M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 IZVORI ZA ISTRAŽIVANJE obilježjima doti Ānoga gradiva (karte, KNJIŽEVNE BAŠTINE U planovi, fotogra \ je, gra \ ke, pe Āati i sl.). Nacionalna arhivska baština obuhva þa HRVATSKIM DRŽAVNIM javno arhivsko gradivo, ali i ono koje se ARHIVIMA Āuva izvan mreže državnih arhiva. Arhiv- ska se služba putem sustava državnih arhiva brine o cjelini gradiva (i javnoga i privatnoga) te osigurava njegovu zaštitu VLATKA LEMI ý i informacijsku cjelovitost. 3 HDA je mje- Hrvatski državni arhiv rodavan za gradivo središnjih državnih Zagreb tijela i drugo gradivo zna Āajno za Hrvat- sku u cjelini, a podru Āni državni arhivi za gradivo jedinica lokalne uprave i sa- Javnu arhivsku službu u Hrvatskoj Āine mouprave (gradovi, op þine, županije), Hrvatski državni arhiv (HDA) kao sre- državnih upravnih tijela na lokalnoj ra- diš nja i mati Āna arhivska ustanova te zini i drugih staratelja na podru Āju svoje- 13 podru Ānih državnih arhiva 1 u sa- ga djelovanja. Državni su arhivi najviše stavu kojih djeluju i sabirni centri. 2 U zaokupljeni brigom o gradivu državne i njima se u 12 680 fondova i zbir- javne uprave premda usto prikupljaju i ki Āuva oko 90 000 dužinskih metara izvornike razli Āite provenijencije te susta- arhivskoga gradiva, najve þim dijelom vno nadziru privatne imatelje i stvaratelje spisa tijela državne uprave, javnih usta- arhivskoga gradiva na podru Āju svoje te- nova i poduze þa, no i vrijedno gradivo ritorijalne i stvarne nadležnosti. U novije privatnih organizacija i ustanova, gospo- vrijeme, kao rezultat modernizacijskih darskih subjekata te istaknutih obitelji procesa u društvu, pove þane koli Āine za- i pojedinaca. Gradivo u arhivima orga- pisa i novih tehnoloških mogu þnosti, sve nizira se i obra āuje sukladno temeljnim važnijima i brojnijima postaju specijali- arhivisti Ākim na Āelima provenijencije zirani arhivi Āije je postojanje predvi āeno i Āuvanja prvobitnoga reda. Fondovi i našim zakonima. Najviše je onih koji su posve eni pojedinim vrstama zapisa Āine zasebne cjeline zapisa nastale dje- þ lovanjem jednog stvaratelja, a zbirke su (audiovizualnim, \ lmskim, glazbenim, skupine dokumenata nastale prema inte- digitalnim itd.), raznovrsnim podru Ājima ljudske djelatnosti (gospodarstvu, voj- resima skuplja Āa ili prema zajedni Ākim sci, diplomaciji, književnosti, umjetno- sti, znanosti itd.) te razli Āitim etni Ākim, 1 Državni arhivi postoje u Bjelovaru, Dubrov- niku, Gospi þu, Karlovcu, Osijeku, Pazinu, 3 Postupanje sa svim arhivskim gradivom (i ja- Rije ci, Slavonskom Brodu, Sisku, Splitu, Va raž- vnim i privatnim) de \ nirano je Zakonom o dinu, Zadru i Zagrebu. arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/97) i 2 Sabirni arhivski centri, odnosno arhivski odjeli odgovaraju þim provedbenim propisima poput u sastavu pojedinih državnih arhiva djeluju u Pravilnika o evidencijama u arhivima. (NN Metkovi þu, Vinkovcima, Virovitici, Petrinji, 90/2002) i Pravilnika o zaštiti i Āuvanju arhiv- No voj Gradiški, Hvaru, Koprivnici, Krapini, skoga i registraturnog gradiva izvan arhiva Štrigovi i Šibeniku. (NN 63/2004). 77 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 vjerskim i društvenim skupinama. U ma Āuva malo jer se rukopisne ostavštine nedostatku formalno ure āenih specija- te provenijencije (u novije vrijeme) liziranih i privatnih arhiva u nas, kao i ponajviše skupljaju u arhivu Odsjeka za zbog dugogodišnjih neriješenih proble- povijest Hrvatske književnosti Zavoda za ma državnih arhiva (nedostka prostora, povijest hrvatske književnosti, kazališta financijskih sredstava i kadrova) gra- i glazbe HAZU te u NSK. U državnim divo privatne provenijencije - Āuva se, se arhivima uglavnom Āuva ostavština bez nekoga pravila, u razli Āitim usta- osoba koje su se, osim književnim i novama – državnim arhivima, kod ima- publicisti Ākim radom, istaknule i kao telja te u nearhivskim ustanovama. Isto javni djelatnici, odnosno osobe koje je i s arhivima književnika koji se sada su obilježile politi Āki i kulturni život u Āuvaju u razli Āitim ustanovama premda pojedinim povijesnim razdobljima. dugo godina postoji inicijativa za osni- U HDA se Āuvaju, primjerice, osobni fon- vanjem književnoga (literarnog) arhiva dovi književnika Milostislava Bartulice, koji bi skupljao takvo gradivo te vodio Mile Budaka, Augusta Cesarca, Draguti- odgovaraju þu informacijsko-dokumen- na Domjani þa, Stjepana Ivi Āevi þa, Oto- tacijsku djelatnost. kara Keršovanija, Vesne Parun, Antuna Izvorna pisana baština koja se Āuva u Tresi þa-Pavi Āiþa, ýire Truhelke, kao i državnim arhivima nezamjenjiv je izvor fondovi poznatih književnih kriti Āara i za prou Āavanje i razumijevanje nacional- povjesni Āara književnosti: Lea Košute, ne povijesti, kulture i društvenog života Žure Šurmina, Zlatka Vincea i Branka op þenito, pa tako i povijesti hrvatske knji- Vodnika. U Državnom arhivu u Dubro- ževnosti. Izvori za istraživanje književne vniku Āuvaju se, me āu ostalima, osob- baštine u državnim arhivima brojni su i ni fondovi Petra Franasovi þa i Niko- raznoliki, a dostupni su putem obavije- le Gradi þa, u Osijeku Julija Beneši þa, snih pomagala koja omogu þuju \ zi Āki i Iva na Don Āevi þa, Rudolfa Ma āera, intelektualni nadzor arhivskoga gradiva Pavla Rakoša, Vilme Vukeli þ i drugih, te pronalaženje dokumenata ili infor- u Državnom arhivu u Rijeci Vatrosla- macija. Pregledi, vodi Āi, inventari, re- va Cihlara, u splitskom arhivu Mate gesta, popisi i druga pomagala nastala IviĀ evi þa, Petra Kuni Āiþa, Mihovila na temelju obrade u arhivima donose Pav linovi þa, Josipa Vergilija Peri þa, obavijesti o zapisima i stvarateljima, o ýire ÿiĀin-Šaina, u Državnom arhivu u kontekstu njihova nastanka te o prirodi i Varaždinu Vatroslava Jagi þa, u zadar- rasponu gradiva. skom arhivu Augustina Stip Āevi þa ili u Najzna ajniji izvor istraživanja jesu Ā zagreba Ākom Bogdana Stopara. osobni fondovi, odnosno ostavštine poje- U tim se fondovima nalaze brojni knji- dinih književnika kojih ima u razli Āitim ževni rukopisi, velikim dijelom uz ko- arhivima, najviše u HDA (u kojem se mentare samih autora te razne rukopisne arhivu Āuvaju, ponajviše ovisi o tome u bilješke. Velik broj 4 rukopisa, recenzija kojoj je sredini pojedina osoba ro āena ili je djelovala). Osobnih je fondova 4 Fond HR HDA 1567 Matica hrvatska sastoji književnika u državnim arhivima, u od- se od 43 knjige i 177 kutija, od Āega su u oko nosu prema drugom gradivu koje se u nji- 60 kutija rukopisi. 78 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 te razli Āitih književno-znanstvenih radovi dnevnici i drugo gradivo u obiteljskim iz razdoblja 1922.-1983. godine sa Āuvan fondovima plemi þkih i drugih obitelji je u fondu Matice Hrvatske u HDA. Za (Zrinski-Frankopani, Erdödy, Vojnovi þ u serije rukopisa Biblioteke MH, “Kola”, HDA), te u osobnim fondovima poznatih “Hrvatske revije”, “Hrvatskog tjednika” javnih li Ānosti (Strossmayer, Kršnjavi, i M. Budaka izra āen je analiti Āki popis, Spin Āiþ i brojni drugi) tako āer su nezao- a tu su i radovi brojnih doma þih i stra- bilazan izvor za prou Āavanje hrvatske nih književnika, publicista i kulturnih književnosti. djelatnika, primjerice Slavka Batuši þa, Me āu brojnim obiteljskim fondovima Frana Alfirevi þa, Franca Bevka, Ivane koji se Āuvaju u HAD, u fondu obitelji Brli þ-Mažurani þ, Carla Collodija, Mate Erdödy nalazi se, primjerice, “lova Āki Lovraka, Vladimira Nazora, Dragutina dnevnik” Stjepana grofa Erdödyja, Tadijanovi þa, Nikole Šopa, Vjekoslava 1903.-1922., u fondu obitelji Fanfogna– Majera, Slavka Kolara te brojnih drugih. Garagnin razli Āiti spisi historiografske Fondovi regionalnih ogranaka i pododbo- prirode vezani za crkvenu povijest Dal- ra Matice hrvatske Āuvaju se i u arhivima macije te tiskane knjige (16.-18. st.) u Osijeku, Splitu, Varaždinu i Zadru. nabožnoga i povijesnog karaktera, a u Za starija razdoblja hrvatske književnosti fondu obitelji Ottenfels zbirka je orijen- važan su izvor za istraživanje rukopi- talnih rukopisa (me āu kojima se isti Āe si koji se mogu na þi u razli Āitim ostav- Shah-nama i Ha \ zov zbornik pjesama). štinama (osobnima i obiteljskima) te u U fondu obitelji Rakovac nalazi se dne- rukopisnim zbirkama. Prije nego što su vnik Dragutina Rakovca te neki njegovi se književna djela po Āela u ve þoj mje- rukopisi i rukopisi drugih književnika ri objavljivati, uglavnom su kružila u preporodnog razdoblja koje je on priku- rukopisima, pa se u fondovima i zbirka- pio kao urednik Āasopisa “Kolo”. ma dubrova Ākoga i zadarskog arhiva te U državnim arhivima Āuvaju se brojni fon- u HDA, a i drugim državnim arhivima, dovi vezani za nakladni Āku i izdava Āku mogu prona þi razli Āite varijante rukopisa djelatnost, od spisa upravnih tijela o i prijepisa književnih djela, što je osobito odobravanju i \ nanciranju pojedinih pu- važno za književne povjesni Āare. U zbir- blikacija i Āasopisa, fondova nakladnika kama rukopisa pojedinih arhiva Āuvaju i nakladni Ākih poduze þa, uredništava se pripovijetke, pjesme, prigodnice, eseji Āasopisa, udruga i društava do osobnih i druge književne vrste. U Zbirci raznih fondova pojedinaca koji su obavljali rukopisa HAD, uz ve þ spomenuto, na- uredniĀke poslove ili sudjelovali u aktiv- lazi se više od 700 prijevoda književnih nostima vezanima za objavljivanje knji- djela, rasprava, životopisa, znanstvenih ga i Āasopisa. Uz ve þ spomenuto gradivo Ālanaka, biografskih i autobiografskih Matice hrvatske u HAD, treba spomenu- zapisa te raznih drugih rukopisa (npr. ti i fondove Družbe “Bra þa Hrvatskoga Cvet vsake mudrosti . Najstarije hrvat- zmaja”, Društva hrvatskih književnika i sko umjetno sa Āuvano književno djelo Saveza književnika Jugoslavije. Fondovi iz 14. vijeka . Izdao: R. Strohal, rukopis tih i sli Ānih društava i udruženja Āuvaju Josipa Kozarca ili kajkavska kantilena i vrijednu dokumentaciju o raznim kul- iz 1787.). Rukopisi, korespondencija, turnim akcijama, književnim nagrada- 79 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 ma, pojedinim nakladama, projektima i telji Draškovi þ i Zrinski) te iz raznih polemikama koje su obilježile doma þu zbirki, poput korespondencije, dnev- književnost u razli Āitim razdobljima. nika, fotografija i druge dokumenta- Fond Društva hrvatskih književnika sa- cije.