M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4

IZVORI ZA ISTRAŽIVANJE obilježjima doti Ānoga gradiva (karte, KNJIŽEVNE BAŠTINE U planovi, fotogra \ je, gra \ ke, pe Āati i sl.). Nacionalna arhivska baština obuhva þa HRVATSKIM DRŽAVNIM javno arhivsko gradivo, ali i ono koje se ARHIVIMA Āuva izvan mreže državnih arhiva. Arhiv- ska se služba putem sustava državnih arhiva brine o cjelini gradiva (i javnoga i privatnoga) te osigurava njegovu zaštitu VLATKA LEMI ý i informacijsku cjelovitost. 3 HDA je mje- Hrvatski državni arhiv rodavan za gradivo središnjih državnih tijela i drugo gradivo zna Āajno za Hrvat- sku u cjelini, a podru Āni državni arhivi za gradivo jedinica lokalne uprave i sa- Javnu arhivsku službu u Hrvatskoj Āine mouprave (gradovi, op þine, županije), Hrvatski državni arhiv (HDA) kao sre- državnih upravnih tijela na lokalnoj ra- diš nja i mati Āna arhivska ustanova te zini i drugih staratelja na podru Āju svoje- 13 podru Ānih državnih arhiva 1 u sa- ga djelovanja. Državni su arhivi najviše stavu kojih djeluju i sabirni centri. 2 U zaokupljeni brigom o gradivu državne i njima se u 12 680 fondova i zbir- javne uprave premda usto prikupljaju i ki Āuva oko 90 000 dužinskih metara izvornike razli Āite provenijencije te susta- arhivskoga gradiva, najve þim dijelom vno nadziru privatne imatelje i stvaratelje spisa tijela državne uprave, javnih usta- arhivskoga gradiva na podru Āju svoje te- nova i poduze þa, no i vrijedno gradivo ritorijalne i stvarne nadležnosti. U novije privatnih organizacija i ustanova, gospo- vrijeme, kao rezultat modernizacijskih darskih subjekata te istaknutih obitelji procesa u društvu, pove þane koli Āine za- i pojedinaca. Gradivo u arhivima orga- pisa i novih tehnoloških mogu þnosti, sve nizira se i obra āuje sukladno temeljnim važnijima i brojnijima postaju specijali- arhivisti Ākim na Āelima provenijencije zirani arhivi Āije je postojanje predvi āeno i Āuvanja prvobitnoga reda. Fondovi i našim zakonima. Najviše je onih koji su posve eni pojedinim vrstama zapisa Āine zasebne cjeline zapisa nastale dje- þ lovanjem jednog stvaratelja, a zbirke su (audiovizualnim, \ lmskim, glazbenim, skupine dokumenata nastale prema inte- digitalnim itd.), raznovrsnim podru Ājima ljudske djelatnosti (gospodarstvu, voj- resima skuplja Āa ili prema zajedni Ākim sci, diplomaciji, književnosti, umjetno- sti, znanosti itd.) te razli Āitim etni Ākim, 1 Državni arhivi postoje u Bjelovaru, Dubrov- niku, Gospi þu, Karlovcu, Osijeku, Pazinu, 3 Postupanje sa svim arhivskim gradivom (i ja- Rije ci, Slavonskom Brodu, Sisku, Splitu, Va raž- vnim i privatnim) de \ nirano je Zakonom o dinu, Zadru i Zagrebu. arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/97) i 2 Sabirni arhivski centri, odnosno arhivski odjeli odgovaraju þim provedbenim propisima poput u sastavu pojedinih državnih arhiva djeluju u Pravilnika o evidencijama u arhivima. (NN Metkovi þu, Vinkovcima, Virovitici, Petrinji, 90/2002) i Pravilnika o zaštiti i Āuvanju arhiv- No voj Gradiški, Hvaru, Koprivnici, Krapini, skoga i registraturnog gradiva izvan arhiva Štrigovi i Šibeniku. (NN 63/2004).

77 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 vjerskim i društvenim skupinama. U ma Āuva malo jer se rukopisne ostavštine nedostatku formalno ure āenih specija- te provenijencije (u novije vrijeme) liziranih i privatnih arhiva u nas, kao i ponajviše skupljaju u arhivu Odsjeka za zbog dugogodišnjih neriješenih proble- povijest Hrvatske književnosti Zavoda za ma državnih arhiva (nedostka prostora, povijest hrvatske književnosti, kazališta financijskih sredstava i kadrova) gra- i glazbe HAZU te u NSK. U državnim divo privatne provenijencije - Āuva se, se arhivima uglavnom Āuva ostavština bez nekoga pravila, u razli Āitim usta- osoba koje su se, osim književnim i novama – državnim arhivima, kod ima- publicisti Ākim radom, istaknule i kao telja te u nearhivskim ustanovama. Isto javni djelatnici, odnosno osobe koje je i s arhivima književnika koji se sada su obilježile politi Āki i kulturni život u Āuvaju u razli Āitim ustanovama premda pojedinim povijesnim razdobljima. dugo godina postoji inicijativa za osni- U HDA se Āuvaju, primjerice, osobni fon- vanjem književnoga (literarnog) arhiva dovi književnika Milostislava Bartulice, koji bi skupljao takvo gradivo te vodio Mile Budaka, Augusta Cesarca, Draguti- odgovaraju þu informacijsko-dokumen- na Domjani þa, Stjepana Ivi Āevi þa, Oto- tacijsku djelatnost. kara Keršovanija, Vesne Parun, Antuna Izvorna pisana baština koja se Āuva u Tresi þa-Pavi Āiþa, ýire Truhelke, kao i državnim arhivima nezamjenjiv je izvor fondovi poznatih književnih kriti Āara i za prou Āavanje i razumijevanje nacional- povjesni Āara književnosti: Lea Košute, ne povijesti, kulture i društvenog života Žure Šurmina, Zlatka Vincea i Branka op þenito, pa tako i povijesti hrvatske knji- Vodnika. U Državnom arhivu u Dubro- ževnosti. Izvori za istraživanje književne vniku Āuvaju se, me āu ostalima, osob- baštine u državnim arhivima brojni su i ni fondovi Petra Franasovi þa i Niko- raznoliki, a dostupni su putem obavije- le Gradi þa, u Osijeku Julija Beneši þa, snih pomagala koja omogu þuju \ zi Āki i Iva na Don Āevi þa, Rudolfa Ma āera, intelektualni nadzor arhivskoga gradiva Pavla Rakoša, Vilme Vukeli þ i drugih, te pronalaženje dokumenata ili infor- u Državnom arhivu u Rijeci Vatrosla- macija. Pregledi, vodi Āi, inventari, re- va Cihlara, u splitskom arhivu Mate gesta, popisi i druga pomagala nastala IviĀ evi þa, Petra Kuni Āiþa, Mihovila na temelju obrade u arhivima donose Pav linovi þa, Josipa Vergilija Peri þa, obavijesti o zapisima i stvarateljima, o ýire ÿiĀin-Šaina, u Državnom arhivu u kontekstu njihova nastanka te o prirodi i Varaždinu Vatroslava Jagi þa, u - rasponu gradiva. skom arhivu Augustina Stip Āevi þa ili u Najzna ajniji izvor istraživanja jesu Ā zagreba Ākom Bogdana Stopara. osobni fondovi, odnosno ostavštine poje- U tim se fondovima nalaze brojni knji- dinih književnika kojih ima u razli Āitim ževni rukopisi, velikim dijelom uz ko- arhivima, najviše u HDA (u kojem se mentare samih autora te razne rukopisne arhivu Āuvaju, ponajviše ovisi o tome u bilješke. Velik broj 4 rukopisa, recenzija kojoj je sredini pojedina osoba ro āena ili je djelovala). Osobnih je fondova 4 Fond HR HDA 1567 sastoji književnika u državnim arhivima, u od- se od 43 knjige i 177 kutija, od Āega su u oko nosu prema drugom gradivu koje se u nji- 60 kutija rukopisi.

78 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 te razli Āitih književno-znanstvenih radovi dnevnici i drugo gradivo u obiteljskim iz razdoblja 1922.-1983. godine sa Āuvan fondovima plemi þkih i drugih obitelji je u fondu Matice Hrvatske u HDA. Za (Zrinski-Frankopani, Erdödy, Vojnovi þ u serije rukopisa Biblioteke MH, “Kola”, HDA), te u osobnim fondovima poznatih “Hrvatske revije”, “Hrvatskog tjednika” javnih li Ānosti (Strossmayer, Kršnjavi, i M. Budaka izra āen je analiti Āki popis, Spin Āiþ i brojni drugi) tako āer su nezao- a tu su i radovi brojnih doma þih i stra- bilazan izvor za prou Āavanje hrvatske nih književnika, publicista i kulturnih književnosti. djelatnika, primjerice Slavka Batuši þa, Me āu brojnim obiteljskim fondovima Frana Alfirevi þa, Franca Bevka, Ivane koji se Āuvaju u HAD, u fondu obitelji Brli þ-Mažurani þ, Carla Collodija, Mate Erdödy nalazi se, primjerice, “lova Āki Lovraka, Vladimira Nazora, Dragutina dnevnik” Stjepana grofa Erdödyja, Tadijanovi þa, Nikole Šopa, Vjekoslava 1903.-1922., u fondu obitelji Fanfogna– Majera, Slavka Kolara te brojnih drugih. Garagnin razli Āiti spisi historiografske Fondovi regionalnih ogranaka i pododbo- prirode vezani za crkvenu povijest Dal- ra Matice hrvatske Āuvaju se i u arhivima macije te tiskane knjige (16.-18. st.) u Osijeku, Splitu, Varaždinu i Zadru. nabožnoga i povijesnog karaktera, a u Za starija razdoblja hrvatske književnosti fondu obitelji Ottenfels zbirka je orijen- važan su izvor za istraživanje rukopi- talnih rukopisa (me āu kojima se isti Āe si koji se mogu na þi u razli Āitim ostav- Shah-nama i Ha \ zov zbornik pjesama). štinama (osobnima i obiteljskima) te u U fondu obitelji Rakovac nalazi se dne- rukopisnim zbirkama. Prije nego što su vnik Dragutina Rakovca te neki njegovi se književna djela po Āela u ve þoj mje- rukopisi i rukopisi drugih književnika ri objavljivati, uglavnom su kružila u preporodnog razdoblja koje je on priku- rukopisima, pa se u fondovima i zbirka- pio kao urednik Āasopisa “Kolo”. ma dubrova Ākoga i zadarskog arhiva te U državnim arhivima Āuvaju se brojni fon- u HDA, a i drugim državnim arhivima, dovi vezani za nakladni Āku i izdava Āku mogu prona þi razli Āite varijante rukopisa djelatnost, od spisa upravnih tijela o i prijepisa književnih djela, što je osobito odobravanju i \ nanciranju pojedinih pu- važno za književne povjesni Āare. U zbir- blikacija i Āasopisa, fondova nakladnika kama rukopisa pojedinih arhiva Āuvaju i nakladni Ākih poduze þa, uredništava se pripovijetke, pjesme, prigodnice, eseji Āasopisa, udruga i društava do osobnih i druge književne vrste. U Zbirci raznih fondova pojedinaca koji su obavljali rukopisa HAD, uz ve þ spomenuto, na- uredniĀke poslove ili sudjelovali u aktiv- lazi se više od 700 prijevoda književnih nostima vezanima za objavljivanje knji- djela, rasprava, životopisa, znanstvenih ga i Āasopisa. Uz ve þ spomenuto gradivo Ālanaka, biografskih i autobiografskih Matice hrvatske u HAD, treba spomenu- zapisa te raznih drugih rukopisa (npr. ti i fondove Družbe “Bra þa Hrvatskoga Cvet vsake mudrosti . Najstarije hrvat- zmaja”, Društva hrvatskih književnika i sko umjetno sa Āuvano književno djelo Saveza književnika Jugoslavije. Fondovi iz 14. vijeka . Izdao: R. Strohal, rukopis tih i sli Ānih društava i udruženja Āuvaju Josipa Kozarca ili kajkavska kantilena i vrijednu dokumentaciju o raznim kul- iz 1787.). Rukopisi, korespondencija, turnim akcijama, književnim nagrada-

79 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 ma, pojedinim nakladama, projektima i telji Draškovi þ i Zrinski) te iz raznih polemikama koje su obilježile doma þu zbirki, poput korespondencije, dnev- književnost u razli Āitim razdobljima. nika, fotografija i druge dokumenta- Fond Društva hrvatskih književnika sa- cije. U Grafi Ākoj zbirci HDA Āuvaju stoji se od 71 kutije spisa nastalih tije- se portreti književnika Luke Boti þa, kom rada Društva i njegovih radnih tijela Ivana Gunduli þa, Augusta Šenoe i dru- u razdoblju 1945.-1990. U njima se Āuva gih, a u Središnjem fotolaboratoriju dokumentacija o raznim književnim sku- HDA pohranjene su brojne fotogra \ je. povima i priredbama (poput Dana An- U fondu Agencije za fotodokumenta- tuna Šoljana, Marulovih dana, Makar- ciju ( AGEFOTO ) nalaze se fotografije skih književnih susreta i brojnih drugih i reprodukcije književnih li Ānosti SFRJ doga āanja), književnim nagradama, iz 19. i 20. stolje þa. To su: Ivo Andri þ, znanstvenim skupovima (Ivan Mažurani þ Franc Bevk, Milutin Boji þ, Ivana – život i djelo, 1990; Antun Branko Šimi þ Brli þ-Mažurani þ, Ivan Cankar, Brani- – život i djelo , 1998. i dr.), nakladni Ākoj mir ýosi þ, Dobriša Cesari þ, Viktor Car djelatnosti Društva, Hrvatskom cen- Emin, August Cesarec, Branko ýopi þ, tru P.E.N.-a i brojnim drugim temama. Radoje Domanovi þ, Jovan Du Āiþ, Oskar Takvo gradivo, uz ono upravnih tijela Davi Āo, Ivan Don Āevi þ, Zora Dirnbach, u Āijim su nadležnostima bili kultura i Janko Žonovi þ, Ksaver Šandor Žalski, obrazovanje, Āini relevantan istraživa Āki , Dragoljub Filipovi þ, resurs za teme poput sociologije knjige, Marin Frani Āevi þ, Milovan Gliši þ, Simon cenzure, osnivanja društava i ustanova Gregor ĀiĀ, Zvonimir Golob, Joža Horvat, (npr. Matice ilirske ili JAZU) i drugih. Vojislav Ili þ, Jaše Ignjatovi þ, Marija Juri þ Najve þi doprinos državnih arhiva prou- Zagorka, Vojin Jeli þ, Žura Jakši þ, Jovan Āavanju književne baštine jest arhivsko Jovanovi þ Zmaj, Žor āe Jovanovi þ, Petar gradivo u njima kao izvor biografskih po- Jaki þ, Miroslav Krleža, , dataka. Temeljna djela moderne hrvatske Eugen Kumi Āiþ, Jure Kaštelan, Josip Ko- biogra \ stike 19. stolje þa nastaju upravo lar, Ante Kova Āiþ, Skender Kulenovi þ, u arhivima, primjerice Kukuljevi þeva Bi- Laza Kosti þ, An āelko Krsti þ, Vladimir bliogra \ a hrvatska , knjige Šime Ljubi þa Kova Āiþ, Slavko Kolar, Mihajlo Lali þ, poput Ogledala književne poviesti ju- Laza Lazarevi þ, Ivan Mažurani þ, Marko goslavjanske na podu Āavanje mladeži Miljanov, Konstantin Miladinov, Simo ili Ogledala književne poviesti jugosla- Milutinovi þ, Marijan Matkovi þ, Milan vjanske , kao i više od 150 znanstvenih i Marjanovi þ, Vjekoslav Majer, Desanka stru Ānih radova književnog povjesni Āara Maksimovi þ, Antun Gustav Matoš, Bra- Tome Mati þa, posve þenih brojnim pisci- nislav Nuši þ, Ljubomir Nedi þ, Vladimir ma i krajevima Hrvatske (npr. Hrvatski Nazor, Jovan Sterija Popovi þ, Fran- književnici mleta Āke Dalmacije i život ce Prešeren, Branko Radi Āevi þ, Milan njihova doba ili Iz hrvatske književnosti Raki þ, Ko Āo Racin, Svetolik Rankovi þ, u Slavoniji prije Preporoda ). Ante Raos, Višnja Stahuljak, Stevan O životu i stvaralaštvu pojedinih knji- Sremac, Bora Stankovi þ, Novak Simi þ, ževnika svjedo Āe raznoliki zapisi iz Dragutin Stipeti þ, Ante Skavica, Petar osobnih i obiteljskih fondova (npr. obi- Šegedin, Ervin Šinko, Žuro Šnajder,

80 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4

Aleksa Šanti þ, August Šenoa, Stanislav lutizma, sadržavaju brojne personalne Šimi þ, Drago Špoljar, Ante Tintar, Dragu- podatke ne samo o službenicima tih vla- tin Tadijanovi þ, Tin Ujevi þ, Prežihov Vo- sti nego i o brojnim drugim pojedincima ranc, Stanko Vraz, Oton Župan ĀiĀ. Foto- koji su zbog razli Āitih razloga postali gra\ je pisaca mogu se na þi i u Zbirci por- objektom razmatranja tih vlasti. treta javnih i kulturnih djelatnika Milana U dubrova Ākom arhivu, primjeri- Pavi þa: Tito Bilopavlovi þ (6 snimaka), ce, postoji službena dokumentacija o Dobriša Cesari þ (69 snimaka), Marin plemi þima, Specchio del maggior con- Frani Āevi þ (1 snimka), Fadil Hadži þ (22 siglio – knjige plemi þa, u kojima su snimke), Drago Ivaniševi þ (12 snimaka), zabilježeni svi podaci o njihovu javnom (14 snimaka), Jure djelovanju nakon punoljetnosti (Curi- Kaštelan (19 snimaka), Gustav Krklec culum honorum). Vrijedan izvor takvih (18 snimaka), Miroslav Krleža - pogreb podataka za razdoblje 1892.-1946. (48 snimaka), Ranko Marinkovi þ (15 sni- jest Zbirka personalnih spisa državnih maka), Marijan Matkovi þ (15 snimaka), službenika u HAD, u kojoj se, me āu osta- Slavko Mihali þ (13 snimaka), Vladimir lim, nalaze dosjei u Āitelja i profesora, Nazor (1 snimka), (12 sni- a brojni su književnici radili u školama maka), Novak Simi þ (13 snimaka), Mili- (Fran Galovi þ, Dinko Šimunovi þ, Vjen- voj Slavi Āek (25 snimaka), Petar Šegedin ceslav Novak, Eugen Komi Āiþ i dr.). i Vjekoslav Kaleb (12 snimaka), Nikola Arhivski zapisi spomenuti u ovom radu Šop (7 snimaka), Dragutin Tadijanovi þ pružaju samo uvid u bogatstvo izvora (20 snimaka), a u Zbirci fotogra \ ja Ma- za prou Āavanje književne baštine koji rije Braut : Pero Budak, Zvonimir Golob, se Āuvaju u hrvatskim državnim arhivi- Predrag Matvejevi þ, Danijel Dragojevi þ, ma. Narav arhivskoga gradiva, zapisa Ante Stama þ, Fadil Haži þ, Jure Kaštelan, vrijednih trajnoga Āuvanja zbog svojega Slavko Mihali þ, Antun Šoljan. zna Āenja za društvo, državu i pojedince Spisi državne i javne uprave, Āuvanje mijenjala se tijekom razli Āitih epoha, no kojih je osnovna zada þa državnih arhi- ono uvijek na jedinstveni na Āin svjedo Āi va, tako āer su, za pojedine književnike o pojedina Ānim doga āajima, društvenim koji su obnašali javne funkcije (banove, procesima i kontekstu u kojemu je nasta- gradona Āelnike, saborske zastupnike, jalo. Književna djela tako āer odražavaju ministre i dr.) ili radili u državnoj službi op þi duh i svjetonazore vremena i sre- nezaobilazni za upotpunjavanje njiho- dine svojega nastanka, te su izvor spoz- vih životopisa. Arhivi središnjih tije- naja o kulturnim, gospodarskim i so- la državne vlasti (bana, banske Vlade, cijalnim prilikama u društvu. Stoga je Banskog odnosno Namjesni Ākog vije þa i upoznavanje i razumijevanje nacionalne namjesništva, Zemaljske vlade, Dvorske književne baštine nemogu þe bez evi- kancelarije u Be Āu itd.) zbog centralizi- dentiranja i istraživanja arhivske gra āe ranosti zemlje u pojedinim povijesnim koja se Āuva u državnim arhivima te Āini razdobljima, npr. u doba Bachova apso- “sliku i memoriju društva”.

81 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4

SOURCES FOR THE STUDY OF Zagreb. State archives also hold a large number THE LITERARY HERITAGE of personal holdings received from prominent IN THE CROATIAN STATE public \ gures from political and cultural life that were active in various intellectual and literary ARCHIVES circles. Stories, poems, texts written for special occa- The public archives service in consists of sions, essays and other literary forms, especially the Croatian State Archives as the central archive from earlier times, are kept in collections of man- institution and 13 regional state archives that have uscripts of individual state archives. Manuscripts, collection centres. They hold some 130.000 metres reviews and various literary and scholarly works of archive material, for the most part documents created more recently can be found in the hold- by bodies of state administration, public institu- ings of the Croatian Literary Society, the Yugoslav tions and companies. Apart from these records, Literary Society and the Croatian Central Cultur- the state archives preserve and collect valuable al Institution, which are kept at the Croatian State archival material from private organisations and Archives. The holdings from these and similar so- institutions, companies, prominent families and cieties and associations, as well as the holdings individuals. This original written heritage is an ir- from various publishers and booksellers also hold replaceable source for the study and understand- valuable documents concerning cultural drives, ing of national history, culture and social life in literary prizes, publishing activities, projects and general, and therefore of the history of Croatian polemics that marked the Croatian literary scene literature as well. in individual periods. Furthermore, various re- Sources for the study of the literary heritage in cords from personal and family holdings and nu- state archives are varied and numerous. They merous collections, like correspondence, diaries, primarily consist of the personal material of in- photographs and other documents bear witness to dividual authors, for example of Ivan Don Āevi þ the life and literary work of individuals. Records and Rudolf Ma āer at the State Archives in , from state and public administration bodies linked of Vatroslav Cihlar at the State Archives in Ri- with authors who served in public of \ ce or were jeka or Dragutin Domjani þ, Mile Budak and civil servants cannot be overlooked when study- Vesna Parun at the Croatian State Archives in ing their biographies.

82