DOCSLIB.ORG

Izvori Za Istraživanje Književne Baštine U

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Izvori Za Istraživanje Književne Baštine U M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 IZVORI ZA ISTRAŽIVANJE obilježjima doti Ānoga gradiva (karte, KNJIŽEVNE BAŠTINE U planovi, fotogra \ je, gra \ ke, pe Āati i sl.). Nacionalna arhivska baština obuhva þa HRVATSKIM DRŽAVNIM javno arhivsko gradivo, ali i ono koje se ARHIVIMA Āuva izvan mreže državnih arhiva. Arhiv- ska se služba putem sustava državnih arhiva brine o cjelini gradiva (i javnoga i privatnoga) te osigurava njegovu zaštitu VLATKA LEMI ý i informacijsku cjelovitost. 3 HDA je mje- Hrvatski državni arhiv rodavan za gradivo središnjih državnih Zagreb tijela i drugo gradivo zna Āajno za Hrvat- sku u cjelini, a podru Āni državni arhivi za gradivo jedinica lokalne uprave i sa- Javnu arhivsku službu u Hrvatskoj Āine mouprave (gradovi, op þine, županije), Hrvatski državni arhiv (HDA) kao sre- državnih upravnih tijela na lokalnoj ra- diš nja i mati Āna arhivska ustanova te zini i drugih staratelja na podru Āju svoje- 13 podru Ānih državnih arhiva 1 u sa- ga djelovanja. Državni su arhivi najviše stavu kojih djeluju i sabirni centri. 2 U zaokupljeni brigom o gradivu državne i njima se u 12 680 fondova i zbir- javne uprave premda usto prikupljaju i ki Āuva oko 90 000 dužinskih metara izvornike razli Āite provenijencije te susta- arhivskoga gradiva, najve þim dijelom vno nadziru privatne imatelje i stvaratelje spisa tijela državne uprave, javnih usta- arhivskoga gradiva na podru Āju svoje te- nova i poduze þa, no i vrijedno gradivo ritorijalne i stvarne nadležnosti. U novije privatnih organizacija i ustanova, gospo- vrijeme, kao rezultat modernizacijskih darskih subjekata te istaknutih obitelji procesa u društvu, pove þane koli Āine za- i pojedinaca. Gradivo u arhivima orga- pisa i novih tehnoloških mogu þnosti, sve nizira se i obra āuje sukladno temeljnim važnijima i brojnijima postaju specijali- arhivisti Ākim na Āelima provenijencije zirani arhivi Āije je postojanje predvi āeno i Āuvanja prvobitnoga reda. Fondovi i našim zakonima. Najviše je onih koji su posve eni pojedinim vrstama zapisa Āine zasebne cjeline zapisa nastale dje- þ lovanjem jednog stvaratelja, a zbirke su (audiovizualnim, \ lmskim, glazbenim, skupine dokumenata nastale prema inte- digitalnim itd.), raznovrsnim podru Ājima ljudske djelatnosti (gospodarstvu, voj- resima skuplja Āa ili prema zajedni Ākim sci, diplomaciji, književnosti, umjetno- sti, znanosti itd.) te razli Āitim etni Ākim, 1 Državni arhivi postoje u Bjelovaru, Dubrov- niku, Gospi þu, Karlovcu, Osijeku, Pazinu, 3 Postupanje sa svim arhivskim gradivom (i ja- Rije ci, Slavonskom Brodu, Sisku, Splitu, Va raž- vnim i privatnim) de \ nirano je Zakonom o dinu, Zadru i Zagrebu. arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/97) i 2 Sabirni arhivski centri, odnosno arhivski odjeli odgovaraju þim provedbenim propisima poput u sastavu pojedinih državnih arhiva djeluju u Pravilnika o evidencijama u arhivima. (NN Metkovi þu, Vinkovcima, Virovitici, Petrinji, 90/2002) i Pravilnika o zaštiti i Āuvanju arhiv- No voj Gradiški, Hvaru, Koprivnici, Krapini, skoga i registraturnog gradiva izvan arhiva Štrigovi i Šibeniku. (NN 63/2004). 77 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 vjerskim i društvenim skupinama. U ma Āuva malo jer se rukopisne ostavštine nedostatku formalno ure āenih specija- te provenijencije (u novije vrijeme) liziranih i privatnih arhiva u nas, kao i ponajviše skupljaju u arhivu Odsjeka za zbog dugogodišnjih neriješenih proble- povijest Hrvatske književnosti Zavoda za ma državnih arhiva (nedostka prostora, povijest hrvatske književnosti, kazališta financijskih sredstava i kadrova) gra- i glazbe HAZU te u NSK. U državnim divo privatne provenijencije - Āuva se, se arhivima uglavnom Āuva ostavština bez nekoga pravila, u razli Āitim usta- osoba koje su se, osim književnim i novama – državnim arhivima, kod ima- publicisti Ākim radom, istaknule i kao telja te u nearhivskim ustanovama. Isto javni djelatnici, odnosno osobe koje je i s arhivima književnika koji se sada su obilježile politi Āki i kulturni život u Āuvaju u razli Āitim ustanovama premda pojedinim povijesnim razdobljima. dugo godina postoji inicijativa za osni- U HDA se Āuvaju, primjerice, osobni fon- vanjem književnoga (literarnog) arhiva dovi književnika Milostislava Bartulice, koji bi skupljao takvo gradivo te vodio Mile Budaka, Augusta Cesarca, Draguti- odgovaraju þu informacijsko-dokumen- na Domjani þa, Stjepana Ivi Āevi þa, Oto- tacijsku djelatnost. kara Keršovanija, Vesne Parun, Antuna Izvorna pisana baština koja se Āuva u Tresi þa-Pavi Āiþa, ýire Truhelke, kao i državnim arhivima nezamjenjiv je izvor fondovi poznatih književnih kriti Āara i za prou Āavanje i razumijevanje nacional- povjesni Āara književnosti: Lea Košute, ne povijesti, kulture i društvenog života Žure Šurmina, Zlatka Vincea i Branka op þenito, pa tako i povijesti hrvatske knji- Vodnika. U Državnom arhivu u Dubro- ževnosti. Izvori za istraživanje književne vniku Āuvaju se, me āu ostalima, osob- baštine u državnim arhivima brojni su i ni fondovi Petra Franasovi þa i Niko- raznoliki, a dostupni su putem obavije- le Gradi þa, u Osijeku Julija Beneši þa, snih pomagala koja omogu þuju \ zi Āki i Iva na Don Āevi þa, Rudolfa Ma āera, intelektualni nadzor arhivskoga gradiva Pavla Rakoša, Vilme Vukeli þ i drugih, te pronalaženje dokumenata ili infor- u Državnom arhivu u Rijeci Vatrosla- macija. Pregledi, vodi Āi, inventari, re- va Cihlara, u splitskom arhivu Mate gesta, popisi i druga pomagala nastala IviĀ evi þa, Petra Kuni Āiþa, Mihovila na temelju obrade u arhivima donose Pav linovi þa, Josipa Vergilija Peri þa, obavijesti o zapisima i stvarateljima, o ýire ÿiĀin-Šaina, u Državnom arhivu u kontekstu njihova nastanka te o prirodi i Varaždinu Vatroslava Jagi þa, u zadar- rasponu gradiva. skom arhivu Augustina Stip Āevi þa ili u Najzna ajniji izvor istraživanja jesu Ā zagreba Ākom Bogdana Stopara. osobni fondovi, odnosno ostavštine poje- U tim se fondovima nalaze brojni knji- dinih književnika kojih ima u razli Āitim ževni rukopisi, velikim dijelom uz ko- arhivima, najviše u HDA (u kojem se mentare samih autora te razne rukopisne arhivu Āuvaju, ponajviše ovisi o tome u bilješke. Velik broj 4 rukopisa, recenzija kojoj je sredini pojedina osoba ro āena ili je djelovala). Osobnih je fondova 4 Fond HR HDA 1567 Matica hrvatska sastoji književnika u državnim arhivima, u od- se od 43 knjige i 177 kutija, od Āega su u oko nosu prema drugom gradivu koje se u nji- 60 kutija rukopisi. 78 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 te razli Āitih književno-znanstvenih radovi dnevnici i drugo gradivo u obiteljskim iz razdoblja 1922.-1983. godine sa Āuvan fondovima plemi þkih i drugih obitelji je u fondu Matice Hrvatske u HDA. Za (Zrinski-Frankopani, Erdödy, Vojnovi þ u serije rukopisa Biblioteke MH, “Kola”, HDA), te u osobnim fondovima poznatih “Hrvatske revije”, “Hrvatskog tjednika” javnih li Ānosti (Strossmayer, Kršnjavi, i M. Budaka izra āen je analiti Āki popis, Spin Āiþ i brojni drugi) tako āer su nezao- a tu su i radovi brojnih doma þih i stra- bilazan izvor za prou Āavanje hrvatske nih književnika, publicista i kulturnih književnosti. djelatnika, primjerice Slavka Batuši þa, Me āu brojnim obiteljskim fondovima Frana Alfirevi þa, Franca Bevka, Ivane koji se Āuvaju u HAD, u fondu obitelji Brli þ-Mažurani þ, Carla Collodija, Mate Erdödy nalazi se, primjerice, “lova Āki Lovraka, Vladimira Nazora, Dragutina dnevnik” Stjepana grofa Erdödyja, Tadijanovi þa, Nikole Šopa, Vjekoslava 1903.-1922., u fondu obitelji Fanfogna– Majera, Slavka Kolara te brojnih drugih. Garagnin razli Āiti spisi historiografske Fondovi regionalnih ogranaka i pododbo- prirode vezani za crkvenu povijest Dal- ra Matice hrvatske Āuvaju se i u arhivima macije te tiskane knjige (16.-18. st.) u Osijeku, Splitu, Varaždinu i Zadru. nabožnoga i povijesnog karaktera, a u Za starija razdoblja hrvatske književnosti fondu obitelji Ottenfels zbirka je orijen- važan su izvor za istraživanje rukopi- talnih rukopisa (me āu kojima se isti Āe si koji se mogu na þi u razli Āitim ostav- Shah-nama i Ha \ zov zbornik pjesama). štinama (osobnima i obiteljskima) te u U fondu obitelji Rakovac nalazi se dne- rukopisnim zbirkama. Prije nego što su vnik Dragutina Rakovca te neki njegovi se književna djela po Āela u ve þoj mje- rukopisi i rukopisi drugih književnika ri objavljivati, uglavnom su kružila u preporodnog razdoblja koje je on priku- rukopisima, pa se u fondovima i zbirka- pio kao urednik Āasopisa “Kolo”. ma dubrova Ākoga i zadarskog arhiva te U državnim arhivima Āuvaju se brojni fon- u HDA, a i drugim državnim arhivima, dovi vezani za nakladni Āku i izdava Āku mogu prona þi razli Āite varijante rukopisa djelatnost, od spisa upravnih tijela o i prijepisa književnih djela, što je osobito odobravanju i \ nanciranju pojedinih pu- važno za književne povjesni Āare. U zbir- blikacija i Āasopisa, fondova nakladnika kama rukopisa pojedinih arhiva Āuvaju i nakladni Ākih poduze þa, uredništava se pripovijetke, pjesme, prigodnice, eseji Āasopisa, udruga i društava do osobnih i druge književne vrste. U Zbirci raznih fondova pojedinaca koji su obavljali rukopisa HAD, uz ve þ spomenuto, na- uredniĀke poslove ili sudjelovali u aktiv- lazi se više od 700 prijevoda književnih nostima vezanima za objavljivanje knji- djela, rasprava, životopisa, znanstvenih ga i Āasopisa. Uz ve þ spomenuto gradivo Ālanaka, biografskih i autobiografskih Matice hrvatske u HAD, treba spomenu- zapisa te raznih drugih rukopisa (npr. ti i fondove Družbe “Bra þa Hrvatskoga Cvet vsake mudrosti . Najstarije hrvat- zmaja”, Društva hrvatskih književnika i sko umjetno sa Āuvano književno djelo Saveza književnika Jugoslavije. Fondovi iz 14. vijeka . Izdao: R. Strohal, rukopis tih i sli Ānih društava i udruženja Āuvaju Josipa Kozarca ili kajkavska kantilena i vrijednu dokumentaciju o raznim kul- iz 1787.). Rukopisi, korespondencija, turnim akcijama, književnim nagrada- 79 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 ma, pojedinim nakladama, projektima i telji Draškovi þ i Zrinski) te iz raznih polemikama koje su obilježile doma þu zbirki, poput korespondencije, dnev- književnost u razli Āitim razdobljima. nika, fotografija i druge dokumenta- Fond Društva hrvatskih književnika sa- cije.
Load more

Recommended publications
  • An Overview of Historiographical Editions Published by Matica Hrvatska (1918-1996)
    UDK: 930.1(497.5)''1918/1996'' 061.2(497.5) Izvorni znanstveni članak Received: March 13, 2019 Accepted: June 10, 2019 DOI:https://doi.org/10.22586/review.v15i1.9746 AN OVERVIEW OF HISTORIOGRAPHICAL EDITIONS PUBLISHED BY MATICA HRVATSKA (1918-1996) Stipe KLJAIĆ* This article focuses on the historiographical editions published by Matica Hrvatska from 1918 to the first half of the 1990s, which in- fluenced the formation of Croatia’s intellectual and cultural identi- ty over a period of almost a century. Historiographical editions have been chronologically divided into three significant periods of the- ir publication, which correspond to important historical and poli- tical epochs: the first period being from the dissolution of the Au- stro-Hungarian Monarchy and the entry of the Croatian people into the first Yugoslav state in 1918 to the collapse of the Independent State of Croatia in 1945; the second from the establishment of the second Yugoslavia until its disintegration, from 1945 to 1989; and the third from the beginning of the democratic changes in 1990 and the creation of the present Croatian state. The article shows that the works published by Matica mirrored in many ways the political as- pirations of each epoch, as has been amply documented in this ar- ticle. The historiographical editions published by Matica Hrvatska during the 20th century undoubtedly reflect various political and so- cial changes that influenced the publishing policy of this oldest Cro- atian cultural institution. Its publishing activity experienced a parti- cular boom during the presidency of Filip Lukas between 1928 and 1945, which is certainly one of the most productive periods in the history of Matica in terms of publishing and of cultural promotion.
    [Show full text]
  • Ilustracija Za Djecu Vilka Glihe Selana
    SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek za povijest umjetnosti Diplomski rad ILUSTRACIJA ZA DJECU VILKA GLIHE SELANA Antonio Blaži Mentor: prof. dr. Frano Dulibić Zagreb, 2018. Temeljna dokumentacijska kartica Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Diplomski rad Odsjek za povijest umjetnosti Diplomski studij ILUSTRACIJA ZA DJECU VILKA GLIHE SELANA Vilko Gliha Selan's Illustration for Children Antonio Blaži SAŽETAK Ilustratorski opus Vilka Glihe Selana, autora mnogih danas neizostavnih klasika ilustriranih izdanja za djecu utkanih u sjećanje mnogih generacija čitatelja, do sada je bio neobrađen. Svoj ilustratorski opus najvećim dijelom posvećuje ilustraciji za djecu: od dječjih časopisa Smilja i Radosti te ilustriranjem mnogih klasika dječje literature (Ježeva kućica, Šestinski kišobran, Vlak u snijegu…). U ovom radu izložen je pokušaj određenja pojma ilustracije te opća povijest ilustracije u najkraćim crtama: od minijatura u rukopisima iz antike do novinskih ilustracija i suvremenih fotografskih tehnika i kolor tiska te digitalne tehnologije. U kratkom povijesnom pregledu najvažnijih djela knjižne i dječje ilustracije u Hrvatskoj obuhvaćeno je vremensko razdoblje od predromaničkog Splitskog evanđelistara iz 8. stoljeća do suvremenih slikovnica i knjiga za djecu s ilustracijama u boji i digitalnom tisku. U narednim poglavljima kontekstualizira se ilustratorski opus Vilka Glihe Selana, najprije kroz najznačajnija ostvarenja knjižne ilustracije, a onda i sumiranjem rada u Smilju, a nakon 2. svjetskog rata pokretanjem Radosti, najznačajnijeg časopisa u Hrvatskoj za osnovnoškolsku djecu u 20. stoljeću, u čijem je uredništvu proveo neprekidno 28 godina, i u tom razdoblju formirao estetiku likovnosti čitatelja časopisa. Rad je pohranjen u: knjižnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Rad sadrži: 62 stranice, 12 reprodukcija. Izvornik je na hrvatskom jeziku Ključne riječi: ilustracija, ilustracija za djecu, Ježeva kućica, Radost, Smilje, Vilko Gliha Selan Mentor: prof.
    [Show full text]
  • Preuzmi Datoteku Download
    Hrvoje Tutek University of Zagreb The Institutional Framework of Post-Socialist Literary Production: Literature as Creative Writing ven though the main sources of the drama (or tragedy, to be more precise) of the Ecapitalist restoration in former Yugoslavia (or “transition,” as it is usually called) are its most visible socio-economic consequences such as deindustrialization, ethnic wars, forced population movements, or skyrocketing social inequality, the changes oc- curring to the seemingly less dramatic constituents of the system, such as cultural pro- duction, should by no means be disregarded.1 They should, however, be studied with a sharper critical and comparative focus on their systemic—institutional, political-eco- nomic—aspects, which are determined by pressures stemming from the realities of the social organization of production as a whole. This is necessary not only because such analyses are prerequisites for an informed understanding of specific cultural artifacts in their historical context but perhaps more importantly because they can shed light on the new types of hegemonic demands and limitations that are imposed on cultural activity, as well as ideological compromises that producers of culture are obliged to either internalize or at least consider and relate to in a necessarily political manner in order to have their work disseminated and understood in the public sphere. As things stand at the moment, the existence of these ideological and institutional demands and limitations in the field of culture is visible only with difficulty, or when discussed, it is most often explained away as a consequence of temporary institutional disorder emerging from the chaos of transition and entirely corrigible by better poli- cies.
    [Show full text]
  • Književne Nagrade U Republici Hrvatskoj
    View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk brought to you by CORE provided by Repository of Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Diplomski studij informatologije Stjepan Horvat Književne nagrade u Republici Hrvatskoj Diplomski rad Mentor: izv. prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković Sumentor: doc. dr. sc. Goran Tanacković Faletar Osijek, 2017. Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Osijek Odsjek za informacijske znanosti Informatologija Stjepan Horvat Književne nagrade u Republici Hrvatskoj Diplomski rad Područje društvenih znanosti, polje informacijskih i komunikacijskih znanosti, grana informacijskih sustava i informatologije Mentor: izv. prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković Sumentor: doc. dr. sc. Goran Tanacković Faletar Osijek, 2017. SAŽETAK: Svrha je rada iznijeti pregledan i što potpuniji popis književnih nagrada koje se trenutno dodjeljuju u Republici Hrvatskoj, uključujući njihove opise i kritičku analizu. Cilj je ovog rada, uz pregled teorijske misli vezane uz ovu problematiku, istražiti koje se književne nagrade dodjeljuju u Republici Hrvatskoj, u kojim se sve vrstama književnog diskursa one dodjeljuju te u kojim kategorijama, tko su osnivači i tko je odgovoran za dodjelu pojedinih nagrada, kakvog su sastava nagrade, donose li uz sebe kakvu novčanu korist samom autoru nagrađenog djela te na koji se način odabire djelo koje dobiva nagradu. Također će se odrediti starost pojedinih nagrada, te, ondje gdje je to moguće, istražiti demografska obilježja dobitnika pojedinih nagrada u što je moguće većem opsegu od osnutka i početka dodjele nagrade do danas, tj. do posljednjih dobitnika do kojih je bilo moguće pronaći informacije o dodjeli. Također će se pokušati iznijeti komparacija pojedinih nagrada.
    [Show full text]
  • Collected Summaries
    Muzej(i) (i) književnosti(i) Museums and Literature Međunarodni simpozij International Symposium Zagreb, Muzej Mimara, 26. i 27. listopada 2006. Th e Mimara Museum, october 26th and 27th 2006 ZBORNIK SAŽETAKA COLLECTED SUMMARIES Muzejski Museum dokumentacijski documentation centar Centre Zagreb, 2006. 1 2 Organizator / Organised by Muzejski dokumentacijski centar Museum documentation Center Ilica 44, 10 000 Zagreb, Hrvatska / Croatia Tel/Phones: +385 1 4847 897 / + 1 4847 914 Fax +385 1 4847 913 e-mail: [email protected] www.mdc.hr Organizacijski odbor / Organisation Committee Jozefi na Dautbegović mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić Simpozij se održava u povodu MDC-ove 25. izložbe izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija Hrvatske The Symposium is held to mark the MDCs 25th exhibition of publising activities by Croatian museums and galleries Održavanje ovog simpozija potpomoglo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske The Symposium has received the generous support of the Ministry of Culture of the Republic of Croatia Muzejski dokumentacijski centar se zahvaljuje Muzeju Mimara na potpori u organizaciji i svim sudionicima simpozija na sudjelovanju The Museum documentation Centre extends its gratitude to the Ante nad Wiltrud Topić Mimara Art Collection - the Mimara Museum and all the participants at the Symposium 3 Programski odbor / Programme committee Alemka Belan-Simić, viša knjižničarka (Knjižnice grada Zagreba) dr. sc. Krešimir Čvrljak (Odsjek za povijest hrvatske književnosti HAZU) Branimir Donat, književni kritičar i teoretičar Jozefi na Dautbegović, književnica, viša arhivska tehničarka MDC-a dr. sc. Nedjeljko Fabrio, akademik i književnik dr. sc. Josip Kolanović mr. sc. Ivan Kosić (Nacionalna i sveučilišna knjižnica) Vlatka Lemić (Hrvatski državni arhiv) mr. sc.
    [Show full text]
  • Hrvatska Drama U Kazališnom Životu Mostara 1879. - 2010
    Filozofski fakultet Maja Lasić HRVATSKA DRAMA U KAZALIŠNOM ŽIVOTU MOSTARA 1879. - 2010. GODINE DOKTORSKI RAD Zagreb, 2018. Filozofski fakultet Maja Lasić HRVATSKA DRAMA U KAZALIŠNOM ŽIVOTU MOSTARA 1879. - 2010. GODINE DOKTORSKI RAD Mentor: Akademik Boris Senker Zagreb, 2018. Faculty of Humanities and Social Sciences Maja Lasić CROATIAN DRAMA IN THE THEATER LIVING OF MOSTAR 1879 - 2010 YEARS DOCTORAL THESIS Mentor: Akademik Boris Senker Zagreb, 2018. ŽIVOTOPIS MENTORA Boris Senker rođen je u Zagrebu 1947. Gimnaziju je pohađao u Puli; maturirao 1966. Komparativnu književnost i anglistiku studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1971. diplomirao, a 1982. doktorirao obranivši disertaciju o kazališnom radu Milana Begovića. Od 1971. radio kao asistent, potom docent (1983-1990), izvanredni profesor (1990-1996) te redoviti profesor (od 1996. do umirovljenja 2015) na Katedri za teatrologiju u Odsjeku za komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dva puta bio je pročelnik Odsjeka te u dva mandata voditelj Poslijediplomskoga i doktorskoga studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture. Od 1990. radi i kao vanjski urednik u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža u Zagrebu, prvo Bibliografije kazališta (objavljena 2004. u 2 toma) a potom Kazališnoga leksikona (u izradi). U novinama, časopisima, enciklopedijama i leksikonima od 1970. objavljuje prijevode, recenzije, članke, eseje i studije, uglavnom o kazalištu i dramskoj književnosti dvadesetoga stoljeća. Od 1985. do 1991. i ponovno od 1995. do 2000.
    [Show full text]
  • Nagrada Vladimir Nazor Za 2012. Godinu
    Nagrada Vladimir Nazor za 2012. godinu Vladimir Nazor Nagrada Godišnja nagrada Nagrada za KNJIŽEVNOST životno djelo TATJANA GROMAČA GLAZBA KNJIŽEVNOST MONIKA LESKOVAR LUKO PALJETAK LIKOVNE I PRIMIJENJENE UMJETNOSTI LIKOVNE I PRIMIJENJENE UMJETNOSTI IVAN MARUŠIĆ KLIF MARIJA UJEVIĆ GALETOVIĆ FILMSKA UMJETNOST FILMSKA UMJETNOST RENÉ BITORAJAC IVICA RAJKOVIĆ KAZALIŠNA UMJETNOST KAZALIŠNA UMJETNOST ZLATKO SVIBEN Nagrada Vladimir Nazor NENAD ŠEGVIĆ ARHITEKTURA I URBANIZAM ARHITEKTURA I URBANIZAM NENO KEZIĆ I EMIL ŠVERKO za 2012. godinu HILDEGARD AUF-FRANIĆ „Nagrada Vladimir Nazor“ za 2012. godinu SVEČANA DODJELA 19. LIPNJA 2013. GODINE „Nagradu Vladimir Nazor“ dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetno- sti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj. Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo. Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja ostvarenja koja su bila objav- ljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja. Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknu- tim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske. Nagradu dodjeljuje Odbor „Nagrade Vladimir Nazor“ na prijedlog komi- sija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra
    [Show full text]
  • Kronologija Matice Hrvatske
    Kronologija Matice hrvatske 1838. 4. kolovoza, osnovana je u Zagrebu Ilirska čitaonica; predsjednik grof Janko Drašković (1838-1850). 1842. 10. veljače, na prijedlog Janka Draškovića, u krilu Ilirske čitaonice osnovana je Matica ilirska, kao glavnica. 1842-1850. predsjednik Matice ilirske Janko Drašković. 1842-1846. prvi tajnik Matice ilirske Vjekoslav Babukić. 1842-1853. izlazi devet knjiga časopisa »Kolo«. U nakladi Matice ilirske izlaze: knj. IV (1847)-VIII (1851). Urednici: Dragutin Rakovac, Stanko Vraz, Ljudevit Vukotinović, Andrija Torkvat Brlić, Mirko Bogović. 1844. tiskana je u Matici ilirskoj prva knjiga: Osman Ivana Gundulića, s dopjevima Ivana Mažuranića i rječnikom Ivana i Antuna Mažuranića. 1846-1851. tajnici Matice ilirske: Stanko Vraz, Jakov Užarević, Andrija Torkvat Brlić. 1846-1886. s prekidima, Matica ilirska djeluje u zgradi Narodnog doma (Dvorana; danas Opatička ulica 18) 1850. utrnula Ilirska čitaonica. Otad je Matica ilirska samostalna. 1851-1858. predsjednik Ambroz Vranyczany; tajnici 1851-1878: Ivan Perkovac, Josip Praus, Ante Starčević (dobrovoljnji tajnik), Adolfo Veber Tkalčević, Janko Jurković, Vatroslav Jagić, Tadija Smičiklas, Luka Mrazović. 1852-1857. izlazi časopis »Neven«; urednici: Mirko Bogović, Ivan Perkovac, Vojko Sabljić, Josip Praus. 1858-1872. predsjednik Matice ilirske Ivan Mažuranić. 1864-1866. izlazi časopis »Književnik«; urednici Franjo Rački, Vatroslav Jagić, Josip Torbar. 1868-1873. Matica ilirska surađuje s Jugoslavenskom akademijom znanosti i umjetnosti u Zagrebu. 1869-1903. izlazi časopis »Vienac«. Urednici: Đuro Deželić, Ivan Perkovac, Ivan Dežman, Franjo Marković, August Šenoa, Vjekoslav Klaić, Josip Pasarić, Bartol Inhof, Jovan Hranilović, Đ uro Arnold, Stjepan Bosanac, Milan Šenoa, Ksaver Šandor Gjalski, Milivoj Dežman. 1872-1874. predsjednik Matice ilirske Matija Mesić. 1873. Matica ilirska opet je samostalna. 1874.
    [Show full text]
  • Bibliografija 1979-2013
    ladislav tadić Časopis Gordogan Bibliografija 1979-2013 Gordogan Biblioteka Gordogan Mala edicija, sv. 3 izdavač: Novi Gordogan, udruga za kulturu Pantovčak 23, 10 000 Zagreb Elektronička pošta: [email protected] Portal: gordogan.com.hr za izdavača: Branko Matan urednik: Branko Matan isbn: 978-953-99744-6-4 cip za knjigu dostupan u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu grafički urednik: Ruta tisak: Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, svibanj 2015. tiraža: 300 Objavljeno uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske ilustracija na prednjoj strani korica: prizor iz filma Dvadeseto stoljeće, 1976, režija Bernardo Bertolucci, fotografiju je grafički obradio Davor Tomičić i koristio u opremi naslovne strane prvoga objavljenog broja časopisa Gordogan godine 1979 (vidi str. 452 ove knjige) ilustracija na stražnjoj strani korica: naslovna strana Gordogana broj 10, nova serija, 2006, grafička oprema Ruta, na fotografiji Nenad Ivić, snimio Ivica Bralić, fotografija je snimljena uz Ivićev tekst Mikrofašizam na Filozofskom fakultetu (vidi bibliografske jedinice br. 1880 i 1914 na str. 251 i 255 te str. 468) ladislav tadić Časopis Gordogan Bibliografija 1979-2013 gordogan 2015 Sadržaj Pristupne bilješke — 9 Zahvale — 21 Akronimi, kratice, znakovi — 22 Kronološki pregled časopisa — 25 Kronološka tablica — 44 Bibliografija 1979-2013 pregled članaka i likovnih priloga Stara serija — 49 Nova serija — 179 Indeksi imenski indeksi Indeks autora — 379 Indeks prevoditelja — 401 Indeks priređivača — 405 predmetni indeksi Osobni predmetni indeks — 411 Tematski indeks — 427 indeks likovnih priloga — 435 appendix i: Biblioteka Gordogan — 441 appendix ii: O jednom internom izdanju — 448 appendix iii: Gordoganov album slika – naslovne stranice — 451 Časopis Gordogan Bibliografija 1979-2013 Pristupne bilješke Pretpostavljam da je među ljudima koji u svom stručnom radu povre- meno posežu za bibliografskim manualima prošireno uvjerenje da je od zavirivanja u bibliografije manje inspirativno samo još pisanje o njima.
    [Show full text]
  • Zbornik Radova Filozofskog Fakulteta U Splitu Filozofskog Fakulteta U Splitu
    UDK ISSN 1846-9426 UDK ISSN 1846-9426 1 1 316 316 37 37 811 811 821 821 93 93 FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU ZBORNIK RADOVA ZBORNIK RADOVA FILOZOFSKOG FAKULTETA U SPLITU FILOZOFSKOG FAKULTETA U SPLITU Zb. rad. filoz. fak. Splitu Zb. rad. filoz. fak. Splitu God. 5 (2012) God. 5 (2012) Broj 5 Broj 5 Str. 1-349 Str. 1-349 Split, 2012. Split, 2012. Osnivač i nakladnik Osnivač i nakladnik Founder/Publisher Founder/Publisher Sveučilište u Splitu/University of Split Sveučilište u Splitu/University of Split Filozofski fakultet/Faculty of Philosophy Filozofski fakultet/Faculty of Philosophy Odgovorni urednik/Chief: Odgovorni urednik/Chief: Marko TROGRLIĆ Marko TROGRLIĆ Glavna urednica/Editor: Glavna urednica/Editor: Renata RELJA Renata RELJA Uredništvo/Editorial Board: Uredništvo/Editorial Board: Marita BRČIĆ KULJIŠ, Sanja ČURKOVIĆ-KALEBIĆ, Marita BRČIĆ KULJIŠ, Sanja ČURKOVIĆ-KALEBIĆ, Jagoda GRANIĆ, Marina MARASOVIĆ-ALUJEVIĆ, Jagoda GRANIĆ, Marina MARASOVIĆ-ALUJEVIĆ, Daniela MATETIĆ-POLJAK, Josip MILAT, Renata RELJA, Daniela MATETIĆ-POLJAK, Josip MILAT, Renata RELJA, Ivana TOMIĆ FERIĆ, Marko TROGRLIĆ, Ivana TOMIĆ FERIĆ, Marko TROGRLIĆ, Zorana ŠULJUG VUČICA, Stojan VRLJIĆ (svi iz Splita); Zorana ŠULJUG VUČICA, Stojan VRLJIĆ (svi iz Splita); Gaetano BONETTA (Chieti-Pescara), Samo FOŠNARIČ(Maribor) Gaetano BONETTA (Chieti-Pescara), Samo FOŠNARIČ(Maribor) Lektorica za hrvatski jezik i korektura/ Lektorica za hrvatski jezik i korektura/ Croatian Language Editor and Proof Reader Croatian Language Editor
    [Show full text]
  • Bibliografija Suvremene Hrvatske Proze (1945- 1966)
    BIBLIOGRAFIJA SUVREMENE HRVATSKE PROZE (1945- 1966) S tanko L asić 1 UVODNE NAPOMENE 1. Bibliografija suvremene hrvatske proze dio je opće bibliografije suvremene hrvatske književnosti koju će izraditi Institut za znanost o književnosti Filozof­ skog fakulteta u Zagrebu. Smatrao sam, međutim, korisnim da odmah sredim rezultate svog rada i da ih predočim u takvu obliku da mogu poslužiti svakom tko se bavi suvremenom hrvatskom prozom. Ova je bibliografija - kao i svaka druga - prije svega građa i orijentacijski priručnik. Ipak, mislim da je njeno značenje nešto šire. Bibliografija suvremene hrvatske proze u ovom času ne znači samo potvrdu naših dosadašnjih znanja i sređenje raspršenih poznatih podataka; ona je jednim svojim dijelom heuri­ stička. Ona otkriva niz novih imena, ukazuje na područja o kojima se vrlo malo zna, upotpunjuje već ustaljene teze ili dovodi u pitanje, samim rasporedom gra­ đe, neke postavke koje su se smatrale čvrstima. Ona, na primjer, ukazuje na ši­ rinu fenomena kriminalističkog romana, upozorava na postojanje naučno-fanta- stične literature, privlači našu pažnju na obilnu memoarsku literaturu, usmjerava nas na ozbiljnija istraživanja onoga što se zove »proza za mladež i djecu«, itd. Bacimo li i površan pogled na bibliografiju ponovnih izdanja, moći ćemo odmah uočiti da su ponovna izdanja hrvatske proze u uskoj vezi s razvojem našeg dru­ štva, s njegovim kriterijima i granicama. Može se pretpostaviti da će ova biblio­ grafija, u okviru sadašnjih nastojanja i tendencija u studiju hrvatske književ­ nosti, biti ne samo koristan priručnik već i poticaj za nova istraživanja. A to je zapravo i bila njena prvobitna namjena. Iako može biti i sama sebi svrha, ova je bibliografija zamišljena i kao jedno od sredstava koje će intenzivirati studij suvremene hrvatske proze.
    [Show full text]
  • Yugoslavia, a Country with a Population of About 20,000,000, Has Asofficial Languages Macedonian, Slovenian, and Serbo-Croatian
    DOCUMENT RESUME ED 024 915 AL 001 172 By-Magner, Thomas F. Language and Nationalism in Yugoslavia. Note-16p. Journal Cit- Canadian Slavic Studies; vl n3 p333-47 Fall 1967 EDRS Price MF-$0.25 HC-$0.90 Descriptors-Bilingualism, Cultural Factors, Cyrillic Alphabet, Dialect Studies, Diglossia, GeographicRegions, Language Role, *Language Standardization,*Multilingualism, MutualIntelligibility, Nonstandard Dialects, *Official Languages, *Regional Dialects, *Serbocroatian, Slavic Languages, Sociolinguistics Identifiers-Macedonian, Slovenian Yugoslavia, a country with a population of about 20,000,000, has asofficial languages Macedonian, Slovenian, and Serbo-Croatian. The latter is the causeof much controversy, for while Croatian and Serbian indisputably have a common linguistic base, the political arid economic tensions between the two"nationalities" augment disagreement on the different usage of the twodialects and prevent the establishment of a single "standard" for the entire republic. The author concludesthat "scholarly work in Serbo-Croation/Serbian/Croatian linguistics has come to avirtual standstill" and tha1 future contributions will come "from outside the country."(MK) THOMAS F. MAGNER Language and Nationalism in Yugoslavia U.S. DEPARTMENT OF HEALTH, EDUCATION & WELFARE OFFICE OF EDUCATION THIS DOCUMENT HAS BEEN REPRODUCED EXACTLY AS RECEIVED FROM THE PERSON OR ORGANIZATION ORIGINATING IT.POINTS OF VIEW OR OPINIONS STATED DO NOT NECESSARILY REPRESENT OFFICIAL OFFICE OF EDUCATION 115 POSITION OR POLICY. "PERMISSION TO REPRODUCE THIS itV 0110161410 MATERIAL HAS BEEN GRANTED C2 By Ui TO ERIC AND ORGANIZATIONS OPERATING UNDER AGREEMENTS WITH THE U.S. OFFICE OF EDUCATION. FURTHER REPRODUCTION OUTSIDE THE ERIC SYSTEM REQUIRES PERMISSION OF IHE NOIRROKT OWNER." Reprinted from: Canadian Slavic Studies, vol. I, no. 3, Fall 1967 AL 001112 Canadian Slavic Studies, 1,no.
    [Show full text]