Popis Djela Za Državnu Maturu
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Load more
Recommended publications
-
Nagrada Vladimir Nazor Za 2019. Godinu
nakladnik Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Runjaninova 2, Zagreb za nakladnika dr.sc. Nina Obuljen Koržinek urednica Pia Sopta koordinacija odbora i komisija Dubravka Đurić Nemec Marija Cesar Ivan Božić vizualni identitet nagrade vladimir nazor i dizajn publikacije Superstudio / Ira Payer, Iva Hrvatin fotografski portreti laureata Marko Ercegović (str. 14, 17, 20, 29, 35, 38, 41, 44, 47) arhivske fotografije NAGRADA Lisa Hinder / Künstleragentur Seifert (str. 23) Tošo Dabac, 1968. / Arhiv Tošo Dabac, (str. 32.) VLADIMIR NAZOR Mećava, režija. A. Vrdoljak, 1977. Arhivsko gradivo Hrvatskog državnog arhiva /HR HDA 1392 Zbirka fotografija hrvatskog filma/ (str. 26) za 2019. godinu tipografsko pismo Vita (Nikola Djurek) lektura Ana Vraneša Sredić tisak Kerschoffset naklada 300 primjeraka issn 1848-9753 Zagreb, srpanj 2020. ODBOR NAGRADE VLADIMIR NAZOR SADRŽAJ zvonko kusić uvod predsjednik 7 branka cvitković* književnost 13 dinka jeričević glazba frano parać 19 goran rako film 25 helena sablić tomić likovne i primijenjene umjetnosti branko schmidt 31 milko šparemblek kazališna umjetnost 37 zlatan vrkljan arhitektura i urbanizam * mandat u mirovanju 43 dobitnici nagrade vladimir nazor 1959.–2018. 49 4 5 NAGRADA NAGRADA VLADIMIR NAZOR VLADIMIR NAZOR ZA 2019. GODINU ZA 2019. GODINU UVOD UVODNA RIJEČ Ljudska potreba za ljepotom i umjetnošću u doba krize MINISTRICE KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE poprima novo lice. Više nije prikrivena, čuvana za posebne prigode, ne odgađa se kako bi ustupila mjesto drugim neophodnostima, ne zanemaruje se. Ona postaje sredstvo preživljavanja, primarnost, razonoda i utjeha. Krizno razdoblje, obilježeno pandemijom, koja je posljednjih mjeseci uzdrmala hrvatsku i svijet, te potresom koji je u ožujku pogodio zagreb, pokazalo je s jedne strane svu ranjivost kulture, ali istodobno i sposobnost umjetnika za regeneracijom, pronalaskom novih načina izražavanja i putova do publike. -
Die Zeitgenössischen Literaturen Südosteuropas
Südosteuropa - Jahrbuch ∙ Band 11 (eBook - Digi20-Retro) Hans Hartl (Hrsg.) Die zeitgenössischen Literaturen Südosteuropas Verlag Otto Sagner München ∙ Berlin ∙ Washington D.C. Digitalisiert im Rahmen der Kooperation mit dem DFG-Projekt „Digi20“ der Bayerischen Staatsbibliothek, München. OCR-Bearbeitung und Erstellung des eBooks durch den Verlag Otto Sagner: http://verlag.kubon-sagner.de © bei Verlag Otto Sagner. Eine Verwertung oder Weitergabe der Texte und Abbildungen, insbesondere durch Vervielfältigung, ist ohne vorherige schriftliche Genehmigung des Verlages unzulässig. «Verlag Otto Sagner» ist ein Imprint der Kubon & Sagner GmbH. Hans Hartl - 978-3-95479-722-6 Downloaded from PubFactory at 01/11/2019 10:04:40AM via free access 00063162 SÜDOSTEUROPA-JAHRBUCH Im Namen defSüdosteuropa-Gesellschaft herausgegeben von WALTER ALTHAMMER 11. Band Die zeitgenössischen Literaturen Südosteuropas 18. Internationale Hochschulwoche der Südosteuropa-Gesellschaft 3.—7. Oktober 1977 in Tutzing Selbstverlag der Südosteuropa-Gesellschaft München 1978 Hans Hartl - 978-3-95479-722-6 Downloaded from PubFactory at 01/11/2019 10:04:40AM via free access REDAKTION: Hans Hartl, München Bayerische Staatsbibliothek München Druck: Josef Jägerhuber, Starnberg Hans Hartl - 978-3-95479-722-6 Downloaded from PubFactory at 01/11/2019 10:04:40AM via free access INHALT Walter Althammer: Vorwort III EINFÜHRUNG Reinhard Lauer: Typologische Aspekte der Literaturen Südosteuropas........................................1 JUGOSLAWIEN Jože Pogačnik: Die Literaturen Jugoslawiens -
Preuzmi Datoteku Download
Hrvoje Tutek University of Zagreb The Institutional Framework of Post-Socialist Literary Production: Literature as Creative Writing ven though the main sources of the drama (or tragedy, to be more precise) of the Ecapitalist restoration in former Yugoslavia (or “transition,” as it is usually called) are its most visible socio-economic consequences such as deindustrialization, ethnic wars, forced population movements, or skyrocketing social inequality, the changes oc- curring to the seemingly less dramatic constituents of the system, such as cultural pro- duction, should by no means be disregarded.1 They should, however, be studied with a sharper critical and comparative focus on their systemic—institutional, political-eco- nomic—aspects, which are determined by pressures stemming from the realities of the social organization of production as a whole. This is necessary not only because such analyses are prerequisites for an informed understanding of specific cultural artifacts in their historical context but perhaps more importantly because they can shed light on the new types of hegemonic demands and limitations that are imposed on cultural activity, as well as ideological compromises that producers of culture are obliged to either internalize or at least consider and relate to in a necessarily political manner in order to have their work disseminated and understood in the public sphere. As things stand at the moment, the existence of these ideological and institutional demands and limitations in the field of culture is visible only with difficulty, or when discussed, it is most often explained away as a consequence of temporary institutional disorder emerging from the chaos of transition and entirely corrigible by better poli- cies. -
The Housing Policies in Socialist Yugoslavia 287
2 Analize • For our comrade Ivan Radenković Publisher: Center CZKD - Center for Cultural Decontamination Birčaninova 21, Belgrade For the publisher: Borka Pavićević Editors: Vida Knežević, Marko Miletić Technical editor: Anica Stojanović Introduction: Vida Knežević and Marko Miletić Analyses: Domagoj Mihaljević, Artan Sadiku, Mario Reljanović, Borovo Group (Sven Cvek, Snježana Ivčić, Jasna Račić), Lidija K. Radojević and Ana Podvršič, Boris Postnikov, Iskra Krstić, Ivan Radenković and Maja Solar, Ivana Vaseva, Isidora Ilić and Boško Prostran (Doplgenger), Rade Pantić, Ines Tanović and Boriša Mraović (Crvena), Tanja Vukša and Vladimir Simović Research and art works: Borovo Group (Sven Cvek, Snježana Ivčić, Jasna Račić), Mario Reljanović, Srđan Kovačević, The Workers’ Video Club – Zrenjanin, Lidija Radojević and Ana Podvršič, Boris Postnikov, Vigan Nimani, Iskra Krstić, Irena Pejić, Milivoje Krivokapić (Culture Center Punkt), Milica Lupšor, Bojan Mrđenović, Filip Jovanovski, Contemporary Art Center of Montenegro (Nađa Baković), Doplgenger, Crvena, Majlinda Hoxha, Miloš Miletić and Mirjana Radovanović (KURS) Translation and proofreading: Novica Petrović, Andrew Hodges, Jelena Mandić, Elizabeta Bakovska, Iskra Krstić Design and layout: Andreja Mirić This publication is illustrated with details from exhibition visualizations by KURS (Miloš Miletić and Mirjana Radovanović) Printed by: Standard 2, Belgrade Print run: 600 We Have Built Cities for You On the contradictions of Yugoslav socialism Belgrade, 2018 6 Introduction: 11 ..... Vida Knežević and Marko Miletić, We Have Built Cities for You: On the Contradictions of Yugoslav Socialism Analyses: 29 ..... Domagoj Mihaljević, In search for the lost future 47 ..... Artan Sadiku, From the Core to the Periphery: On the Aesthetic Form of Workers 61 ..... Mario Reljanović, The normative position of trade unions and the ideals of selfmanagement 81 .... -
Uz Ovaj Broj DVD!
ISSN 1849-4838 Časopis Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Godina I., broj 1., Zagreb, 2014., cijena 25 kn Stoljeće i pol HAZU Tko je tko u HAZU Razredi HAZU I. Razred za društvene znanosti HAZU Znanstveni zavodi HAZU Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Muzeji i galerije HAZU Strossmayerova galerija starih majstora HAZU Projekti HAZU Korelacija paleolitika mezolitika i neolitika kontinentalne i primorske Hrvatske Uz ovaj broj DVD! Sadr`aj / Content GLASNIK HAZU Uvodna riječ predsjednika HAZU / Introduction by the 3 Časopis Hrvatske akademije President znanosti i umjetnosti Akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU Godina I, broj 1, Zagreb, 2014. Riječ urednika / Editorial 6 Akademik Ivan Gušić Nakladnik / Publisher: Prof. dr. sc. Tihomil Maštrović Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Za nakladnika / For the Publisher: Tema broja / Feature 9 akademik Pavao Rudan, Stoljeće i pol Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti / glavni tajnik HAZU A Century and a Half of the Croatian Academy of Sciences Glavni urednik / Editor-in-Chief: and Arts akademik Ivan Gušić Akademik Stjepan Damjanović Urednik / Editor: prof. dr. sc. Tihomil Maštrović Likovna urednica / Design Editor: Tko je tko u HAZU / Who is who in the Croatian Academy 18 Ariana Kralj – Predsjedništvo HAZU / The Presidency Uredništvo / Editorial Board: – Redoviti članovi HAZU / Full Members of the Croatian prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić, Academy dr. sc. Alemko Gluhak, akademik Ivan Gušić, – Dopisni članovi HAZU / Corresponding Members dr. sc. Ana Lederer, prof. dr. sc. Vjera Katalinić, – Članovi suradnici HAZU / Associate Members Ariana Kralj, dr. sc. Bojan Marotti, – Zaposlenici HAZU / Employees prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, prof. dr. sc. Snježana Paušek Baždar Razredi HAZU / Academy Departments 39 Tajnik uredništva / Secretary – I. -
Književne Nagrade U Republici Hrvatskoj
View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk brought to you by CORE provided by Repository of Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Diplomski studij informatologije Stjepan Horvat Književne nagrade u Republici Hrvatskoj Diplomski rad Mentor: izv. prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković Sumentor: doc. dr. sc. Goran Tanacković Faletar Osijek, 2017. Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Osijek Odsjek za informacijske znanosti Informatologija Stjepan Horvat Književne nagrade u Republici Hrvatskoj Diplomski rad Područje društvenih znanosti, polje informacijskih i komunikacijskih znanosti, grana informacijskih sustava i informatologije Mentor: izv. prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković Sumentor: doc. dr. sc. Goran Tanacković Faletar Osijek, 2017. SAŽETAK: Svrha je rada iznijeti pregledan i što potpuniji popis književnih nagrada koje se trenutno dodjeljuju u Republici Hrvatskoj, uključujući njihove opise i kritičku analizu. Cilj je ovog rada, uz pregled teorijske misli vezane uz ovu problematiku, istražiti koje se književne nagrade dodjeljuju u Republici Hrvatskoj, u kojim se sve vrstama književnog diskursa one dodjeljuju te u kojim kategorijama, tko su osnivači i tko je odgovoran za dodjelu pojedinih nagrada, kakvog su sastava nagrade, donose li uz sebe kakvu novčanu korist samom autoru nagrađenog djela te na koji se način odabire djelo koje dobiva nagradu. Također će se odrediti starost pojedinih nagrada, te, ondje gdje je to moguće, istražiti demografska obilježja dobitnika pojedinih nagrada u što je moguće većem opsegu od osnutka i početka dodjele nagrade do danas, tj. do posljednjih dobitnika do kojih je bilo moguće pronaći informacije o dodjeli. Također će se pokušati iznijeti komparacija pojedinih nagrada. -
Hrvatski Književnik Zvonimir Golob
Slavko FIJAČKO HRVATSKI KNJIŽEVNIK ZVONIMIR GOLOB 19. VELJAČE 1927.- 1. LIPNJA 1997. a žalost, koprivnička sredina rijetko je znala prepoznati i cijeniti one stvaratelje koji su u njoj rođeni, osobito ako su ti ljudi živjeli izvan nje, pa makar to bilo samo stotinjak kilometara daleko, u glavnom Hrvatskom gradu Zagrebu. Ako pak takav odseljeni stvaratelj nije bio galamdžijom, frazerom i političkim karijeristom, ako nije surađivao s partijskim komitetima i ulagivao se moćnicima,N bio je potpuno zanemarenim, otpisanim i omalovaženim (na žalost, takav odnos javlja se i sada, u demokratskoj Hrvatskoj). Ima, naime, pjesnika koji su napisali tri-četiri nesuvisla tekstića i te svoje stupidarije već godinama čitaju po kojekakvim književnim večerima, skorojevićkoj publici koja ionako više razmišlja o svojim bankarskim računima nego o poeziji, a spomenuti pjesnici to znaju i zato svojoj političkoj promidžbi posvećuju mnogo više pažnje nego pjesmama. Znaju da će publika pljeskati svemu što oni kažu, jer, uglavnom, nije ni došla zbog poezije, nego zbog političkog ekshibicionizma. Jedan od najboljiH primjera stvaratelja koje je iznjedrila koprivnička sredina a onda iH ravnodušno prešutjela, svakako je i Hrvatski književnik Zvonimir Golob. Ovaj samozatajni i ponosni stvaratelj, koji je rođen u Koprivnici 19. veljače 1927. od oca Franje, službenika, i majke Josipe, rođene Filičić, polazio je osnovnu školu u Koprivnici, a gimnaziju i studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Rijetko je privlačio pažnju koprivničkih političara i politikom impregniraniH, pa i imenovanih, književnih kritičara. Na žalost, nekoć i danas u Hrvatskoj, u Koprivnici, sve je politika, nekoć jednopartijska, a danas strančarska i klanovska, tako da novac i publicitet za objavljivanje djela dobivaju samo privrženici političkiH i gospodarskiH moćnika. -
Collected Summaries
Muzej(i) (i) književnosti(i) Museums and Literature Međunarodni simpozij International Symposium Zagreb, Muzej Mimara, 26. i 27. listopada 2006. Th e Mimara Museum, october 26th and 27th 2006 ZBORNIK SAŽETAKA COLLECTED SUMMARIES Muzejski Museum dokumentacijski documentation centar Centre Zagreb, 2006. 1 2 Organizator / Organised by Muzejski dokumentacijski centar Museum documentation Center Ilica 44, 10 000 Zagreb, Hrvatska / Croatia Tel/Phones: +385 1 4847 897 / + 1 4847 914 Fax +385 1 4847 913 e-mail: [email protected] www.mdc.hr Organizacijski odbor / Organisation Committee Jozefi na Dautbegović mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić Simpozij se održava u povodu MDC-ove 25. izložbe izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija Hrvatske The Symposium is held to mark the MDCs 25th exhibition of publising activities by Croatian museums and galleries Održavanje ovog simpozija potpomoglo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske The Symposium has received the generous support of the Ministry of Culture of the Republic of Croatia Muzejski dokumentacijski centar se zahvaljuje Muzeju Mimara na potpori u organizaciji i svim sudionicima simpozija na sudjelovanju The Museum documentation Centre extends its gratitude to the Ante nad Wiltrud Topić Mimara Art Collection - the Mimara Museum and all the participants at the Symposium 3 Programski odbor / Programme committee Alemka Belan-Simić, viša knjižničarka (Knjižnice grada Zagreba) dr. sc. Krešimir Čvrljak (Odsjek za povijest hrvatske književnosti HAZU) Branimir Donat, književni kritičar i teoretičar Jozefi na Dautbegović, književnica, viša arhivska tehničarka MDC-a dr. sc. Nedjeljko Fabrio, akademik i književnik dr. sc. Josip Kolanović mr. sc. Ivan Kosić (Nacionalna i sveučilišna knjižnica) Vlatka Lemić (Hrvatski državni arhiv) mr. sc. -
Bibliografija Knjiga
CROATICA U GODINI 1 970.: BIBLIOGRAFIJA KNJIGA J elena O čak I) UVODNE NAPOMENE A 1. Već sam naslov ovog rada (CROATICA u godini 1970.: BIBLIOGRA FIJA KNJIGA) djelomice ukazuje da se radi o bibliografiji svih knjiga koje su izašle godine 1970. - izašle u SR Hrvatskoj, u SFR Jugoslaviji ili bilo gdje drugdje - a tiču se, na ovaj ili onaj način, hrvatske književnosti. To je ono što zovemo BIBLIOGRAFIJOM KNJIGA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI. Nije prema tome riječ samo o bibliografiji knjiga hrvatskih pisaca, nego o takvoj bibliografiji koja će, s jedne strane, biti kompletna slika hrvatske knji ževnosti na području knjiga tiskanih 1970., a s druge strane predstavljati sastav ni dio cjelokupne bibliografije i dokumentacije hrvatske književnosti u jednoj godini, u ovom slučaju u godini 1970. To znači: PRVO. Osim djela hrvatskih književnika u bibliografiju ulaze i sve one knjige kojima je predmet hrvatska književnost. Knjiga Jana Wierzbickog o pro blemima hrvatsko-poljskih literarnih veza i utjecaja (Z dziejovv chorwacko-pol- skich stosunkow literackih w vvieku XIX) nije rad hrvatskog, nego poljskog knji- ževnika-znanstvenika, ali ona mora postati jedinicom ovako zamišljene biblio grafije. štoviše, bibliografskim jedinicama postat će i one knjige koje samo jednim dijelom, i to možda posve malim dijelom, govore o hrvatskoj književ nosti. »Senke i snovi« Velibora Gligorića samo prilogom o lirici Gustava Krkle- ca zadiru u hrvatsku književnost, no to je dovoljno da uđu u ovu bibliografiju. Knjiga Dalibora Brozovića »Standardni jezik« spada u lingvistiku, u historiju i teoriju jezika uopće i hrvatskog jezika napose, ali sam je ipak unijela u bi bliografiju jer tretira i probleme iz povijesti hrvatske književnosti, probleme hrvatskog preporoda i moderne. -
Poetas Y Escritores Croatas Destacados
POETAS Y ESCRITORES CROATAS DESTACADOS Hemos agregado este mes a Lana Derkač con lo cual finalizamos esta serie de Poetas y Escritores Croatas Destacados. Para ver la biografía de un poeta o escritor, presionarlo con la tecla izquierda del mouse en la siguiente lista. Para volver a la lista mantener presionada la tecla Inicio. Salir 43. LANA DERKAC (1969) 42. MILIVOJ SLAVICEK (1929-2012) 41. ANDRIJA KAČIĆ MIOŠIĆ (1704-1760) 40. DRAGO GERVAIS (1904-1957) 39. ZVONIMIR MRKONJIĆ(1939) 38. PETAR_ZORANIĆ(1508-1569) 37. PETAR_HEKTOROVIĆ(1487-1572) 36. MIROSLAV KRLEŽA (1893-1981) 35. IVAN SLAMNIG (1930-2001) 34. DIANA ROSANDIĆ (1964) 33. BOGDAN LALIĆ (1964) 32. DAŠA DRNDIĆ (1946) 31. IVAN GORAN KOVAČIĆ (1913-1943) 30. LIUDEVIT FARKAŠ VUKOTINOVIĆ (1813-1893) 29. IVO ANDRIĆ (1892-1975) 28. IVANA BRLIĆ-MAŽURANIĆ (1874-1938) 27. DARKO MACAN (1966) 26. BOŽIDAR PETRAČ (1952) 25. ISIDOR VELIKANOVIĆ (1869-1940) 24. ZVONIMIR GOLOB (1927-1997) 23. IGOR ZIDIĆ (1939) 22. BORIS MARUNA(1940-2007) 21. FRAN KRSTO FRANKOPAN (1643-1671) 20, JANKO POLIĆ KAMOV (1886-1910) 19. BORBEN VLADOVIĆ (1943) Página 1 de 45 18. ANTE STAMAĆ (1939-2016) 17. RADOSLAV KATIČIĆ (1930) 16. DELIMIR REŠICKI (1960) 15. LUKO PALJETAK (1943) 14. DRAGO ŠTAMBUK (1950) 13. BORIS DOMAGOJ BILETIĆ (1957) 12. DOBRIŠA CESARIĆ (1902-1980) 11. TOMISLAV MARIJAN BILOSNIĆ (1947) 10. SLAVKO MIHALIĆ (1928-2007) 09. ARSEN DEDIĆ (1938-2015) 08. DUBRAVKA UGREŠIĆ (1949) 07. ANTUN GUSTAV MATOŠ (1873-1914) 06. DRAGUTIN TADIJANOVIĆ (1905-2007) 05. MARKO MARULIĆ, O MARULO (1450-1524) 04. AUGUST ŠENOA (1838-1881) 03. AUGUSTÍN "TIN" UJEVIĆ (1891-1955) 02. VESNA PARUN (1922-2010) 01. -
The Intertextual Relationship Between Federico García Lorca and Croatian
2021-4383-AJP-LIT 1 The Intertextual Relationship between Federico García 2 Lorca and Croatian Modern Poetry 3 4 The paper "The Intertextual Relationship between Federico García Lorca 5 and Croatian Modern Poetry" will analyze the intertextual and quotation 6 relationship between the cult Spanish poet and poets who marked the 7 beginning of a completely new development path of Croatian poetry in the 8 second half of the 20th century. These are the poetic opuses of Jure 9 Kaštelan, Drago Ivanišević and Vesna Parun. Their poetic opuses 10 introduced a specific Lorquian poetics of Surrealism into Croatian poetry, 11 merging it with the Croatian tradition of Mediterraneanism (thematization of 12 Mediterranean landscape images and symbols). At the stylistic level, the 13 impact on versification (rhythm), colored language, metaphoricity, and 14 pictoriality will be analyzed. 15 16 Keywords: Modern Croatian poetry, Federico García Lorca, Drago 17 Ivanišević, Jure Kaštelan, Vesna Parun 18 19 20 Introduction 21 22 As a poet, playwright and painter, Federico García Lorca (1898–1936) 23 undoubtedly had an influence on the development of 20th century European 24 literature. The genius of his art, but also his tragic death at the very beginning 25 of the Spanish Civil War meant that Lorca would on the one hand 26 posthumously forever embody the legend of the murdered poet (Machado’s 27 poem “The crime happened in Granada” attained legendary status), but on the 28 other, his poetic and dramatic work remains an unending inspiration and a 29 source of intertextual ties in national literatures of Europe and the Middle East 30 to this day1. -
Forgetting Strategies in (Re)Structuring Collective Memory of Goranʼs Poem the Pit*
POZNAŃSKIE STUDIA SLAWISTYCZNE PSS NR 16/2019 ISSN 2084-3011 DOI: 10.14746/pss.2019.16.9 Data przesłania tekstu do redakcji: 13.07.2018 Miranda Levanat-Peričić Data przyjęcia tekstu do druku: 11.12.2018 University of Zadar [email protected] ORCID: 0000-0003-2243-3192 Forgetting Strategies in (Re)structuring Collective Memory of Goranʼs Poem The Pit* ABSTRACT: Levanat-Peričić Miranda, Forgetting Strategies in (Re)structuring Collective Memory of Goranʼs Poem The Pit. “Poznańskie Studia Slawistyczne” 16. Poznań 2019. Publishing House of the Poznań Society for the Advancement of the Arts and Sciences, Adam Mickiewicz University, pp. 159–174. ISSN 2084-3011. Since the (re) structuring collective memory always implies particular political processes, in the case of Ivan Goran Kovačić and his narrative poem The Pit (Jama), the fundamental text of the Partisan canon of Croatian literature, it may be divided into two periods with a transitional water- shed of the 90s (or the disintegration of the Socialist Federal Republic of Yugoslavia) as a histor- ical turning point. Post-Yugoslav revisionist processes of the memory of World War II, which then started, inevitably had to influence the “myth about Goran”, up to that time in the conventional memory constructed around three key points. The first was his leaving Zagreb, together with Vladimir Nazor, to join the Partisans; the second was the revelation of Ustasha crimes in the epic poem The Pit and third his death by a “chetnikʼs knife”, which he prophetically hinted at in his poem “My Tomb”. Furthermore, the critical reception of The Pit from its first edition takes place on two plans of expression – artistic (fine arts) and literary.