Video je koristan medij za učenje bilo kojega predmeta (vidi npr. Petković, 1991). Video je koristan medij za učenje bilo kojega predmeta (vidi npr. Petković, 1991). Istraživanja su pokazala da su za „uspješno učenje potrebne (...) informacije koje nam Istraživanja su pokazala da su za „uspješno učenje potrebne (...) informacije koje nam uglavnom daju dva osjetna područja: vidno i slušno“ (prema Furlan, 1969, „Osnove uglavnom daju dva osjetna područja: vidno i slušno“ (prema Furlan, 1969, „Osnove procesa učenja“, u Petković, 1991: 50). Video je posebno koristan za učenje stranoga procesa učenja“, u Petković, 1991: 50). Video je posebno koristan za učenje stranoga jezika jer se nastava zasniva na elementima slušanja, čitanja, pisanja i govorenja5. jezika jer se nastava zasniva na elementima slušanja, čitanja, pisanja i govorenja5. Postoji više modela i teorija kojima se nastoji razjasniti ovladavanje drugim Postoji više modela i teorija kojima se nastoji razjasniti ovladavanje drugim jezikom6. Njihove zagovornike možemo podijeliti u dvije velike grupe: nativiste, koji jezikom6. Njihove zagovornike možemo podijeliti u dvije velike grupe: nativiste, koji zastupaju teoriju o urođenosti, i empiriste, koji promatraju međudjelovanje pojedinca zastupaju teoriju o urođenosti, i empiriste, koji promatraju međudjelovanje pojedinca i unosa. Govoreći o teorijama o iskustvu, međudjelovanju, Jelaska (2005: 98) navodi i unosa. Govoreći o teorijama o iskustvu, međudjelovanju, Jelaska (2005: 98) navodi da je „iskustvo količina i kvaliteta dodira s drugim jezikom i njegovim govornicima“ da je „iskustvo količina i kvaliteta dodira s drugim jezikom i njegovim govornicima“ i da „osim što ističu važnost jezične okoline i društvenoga konteksta, zastupnici i da „osim što ističu važnost jezične okoline i društvenoga konteksta, zastupnici jezičnoga iskustva važnim smatraju i prijašnje, ali ne urođeno jezično znanje“. U jezičnoga iskustva važnim smatraju i prijašnje, ali ne urođeno jezično znanje“. U ovome radu dat ćemo primjer korištenja videa u nastavi inojezičnoga hrvatskoga koja ovome radu dat ćemo primjer korištenja videa u nastavi inojezičnoga hrvatskoga koja se odvija u učionici7, čiji su polaznici izmješteni iz vlastite sredine, odnosno nalaze se se odvija u učionici7, čiji su polaznici izmješteni iz vlastite sredine, odnosno nalaze se u zemlji u kojoj se taj jezik govori i podložni su međudjelovanju pojedinca i unosa, u zemlji u kojoj se taj jezik govori i podložni su međudjelovanju pojedinca i unosa, pri čemu iskustvom konstruiraju vlastito znanje. pri čemu iskustvom konstruiraju vlastito znanje. Aktivni članovi obrazovnoga procesa – polaznici8 tečaja inojezičnoga hrvatskoga Aktivni članovi obrazovnoga procesa – polaznici8 tečaja inojezičnoga hrvatskoga – uglavnom su mladi, obrazovani ljudi između 18 i 40 godina. Cvikić (2005) dijeli – uglavnom su mladi, obrazovani ljudi između 18 i 40 godina. Cvikić (2005) dijeli polaznike tečaja inojezičnoga hrvatskoga koji se održavaju u Hrvatskoj u dvije velike polaznike tečaja inojezičnoga hrvatskoga koji se održavaju u Hrvatskoj u dvije velike skupine: tzv. prave strance i osobe s hrvatskim podrijetlom. Među pravim strancima skupine: tzv. prave strance i osobe s hrvatskim podrijetlom. Među pravim strancima navodi poslovne ljude, ljude kojima su supružnici Hrvati, studente kojima je hrvatski navodi poslovne ljude, ljude kojima su supružnici Hrvati, studente kojima je hrvatski nužan za pasivno ovladavanje literaturom, studente kroatistike i slavistike nekoga nužan za pasivno ovladavanje literaturom, studente kroatistike i slavistike nekoga stranog sveučilišta… Svima im je zajednička visoka motiviranost za učenje jezika stranog sveučilišta… Svima im je zajednička visoka motiviranost za učenje jezika jer im je nužan za sporazumijevanje s okolinom. Ovim pravim strancima pridružuje jer im je nužan za sporazumijevanje s okolinom. Ovim pravim strancima pridružuje se nova skupina polaznika – strani studenti na međunarodnoj mobilnosti, kao što je se nova skupina polaznika – strani studenti na međunarodnoj mobilnosti, kao što je primjerice program mobilnosti ERASMUS, a koji dolaze na jedan semestar na neku primjerice program mobilnosti ERASMUS, a koji dolaze na jedan semestar na neku od sastavnica sveučilišta i nužno im je poznavanje jezika za sporazumijevanje, ili, od sastavnica sveučilišta i nužno im je poznavanje jezika za sporazumijevanje, ili,

5 Vidi više u Common European Framework of Reference for Language (CEFR) na http://www.coe.int/t/ 5 Vidi više u Common European Framework of Reference for Language (CEFR) na http://www.coe.int/t/ dg4/linguistic/CADRE_EN.asp (12. 4. 2012.) dg4/linguistic/CADRE_EN.asp (12. 4. 2012.) 6 Pregled modela i teorija vidi u Jelaska, Z. (2005). 6 Pregled modela i teorija vidi u Jelaska, Z. (2005). 7 Osim za nastavu koja se odvija u učionici, video je važan medij za nastavu koja koristi neki sustav 7 Osim za nastavu koja se odvija u učionici, video je važan medij za nastavu koja koristi neki sustav e-obrazovanja kao hibridni (kombinirani) oblik ili za potpuno e-učenje. U takvu okruženju video je od još e-obrazovanja kao hibridni (kombinirani) oblik ili za potpuno e-učenje. U takvu okruženju video je od još većega značaja. većega značaja. 8 Ovisno o kontekstu, u radu koristimo termine polaznik, učenik i student. 8 Ovisno o kontekstu, u radu koristimo termine polaznik, učenik i student.

253 253 Korljan, J.: VIDEO U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 251-262 Korljan, J.: VIDEO U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 251-262 pak, strani studenti nekoga programa koji se odvija na stranome jeziku. Govoreći o pak, strani studenti nekoga programa koji se odvija na stranome jeziku. Govoreći o uspješnome učeniku, Jelić (1999: 179) navodi Sterna, koji kaže da je uspješan učenik uspješnome učeniku, Jelić (1999: 179) navodi Sterna, koji kaže da je uspješan učenik „u neprekidnom (...) traganju za smislom izričaja ili komunikacijske situacije, te traži „u neprekidnom (...) traganju za smislom izričaja ili komunikacijske situacije, te traži priliku kako bi se mogao koristiti stranim jezikom, rado sudjelujući u nastavnim priliku kako bi se mogao koristiti stranim jezikom, rado sudjelujući u nastavnim zadacima, ali i u stvarnim komunikacijskim situacijama. Svjestan pogrešaka koje zadacima, ali i u stvarnim komunikacijskim situacijama. Svjestan pogrešaka koje čini, on na njima uči i pokušava se što više približiti izvornom govorniku. Na kraju čini, on na njima uči i pokušava se što više približiti izvornom govorniku. Na kraju uvježbava razmišljanje na stranom jeziku, pritom postupno napuštajući sustav uvježbava razmišljanje na stranom jeziku, pritom postupno napuštajući sustav materinskoga jezika“. materinskoga jezika“. Ovako opisana ciljna skupina mladih ljudi odlikuje se poznavanjem tehnologije na Ovako opisana ciljna skupina mladih ljudi odlikuje se poznavanjem tehnologije na visokoj razini. Nove generacije učenika kojima je susret s tehnologijom svakodnevan visokoj razini. Nove generacije učenika kojima je susret s tehnologijom svakodnevan nazivaju digitalnim generacijama, milenijskim generacijama, net generacijama,… nazivaju digitalnim generacijama, milenijskim generacijama, net generacijama,… Način na koji uče jest konstruktivistički, prema kojemu „učenici interpretiraju Način na koji uče jest konstruktivistički, prema kojemu „učenici interpretiraju informacije i svijet u skladu sa svojom osobnom stvarnošću, te uče putem opažanja, informacije i svijet u skladu sa svojom osobnom stvarnošću, te uče putem opažanja, obrade i interpretacije te zatim pretvaraju informaciju u osobno znanje“ (prema Ally, obrade i interpretacije te zatim pretvaraju informaciju u osobno znanje“ (prema Ally, 2008). U konstruktivizmu učenici/studenti središte su obrazovnoga procesa, a uloga 2008). U konstruktivizmu učenici/studenti središte su obrazovnoga procesa, a uloga nastavnika jest moderatorska. Zasnivajući se na teoriji kognitivizma (prema kojoj nastavnika jest moderatorska. Zasnivajući se na teoriji kognitivizma (prema kojoj učenje uključuje pamćenje, motivaciju i mišljenje, a važnu ulogu ima promišljanje) učenje uključuje pamćenje, motivaciju i mišljenje, a važnu ulogu ima promišljanje) i konstruktivizma, nastava mora ponuditi polazniku vlastito ostvarenje i situacijsko i konstruktivizma, nastava mora ponuditi polazniku vlastito ostvarenje i situacijsko učenje kroz koje će, iskustvom, steći traženo znanje. Nekadašnja jednosmjerna učenje kroz koje će, iskustvom, steći traženo znanje. Nekadašnja jednosmjerna nastava koja je išla od nastavnika prema učeniku zamjenjuje se dvosmjernošću, u nastava koja je išla od nastavnika prema učeniku zamjenjuje se dvosmjernošću, u kojoj taj drugi smjer vodi k otkriću i konstruiranju znanja. kojoj taj drugi smjer vodi k otkriću i konstruiranju znanja. VIDEOM DO ZNANJA VIDEOM DO ZNANJA Istraživanje o strategijama za usvajanje stranoga jezika (Markočić, 1999) pokazalo Istraživanje o strategijama za usvajanje stranoga jezika (Markočić, 1999) pokazalo je kako učenici kao najčešću strategiju (u 63,3% slučajeva) koriste uporabu masmedija je kako učenici kao najčešću strategiju (u 63,3% slučajeva) koriste uporabu masmedija (gledanje televizije i filmova, slušanje radija i pjesama na engleskom jeziku, rad na (gledanje televizije i filmova, slušanje radija i pjesama na engleskom jeziku, rad na računalu, čitanje časopisa). računalu, čitanje časopisa). Video kao medij upotrebljava se za „konstruiranje znanja“. Jonassen, Cambell Video kao medij upotrebljava se za „konstruiranje znanja“. Jonassen, Cambell i Davidson (prema Bates i Pool, 2003) naglašavaju važnost analize medija u svrhu i Davidson (prema Bates i Pool, 2003) naglašavaju važnost analize medija u svrhu „stvaranja“ znanja. „stvaranja“ znanja. George Siemens (2007) ističe važnost usklađivanja ishoda učenja i odabranoga George Siemens (2007) ističe važnost usklađivanja ishoda učenja i odabranoga medija te navodi da prije samoga odabira medija treba procijeniti ishode prema medija te navodi da prije samoga odabira medija treba procijeniti ishode prema Bloomovoj taksonomiji (ili nekomu sličnom modelu), utvrditi značajke medija te ih Bloomovoj taksonomiji (ili nekomu sličnom modelu), utvrditi značajke medija te ih tek tada odabrati na temelju dostupnosti, troška, vremena, stručnosti i općenitih uvjeta tek tada odabrati na temelju dostupnosti, troška, vremena, stručnosti i općenitih uvjeta (širina frekvencijskoga pojasa, tehnologija, tj. imaju li učenici video-/zvučne kartice i sl.). (širina frekvencijskoga pojasa, tehnologija, tj. imaju li učenici video-/zvučne kartice i sl.). Ishodi učenja prema Bloomovoj taksonomiji9 raspoređeni su u tri područja: kognitivno Ishodi učenja prema Bloomovoj taksonomiji9 raspoređeni su u tri područja: kognitivno

9 Bloom, B. S. (Ed.) (1956) Taxonomy of educational objectives: The classification of educational 9 Bloom, B. S. (Ed.) (1956) Taxonomy of educational objectives: The classification of educational goals: Handbook I, Cognitive domain. New York; Toronto: Longmans, Green. URL: http://www.carnet.hr/ goals: Handbook I, Cognitive domain. New York; Toronto: Longmans, Green. URL: http://www.carnet.hr/ referalni/obrazovni/spzit/pismeni/teorija/bloom (12. 04. 2012.) referalni/obrazovni/spzit/pismeni/teorija/bloom (12. 04. 2012.)

254 254 Korljan, J.: VIDEO U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 251-262 Korljan, J.: VIDEO U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 251-262

(znanje), psihomotoričko (stavovi) i afektivno (vještine). Polaznici u konačnici (znanje), psihomotoričko (stavovi) i afektivno (vještine). Polaznici u konačnici moraju pokazati znanje, razumijevanje, primjenu, analizu, sintezu i vrednovanje, moraju pokazati znanje, razumijevanje, primjenu, analizu, sintezu i vrednovanje, bez obzira na kojoj su polaznici razini. Navest ćemo neke od ishoda učenja koje bi bez obzira na kojoj su polaznici razini. Navest ćemo neke od ishoda učenja koje bi polaznici/učenici/studenti trebali ostvariti po završetku programa, koristeći Bloomovu polaznici/učenici/studenti trebali ostvariti po završetku programa, koristeći Bloomovu taksonimiju: taksonimiju: - prisjetiti se naučenoga i reproducirati u govoru i pismu (znanje); - prisjetiti se naučenoga i reproducirati u govoru i pismu (znanje); - dati primjer, proširiti svoje znanje u govoru i pismu, izraziti što žele, - dati primjer, proširiti svoje znanje u govoru i pismu, izraziti što žele, prepričati sadržaj, raspraviti o određenoj temi (razumijevanje); prepričati sadržaj, raspraviti o određenoj temi (razumijevanje); - primijeniti znanje u svakodnevnim situacijama, prilagoditi naučeno sit- - primijeniti znanje u svakodnevnim situacijama, prilagoditi naučeno sit- uaciji, prakticirati naučeno u svojemu okruženju (primjena); uaciji, prakticirati naučeno u svojemu okruženju (primjena); - razlikovati točno od netočnoga izražavanja, dijalektalno od standarda - razlikovati točno od netočnoga izražavanja, dijalektalno od standarda (analiza); (analiza); - sastaviti, stvoriti, objasniti (sinteza); - sastaviti, stvoriti, objasniti (sinteza); - zaključiti, ocijeniti, procijeniti, usporediti, podržati (vrednovanje). - zaključiti, ocijeniti, procijeniti, usporediti, podržati (vrednovanje). Kako u ove ishode uklopiti video? Kako u ove ishode uklopiti video? MOGUĆE PRIMJENE VIDEA U NASTAVI STRANIH MOGUĆE PRIMJENE VIDEA U NASTAVI STRANIH JEZIKA JEZIKA Siemens (2007) primjenu videa vidi u sljedećem: „demonstracije, objašnjenja, Siemens (2007) primjenu videa vidi u sljedećem: „demonstracije, objašnjenja, predavanja, rješavanje složenih Whiteboard – problema iz fizike, dvosmjernost predavanja, rješavanje složenih Whiteboard – problema iz fizike, dvosmjernost (skupocjeno) – nastavnik promatra učenika“. (skupocjeno) – nastavnik promatra učenika“. Video u nastavi stranoga jezika moguće je koristiti na bilo kojoj razini učenja Video u nastavi stranoga jezika moguće je koristiti na bilo kojoj razini učenja jezika. Možemo ga koristiti za usvajanje znanja, proširivanje znanja, usustavljivanje jezika. Možemo ga koristiti za usvajanje znanja, proširivanje znanja, usustavljivanje usvojenoga znanja. S obzirom na činjenicu da najbolje naučimo ono što izgovorimo usvojenoga znanja. S obzirom na činjenicu da najbolje naučimo ono što izgovorimo i učinimo, video možemo koristiti od samoga početka – za izricanje osnovnih i učinimo, video možemo koristiti od samoga početka – za izricanje osnovnih informacija o sebi i drugima do uklanjanja pogrešaka prisutnih kod govornika informacija o sebi i drugima do uklanjanja pogrešaka prisutnih kod govornika viših razina. Naravno, riječ je o videu kao aktivnomu elementu nastave u kojemu viših razina. Naravno, riječ je o videu kao aktivnomu elementu nastave u kojemu sudjeluju sami polaznici snimajući sebe (Primjer (1)), druge polaznike (Primjer (2)) sudjeluju sami polaznici snimajući sebe (Primjer (1)), druge polaznike (Primjer (2)) ili pasivnomu elementu u kojemu se reproduciraju druge snimke, npr. s YouTubea i ili pasivnomu elementu u kojemu se reproduciraju druge snimke, npr. s YouTubea i slično (Primjer (3)), ili polaznici gledaju videopredavanja i slično (Primjer (4)). slično (Primjer (3)), ili polaznici gledaju videopredavanja i slično (Primjer (4)). Primjer (1) – video u kojem je polaznik u glavnoj ulozi Primjer (1) – video u kojem je polaznik u glavnoj ulozi Ovim primjerom korištenja videa konstruira se znanje na način da je polaznik Ovim primjerom korištenja videa konstruira se znanje na način da je polaznik primoran snaći se u novoj situaciji – pred kamerom: reproducirati naučeno znanje, primoran snaći se u novoj situaciji – pred kamerom: reproducirati naučeno znanje, primijeniti ga na određenu situaciju i izraziti što želi, čime se postižu ishodi koji primijeniti ga na određenu situaciju i izraziti što želi, čime se postižu ishodi koji uključuju znanje, razumijevanje i primjenu. Iskustvo10 je pokazalo da se polaznik više uključuju znanje, razumijevanje i primjenu. Iskustvo10 je pokazalo da se polaznik više priprema kada zna da će ono što će reći ostati zabilježeno, čime se potiče motiviranije priprema kada zna da će ono što će reći ostati zabilježeno, čime se potiče motiviranije

10 Zaključujemo na temelju vlastita iskustva i iskustva kolega nastavnika različitih predmeta izrečenih u 10 Zaključujemo na temelju vlastita iskustva i iskustva kolega nastavnika različitih predmeta izrečenih u privatnoj konverzaciji. privatnoj konverzaciji.

255 255 Korljan, J.: VIDEO U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 251-262 Korljan, J.: VIDEO U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 251-262 usvajanje znanja. usvajanje znanja. Na početnoj razini učenja na ovaj način polaznici mogu dati osnovne informacije Na početnoj razini učenja na ovaj način polaznici mogu dati osnovne informacije o sebi (kako se zovu, odakle su, koji su im hobiji) ili se video, na primjer, može o sebi (kako se zovu, odakle su, koji su im hobiji) ili se video, na primjer, može iskoristiti za opisivanje prostora u kojemu žive i međusobnih odnosa predmeta u iskoristiti za opisivanje prostora u kojemu žive i međusobnih odnosa predmeta u tom prostoru, čime se u hrvatskomu jeziku odlično uvježbava uporaba akuzativa, tom prostoru, čime se u hrvatskomu jeziku odlično uvježbava uporaba akuzativa, genitiva i lokativa. Na višoj razini učenja jezika video se može iskoristiti za npr. genitiva i lokativa. Na višoj razini učenja jezika video se može iskoristiti za npr. formiranje vlastita mišljenja o pročitanoj knjizi/odgledanomu filmu ili snalaženja u formiranje vlastita mišljenja o pročitanoj knjizi/odgledanomu filmu ili snalaženja u ulozi turističkoga vodiča. U radu dajemo grubu podjelu na nižu i višu razinu, pri ulozi turističkoga vodiča. U radu dajemo grubu podjelu na nižu i višu razinu, pri čemu niža razina podrazumijeva početni stupanj učenja, a viša srednji i napredni. Za čemu niža razina podrazumijeva početni stupanj učenja, a viša srednji i napredni. Za potrebe ovoga rada stavljamo ih zajedno zbog zajedničkih karakteristika – polaznika potrebe ovoga rada stavljamo ih zajedno zbog zajedničkih karakteristika – polaznika koji posjeduje prethodno znanje koje se prilagođenim zadatcima može nadograđivati. koji posjeduje prethodno znanje koje se prilagođenim zadatcima može nadograđivati. Primjer (2) – video u kojemu polaznici snimaju druge polaznike Primjer (2) – video u kojemu polaznici snimaju druge polaznike Jedna od postavki konstruktivizma jest da učenici preuzmu inicijativu za stvaranje Jedna od postavki konstruktivizma jest da učenici preuzmu inicijativu za stvaranje znanja, pri čemu u ovakvoj sredini neminovno moraju biti u interakciji s drugim znanja, pri čemu u ovakvoj sredini neminovno moraju biti u interakciji s drugim učenicima. Osim što treba poticati kolaborativno učenje kako bismo omogućili učenicima. Osim što treba poticati kolaborativno učenje kako bismo omogućili konstruktivistički pristup učenju, „suradnja s kolegama pruža učenicima životno konstruktivistički pristup učenju, „suradnja s kolegama pruža učenicima životno iskustvo rada u grupi i omogućava im da koriste metakognitivne vještine“ te da uče iskustvo rada u grupi i omogućava im da koriste metakognitivne vještine“ te da uče od drugih (prema Ally, 2008). od drugih (prema Ally, 2008). Sadržaji koji se žele obraditi ovakvim primjerom trebaju biti samo uopćeno Sadržaji koji se žele obraditi ovakvim primjerom trebaju biti samo uopćeno zadani; na polaznicima je da odaberu koji aspekt problema obraditi i na koji način zadani; na polaznicima je da odaberu koji aspekt problema obraditi i na koji način pristupiti osmišljavanju i izradi projekta. pristupiti osmišljavanju i izradi projekta. Na početnoj razini učenja jezika ovaj se zadatak može dati kako bi se osmislila Na početnoj razini učenja jezika ovaj se zadatak može dati kako bi se osmislila situacija iz stvarnoga života, npr. posjet restoranu. Ovisno o broju polaznika, zadatak situacija iz stvarnoga života, npr. posjet restoranu. Ovisno o broju polaznika, zadatak može biti zajednički većemu broju grupa i realizirati se za vrijeme redovne nastave ili može biti zajednički većemu broju grupa i realizirati se za vrijeme redovne nastave ili kao samostalni projekt u sklopu domaće zadaće. kao samostalni projekt u sklopu domaće zadaće. Na primjeru teksta koji je obrađen u učionici i usvojenoga vokabulara, polaznici Na primjeru teksta koji je obrađen u učionici i usvojenoga vokabulara, polaznici pristupaju izradi scenarija u kojemu proširuju i nadopunjuju osnovni vokabular, dijele pristupaju izradi scenarija u kojemu proširuju i nadopunjuju osnovni vokabular, dijele uloge i pripremaju se za svoje uloge. Ovako zadanim okvirom grupnoga rada dokida se uloge i pripremaju se za svoje uloge. Ovako zadanim okvirom grupnoga rada dokida se mogućnost straha od vizualnoga i auditivnoga zapisa zbog podijeljene odgovornosti. mogućnost straha od vizualnoga i auditivnoga zapisa zbog podijeljene odgovornosti. Također se u ovakvom zadatku otvara mogućnost podbacivanja i nedovoljnoga Također se u ovakvom zadatku otvara mogućnost podbacivanja i nedovoljnoga sudjelovanje manje aktivnih polaznika. U tome slučaju nastavnik kao moderator treba sudjelovanje manje aktivnih polaznika. U tome slučaju nastavnik kao moderator treba potaknuti i motivirati manje aktivne sudionike koji se izvan učionice uglavnom služe potaknuti i motivirati manje aktivne sudionike koji se izvan učionice uglavnom služe engleskim i materinskim jezikom te se ovako potiču na korištenje hrvatskoga kao engleskim i materinskim jezikom te se ovako potiču na korištenje hrvatskoga kao jezika cilja. jezika cilja. Na višoj razini učenja jezika ovaj zadatak možemo iskoristiti za sceniranje rasprave Na višoj razini učenja jezika ovaj zadatak možemo iskoristiti za sceniranje rasprave o pročitanoj knjizi, odgledanom filmu, za komentiranje aktualne političke ili kulturne o pročitanoj knjizi, odgledanom filmu, za komentiranje aktualne političke ili kulturne situacije u kojoj do izražaja dolazi formiranje vlastita mišljenja i izricanje stavova. situacije u kojoj do izražaja dolazi formiranje vlastita mišljenja i izricanje stavova. Primjer (3) – reproduciranje snimki Primjer (3) – reproduciranje snimki

256 256 Korljan, J.: VIDEO U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 251-262 Korljan, J.: VIDEO U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 251-262

Ovaj primjer pripada pasivnomu elementu primjene videa u nastavi u kojemu je Ovaj primjer pripada pasivnomu elementu primjene videa u nastavi u kojemu je polaznik pasivni promatrač; aktivni element postiže se nakon odgledane snimke u polaznik pasivni promatrač; aktivni element postiže se nakon odgledane snimke u vođenoj i moderiranoj raspravi. vođenoj i moderiranoj raspravi. S obzirom na činjenicu da je nastava stranih jezika usmjerena na usvajanje jezičnih S obzirom na činjenicu da je nastava stranih jezika usmjerena na usvajanje jezičnih zakonitosti i vokabulara, mogućnost izbora predložaka ogromna je i odabire se prema zakonitosti i vokabulara, mogućnost izbora predložaka ogromna je i odabire se prema interesima i dobi polaznika. Sve je veća svjesnost i o kulturološkim sadržajima koji interesima i dobi polaznika. Sve je veća svjesnost i o kulturološkim sadržajima koji bi trebali ući u nastavu stranih jezika, tako da se ovim primjerom može ostvariti i bi trebali ući u nastavu stranih jezika, tako da se ovim primjerom može ostvariti i ovaj cilj. Na nižoj razini koristit će se videozapisi s jednostavnijim scenarijem i s ovaj cilj. Na nižoj razini koristit će se videozapisi s jednostavnijim scenarijem i s manje izgovorenoga teksta, za razliku od više razine na kojoj je polaznicima potrebno manje izgovorenoga teksta, za razliku od više razine na kojoj je polaznicima potrebno ukazivati na sadržaje zasićene što raznovrsnijom primjenom jezika. U nastavi stranih ukazivati na sadržaje zasićene što raznovrsnijom primjenom jezika. U nastavi stranih jezika ovaj se primjer zasada najčešće koristi reproduciranjem filmova. jezika ovaj se primjer zasada najčešće koristi reproduciranjem filmova. Na nižoj razini učenja jezika mogu se reproducirati jednostavniji animirani Na nižoj razini učenja jezika mogu se reproducirati jednostavniji animirani filmovi, kao npr. „Surogat“, čime se upoznaju i s hrvatskom kulturom, Zagrebačkom filmovi, kao npr. „Surogat“, čime se upoznaju i s hrvatskom kulturom, Zagrebačkom školom animiranoga filma i filmom nagrađenim Oscarom. Istraživači su primijetili da školom animiranoga filma i filmom nagrađenim Oscarom. Istraživači su primijetili da „početnici i napredniji učenici, djeca i odrasli, izuzetno dobro reagiraju na kombinaciju „početnici i napredniji učenici, djeca i odrasli, izuzetno dobro reagiraju na kombinaciju crteža i crtanoga filma u nastavnom videomaterijalu ... stoga crtani film, osmišljen u crteža i crtanoga filma u nastavnom videomaterijalu ... stoga crtani film, osmišljen u nastavne svrhe, može biti vrlo moćno didaktičko sredstvo u učenju stranih jezika“ nastavne svrhe, može biti vrlo moćno didaktičko sredstvo u učenju stranih jezika“ (Pavelin, 1995: 84). (Pavelin, 1995: 84). Na temelju odgledanoga može se povesti jednostavan razgovor pogodan za vježbu Na temelju odgledanoga može se povesti jednostavan razgovor pogodan za vježbu uporabe pridjeva (npr. Kakav je čovjek? Kakav je brod?...) ili prezenta (npr. Što on uporabe pridjeva (npr. Kakav je čovjek? Kakav je brod?...) ili prezenta (npr. Što on sada radi?...). Na višoj razini mogućnosti su veće te se, ovisno o konkretnome stupnju sada radi?...). Na višoj razini mogućnosti su veće te se, ovisno o konkretnome stupnju znanja i interesu polaznika, mogu reproducirati zaista raznovrsne snimke. znanja i interesu polaznika, mogu reproducirati zaista raznovrsne snimke. Osim filmova kao umjetničkih ostvarenja mogu se reproducirati i dokumentarni Osim filmova kao umjetničkih ostvarenja mogu se reproducirati i dokumentarni filmovi pogodni za kulturološke informacije, ali i razni amaterski videoisječci s filmovi pogodni za kulturološke informacije, ali i razni amaterski videoisječci s interneta (primjerice s YouTubea) koji odgovaraju dobi i interesu polaznika i ishodima interneta (primjerice s YouTubea) koji odgovaraju dobi i interesu polaznika i ishodima nastave. nastave. Pri reproduciranju materijala obvezno je voditi računa o zaštiti autorskih prava Pri reproduciranju materijala obvezno je voditi računa o zaštiti autorskih prava i, ako je potrebno, prije reproduciranja zatražiti dozvolu autora. Više o tome govori i, ako je potrebno, prije reproduciranja zatražiti dozvolu autora. Više o tome govori Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (2003). Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (2003). Primjer (4) – videopredavanja u realnome vremenu Primjer (4) – videopredavanja u realnome vremenu U novije vrijeme u obrazovanju je sve prisutnija uporaba konferencijskih videoveza U novije vrijeme u obrazovanju je sve prisutnija uporaba konferencijskih videoveza ili videopredavanja kojima se sinkronijski ili asinkronijski u učionicu dovode prostorno ili videopredavanja kojima se sinkronijski ili asinkronijski u učionicu dovode prostorno i/ili vremenski udaljeni predavači. U ovome primjeru primjene videa polaznik je i/ili vremenski udaljeni predavači. U ovome primjeru primjene videa polaznik je uglavnom pasivni promatrač koji tek na kraju odgledanoga videopredavanja ima uglavnom pasivni promatrač koji tek na kraju odgledanoga videopredavanja ima priliku uključiti se u raspravu bilo s izlagačem, bilo s nastavnikom kao moderatorom. priliku uključiti se u raspravu bilo s izlagačem, bilo s nastavnikom kao moderatorom. Videopredavanja u nastavi stranih jezika, pogotovo inojezičnoga hrvatskoga koji Videopredavanja u nastavi stranih jezika, pogotovo inojezičnoga hrvatskoga koji se uči u Hrvatskoj, mogu se iskoristiti za predstavljanje zanimljivih ličnosti hrvatske se uči u Hrvatskoj, mogu se iskoristiti za predstavljanje zanimljivih ličnosti hrvatske kulturne i političke scene, čime se štedi vrijeme i novac jer se prostorne udaljenosti kulturne i političke scene, čime se štedi vrijeme i novac jer se prostorne udaljenosti

257 257 Korljan, J.: VIDEO U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 251-262 Korljan, J.: VIDEO U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 251-262 nadilaze tehnologijom. Ovakav odabir predavača preporuča se polaznicima nadilaze tehnologijom. Ovakav odabir predavača preporuča se polaznicima viših stupnjeva koji neće imati većih problema s razumijevanjem i, ako je riječ o viših stupnjeva koji neće imati većih problema s razumijevanjem i, ako je riječ o sinkronijskom predavanju, moći će postavljati pitanja. sinkronijskom predavanju, moći će postavljati pitanja. Na nižemu stupnju učenja jezika izvrstan primjer videopredavanja jest ulazak u Na nižemu stupnju učenja jezika izvrstan primjer videopredavanja jest ulazak u učionicu tečaja hrvatskoga koji se odvija negdje u svijetu i u kojoj su polaznici na učionicu tečaja hrvatskoga koji se odvija negdje u svijetu i u kojoj su polaznici na istoj razini kao polaznici u Hrvatskoj. U ovome slučaju polaznici su u mogućnosti istoj razini kao polaznici u Hrvatskoj. U ovome slučaju polaznici su u mogućnosti usporediti svoje znanje sa znanjem onih polaznika koji uče hrvatski jezik izvan države usporediti svoje znanje sa znanjem onih polaznika koji uče hrvatski jezik izvan države u kojoj se jezik govori. Isto tako, moguće je ući u učionicu polaznika na višemu u kojoj se jezik govori. Isto tako, moguće je ući u učionicu polaznika na višemu stupnju učenja koji mogu pripremiti određenu nastavnu jedinicu i obraditi je sa svojim stupnju učenja koji mogu pripremiti određenu nastavnu jedinicu i obraditi je sa svojim „mlađim“ kolegama. Naravno, ovaj model može se primijeniti i na polaznike viših „mlađim“ kolegama. Naravno, ovaj model može se primijeniti i na polaznike viših stupnjeva koji uče jezik u Hrvatskoj i koji bi nastavnu jedinicu predstavili svojim stupnjeva koji uče jezik u Hrvatskoj i koji bi nastavnu jedinicu predstavili svojim „mlađim“ kolegama negdje u svijetu. Sve, naravno, tek uz dobru internetsku vezu i „mlađim“ kolegama negdje u svijetu. Sve, naravno, tek uz dobru internetsku vezu i dobru međunarodnu suradnju. dobru međunarodnu suradnju. EVALUACIJA EVALUACIJA Nakon reprodukcija gore navedenih primjera potrebno je otvoriti raspravu kojom Nakon reprodukcija gore navedenih primjera potrebno je otvoriti raspravu kojom će se postići evaluacija (vrednovanje). Prema Bloomovoj taksonomiji, vrednovanje će se postići evaluacija (vrednovanje). Prema Bloomovoj taksonomiji, vrednovanje uključuje aktivnosti kao što su, na primjer, sljedeće: ocijeniti radove ostalih polaznika uključuje aktivnosti kao što su, na primjer, sljedeće: ocijeniti radove ostalih polaznika na temelju zadanih ciljeva, procijeniti uspješnost određenoga polaznika i staviti ga na temelju zadanih ciljeva, procijeniti uspješnost određenoga polaznika i staviti ga u kontekst s ostalima, uključujući i sebe kao polaznika i vlastito znanje, usporediti u kontekst s ostalima, uključujući i sebe kao polaznika i vlastito znanje, usporediti izložene primjere i obrazložiti svoje odgovore, zaključiti na temelju svih iznesenih izložene primjere i obrazložiti svoje odgovore, zaključiti na temelju svih iznesenih činjenica. Osim što same reproducirane materijale vrednuju polaznici, morali bi ih činjenica. Osim što same reproducirane materijale vrednuju polaznici, morali bi ih vrednovati i nastavnici, čiji će komentari djelovati motivirajuće i u svrhu pravilnoga vrednovati i nastavnici, čiji će komentari djelovati motivirajuće i u svrhu pravilnoga korištenja jezika. Potrebna je i evaluacija kojom će se ocijeniti rad nastavnika, kako korištenja jezika. Potrebna je i evaluacija kojom će se ocijeniti rad nastavnika, kako bi kvaliteta nastave postala što bolja i kako bi se uvidjelo koji su sadržaji u središtu bi kvaliteta nastave postala što bolja i kako bi se uvidjelo koji su sadržaji u središtu zanimanja određene grupe polaznika. zanimanja određene grupe polaznika. POZITIVNI I NEGATIVNI ASPEKTI PRIMJENE VIDEA U POZITIVNI I NEGATIVNI ASPEKTI PRIMJENE VIDEA U NAStAVI NAStAVI Primjena bilo kojega medija ima svoje dobre i loše strane. Ovisno o cilju i ishodu Primjena bilo kojega medija ima svoje dobre i loše strane. Ovisno o cilju i ishodu učenja, bira se i određeni medij. Naša temeljna postavka jest da se znanje najbolje učenja, bira se i određeni medij. Naša temeljna postavka jest da se znanje najbolje usvaja kada se primijeni u praksi. Korištenjem videa i naknadnim reproduciranjem usvaja kada se primijeni u praksi. Korištenjem videa i naknadnim reproduciranjem videozapisa dodatno se osnažuje empirijska vrijednost jer se upućuje na točno određene videozapisa dodatno se osnažuje empirijska vrijednost jer se upućuje na točno određene pogreške, npr. na fonološkoj ili sintaktičkoj razini, koje tako postaju uočljivijima te pogreške, npr. na fonološkoj ili sintaktičkoj razini, koje tako postaju uočljivijima te ih je lakše ispraviti i polaznici ih kao takve – reproducirane i ispravljene – lakše ih je lakše ispraviti i polaznici ih kao takve – reproducirane i ispravljene – lakše usvajaju. Ispravljanje pogrešaka može podleći i kreativnijemu načinu motiviranijih usvajaju. Ispravljanje pogrešaka može podleći i kreativnijemu načinu motiviranijih polaznika: kreativniji i motiviraniji pojedinci mogu koristiti prije spomenute progame polaznika: kreativniji i motiviraniji pojedinci mogu koristiti prije spomenute progame za obradu videa u kojima je moguće u snimku nakon izrečene pogreške umetnuti tekst za obradu videa u kojima je moguće u snimku nakon izrečene pogreške umetnuti tekst

258 258 Korljan, J.: VIDEO U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 251-262 Korljan, J.: VIDEO U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 251-262 kojim se upućuje kako treba, a kako ne treba nešto reći ili naglasiti. kojim se upućuje kako treba, a kako ne treba nešto reći ili naglasiti. Snimanje videozapisa stavlja polaznike u središte obrazovnoga procesa i dopušta Snimanje videozapisa stavlja polaznike u središte obrazovnoga procesa i dopušta im da sami biraju sadržaje kojima žele pristupiti te potiče kreativnost, razvija im da sami biraju sadržaje kojima žele pristupiti te potiče kreativnost, razvija kognitivne sposobnosti, vodi k trajnomu usvajanju znanja kojim će se polaznik kognitivne sposobnosti, vodi k trajnomu usvajanju znanja kojim će se polaznik koristiti u svakodnevnim situacijama, potiče grupni rad i razvijanje socijalnih koristiti u svakodnevnim situacijama, potiče grupni rad i razvijanje socijalnih vještina. Uporaba videa podupire novu paradigmu obrazovnoga procesa u kojemu vještina. Uporaba videa podupire novu paradigmu obrazovnoga procesa u kojemu se mijenjaju i nastavnik (koji sada postaje moderatorom), i učenik (koji sada postaje se mijenjaju i nastavnik (koji sada postaje moderatorom), i učenik (koji sada postaje središtem obrazovanja i sam bira način na koji i što želi učiti), i nastavni materijali središtem obrazovanja i sam bira način na koji i što želi učiti), i nastavni materijali (koji sada postaju praktični radovi učenika, nastali na temelju polaznišnoga teksta ili (koji sada postaju praktični radovi učenika, nastali na temelju polaznišnoga teksta ili nastavnikovih uputa). nastavnikovih uputa). Dobre su strane ovakve primjene konkretizirano i individualno usvajanje i Dobre su strane ovakve primjene konkretizirano i individualno usvajanje i prerađivanje znanja koje postaje trajnim. Učenik je središte samoga obrazovnog prerađivanje znanja koje postaje trajnim. Učenik je središte samoga obrazovnog procesa u kojemu, prema vlastitim potrebama, bira sadržaje koje će usvojiti i u kojemu procesa u kojemu, prema vlastitim potrebama, bira sadržaje koje će usvojiti i u kojemu su nastavnik, medij, tehnologija, rječnik, udžbenik tek skela, prema ideji Vygotskoga, su nastavnik, medij, tehnologija, rječnik, udžbenik tek skela, prema ideji Vygotskoga, koja drži polaznika dok se ne osamostali i usvoji potrebno znanje. Te skele se trebaju koja drži polaznika dok se ne osamostali i usvoji potrebno znanje. Te skele se trebaju maknuti kada je zgrada dovoljno jaka. Iako je umro 1934., Vygotskyjeve ideje maknuti kada je zgrada dovoljno jaka. Iako je umro 1934., Vygotskyjeve ideje objavljene su tek 60-ih godina i ostavile su traga u današnjemu pristupu nastavi. objavljene su tek 60-ih godina i ostavile su traga u današnjemu pristupu nastavi. Vygotsky se zalagao za to da nastavnik smanji svoju ulogu u obrazovnome procesu i Vygotsky se zalagao za to da nastavnik smanji svoju ulogu u obrazovnome procesu i naglašavao je važnost dijaloga (prema Yang, Wilson, 2006: 365). naglašavao je važnost dijaloga (prema Yang, Wilson, 2006: 365). Govoreći o konstruktivizmu, Ally (2008) piše da „učenici uče najbolje kada ono Govoreći o konstruktivizmu, Ally (2008) piše da „učenici uče najbolje kada ono što uče mogu odmah primijeniti i tome dati osobno značenje“; konstruktivizam smatra što uče mogu odmah primijeniti i tome dati osobno značenje“; konstruktivizam smatra da učenici najbolje uče kroz osobnu interpretaciju. da učenici najbolje uče kroz osobnu interpretaciju. Uz sve navedeno, za ostvarivanje ovakva primjera nisu potrebni dodatni troškovi Uz sve navedeno, za ostvarivanje ovakva primjera nisu potrebni dodatni troškovi jer, kao što je već rečeno, mogućnost snimanja kamerom i reproduciranja snimljenoga jer, kao što je već rečeno, mogućnost snimanja kamerom i reproduciranja snimljenoga u vrlo je raširenoj primjeni, a ovi primjeri ne zahtijevaju angažiranje stručnjaka. u vrlo je raširenoj primjeni, a ovi primjeri ne zahtijevaju angažiranje stručnjaka. Primjenjujući video u nastavi, nastavnici se redovito susreću s iznimno kreativnim Primjenjujući video u nastavi, nastavnici se redovito susreću s iznimno kreativnim rezultatima, čime se još jednom dokazuje tvrdnja da je generaciji mladih ljudi o kojoj rezultatima, čime se još jednom dokazuje tvrdnja da je generaciji mladih ljudi o kojoj govorimo urođena uporaba nove tehnologije. govorimo urođena uporaba nove tehnologije. Posebna pozornost u ovakvoj nastavnoj paradigmi daje se svakomu pojedinom Posebna pozornost u ovakvoj nastavnoj paradigmi daje se svakomu pojedinom polazniku, među kojima se mogu naći i oni s posebnim potrebama. Dok se učenici s polazniku, među kojima se mogu naći i oni s posebnim potrebama. Dok se učenici s invaliditetom (kao npr. multipla skleroza, spina bifida i sl.), disleksijom i disgrafijom invaliditetom (kao npr. multipla skleroza, spina bifida i sl.), disleksijom i disgrafijom uz određene prilagodbe mogu dobro uklopiti u nastavu koja koristi video kao medij, uz određene prilagodbe mogu dobro uklopiti u nastavu koja koristi video kao medij, učenicima koji su slijepi ili gluhi potrebni su dodatni mehanizmi: gluhim učenicima učenicima koji su slijepi ili gluhi potrebni su dodatni mehanizmi: gluhim učenicima mora se omogućiti transkript izgovorenoga teksta, a slijepim učenicima potreban je mora se omogućiti transkript izgovorenoga teksta, a slijepim učenicima potreban je poseban čitač ekrana koji im donekle pomaže u sudjelovanju u nastavi. poseban čitač ekrana koji im donekle pomaže u sudjelovanju u nastavi. Među negativnim aspektima primjene videa u nastavi, Siemens (2007) navodi Među negativnim aspektima primjene videa u nastavi, Siemens (2007) navodi visoke troškove. Međutim, u ovome radu riječ je o produciranju videozapisa koji visoke troškove. Međutim, u ovome radu riječ je o produciranju videozapisa koji ne zahtijevaju nikakve posebne tehnologije osim onih koje su već raširene i gotovo ne zahtijevaju nikakve posebne tehnologije osim onih koje su već raširene i gotovo

259 259 Korljan, J.: VIDEO U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 251-262 Korljan, J.: VIDEO U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 251-262 ih svi učenici posjeduju. Kao najnegativniji aspekt izdvojili bismo mogućnost ih svi učenici posjeduju. Kao najnegativniji aspekt izdvojili bismo mogućnost tehničkih smetnjii i kvarova pri radu s uređajima i programima koji se koriste za tehničkih smetnjii i kvarova pri radu s uređajima i programima koji se koriste za obradu. Negativan je aspekt i problem usklađivanja s drugima prilikom primjene obradu. Negativan je aspekt i problem usklađivanja s drugima prilikom primjene videopredavanja ili videokonferencijske veze, kao i mogućnost pucanja veze. Isto videopredavanja ili videokonferencijske veze, kao i mogućnost pucanja veze. Isto tako, postoje učenici koji zaziru od tehnologije ili ne žele biti zabilježeni na snimci. U tako, postoje učenici koji zaziru od tehnologije ili ne žele biti zabilježeni na snimci. U našemu radu nismo naišli na takve slučajeve, no svakako se zalažemo za motiviranu našemu radu nismo naišli na takve slučajeve, no svakako se zalažemo za motiviranu uporabu videa i stvaranja zapisa u kojemu polaznici igraju glavnu ulogu. uporabu videa i stvaranja zapisa u kojemu polaznici igraju glavnu ulogu. Također postoje i nastavnici koji zaziru od tehnologije i proći će možda još i Također postoje i nastavnici koji zaziru od tehnologije i proći će možda još i nekoliko generacija prije nego se promijeni paradigma nastave. nekoliko generacija prije nego se promijeni paradigma nastave. Ne moraju svi jednako reagirati na ideju o primjeni videa kao na nešto što je Ne moraju svi jednako reagirati na ideju o primjeni videa kao na nešto što je zanimljivo, poticajno i kretivno. Prije odabira tehnologije u obzir se moraju uzeti zanimljivo, poticajno i kretivno. Prije odabira tehnologije u obzir se moraju uzeti učenici i način na koji oni usvajaju nova znanja; upravo je to osnova nastavne učenici i način na koji oni usvajaju nova znanja; upravo je to osnova nastavne strategije, a to je, kako CARNetova e-learning akademija smatra, „način na koji strategije, a to je, kako CARNetova e-learning akademija smatra, „način na koji nastavnik pristupa nastavnom procesu da bi postigao svrhu poučavanja, odnosno kako nastavnik pristupa nastavnom procesu da bi postigao svrhu poučavanja, odnosno kako nastavnik shvaća ulogu učenika u procesu učenja“. U današnjoj nastavi učenik bi nastavnik shvaća ulogu učenika u procesu učenja“. U današnjoj nastavi učenik bi trebao zauzimati središnju ulogu, pogotovo u nastavi jezika. trebao zauzimati središnju ulogu, pogotovo u nastavi jezika. Moramo uzeti u obzir i činjenicu da ne reagiraju svi jednako na grupni rad i ovisno Moramo uzeti u obzir i činjenicu da ne reagiraju svi jednako na grupni rad i ovisno o polaznicima, ovakav način poučavanja bit će pozitivan ili negativan. Isto tako, video o polaznicima, ovakav način poučavanja bit će pozitivan ili negativan. Isto tako, video možemo koristiti tek kao jednu od strategija za usvajanje jezika koja zahtijeva nešto možemo koristiti tek kao jednu od strategija za usvajanje jezika koja zahtijeva nešto više vremena i potrebno ju je dobro isplanirati u svim fazama ostvarenja. više vremena i potrebno ju je dobro isplanirati u svim fazama ostvarenja. ZAKLJUČAK ZAKLJUČAK U društvu koje se neprestano mijenja i nastava mijenja svoju nekadašnju formu, U društvu koje se neprestano mijenja i nastava mijenja svoju nekadašnju formu, što zahtijeva mijenjanje samoga nastavnog procesa. Nova generacija učenika koja što zahtijeva mijenjanje samoga nastavnog procesa. Nova generacija učenika koja znanje usvaja na drugačiji način, u skladu s dosezima novih tehnologija i ekspanzija znanje usvaja na drugačiji način, u skladu s dosezima novih tehnologija i ekspanzija mogućih izvora znanja, dovodi u pitanje i prirodu same nastave kao i mjesto nastavnika mogućih izvora znanja, dovodi u pitanje i prirodu same nastave kao i mjesto nastavnika u obrazovnome procesu. U tako promijenjenoj paradigmi nastave i primjena videa u obrazovnome procesu. U tako promijenjenoj paradigmi nastave i primjena videa zauzima važno mjesto u nastavnome procesu, bilo u nastavi koja se odvija u učionici, zauzima važno mjesto u nastavnome procesu, bilo u nastavi koja se odvija u učionici, u kombiniranoj nastavi ili u potpunoj online-nastavi. U ovome radu nastojali smo u kombiniranoj nastavi ili u potpunoj online-nastavi. U ovome radu nastojali smo prikazati mogućnosti uporabe videa u nastavi inojezičnoga hrvatskog, što se može prikazati mogućnosti uporabe videa u nastavi inojezičnoga hrvatskog, što se može primijeniti na nastavu bilo kojega stranog jezika. Pritom smo slijedili pretpostavku primijeniti na nastavu bilo kojega stranog jezika. Pritom smo slijedili pretpostavku empirista da se najbolje uči iskustvom, što smo nadogradili konstruktivističkim empirista da se najbolje uči iskustvom, što smo nadogradili konstruktivističkim pristupom prema kojemu u središte obrazovnoga procesa dolazi učenik, kojemu pristupom prema kojemu u središte obrazovnoga procesa dolazi učenik, kojemu nastavnik pomaže, „pridržava“ ga i usmjerava na putu usvajanja novoga jezika. nastavnik pomaže, „pridržava“ ga i usmjerava na putu usvajanja novoga jezika. Paradigma nastave već je promijenjena i kao takva ugrađena u strategije nekih Paradigma nastave već je promijenjena i kao takva ugrađena u strategije nekih učilišta, no još je prisutan tradicionalan pristup nastavnomu procesu. Ovaj rad zalaže učilišta, no još je prisutan tradicionalan pristup nastavnomu procesu. Ovaj rad zalaže se za promjenu pristupa nastavi i nastavnika koji će se stalno usavršavati i ići ukorak se za promjenu pristupa nastavi i nastavnika koji će se stalno usavršavati i ići ukorak s novim tehnologijama. Jedna od mogućnosti kako započeti s tim postupkom jest i s novim tehnologijama. Jedna od mogućnosti kako započeti s tim postupkom jest i

260 260 Korljan, J.: VIDEO U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 251-262 Korljan, J.: VIDEO U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 251-262 primjena videa u nastavi, stoga je ovaj rad propitao praktične mogućnosti primjene primjena videa u nastavi, stoga je ovaj rad propitao praktične mogućnosti primjene videa u nastavi u kojoj je učenik njezino središte i koja se koristi novim tehnologijama. videa u nastavi u kojoj je učenik njezino središte i koja se koristi novim tehnologijama. Nastavnici u ovako izmijenjenome obrazovnom procesu također imaju novu ulogu, Nastavnici u ovako izmijenjenome obrazovnom procesu također imaju novu ulogu, nimalo laku – biti konkurentni svim mogućnostima koje se pružaju i zadržati važeće nimalo laku – biti konkurentni svim mogućnostima koje se pružaju i zadržati važeće mjesto u sinkronijski postavljenom svijetu, što se postiže uranjanjem u svijet novih mjesto u sinkronijski postavljenom svijetu, što se postiže uranjanjem u svijet novih tehnologija, novih ideja i međusobnim dijeljenjem vlastitih spoznaja. tehnologija, novih ideja i međusobnim dijeljenjem vlastitih spoznaja. Literatura Literatura Baron, J. (2009) Are we there yet. A Talk on Technology and Transforming Education, Baron, J. (2009) Are we there yet. A Talk on Technology and Transforming Education, Campus Technology Virtual 09 Conference. Campus Technology Virtual 09 Conference. Bates, A. W., Poole, G. (2003) Effective Teaching with Technology in Higher Bates, A. W., Poole, G. (2003) Effective Teaching with Technology in Higher Education, San Francisco, Jossey-Bass. Education, San Francisco, Jossey-Bass. Cvikić, L. (2005) Hrvatski kao drugi i strani jezik: stanje i potrebe. U: Jelaska, Z. i Cvikić, L. (2005) Hrvatski kao drugi i strani jezik: stanje i potrebe. U: Jelaska, Z. i sur. (ur.), Hrvatski kao drugi i strani jezik, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, str. sur. (ur.), Hrvatski kao drugi i strani jezik, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, str. 311-328. 311-328. Jelaska, Z. (2005) Ovladavanje drugim jezikom. U: Jelaska, Z. i sur. (ur.), Hrvatski Jelaska, Z. (2005) Ovladavanje drugim jezikom. U: Jelaska, Z. i sur. (ur.), Hrvatski kao drugi i strani jezik, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, str. 88-107. kao drugi i strani jezik, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, str. 88-107. Jelić, A. B. (1999) Strategije učenja i nastava stranih jezika, Strani jezici 28, 3/4: Jelić, A. B. (1999) Strategije učenja i nastava stranih jezika, Strani jezici 28, 3/4: 177-190. 177-190. Markočić, A. (1999) Strategije učenja engleskog jezika u srednjoj školi, Strani jezici, Markočić, A. (1999) Strategije učenja engleskog jezika u srednjoj školi, Strani jezici, 28, 3/4: 197-208. 28, 3/4: 197-208. Mihaljević Djigunović, J. (2004) Danas i sutra nastave stranih jezika. U: Stolac, D., Mihaljević Djigunović, J. (2004) Danas i sutra nastave stranih jezika. U: Stolac, D., Ivanetić, N., Pritchard, B. (ur.). Suvremena kretanja u nastavi stranih jezika, Zagreb, Ivanetić, N., Pritchard, B. (ur.). Suvremena kretanja u nastavi stranih jezika, Zagreb, Rijeka, Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku. Rijeka, Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku. Pavelin, B. (1995) Vizualnost i zvuk u nastavi jezika, uz osvrt na suvremene video Pavelin, B. (1995) Vizualnost i zvuk u nastavi jezika, uz osvrt na suvremene video tečajeve za početnike, SUVAG, 8, 2: 79-85. tečajeve za početnike, SUVAG, 8, 2: 79-85. Petković, M. (1991) Prilog metodici video-medija u nastavi kemije, Metodički ogledi, Petković, M. (1991) Prilog metodici video-medija u nastavi kemije, Metodički ogledi, 2: 49-62. 2: 49-62. Siemens, G. (2007) Procjena značajki medija: Korištenje multimedije za postizanje Siemens, G. (2007) Procjena značajki medija: Korištenje multimedije za postizanje ishoda učenja, Edupoint 53 (VII). ishoda učenja, Edupoint 53 (VII). Yang, L., Wilson, K. (2006) Second Language Classrom Reading: A Social Yang, L., Wilson, K. (2006) Second Language Classrom Reading: A Social Constructivist Approach, The Reading Mattrix, 6, 3. Constructivist Approach, The Reading Mattrix, 6, 3. internetski izvori internetski izvori Ally, M. (2008) Foundations of Educational Theory for Online Learning. U: Anderson, Ally, M. (2008) Foundations of Educational Theory for Online Learning. U: Anderson, T i Elloumi, F. (ur.), The Theory and Practice of Online Learning. (str. 15-44). (drugo T i Elloumi, F. (ur.), The Theory and Practice of Online Learning. (str. 15-44). (drugo izdanje) Athabasca, Kanada, Athabasca University. http://www.aupress.ca/index.php/ izdanje) Athabasca, Kanada, Athabasca University. http://www.aupress.ca/index.php/ books/120146 (25. 9. 2011.) books/120146 (25. 9. 2011.) Bloom, B. S. (Ed.) (1956) Taxonomy of educational objectives: The classification of Bloom, B. S. (Ed.) (1956) Taxonomy of educational objectives: The classification of

261 261 Korljan, J.: VIDEO U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 251-262 Korljan, J.: VIDEO U NASTAVI INOJEZIČNOGA HRVATSKOG Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 251-262 educational goals: Handbook I, Cognitive domain. New York, Toronto, Longmans, educational goals: Handbook I, Cognitive domain. New York, Toronto, Longmans, Green. http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/spzit/pismeni/teorija/bloom, (2. 5. Green. http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/spzit/pismeni/teorija/bloom, (2. 5. 2012.) 2012.) filmski.net (2005) URL: http://tinyurl.com/7e2ze6t. (12. 5. 2012.) filmski.net (2005) URL: http://tinyurl.com/7e2ze6t. (12. 5. 2012.) http://www.gfk.hr/public_relations/press/press_articles/009598/index.hr.html (10. 5. http://www.gfk.hr/public_relations/press/press_articles/009598/index.hr.html (10. 5. 2012.) 2012.) http://www.coe.int/t/dg4/linguistic/CADRE_EN.asp (10. 5. 2012.) http://www.coe.int/t/dg4/linguistic/CADRE_EN.asp (10. 5. 2012.) Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (2003) URL: http://narodne-novine. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (2003) URL: http://narodne-novine. nn.hr/clanci/sluzbeni/306987.html (30. 4. 2012.) nn.hr/clanci/sluzbeni/306987.html (30. 4. 2012.)

Josipa Korljan Josipa Korljan Department of Croatian Language and Literature Department of Croatian Language and Literature Faculty of Philosophy, University of Split Faculty of Philosophy, University of Split USE OF VIDEO IN TEACHING CROATIAN AS A SECOND USE OF VIDEO IN TEACHING CROATIAN AS A SECOND LANgUAge LANgUAge Summary Summary Video is finding an increasing use as a medium in education, classroom teaching Video is finding an increasing use as a medium in education, classroom teaching as well as in e-learning. The thesis of this paper is based on the assumption that the as well as in e-learning. The thesis of this paper is based on the assumption that the best way of acquiring knowledge is learning by doing and giving a student the main best way of acquiring knowledge is learning by doing and giving a student the main role in teaching. Therefore, this paper examines the possibilities that video offers in role in teaching. Therefore, this paper examines the possibilities that video offers in teaching foreign languages, especially in teaching Croatian as a second and foreign teaching foreign languages, especially in teaching Croatian as a second and foreign language (L2) in Croatia. Drawing on theories of empiricism and constructivism, language (L2) in Croatia. Drawing on theories of empiricism and constructivism, foreign language teaching and target groups are analysed. Teaching outcomes that foreign language teaching and target groups are analysed. Teaching outcomes that influence the choice of media and technology are determined by Bloom’s taxonomy. influence the choice of media and technology are determined by Bloom’s taxonomy. Four possible uses of video in a foreign language teaching are presented, after which Four possible uses of video in a foreign language teaching are presented, after which positive and negative elements of using this medium are pointed out. This paper positive and negative elements of using this medium are pointed out. This paper contributes to promotion of new technologies which call for a new paradigm in contributes to promotion of new technologies which call for a new paradigm in teaching in which the roles of all three actors in teaching process – teacher, student teaching in which the roles of all three actors in teaching process – teacher, student and teaching materials - will be changed. and teaching materials - will be changed. Key words: teaching Croatian as a second language, video in learning process, Key words: teaching Croatian as a second language, video in learning process, constructivism, learning process, innovations constructivism, learning process, innovations

262 262 STUDIJE STUDIJE

Nigoević, M., Galić, J.: FIGURATIVITÀ DEI TITOLI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 265-277 Nigoević, M., Galić, J.: FIGURATIVITÀ DEI TITOLI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 265-277

Magdalena Nigoević Izvorni znanstveni rad Magdalena Nigoević Izvorni znanstveni rad Josip Galić UDK: 811.163.42’42:070(497.5) Josip Galić UDK: 811.163.42’42:070(497.5) Odsjek za talijanski jezik i književnost 811.131.1’42: 070(450) Odsjek za talijanski jezik i književnost 811.131.1’42: 070(450) Primljeno: 10. 05. 2012. Primljeno: 10. 05. 2012. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

FIGURATIVITÀ DEI TITOLI GIORNALISTICI FIGURATIVITÀ DEI TITOLI GIORNALISTICI ITALIANI E CROATI ITALIANI E CROATI RIASSUNtO RIASSUNtO Diversi studiosi ritengono che il titolo costituisca un testo, meglio dire un Diversi studiosi ritengono che il titolo costituisca un testo, meglio dire un microtesto, testo parallelo o un paratesto e lo descrivono utilizzando i metodi della microtesto, testo parallelo o un paratesto e lo descrivono utilizzando i metodi della linguistica testuale; altri, invece, lo leggono in prospettiva discorsiva e pragmatica. linguistica testuale; altri, invece, lo leggono in prospettiva discorsiva e pragmatica. I titoli giornalistici mirano a coinvolgere il più possibile il lettore usando uno stile I titoli giornalistici mirano a coinvolgere il più possibile il lettore usando uno stile particolare che ormai è affermato e diffuso sotto il termine ‘titologia’. particolare che ormai è affermato e diffuso sotto il termine ‘titologia’. La soddisfazione della funzione principale del titolo giornalistico – attirare La soddisfazione della funzione principale del titolo giornalistico – attirare l’attenzione del lettore, richiede l’uso di una lingua molto più espressiva rispetto l’attenzione del lettore, richiede l’uso di una lingua molto più espressiva rispetto a quella comune, usata quotidianamente. Questo uso particolare della lingua viene a quella comune, usata quotidianamente. Questo uso particolare della lingua viene chiamato uso figurato o semplicemente ‘figuratività’. La figuratività dei titoli deriva chiamato uso figurato o semplicemente ‘figuratività’. La figuratività dei titoli deriva dalle scelte linguistiche fatte sul piano formale e da quelle fatte sul piano del contenuto. dalle scelte linguistiche fatte sul piano formale e da quelle fatte sul piano del contenuto. Avvalendoci di un corpus dei titoli giornalistici estrapolati dai quotidiani nazionali, in Avvalendoci di un corpus dei titoli giornalistici estrapolati dai quotidiani nazionali, in questo saggio ci occuperemo della figuratività che deriva dalle scelte specifiche fatte questo saggio ci occuperemo della figuratività che deriva dalle scelte specifiche fatte sul piano concettuale dei titoli giornalistici italiani e croati. Cercheremo di illustrare sul piano concettuale dei titoli giornalistici italiani e croati. Cercheremo di illustrare diversi tropi (o traslati) servendoci della suddivisione proposta da Ivan Ivas (2004). diversi tropi (o traslati) servendoci della suddivisione proposta da Ivan Ivas (2004). Parole chiave: figuratività, quotidiani croati, quotidiani italiani, titolazione, tropi Parole chiave: figuratività, quotidiani croati, quotidiani italiani, titolazione, tropi INtRODUZIONe INtRODUZIONe I giornali e il giornalismo, come tutti gli altri fenomeni della realtà, cambiano nel I giornali e il giornalismo, come tutti gli altri fenomeni della realtà, cambiano nel corso del tempo. Questo processo si riflette soprattutto sul piano del contenuto degli corso del tempo. Questo processo si riflette soprattutto sul piano del contenuto degli articoli giornalistici. Non cambiano, però, solo i contenuti, ma anche l’impaginazione, articoli giornalistici. Non cambiano, però, solo i contenuti, ma anche l’impaginazione, lo stile, il formato dei giornali, ecc. Leggendo qualunque quotidiano è facile notare lo stile, il formato dei giornali, ecc. Leggendo qualunque quotidiano è facile notare che il linguaggio giornalistico tende sempre più all’uso di espressioni ‘brillanti’ e che il linguaggio giornalistico tende sempre più all’uso di espressioni ‘brillanti’ e ‘vivaci’. Le ragioni vere e proprie di questa svolta sono collegate allo sviluppo rapido ‘vivaci’. Le ragioni vere e proprie di questa svolta sono collegate allo sviluppo rapido dei media elettronici, o più precisamente, alla “crescente egemonia della televisione, dei media elettronici, o più precisamente, alla “crescente egemonia della televisione, che ha sottratto pubblico ai giornali, prendendoli d’anticipo sulle notizie e associando che ha sottratto pubblico ai giornali, prendendoli d’anticipo sulle notizie e associando in maniera vincente le immagini in movimento all’informazione” (De Benedetti, in maniera vincente le immagini in movimento all’informazione” (De Benedetti,

265 265 Nigoević, M., Galić, J.: FIGURATIVITÀ DEI TITOLI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 265-277 Nigoević, M., Galić, J.: FIGURATIVITÀ DEI TITOLI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 265-277

2004: 16). Non volendo perdere il loro pubblico, i giornalisti hanno cominciato a 2004: 16). Non volendo perdere il loro pubblico, i giornalisti hanno cominciato a mimare la ‘visibilità’ della televisione e ad usare il supporto iconico per gli articoli. mimare la ‘visibilità’ della televisione e ad usare il supporto iconico per gli articoli. I cambiamenti sono avvenuti anche nell’ambito del linguaggio giornalistico che, I cambiamenti sono avvenuti anche nell’ambito del linguaggio giornalistico che, cercando di attirare l’attenzione dei lettori, è ricorso alla formazione di un tipo di cercando di attirare l’attenzione dei lettori, è ricorso alla formazione di un tipo di discorso brillante e metaforico, che fa parte integrante del cosiddetto processo di discorso brillante e metaforico, che fa parte integrante del cosiddetto processo di ‘settimanalizzazione del quotidiano’ (cfr. Dardano, 1986: 471). Inoltre, tale processo ‘settimanalizzazione del quotidiano’ (cfr. Dardano, 1986: 471). Inoltre, tale processo è stato seguito dall’avvicinamento dei giornali allo stile e ai contenuti delle riviste, è stato seguito dall’avvicinamento dei giornali allo stile e ai contenuti delle riviste, come lo dimostrano soprattutto i titoli giornalistici. come lo dimostrano soprattutto i titoli giornalistici. TITOLAZIONE GIORNALISTICA TITOLAZIONE GIORNALISTICA L’interesse da parte dei linguisti per le modalità di lavoro nella costituzione dei L’interesse da parte dei linguisti per le modalità di lavoro nella costituzione dei titoli ha fatto sì che nascesse e si sviluppasse una nuova disciplina della linguistica titoli ha fatto sì che nascesse e si sviluppasse una nuova disciplina della linguistica testuale “in cui al centro dell’attenzione vengono posti i titoli, perlopiù letterari” testuale “in cui al centro dell’attenzione vengono posti i titoli, perlopiù letterari” (Vignati, 2007: 289). Gli inizi di questa disciplina che prende il nome di titrologie (Vignati, 2007: 289). Gli inizi di questa disciplina che prende il nome di titrologie risalgono agli anni Settanta del secolo scorso. 1 Il termine ormai si è affermato e risalgono agli anni Settanta del secolo scorso. 1 Il termine ormai si è affermato e diffuso anche in altre lingue: titology (Levin, 1977) o headlinese (Mårdh, 1980) in diffuso anche in altre lingue: titology (Levin, 1977) o headlinese (Mårdh, 1980) in inglese, titologia (Weinrich, 2001) in italiano oppure naslovologija2 in croato. inglese, titologia (Weinrich, 2001) in italiano oppure naslovologija2 in croato. Diversi studiosi ritengono che il titolo costituisca, ancor prima del testo Diversi studiosi ritengono che il titolo costituisca, ancor prima del testo giornalistico, un testo, o meglio dire un microtesto (Capello, 1992), un paratesto giornalistico, un testo, o meglio dire un microtesto (Capello, 1992), un paratesto (Genette, 1997) o un testo parallelo (Proietti, 1992). Anche secondo Ivas (2004: 10) (Genette, 1997) o un testo parallelo (Proietti, 1992). Anche secondo Ivas (2004: 10) i titoli giornalistici, insieme agli slogan, i proverbi, le sentenze, le massime ecc., i titoli giornalistici, insieme agli slogan, i proverbi, le sentenze, le massime ecc., appartengono ai cosiddetti microtesti. Partendo dal libro di Genette, pure Weinrich appartengono ai cosiddetti microtesti. Partendo dal libro di Genette, pure Weinrich (2001: 50) considera il titolo giornalistico un paratesto, termine che comprende anche (2001: 50) considera il titolo giornalistico un paratesto, termine che comprende anche il riepilogo, i ringraziamenti, la postfazione, ecc. Il titolo è comunque “un’unità a sé il riepilogo, i ringraziamenti, la postfazione, ecc. Il titolo è comunque “un’unità a sé stante”, come chiaramente enuncia Bell (1992: 187), “una forma testuale a sé stante, stante”, come chiaramente enuncia Bell (1992: 187), “una forma testuale a sé stante, un atto comunicativo compiuto e indipendente” (De Benedetti, 2004: 37). D’altra un atto comunicativo compiuto e indipendente” (De Benedetti, 2004: 37). D’altra parte, Iarovici e Amel affermano che il titolo giornalistico rappresenta “un particolare parte, Iarovici e Amel affermano che il titolo giornalistico rappresenta “un particolare tipo di testo che non può avere lo status di testo autonomo” (1989: 441) perché tipo di testo che non può avere lo status di testo autonomo” (1989: 441) perché è sempre in correlazione con un altro testo di cui funge da titolo. Alcuni studiosi è sempre in correlazione con un altro testo di cui funge da titolo. Alcuni studiosi considerano i titoli partendo dai principi della teoria della pertinenza, elaborata da considerano i titoli partendo dai principi della teoria della pertinenza, elaborata da Sperber e Wilson nel 1986. Daniel Dor, per esempio, propone una definizione valida Sperber e Wilson nel 1986. Daniel Dor, per esempio, propone una definizione valida

1 Si considerano suoi fondatori l’olandese Leo H. Hoek e il francese Claude Duchet; il primo con il 1 Si considerano suoi fondatori l’olandese Leo H. Hoek e il francese Claude Duchet; il primo con il saggio programmatico Pour une sémiotique du titre (1973), il secondo con un saggio intitolato La Fille saggio programmatico Pour une sémiotique du titre (1973), il secondo con un saggio intitolato La Fille abandonnhé et la Bête humaine, éléments de titrologie romanesque pubblicato nella rivista Littérature abandonnhé et la Bête humaine, éléments de titrologie romanesque pubblicato nella rivista Littérature nº 12 (dicembre 1973). Nel corso degli anni Ottanta si pubblicano i primi libri sull’argomento: nel 1981 nº 12 (dicembre 1973). Nel corso degli anni Ottanta si pubblicano i primi libri sull’argomento: nel 1981 Leo. H. Hoek pubblica La marque du titre: dispositifs sémiotiques d’une pratique textuelle, nel 1986 vede Leo. H. Hoek pubblica La marque du titre: dispositifs sémiotiques d’une pratique textuelle, nel 1986 vede la luce Der literarische Titel: Funktionen, Formen, Geschichte di Arnold Rothe, mentre nel 1987 esce la luce Der literarische Titel: Funktionen, Formen, Geschichte di Arnold Rothe, mentre nel 1987 esce il libro Seuils di Gérard Genette [pubblicato nel 1997 in inglese con il titolo Paratexts: Thresholds of il libro Seuils di Gérard Genette [pubblicato nel 1997 in inglese con il titolo Paratexts: Thresholds of Interpretation, da Cambridge University Press]. (cfr. Genette, 1997; Weinrich, 2001) Interpretation, da Cambridge University Press]. (cfr. Genette, 1997; Weinrich, 2001) 2 Il termine proposto dagli autori, per analogia con altre lingue europee. 2 Il termine proposto dagli autori, per analogia con altre lingue europee.

266 266 Nigoević, M., Galić, J.: FIGURATIVITÀ DEI TITOLI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 265-277 Nigoević, M., Galić, J.: FIGURATIVITÀ DEI TITOLI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 265-277 per tutti i titoli giornalistici sostenendo che “sono ottimizzatori di pertinenza” perché per tutti i titoli giornalistici sostenendo che “sono ottimizzatori di pertinenza” perché “sono progettati per ottimizzare la rilevanza delle storie per i lettori” (2003: 696). “sono progettati per ottimizzare la rilevanza delle storie per i lettori” (2003: 696). Prima di passare all’analisi dei titoli, ci soffermeremo brevemente su alcuni Prima di passare all’analisi dei titoli, ci soffermeremo brevemente su alcuni degli studi italiani e croati finora pubblicati che mettono in evidenza l’argomento dei degli studi italiani e croati finora pubblicati che mettono in evidenza l’argomento dei titoli giornalistici. La questione della titologia giornalistica vi è stata affrontata da titoli giornalistici. La questione della titologia giornalistica vi è stata affrontata da diverse prospettive, da quelle semiologiche fino a quelle puramente linguistiche. Eco diverse prospettive, da quelle semiologiche fino a quelle puramente linguistiche. Eco sostiene che i “giornali trasmettono i messaggi principali proprio attraverso i titoli sostiene che i “giornali trasmettono i messaggi principali proprio attraverso i titoli che svolgono la funzione di contenere gli elementi essenziali dell’articolo; il titolo che svolgono la funzione di contenere gli elementi essenziali dell’articolo; il titolo funge cioè da codice per il resto dell’articolo” (1971: 354). La sua è una prospettiva funge cioè da codice per il resto dell’articolo” (1971: 354). La sua è una prospettiva semiotica. Secondo l’autore, infatti, i titoli sono il principale contenuto del quotidiano semiotica. Secondo l’autore, infatti, i titoli sono il principale contenuto del quotidiano e ciò che prima di tutto è letto e recepito. Sono ciò che informa il lettore prima di ogni e ciò che prima di tutto è letto e recepito. Sono ciò che informa il lettore prima di ogni altra cosa e guida l’interpretazione degli articoli. Egli distingue tra titoli informativi altra cosa e guida l’interpretazione degli articoli. Egli distingue tra titoli informativi ed evocativi. Il titolo evocativo può essere quello che coglie meglio l’essenza di un ed evocativi. Il titolo evocativo può essere quello che coglie meglio l’essenza di un fatto, ma anche quello più neutro e meno informativo. Maurizio Dardano si propone fatto, ma anche quello più neutro e meno informativo. Maurizio Dardano si propone di studiare la lingua usata nei quotidiani da un punto di vista sociolinguistico. Secondo di studiare la lingua usata nei quotidiani da un punto di vista sociolinguistico. Secondo lui “la titolatura nel suo complesso è il codice in funzione del quale è letto l’articolo; lui “la titolatura nel suo complesso è il codice in funzione del quale è letto l’articolo; al tempo stesso, rappresenta il punto d’integrazione tra i contenuti e l’aspetto grafico- al tempo stesso, rappresenta il punto d’integrazione tra i contenuti e l’aspetto grafico- -iconico dell’articolo” (Dardano, 1986: 28). Gian Luigi Beccaria (1973) interviene -iconico dell’articolo” (Dardano, 1986: 28). Gian Luigi Beccaria (1973) interviene sul linguaggio giornalistico e sui titoli giornalistici all’interno di un’opera dedicata ai sul linguaggio giornalistico e sui titoli giornalistici all’interno di un’opera dedicata ai linguaggi settoriali. In un esaustivo studio sui titoli giornalistici De Benedetti propone linguaggi settoriali. In un esaustivo studio sui titoli giornalistici De Benedetti propone una dettagliata definizione del titolo giornalistico, dove esso viene descritto come una dettagliata definizione del titolo giornalistico, dove esso viene descritto come “[…] un macro-fenomeno comunicativo che si situa ai confini tra l’informazione e il “[…] un macro-fenomeno comunicativo che si situa ai confini tra l’informazione e il marketing, e che si realizza con un largo dispiego di mezzi linguistici, retorici e iconici, marketing, e che si realizza con un largo dispiego di mezzi linguistici, retorici e iconici, allo scopo di informare il lettore avendone in precedenza catturata l’attenzione.” allo scopo di informare il lettore avendone in precedenza catturata l’attenzione.” (2004: 10). (2004: 10). Comunque, la funzione dei titoli è duplice: da un lato pragmatica, basata sulla Comunque, la funzione dei titoli è duplice: da un lato pragmatica, basata sulla capacità di attirare l’attenzione del lettore e dall’altro lato informativa perché espone capacità di attirare l’attenzione del lettore e dall’altro lato informativa perché espone brevemente l’idea dell’articolo che segue. Per quanto riguarda la funzione informativa brevemente l’idea dell’articolo che segue. Per quanto riguarda la funzione informativa del titolo e l’introduzione al testo seguente, il titolo viene descritto come “punto focale del titolo e l’introduzione al testo seguente, il titolo viene descritto come “punto focale del testo – il suo ingresso”, “il canale che conduce nel testo” (Ivas, 2004: 19), oppure del testo – il suo ingresso”, “il canale che conduce nel testo” (Ivas, 2004: 19), oppure come “linea guida per i lettori, assistenza alla scelta dei testi” (Glovacki-Bernardi, come “linea guida per i lettori, assistenza alla scelta dei testi” (Glovacki-Bernardi, 2004: 78). Oltre alla funzione informativa e pragmatica, secondo alcuni autori i titoli 2004: 78). Oltre alla funzione informativa e pragmatica, secondo alcuni autori i titoli possono assumere anche la funzione di pubblicità (cfr. Hudeček, 2006: 298), perché possono assumere anche la funzione di pubblicità (cfr. Hudeček, 2006: 298), perché servono da ‘esca’ ai potenziali lettori. servono da ‘esca’ ai potenziali lettori. MetODOLOgIA MetODOLOgIA Dopo questa prima descrizione di alcuni dei principali approcci alla tematica della Dopo questa prima descrizione di alcuni dei principali approcci alla tematica della titolazione in generale, cercheremo di verificare come questi supposti funzionano titolazione in generale, cercheremo di verificare come questi supposti funzionano nella prassi giornalistica italiana e croata. Il nostro obiettivo principale sarà quello nella prassi giornalistica italiana e croata. Il nostro obiettivo principale sarà quello

267 267 Nigoević, M., Galić, J.: FIGURATIVITÀ DEI TITOLI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 265-277 Nigoević, M., Galić, J.: FIGURATIVITÀ DEI TITOLI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 265-277 di individuare delle divergenze e dei punti in comune nelle titolazioni in entrambe di individuare delle divergenze e dei punti in comune nelle titolazioni in entrambe le lingue. Per riuscire a fare un valido confronto, a nostro avviso, non sarebbe le lingue. Per riuscire a fare un valido confronto, a nostro avviso, non sarebbe bastato riunire dei titoli per percepirne le caratteristiche, perciò abbiamo sentito la bastato riunire dei titoli per percepirne le caratteristiche, perciò abbiamo sentito la necessità di limitarci ad un argomento specifico e di trovare una notizia di portata necessità di limitarci ad un argomento specifico e di trovare una notizia di portata internazionale che avrebbe avuto pari eco in due paesi. A tale scopo abbiamo deciso internazionale che avrebbe avuto pari eco in due paesi. A tale scopo abbiamo deciso di osservare soltanto i titoli riferiti ad un evento preciso: quello della tragedia della di osservare soltanto i titoli riferiti ad un evento preciso: quello della tragedia della Costa Concordia avvenuta il 13 gennaio 2012. Oggi una tipologia di notizia che possa Costa Concordia avvenuta il 13 gennaio 2012. Oggi una tipologia di notizia che possa avere una così grande risonanza deve essere necessariamente di cronaca nera, ma con avere una così grande risonanza deve essere necessariamente di cronaca nera, ma con evidenti risvolti economici e politici di carattere internazionale. La scelta dell’evento, evidenti risvolti economici e politici di carattere internazionale. La scelta dell’evento, dunque, è stata dettata dai criteri di notiziabilità.3 I titoli raccolti nel presente lavoro dunque, è stata dettata dai criteri di notiziabilità.3 I titoli raccolti nel presente lavoro serviranno a verificare se ed in quale misura essi presentano delle peculiarità della serviranno a verificare se ed in quale misura essi presentano delle peculiarità della singola lingua, pur trattando lo stesso evento. Gli esempi sono stati presi dalle singola lingua, pur trattando lo stesso evento. Gli esempi sono stati presi dalle principali testate italiane il Corriere della sera, La Repubblica e La Stampa e croate principali testate italiane il Corriere della sera, La Repubblica e La Stampa e croate Slobodna Dalmacija, Jutarnji list, Večernji list, Novi list e Glas Slavonije.4 Si tratta Slobodna Dalmacija, Jutarnji list, Večernji list, Novi list e Glas Slavonije.4 Si tratta di quotidiani che rispecchiano tutte le caratteristiche del linguaggio giornalistico dei di quotidiani che rispecchiano tutte le caratteristiche del linguaggio giornalistico dei nostri giorni e che, per questo motivo, ben si adattano al ruolo di termini di confronto. nostri giorni e che, per questo motivo, ben si adattano al ruolo di termini di confronto. In questo modo i titoli estratti si sono dimostrati quantitativamente e In questo modo i titoli estratti si sono dimostrati quantitativamente e qualitativamente più adatti alle finalità della ricerca; quantitativamente nel senso che qualitativamente più adatti alle finalità della ricerca; quantitativamente nel senso che la mole dei titoli nelle due lingue doveva essere all’incirca la stessa; qualitativamente, la mole dei titoli nelle due lingue doveva essere all’incirca la stessa; qualitativamente, perché tutti riguardavano argomenti simili. Fra i numerosi titoli degli articoli dedicati perché tutti riguardavano argomenti simili. Fra i numerosi titoli degli articoli dedicati all’evento che la ricerca ha permesso di recuperare, si è scelto di ridurre il corpus a all’evento che la ricerca ha permesso di recuperare, si è scelto di ridurre il corpus a quelli comparsi sulle testate (cartacee ed elettroniche) nei primi tre mesi successivi quelli comparsi sulle testate (cartacee ed elettroniche) nei primi tre mesi successivi alla tragedia della Costa Concordia, cioè tra il 13 gennaio e il 15 aprile 2012,5 per un alla tragedia della Costa Concordia, cioè tra il 13 gennaio e il 15 aprile 2012,5 per un totale di 194 titoli croati e 195 titoli italiani. totale di 194 titoli croati e 195 titoli italiani. Il lavoro che ci accingiamo a presentare nelle pagine seguenti è un’analisi linguistica Il lavoro che ci accingiamo a presentare nelle pagine seguenti è un’analisi linguistica dei titoli giornalistici con lo scopo di evidenziare le caratteristiche più importanti della dei titoli giornalistici con lo scopo di evidenziare le caratteristiche più importanti della titolazione giornalistica per quanto concerne l’espressività e la figuratività. L’analisi titolazione giornalistica per quanto concerne l’espressività e la figuratività. L’analisi sarà accompagnata dagli esempi rappresentativi reperiti in diverse testate italiane e sarà accompagnata dagli esempi rappresentativi reperiti in diverse testate italiane e croate. croate. FIGURATIVITÀ DEI TITOLI GIORNALISTICI FIGURATIVITÀ DEI TITOLI GIORNALISTICI Una delle funzioni principali del titolo giornalistico è quella di attirare l’attenzione Una delle funzioni principali del titolo giornalistico è quella di attirare l’attenzione del lettore e di “costringerlo” in un certo modo a leggere l’articolo. La soddisfazione di del lettore e di “costringerlo” in un certo modo a leggere l’articolo. La soddisfazione di

3 La notiziabilità può essere definita come “l’insieme di elementi attraverso i quali l’apparato informativo 3 La notiziabilità può essere definita come “l’insieme di elementi attraverso i quali l’apparato informativo controlla e gestisce la quantità ed il tipo di eventi da cui selezionare le notizie” (Wolf, 1985: 196). controlla e gestisce la quantità ed il tipo di eventi da cui selezionare le notizie” (Wolf, 1985: 196). 4 D’ora in avanti dopo le citazioni si adoperano le seguanti sigle CS, RP, ST, SD, JL, VL, NL e GS, che 4 D’ora in avanti dopo le citazioni si adoperano le seguanti sigle CS, RP, ST, SD, JL, VL, NL e GS, che rimandano rispettivamente ai giornali: Il Corriere della sera, La Repubblica, La Stampa, Slobodna Dalmacija, rimandano rispettivamente ai giornali: Il Corriere della sera, La Repubblica, La Stampa, Slobodna Dalmacija, Jutarnji list, Večernji list, Novi list e Glas Slavonije. Jutarnji list, Večernji list, Novi list e Glas Slavonije. 5 La sera del 13 gennaio 2012 è apparsa la prima notizia sulla tragedia della Costa Concordia nei giornali 5 La sera del 13 gennaio 2012 è apparsa la prima notizia sulla tragedia della Costa Concordia nei giornali elettronici italiani, mentre i giornali croati cartacei la pubblicano per la prima volta il 15 gennaio 2012. elettronici italiani, mentre i giornali croati cartacei la pubblicano per la prima volta il 15 gennaio 2012.

268 268 Nigoević, M., Galić, J.: FIGURATIVITÀ DEI TITOLI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 265-277 Nigoević, M., Galić, J.: FIGURATIVITÀ DEI TITOLI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 265-277 tale funzione richiede la già menzionata formazione del discorso ‘brillante’, cioè l’uso tale funzione richiede la già menzionata formazione del discorso ‘brillante’, cioè l’uso di una lingua molto più espressiva rispetto a quella comune, usata quotidianamente. di una lingua molto più espressiva rispetto a quella comune, usata quotidianamente. Quest’uso particolare della lingua viene chiamato uso figurato o semplicemente Quest’uso particolare della lingua viene chiamato uso figurato o semplicemente ‘figuratività’, perché si avvale di diverse figure retoriche, che a loro volta vengono ‘figuratività’, perché si avvale di diverse figure retoriche, che a loro volta vengono definite come ogni espressione o costrutto che nasce come risultato dell’uso specifico definite come ogni espressione o costrutto che nasce come risultato dell’uso specifico della lingua. Alcuni autori sostengono che i titoli giornalistici sono sempre figurativi, della lingua. Alcuni autori sostengono che i titoli giornalistici sono sempre figurativi, poiché si trovano in una posizione specifica rispetto al testo che annunciano (cfr. poiché si trovano in una posizione specifica rispetto al testo che annunciano (cfr. Iarovici e Amel, 1989: 441). La figuratività dei titoli, però, non deriva solo dal Iarovici e Amel, 1989: 441). La figuratività dei titoli, però, non deriva solo dal loro rilievo posizionale, ma anche dalle scelte linguistiche fatte sul piano formale loro rilievo posizionale, ma anche dalle scelte linguistiche fatte sul piano formale (ripetizioni, ad esempio) e da quelle fatte sul piano del contenuto. (ripetizioni, ad esempio) e da quelle fatte sul piano del contenuto. In seguito, ci occuperemo della figuratività che deriva dalle scelte specifiche In seguito, ci occuperemo della figuratività che deriva dalle scelte specifiche fatte sul piano concettuale dei titoli giornalistici, cioè illustreremo i tropi (o traslati) fatte sul piano concettuale dei titoli giornalistici, cioè illustreremo i tropi (o traslati) in quanto essi rappresentano le figure di significato, basate sul trasferimento di in quanto essi rappresentano le figure di significato, basate sul trasferimento di significato da un’espressione a un’altra.6 Ci serviremo della suddivisione proposta da significato da un’espressione a un’altra.6 Ci serviremo della suddivisione proposta da Ivan Ivas. Egli classifica i tropi in cinque gruppi, a seconda del tipo di sostituzione Ivan Ivas. Egli classifica i tropi in cinque gruppi, a seconda del tipo di sostituzione dell’espressione denotativa: dell’espressione denotativa: - la sostituzione per somiglianza; - la sostituzione per somiglianza; - la sostituzione per rapporto spazio-temporale o consecutivo-causale; - la sostituzione per rapporto spazio-temporale o consecutivo-causale; - i tropi metaforico-metonimici; - i tropi metaforico-metonimici; - la sostituzione per rafforzamento/amplifica mento; - la sostituzione per rafforzamento/amplifica mento; - la sostituzione per contrarietà. - la sostituzione per contrarietà. A questi cinque gruppi, l’autore aggiunge anche la categoria delle allusioni (cfr. A questi cinque gruppi, l’autore aggiunge anche la categoria delle allusioni (cfr. Ivas, 2004: 14-15). Ivas, 2004: 14-15). SOSTITUZIONE PER SOMIGLIANZA SOSTITUZIONE PER SOMIGLIANZA Questo gruppo comprende i tropi che tra il significato proprio (denotativo) della Questo gruppo comprende i tropi che tra il significato proprio (denotativo) della parola sostituita e il significato proprio (denotativo) della parola sostituita tropicamente parola sostituita e il significato proprio (denotativo) della parola sostituita tropicamente presentano un rapporto di somiglianza, come metafora, similitudine, personificazione presentano un rapporto di somiglianza, come metafora, similitudine, personificazione ed antonomasia. La metafora è la sostituzione di un termine letterale il cui significato ed antonomasia. La metafora è la sostituzione di un termine letterale il cui significato denotativo è in rapporto di somiglianza con il significato proprio del termine figurato. denotativo è in rapporto di somiglianza con il significato proprio del termine figurato. Le sostituzioni di questo tipo sono abbastanza diffuse (25 esempi italiani, 14 esempi Le sostituzioni di questo tipo sono abbastanza diffuse (25 esempi italiani, 14 esempi croati) 7 nei titoli analizzati: croati) 7 nei titoli analizzati: (1) Un “giallo’’: le persone ancora da cercare (ST 17/01/2012) 8 (1) Un “giallo’’: le persone ancora da cercare (ST 17/01/2012) 8 (2) La sigaretta di Caronte davanti alla balena di ferro (CS 20/1/2012) (2) La sigaretta di Caronte davanti alla balena di ferro (CS 20/1/2012)

6 Lo studioso croato di retorica, Ivo Škarić, classifica le figure retoriche in cinque gruppi: figure logiche, 6 Lo studioso croato di retorica, Ivo Škarić, classifica le figure retoriche in cinque gruppi: figure logiche, tropi (figure di significato), figure di pensiero, figure di parola, figure sintattiche e figure morfologiche, tropi (figure di significato), figure di pensiero, figure di parola, figure sintattiche e figure morfologiche, lessicali e derivative (cfr. Škarić, 2000: 110). lessicali e derivative (cfr. Škarić, 2000: 110). 7 Per la frequenza di tutte le figure riscontrate nei titoli analizzati si veda Tabella 1 in § 5. 7 Per la frequenza di tutte le figure riscontrate nei titoli analizzati si veda Tabella 1 in § 5. 8 Tutti i titoli sono riportati nella loro forma originale (maiuscole, corsivo, segni di interpunzione, 8 Tutti i titoli sono riportati nella loro forma originale (maiuscole, corsivo, segni di interpunzione, disposizione grafica ed altro), eccetto la sottolineatura delle figure che è nostra. disposizione grafica ed altro), eccetto la sottolineatura delle figure che è nostra.

269 269 Nigoević, M., Galić, J.: FIGURATIVITÀ DEI TITOLI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 265-277 Nigoević, M., Galić, J.: FIGURATIVITÀ DEI TITOLI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 265-277

(3) Karabinjeri danonoćno čuvaju “blago Giglija” (NL 17/01/2012) (3) Karabinjeri danonoćno čuvaju “blago Giglija” (NL 17/01/2012) (4) Tristo putnika došlo je po pravdu: Dajte nam kapetana s Concordije (JL (4) Tristo putnika došlo je po pravdu: Dajte nam kapetana s Concordije (JL 04/03/2012) 04/03/2012) La similitudine consiste nel paragonare due oggetti che si considerano molto La similitudine consiste nel paragonare due oggetti che si considerano molto differenti per sottolineare la loro somiglianza, come negli esempi (5), (6), (7) e (8). differenti per sottolineare la loro somiglianza, come negli esempi (5), (6), (7) e (8). A differenza della metafora, che è la figura di identificazione, la similitudine èla A differenza della metafora, che è la figura di identificazione, la similitudine èla figura di analogia poiché gli oggetti messi in relazione non vengono identificati, ma figura di analogia poiché gli oggetti messi in relazione non vengono identificati, ma mantengono la loro identità (cfr. Lešić, 2005: 270-271). mantengono la loro identità (cfr. Lešić, 2005: 270-271). (5) Il cappellano della Costa Concordia: “Schettino piangeva come un bambino” (5) Il cappellano della Costa Concordia: “Schettino piangeva come un bambino” (CS 21/01/2012) (CS 21/01/2012) (6) “Mou come Schettino (6) “Mou come Schettino Pronto ad andarsene”9 (RP 24/01/2012) Pronto ad andarsene”9 (RP 24/01/2012) (7) Obitelj Turković: Da nam je prije netko rekao da život može biti kao film, ne (7) Obitelj Turković: Da nam je prije netko rekao da život može biti kao film, ne bismo mu vjerovali (VL 15/01/2012) bismo mu vjerovali (VL 15/01/2012) (8) MUŠKARCI SU SE PONIJELI KAO KUKAVICE (JL 18/01/2012) (8) MUŠKARCI SU SE PONIJELI KAO KUKAVICE (JL 18/01/2012) La personificazione è un tipo di allegoria abbreviata che consiste nell’attribuzione La personificazione è un tipo di allegoria abbreviata che consiste nell’attribuzione di caratteristiche umane agli oggetti inanimati. Molto spesso la personificazione di caratteristiche umane agli oggetti inanimati. Molto spesso la personificazione può essere interpretata come metonimia (sineddoche): ‘l’isola accoglie’ (9), ‘il web può essere interpretata come metonimia (sineddoche): ‘l’isola accoglie’ (9), ‘il web impazzisce’ (10) o come nell’esempio croato (11) dove ‘il mare si è portato via le vite impazzisce’ (10) o come nell’esempio croato (11) dove ‘il mare si è portato via le vite umane’ oppure in cui ‘la nave da crociera aveva recitato nella parte di Titanic’(12). umane’ oppure in cui ‘la nave da crociera aveva recitato nella parte di Titanic’(12). (9) E l’isola accoglie i naufraghi (CS 14/01/2012) (9) E l’isola accoglie i naufraghi (CS 14/01/2012) (10) Il web impazzisce per il ‘’Vada a bordo’’ E spuntano le t-shirt (ST 18/01/2012) (10) Il web impazzisce per il ‘’Vada a bordo’’ E spuntano le t-shirt (ST 18/01/2012) (11) Od početka godine more odnijelo 42 života (SD 17/01/2012) (11) Od početka godine more odnijelo 42 života (SD 17/01/2012) (12) U Barceloni je kruzer ‘glumio’ Titanic na setu (VL 19/01/2012) (12) U Barceloni je kruzer ‘glumio’ Titanic na setu (VL 19/01/2012) L’antonomasia è una variante della perifrasi e della sineddoche. Nella L’antonomasia è una variante della perifrasi e della sineddoche. Nella terminologia della retorica antica il termine antonomasia consisteva esclusivamente terminologia della retorica antica il termine antonomasia consisteva esclusivamente nella sostituzione di un nome proprio con una perifrasi o un appellativo. Però, in nella sostituzione di un nome proprio con una perifrasi o un appellativo. Però, in epoca moderna questo termine viene usato anche per indicare la sostituzione di un epoca moderna questo termine viene usato anche per indicare la sostituzione di un appellativo con un nome proprio. Gli esempi di antonomasia vengono riscontrati solo appellativo con un nome proprio. Gli esempi di antonomasia vengono riscontrati solo nel corpus italiano come ‘Rambo’ (13) o ‘sposina di Biella’(14): nel corpus italiano come ‘Rambo’ (13) o ‘sposina di Biella’(14): (13) I sub nel ventre della Concordia ‘’Non siamo Rambo, là sotto è buio e la nave (13) I sub nel ventre della Concordia ‘’Non siamo Rambo, là sotto è buio e la nave può muoversi da un momento all’altro’’ (ST 16/01/2012) può muoversi da un momento all’altro’’ (ST 16/01/2012) (14) Ai funerali della “sposina di Biella” anche i dirigenti di Costa Crociere (RP (14) Ai funerali della “sposina di Biella” anche i dirigenti di Costa Crociere (RP 28/01/2012) 28/01/2012)

9 È il paragone tra il tecnico portoghese Josè Mourinho (Mou) e il comandante della Costa Concordia. 9 È il paragone tra il tecnico portoghese Josè Mourinho (Mou) e il comandante della Costa Concordia.

270 270 Nigoević, M., Galić, J.: FIGURATIVITÀ DEI TITOLI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 265-277 Nigoević, M., Galić, J.: FIGURATIVITÀ DEI TITOLI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 265-277

SOSTITUZIONE PER RAPPORTO SPAZIO-TEMPORALE SOSTITUZIONE PER RAPPORTO SPAZIO-TEMPORALE O CONSECUTIVO-CAUSALE O CONSECUTIVO-CAUSALE I tropi che funzionano sulla base di una sostituzione per rapporto spazio-temporale I tropi che funzionano sulla base di una sostituzione per rapporto spazio-temporale o consecutivo-causale sono metonimia e sineddoche. La metonimia è la sostituzione o consecutivo-causale sono metonimia e sineddoche. La metonimia è la sostituzione di un termine letterale il cui significato proprio (denotativo) è in rapporto spaziale, di un termine letterale il cui significato proprio (denotativo) è in rapporto spaziale, temporale, consecutivo-spaziale o simbolico con il significato proprio del termine temporale, consecutivo-spaziale o simbolico con il significato proprio del termine figurato. A differenza della metafora, che è una figura in cui avviene il cambiamento figurato. A differenza della metafora, che è una figura in cui avviene il cambiamento del campo semantico, con metonimia entrambi i termini/concetti, sia quello letterario del campo semantico, con metonimia entrambi i termini/concetti, sia quello letterario che quello figurato appartengono allo stesso campo semantico: che quello figurato appartengono allo stesso campo semantico: (15) LA SMENTITA DI BUDAPEST “Non esiste alcuna dispersa ungherese Si (15) LA SMENTITA DI BUDAPEST “Non esiste alcuna dispersa ungherese Si è trattato di una falsa denuncia” (ST 24/01/2012) è trattato di una falsa denuncia” (ST 24/01/2012) (16) La speranza è che la Corsica riesca a proteggere l’isola da una burrasca (16) La speranza è che la Corsica riesca a proteggere l’isola da una burrasca disastrosa (ST 20/01/2012) disastrosa (ST 20/01/2012) (17) Kapetanu prijeti 15 godina zatvora (NL 18/01/2012) (17) Kapetanu prijeti 15 godina zatvora (NL 18/01/2012) (18) Nevrijeme prekinulo spasilačke akcije na “Costi Concordiji” (VJ (18) Nevrijeme prekinulo spasilačke akcije na “Costi Concordiji” (VJ 30/01/2012) 30/01/2012) La sineddoche è una specie di metonimia, limitata al rapporto parte/tutto o La sineddoche è una specie di metonimia, limitata al rapporto parte/tutto o singolare/plurale tra il termine letterale e il termine figurato: singolare/plurale tra il termine letterale e il termine figurato: (19) Živa glava i pojas za suvenir (NL 16/01/2012) (19) Živa glava i pojas za suvenir (NL 16/01/2012) TROPI METAFORICO-METONIMICI TROPI METAFORICO-METONIMICI I confini tra metafora e metonimia non sono netti. Di solito si dice cheperla I confini tra metafora e metonimia non sono netti. Di solito si dice cheperla metonimia è decisiva la presenza reale della sfera dell’espressione denotativa nella metonimia è decisiva la presenza reale della sfera dell’espressione denotativa nella sfera dei tropi (è isotopica), mentre la metafora ha come base un rapporto di pensiero sfera dei tropi (è isotopica), mentre la metafora ha come base un rapporto di pensiero tra le due sfere (è distopica) (cfr. Lausberg, 1969: 126). Alcuni tropi, però, una tra le due sfere (è distopica) (cfr. Lausberg, 1969: 126). Alcuni tropi, però, una volta funzionano su base metaforica, altra volta su base metonimica. È il caso della volta funzionano su base metaforica, altra volta su base metonimica. È il caso della perifrasi che è la sostituzione di un’espressione con un insieme di dati che hanno perifrasi che è la sostituzione di un’espressione con un insieme di dati che hanno come contenuto la sostanza e le caratteristiche della cosa che si vuole intendere. La come contenuto la sostanza e le caratteristiche della cosa che si vuole intendere. La sostituzione può essere di tipo metonimico (20) o di tipo metaforico (21). sostituzione può essere di tipo metonimico (20) o di tipo metaforico (21). (20) “Così si recupera un gigante dei mari” (CS 15/01/2012) (20) “Così si recupera un gigante dei mari” (CS 15/01/2012) (21) Drama na Otoku ljiljana (JL 17/01/2012) (21) Drama na Otoku ljiljana (JL 17/01/2012) SOSTITUZIONE PER RAFFORZAMENTO/ SOSTITUZIONE PER RAFFORZAMENTO/ AMPLIFICAZIONE AMPLIFICAZIONE La sostituzione per rafforzamento/amplificazione comprende l’iperbole che è La sostituzione per rafforzamento/amplificazione comprende l’iperbole che è l’amplificazione crescente applicata ad una certa caratteristica con evidente intenzione l’amplificazione crescente applicata ad una certa caratteristica con evidente intenzione di provocare lo straniamento: di provocare lo straniamento: (22) “Con uno squarcio così grande non c’è tecnologia che tenga’’ Strumenti (22) “Con uno squarcio così grande non c’è tecnologia che tenga’’ Strumenti sofisticatissimi e regole ferree, ma anche i colossi del mare sono vulnerabili sofisticatissimi e regole ferree, ma anche i colossi del mare sono vulnerabili

271 271 Nigoević, M., Galić, J.: FIGURATIVITÀ DEI TITOLI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 265-277 Nigoević, M., Galić, J.: FIGURATIVITÀ DEI TITOLI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 265-277

(ST 15/01/2012) (ST 15/01/2012) (23) I FRANCESI (23) I FRANCESI Il viaggio atteso da una vita dei due pensionati (ST 16/01/2012) Il viaggio atteso da una vita dei due pensionati (ST 16/01/2012) (24) NOĆ KAOSA, PANIKE I UŽASA (GS 16/01/2012) (24) NOĆ KAOSA, PANIKE I UŽASA (GS 16/01/2012) (25) VELIKA REKONSTRUKCIJA TRAGEDIJE NA KRUZERU (VL (25) VELIKA REKONSTRUKCIJA TRAGEDIJE NA KRUZERU (VL 21/01/2012) 21/01/2012) Con l’iperbole si compie una specie di operazione aritmetica, si dice di più per Con l’iperbole si compie una specie di operazione aritmetica, si dice di più per dire di meno, si ingrandiscono le cose. Anche il silenzio può essere iperbolico. Per dire di meno, si ingrandiscono le cose. Anche il silenzio può essere iperbolico. Per esempio, se in un titolo troviamo dei puntini di sospensione come negli esempi (26) e esempio, se in un titolo troviamo dei puntini di sospensione come negli esempi (26) e (27), questi vogliono rivelare più di quanto sarebbe opportuno dire. Essi rappresentano (27), questi vogliono rivelare più di quanto sarebbe opportuno dire. Essi rappresentano un espediente molto suggestivo perché giocano “sulla capacità del lettore di decifrare un espediente molto suggestivo perché giocano “sulla capacità del lettore di decifrare e interpretare un messaggio (e una struttura) apparentemente incompleti” (De e interpretare un messaggio (e una struttura) apparentemente incompleti” (De Benedetti, 2004:48). Benedetti, 2004:48). (26) “Tra poco passerà vicina vicina...” (CS 16/01/2012)10 (26) “Tra poco passerà vicina vicina...” (CS 16/01/2012)10 (27) Bila sam s kapetanom u njegovoj kabini, on me je ljubio... (SD 27/02/2012) (27) Bila sam s kapetanom u njegovoj kabini, on me je ljubio... (SD 27/02/2012) SOSTITUZIONE PER CONTRARIETÀ (IRONIA) SOSTITUZIONE PER CONTRARIETÀ (IRONIA) L’ironia è “l’uso del vocabolario partigiano della parte avversa, utilizzato nella L’ironia è “l’uso del vocabolario partigiano della parte avversa, utilizzato nella ferma convinzione che il pubblico riconosca la incredibilità di questo vocabolario” ferma convinzione che il pubblico riconosca la incredibilità di questo vocabolario” (Lausberg, 1969:128). Sono molto rari gli esempi di ironia (tre in tutto) perché un (Lausberg, 1969:128). Sono molto rari gli esempi di ironia (tre in tutto) perché un evento così tragico come l’incidente della Costa Concordia non era adatto a suscitarla. evento così tragico come l’incidente della Costa Concordia non era adatto a suscitarla. Inoltre, l’ironia è percepibile solo attraverso il contesto linguistico ed extralinguistico. Inoltre, l’ironia è percepibile solo attraverso il contesto linguistico ed extralinguistico. I titolisti si affidano a questa figura retorica nel caso in cui ironizzano sul parroco I titolisti si affidano a questa figura retorica nel caso in cui ironizzano sul parroco che invece di andare alle annunciate vacanze dedite a esercizi spirituali, si era che invece di andare alle annunciate vacanze dedite a esercizi spirituali, si era imbarcato sulla Concordia per un giro nel Mediterraneo (28), oppure quando parlano imbarcato sulla Concordia per un giro nel Mediterraneo (28), oppure quando parlano del capitano Schettino che “coordinava le operazioni” da una lancia di salvataggio, del capitano Schettino che “coordinava le operazioni” da una lancia di salvataggio, dopo aver abbandonato la nave molte ore prima che si concludessero le operazioni di dopo aver abbandonato la nave molte ore prima che si concludessero le operazioni di salvataggio (29). salvataggio (29). (28) Besana Brianza, “vado in ritiro spirituale” ma il parroco era in crociera sulla (28) Besana Brianza, “vado in ritiro spirituale” ma il parroco era in crociera sulla Costa (RP 26/01/2012) Costa (RP 26/01/2012) (29) Schettino: Vratio bih se, ali koordiniram spašavanje ‘sa strane’ (SD (29) Schettino: Vratio bih se, ali koordiniram spašavanje ‘sa strane’ (SD 18/01/2012) 18/01/2012) ALLUSIONI ALLUSIONI L’allusione si ha quando nel titolo compaiono elementi che rimandano ad altri testi, L’allusione si ha quando nel titolo compaiono elementi che rimandano ad altri testi, titoli, citazioni o detti famosi. La presenza di allusioni “regala ai titoli una dimensione titoli, citazioni o detti famosi. La presenza di allusioni “regala ai titoli una dimensione doppiamente intertestuale, nella misura in cui questi rinviano contemporaneamente a doppiamente intertestuale, nella misura in cui questi rinviano contemporaneamente a

10 Con queste parole Patrizia Tievoli, sorella di Antonello Tievoli, maître della Costa Concordia, 10 Con queste parole Patrizia Tievoli, sorella di Antonello Tievoli, maître della Costa Concordia, annunciava agli amici di Facebook il passaggio della nave da crociera davanti all’Isola del Giglio. annunciava agli amici di Facebook il passaggio della nave da crociera davanti all’Isola del Giglio.

272 272 Nigoević, M., Galić, J.: FIGURATIVITÀ DEI TITOLI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 265-277 Nigoević, M., Galić, J.: FIGURATIVITÀ DEI TITOLI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 265-277 un prima (il referente della citazione) e a un dopo (l’articolo), sfruttando nello stesso un prima (il referente della citazione) e a un dopo (l’articolo), sfruttando nello stesso tempo la competenza testuale e quella comunicativa del ricevente” (De Benedetti, tempo la competenza testuale e quella comunicativa del ricevente” (De Benedetti, 2004: 119). In seguito si osservino alcuni esempi dalla nostra selezione di titoli. 2004: 119). In seguito si osservino alcuni esempi dalla nostra selezione di titoli. (30) ISOLA DEL GIGLIO: IL GIORNO DOPO (ST 16/01/2012) (30) ISOLA DEL GIGLIO: IL GIORNO DOPO (ST 16/01/2012) (31) L’imperdonabile leggerezza del comandante (CS 16/01/2012) (31) L’imperdonabile leggerezza del comandante (CS 16/01/2012) (32) Poseidon alla ricerca della costa malata (CS 18/01/2012) (32) Poseidon alla ricerca della costa malata (CS 18/01/2012) (33) CORAGGIO E VILTÀ (ST 02/02/2012) (33) CORAGGIO E VILTÀ (ST 02/02/2012) (34) TALIJANSKI TITANIC (VL 15/01/2012) (34) TALIJANSKI TITANIC (VL 15/01/2012) (35) KAPETAN KUKAVICA (35) KAPETAN KUKAVICA Ovo sam već radio i na istom mjestu i drugdje, zato sam se osjećao sigurnim (JL Ovo sam već radio i na istom mjestu i drugdje, zato sam se osjećao sigurnim (JL 19/01/2012) 19/01/2012) (36) PETAK TRINAESTI NA CONCORDIJI (VL 22/01/2012) (36) PETAK TRINAESTI NA CONCORDIJI (VL 22/01/2012) Essi richiamano rispettivamente il filmIl giorno dopo (ing. The Day After) - Essi richiamano rispettivamente il filmIl giorno dopo (ing. The Day After) - es. 30, l’horror americano Petak 13. (ing. Friday 13th) - es. 36, e Kapetan Kuka11 - es.35; es. 30, l’horror americano Petak 13. (ing. Friday 13th) - es. 36, e Kapetan Kuka11 - es.35; il romanzo L’insostenibile leggerezza dell’essere di Milan Kundera nell’esempio 31 il romanzo L’insostenibile leggerezza dell’essere di Milan Kundera nell’esempio 31 e il libro Alla ricerca del tempo perduto di Marcel Proust nell’esempio 32. I titoli di e il libro Alla ricerca del tempo perduto di Marcel Proust nell’esempio 32. I titoli di tutti questi film e romanzi, a causa della loro popolarità, sono diventati clichés ben tutti questi film e romanzi, a causa della loro popolarità, sono diventati clichés ben riconoscibili che hanno la tendenza ad essere modificati (cfr. Kalogjera, 2006: 358). riconoscibili che hanno la tendenza ad essere modificati (cfr. Kalogjera, 2006: 358). Lo stesso vale per il titolo della canzone di Iva Zanicchi Coraggio e paura, il cui Lo stesso vale per il titolo della canzone di Iva Zanicchi Coraggio e paura, il cui valore semantico, se associato a quello che è successo sulla Costa Concordia, fornisce valore semantico, se associato a quello che è successo sulla Costa Concordia, fornisce un quadro perfetto per il titolo Coraggio e viltà (33), in cui il secondo elemento un quadro perfetto per il titolo Coraggio e viltà (33), in cui il secondo elemento sottolinea ancor di più il carattere del protagonista. sottolinea ancor di più il carattere del protagonista. Ovviamente, le allusioni più frequenti sono quelle culturali, il cui riconoscimento Ovviamente, le allusioni più frequenti sono quelle culturali, il cui riconoscimento richiede un lettore competente, cioè un lettore con un certo livello di cultura generale. richiede un lettore competente, cioè un lettore con un certo livello di cultura generale. I titoli allusivi sono anche una sfida per i loro autori che devono avere un esatto profilo I titoli allusivi sono anche una sfida per i loro autori che devono avere un esatto profilo del pubblico a cui si rivolgono. Altrimenti, rischiano di non raggiungere lo scopo del pubblico a cui si rivolgono. Altrimenti, rischiano di non raggiungere lo scopo dell’intitolazione. dell’intitolazione. CONCLUSIONE CONCLUSIONE L’obiettivo principale del presente saggio era delineare la figuratività dei titoli L’obiettivo principale del presente saggio era delineare la figuratività dei titoli italiani e croati e individuare le loro divergenze ed i punti comuni. A tale scopo dai italiani e croati e individuare le loro divergenze ed i punti comuni. A tale scopo dai quotidiani italiani e croati di tiratura nazionale sono stati estratti i titoli riguardanti la quotidiani italiani e croati di tiratura nazionale sono stati estratti i titoli riguardanti la tragedia della Costa Concordia in un lasso di tempo che abbraccia i tre mesi successivi tragedia della Costa Concordia in un lasso di tempo che abbraccia i tre mesi successivi alla sciagura. alla sciagura. Nella Tabella 1 sono riportati i dati relativi alla frequenza delle figure che sono Nella Tabella 1 sono riportati i dati relativi alla frequenza delle figure che sono state riscontrate nei titoli analizzati. I dati evidenziano una cospicua presenza di state riscontrate nei titoli analizzati. I dati evidenziano una cospicua presenza di figure nei titoli italiani e croati, anche se i titolisti italiani mostrano una maggior figure nei titoli italiani e croati, anche se i titolisti italiani mostrano una maggior

11 Il nome croato del Capitano Giacomo Uncino, Captain James Hook nell’originale inglese, il personaggio 11 Il nome croato del Capitano Giacomo Uncino, Captain James Hook nell’originale inglese, il personaggio cattivo del romanzo Peter Pan. cattivo del romanzo Peter Pan.

273 273 Nigoević, M., Galić, J.: FIGURATIVITÀ DEI TITOLI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 265-277 Nigoević, M., Galić, J.: FIGURATIVITÀ DEI TITOLI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 265-277 propensione all’uso della figuratività (64 esempi italiani contro 49 esempi croati). Si propensione all’uso della figuratività (64 esempi italiani contro 49 esempi croati). Si può osservare che i tropi appartenenti alla categoria di sostituzione per somiglianza può osservare che i tropi appartenenti alla categoria di sostituzione per somiglianza (metafora, similitudine, personificazione ed antonomasia) sono molto più comuni nei (metafora, similitudine, personificazione ed antonomasia) sono molto più comuni nei titoli italiani che in quelli croati. Inoltre, i titoli italiani rivelano la presenza di diverse titoli italiani che in quelli croati. Inoltre, i titoli italiani rivelano la presenza di diverse catacresi (metafore un tempo originali, ma ormai più o meno spente perché entrate catacresi (metafore un tempo originali, ma ormai più o meno spente perché entrate nell’uso comune), come per esempio ventre della nave (es. 11) oppure pancia della nell’uso comune), come per esempio ventre della nave (es. 11) oppure pancia della nave i quali non si riscontrano nei titoli croati. Un’altra particolarità delle metafore nave i quali non si riscontrano nei titoli croati. Un’altra particolarità delle metafore usate solamente nel corpus italiano sono le parole chiave o parole-etichetta (De usate solamente nel corpus italiano sono le parole chiave o parole-etichetta (De Benedetti, 2004: 68). Si tratta di parole che non sono molto comuni nel linguaggio Benedetti, 2004: 68). Si tratta di parole che non sono molto comuni nel linguaggio corrente, quali giallo (es. 1), bufera, allarme e sim. Esse annunciano il testo che segue corrente, quali giallo (es. 1), bufera, allarme e sim. Esse annunciano il testo che segue in maniera molto vivida e concisa e vengono usate per risparmiare tempo e spazio. in maniera molto vivida e concisa e vengono usate per risparmiare tempo e spazio. Tabella 1: Frequenza di figure riscontrate nei titoli analizzati Tabella 1: Frequenza di figure riscontrate nei titoli analizzati

Figure Mt Sm Ps An Mn Sd Pf Ip Ir Al ∑ figure ∑ titoli Figure Mt Sm Ps An Mn Sd Pf Ip Ir Al ∑ figure ∑ titoli titoli titoli italiani 25 4 6 4 6 0 3 7 2 7 64 195 italiani 25 4 6 4 6 0 3 7 2 7 64 195 titoli titoli croati 14 3 2 0 10 2 1 10 1 6 49 194 croati 14 3 2 0 10 2 1 10 1 6 49 194 Legenda: Mt – metafora, Sm – similitudine, Ps – personificazione, An – antonomasia, Mn – meton- Legenda: Mt – metafora, Sm – similitudine, Ps – personificazione, An – antonomasia, Mn – meton- imia, Sd – sineddoche, Pf – perifrasi, Ip – iperbole, Ir – ironia, Al – allusione imia, Sd – sineddoche, Pf – perifrasi, Ip – iperbole, Ir – ironia, Al – allusione L’indagine ha evidenziato inoltre una notevole predilezione per le espressioni L’indagine ha evidenziato inoltre una notevole predilezione per le espressioni iperboliche in entrambi i corpus. Certo è che sull’argomento della tragedia di Costa iperboliche in entrambi i corpus. Certo è che sull’argomento della tragedia di Costa Concordia è più forte la tentazione di fare sensazionalismo, poiché l’attenzione e Concordia è più forte la tentazione di fare sensazionalismo, poiché l’attenzione e l’attivazione da parte dei lettori sono più sensibilizzate. l’attivazione da parte dei lettori sono più sensibilizzate. Osservando il corpus titolistico preso in considerazione si nota inoltre che la Osservando il corpus titolistico preso in considerazione si nota inoltre che la formazione dei titoli avviene in due modi: si comprimono le informazioni del testo formazione dei titoli avviene in due modi: si comprimono le informazioni del testo che segue in modo tale che il lettore possa scegliere se leggere o meno l’articolo intero che segue in modo tale che il lettore possa scegliere se leggere o meno l’articolo intero oppure si abbozza il possibile contenuto dell’articolo suscitando così la curiosità del oppure si abbozza il possibile contenuto dell’articolo suscitando così la curiosità del lettore (cfr. Hudeček, 2006: 297). I titoli raccolti sono prevalentemente formati nel lettore (cfr. Hudeček, 2006: 297). I titoli raccolti sono prevalentemente formati nel primo modo perché si tratta di un evento tragico e delle disastrose conseguenze che primo modo perché si tratta di un evento tragico e delle disastrose conseguenze che ha provocato. Perciò, quanto alla funzione dei titoli, nel materiale raccolto sono stati ha provocato. Perciò, quanto alla funzione dei titoli, nel materiale raccolto sono stati utilizzati in gran parte titoli che sintetizzano l’argomento principale dell’articolo, cioè utilizzati in gran parte titoli che sintetizzano l’argomento principale dell’articolo, cioè titoli descrittivi o informativi. La predominanza di tale funzione è stata evidenziata titoli descrittivi o informativi. La predominanza di tale funzione è stata evidenziata soprattutto nel corpus croato (a mo’ di esempio si vedano 4, 18 e 25). Oltre ai titoli soprattutto nel corpus croato (a mo’ di esempio si vedano 4, 18 e 25). Oltre ai titoli informativi nel corpus italiano è presente un numero cospicuo di titoli valutativi o informativi nel corpus italiano è presente un numero cospicuo di titoli valutativi o emotivi, con funzione espressiva e poetica che dimostrano tratti peculiari della emotivi, con funzione espressiva e poetica che dimostrano tratti peculiari della figuratività (a mo’ di esempio si vedano 9, 20 e 31), anche se in misura moderata, figuratività (a mo’ di esempio si vedano 9, 20 e 31), anche se in misura moderata, visto il carattere tragico dell’evento in questione. Potremmo dire che i giornali croati visto il carattere tragico dell’evento in questione. Potremmo dire che i giornali croati non sono stati ancora presi dal processo di ‘settimanalizzazione del quotidiano’ nella non sono stati ancora presi dal processo di ‘settimanalizzazione del quotidiano’ nella stessa misura di quelli italiani. stessa misura di quelli italiani.

274 274 Nigoević, M., Galić, J.: FIGURATIVITÀ DEI TITOLI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 265-277 Nigoević, M., Galić, J.: FIGURATIVITÀ DEI TITOLI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 265-277

Studiando questi aspetti ci si propone di contribuire ad una migliore comprensione Studiando questi aspetti ci si propone di contribuire ad una migliore comprensione delle scelte stilistiche e delle tecniche discorsive adoperate sia nella titolazione delle scelte stilistiche e delle tecniche discorsive adoperate sia nella titolazione giornalistica italiana sia in quella croata. giornalistica italiana sia in quella croata. Bibliografia Bibliografia Beccaria, G. L. (1973) Il linguaggio giornalistico. In: Beccaria, G. L. (a cura di), I Beccaria, G. L. (1973) Il linguaggio giornalistico. In: Beccaria, G. L. (a cura di), I linguaggi settoriali in Italia, Milano, Nuovi Saggi Italiani 11, pp. 61-89. linguaggi settoriali in Italia, Milano, Nuovi Saggi Italiani 11, pp. 61-89. Bell, A. (1992) The Language of News Media, Oxford, Blackwell Publishers. Bell, A. (1992) The Language of News Media, Oxford, Blackwell Publishers. Dardano, M. (1986) Il linguaggio dei giornali italiani, Roma/Bari, Laterza. Dardano, M. (1986) Il linguaggio dei giornali italiani, Roma/Bari, Laterza. Cappello, G. (1992) Retorica del titolo. In: Cortelazzo, M. A. (a cura di), Il titolo e il Cappello, G. (1992) Retorica del titolo. In: Cortelazzo, M. A. (a cura di), Il titolo e il testo, Bressanone, Editoriale Programma, pp. 11-26. testo, Bressanone, Editoriale Programma, pp. 11-26. De Benedetti, A. (2004) L’informazione liofilizzata: uno studio sui titoli di giornale, De Benedetti, A. (2004) L’informazione liofilizzata: uno studio sui titoli di giornale, 1992-003, Firenze, Cesati. 1992-003, Firenze, Cesati. Dor, D. (2003) On Newspaper Headlines as Relevance Optimizers, Journal of Dor, D. (2003) On Newspaper Headlines as Relevance Optimizers, Journal of Pragmatics, 35, 5: 695-721. Pragmatics, 35, 5: 695-721. Eco, U. (1971) Guida all’interpretazione del linguaggio giornalistico. In: Capecchi Eco, U. (1971) Guida all’interpretazione del linguaggio giornalistico. In: Capecchi V. e Livolsi, M. (a cura di), La stampa quotidiana in Italia, Milano, Bompiani, pp. V. e Livolsi, M. (a cura di), La stampa quotidiana in Italia, Milano, Bompiani, pp. 335-377. 335-377. Genette, G. (1997) Paratexts: Thresholds of Interpretation, Cambridge, Cambridge Genette, G. (1997) Paratexts: Thresholds of Interpretation, Cambridge, Cambridge University Press. University Press. Glovacki-Bernardi, Z. (2004) O tekstu, Zagreb, Školska knjiga. Glovacki-Bernardi, Z. (2004) O tekstu, Zagreb, Školska knjiga. Hudeček, L. (2006) Jezične značajke novinskih naslova. U: Granić, J. (ur.), Jezik & Hudeček, L. (2006) Jezične značajke novinskih naslova. U: Granić, J. (ur.), Jezik & mediji. Jedan jezik: više svjetova, Zagreb/Split, HDPL, str. 297-303. mediji. Jedan jezik: više svjetova, Zagreb/Split, HDPL, str. 297-303. Iarovici, E., Amel, R. (1989) The strategy of the headline, Semiotica, 77, 4: 441-459. Iarovici, E., Amel, R. (1989) The strategy of the headline, Semiotica, 77, 4: 441-459. Ivas, I. (2004) Tropi u novinskim naslovima, Medijska istraživanja, 10, 2: 9-34. Ivas, I. (2004) Tropi u novinskim naslovima, Medijska istraživanja, 10, 2: 9-34. Kalogjera, D. (2006) Jezične igre u novinskim naslovima. U: Granić, J. (ur.), Jezik & Kalogjera, D. (2006) Jezične igre u novinskim naslovima. U: Granić, J. (ur.), Jezik & mediji. Jedan jezik: više svjetova, Zagreb/Split, HDPL, str. 357-364. mediji. Jedan jezik: više svjetova, Zagreb/Split, HDPL, str. 357-364. Lausberg, H. (1969) Elementi di retorica, Bologna, Mulino. Lausberg, H. (1969) Elementi di retorica, Bologna, Mulino. Lešić, Z. (2005) Teorija književnosti, Sarajevo, Sarajevo Publishing. Lešić, Z. (2005) Teorija književnosti, Sarajevo, Sarajevo Publishing. Levin, H. (1977) The title as a literary genre, Modern Language Review, 72: xxiii- Levin, H. (1977) The title as a literary genre, Modern Language Review, 72: xxiii- -xxxvi. -xxxvi. Mårdh, I. (1980) Headlinese: On the Grammar of English Front Page Headlines, Mårdh, I. (1980) Headlinese: On the Grammar of English Front Page Headlines, Lund, Liberlaromedel/Gleerup. Lund, Liberlaromedel/Gleerup. Proietti, D. (1992) La vetrina del giornale: funzioni comunicative e caratteri stilistico- Proietti, D. (1992) La vetrina del giornale: funzioni comunicative e caratteri stilistico- -grammaticali della titolistica dei quotidiani tra lingua e codice iconico. In: Medici, -grammaticali della titolistica dei quotidiani tra lingua e codice iconico. In: Medici, M. e Proietti, D. (a cura di), Il linguaggio del giornalismo, Milano, Mursia, pp. 117- M. e Proietti, D. (a cura di), Il linguaggio del giornalismo, Milano, Mursia, pp. 117- 172. 172.

275 275 Nigoević, M., Galić, J.: FIGURATIVITÀ DEI TITOLI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 265-277 Nigoević, M., Galić, J.: FIGURATIVITÀ DEI TITOLI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 265-277

Škarić, I. (2000) Temeljci suvremenog govorništva, Zagreb, Školska knjiga. Škarić, I. (2000) Temeljci suvremenog govorništva, Zagreb, Školska knjiga. Vignati, P. (2007) Titologia e media: il caso delle esequie di Papa Giovanni Paolo Vignati, P. (2007) Titologia e media: il caso delle esequie di Papa Giovanni Paolo II. In: Culture, Annali del Dipartimento di Lingue e Culture Contemporanee della II. In: Culture, Annali del Dipartimento di Lingue e Culture Contemporanee della Facoltà di Scienze Politiche dell’Università degli Studi di Milano, 19: 285-311. Facoltà di Scienze Politiche dell’Università degli Studi di Milano, 19: 285-311. Weinrich, H. (2001) I titoli e i testi. In: Prandi, M. e Ramat, P. (a cura di), Semiotica e Weinrich, H. (2001) I titoli e i testi. In: Prandi, M. e Ramat, P. (a cura di), Semiotica e Linguistica: per ricordare Maria Elisabeth Conte, Milano, F. Angeli, pp. 49-62. Linguistica: per ricordare Maria Elisabeth Conte, Milano, F. Angeli, pp. 49-62. Wolf, M. (1985) Teorie delle comunicazioni di massa, Milano, Bompiani. Wolf, M. (1985) Teorie delle comunicazioni di massa, Milano, Bompiani. Fonti: Fonti: Il Corriere della sera Il Corriere della sera La Repubblica La Repubblica La Stampa La Stampa Slobodna Dalmacija Slobodna Dalmacija Jutarnji list Jutarnji list Večernji list Večernji list Novi list Novi list Glas Slavonije Glas Slavonije

Magdalena Nigoević Magdalena Nigoević Josip Galić Josip Galić Odsjek za talijanski jezik i književnost Odsjek za talijanski jezik i književnost Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu FIGURATIVNOST TALIJANSKIH I HRVATSKIH FIGURATIVNOST TALIJANSKIH I HRVATSKIH NOVINSKIH NASLOVA NOVINSKIH NASLOVA SAŽETAK SAŽETAK Znatan broj istraživača naslov određuje kao posebnu vrstu teksta, točnije kao Znatan broj istraživača naslov određuje kao posebnu vrstu teksta, točnije kao mikrotekst, paralelni tekst ili paratekst te ga opisuje koristeći se metodama tekstualne mikrotekst, paralelni tekst ili paratekst te ga opisuje koristeći se metodama tekstualne lingvistike; drugi mu, pak, pristupaju iz diskurzivne i pragmatičke perspektive. lingvistike; drugi mu, pak, pristupaju iz diskurzivne i pragmatičke perspektive. Cilj je novinskoga naslova privući pozornost čitatelja i pritom ga aktivno uključiti Cilj je novinskoga naslova privući pozornost čitatelja i pritom ga aktivno uključiti u interpretiranje posebnih značenjskih odnosa u naslovu, postignutih uporabom u interpretiranje posebnih značenjskih odnosa u naslovu, postignutih uporabom specifičnoga stila koji je predmetom istraživanja naslovologije. specifičnoga stila koji je predmetom istraživanja naslovologije. Zadovoljavanje primarne funkcije novinskoga naslova – privlačenja čitateljeve Zadovoljavanje primarne funkcije novinskoga naslova – privlačenja čitateljeve pozornosti – zahtijeva upotrebu mnogo ekspresivnijega jezika u odnosu na onaj pozornosti – zahtijeva upotrebu mnogo ekspresivnijega jezika u odnosu na onaj svakidašnji. Ta specifična upotreba jezika naziva se figurativnom upotrebom ili svakidašnji. Ta specifična upotreba jezika naziva se figurativnom upotrebom ili jednostavno “figurativnošću”. Figurativnost novinskih naslova rezultat je specifičnih jednostavno “figurativnošću”. Figurativnost novinskih naslova rezultat je specifičnih jezičnih odabira na planu izraza i sadržaja. Polazeći od korpusa naslova izdvojenih jezičnih odabira na planu izraza i sadržaja. Polazeći od korpusa naslova izdvojenih

276 276 Nigoević, M., Galić, J.: FIGURATIVITÀ DEI TITOLI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 265-277 Nigoević, M., Galić, J.: FIGURATIVITÀ DEI TITOLI... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 265-277 iz dnevnih novina nacionalnoga dosega, u ovom članku analizirat ćemo figurativnost iz dnevnih novina nacionalnoga dosega, u ovom članku analizirat ćemo figurativnost talijanskih i hrvatskih naslova nastalu specifičnim jezičnim odabirima na planu talijanskih i hrvatskih naslova nastalu specifičnim jezičnim odabirima na planu sadržaja. Analizirat ćemo i oprimjeriti različite vrste figura sadržaja (tropa) služeći sadržaja. Analizirat ćemo i oprimjeriti različite vrste figura sadržaja (tropa) služeći se podjelom koju je predložio Ivan Ivas (2004). se podjelom koju je predložio Ivan Ivas (2004). Ključne riječi: figurativnost, naslovologija, talijanske dnevne novine, hrvatske Ključne riječi: figurativnost, naslovologija, talijanske dnevne novine, hrvatske dnevne novine, tropi dnevne novine, tropi

277 277

Jurišić, S., Župić, P.: DISCIPLINA NARACIJE: ANDREA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 279-290 Jurišić, S., Župić, P.: DISCIPLINA NARACIJE: ANDREA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 279-290

Srećko Jurišić Prethodno priopćenje Srećko Jurišić Prethodno priopćenje Paula Župić UDK: 821.131.1.09 Camilleri, A. Paula Župić UDK: 821.131.1.09 Camilleri, A. Odsjek za talijanski jezik i književnost Primljeno: 17. 12. 2012. Odsjek za talijanski jezik i književnost Primljeno: 17. 12. 2012. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

DISCIPLINA NARACIJE: ANDREA CAMILLERI KAO DISCIPLINA NARACIJE: ANDREA CAMILLERI KAO „NOVELLIERE“ „NOVELLIERE“ SAŽETAK SAŽETAK Rad se po prvi put bavi analizom opširnog korpusa pripovijetki najpoznatijeg Rad se po prvi put bavi analizom opširnog korpusa pripovijetki najpoznatijeg talijanskog suvremenog pisca Andree Camillerija (1925). Kritika je dosada talijanskog suvremenog pisca Andree Camillerija (1925). Kritika je dosada istraživala njegove romane (posebno one čiji je glavni lik sicilijanski komesar Salvo istraživala njegove romane (posebno one čiji je glavni lik sicilijanski komesar Salvo Montalbano), televizijske serije koje su po njima nastale, vrlo složeno jezično tkivo Montalbano), televizijske serije koje su po njima nastale, vrlo složeno jezično tkivo Camillerijeva djela koje je svojevrsni hibrid talijanskog standardnog jezika i neke Camillerijeva djela koje je svojevrsni hibrid talijanskog standardnog jezika i neke vrste sicilijanskog dijalekta, ali ne i mnogobrojne pripovijetke. Jedan od razloga vrste sicilijanskog dijalekta, ali ne i mnogobrojne pripovijetke. Jedan od razloga za sličan propust zacijelo je i količina pripovijetki (više od stotinu tekstova od za sličan propust zacijelo je i količina pripovijetki (više od stotinu tekstova od kojih većina nije sakupljena u zbirke nego je razasuta po novinskim stupcima). U kojih većina nije sakupljena u zbirke nego je razasuta po novinskim stupcima). U Camillerijevoj poetici kratke priče, disciplina naracije je od fundamentalne važnosti Camillerijevoj poetici kratke priče, disciplina naracije je od fundamentalne važnosti jer omogućava da se tekst ne „razvodni“ te da zadrži intenzitet koji mu je potreban jer omogućava da se tekst ne „razvodni“ te da zadrži intenzitet koji mu je potreban da zadrži mikroskopsku preciznost i da, kao u omiljenom Pirandellu, piscu pomogne da zadrži mikroskopsku preciznost i da, kao u omiljenom Pirandellu, piscu pomogne da se usredotoči na jedan aspekt i temeljito ga obradi. Osim toga, Caimillerijeva da se usredotoči na jedan aspekt i temeljito ga obradi. Osim toga, Caimillerijeva specifična „poetika“ zbirke pripovjedaka autoru pomaže da detaljnije razradi svoje specifična „poetika“ zbirke pripovjedaka autoru pomaže da detaljnije razradi svoje tematske cikluse. tematske cikluse. Ključne riječi: Andrea Camilleri, formalna disciplina, pripovijetke, poetika, Ključne riječi: Andrea Camilleri, formalna disciplina, pripovijetke, poetika, sicilijanska književnost sicilijanska književnost 1. Iako talijanska književna historiografija smatra gotovo općim mjestom 1. Iako talijanska književna historiografija smatra gotovo općim mjestom činjenicu da je novela (u svim svojim književno – teorijskim varijantama) u činjenicu da je novela (u svim svojim književno – teorijskim varijantama) u talijanskoj književnosti zapostavljen žanr u odnosu na druge svjetske književnosti, s talijanskoj književnosti zapostavljen žanr u odnosu na druge svjetske književnosti, s jako malo vrsnih primjera tu tvrdnju je relativno lako opovrgnuti. Dostatno je, naime, jako malo vrsnih primjera tu tvrdnju je relativno lako opovrgnuti. Dostatno je, naime, citirati slavnog Boccaccia i njegov Dekameron pa i čitav niz kasnosrednjovjekovnih citirati slavnog Boccaccia i njegov Dekameron pa i čitav niz kasnosrednjovjekovnih i renesansnih „novelliera“ odnosno „novellina“ (od kojih neki, kao Franco Sacchetti i renesansnih „novelliera“ odnosno „novellina“ (od kojih neki, kao Franco Sacchetti vuku čak i hrvatske korijene) koji su slijedili, Vergine paradigme verizma te Pirandellov vuku čak i hrvatske korijene) koji su slijedili, Vergine paradigme verizma te Pirandellov projekt Novelle per un anno, koji predstavlja možda najzagonetniju zbirku novela u projekt Novelle per un anno, koji predstavlja možda najzagonetniju zbirku novela u talijanskoj književnosti, da bi se teza o noveli kao o minornom žanru raspršila. Dva talijanskoj književnosti, da bi se teza o noveli kao o minornom žanru raspršila. Dva autora koja smo posljednja spomenuli, Giovanni Verga i Luigi Pirandello, pripadnici autora koja smo posljednja spomenuli, Giovanni Verga i Luigi Pirandello, pripadnici

279 279 Jurišić, S., Župić, P.: DISCIPLINA NARACIJE: ANDREA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 279-290 Jurišić, S., Župić, P.: DISCIPLINA NARACIJE: ANDREA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 279-290 su tzv. „sicilijanske linije“ talijanske književnosti i izravni su „književni preci“ Andree su tzv. „sicilijanske linije“ talijanske književnosti i izravni su „književni preci“ Andree Camillerija koji joj također pripada. Kad su u pitanju kratke forme teksta, u talijanskoj Camillerija koji joj također pripada. Kad su u pitanju kratke forme teksta, u talijanskoj književnosti Camillerija ne moguće zaobići. Naime, među „teškašima“ talijanske književnosti Camillerija ne moguće zaobići. Naime, među „teškašima“ talijanske suvremene književnosti, on je jedan od rijetkih autora koji kultivira pripovijetku i suvremene književnosti, on je jedan od rijetkih autora koji kultivira pripovijetku i posvećuje joj relevantno mjesto u svojoj produkciji, dok većina pisaca objavljuje posvećuje joj relevantno mjesto u svojoj produkciji, dok većina pisaca objavljuje zbirke pripovijedaka tek kad je iz nekog razloga prisiljena objediniti već objavljene zbirke pripovijedaka tek kad je iz nekog razloga prisiljena objediniti već objavljene tekstove. Klasična zbirka pripovijedaka jednog autora jedva da preživljava kao žanr tekstove. Klasična zbirka pripovijedaka jednog autora jedva da preživljava kao žanr dok tržište obiluje skupnim antologijama koje se rađaju najčešće iz dva razloga: u dok tržište obiluje skupnim antologijama koje se rađaju najčešće iz dva razloga: u prvom slučaju skupina mladih autora koji se namjeravaju probiti na književnoj sceni prvom slučaju skupina mladih autora koji se namjeravaju probiti na književnoj sceni sudjeluju u zbirci pripovjedaka u nadi da će ih zamijetiti neki talent scout ili pak editor sudjeluju u zbirci pripovjedaka u nadi da će ih zamijetiti neki talent scout ili pak editor veće izdavače kuće, a drugi slučaj u istoj knjizi okuplja već afirmirane autore koji veće izdavače kuće, a drugi slučaj u istoj knjizi okuplja već afirmirane autore koji zajedničkim snagama pokušavaju učiniti rentabilnim „izdavački proizvod“ (prodtto zajedničkim snagama pokušavaju učiniti rentabilnim „izdavački proizvod“ (prodtto editoriale), poput zbirke pripovijedaka, koji to inače nije. Odličan primjer za ovu editoriale), poput zbirke pripovijedaka, koji to inače nije. Odličan primjer za ovu potonju situaciju je antologija Crimini (Torino, Einaudi, 2005) u kojoj je sudjelovao potonju situaciju je antologija Crimini (Torino, Einaudi, 2005) u kojoj je sudjelovao i sam Camilleri pripovijetkom Troppe coincidenze, zajedno s najvećim talijanskim i sam Camilleri pripovijetkom Troppe coincidenze, zajedno s najvećim talijanskim piscima krimića i trilera (Ammaniti, Carlotto, Dazieri, De Cataldo, De Silva, Faletti, piscima krimića i trilera (Ammaniti, Carlotto, Dazieri, De Cataldo, De Silva, Faletti, Fois, Lucarelli, Manzini). Nakon odličnog uspjeha ove zbirke, torinski izdavač Fois, Lucarelli, Manzini). Nakon odličnog uspjeha ove zbirke, torinski izdavač Einaudi pokušava ponoviti uspjeh antologijom Crimini Italiani (Torino, Einaudi, Einaudi pokušava ponoviti uspjeh antologijom Crimini Italiani (Torino, Einaudi, 2008), u kojoj sudjeluju autori Carlotto, Carofiglio, Dazieri, De Cataldo, De Silva, 2008), u kojoj sudjeluju autori Carlotto, Carofiglio, Dazieri, De Cataldo, De Silva, Faletti, Fois, Lucarelli, Macchiavelli, Simi i Wu Ming. Faletti, Fois, Lucarelli, Macchiavelli, Simi i Wu Ming. Kritika je do sada (ne)svjesno zapostavljala1 Camillerijev „kontingent“ kratkih Kritika je do sada (ne)svjesno zapostavljala1 Camillerijev „kontingent“ kratkih priča koji danas broji više od stotinu tekstova koji se svakodnevno, i mogli bismo priča koji danas broji više od stotinu tekstova koji se svakodnevno, i mogli bismo reći kaotično, množe, zajedno s natuknicama bibliografije o ovom autoru2. Većina tih reći kaotično, množe, zajedno s natuknicama bibliografije o ovom autoru2. Većina tih tekstova ne pripada uređenim zbirkama. tekstova ne pripada uređenim zbirkama. Takvu je stanju stvari ponešto doprinio i sam autor koji do nedavno nije sustavno Takvu je stanju stvari ponešto doprinio i sam autor koji do nedavno nije sustavno objavljivao zbirke pripovijetki (osim onih posvećenih svojem komercijalno objavljivao zbirke pripovijetki (osim onih posvećenih svojem komercijalno najuspješnijem liku, komesaru Salvu Montalbanu)3. Poetika zbirke pripovjedaka će, najuspješnijem liku, komesaru Salvu Montalbanu)3. Poetika zbirke pripovjedaka će, 1 O Camillerijevim pripovijetkama vidi: Jurišić, S. (2011), Dimensione teatrale dei racconti di Andrea 1 O Camillerijevim pripovijetkama vidi: Jurišić, S. (2011), Dimensione teatrale dei racconti di Andrea Camilleri, Misure critiche, 1-2: 169-189. Camilleri, Misure critiche, 1-2: 169-189. 2 Najveći „problem“ pri analizi Camillerijeva corpusa kratkih tekstova predstavljaju oni koje on neumorno 2 Najveći „problem“ pri analizi Camillerijeva corpusa kratkih tekstova predstavljaju oni koje on neumorno objavljuje u talijanskim novinama i revijama i za koje je teško reći radi li se o novinskim člancima ili o objavljuje u talijanskim novinama i revijama i za koje je teško reći radi li se o novinskim člancima ili o pripovijetkama. Labirint tekstova koji se redovito pojavljuju na stupcima uglednih novina i revija kao što su pripovijetkama. Labirint tekstova koji se redovito pojavljuju na stupcima uglednih novina i revija kao što su La repubblica, La Stampa, MicroMega, Il Messaggero, L’ Un i t à , L’Almanacco dell’Altana, Il Sole 24 ore i dr. još La repubblica, La Stampa, MicroMega, Il Messaggero, L’ Un i t à , L’Almanacco dell’Altana, Il Sole 24 ore i dr. još je nesakupljen i neuređen ako se izuzmu dva sveska članaka nastala u koautorstvu s novinarom Saverijom je nesakupljen i neuređen ako se izuzmu dva sveska članaka nastala u koautorstvu s novinarom Saverijom Lodatom (v. Literatura), a koji su prethodno objavljeni u dnevniku L’Unità, zatim zbirke članaka koji graniče Lodatom (v. Literatura), a koji su prethodno objavljeni u dnevniku L’Unità, zatim zbirke članaka koji graniče ili jesu pripovijetke poput Gocce di Sicilia i Racconti quotidiani. Tome valja dodati gotovo nepoznatu zbirku ili jesu pripovijetke poput Gocce di Sicilia i Racconti quotidiani. Tome valja dodati gotovo nepoznatu zbirku (nije bila u prodaji) Continua. Otto racconti a fuoco (Milano, Marcos y Marcos, 1998). (nije bila u prodaji) Continua. Otto racconti a fuoco (Milano, Marcos y Marcos, 1998). 3 U ovom ćemo se radu baviti Camillerijevim pripovijetkama koje ne spadaju u strogo žanrovske okvire 3 U ovom ćemo se radu baviti Camillerijevim pripovijetkama koje ne spadaju u strogo žanrovske okvire krimića jer nam se čini da su zanimljivije što se kritičke analize tiče. Radi se o čisto tehničkoj odluci. Nije krimića jer nam se čini da su zanimljivije što se kritičke analize tiče. Radi se o čisto tehničkoj odluci. Nije nam namjera dijeliti kulturu na „visoku“ i „nisku“, na kulturu i supkulturu, jer se one moraju gledati kao nam namjera dijeliti kulturu na „visoku“ i „nisku“, na kulturu i supkulturu, jer se one moraju gledati kao nerazdvojna cjelina (Eco, 2001:16). Naslovi zbirki priča posvećenih komesaru Montalbanu su sljedeći: Un nerazdvojna cjelina (Eco, 2001:16). Naslovi zbirki priča posvećenih komesaru Montalbanu su sljedeći: Un mese con Montalbano (1998), Gli arancini di Montalbano (1999), La paura di Montalbano (2002), Storie mese con Montalbano (1998), Gli arancini di Montalbano (1999), La paura di Montalbano (2002), Storie di Montalbano (2002), La prima indagine di Montalbano (2004), Racconti di Montalbano (2008). Srodne di Montalbano (2002), La prima indagine di Montalbano (2004), Racconti di Montalbano (2008). Srodne Montalbanu, barem žanrovski, su Le inchieste del commissario Collura (2002). Montalbanu, barem žanrovski, su Le inchieste del commissario Collura (2002).

280 280 Jurišić, S., Župić, P.: DISCIPLINA NARACIJE: ANDREA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 279-290 Jurišić, S., Župić, P.: DISCIPLINA NARACIJE: ANDREA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 279-290 dakle, relativno kasno zaživjeti u Camillerijevu opusu: prije 1998, kada autor ima dakle, relativno kasno zaživjeti u Camillerijevu opusu: prije 1998, kada autor ima 73. godine, u popisu njegovih djela ne pronalazimo zbirku pripovjedaka pa se 1998. 73. godine, u popisu njegovih djela ne pronalazimo zbirku pripovjedaka pa se 1998. godinu može smatrati prekretnicom u tom smislu. Tada, naime, objavljuje dvije godinu može smatrati prekretnicom u tom smislu. Tada, naime, objavljuje dvije zbirke pripovijetki kojima obuhvaća obje makroskupine na koje će se kasnije dijeliti zbirke pripovijetki kojima obuhvaća obje makroskupine na koje će se kasnije dijeliti njegovo djelo, onu koja sadrži djela u kojima je društveni angažman izraženiji i seriju njegovo djelo, onu koja sadrži djela u kojima je društveni angažman izraženiji i seriju posvećenu komesaru Montalbanu. posvećenu komesaru Montalbanu. Unatoč kasnoj pojavi zbirki kratkih priča, vokacija pisanja pripovijetki rađa se Unatoč kasnoj pojavi zbirki kratkih priča, vokacija pisanja pripovijetki rađa se u vrlo ranoj fazi piščeve karijere. Paralelno s prvim poezijama, Camilleri objavljuje u vrlo ranoj fazi piščeve karijere. Paralelno s prvim poezijama, Camilleri objavljuje i prve pripovijetke, njih pet, i objavljuje ih u reviji L’Italia socialista, u prosincu i prve pripovijetke, njih pet, i objavljuje ih u reviji L’Italia socialista, u prosincu 1948., i u L’Ora, u Palermu, u svibnju i u rujnu 1949. Riječ je o prvim i nezgrapnim 1948., i u L’Ora, u Palermu, u svibnju i u rujnu 1949. Riječ je o prvim i nezgrapnim pokušajima: „dokumenti su to o još nezreloj poetici koja pomalo traži vlastiti identitet“ pokušajima: „dokumenti su to o još nezreloj poetici koja pomalo traži vlastiti identitet“ (Capecchi, 2000: 22)4, iako je priča Davide e Golia (objavljena 14. prosinca 1949. u (Capecchi, 2000: 22)4, iako je priča Davide e Golia (objavljena 14. prosinca 1949. u L’Italia socialista) nešto zrelija i sadrži tragove suptilnog humora koji će nekoliko L’Italia socialista) nešto zrelija i sadrži tragove suptilnog humora koji će nekoliko desetljeća kasnije postati Camillerijev trade mark i svojevrsna moderna inačica desetljeća kasnije postati Camillerijev trade mark i svojevrsna moderna inačica Pirandellova humora koji je, bez sumnje, na autora ostavio traga. Najzanimljivija Pirandellova humora koji je, bez sumnje, na autora ostavio traga. Najzanimljivija je iz ovog perioda pripovijetka Un fatto memorabile (objavljena 29. svibnja 1949. je iz ovog perioda pripovijetka Un fatto memorabile (objavljena 29. svibnja 1949. u L’Ora) koju će Camilleri ponovo objaviti pedeset godina poslije u L’Almanacco u L’Ora) koju će Camilleri ponovo objaviti pedeset godina poslije u L’Almanacco dell’Altana 1999. godine pod naslovom Il primo voto i u uvrstiti u antologiju Gocce di dell’Altana 1999. godine pod naslovom Il primo voto i u uvrstiti u antologiju Gocce di Sicilia (prvo izdanje: Roma, Edizioni dell’Altana, 2008 te u novom izdanju, Milano, Sicilia (prvo izdanje: Roma, Edizioni dell’Altana, 2008 te u novom izdanju, Milano, Mondadori, 2009), što mnogo govori o kontinuitetu Camillerijeve pripovjedačke Mondadori, 2009), što mnogo govori o kontinuitetu Camillerijeve pripovjedačke poetike kroz desetljeća. poetike kroz desetljeća. U vezi s kontinuitetom valja dodati i to da svi do sada spomenuti tekstovi, pa i oni U vezi s kontinuitetom valja dodati i to da svi do sada spomenuti tekstovi, pa i oni koji će slijediti, imaju zajednički nazivnik u formalnoj čistoći i discipliniranoj dužini koji će slijediti, imaju zajednički nazivnik u formalnoj čistoći i discipliniranoj dužini jer pri pisanju pripovijetki Camilleri nikada ne eksperimentira strukturom teksta kao jer pri pisanju pripovijetki Camilleri nikada ne eksperimentira strukturom teksta kao kad piše romane. Prvotna namjena ovih tekstova je u većini slučajeva novinska pa je kad piše romane. Prvotna namjena ovih tekstova je u većini slučajeva novinska pa je dužina teksta unaprijed određena, ponekad ekstremnom kratkoćom. Te su vrste, na dužina teksta unaprijed određena, ponekad ekstremnom kratkoćom. Te su vrste, na primjer, kolumne pod zajedničkim imenom Posacenere koje Camilleri od proljeća primjer, kolumne pod zajedničkim imenom Posacenere koje Camilleri od proljeća 2012. godine piše za nedjeljno izdanje uglednog ekonomskog dnevnika Il Sole 24 2012. godine piše za nedjeljno izdanje uglednog ekonomskog dnevnika Il Sole 24 ore jedva da premašuju dužinu SMS-a. Ipak, bez obzira na disciplinu koju novinsko ore jedva da premašuju dužinu SMS-a. Ipak, bez obzira na disciplinu koju novinsko objavljivanje nameće, Camilleri uvijek kontrolira formu priče. objavljivanje nameće, Camilleri uvijek kontrolira formu priče. Disciplina strukture kao jedna od odrednica Camillerijeve poetike kratkog teksta Disciplina strukture kao jedna od odrednica Camillerijeve poetike kratkog teksta potječe iz poslijeratnog razdoblja kada je Camilleri desetak godina radio kao jedan od potječe iz poslijeratnog razdoblja kada je Camilleri desetak godina radio kao jedan od autora talijanske Enciklopedije dramske umjetnosti i spektakla na kojoj je „ispekao autora talijanske Enciklopedije dramske umjetnosti i spektakla na kojoj je „ispekao zanat“: zanat“: Koliko si natuknica napisao? Koliko si natuknica napisao? Stotinjak, što o filmu, što o teatru. Bio sam jedan od urednika za talijanski Stotinjak, što o filmu, što o teatru. Bio sam jedan od urednika za talijanski suvremeni teatar, francuski suvremeni teatar i filmsku bibliografiju. suvremeni teatar, francuski suvremeni teatar i filmsku bibliografiju. Dakle, to je iskustvo, među ostalim, za tebe bilo autopedagoško, studijsko. Dakle, to je iskustvo, među ostalim, za tebe bilo autopedagoško, studijsko.

4 Sve citate u tekstu su s talijanskog jezika preveli autori članka. 4 Sve citate u tekstu su s talijanskog jezika preveli autori članka.

281 281 Jurišić, S., Župić, P.: DISCIPLINA NARACIJE: ANDREA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 279-290 Jurišić, S., Župić, P.: DISCIPLINA NARACIJE: ANDREA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 279-290

Bilo je presudno. Naučilo me mnogočemu. Kasnije, na primjer, napisao sam oko Bilo je presudno. Naučilo me mnogočemu. Kasnije, na primjer, napisao sam oko tisuću članaka za „Radiocorriere“. Tražili su od mene da napišem četrdeset i pet tisuću članaka za „Radiocorriere“. Tražili su od mene da napišem četrdeset i pet redaka i ja bih predao točno četrdeset i pet redaka. Vještinu koju mi je dalo iskustvo koje redaka i ja bih predao točno četrdeset i pet redaka. Vještinu koju mi je dalo iskustvo koje sam stekao radeći na Enciklopediji gdje se od mene tražilo da u tri retka kondenziram sam stekao radeći na Enciklopediji gdje se od mene tražilo da u tri retka kondenziram sve što sam imao za reći bilo mi je vrlo dragocjeno. Naučio sam se izražavati kroz sve što sam imao za reći bilo mi je vrlo dragocjeno. Naučio sam se izražavati kroz formule. Kad nisam znao ama baš ništa o nekom suvremenom autoru, možda stoga što formule. Kad nisam znao ama baš ništa o nekom suvremenom autoru, možda stoga što nije bilo mnogo toga za reći, pisao bih „Suptilni predstavnik suvremenih previranja“ nije bilo mnogo toga za reći, pisao bih „Suptilni predstavnik suvremenih previranja“ i sve bih tako riješio (Camilleri, 2002: 14). i sve bih tako riješio (Camilleri, 2002: 14). Želja za strukturalnom disciplinom postat će vremenom jedna od ključnih Želja za strukturalnom disciplinom postat će vremenom jedna od ključnih karakteristika Camillerijeva djela i, na poprilično paradoksalan način, ne samo da neće karakteristika Camillerijeva djela i, na poprilično paradoksalan način, ne samo da neće sputavati autorovu bujnu maštu, nego će pospješiti piščevu kreativnost i omogućiti mu sputavati autorovu bujnu maštu, nego će pospješiti piščevu kreativnost i omogućiti mu tako čišći i precizniji književni izričaj te veću kontrolu nad materijalom. Tendencija tako čišći i precizniji književni izričaj te veću kontrolu nad materijalom. Tendencija kontrole naracije i njezina disciplina s vremenom će se proširiti i na romane, barem kontrole naracije i njezina disciplina s vremenom će se proširiti i na romane, barem djelomično i barem u ranijoj fazi. Romani iz ranije faze karijere, tj. tekstovi kao što djelomično i barem u ranijoj fazi. Romani iz ranije faze karijere, tj. tekstovi kao što su Il Birraio di Preston ili Il filo di fumo, i još neki, strukturalno su vrlo uredna djela. su Il Birraio di Preston ili Il filo di fumo, i još neki, strukturalno su vrlo uredna djela. Il Birraio di Preston ima jako složen zaplet koji je ispričan na još složeniji način, Il Birraio di Preston ima jako složen zaplet koji je ispričan na još složeniji način, ali struktura knjige djeluje vrlo jednostavno i ujednačeno (sva poglavlja, na primjer, ali struktura knjige djeluje vrlo jednostavno i ujednačeno (sva poglavlja, na primjer, počinju citatom iz djela nekog drugog pisca, od Verge pa do Calvina i sl.). počinju citatom iz djela nekog drugog pisca, od Verge pa do Calvina i sl.). Autor pristupa kriminalnom romanu i u njemu se okušava kako bi racionalizirao Autor pristupa kriminalnom romanu i u njemu se okušava kako bi racionalizirao pisanje, na savjet Leonarda Sciascie, čiji je književni „šegrt“ (Camilleri, Sorgi, 2000: pisanje, na savjet Leonarda Sciascie, čiji je književni „šegrt“ (Camilleri, Sorgi, 2000: 72). U prvom romanu, Il corso delle cose (1978) gotovo da oponaša ritam i ton 72). U prvom romanu, Il corso delle cose (1978) gotovo da oponaša ritam i ton Sciascinih klasika Il giorno della civetta i A ciascuno il suo. Kako sam izjavljuje Sciascinih klasika Il giorno della civetta i A ciascuno il suo. Kako sam izjavljuje u jednom od novinskih članaka (ovaj je objavljen u dnevniku La Stampa, 2. lipnja u jednom od novinskih članaka (ovaj je objavljen u dnevniku La Stampa, 2. lipnja 1998., a slične sadržaje nalazimo i u članku koji je objavljen u tjedniku L’Espresso, 1998., a slične sadržaje nalazimo i u članku koji je objavljen u tjedniku L’Espresso, 28. lipnja iste godine), u koje ubaci po koju tajnu vlastite poetike, povijesne je romane 28. lipnja iste godine), u koje ubaci po koju tajnu vlastite poetike, povijesne je romane u stanju napisati stvarajući ih u koncentričnim krugovima počevši od jednog detalja/ u stanju napisati stvarajući ih u koncentričnim krugovima počevši od jednog detalja/ događaja. Pisati krimiće, s druge strane, znači strpati vlastitu prozu u formalni kavez događaja. Pisati krimiće, s druge strane, znači strpati vlastitu prozu u formalni kavez pa je, kaže, „želio vidjeti je li u stanju napisati roman od A do Ž“. Želio je, na neki pa je, kaže, „želio vidjeti je li u stanju napisati roman od A do Ž“. Želio je, na neki način, disciplinirati duže prozne uratke po uzoru na pripovijetke. način, disciplinirati duže prozne uratke po uzoru na pripovijetke. Već spomenute 1998. godine izlazi i knjižica Il gioco della mosca, čiji je vrlo Već spomenute 1998. godine izlazi i knjižica Il gioco della mosca, čiji je vrlo očiti uzor Occhio di capra sveprisutnog Leonarda Sciascie. U kratkoj uvodnoj bilješci očiti uzor Occhio di capra sveprisutnog Leonarda Sciascie. U kratkoj uvodnoj bilješci Camilleri o knjizi kaže sljedeće: Camilleri o knjizi kaže sljedeće: Čitaoca ne smije zavarati činjenica da su ove stranice organizirane po abecednom Čitaoca ne smije zavarati činjenica da su ove stranice organizirane po abecednom redu. Nije mi bila namjera napisati rječnik, glosar, leksikon, zbirku poslovica koje redu. Nije mi bila namjera napisati rječnik, glosar, leksikon, zbirku poslovica koje su se rabile u mjestu u kojem sam rođen. Samo sam sakupio nekoliko mikropriča ili, su se rabile u mjestu u kojem sam rođen. Samo sam sakupio nekoliko mikropriča ili, bolje rečeno, jednostaničnih priča i malo ih razradio. Naslovi su logična posljedica bolje rečeno, jednostaničnih priča i malo ih razradio. Naslovi su logična posljedica priča, oni su zaključak koji se nalazi na početku umjesto na kraju. Abecedni poredak priča, oni su zaključak koji se nalazi na početku umjesto na kraju. Abecedni poredak je tu samo da olakša čitanje (Camilleri, 1998: 11). je tu samo da olakša čitanje (Camilleri, 1998: 11).

282 282 Jurišić, S., Župić, P.: DISCIPLINA NARACIJE: ANDREA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 279-290 Jurišić, S., Župić, P.: DISCIPLINA NARACIJE: ANDREA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 279-290

U nastavku bilješke Camilleri kaže da mu je namjera bila zabilježiti neke detalje, U nastavku bilješke Camilleri kaže da mu je namjera bila zabilježiti neke detalje, elemente, atmosfere, likove i događaje iz njegovih krajeva i iz njegovog djetinjstva elemente, atmosfere, likove i događaje iz njegovih krajeva i iz njegovog djetinjstva koji inače prijete nestati. Malo ih je preradio i izmijenio neka od imena, ali je sačuvao koji inače prijete nestati. Malo ih je preradio i izmijenio neka od imena, ali je sačuvao osnovna obilježja i iskonsku srž priča. Mnoge od mikropriča, ili neke njihove dijelove, osnovna obilježja i iskonsku srž priča. Mnoge od mikropriča, ili neke njihove dijelove, iz Il gioco della mosca moguće je pronaći u gotovo identičnom obliku, u drugim iz Il gioco della mosca moguće je pronaći u gotovo identičnom obliku, u drugim Camillerijevim djelima, romanima i pripovijetkama. One su lajtmotivi koje pisac Camillerijevim djelima, romanima i pripovijetkama. One su lajtmotivi koje pisac provlači kroz mnoge od vlastitih djela. One su prvi organizirani piščev pokušaj, uz provlači kroz mnoge od vlastitih djela. One su prvi organizirani piščev pokušaj, uz disperzivno objavljivane novinske članke, da usustavi enormnu količini narativnog disperzivno objavljivane novinske članke, da usustavi enormnu količini narativnog materijala koja mu je na raspolaganju i koju treba na neki način upotrijebiti, materijala koja mu je na raspolaganju i koju treba na neki način upotrijebiti, metabolizirati, potrošiti. Kao i svaki rječnik, tako i ovaj rječnik koji to naposljetku metabolizirati, potrošiti. Kao i svaki rječnik, tako i ovaj rječnik koji to naposljetku i nije, služi kao instrument: stavlja na raspolaganje sirovine, nudi polazne točke od i nije, služi kao instrument: stavlja na raspolaganje sirovine, nudi polazne točke od kojih krenuti i koje preraditi. Natuknice su priče in nuce, embrioni pripovjedaka. kojih krenuti i koje preraditi. Natuknice su priče in nuce, embrioni pripovjedaka. Čitajući Il gioco della mosca, ali i knjige poput Voi non sapete5, stječe se utisak da Čitajući Il gioco della mosca, ali i knjige poput Voi non sapete5, stječe se utisak da Camilleri, u trenutku kada se nađe pred velikom količinom narativnog materijala koji Camilleri, u trenutku kada se nađe pred velikom količinom narativnog materijala koji vidi kao izazov ili kad ima potrebu obnoviti i osnažiti svoje pismo ili možda, pak, vidi kao izazov ili kad ima potrebu obnoviti i osnažiti svoje pismo ili možda, pak, otvoriti novu fazu u svojoj poetici, poseže za kratkim, kruto organiziranim tekstovima otvoriti novu fazu u svojoj poetici, poseže za kratkim, kruto organiziranim tekstovima kojima „probavlja“ tematike koje kasnije želi obraditi na složeniji način. Shematski kojima „probavlja“ tematike koje kasnije želi obraditi na složeniji način. Shematski organizirani tekst je prijeko potreban da se dragocjeni materijali ne izgube te da organizirani tekst je prijeko potreban da se dragocjeni materijali ne izgube te da postepeno pronađu svoju najprikladniju kolokaciju u složenijim i strukturalno još postepeno pronađu svoju najprikladniju kolokaciju u složenijim i strukturalno još zahtjevnijim djelima na kojima će autor lakše raditi sa već „ukroćenom“ književnom zahtjevnijim djelima na kojima će autor lakše raditi sa već „ukroćenom“ književnom materijom. materijom. 2. Camilleri je dugo vremena, kako on sam kaže, pripovijetke pisao nesustavno, 2. Camilleri je dugo vremena, kako on sam kaže, pripovijetke pisao nesustavno, za „vlastito zadovoljstvo“: za „vlastito zadovoljstvo“: Osim toga, ova je priča uzeta iz serije pripovijetki koju ste napisali za „vlastito Osim toga, ova je priča uzeta iz serije pripovijetki koju ste napisali za „vlastito zadovoljstvo“. zadovoljstvo“. Da, nisu pisane s izdavačkom destinacijom na umu, niti ju traže (Camilleri, 2009: 56). Da, nisu pisane s izdavačkom destinacijom na umu, niti ju traže (Camilleri, 2009: 56). Unatoč „rekreativnom“ duhu, Camilleri pristupa samom pisanju6 i pisanju Unatoč „rekreativnom“ duhu, Camilleri pristupa samom pisanju6 i pisanju pripovijetki s vrlo rigoroznom disciplinom7. Naime, sve pripovijetke koje piše jednake pripovijetki s vrlo rigoroznom disciplinom7. Naime, sve pripovijetke koje piše jednake su duljine, a sadržaj je podijeljen u isto tako pažljivo dozirana poglavlja: „Ovo je su duljine, a sadržaj je podijeljen u isto tako pažljivo dozirana poglavlja: „Ovo je

5 U ovoj knjizi Camilleri pokušava kroz natuknice sistematizirati fenomen sicilijanske mafije koji je inače 5 U ovoj knjizi Camilleri pokušava kroz natuknice sistematizirati fenomen sicilijanske mafije koji je inače prilično često prisutan u njegovim djelima kao sporedni motiv kako bi se na neki način uhvatio u koštac (na prilično često prisutan u njegovim djelima kao sporedni motiv kako bi se na neki način uhvatio u koštac (na književni način). Pisac razlama na fragmente i uređuje po abecednom redu složeni i šifrirani mafijaški svijet književni način). Pisac razlama na fragmente i uređuje po abecednom redu složeni i šifrirani mafijaški svijet koji bi inače bilo jako teško ili čak nemoguće na iscrpan način ispričati. I u ovom je glosaru moguće pronaći koji bi inače bilo jako teško ili čak nemoguće na iscrpan način ispričati. I u ovom je glosaru moguće pronaći neke od komponenti ili neke od motiva koje autor ponavlja u svojim djelima. neke od komponenti ili neke od motiva koje autor ponavlja u svojim djelima. 6 „Možemo početi s mojom prvom fiksacijom. Uvijek kažem o sebi: da sam službenik u državnoj službi, 6 „Možemo početi s mojom prvom fiksacijom. Uvijek kažem o sebi: da sam službenik u državnoj službi, trebali bi me nagraditi kao uzornog radnika. Svako se jutro dižem u šest sati, šest i deset najkasnije. Da bih trebali bi me nagraditi kao uzornog radnika. Svako se jutro dižem u šest sati, šest i deset najkasnije. Da bih poče pisati moram biti uredan tj. Opran, obrijan, odjeven. U pidžami i papučama nisam u stanju napisati ni poče pisati moram biti uredan tj. Opran, obrijan, odjeven. U pidžami i papučama nisam u stanju napisati ni retka. Ne bih znao reći da li je to poštovanje prema pisanju ili prema sebi samom.” (Camilleri, 2009: 88 – 89). retka. Ne bih znao reći da li je to poštovanje prema pisanju ili prema sebi samom.” (Camilleri, 2009: 88 – 89). 7 Ista ga disciplina čini se vodi i pri pisanju romana: „Ne znam jesi li primjetio, ali svi romani u kojima 7 Ista ga disciplina čini se vodi i pri pisanju romana: „Ne znam jesi li primjetio, ali svi romani u kojima je glavni lik Montalbano imaju 180 stranica na mojem kompjutoru. Podijeljeni su na 18 poglavlja po deset je glavni lik Montalbano imaju 180 stranica na mojem kompjutoru. Podijeljeni su na 18 poglavlja po deset stranica svako. Ukoliko mi roman ispadne duži ili kraći za jednu stranicu, pišem ga ponovo jer znači da stranica svako. Ukoliko mi roman ispadne duži ili kraći za jednu stranicu, pišem ga ponovo jer znači da nešto ne štima” (Camilleri, 2009: 56). nešto ne štima” (Camilleri, 2009: 56).

283 283 Jurišić, S., Župić, P.: DISCIPLINA NARACIJE: ANDREA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 279-290 Jurišić, S., Župić, P.: DISCIPLINA NARACIJE: ANDREA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 279-290 serija pripovijetki od četiri poglavlja po šest stranica. Dvadeset i četiri stranice. Sve serija pripovijetki od četiri poglavlja po šest stranica. Dvadeset i četiri stranice. Sve su iste“. (Camilleri, 2009: 60). Tajna slične formalne strogoće nalazi se u korijenima su iste“. (Camilleri, 2009: 60). Tajna slične formalne strogoće nalazi se u korijenima piščeve poetike. Sicilijanski se romanopisac, naime, u više navrata sam prozvao piščeve poetike. Sicilijanski se romanopisac, naime, u više navrata sam prozvao „contastorie“8: „contastorie“8: Što u vama potiče na red? Što u vama potiče na red? Mislim da mene red potiče na pripovijedanje. Kažem da je moja poetika jedan Mislim da mene red potiče na pripovijedanje. Kažem da je moja poetika jedan veliki pano poput onog kojeg su rabili narodni pripovjedači na Siciliji – poslije ću ti veliki pano poput onog kojeg su rabili narodni pripovjedači na Siciliji – poslije ću ti ga pokazati, imam jednog. Na njemu je 40 slika i ti priču moraš ispričati u 40 slika, ga pokazati, imam jednog. Na njemu je 40 slika i ti priču moraš ispričati u 40 slika, ne možeš ni duljiti, ni kratiti. To je neka vrsta nesvjesne reakcije na moja kazališna ne možeš ni duljiti, ni kratiti. To je neka vrsta nesvjesne reakcije na moja kazališna iskustva kada sam godinama radio na Stanislavskom i pitali smo se što dođe prije, a iskustva kada sam godinama radio na Stanislavskom i pitali smo se što dođe prije, a što poslije. U roman treba stati sve, ne smije ti pasti na pamet reći da se nešto zbilo što poslije. U roman treba stati sve, ne smije ti pasti na pamet reći da se nešto zbilo prije. Ako nešto, pak, postoji, trebaš to ubaciti u roman. U teatru, s druge strane, prije. Ako nešto, pak, postoji, trebaš to ubaciti u roman. U teatru, s druge strane, dodatni sadržaji postoje i nalaze se iza kulisa. U romanu prije, a i poslije, postoje dodatni sadržaji postoje i nalaze se iza kulisa. U romanu prije, a i poslije, postoje samo korice. Točka. Dakle, unutar tih granica, proizvod mora odgovarati tim nekim samo korice. Točka. Dakle, unutar tih granica, proizvod mora odgovarati tim nekim mojim mentalnim geometrijama, i dok ga po njima ne složim, ja knjigu neću dati u mojim mentalnim geometrijama, i dok ga po njima ne složim, ja knjigu neću dati u tisak. Čak i ako teška srca moram rezati dvadeset stranica, ja ih režem. Znači da nisam tisak. Čak i ako teška srca moram rezati dvadeset stranica, ja ih režem. Znači da nisam dobro osmislio knjigu iako dugo razmišljam bilo o romanima bilo o pripovijetkama. dobro osmislio knjigu iako dugo razmišljam bilo o romanima bilo o pripovijetkama. Pišem, kažu, vrlo brzo, ali to je samo zato što se kod mene pisanje svodi na bacanje Pišem, kažu, vrlo brzo, ali to je samo zato što se kod mene pisanje svodi na bacanje tjestenine u vodu koja je već dosegla točku vrenja (Camilleri, 2009: 61–62). tjestenine u vodu koja je već dosegla točku vrenja (Camilleri, 2009: 61–62). Unatoč beskonačnom iskustvom u pripovijedanju i potpunim vladanjem nad Unatoč beskonačnom iskustvom u pripovijedanju i potpunim vladanjem nad vlastitim fiktivnim univerzumom, u posljednje se vrijeme čini da se Camillerijevi vlastitim fiktivnim univerzumom, u posljednje se vrijeme čini da se Camillerijevi romani (posebice oni nemontalbanovski) na neki način „raspadaju“. romani (posebice oni nemontalbanovski) na neki način „raspadaju“. Njihova struktura kao da više ne odgovara sadržaju i traži novu dimenziju.9 Njihova struktura kao da više ne odgovara sadržaju i traži novu dimenziju.9 Romani poput Privo di titolo ili La setta degli angeli kriju neke sadržajne asimetrije i Romani poput Privo di titolo ili La setta degli angeli kriju neke sadržajne asimetrije i strabizme koji su doveli i do pucanja šavova u strukturi koja je do tada podsjećala na strabizme koji su doveli i do pucanja šavova u strukturi koja je do tada podsjećala na nepropusne odjeljke. Već spomenuti roman Il Birraio di Preston, jedan od najuspjelijih nepropusne odjeljke. Već spomenuti roman Il Birraio di Preston, jedan od najuspjelijih Camillerijevih djela, jako je jednostavnog sadržaja, što autoru i dopušta neponovljive Camillerijevih djela, jako je jednostavnog sadržaja, što autoru i dopušta neponovljive akrobacije u krojenju inače poprilično „konzervativne“ strukture romana. S druge akrobacije u krojenju inače poprilično „konzervativne“ strukture romana. S druge strane roman La presa di Macallé ostavlja posve suprotan utisak. Struktura ovog strane roman La presa di Macallé ostavlja posve suprotan utisak. Struktura ovog romana je naizgled klasična s ravnomjerno podijeljenom sekvencijom poglavlja romana je naizgled klasična s ravnomjerno podijeljenom sekvencijom poglavlja i bez ikakve bizarne formalne vratolomije. Sadržaj, groteskno snažnog erotskog i bez ikakve bizarne formalne vratolomije. Sadržaj, groteskno snažnog erotskog naboja, kao da plaši iskusnog Camillerija koji se u karijeri hvatao u koštac i s mnogo naboja, kao da plaši iskusnog Camillerija koji se u karijeri hvatao u koštac i s mnogo smjelijim strukturalnim rješenjima dok ovdje, možda u strahu da ne preplaši čitaoce, smjelijim strukturalnim rješenjima dok ovdje, možda u strahu da ne preplaši čitaoce, koji će ionako ustuknuti10 pred tragičnom pričom šestogodišnjeg Michelina, glavnog koji će ionako ustuknuti10 pred tragičnom pričom šestogodišnjeg Michelina, glavnog

8 „Contastorie“ je neka vrsta Camillerijeve inačice na termin cantastorie koji označava neku vrstu 8 „Contastorie“ je neka vrsta Camillerijeve inačice na termin cantastorie koji označava neku vrstu sicilijanskog narodnog pjevača. sicilijanskog narodnog pjevača. 9 Za dublju analizu ovog aspekta vidi Jurišić, S. (2012) Gli „oggetti narrativi non identificati“ di Don 9 Za dublju analizu ovog aspekta vidi Jurišić, S. (2012) Gli „oggetti narrativi non identificati“ di Don Nené. Spigolature sulla saggistica di Andrea Camilleri, Bollettino ‘900, 1 – 2 , http://www3.unibo.it/boll900/ Nené. Spigolature sulla saggistica di Andrea Camilleri, Bollettino ‘900, 1 – 2 , http://www3.unibo.it/boll900/ numeri/2012-i/Jurisic.html (12. 11. 2012.). numeri/2012-i/Jurisic.html (12. 11. 2012.). 10 U dugom inntervjuu koji je sadržan u knjizi Giannija Bonine, Il carico da undici. Le carte di Andrea 10 U dugom inntervjuu koji je sadržan u knjizi Giannija Bonine, Il carico da undici. Le carte di Andrea Camilleri (Editore Barbera, 2007), Camilleri govori o negativnoj recepciji kritike ovog romana: „Neki su ovaj Camilleri (Editore Barbera, 2007), Camilleri govori o negativnoj recepciji kritike ovog romana: „Neki su ovaj

284 284 Jurišić, S., Župić, P.: DISCIPLINA NARACIJE: ANDREA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 279-290 Jurišić, S., Župić, P.: DISCIPLINA NARACIJE: ANDREA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 279-290 lika romana, žrtve fašističke propagande i katoličke indoktrinacije koja će ga odvesti lika romana, žrtve fašističke propagande i katoličke indoktrinacije koja će ga odvesti do bolesnog shvaćanja seksualne sfere života, oklijeva, izbjegava eksperimente do bolesnog shvaćanja seksualne sfere života, oklijeva, izbjegava eksperimente strukturom i „drži se kraja“. strukturom i „drži se kraja“. Dok se Camillerijeva žanrovska proza uspješno odupire mutacijama kroz dvadeset Dok se Camillerijeva žanrovska proza uspješno odupire mutacijama kroz dvadeset i jedan roman Montalbanova serijala, zato što je manje porozna, snažnije kodirana i i jedan roman Montalbanova serijala, zato što je manje porozna, snažnije kodirana i otpornija na istinski snažne priče od Camillerijevih povijesnih i „civilnih“ romana, otpornija na istinski snažne priče od Camillerijevih povijesnih i „civilnih“ romana, njegova proza engagé (iako slični pridjev ograničava njezinu širinu i bogatstvo) više njegova proza engagé (iako slični pridjev ograničava njezinu širinu i bogatstvo) više kao da ne staje u dosadašnje okvire pa su vremešnom piscu potrebna prostranstva kao da ne staje u dosadašnje okvire pa su vremešnom piscu potrebna prostranstva ciklusa; ne romana, kao kod pisanja krimića, nego zbirki pripovijedaka. ciklusa; ne romana, kao kod pisanja krimića, nego zbirki pripovijedaka. Teritorij poluimaginarne Sicilije koju je Camilleri nastanio mnoštvom odlično Teritorij poluimaginarne Sicilije koju je Camilleri nastanio mnoštvom odlično zaokruženih likova i animirao „sijasetom“ revizija povijesti, životnih priča, biografija zaokruženih likova i animirao „sijasetom“ revizija povijesti, životnih priča, biografija (poput one Luigija Pirandella u Biografia del figlio cambiato), spletki koje „smrde“ na (poput one Luigija Pirandella u Biografia del figlio cambiato), spletki koje „smrde“ na mafiju, fenomen koji se rodio zajedno s talijanskom državom i koji će s talijanskom mafiju, fenomen koji se rodio zajedno s talijanskom državom i koji će s talijanskom državom i umrijeti, nudi sve brojnije i sve snažnije priče koje u jedan spremnik ne stanu. državom i umrijeti, nudi sve brojnije i sve snažnije priče koje u jedan spremnik ne stanu. Dok su se Camillerijeve pripovijetke povijesno-sicilijanske tematike, s radnjama koje Dok su se Camillerijeve pripovijetke povijesno-sicilijanske tematike, s radnjama koje su se redovito odvijale u razdoblju od ujedinjenja Italije (1861) pa do današnjih dana, su se redovito odvijale u razdoblju od ujedinjenja Italije (1861) pa do današnjih dana, do sada pojavljivale razasute po antologijama i časopisima ili prigodnim zasebnim do sada pojavljivale razasute po antologijama i časopisima ili prigodnim zasebnim knjižicama11, ciklus „Storie di Vigàta“ sabire ih u zajednički continuum koji je, čini knjižicama11, ciklus „Storie di Vigàta“ sabire ih u zajednički continuum koji je, čini se, piscu prijeko potreban da održi svoju poetiku vitalnom. Za sada su svijetlo dana se, piscu prijeko potreban da održi svoju poetiku vitalnom. Za sada su svijetlo dana ugledala dva sveska Gran Circo Taddei e altre storie di Vigàta (2011) i La Regina di ugledala dva sveska Gran Circo Taddei e altre storie di Vigàta (2011) i La Regina di Pomerania e altre storie di Vigàta (2012), a o čitavu projektu sam autor kaže sljedeće: Pomerania e altre storie di Vigàta (2012), a o čitavu projektu sam autor kaže sljedeće: La Regina di Pomerania e altre storie di Vigàta je drugi svezak pripovjedaka koji La Regina di Pomerania e altre storie di Vigàta je drugi svezak pripovjedaka koji sam posvetio Vigati i koji je dio većeg projekta od četiri knjige „priča iz Vigate“. sam posvetio Vigati i koji je dio većeg projekta od četiri knjige „priča iz Vigate“. Svaka od tih knjiga sastojat će se od osam pripovijetki. Nisam siguran da ću se na Svaka od tih knjiga sastojat će se od osam pripovijetki. Nisam siguran da ću se na ove četiri knjige zaustaviti jer me ova vrsta pisanja zabavlja, pomaže mi da ostanem u ove četiri knjige zaustaviti jer me ova vrsta pisanja zabavlja, pomaže mi da ostanem u formi. Želim biti poput Asmodeja, đavla koji diže krovove kuća i gleda što se u njima formi. Želim biti poput Asmodeja, đavla koji diže krovove kuća i gleda što se u njima događa. Ja se, bez ikakve vražje nakane, zabavljam odizati krovove kuća i promatrati događa. Ja se, bez ikakve vražje nakane, zabavljam odizati krovove kuća i promatrati život ljudi, prije svega buržoazije, unutar tih kuća (Camilleri, 2012a). život ljudi, prije svega buržoazije, unutar tih kuća (Camilleri, 2012a). Dodaje: Dodaje: Rad na ovim pripovijetkama vratio mi je sreću koju sam osjećao pišući. Prvi sam Rad na ovim pripovijetkama vratio mi je sreću koju sam osjećao pišući. Prvi sam svezak poslao Elviri Sellerio (Sellerio je Camillerijev izdavač, op.a.) i jako joj se svezak poslao Elviri Sellerio (Sellerio je Camillerijev izdavač, op.a.) i jako joj se roman olako shvatili, kao da se radi o nekom erotskom romančiću. Bilo je i onih koji su ga klasificirali kao roman olako shvatili, kao da se radi o nekom erotskom romančiću. Bilo je i onih koji su ga klasificirali kao pornografski roman. Radi se o neobjašnjivoj ili pak odveć objašnjivoj pogrešci. To me, priznajem, duboko pornografski roman. Radi se o neobjašnjivoj ili pak odveć objašnjivoj pogrešci. To me, priznajem, duboko uvrijedilo. Na svu sreću bilo je i onih, doduše malo njih, koji su roman pročitali onako kako treba: Wu Ming, uvrijedilo. Na svu sreću bilo je i onih, doduše malo njih, koji su roman pročitali onako kako treba: Wu Ming, Grimaldi.” (Bonina, 2007: 385). Grimaldi.” (Bonina, 2007: 385). 11 Primjera ima nekoliko, ali dovoljno je navesti pripovijetku La targa koja je izašla kao knjižica u seriji 11 Primjera ima nekoliko, ali dovoljno je navesti pripovijetku La targa koja je izašla kao knjižica u seriji „Inediti d’autore“ u izdanju najvećih talijanskih dnevnih novina, Corriere della sera, 2011. godine i koja ima „Inediti d’autore“ u izdanju najvećih talijanskih dnevnih novina, Corriere della sera, 2011. godine i koja ima sve karakteristike (tematske, stilske, kronološke itd.) ostalih „priča iz Vigate“ koje se spominju u ovom radu. sve karakteristike (tematske, stilske, kronološke itd.) ostalih „priča iz Vigate“ koje se spominju u ovom radu. Na isti način, pripovijetka Il giudice Surra, sa istim karakteristikama, izašla je u antologiji Giudici (Torino, Na isti način, pripovijetka Il giudice Surra, sa istim karakteristikama, izašla je u antologiji Giudici (Torino, Einaudi, 2011) koju Camilleri dijeli sa ostalim velikanima talijanske žanrovske proze kao što su Giancarlo Einaudi, 2011) koju Camilleri dijeli sa ostalim velikanima talijanske žanrovske proze kao što su Giancarlo De Cataldo i Carlo Lucarelli. Sličnih, rasutih, primjera je pregršt i za sada ih je nemoguće mapirati budući De Cataldo i Carlo Lucarelli. Sličnih, rasutih, primjera je pregršt i za sada ih je nemoguće mapirati budući da je Camillerijevo djelo još in fieri. da je Camillerijevo djelo još in fieri.

285 285 Jurišić, S., Župić, P.: DISCIPLINA NARACIJE: ANDREA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 279-290 Jurišić, S., Župić, P.: DISCIPLINA NARACIJE: ANDREA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 279-290 svidio. Zatim sam ga poslao Antoniju Selleriju koji mi je rekao: „Budući da si sličnih svidio. Zatim sam ga poslao Antoniju Selleriju koji mi je rekao: „Budući da si sličnih priča napisao već podosta, zašto ih ne bismo podijelili na četiri sveska? Tri su već priča napisao već podosta, zašto ih ne bismo podijelili na četiri sveska? Tri su već gotova, a četvrti je skoro spreman“ (Camilleri, 2012b). gotova, a četvrti je skoro spreman“ (Camilleri, 2012b). Projekt je vjerojatno zasnovan na tekstovima poput pripovijetke La tripla vita Projekt je vjerojatno zasnovan na tekstovima poput pripovijetke La tripla vita di Michele Sparacino koja je izašla 2009. godine i koju prati dugi intervju u kojem di Michele Sparacino koja je izašla 2009. godine i koju prati dugi intervju u kojem Camilleri pojašnjava svoju, ovdje već citiranu, formulu strukture pripovijetke (6 x 4 Camilleri pojašnjava svoju, ovdje već citiranu, formulu strukture pripovijetke (6 x 4 = 24 stranice) nakon čega dodaje (kao odgovor na naredno pitanje novinara: Ovo je = 24 stranice) nakon čega dodaje (kao odgovor na naredno pitanje novinara: Ovo je prva slična priča koju ste objavili?): „Da, napisao sam ih još četrnaest“ (Camilleri, prva slična priča koju ste objavili?): „Da, napisao sam ih još četrnaest“ (Camilleri, 2009: 60). U istom intervjuu kaže i sljedeće: „Da moram ove pripovijetke sakupiti u 2009: 60). U istom intervjuu kaže i sljedeće: „Da moram ove pripovijetke sakupiti u knjigu, naslov bi joj bio Priče iz Vigate zato jer sve ove priče nekako ulaze u taj okvir, knjigu, naslov bi joj bio Priče iz Vigate zato jer sve ove priče nekako ulaze u taj okvir, događaju se u različitim povijesnim razdobljima, ali tiču se iste geografske sredine“ događaju se u različitim povijesnim razdobljima, ali tiču se iste geografske sredine“ (Camilleri, 2009: 68). Ideja o ciklusu priča iz Vigate puno je starija i još 2000. godine (Camilleri, 2009: 68). Ideja o ciklusu priča iz Vigate puno je starija i još 2000. godine u torinskom dnevniku La Stampa, između kolovoza i rujna, izlazi serija priča pod u torinskom dnevniku La Stampa, između kolovoza i rujna, izlazi serija priča pod skupnim imenom Priče iz Vigate i okolice koje odgovaraju kronološkim odrednicama skupnim imenom Priče iz Vigate i okolice koje odgovaraju kronološkim odrednicama koje će Camilleri dati kada službeno otpočne ciklus 2011. godine. koje će Camilleri dati kada službeno otpočne ciklus 2011. godine. Vježbanje tehnika pripovijedanja te usavršavanje tehnika organizacije zbirke Vježbanje tehnika pripovijedanja te usavršavanje tehnika organizacije zbirke pripovijedaka doseže vrhunac gustim „novellinom“ naslova Il diavolo, certamente pripovijedaka doseže vrhunac gustim „novellinom“ naslova Il diavolo, certamente koji izlazi 2012. (njega ćemo analizirati nešto kasnije u ovom radu), paralelno s koji izlazi 2012. (njega ćemo analizirati nešto kasnije u ovom radu), paralelno s „pričama iz Vigate“ i koji izgleda kao pokušaj homogene zbirke pripovjedaka dok „pričama iz Vigate“ i koji izgleda kao pokušaj homogene zbirke pripovjedaka dok ciklus „priča iz Vigate“ više djeluje kao ambiciozni projekt već zrelog pripovjedača u ciklus „priča iz Vigate“ više djeluje kao ambiciozni projekt već zrelog pripovjedača u koji stopiti sve svoje scripta brevia u jedinstveno djelo i zbog toga podsjeća na Novelle koji stopiti sve svoje scripta brevia u jedinstveno djelo i zbog toga podsjeća na Novelle per un anno Luigija Pirandella, koji je među ostalim Camillerijev predak i, na neki per un anno Luigija Pirandella, koji je među ostalim Camillerijev predak i, na neki način, mentor do te mjere da priča La seduta spiritica, koja se vrti oko spiritističke način, mentor do te mjere da priča La seduta spiritica, koja se vrti oko spiritističke seanse, mnogo duguje poznatoj epizodi iz Pirandellova romana Pokojni Matija seanse, mnogo duguje poznatoj epizodi iz Pirandellova romana Pokojni Matija Pascal koja na sličan način obrađuje sličnu tematiku. Intertekstualnost s Pirandellom Pascal koja na sličan način obrađuje sličnu tematiku. Intertekstualnost s Pirandellom nije tema kojom ćemo se ovdje baviti jer joj treba posvetiti u najmanju ruku čitavu nije tema kojom ćemo se ovdje baviti jer joj treba posvetiti u najmanju ruku čitavu jednu monografiju, ali vrijedi ju spomenuti jer je Pirandello, kao i Leonardo Sciascia, jednu monografiju, ali vrijedi ju spomenuti jer je Pirandello, kao i Leonardo Sciascia, neizbježan Camillerijev predložak. Čak i sam naslovni toponim „Vigàta“ kao i onaj neizbježan Camillerijev predložak. Čak i sam naslovni toponim „Vigàta“ kao i onaj „Montelusa“ Camilleri je posudio od slavnog pretka dok struktura naslova barem „Montelusa“ Camilleri je posudio od slavnog pretka dok struktura naslova barem djelomično podsjeća na druge naslove iz vremena verizma ili nešto kasnije: padaju na djelomično podsjeća na druge naslove iz vremena verizma ili nešto kasnije: padaju na pamet Novelle rusticane (Milano, Treves, 1883), koje su već od naslova smještene u pamet Novelle rusticane (Milano, Treves, 1883), koje su već od naslova smještene u sicilijansku provinciju kao i Novelle della Pescara (Milano, Treves, 1902) Gabrielea sicilijansku provinciju kao i Novelle della Pescara (Milano, Treves, 1902) Gabrielea D’Annunzija koje sȃm naslov geografski određuje. Pirandellove namjere, kad se radi D’Annunzija koje sȃm naslov geografski određuje. Pirandellove namjere, kad se radi o Novelle per un anno, nije lako posve razlučiti zbog složenih unutarnjih dinamika o Novelle per un anno, nije lako posve razlučiti zbog složenih unutarnjih dinamika i kritika ih još uvijek nije objasnila. Osnove Pirandellova projekta su nam poznate: i kritika ih još uvijek nije objasnila. Osnove Pirandellova projekta su nam poznate: 1922., dakle u zreloj fazi svoje stvaralačke karijere kao i Camilleri, odlučuje urediti 1922., dakle u zreloj fazi svoje stvaralačke karijere kao i Camilleri, odlučuje urediti do tada objavljene novele i one koje još namjerava objaviti u seriju svezaka (njih do tada objavljene novele i one koje još namjerava objaviti u seriju svezaka (njih 24), od otprilike petnaest novela svaki, kako bi dobio konačnu, simboličnu brojku od 24), od otprilike petnaest novela svaki, kako bi dobio konačnu, simboličnu brojku od

286 286 Jurišić, S., Župić, P.: DISCIPLINA NARACIJE: ANDREA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 279-290 Jurišić, S., Župić, P.: DISCIPLINA NARACIJE: ANDREA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 279-290

365 novela. Namjera sicilijanskog nobelovca je dati čitaocu mogućnost da čita jednu 365 novela. Namjera sicilijanskog nobelovca je dati čitaocu mogućnost da čita jednu novelu dnevno kako bi razumio apsurdnost ljudske egzistencije. Naravno, Pirandellove novelu dnevno kako bi razumio apsurdnost ljudske egzistencije. Naravno, Pirandellove su namjere filozofski šire i univerzalnije dok Camilleri, politički mnogo angažiraniji su namjere filozofski šire i univerzalnije dok Camilleri, politički mnogo angažiraniji i izloženiji, namjerno koncentrira svoje „pero“ na apsurd sicilijanskog i talijanskog i izloženiji, namjerno koncentrira svoje „pero“ na apsurd sicilijanskog i talijanskog duha, bizarnu političku zbilju i sociološki zbunjujuću svakodnevnicu. Epoha u koju su duha, bizarnu političku zbilju i sociološki zbunjujuću svakodnevnicu. Epoha u koju su smještene Camillerijeve pripovijetke više-manje odgovara kronološkim odrednicama smještene Camillerijeve pripovijetke više-manje odgovara kronološkim odrednicama Pirandellovih novela, što nije samo banalni i nostalgičarski hommage slavnijem Pirandellovih novela, što nije samo banalni i nostalgičarski hommage slavnijem zemljaku nego funkcionalni dio piščeve poetike: Camilleri se zavlači duboko pod kožu zemljaku nego funkcionalni dio piščeve poetike: Camilleri se zavlači duboko pod kožu povijesti Italije i traži korijenje kaosa prezenta. U intervjuu koji smo maločas citirali, povijesti Italije i traži korijenje kaosa prezenta. U intervjuu koji smo maločas citirali, ali i drugdje, Camilleri kaže: „Istina je da je Michele Sparacino dio ovih ponešto ali i drugdje, Camilleri kaže: „Istina je da je Michele Sparacino dio ovih ponešto čudnih pripovijetki. Međutim, i čudne pripovijetke, kao i one fantastične, postoje i čudnih pripovijetki. Međutim, i čudne pripovijetke, kao i one fantastične, postoje i pišu se zato što postoji veza između njih i svijeta što ih okružuje. Priča o Micheleu pišu se zato što postoji veza između njih i svijeta što ih okružuje. Priča o Micheleu Sparacinu priča i o svijetu danas. Nema sumnje da je tako“ (Camilleri, 2009: 62–63). Sparacinu priča i o svijetu danas. Nema sumnje da je tako“ (Camilleri, 2009: 62–63). Hoće li Camillerijev projekt ostati nedovršen kao i Pirandellov, nije moguće znati jer Hoće li Camillerijev projekt ostati nedovršen kao i Pirandellov, nije moguće znati jer su za sada izašla samo dva od četiri najavljena sveska (a autor je dao nagovijestiti da su za sada izašla samo dva od četiri najavljena sveska (a autor je dao nagovijestiti da se možda neće zaustaviti na te četiri knjige). Isto vrijedi i za istraživanja o unutarnjim se možda neće zaustaviti na te četiri knjige). Isto vrijedi i za istraživanja o unutarnjim trenjima i dinamikama: za sada je projekt, kao i onaj Pirandellov, nepotpun i nije ih trenjima i dinamikama: za sada je projekt, kao i onaj Pirandellov, nepotpun i nije ih moguće s preciznošću odrediti. moguće s preciznošću odrediti. Spomenuli smo maločas zbirku novela Il diavolo certamente kao možda najbolji Spomenuli smo maločas zbirku novela Il diavolo certamente kao možda najbolji primjer homogenog novellina koji se pojavio paralelno s dvama svescima „priča primjer homogenog novellina koji se pojavio paralelno s dvama svescima „priča iz Vigate“. Anatomija ovog „dekamerona“ je matematički određena već samom iz Vigate“. Anatomija ovog „dekamerona“ je matematički određena već samom bibliotekom koja je naslov ugostila: „Libellule“ je biblioteka koju je najveći talijanski bibliotekom koja je naslov ugostila: „Libellule“ je biblioteka koju je najveći talijanski izdavač, Mondadori, zamislio kao džepnu, jeftinu i visoke kvalitete, ali i s knjigama izdavač, Mondadori, zamislio kao džepnu, jeftinu i visoke kvalitete, ali i s knjigama koje neće, ili će se to dogoditi samo u rijetkim slučajevima, prekoračiti prag od koje neće, ili će se to dogoditi samo u rijetkim slučajevima, prekoračiti prag od 200 stranica12. Camillerijeva je zbirka prvi naslov objavljen u ovoj biblioteci koja 200 stranica12. Camillerijeva je zbirka prvi naslov objavljen u ovoj biblioteci koja je na neki način i izazov za okvir (cornice) Camillerijevog „dekamerona“: autor i je na neki način i izazov za okvir (cornice) Camillerijevog „dekamerona“: autor i ovaj put pronalazi brojčano određeni limit unutar kojeg smješta svoj pripovjedački ovaj put pronalazi brojčano određeni limit unutar kojeg smješta svoj pripovjedački mikrokozmos, a radi se o broju 3. Il diavolo, certamente broji točno 33 pripovijetke mikrokozmos, a radi se o broju 3. Il diavolo, certamente broji točno 33 pripovijetke od kojih svaka ima 3 stranice. Naravno, ne radi se o nezgrapnom pokušaju imitacije od kojih svaka ima 3 stranice. Naravno, ne radi se o nezgrapnom pokušaju imitacije nekakve kršćanske kabale poput one koju je, oko broja deset, sazidao Giovanni nekakve kršćanske kabale poput one koju je, oko broja deset, sazidao Giovanni Boccaccio svom Dekameronu. „Vražji“ naslov13 je ključ za interpretaciju brojčanog Boccaccio svom Dekameronu. „Vražji“ naslov13 je ključ za interpretaciju brojčanog

12 „Le Libellule” je biblioteka knjiga malog formata (13x20 cm) i relativno malog broja stranica (s otprilike 12 „Le Libellule” je biblioteka knjiga malog formata (13x20 cm) i relativno malog broja stranica (s otprilike 100 listova), i niske cijene (10 eura) lako prepoznatljiva dizajna. 100 listova), i niske cijene (10 eura) lako prepoznatljiva dizajna. 13 Porijeklo naslova objašnjava sam autor u „bilješci“ koja zaključuje knjigu: „Dobro znam da postoji film 13 Porijeklo naslova objašnjava sam autor u „bilješci“ koja zaključuje knjigu: „Dobro znam da postoji film Roberta Bressona koji je u Italiji i zašao pod imenom Il diavolo, probabilmente i nije me sram priznati da Roberta Bressona koji je u Italiji i zašao pod imenom Il diavolo, probabilmente i nije me sram priznati da sam se tim naslovom poslužio i da me je upravo taj naslov (film nisam gledao) ponukao da napišem ove sam se tim naslovom poslužio i da me je upravo taj naslov (film nisam gledao) ponukao da napišem ove 33 kratke priče“ (Camilleri, 2011: 171). Bressonov film koji je izašao 1977. godine i čiji je originalni naslov 33 kratke priče“ (Camilleri, 2011: 171). Bressonov film koji je izašao 1977. godine i čiji je originalni naslov Le diable, probablement i koji, između ostaloga, obrađuje neke slične elemente, Camilleri možda nije ni Le diable, probablement i koji, između ostaloga, obrađuje neke slične elemente, Camilleri možda nije ni pogledao. Međutim, ne radi se samo o jedinom „migu“ francuskoj filmskoj i filozofskoj kulturi. Naime, u pogledao. Međutim, ne radi se samo o jedinom „migu“ francuskoj filmskoj i filozofskoj kulturi. Naime, u prvoj noveli jedan od dvaju filozofa zove se Dassin (kao još jedan francuski režiser), ime mu je Jean-Paul prvoj noveli jedan od dvaju filozofa zove se Dassin (kao još jedan francuski režiser), ime mu je Jean-Paul (kao Sartre), a napisao je filozofski roman Il Vomito koji je najvjerojatnije parodično-groteskna aluzija na (kao Sartre), a napisao je filozofski roman Il Vomito koji je najvjerojatnije parodično-groteskna aluzija na Sartreovu Nausee. Sličnih bi se primjera u knjizi moglo naći još, što svjedoči o gustoći Camillerijeva naizgled Sartreovu Nausee. Sličnih bi se primjera u knjizi moglo naći još, što svjedoči o gustoći Camillerijeva naizgled jednostavnog i površnog pripovijedanja. jednostavnog i površnog pripovijedanja.

287 287 Jurišić, S., Župić, P.: DISCIPLINA NARACIJE: ANDREA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 279-290 Jurišić, S., Župić, P.: DISCIPLINA NARACIJE: ANDREA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 279-290 kaveza: trostruki broj 3 (333) nije drugo no polovica Sotonina 666 kojim se Camilleri kaveza: trostruki broj 3 (333) nije drugo no polovica Sotonina 666 kojim se Camilleri izruguje prikazujući čitaocu psine nekog polovičnog đavla. Sumporna prisutnost izruguje prikazujući čitaocu psine nekog polovičnog đavla. Sumporna prisutnost Nečastivog omogućuje Camilleriju slijed iznenađujućih i iznenađujuće jednostavnih Nečastivog omogućuje Camilleriju slijed iznenađujućih i iznenađujuće jednostavnih zapleta kojima bi za podnaslov mogao poslužiti naslov jedne od Pirandellovih zbirki zapleta kojima bi za podnaslov mogao poslužiti naslov jedne od Pirandellovih zbirki – Psine života i smrti (Beffe della morte e della vita, Firenze, Lumachi, 1902). Na – Psine života i smrti (Beffe della morte e della vita, Firenze, Lumachi, 1902). Na koricama izdavač knjigu opisuje na sljedeći način: koricama izdavač knjigu opisuje na sljedeći način: „Dva filozofa u borbi za Nobelovu nagradu, partizan kojeg je izdao miš, lopov „Dva filozofa u borbi za Nobelovu nagradu, partizan kojeg je izdao miš, lopov džentlmen, sudac koji se dao prevariti zbog krimića koji čita, monsinjor koji je žrtva džentlmen, sudac koji se dao prevariti zbog krimića koji čita, monsinjor koji je žrtva najokrutnijeg lapsusa, dječak koji riskira smrt i dječak koji izaziva sablazan svojim najokrutnijeg lapsusa, dječak koji riskira smrt i dječak koji izaziva sablazan svojim heretičkim idejama... i još: djevojka koja bučno hrče pa još jedna s polomljenom heretičkim idejama... i još: djevojka koja bučno hrče pa još jedna s polomljenom štiklom, revna tajnica, bogata supruga i još mnogo žena koje vole strasno, ali ponekad štiklom, revna tajnica, bogata supruga i još mnogo žena koje vole strasno, ali ponekad i perfidno, najčešće velikodušno. To su likovi koji, zajedno s mnogim drugima, vrve i perfidno, najčešće velikodušno. To su likovi koji, zajedno s mnogim drugima, vrve stranicama ove knjige: kolektivni roman o željama i porocima, ambicijama i niskim stranicama ove knjige: kolektivni roman o željama i porocima, ambicijama i niskim udarcima ljudskog roda koji je ujedno i savršeno tempirani mehanizam. Više nego udarcima ljudskog roda koji je ujedno i savršeno tempirani mehanizam. Više nego savršen: vraški savršen. 33 priče od 3 stranice svaka. 333, dakle, i ne 666 jer je to, zna savršen: vraški savršen. 33 priče od 3 stranice svaka. 333, dakle, i ne 666 jer je to, zna se, broj Sotone i nema diskusije o tome da je pola đavla bolje nego cijeli đavao. Andrea se, broj Sotone i nema diskusije o tome da je pola đavla bolje nego cijeli đavao. Andrea Camilleri je napisao priče s nevjerojatno sličnim brojem znakova koji su u rukopisu Camilleri je napisao priče s nevjerojatno sličnim brojem znakova koji su u rukopisu koji je predao izdavaču odgovarale točno trima stranicama. U svakoj od priča, vrag se koji je predao izdavaču odgovarale točno trima stranicama. U svakoj od priča, vrag se umiješao na neki način zapečatio nečiju sudbinu, na ovaj ili onaj način. Na čitaocima umiješao na neki način zapečatio nečiju sudbinu, na ovaj ili onaj način. Na čitaocima je da vide kako. Ove su priče, osim što su nevjerojatno zabavne, i uporni i suptilni o je da vide kako. Ove su priče, osim što su nevjerojatno zabavne, i uporni i suptilni o našoj ideji sreće. Dva filozofska apologa koji otvaraju i zatvaraju ovu zbirku otkrivaju našoj ideji sreće. Dva filozofska apologa koji otvaraju i zatvaraju ovu zbirku otkrivaju zaplet koji je pod površinom čitave knjige i koji od nje čini mali dragulj. Ne radi se zaplet koji je pod površinom čitave knjige i koji od nje čini mali dragulj. Ne radi se samo o seriji varijacija na temu zla i sudbine nego i o nekoj vrsti ‘ljudske komedije’ samo o seriji varijacija na temu zla i sudbine nego i o nekoj vrsti ‘ljudske komedije’ koncentrirane na stranicama punim zarazne energije. Luciferski detalj može uistinu koncentrirane na stranicama punim zarazne energije. Luciferski detalj može uistinu promijeniti predznak čitavoj jednoj egzistenciji, ali upravo iz tog razloga život – to promijeniti predznak čitavoj jednoj egzistenciji, ali upravo iz tog razloga život – to je naizgled Camillerijeva poruka – vrijedi bespoštedno živjeti“ (Camilleri, 2012: 1). je naizgled Camillerijeva poruka – vrijedi bespoštedno živjeti“ (Camilleri, 2012: 1). Upravo citirani tekst otkriva nam neke od strukturalnih simetrija ovog atrofiranog Upravo citirani tekst otkriva nam neke od strukturalnih simetrija ovog atrofiranog dekamerona čija je homogenost očito vrlo naglašena kad ga se naziva „romanom“: dekamerona čija je homogenost očito vrlo naglašena kad ga se naziva „romanom“: prva i zadnja novela imaju na sebi filozofski biljeg, a vjerojatno sličnih detalja ima još. prva i zadnja novela imaju na sebi filozofski biljeg, a vjerojatno sličnih detalja ima još. Poput Boccacciova remek-djela i Camillerijeva zbirka počiva na sličnim strategijama. Poput Boccacciova remek-djela i Camillerijeva zbirka počiva na sličnim strategijama. Tim više što je nekoliko godina ranije (2007) Camilleri pokušao imitirati Boccaccia Tim više što je nekoliko godina ranije (2007) Camilleri pokušao imitirati Boccaccia i pod imenom toskanskog genija La novella di Antonello da Palermo napisao lažnu i pod imenom toskanskog genija La novella di Antonello da Palermo napisao lažnu „novelu koja nije uspjela naći mjesto u Dekameronu“, kako nam kaže naslovnica „novelu koja nije uspjela naći mjesto u Dekameronu“, kako nam kaže naslovnica knjižice. Camilleri je svoj „lažnjak“ opremio i uvodnom studijom potkrijepljenom knjižice. Camilleri je svoj „lažnjak“ opremio i uvodnom studijom potkrijepljenom solidnim filološkim razglabanjima, ali ono što iznenađuje više od svega jest ležernost solidnim filološkim razglabanjima, ali ono što iznenađuje više od svega jest ležernost i prirodnost s kojom Camilleri imitira Boccaccia, njegov stil (iako na jezičnom i prirodnost s kojom Camilleri imitira Boccaccia, njegov stil (iako na jezičnom planu forsira sve u svemu neprikladnu mješavinu sicilijanskog dijalekta i talijanskog planu forsira sve u svemu neprikladnu mješavinu sicilijanskog dijalekta i talijanskog volgarea iz Trecenta) i njegove tematike te njegovu poetiku. Očito je da savršeno volgarea iz Trecenta) i njegove tematike te njegovu poetiku. Očito je da savršeno poznaje Boccacciov svijet što mu pomaže pri pisanju Il diavolo, certamente na koji poznaje Boccacciov svijet što mu pomaže pri pisanju Il diavolo, certamente na koji

288 288 Jurišić, S., Župić, P.: DISCIPLINA NARACIJE: ANDREA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 279-290 Jurišić, S., Župić, P.: DISCIPLINA NARACIJE: ANDREA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 279-290 se može gledati kao na pokušaj pisanja modernog ekvivalenta Dekamerona. Kako je se može gledati kao na pokušaj pisanja modernog ekvivalenta Dekamerona. Kako je Boccacciova zbirka sadržavala prikaz svijeta čiji je proizvod bila, tako i Camillerijev Boccacciova zbirka sadržavala prikaz svijeta čiji je proizvod bila, tako i Camillerijev tekst odražava brzinu i frenetičnost našeg vremena (čitalac ima osjećaj da priče nisu tekst odražava brzinu i frenetičnost našeg vremena (čitalac ima osjećaj da priče nisu dovršene nego da se radi o natuknicama koje još treba razviti). Camillerijev inače vrlo dovršene nego da se radi o natuknicama koje još treba razviti). Camillerijev inače vrlo klasičan stil evolvira se u „web writing“ i contastorie u poznim godinama kao da želi klasičan stil evolvira se u „web writing“ i contastorie u poznim godinama kao da želi da njegova e-knjižica posluži kao predložak pripadnicima internetske zajednice na isti da njegova e-knjižica posluži kao predložak pripadnicima internetske zajednice na isti način na koji se Dekameron prepisivao i usmeno širio diljem Mediterana obogaćujući način na koji se Dekameron prepisivao i usmeno širio diljem Mediterana obogaćujući se novim sadržajima i stvarajući nove zbirke. Raznolikost Camillerijevih zapleta je se novim sadržajima i stvarajući nove zbirke. Raznolikost Camillerijevih zapleta je iznenađujuća i varira od univerzalne bazičnosti biblijske prispodobe (kao što je slučaj iznenađujuća i varira od univerzalne bazičnosti biblijske prispodobe (kao što je slučaj teksta broj 8, čije labilne prostorne i kronološke koordinate kao i onomastika upućuju teksta broj 8, čije labilne prostorne i kronološke koordinate kao i onomastika upućuju na to), preko tekstova iz talijanske ili europske svakodnevnice pa sve do moderne na to), preko tekstova iz talijanske ili europske svakodnevnice pa sve do moderne bajke. Struktura novela se ponavlja i one obično počinju ili kratkim opisom likova bajke. Struktura novela se ponavlja i one obično počinju ili kratkim opisom likova koji su nositelji radnje ili uvodom u ključne situaciju. Okončavaju se munjevitim koji su nositelji radnje ili uvodom u ključne situaciju. Okončavaju se munjevitim eksplicitom koji u nekoliko redaka zaključuje tekst na posve iznenađujuć način. eksplicitom koji u nekoliko redaka zaključuje tekst na posve iznenađujuć način. 3. Jasno je da bi iscrpna i podrobna analiza kratkih priča Andree Camillerija 3. Jasno je da bi iscrpna i podrobna analiza kratkih priča Andree Camillerija zahtijevala opsežniju monografiju, a ne kraći znanstveni rad poput ovog, ali čini se zahtijevala opsežniju monografiju, a ne kraći znanstveni rad poput ovog, ali čini se potrebnim odnekud početi. Tim više što je Camilleri-romanopisac za sobom povukao potrebnim odnekud početi. Tim više što je Camilleri-romanopisac za sobom povukao već nekolicinu monografija čija je možda najveća mana upravo manjak analize kratkih već nekolicinu monografija čija je možda najveća mana upravo manjak analize kratkih tekstova u odnosu na romane. Stotinjak i više tekstova, često hibridne prirode (na tekstova u odnosu na romane. Stotinjak i više tekstova, često hibridne prirode (na granici između novinskog članka i pripovijetke) još uvijek nastaju i množe se, dijele granici između novinskog članka i pripovijetke) još uvijek nastaju i množe se, dijele se u zbirke, a zbirke se dijele u cikluse. Poetika se, dakle, još uvijek razvija i to u nama se u zbirke, a zbirke se dijele u cikluse. Poetika se, dakle, još uvijek razvija i to u nama nepoznatu smjeru. Žanrovska linja pripovijedaka sa strukturom krimića ne odaje nepoznatu smjeru. Žanrovska linja pripovijedaka sa strukturom krimića ne odaje gotovo nikakvu evoluciju (osim ponekog zanimljivog intertekstualnog elementa), gotovo nikakvu evoluciju (osim ponekog zanimljivog intertekstualnog elementa), dok je ona povijesna sve razgranatija i slojevitija pa se nameće kao aspekt koji treba dok je ona povijesna sve razgranatija i slojevitija pa se nameće kao aspekt koji treba konstantno monitorirati kako bi se stvorio što potpuniji kritički profil sicilijanskog konstantno monitorirati kako bi se stvorio što potpuniji kritički profil sicilijanskog pripovjedača. pripovjedača. Literatura Literatura Camilleri, A. (1995) Il gioco della mosca, Palermo, Sellerio. Camilleri, A. (1995) Il gioco della mosca, Palermo, Sellerio. Camilleri, A. (2002) L’ombrello di Noe’, Milano, Rizzoli. Camilleri, A. (2002) L’ombrello di Noe’, Milano, Rizzoli. Camilleri, A. (2007a) La novella di Antonello da Palermo, Napoli, Guida. Camilleri, A. (2007a) La novella di Antonello da Palermo, Napoli, Guida. Camilleri, A. (2007b) Voi non sapete. Gli amici, i nemici, la mafia, il mondo nei pizzini Camilleri, A. (2007b) Voi non sapete. Gli amici, i nemici, la mafia, il mondo nei pizzini di Bernardo Provenzano, Milano, Mondadori. di Bernardo Provenzano, Milano, Mondadori. Camilleri, A. (2009) La tripla vita di Michele Sparacino, Milano, Rizzoli. Camilleri, A. (2009) La tripla vita di Michele Sparacino, Milano, Rizzoli. Camilleri, A., Lodato, S. (2009) Un inverno italiano. Cronache con rabbia (2008– Camilleri, A., Lodato, S. (2009) Un inverno italiano. Cronache con rabbia (2008– –2009), Firenze, Chiarelettere. –2009), Firenze, Chiarelettere. Camilleri, A., Lodato, S. (2010) Di testa nostra. Cronache con rabbia (2009–2010), Camilleri, A., Lodato, S. (2010) Di testa nostra. Cronache con rabbia (2009–2010), Firenze, Chiarelettere. Firenze, Chiarelettere.

289 289 Jurišić, S., Župić, P.: DISCIPLINA NARACIJE: ANDREA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 279-290 Jurišić, S., Župić, P.: DISCIPLINA NARACIJE: ANDREA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 279-290

Camilleri, A. (2011) Gran Circo Taddei e altre storie di Vigàta, Palermo, Sellerio. Camilleri, A. (2011) Gran Circo Taddei e altre storie di Vigàta, Palermo, Sellerio. Camilleri, A., De Cataldo, G., Lucarelli, C., (2011) Giudici, Torino, Einaudi. Camilleri, A., De Cataldo, G., Lucarelli, C., (2011) Giudici, Torino, Einaudi. Camilleri, A. (2012) La Regina di Pomerania e altre storie di Vigàta, Palermo, Camilleri, A. (2012) La Regina di Pomerania e altre storie di Vigàta, Palermo, Sellerio. Sellerio. Camilleri, A. (2011) Il diavolo, certamente, Milano, Mondadori. Camilleri, A. (2011) Il diavolo, certamente, Milano, Mondadori. Camilleri, A. (2012a) Andrea Camilleri, da un’intervista a l’Unità, (12. 03. 2012.) Camilleri, A. (2012a) Andrea Camilleri, da un’intervista a l’Unità, (12. 03. 2012.) Camilleri, A. (2012b) da un’intervista a 21 - arte cultura società, marzo/maggio 2012) Camilleri, A. (2012b) da un’intervista a 21 - arte cultura società, marzo/maggio 2012) Capecchi, G. (2000) Andrea Camilleri, Firenze, Cadmo. Capecchi, G. (2000) Andrea Camilleri, Firenze, Cadmo. Demontis, S. (2001) I colori della letteratura. Un’indagine sul caso Camilleri, Milano Demontis, S. (2001) I colori della letteratura. Un’indagine sul caso Camilleri, Milano Rizzoli. Rizzoli. Eco, U. (2001) Il Superuomo di massa, Milano, Bompiani. Eco, U. (2001) Il Superuomo di massa, Milano, Bompiani. Pistelli, M. (2003) “Montalbano sono”. Sulle tracce del più famoso commissario di Pistelli, M. (2003) “Montalbano sono”. Sulle tracce del più famoso commissario di polizia italiano, Firenze, le Càriti Editore. polizia italiano, Firenze, le Càriti Editore. Santoro, A. (2012) Camilleri tra Montalbano e Patò, Napoli, Guida. Santoro, A. (2012) Camilleri tra Montalbano e Patò, Napoli, Guida.

Srećko Jurišić Srećko Jurišić Paula Župić Paula Župić Department of Italian Language and Literature Department of Italian Language and Literature Faculty of Philosophy, University of Split Faculty of Philosophy, University of Split DISCIPLINE OF NARRATION: ANDREA CAMILLERI AS DISCIPLINE OF NARRATION: ANDREA CAMILLERI AS “NOVELLIERE” “NOVELLIERE” Summary Summary This paper analyses for the first the huge corpus of short stories of Andrea Camilleri This paper analyses for the first the huge corpus of short stories of Andrea Camilleri (b. 1925), the bestselling Italian novelist and short story writer. So far critics have (b. 1925), the bestselling Italian novelist and short story writer. So far critics have examined mostly his novels (especially those with the inspector Montalbano “in the examined mostly his novels (especially those with the inspector Montalbano “in the leading role”), TV shows based on his books, etc. They have left out his short stories. leading role”), TV shows based on his books, etc. They have left out his short stories. Camilleri’s complex linguistic solutions (the language he uses is a very peculiar Camilleri’s complex linguistic solutions (the language he uses is a very peculiar hybrid of standard Italian and Sicilian dialect) have also been thoroughly examined hybrid of standard Italian and Sicilian dialect) have also been thoroughly examined by the literary critics. This article explains the genesis of Camilleri’s short story by the literary critics. This article explains the genesis of Camilleri’s short story production and tries to penetrate into the poetics of his short stories. The discipline production and tries to penetrate into the poetics of his short stories. The discipline of the narration, in the novels but especially in short stories, appears to be the secret of the narration, in the novels but especially in short stories, appears to be the secret weapon of this Sicilian writer. It allows him not to lose the “sharpness” of his prose weapon of this Sicilian writer. It allows him not to lose the “sharpness” of his prose and to keep his narrative voice well focused. and to keep his narrative voice well focused. Key words: Andrea Camilleri, formal discipline, Sicilian literature, short stories, Key words: Andrea Camilleri, formal discipline, Sicilian literature, short stories, poetics poetics

290 290 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311

Gordan Matas Prethodno prioćenje Gordan Matas Prethodno prioćenje Odsjek za engleski jezik i književnost UDK: 821.111.09(73=81) Odsjek za engleski jezik i književnost UDK: 821.111.09(73=81) Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Primljeno: 07. 12. 2011. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Primljeno: 07. 12. 2011.

CHINESE AMERICAN EXPERIENCE AND CHINESE AMERICAN EXPERIENCE AND “THE MELTING POT” “THE MELTING POT” Summary Summary The history of the United States is unmistakably the history of immigrants, and The history of the United States is unmistakably the history of immigrants, and the make-up of American society is living proof of the immigration history of this the make-up of American society is living proof of the immigration history of this country. With diverse ethnic groups expanding and becoming more numerous and country. With diverse ethnic groups expanding and becoming more numerous and better represented it is obvious that their literature waits to be fully discovered and better represented it is obvious that their literature waits to be fully discovered and appreciated. The aim of this paper is to prove that immigrants do not necessarily lose appreciated. The aim of this paper is to prove that immigrants do not necessarily lose their ethnic identity living in the United States; rather they frequently tend to preserve their ethnic identity living in the United States; rather they frequently tend to preserve their original customs and beliefs, sometimes adapting them to their new environment. their original customs and beliefs, sometimes adapting them to their new environment. They want to retain their own cultural and ethnic heritage as well as their personal They want to retain their own cultural and ethnic heritage as well as their personal identity while assimilating themselves into new environments and standards of living. identity while assimilating themselves into new environments and standards of living. The Chinese-American experience presented in literature is particularly interesting The Chinese-American experience presented in literature is particularly interesting as Chinese-Americans are culturally and physically distinct from the dominant white as Chinese-Americans are culturally and physically distinct from the dominant white community. community. Key words: immigrants, multiculturalism, identity, society, USA Key words: immigrants, multiculturalism, identity, society, USA

The ever-growing interest in American ethnic literature should come to us as no The ever-growing interest in American ethnic literature should come to us as no surprise. America is, after all, a land of immigrants, although their acceptance and surprise. America is, after all, a land of immigrants, although their acceptance and recognition was frequently a difficult issue. The past has not always been kind to recognition was frequently a difficult issue. The past has not always been kind to immigrants to the United States, coming to “the promised land” from all continents, immigrants to the United States, coming to “the promised land” from all continents, from all walks of life and for all the reasons one could possibly think of. The history from all walks of life and for all the reasons one could possibly think of. The history of the United States is unmistakably the history of immigrants and the make-up of of the United States is unmistakably the history of immigrants and the make-up of American society is living proof of the immigration history of this country. With diverse American society is living proof of the immigration history of this country. With diverse ethnic groups expanding and becoming more numerous and better represented it is ethnic groups expanding and becoming more numerous and better represented it is obvious that this literature waits to be fully discovered and appreciated. The interest in obvious that this literature waits to be fully discovered and appreciated. The interest in various ethnicities, their literature, culture and customs has increased rapidly since the various ethnicities, their literature, culture and customs has increased rapidly since the 1970s, which has resulted in the proliferation of numerous new authors from different 1970s, which has resulted in the proliferation of numerous new authors from different ethnic backgrounds as well as the rediscovery of “forgotten” ethnic authors. We ethnic backgrounds as well as the rediscovery of “forgotten” ethnic authors. We should not, as a matter of fact, speak of this literature as “ethnic” since we all belong should not, as a matter of fact, speak of this literature as “ethnic” since we all belong

291 291 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 to one or more ethnic groups. If immigrants are an integral part of American society, to one or more ethnic groups. If immigrants are an integral part of American society, and they are, then the term American ethnic literature is redundant. We should rather and they are, then the term American ethnic literature is redundant. We should rather discuss American literature as a whole, as an integral literature where everybody is discuss American literature as a whole, as an integral literature where everybody is represented. In an attempt to reconcile the distinction between mainstream American represented. In an attempt to reconcile the distinction between mainstream American or “WASP” literature and ethnic literature a new term has been constructed. We or “WASP” literature and ethnic literature a new term has been constructed. We nowadays speak of a multicultural American literature which comprises all ethnicities nowadays speak of a multicultural American literature which comprises all ethnicities (including the dominant WASPs) and treats them as equal constituent parts of all of (including the dominant WASPs) and treats them as equal constituent parts of all of American literature. This process has not been completed, although ethnic literature is American literature. This process has not been completed, although ethnic literature is increasingly included in anthologies of American literature and it is generally accepted increasingly included in anthologies of American literature and it is generally accepted and receives a positive response both in the United States and abroad. and receives a positive response both in the United States and abroad. Many issues regarding American ethnic literature have been deemed problematic. Many issues regarding American ethnic literature have been deemed problematic. The very term ethnic caused commotion as it carried different, meaning frequently The very term ethnic caused commotion as it carried different, meaning frequently negative and discriminatory, undertones. Furthermore, the work by various ethnic negative and discriminatory, undertones. Furthermore, the work by various ethnic authors was not considered literature, but rather an account of the life of “ethnics” authors was not considered literature, but rather an account of the life of “ethnics” that possesses little, if any, literary value. It is only after the civil rights struggles of that possesses little, if any, literary value. It is only after the civil rights struggles of the 1960s that a massive change of perception and attitude towards the diversity of the 1960s that a massive change of perception and attitude towards the diversity of American literature occurred. The outcome of this new liberation was an abundance American literature occurred. The outcome of this new liberation was an abundance of “new” literature which introduced a new vocabulary, customs and cultural of “new” literature which introduced a new vocabulary, customs and cultural differences. What also followed was a more liberal identity politics allowing not only differences. What also followed was a more liberal identity politics allowing not only a recognition within any given social, ethnic or racial group, but also the possibility to a recognition within any given social, ethnic or racial group, but also the possibility to be a member of two or more of these groups. Nowadays it is relatively easy to identify be a member of two or more of these groups. Nowadays it is relatively easy to identify with a number of groups simultaneously, retaining one’s own separate identity and with a number of groups simultaneously, retaining one’s own separate identity and distinction. This relation between ethnicity and identity seems to be one of the main distinction. This relation between ethnicity and identity seems to be one of the main features of the new multiculturalism in America. features of the new multiculturalism in America. It looks as if America’s melting pot is no more. Forced assimilation gave way to It looks as if America’s melting pot is no more. Forced assimilation gave way to multiculturalism and instead of melting the constituent ethnicities to a bland mass, we multiculturalism and instead of melting the constituent ethnicities to a bland mass, we prefer to see them as a “salad bowl,” where all the parts are visibly present and they prefer to see them as a “salad bowl,” where all the parts are visibly present and they equally contribute to the unique product of American multicultural society. And they equally contribute to the unique product of American multicultural society. And they are not in the least reluctant to write about their personal experiences in this “brave are not in the least reluctant to write about their personal experiences in this “brave new world.” new world.” The aim of this paper is to prove that immigrants do not necessarily lose their The aim of this paper is to prove that immigrants do not necessarily lose their ethnic identity living in the United States; rather they frequently tend to preserve their ethnic identity living in the United States; rather they frequently tend to preserve their original customs and beliefs, sometimes adapting them to their new environment. original customs and beliefs, sometimes adapting them to their new environment. They want to retain their own cultural and ethnic heritage as well as their personal They want to retain their own cultural and ethnic heritage as well as their personal identity while assimilating to new environments and standards of living. American identity while assimilating to new environments and standards of living. American ethnic literature is full of examples of people who cling to their ethnic culture and ethnic literature is full of examples of people who cling to their ethnic culture and who at the same time create their identity in a new homeland. This occurrence is not who at the same time create their identity in a new homeland. This occurrence is not a new phenomenon. Detailed accounts of the life of “ethnics” in the new world have a new phenomenon. Detailed accounts of the life of “ethnics” in the new world have

292 292 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 been issues of scientific discussions since the beginning of the twentieth century in been issues of scientific discussions since the beginning of the twentieth century in the United States. The Chicago school of sociology and their German predecessors the United States. The Chicago school of sociology and their German predecessors were the first to realize the circumstances of existence under which the newly arrived were the first to realize the circumstances of existence under which the newly arrived “ethnics” lived in America. Their efforts to describe ethnicity as a means of cultural “ethnics” lived in America. Their efforts to describe ethnicity as a means of cultural expression and identification proves that they were already aware of the myriad of expression and identification proves that they were already aware of the myriad of issues that usually develop from similar discussions such as those about melting pot issues that usually develop from similar discussions such as those about melting pot and pluralism, racial issues, assimilation, identity, migration, transnationalism, the and pluralism, racial issues, assimilation, identity, migration, transnationalism, the generation gap and religion, to name just a few. Sociologists and anthropologists were generation gap and religion, to name just a few. Sociologists and anthropologists were able to describe new group affiliations and general patterns of behavior characteristic able to describe new group affiliations and general patterns of behavior characteristic for all ethnic groups in America, such as life in ethnic communities, changes in for all ethnic groups in America, such as life in ethnic communities, changes in ethnic identity, attempts to preserve their cultural heritage etc. Scholars were not the ethnic identity, attempts to preserve their cultural heritage etc. Scholars were not the only ones who were ready to recognize the phenomenon of “unmeltable ethnics.” only ones who were ready to recognize the phenomenon of “unmeltable ethnics.” The general public also became increasingly aware of the new ethnic situation in the The general public also became increasingly aware of the new ethnic situation in the country. In 1905, Israel Zangwill, an English Jew, wrote a four-act play The Melting country. In 1905, Israel Zangwill, an English Jew, wrote a four-act play The Melting Pot which illustrated the life of a Jewish family in New York and their interaction with Pot which illustrated the life of a Jewish family in New York and their interaction with various ethnicities. This showed that people still desire to keep their original ethnic various ethnicities. This showed that people still desire to keep their original ethnic qualities although they attempt to redefine themselves in new circumstances. The play qualities although they attempt to redefine themselves in new circumstances. The play was an immediate success and what is more important “the rhetoric of Zangwill’s play was an immediate success and what is more important “the rhetoric of Zangwill’s play shaped American discourse on immigration and ethnicity, including most notably the shaped American discourse on immigration and ethnicity, including most notably the language of self-declared opponents of the melting-pot concept” (Sollors, 66). language of self-declared opponents of the melting-pot concept” (Sollors, 66). The term “melting” was discussed even much earlier, although in different terms, The term “melting” was discussed even much earlier, although in different terms, by J. Hector St. John de Crèvecoeur in 1782 in his Letters from an American Farmer by J. Hector St. John de Crèvecoeur in 1782 in his Letters from an American Farmer in which he asks his famous question “What then is the American, this new man?” and in which he asks his famous question “What then is the American, this new man?” and continues his discussion by claiming that all nations will become one American race. continues his discussion by claiming that all nations will become one American race.

What then is the American, this new man? […] He is an American, What then is the American, this new man? […] He is an American, who, leaving behind him all his ancient prejudices and manners, who, leaving behind him all his ancient prejudices and manners, receives new ones from the new mode of life he has embraced, the receives new ones from the new mode of life he has embraced, the new government he obeys, and the new rank he holds. He becomes an new government he obeys, and the new rank he holds. He becomes an American by being received in the broad lap of our great Alma Mater. American by being received in the broad lap of our great Alma Mater. Here individuals of all nations are melted into a new race of men, Here individuals of all nations are melted into a new race of men, whose labors and posterity will one day cause great changes in the whose labors and posterity will one day cause great changes in the world. (Crèvecoeur, 39) world. (Crèvecoeur, 39)

Although Crèvecoeur’s desires and ideas may have been noble, the reality of Although Crèvecoeur’s desires and ideas may have been noble, the reality of everyday life has shown different opportunities for different ethnicities. All were not everyday life has shown different opportunities for different ethnicities. All were not equally welcome and accepted into this “great Alma Mater.” The two most prominent equally welcome and accepted into this “great Alma Mater.” The two most prominent ethnic groups who were historically less than welcome to join this big family were ethnic groups who were historically less than welcome to join this big family were Native-Americans, or Indians, and African-American, or Blacks. Indians are not Native-Americans, or Indians, and African-American, or Blacks. Indians are not

293 293 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 typical ethnic immigrants, as they already inhabited the North American continent typical ethnic immigrants, as they already inhabited the North American continent when the first European immigrants arrived. From the early days of immigration to when the first European immigrants arrived. From the early days of immigration to the United States they were denied basic human rights and were usually treated as the United States they were denied basic human rights and were usually treated as savages who need to be isolated and kept in reservations, or, even worse, eradicated savages who need to be isolated and kept in reservations, or, even worse, eradicated or exterminated. Blacks are another dominant ethnic group that suffered racial or exterminated. Blacks are another dominant ethnic group that suffered racial discrimination from the days when the first slaves were brought to the States from discrimination from the days when the first slaves were brought to the States from Africa or the West Indies. These two major groups were never invited to enjoy the full Africa or the West Indies. These two major groups were never invited to enjoy the full privileges of life in the new “promised land.” privileges of life in the new “promised land.” It seems that the “great Alma Mater” was most willing to accept the immigrants It seems that the “great Alma Mater” was most willing to accept the immigrants of European descent, while other ethnicities were not rewarded any kind of privileged of European descent, while other ethnicities were not rewarded any kind of privileged status. Even among the immigrants of European descent there were significant status. Even among the immigrants of European descent there were significant differences in reception and opportunities offered. The most favorable groups were differences in reception and opportunities offered. The most favorable groups were the white, protestant immigrants of English descent (WASPs), followed by other the white, protestant immigrants of English descent (WASPs), followed by other English-speaking immigrants, notably Scottish, Welsh, Irish, and central European English-speaking immigrants, notably Scottish, Welsh, Irish, and central European or Scandinavian immigrants. These were followed by south and east European or Scandinavian immigrants. These were followed by south and east European immigrants, although all those who were not WASPs were frequently discriminated immigrants, although all those who were not WASPs were frequently discriminated against by the dominating ethnicity. against by the dominating ethnicity. Immigrants from other continents were much worse off, especially those whose Immigrants from other continents were much worse off, especially those whose race and/or physical features made them look distinctly different from the dominant race and/or physical features made them look distinctly different from the dominant community. This is the category in which immigrants of Chinese descent belong. community. This is the category in which immigrants of Chinese descent belong. Their being significantly different contributed to their mistreatment and low social Their being significantly different contributed to their mistreatment and low social status in America. The list of discriminatory measures brought against the Chinese status in America. The list of discriminatory measures brought against the Chinese in the United States included their temporary acceptance by America i.e. a short- in the United States included their temporary acceptance by America i.e. a short- term labor after which they were returned to China. This included the prevention of term labor after which they were returned to China. This included the prevention of the immigration of female Chinese immigrants and allowing the Chinese to work the immigration of female Chinese immigrants and allowing the Chinese to work only in fields that usually included more physically demanding work and they were only in fields that usually included more physically demanding work and they were given work that was less paid, such as work in mining and railroad construction. given work that was less paid, such as work in mining and railroad construction. However, with the easing of repressive measures against the Chinese in the States, However, with the easing of repressive measures against the Chinese in the States, this Asian community was finally able to develop itself into one of more prosperous this Asian community was finally able to develop itself into one of more prosperous ethnic groups in the States due to their hard work and diligence. Today the Chinese ethnic groups in the States due to their hard work and diligence. Today the Chinese American community is quite numerous with some 2,432.000 inhabitants, making up American community is quite numerous with some 2,432.000 inhabitants, making up some 1 % of the total number of inhabitants of the United States (US census 2000 – some 1 % of the total number of inhabitants of the United States (US census 2000 – Chinese American Data Center). Chinese American Data Center). Their physical features make them highly recognizable in the United States and Their physical features make them highly recognizable in the United States and this makes an additional contribution to their distinction in their country of residence. this makes an additional contribution to their distinction in their country of residence. The unique experience of life of Chinese Americans in America is a frequent theme The unique experience of life of Chinese Americans in America is a frequent theme in the work of many Chinese American authors. The attempt to describe their life in the work of many Chinese American authors. The attempt to describe their life experience from a different ethnic perspective is frequently undertaken as through experience from a different ethnic perspective is frequently undertaken as through

294 294 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 a desire to protect and preserve their ethnic heritage and at the same time to explain a desire to protect and preserve their ethnic heritage and at the same time to explain and understand their personal identity shaped both by their ethnicity and mainstream and understand their personal identity shaped both by their ethnicity and mainstream culture. The correlation between ethnicity and identity is thus one of the most culture. The correlation between ethnicity and identity is thus one of the most powerful issues in Chinese American literature and it deserves a more detailed powerful issues in Chinese American literature and it deserves a more detailed analysis and consideration. Amy Tan has been one of the most prominent Chinese analysis and consideration. Amy Tan has been one of the most prominent Chinese American authors ever since her first novel The Joy Luck Club appeared in 1989. American authors ever since her first novel The Joy Luck Club appeared in 1989. Even before that her articles depicting various Chinese American issues drew the Even before that her articles depicting various Chinese American issues drew the attention of literary critics and the general public in America. Together with Maxine attention of literary critics and the general public in America. Together with Maxine Hong Kingston, who was her role model in a way (E. D. Huntley, 31), Amy Tan is Hong Kingston, who was her role model in a way (E. D. Huntley, 31), Amy Tan is unmistakably recognized as the leading Chinese American novelist and one of the unmistakably recognized as the leading Chinese American novelist and one of the most prominent “ethnic” authors in the United States. Her novels have become instant most prominent “ethnic” authors in the United States. Her novels have become instant best sellers and have received unreserved recognition, both in America and abroad. best sellers and have received unreserved recognition, both in America and abroad. The novels of Amy prove the importance of ethnicity and a struggle to come to terms The novels of Amy prove the importance of ethnicity and a struggle to come to terms with one’s own identity in a multicultural society such as the United States. The five with one’s own identity in a multicultural society such as the United States. The five novels of Amy Tan ― The Joy Luck Club (1989), The Kitchen God’s Wife (1992), The novels of Amy Tan ― The Joy Luck Club (1989), The Kitchen God’s Wife (1992), The Hundred Secret Senses (1997), The Bonesetter’s Daughter (2001) and The Opposite Hundred Secret Senses (1997), The Bonesetter’s Daughter (2001) and The Opposite of Fate (2003) deal with a broad aspect of ethnicity and identity trying to describe of Fate (2003) deal with a broad aspect of ethnicity and identity trying to describe and understand the complexity of existence of first- and second-generation Chinese and understand the complexity of existence of first- and second-generation Chinese Americans. Her writing is loaded with numerous experiences both from her personal Americans. Her writing is loaded with numerous experiences both from her personal life and the lives of her relatives, friends and acquaintances from different Chinese life and the lives of her relatives, friends and acquaintances from different Chinese American communities in the San Francisco area. In her novels Amy Tan explores the American communities in the San Francisco area. In her novels Amy Tan explores the themes of cultural translation, mother-daughter relationships, storytelling, the duality themes of cultural translation, mother-daughter relationships, storytelling, the duality of immigrant identity and sexism in Chinese culture. Although it is not wise to claim of immigrant identity and sexism in Chinese culture. Although it is not wise to claim that her work represents each and every Chinese American, I am quite sure that many that her work represents each and every Chinese American, I am quite sure that many of them might easily identify with the issues that Amy Tan explores in her novels. of them might easily identify with the issues that Amy Tan explores in her novels. However, some critics believe she has not been represented completely accurately. However, some critics believe she has not been represented completely accurately. Writer Frank Chin, who is also a member of the Asian American community, has Writer Frank Chin, who is also a member of the Asian American community, has criticized Amy Tan for distorting historical facts and for conforming to stereotypes criticized Amy Tan for distorting historical facts and for conforming to stereotypes about the Chinese in America. Tan frequently answers these accusations by saying that about the Chinese in America. Tan frequently answers these accusations by saying that she writes first and foremost as an artist (E. D. Huntley, 39). In her work, she addresses she writes first and foremost as an artist (E. D. Huntley, 39). In her work, she addresses issues that are universally applicable to all ethnic groups in America, although her first issues that are universally applicable to all ethnic groups in America, although her first aim is to portray the Chinese American experience. Her work provides a detailed aim is to portray the Chinese American experience. Her work provides a detailed and sincere insight into the life of first- and second-generation of Chinese Americans and sincere insight into the life of first- and second-generation of Chinese Americans that is frequently written out of her personal experience. The aim of this essay is that is frequently written out of her personal experience. The aim of this essay is to research Amy Tan’s Chinese American artistic expression of ethnic identity. The to research Amy Tan’s Chinese American artistic expression of ethnic identity. The analysis of her novels provides a multitude of information not only about ethnicity analysis of her novels provides a multitude of information not only about ethnicity and identity but also about the Chinese American community in general. and identity but also about the Chinese American community in general.

295 295 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311

Defining the term ethnicity may prove to be a difficult task given the number of Defining the term ethnicity may prove to be a difficult task given the number of situations where the word can be used to denote different concepts as well as because situations where the word can be used to denote different concepts as well as because of the historical changes that influenced its original meanings and usage. As late as the of the historical changes that influenced its original meanings and usage. As late as the 1970s, ethnicity was still regarded to be a new and quite confusing word whose origin 1970s, ethnicity was still regarded to be a new and quite confusing word whose origin was even more uncertain. The coauthors of Beyond the Melting Pot, Nathan Glazer was even more uncertain. The coauthors of Beyond the Melting Pot, Nathan Glazer and Daniel Patrick Moynihan traced the origin of the term and concluded in their and Daniel Patrick Moynihan traced the origin of the term and concluded in their collection Ethnicity from 1975 that “ [e]thnicity seems to be a new term. In the sense collection Ethnicity from 1975 that “ [e]thnicity seems to be a new term. In the sense in which we use it – the character or quality of an ethnic group –it does not appear in in which we use it – the character or quality of an ethnic group –it does not appear in the 1933 edition of the Oxford English Dictionary, but it makes its appearance in the the 1933 edition of the Oxford English Dictionary, but it makes its appearance in the 1972 Supplement, where the first usage recorded is that of David Riesman in 1953” 1972 Supplement, where the first usage recorded is that of David Riesman in 1953” (Sollors, 22). (Sollors, 22). It seemed that David Riesman was the first one to use this term. However, the fact It seemed that David Riesman was the first one to use this term. However, the fact that Riesman used the word ethnicity “without any self-consciousness and without a that Riesman used the word ethnicity “without any self-consciousness and without a hint of semantic innovation” (Sollors, 23) made Werner Sollors undertake a detailed hint of semantic innovation” (Sollors, 23) made Werner Sollors undertake a detailed search for the first occurrence of the term. What made Sollors certain that there search for the first occurrence of the term. What made Sollors certain that there must have been an earlier usage of the term was the fact that in 1977 Riesman was must have been an earlier usage of the term was the fact that in 1977 Riesman was surprised to hear that he had invented the word. Sollors was able to find an even earlier surprised to hear that he had invented the word. Sollors was able to find an even earlier occurrence of the term in W. Lloyd Warner’s Yankee City Series, a community study occurrence of the term in W. Lloyd Warner’s Yankee City Series, a community study of Newburyport, Massachusetts from 1941, where Warner and Paul Lunt describe the of Newburyport, Massachusetts from 1941, where Warner and Paul Lunt describe the various ethnic groups in the city - “(1) Native, or Yankee; (2) Irish; (3) French (French various ethnic groups in the city - “(1) Native, or Yankee; (2) Irish; (3) French (French Canadian); (4) Jewish; (5) Italian; (6) Armenian; (7) Greek; (8) Polish; (9) Russian; Canadian); (4) Jewish; (5) Italian; (6) Armenian; (7) Greek; (8) Polish; (9) Russian; and (10) Negro” and write that “[t]he term ‘ethnic’, as used in this study, does not refer and (10) Negro” and write that “[t]he term ‘ethnic’, as used in this study, does not refer simply to foreign birth. Rather, it has a wider meaning. An individual was classified simply to foreign birth. Rather, it has a wider meaning. An individual was classified as belonging to a specific group if (1) he considered himself or was considered by the as belonging to a specific group if (1) he considered himself or was considered by the Yankee City community as a member of the group, and (2) if he participated in the Yankee City community as a member of the group, and (2) if he participated in the activities of the group” (Sollors, 23). activities of the group” (Sollors, 23). We can already notice the ambiguity of classifying the term ethnic. First, “ethnicity” We can already notice the ambiguity of classifying the term ethnic. First, “ethnicity” is an inclusive category, according to which all inhabitants of Newburyport can be is an inclusive category, according to which all inhabitants of Newburyport can be classified. However, the term “ethnicity” was also used to denote all inhabitants classified. However, the term “ethnicity” was also used to denote all inhabitants except “the Natives, or Yankees.” This means that we can also understand the term except “the Natives, or Yankees.” This means that we can also understand the term “ethnicity” as a term excluding dominant groups. This phenomenon is also known “ethnicity” as a term excluding dominant groups. This phenomenon is also known in the United States as “ethnicity minus one.” We could conclude that only White, in the United States as “ethnicity minus one.” We could conclude that only White, Anglo-Saxon Protestants (WASPs) would be exempt from being classified as ethnic, Anglo-Saxon Protestants (WASPs) would be exempt from being classified as ethnic, while everybody else would fall within some category of ethnic classification. In spite while everybody else would fall within some category of ethnic classification. In spite of various attempts to include WASPs into ethnic classification, it has remained a of various attempts to include WASPs into ethnic classification, it has remained a widespread practice to define them as “non-ethnic.” In order to describe the reasons widespread practice to define them as “non-ethnic.” In order to describe the reasons for such a practice one should go back in time and explain the roots and conflicting for such a practice one should go back in time and explain the roots and conflicting uses of “ethnicity” and “ethnic”. Why is it that “ethnicity” is a term still obscure and uses of “ethnicity” and “ethnic”. Why is it that “ethnicity” is a term still obscure and

296 296 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 unclear to the majority of native speakers of English? They appear to be confused unclear to the majority of native speakers of English? They appear to be confused by both the earlier negative undertones of the word and present attempts to define by both the earlier negative undertones of the word and present attempts to define ethnicity as an integral part of every human being. ethnicity as an integral part of every human being. “As a term, ethnicity is a product of a long-standing feature of English “As a term, ethnicity is a product of a long-standing feature of English sociolinguistics–the tendency to look to Greek, Latin, French, or more generally, sociolinguistics–the tendency to look to Greek, Latin, French, or more generally, Romance models, when a new word is needed to fancify a plain idea or expression” Romance models, when a new word is needed to fancify a plain idea or expression” (Hutchinson and Smith, 19). The word “ethnicity” stems from the Greek term ethos, (Hutchinson and Smith, 19). The word “ethnicity” stems from the Greek term ethos, which is translated into French as ethnie, with the derived adjective ethnique. In which is translated into French as ethnie, with the derived adjective ethnique. In English the adjectival form is ethnic, but there is no direct translation for the Greek English the adjectival form is ethnic, but there is no direct translation for the Greek noun ethnos. Therefore, a suffix was added to the adjective ethnic to give ethnicity. noun ethnos. Therefore, a suffix was added to the adjective ethnic to give ethnicity. The Greek adjective ethnikos, from which the noun ethnos stems and from which the The Greek adjective ethnikos, from which the noun ethnos stems and from which the English “ethnic” and “ethnicity” stem, meant “gentile” and “heathen,” and “is very English “ethnic” and “ethnicity” stem, meant “gentile” and “heathen,” and “is very nearly synonymous with barbaros, with all its moral, social and linguistic content-the nearly synonymous with barbaros, with all its moral, social and linguistic content-the barbarians were those who spoke unintelligible languages, and wanted for civilization, barbarians were those who spoke unintelligible languages, and wanted for civilization, who were beyond the bounds of meaning, order and decency” (Sollors, 20). who were beyond the bounds of meaning, order and decency” (Sollors, 20). We should not be surprised then that many people refuse to be described as We should not be surprised then that many people refuse to be described as “ethnic” as the attribute may carry various negative connotations. The Greek noun “ethnic” as the attribute may carry various negative connotations. The Greek noun ethnos was used both to denote people in general as well as “others”. ethnos was used both to denote people in general as well as “others”.

It is characteristic of this area of vocabulary, perhaps in all It is characteristic of this area of vocabulary, perhaps in all languages, that any term for ‘people’ in a general sense, has the potential languages, that any term for ‘people’ in a general sense, has the potential for being taken up into a duality of ‘us’ and ‘them’, and from early use for being taken up into a duality of ‘us’ and ‘them’, and from early use this has been the fate of ethnos. The term co-existed with genos, more this has been the fate of ethnos. The term co-existed with genos, more commonly used by Greeks of Greeks themselves, in a more-or-less commonly used by Greeks of Greeks themselves, in a more-or-less restricted kinship sense. In later uses, in New Testament Greek, ethnos restricted kinship sense. In later uses, in New Testament Greek, ethnos comes to be used, as we might expect, to mean non-Christian and non- comes to be used, as we might expect, to mean non-Christian and non- -Jewish, in an attempt to render the Hebrew goyim. (Sollors, 20) -Jewish, in an attempt to render the Hebrew goyim. (Sollors, 20)

This is why the term kept its quality of defining different people contrastively This is why the term kept its quality of defining different people contrastively and, what is equally important, frequently negatively. The term “ethnic,” along with and, what is equally important, frequently negatively. The term “ethnic,” along with its numerous derived forms, has long been used in English in its biblical meaning of its numerous derived forms, has long been used in English in its biblical meaning of “gentile,” denoting the “pagan” or “non-Christian” characteristics of a person or a “gentile,” denoting the “pagan” or “non-Christian” characteristics of a person or a group of people. Over time, the meaning of this word changed from meaning non- group of people. Over time, the meaning of this word changed from meaning non- Israelite to non-Christian or “heathen”. Although in the mid-nineteenth century the Israelite to non-Christian or “heathen”. Although in the mid-nineteenth century the word “ethnic” was given another meaning, “peculiar to a race or nation,” the English word “ethnic” was given another meaning, “peculiar to a race or nation,” the English language “has retained the pagan memory of ‘ethnic’, often secularized in the sense of language “has retained the pagan memory of ‘ethnic’, often secularized in the sense of ethnic as other, as nonstandard, or, in America, as non fully American” (Sollors, 25). ethnic as other, as nonstandard, or, in America, as non fully American” (Sollors, 25). Therefore, the word “ethnicity” still keeps its double role: describing an inclusive Therefore, the word “ethnicity” still keeps its double role: describing an inclusive peoplehood which is shared by all Americans and denoting an otherness which peoplehood which is shared by all Americans and denoting an otherness which

297 297 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 separates ethnics from mainstream culture, i.e. WASPs. The opposition of ethnic separates ethnics from mainstream culture, i.e. WASPs. The opposition of ethnic and American may also be interpreted as a distinction between heathens and chosen and American may also be interpreted as a distinction between heathens and chosen people, which again makes “ethnicity” a non-desired feature. people, which again makes “ethnicity” a non-desired feature. To make things even more complex, this discussion would be incomplete without To make things even more complex, this discussion would be incomplete without addressing the concept of race within the notion of ethnicity. Although humans were addressing the concept of race within the notion of ethnicity. Although humans were earlier classified into four main races, we realize today that with so much interbreeding earlier classified into four main races, we realize today that with so much interbreeding between human populations, we cannot speak of fixed boundaries between races and between human populations, we cannot speak of fixed boundaries between races and we are also aware of numerous variations within a single racial group which can be as we are also aware of numerous variations within a single racial group which can be as significant as variation between two different racial groups. significant as variation between two different racial groups. Since the term race has a dubious descriptive value I propose to integrate it into the Since the term race has a dubious descriptive value I propose to integrate it into the study of ethnicity or ethnic relations that are to follow later in the text. Many scholars study of ethnicity or ethnic relations that are to follow later in the text. Many scholars have tackled this issue, leading to different outcomes. While some readily regard race have tackled this issue, leading to different outcomes. While some readily regard race as an integral part of ethnicity, others stress a need to differentiate between race and as an integral part of ethnicity, others stress a need to differentiate between race and ethnicity. It is my intention not to treat the issue of race separately, but as an additional ethnicity. It is my intention not to treat the issue of race separately, but as an additional distinguishing factor within the discussion of ethnicity. People with different physical distinguishing factor within the discussion of ethnicity. People with different physical appearances may find it difficult to run away from their ethnic identity if they wish appearances may find it difficult to run away from their ethnic identity if they wish to. Such people tend more often to be discriminated due to their ethnic origin, since to. Such people tend more often to be discriminated due to their ethnic origin, since their physique is something they cannot break away from. It is something that clearly their physique is something they cannot break away from. It is something that clearly distinguishes them from the mainstream and dominant culture of the society they live distinguishes them from the mainstream and dominant culture of the society they live in. in. The dichotomy between non-ethnic Americans and ethnic “others” seems to remain The dichotomy between non-ethnic Americans and ethnic “others” seems to remain equally confusing, although people are today more ready to express themselves as equally confusing, although people are today more ready to express themselves as ethnic than they have ever been before, and we frequently hear the phrase “ethnics all” ethnic than they have ever been before, and we frequently hear the phrase “ethnics all” used as a battle cry for diversity in the United States. used as a battle cry for diversity in the United States. In order to comprehend fully the circumstances that helped shape the dominant In order to comprehend fully the circumstances that helped shape the dominant culture in the United States, one should go back to the time of first Puritan settlers. culture in the United States, one should go back to the time of first Puritan settlers. Their wish to exercise their religious convictions and to build a model society, “The Their wish to exercise their religious convictions and to build a model society, “The [biblical] City upon a Hill,” has a firm stance in the Bible. Their desire to be “the [biblical] City upon a Hill,” has a firm stance in the Bible. Their desire to be “the chosen ones” or “saved” made them adopt certain strict moral codes of conduct chosen ones” or “saved” made them adopt certain strict moral codes of conduct based on their literal or fundamental reading of the Bible. At the same time they based on their literal or fundamental reading of the Bible. At the same time they were attempting to create a new society based on consent rather than on descent. The were attempting to create a new society based on consent rather than on descent. The relation between descent and consent represents a crucial issue in understanding the relation between descent and consent represents a crucial issue in understanding the creation of American mainstream culture. creation of American mainstream culture.

Descent relations are those defined by anthropologists as relations Descent relations are those defined by anthropologists as relations of ‘substance’ (by blood or nature); consent relations describe those by of ‘substance’ (by blood or nature); consent relations describe those by ‘law’ or ‘marriage.’ Descent relations emphasize our positions as heirs, ‘law’ or ‘marriage.’ Descent relations emphasize our positions as heirs, our hereditary qualities, liabilities, and entitlements; consent language our hereditary qualities, liabilities, and entitlements; consent language

298 298 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311

stresses our abilities as mature free agents and ‘architects of our own stresses our abilities as mature free agents and ‘architects of our own fates’ to choose our spouses, our destinies, and our political systems fates’ to choose our spouses, our destinies, and our political systems (Sollors, 6). (Sollors, 6).

Based on the image of Christ being reborn, the Puritans also wanted to be reborn in Based on the image of Christ being reborn, the Puritans also wanted to be reborn in a new land, i.e. they wanted to reform themselves into better people who live in unity a new land, i.e. they wanted to reform themselves into better people who live in unity with God and biblical doctrine. Sollors explains: with God and biblical doctrine. Sollors explains:

It is no coincidence that the image of Christ occurs in connection It is no coincidence that the image of Christ occurs in connection with the melting pot idea. […] Not only did Christ represent the new with the melting pot idea. […] Not only did Christ represent the new order based on love, or consent, rather than the circumcision as the token order based on love, or consent, rather than the circumcision as the token of descent, but he also incorporated and merged opposites. Uniting of descent, but he also incorporated and merged opposites. Uniting the human with the divine nature in himself, Christ also dissolved the the human with the divine nature in himself, Christ also dissolved the boundaries between man and man (Sollors, 81). boundaries between man and man (Sollors, 81).

Thus, the idea of melting pot is anything but a new phenomenon. Based on religion, Thus, the idea of melting pot is anything but a new phenomenon. Based on religion, in the beginning “the melting process” included the Christening of those “pagans” and in the beginning “the melting process” included the Christening of those “pagans” and “heathens” who came to America, as it was the major prerequisite for being tolerated, “heathens” who came to America, as it was the major prerequisite for being tolerated, or at least partially recognized as a human being. Christ was seen as a means to ethnic or at least partially recognized as a human being. Christ was seen as a means to ethnic fusion and universalism, although many of those who embraced Christianity were still fusion and universalism, although many of those who embraced Christianity were still not fully accepted as rightful members of society. Such was the case for many Blacks not fully accepted as rightful members of society. Such was the case for many Blacks and Indians who converted to Christianity, willingly or otherwise. The justification for and Indians who converted to Christianity, willingly or otherwise. The justification for the Christening of the “pagans” was found in the Bible, especially in Paul’s epistle to the Christening of the “pagans” was found in the Bible, especially in Paul’s epistle to the Galatians: “’For you all the children of Godly faith in Christ Jesus. For as many the Galatians: “’For you all the children of Godly faith in Christ Jesus. For as many of you as have been baptized into Christ have put on Christ. There is neither Jew nor of you as have been baptized into Christ have put on Christ. There is neither Jew nor Greek, there is neither male nor female; for you are all one in Christ Jesus’“(quoted Greek, there is neither male nor female; for you are all one in Christ Jesus’“(quoted in Sollors, 83). There have been many forms of assimilation and many ways of in Sollors, 83). There have been many forms of assimilation and many ways of “melting.” On of them described WASPs as a cook who is stirring and determining the “melting.” On of them described WASPs as a cook who is stirring and determining the temperature and ingredients for preparing a meal. However, there were also those who temperature and ingredients for preparing a meal. However, there were also those who believed that everybody should be melted equally, without WASPs having “the upper believed that everybody should be melted equally, without WASPs having “the upper hand.”One of the most famous promoters of this idea was Michel Guillaume Jean de hand.”One of the most famous promoters of this idea was Michel Guillaume Jean de Crevecoeur, who described all new settlers as reformed and assimilated individuals in Crevecoeur, who described all new settlers as reformed and assimilated individuals in his essay “What is an American, this new man,” published in his volume Letters from his essay “What is an American, this new man,” published in his volume Letters from an American Farmer (1782). an American Farmer (1782). The idea of melting different nations into an American nation was readily used in The idea of melting different nations into an American nation was readily used in the nineteenth century as an optimistic reason for an increased immigration policy. the nineteenth century as an optimistic reason for an increased immigration policy. The transcendentalist philosopher Ralph Waldo Emerson stated: The transcendentalist philosopher Ralph Waldo Emerson stated:

As in the burning of the Temple of Corinth, by the melting and As in the burning of the Temple of Corinth, by the melting and intermixture of silver and gold and other metals a new compound, intermixture of silver and gold and other metals a new compound,

299 299 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311

more precious than any, called the Corinthian brass, was formed; so in more precious than any, called the Corinthian brass, was formed; so in this continent – asylum of all nations – the energy of Irish, Germans, this continent – asylum of all nations – the energy of Irish, Germans, Swedes, Poles, and Cossacks, and all the tribes – of the Africans, and of Swedes, Poles, and Cossacks, and all the tribes – of the Africans, and of the Polynesians – will construct a new race, a new religion, a new state, the Polynesians – will construct a new race, a new religion, a new state, a new literature, which will be as vigorous as the new Europe that came a new literature, which will be as vigorous as the new Europe that came out of the smelting-pot of the Dark Ages…. (quoted in Mann, 140) out of the smelting-pot of the Dark Ages…. (quoted in Mann, 140)

Such concepts were readily accepted and modified over time to suit the purposes Such concepts were readily accepted and modified over time to suit the purposes needed. America was still frequently compared to Jesus Christ and the process of needed. America was still frequently compared to Jesus Christ and the process of Americanization or naturalization was frequently related to Christian rebirth or Americanization or naturalization was frequently related to Christian rebirth or regeneration. However, it was perceived differently according to who needed regeneration. However, it was perceived differently according to who needed regeneration. In 1859 Horace Bushnell made a clear distinction between “citizens” regeneration. In 1859 Horace Bushnell made a clear distinction between “citizens” and “aliens” in the kingdom of God and claimed that only “aliens” are in need of and “aliens” in the kingdom of God and claimed that only “aliens” are in need of regeneration, thus establishing the “regeneration minus one” idea, meaning that regeneration, thus establishing the “regeneration minus one” idea, meaning that “citizens” need not regenerate. “citizens” need not regenerate. Contrary to Bushnell, Ephraim Chamberlain Cummings explained in 1873 in his Contrary to Bushnell, Ephraim Chamberlain Cummings explained in 1873 in his sermon “The Regeneration” that there can be no exception as everybody has to be sermon “The Regeneration” that there can be no exception as everybody has to be reborn, both “citizens” and “aliens” (Sollors, 86). reborn, both “citizens” and “aliens” (Sollors, 86). The aforementioned examples prove that the desire to erase the distinction The aforementioned examples prove that the desire to erase the distinction between different ethnicities already existed – these are the forerunners to the idea of between different ethnicities already existed – these are the forerunners to the idea of the melting pot. These two positions are clearly opposite and they represent, in a way, the melting pot. These two positions are clearly opposite and they represent, in a way, an extension of the original conflict of descent and consent in America as some were an extension of the original conflict of descent and consent in America as some were granted privileged status whereas others still had to reform themselves. Bushnell was granted privileged status whereas others still had to reform themselves. Bushnell was pleading for the “genetics of salvation,” as “citizens” received God’s grace “through pleading for the “genetics of salvation,” as “citizens” received God’s grace “through the loyns of Godly parents” (quoted in Sollors, 86). the loyns of Godly parents” (quoted in Sollors, 86). On the other hand, the opposite reaction by Cummings, sometimes referred to as On the other hand, the opposite reaction by Cummings, sometimes referred to as “universal regeneration,” claimed that nobody should be excluded from regeneration. “universal regeneration,” claimed that nobody should be excluded from regeneration. The first theory emphasized descent while the latter believed in consent. As we can The first theory emphasized descent while the latter believed in consent. As we can see, the idea of the melting pot is firmly based on religion, or, in words of Sollors “[t] see, the idea of the melting pot is firmly based on religion, or, in words of Sollors “[t] he melting pot may thus be understood as the ethnic variation on a religious theme, he melting pot may thus be understood as the ethnic variation on a religious theme, its ambiguities more clearly comprehended as part of conflict between descent and its ambiguities more clearly comprehended as part of conflict between descent and consent” (86). consent” (86). Throughout history numerous examples of “universal regeneration” have been Throughout history numerous examples of “universal regeneration” have been noted. Emory Bogardus claimed in his 1922 study “Essentials of Americanization:” noted. Emory Bogardus claimed in his 1922 study “Essentials of Americanization:”

The native-born and the foreign-born alike must experience the The native-born and the foreign-born alike must experience the process of Americanization. In the case of the natives, Americanization process of Americanization. In the case of the natives, Americanization involves getting acquainted with the best American traditions and involves getting acquainted with the best American traditions and current standards, and practicing and trying to improve the quality current standards, and practicing and trying to improve the quality

300 300 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311

of these traditions and standards. In the case of the foreign-born, of these traditions and standards. In the case of the foreign-born, Americanization means giving up one set of well-known and, in Americanization means giving up one set of well-known and, in part, precious loyalties for another set of loyalties, more or less new part, precious loyalties for another set of loyalties, more or less new and unknown. To renounce one group of loyalties for another group and unknown. To renounce one group of loyalties for another group involves a deep-seated and delicate re-adjustment of mental and social involves a deep-seated and delicate re-adjustment of mental and social attitudes. (quoted in Sollors, 86) attitudes. (quoted in Sollors, 86)

Professor Anton Lang also supported the idea of universal regeneration: Professor Anton Lang also supported the idea of universal regeneration:

Democracy is an experience – like religion – it has to be renewed Democracy is an experience – like religion – it has to be renewed by every generation – by every citizen. It is growing, not fixed. You by every generation – by every citizen. It is growing, not fixed. You can’t look at it as something that was won once and for all, a hundred can’t look at it as something that was won once and for all, a hundred and fifty years ago, and that will always be there when it is needed. and fifty years ago, and that will always be there when it is needed. To every American it should always be as personal as it is to all new To every American it should always be as personal as it is to all new Americans. (quoted in Sollors, 88) Americans. (quoted in Sollors, 88)

The best-known supporter of the idea of universal regeneration was John Dewey, The best-known supporter of the idea of universal regeneration was John Dewey, who wrote in his address “Nationalizing Education” from 1916: who wrote in his address “Nationalizing Education” from 1916:

No matter how loudly any one proclaims his Americanism if he No matter how loudly any one proclaims his Americanism if he assumes that any one racial strain, any one component culture, no assumes that any one racial strain, any one component culture, no matter how early settled it was in our territory, or how effective it has matter how early settled it was in our territory, or how effective it has proven in its own land, is to furnish a pattern to which all other strains proven in its own land, is to furnish a pattern to which all other strains and cultures are to conform, he is a traitor to an American nationalism. and cultures are to conform, he is a traitor to an American nationalism. (quoted in Sollors, 88). (quoted in Sollors, 88).

Contrary to the aforementioned opinions are the standpoints of those who believed Contrary to the aforementioned opinions are the standpoints of those who believed in a “genetics of salvation” and the role of descent in hereditary election. in a “genetics of salvation” and the role of descent in hereditary election. Convinced that Americanness comes from descent, Berrett Wendell renounced Convinced that Americanness comes from descent, Berrett Wendell renounced on March 31, 1917, the Russian Jewish immigrant Mary Antin, who stated in her on March 31, 1917, the Russian Jewish immigrant Mary Antin, who stated in her autobiography The Promised Land (1912) that America belongs to all citizens, no autobiography The Promised Land (1912) that America belongs to all citizens, no matter when they immigrated: “For the Country was for all the Citizens, and I was matter when they immigrated: “For the Country was for all the Citizens, and I was a Citizen. And when we stood up to sing ‘America,’ I shouted the words with all my a Citizen. And when we stood up to sing ‘America,’ I shouted the words with all my might” (226). Wendel said that she “has developed an irritating habit of describing might” (226). Wendel said that she “has developed an irritating habit of describing herself and her people as American” and continued by stating: herself and her people as American” and continued by stating: “whether she has children I don’t know. If she has, their children may perhaps come “whether she has children I don’t know. If she has, their children may perhaps come to be American in the sense in which I feel myself so – for better or worse, belonging to be American in the sense in which I feel myself so – for better or worse, belonging only here. And that is the kind of miracle which America, for all its faults and its only here. And that is the kind of miracle which America, for all its faults and its vulgarities, has wrought” (quoted in Sollors, 89). The idea of a “three-generation vulgarities, has wrought” (quoted in Sollors, 89). The idea of a “three-generation residence” was frequently believed in in America since third-generation immigrants residence” was frequently believed in in America since third-generation immigrants

301 301 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 are native-born children of native-born parents and have acquired citizenship by birth. are native-born children of native-born parents and have acquired citizenship by birth. The issue of becoming American was dealt differently throughout history. The issue of becoming American was dealt differently throughout history. Unable to reach universal agreement on how to deal with the concept of Unable to reach universal agreement on how to deal with the concept of Americanness, communities addressed the problem in a number of ways. Americanness, communities addressed the problem in a number of ways. The melting pot rituals organized by Ford Motor Company English School were The melting pot rituals organized by Ford Motor Company English School were rather famous. Foreign-born employees had to undergo a ritualistic rebirth created rather famous. Foreign-born employees had to undergo a ritualistic rebirth created for them by their employers. The November 1916 issue of Ford Times describes the for them by their employers. The November 1916 issue of Ford Times describes the “rebirth” in an article called “The Making of New Americans:” “rebirth” in an article called “The Making of New Americans:” In contrast to the shabby rags they wore when they were unloaded In contrast to the shabby rags they wore when they were unloaded from the ship, all wore neat suits. They were American in looks. And ask from the ship, all wore neat suits. They were American in looks. And ask anyone of them what nationality he is, and the reply will come quickly, anyone of them what nationality he is, and the reply will come quickly, ‘American!’ ‘Polish-American?’ you might ask. ‘No, American,’ would ‘American!’ ‘Polish-American?’ you might ask. ‘No, American,’ would be the answer. For they are thought in the Ford school that hyphen is a be the answer. For they are thought in the Ford school that hyphen is a minus sign. (quoted in Sollors, 91). minus sign. (quoted in Sollors, 91). The graduated were taught to believe that their ethnicity is something that The graduated were taught to believe that their ethnicity is something that reduces their chances of being accepted into the new community and therefore it was reduces their chances of being accepted into the new community and therefore it was something that you have to discard for good and; the sooner, the better. Only then something that you have to discard for good and; the sooner, the better. Only then could you expect to be a “real” citizen with all the rights and privileges that are vested could you expect to be a “real” citizen with all the rights and privileges that are vested in you as a rightful member of society. in you as a rightful member of society. While immigrants were initially expected to cast off their previous ethnicity, While immigrants were initially expected to cast off their previous ethnicity, adhering to their new, American nationhood, over time hyphenation was reintroduced adhering to their new, American nationhood, over time hyphenation was reintroduced as an attempt to preserve one’s original ethnicity. However, the hyphen was later as an attempt to preserve one’s original ethnicity. However, the hyphen was later dropped, believing that it denotes an unequal position within the compound word as dropped, believing that it denotes an unequal position within the compound word as the word “American” carries the meaning alone. Therefore, in order to be politically the word “American” carries the meaning alone. Therefore, in order to be politically correct, we nowadays drop the hyphen sign between the two words. correct, we nowadays drop the hyphen sign between the two words. Perhaps the most famous play dealing with issues of ethnicity and assimilation Perhaps the most famous play dealing with issues of ethnicity and assimilation at the beginning of the twentieth century was Israel Zangwill’s play The Melting Pot at the beginning of the twentieth century was Israel Zangwill’s play The Melting Pot (1909). Zangwill’s play was obviously the turning point in the broad reception of (1909). Zangwill’s play was obviously the turning point in the broad reception of the melting pot issue (Sollors, 66) and it consequently contributed to the increased the melting pot issue (Sollors, 66) and it consequently contributed to the increased rejection of the melting pot idea since it became obvious that you do not need to rejection of the melting pot idea since it became obvious that you do not need to “melt” to become a good American and that you can retain your ethnic character and “melt” to become a good American and that you can retain your ethnic character and still be a worthy person. The four-act play was an immediate success in the United still be a worthy person. The four-act play was an immediate success in the United States. During the following decades, the rejection of melting pot has also increased States. During the following decades, the rejection of melting pot has also increased in America, particularly after the publication of Glazer and Moynihan’s Beyond in America, particularly after the publication of Glazer and Moynihan’s Beyond the Melting Pot. In their study of the life of immigrants in New York in 1963 they the Melting Pot. In their study of the life of immigrants in New York in 1963 they observed the issue of “melting” in relation with different ethnic groups in New York observed the issue of “melting” in relation with different ethnic groups in New York and concluded that and concluded that

302 302 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311

[i]t was reasonable to believe that a new American type would [i]t was reasonable to believe that a new American type would emerge, a new nationality in which it would be a matter of indifference emerge, a new nationality in which it would be a matter of indifference whether a man was of Anglo-Saxon or German or Italian or Jewish whether a man was of Anglo-Saxon or German or Italian or Jewish origin, and in which indeed, because of the diffusion of populations origin, and in which indeed, because of the diffusion of populations through all parts of the country and all levels of the social order, and through all parts of the country and all levels of the social order, and because of the consequent close contact and intermarriage, it would be because of the consequent close contact and intermarriage, it would be impossible to make such distinctions. (Glazer and Moynihan, 12) impossible to make such distinctions. (Glazer and Moynihan, 12)

It became obvious to them that the original idea of an American melting pot would It became obvious to them that the original idea of an American melting pot would not be sustainable, although immigrants usually lose much of their original culture not be sustainable, although immigrants usually lose much of their original culture upon arrival to the United States. However, Glazer and Moynihan also realized that upon arrival to the United States. However, Glazer and Moynihan also realized that

as the groups were transformed by influences in American society, as the groups were transformed by influences in American society, stripped of their original attributes, they were recreated as something stripped of their original attributes, they were recreated as something new, but still as identifiable groups. Concretely, persons think of new, but still as identifiable groups. Concretely, persons think of themselves as members of that group, with that name; and most themselves as members of that group, with that name; and most significantly, they are linked to other members of the group by new significantly, they are linked to other members of the group by new attributes that the original immigrants would never have recognized as attributes that the original immigrants would never have recognized as identifying their group, but which nevertheless serve to mark them off, identifying their group, but which nevertheless serve to mark them off, by more than simply name and association, in the third generation and by more than simply name and association, in the third generation and even beyond. (Glazer and Moynihan, 12) even beyond. (Glazer and Moynihan, 12)

It became obvious that various ethnicities adapt differently because they It became obvious that various ethnicities adapt differently because they themselves are very different one from another. The impact of assimilating trends themselves are very different one from another. The impact of assimilating trends on groups is different in part because the groups are different – Catholic peasants on groups is different in part because the groups are different – Catholic peasants from Southern Italy were affected differently, in the same city and the same time, from Southern Italy were affected differently, in the same city and the same time, than urbanized Jewish workers and merchants from Eastern Europe. We cannot even than urbanized Jewish workers and merchants from Eastern Europe. We cannot even begin to indicate how various were the characteristics of family structure, religion, begin to indicate how various were the characteristics of family structure, religion, economic experience and attitudes, and political outlook that differentiated groups economic experience and attitudes, and political outlook that differentiated groups from such different backgrounds. Obviously, some American influences affected from such different backgrounds. Obviously, some American influences affected them all and with the same effects. But their differences meant they were open to them all and with the same effects. But their differences meant they were open to different parts of American experience, interpreting it in different ways, and using it different parts of American experience, interpreting it in different ways, and using it for different ends. (Glazer and Moynihan, 12). for different ends. (Glazer and Moynihan, 12). The authors of the study also concluded that this is just one of many possible The authors of the study also concluded that this is just one of many possible reasons why different groups assimilate differently. Other reasons should be searched reasons why different groups assimilate differently. Other reasons should be searched for within the nature of American society itself as it did not assimilate ethnic groups for within the nature of American society itself as it did not assimilate ethnic groups completely or to equal degrees. Consequently, various ethnic groups, upon losing their completely or to equal degrees. Consequently, various ethnic groups, upon losing their characteristic customs and culture, as is usually the case in the second generation, and characteristic customs and culture, as is usually the case in the second generation, and even more fully in the third generation, “are continually recreated by new experiences even more fully in the third generation, “are continually recreated by new experiences

303 303 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 in America. The mere existence of a name itself is perhaps sufficient to form group in America. The mere existence of a name itself is perhaps sufficient to form group character in new situations, for the name associates an individual, who actually can be character in new situations, for the name associates an individual, who actually can be anything, with a certain past, country, race” (Glazer and Moynihan, 17). anything, with a certain past, country, race” (Glazer and Moynihan, 17). The sociological study of ethnicities in New York gave rise to many other similar The sociological study of ethnicities in New York gave rise to many other similar studies and a widespread criticism of the melting pot. Gleason noted the growing studies and a widespread criticism of the melting pot. Gleason noted the growing phenomenon of rejecting the concept of the melting pot as a growing number of critics phenomenon of rejecting the concept of the melting pot as a growing number of critics opposed it ready to “deny that it ever had any reality. The conventional wisdom is opposed it ready to “deny that it ever had any reality. The conventional wisdom is thus twofold: as an ideal or goal the melting pot is reprehensible, but in the practical thus twofold: as an ideal or goal the melting pot is reprehensible, but in the practical order (fortunately, one presumes) it didn’t exist, never happened, failed to melt, and order (fortunately, one presumes) it didn’t exist, never happened, failed to melt, and is a myth” (Gleason, 15). is a myth” (Gleason, 15). The destiny of the melting pot idea in the Unite States appears to be sealed, at The destiny of the melting pot idea in the Unite States appears to be sealed, at least for the time being. As immigrants are no longer required to “melt” completely least for the time being. As immigrants are no longer required to “melt” completely and unconditionally, they nevertheless adapt American traits, culture and national and unconditionally, they nevertheless adapt American traits, culture and national character, at the same time preserving at least some features of their ethnic heritage, character, at the same time preserving at least some features of their ethnic heritage, thus contributing to the richness of multicultural America. The final outcome is an thus contributing to the richness of multicultural America. The final outcome is an American culture to which everyone contributes. However, this culture is mostly American culture to which everyone contributes. However, this culture is mostly the result of the effects of mass production and popular culture. American culture the result of the effects of mass production and popular culture. American culture is therefore the result of various cultural influences, and not the result of a coercive is therefore the result of various cultural influences, and not the result of a coercive process of assimilation. Nonetheless, ethnicity is still a very important issue in the process of assimilation. Nonetheless, ethnicity is still a very important issue in the United States. The United States remains a sociological phenomenon, combining United States. The United States remains a sociological phenomenon, combining cultural homogeneity and heterogeneity in unique ways. Various ethnic communities cultural homogeneity and heterogeneity in unique ways. Various ethnic communities and cultures are still very visible in America and they continue to influence the and cultures are still very visible in America and they continue to influence the lifestyles, values and opinions of countless Americans. Therefore, the issue of lifestyles, values and opinions of countless Americans. Therefore, the issue of ethnicity remains one of the central issues of American life. ethnicity remains one of the central issues of American life. The numerous aforementioned examples are a basic introduction to the most The numerous aforementioned examples are a basic introduction to the most common issues and challenges that helped shape the American national character. As common issues and challenges that helped shape the American national character. As I have already mentioned, different ethnicities were adopted differently, they received I have already mentioned, different ethnicities were adopted differently, they received different reception by mainstream American culture, and their opportunities and different reception by mainstream American culture, and their opportunities and expectations were different. Generally speaking, the more similar to the mainstream expectations were different. Generally speaking, the more similar to the mainstream culture they were, the easier it was for them to make a living in the new community. culture they were, the easier it was for them to make a living in the new community. The Chinese American life in this new land was particularly harsh, burdened by The Chinese American life in this new land was particularly harsh, burdened by numerous prejudices, huge cultural and social difference, as well as a language numerous prejudices, huge cultural and social difference, as well as a language barrier. Although it is impossible to measure the level of difficulty that certain groups barrier. Although it is impossible to measure the level of difficulty that certain groups were facing in their assimilation into America, we could however state that the Asian were facing in their assimilation into America, we could however state that the Asian nations, together with African Americans and Native Americans, received the least nations, together with African Americans and Native Americans, received the least favorable treatment. This is why their existence in the United States is particularly favorable treatment. This is why their existence in the United States is particularly challenging. In this light we should also observe the life of immigrants of Chinese challenging. In this light we should also observe the life of immigrants of Chinese American descent and their plight for rightful coexistence in the country so powerfully American descent and their plight for rightful coexistence in the country so powerfully

304 304 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 wrought by various, often contradictory, ideals of the acceptance of ethnic groups. wrought by various, often contradictory, ideals of the acceptance of ethnic groups. Their successful assimilation and consequent rise to the position of a “model minority” Their successful assimilation and consequent rise to the position of a “model minority” makes the study of the Chinese American experience a particularly interesting one. It makes the study of the Chinese American experience a particularly interesting one. It is even more interesting if we observe their efforts to assimilate successfully within is even more interesting if we observe their efforts to assimilate successfully within the mainstream culture while preserving their ethnic identity and at the same time the mainstream culture while preserving their ethnic identity and at the same time constructing their personal, unique identity. constructing their personal, unique identity. Even though American nationality is believed to have grown from suppositions Even though American nationality is believed to have grown from suppositions of allegiance or ascriptive citizenship to principles of democratic membership, i.e. of allegiance or ascriptive citizenship to principles of democratic membership, i.e. consensual citizenship, the treatment of ethnicity, national origin and race in the consensual citizenship, the treatment of ethnicity, national origin and race in the United States has been significantly different. The history of Chinese exclusion from United States has been significantly different. The history of Chinese exclusion from America is closely related to the process of American national formation. America, America is closely related to the process of American national formation. America, being a no-nation state, does not have a homogenous ethnic base and therefore had being a no-nation state, does not have a homogenous ethnic base and therefore had to find a way to create a sort of fictive ethnicity and a fictive national identity. The to find a way to create a sort of fictive ethnicity and a fictive national identity. The presence of Chinese immigrants in the United States was perceived as an attack on presence of Chinese immigrants in the United States was perceived as an attack on the concept of Anglo-Saxon or European purity, and at the same time it opposed the concept of Anglo-Saxon or European purity, and at the same time it opposed the idea of Manifest Destiny, which was believed to belong to European settlers the idea of Manifest Destiny, which was believed to belong to European settlers exclusively. However, the arrival of European settlers to the West Coast prompted the exclusively. However, the arrival of European settlers to the West Coast prompted the increased immigration of Chinese and in order to prevent their mass immigration, the increased immigration of Chinese and in order to prevent their mass immigration, the American authorities introduced a number of measures to stop Chinese immigration American authorities introduced a number of measures to stop Chinese immigration and thus save their envisioned national ethnicity and identity. Being “Oriental” and and thus save their envisioned national ethnicity and identity. Being “Oriental” and therefore perpetually visibly different, they were treated as perpetually “foreign,” therefore perpetually visibly different, they were treated as perpetually “foreign,” since they were considered both antithetical and antagonistic to America. “Oriental” since they were considered both antithetical and antagonistic to America. “Oriental” was frequently seen as the most visible and the most perilous type of difference, as was frequently seen as the most visible and the most perilous type of difference, as the other to the Euro-American self. “Orientals” personified the historical tension the other to the Euro-American self. “Orientals” personified the historical tension between America’s universalist promise of democratic consent and its discriminatory between America’s universalist promise of democratic consent and its discriminatory practices of gaining citizenship. It was only in 1943 that “Orientals” in the United practices of gaining citizenship. It was only in 1943 that “Orientals” in the United States became “Asian Americans” when they started to be recognized as either citizens States became “Asian Americans” when they started to be recognized as either citizens or legal aliens. Nevertheless, they are still not regarded as possible representatives or legal aliens. Nevertheless, they are still not regarded as possible representatives of the United States national imagery and symbolism. A part of the reason for this of the United States national imagery and symbolism. A part of the reason for this incomplete inclusion in American society can be found within the mass media and incomplete inclusion in American society can be found within the mass media and public education, which, as means of social and cultural reproduction, continue to public education, which, as means of social and cultural reproduction, continue to secure the common sense of Asian Americans as aliens. Acquiring citizenship can secure the common sense of Asian Americans as aliens. Acquiring citizenship can be no guarantee of Asian American representation and they are only recognized in a be no guarantee of Asian American representation and they are only recognized in a formal or legal sense. While the law necessarily ensures the legal terms of citizenship, formal or legal sense. While the law necessarily ensures the legal terms of citizenship, it cannot change the cultural conditions of Asian American abjection. The law also it cannot change the cultural conditions of Asian American abjection. The law also cannot undo the historical consequences and prejudices created by years of racial cannot undo the historical consequences and prejudices created by years of racial discrimination. Clearly different from the standard look of the nation and alien to its discrimination. Clearly different from the standard look of the nation and alien to its cultural origin, Asian Americans hold the position of formal nationals and cultural cultural origin, Asian Americans hold the position of formal nationals and cultural

305 305 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 aliens. Asian Americans therefore represent the contradiction of legal and cultural aliens. Asian Americans therefore represent the contradiction of legal and cultural competences in contemporary American citizenship. Furthermore, being part of competences in contemporary American citizenship. Furthermore, being part of a nation burdened by ethnic contradictions, Asian Americans criticize national a nation burdened by ethnic contradictions, Asian Americans criticize national community and propose its reconstruction. community and propose its reconstruction. The question of one’s identity is a complex issue. Is one to be identified by one’s The question of one’s identity is a complex issue. Is one to be identified by one’s race, nationality, sex, class, occupation, residence, religion, age, and relationship race, nationality, sex, class, occupation, residence, religion, age, and relationship to others? These are just some of the possible classifications. However, the most to others? These are just some of the possible classifications. However, the most fundamental means of identification are the first two listed, and at the same time they fundamental means of identification are the first two listed, and at the same time they seem to be the most problematic. Racial and nationality issues, having complex and seem to be the most problematic. Racial and nationality issues, having complex and multiple variations, are equally intriguing and challenging. multiple variations, are equally intriguing and challenging. One of the first discussions over emerging Asian American identity concentrated on One of the first discussions over emerging Asian American identity concentrated on Stanley and Derald Sue’s essay “Chinese-American Personality and Mental Health” Stanley and Derald Sue’s essay “Chinese-American Personality and Mental Health” (1971) which viewed Chinese Americans as products of various interplaying forces, (1971) which viewed Chinese Americans as products of various interplaying forces, among them traditional Chinese values, Western influences, and racism. According among them traditional Chinese values, Western influences, and racism. According to the Sues, all Chinese Americans are caught in the conflict of these forces and they to the Sues, all Chinese Americans are caught in the conflict of these forces and they tend to be of three basic types, the “traditionalists”, the “marginal man,” and the tend to be of three basic types, the “traditionalists”, the “marginal man,” and the “Asian American” (36-38). They define each of the previous types and explain that “Asian American” (36-38). They define each of the previous types and explain that the traditionalist one is one who obeys parental expectations; the marginal man is one the traditionalist one is one who obeys parental expectations; the marginal man is one who discards ancestral culture to embrace Western ways; and the Asian American is who discards ancestral culture to embrace Western ways; and the Asian American is one who rebels against both in search of a new self, of a new identity. Furthermore, one who rebels against both in search of a new self, of a new identity. Furthermore, the Sues claim that the problem with the traditionalist is that “Chinese patterns of the Sues claim that the problem with the traditionalist is that “Chinese patterns of deference and reserve” prevent the subject both from expressing his or her “personal deference and reserve” prevent the subject both from expressing his or her “personal feelings” to their elders and from “aggressively respond[ing] to racism” (38-39). The feelings” to their elders and from “aggressively respond[ing] to racism” (38-39). The problem with the marginal man is that such a person “finds his self worth defined problem with the marginal man is that such a person “finds his self worth defined in terms of acceptance by Caucasians” and eventually “develop[s] a form of ‘racial in terms of acceptance by Caucasians” and eventually “develop[s] a form of ‘racial self hatred’” (40). The trouble with the Asian American is his “obsessive concern self hatred’” (40). The trouble with the Asian American is his “obsessive concern with racism” (43). Upon analyzing all three personality types, the Sues called for the with racism” (43). Upon analyzing all three personality types, the Sues called for the individual to develop his or her “own conception of pride” (45). individual to develop his or her “own conception of pride” (45). The primary charge against the Sues’ typology of personality was that internal The primary charge against the Sues’ typology of personality was that internal factors override social forces. One of the most fierce critics of the Sues’ reasoning was factors override social forces. One of the most fierce critics of the Sues’ reasoning was Ben Tong, who in “The Ghetto of the Mind” (1971) stated that the Sues’ paradigm Ben Tong, who in “The Ghetto of the Mind” (1971) stated that the Sues’ paradigm “fits squarely into the existing WASP-oriented psychotherapeutic frame of reference “fits squarely into the existing WASP-oriented psychotherapeutic frame of reference … By insisting that Chinese-Americans take pride in living with these personality … By insisting that Chinese-Americans take pride in living with these personality options,” and he added that “our ethnic psychotherapists contribute to the maintenance options,” and he added that “our ethnic psychotherapists contribute to the maintenance of those very same stereotypes which they fear ‘studies’ and ‘tests’ are perpetuating of those very same stereotypes which they fear ‘studies’ and ‘tests’ are perpetuating (Tong, 3). Tong strongly disagrees with the Sues’ proposal of adjustment, which he (Tong, 3). Tong strongly disagrees with the Sues’ proposal of adjustment, which he considers to exclude race as the constitutional device of American society and psyche. considers to exclude race as the constitutional device of American society and psyche. Moreover, he deems the pathology of the Asian American personality as the malady Moreover, he deems the pathology of the Asian American personality as the malady

306 306 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 of a historically perpetuated institutional racism whose cure requires “something of a of a historically perpetuated institutional racism whose cure requires “something of a radical political mature” (24). radical political mature” (24). Tong also makes other important observations in his work. He states that “Chinese Tong also makes other important observations in his work. He states that “Chinese American heritage” is not “synonymous with Great Traditions of Cathay” (4) since American heritage” is not “synonymous with Great Traditions of Cathay” (4) since Chinese Americans are immigrant descendents of Cantonese peasantry who were Chinese Americans are immigrant descendents of Cantonese peasantry who were peripheral to the high Chinese culture and their elitism and thus they do not necessarily peripheral to the high Chinese culture and their elitism and thus they do not necessarily inherit the “ascetic strains in Confucianism ”and“ unreacting expressionlessness” as inherit the “ascetic strains in Confucianism ”and“ unreacting expressionlessness” as the whites readily believe they always do (14). Tong claims that this image of “the meek the whites readily believe they always do (14). Tong claims that this image of “the meek and mild Chinaman” (8) is nothing but a façade or a survival mechanism that Chinese and mild Chinaman” (8) is nothing but a façade or a survival mechanism that Chinese immigrants used to dignify their imposed silence and institutionalized repression immigrants used to dignify their imposed silence and institutionalized repression throughout history. However, what early immigrants invented as an adaptive mask throughout history. However, what early immigrants invented as an adaptive mask became a cultural trait for succeeding generations of U.S.-born Chinese Americans became a cultural trait for succeeding generations of U.S.-born Chinese Americans (14). In other words, Tong claims that Chinese American passivity is not the material (14). In other words, Tong claims that Chinese American passivity is not the material manifestation of inherited Chinese traits but the product of American racism. manifestation of inherited Chinese traits but the product of American racism. The disagreement between the Sues and Ben Tong is not only a discord between The disagreement between the Sues and Ben Tong is not only a discord between modes of coping and confrontation. It is at the same time a disagreement between the modes of coping and confrontation. It is at the same time a disagreement between the ethnic reformist whose model is Jewish assimilation and the ethnic revolutionary who ethnic reformist whose model is Jewish assimilation and the ethnic revolutionary who is inspired by African American rebellion. is inspired by African American rebellion. The confrontations of the Sues and Tong concerning the issues of identity are The confrontations of the Sues and Tong concerning the issues of identity are echoed in Frank Chin and Jeffery Paul Chan’s essay “Racist Love” (1972). Chin and echoed in Frank Chin and Jeffery Paul Chan’s essay “Racist Love” (1972). Chin and Chan write that “In terms of the utter lack of cultural distinction, the destruction of an Chan write that “In terms of the utter lack of cultural distinction, the destruction of an organic sense of identity, the complete psychological and cultural subjugation of a race organic sense of identity, the complete psychological and cultural subjugation of a race of people, […] the people of Chinese and Japanese ancestry stand out as white racism’s of people, […] the people of Chinese and Japanese ancestry stand out as white racism’s only success” (66). They also believe that “[i]f the system works, the stereotypes only success” (66). They also believe that “[i]f the system works, the stereotypes assigned to the various races are accepted by the races themselves as reality, as fact assigned to the various races are accepted by the races themselves as reality, as fact and racist love reigns”(65), thus defining racist love as “a low maintenance engine of and racist love reigns”(65), thus defining racist love as “a low maintenance engine of white supremacy” that conditions not only “the mass society’s perceptions” but also white supremacy” that conditions not only “the mass society’s perceptions” but also “the subject minority” itself into “becoming the stereotype, live it, talk it, embrace it, “the subject minority” itself into “becoming the stereotype, live it, talk it, embrace it, measure group and individual worth in its terms, and believe it” (66-67). measure group and individual worth in its terms, and believe it” (66-67). It seems that the 70s were an era of increased awareness of ethnicity and identity It seems that the 70s were an era of increased awareness of ethnicity and identity with Chinese Americans and this period was marked by a desire to establish their with Chinese Americans and this period was marked by a desire to establish their unique American identity. The prevailing sentiment was that it is possible to be unique American identity. The prevailing sentiment was that it is possible to be both American and Asian and such belief was followed by Asian American efforts both American and Asian and such belief was followed by Asian American efforts to establish an ethnic American identity and to challenge old stereotypes and myths to establish an ethnic American identity and to challenge old stereotypes and myths about the Chinese in America. During a lecture at Stanford University, Chan stated about the Chinese in America. During a lecture at Stanford University, Chan stated that the Chinese American identity is yet to be defined. We only know what it is that the Chinese American identity is yet to be defined. We only know what it is not: it is not European, and it is neither Chinese nor Afro-American. And in order to not: it is not European, and it is neither Chinese nor Afro-American. And in order to help it develop itself, we should, according to Chan, throw out what is Chinese and help it develop itself, we should, according to Chan, throw out what is Chinese and

307 307 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 what is white and then what is left will be Chinese American. Trying to explain the what is white and then what is left will be Chinese American. Trying to explain the position of Chinese American identity Chin blames American racial policies for the position of Chinese American identity Chin blames American racial policies for the fact that Chinese Americans have been taught that they have no history besides the fact that Chinese Americans have been taught that they have no history besides the white version of their history. According to Chin, the only cultural identity allowed white version of their history. According to Chin, the only cultural identity allowed has been a foreign Chinese one, which has been used to exclude Chinese Americans has been a foreign Chinese one, which has been used to exclude Chinese Americans from American culture. from American culture. Furthermore, both Chin and Chan believe that the problem of Chinese American Furthermore, both Chin and Chan believe that the problem of Chinese American identity also lies in its schizophrenic model of “dual personality,” which seems to identity also lies in its schizophrenic model of “dual personality,” which seems to have its roots in orientalism. have its roots in orientalism. The so-called “blending of East and West” divides the Chinese-American into two The so-called “blending of East and West” divides the Chinese-American into two incompatible segments: (1) the foreigner whose status is dependent on his ability to incompatible segments: (1) the foreigner whose status is dependent on his ability to be accepted by the white natives; and (2) the handicapped native who is taught that be accepted by the white natives; and (2) the handicapped native who is taught that identification with his foreignness is the only way to “justify” his difference in skin identification with his foreignness is the only way to “justify” his difference in skin color…. The privileged foreigner is the assimilable alien… posed as an exemplary color…. The privileged foreigner is the assimilable alien… posed as an exemplary minority against the bad example of the black [and] not the white majority as the single minority against the bad example of the black [and] not the white majority as the single most potent threat to his status. The handicapped native is neither black nor white in a most potent threat to his status. The handicapped native is neither black nor white in a black and white world….His pride is derived from the degree of his acceptance by the black and white world….His pride is derived from the degree of his acceptance by the race of his choice at being consciously one thing and not the other (Chin and Chan, race of his choice at being consciously one thing and not the other (Chin and Chan, 1972: 72). 1972: 72). It seems that Chin and Chan detected that alienation and abjection are major It seems that Chin and Chan detected that alienation and abjection are major problems that prevent the development of Asian American identity. However, they problems that prevent the development of Asian American identity. However, they put most of their emphasis not on the notorious periods of legal exclusions, but rather put most of their emphasis not on the notorious periods of legal exclusions, but rather on the period of post-World War II orientalism that was marked by increased tolerance on the period of post-World War II orientalism that was marked by increased tolerance since they believe that racist love determined Asian Americans as a manipulable and since they believe that racist love determined Asian Americans as a manipulable and unviable subject of the nation. Determined to fight for a more visible and independent unviable subject of the nation. Determined to fight for a more visible and independent Asian American identity, Chin and Chan started to support the idea of the militant Asian American identity, Chin and Chan started to support the idea of the militant articulations of Asian American identity, envisioned upon the spirit of the black articulations of Asian American identity, envisioned upon the spirit of the black power movement. However, the outcome of this idea was an unfinished ideal of Asian power movement. However, the outcome of this idea was an unfinished ideal of Asian American identity that was trying to find its articulation somewhere between the American identity that was trying to find its articulation somewhere between the dichotomy of black and white, but that never happened. dichotomy of black and white, but that never happened. Chin believes that the new Chinese American identity must be built around Chinese Chin believes that the new Chinese American identity must be built around Chinese Americans as recognized members of American society, in other words as Americans. Americans as recognized members of American society, in other words as Americans. In order to achieve being recognized as American, it is mandatory to reject previous In order to achieve being recognized as American, it is mandatory to reject previous stereotypes and myths about quiet and submissive Chinese Americans who live in stereotypes and myths about quiet and submissive Chinese Americans who live in Chinatown ghettos. Chinatown ghettos. Nonetheless, Chin and Chan’s inability to recognize the era of “racist love” as the Nonetheless, Chin and Chan’s inability to recognize the era of “racist love” as the beginning of legal equality appears to be marked by the desire to recover a lost ethnic beginning of legal equality appears to be marked by the desire to recover a lost ethnic cultural continuity and to negotiate the generational differences that create Asian cultural continuity and to negotiate the generational differences that create Asian American identity. American identity.

308 308 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311

Chin and Chan continue their discussion of Asian American identity in their Chin and Chan continue their discussion of Asian American identity in their anthology of Asian American writers Aiiieeeee! anthology of Asian American writers Aiiieeeee!

This myth of being either/or and the equally goofy concept of the This myth of being either/or and the equally goofy concept of the dual personality haunted our lobes while our rejection by both Asian dual personality haunted our lobes while our rejection by both Asian and white America proved we were neither one nor the other. Neither and white America proved we were neither one nor the other. Neither Asian culture nor American culture was equipped to define us except in Asian culture nor American culture was equipped to define us except in the most superficial terms. (viii) the most superficial terms. (viii)

It seems that the authors of the anthology wanted to change the way Asian It seems that the authors of the anthology wanted to change the way Asian Americans were perceived and at the same time to define the outlines of a new Asian Americans were perceived and at the same time to define the outlines of a new Asian American culture that will effectively and reverently accommodate their condition of American culture that will effectively and reverently accommodate their condition of double exile and at the same time embody Asian Americans as proper U.S. subjects. double exile and at the same time embody Asian Americans as proper U.S. subjects. In addition to creating a new ethnic space, this double negation also distinguishes In addition to creating a new ethnic space, this double negation also distinguishes between the “Asian American” and the “Americanized Asian.” However, the authors between the “Asian American” and the “Americanized Asian.” However, the authors seem to forget that identity can be multiple, that experience can be fluid and that seem to forget that identity can be multiple, that experience can be fluid and that culture can change. I find their belief that the native-born is completely deprived of culture can change. I find their belief that the native-born is completely deprived of Asian culture utterly inaccurate, as we cannot completely isolate the Chinese or the Asian culture utterly inaccurate, as we cannot completely isolate the Chinese or the American part of this experience. The same rule applies to both “Asian American” American part of this experience. The same rule applies to both “Asian American” and “Americanized Asian.” and “Americanized Asian.” Similar questions of authentic Asian experience and identity occupy Chan, Similar questions of authentic Asian experience and identity occupy Chan, Chin, Inada and Wong in their second anthology of Chinese American and Japanese Chin, Inada and Wong in their second anthology of Chinese American and Japanese American Literature, The Big Aiiieeeee! In this anthology they try to explain what, in American Literature, The Big Aiiieeeee! In this anthology they try to explain what, in their opinion, constitutes and represents real and authentic Asian American literature their opinion, constitutes and represents real and authentic Asian American literature and identity. At the same time they seem to forget that they do not hold the key to and identity. At the same time they seem to forget that they do not hold the key to the only possible version of the Asian American experience and that their sentiments the only possible version of the Asian American experience and that their sentiments and their experience may not correspond to the sentiments and experiences of other and their experience may not correspond to the sentiments and experiences of other Asian Americans. This is especially true of Chinese American female writers whose Asian Americans. This is especially true of Chinese American female writers whose representation was neglected in the past since it was believed that “women symbolize representation was neglected in the past since it was believed that “women symbolize dependency – half- or ill-formed subjectivity” (Lee, 4). dependency – half- or ill-formed subjectivity” (Lee, 4). The issue of Chinese American identity is a complex and diverse experience and The issue of Chinese American identity is a complex and diverse experience and there seem to be no unilateral answer to the question “What then is the [Chinese] there seem to be no unilateral answer to the question “What then is the [Chinese] American, this new man?” There is not only one, universal answer to what constitutes American, this new man?” There is not only one, universal answer to what constitutes a Chinese American experience and Chinese American identity. At the same time, a Chinese American experience and Chinese American identity. At the same time, we need to remember that the Asian American identity is just one of numerous other we need to remember that the Asian American identity is just one of numerous other American identities that create an overall American experience. There seems to be American identities that create an overall American experience. There seems to be no final conclusion to this ever-changing issue of American identity as it has been a no final conclusion to this ever-changing issue of American identity as it has been a contested terrain since the very beginning of immigration to the United States. The contested terrain since the very beginning of immigration to the United States. The motto “E Pluribus Unum” (from Many, One) still appears to be in use, although we motto “E Pluribus Unum” (from Many, One) still appears to be in use, although we

309 309 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 nowadays understand that final process may not be so unique and so permanent. Thus, nowadays understand that final process may not be so unique and so permanent. Thus, the definition of American identity will continue to be changed and redefined as new the definition of American identity will continue to be changed and redefined as new immigrants and new ethnicities are accommodated in the United States. It seems that immigrants and new ethnicities are accommodated in the United States. It seems that the process of creating the American identity is hardly over. the process of creating the American identity is hardly over. Bibliography Bibliography Chin, F., Chan, J. P., Lawson, F. I., Wang, S. (1974) Aiiieeeee! An Anthology of Asian Chin, F., Chan, J. P., Lawson, F. I., Wang, S. (1974) Aiiieeeee! An Anthology of Asian American Writers, Washington, Howard University Press. American Writers, Washington, Howard University Press. Chin, F., Chan, J. P. (1972) Racist Love. In: Richard Kostelanetz, R. (ed.), Seeing Chin, F., Chan, J. P. (1972) Racist Love. In: Richard Kostelanetz, R. (ed.), Seeing Through Shuck. New York, Ballantine (pp. 65-79). Through Shuck. New York, Ballantine (pp. 65-79). Chin, F. (1989) The Big Aiiieeeee! An Anthology of Chinese and Japanese American Chin, F. (1989) The Big Aiiieeeee! An Anthology of Chinese and Japanese American Literature, New York, Meridian. Literature, New York, Meridian. - http://members.aol.com/chineseusa/00fac.htm - http://members.aol.com/chineseusa/00fac.htm (23. 09. 2004.) (23. 09. 2004.) Crèvecoeur, J. H. St. J. de. (1957) Letters from an American Farmer, New York, Crèvecoeur, J. H. St. J. de. (1957) Letters from an American Farmer, New York, Dutton. J. Hector St. John de Crèvecœur. Dutton. J. Hector St. John de Crèvecœur. Glazer, N., Moynihan, D. P. (1963) Beyond the Melting Pot: The Negroes, Puerto Glazer, N., Moynihan, D. P. (1963) Beyond the Melting Pot: The Negroes, Puerto Ricans, Jews, Italians, and Irish of New York City, Cambridge, MIT Press. Ricans, Jews, Italians, and Irish of New York City, Cambridge, MIT Press. Gleason, P. (1979) The Melting Pot in the 1960s and 1970s, Ethnicity 6, 1: 10-20. Gleason, P. (1979) The Melting Pot in the 1960s and 1970s, Ethnicity 6, 1: 10-20. Huntley, E. D. (1988) Amy Tan: A Critical Companion, Westport, Greenwood Press. Huntley, E. D. (1988) Amy Tan: A Critical Companion, Westport, Greenwood Press. Lee, R. C. (1999) The Americas of Asian American Literature: Gendered Fictions of Lee, R. C. (1999) The Americas of Asian American Literature: Gendered Fictions of Nation and Transnation, Princeton, New Jersey, Princeton University Press. Nation and Transnation, Princeton, New Jersey, Princeton University Press. Mann, A. (1979) The One and the Many: Reflections on the American Identity, Mann, A. (1979) The One and the Many: Reflections on the American Identity, Chicago, London, University of Chicago Press. Chicago, London, University of Chicago Press. Sollors, W. (1986) Beyond Ethnicity: Consent and Descent in American Culture, New Sollors, W. (1986) Beyond Ethnicity: Consent and Descent in American Culture, New York, Oxford University Press. York, Oxford University Press. Sue, S., Sue D. (1971) Chinese-American Personality and Mental Health, Amerasia Sue, S., Sue D. (1971) Chinese-American Personality and Mental Health, Amerasia Journal 1, 2: 36-49. Journal 1, 2: 36-49. Tan, A. (1989) The Joy Luck Club, London, Vintage. Tan, A. (1989) The Joy Luck Club, London, Vintage. Tan, A. (1992) The Kitchen God’s Wife, London, Flamingo. Tan, A. (1992) The Kitchen God’s Wife, London, Flamingo. Tan, A. (1987) The Hundred Secret Senses, London, Flamingo. Tan, A. (1987) The Hundred Secret Senses, London, Flamingo. Tan, A. (2001) The Bonesetter’s Daughter, London, Flamingo. Tan, A. (2001) The Bonesetter’s Daughter, London, Flamingo. Tan, A. (2004) The Opposite of Fate, London, Harper Perennial. Tan, A. (2004) The Opposite of Fate, London, Harper Perennial. Tong, B. (1971) The Ghetto of the Mind: Notes on the Historical Psychology of Tong, B. (1971) The Ghetto of the Mind: Notes on the Historical Psychology of Chinese-America, Amerasia Journal 1, 3: 1-31. Chinese-America, Amerasia Journal 1, 3: 1-31.

310 310 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311 Matas, G.: CHINESE AMERICAN ExPERIENCE AND... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 291-311

Gordan Matas Gordan Matas Odsjek za engleski jezik i književnost Odsjek za engleski jezik i književnost Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu ISKUSTVO AMERIČKIH KINEZA I ISKUSTVO AMERIČKIH KINEZA I „MELTING POT“ „MELTING POT“ SAŽETAK SAŽETAK Povijest SAD-a neupitno je povijest imigranata, a sastav američkog društva živi Povijest SAD-a neupitno je povijest imigranata, a sastav američkog društva živi je dokaz imigracijske povijesti ove zemlje. Kako se razne etničke grupe šire i postaju je dokaz imigracijske povijesti ove zemlje. Kako se razne etničke grupe šire i postaju brojnije i bolje zastupljene, očito je da njihova književnost postaje sve poznatija i brojnije i bolje zastupljene, očito je da njihova književnost postaje sve poznatija i priznatija. Namjera je ovoga članka pokazati da useljenici ne gube nužno svoj priznatija. Namjera je ovoga članka pokazati da useljenici ne gube nužno svoj etnički identitet ziveći u SAD-u već često uspijevaju očuvati svoje originalne običaje etnički identitet ziveći u SAD-u već često uspijevaju očuvati svoje originalne običaje i vjerovanja, ponekad ih prilagođavajući novoj sredini. Useljenici nastoje sačuvati i vjerovanja, ponekad ih prilagođavajući novoj sredini. Useljenici nastoje sačuvati vlastito kulturno i etničko naslijeđe kao i osobni identitet dok se prilagođavaju vlastito kulturno i etničko naslijeđe kao i osobni identitet dok se prilagođavaju novoj sredini i standardu života. Kinesko-američko iskustvo prikazano u njihovoj novoj sredini i standardu života. Kinesko-američko iskustvo prikazano u njihovoj književnosti posebno je zanimljivo budući su američki Kinezi kulturološki i fizički književnosti posebno je zanimljivo budući su američki Kinezi kulturološki i fizički značajno drugačiji od dominantnog bjelačkog društva. značajno drugačiji od dominantnog bjelačkog društva. Ključne rijeci: imigranti, multikulturalizam, identitet, društvo, SAD Ključne rijeci: imigranti, multikulturalizam, identitet, društvo, SAD

311 311

Stojan, N.: O INDIREKTNOME OBJEKTU U ENGLESKOME... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 313-325 Stojan, N.: O INDIREKTNOME OBJEKTU U ENGLESKOME... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 313-325

Nataša Stojan Prethodno priopćenje Nataša Stojan Prethodno priopćenje Odsjek za engleski jezik i književnost UDK: 811.111’367.333 Odsjek za engleski jezik i književnost UDK: 811.111’367.333 Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu 811.163.42’367.333 Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu 811.163.42’367.333 Primljeno: 01. 06. 2012. Primljeno: 01. 06. 2012.

O INDIREKTNOME OBJEKTU U ENGLESKOME I O INDIREKTNOME OBJEKTU U ENGLESKOME I HRVATSKOME JEZIKU HRVATSKOME JEZIKU SAŽETAK SAŽETAK Ovaj rad donosi kritički opis indirektnog objekta u engleskome i hrvatskome Ovaj rad donosi kritički opis indirektnog objekta u engleskome i hrvatskome jeziku. Opisani su gramatički odnosi između glagola i objekta s ciljem da se utvrde jeziku. Opisani su gramatički odnosi između glagola i objekta s ciljem da se utvrde sličnosti i razlike u komplementaciji glagola u tim jezicima. Također se ukazuje sličnosti i razlike u komplementaciji glagola u tim jezicima. Također se ukazuje na poteškoće u klasifikaciji hrvatskih glagola koji zahtijevaju indirektni objekt. na poteškoće u klasifikaciji hrvatskih glagola koji zahtijevaju indirektni objekt. Prikazana je i analiza ditranzitivne komplementacije u engleskome te se ukazuje na Prikazana je i analiza ditranzitivne komplementacije u engleskome te se ukazuje na kompleksan odnos između semantičkih i sintaktičkih funkcija u rečenici. Rad se bavi kompleksan odnos između semantičkih i sintaktičkih funkcija u rečenici. Rad se bavi i semantikom objekta koja obično podrazumijeva odnos između predikata i objekta u i semantikom objekta koja obično podrazumijeva odnos između predikata i objekta u smislu da nominalni izraz s morfosintaktičkim obilježjima objekta može u odnosu na smislu da nominalni izraz s morfosintaktičkim obilježjima objekta može u odnosu na predikat imati različite semantičke uloge. Prikazana je i konceptualna karakterizacija predikat imati različite semantičke uloge. Prikazana je i konceptualna karakterizacija temeljnih gramatičkih funkcija u okviru kognitivne gramatike, koja nastoji obuhvatiti temeljnih gramatičkih funkcija u okviru kognitivne gramatike, koja nastoji obuhvatiti univerzalne aspekte jezičnog ustroja. Rad doprinosi razumijevanju ne samo objekta, univerzalne aspekte jezičnog ustroja. Rad doprinosi razumijevanju ne samo objekta, već i cijele rečenične strukture te pokazuje da se odnosi između glagola i njegovih već i cijele rečenične strukture te pokazuje da se odnosi između glagola i njegovih komplemenata mogu istraživati i na jednoj višoj, konceptualnoj razini. komplemenata mogu istraživati i na jednoj višoj, konceptualnoj razini. Ključne riječi: engleski, hrvatski, indirektni objekt, kognitivna gramatika, Ključne riječi: engleski, hrvatski, indirektni objekt, kognitivna gramatika, semantičke uloge. semantičke uloge. INDIREKTNI OBJEKT U ENGLESKOME JEZIKU INDIREKTNI OBJEKT U ENGLESKOME JEZIKU U jezicima s razvijenim padežnim sustavom direktni objekt najčešće je u akuzativu, U jezicima s razvijenim padežnim sustavom direktni objekt najčešće je u akuzativu, a indirektni u dativu. Budući da se u engleskome dativ izgubio, ova dva tipa objekta a indirektni u dativu. Budući da se u engleskome dativ izgubio, ova dva tipa objekta morfološki su sličnija nego u jeziku s bogatim padežnim sustavom poput hrvatskoga. morfološki su sličnija nego u jeziku s bogatim padežnim sustavom poput hrvatskoga. Kada su zamjenice u funkciji objekta, one su u objektnom padežu, npr. (Quirk i sur., Kada su zamjenice u funkciji objekta, one su u objektnom padežu, npr. (Quirk i sur., 1985: 726): 1985: 726): (1) They amuse me[Od]. (1) They amuse me[Od]. (2) They gave me[Oi] some chocolate. (2) They gave me[Oi] some chocolate. Objekt najčešće zauzima mjesto u rečenici iza subjekta i glagola. Kada su oba Objekt najčešće zauzima mjesto u rečenici iza subjekta i glagola. Kada su oba objekta prisutna u rečenici, indirektni objekt dolazi ispred direktnoga1, npr.: objekta prisutna u rečenici, indirektni objekt dolazi ispred direktnoga1, npr.:

1 U nekim dijalektima britanskoga engleskog jezika gramatički je ispravan redoslijed Od Oi ako su oba 1 U nekim dijalektima britanskoga engleskog jezika gramatički je ispravan redoslijed Od Oi ako su oba objekta osobne zamjenice, npr.: He gave it her (Huddleston i sur., 2002: 248). objekta osobne zamjenice, npr.: He gave it her (Huddleston i sur., 2002: 248).

313 313 Stojan, N.: O INDIREKTNOME OBJEKTU U ENGLESKOME... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 313-325 Stojan, N.: O INDIREKTNOME OBJEKTU U ENGLESKOME... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 313-325

(3) I gave him[Oi] my address[Od]. (3) I gave him[Oi] my address[Od]. Uglavnom oba objekta mogu postati subjekti odgovarajuće pasivne rečenice, a Uglavnom oba objekta mogu postati subjekti odgovarajuće pasivne rečenice, a pasivne strukture su nazvane „prva“ i „druga“ (Quirk i sur., 1985:727, 1208): pasivne strukture su nazvane „prva“ i „druga“ (Quirk i sur., 1985:727, 1208): (4) a We sent Jack [Oi] a copy of the lettter [Od]. (4) a We sent Jack [Oi] a copy of the lettter [Od]. b Jack [S] was sent a copy of the letter [Od]. [prvi pasiv] b Jack [S] was sent a copy of the letter [Od]. [prvi pasiv] c A copy of the letter [S] was sent Jack [Oi]. [drugi pasiv] c A copy of the letter [S] was sent Jack [Oi]. [drugi pasiv] Prvi je pasiv, u kojem indirektni objekt postaje subjekt, češći od drugoga. Umjesto Prvi je pasiv, u kojem indirektni objekt postaje subjekt, češći od drugoga. Umjesto drugog pasiva, češće se koristi pasiv s prijedložnom frazom: drugog pasiva, češće se koristi pasiv s prijedložnom frazom: d A copy of the letter was sent to Jack. d A copy of the letter was sent to Jack. Pojmovi „direktni“ i „indirektni objekt“ tradicionalno se temelje na tumačenju da Pojmovi „direktni“ i „indirektni objekt“ tradicionalno se temelje na tumačenju da je direktni objekt izravno pogođen glagolskom radnjom te samim tim više uključen u je direktni objekt izravno pogođen glagolskom radnjom te samim tim više uključen u radnju u odnosu na indirektni objekt. Semantika objekta obično podrazumijeva odnos radnju u odnosu na indirektni objekt. Semantika objekta obično podrazumijeva odnos između glagola i objekta u smislu da nominalni izraz s morfosintaktičkim obilježjima između glagola i objekta u smislu da nominalni izraz s morfosintaktičkim obilježjima objekta može u odnosu na predikat imati različite semantičke uloge. Tradicionalna objekta može u odnosu na predikat imati različite semantičke uloge. Tradicionalna je gramatika bila svjesna činjenice da su značenjski odnosi od velike važnosti u je gramatika bila svjesna činjenice da su značenjski odnosi od velike važnosti u opisu subjekta i objekta te je često poistovjećivala sintaktičku sa semantičkom opisu subjekta i objekta te je često poistovjećivala sintaktičku sa semantičkom funkcijom (primjerice, subjekt s agensom, a objekt s pacijensom). Svaki glagol funkcijom (primjerice, subjekt s agensom, a objekt s pacijensom). Svaki glagol kao nositelj predikacije određuje jedinstven skup semantičkih odnosa koji će se uz kao nositelj predikacije određuje jedinstven skup semantičkih odnosa koji će se uz njega pojavljivati. Pojedini značenjski elementi, okupljeni u rečenici oko glagola, njega pojavljivati. Pojedini značenjski elementi, okupljeni u rečenici oko glagola, označavaju sudionike (participants), odnosno entitete koji su najčešće iskazani označavaju sudionike (participants), odnosno entitete koji su najčešće iskazani imeničkim frazama, i koji su nazvani argumentima (Van Valin i Lapolla, 1997). imeničkim frazama, i koji su nazvani argumentima (Van Valin i Lapolla, 1997). Dakle, predikat označava neko svojstvo, odnos, proces, radnju i sl., a argumenti 2 Dakle, predikat označava neko svojstvo, odnos, proces, radnju i sl., a argumenti 2 označavaju entitete koji su sudionici nekog procesa ili radnje, nositelji nekog svojstva označavaju entitete koji su sudionici nekog procesa ili radnje, nositelji nekog svojstva i sl. Za sveobuhvatan prikaz semantičkih odnosa između glagola i argumenata koriste i sl. Za sveobuhvatan prikaz semantičkih odnosa između glagola i argumenata koriste se semantičke uloge. se semantičke uloge. Prototipna semantička uloga indirektnog objekta prema Quirku i sur. (1985: 741) Prototipna semantička uloga indirektnog objekta prema Quirku i sur. (1985: 741) jest recipijens (recipient), a označava živo biće, koje je primatelj ili korisnik nečega, jest recipijens (recipient), a označava živo biće, koje je primatelj ili korisnik nečega, npr.: npr.: (5) We paid them the money. (5) We paid them the money. S druge strane, Huddleston i sur. (2002: 233) smatraju da indirektni objekt ima S druge strane, Huddleston i sur. (2002: 233) smatraju da indirektni objekt ima ulogu recipijensa samo kada dolazi uz glagole koji označavaju posjedovanje te ulogu recipijensa samo kada dolazi uz glagole koji označavaju posjedovanje te koriste pojam beneficijar (beneficiary), koji označava živo biće za čiju je korist nešto koriste pojam beneficijar (beneficiary), koji označava živo biće za čiju je korist nešto pribavljeno ili učinjeno (6), ili se, pak, odnosi na entitet kojemu je učinjeno nešto na pribavljeno ili učinjeno (6), ili se, pak, odnosi na entitet kojemu je učinjeno nešto na štetu (7), npr.: štetu (7), npr.:

2 Uspoređujući argumente i adverbne oznake možemo zaključiti da argumenti označavaju entitete koji 2 Uspoređujući argumente i adverbne oznake možemo zaključiti da argumenti označavaju entitete koji sudjeluju u radnji, izravno su u nju uključeni, te na taj način dopunjuju značenje predikata, a adverbne sudjeluju u radnji, izravno su u nju uključeni, te na taj način dopunjuju značenje predikata, a adverbne oznake označavaju okolnosti u kojima se nešto događa, te nužno ne dopunjuju značenje samog predikata. oznake označavaju okolnosti u kojima se nešto događa, te nužno ne dopunjuju značenje samog predikata.

314 314 Stojan, N.: O INDIREKTNOME OBJEKTU U ENGLESKOME... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 313-325 Stojan, N.: O INDIREKTNOME OBJEKTU U ENGLESKOME... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 313-325

(6) I’ve bought you a present. (6) I’ve bought you a present. (7) You poured me a drink laced with arsenic. (7) You poured me a drink laced with arsenic. Nadalje, Quirk i sur. (1985: 753) navode da indirektni objekt može imati i ulogu Nadalje, Quirk i sur. (1985: 753) navode da indirektni objekt može imati i ulogu trpitelja3, najčešće s glagolom give (8), te ulogu suvršitelja (comitative), koja označava trpitelja3, najčešće s glagolom give (8), te ulogu suvršitelja (comitative), koja označava zajedničko ili, pak, suprotstavljeno vršenje radnje (9): zajedničko ili, pak, suprotstavljeno vršenje radnje (9): (8) I gave Helen a nudge. (8) I gave Helen a nudge. (9) I played Sam a game of chess. [I played a game of chess with/against Sam.] (9) I played Sam a game of chess. [I played a game of chess with/against Sam.] Uvođenjem sustava semantičkih uloga, moguća je semantička karakterizacija svih Uvođenjem sustava semantičkih uloga, moguća je semantička karakterizacija svih dijelova rečenice pa tako i indirektnog objekta. Samom konceptu semantičkih uloga dijelova rečenice pa tako i indirektnog objekta. Samom konceptu semantičkih uloga prigovaralo se to da postoje značenjske nijanse po kojima se uloga uz jedan glagol prigovaralo se to da postoje značenjske nijanse po kojima se uloga uz jedan glagol razlikuje od te iste uloge uz drugi glagol, zbog čega opis nije dovoljno precizan. razlikuje od te iste uloge uz drugi glagol, zbog čega opis nije dovoljno precizan. Međutim, iz same definicije semantičkih uloga (to su uopćeni semantički odnosi) Međutim, iz same definicije semantičkih uloga (to su uopćeni semantički odnosi) proizlazi nužnost postojanja takvih slučajeva (Demo, 2008). proizlazi nužnost postojanja takvih slučajeva (Demo, 2008). DITRANZITIVNA KOMPLEMENTACIJA DITRANZITIVNA KOMPLEMENTACIJA Komplementacija glagola odnosi se na funkciju fraze ili surečenice koja najčešće Komplementacija glagola odnosi se na funkciju fraze ili surečenice koja najčešće dolazi nakon glagola u rečenici i nadopunjuje značenjski odnos kojeg taj glagol dolazi nakon glagola u rečenici i nadopunjuje značenjski odnos kojeg taj glagol uspostavlja. Razlikuju se tri tipa ditranzitivne komplementacije: a) indirektni objekt uspostavlja. Razlikuju se tri tipa ditranzitivne komplementacije: a) indirektni objekt + direktni objekt; b) direktni objekt + prijedložni objekt; c) indirektni objekt + + direktni objekt; b) direktni objekt + prijedložni objekt; c) indirektni objekt + prijedložni objekt, npr. (Quirk i sur., 1985: 1209): prijedložni objekt, npr. (Quirk i sur., 1985: 1209): (10) a Mary told only John the secret. (10) a Mary told only John the secret. b Mary told the secret only to John. b Mary told the secret only to John. c Mary told only John about the secret. c Mary told only John about the secret. Prijedložnu frazu, koja dopunjuje značenje glagola, Quirk i sur. (1985: 359) ne Prijedložnu frazu, koja dopunjuje značenje glagola, Quirk i sur. (1985: 359) ne smatraju indirektnim, već prijedložnim objektom. smatraju indirektnim, već prijedložnim objektom. S druge strane, Huddleston i sur. (2002: 248) smatraju da ditranzitivna S druge strane, Huddleston i sur. (2002: 248) smatraju da ditranzitivna komplementacija uključuje dvije imeničke fraze, koje su u funkciji direktnog i komplementacija uključuje dvije imeničke fraze, koje su u funkciji direktnog i indirektnog objekta. Ukoliko se umjesto dva objekta u rečenici upotrijebe jedan objekt indirektnog objekta. Ukoliko se umjesto dva objekta u rečenici upotrijebe jedan objekt i prijedložni izraz, glagol više nije ditranzitivan, već monotranzitivan. U sljedećem i prijedložni izraz, glagol više nije ditranzitivan, već monotranzitivan. U sljedećem je primjeru indirektni objekt zamijenjen prijedložnom frazom s prijedlogom to je primjeru indirektni objekt zamijenjen prijedložnom frazom s prijedlogom to (Huddleston i sur., 2002: 248, 309). (Huddleston i sur., 2002: 248, 309). Oi+Od Od+Pp Oi+Od Od+Pp (11) a I gave Sue the key. b I gave the key to Sue. (11) a I gave Sue the key. b I gave the key to Sue. (12) a*I explained Sue the problem. b I explained the problem to Sue. (12) a*I explained Sue the problem. b I explained the problem to Sue.

3 U strukturi s indirektnim objektom trpiteljem fokus je na imeničkoj frazi, koja je značenjski ekvivalent 3 U strukturi s indirektnim objektom trpiteljem fokus je na imeničkoj frazi, koja je značenjski ekvivalent glagola te mora biti na kraju rečenice. Zbog toga je prijedložna parafraza neprihvatljiva (?I gave a nudge to glagola te mora biti na kraju rečenice. Zbog toga je prijedložna parafraza neprihvatljiva (?I gave a nudge to Helen). Helen).

315 315 Stojan, N.: O INDIREKTNOME OBJEKTU U ENGLESKOME... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 313-325 Stojan, N.: O INDIREKTNOME OBJEKTU U ENGLESKOME... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 313-325

U primjeru 11a glagol je ditranzitivan, budući da zahtijeva dvije imeničke fraze, U primjeru 11a glagol je ditranzitivan, budući da zahtijeva dvije imeničke fraze, koje su u funkciji direktnog i indirektnog objekta. Neki glagoli, poput glagola explain, koje su u funkciji direktnog i indirektnog objekta. Neki glagoli, poput glagola explain, ne dozvoljavaju dvije imeničke fraze u svojoj komplementaciji (primjer 12a), već ne dozvoljavaju dvije imeničke fraze u svojoj komplementaciji (primjer 12a), već imeničku i prijedložnu frazu. Glagoli u primjerima 11b i 12b su monotranzitivni jer imeničku i prijedložnu frazu. Glagoli u primjerima 11b i 12b su monotranzitivni jer zahtijevaju direktni objekt i prijedložnu frazu. Primjećujemo kod dvije relevantne zahtijevaju direktni objekt i prijedložnu frazu. Primjećujemo kod dvije relevantne gramatike engleskoga jezika odmak od tradicionalnog opisa odnosa između gramatike engleskoga jezika odmak od tradicionalnog opisa odnosa između gramatičkih i semantičkih funkcija u rečenici. Prema tradicionalnom tumačenju gramatičkih i semantičkih funkcija u rečenici. Prema tradicionalnom tumačenju prijedložne fraze su u navedenim primjerima (10b, 11b, 12b) u funkciji indirektnog prijedložne fraze su u navedenim primjerima (10b, 11b, 12b) u funkciji indirektnog objekta (Matthews, 1981). Ono se temelji na činjenici da prijedložna fraza najčešće objekta (Matthews, 1981). Ono se temelji na činjenici da prijedložna fraza najčešće ima semantičku ulogu recipijensa ili beneficijara, koja je tipična za indirektni objekt, ima semantičku ulogu recipijensa ili beneficijara, koja je tipična za indirektni objekt, a nema uporište u morfosintaktičkim svojstvima članova rečenice. U navedenim a nema uporište u morfosintaktičkim svojstvima članova rečenice. U navedenim primjerima Sue u prijedložnim frazama ima ulogu recipijensa ili beneficijara, no Sue primjerima Sue u prijedložnim frazama ima ulogu recipijensa ili beneficijara, no Sue ima istu ulogu i u pasivnim oblicima rečenica, što ju ne čini indirektnim objektom, ima istu ulogu i u pasivnim oblicima rečenica, što ju ne čini indirektnim objektom, već ima funkciju subjekta (npr. Sue was sent a copy). Dakle, indirektni se objekt već ima funkciju subjekta (npr. Sue was sent a copy). Dakle, indirektni se objekt neopravdano koristio kao semantička kategorija pa se mogao odnositi i na prijedložne neopravdano koristio kao semantička kategorija pa se mogao odnositi i na prijedložne fraze. Smatramo da su imenička fraza u funkciji indirektnog objekta i prijedložna fraza fraze. Smatramo da su imenička fraza u funkciji indirektnog objekta i prijedložna fraza različiti morfosintaktički ostvaraji iste semantičke uloge te da se ne mogu svrstati pod različiti morfosintaktički ostvaraji iste semantičke uloge te da se ne mogu svrstati pod okrilje indirektnog objekta. okrilje indirektnog objekta. U analizi ditranzitivne komplementacije Quirk i sur. (1985) i Huddleston i sur. U analizi ditranzitivne komplementacije Quirk i sur. (1985) i Huddleston i sur. (2002) ne slažu se oko funkcije imeničke fraze John u primjeru 13c: (2002) ne slažu se oko funkcije imeničke fraze John u primjeru 13c: (13) a Mary told only John the secret. (13) a Mary told only John the secret. b Mary told the secret only to John. b Mary told the secret only to John. c Mary told only John about the secret. c Mary told only John about the secret. U obje je gramatike u primjeru 13a John indirektni objekt, the secret direktni, U obje je gramatike u primjeru 13a John indirektni objekt, the secret direktni, a u primjeru 13b the secret je direktni objekt. Međutim, ne slažu se oko funkcije a u primjeru 13b the secret je direktni objekt. Međutim, ne slažu se oko funkcije imeničkog izraza John u primjeru 13c. Naime, Huddleston i sur. (2002) smatraju da imeničkog izraza John u primjeru 13c. Naime, Huddleston i sur. (2002) smatraju da je to direktni objekt, a Quirk i sur. (1985), pak, da je riječ o indirektnom objektu, kao je to direktni objekt, a Quirk i sur. (1985), pak, da je riječ o indirektnom objektu, kao u primjeru 13a. u primjeru 13a. Analizirajući rečenicu u primjeru 13c s ciljem određivanja funkcije imeničke Analizirajući rečenicu u primjeru 13c s ciljem određivanja funkcije imeničke fraze John pozivamo se na Hudsona (1992). Naime, on uspoređuje svojstva direktnog fraze John pozivamo se na Hudsona (1992). Naime, on uspoređuje svojstva direktnog objekta monotranzitivnog glagola (OO- ordinary object) sa svojstvima indirektnog objekta monotranzitivnog glagola (OO- ordinary object) sa svojstvima indirektnog

(O1) i direktnog objekta (O2) ditranzitivnog glagola. (O1) i direktnog objekta (O2) ditranzitivnog glagola.

Dakle O1, kao i OO, uglavnom može postati subjekt pasivne rečenice. S druge Dakle O1, kao i OO, uglavnom može postati subjekt pasivne rečenice. S druge strane, pasivizacija objekta O2 nije uvijek moguća, odnosno neki govornici rečenice strane, pasivizacija objekta O2 nije uvijek moguća, odnosno neki govornici rečenice poput primjera 14c ne smatraju gramatički ovjerenima (Hudson, 1992, Dryer, 1986: poput primjera 14c ne smatraju gramatički ovjerenima (Hudson, 1992, Dryer, 1986: 833): 833): (14) a Anne gave [the children]1 [those sweets]2. (14) a Anne gave [the children]1 [those sweets]2. b [The children]1 were given [those sweets]2 by Anne. b [The children]1 were given [those sweets]2 by Anne.

316 316 Stojan, N.: O INDIREKTNOME OBJEKTU U ENGLESKOME... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 313-325 Stojan, N.: O INDIREKTNOME OBJEKTU U ENGLESKOME... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 313-325

c %[Those sweets]2 were given [the children]1 by Anne. c %[Those sweets]2 were given [the children]1 by Anne. Međutim, nije niti moguća pasivizacija svih indirektnih objekata, i to onih koji su Međutim, nije niti moguća pasivizacija svih indirektnih objekata, i to onih koji su sinonimni s prijedložnom frazom s prijedlogom for, npr. (Hudson, 1992: 257): sinonimni s prijedložnom frazom s prijedlogom for, npr. (Hudson, 1992: 257): (15) a They must have found the visitors some food. (15) a They must have found the visitors some food. b % The visitors must have been found some food. b % The visitors must have been found some food.

Hudson (1992: 261) također navodi da u većini slučajeva O2, koji dolazi s glagolom Hudson (1992: 261) također navodi da u većini slučajeva O2, koji dolazi s glagolom koji može imati jedan ili dva objekta, ima istu semantičku ulogu kao i OO. Ova je koji može imati jedan ili dva objekta, ima istu semantičku ulogu kao i OO. Ova je alternacija moguća kod glagola čiji se O1 podudara s for prijedložnom frazom, ili s to alternacija moguća kod glagola čiji se O1 podudara s for prijedložnom frazom, ili s to frazom, poput glagola give: frazom, poput glagola give:

(16) a We gave [the children]1 [sweets]2. (16) a We gave [the children]1 [sweets]2.

b We gave [sweets]O. b We gave [sweets]O.

c *We gave [the children]O. c *We gave [the children]O. Primjer c ne može se interpretirati kao We gave the children something. Primjer c ne može se interpretirati kao We gave the children something. Postoje glagoli, poput teach, tell i show, čiji OO može imati semantičku ulogu kao Postoje glagoli, poput teach, tell i show, čiji OO može imati semantičku ulogu kao O1 ili, pak, kao O2, no takvi su glagoli u manjini (Hudson, 1992: 261): O1 ili, pak, kao O2, no takvi su glagoli u manjini (Hudson, 1992: 261):

(17) a We told [the children]1 [fairy stories]2. (17) a We told [the children]1 [fairy stories]2.

b We told [the children]O. b We told [the children]O.

c We told [fairy stories]O. c We told [fairy stories]O.

Hudson (1992: 266) ukazuje na činjenicu da se O1 razlikuje i od O2 i od OO upravo Hudson (1992: 266) ukazuje na činjenicu da se O1 razlikuje i od O2 i od OO upravo zbog toga što O1 može doći uz različite tipove glagola. zbog toga što O1 može doći uz različite tipove glagola. Možemo zaključiti da i direktni i indirektni objekt u ditranzitivnoj komplementaciji Možemo zaključiti da i direktni i indirektni objekt u ditranzitivnoj komplementaciji imaju neka svojstva direktnog objekta monotranzitivnog glagola. Iako je glavno imaju neka svojstva direktnog objekta monotranzitivnog glagola. Iako je glavno svojstvo zajedničko indirektnim objektima semantičko, naime, oni prototipno kodiraju svojstvo zajedničko indirektnim objektima semantičko, naime, oni prototipno kodiraju recipijens ditranzitivnih glagola, karakteriziraju ga i određena morfosintaktička recipijens ditranzitivnih glagola, karakteriziraju ga i određena morfosintaktička svojstva. Indirektni je objekt glagolska dopuna, najčešće je imenička fraza, može svojstva. Indirektni je objekt glagolska dopuna, najčešće je imenička fraza, može postati subjekt pasivne rečenice. Nadalje, u rečenici može biti samo jedan indirektni postati subjekt pasivne rečenice. Nadalje, u rečenici može biti samo jedan indirektni objekt, dolazi isključivo u rečenici u kojoj je prisutan i direktni objekt, uglavnom objekt, dolazi isključivo u rečenici u kojoj je prisutan i direktni objekt, uglavnom zauzima položaj između glagola i direktnog objekta. Prema tome, slažemo se zauzima položaj između glagola i direktnog objekta. Prema tome, slažemo se s Huddlestonom i sur. (2002) koji imeničku frazu John u rečenici Mary told only s Huddlestonom i sur. (2002) koji imeničku frazu John u rečenici Mary told only John about the secret smatraju direktnim objektom. S druge strane, ne možemo se John about the secret smatraju direktnim objektom. S druge strane, ne možemo se složiti s Quirkom i sur. (1985), koji navode da je John indirektni objekt. Naime, oni složiti s Quirkom i sur. (1985), koji navode da je John indirektni objekt. Naime, oni tu imeničku frazu smatraju indirektnim objektom isključivo na temelju semantičke tu imeničku frazu smatraju indirektnim objektom isključivo na temelju semantičke uloge recipijensa, iako nema ostala prototipna svojstva indirektnog objekta. uloge recipijensa, iako nema ostala prototipna svojstva indirektnog objekta.

317 317 Stojan, N.: O INDIREKTNOME OBJEKTU U ENGLESKOME... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 313-325 Stojan, N.: O INDIREKTNOME OBJEKTU U ENGLESKOME... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 313-325

INDIREKTNI OBJEKT U HRVATSKOME JEZIKU INDIREKTNI OBJEKT U HRVATSKOME JEZIKU Kategorija tranzitivnosti u hrvatskome temelji se na leksičko-gramatičkim Kategorija tranzitivnosti u hrvatskome temelji se na leksičko-gramatičkim svojstvima glagola koji dolazi u predikatu, a koji na temelju rekcije, zahtijeva ili ne svojstvima glagola koji dolazi u predikatu, a koji na temelju rekcije, zahtijeva ili ne zahtijeva objekt u određenom padežu (Silić i Pranjković, 2005: 284-285). Tranzitivni zahtijeva objekt u određenom padežu (Silić i Pranjković, 2005: 284-285). Tranzitivni glagoli pretkazuju direktni objekt, s rekcijom u akuzativu4 (npr.), ili, pak, direktni i glagoli pretkazuju direktni objekt, s rekcijom u akuzativu4 (npr.), ili, pak, direktni i indirektni objekt, npr.: indirektni objekt, npr.: (18) Susjed prodaje kuću [DO]. (18) Susjed prodaje kuću [DO]. (19) Ljude [DO] je teško osloboditi straha [IO]. (19) Ljude [DO] je teško osloboditi straha [IO]. Direktni objekt označava predmet „izravno uključen u radnju, koji u pravilu mijenja Direktni objekt označava predmet „izravno uključen u radnju, koji u pravilu mijenja i samu narav radnje“ (Silić i Pranjković, 2005: 223). S druge strane, intranzitivni i samu narav radnje“ (Silić i Pranjković, 2005: 223). S druge strane, intranzitivni glagoli su glagoli bez objekta, i glagoli koji otvaraju mjesto jednome ili, pak, dvama glagoli su glagoli bez objekta, i glagoli koji otvaraju mjesto jednome ili, pak, dvama indirektnim objektima, npr.: (20) Zaprijetio mi [IO] je štapom [IO]. indirektnim objektima, npr.: (20) Zaprijetio mi [IO] je štapom [IO]. Barić i sur. (2005: 230) tranzitivnost još nazivaju predmetnost ili objektnost, a Barić i sur. (2005: 230) tranzitivnost još nazivaju predmetnost ili objektnost, a definiraju je kao osobinu glagola „da mu radnja prelazi – ili ne prelazi – na objekt definiraju je kao osobinu glagola „da mu radnja prelazi – ili ne prelazi – na objekt (stvara ga, vrši se na njemu ili ga obuhvaća)“. Jedni objektu otvaraju mjesto pa se (stvara ga, vrši se na njemu ili ga obuhvaća)“. Jedni objektu otvaraju mjesto pa se nazivaju objektnim glagolima, a drugi mu ne otvaraju mjesto pa se nazivaju apsolutnim nazivaju objektnim glagolima, a drugi mu ne otvaraju mjesto pa se nazivaju apsolutnim glagolima. glagolima. Oni razlikuju direktnu (izravnu, nezavisnu) i indirektnu, kosu (neizravnu, Oni razlikuju direktnu (izravnu, nezavisnu) i indirektnu, kosu (neizravnu, zavisnu) tranzitivnost. Tranzitivni glagoli s objektom u akuzativu imaju svojstvo zavisnu) tranzitivnost. Tranzitivni glagoli s objektom u akuzativu imaju svojstvo direktne tranzitivnosti, a ostali su glagoli intranzitivni. U ovoj se gramatici tranzitivni direktne tranzitivnosti, a ostali su glagoli intranzitivni. U ovoj se gramatici tranzitivni glagoli s objektom u akuzativu nazivaju i pravi tranzitivni glagoli, u odnosu na ostale glagoli s objektom u akuzativu nazivaju i pravi tranzitivni glagoli, u odnosu na ostale objektne glagole, koji imaju objekt u nekom drugom padežu, što ih na neki način čini objektne glagole, koji imaju objekt u nekom drugom padežu, što ih na neki način čini tranzitivnima. tranzitivnima. Indirektni objekt je dopuna glagolu s rekcijom u genitivu, dativu i instrumentalu, Indirektni objekt je dopuna glagolu s rekcijom u genitivu, dativu i instrumentalu, ali i u akuzativu. I ovaj objekt označava predmet „zahvaćen glagolskom radnjom“, ali i u akuzativu. I ovaj objekt označava predmet „zahvaćen glagolskom radnjom“, ali na njemu se ne mora vršiti glagolska radnja te ne pretpostavlja njezin „prijelaz“ sa ali na njemu se ne mora vršiti glagolska radnja te ne pretpostavlja njezin „prijelaz“ sa subjekta na taj predmet (Silić i Pranjković, 2005: 301). Osim toga, značajno svojstvo subjekta na taj predmet (Silić i Pranjković, 2005: 301). Osim toga, značajno svojstvo po kojemu se ova dva tipa objekta razlikuju jest to da indirektni objekt u hrvatskome, po kojemu se ova dva tipa objekta razlikuju jest to da indirektni objekt u hrvatskome, za razliku od engleskoga, ne može postati subjekt odgovarajuće pasivne rečenice. za razliku od engleskoga, ne može postati subjekt odgovarajuće pasivne rečenice. U funkciji indirektnog objekta uz glagole kojima se označava udaljavanje od U funkciji indirektnog objekta uz glagole kojima se označava udaljavanje od predmeta, odvajanje, lišavanje čega i sl. je ablativni genitiv, npr. (Silić i Pranjković, predmeta, odvajanje, lišavanje čega i sl. je ablativni genitiv, npr. (Silić i Pranjković, 2005: 203): 2005: 203): (21) Lako se oslobodila treme [IO]. (21) Lako se oslobodila treme [IO]. U funkciji indirektnog objekta uz glagole davanja ili govorenja dolazi dativ U funkciji indirektnog objekta uz glagole davanja ili govorenja dolazi dativ namjene koji najčešće označava osobu kojoj se nešto namjenjuje. Često dolazi uz namjene koji najčešće označava osobu kojoj se nešto namjenjuje. Često dolazi uz direktni objekt u akuzativu, npr. (Silić i Pranjković, 2005: 219): direktni objekt u akuzativu, npr. (Silić i Pranjković, 2005: 219):

4 Direktni objekt također može biti u dijelnome ili slavenskome genitivu. Dijelni (partitivni) genitiv 4 Direktni objekt također može biti u dijelnome ili slavenskome genitivu. Dijelni (partitivni) genitiv označava neodređeni dio nečega (npr. Kupila je šećera). Slavenski je genitiv u funkciji direktnog objekta u označava neodređeni dio nečega (npr. Kupila je šećera). Slavenski je genitiv u funkciji direktnog objekta u niječnim rečenicama (npr. Dugo nije vidio sestre) (Silić, Pranjković, 2005: 202, 300). niječnim rečenicama (npr. Dugo nije vidio sestre) (Silić, Pranjković, 2005: 202, 300).

318 318 Stojan, N.: O INDIREKTNOME OBJEKTU U ENGLESKOME... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 313-325 Stojan, N.: O INDIREKTNOME OBJEKTU U ENGLESKOME... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 313-325

(22) Ana je poklonila haljinu [DO] sestri [IO]. (22) Ana je poklonila haljinu [DO] sestri [IO]. Vrsta dativa namjene je dativ koristi ili štete. On označava onoga kojemu se nešto Vrsta dativa namjene je dativ koristi ili štete. On označava onoga kojemu se nešto čini na korist ili štetu, npr. (Silić i Pranjković, 2005: 220): čini na korist ili štetu, npr. (Silić i Pranjković, 2005: 220): (23) Uvijek je pomagao siromašnima [IO]. (23) Uvijek je pomagao siromašnima [IO]. (24) Prijetio je suparniku [IO]. (24) Prijetio je suparniku [IO]. U službi indirektnog objekta uz glagole koji traže oblik u instrumentalu dolazi U službi indirektnog objekta uz glagole koji traže oblik u instrumentalu dolazi instrumental daljega objekta, a često je prisutno značenje sredstva, ili označava predmet instrumental daljega objekta, a često je prisutno značenje sredstva, ili označava predmet radnje koji je zahvaćen djelatnošću subjekta npr. (Silić i Pranjković, 2005: 235): radnje koji je zahvaćen djelatnošću subjekta npr. (Silić i Pranjković, 2005: 235): (25) Lako upravlja letjelicom [IO]. (25) Lako upravlja letjelicom [IO]. Podjela glagola na tranzitivne i intranzitivne temelji se na prisutnosti ili odsutnosti Podjela glagola na tranzitivne i intranzitivne temelji se na prisutnosti ili odsutnosti direktnog objekta u rečenici pa su tranzitivni glagoli oni koji zahtijevaju direktni objekt, direktnog objekta u rečenici pa su tranzitivni glagoli oni koji zahtijevaju direktni objekt, ili, pak, direktni i indirektni objekt. Prisutnost indirektnog objekta ili, pak, odsustvo ili, pak, direktni i indirektni objekt. Prisutnost indirektnog objekta ili, pak, odsustvo bilo kojeg tipa objekta tumači se kao intranzitivnost. Smatramo da tranzitivnost glagola bilo kojeg tipa objekta tumači se kao intranzitivnost. Smatramo da tranzitivnost glagola ne bi trebala biti zasnovana isključivo na formalnom kriteriju te da radnja iskazana ne bi trebala biti zasnovana isključivo na formalnom kriteriju te da radnja iskazana glagolom koji zahtijeva indirektni objekt može biti semantička podloga određenom glagolom koji zahtijeva indirektni objekt može biti semantička podloga određenom stupnju tranzitivnosti, odnosno ta radnja na određeni način prelazi na indirektni objekt stupnju tranzitivnosti, odnosno ta radnja na određeni način prelazi na indirektni objekt (usp. Barić i sur., 2005). Morfosintaktički izraz takve radnje razlikuje se u odnosu na (usp. Barić i sur., 2005). Morfosintaktički izraz takve radnje razlikuje se u odnosu na prototipnu tranzitivnu rečenicu u obliku objekta i u nemogućnosti pasivizacije aktivne prototipnu tranzitivnu rečenicu u obliku objekta i u nemogućnosti pasivizacije aktivne rečenice. Smatramo da hrvatske glagole koji regiraju indirektni objekt karakterizira rečenice. Smatramo da hrvatske glagole koji regiraju indirektni objekt karakterizira indirektna tranzitivnost. Osim toga, oni se razlikuju od prototipnih intranzitivnih indirektna tranzitivnost. Osim toga, oni se razlikuju od prototipnih intranzitivnih glagola bez objekta. S druge strane, brojni su primjeri tranzitivnih glagola čiji objekt glagola bez objekta. S druge strane, brojni su primjeri tranzitivnih glagola čiji objekt ne označava predmet koji je izravno uključen u radnju, niti mijenja narav same radnje, ne označava predmet koji je izravno uključen u radnju, niti mijenja narav same radnje, već je na neki drugi, indirektan način uključen u njezinu realizaciju (primjerice neki već je na neki drugi, indirektan način uključen u njezinu realizaciju (primjerice neki glagoli zahtijevaju objekt koji označava mjesto radnje ili količinu, npr. Morao je glagoli zahtijevaju objekt koji označava mjesto radnje ili količinu, npr. Morao je preplivati Savu. Jedna bočica sadrži 20g praškaste smjese. Ova neman prazna teži preplivati Savu. Jedna bočica sadrži 20g praškaste smjese. Ova neman prazna teži 175 tona.) 175 tona.) INDIREKTNI OBJEKT U OKVIRU KOGNITIVNE INDIREKTNI OBJEKT U OKVIRU KOGNITIVNE gRAMAtIKe gRAMAtIKe Sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća lingvistika je dobila novi poticaj Sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća lingvistika je dobila novi poticaj razvojem psihologije i kognitivne znanosti. Jezik je za kognitivce odraz ljudskog razvojem psihologije i kognitivne znanosti. Jezik je za kognitivce odraz ljudskog uma pa je i gramatičke strukture potrebno istraživati kroz prizmu uma. „Za spoznajne uma pa je i gramatičke strukture potrebno istraživati kroz prizmu uma. „Za spoznajne procese neobično važna sposobnost ljudskog uma da shvati odnose u prostoru i da procese neobično važna sposobnost ljudskog uma da shvati odnose u prostoru i da stvara koncepte vezane uz položaj i gibanje fizičkih tijela temelj je kognitivne teorije stvara koncepte vezane uz položaj i gibanje fizičkih tijela temelj je kognitivne teorije jezika“ (Tabakowska, 2005: 21). Gramatika je shvaćena kao esencijalni dio spoznaje, jezika“ (Tabakowska, 2005: 21). Gramatika je shvaćena kao esencijalni dio spoznaje, koji nam ujedno omogućuje razumijevanje spoznajnih procesa (Langacker, 2008). koji nam ujedno omogućuje razumijevanje spoznajnih procesa (Langacker, 2008). Ona odražava naše iskustvo kretanja, percipiranja i djelovanja, a u srži gramatičkog Ona odražava naše iskustvo kretanja, percipiranja i djelovanja, a u srži gramatičkog značenja su mentalne radnje vezane uz naše svakodnevno iskustvo. Pojam predočavanje značenja su mentalne radnje vezane uz naše svakodnevno iskustvo. Pojam predočavanje

319 319 Stojan, N.: O INDIREKTNOME OBJEKTU U ENGLESKOME... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 313-325 Stojan, N.: O INDIREKTNOME OBJEKTU U ENGLESKOME... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 313-325

(construal) odnosi se na našu sposobnost da pojmimo i predočimo istu situaciju na (construal) odnosi se na našu sposobnost da pojmimo i predočimo istu situaciju na različite načine. Važan aspekt predočavanja je istaknutost, koja je konceptualna pojava različite načine. Važan aspekt predočavanja je istaknutost, koja je konceptualna pojava svojstvena našem doživljaju svijeta, a razlikuju se dva tipa: profiliranje (profiling) i svojstvena našem doživljaju svijeta, a razlikuju se dva tipa: profiliranje (profiling) i povezivanje trajektora i orijentira (trajector/ landmark alignment). Odnos5 na koji je povezivanje trajektora i orijentira (trajector/ landmark alignment). Odnos5 na koji je usmjerena pozornost govornika smatra se profiliranim, a sudionici tog odnosa imaju usmjerena pozornost govornika smatra se profiliranim, a sudionici tog odnosa imaju različit stupanj istaknutosti, koji je odgovoran za povezivanje nominalnih izraza s različit stupanj istaknutosti, koji je odgovoran za povezivanje nominalnih izraza s trajektorom i orijentirom. Najistaknutiji sudionik ili primarni fokus profiliranog trajektorom i orijentirom. Najistaknutiji sudionik ili primarni fokus profiliranog odnosa nazvan je trajektor pa je subjekt nominalni izraz čiji se profil podudara s odnosa nazvan je trajektor pa je subjekt nominalni izraz čiji se profil podudara s trajektorom. Često je prisutan i sekundarni fokalni sudionik, ili orijentir, pa se objekt trajektorom. Često je prisutan i sekundarni fokalni sudionik, ili orijentir, pa se objekt opisuje kao nominalni izraz čiji se profil podudara s orijentirom profiliranog odnosa opisuje kao nominalni izraz čiji se profil podudara s orijentirom profiliranog odnosa (Langacker 2008). (Langacker 2008). Ditranzitivnost možemo sagledati kao kognitivnu kategoriju čija je prototipna Ditranzitivnost možemo sagledati kao kognitivnu kategoriju čija je prototipna shema „A prenosi B do C“, odnosno prototipni ditranzitivni glagoli označavaju uspješan shema „A prenosi B do C“, odnosno prototipni ditranzitivni glagoli označavaju uspješan prijenos pacijensa od agensa do recipijensa i kao sintaktičku kategoriju, koja zahtijeva prijenos pacijensa od agensa do recipijensa i kao sintaktičku kategoriju, koja zahtijeva određeni tip glagolske komplementacije. Pod pretpostavkom da je ditranzitivnost određeni tip glagolske komplementacije. Pod pretpostavkom da je ditranzitivnost kategorija koja ne obuhvaća samo prototipne primjere, već i glagole stvaranja, koji ne kategorija koja ne obuhvaća samo prototipne primjere, već i glagole stvaranja, koji ne označavaju izravan prijenos (npr. make, bake, build, cook), smatramo da ona ne može označavaju izravan prijenos (npr. make, bake, build, cook), smatramo da ona ne može biti adekvatno definirana ukoliko se usredotočimo isključivo na formalnu realizaciju biti adekvatno definirana ukoliko se usredotočimo isključivo na formalnu realizaciju (npr. „V NP NP“) te da bi tradicionalni pojmovi deskriptivne i funkcionalne gramatike (npr. „V NP NP“) te da bi tradicionalni pojmovi deskriptivne i funkcionalne gramatike trebali biti dopunjeni i kognitivnom komponentom. trebali biti dopunjeni i kognitivnom komponentom. U engleskome indirektni se objekt najčešće pojavljuje uz direktni kao dopuna U engleskome indirektni se objekt najčešće pojavljuje uz direktni kao dopuna glagolu s tri sudionika, čiji je prototip glagol prijenosa, poput glagola give. Tri glagolu s tri sudionika, čiji je prototip glagol prijenosa, poput glagola give. Tri profilirana sudionika koja se javljaju s glagolima prijenosa su agens, koji je fokusiran profilirana sudionika koja se javljaju s glagolima prijenosa su agens, koji je fokusiran kao trajektor, pomičnik (mover) i recipijens koji također mogu biti fokalno istaknuti. kao trajektor, pomičnik (mover) i recipijens koji također mogu biti fokalno istaknuti. Jezici koriste različite strategije kodiranja koncipiranog događaja pa tako u engleskome Jezici koriste različite strategije kodiranja koncipiranog događaja pa tako u engleskome događaji iskazani glagolima prijenosa mogu biti kodirani konstrukcijom uzrokovanog događaji iskazani glagolima prijenosa mogu biti kodirani konstrukcijom uzrokovanog kretanja (caused-motion construction), u kojoj je pomičnik fokusiran kao orijentir, kretanja (caused-motion construction), u kojoj je pomičnik fokusiran kao orijentir, i ditranzitivnom konstrukcijom, u kojoj je recipijens orijentir (Langacker, 2008). i ditranzitivnom konstrukcijom, u kojoj je recipijens orijentir (Langacker, 2008). Dakle, čin prijenosa može biti predočen i kodiran na dva različita načina: Dakle, čin prijenosa može biti predočen i kodiran na dva različita načina: (26) a konstrukcija uzrokovanog kretanja: (26) a konstrukcija uzrokovanog kretanja: She gave a new Mercedes to her boyfriend. She gave a new Mercedes to her boyfriend. b ditranzitivna konstrukcija: b ditranzitivna konstrukcija: She gave her boyfriend a new Mercedes. She gave her boyfriend a new Mercedes. Rečenična konstrukcija u primjeru 26a nazvana je konstrukcijom uzrokovanog Rečenična konstrukcija u primjeru 26a nazvana je konstrukcijom uzrokovanog kretanja jer je profiliran lanac radnji u kojemu subjekt uzrokuje da se objekt kreće duž kretanja jer je profiliran lanac radnji u kojemu subjekt uzrokuje da se objekt kreće duž

5 Pojam odnos (relationship) ima apstraktno značenje, a razlikuje se više vrsta odnosa u definiranju 5 Pojam odnos (relationship) ima apstraktno značenje, a razlikuje se više vrsta odnosa u definiranju gramatičkih kategorija. Temeljna je razlika između procesa tj. promjene stanja koje se zbivaju u nekom gramatičkih kategorija. Temeljna je razlika između procesa tj. promjene stanja koje se zbivaju u nekom vremenu i neprocesnog odnosa. Prema tome, glagol se definira shematski kao izraz koji profilira proces. vremenu i neprocesnog odnosa. Prema tome, glagol se definira shematski kao izraz koji profilira proces. Ostale tradicionalne kategorije uključujući pridjev, prilog, prijedlog i particip profiliraju neprocesne odnose Ostale tradicionalne kategorije uključujući pridjev, prilog, prijedlog i particip profiliraju neprocesne odnose (Langacker, 2008: 99). (Langacker, 2008: 99).

320 320 Stojan, N.: O INDIREKTNOME OBJEKTU U ENGLESKOME... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 313-325 Stojan, N.: O INDIREKTNOME OBJEKTU U ENGLESKOME... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 313-325 puta iskazanog prijedložnom frazom. Međutim, kretanje i put nisu isključivo vezani puta iskazanog prijedložnom frazom. Međutim, kretanje i put nisu isključivo vezani za prostor, već mogu imati i apstraktnu koncepciju (primjer 27), u kojoj orijentir (the za prostor, već mogu imati i apstraktnu koncepciju (primjer 27), u kojoj orijentir (the ranch) napušta domenu agensa (he) i ulazi u domenu recipijensa (his daughter), npr.: ranch) napušta domenu agensa (he) i ulazi u domenu recipijensa (his daughter), npr.: (27) He deeded the ranch to his daughter. (27) He deeded the ranch to his daughter. Za razliku od engleskoga, hrvatski jezik ima razvijen padežni sustav, u kojemu Za razliku od engleskoga, hrvatski jezik ima razvijen padežni sustav, u kojemu imenički izrazi moraju imati padežni oblik koji odgovara njihovoj funkciji u rečenici, imenički izrazi moraju imati padežni oblik koji odgovara njihovoj funkciji u rečenici, te se u rečenici, s glagolom poput pokloniti, koja sadrži direktni i indirektni objekt te se u rečenici, s glagolom poput pokloniti, koja sadrži direktni i indirektni objekt (primjer 22), imenička fraza u funkciji indirektnog objekta ne može zamijeniti (primjer 22), imenička fraza u funkciji indirektnog objekta ne može zamijeniti prijedložnom frazom. prijedložnom frazom. Indirektni objekt ni u hrvatskome ni u engleskome nije gramatička funkcija Indirektni objekt ni u hrvatskome ni u engleskome nije gramatička funkcija istog tipa poput subjekta i direktnog objekta. Subjekt i direktni objekt su opisani istog tipa poput subjekta i direktnog objekta. Subjekt i direktni objekt su opisani kao najistaknutiji rečenični sudionici. Njihova se istaknutost temelji na statusu kao najistaknutiji rečenični sudionici. Njihova se istaknutost temelji na statusu primarnog i sekundarnog fokalnog sudionika. Moramo napomenuti da indirektni primarnog i sekundarnog fokalnog sudionika. Moramo napomenuti da indirektni objekt ne pretpostavlja postojanje direktnog objekta u svim jezicima. Primjerice u objekt ne pretpostavlja postojanje direktnog objekta u svim jezicima. Primjerice u hrvatskome neki tranzitivni glagoli regiraju dva objekta, indirektni i direktni, no velik hrvatskome neki tranzitivni glagoli regiraju dva objekta, indirektni i direktni, no velik je broj intranzitivnih glagola koji zahtijevaju samo indirektni objekt. Stoga se ova je broj intranzitivnih glagola koji zahtijevaju samo indirektni objekt. Stoga se ova gramatička funkcija niti ne može opisati kao tercijarni rečenični lik (tertiary clausal gramatička funkcija niti ne može opisati kao tercijarni rečenični lik (tertiary clausal figure). Slažemo se s Langackerom (1991: 326) koji smatra da se indirektni objekt figure). Slažemo se s Langackerom (1991: 326) koji smatra da se indirektni objekt najbolje može opisati pomoću semantičke uloge. Na slici 1 (Langacker, 1991: 327) najbolje može opisati pomoću semantičke uloge. Na slici 1 (Langacker, 1991: 327) prikazane su prototipne poveznice između osnovnih semantičkih uloga. prikazane su prototipne poveznice između osnovnih semantičkih uloga.

Slika 16 Slika 16 Rečenična je struktura prema postavkama kognitivne gramatike najbolje shvaćena Rečenična je struktura prema postavkama kognitivne gramatike najbolje shvaćena i opisana pomoću određenih arhetipnih koncepcija. Jedna od njih je nazvana lanac i opisana pomoću određenih arhetipnih koncepcija. Jedna od njih je nazvana lanac

6 Na dijagramu source domain je izvorna domena, target domain ciljana domena, acitve participant 6 Na dijagramu source domain je izvorna domena, target domain ciljana domena, acitve participant aktivni sudionik, a passive participant pasivni sudionik. Kratica AG označava agensa, INSTR sredstvo, aktivni sudionik, a passive participant pasivni sudionik. Kratica AG označava agensa, INSTR sredstvo, EXPER iskusitelja, TH temu. EXPER iskusitelja, TH temu.

321 321 Stojan, N.: O INDIREKTNOME OBJEKTU U ENGLESKOME... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 313-325 Stojan, N.: O INDIREKTNOME OBJEKTU U ENGLESKOME... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 313-325 radnji (action chain), koji obuhvaća niz međudjelovanja, od kojih svako uključuje radnji (action chain), koji obuhvaća niz međudjelovanja, od kojih svako uključuje prijenos energije od jednog do drugog sudionika. U standardnom kodiranju kanonskih prijenos energije od jednog do drugog sudionika. U standardnom kodiranju kanonskih događaja primarna fokalna istaknutost je na glavi lanca radnji, odnosno na agensu koji događaja primarna fokalna istaknutost je na glavi lanca radnji, odnosno na agensu koji započinje lanac međudjelovanja profiliranog događaja. Stoga je subjekt definiran kao započinje lanac međudjelovanja profiliranog događaja. Stoga je subjekt definiran kao glava profiliranog lanca radnji (the head of a profiled action chain), odnosno početni glava profiliranog lanca radnji (the head of a profiled action chain), odnosno početni je sudionik u onom dijelu lanca odabranome za eksplicitan, fokalni prikaz, a objekt je sudionik u onom dijelu lanca odabranome za eksplicitan, fokalni prikaz, a objekt je njegov kraj (the tail of a profiled action chain) (Langacker, 2008: 367, 391). U je njegov kraj (the tail of a profiled action chain) (Langacker, 2008: 367, 391). U interakciji sudionika i toka energije razlikuju se izvorna domena, koja obuhvaća agens interakciji sudionika i toka energije razlikuju se izvorna domena, koja obuhvaća agens i sredstvo, i ciljna domena, koja uključuje temu7 i iskusitelja. Nadalje, sudionici se i sredstvo, i ciljna domena, koja uključuje temu7 i iskusitelja. Nadalje, sudionici se dijele na aktivne i pasivne pa je aktivan sudionik onaj koji je početni izvor energije i dijele na aktivne i pasivne pa je aktivan sudionik onaj koji je početni izvor energije i započinje interakciju. započinje interakciju. Indirektni je objekt definiran kao aktivni iskusitelj u ciljnoj domeni (active Indirektni je objekt definiran kao aktivni iskusitelj u ciljnoj domeni (active experiencer in the target domain) (Langacker, 1991: 327). Ova shematska definicija experiencer in the target domain) (Langacker, 1991: 327). Ova shematska definicija obuhvaća različite primjere indirektnog objekta. Indirektni objekt ima ulogu iskusitelja obuhvaća različite primjere indirektnog objekta. Indirektni objekt ima ulogu iskusitelja s glagolima poput tell, show, a s glagolima prijenosa poput give ima ulogu recipijensa.8 s glagolima poput tell, show, a s glagolima prijenosa poput give ima ulogu recipijensa.8 Indirektni je objekt sličan direktnome jer se u odnosu na subjekt nalazi niže u Indirektni je objekt sličan direktnome jer se u odnosu na subjekt nalazi niže u lancu radnji ili u nekom apstraktnom tijeku energije. Međutim iskustveni odnos lancu radnji ili u nekom apstraktnom tijeku energije. Međutim iskustveni odnos karakterističan za indirektni objekt ne može biti okosnica profila rečenice, odnosno karakterističan za indirektni objekt ne može biti okosnica profila rečenice, odnosno puta od izvora do cilja koji povezuje fokalne sudionike, pa se povezuje koso s lancem puta od izvora do cilja koji povezuje fokalne sudionike, pa se povezuje koso s lancem radnji (slika 1), kao vrsta sporednog lanca (side chain) u ciljnoj domeni (Langacker, radnji (slika 1), kao vrsta sporednog lanca (side chain) u ciljnoj domeni (Langacker, 1991: 328), npr.: 1991: 328), npr.: (28) a I showed my wife the picture. (28) a I showed my wife the picture. b I showed the picture to my wife. b I showed the picture to my wife. Navedena rečenica primjer je prototipne tranzitivne rečenice u kojoj je, osim Navedena rečenica primjer je prototipne tranzitivne rečenice u kojoj je, osim osnovnog lanca radnji između agensa (I) i teme (the picture), prisutan i sporedan osnovnog lanca radnji između agensa (I) i teme (the picture), prisutan i sporedan lanac radnji na čijem je kraju iskusitelj (my wife), odnosno indirektni objekt. Ovaj lanac radnji na čijem je kraju iskusitelj (my wife), odnosno indirektni objekt. Ovaj konceptualni kontrast između dva tipa lanca radnji dolazi do izražaja u rečenici s konceptualni kontrast između dva tipa lanca radnji dolazi do izražaja u rečenici s prijedložnom frazom. Možemo zaključiti da konceptualna karakterizacija gramatičkih prijedložnom frazom. Možemo zaključiti da konceptualna karakterizacija gramatičkih funkcija te njihovo definiranje na prototipnoj i shematskoj razini ukazuje na jedan funkcija te njihovo definiranje na prototipnoj i shematskoj razini ukazuje na jedan drukčiji aspekt sintaktičko-semantičkih odnosa u rečenici te otvara putove novim drukčiji aspekt sintaktičko-semantičkih odnosa u rečenici te otvara putove novim istraživanjima na području sintakse. istraživanjima na području sintakse.

7 U kognitivnoj gramatici tema obuhvaća više pasivnih semantičkih uloga: pacijensa (patient), pomičnika 7 U kognitivnoj gramatici tema obuhvaća više pasivnih semantičkih uloga: pacijensa (patient), pomičnika (mover) i nultu ulogu (zero). (mover) i nultu ulogu (zero). 8 Ove dvije uloge je često teško razlikovati. Primjerice s glagolima poput say ili tell, indirektni je objekt 8 Ove dvije uloge je često teško razlikovati. Primjerice s glagolima poput say ili tell, indirektni je objekt iskusitelj zbog percipiranja i razumijevanja iskaza, ali može ga se također smatrati recipijensom, ili pak iskusitelj zbog percipiranja i razumijevanja iskaza, ali može ga se također smatrati recipijensom, ili pak posjednikom prenesene informacije. S glagolima koji imaju značenje fizičkog prijenosa poput give, hand, posjednikom prenesene informacije. S glagolima koji imaju značenje fizičkog prijenosa poput give, hand, deliver recipijens je sličan iskusitelju u tome što percipira kako preneseni entitet dolazi u njegovo područje, deliver recipijens je sličan iskusitelju u tome što percipira kako preneseni entitet dolazi u njegovo područje, ima saznanje o rezultirajućem posjedničkom odnosu i uživa u njegovim dobrobitima (Langacker, 1991). ima saznanje o rezultirajućem posjedničkom odnosu i uživa u njegovim dobrobitima (Langacker, 1991).

322 322 Stojan, N.: O INDIREKTNOME OBJEKTU U ENGLESKOME... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 313-325 Stojan, N.: O INDIREKTNOME OBJEKTU U ENGLESKOME... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 313-325

Zaključak Zaključak Iako su hrvatski i engleski strukturno različiti tipovi jezika, tranzitivnost se u Iako su hrvatski i engleski strukturno različiti tipovi jezika, tranzitivnost se u oba jezika opisuje kao sintaktičko-semantičko svojstvo glagola koje se manifestira oba jezika opisuje kao sintaktičko-semantičko svojstvo glagola koje se manifestira mogućnošću razlaganja određene semantičke predstave na radnju i barem dva mogućnošću razlaganja određene semantičke predstave na radnju i barem dva argumenta, koji se u rečenici iskazuju pojavom nominalnih izraza, koji imaju argumenta, koji se u rečenici iskazuju pojavom nominalnih izraza, koji imaju funkciju subjekta i objekta. Intranzitivnost se može definirati kao osobina glagola funkciju subjekta i objekta. Intranzitivnost se može definirati kao osobina glagola čija radnja osim agensa u funkciji subjekta, ne uključuje drugog sudionika, što se na čija radnja osim agensa u funkciji subjekta, ne uključuje drugog sudionika, što se na sintaktičkom planu održava odsustvom objekta i nemogućnošću njegove implikacije. sintaktičkom planu održava odsustvom objekta i nemogućnošću njegove implikacije. Hrvatski glagoli koji zahtijevaju indirektni objekt ili, pak, glagoli koji zahtijevaju Hrvatski glagoli koji zahtijevaju indirektni objekt ili, pak, glagoli koji zahtijevaju dva indirektna objekta klasificirani su kao intranzitivni, međutim, smatramo dase dva indirektna objekta klasificirani su kao intranzitivni, međutim, smatramo dase oni mogu klasificirati kao tranzitivni budući da radnja na određeni način prelazi i na oni mogu klasificirati kao tranzitivni budući da radnja na određeni način prelazi i na indirektni objekt. Osim toga, oni se razlikuju od prototipnih intranzitivnih glagola bez indirektni objekt. Osim toga, oni se razlikuju od prototipnih intranzitivnih glagola bez objekta. objekta. Razlika između direktnog i indirektnog objekta i u engleskome i u hrvatskome je Razlika između direktnog i indirektnog objekta i u engleskome i u hrvatskome je semantički utemeljena, međutim, u hrvatskome je razlika između ova dva tipa objekta semantički utemeljena, međutim, u hrvatskome je razlika između ova dva tipa objekta i formalna. U engleskome direktni i indirektni objekt imaju jednaku formu, osim i formalna. U engleskome direktni i indirektni objekt imaju jednaku formu, osim kada su u funkciji objekta zamjenice, pa su osnovni kriteriji u njihovom definiranju i kada su u funkciji objekta zamjenice, pa su osnovni kriteriji u njihovom definiranju i međusobnom razlikovanju položaj ili redoslijed u rečenici, mogućnost pasivizacije te međusobnom razlikovanju položaj ili redoslijed u rečenici, mogućnost pasivizacije te njihove semantičke uloge. njihove semantičke uloge. Za razliku od tradicionalnih definicija gramatičkih funkcija, koje su uglavnom Za razliku od tradicionalnih definicija gramatičkih funkcija, koje su uglavnom jezično specifične, kognitivna gramatika donosi univerzalno primjenjive semantički jezično specifične, kognitivna gramatika donosi univerzalno primjenjive semantički utemeljene definicije gramatičkih struktura. Dva konceptualno utemeljena pojma, utemeljene definicije gramatičkih struktura. Dva konceptualno utemeljena pojma, profiliranje i povezivanje trajektora i orijentira, krucijalna su za gramatički opis. Za naš profiliranje i povezivanje trajektora i orijentira, krucijalna su za gramatički opis. Za naš je rad svakako najzanimljivija analiza konceptualne indirektnosti jednog rečeničnog je rad svakako najzanimljivija analiza konceptualne indirektnosti jednog rečeničnog člana, tradicionalno poznatog kao indirektni objekt. Većina se teorija, ako uopće i člana, tradicionalno poznatog kao indirektni objekt. Većina se teorija, ako uopće i priznaju njegovo postojanje, slaže da ga se najbolje može opisati pomoću semantičke priznaju njegovo postojanje, slaže da ga se najbolje može opisati pomoću semantičke uloge. Subjekt i objekt su, prema postavkama kognitivne gramatike, definirani kao uloge. Subjekt i objekt su, prema postavkama kognitivne gramatike, definirani kao glava, odnosno kraj lanca radnji, a indirektni objekt se povezuje „koso“ s lancem glava, odnosno kraj lanca radnji, a indirektni objekt se povezuje „koso“ s lancem radnji. Time se stvara i poveznica između konceptualne razine opisa gramatičke radnji. Time se stvara i poveznica između konceptualne razine opisa gramatičke funkcije i morfosintaktičkih obilježja indirektnog objekta, koji se često dovodi u vezu funkcije i morfosintaktičkih obilježja indirektnog objekta, koji se često dovodi u vezu s prijedložnim izrazima, koji su svojim „kosim“ oblicima uvršteni u rečenicu. Svojim s prijedložnim izrazima, koji su svojim „kosim“ oblicima uvršteni u rečenicu. Svojim inovativnim opisnim mehanizmima kognitivna gramatika nas potiče na promišljanje inovativnim opisnim mehanizmima kognitivna gramatika nas potiče na promišljanje o odnosima između glagola i njegovih komplementa na konceptualnoj razini, kao i o odnosima između glagola i njegovih komplementa na konceptualnoj razini, kao i njihovih reperkusija na razini jezičnih struktura. Ovaj rad omogućuje sagledavanje njihovih reperkusija na razini jezičnih struktura. Ovaj rad omogućuje sagledavanje gramatičkih funkcija i sintaktičko-semantičkih odnosa u rečenici iz nekog novog kuta gramatičkih funkcija i sintaktičko-semantičkih odnosa u rečenici iz nekog novog kuta te daje poticaj za nova istraživanja na području sintakse. te daje poticaj za nova istraživanja na području sintakse.

323 323 Stojan, N.: O INDIREKTNOME OBJEKTU U ENGLESKOME... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 313-325 Stojan, N.: O INDIREKTNOME OBJEKTU U ENGLESKOME... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 313-325

Literatura Literatura Barić, E. i sur. (2005) Hrvatska gramatika, Zagreb, Školska knjiga. Barić, E. i sur. (2005) Hrvatska gramatika, Zagreb, Školska knjiga. Demo, Š. (2008) Valentnost glagola u hrvatskim gramatikama latinskoga, doktorska Demo, Š. (2008) Valentnost glagola u hrvatskim gramatikama latinskoga, doktorska disertacija, Zagreb, Filozofski fakultet. disertacija, Zagreb, Filozofski fakultet. Dryer, M. S. (1986) Primary objects, secondary objects, and antidative, Language, Dryer, M. S. (1986) Primary objects, secondary objects, and antidative, Language, 62, 4: 808-845. 62, 4: 808-845. Huddleston, R. Pullum, G.K. i sur. (2002) The Cambridge Grammar of the English Huddleston, R. Pullum, G.K. i sur. (2002) The Cambridge Grammar of the English Language, Cambridge, Cambridge University Press. Language, Cambridge, Cambridge University Press. Hudson, R. (1992) So-called ‘double objects’ and grammatical relations, Language, Hudson, R. (1992) So-called ‘double objects’ and grammatical relations, Language, 68, 2: 251-276. 68, 2: 251-276. Langacker, R. W. (1991) Foundations of Cognitive Grammar: Descriptive Application. Langacker, R. W. (1991) Foundations of Cognitive Grammar: Descriptive Application. Volume II, Stanford, Stanford University Press. Volume II, Stanford, Stanford University Press. Langacker, R. W. (2008) Cognitive Grammar: A basic Introduction, Oxford, Oxford Langacker, R. W. (2008) Cognitive Grammar: A basic Introduction, Oxford, Oxford University Press. University Press. Matthews, P. H. (1981) Syntax, Cambridge, Cambridge University Press. Matthews, P. H. (1981) Syntax, Cambridge, Cambridge University Press. Quirk, R., Greenbaum, S., Leech, G., Svartvik, J. (1985) A Comprehensive Grammar Quirk, R., Greenbaum, S., Leech, G., Svartvik, J. (1985) A Comprehensive Grammar of the English Language, London, Longman. of the English Language, London, Longman. Silić, J., Pranjković, I. (2005) Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, Školska knjiga. Silić, J., Pranjković, I. (2005) Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, Školska knjiga. Tabakowska, E. (2003) Gramatika i predočavanje, uvod u kognitivnu lingvistiku, Tabakowska, E. (2003) Gramatika i predočavanje, uvod u kognitivnu lingvistiku, Zagreb, Filozofski fakultet. Zagreb, Filozofski fakultet. Van Valin, R. D., LaPolla, R. J. (1997) Syntax: structure, meaning and function, Van Valin, R. D., LaPolla, R. J. (1997) Syntax: structure, meaning and function, Cambridge, Cambridge University Press. Cambridge, Cambridge University Press.

Nataša Stojan Nataša Stojan Department of English Language and Literature Department of English Language and Literature Faculty of Philosophy, University of Split Faculty of Philosophy, University of Split ON THE INDIRECT OBJECT IN ENGLISH AND ON THE INDIRECT OBJECT IN ENGLISH AND CROATIAN CROATIAN Summary Summary This paper gives a critical description of the indirect object in English and This paper gives a critical description of the indirect object in English and Croatian. Grammatical relationships between verb and object are described with Croatian. Grammatical relationships between verb and object are described with the aim of determining the similarities and differences in verb complementation the aim of determining the similarities and differences in verb complementation between English and Croatian. Difficulties related to the classification of Croatian between English and Croatian. Difficulties related to the classification of Croatian verbs that take an indirect object are also discussed. Analysis of English ditransitive verbs that take an indirect object are also discussed. Analysis of English ditransitive complementation is presented since it is related to the description and characterization complementation is presented since it is related to the description and characterization of direct and indirect objects, thus drawing attention to complex relationship between of direct and indirect objects, thus drawing attention to complex relationship between

324 324 Stojan, N.: O INDIREKTNOME OBJEKTU U ENGLESKOME... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 313-325 Stojan, N.: O INDIREKTNOME OBJEKTU U ENGLESKOME... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 313-325 semantic and syntactic functions in a sentence. The paper deals with the semantics of semantic and syntactic functions in a sentence. The paper deals with the semantics of the object, which usually refers to the relationship between predicate and object, in the object, which usually refers to the relationship between predicate and object, in the sense that a nominal phrase which has the morphosyntactic features of an object the sense that a nominal phrase which has the morphosyntactic features of an object can have different semantic roles. It also presents a conceptual characterization of can have different semantic roles. It also presents a conceptual characterization of basic grammatical functions within the framework of Cognitive Grammar, which tries basic grammatical functions within the framework of Cognitive Grammar, which tries to capture universal aspects of language structures. The paper aids comprehension of to capture universal aspects of language structures. The paper aids comprehension of both object and sentence structure, and it shows that relations between the verb and both object and sentence structure, and it shows that relations between the verb and its complements can be explored on a conceptual level of analysis. its complements can be explored on a conceptual level of analysis. Key words: Cognitive Grammar, Croatian, English, indirect object, semantic Key words: Cognitive Grammar, Croatian, English, indirect object, semantic roles roles

325 325

IN MeMORIAM Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 327-329 IN MeMORIAM Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 327-329

IN MeMORIAM IN MeMORIAM

Riječ dekana prof. dr. Marka Trogrlića Riječ dekana prof. dr. Marka Trogrlića na komemoraciji pok. prof. dr. Stojanu Vrljiću (1950.-2012.) na komemoraciji pok. prof. dr. Stojanu Vrljiću (1950.-2012.)

Poštovane kolegice i kolege, dragi prijatelji, Poštovane kolegice i kolege, dragi prijatelji, okupili smo se danas i ovdje da se, kao kolegice i kolege, kao prijatelji, a prije okupili smo se danas i ovdje da se, kao kolegice i kolege, kao prijatelji, a prije svega kao ljudi, spomenemo osobe našeg iznenada preminulog kolege prof. dr. svega kao ljudi, spomenemo osobe našeg iznenada preminulog kolege prof. dr. Stojana Vrljića, zaposlenika našeg fakulteta, člana našeg Odsjeka za hrvatski jezik i Stojana Vrljića, zaposlenika našeg fakulteta, člana našeg Odsjeka za hrvatski jezik i književnost. književnost. Ovo su oni trenutci u kojima zajedno zastajemo; zastajemo upitani nad stvarnošću Ovo su oni trenutci u kojima zajedno zastajemo; zastajemo upitani nad stvarnošću i smislom života kojeg živimo, svjesni svoje ljudske krhkosti na ovom svijetu, i smislom života kojeg živimo, svjesni svoje ljudske krhkosti na ovom svijetu, istodobno pak svjesni i svoje ljudske upućenosti jednih na druge, u kojoj, i u radosnim, istodobno pak svjesni i svoje ljudske upućenosti jednih na druge, u kojoj, i u radosnim, ali, evo, i u tužnim trenutcima, kad smo pogođeni smrću kolege i prijatelja, znamo i ali, evo, i u tužnim trenutcima, kad smo pogođeni smrću kolege i prijatelja, znamo i uvijek sve više trebamo znati, da jedni bez drugih ne možemo i da možemo jedino i uvijek sve više trebamo znati, da jedni bez drugih ne možemo i da možemo jedino i samo jedni s drugima! samo jedni s drugima! Da, dragi prijatelji, u tom smislu i u tom duhu, naš se Fakultet danas i ovdje okupio Da, dragi prijatelji, u tom smislu i u tom duhu, naš se Fakultet danas i ovdje okupio kao jedna velika obitelj da i na ovaj način isprati i da se na ovaj način zahvali, jednom kao jedna velika obitelj da i na ovaj način isprati i da se na ovaj način zahvali, jednom od nas, koji nas je napustio – našem kolegi pok. profesoru Stojanu Vrljiću. od nas, koji nas je napustio – našem kolegi pok. profesoru Stojanu Vrljiću. Svaka je smrt, posebice ona iznenadna, poput Vrljićeve, stvarnost, koja nas Svaka je smrt, posebice ona iznenadna, poput Vrljićeve, stvarnost, koja nas duboko potresa. Da, potrese nas taj misterij pred kojim nam zastaje dah i koji nam duboko potresa. Da, potrese nas taj misterij pred kojim nam zastaje dah i koji nam jasno kaže da danas jesmo, a da nas možda već sutra neće biti. Nitko od nas ne zna jasno kaže da danas jesmo, a da nas možda već sutra neće biti. Nitko od nas ne zna ni dana ni časa našeg vlastita odlaska… pa se stoga pitamo kakva smisla ima, i imali ni dana ni časa našeg vlastita odlaska… pa se stoga pitamo kakva smisla ima, i imali uopće smisla ovaj naš, „hod pod zvijezdama“? Da, dragi prijatelji, kakva smisla on, uopće smisla ovaj naš, „hod pod zvijezdama“? Da, dragi prijatelji, kakva smisla on, taj naš hod, ima i kakva smisla on u sebi nosi? Ima smisla, svaki život ima dubokog taj naš hod, ima i kakva smisla on u sebi nosi? Ima smisla, svaki život ima dubokog smisla, jer da ga nema, onda ni nas danas ovdje okupljenih ne bi bilo, ne bismo se smisla, jer da ga nema, onda ni nas danas ovdje okupljenih ne bi bilo, ne bismo se danas imali čega spominjati, niti bismo se spominjali nečeg besmislenog. Ima smisla, danas imali čega spominjati, niti bismo se spominjali nečeg besmislenog. Ima smisla, jer u našoj ljudskoj i egzistencijalnoj upućenosti jednih na druge, u preklapanju jer u našoj ljudskoj i egzistencijalnoj upućenosti jednih na druge, u preklapanju našeg svijeta sa svjetovima drugih oko nas – od materina krila pa do zemljina krila, našeg svijeta sa svjetovima drugih oko nas – od materina krila pa do zemljina krila, u koje će nas položiti – kakvi god mi slabi i krhki ljudi bili, ostaje trajno ugrađen i u koje će nas položiti – kakvi god mi slabi i krhki ljudi bili, ostaje trajno ugrađen i onaj naš kamenčić, i onaj naš atom, i onaj naš trag i naš prinos dobrog, plemenitog, onaj naš kamenčić, i onaj naš atom, i onaj naš trag i naš prinos dobrog, plemenitog, požrtvovnog, ostvarenog, predanog, darovanog…, prinos onog istinski ljudskog… požrtvovnog, ostvarenog, predanog, darovanog…, prinos onog istinski ljudskog… To je ta utješna istina, utješna i stoga jer sve to nabrojeno svjedoči da u nama ima To je ta utješna istina, utješna i stoga jer sve to nabrojeno svjedoči da u nama ima

327 327 IN MeMORIAM Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 327-329 IN MeMORIAM Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 327-329 ona iskra vječnog i neumrlog, onog, naime, što je konstitutivno našem biću i što ona iskra vječnog i neumrlog, onog, naime, što je konstitutivno našem biću i što nikad ne umire, niti umrijeti može, što je u nama dok živimo i što za nama ostaje, nikad ne umire, niti umrijeti može, što je u nama dok živimo i što za nama ostaje, neumrlo, i kad preminemo. I upravo stoga, svaki je čovjek i svaki pojedinac, svatko od neumrlo, i kad preminemo. I upravo stoga, svaki je čovjek i svaki pojedinac, svatko od nas pojedinačno, neponovljiva, jedinstvena i jedincata i dragocjena stvarnost – koja nas pojedinačno, neponovljiva, jedinstvena i jedincata i dragocjena stvarnost – koja zaslužuje poštovanje i koja zaslužuje spomen – onkraj svih naših ljudskih uspona i zaslužuje poštovanje i koja zaslužuje spomen – onkraj svih naših ljudskih uspona i padova. Zato smo danas tu i ovdje. padova. Zato smo danas tu i ovdje. Kao dekan našeg fakulteta, u ime svih nas, u ime svih vas, kao u ime jedne Kao dekan našeg fakulteta, u ime svih nas, u ime svih vas, kao u ime jedne obitelji, u nekim posebnim trenucima javno izražavam svoje osjećaje i misli: kad obitelji, u nekim posebnim trenucima javno izražavam svoje osjećaje i misli: kad „dobijemo“ novog čovjeka, kad netko od nas napreduje, kad netko od nas, ili više nas, „dobijemo“ novog čovjeka, kad netko od nas napreduje, kad netko od nas, ili više nas, učini ovaj ili onaj životni i profesionalni iskorak – onda izražavam svoju radost, svoje učini ovaj ili onaj životni i profesionalni iskorak – onda izražavam svoju radost, svoje zadovoljstvo – jer je to radost nad dobitkom! Danas, pak, u ime svih nas, izražavam zadovoljstvo – jer je to radost nad dobitkom! Danas, pak, u ime svih nas, izražavam svoju tugu – tugu nad gubitkom, jer je iznenada preminuo jedan od nas. Naš je fakultet svoju tugu – tugu nad gubitkom, jer je iznenada preminuo jedan od nas. Naš je fakultet siromašniji za jednog čovjeka, naše sveučilište i, napose, naš Odsjek za hrvatski jezik siromašniji za jednog čovjeka, naše sveučilište i, napose, naš Odsjek za hrvatski jezik i književnost siromašniji su za jednog čovjeka i kolegu. i književnost siromašniji su za jednog čovjeka i kolegu. Prije nekih dvadeset dana sam posljednji put susreo u svom uredu kolegu Vrljića. Prije nekih dvadeset dana sam posljednji put susreo u svom uredu kolegu Vrljića. U ugodnom i kolegijalnom razgovoru, toga utorka, 3. travnja, najavio mi je svoju U ugodnom i kolegijalnom razgovoru, toga utorka, 3. travnja, najavio mi je svoju želju za pokretanjem izbora u više znanstveno-nastavno zvanje. Raspitivao se oko želju za pokretanjem izbora u više znanstveno-nastavno zvanje. Raspitivao se oko pojedinosti procedure, rokovima, potrebnim formalnostima… Radovao se, vidio sam, pojedinosti procedure, rokovima, potrebnim formalnostima… Radovao se, vidio sam, tomu profesionalnom iskoraku, držao ga važnim i potrebnim, i za sebe i za Fakultet, tomu profesionalnom iskoraku, držao ga važnim i potrebnim, i za sebe i za Fakultet, najavio ga za svibanj mjesec…, a već se u petak ujutro dogodio jedan njegov drugi najavio ga za svibanj mjesec…, a već se u petak ujutro dogodio jedan njegov drugi „iskorak“, onaj naime u vječnost. U subotu 14. travnja sam ga, u ime svih nas, ispratio „iskorak“, onaj naime u vječnost. U subotu 14. travnja sam ga, u ime svih nas, ispratio na vječni počinak na groblju Sv. Ante na mostarskom Cimu. na vječni počinak na groblju Sv. Ante na mostarskom Cimu. Eto, kolegice i kolege, kako život piše svoje priče, koje u njihovim tajanstvenim Eto, kolegice i kolege, kako život piše svoje priče, koje u njihovim tajanstvenim i konačnim dosezima, niti nazrijeti, niti naslutiti ne možemo… Kako nam se iz te i konačnim dosezima, niti nazrijeti, niti naslutiti ne možemo… Kako nam se iz te perspektive, iz perspektive odlaska s ovog svijeta, čine i moraju činiti suvišnima, perspektive, iz perspektive odlaska s ovog svijeta, čine i moraju činiti suvišnima, upravo besmislenima, sve one naše sitne, male, ograničene, često posve nepotrebne i upravo besmislenima, sve one naše sitne, male, ograničene, često posve nepotrebne i posve prizemne ljudske zadjevice… Zagledani nad tajnom smrti i ova je komemoracija, posve prizemne ljudske zadjevice… Zagledani nad tajnom smrti i ova je komemoracija, danas i ponovno, poziv svima nama da živimo, i da uvijek iznova živimo životom u danas i ponovno, poziv svima nama da živimo, i da uvijek iznova živimo životom u kojem će naš pogled biti trajno upućen onom u svima nama što nas, kao ljude i kolege, kojem će naš pogled biti trajno upućen onom u svima nama što nas, kao ljude i kolege, spaja, povezuje, obogaćuje, ispunjava te nas tako čini boljim i plemenitijim ljudima. spaja, povezuje, obogaćuje, ispunjava te nas tako čini boljim i plemenitijim ljudima.

„Moj prijatelju mene više nema „Moj prijatelju mene više nema Sad sam samo zemlja, samo trava Sad sam samo zemlja, samo trava I knjiga ta što držiš je u ruci, I knjiga ta što držiš je u ruci, samo je dio mene koji spava“ samo je dio mene koji spava“

Tako kaže Cesarić u svojim stihovima! Priznajući mu veličanstven sklad pjesničkog Tako kaže Cesarić u svojim stihovima! Priznajući mu veličanstven sklad pjesničkog izričaja, danas bismo, spominjući se profesora Stojan Vrljića, na tom pjesničkom izričaja, danas bismo, spominjući se profesora Stojan Vrljića, na tom pjesničkom obrascu, izrekli jednu malo drukčiju misao: obrascu, izrekli jednu malo drukčiju misao:

328 328 IN MeMORIAM Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 327-329 IN MeMORIAM Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 327-329

Da, dragi profesore, Vas više među nama nema; nema Vas jer je, kako bi Vaš Da, dragi profesore, Vas više među nama nema; nema Vas jer je, kako bi Vaš ponosni hercegovački suzemljak A. B. Šimić kazao, Vaš zemaljski „hod pod ponosni hercegovački suzemljak A. B. Šimić kazao, Vaš zemaljski „hod pod zvijezdama“ završio. zvijezdama“ završio. Ali, ima Vas i Vaš se hod nastavlja na drugi način, koji nije samo zemlja i nije Ali, ima Vas i Vaš se hod nastavlja na drugi način, koji nije samo zemlja i nije samo trava… samo trava… On, naime, živi i on se nastavlja i u našim sjećanjima na Vas, u sjećanjima nas On, naime, živi i on se nastavlja i u našim sjećanjima na Vas, u sjećanjima nas kolegica i kolega profesora i naših kolegica i kolega studenata… On se nastavlja kolegica i kolega profesora i naših kolegica i kolega studenata… On se nastavlja upisan i u knjigu-kroniku našeg Filozofskog fakulteta, našeg sveučilišta, našeg i Vašeg upisan i u knjigu-kroniku našeg Filozofskog fakulteta, našeg sveučilišta, našeg i Vašeg Odsjeka za hrvatski jezik i književnost, jer ste dio Vašeg života i Vašeg djelovanja, Odsjeka za hrvatski jezik i književnost, jer ste dio Vašeg života i Vašeg djelovanja, u mjesecima, tjednima, danima i satima, ovdje, s nama i među nama, kao čovjek i u mjesecima, tjednima, danima i satima, ovdje, s nama i među nama, kao čovjek i kolega proživjeli, dijeleći s nama i nastanak i rast našeg fakulteta, i sve ono, i dobro i kolega proživjeli, dijeleći s nama i nastanak i rast našeg fakulteta, i sve ono, i dobro i manje dobro, i tužno i radosno, i izvjesno i neizvjesno s time skopčano… manje dobro, i tužno i radosno, i izvjesno i neizvjesno s time skopčano… Na svemu tomu Vam ovom prigodom, kao Vaš dekan i mlađi kolega, u ime cijele Na svemu tomu Vam ovom prigodom, kao Vaš dekan i mlađi kolega, u ime cijele naše fakultetske zajednice, izričem ljudsko, kolegijalno, toplo i iskreno: Hvala! naše fakultetske zajednice, izričem ljudsko, kolegijalno, toplo i iskreno: Hvala!

Dragi profesore Vrljić, počivajte u miru! Dragi profesore Vrljić, počivajte u miru!

329 329

RECENZIJE, OSVRTI I PRIKAZI RECENZIJE, OSVRTI I PRIKAZI

Jagoda, G.: HRVATSKI KAO 24. SLUŽBENI JEZIK EUROPSKE UNIJE Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 333-335 Jagoda, G.: HRVATSKI KAO 24. SLUŽBENI JEZIK EUROPSKE UNIJE Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 333-335

Jagoda Granić Jagoda Granić Odsjek za hrvatski jezik i književnost Odsjek za hrvatski jezik i književnost Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

HRVATSKI KAO 24. SLUŽBENI JEZIK EUROPSKE UNIJE HRVATSKI KAO 24. SLUŽBENI JEZIK EUROPSKE UNIJE Europska unija kao kompleksna nadnacionalna organizacija – nastala, dakako, Europska unija kao kompleksna nadnacionalna organizacija – nastala, dakako, u europskom kontekstu – zajednica je različitih kultura, jezika i nacija. Premda u europskom kontekstu – zajednica je različitih kultura, jezika i nacija. Premda proklamira nadnacionalni identitet, Europska unija ne odustaje od nacionalnog pa proklamira nadnacionalni identitet, Europska unija ne odustaje od nacionalnog pa čak niti od regionalnog identiteta, što dokazuju i neki regionalni jezici koji imaju čak niti od regionalnog identiteta, što dokazuju i neki regionalni jezici koji imaju status službenih jezika u regijama zemalja članica, a koji se odlukom Vijeća ministara status službenih jezika u regijama zemalja članica, a koji se odlukom Vijeća ministara 2005. godine počinju koristiti i u europskim institucijama (primjerice baskijski, 2005. godine počinju koristiti i u europskim institucijama (primjerice baskijski, katalonski i galicijski). Europska je stvarnost uistinu kompleksna s obzirom na svoju katalonski i galicijski). Europska je stvarnost uistinu kompleksna s obzirom na svoju jezičnu, historiografsku, kulturnu i političku raznolikost, tj. na pluralizam identiteta, jezičnu, historiografsku, kulturnu i političku raznolikost, tj. na pluralizam identiteta, multikulturalizam i multilingvizam. multikulturalizam i multilingvizam. Europska unija od 1. srpnja 2013. postat će bogatija za još jednu – hrvatsku Europska unija od 1. srpnja 2013. postat će bogatija za još jednu – hrvatsku kulturu i još jedan službeni jezik – hrvatski. To je političko priznanje hrvatskog jezika kulturu i još jedan službeni jezik – hrvatski. To je političko priznanje hrvatskog jezika kao jednog od službenih jezika Unije koji postaju i njezini jezici, a ne samo jezici kao jednog od službenih jezika Unije koji postaju i njezini jezici, a ne samo jezici zemalja članica. No, unatoč i deklarativnoj ravnopravnosti u Europskom parlamentu zemalja članica. No, unatoč i deklarativnoj ravnopravnosti u Europskom parlamentu (ali najčešće ne i u privatnoj komunikaciji između samih parlamentaraca), već sama (ali najčešće ne i u privatnoj komunikaciji između samih parlamentaraca), već sama činjenica da postoje tzv. „radni jezici“ nedvosmisleno upućuje na hijerarhiju jezikā u činjenica da postoje tzv. „radni jezici“ nedvosmisleno upućuje na hijerarhiju jezikā u svakodnevnoj komunikaciji u drugim europskim institucijama, primjerice u Europskoj svakodnevnoj komunikaciji u drugim europskim institucijama, primjerice u Europskoj komisiji. Statusne razlike impliciraju i razlike između komunikacijskog i simboličkog komisiji. Statusne razlike impliciraju i razlike između komunikacijskog i simboličkog priznanja nekog jezika. priznanja nekog jezika. No, vrijedi podsjetiti da neće 2013. godina biti godina međunarodnog priznanja No, vrijedi podsjetiti da neće 2013. godina biti godina međunarodnog priznanja hrvatskog jezika jer je hrvatski to priznanje doživio ranije, točnije 1. rujna 2008. kod hrvatskog jezika jer je hrvatski to priznanje doživio ranije, točnije 1. rujna 2008. kod međunarodnog tijela za norme ISO Registration Authority u Washingtonu, i to najviše međunarodnog tijela za norme ISO Registration Authority u Washingtonu, i to najviše zalaganjem Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Naime, time se i formalno zalaganjem Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Naime, time se i formalno razdvajaju hrvatski, srpski i bosanski/bošnjački jer je u međunarodnoj bibliotekarskoj razdvajaju hrvatski, srpski i bosanski/bošnjački jer je u međunarodnoj bibliotekarskoj klasifikaciji posebnom šifrom ISO 639-2 hrvatski predviđen kao zaseban jezik, znači klasifikaciji posebnom šifrom ISO 639-2 hrvatski predviđen kao zaseban jezik, znači jezik s vlastitom autonomijom, dakako ne na račun Drugih. jezik s vlastitom autonomijom, dakako ne na račun Drugih. Budući da je jezik jedan od konstitutivnih elemenata hrvatskog identiteta i, Budući da je jezik jedan od konstitutivnih elemenata hrvatskog identiteta i, prema Škiljanovu mišljenju, njegov temeljni kriterij i nositelj nacionalnoga, upravo prema Škiljanovu mišljenju, njegov temeljni kriterij i nositelj nacionalnoga, upravo je zadatak hrvatske jezične politike da mu osigura i sačuva mjesto na europskoj je zadatak hrvatske jezične politike da mu osigura i sačuva mjesto na europskoj jezičnoj karti. Hrvatski je mali jezik, ali važan za sve njegove govornike, za njihovu jezičnoj karti. Hrvatski je mali jezik, ali važan za sve njegove govornike, za njihovu međusobnu komunikaciju i ekspresiju. Hrvatska će, kao i svaka nova članica Unije, međusobnu komunikaciju i ekspresiju. Hrvatska će, kao i svaka nova članica Unije,

333 333 Jagoda, G.: HRVATSKI KAO 24. SLUŽBENI JEZIK EUROPSKE UNIJE Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 333-335 Jagoda, G.: HRVATSKI KAO 24. SLUŽBENI JEZIK EUROPSKE UNIJE Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 333-335 svojim članstvom unijeti u tu zajednicu neke svoje vrijednosti koje će se ugraditi u svojim članstvom unijeti u tu zajednicu neke svoje vrijednosti koje će se ugraditi u jedan novi, nadnacionalni, europski identitet, ali istodobno neće nestati identitet na jedan novi, nadnacionalni, europski identitet, ali istodobno neće nestati identitet na nižoj, nacionalnoj razini i neće biti manje važan. Zapravo će svi hrvatski građani nižoj, nacionalnoj razini i neće biti manje važan. Zapravo će svi hrvatski građani postati bogatiji za taj dodatni identitet, i to takav u čijoj će (re)konstrukciji važnu postati bogatiji za taj dodatni identitet, i to takav u čijoj će (re)konstrukciji važnu ulogu imati i hrvatski identitet, jezik i kultura. ulogu imati i hrvatski identitet, jezik i kultura. Koliko je, pak, složen odnos jezika i kulture, jasno je samo po sebi jer je hrvatski Koliko je, pak, složen odnos jezika i kulture, jasno je samo po sebi jer je hrvatski jezik ugrađen u hrvatskoj kulturi onoliko koliko je i hrvatska kultura sadržana u njemu jezik ugrađen u hrvatskoj kulturi onoliko koliko je i hrvatska kultura sadržana u njemu samom – jednog nema bez drugog. Stoga je posve razumljivo da je briga za jezik samom – jednog nema bez drugog. Stoga je posve razumljivo da je briga za jezik zapravo briga za kulturu i za bilo kakvo aktivno djelovanje u bilo kojoj domeni, u zapravo briga za kulturu i za bilo kakvo aktivno djelovanje u bilo kojoj domeni, u stvarnosti i u virtualnom svijetu. stvarnosti i u virtualnom svijetu. Jezikom stvaramo i sam jezik, na taj način on i živi, mijenja se kao i njegovi Jezikom stvaramo i sam jezik, na taj način on i živi, mijenja se kao i njegovi govornici, tj. zajednica koju na svaki način obilježava i čini je drugačijom od drugih, govornici, tj. zajednica koju na svaki način obilježava i čini je drugačijom od drugih, ni boljom ni lošijom, samo drugačijom i stoga posebno vrijednom. No, da bi i Drugi ni boljom ni lošijom, samo drugačijom i stoga posebno vrijednom. No, da bi i Drugi izvana prepoznali njezinu vrijednost, najprije je moraju biti svjesni oni unutra. Drugim izvana prepoznali njezinu vrijednost, najprije je moraju biti svjesni oni unutra. Drugim riječima, ako se fokusiramo na samo jednu komponentu – na razinu jezika, njegovo riječima, ako se fokusiramo na samo jednu komponentu – na razinu jezika, njegovo „unutrašnje priznanje“ dovest će i do njegova „vanjskog priznanja“. „unutrašnje priznanje“ dovest će i do njegova „vanjskog priznanja“. Hrvatski jezik mora imati brigu onih kojima i pripada. Kao službeni većinski jezik Hrvatski jezik mora imati brigu onih kojima i pripada. Kao službeni većinski jezik u Hrvatskoj – budućoj 28. državi članici Europske unije – pretpostavlja ne samo jasno u Hrvatskoj – budućoj 28. državi članici Europske unije – pretpostavlja ne samo jasno definiranu jezičnu politiku i strategiju u matičnoj državi nego i u širem, europskom definiranu jezičnu politiku i strategiju u matičnoj državi nego i u širem, europskom kontekstu. Svaka uljuđena europska država, na ovaj ili onaj način, vodi brigu o kontekstu. Svaka uljuđena europska država, na ovaj ili onaj način, vodi brigu o vlastitom jeziku, provodi svoju eksplicitnu ili implicitnu jezičnu politiku. Nacionalna vlastitom jeziku, provodi svoju eksplicitnu ili implicitnu jezičnu politiku. Nacionalna politika mora se odrediti i prema drugim nacionalnim (državnim) politikama, ali i politika mora se odrediti i prema drugim nacionalnim (državnim) politikama, ali i prema Drugima i njihovim nacionalnim i jezičnim identitetima u svojim granicama, prema Drugima i njihovim nacionalnim i jezičnim identitetima u svojim granicama, slično kao što se države članice Unije određuju prema identitetima ne-članicā. slično kao što se države članice Unije određuju prema identitetima ne-članicā. Kao buduća članica Europske unije i Hrvatska će s konkretnom jezičnopolitičkom Kao buduća članica Europske unije i Hrvatska će s konkretnom jezičnopolitičkom strategijom obuhvatiti ne samo većinski hrvatski nego i druge, manjinske jezike na strategijom obuhvatiti ne samo većinski hrvatski nego i druge, manjinske jezike na svom teritoriju. Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina, Konvencija za svom teritoriju. Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i protokoli uz ovu Konvenciju, Europska zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i protokoli uz ovu Konvenciju, Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima, Ustavni zakon o pravima nacionalnih povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina te niz posebnih zakona i bilateralnih međunarodnih ugovora koje je Hrvatska manjina te niz posebnih zakona i bilateralnih međunarodnih ugovora koje je Hrvatska potpisala, odnosno ratificirala, upućuju na dobar smjer hrvatske jezične politike potpisala, odnosno ratificirala, upućuju na dobar smjer hrvatske jezične politike i zajamčenih jezičnih prava koja u nekim drugim sredinama u širem europskom i zajamčenih jezičnih prava koja u nekim drugim sredinama u širem europskom kontekstu mogu biti, i nerijetko u praksi i jesu, vrlo upitna. kontekstu mogu biti, i nerijetko u praksi i jesu, vrlo upitna. U sporazumu o pristupanju Europskoj uniji Hrvatska je prijavila hrvatski kao U sporazumu o pristupanju Europskoj uniji Hrvatska je prijavila hrvatski kao službeni jezik u komunikaciji s Unijom. Budući da će hrvatski biti 24. službeni službeni jezik u komunikaciji s Unijom. Budući da će hrvatski biti 24. službeni jezik te organizacije te će se hrvatski zastupnici moći obraćati svojim kolegama u jezik te organizacije te će se hrvatski zastupnici moći obraćati svojim kolegama u Parlamentu na svom jeziku koji će se prevoditi na druge jezike, jasno je da za potrebe Parlamentu na svom jeziku koji će se prevoditi na druge jezike, jasno je da za potrebe prevoditeljske službe svaki od tih jezika, pa i hrvatski, mora biti standardiziran. To prevoditeljske službe svaki od tih jezika, pa i hrvatski, mora biti standardiziran. To

334 334 Jagoda, G.: HRVATSKI KAO 24. SLUŽBENI JEZIK EUROPSKE UNIJE Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 333-335 Jagoda, G.: HRVATSKI KAO 24. SLUŽBENI JEZIK EUROPSKE UNIJE Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 333-335 i jest razlog insistiranja europskih tijela na izgradnji terminološke baze, najprije i jest razlog insistiranja europskih tijela na izgradnji terminološke baze, najprije u administrativnom stilu i pravnom žargonu, a onda i u ostalim domenama u administrativnom stilu i pravnom žargonu, a onda i u ostalim domenama komunikacijskog (ali ne i simboličkog) prostora. komunikacijskog (ali ne i simboličkog) prostora. U svibnju 2012. odlukom ministra za znanost i obrazovanje ukinuto je Vijeće za U svibnju 2012. odlukom ministra za znanost i obrazovanje ukinuto je Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika koje je u proteklih sedam godina imalo važnu normu hrvatskoga standardnog jezika koje je u proteklih sedam godina imalo važnu ulogu u promicanju jezične kulture i normiranju jezika te poticanju projekata važnih ulogu u promicanju jezične kulture i normiranju jezika te poticanju projekata važnih za hrvatski jezik u procesu integracije Hrvatske u Europsku uniju, izradu Strune za hrvatski jezik u procesu integracije Hrvatske u Europsku uniju, izradu Strune (stručnog nazivlja) i rješavanju brojnih drugih aktualnih jezičnih nedoumica. No, (stručnog nazivlja) i rješavanju brojnih drugih aktualnih jezičnih nedoumica. No, unatoč svemu, argumenti za ukidanje Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika unatoč svemu, argumenti za ukidanje Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika bili su u obrazloženju da brigu o hrvatskom jeziku trebaju preuzeti društvene institucije: bili su u obrazloženju da brigu o hrvatskom jeziku trebaju preuzeti društvene institucije: fakulteti, odsjeci, instituti – posebice Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (osnovan fakulteti, odsjeci, instituti – posebice Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (osnovan 1997. godine) kao središnja državna ustanova za proučavanje hrvatskog jezika, 1997. godine) kao središnja državna ustanova za proučavanje hrvatskog jezika, očuvanje njegove tradicije i identiteta i priznanje hrvatske jezične samobitnosti – što očuvanje njegove tradicije i identiteta i priznanje hrvatske jezične samobitnosti – što je bilo veoma važno u pregovorima o hrvatskom članstvu u Europskoj uniji. Institut je bilo veoma važno u pregovorima o hrvatskom članstvu u Europskoj uniji. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, kao središnja institucija, očito ima posve jasno polje za hrvatski jezik i jezikoslovlje, kao središnja institucija, očito ima posve jasno polje djelovanja. No, budući da se u spomenutom obrazloženju spominju odgovornosti i djelovanja. No, budući da se u spomenutom obrazloženju spominju odgovornosti i fakultetā i odsjekā za sudbinu hrvatskog jezika, jer su i oni dužni brinuti se o njemu, fakultetā i odsjekā za sudbinu hrvatskog jezika, jer su i oni dužni brinuti se o njemu, među prozvanima su onda i naš fakultet i naš odsjek. među prozvanima su onda i naš fakultet i naš odsjek. Premda djeluje samo desetak godina, Odsjek za hrvatski jezik i književnost Premda djeluje samo desetak godina, Odsjek za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Splitu promiče hrvatski jezik i kulturu unutar i izvan naših Filozofskog fakulteta u Splitu promiče hrvatski jezik i kulturu unutar i izvan naših državnih granica. To, uostalom, i jest svrha i cilj njegova djelovanja: obrazovanje državnih granica. To, uostalom, i jest svrha i cilj njegova djelovanja: obrazovanje novih stručnjaka, ali i s postojećim stručnjacima aktivno sudjelovanje u svim važnijim novih stručnjaka, ali i s postojećim stručnjacima aktivno sudjelovanje u svim važnijim istraživanjima ne samo hrvatskog jezika i kulture nego i njegova prožimanja s drugim istraživanjima ne samo hrvatskog jezika i kulture nego i njegova prožimanja s drugim jezicima i kulturama s kojima je u kontaktu, bilo da je riječ o europskim integracijama jezicima i kulturama s kojima je u kontaktu, bilo da je riječ o europskim integracijama ili onima na globalnoj razini. ili onima na globalnoj razini. Kao 24. službeni jezik Europske unije hrvatski jezik potvrdit će svoj status Kao 24. službeni jezik Europske unije hrvatski jezik potvrdit će svoj status i izvan državnih granica – u europskom kontekstu. Hrvatski je jedan od malih i izvan državnih granica – u europskom kontekstu. Hrvatski je jedan od malih jezika u tom golemom komunikacijskom prostoru. Njegova ravnopravnost sa svim jezika u tom golemom komunikacijskom prostoru. Njegova ravnopravnost sa svim ostalim službenim jezicima Europske unije, posebice onim najvećim i najmoćnijim ostalim službenim jezicima Europske unije, posebice onim najvećim i najmoćnijim (prestižnim), bit će simboličke naravi zbog njegova malog komunikacijskog (prestižnim), bit će simboličke naravi zbog njegova malog komunikacijskog dosega. No, u „Europi regija“ koja promiče regionalne jezike i kulture, u sve jačoj dosega. No, u „Europi regija“ koja promiče regionalne jezike i kulture, u sve jačoj transregionalnoj suradnji država članica, i mali jezici dobivaju na važnosti. Ipak, transregionalnoj suradnji država članica, i mali jezici dobivaju na važnosti. Ipak, neovisno o proklamiranoj europskoj jezičnoj politici („jedinstvo u raznolikosti“) neovisno o proklamiranoj europskoj jezičnoj politici („jedinstvo u raznolikosti“) budućnost hrvatskog jezika neće, dakako, ovisiti o Europskoj uniji, nego isključivo o budućnost hrvatskog jezika neće, dakako, ovisiti o Europskoj uniji, nego isključivo o njegovoj jezičnoj zajednici, tj. o nama samima. njegovoj jezičnoj zajednici, tj. o nama samima.

335 335

Lozić Knezović, K.: MARINA MARASOVIĆ-ALUJEVIĆ: IMENA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 337-339 Lozić Knezović, K.: MARINA MARASOVIĆ-ALUJEVIĆ: IMENA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 337-339

Katarina Lozić Knezović Katarina Lozić Knezović Odsjek za hrvatski jezik i književnost Odsjek za hrvatski jezik i književnost Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

MARINA MARASOVIĆ-ALUJEVIĆ: MARINA MARASOVIĆ-ALUJEVIĆ: imeNa sPLiĆaNa oD PosTaNKa imeNa sPLiĆaNa oD PosTaNKa gRaDa Do KRaja Xviii. sToLjeĆa gRaDa Do KRaja Xviii. sToLjeĆa FILOZOFSKI FAKULTET, ODSJEK ZA TALIJANSKI FILOZOFSKI FAKULTET, ODSJEK ZA TALIJANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST, SPLIT, 2012., 310 STR. JEZIK I KNJIŽEVNOST, SPLIT, 2012., 310 STR. Onomastika grada Splita dobila je nov značajan prinos monografijom Marine Onomastika grada Splita dobila je nov značajan prinos monografijom Marine Marasović-Alujević Imena Splićana od postanka grada do kraja XVIII. stoljeća. Marasović-Alujević Imena Splićana od postanka grada do kraja XVIII. stoljeća. Knjiga sadržava uvod, dva poglavlja podijeljena u deset potpoglavlja u kojima Knjiga sadržava uvod, dva poglavlja podijeljena u deset potpoglavlja u kojima autorica pregledno i sustavno razrađuje naslovljenu temu te korpus imena. autorica pregledno i sustavno razrađuje naslovljenu temu te korpus imena. U prvom poglavlju autorica se bavi splitskim antroponimima od prvih početaka U prvom poglavlju autorica se bavi splitskim antroponimima od prvih početaka grada do njegova mletačkoga osvajanja 1420. godine. U prvom potpoglavlju grada do njegova mletačkoga osvajanja 1420. godine. U prvom potpoglavlju „Razvitak Splita od naseljenja Dioklecijanove palače do mletačkoga osvajanja“ „Razvitak Splita od naseljenja Dioklecijanove palače do mletačkoga osvajanja“ autorica nudi pregled razvoja grada od „preobrazbe“ Dioklecijanove palače u grad, autorica nudi pregled razvoja grada od „preobrazbe“ Dioklecijanove palače u grad, preko ranoga srednjeg vijeka do života grada u okviru Hrvatsko-Ugarske Kraljevine preko ranoga srednjeg vijeka do života grada u okviru Hrvatsko-Ugarske Kraljevine kada je Split bio pod vrhovnom vlašću hrvatsko-ugarskih kraljeva. U sljedećemu, kada je Split bio pod vrhovnom vlašću hrvatsko-ugarskih kraljeva. U sljedećemu, naslovljenom „Imena Splićana u srednjem vijeku“ autorica analizira imena prve, naslovljenom „Imena Splićana u srednjem vijeku“ autorica analizira imena prve, druge i treće determinacije; razlučuje slojeve s obzirom na podrijetla imena. U druge i treće determinacije; razlučuje slojeve s obzirom na podrijetla imena. U sljedećem potpoglavlju autorica se pozabavila imenima u splitskim srednjovjekovnim sljedećem potpoglavlju autorica se pozabavila imenima u splitskim srednjovjekovnim obiteljima, gdje je rekonstrukcijskim postupkom uz navođenje zanimanja, dužnosti obiteljima, gdje je rekonstrukcijskim postupkom uz navođenje zanimanja, dužnosti i društvenoga položaja pojedinih osoba pridonijela i proučavanju društvenoga vida i društvenoga položaja pojedinih osoba pridonijela i proučavanju društvenoga vida života srednjovjekovnoga Splita. Sljedeće potpoglavlje „Etno-sociološka slika života srednjovjekovnoga Splita. Sljedeće potpoglavlje „Etno-sociološka slika srednjovjekovnog Splita u svjetlu istraživanja antroponimije“ dijakronijski, prema srednjovjekovnog Splita u svjetlu istraživanja antroponimije“ dijakronijski, prema osnovnoj podjeli na crkvene i svjetovne dužnosnike, nudi potpunije podatke prema osnovnoj podjeli na crkvene i svjetovne dužnosnike, nudi potpunije podatke prema društvenoj strukturi građana od nastanka Splita do dolaska Mlečana. društvenoj strukturi građana od nastanka Splita do dolaska Mlečana. Drugo poglavlje „Imena u Splitu u razdoblju mletačke uprave od 1420. do 1797. Drugo poglavlje „Imena u Splitu u razdoblju mletačke uprave od 1420. do 1797. godine“ podijeljeno je u šest potpoglavlja. U prvomu, naslovljenom „Povijesni okvir godine“ podijeljeno je u šest potpoglavlja. U prvomu, naslovljenom „Povijesni okvir i prostor: mletačka uprava i osnovna periodizacija“ autorica raščlanjuje taj povijesni i prostor: mletačka uprava i osnovna periodizacija“ autorica raščlanjuje taj povijesni okvir na prvo razdoblje mletačke uprave, potom nudi pregled situacije u Splitu u okvir na prvo razdoblje mletačke uprave, potom nudi pregled situacije u Splitu u

337 337 Lozić Knezović, K.: MARINA MARASOVIĆ-ALUJEVIĆ: IMENA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 337-339 Lozić Knezović, K.: MARINA MARASOVIĆ-ALUJEVIĆ: IMENA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 337-339 doba turskih prijetnji u xVI. i xVII. stoljeću te opisuje gradske prilike u posljednjem doba turskih prijetnji u xVI. i xVII. stoljeću te opisuje gradske prilike u posljednjem razdoblju mletačke uprave u 18. stoljeću. Sljedeće potpoglavlje „Imena Splićana od razdoblju mletačke uprave u 18. stoljeću. Sljedeće potpoglavlje „Imena Splićana od xV. do xVIII. stoljeća“, uz 177 novih imena i prezimena osoba koje su obnašale xV. do xVIII. stoljeća“, uz 177 novih imena i prezimena osoba koje su obnašale dužnosti gradskoga čelnika, donosi spoznaju o strukturi i osobitostima osobnih imena dužnosti gradskoga čelnika, donosi spoznaju o strukturi i osobitostima osobnih imena od xV. do xVIII. stoljeća: imena su formirana prema srednjovjekovnim kršćanskim od xV. do xVIII. stoljeća: imena su formirana prema srednjovjekovnim kršćanskim hagionimima, uz prisutan kult lokalnih svetaca, dok se narodna imena pojavljuju u hagionimima, uz prisutan kult lokalnih svetaca, dok se narodna imena pojavljuju u manjoj mjeri nego u srednjovjekovnom razdoblju; velika većina stanovnika su došljaci manjoj mjeri nego u srednjovjekovnom razdoblju; velika većina stanovnika su došljaci s Apeninskog poluotoka, snažna je židovska etnička zajednica, od turskih imena bilježi s Apeninskog poluotoka, snažna je židovska etnička zajednica, od turskih imena bilježi se tek poneko, a hipokoristici su potvrđeni u skupini romanskih i slavenskih oblika. U se tek poneko, a hipokoristici su potvrđeni u skupini romanskih i slavenskih oblika. U potpoglavlju „Nadimci“ autorica razlučuje osobne nadimke („prišvarke“), po kojima potpoglavlju „Nadimci“ autorica razlučuje osobne nadimke („prišvarke“), po kojima su brojni Splićani bili poznatiji nego po svojim prezimenima, te obiteljske koji su, su brojni Splićani bili poznatiji nego po svojim prezimenima, te obiteljske koji su, osobito težačkim obiteljima, bivali oznakom unutar širega roda istoga prezimena. osobito težačkim obiteljima, bivali oznakom unutar širega roda istoga prezimena. Nadalje, autorica se u potpoglavlju „Prezimena“ bavi njihovom razdiobom sa Nadalje, autorica se u potpoglavlju „Prezimena“ bavi njihovom razdiobom sa stanovišta podrijetla obitelji, podrijetla prezimena, tvorbe te razvitka, tj. modifikacija stanovišta podrijetla obitelji, podrijetla prezimena, tvorbe te razvitka, tj. modifikacija tijekom razdoblja između xV. i xVIII. stoljeća. U potpoglavlju „Splitske obitelji tijekom razdoblja između xV. i xVIII. stoljeća. U potpoglavlju „Splitske obitelji od xV. do xVIII. stoljeća“ imena stanovnika Splita prate se u kontekstu splitskih od xV. do xVIII. stoljeća“ imena stanovnika Splita prate se u kontekstu splitskih patricijskih i plebejskih obitelji, a u potpoglavlju „Glavne odlike antroponimske patricijskih i plebejskih obitelji, a u potpoglavlju „Glavne odlike antroponimske građe“ autorica rezimira sveukupnu obrađenu građu. Konačno, u „Korpusu imena“ građe“ autorica rezimira sveukupnu obrađenu građu. Konačno, u „Korpusu imena“ autorica na 171 stranicu nudi izuzetno vrijedan i pregledan onomastički korpus od autorica na 171 stranicu nudi izuzetno vrijedan i pregledan onomastički korpus od 8800 prikupljenih imena sve tri determinacije uz podatke o godini povijesnoga vrela u 8800 prikupljenih imena sve tri determinacije uz podatke o godini povijesnoga vrela u kojemu je pojedino ime zabilježeno, filijaciji putem očeva imena ili srodstva s nekom kojemu je pojedino ime zabilježeno, filijaciji putem očeva imena ili srodstva s nekom drugom osobom te zanimanju ili dužnosti koju je pojedina osoba obnašala u gradu. drugom osobom te zanimanju ili dužnosti koju je pojedina osoba obnašala u gradu. Knjiga Marine Marasović-Alujević Imena Splićana od postanka grada do Knjiga Marine Marasović-Alujević Imena Splićana od postanka grada do kraja XVIII. stoljeća predstavlja značajan prinos ne samo splitskoj, već cjelokupnoj kraja XVIII. stoljeća predstavlja značajan prinos ne samo splitskoj, već cjelokupnoj hrvatskoj antroponomastici. Autorica polazi od ideje kako je upravo miješanje hrvatskoj antroponomastici. Autorica polazi od ideje kako je upravo miješanje idioglotskih i aloglotskih utjecaja imalo specifičan utjecaj na formiranje osobito idioglotskih i aloglotskih utjecaja imalo specifičan utjecaj na formiranje osobito imena druge determinacije, što donosi posve nov način tumačenja njihova nastanka imena druge determinacije, što donosi posve nov način tumačenja njihova nastanka na splitskom, ali i na širem, hrvatskom području. Pritom, svoje dugogodišnje na splitskom, ali i na širem, hrvatskom području. Pritom, svoje dugogodišnje proučavanje antroponomastika, osobito u hrvatsko-romanskom dodiru te autoričina proučavanje antroponomastika, osobito u hrvatsko-romanskom dodiru te autoričina sklonost povezivanju antroponomastičkoga leksika s poviješću, ulazi u podrobnija sklonost povezivanju antroponomastičkoga leksika s poviješću, ulazi u podrobnija razmatranja, znanstveno primjereno razjašnjujući suodnos spomenutih elemenata razmatranja, znanstveno primjereno razjašnjujući suodnos spomenutih elemenata pri nastajanju antroponomastika na raznovremenoj liniji. Usto, vrlo pažljivo pri nastajanju antroponomastika na raznovremenoj liniji. Usto, vrlo pažljivo osmišljenom koncepcijom, autorica u velikoj mjeri nudi uvid u proces razvoja grada osmišljenom koncepcijom, autorica u velikoj mjeri nudi uvid u proces razvoja grada Splita, kao, uostalom, i drugih dalmatinskih mjesta u jednakim političko-povijesnim Splita, kao, uostalom, i drugih dalmatinskih mjesta u jednakim političko-povijesnim prilikama, što ima posebnu vrijednost. Pomno razrađenom strukturom te rezimeima prilikama, što ima posebnu vrijednost. Pomno razrađenom strukturom te rezimeima o unutarjezično-izvanjezičnim dodirima unutar antroponomastika, o narodno- o unutarjezično-izvanjezičnim dodirima unutar antroponomastika, o narodno- -društvenim okolnostima u Splitu vidljivima iz obrađenoga korpusa, knjiga Imena -društvenim okolnostima u Splitu vidljivima iz obrađenoga korpusa, knjiga Imena Splićana od postanka grada do kraja XVIII. stoljeća promišljeno i sustavno obrađuje i Splićana od postanka grada do kraja XVIII. stoljeća promišljeno i sustavno obrađuje i

338 338 Lozić Knezović, K.: MARINA MARASOVIĆ-ALUJEVIĆ: IMENA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 337-339 Lozić Knezović, K.: MARINA MARASOVIĆ-ALUJEVIĆ: IMENA... Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 337-339 pojašnjuje prikupljenu građu. U odabiru izvora, autorica je obuhvatila i pisane isprave pojašnjuje prikupljenu građu. U odabiru izvora, autorica je obuhvatila i pisane isprave kojima je vjerodostojnost u povijesnim znanostima bila osporavana, stavljajući građu kojima je vjerodostojnost u povijesnim znanostima bila osporavana, stavljajući građu crpljenu iz njih u prvi plan. Autoričinim poznavanjem opisane problematike, koje crpljenu iz njih u prvi plan. Autoričinim poznavanjem opisane problematike, koje znalački koristi osobito pri tumačenju tzv. hibridnih oblika, kao i svojim strukturnim, znalački koristi osobito pri tumačenju tzv. hibridnih oblika, kao i svojim strukturnim, sadržajnim i idejnim konceptom, ova knjiga zauzima jedno od ključnih mjesta u našoj sadržajnim i idejnim konceptom, ova knjiga zauzima jedno od ključnih mjesta u našoj antroponomastici, nakon radova, u prvom redu, P. Skoka, G. Novaka, P. Šimunovića, antroponomastici, nakon radova, u prvom redu, P. Skoka, G. Novaka, P. Šimunovića, osobito stoga što, osim obrade opsežne prikupljene građe, donosi vrlo vrijedan korpus osobito stoga što, osim obrade opsežne prikupljene građe, donosi vrlo vrijedan korpus čime se zaokružuje cjelina u razdoblju od gotovo 12 stoljeća, ali i nudi model novim čime se zaokružuje cjelina u razdoblju od gotovo 12 stoljeća, ali i nudi model novim istraživačima, dok ostalim čitateljima predstavlja svojevrstan dokument o obiteljskoj istraživačima, dok ostalim čitateljima predstavlja svojevrstan dokument o obiteljskoj genealogiji za kojim će, uvjereni smo, rado posegnuti. genealogiji za kojim će, uvjereni smo, rado posegnuti.

339 339

Hanžek, LJ.: EUROPA I DEMOKRACIJA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 341-346 Hanžek, LJ.: EUROPA I DEMOKRACIJA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 341-346

Ljudevit Hanžek Ljudevit Hanžek Odsjek za filozofiju Odsjek za filozofiju Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

EUROPA I DEMOKRACIJA EUROPA I DEMOKRACIJA Osvrt na međunarodni tečaj Filozofija i demokracija Osvrt na međunarodni tečaj Filozofija i demokracija Dubrovnik 2012. Dubrovnik 2012.

U Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku, od 2. do 7. rujna 2012. održan je U Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku, od 2. do 7. rujna 2012. održan je sedmi međunarodni tečaj Filozofija i demokracija, ovoga puta s temom Europa i sedmi međunarodni tečaj Filozofija i demokracija, ovoga puta s temom Europa i demokracija. Glavni su organizatori tečaja Henning Ottmann sa sveučilišta Ludwig- demokracija. Glavni su organizatori tečaja Henning Ottmann sa sveučilišta Ludwig- Maximilian u Münchenu i Pavo Barišić, pročelnik Odsjeka za filozofiju na Maximilian u Münchenu i Pavo Barišić, pročelnik Odsjeka za filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Tečaj je imao uistinu međunarodni karakter Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Tečaj je imao uistinu međunarodni karakter o čemu posebno svjedoči činjenica da su na njemu sudjelovali znanstvenici i o čemu posebno svjedoči činjenica da su na njemu sudjelovali znanstvenici i sveučilišni profesori iz više europskih zemalja, kao i to da su se izlaganja i rasprave sveučilišni profesori iz više europskih zemalja, kao i to da su se izlaganja i rasprave održavali na dvama stranim jezicima, engleskom i njemačkom. I ovoga je puta, kao i održavali na dvama stranim jezicima, engleskom i njemačkom. I ovoga je puta, kao i u prijašnjim godinama, tečaju prisustvovalo više studenata s Filozofskog fakulteta u u prijašnjim godinama, tečaju prisustvovalo više studenata s Filozofskog fakulteta u Splitu. Henning Ottmann (München) je u svom izlaganju tematizirao odnos Europe Splitu. Henning Ottmann (München) je u svom izlaganju tematizirao odnos Europe prema demokraciji. Demokracija je nastala u staroj Grčkoj, da bi se nakon mnogo prema demokraciji. Demokracija je nastala u staroj Grčkoj, da bi se nakon mnogo stoljeća kojima su dominirali monarhijski režimi, vratila na europsku scenu. U stoljeća kojima su dominirali monarhijski režimi, vratila na europsku scenu. U dvadesetom je stoljeću demokratsko društveno uređenje pretrpjelo i možda najveće dvadesetom je stoljeću demokratsko društveno uređenje pretrpjelo i možda najveće svoje izazove, dva svjetska rata i totalitarne režime. Unatoč tome (ili pak upravo zbog svoje izazove, dva svjetska rata i totalitarne režime. Unatoč tome (ili pak upravo zbog toga) Europa je danas središte najdemokratskijeg političkog subjekta u novijoj toga) Europa je danas središte najdemokratskijeg političkog subjekta u novijoj povijesti, barem na načelnoj razini. To ne znači da se demokracija na početku 21. povijesti, barem na načelnoj razini. To ne znači da se demokracija na početku 21. stoljeća u Europi ne susreće s ozbiljnim i teškim izazovima, ali ti su izazovi znatno stoljeća u Europi ne susreće s ozbiljnim i teškim izazovima, ali ti su izazovi znatno drugačiji od onih koji su morili Europu prije stotinjak godina. Kao najozbiljniji se drugačiji od onih koji su morili Europu prije stotinjak godina. Kao najozbiljniji se ističe problem demokratskog deficita i nedovoljnog povjerenja građana u Europsku ističe problem demokratskog deficita i nedovoljnog povjerenja građana u Europsku Uniju. Upravo zbog svoje naravi, demokracija nije nešto što se može građanima Uniju. Upravo zbog svoje naravi, demokracija nije nešto što se može građanima nametnuti „odozgo“, ona zahtijeva aktivno sudjelovanje građana u politici i to na nametnuti „odozgo“, ona zahtijeva aktivno sudjelovanje građana u politici i to na svim razinama. Europske se institucije trenutno suočavaju s problemom nepovjerenja svim razinama. Europske se institucije trenutno suočavaju s problemom nepovjerenja građana i vrlo slabe participacije u procesima na razini Unije (npr. slab odaziv na građana i vrlo slabe participacije u procesima na razini Unije (npr. slab odaziv na izbore za Europski parlament), što dovodi u pitanje legitimitet tih institucija, a shodno izbore za Europski parlament), što dovodi u pitanje legitimitet tih institucija, a shodno tome i njihovu učinkovitost. Mislav Kukoč (Split) analizira čudan spoj oligarhije i tome i njihovu učinkovitost. Mislav Kukoč (Split) analizira čudan spoj oligarhije i demokracije prisutan u suvremenom globaliziranom društvu. Oligarhija, kao vladavina demokracije prisutan u suvremenom globaliziranom društvu. Oligarhija, kao vladavina bogatih, i demokracija, kao vladavina naroda, čine se jedna drugoj suprotne; Kukoč bogatih, i demokracija, kao vladavina naroda, čine se jedna drugoj suprotne; Kukoč

341 341 Hanžek, LJ.: EUROPA I DEMOKRACIJA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 341-346 Hanžek, LJ.: EUROPA I DEMOKRACIJA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 341-346 pak argumentira da, dok one uistinu i jesu formalno suprotni i međusobno isključivi pak argumentira da, dok one uistinu i jesu formalno suprotni i međusobno isključivi oblici društvenog uređenja, mogu koegzistirati na način da su prisutne na različitim oblici društvenog uređenja, mogu koegzistirati na način da su prisutne na različitim razinama društvene strukture. Dok je većina zemalja zapadne hemisfere demokratski razinama društvene strukture. Dok je većina zemalja zapadne hemisfere demokratski uređena na pravnoj razini (tu se radi o trodiobi vlasti i o nizu prava koja građani uređena na pravnoj razini (tu se radi o trodiobi vlasti i o nizu prava koja građani ostvaruju), na razini distribucije političke moći oligarhija je dominantna. Bogati imaju ostvaruju), na razini distribucije političke moći oligarhija je dominantna. Bogati imaju legalan i legitiman pristup resursima koji siromašnijim članovima društva nedostaju legalan i legitiman pristup resursima koji siromašnijim članovima društva nedostaju (odvjetnici, medijsko praćenje...), čime se stvara diskrepancija u političkoj moći tih (odvjetnici, medijsko praćenje...), čime se stvara diskrepancija u političkoj moći tih dvaju slojeva. Ta se razlika u političkoj moći najbolje očituje u trenutnoj financijskoj dvaju slojeva. Ta se razlika u političkoj moći najbolje očituje u trenutnoj financijskoj krizi koja je uzrokovana neodgovornim ponašanjem brokera i financijskih institucija krizi koja je uzrokovana neodgovornim ponašanjem brokera i financijskih institucija – ne bi li zbog toga oni trebali snositi posljedice u vidu gubitka svog utjecaja? Upravo – ne bi li zbog toga oni trebali snositi posljedice u vidu gubitka svog utjecaja? Upravo suprotno, oni su ti koje se pita za savjete u rješavanju krize koju su sami proizveli. suprotno, oni su ti koje se pita za savjete u rješavanju krize koju su sami proizveli. Kukoč spominje tezu Ulricha Becka o krizi kao prilici za dalju demokratizaciju Kukoč spominje tezu Ulricha Becka o krizi kao prilici za dalju demokratizaciju Europske Unije, ali je skeptičan prema njoj u vidu poražavajuće niskih stopi izlaska Europske Unije, ali je skeptičan prema njoj u vidu poražavajuće niskih stopi izlaska na izbore za Europski parlament. Tina Marasović (Split) izložila je ulogu političkih na izbore za Europski parlament. Tina Marasović (Split) izložila je ulogu političkih elita tranzicijskih zemalja u kreiranju europske političke scene. Prikazala je strukturu elita tranzicijskih zemalja u kreiranju europske političke scene. Prikazala je strukturu političkih stranaka zemalja jugoistočne Europe, dakle onih zemalja koje se nadaju političkih stranaka zemalja jugoistočne Europe, dakle onih zemalja koje se nadaju postati članicama Europske Unije, s posebnim naglaskom na Hrvatsku kao skoru postati članicama Europske Unije, s posebnim naglaskom na Hrvatsku kao skoru pristupnicu. Pitanje koje se postavlja glasi: mogu li mlade demokratske, tranzicijske pristupnicu. Pitanje koje se postavlja glasi: mogu li mlade demokratske, tranzicijske zemlje imati važnu ulogu ili će se njihov glas izgubiti u masi politički moćnijih zemlje imati važnu ulogu ili će se njihov glas izgubiti u masi politički moćnijih zemalja? S obzirom na svoju dugogodišnju komunističku prošlost, te zemlje imaju zemalja? S obzirom na svoju dugogodišnju komunističku prošlost, te zemlje imaju problema u prilagođavanju novoj, demokratskoj kulturi Europske Unije. Političkoj problema u prilagođavanju novoj, demokratskoj kulturi Europske Unije. Političkoj eliti, osim moći u kreiranju političke scene, treba i nešto više; treba joj odgovornost eliti, osim moći u kreiranju političke scene, treba i nešto više; treba joj odgovornost prema onima koje zastupa jer su joj upravo oni dali moć odlučivanja u njihovo ime. prema onima koje zastupa jer su joj upravo oni dali moć odlučivanja u njihovo ime. To ne znači da prijenosom moći na vladajuće prestaje svaka politička odgovornost To ne znači da prijenosom moći na vladajuće prestaje svaka politička odgovornost građana – građani moraju biti poduzetniji i politički aktivni te se na taj način izboriti građana – građani moraju biti poduzetniji i politički aktivni te se na taj način izboriti za svoja prava u multikulturalnoj zajednici. Stjepan Radić (Đakovo) govorio je o za svoja prava u multikulturalnoj zajednici. Stjepan Radić (Đakovo) govorio je o problemu solidarnosti u kontekstu globalizacijske paradigme. Ekonomski, tehnološki problemu solidarnosti u kontekstu globalizacijske paradigme. Ekonomski, tehnološki i politički procesi koji tvore globalizaciju učinili su svijet manjim nego ikad, olakšavši i politički procesi koji tvore globalizaciju učinili su svijet manjim nego ikad, olakšavši transport i komunikaciju ljudi i dobara. Solidarnost je, kao aktivno pomaganje transport i komunikaciju ljudi i dobara. Solidarnost je, kao aktivno pomaganje drugomu, pak, jedno od obilježja demokratskog društva – demokratsko je društvo drugomu, pak, jedno od obilježja demokratskog društva – demokratsko je društvo nemoguće na isključivo pravno- političkoj razini. Demokracija, da bi postala društvena nemoguće na isključivo pravno- političkoj razini. Demokracija, da bi postala društvena vrlina, pretpostavlja niz moralnih stavova i dispozicija u svakome članu društva. Tek vrlina, pretpostavlja niz moralnih stavova i dispozicija u svakome članu društva. Tek se na taj način, utemeljenjem društvenog i političkog uređenja u moralnom habitusu se na taj način, utemeljenjem društvenog i političkog uređenja u moralnom habitusu pojedinaca koji to društvo tvore, ostvaruju uvjeti za nastanak istinski demokratskog pojedinaca koji to društvo tvore, ostvaruju uvjeti za nastanak istinski demokratskog društva. Solidarnost je jedna od vrlina apsolutno nužnih za građanina istinski društva. Solidarnost je jedna od vrlina apsolutno nužnih za građanina istinski demokratskog društva. I dok se čini da je u globaliziranom svijetu biti solidaran lakše demokratskog društva. I dok se čini da je u globaliziranom svijetu biti solidaran lakše nego ikad, Radić ističe brojne komplikacije koje globalizacija može unijeti u inače nego ikad, Radić ističe brojne komplikacije koje globalizacija može unijeti u inače jednostavan odnos onoga komu je teško i onoga koji se s njim solidarizira. Olga jednostavan odnos onoga komu je teško i onoga koji se s njim solidarizira. Olga

342 342 Hanžek, LJ.: EUROPA I DEMOKRACIJA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 341-346 Hanžek, LJ.: EUROPA I DEMOKRACIJA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 341-346

Simova (Plovdiv) tematizirala je pitanje o vrsti demokracije koja je moguća u Simova (Plovdiv) tematizirala je pitanje o vrsti demokracije koja je moguća u Europskoj Uniji. Dva glavna vida demokracije su demokracija kao oblik vladavine u Europskoj Uniji. Dva glavna vida demokracije su demokracija kao oblik vladavine u okviru političkog sustava i demokracija kao „demokratsko društvo“. Takva distinkcija okviru političkog sustava i demokracija kao „demokratsko društvo“. Takva distinkcija nameće neka pitanja. Mogu li se obje vrste demokracije pronaći u europskom društvu? nameće neka pitanja. Mogu li se obje vrste demokracije pronaći u europskom društvu? Kako se u svjetlu te distinkcije mogu shvatiti uzroci demokratskog deficita unutar Kako se u svjetlu te distinkcije mogu shvatiti uzroci demokratskog deficita unutar Unije i kako ih se može nadići? Koliko su prijedlozi za nadilaženje tog deficita Unije i kako ih se može nadići? Koliko su prijedlozi za nadilaženje tog deficita realistični i koliko su oni sami demokratski? Iz odgovora na ta pitanja slijedi zaključak realistični i koliko su oni sami demokratski? Iz odgovora na ta pitanja slijedi zaključak da ni jedna od početnih vrsta demokracije ne pruža dovoljno čvrst temelj za iznalaženje da ni jedna od početnih vrsta demokracije ne pruža dovoljno čvrst temelj za iznalaženje učinkovitih rješenja demokratskog deficita u Europskoj Uniji te je time sadržajnost učinkovitih rješenja demokratskog deficita u Europskoj Uniji te je time sadržajnost demokracije u Europi ozbiljno ugrožena. Pavo Barišić (Split) usredotočio se na demokracije u Europi ozbiljno ugrožena. Pavo Barišić (Split) usredotočio se na pitanje demokracije kao načina života u jugoistočnoj Europi. Na tragu Johna Deweya, pitanje demokracije kao načina života u jugoistočnoj Europi. Na tragu Johna Deweya, Barišić ne smatra da je tip političkog uređenja države jedino obilježje demokracije, za Barišić ne smatra da je tip političkog uređenja države jedino obilježje demokracije, za demokraciju je esencijalan i određeni način života, tj. svijest o demokraciji kao demokraciju je esencijalan i određeni način života, tj. svijest o demokraciji kao etičkom, kulturnom pa čak i duhovnom idealu. Glavni problemi koji se nameću etičkom, kulturnom pa čak i duhovnom idealu. Glavni problemi koji se nameću jugoistočnoj Europi u pokušaju ostvarenja takvog tipa demokracije su slabe ekonomije jugoistočnoj Europi u pokušaju ostvarenja takvog tipa demokracije su slabe ekonomije (nizak BDP po glavi) – neovisno o točnoj vrsti uzročne veze demokracije i ekonomskog (nizak BDP po glavi) – neovisno o točnoj vrsti uzročne veze demokracije i ekonomskog prosperiteta – i turbulentna povijest, posebno nedavna. Barišić se ne slaže sa stavom prosperiteta – i turbulentna povijest, posebno nedavna. Barišić se ne slaže sa stavom da se zemlje jugoistočne Europe prvo trebaju demokratizirati pa tek onda formalno da se zemlje jugoistočne Europe prvo trebaju demokratizirati pa tek onda formalno pristupiti europskoj zajednici; ta dva procesa trebaju teći istodobno, a da bi to bilo pristupiti europskoj zajednici; ta dva procesa trebaju teći istodobno, a da bi to bilo moguće, nužni su zreli građani odgovarajućih stavova, manira i navika. Zbog toga se moguće, nužni su zreli građani odgovarajućih stavova, manira i navika. Zbog toga se Barišić na koncu slaže s Deweyem i poimanjem demokracije kao habitusa svakog Barišić na koncu slaže s Deweyem i poimanjem demokracije kao habitusa svakog građanina koji svojom manifestacijom u interakcijama s drugim građanima dovodi do građanina koji svojom manifestacijom u interakcijama s drugim građanima dovodi do konstrukcije institucija demokratskog društva. Jörg wernecke (München) se konstrukcije institucija demokratskog društva. Jörg wernecke (München) se usredotočio na odnos demokracije, javnosti i medija. Zapanjujući razvoj suvremenih usredotočio na odnos demokracije, javnosti i medija. Zapanjujući razvoj suvremenih metoda komunikacije (telefon, mobilni telefon, internet, društvene mreže...) iz temelja metoda komunikacije (telefon, mobilni telefon, internet, društvene mreže...) iz temelja je promijenio način odnosa vladajuće elite prema građanima. Dok je paradigma je promijenio način odnosa vladajuće elite prema građanima. Dok je paradigma nekadašnjeg totalitarnog društva uključivala strogu kontrolu informacija dostupnih nekadašnjeg totalitarnog društva uključivala strogu kontrolu informacija dostupnih javnosti i zapravo podrazumijevala građane koji žive u radikalnoj informacijskoj javnosti i zapravo podrazumijevala građane koji žive u radikalnoj informacijskoj izoliranosti, s današnjim je sredstvima komuniciranja takvo nešto praktično nemoguće izoliranosti, s današnjim je sredstvima komuniciranja takvo nešto praktično nemoguće ostvariti. Ta je činjenica od velikog značaja za razvoj demokracije, jer samo kvalitetno ostvariti. Ta je činjenica od velikog značaja za razvoj demokracije, jer samo kvalitetno informiran građanin može imati stav o nečemu i donijeti kompetentnu odluku o tome. informiran građanin može imati stav o nečemu i donijeti kompetentnu odluku o tome. To pak ne znači da se u suvremenom društvu ne može manipulirati građanima i stvoriti To pak ne znači da se u suvremenom društvu ne može manipulirati građanima i stvoriti nedemokratske relacije. Paralela prijašnjoj informacijskoj oskudici danas je nedemokratske relacije. Paralela prijašnjoj informacijskoj oskudici danas je preobilnost informacija, među kojima su često i one irelevantne kao i one neistinite. preobilnost informacija, među kojima su često i one irelevantne kao i one neistinite. Sve to stavlja demokratski okvir suvremenog društva pred drugačije, ali jednako Sve to stavlja demokratski okvir suvremenog društva pred drugačije, ali jednako ozbiljne izazove kao što su bili oni u vidljivo autoritarnim društvima prošlosti. Karl- ozbiljne izazove kao što su bili oni u vidljivo autoritarnim društvima prošlosti. Karl- -Heinz Nusser (München) u svom se izlaganju bavio pitanjem zašto je ravnoteža -Heinz Nusser (München) u svom se izlaganju bavio pitanjem zašto je ravnoteža nacija, koja je i ugovorno osigurana u institucijama Europske Unije, predstavljena kao nacija, koja je i ugovorno osigurana u institucijama Europske Unije, predstavljena kao

343 343 Hanžek, LJ.: EUROPA I DEMOKRACIJA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 341-346 Hanžek, LJ.: EUROPA I DEMOKRACIJA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 341-346 središnji cilj europskih građana unatoč činjenici da je njihov identitet utemeljen u središnji cilj europskih građana unatoč činjenici da je njihov identitet utemeljen u nacionalnim državama, a ne u samoj Uniji kao političkoj cjelini. Iz različitih ideja o nacionalnim državama, a ne u samoj Uniji kao političkoj cjelini. Iz različitih ideja o odnosu nacionalnih država i Europske Unije proizlaze različite koncepcije same odnosu nacionalnih država i Europske Unije proizlaze različite koncepcije same Europe. Jedna ideja shvaća europsku državu kao utemeljenu na moralnim i pravnim Europe. Jedna ideja shvaća europsku državu kao utemeljenu na moralnim i pravnim načelima, a ta načela omogućuju prijenos zakonodavne moći sa samih nacionalnih načelima, a ta načela omogućuju prijenos zakonodavne moći sa samih nacionalnih država na Europsku Uniju. Prema drugoj je zamisli federalna europska država moguća država na Europsku Uniju. Prema drugoj je zamisli federalna europska država moguća samo uz uvjet političkog sazrijevanja njezinih građana, a da bi se to ostvarilo, nužno samo uz uvjet političkog sazrijevanja njezinih građana, a da bi se to ostvarilo, nužno je stvaranje europskog naroda. Ta opcija nije izgledna zbog toga što se vrsta međusobne je stvaranje europskog naroda. Ta opcija nije izgledna zbog toga što se vrsta međusobne solidarnosti koju uživaju građani nacionalne države teško može ostvariti u jednoj solidarnosti koju uživaju građani nacionalne države teško može ostvariti u jednoj transnacionalnoj zajednici. Zbog toga se implementacija ključnih demokratskih transnacionalnoj zajednici. Zbog toga se implementacija ključnih demokratskih principa ne može očekivati u Europskoj Uniji koja bi počivala na identitetu europskog principa ne može očekivati u Europskoj Uniji koja bi počivala na identitetu europskog građanina i minorizirala ulogu nacionalnih država. Konrad Clewing (Regensburg) građanina i minorizirala ulogu nacionalnih država. Konrad Clewing (Regensburg) govorio je o općem problemu sudjelovanja u političkom životu države u modernim govorio je o općem problemu sudjelovanja u političkom životu države u modernim nacionalnim demokracijama. Nacionalne su države nastale u kasnom novom vijeku nacionalnim demokracijama. Nacionalne su države nastale u kasnom novom vijeku na zapadnoj hemisferi, naslijedivši multietnička kraljevstva i carstva, često s na zapadnoj hemisferi, naslijedivši multietnička kraljevstva i carstva, često s dinastičkim oblikom vlasti. Uzevši u obzir da su neke od karakteristika tih država, npr. dinastičkim oblikom vlasti. Uzevši u obzir da su neke od karakteristika tih država, npr. univerzalno pravo glasa i parlamentarna demokracija, izborene čak i ustancima, univerzalno pravo glasa i parlamentarna demokracija, izborene čak i ustancima, pomalo je iznenađujuća činjenica da se te iste države danas suočavaju s problemom pomalo je iznenađujuća činjenica da se te iste države danas suočavaju s problemom „demokratskog deficita“. Manjak sudjelovanja građana u javnom političkom životu „demokratskog deficita“. Manjak sudjelovanja građana u javnom političkom životu Europske Unije (kao primjer se može uzeti slab odaziv na izbore za Europski Europske Unije (kao primjer se može uzeti slab odaziv na izbore za Europski parlament) dovodi u pitanje legitimitet odluka donesenih u tom parlamentu, a time i parlament) dovodi u pitanje legitimitet odluka donesenih u tom parlamentu, a time i učinkovitost reprezentativne demokracije. Prema Clewingu, makar taj problem jest učinkovitost reprezentativne demokracije. Prema Clewingu, makar taj problem jest posebno istaknut u današnjoj Europi, on nije specifičan za nju. Nacionalne su se posebno istaknut u današnjoj Europi, on nije specifičan za nju. Nacionalne su se demokracije oduvijek suočavale s problemom demokratskog deficita, doduše ne na demokracije oduvijek suočavale s problemom demokratskog deficita, doduše ne na iste načine i ne u istom stupnju; tu je tezu Clewing potkrijepio ilustracijama iz iste načine i ne u istom stupnju; tu je tezu Clewing potkrijepio ilustracijama iz političkog života kasne Habsburške Monarhije. Bruno Ćurko (Zadar) se u svom političkog života kasne Habsburške Monarhije. Bruno Ćurko (Zadar) se u svom izlaganju osvrnuo na važnost demokratskog odgoja i obrazovanja za demokratskog izlaganju osvrnuo na važnost demokratskog odgoja i obrazovanja za demokratskog društvo. Točnije rečeno, Ćurko je kao ključan uvjet demokratskog društva odredio društvo. Točnije rečeno, Ćurko je kao ključan uvjet demokratskog društva odredio odgoj za demokraciju koji je, pak, najbolje ostvaren u demokratskom odgoju i odgoj za demokraciju koji je, pak, najbolje ostvaren u demokratskom odgoju i obrazovanju. Filozofske temelje, kao i konkretne naputke za takav tip obrazovanja obrazovanju. Filozofske temelje, kao i konkretne naputke za takav tip obrazovanja „udario“ je John Dewey u svojoj filozofiji odgoja i obrazovanja. Prema Deweyu, „udario“ je John Dewey u svojoj filozofiji odgoja i obrazovanja. Prema Deweyu, obrazovni proces mora biti interaktivan i prije svega usredotočen na proces učenja, a obrazovni proces mora biti interaktivan i prije svega usredotočen na proces učenja, a ne na samu građu koja mora biti usvojena. Na taj se način učenici oblikuju kao ne na samu građu koja mora biti usvojena. Na taj se način učenici oblikuju kao autonomni subjekti sposobni za prosuđivanje i odlučivanje na temelju iskustva, a autonomni subjekti sposobni za prosuđivanje i odlučivanje na temelju iskustva, a takvi su građani neizostavan uvjet za jedno zrelo demokratsko društvo. Kao jedan takvi su građani neizostavan uvjet za jedno zrelo demokratsko društvo. Kao jedan primjer takvog tipa obrazovanja, Ćurko navodi program filozofije za djecu prisutan na primjer takvog tipa obrazovanja, Ćurko navodi program filozofije za djecu prisutan na području jugoistočne Europe, a posebno Hrvatske. Rok Svetlič (Koper) usredotočio području jugoistočne Europe, a posebno Hrvatske. Rok Svetlič (Koper) usredotočio se na različite načine tematizacije nasilja u filozofiji novog vijeka. Prvi je način se na različite načine tematizacije nasilja u filozofiji novog vijeka. Prvi je način

344 344 Hanžek, LJ.: EUROPA I DEMOKRACIJA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 341-346 Hanžek, LJ.: EUROPA I DEMOKRACIJA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 341-346 predstavljen u epohi od Hobbesa do Kanta. Kod Hobbesa nasilje nije eksces ljudske predstavljen u epohi od Hobbesa do Kanta. Kod Hobbesa nasilje nije eksces ljudske prirode, već je strukturna konstanta ljudske egzistencije. Međutim, filozofski prirode, već je strukturna konstanta ljudske egzistencije. Međutim, filozofski konceptualni aparat, počevši sa Hobbesovim društvenim ugovorom (a preko konceptualni aparat, počevši sa Hobbesovim društvenim ugovorom (a preko Pufendorfa, Lockea i Rousseaua) i zaključno s Kantom to iskonsko nasilje sve više Pufendorfa, Lockea i Rousseaua) i zaključno s Kantom to iskonsko nasilje sve više kultivira u mediju pojma. Posljednja je točka potpunog ukidanja nasilja regulativna kultivira u mediju pojma. Posljednja je točka potpunog ukidanja nasilja regulativna ideja vječnog mira kojom Kant završava svoj nauk o pravu. Baš u Kantovoj misli ideja vječnog mira kojom Kant završava svoj nauk o pravu. Baš u Kantovoj misli počinje druga linija odnosa prema nasilju. Naime, njegova moralna filozofija poima počinje druga linija odnosa prema nasilju. Naime, njegova moralna filozofija poima dužnost kroz konstitutivnu pripremu žrtvovanja životnog zadovoljstva, a odnos dužnost kroz konstitutivnu pripremu žrtvovanja životnog zadovoljstva, a odnos između čovjekove dužnosti i njegova privatnog ispunjenja postaje sve konfliktniji. između čovjekove dužnosti i njegova privatnog ispunjenja postaje sve konfliktniji. Sljedeća je stepenica Hegelov nauk o ćudorednom značaju ratova, s nastavkom u Sljedeća je stepenica Hegelov nauk o ćudorednom značaju ratova, s nastavkom u suvremenih marksističkih filozofa (Žižek, Badiou) koji demokratičnu averziju prema suvremenih marksističkih filozofa (Žižek, Badiou) koji demokratičnu averziju prema nasilju preziru kao „smrt mišljenja“ i „viktimološku sliku“ čovjeka. Mark Evans nasilju preziru kao „smrt mišljenja“ i „viktimološku sliku“ čovjeka. Mark Evans (Swansea) propitao je Rawlsovu tezu o pravdi kao prvoj i ključnoj vrlini društvenih (Swansea) propitao je Rawlsovu tezu o pravdi kao prvoj i ključnoj vrlini društvenih institucija. Kao što je istina vrlina teorija, te svaka teorija treba biti odbačena u slučaju institucija. Kao što je istina vrlina teorija, te svaka teorija treba biti odbačena u slučaju da se ispostavi neistinitom, tako se svaka društvena institucija treba ukinuti ili da se ispostavi neistinitom, tako se svaka društvena institucija treba ukinuti ili reformirati u slučaju da se pokaže nepravednom. Takvo je gledište veoma rašireno, reformirati u slučaju da se pokaže nepravednom. Takvo je gledište veoma rašireno, štoviše aksiomatsko, i iz njega slijedi stav da je glavni cilj svake reforme upravo štoviše aksiomatsko, i iz njega slijedi stav da je glavni cilj svake reforme upravo iznalaženje što pravednijih zakona, oblika vlasti, društvenih uređenja... Toj se tezi iznalaženje što pravednijih zakona, oblika vlasti, društvenih uređenja... Toj se tezi ponekad suprotstavlja ona o pravdi kao jednoj od vrlina društvenih institucija koja jest ponekad suprotstavlja ona o pravdi kao jednoj od vrlina društvenih institucija koja jest važna, ali nije nužno važnija od drugih. Evans je pokušao pojasniti u čemu se razlika važna, ali nije nužno važnija od drugih. Evans je pokušao pojasniti u čemu se razlika tih dvaju pozicija sastoji, oslanjajući se na primjer reforme institucija nakon tih dvaju pozicija sastoji, oslanjajući se na primjer reforme institucija nakon traumatičnih društvenih epizoda (diktatura, oružani sukob...) i pobliže pojasniti sam traumatičnih društvenih epizoda (diktatura, oružani sukob...) i pobliže pojasniti sam pojam pravde koji je tu u igri te odnos pravde i drugih društvenih vrijednosti (npr. pojam pravde koji je tu u igri te odnos pravde i drugih društvenih vrijednosti (npr. stabilnost, ekonomski prosperitet...). Christo Todorov (Sofija) govorio je o političkoj stabilnost, ekonomski prosperitet...). Christo Todorov (Sofija) govorio je o političkoj integraciji i solidarnosti u Europskoj Uniji. Solidarnost je jedan od preduvjeta čvršće integraciji i solidarnosti u Europskoj Uniji. Solidarnost je jedan od preduvjeta čvršće političke integracije, što je cilj kojemu Europa jasno stremi. Zajedničke su institucije političke integracije, što je cilj kojemu Europa jasno stremi. Zajedničke su institucije moguće samo u političkom entitetu čiji građani dijele minimalnu razinu zajedničkog moguće samo u političkom entitetu čiji građani dijele minimalnu razinu zajedničkog identiteta. Nerazumno je očekivati, a i nedemokratski, da bi građani priznali legitimitet identiteta. Nerazumno je očekivati, a i nedemokratski, da bi građani priznali legitimitet neke institucije čije je sjedište na teritoriju kojega ne smatraju svojim i kojom neke institucije čije je sjedište na teritoriju kojega ne smatraju svojim i kojom upravljaju ljudi koje ne smatraju svojim sugrađanima, u širem smislu te riječi. upravljaju ljudi koje ne smatraju svojim sugrađanima, u širem smislu te riječi. Solidarnost koju stanovnici različitih zemalja Europske Unije pokazuju jedni prema Solidarnost koju stanovnici različitih zemalja Europske Unije pokazuju jedni prema drugima na taj način postaje test zajedničkog identiteta i pokazatelj brzine kojom se drugima na taj način postaje test zajedničkog identiteta i pokazatelj brzine kojom se proces daljnje političke integracije može provoditi. Todorov ističe da je u tom pogledu proces daljnje političke integracije može provoditi. Todorov ističe da je u tom pogledu situacija u Europskoj Uniji problematična, što se jasno vidi u reakcijama stanovništva situacija u Europskoj Uniji problematična, što se jasno vidi u reakcijama stanovništva na pokušaje saniranja posljedica financijske krize (koja je doduše, nezapamćenih na pokušaje saniranja posljedica financijske krize (koja je doduše, nezapamćenih razmjera), prije svega u Grčkoj. Na kraju su se tečaja organizatori zahvalili svim razmjera), prije svega u Grčkoj. Na kraju su se tečaja organizatori zahvalili svim sudionicima i uputili otvoreni poziv za idući tečaj, u rujnu 2013. Za hrvatske je sudionicima i uputili otvoreni poziv za idući tečaj, u rujnu 2013. Za hrvatske je akademske prilike posebno značajna najava suradnje Sveučilišta u Splitu sa akademske prilike posebno značajna najava suradnje Sveučilišta u Splitu sa

345 345 Hanžek, LJ.: EUROPA I DEMOKRACIJA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 341-346 Hanžek, LJ.: EUROPA I DEMOKRACIJA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 341-346 sveučilištem Ludwig-Maximilian iz Münchena, a koja uključuje rad na zajedničkim sveučilištem Ludwig-Maximilian iz Münchena, a koja uključuje rad na zajedničkim znanstvenim projektima, publiciranje radova nastalih na temelju izlaganja na tečaju te znanstvenim projektima, publiciranje radova nastalih na temelju izlaganja na tečaju te razmjenu profesora. razmjenu profesora.

346 346 UPUTE SURADNICIMA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 347-349 UPUTE SURADNICIMA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 347-349

UPUTE SURADNICIMA UPUTE SURADNICIMA

Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu objavljuje znanstvene i stručne Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu objavljuje znanstvene i stručne radove iz područja društvenih i humanističkih znanosti. Zbornik izlazi jednom godišnje radove iz područja društvenih i humanističkih znanosti. Zbornik izlazi jednom godišnje i objavljuje recenzirane, dosad neobjavljene tekstove. U časopisu se objavljuju i i objavljuje recenzirane, dosad neobjavljene tekstove. U časopisu se objavljuju i prijevodi, osvrti, prikazi, intervjui te drugi prilozi od stručnog i znanstvenog interesa. prijevodi, osvrti, prikazi, intervjui te drugi prilozi od stručnog i znanstvenog interesa. Tekstovi se dostavljaju u dva identična primjerka, u elektroničkoj verziji ili na Tekstovi se dostavljaju u dva identična primjerka, u elektroničkoj verziji ili na CD-u. Tekst mora biti otipkan u dvostrukom proredu (30 redaka na stranici) u CD-u. Tekst mora biti otipkan u dvostrukom proredu (30 redaka na stranici) u standardnom računalnom pismu Times New Roman i veličini fonta 12. Sve stranice standardnom računalnom pismu Times New Roman i veličini fonta 12. Sve stranice trebaju biti uredno numerirane. Uredništvo pridržava pravo rukopis redakcijski trebaju biti uredno numerirane. Uredništvo pridržava pravo rukopis redakcijski prilagoditi propozicijama Zbornika i standardima hrvatskog književnog jezika. prilagoditi propozicijama Zbornika i standardima hrvatskog književnog jezika. Dostavljeni materijali se ne vraćaju. Dostavljeni materijali se ne vraćaju. OPREMA RUKOPISA OPREMA RUKOPISA Poželjan opseg znanstvenih i stručnih radova (uključujući sažetak, bibliografiju Poželjan opseg znanstvenih i stručnih radova (uključujući sažetak, bibliografiju i mjesta za tablične/grafičke priloge) iznosi u pravilu do 1,5 autorska arka (30.000 i mjesta za tablične/grafičke priloge) iznosi u pravilu do 1,5 autorska arka (30.000 znakova). znakova). • Na prvoj stranici rada treba pisati naslov rada ispisan velikim slovima, • Na prvoj stranici rada treba pisati naslov rada ispisan velikim slovima, ime(na) i prezime(na) autora/-ica i naziv ustanove i odsjeka na kojem su ime(na) i prezime(na) autora/-ica i naziv ustanove i odsjeka na kojem su zaposleni/-ne. zaposleni/-ne. • Autorima/-icama se preporučuje da pri upućivanju na tuđe tekstove, kao pri • Autorima/-icama se preporučuje da pri upućivanju na tuđe tekstove, kao pri njihovu citiranju, radi ekonomičnosti i preglednosti koriste sljedeći model: njihovu citiranju, radi ekonomičnosti i preglednosti koriste sljedeći model: Izvor treba navesti u tekstu, a ne u bilješkama. Referenca se stavlja u zagrade Izvor treba navesti u tekstu, a ne u bilješkama. Referenca se stavlja u zagrade i sadrži prezime autora, godinu izdanja i, ako je riječ o citatu, broj stranice. Npr. i sadrži prezime autora, godinu izdanja i, ako je riječ o citatu, broj stranice. Npr. (Mumford, 1968). Ako rad ima dva autora/-ice, treba navesti oba, npr. (Berger i (Mumford, 1968). Ako rad ima dva autora/-ice, treba navesti oba, npr. (Berger i Luckmann, 1992). U slučaju zajedničkog rada trojice ili više autora/-ica koristi se Luckmann, 1992). U slučaju zajedničkog rada trojice ili više autora/-ica koristi se oblik „i suradnici“, na primjer: (Prelog i sur., 1979). Sve reference u tekstu navode se oblik „i suradnici“, na primjer: (Prelog i sur., 1979). Sve reference u tekstu navode se kao i prvi put, odnosno, ne koriste se oblici poput „ibid“, „op.cit.“ i slično. kao i prvi put, odnosno, ne koriste se oblici poput „ibid“, „op.cit.“ i slično. Navode i bibliografske podatke valja pisati na sljedeći način: Navode i bibliografske podatke valja pisati na sljedeći način: Iza svakog navoda, koji mora biti označen navodnicima („navod“, treba doći u Iza svakog navoda, koji mora biti označen navodnicima („navod“, treba doći u zagradama kratka bibliografska bilješka. Na primjer: zagradama kratka bibliografska bilješka. Na primjer: „To znači da su istina i neistina u mišljenju,…“ (Bošnjak, 1996:9). „To znači da su istina i neistina u mišljenju,…“ (Bošnjak, 1996:9). Ako unutar navoda treba nešto ponovo označiti navodnicima, onda oni trebaju biti Ako unutar navoda treba nešto ponovo označiti navodnicima, onda oni trebaju biti jednostruki (‘navod’). jednostruki (‘navod’).

347 347 UPUTE SURADNICIMA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 347-349 UPUTE SURADNICIMA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 347-349

Autorima/-icama se sugerira da bilješke rezerviraju isključivo za komentiranje ili Autorima/-icama se sugerira da bilješke rezerviraju isključivo za komentiranje ili dopunu navedenoga u tekstu, čime će se pojačati ekonomičnost preporučenog načina dopunu navedenoga u tekstu, čime će se pojačati ekonomičnost preporučenog načina navođenja referenci (koji, sam po sebi, vodi smanjivanju broja bilješki i reduciranju navođenja referenci (koji, sam po sebi, vodi smanjivanju broja bilješki i reduciranju količine teksta u njima). količine teksta u njima). U popisu literature (bibliografiji), koji se navodi na kraju rada, u dvostrukom U popisu literature (bibliografiji), koji se navodi na kraju rada, u dvostrukom proredu kao i glavni tekst, treba navesti pune podatke o svim djelima koja se spominju proredu kao i glavni tekst, treba navesti pune podatke o svim djelima koja se spominju u referencama. Radovi se navode abecednim redom prema prezimenima autora/-ica i u referencama. Radovi se navode abecednim redom prema prezimenima autora/-ica i kronološkim redom za radove istog autora/-ice. Ukoliko se navodi više radova istog kronološkim redom za radove istog autora/-ice. Ukoliko se navodi više radova istog autora/-ice, koji imaju istu godinu izdanja, treba ih razlikovati slovima (a, b, c, itd.) iza autora/-ice, koji imaju istu godinu izdanja, treba ih razlikovati slovima (a, b, c, itd.) iza svake godine izdanja. U slučaju zajedničkog rada više autora/-ica, u popisu literature svake godine izdanja. U slučaju zajedničkog rada više autora/-ica, u popisu literature ne koristi se oblik „i suradnici“, nego se navode svi autori/-ice. ne koristi se oblik „i suradnici“, nego se navode svi autori/-ice. Popis literature treba izraditi prema dolje navedenim primjerima: Popis literature treba izraditi prema dolje navedenim primjerima: Knjiga Knjiga Mumford, L. (1968) Grad u historiji, Zagreb, Naprijed. Mumford, L. (1968) Grad u historiji, Zagreb, Naprijed. Članak u časopisu Članak u časopisu Odak, I. (2003) Moda u društvu: suvremena sociologijska tumačenja, Revija za Odak, I. (2003) Moda u društvu: suvremena sociologijska tumačenja, Revija za sociologiju, 34(1-2): 97-107. (Broj 34 označava godište (volumen) časopisa, (1-2) sociologiju, 34(1-2): 97-107. (Broj 34 označava godište (volumen) časopisa, (1-2) broj sveska unutar godišta, a 97-107 paginaciju rada u svesku). broj sveska unutar godišta, a 97-107 paginaciju rada u svesku). Rad u zborniku Rad u zborniku Kardum, I. (2004) Evolucijski pristup u psihologiji ličnosti. U: Hrgović, J. i Polšek, D. Kardum, I. (2004) Evolucijski pristup u psihologiji ličnosti. U: Hrgović, J. i Polšek, D. (ur.), Evolucija društvenosti, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk, str. 129-143. (ur.), Evolucija društvenosti, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk, str. 129-143. Članak u elektroničkom časopisu Članak u elektroničkom časopisu Galešić, M., Stepanić, J. (2003) Toward Parameterisation of E-mail Mediated Galešić, M., Stepanić, J. (2003) Toward Parameterisation of E-mail Mediated Communication, Intewrdisciplinary Description of Complex Systems – INDECS. 1 Communication, Intewrdisciplinary Description of Complex Systems – INDECS. 1 (1-2): 54-65. http://indecs.znanost.org (18.11. 2003.) (1-2): 54-65. http://indecs.znanost.org (18.11. 2003.) Tekst na web stranici Tekst na web stranici Burka, Lauren P. A hypertext history of multi-user dimension. The MUDdex.1993. Burka, Lauren P. A hypertext history of multi-user dimension. The MUDdex.1993. URL: http://www.apocalypse.org/pub/u/lpd/muddex/essay/ (datum preuzimanja) URL: http://www.apocalypse.org/pub/u/lpd/muddex/essay/ (datum preuzimanja) Radovima treba biti priložen SAŽETAK na hrvatskom i SUMMARY na Radovima treba biti priložen SAŽETAK na hrvatskom i SUMMARY na engleskom jeziku. Sažetak treba iznositi 150 riječi te treba upućivati na svrhu rada, engleskom jeziku. Sažetak treba iznositi 150 riječi te treba upućivati na svrhu rada, upotrijebljenu metodologiju, najvažnije zaključke. Sažetak se prilaže na posebnom upotrijebljenu metodologiju, najvažnije zaključke. Sažetak se prilaže na posebnom listu s navedenim imenom i prezimenom autora/-ica, nazivom institucije i odsjeka listu s navedenim imenom i prezimenom autora/-ica, nazivom institucije i odsjeka na kojem radi, naslovom rada i oznakom „Sažetak“. Na kraju sažetka, pod nazivom na kojem radi, naslovom rada i oznakom „Sažetak“. Na kraju sažetka, pod nazivom KLJUČNE RIJEČI (KEY WORDS) treba abecednim redom navesti najvažnije KLJUČNE RIJEČI (KEY WORDS) treba abecednim redom navesti najvažnije termine i pojmove o kojima se raspravlja u članku. termine i pojmove o kojima se raspravlja u članku.

348 348 UPUTE SURADNICIMA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 347-349 UPUTE SURADNICIMA Zb. rad. filoz. fak. Splitu, 5 (2012), 5, 347-349

Prethodno recenzirani članci kategoriziraju se na način: Prethodno recenzirani članci kategoriziraju se na način: Izvorni (znanstveni) članak – original (scientific) paper Izvorni (znanstveni) članak – original (scientific) paper Sadrži do sada neobjavljivana izvorna istraživanja iskazana na objektivno provjerljiv Sadrži do sada neobjavljivana izvorna istraživanja iskazana na objektivno provjerljiv način. način. Prethodno priopćenje – preliminary note Prethodno priopćenje – preliminary note Sadrži nove rezultate (znanstvenih istraživanja) koji zahtijevaju brzo objavljivanje. Sadrži nove rezultate (znanstvenih istraživanja) koji zahtijevaju brzo objavljivanje. Ne mora omogućiti provjeru iznijetih rezultata. Ne mora omogućiti provjeru iznijetih rezultata. Pregledni članak – review Pregledni članak – review Originalan, sažet i kritički prikaz jednog područja ili njegova dijela u kojem autor/-ica Originalan, sažet i kritički prikaz jednog područja ili njegova dijela u kojem autor/-ica i sam/-a aktivno sudjeluje. Mora biti naglašena uloga autorova izvornog doprinosa u i sam/-a aktivno sudjeluje. Mora biti naglašena uloga autorova izvornog doprinosa u tom području u odnosu na već objavljene radove, kao i pregled tih radova. tom području u odnosu na već objavljene radove, kao i pregled tih radova. Stručni članak – professional paper Stručni članak – professional paper Sadrži korisne priloge iz određene struke i ne mora predstavljati izvorna istraživanja. Sadrži korisne priloge iz određene struke i ne mora predstavljati izvorna istraživanja. Recenzenti/-ice su meritorni/-e znanstvenici/-ice iz područja (ili grane) koje se Recenzenti/-ice su meritorni/-e znanstvenici/-ice iz područja (ili grane) koje se obrađuje u članku. Autor/-ica ne zna tko su recenzenti/-ice i obratno. Autori/-ice obrađuje u članku. Autor/-ica ne zna tko su recenzenti/-ice i obratno. Autori/-ice trebaju prihvatiti moguće popravljanje teksta prema uputama recenzenata/-ica, trebaju prihvatiti moguće popravljanje teksta prema uputama recenzenata/-ica, kao i kontrolu lektorskih ispravaka i posljednju korekturu. Odluku o kategorizaciji kao i kontrolu lektorskih ispravaka i posljednju korekturu. Odluku o kategorizaciji pojedinog rada donosi uredništvo na temelju prijedloga dva recenzenta/-ica. Rad će pojedinog rada donosi uredništvo na temelju prijedloga dva recenzenta/-ica. Rad će se objaviti jedino temeljem pozitivnih recenzija. se objaviti jedino temeljem pozitivnih recenzija. Radovi se dostavljaju Uredništvu tijekom čitave akademske godine na adresu: Radovi se dostavljaju Uredništvu tijekom čitave akademske godine na adresu: Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, Sveučilište u Splitu, Sinjska 2/III, 21 Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, Sveučilište u Splitu, Sinjska 2/III, 21 000 Split, ili na e-mail adresu: [email protected]. 000 Split, ili na e-mail adresu: [email protected].

349 349