Preuzmi Datoteku Download
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Load more
Recommended publications
-
Nagrada Vladimir Nazor Za 2019. Godinu
nakladnik Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Runjaninova 2, Zagreb za nakladnika dr.sc. Nina Obuljen Koržinek urednica Pia Sopta koordinacija odbora i komisija Dubravka Đurić Nemec Marija Cesar Ivan Božić vizualni identitet nagrade vladimir nazor i dizajn publikacije Superstudio / Ira Payer, Iva Hrvatin fotografski portreti laureata Marko Ercegović (str. 14, 17, 20, 29, 35, 38, 41, 44, 47) arhivske fotografije NAGRADA Lisa Hinder / Künstleragentur Seifert (str. 23) Tošo Dabac, 1968. / Arhiv Tošo Dabac, (str. 32.) VLADIMIR NAZOR Mećava, režija. A. Vrdoljak, 1977. Arhivsko gradivo Hrvatskog državnog arhiva /HR HDA 1392 Zbirka fotografija hrvatskog filma/ (str. 26) za 2019. godinu tipografsko pismo Vita (Nikola Djurek) lektura Ana Vraneša Sredić tisak Kerschoffset naklada 300 primjeraka issn 1848-9753 Zagreb, srpanj 2020. ODBOR NAGRADE VLADIMIR NAZOR SADRŽAJ zvonko kusić uvod predsjednik 7 branka cvitković* književnost 13 dinka jeričević glazba frano parać 19 goran rako film 25 helena sablić tomić likovne i primijenjene umjetnosti branko schmidt 31 milko šparemblek kazališna umjetnost 37 zlatan vrkljan arhitektura i urbanizam * mandat u mirovanju 43 dobitnici nagrade vladimir nazor 1959.–2018. 49 4 5 NAGRADA NAGRADA VLADIMIR NAZOR VLADIMIR NAZOR ZA 2019. GODINU ZA 2019. GODINU UVOD UVODNA RIJEČ Ljudska potreba za ljepotom i umjetnošću u doba krize MINISTRICE KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE poprima novo lice. Više nije prikrivena, čuvana za posebne prigode, ne odgađa se kako bi ustupila mjesto drugim neophodnostima, ne zanemaruje se. Ona postaje sredstvo preživljavanja, primarnost, razonoda i utjeha. Krizno razdoblje, obilježeno pandemijom, koja je posljednjih mjeseci uzdrmala hrvatsku i svijet, te potresom koji je u ožujku pogodio zagreb, pokazalo je s jedne strane svu ranjivost kulture, ali istodobno i sposobnost umjetnika za regeneracijom, pronalaskom novih načina izražavanja i putova do publike. -
An Overview of Historiographical Editions Published by Matica Hrvatska (1918-1996)
UDK: 930.1(497.5)''1918/1996'' 061.2(497.5) Izvorni znanstveni članak Received: March 13, 2019 Accepted: June 10, 2019 DOI:https://doi.org/10.22586/review.v15i1.9746 AN OVERVIEW OF HISTORIOGRAPHICAL EDITIONS PUBLISHED BY MATICA HRVATSKA (1918-1996) Stipe KLJAIĆ* This article focuses on the historiographical editions published by Matica Hrvatska from 1918 to the first half of the 1990s, which in- fluenced the formation of Croatia’s intellectual and cultural identi- ty over a period of almost a century. Historiographical editions have been chronologically divided into three significant periods of the- ir publication, which correspond to important historical and poli- tical epochs: the first period being from the dissolution of the Au- stro-Hungarian Monarchy and the entry of the Croatian people into the first Yugoslav state in 1918 to the collapse of the Independent State of Croatia in 1945; the second from the establishment of the second Yugoslavia until its disintegration, from 1945 to 1989; and the third from the beginning of the democratic changes in 1990 and the creation of the present Croatian state. The article shows that the works published by Matica mirrored in many ways the political as- pirations of each epoch, as has been amply documented in this ar- ticle. The historiographical editions published by Matica Hrvatska during the 20th century undoubtedly reflect various political and so- cial changes that influenced the publishing policy of this oldest Cro- atian cultural institution. Its publishing activity experienced a parti- cular boom during the presidency of Filip Lukas between 1928 and 1945, which is certainly one of the most productive periods in the history of Matica in terms of publishing and of cultural promotion. -
Izvori Za Istraživanje Književne Baštine U
M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 IZVORI ZA ISTRAŽIVANJE obilježjima doti Ānoga gradiva (karte, KNJIŽEVNE BAŠTINE U planovi, fotogra \ je, gra \ ke, pe Āati i sl.). Nacionalna arhivska baština obuhva þa HRVATSKIM DRŽAVNIM javno arhivsko gradivo, ali i ono koje se ARHIVIMA Āuva izvan mreže državnih arhiva. Arhiv- ska se služba putem sustava državnih arhiva brine o cjelini gradiva (i javnoga i privatnoga) te osigurava njegovu zaštitu VLATKA LEMI ý i informacijsku cjelovitost. 3 HDA je mje- Hrvatski državni arhiv rodavan za gradivo središnjih državnih Zagreb tijela i drugo gradivo zna Āajno za Hrvat- sku u cjelini, a podru Āni državni arhivi za gradivo jedinica lokalne uprave i sa- Javnu arhivsku službu u Hrvatskoj Āine mouprave (gradovi, op þine, županije), Hrvatski državni arhiv (HDA) kao sre- državnih upravnih tijela na lokalnoj ra- diš nja i mati Āna arhivska ustanova te zini i drugih staratelja na podru Āju svoje- 13 podru Ānih državnih arhiva 1 u sa- ga djelovanja. Državni su arhivi najviše stavu kojih djeluju i sabirni centri. 2 U zaokupljeni brigom o gradivu državne i njima se u 12 680 fondova i zbir- javne uprave premda usto prikupljaju i ki Āuva oko 90 000 dužinskih metara izvornike razli Āite provenijencije te susta- arhivskoga gradiva, najve þim dijelom vno nadziru privatne imatelje i stvaratelje spisa tijela državne uprave, javnih usta- arhivskoga gradiva na podru Āju svoje te- nova i poduze þa, no i vrijedno gradivo ritorijalne i stvarne nadležnosti. U novije privatnih organizacija i ustanova, gospo- vrijeme, kao rezultat modernizacijskih darskih subjekata te istaknutih obitelji procesa u društvu, pove þane koli Āine za- i pojedinaca. -
Popis Djela Za Državnu Maturu
Popis djela za državnu maturu • Biblija • Homer, Ilijada, Odiseja; Eshil, Okovani Prometej; Sofoklo, Antigona, Kralj Edip • Plaut, Škrtac; Vergilije, Eneida • Bašćanska ploča • Dante Alighieri, Božanstvena komedija, Pakao Giovanni Boccaccio, Dekameron Francesco Petrarca,Kanconijer • William Shakespeare, Hamlet Miguel de Cervantes,Don Quijote • Marko Marulić, Judita; hrvatska petrarkistička lirika (Šiško Menčetić, Džore Držić, Hanibal Lucić) Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje; Marin Držić, Dundo Maroje, Novela od Stanca; Petar Zoranić,Planine • Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga, Dubravka; Ivan Bunić Vučić, Plandovanja • Molière, Škrtac; Voltaire, Candide; Carlo Goldoni, Gostioničarka Mirandolina • Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladoga Werthera Mihail Jurjevič Ljermontov, Junak našeg doba EdgarAllan Poe, Crni mačak • Petar Preradović, pjesme Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića • August Šenoa, Zlatarovo zlato, Prijan Lovro • Honoré de Balzac, Otac Goriot; Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna; Nikolaj Vasiljevič Gogolj,Kabanica • Ante Kovačić, U registraturi; Vjenceslav Novak,Posljednji Stipančići Josip Kozarac, Tena • Silvije Strahimir Kranjčević, pjesme • Charles Baudelaire, Cvjetovi zla • Henrik Ibsen, Nora • Janko Leskovar, Misao na vječnost; Antun Gustav Matoš, pjesme, Cvijet sa raskršća, Camao Vladimir Vidrić, pjesme Dinko Šimunović, Muljika Milan Begović, Bez trećega; Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg; Ivan Kozarac, Đuka Begović • Marcel Proust, Combray; Franz Kafka, Preobrazba • -
The Housing Policies in Socialist Yugoslavia 287
2 Analize • For our comrade Ivan Radenković Publisher: Center CZKD - Center for Cultural Decontamination Birčaninova 21, Belgrade For the publisher: Borka Pavićević Editors: Vida Knežević, Marko Miletić Technical editor: Anica Stojanović Introduction: Vida Knežević and Marko Miletić Analyses: Domagoj Mihaljević, Artan Sadiku, Mario Reljanović, Borovo Group (Sven Cvek, Snježana Ivčić, Jasna Račić), Lidija K. Radojević and Ana Podvršič, Boris Postnikov, Iskra Krstić, Ivan Radenković and Maja Solar, Ivana Vaseva, Isidora Ilić and Boško Prostran (Doplgenger), Rade Pantić, Ines Tanović and Boriša Mraović (Crvena), Tanja Vukša and Vladimir Simović Research and art works: Borovo Group (Sven Cvek, Snježana Ivčić, Jasna Račić), Mario Reljanović, Srđan Kovačević, The Workers’ Video Club – Zrenjanin, Lidija Radojević and Ana Podvršič, Boris Postnikov, Vigan Nimani, Iskra Krstić, Irena Pejić, Milivoje Krivokapić (Culture Center Punkt), Milica Lupšor, Bojan Mrđenović, Filip Jovanovski, Contemporary Art Center of Montenegro (Nađa Baković), Doplgenger, Crvena, Majlinda Hoxha, Miloš Miletić and Mirjana Radovanović (KURS) Translation and proofreading: Novica Petrović, Andrew Hodges, Jelena Mandić, Elizabeta Bakovska, Iskra Krstić Design and layout: Andreja Mirić This publication is illustrated with details from exhibition visualizations by KURS (Miloš Miletić and Mirjana Radovanović) Printed by: Standard 2, Belgrade Print run: 600 We Have Built Cities for You On the contradictions of Yugoslav socialism Belgrade, 2018 6 Introduction: 11 ..... Vida Knežević and Marko Miletić, We Have Built Cities for You: On the Contradictions of Yugoslav Socialism Analyses: 29 ..... Domagoj Mihaljević, In search for the lost future 47 ..... Artan Sadiku, From the Core to the Periphery: On the Aesthetic Form of Workers 61 ..... Mario Reljanović, The normative position of trade unions and the ideals of selfmanagement 81 .... -
Književne Nagrade U Republici Hrvatskoj
View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk brought to you by CORE provided by Repository of Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Diplomski studij informatologije Stjepan Horvat Književne nagrade u Republici Hrvatskoj Diplomski rad Mentor: izv. prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković Sumentor: doc. dr. sc. Goran Tanacković Faletar Osijek, 2017. Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Osijek Odsjek za informacijske znanosti Informatologija Stjepan Horvat Književne nagrade u Republici Hrvatskoj Diplomski rad Područje društvenih znanosti, polje informacijskih i komunikacijskih znanosti, grana informacijskih sustava i informatologije Mentor: izv. prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković Sumentor: doc. dr. sc. Goran Tanacković Faletar Osijek, 2017. SAŽETAK: Svrha je rada iznijeti pregledan i što potpuniji popis književnih nagrada koje se trenutno dodjeljuju u Republici Hrvatskoj, uključujući njihove opise i kritičku analizu. Cilj je ovog rada, uz pregled teorijske misli vezane uz ovu problematiku, istražiti koje se književne nagrade dodjeljuju u Republici Hrvatskoj, u kojim se sve vrstama književnog diskursa one dodjeljuju te u kojim kategorijama, tko su osnivači i tko je odgovoran za dodjelu pojedinih nagrada, kakvog su sastava nagrade, donose li uz sebe kakvu novčanu korist samom autoru nagrađenog djela te na koji se način odabire djelo koje dobiva nagradu. Također će se odrediti starost pojedinih nagrada, te, ondje gdje je to moguće, istražiti demografska obilježja dobitnika pojedinih nagrada u što je moguće većem opsegu od osnutka i početka dodjele nagrade do danas, tj. do posljednjih dobitnika do kojih je bilo moguće pronaći informacije o dodjeli. Također će se pokušati iznijeti komparacija pojedinih nagrada. -
Bibliografija Knjiga
CROATICA U GODINI 1 970.: BIBLIOGRAFIJA KNJIGA J elena O čak I) UVODNE NAPOMENE A 1. Već sam naslov ovog rada (CROATICA u godini 1970.: BIBLIOGRA FIJA KNJIGA) djelomice ukazuje da se radi o bibliografiji svih knjiga koje su izašle godine 1970. - izašle u SR Hrvatskoj, u SFR Jugoslaviji ili bilo gdje drugdje - a tiču se, na ovaj ili onaj način, hrvatske književnosti. To je ono što zovemo BIBLIOGRAFIJOM KNJIGA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI. Nije prema tome riječ samo o bibliografiji knjiga hrvatskih pisaca, nego o takvoj bibliografiji koja će, s jedne strane, biti kompletna slika hrvatske knji ževnosti na području knjiga tiskanih 1970., a s druge strane predstavljati sastav ni dio cjelokupne bibliografije i dokumentacije hrvatske književnosti u jednoj godini, u ovom slučaju u godini 1970. To znači: PRVO. Osim djela hrvatskih književnika u bibliografiju ulaze i sve one knjige kojima je predmet hrvatska književnost. Knjiga Jana Wierzbickog o pro blemima hrvatsko-poljskih literarnih veza i utjecaja (Z dziejovv chorwacko-pol- skich stosunkow literackih w vvieku XIX) nije rad hrvatskog, nego poljskog knji- ževnika-znanstvenika, ali ona mora postati jedinicom ovako zamišljene biblio grafije. štoviše, bibliografskim jedinicama postat će i one knjige koje samo jednim dijelom, i to možda posve malim dijelom, govore o hrvatskoj književ nosti. »Senke i snovi« Velibora Gligorića samo prilogom o lirici Gustava Krkle- ca zadiru u hrvatsku književnost, no to je dovoljno da uđu u ovu bibliografiju. Knjiga Dalibora Brozovića »Standardni jezik« spada u lingvistiku, u historiju i teoriju jezika uopće i hrvatskog jezika napose, ali sam je ipak unijela u bi bliografiju jer tretira i probleme iz povijesti hrvatske književnosti, probleme hrvatskog preporoda i moderne. -
Kronologija Matice Hrvatske
Kronologija Matice hrvatske 1838. 4. kolovoza, osnovana je u Zagrebu Ilirska čitaonica; predsjednik grof Janko Drašković (1838-1850). 1842. 10. veljače, na prijedlog Janka Draškovića, u krilu Ilirske čitaonice osnovana je Matica ilirska, kao glavnica. 1842-1850. predsjednik Matice ilirske Janko Drašković. 1842-1846. prvi tajnik Matice ilirske Vjekoslav Babukić. 1842-1853. izlazi devet knjiga časopisa »Kolo«. U nakladi Matice ilirske izlaze: knj. IV (1847)-VIII (1851). Urednici: Dragutin Rakovac, Stanko Vraz, Ljudevit Vukotinović, Andrija Torkvat Brlić, Mirko Bogović. 1844. tiskana je u Matici ilirskoj prva knjiga: Osman Ivana Gundulića, s dopjevima Ivana Mažuranića i rječnikom Ivana i Antuna Mažuranića. 1846-1851. tajnici Matice ilirske: Stanko Vraz, Jakov Užarević, Andrija Torkvat Brlić. 1846-1886. s prekidima, Matica ilirska djeluje u zgradi Narodnog doma (Dvorana; danas Opatička ulica 18) 1850. utrnula Ilirska čitaonica. Otad je Matica ilirska samostalna. 1851-1858. predsjednik Ambroz Vranyczany; tajnici 1851-1878: Ivan Perkovac, Josip Praus, Ante Starčević (dobrovoljnji tajnik), Adolfo Veber Tkalčević, Janko Jurković, Vatroslav Jagić, Tadija Smičiklas, Luka Mrazović. 1852-1857. izlazi časopis »Neven«; urednici: Mirko Bogović, Ivan Perkovac, Vojko Sabljić, Josip Praus. 1858-1872. predsjednik Matice ilirske Ivan Mažuranić. 1864-1866. izlazi časopis »Književnik«; urednici Franjo Rački, Vatroslav Jagić, Josip Torbar. 1868-1873. Matica ilirska surađuje s Jugoslavenskom akademijom znanosti i umjetnosti u Zagrebu. 1869-1903. izlazi časopis »Vienac«. Urednici: Đuro Deželić, Ivan Perkovac, Ivan Dežman, Franjo Marković, August Šenoa, Vjekoslav Klaić, Josip Pasarić, Bartol Inhof, Jovan Hranilović, Đ uro Arnold, Stjepan Bosanac, Milan Šenoa, Ksaver Šandor Gjalski, Milivoj Dežman. 1872-1874. predsjednik Matice ilirske Matija Mesić. 1873. Matica ilirska opet je samostalna. 1874. -
Bibliografija Suvremene Hrvatske Proze (1945- 1966)
BIBLIOGRAFIJA SUVREMENE HRVATSKE PROZE (1945- 1966) S tanko L asić 1 UVODNE NAPOMENE 1. Bibliografija suvremene hrvatske proze dio je opće bibliografije suvremene hrvatske književnosti koju će izraditi Institut za znanost o književnosti Filozof skog fakulteta u Zagrebu. Smatrao sam, međutim, korisnim da odmah sredim rezultate svog rada i da ih predočim u takvu obliku da mogu poslužiti svakom tko se bavi suvremenom hrvatskom prozom. Ova je bibliografija - kao i svaka druga - prije svega građa i orijentacijski priručnik. Ipak, mislim da je njeno značenje nešto šire. Bibliografija suvremene hrvatske proze u ovom času ne znači samo potvrdu naših dosadašnjih znanja i sređenje raspršenih poznatih podataka; ona je jednim svojim dijelom heuri stička. Ona otkriva niz novih imena, ukazuje na područja o kojima se vrlo malo zna, upotpunjuje već ustaljene teze ili dovodi u pitanje, samim rasporedom gra đe, neke postavke koje su se smatrale čvrstima. Ona, na primjer, ukazuje na ši rinu fenomena kriminalističkog romana, upozorava na postojanje naučno-fanta- stične literature, privlači našu pažnju na obilnu memoarsku literaturu, usmjerava nas na ozbiljnija istraživanja onoga što se zove »proza za mladež i djecu«, itd. Bacimo li i površan pogled na bibliografiju ponovnih izdanja, moći ćemo odmah uočiti da su ponovna izdanja hrvatske proze u uskoj vezi s razvojem našeg dru štva, s njegovim kriterijima i granicama. Može se pretpostaviti da će ova biblio grafija, u okviru sadašnjih nastojanja i tendencija u studiju hrvatske književ nosti, biti ne samo koristan priručnik već i poticaj za nova istraživanja. A to je zapravo i bila njena prvobitna namjena. Iako može biti i sama sebi svrha, ova je bibliografija zamišljena i kao jedno od sredstava koje će intenzivirati studij suvremene hrvatske proze. -
Yugoslavia, a Country with a Population of About 20,000,000, Has Asofficial Languages Macedonian, Slovenian, and Serbo-Croatian
DOCUMENT RESUME ED 024 915 AL 001 172 By-Magner, Thomas F. Language and Nationalism in Yugoslavia. Note-16p. Journal Cit- Canadian Slavic Studies; vl n3 p333-47 Fall 1967 EDRS Price MF-$0.25 HC-$0.90 Descriptors-Bilingualism, Cultural Factors, Cyrillic Alphabet, Dialect Studies, Diglossia, GeographicRegions, Language Role, *Language Standardization,*Multilingualism, MutualIntelligibility, Nonstandard Dialects, *Official Languages, *Regional Dialects, *Serbocroatian, Slavic Languages, Sociolinguistics Identifiers-Macedonian, Slovenian Yugoslavia, a country with a population of about 20,000,000, has asofficial languages Macedonian, Slovenian, and Serbo-Croatian. The latter is the causeof much controversy, for while Croatian and Serbian indisputably have a common linguistic base, the political arid economic tensions between the two"nationalities" augment disagreement on the different usage of the twodialects and prevent the establishment of a single "standard" for the entire republic. The author concludesthat "scholarly work in Serbo-Croation/Serbian/Croatian linguistics has come to avirtual standstill" and tha1 future contributions will come "from outside the country."(MK) THOMAS F. MAGNER Language and Nationalism in Yugoslavia U.S. DEPARTMENT OF HEALTH, EDUCATION & WELFARE OFFICE OF EDUCATION THIS DOCUMENT HAS BEEN REPRODUCED EXACTLY AS RECEIVED FROM THE PERSON OR ORGANIZATION ORIGINATING IT.POINTS OF VIEW OR OPINIONS STATED DO NOT NECESSARILY REPRESENT OFFICIAL OFFICE OF EDUCATION 115 POSITION OR POLICY. "PERMISSION TO REPRODUCE THIS itV 0110161410 MATERIAL HAS BEEN GRANTED C2 By Ui TO ERIC AND ORGANIZATIONS OPERATING UNDER AGREEMENTS WITH THE U.S. OFFICE OF EDUCATION. FURTHER REPRODUCTION OUTSIDE THE ERIC SYSTEM REQUIRES PERMISSION OF IHE NOIRROKT OWNER." Reprinted from: Canadian Slavic Studies, vol. I, no. 3, Fall 1967 AL 001112 Canadian Slavic Studies, 1,no. -
Matica Hrvatska U Prvim Poslijeratnim Godinama (1945-1948)
Šarić, T. Matica hrvatska u prvim poslijeratnim godinama (1945-1948). 115 Arh. vjesn. 54(2011), str. 115-140 Tatjana Šarić Hrvatski državni arhiv Maruli≥ev trg 21 Zagreb MATICA HRVATSKA U PRVIM POSLIJERATNIM GODINAMA (1945-1948) UDK 061.22(497.5)“1945/1948“]:930.253 Izvorni znanstveni rad Autorica u Ëlanku istražuje položaj i djelatnost Matice hrvatske, kao najzna- Ëajnije hrvatske kulturne institucije, u uvjetima novostvorene Jugoslavije i ideološkog pravca vladajuÊih struktura u prvim poslijeratnim godinama (1945-1948). U radu je ukazano na pokušaj odmaka vodstva Matice hrvatske od zadanog socrealistiËkog knji- ževnog usmjerenja u izdavaštvu i ostvarivanja veÊih književnih sloboda, izdavanjem širokog spektra domaÊih i stranih autora, kao i dosljedno nastojanje na kvaliteti izda- nja. Ključne riječi: Matica hrvatska, Narodna Republika Hrvatska, KPJ/KPH, kul- turna politika, socijalizam, Agitprop, književnost, izdavaštvo, socijalistiËki realizam Poslijeratno djelovanje Matice hrvatske (dalje: MH) obilježeno je dolaskom nove komunistiËke vlasti, koja je zapoËela s organiziranjem rada ove najstarije i naj- znaËajnije kulturne ustanove u Hrvatskoj. Matica otada, kao i neke druge hrvatske nacionalne institucije (JAZU, SveuËilište), što se politiËkog i idejnog angažmana tiËe, ulazi u period relativne stagnacije. Državna i partijska vlast pokušale su reducirati njezin znaËaj i marginalizirati njenu tradicionalnu ulogu u društvenom i kulturnom životu Hrvatske. Koliko je to bilo uspješno, nastojat ≥u prikazati u ovom Ëlanku. Ve- zano za istraživanje ove teme, kao problem treba naglasiti fragmentarnost izvora, zbog Ëega neka pitanja nisu mogla biti do kraja pojašnjena. U oblikovanju op≥e, pa tako i kulturne politike u NRH u pora≥u, odluËuju≥u su ulogu imali Politbiroi CK KPJ i CK KPH, kao vrhovna partijska tijela na saveznoj i republiËkim razinama, koja su odluËivala o svim bitnim pitanjima u državi i odreði- vala op≥u ideološku klimu. -
Comparing Genocide Myths and Historical Revisionism in Serbian and Croatian Nationalist Writing; 1986-1999 Written By: David Bruce MACDONALD, B.A
Balkan Holocausts? Comparing Genocide Myths and Historical Revisionism in Serbian and Croatian Nationalist Writing; 1986-1999 Written by: David Bruce MACDONALD, B.A. Honours, M.A. Supervised by: Dr. Spyros ECONOMIDES Dissertation submitted in fulfillment of the requirements for the degree of Doctor of Philosophy in International Relations London School of Economics and Political Science London, United Kingdom April, 2001. UMI Number: U162955 All rights reserved INFORMATION TO ALL USERS The quality of this reproduction is dependent upon the quality of the copy submitted. In the unlikely event that the author did not send a complete manuscript and there are missing pages, these will be noted. Also, if material had to be removed, a note will indicate the deletion. Dissertation Publishing UMI U162955 Published by ProQuest LLC 2014. Copyright in the Dissertation held by the Author. Microform Edition © ProQuest LLC. All rights reserved. This work is protected against unauthorized copying under Title 17, United States Code. ProQuest LLC 789 East Eisenhower Parkway P.O. Box 1346 Ann Arbor, Ml 48106-1346 \ X - 4 ~ " > A 00 T\ fl\ _o Ca ) CO CA K> U) CA to Table of Contents Abstract 5 Acknowledgements 6 Introduction 7 Chapter One: Nationalist Myths and Structure: Towards a Teleological Model of Nationalism Introduction: 20 Myths of the Nation: Teleology and Time: 21 Myths of Covenant and Renewal: 25 Primary Myths of Identification: 27 The Golden Age of Nationalism: 28 Negative Myths of Identification: 32 A Taxonomy of Fall and Persecution Myths: