DOCSLIB.ORG

ZFD 5 Zadarski Filološki Dani

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
ZFD 5 Zadarski Filološki Dani ZFD 5 zadarski filološki dani Sveučilište u Zadru Odjel za kroatistiku i slavistiku ZFD 5 zadarski filološki dani Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa Zadarski filološki dani 5 održanog u Zadru 27. i 28. rujna 2013. Zadar, 2015. ZADARSKI FILOLOŠKI DANI V Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa Zadarski filološki dani 5 održanog u Zadru 27. i 28. rujna 2013. ISSN 1846-4995 UDK 81.82 Nakladnik Sveučilište u Zadru Za nakladnika Ante Uglešić, rektor Povjerenstvo za izdavačku djelatnost Josip Faričić, predsjednik Uredništvo zbornika Slavomir Sambunjak, Rafaela Božić, Vanda Babić, Josip Lisac, Šimun Musa, Kornelija Kuvač-Levačić, Denis Vekić, Irina Vorobjova Urednici Rafaela Božić, Slavomir Sambunjak Tajnica uredništva Ivana Petešić Recenzenti zbornika Milenko Popović, Nedjeljka Balić-Nižić Recenzenti članaka Vanda Babić, Rafaela Božić, Zdenka Matek Šmit, Gordana Čupković, Marko Dragić, Tatjana Stupin, Zvjezdana Rados, Sanja Knežević, Ivan Bošković, Sanjin Sorel, Jakov Sabljić, Teodora Vigato, Miranda Levanat-Peričić, Ivan Bošković, Ivica Vigato, Iva Grgić Maroević, Antonija Zaradija Kiš, Nedjeljka Balić-Nižić, Josip Lisac, Šimun Musa, Mirna Sindičić Sabljo, Kornelija Kuvač-Levačić, Slavomir Sambunjak, Antonija Zaradija Kiš, Vlado Pandžić Jezična redakcija Autorska Korektura Ivana Petešić, Marijana Roščić, Sanja Baričević, Marijana Bašić, Vice Šunjić, Ante Topčić, Ana Gospić, Denis Vekić, Mirela Šušić, Miranda Levanat-Peričić, Sandra Hadžihalilović, Adrijana Vidić, Zoran Ćoso, Maja Pandžić Fotografija na naslovnici Filip Brala Objavljivanje zbornika financijski je potpomoglo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ZADARSKI FILOLOŠKI DANI V Sadržaj Predgovor 11 1. SLAVENI I MEDITERAN U DJELU MIROSLAVA KRLEŽE Dijana Mikšić Labura 15 Predodžbe o domaćem i stranom u Krležinu romanu Povratak Filipa Latinovicza Grgo Mišković 27 Aretej kao drama s ključem ili zašto je Krleža rimskog cara Postuma imenovao (slavenskim i mediteranskim) Ilirikom Ivana Rabadan-Zekić 41 Odjeci Kranjčevićeva pjesničkog izraza u Krležinu romanu Banket u Blitvi Milorad Nikčević 57 Miroslav Krleža na crnogorskoj kazališnoj sceni (1929. – 1941.) Rašid Durić 75 Enciklopedička i umjetnička misao Miroslava Krleže o bogumilskim mramorovima Tatjana Stupin 93 Mediteranac Kamov u Krležinu djelu 2. RENESANSA NA ZADARSKOM PODRUČJU (JEZIK, KNJIŽEVNOST I KULTURA) Antonija Zaradija Kiš 125 Tragom bestijarija kroz Cvêtь ot kreposti u Tkonskom zborniku Ivana Petešić 153 Specifičan sakralni leksik Priručnika za svećenike iz 15. stoljeća Ante Topčić 175 Tumačenje evanđelja iz Tkonskoga zbornika s obzirom na apokrife 3. ZLATAN JAKŠIĆ I ANTUN NIZETEO Josip Lisac 203 Antun Nizeteo i Blaž Jurišić Ivan Bošković 213 Antun Nizeteo – pripovjedač Rafaela Božić i Petar Karavlah 225 Zlatan Jakšić – pionir hrvatske teorije prevođenja Dubravka Sesar 237 ŽIvot je škatula tabaka... Neobičnost običnoga u stihovima Zlatana Jakšića Tonko Maroević 259 Otvaranje paketa – jedan pogled u čakavski kanconijer Zlatana Jakšića Valter Tomas i Marijana Fabijanić 263 Romanizmi u prvoj zbirci poezije Zlatana Jakšića – Zavitri i spjaže (1958.) Drago Štambuk 281 Zlatno Jakšićevo ča Kongenitalna (urođena) topophilia 4. URBANA SLAVENSKA KNJIŽEVNA PRODUKCIJA Šimun Musa 287 Poetičko-poezijska specifičnost pjesništva Lucijana Kordića Miranda Levanat-Peričić 297 Protumjesta grada i produkcija protupovijesti u suvremenom hrvatskom romanu Mirela Šušić 311 Koegzistencija urbanog i ruralnog u romanu Zimsko ljetovanje Vladana Desnice Marina Radčenko 323 Авторские новообразования в романе Д. Донцовой «Жена моего мужа» и способы их перевода на хорватский язык Đurđica Garvanović-Porobija 337 Opis/upis subjekta u poetskom diskurzu Bagićeve zbirke pjesama U polutami predgrađa Josipa Korljan 359 Žena s figom u džepu: o prozi Olje Savičević Ivančević Mirna Sindičić Sabljo 373 Pariz ili sjajno mjesto za nesreću Martin Martinovski i Jakov Sabljić 385 Film i filmski elementi u prozi Tomislava Zajeca Polina Korolkova 405 Žanrovske modifikacije u putopisnim crticama Josipa Juraja Strossmayera s posebnim osvrtom na Poglavlje put zlatnog Praga Emilija Kovač 415 Urbana hrvatska književna produkcija Kazalo imena 435 Predgovor U organizaciji Odjela za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru održan je 27. i 28. rujna 2013 peti međunarodni znanstveni skup Zadarski filološki dani V.U radu skupa i ovaj put sudjelovao je niz filologa iz Hrvatske i inozemstva. Rad na skupu bio je podijeljen u četiri sekcije. Prva sekcija je u povodu obilježavanja 120 godina od rođenja Miroslava Krleže proučavala temu Slavena i Mediterana u njegovom djelu. Zbornik donosi šest radova koji obrađuju ovu temu. Druga sekcija već je tradicionalno posvećena zadarskoj filološkoj problematici, a ovaj put sekcija je proučavala razdoblje renesanse na zadarskom području. Kao i obično, temi se pristupalo i s lingvističke i s književnoteorijske točke gledišta. U ovom zborniku donosimo tri znanstvena rada na ovu temu. Rad dva velika imena hrvatske i zadarske filologije i književnosti, Zlatana Jakšića i Antuna Nizetea, proučava se u trećem dijelu zbornika koji donosi šest vrijednih članaka. Pogled u suvremenost slavenske književnosti, kroz stručne oči znanstvenika filologa donosi posljednja i radovima najbrojnija sekcija. Ovaj put poseban se naglasak stavio na segment urbanog u suvremenoj slavenskoj književnoj produkciji. Zadarski filološki dani i ovaj put donose niz članaka u kojima se otkriva novi pogled na one teme koje se na prvi pogled čine dovoljno istražene, a također otvaraju i neke posve nove slavističke i kroatističke filološke teme. Tijekom održavanja skupa bila su organizirana, kao i obično, popratna događanja. Običaj da se na skupu promovira zbornik s prethodnog skupa zadržan je i ove godine. S velikim zadovoljstvom predstavili smo zbornik Zadarski filološki dani IV sa svoje impresivne 667 stranice i 39 radova. U sklopu skupa promoviran je i zbornik Književna životinja, a u sveučilišnoj knjižari Citadela izložbom su predstavljeni naslovi koje su djelatnici Odjela za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru objavili u 2012. i 2013. g. Zahvaljujemo svim autorima, recenzentima i svima onima koji su svojim radom pripomogli realizaciju ovog Zbornika. Urednici Rafaela Božić Slavomir Sambunjak 11 SLAVENI I MEDITERAN U DJELU MIROSLAVA KRLEŽE PREDODŽBE O DOMAĆEM I STRANOM U KRLEŽINU ROMANU POVRATAK FILIPA LATINOVICZA Dijana Mikšić Labura UDK: 821.163.42-31.09 Krleža, M. Turističko-ugostiteljska škola Pregledni rad Šibenik Primljen: 11. 3. 2014. Prihvaćen za tisak: 25. 9. 2014. Stavljanjem naglaska na estetsku funkciju predodžbi unutar određenoga književnog djela, imagološka se perspektiva može pokazati kao korisna pri intrinzičnome proučavanju književnosti. Na tome tragu ovim se radom nastoji problematizirati odnos kategorija strano i domaće u Krležinu romanu Povratak Filipa Latinovicza, posebno u kontekstu narativnoga oblikovanja identiteta Filipa Latinovicza. Autopredodžbe (predodžbe o Panoniji) i heteropredodžbe (predodžbe o europskoj metropoli te „velikoj Europi“ općenito) iznesene su vizurom glavnoga lika, a predstavljene, između ostaloga, i ovim opozicijskim parovima: selo – (vele)grad, priroda – civilizacija, zaostalost – progres te izvornost – surogat. Kompleksnost odnosa proizlazi i iz činjenice da se slika Panonije ne pojavljuje kao homogena, već se raspada na razinu autentičnoga življenja (panonski seljak) i razinu umjetnoga života (predstavnici aristokracije i buržoazije). Kategorije strano i domaće razotkrivaju se u romanu kao promjenjive, fluidne, nesklone jednoznačnome određenju, što pridonosi realizaciji Filipova identiteta kao trajno neodređenoga, nefiksiranoga, rascjepkanoga. KLJUČNE RIJEČI: autopredodžbe / heteropredodžbe, domaće / strano, Miroslav Krleža, narativna izgradnja identiteta, Povratak Filipa Latinovicza I. Imagologija se kao „posebna istraživačka grana komparativne književnosti bavi proučavanjem književnih predodžbi o stranim zemljama i narodima (heteropredodžbe) te o vlastitoj zemlji i narodu (autopredodžbe)“ (Dukić 2009: 5). Iako većina imagologa naglašava kako imagološki pristup po dra­ zumijeva interdisciplinarnost i nadnacionalan pristup, književnim je predo­ džbama moguće prići i unutarknjiževno te u okviru nacionalne povijesti književnosti. Tako Hugo Dyserinck, poznati aachenski imagolog, „dopušta“ 15 Zadarski filološki dani V. | Zbornik radova nacionalnim filologijama da analiziraju književne predodžbe o stranom i domaćem ukoliko su one „istaknut dio tematskog svijeta nekih fikcionalnih djela, čak i pri intrizičnome razumijevanju“ (Dukić 2009: 12). Tvrdi, naime, da takve predodžbe u određenim književnim djelima „imaju do te mjere izraženu ´djelu imanentnu´ ulogu da se i pri jednoznačnome ograničenju na takozvano ´unutarknjiževno´ istraživanje moramo njima baviti želimo li potpuno shvatiti značenje djela“ (Dyserinck 2009: 26). U tom se slučaju književne predodžbe promatraju, riječima imagologa Manfreda Fischera, kao „strukturni elementi estetskog konteksta“ (Fischer 2009: 38). Ovakvim pristupom barem bi se djelomično izašlo u susret i primjedbi komparatista Renea Welleka, koji se bojao da bi imagološki pristup izazvao „srozanje znanosti o književnosti u pozitivističke vode te prijenos interesa u neknjiževna područja“ (Dukić 2009: 7). Upravo na tragu spomenutih smjernica u ovome će se radu analizirati predodžbe o domaćem i stranom u Krležinu Povratku Filipa Latinovicza (1932.), romanu koji predstavlja „reprezentativno i kultno ostvarenje Krležine umjetnosti“ (Nemec 1998: 237). Cilj je rada autopredodžbe
Load more

Recommended publications
  • Izvori Za Istraživanje Književne Baštine U
    M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 IZVORI ZA ISTRAŽIVANJE obilježjima doti Ānoga gradiva (karte, KNJIŽEVNE BAŠTINE U planovi, fotogra \ je, gra \ ke, pe Āati i sl.). Nacionalna arhivska baština obuhva þa HRVATSKIM DRŽAVNIM javno arhivsko gradivo, ali i ono koje se ARHIVIMA Āuva izvan mreže državnih arhiva. Arhiv- ska se služba putem sustava državnih arhiva brine o cjelini gradiva (i javnoga i privatnoga) te osigurava njegovu zaštitu VLATKA LEMI ý i informacijsku cjelovitost. 3 HDA je mje- Hrvatski državni arhiv rodavan za gradivo središnjih državnih Zagreb tijela i drugo gradivo zna Āajno za Hrvat- sku u cjelini, a podru Āni državni arhivi za gradivo jedinica lokalne uprave i sa- Javnu arhivsku službu u Hrvatskoj Āine mouprave (gradovi, op þine, županije), Hrvatski državni arhiv (HDA) kao sre- državnih upravnih tijela na lokalnoj ra- diš nja i mati Āna arhivska ustanova te zini i drugih staratelja na podru Āju svoje- 13 podru Ānih državnih arhiva 1 u sa- ga djelovanja. Državni su arhivi najviše stavu kojih djeluju i sabirni centri. 2 U zaokupljeni brigom o gradivu državne i njima se u 12 680 fondova i zbir- javne uprave premda usto prikupljaju i ki Āuva oko 90 000 dužinskih metara izvornike razli Āite provenijencije te susta- arhivskoga gradiva, najve þim dijelom vno nadziru privatne imatelje i stvaratelje spisa tijela državne uprave, javnih usta- arhivskoga gradiva na podru Āju svoje te- nova i poduze þa, no i vrijedno gradivo ritorijalne i stvarne nadležnosti. U novije privatnih organizacija i ustanova, gospo- vrijeme, kao rezultat modernizacijskih darskih subjekata te istaknutih obitelji procesa u društvu, pove þane koli Āine za- i pojedinaca.
    [Show full text]
  • Književne Nagrade U Republici Hrvatskoj
    View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk brought to you by CORE provided by Repository of Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Diplomski studij informatologije Stjepan Horvat Književne nagrade u Republici Hrvatskoj Diplomski rad Mentor: izv. prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković Sumentor: doc. dr. sc. Goran Tanacković Faletar Osijek, 2017. Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Osijek Odsjek za informacijske znanosti Informatologija Stjepan Horvat Književne nagrade u Republici Hrvatskoj Diplomski rad Područje društvenih znanosti, polje informacijskih i komunikacijskih znanosti, grana informacijskih sustava i informatologije Mentor: izv. prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković Sumentor: doc. dr. sc. Goran Tanacković Faletar Osijek, 2017. SAŽETAK: Svrha je rada iznijeti pregledan i što potpuniji popis književnih nagrada koje se trenutno dodjeljuju u Republici Hrvatskoj, uključujući njihove opise i kritičku analizu. Cilj je ovog rada, uz pregled teorijske misli vezane uz ovu problematiku, istražiti koje se književne nagrade dodjeljuju u Republici Hrvatskoj, u kojim se sve vrstama književnog diskursa one dodjeljuju te u kojim kategorijama, tko su osnivači i tko je odgovoran za dodjelu pojedinih nagrada, kakvog su sastava nagrade, donose li uz sebe kakvu novčanu korist samom autoru nagrađenog djela te na koji se način odabire djelo koje dobiva nagradu. Također će se odrediti starost pojedinih nagrada, te, ondje gdje je to moguće, istražiti demografska obilježja dobitnika pojedinih nagrada u što je moguće većem opsegu od osnutka i početka dodjele nagrade do danas, tj. do posljednjih dobitnika do kojih je bilo moguće pronaći informacije o dodjeli. Također će se pokušati iznijeti komparacija pojedinih nagrada.
    [Show full text]
  • Hrvatska Drama U Kazališnom Životu Mostara 1879. - 2010
    Filozofski fakultet Maja Lasić HRVATSKA DRAMA U KAZALIŠNOM ŽIVOTU MOSTARA 1879. - 2010. GODINE DOKTORSKI RAD Zagreb, 2018. Filozofski fakultet Maja Lasić HRVATSKA DRAMA U KAZALIŠNOM ŽIVOTU MOSTARA 1879. - 2010. GODINE DOKTORSKI RAD Mentor: Akademik Boris Senker Zagreb, 2018. Faculty of Humanities and Social Sciences Maja Lasić CROATIAN DRAMA IN THE THEATER LIVING OF MOSTAR 1879 - 2010 YEARS DOCTORAL THESIS Mentor: Akademik Boris Senker Zagreb, 2018. ŽIVOTOPIS MENTORA Boris Senker rođen je u Zagrebu 1947. Gimnaziju je pohađao u Puli; maturirao 1966. Komparativnu književnost i anglistiku studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1971. diplomirao, a 1982. doktorirao obranivši disertaciju o kazališnom radu Milana Begovića. Od 1971. radio kao asistent, potom docent (1983-1990), izvanredni profesor (1990-1996) te redoviti profesor (od 1996. do umirovljenja 2015) na Katedri za teatrologiju u Odsjeku za komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dva puta bio je pročelnik Odsjeka te u dva mandata voditelj Poslijediplomskoga i doktorskoga studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture. Od 1990. radi i kao vanjski urednik u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža u Zagrebu, prvo Bibliografije kazališta (objavljena 2004. u 2 toma) a potom Kazališnoga leksikona (u izradi). U novinama, časopisima, enciklopedijama i leksikonima od 1970. objavljuje prijevode, recenzije, članke, eseje i studije, uglavnom o kazalištu i dramskoj književnosti dvadesetoga stoljeća. Od 1985. do 1991. i ponovno od 1995. do 2000.
    [Show full text]
  • Nagrada Vladimir Nazor Za 2012. Godinu
    Nagrada Vladimir Nazor za 2012. godinu Vladimir Nazor Nagrada Godišnja nagrada Nagrada za KNJIŽEVNOST životno djelo TATJANA GROMAČA GLAZBA KNJIŽEVNOST MONIKA LESKOVAR LUKO PALJETAK LIKOVNE I PRIMIJENJENE UMJETNOSTI LIKOVNE I PRIMIJENJENE UMJETNOSTI IVAN MARUŠIĆ KLIF MARIJA UJEVIĆ GALETOVIĆ FILMSKA UMJETNOST FILMSKA UMJETNOST RENÉ BITORAJAC IVICA RAJKOVIĆ KAZALIŠNA UMJETNOST KAZALIŠNA UMJETNOST ZLATKO SVIBEN Nagrada Vladimir Nazor NENAD ŠEGVIĆ ARHITEKTURA I URBANIZAM ARHITEKTURA I URBANIZAM NENO KEZIĆ I EMIL ŠVERKO za 2012. godinu HILDEGARD AUF-FRANIĆ „Nagrada Vladimir Nazor“ za 2012. godinu SVEČANA DODJELA 19. LIPNJA 2013. GODINE „Nagradu Vladimir Nazor“ dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetno- sti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj. Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo. Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja ostvarenja koja su bila objav- ljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja. Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknu- tim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske. Nagradu dodjeljuje Odbor „Nagrade Vladimir Nazor“ na prijedlog komi- sija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra
    [Show full text]
  • Bibliografija 1979-2013
    ladislav tadić Časopis Gordogan Bibliografija 1979-2013 Gordogan Biblioteka Gordogan Mala edicija, sv. 3 izdavač: Novi Gordogan, udruga za kulturu Pantovčak 23, 10 000 Zagreb Elektronička pošta: [email protected] Portal: gordogan.com.hr za izdavača: Branko Matan urednik: Branko Matan isbn: 978-953-99744-6-4 cip za knjigu dostupan u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu grafički urednik: Ruta tisak: Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, svibanj 2015. tiraža: 300 Objavljeno uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske ilustracija na prednjoj strani korica: prizor iz filma Dvadeseto stoljeće, 1976, režija Bernardo Bertolucci, fotografiju je grafički obradio Davor Tomičić i koristio u opremi naslovne strane prvoga objavljenog broja časopisa Gordogan godine 1979 (vidi str. 452 ove knjige) ilustracija na stražnjoj strani korica: naslovna strana Gordogana broj 10, nova serija, 2006, grafička oprema Ruta, na fotografiji Nenad Ivić, snimio Ivica Bralić, fotografija je snimljena uz Ivićev tekst Mikrofašizam na Filozofskom fakultetu (vidi bibliografske jedinice br. 1880 i 1914 na str. 251 i 255 te str. 468) ladislav tadić Časopis Gordogan Bibliografija 1979-2013 gordogan 2015 Sadržaj Pristupne bilješke — 9 Zahvale — 21 Akronimi, kratice, znakovi — 22 Kronološki pregled časopisa — 25 Kronološka tablica — 44 Bibliografija 1979-2013 pregled članaka i likovnih priloga Stara serija — 49 Nova serija — 179 Indeksi imenski indeksi Indeks autora — 379 Indeks prevoditelja — 401 Indeks priređivača — 405 predmetni indeksi Osobni predmetni indeks — 411 Tematski indeks — 427 indeks likovnih priloga — 435 appendix i: Biblioteka Gordogan — 441 appendix ii: O jednom internom izdanju — 448 appendix iii: Gordoganov album slika – naslovne stranice — 451 Časopis Gordogan Bibliografija 1979-2013 Pristupne bilješke Pretpostavljam da je među ljudima koji u svom stručnom radu povre- meno posežu za bibliografskim manualima prošireno uvjerenje da je od zavirivanja u bibliografije manje inspirativno samo još pisanje o njima.
    [Show full text]
  • Zbornik Radova Filozofskog Fakulteta U Splitu Filozofskog Fakulteta U Splitu
    UDK ISSN 1846-9426 UDK ISSN 1846-9426 1 1 316 316 37 37 811 811 821 821 93 93 FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU ZBORNIK RADOVA ZBORNIK RADOVA FILOZOFSKOG FAKULTETA U SPLITU FILOZOFSKOG FAKULTETA U SPLITU Zb. rad. filoz. fak. Splitu Zb. rad. filoz. fak. Splitu God. 5 (2012) God. 5 (2012) Broj 5 Broj 5 Str. 1-349 Str. 1-349 Split, 2012. Split, 2012. Osnivač i nakladnik Osnivač i nakladnik Founder/Publisher Founder/Publisher Sveučilište u Splitu/University of Split Sveučilište u Splitu/University of Split Filozofski fakultet/Faculty of Philosophy Filozofski fakultet/Faculty of Philosophy Odgovorni urednik/Chief: Odgovorni urednik/Chief: Marko TROGRLIĆ Marko TROGRLIĆ Glavna urednica/Editor: Glavna urednica/Editor: Renata RELJA Renata RELJA Uredništvo/Editorial Board: Uredništvo/Editorial Board: Marita BRČIĆ KULJIŠ, Sanja ČURKOVIĆ-KALEBIĆ, Marita BRČIĆ KULJIŠ, Sanja ČURKOVIĆ-KALEBIĆ, Jagoda GRANIĆ, Marina MARASOVIĆ-ALUJEVIĆ, Jagoda GRANIĆ, Marina MARASOVIĆ-ALUJEVIĆ, Daniela MATETIĆ-POLJAK, Josip MILAT, Renata RELJA, Daniela MATETIĆ-POLJAK, Josip MILAT, Renata RELJA, Ivana TOMIĆ FERIĆ, Marko TROGRLIĆ, Ivana TOMIĆ FERIĆ, Marko TROGRLIĆ, Zorana ŠULJUG VUČICA, Stojan VRLJIĆ (svi iz Splita); Zorana ŠULJUG VUČICA, Stojan VRLJIĆ (svi iz Splita); Gaetano BONETTA (Chieti-Pescara), Samo FOŠNARIČ(Maribor) Gaetano BONETTA (Chieti-Pescara), Samo FOŠNARIČ(Maribor) Lektorica za hrvatski jezik i korektura/ Lektorica za hrvatski jezik i korektura/ Croatian Language Editor and Proof Reader Croatian Language Editor
    [Show full text]
  • Four-Centuries-Of-European-Art.Pdf
    I Vladimir P. Goss FOUR CENTURIES OF EUROPEAN ART: 800-1200 A VIEW FROM SOUTHEAST Published by Golden marketing-Tehnicka knjiga Jurisiceva 10, Zagreb, Croatia For the Publisher Ana Resetar Editor Mirjana Paic-Jurinic Reviewers Vlasta Begovic, PhD Ivan Gerat, PhD Marina Vicelja, PhD Copyright© 2010, Golden marketing-Tehnicka knjiga, Zagreb All rights reserved ISBN 978-953-212-395-1 Vladimir P. Goss FOUR CENTURIES OF EUROPEAN ART: 800-1200 A VIEW FROM SOUTHEAST Golden marketing-Tehnicka knjiga Zagreb, 2010 CONTENTS Art Forms. 7 The Southeastern Border of Carolingian Architecture . 19 Romanesque Sculpture as Public Medium. 101 Pannonia Romanica . 157 The Big Circle, the Missing Link, and the Moral of the Story . 223 Conclusion: Borders of Art History in Europe without Borders . 249 Bibliography . 253 List of illustrations. 273 Index . 279 About the Author . 291 5 ART FORMS istory of Art is the history of artistic forms. They manifest themselves in archi­ tecture, sculpture and painting, or in combinations or extensions thereof. The H borderlines are sometimes fu:a:y, but this is not too important. The repertoire of forms contained by a work of fine art is the same, regardless of which branch of fine arts is involved. Fine art forms communicate, i. e. they bear a message. They are not just any visual forms, but forms with content. If there is a message, there must be a system of recog­ nizable signs that we read in order to receive the message. In verbal arts things may ap­ pear simple and straightforward. We just have to learn how to read, meaning, we must know the alphabet, a system of visual signs which make up a language and its written communications.
    [Show full text]
  • Nagrada Vladimir Nazor Za 2017. Godinu Nagrada Vladimir Nazor Za 2017
    Nagrada Vladimir Nazor za 2017. godinu za 2017. Vladimir Nazor Nagrada Godišnja nagrada Nagrada za KNJIŽEVNOST životno djelo BRANKO MALEŠ KNJIŽEVNOST GLAZBA FEĐA ŠEHOVIĆ IVAN KRPAN GLAZBA LIKOVNE I PRIMIJENJENE UMJETNOSTI DUBRAVKO DETONI DALIBOR MARTINIS LIKOVNE I PRIMIJENJENE UMJETNOSTI FILMSKA UMJETNOST BISERKA BARETIĆ GORAN BOGDAN FILMSKA UMJETNOST KAZALIŠNA UMJETNOST RAJKO GRLIĆ RENE MEDVEŠEK Nagrada Vladimir Nazor KAZALIŠNA UMJETNOST ARHITEKTURA I URBANIZAM DRAGAN DESPOT MIRELA BOŠNJAK, ARHITEKTURA I URBANIZAM MIRKO BUVINIĆ, za 2017. godinu ANTUN ŠATARA MAJA FURLAN ZIMMERMANN | x..m. Nagrada „Vladimir Nazor“ za 2017. godinu SVEČANA DODJELA . LIPNJA . GODINE Nagradu „Vladimir Nazor“ dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetno- sti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj. Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo. Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja ostvarenja koja su bila objav- ljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja. Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknu- tim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske. Nagradu dodjeljuje Odbor Nagrade „Vladimir Nazor“ na prijedlog komi- sija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra kulture, imenuje Hrvatski sabor iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika (NN 27/91). 3 HRVATSKA PJESMA Marulić njoj je prvo ruho dao, Kranjčević prvu dušu, koja pati, A ruho se je staro izderalo, Na dušu led, ko na plam pepel, pao. Sad novim dahom diše; tuđ joj zlati Sjaj novo odijelo; digla u ponosu Glavu je, ko da truniti se stalo Zviježđe s neba u njezinu kosu.
    [Show full text]
  • Hrvatski Kazališni Godišnjak
    Uvodnik Hrvatski kazališni godišnjak Poštovani čitatelji, glumačkih nagrada, sjećanja na Zlatka Crnkovića, Antu Čedu Martinića, Časopis Hrvatsko glumište postao je de facto hrvatski kazališni Vladu Vukmirovića, Nedu Bajsić, godišnjak. Nakon 2011., i 2012. godine morali smo u jednom Franju Štefulja i Zdenku Anušić Poje, četverobroju objediniti sva kazališna događanja. Dotacije su pjesme Arsena Dedića, kolumna o nam smanjene, a slijedom stoga smanjen je i broj stranica, ali statusu samostalnih umjetnika članova smo ipak uspjeli sačuvati koncepciju časopisa i objaviti ga pred HDDU-a, pregled mjuzikala i opera Božić 2012., uz pomoć sredstava Ministarstva kulture, HDDU- objavljenih na CD-ima, popis svih ovih sredstava iz HUZIP-ova Fonda za poticanje umjetničkog premijera hrvatskih profesionalnih stvaralaštva i kulturne raznolikosti te sredstava Gradskog ureda kazališta i kazališnih grupa te dramski za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba. programi i nagrade hrvatskih kazališnih Treba pritom spomenuti da je tradicija kazališnih godišnjaka u festivala. Zagrebu starija od one kazališnih časopisa: pretpostavlja se da je Naslovnica ovog izdanja pripala je prvi kazališni godišnjak s podacima o kazališnom životu Zagreba predstavi Mrzim istinu Olivera Frljića u produkciji Teatra &TD, u 1784. tiskao Ignatz Bartsch, vođa njemačke družine koja je te koja je nakon prošlogodišnje pobjede na Nagradi hrvatskog godine nastupala u Zagrebu, a od 1833., kada u Zagrebu izlazi glumišta i Gavellinim večerima ove godine pobijedila na Festivalu Theater-Almanach, pojava kazališnih godišnjaka postaje gotovo glumca i Marulićevim danima, a treba spomenuti i niz nagrada redovita. Prvi kazališni časopis, Agramer Theater Journal, tiskan je publike i žirija na inozemnim festivalima u Wiesbadenu, Zenici, 1815., a izdavač i urednik bio mu je Bečanin Andreas Joseph von Banjoj Luci, beogradskom BITEF-u i sarajevskom MESS-u.
    [Show full text]
  • Preuzmi PDF 1.42 MB
    Književne nagrade u Republici Hrvatskoj Horvat, Stjepan Master's thesis / Diplomski rad 2017 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Humanities and Social Sciences / Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:586092 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-27 Repository / Repozitorij: FFOS-repository - Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Diplomski studij informatologije Stjepan Horvat Književne nagrade u Republici Hrvatskoj Diplomski rad Mentor: izv. prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković Sumentor: doc. dr. sc. Goran Tanacković Faletar Osijek, 2017. Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Osijek Odsjek za informacijske znanosti Informatologija Stjepan Horvat Književne nagrade u Republici Hrvatskoj Diplomski rad Područje društvenih znanosti, polje informacijskih i komunikacijskih znanosti, grana informacijskih sustava i informatologije Mentor: izv. prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković Sumentor: doc. dr. sc. Goran Tanacković Faletar Osijek, 2017. SAŽETAK: Svrha je rada iznijeti pregledan i što potpuniji popis književnih nagrada koje se trenutno dodjeljuju u Republici Hrvatskoj, uključujući njihove opise i kritičku analizu. Cilj je ovog rada, uz pregled teorijske misli vezane uz ovu problematiku, istražiti koje se književne nagrade dodjeljuju u Republici Hrvatskoj, u kojim se sve vrstama književnog diskursa one dodjeljuju te u kojim kategorijama, tko su osnivači i tko je odgovoran za dodjelu pojedinih nagrada, kakvog su sastava nagrade, donose li uz sebe kakvu novčanu korist samom autoru nagrađenog djela te na koji se način odabire djelo koje dobiva nagradu.
    [Show full text]
  • HRVATSKO KOLO (Knj
    PREGLED SADRŽAJA SVIH GODIŠTA zbornika - godišnjaka HRVATSKO KOLO (Knj. 1/1905 - knj. XXIV/1943; 1945-1946; 1961) SADRŽAJ. Strana Vjenceslav Novak: Iz velegradskoga podzem lja.................................................... i Jovan Hranilović: Na grobu Strossmayera ........................................................ 15 J. E. Tomić: Paka ljubav. (Iz dnevnika mlada kavalira.)................................ 17 Adalbert Kuzmanović: Zulumćar. (Drama iz bosanskoga života u pel činova.) ........................................................................................................................ 40 M. Podravski: N itakrita........................................................................................ Q6 Radoslav (Dr. I. Zahar): Babina v a z a ................................................................ 101 J. Draženović: Iz uspomena. (Blažen čovjek- — Biblijoiil. — Dobrohoće. — Izdajica domovine.).................................................................................................. 118 Miroljub (Aute Evetović): Nujni časi .........................................................128 Jovan Hranilović Angjin Božić. (Slika iz Zumberka.) ......................................130 Viktorija Risaković: Suncu na rastanku.......................................................................149 L. Ladanjski: Majčine o č i.................................................................................................. 150 Alberto Weber: Danse Macabre ...................................................................................
    [Show full text]
  • Title: Wiatr W Literaturze Chorwackiej. O Figurze Literackiej Wiatru W XIX I XX-Wiecznym Piśmiennictwie Chorwackim Strefy Śródziemnomorskiej
    Title: Wiatr w literaturze chorwackiej. O figurze literackiej wiatru w XIX i XX-wiecznym piśmiennictwie chorwackim strefy śródziemnomorskiej Author: Leszek Małczak Citation style: Małczak Leszek. (2004). Wiatr w literaturze chorwackiej. O figurze literackiej wiatru w XIX i XX-wiecznym piśmiennictwie chorwackim strefy śródziemnomorskiej. LESZEK MAŁCZAK WIATR W LITERATURZE CHORWACKIEJ O figurze literackiej wiatru w XIX i XX-wiecznym piśmiennictwie chorwackim strefy śródziemnomorskiej 2 WSTĘP Vladimir Nazor w jednym ze swoich sonetów pisał: „Svak u sebi izvor svojih sanja ima, / I ti sni su pređa istoga povjesma: / Tvoji – skriti, moji – igra vjetrovima”1. Można w tym miejscu zadać pytanie: kto jest podmiotem w tej grze – człowiek czy wiatry, kto zabawką, w czyich rękach? Czy na tyle „opanowaliśmy przedmiot”, poznaliśmy go, że możemy mówić o zabawie, czy też nieustannie krążymy wokół niego, przybliżając się, by następnie się oddalić, rozminąć? Zjawiska mają nad nami przewagę. Możemy je nazywać, starać się je oswoić, „przykroić” na naszą miarę, umieścić w świecie własnych odczuwań. Na figurę literacką wiatru składają się nie tylko jego znaczenia symboliczne i przedstawienia ikonograficzne, o których wzmiankują słowniki symboli. Pojęcie figury literackiej obejmuje problematykę szczegółową, uwzględnia znaczenia specyficzne, budowane przez topos, alegorię, metaforę, porównanie. Anna Legeżyńska, pisząc o domu i 2 bezdomności w książce Dom i poetycka bezdomność w liryce współczesnej , dokonała systematyzacji pojęcia figury literackiej, którą rozpatrywała na trzech płaszczyznach: figury interpretacyjnej, modelu przestrzeni oraz konstrukcji retoryczno-stylistycznej podzielonej na tropy (np. metafora, metonimia, synekdocha), figury słów (np. wyliczenie, powtórzenie, anafora) oraz figury myśli (np. symbol, alegoria). Legeżyńska przenosi pojęcie figury literackiej z jednostki tekstu, jaką jest słowo, grupa słów, zdanie na wyższe poziomy morfologiczne dzieła literackiego.
    [Show full text]