Uz Ovaj Broj DVD!

ISSN 1849-4838

Časopis Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Godina I., broj 1., Zagreb, 2014., cijena 25 kn

Stoljeće i pol HAZU

Tko je tko u HAZU

Razredi HAZU I. Razred za društvene znanosti HAZU

Znanstveni zavodi HAZU Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe

Muzeji i galerije HAZU Strossmayerova galerija starih majstora HAZU

Projekti HAZU Korelacija paleolitika mezolitika i neolitika kontinentalne i primorske Hrvatske

Uz ovaj broj DVD!

Sadr`aj / Content

GLASNIK HAZU Uvodna riječ predsjednika HAZU / Introduction by the 3 Časopis Hrvatske akademije President znanosti i umjetnosti Akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU Godina I, broj 1, Zagreb, 2014. Riječ urednika / Editorial 6 Akademik Ivan Gušić Nakladnik / Publisher: Prof. dr. sc. Tihomil Maštrović Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Za nakladnika / For the Publisher: Tema broja / Feature 9 akademik Pavao Rudan, Stoljeće i pol Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti / glavni tajnik HAZU A Century and a Half of the Croatian Academy of Sciences Glavni urednik / Editor-in-Chief: and Arts akademik Ivan Gušić Akademik Stjepan Damjanović Urednik / Editor: prof. dr. sc. Tihomil Maštrović Likovna urednica / Design Editor: Tko je tko u HAZU / Who is who in the Croatian Academy 18 Ariana Kralj – Predsjedništvo HAZU / The Presidency Uredništvo / Editorial Board: – Redoviti članovi HAZU / Full Members of the Croatian prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić, Academy dr. sc. Alemko Gluhak, akademik Ivan Gušić, – Dopisni članovi HAZU / Corresponding Members dr. sc. Ana Lederer, prof. dr. sc. Vjera Katalinić, – Članovi suradnici HAZU / Associate Members Ariana Kralj, dr. sc. Bojan Marotti, – Zaposlenici HAZU / Employees prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, prof. dr. sc. Snježana Paušek Baždar Razredi HAZU / Academy Departments 39 Tajnik uredništva / Secretary – I. Razred za društvene znanosti HAZU / The I. Department of the Editorial Board: of Social Sciences of the Croatian Academy Marijan Lipovac Nakladničko vijeće / Publishing Board: predsjednik HAZU: akademik Zvonko Kusić, potpredsjednici HAZU: akademik Jakša Barbić i akademik Velimir Neidhardt, Znanstveni zavodi HAZU / Institutes for Scientiﬁ c Research 43 glavni tajnik HAZU: akademik Pavao Rudan, – Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe tajnici Akademijinih razreda: HAZU / The Institute of the History of the Croatian akademik Stjepan Jecić, akademik August Kovačec, Literature, Theatre and Music of the Croatian Academy of akademik Vladimir Marković, akademik Frano Parać, Sciences and Arts akademik Marko Pećina, akademik Ante Stamać, Prof. dr. sc. Vjera Katalinić, dr. sc. Ana Lederer, akademik Tomislav Raukar, akademik Nenad Trinajstić prof. dr. sc. Tihomil Maštrović Lektorica i korektorica / Copy Editing and Proof-Reading: Muzeji, galerije i zbirke HAZU / Museums and Galleries of 47 Maja Silov Tovernić the Croatian Academy Prevoditeljica / Translation into English: – Strossmayerova galerija starih majstora HAZU / The Gorka Radočaj Strossmayer Gallery of Old Masters of the Croatian Academy of Sciences and Arts Engleska lektura / English Copy Editing: Borivoj Popovčak Graham McMaster Layout / Graphic Design and Typesetting: Zoran Filipović, Zoro / Likarija d.o.o., Projekti HAZU / Academy Projects 51 Gundulićeva 26, Zagreb – Korelacija paleolitika, mezolitika i neolitika kontinentalne i Tisak / Printed by: primorske Hrvatske / The Correlation of the Palaeolithic, Tiskara Zelina Mesolithic and Neolithic of the Continental Adresa Uredništva / Editorial Offi ce: and Coastal Croatia Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Dr. sc. Jadranka Mauch Lenardić Uredništvo Glasnika HAZU, Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, 10000 Zagreb Blago Knjižnice, Arhiva i zbirki HAZU 55 E-mail: [email protected]; / The Treasures of Telefon + telefaks / Phone + Fax: 385/01/4895366 the Academy Library, Archives and Collections – Petar Zoranić: Planine Marketing, pretplata / Marketing; Subscriptions: Akademik Radoslav Katičić [email protected] Glasnik HAZU izlazi dva puta godišnje. Cijena jednog broja 25 kuna. Godišnja pretplata: 40 kuna (uključena poštarina). Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Izlog izdanja HAZU / Academy Editions 59 Poslovni račun broj HR5123600001101541734 Hrvatska i Europa / Croatia and Europe kod Zagrebačke banke d.d., Zagreb Akademik Mislav Ježić

Svaki primjerak Glasnika HAZU br. 1 Međuakademijska suradnja / Inter-Academy Collaboration 63 sadrži DVD s virtualnom šetnjom po – All European Academies (ALLEA) Palači HAZU u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 11 Kronika / Past Events 64 Događanja u HAZU u prvom polugodištu 2014. / Events at the Croatian Academy in the Period January–June 2014 Suradnici u prvom broju Glasnika HAZU 80 Tiskanje Glasnika HAZU novčano / Associates in this Issue je potpomogla Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Popis likovnih priloga / Figures and tables 80

UVODNA RIJEČ Uvodna rije~ predsjednika HAZU

d osnutka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 1861. pa sve do danas njezina osnovna nit vodilja bilo je Očuvanje hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta. Taj identitet u velikoj je mjeri deﬁ niran pripadnošću Hr- vatske zapadnoj civilizaciji, njezinu srednjoeuropskom i mediteranskom kulturnom krugu, okviru što su ga najsnaž- nije oblikovale katolička vjera i tradicija. Osobito važna odrednica hrvatskog identiteta jest hrvatski jezik. Stvaranjem samostalne, slobodne i demokratske Republike Hrvatske osnažene su nezaobilazne pretpostavke uspješnog rada najvažnijih hrvatskih institucija, pa tako i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koja je stoljeće i pol gradila hrvatski kulturni i nacionalni identitet; u vrijeme kad Hrvatska nije bila slobodna upravo je Akademija bila svojevrstan supstitut hrvatske državnosti. Danas je Akademija otvorena javnosti, okrenuta budućnosti i uključena u sva aktualna zbivanja te u rješavanje svih društvenih problema. Uloga je Akademije da bude meritorno mjesto, savjest nacije i glas razuma za stajališta utemeljena na znanstvenim, stručnim i etičkim osnovama i ona u tom smislu i djeluje. Na Akademijinim skupovima sudjeluju najkompetentniji stručnjaci i znanstvenici, ne samo iz Akademije nego i izvan nje, i na njima se obrađuju sve aktualne društvene teme te donose zaključci i preporuke. Akademija, naime, smatra da ne može kritizirati a ne nuditi realna rješenja. Ona je nepristrana, promiče najviše vrijednosti nacije i njezino jedin- stvo protiv podjela po bilo kojoj osnovi. Posebno joj je stran svaki ekstremizam te njeguje ozračje uravnoteženosti, smirenosti i staloženosti. Za HAZU postoji samo jedna Hrvatska te ona inzistira na toj svojoj postavci u svim situaci- jama. Akademija mora biti siguran oslonac nacije u ovim turbulentnim vremenima užurbanih promjena i pridonositi konsenzusu oko strateških nacionalnih ciljeva, uz njegovanje temeljnih vrednota na kojima počiva ljudsko društvo. To je institucija svih hrvatskih građana koja dokazuje da je u stanju okupljati sve autoritete u društvu i u kojoj dolaze do izražaja multikompetentnost i sinergijske sposobnosti. Članovi Akademije ostvarili su rezultate nacionalne i međuna- rodne važnosti kojima su stvorili djela trajne vrijednosti i time služe kao uzor i inspiracija drugima u društvu. Iako se nacionalni identitet uslijed globalizacije neprestano mijenja, trajna je zadaća Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kao najviše znanstvene i umjetničke ustanove u Hrvatskoj da istražuje, čuva i promiče temeljne odrednice hrvatskoga nacionalnog identiteta, te nezamjenjive pretpostavke naše nacionalne budućnosti. Hrvati su svojom kulturom pridonosili kulturnom bogatstvu i raznolikosti Europe i u vremenima kad nisu uživali nacionalnu slobodu. Danas je Hrvatska suverena država, članica je Europske unije i NATO-a, i taj okvir omogućuje joj da svoju bogatu kulturnu baštinu čuva i predstavlja Europi i svijetu. Važno je, međutim, da sami osvijestimo svoj identitet i da na njega budemo ponosni. U Hrvatskoj se sretno prožimaju Srednja Europa i Mediteran sa svim svojim bogatstvima i raznolikostima i to je ono što hrvatski identitet čini jedinstvenim u svijetu. No ne može se očekivati da će nas drugi poznavati i poštovati ako ne poznajemo i ne poštujemo sami sebe, svoju povijest, spo- menike kulture i nematerijalne baštine te prirodne znamenitosti. Na upoznavanju vlastite domovine treba neprestano raditi s vizijom, kontinuirano i dugoročno. Hrvatsku baštinu treba popularizirati, osobito u školama i u me- dijima, a ne ih smatrati nepotrebnim ostatkom prošlosti. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je prenijela dio svoje suverenosti na Unijine institucije, no istodobno joj je pružena prilika da više nego ikada prije poradi na prepozna- vanju svojih nacionalnih vrednota u domovini te na njihovu promicanju u inozemstvu. Znanstveno i umjetničko artikuliranje, a time i čuvanje hrvatskoga nacionalnog identiteta i kulture, njegova popularizacija i razvoj, trajna su briga mnogih nacionalnih znanstvenih, umjetničkih i kulturnih institucija, među kojima je prije svega Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – ona to neprekidno čini već 153 godine. Uz podršku i zajedničko nastojanje cjelo- kupne hrvatske akademske zajednice činit će to i nadalje, na sreću i blagostanje hrvatskoga naroda i svih građana Hrvatske. Dio tih napora jest i izdavanje Glasnika HAZU, časopisa Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Glasnik HAZU u svojem će tiskanom i elektroničkom izdanju izlaziti dvaput godišnje na hrvatskom jeziku uz sažetke člana- ka na engleskome, a pokrenut je kako bi se na način razumljiv širem čitateljstvu javnost obavještavala o bogatoj i raznolikoj Akademijinoj znanstvenoj i umjetničkoj djelatnosti koja se ostvaruje radom njezinih devet razreda, 24 znanstvenoistraživačke jedinice, 18 znanstvenih vijeća, četiri muzejsko-galerijske jedinice te Knjižnice i Arhiva Aka- demije. Isto tako, u Glasniku HAZU predstavljat će se suradnja HAZU s drugim akademijama znanosti i umjetnosti, sveučilištima, znanstvenim, kulturnim i drugim ustanovama te znanstvenicima i umjetnicima iz zemlje i inozem- stva. Glasnik HAZU na tom će tragu pokušati povećati recepciju postignutih rezultata rada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u hrvatskoj, ali i u široj europskoj i svjetskoj javnosti.

Akademik Zvonko Kusić Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Glasnik HAZU 3 INTRODUCTION Introduction by the President

ince its foundation in 1861, the guiding principle of the Croatian Academy of Sciences and Arts has been its Sconcern for the preservation of the Croatian national and cultural identity. This identity is to a great measure defi ned by Croatia’s being a part of Western civilisation and the central European and Mediterranean spheres of culture, as well as by its being shaped predominantly by the Catholic religion and tradition. One of the most important determinants of this identity is the Croatian language. Croatian culture contributed to the cultural wealth and diversity of Europe even in periods when Croatia itself did not enjoy national freedom. The establishment of the Republic of Croatia as a free, independent and democratic state strengthened the essential premises for the successful working of the most important institutions in the country, including the Croatian Academy of Sciences and Arts. While Croatia was still not free, for a century and a half, the Academy developed the cultural and national identity and stood in for the absent statehood. Today, the Academy is open to the public, oriented towards the future, and involved in all current events and eff orts at solving problems in the society. The role of the Academy is to be a place of and for merit, the conscience of the nation and the voice of sanity, arriving at stances based on scientifi c, professional and ethical foundations and this is indeed the way in which it works. Symposia held at the Academy are meeting points for the most competent experts and scientists, both Academy members and non-members. They address all pressing social concerns and issue their conclusions and recommendations. The Academy holds that it should not off er criticism unaccompanied by realistic solutions. The Academy is impartial and promotes the highest values of the nation and its unity against any kind of divisiveness. The Academy avoids any extremity; it cultivates an atmosphere of balance, composure and equanimity. There is only one Croatia for the Croatian Academy of Sciences and Arts; the Academy insists upon this postulate in all situations. The Croatian Academy needs to serve as mainstay for the nation in turbulent times of rapid changes, and must contribute to the achievement of a consensus regarding strategic national objectives, while nurturing the fundamental values human society relies upon. It is an institution of all Croatian citizens that has proved its abili- ty to gather together all the authorities in the society and in which its many competences and its abilities to act synergistically come to the fore. Academy members have achieved results of national and international importance, creating works of lasting value and becoming role models and inspirations to other members of the society. Though the national identity is subject to incessant change due to globalisation, the enduring task of the Cro- atian Academy of Sciences and Arts, the highest national scientifi c and artistic institution, is to explore, preserve and promote the basic determinants of the Croatian national identity – the irreplaceable prerequisites for the future of our nation. Croatia today is a sovereign state, a member state of the European Union and of NATO, and this is a framework that enables it to safeguard its rich cultural heritage and to present it to Europe and the world. It is, however, important for Croats to be aware and proud of their own identity. In Croatia, Central Europe and the Mediterra- nean are intertwined with all their riches and diversities; this is what makes the Croatian identity unique in the world. One cannot, however, expect to be known and respected by others unless one knows and respects oneself, one’s own history, cultural monuments and the intangible cultural heritage, as well as features of interest in nature. Deepening knowledge of the homeland requires vision, it needs continuous and long-term work.. The Croatian heritage should be popularised, in particular in schools and the media, instead of being described as a superfl uous remnant of the past. Though Croatia, upon entering the European Union, had to transfer part of its sovereignty to the institutions of the EU, it was given the opportunity to work – more than ever before – on the recognition and acknowledgement of its national values at home, and in their promotion abroad. Scientifi c and artistic articulation, as well as the preservation of the Croatian national identity and culture, their popularisation and development, is the lasting concern of many national scientifi c, artistic and cultural institutions, the fi rst among them being the Croatian Academy of Sciences and Arts. It will continue its 153-year-long concern for the nation, drawing on the support and common endeavours of the entire Croatian academic community, to the satisfaction and benefi t of the Croatian nation and all citizens of Croatia. The launching of Glasnik HAZU (Herald of the Croatian Academy of Sciences and Arts) represents one of these endeavours. Glasnik HAZU will be published twice a year in printed and digital format, in Croatian with summaries in English. It was launched with the aim of keeping the general public informed in a comprehensible manner about the rich and manifold scientifi c and artistic activities of the Academy unfolding within nine Academy departments, 24 scientifi c research units, 18 scientifi c councils, four museums and galleries, and the Academy Library and Archives. Glasnik HAZU will furthermore outline the way in which the Croatian Academy works together with other academies of sciences and arts, with universities, with scientifi c, cultural and other institutions, and with scientists and artists from Croatia and abroad. Along these lines, Glasnik HAZU will try to deepen and widen the reception of the results the Croatian Academy of Sciences and Arts has achieved nationally, internationally and globally.

Professor Zvonko Kusić, MD, PhD, President of the Croatian Academy of Sciences and Arts

4 Glasnik HAZU

Riječ urednika

eđu brojnim inicijativama Uprave i Predsjedništva HAZU, a napose akademika Zvonka Kusića, predsjednika MHrvatske akademije znanosti i umjetnosti, usmjerenima prema otvaranju Akademije široj javnosti i upoznavanju svih zainteresiranih s njezinim bogatim i raznolikim aktivnostima, jest i pokretanje Akademijina časopisa Glasnik HAZU, jedinstvenog takve vrste u njezinoj povijesti. Na tom tragu Predsjedništvo HAZU imenovalo je glav- nog urednika akademika Ivana Gušića, urednika časopisa prof. dr. sc. Tihomila Maštrovića, Uredništvo, koje čine znanstvenici različitih struka, zaposlenici Akademijinih znanstvenih zavoda i muzejskih jedinica (prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić, dr. sc. Alemko Gluhak, dr. sc. Ana Lederer, prof. dr. sc. Vjera Katalinić, Ariana Kralj, dr. sc. Bojan Marotti, prof. dr. sc. Snježana Paušek Baždar), likovnu urednicu Arianu Kralj te tajnika Uredništva Marijana Lipovca. U Nakladničkom su vijeću časopisa predsjednik, potpredsjednici i glavni tajnik HAZU te tajnici svih Akademijinih razreda. Brojne činjenice što se vezuju uz Akademijine aktivnosti, uz djelatnost njezinih razreda i njezinih uglednih članova te znanstvenoistraživačkih, muzejsko-galerijskih, knjižnično-arhivskih i ostalih jedinica što djeluju u sastavu Akademije široj su javnosti, nažalost, (pre)malo poznate. Važna je zadaća Glasnika izvještavati širu javnost o postignutim rezultatima jer, ako to izostane, sam znanstvenoistraživački rad, muzejsko-galerijska te knjižnično-ar- hivska djelatnost Akademije, a time i realizacija njezina općeg cilja, ne ostvaruju svoju punu svrhu. To je ujedno i razlog za pokretanje Glasnika HAZU. Časopis Glasnik HAZU pokušat će poboljšati poznavanje Akademijine bogate i raznolike djelatnosti, prije svega afi rmirajući ostvarene rezultate, ne samo u hrvatskoj već i u europskoj i svjetskoj znanstvenoj i kulturnoj javnosti. Primjereno suvremenim komunikacijama, u elektroničkom i tiskanom izdanju časopisa nastojat će se obavijestiti javnost o misiji HAZU u istraživanju i razvoju znanosti te upozoriti na Akademijinu brigu o hrvatskoj kulturnoj ba- štini i njezinoj afi rmaciji u zemlji i svijetu kao bitnim čimbenicima duhovnog, gospodarskog, političkog i sveopćeg napretka Hrvatske. Svaki broj Glasnika HAZU sadržavat će temu broja (u prvom broju to je osvrt na 150 godina Akademijina djelovanja) te će se predstaviti po jedan Akademijin razred, znanstveni zavod, muzejsko-galerijska jedinica, projekt, izbor iz vrijednih Akademijih izdanja, ponešto od kulturnog blaga Knjižnice i Arhiva HAZU, izbor iz Akademijine međunarodne suradnje te izbor iz polugodišnje kronike događanja u HAZU. U Glasniku će se javnost izvještavati i o radu Akademijinih tijela, Skupštine, Predsjedništva i Uprave HAZU te, nadalje, o Akademijinoj izdavačkoj djelatnosti, o kulturnom blagu pohranjenom u Akademijinim knjižnicama, arhivima, muzejima, zbirkama i galerijama, o međuakademijskoj i međunarodnoj suradnji HAZU, o aktualnim događanjima u HAZU, odnosno o važnim činjeni- cama iz Akademijine povijesti. U prvom broju Glasnika donosi se i prilog Tko je tko u HAZU s fotografi jama svih redovitih članova, popisom dopisnih članova i članova suradnika te zaposlenika HAZU. Časopisu je priložen i DVD s virtualnom šetnjom po palači HAZU u Zagrebu na Trgu Nikole Šubića Zrinskog 11. Glasnik HAZU namijenjen je cjelokupnoj znanstvenoj i akademskoj zajednici, školskoj mladeži, diplomatskim predstavništvima Republike Hrvatske u svijetu i diplomatskim predstavništvima stranih zemalja u Republici Hrvatskoj te široj javnosti. Časopis će izlaziti polugodišnje i to u dva oblika: tiskanom i elektroničkom, na dva jezika, hrvatskom jeziku (cjeloviti tekstovi) i engleskom jeziku (sažetci članaka, a u pojedinim slučajevima i cijeli član- ci). Ne samo u sadržajnom, već i u vizualnom smislu, odnosno grafi čkom oblikovanju, časopis će nastojati postati atraktivan i privlačan medij predstavljajući na tom planu suvremena hrvatska i svjetska iskustva.

Akademik Ivan Gušić Prof. dr. sc. Tihomil Maštrović

6 Glasnik HAZU RIJEČ UREDNIKA

Editorial

ne of the many initiatives of the Management Board and the Presidency of the Croatian Academy of O Sciences and Arts, in particular of its President Zvonko Kusić, that are oriented towards the opening up of the Academy to the general public and informing all interested parties about the abundant and diverse activities of the Academy, has been the launch of the publication named Glasnik HAZU (Herald of the Croatian Academy of Sciences and Arts), the only one of its kind in the history of our Academy. The Academy Presidency nominated as editor-in chief Ivan Gušić, Full Member of the Croatian Academy and Professor Tihomil Maštrović, PhD, as editor; it also appointed an editorial board, the members of which are scientists and scholars from diverse fi elds, employees at Academy institutes, galleries and museums (Professor Stella Fatović-Ferenčić, PhD, Alemko Gluhak, PhD, Ana Lederer, PhD, Professor Vjera Katalinić, PhD, Ariana Kralj, Bojan Marotti, PhD, Professor Snježana Paušek Baždar, PhD). Ariana Kralj was given the position of design editor and Marijan Lipovac that of secretary of the editorial board. The members of the Publishing Board are the president, vice-presidents and the secretary general of the Croatian Academy, as well as the secretaries of all the departments of the Academy. Many of the facts related to the Academy’s operations, the activities of its departments and distinguished members, of its scientifi c research units, museums, galleries, libraries, archives and other units, have so far re- mained relatively unknown to the general public. One of the major tasks of Glasnik, then, is to inform the public about the results achieved, as otherwise the Academy’s scientifi c work and research and the other activities carried out in museums, galleries, libraries and archives can entirely fulfi l neither their purpose nor the general aim of the Academy. And this was the reason for the launching of Glasnik HAZU. Glasnik will try to disseminate knowledge concerning the abundant and diverse activities of the Academy, primarily by acknowledging the results achieved, not only in Croatian, but also in European and global scientifi c and cultural communities. Prepared – in accordance with the demands of today’s communications – in printed and digital formats, Glasnik will further inform the public of the Academy’s mission to involve Croatian science in European and global scientifi c trends, as well as in scientifi c research and development; it will further remind the readers of the Academy’s concern for the Croatian cultural heritage and its affi rmation at home and abroad as major factors in Croatia’s spiritual, economic, political and overall progress. Every issue of Glasnik HAZU will have its own feature (in the fi rst issue, this will be a survey of the 150 years of the Croatian Academy), and off er information about one of the Academy departments, scientifi c institutes, museums or galleries, projects, about several valuable publications issued by the Academy, and about international collaboration in which the Academy participates. It will further present some of the cultural treasures in safekeeping in the Academy Library and Archives, and a selection of scientifi c and artistic events held at the Academy in the six months preceding the publication of every individual issue. Glasnik will inform the public about the activities of Academy bodies, the Assembly, Presidency and Management Board, as well as about its publishing activity and the cultural treasures deposited in the Academy libraries, archives, collections, museums and galleries; it will further include information about inter-academy and international collaboration, current events taking place in the Academy premises, and important facts from the history of the Academy. The fi rst issue of Glasnik HAZU includes the feature Who is Who in the Croatian Academy of Sciences and Arts with photographs of all full members of the Croatian Academy, as well as lists of corresponding members, associate members and employees. It further includes a DVD with a virtual walk through the Academy Palace in Zagreb, located at 11 Nikola Šubić Zrinski Square. The target audience of Glasnik HAZU includes the entire scientifi c and academic community, students and school children, the diplomatic missions of the Republic of Croatia abroad and foreign diplomatic missions in the Republic of Croatia, and the general public. The publication will be semi-annual, in two formats (printed and digital) and bilingual – Croatian (integral texts) and English (mostly summaries, on occasion whole articles). The publication will endeavour, not only in the sense of content, but also in the sense of visual and graphic design, to attract as many readers as possible by off ering a survey of the present Croatian and global experience.

Professor Ivan Gušić, PhD, Full Member of the Croatian Academy Professor Tihomil Maštrović, PhD

Glasnik HAZU 7

TEMA BROJA

Akademik Stjepan Damjanović Stolje}e i pol Hrvatske Hrvatski je sabor 26. lipnja 1991. na prijedlog Akademije donio novi Zakon o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) kao najvišoj znanstvenoj i umjetničkoj ustanovi u akademije državi. Unatoč brojnim prijeporima u vezi s Akademijinim imenom treba jasno reći da je ona od početka bila i do danas ostala hrvatskom akademijom: sva njezina djelatnost znanosti i bila je u najvećoj mjeri usmjerena prema istraživanju hrvatske povijesti, književnosti i jezika te hrvatskih prirodnih bogatstava umjetnosti

deja da je dobro imati na okupu Inajmudrije glave u nekoj sredini jako je stara. Najsposobniji bi tre- bali svojim pojedinačnim djelima i svojim idejama, provjeravanim u međusobnim razgovorima i kritič- koj razmjeni misli, pomoći općem napretku. Takva su se društva naj- češće nazivala akademijama prema nazivu škole koju je u IV. stoljeću prije Krista utemeljio starogrčki ﬁ - lozof Platon i nazvao je Akade¯meia jer je čuvala uspomenu na junaka Akàdema. Ta se riječ onda koristila za imenovanje različitih pojmova, pa i za najviše znanstvene i umjet- ničke ustanove u nekoj zemlji. Učenih društava bilo je i u Hr- vatskoj odavno, najkasnije od XVI. stoljeća. Godine 2011. proslavili smo 150. obljetnicu svoje najugled- nije znanstvene i umjetničke ustanove – Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Slavili smo dakle uspomenu na 29. travnja 1861., kada je Hrvatski sabor jednoglasno

Glasnik HAZU 9 prihvatio prijedlog đakovačkoga konstituirana. Biskup Strossmayer sa znanstvenim diletantizmom u biskupa Josipa Jurja Strossmayera izabran je za pokrovitelja, a ugled- Hrvatskoj. Iz njega je proizišao Rad da se utemelji akademija znanosti. ni hrvatski povjesničar Franjo Jugoslavenske akademije znanosti Istoga je dana izabran odbor koji Rački za predsjednika Akademije. i umjetnosti, koji je 1867. počeo je dobio zadaću da izradi statut (Današnji predsjednik HAZU aka- izlaziti kao povremenik, a poslije je Akademije. Prihvaćena su Pravila, demik Zvonko Kusić sedamnaesti prerastao u zbornik u kojem objav- poslana caru i kralju na potvrdu je Akademijin predsjednik.) Tako je ljuju svoje radove članovi svih triju (sankciju). Događaji toga dana počela s radom najstarija moderna tadašnjih razreda. Od 1883. svaki drže se ključnima, pa Akademija akademija na jugoistoku Europe. razred objavljuje svoju zasebnu slavi svakoga 29. travnja svoj dan, U prvim godinama bilo je seriju i povećanjem broja razreda iako je važnih događaja i akcija u važno pokazati da u Hrvatskoj povećavao se i broj serija. Dosad nastajanju ustanove bilo i znatno ima znanstvenoga potencijala, pa je izišlo preko 500 knjiga s više od ranije. Ali ni dan utemeljenja nije je 1864., uz pomoć Matice hrvat- 3.000 važnih priloga iz različitih sve riješio. Trebalo je proći pet ske, pokrenut časopis Književnik, znanosti. Slijedile su i brojne druge godina da car i kralj Franjo Josip koji je izlazio do 1866. Uređivali edicije, npr. Monumenta spectantia potvrdi Akademijina Pravila, i to ne su ga Franjo Rački, Josip Tor- historiam Slavorum meridionalium u obliku u kojemu su predložena bar i Vatroslav Jagić. Znanstveni (od 1868.), Starine (od 1869.), Stari nego prilično izmijenjena. Učinio prilozi najčešće su bili iz ﬁ lologije pisci hrvatski (od 1869.) i druge. je to 4. ožujka 1866. Hrvatski je i povijesti, kadšto i iz prirodnih No nisu se samo održavale stare sabor nakon toga izabrao prvih 16 znanosti. U tri godine objavlje- edicije nego su zaživjela nova izda- članova Akademije i to je značilo na je 1.821 stranica i općenito se nja u skladu s potrebama vreme- da je Akademija i stvarno i pravno drži da taj časopis znači prekid na: spomenimo samo suvremenu

10 Glasnik HAZU TEMA BROJA seriju opsežnih, temeljito pisanih i izvanredno likovno opremljenih GDJE JE BILO PRVO SJEDIŠTE knjiga Hrvatska i Europa, koje se, AKADEMIJE? osim na hrvatskom, pripremaju na engleskom i francuskom jeziku. Do 1880. i izgradnje Akademi- jine palače na Zrinjevcu Akademija Na Strossmayerov prijedlog naj- je sjedište imala u palači u Opatič- važnija naša znanstvena ustanova koj 18, poznatoj pod nazivom Na- nazvala se Jugoslavenska akade- rodni dom. Sagrađena je 1843. u mija znanosti i umjetnosti – Acade- novoklasicističkom slogu kao kuća mia scientiarum et artium Slavo- obitelji Drašković i već tada bila je jedna od najljepših gornjograd- rum meridionalium. Hrvatski naziv skih palača. Obitelj Drašković nije posve sukladan latinskom palaču je ubrzo prodala prvacima – bolji prijevod izraza Slavorum Hrvatskog narodnog preporoda, Meridionalium bio bi „južnoslaven- a njezinim središnjim prostorom postaje novoizgrađena raskošna ska“, a on bi bolje odgovarao i ute- Preporodna dvorana. U njoj su meljiteljevim intencijama: naime, se u doba Preporoda održavali Strossmayer je mislio na sve južne brojni i važni povijesni događaji, Slavene, tj. uključivao je u svojim ali i društvene zabave i plesovi. željama i Bugare, a ne samo Slave- Primjerice, tu su 25. ožujka 1848. iznesena Zahtĕvanja ne koji će se naći u državi koja se naroda, kojima se, uz ostalo, zvala Jugoslavija. Htio je pomoći traži ujedinjenje svih hrvatskih svima da napreduju na znanstve- zemalja. U toj zgradi svoja su nom i kulturnom polju. Pod tim sjedišta imali Narodni muzej i Matica ilirska, odnosno imenom Akademija je djelovala do Matica hrvatska, te Hrvatsko 1941., tj. do uspostave Nezavisne gospodarsko društvo. Nakon Države Hrvatske, a uspostavom iseljenja Akademije u palaču socijalističke Jugoslavije vraćeno se smjestio Stol sedmorice, a nakon 1945. vraćena je joj je prvotno ime. Nakon što je Akademiji. Godine 1994. zaživjela samostalna Republika Hr- završena je njezina temeljita vatska Hrvatski je sabor 26. lipnja obnova, pa je stara palača ponovno zabljesnula 1991. na prijedlog Akademije donio prvobitnim sjajem. U toj Akademijinoj zgradi danas se nalazi Zavod za povijest novi Zakon o Hrvatskoj akademiji hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. (ur.) znanosti i umjetnosti (HAZU) kao najvišoj znanstvenoj i umjetničkoj ustanovi u državi. Unatoč brojnim THE FIRST SEAT OF THE prijeporima u vezi s Akademiji- nim imenom treba jasno reći da CROATIAN ACADEMY je ona od početka bila i do danas OF SCIENCES AND ARTS ostala hrvatskom akademijom: sva njezina djelatnost bila je u najvećoj Until 1880, when the Academy Palace on Zrinski Square was completed, the seat of the mjeri usmjerena prema istraživanju Academy had been the building in Opatička 18, known as the National Hall Mansion. Built hrvatske povijesti, književnosti i in 1843 in Neoclassicist style as the home of the Drašković family, it was as early as then jezika te hrvatskih prirodnih bogat- one of the most beautiful Zagreb upper-town mansions. Th e Drašković family soon sold its mansion to the leadership of the Croatian National Revival movement; the new central stava. hall of the building became the luxurious newly built Illyrian Stateroom. Many important Danas Akademija ima četiri ka- historical events, but also social events and balls were held there in the times of the National tegorije članova: počasne, redovite Revival. For example, the Demands of the People (Zahtĕvanja naroda), requesting – inter i dopisne članove te članove surad- alia – the union of all Croatian lands, were presented there on 25 March 1848. During the nike. Počasnih nije nikada bilo mno- course of history, the building has also housed the National Museum and the society Matica go: riječ je o uglednim osobama ilirska / Matica hrvatska, as well as the Croatian Economic Society (Hrvatsko gospodarsko društvo). At one time, the National Hall was the seat of the Supreme Court. Following 1945, koje su u nečemu posebno zadužile the mansion was returned to the Academy. Long-time activities subsequently undertaken by našu zemlju, kadšto i šire prostore, the Academy to restore the building were completed in 1994, when the old mansion regained npr. Nikola Tesla, Lavoslav Ružička its original splendour. Currently, this building houses the Institute of the History of Croatian ili kardinal Franjo Kuharić. Dopisni Literature, Th eatre and Music of the Croatian Academy of Sciences and Arts.

Glasnik HAZU 11 članovi obično su državljani neke izabrao 16 članova, a oni su ih onda matičke, fi zičke i kemijske znano- druge države koji su se istaknuli izabrali još šest, tako da se na slici sti, 3. za prirodne znanosti, 4. za u svojoj struci i na neki su način na kojoj se nalaze prvi članovi, uz medicinske znanosti, 5. za fi lološke povezani svojim životom ili djelo- utemeljitelja Strossmayera, vide 22 znanosti, 6. za književnost, 7. za vanjem s Hrvatskom. U redovite se akademika. Zanimljivo je da su bili likovne umjetnosti, 8. za glazbenu članove biraju državljani Republike puno mlađi nego današnji: najmla- umjetnost i muzikologiju, 9. za teh- Hrvatske, znanstvenici i umjetnici, đi je bio poznati fi lolog Vatroslav ničke znanosti. U Akademiji djeluje čiji su rezultati u nekoj struci opće- Jagić – imao je samo 28 godina! A i 18 znanstvenih vijeća, 4 muzej- priznati. Samo oni imaju pravo na i prosjek godina tadašnjih aka- sko-galerijske jedinice i 24 zavoda. titulu akademik. Smije ih biti najviše demika ne dostiže 45. Moglo bi Zavodi se nalaze u još 14 gradova 160, a u ovom ih je trenutku 149. se reći da su tadašnji akademici izvan Zagreba (Dubrovnik, Cavtat, Članova suradnika smije biti do 100 umirali u godinama u kojima se Split, Zadar, Trsteno, Rijeka, Pula, i iz njihovih redova često se popu- današnji izabiru. Počelo je s tri Varaždin, Osijek, Vinkovci, Bjelo- njava sastav redovitoga članstva. razreda (historičko-fi lološki, fi lozo- var, Požega, Vukovar, Križevci), a u Počelo je, međutim, s puno fi čko-juridički, matematičko-priro- planu su i novi. manjim brojevima. Kao što je već doslovni), a danas ih je devet: 1. za I najkraći pogled u povijest istaknuto, Hrvatski je sabor 1866. društvene znanosti, 2. za mate- Akademije ne smije preskočiti ulo-

12 Glasnik HAZU TEMA BROJA gu i zasluge biskupa Strossmayera. Podsjetit ćemo, uz već rečeno, na samo dva važna pothvata. Prvi je gradnja današnje Akade- mijine palače na zagrebačkom Zri- njevcu koja je počela u ljeto 1877. i završena je u ljeto 1880. Biskup je dao četvrtinu ukupnoga iznosa za njezinu gradnju i sagrađena je, po njegovoj želji, u renesansnom stilu. Želio je da se u njoj nađu umjetnič- ke slike koje je skupljao na svojim putovanjima po svijetu i koje su za njega nabavljali njegovi prijatelji i poznanici. Još 1868. poklonio je Akademiji 117 slika, a do otvorenja Strossmayerove galerije starih majstora još 167. To je otvorenje bilo 9. studenoga 1884. u biskupovoj nazočnosti. Njegov rodoljubni čin PRETHODNA GLASILA potaknuo je i mnoge druge bogate O AKADEMIJINU RADU i proﬁ njene kolekcionare da svoje funduse poklone Akademiji, pa Ga- Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti svake godine izdaje Ljetopis, u kojem opširno lerija danas ima oko 3.000 umjet- izvještava o svojim aktivnostima u protekloj godini. Prvi broj Ljetopisa izišao je 1877., a do nina. Kada se sve to ima na umu, tada se o radu Akademije izvještavalo u sklopu časopisa Rad, pokrenutog 1867. Uz Ljetopis je 1980. godine, radi pristupačnijeg i preglednijeg obavještavanja o djelovanju Akademije, dobro je prisjetiti se kako je hrvat- pokrenuto interno Akademijino glasilo Vijesti Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti ski publicist Milan Grlović još 1900. (do 1991. izišlo je 26 brojeva, a potom i jedan broj pod imenom Vijesti Hrvatske akademije pisao: „Mnogo će Drave poteći dok znanosti i umjetnosti). Godine 1992. pokrenuto je novo Akademijino glasilo – Vjesnik Hr- se bude moglo i o Strossmayeru vatske akademije znanosti i umjetnosti – namijenjeno široj domaćoj i inozemnoj javnosti. Uz mirno, stvarno i pravedno pisati. vijesti o radu HAZU, u Vjesniku su se objavljivali i stavovi Akademije o važnim nacionalnim Hrvati bi pako bili najnezahvalniji pitanjima te stručni radovi akademika i drugih istaknutih znanstvenika i stručnjaka. Vjesnik narod na svietu kad već danas ne HAZU izlazio je do 2003. i u tih 12 godina izišao je 21 broj. (ur.) bi Strossmayeru ono priznali što on zaslužuje.“ Naravno, Grlović govori o ukupnim zasluga- ma, ne samo o onima za Akademiju. Veliki hrvatski književnik Antun Gustav Matoš, iako nije dijelio biskupova politička uvjere- nja, napisao je mnogo zano- snih rečenica o njemu, npr. ovu: „Dižite Strossmayeru spomenik ljepši od papskijeh, jer ga baš zato zaslužuje, što mu mramora ne treba…” Medalja s portretima Josipa Jurja Strossmayera i Franje Račkog, rad Rudolfa Stalno je naglašavao kako biskup Valdeca, 1916., vlasništvo Arheološkog muzeja u Zagrebu

Glasnik HAZU 13 „…bijaše tako kulturan čovjek, da vjerovaše, usprkos primjerima po- vijesnim i savremenim, u apsolutnu moć prosvjete, zamjenjujući je s narodnom politikom.“ I površan uvid u Akademijinu djelatnost pokazuje uistinu respek- tabilne rezultate u poticanju i organizaciji znanstvenoga rada i razvoju umjetničke i kulturne djelatnosti. Ne samo u prošlosti nego i danas, kada Akademija praktično svaki tjedan objavi dvije tiskovine (knjiga, časopis) i organizira gotovo 40 znanstvenih skupova godišnje. Tome treba dodati brojne izložbe i predstavljanja knjiga te česta gostovanja uglednih inozemnih znanstvenika. Akademiji se doista ne može dobaciti ona rečenica „Vodom koja je protekla nitko se više oprati ne može“ jer ona neprekidno obavlja velik i složen posao. Pa ipak, često se čuju prigovori da je Akademija izolirana, da se njezin utjecaj nedovoljno osjeća u druš- tvu. Dijelom ti prigovori dolaze od onih koji znaju da ne govore istinu, ali su protiv nacionalnih institucija jer su protiv ciljeva radi kojih su te ustanove osnovane. No ima dobro- namjernih neupućenih kritičara koji ne znaju točno što Akademija radi i ne uzimaju dovoljno u obzir da je ona znanstvena ustanova i da ne može po svojoj naravi reagirati na A Century and a Half of the svakodnevne događaje. Na njezinim se mrežnim stranicama mogu n 29 April 1861, the Croa- the fi rst sixteen members of the naći ne samo iscrpne obavijesti o Otian Parliament unanimously Academy. In this way, the Academy njezinu radu nego i mnogi važni adopted Bishop Strossmayer’s was constituted, both actually and i temeljito pisani dokumenti koji proposal to found an academy of legally. Bishop Strossmayer was obrađuju najvažnije probleme sciences in Zagreb. The rules defi - elected patron of the Academy, and našega suvremenoga društva, a ning its aims and organization were Franjo Rački, a distinguished Croa- o njezinu djelovanju odsad će se immediately sent for confi rmation tian historian, its fi rst president. The moći čitati i u novopokrenutom to Francis Joseph I, Emperor of current Academy President, Zvonko Glasniku HAZU. Austria and King of Croatia. Hence, Kusić, is the seventeenth in line. 29 April is celebrated as the Day of This was the beginning of the Naravno, ona si pokušava the Croatian Academy of Sciences operation of the oldest modern osigurati mir u kojem bez utjecaja and Arts. It was however only fi ve academy in South-East Europe. medijske buke svestrano analizira years later, on 4 March 1866, that The Academy has throughout probleme i suvislo artikulira svoja the Emperor fi nally confi rmed the animated and organised scientifi c gledišta. Samo tako može obavljati rules of the Academy, though in a research, supported its application, svoje zadaće na korist zajednici u considerably changed form. Af- developed the arts and culture, kojoj djeluje. ter that, the Parliament proposed taken care of the Croatian scienti-

14 Glasnik HAZU TEMA BROJA

Croatian Academy of Sciences and Arts

fi c and cultural heritage, and with museums and galleries across to the benefi t of the community in always searched for better ways for Croatia, the Academy weekly which it operates. their representation in the world. publishes two books and organises According to Strossmayer’s pro- The Academy grew, developed many lectures and promotions. The posal, this distinguished scientifi c and improved, primarily as it Academy website includes not only institution was named the Yugoslav endeavoured to keep pace with comprehensive information on its Academy of Sciences and Arts – the growing needs of the Croatian activities, but also many major and Academia Scientiarum et Artium society and to take care of their thorough documents tackling the Slavorum Meridionalium. real needs, of the opportunities this most important problems present Although it has changed the ad- society had, and of the limitations in the modern Croatian society. The jective in its name several times (Yu- that made the wished-for progress Academy, naturally, endeavours goslav-Croatian), the Academy has slower. The Academy initially to work undisturbed and beyond been Croatian since its earliest days– included three departments, while any infl uence of the media, its overall operation has throughout today it includes nine; together analysing the problems universally history been mostly directed towards with numerous scientifi c councils and articulating its standpoints research into the history, literature and institutes (located in Zagreb coherently. This is the only way for and language of Croatia, as well as and in 13 other cities), as well as the Academy to perform its tasks the country’s natural resources.

Glasnik HAZU 15 AKADEMIJA

Poslije antike osnivaju se ustanove za neka učilišta. Tako se nazivaju i neke poseb- promicanje jezika i književnosti u najširem ne programske svečane priredbe. smislu, dakle znanjâ. Takve prve akade- Za mnoge europske jezike polazna je mije, accademia, osnivaju se u Italiji u XV. latinska riječ academia, a ta je iz grčkoga, stoljeću i osobito u XVI. i XVII. Hrvatska akadē´meia. Svoje je poučavalište, gimnazij, je akademija, s južnoslavenskim imenom, Platon od 388. g. pr. Kr. imao na sjeveroza- osnovana godine 1861., a od 1991. ime joj je padu Atene u gaju koji se tako zvao, i ono je U polaznim jezicima ime najčešće Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. – potrajalo, sa svim mijenama, do 529., kada ima neko značenje, no za to ime U nekim zemljama ima i više akademija – i je tu akademiju ukinuo car Justinijan. U dublje se podrijetlo ne zna – samo se pretpostavlja da je predgrčko. Iako znanstvenih (također, i podijeljenih na veća grčkomu je riječ izvedena od imena mjesta i primamljuje pomisao da bi to ime područja), i posebnih umjetničkih. Neke se tu priča može stati. No samo korak dalje: gaj moglo biti povezano s imenom Kad- zovu tako, neke su pak primjerice društva, se zvao u čast Akadema, Akádēmos, junaka ma, Kádmos, Feničanina koji je, po instituti. U nas je riječ akademija označavala koji je Dioskurima pokazao gdje je Tezej legendi, Grcima dao pismo – sličnost je slučajna. ili označava neke visoke ili srednje škole i sakrio njihovu sestru Helenu. (A.G.)

16 Glasnik HAZU TEMA BROJA

ACADEMY

Aft er the period of Classical Antiquity, been founded. Such academies – accademia nature are sometimes also referred to as institutions entrusted with the promotion of – were fi rst founded in Italy in the 15th cen- academies. language and literature in the broadest pos- tury, and later in particular in the 16th and Many European languages take as sible sense, i.e. concerning knowledge, have the 17th centuries. Th e Croatian Academy, the basis the Latin word academia, which bearing the adjective Yugoslav, was founded however derives from the Greek word in 1861, while in 1991 its name was changed akadē´meia. Plato opened his school – the In source languages, the name usu- to the Croatian Academy of Sciences and gymnasium – in 388 BC in a grove in the ally bears a certain meaning; its origin is, Arts. Some countries have more than one north-western part of Athens, which bore however, unknown – it is only supposed academy – the sciences (sometimes even the same name; despite all the alterations that it belongs to the pre-Greek period. not all of them comprehended within a and changes, this academy survived until 529 Th ere is a tempting idea that the name single organisation) are separated from the AD, when Emperor Justinian abolished it. In might be connected to the Phoenician arts. Some carry the name academy, while Greek, the word derives from the name of the prince Kádmos, who was – according others are named societies or institutes. In place, and this might be the end of the story. to the legend – credited by the ancient Croatia, the word akademija is the name for Nevertheless, there is more to it: the grove Greeks with the introduction of their some secondary-level and university-level was named in honour of Akádēmos, the hero alphabet. Any similarity is, however, schools. In addition, some particularly who showed the Dioscuri where Th eseus had merely coincidental. grand occasions of a cultural or artistic hidden their sister Helen. (A.G.)

Glasnik HAZU 17

TKO JE TKO U HAZU

Tko je tko u HAZU

na dan 1. rujna 2014.

PREDSJEDNIŠTVO HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

PREDSJEDNIK Zvonko Kusić

POTPREDSJEDNIK Jakša Barbić

POTPREDSJEDNIK Velimir Neidhardt

GLAVNI TAJNIK Pavao Rudan

TAJNICI RAZREDA Tomislav Raukar, tajnik Razreda za društvene znanosti Nenad Trinajstić, tajnik Razreda za matematičke, ﬁ zičke i kemijske znanosti Ivan Gušić, tajnik Razreda za prirodne znanosti Marko Pećina, tajnik Razreda za medicinske znanosti August Kovačec, tajnik Razreda za ﬁ lološke znanosti Ante Stamać, tajnik Razreda za književnost Vladimir Marković, obnašatelj dužnosti tajnika Razreda za likovne umjetnosti Frano Parać, tajnik Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju Stjepan Jecić, tajnik Razreda za tehničke znanosti

ČLANOVI Slaven Barišić, Petar Šimunović , Krešimir Nemec, Nikša Gligo, Mirko Zelić

Glasnik HAZU 19 REDOVITI ČLANOVI HAZU

I. RAZRED ZA DRUŠTVENE ZNANOSTI

akademik Zvonimir Baletić akademik Jakša Barbić R. 1936. Čl. 2004.* R. 1936. Čl. 2004.

akademik Dušan Bilandžić akademik Nenad Cambi akademik Ivan Cifrić R. 1924. Čl. 1991. R. 1937. Čl. 2002. R. 1946. Čl. 2010.

akademik Branko Despot akademik Gordan Družić akademik Vladimir Ibler R. 1942. Čl. 2010. R. 1955. Čl. 2012. R. 1913. Čl. 1991.

akademik Davor Krapac akademik Zvonko Posavec akademik Tomislav Raukar R. 1947. Čl. 2012. R. 1936. Čl. 2006. R. 1933. Čl. 1997.

* R. = rođen/a; Čl. = redoviti/a član/ica 20 Glasnik HAZU TKO JE TKO U HAZU

akademik Davorin Rudolf akademik Nikša Stančić akademik Vladimir Stipetić R. 1934. Čl. 1992. R. 1938. Čl. 2004. R. 1928. Čl. 1973.

akademik Petar Strčić akademik Franjo Šanjek akademik Nenad Vekarić R. 1936. Čl. 2000. R. 1939. Čl. 1997. R. 1955. Čl. 2012.

II. RAZRED ZA MATEMATIČKE, FIZIČKE I KEMIJSKE ZNANOSTI

akademkinja Alica Wertheimer-Baletić akademik Slaven Barišić R. 1937. Čl. 1992. R. 1942. Čl. 1991.

akademik Žarko Dadić akademik Andrej Dujella akademik Drago Grdenić R. 1930. Čl. 1992. R. 1966. Čl. 2012. R. 1919. Čl. 1973.

Glasnik HAZU 21 akademik Ksenofont Ilakovac akademik Nikola Kallay akademik Leo Klasinc R. 1928. Čl. 1991. R. 1942. Čl. 2008. R. 1937. Čl. 2004.

akademik Sibe Mardešić akademik Vladimir Paar akademik Josip Pečarić R. 1927. Čl. 1988. R. 1942.. Čl. 1992. R. 1948. Čl. 2000.

akademik Goran Pichler akademik Stanko Popović akademik Ivo Šlaus R. 1946. Čl. 2010. R. 1938. Čl. 2004. R. 1931. Čl. 1991.

akademik Vitomir Šunjić akademik Marko Tadić akademik Nenad Trinajstić R. 1939. Čl. 2012. R. 1953. Čl. 2000. R. 1936. Čl. 1992.

22 Glasnik HAZU TKO JE TKO U HAZU

akademik Dario Vretenar akademik Mladen Žinić R. 1958. Čl. 2012. R. 1947. Čl. 2014.

III. RAZRED ZA PRIRODNE ZNANOSTI

akademik Igor Anić akademik Ferdo Bašić R. 1967. Čl. 2012. R. 1945. Čl. 2014.

akademik Vladimir Bermanec akademik Stjepan Gamulin akademik Ivan Gušić R. 1955. Čl. 2012. R. 1934. Čl. 2002. R. 1938. Čl. 1992.

akademik Milan Herak akademik Mladen Juračić akademik Ivan Jurković R. 1917. Čl. 1973. R. 1953. Čl. 2012. R. 1917. Čl. 1969.

Glasnik HAZU 23 akademik Andrija Kaštelan akademkinja Krista Kostial-Šimonović akademik Frano Kršinić R. 1934. Čl. 1991. R. 1923. Čl. 1991. R. 1947. Čl. 2000.

akademik Željko Kućan akademik Slavko Matić akademik Pavao Rudan R. 1934. Čl. 1991. R. 1938. Čl. 2004. R. 1942. Čl. 2006.

akademik Vlatko Silobrčić akademik Dragutin Skoko akademik Branko Sokač R. 1935. Čl. 1991. R. 1930. Čl. 1991. R. 1933. Čl. 1992.

IV. RAZRED ZA MEDICINSKE ZNANOSTI

akademik Franjo Tomić akademik Slavko Cvetnić R. 1936. Čl. 2010. R. 1929. Čl. 1991.

24 Glasnik HAZU TKO JE TKO U HAZU

akademik Ivo Čikeš akademik Dragan Dekaris akademkinja Vida Demarin R. 1938. Čl. 2000. R. 1936. Čl. 1991. R. 1944. Čl. 2010.

akademik Vladimir Goldner akademik Drago Ikić akademik Vjekoslav Jerolimov R. 1933. Čl. 2002. R. 1917. Čl. 1977. R. 1945. Čl. 2014.

akademik Ivica Kostović akademik Zvonko Kusić akademik Josip Madić R. 1943. Čl. 2006. R. 1946. Čl. 2000. R. 1952. Čl. 2012.

akademik Davor Miličić akademik Marko Pećina akademik Ivan Prpić R. 1962. Čl. 2012. R. 1940. Čl. 2004. R. 1927. Čl. 1991.

Glasnik HAZU 25 akademik Željko Reiner akademik Daniel Rukavina akademik Marko Šarić R. 1953. Čl. 2006. R. 1937. Čl. 2000. R. 1924. Čl. 1991.

akademik Eugen Topolnik akademik Slobodan Vukičević akademik Teodor Wikerhauser R. 1912. Čl. 1979. R. 1951. Čl. 2014. R. 1922. Čl. 1991.

V. RAZRED ZA FILOLOŠKE ZNANOSTI

akademik Stjepan Babić akademik Josip Bratulić R. 1925. Čl. 1991. R. 1939. Čl. 2000.

akademik Stjepan Damjanović akademkinja Dunja Fališevac akademik Goran Filipi R. 1946. Čl. 2004. R. 1946. Čl. 2006. R. 1954. Čl. 2012.

26 Glasnik HAZU TKO JE TKO U HAZU

akademik Eduard Hercigonja akademik Mislav Ježić akademik Radoslav Katičić R. 1929. Čl. 1991. R. 1952. Čl. 2000. R. 1930. Čl. 1986.

akademik August Kovačec akademik Ranko Matasović akademkinja Antica Menac R. 1938. Čl. 1997. R. 1968. Čl. 2012. R. 1922. Čl. 1988.

akademik Milan Moguš akademkinja Anica Nazor akademik Darko Novaković R. 1927. Čl. 1986. R. 1935. Čl. 1992. R. 1953. Čl. 2008.

akademkinja Ivanka Petrović akademkinja Milena Žic Fuchs R. 1939. Čl. 2010. R. 1954. Čl. 2010.

Glasnik HAZU 27 VI. RAZRED ZA KNJIŽEVNOST

akademik Ivan Aralica akademik Nedjeljko Fabrio R. 1930. Čl. 1992. R. 1937. Čl. 1997.

akademik Jakša Fiamengo akademik Antun Dubravko Jelčić akademik Mladen Machiedo R. 1946. Čl. 2014. R. 1930. Čl. 1992. R. 1938. Čl. 2014.

akademik Tonko Maroević akademik Zvonimir Mrkonjić akademik Krešimir Nemec R. 1941. Čl. 2002. R. 1938. Čl. 2006. R. 1953. Čl. 2008.

akademik Slobodan Novak akademkinja Dubravka Oraić Tolić akademik Luko Paljetak R. 1924. Čl. 1991. R. 1943. Čl. 2014. R. 1943. Čl. 1997.

28 Glasnik HAZU TKO JE TKO U HAZU

akademik Pavao Pavličić akademik Nikica Petrak akademik Boris Senker R. 1946. Čl. 1997. R. 1939. Čl. 2004. R. 1947. Čl. 2012.

akademik Milivoj Solar akademik Ante Stamać akademik Mirko Tomasović R. 1936. Čl. 2008. R. 1939. Čl. 2002. R. 1938. Čl. 2000.

akademik Goran Tribuson akademik Josip Užarević akademik Viktor Žmegač R. 1948. Čl. 2008. R. 1953. Čl. 2014. R. 1929. Čl. 2012.

VII. RAZRED ZA LIKOVNE UMJETNOSTI

akademik Zlatko Bourek akademik Boris Bućan R. 1929. Čl. 2010. R. 1947. Čl. 2006.

Glasnik HAZU 29 akademik Igor Fisković akademkinja Vera Horvat-Pintarić akademkinja Nives Kavurić-Kurtović R. 1944. Čl. 2004. R. 1926. Čl. 2000. R. 1938. Čl. 1997.

akademik Zlatko Keser akademik Branko Kincl akademik Dinko Kovačić R. 1942. Čl. 2004. R. 1938. Čl. 2006. R. 1938. Čl. 2006.

akademik Ivan Kožarić akademik Vladimir Marković akademik Andrija Mutnjaković R. 1921. Čl. 1997. R. 1939. Čl. 2000. R. 1929. Čl. 2004.

akademik Velimir Neidhardt akademik Mladen Obad Šćitaroci akademik Đuro Seder R. 1943. Čl. 1991. R. 1955. Čl. 2014. R. 1927. Čl. 2000.

30 Glasnik HAZU TKO JE TKO U HAZU

akademik Radoslav Tomić akademkinja Marija Ujević-Galetović akademik Josip Vaništa R. 1957. Čl. 2010. R. 1933. Čl. 1998. R. 1924. Čl. 1994.

akademik Zlatan Vrkljan akademik Šime Vulas R. 1955. Čl. 2014. R. 1932. Čl. 1991.

VIII. RAZRED ZA GLAZBENU UMJETNOST I MUZIKOLOGIJU

akademik Pavle Dešpalj akademik Nikša Gligo R. 1934. Čl. 1992. R. 1946. Čl. 2006.

akademik Zoran Juranić akademik Anđelko Klobučar akademkinja Koraljka Kos R. 1947. Čl. 2014. R. 1931. Čl. 1992. R. 1934. Čl. 1991.

Glasnik HAZU 31 akademik Frano Parać akademik Ruben Radica akademik Ivan Supičić R. 1948. Čl. 2008. R. 1931. Čl. 2000. R. 1928. Čl. 1983.

IX. RAZRED ZA TEHNIČKE ZNANOSTI

akademik Stanislav Tuksar akademik Hrvoje Babić R. 1945. Čl. 2012. R. 1929. Čl. 1997.

akademik Josip Božičević akademik Leo Budin akademik Marin Hraste R. 1929. Čl. 1997. R. 1937. Čl. 2004. R. 1938. Čl. 2006.

akademik Stjepan Jecić akademkinja Sibila Jelaska akademik Elso Kuljanić R. 1934. Čl. 2000. R. 1938. Čl. 1997. R. 1936. Čl. 1997.

32 Glasnik HAZU TKO JE TKO U HAZU

akademik Božidar Liščić akademkinja Vlasta Piližota akademik Ivo Senjanović R. 1929. Čl. 1997. R. 1952. Čl. 2006. R. 1940. Čl. 2002.

akademik Božo Udovičić akademik Mirko Zelić R. 1933. Čl. 1997. R. 1936. Čl. 2000.

DOPISNI ČLANOVI HAZU Akademik Dušan Hadži Akademik Jože Maček Prof. dr. sc. Robert Huber Prof. dr. sc. Luka Milas I. RAZRED ZA Prof. dr. sc. Franco Iachello Prof. dr. sc. E. G. Werner Müller DRUŠTVENE ZNANOSTI Prof. dr. sc. Zvonimir Janko Prof. dr. sc. Svante Pääbo Prof. dr. sc. Hrvoje Kraljević Prof. dr. sc. Miroslav Radman Prof. dr. sc. Robert Badinter Prof. dr. sc. Franjo Krmpotić Prof. dr. sc. Dieter Söll Prof. dr. sc. Ivo Banac Prof. dr. sc. Jean-Marie Lehn Prof. dr. sc. Igor Štagljar Prof. dr. sc. Mirjan Damaška Prof. dr. sc. Branko Leskovar Prof. dr. sc. Erich Thenius Prof. dr. sc. Bonaventura Duda Prof. dr. sc. Stjepan Marčelja Prof. dr. sc. Maurice Tucker Dr. sc. Alain Finkelkraut Prof. dr. sc. Egon Matijević Prof. dr. sc. Stanimir Vuk-Pavlović Prof. dr. sc. Guntram Koch Prof. dr. sc. Andro Mikelić Prof. dr. sc. Rudolf Zahn Prof. dr. sc. Stjepan Krasić Dr. sc. Helmut Moritz Prof. dr. sc. Josef Zemann Akademik Zdravko Mlinar Dr. sc. Ben R. Mottelson Prof. dr. sc. Gherardo Ortalli Prof. dr. sc. John Charles Polanyi Prof. dr. sc. Henning Ottman Prof. dr. sc. Milan Randić IV. RAZRED ZA Dr. sc. André Tuilier Prof. dr. sc. Carlo Rubbia MEDICINSKE ZNANOSTI Prof. dr. sc. Ignacij Voje Prof. dr. sc. Joseph Schlessinger Prof. dr. sc. Hans F. Zacher Prof. dr. sc. Branko Souček Prof. dr. sc. Ivo Baća Prof. dr. sc. Partick Suppes Prof. dr. sc. Matko Čikeš Akademik Miha Tišler Prof. dr. sc. Suad Efendić II. RAZRED ZA Prof. dr. sc. Krešimir Veselić Prof. dr. sc. Hedvig Hricak MATEMATIČKE, FIZIČKE Prof. dr. sc. Rudolf Zahradník Prof. dr. sc. Nikola Jović Prof. dr. sc. Stevo Julius I KEMIJSKE ZNANOSTI Dr. sc. Ivan Katić Prof. dr. sc. Akito Arima III. RAZRED ZA Dr. sc. Zvonimir Krajcer Prof. dr. sc. Mladen Bestvina PRIRODNE ZNANOSTI Prof. dr. sc. Branislav Lichardus Prof. dr. sc. Bernd Crasemann Prof. dr. sc. Bernard Lown Prof. dr. sc. Predrag Cvitanović Prof. dr. sc. Rainer Altherr Prof. dr. sc. Krešimir Pavelić Prof. dr. sc. Daniel Denegri Prof. dr. sc. Jean Aubouin Prof. dr. sc. Stanley Plotkin Prof. dr. sc. Manfred Eigen Prof. dr. sc. Nenad Ban Prof. dr. sc. Paško Rakić Prof. dr. sc. Albert Eschenmoser Prof. dr. sc. Ivan Damjanov Prof. dr. sc. Norman Sartorius Prof. dr. sc. László Forró Prof. dr. sc. Stanislav Duško Ehrlich Prof. dr. sc. Hans Joachim Seitz Prof. dr. sc. Erik Goles Chacc Prof. dr. sc. Mirjana Jović-Randić Dr. sc. Antun Tucak Prof. dr. sc. Branko Grünbaum Dr. sc. Krešimir Krnjević Prof. dr. sc. Marko Turina Prof. dr. sc. Hrvoje Lorković Prof. dr. sc. Mladen Vranić

Glasnik HAZU 33 V. RAZRED ZA Prof. dr. sc. Helmut Reihlen Prof. dr. sc. Zijad Duraković Prof. dr. sc. Zdenko Rengel Prof. dr. sc. Theodor Dürrigl FILOLOŠKE ZNANOSTI Prof. dr. sc. Miroslav Sedlaček Prof. dr. sc. Miloš Judaš Prof. dr. sc. Leopold Auburger Prof. dr. sc. Hermann Seeger Prof. dr. sc. Alemka Markotić Prof. dr. sc. Nikola Benčić Prof. dr. sc. Hans-Jürgen Warnecke Prof. dr. sc. Dražen Matičić Prof. dr. sc. Wiesław Boryś Prof. dr. sc. Ante Simonić Prof. dr. sc. Pierre Brunel Prof. dr. sc. Željko Sutlić Prof. dr. sc. Elisabeth Erdmann Prof. dr. sc. Mirna Šitum Prof. dr. sc. Paul Garde ČLANOVI SURADNICI HAZU Dr. sc. Henrik Heger Juričan Prof. dr. sc. Georg Holzer I. RAZRED ZA V. RAZRED ZA Prof. dr. sc. Vjačeslav Vsevolodovič DRUŠTVENE ZNANOSTI FILOLOŠKE ZNANOSTI Ivanov Prof. dr. sc. Werner Lehfeldt Prof. dr. sc. Pero Aračić Prof. dr. sc. Mario Brdar Prof. dr. sc. Josip Matešić Prof. dr. sc. Arsen Bačić Prof. dr. sc. Anđela Frančić Prof. dr. sc. István Nyomárkay Prof. dr. sc. Miroslav Bertoša Prof. dr. sc. Darija Gabrić-Bagarić Prof. dr. sc. Johannes Reinhart Prof. dr. sc. Vladimir-Đuro Degan Prof. dr. sc. Mario Grčević Prof. dr. sc. Ante Sekulić Dr. sc. Ivan Erceg Prof. dr. sc. Josip Lisac Prof. dr. sc. Dragutin Feletar Prof. dr. sc. Mira Menac-Mihalić Prof. dr. sc. Ivo Grabovac Prof. dr. sc. Milan Mihaljević VI. RAZRED ZA Prof. dr. sc. Božidar Jelčić Prof. dr. sc. Dubravka Sesar KNJIŽEVNOST Prof. dr. sc. Slobodan Kaštela Prof. dr. sc. Marko Tadić Dr. sc. Nella Lonza Prof. dr. sc. Silvana Vranić Akademik France Bernik Prof. dr. sc. Robert Matijašić Prof. dr. sc. Mateo Žagar Prof. dr. sc. Ivan Golub Prof. dr. sc. Nenad Moačanin Prof. dr. sc. Sante Graciotti Prof. dr. sc. Ljerka Schiffl er-Premec Prof. dr. sc. Rainer Grübel Prof. dr. sc. Željko Tomičić VI. RAZRED ZA Dr. sc. Ján Jankovič Prof. dr. sc. Dragomir Vojnić KNJIŽEVNOST Prof. dr. sc. Davor Kapetanić Prof. dr. sc. Marin Zaninović Dušan Karpatský Prof. dr. sc. Darko Gašparović Veselko Koroman Miro Gavran Dr. sc. Stanko Lasić II. RAZRED ZA Dr. sc. Branko Hećimović Dr. sc. Reinhard Lauer MATEMATIČKE, FIZIČKE Prof. dr. sc. Stanislav Marijanović Prof. dr. sc. István Lökös Prof. dr. sc. Julijana Matanović Dr. sc. Hans Rothe I KEMIJSKE ZNANOSTI Dr. sc. Nedjeljko Mihanović Dr. sc. Tomislav Sabljak Mario Suško Prof. dr. sc. Ibrahim Aganović Stjepan Tomaš Irena Vrkljan Prof. dr. sc. Marina Cindrić Prof. dr. sc. Werner Welzig Prof. dr. sc. Tomislav Cvitaš Akademik Ciril Zlobec Prof. dr. sc. Vladimir Knapp VII. RAZRED ZA Prof. dr. sc. Boran Leontić LIKOVNE UMJETNOSTI VII. RAZRED ZA Dr. sc. Svetozar Musić Prof. dr. sc. Mirko Primc Prof. Nikola Bašić LIKOVNE UMJETNOSTI Dr. sc. Silvia Tomić Dr. sc. Željka Čorak Prof. dr. sc. Vladimir Volenec Akademik Marko Mušič Prof. Nenad Fabijanić Prof. Boris Podrecca Prof. Kažimir Hraste Akademik Zlatko Ugljen III. RAZRED ZA Prof. Kuzma Kovačić Prof. dr. sc. Zvonko Maković PRIRODNE ZNANOSTI VIII. RAZRED ZA Prof. dr. sc. Josip Balabanić VIII. RAZRED ZA GLAZBENU UMJETNOST I Prof. dr. sc. Goran Durn MUZIKOLOGIJU Prof. dr. sc. Marijan Herak GLAZBENU UMJETNOST Prof. dr. sc. Miljenko Kapović I MUZIKOLOGIJU Prof. dr. Bojan Bujić Dr. sc. Čedomil Lucu Prof. dr. Rudolf Flotzinger Prof. dr. sc. Nikola Ljubešić Prof. dr. sc. Vjera Katalinić Milko Kelemen Prof. dr. sc. Ivona Marasović Prof. dr. sc. Eva Sedak Akademik Lojze Lebič Prof. dr. sc. Biserka Nagy Dr. sc. Ennio Stipčević Tomislav Neralić Prof. dr. sc. Ladislav Palinkaš Prof. Berislav Šipuš Ruža Pospiš-Baldani Prof. dr. sc. Eduard Prelogović Prof. dr. sc. Tomislav Šegota Prof. dr. sc. Mario Šlaus IX. RAZRED ZA IX. RAZRED ZA Prof. dr. sc. Damir Viličić TEHNIČKE ZNANOSTI TEHNIČKE ZNANOSTI Prof. dr. sc. Igor Vlahović Prof. dr. sc. Josip Brnić Prof. dr. sc. Nenad Bićanić Prof. dr. sc. Tomislav Filetin Prof. dr. sc. Odd Magnus Faltinsen IV. RAZRED ZA Prof. dr. sc. Ignac Lovrek Prof. dr. sc. Vatroslav Grubišić MEDICINSKE ZNANOSTI Prof. dr. sc. Ante Mihanović Prof. dr. sc. E. Frank Karasz Prof. dr. sc. Josip Sečen Prof. dr. sc. Herbert Mang Prof. dr. sc. Jelena Aurer-Koželj Prof. dr. sc. Jurica Sorić Prof. dr. sc. Sanjit Kumar Mitra Prof. dr. sc. Željko Cvetnić Prof. dr. sc. Antun Szavits-Nossan Prof. dr. sc. Kenzo Miya Prof. dr. sc. Filip Čulo Prof. dr. sc. Olga Šarc-Lahodny Prof. dr. sc. Ante Munjiza Prof. dr. sc. Iva Dekaris Prof. dr. sc. Vedran Žanić

34 Glasnik HAZU TKO JE TKO U HAZU

ZAPOSLENI U HAZU 21. Antun Tepeš 14. Nikša Puljizević 22. Flore Vorﬁ 15. Ivica Radulj 23. Dražen Zvonarek TAJNICA HAZU IX. URED ZA ODNOSE S IV. ODJEL ZA IZDAVAČKU Marina Štancl JAVNOŠĆU I MEDIJE DJELATNOST 1. Ninja Ivanuš 1. Aco Zrnić – rukovoditelj Odjela 2. Marijan Lipovac I. ODJEL ZA OPĆE, 2. Nevenka Bogdanić 3. Gordana Poletto Ružić ADMINISTRATIVNE, UPRAVNE, 3. Suzana Jukić PRAVNE I PERSONALNE 4. Ranko Muhek POSLOVE 5. Gorka Radočaj 6. Maja Silov Tovernić MUZEJSKO-GALERIJSKE 1. Alenka Smrečki – pomoćnica tajnice 7. Mirjana Skvičalo JEDINICE HAZU za opće, administrativno- 8. Inoslav Tompak upravne, pravne i personalne poslove I. STROSSMAYEROVA GALERIJA 2. Tea Srdić – voditeljica Kabineta V. ODJEL ZA MEĐUNARODNU STARIH MAJSTORA predsjednika HAZU I MEĐUINSTITUCIJSKU 1. Borivoj Popovčak – upravitelj 3. Daniela Brombauer ZNANSTVENU SURADNJU 4. Tomislav Burek 2. Antonio Blaži I ADMINISTRATIVNO 3. dr. sc. Ljerka Dulibić 5. Želimir Ćirić POSLOVANJE RAZREDA 6. Gordana Daničić 4. Ivana Katušić 7. Mirjana Dražetić 1. Dobriša Skok – rukovoditelj Odjela 5. dr. sc. Iva Pasini Tržec 8. Renata Horvat 2. Doroteja Čulo 6. Indira Šamec Flaschar 9. Marijan Ivorek 3. mr. sc. Jelena Đukić 10. Marijan Justin 4. Vesna Očak-Sekulić II. KABINET GRAFIKE 11. Gordana Lizatović 5. Marija Pavičić 12. Jelena Marušić 6. Vesna Velički 1. mr. sc. Slavica Marković – 13. Gordana Matić upraviteljica 14. Kim Sombolac 2. Vesna Kedmenec-Križić VI. KNJIŽNICA 15. Anka Štampar 3. Tanja Lisec 16. Dušanka Torbica 1. mr. sc. Vedrana Juričić – v. d. 4. Stanislav Novak 17. Vjekoslava Ver upraviteljica 5. Ružica Pepelko 2. Ljiljana Bugarin 6. Ana Petković II. FINANCIJSKO-EKONOMSKI 3. Hana Burek 4. Nataša Daničić ODJEL III. GLIPTOTEKA 5. Sebastijan Haraminčić 1. Ljubica Petrović – pomoćnica tajnice 6. Damir Horvat 1. Ariana Kralj – v. d. upraviteljica HAZU za ﬁ nancijsko-ekonomske 7. Tomislav Kukolja 2. Magdalena Getaldić poslove 8. Dina Mašina 3. Luka Grgić 2. Stjepan Ciberlin 9. Goran Matić 4. Josip Halić 3. Martina Jaklenec 10. Željko Ovčariček 5. Vesna Mažuran Subotić 4. Krešimir Keler 11. Kristina Polak-Bobić 6. Lida Roje-Depolo 5. Andrea Korman 12. Tamara Runjak 7. Milena Rumiha Kanižaj 6. Marijana Kuhtić-Hrđun 13. Zrinka Vitković 8. Dražen Sokolić 7. Rajka Matijaš 9. Filip Turković-Krnjak 8. Zdenka Šoštarić VII. ARHIV IV. HRVATSKI MUZEJ III. ODJEL ZA ZAŠTITU I 1. Jadranka Kaloper-Bakrač ARHITEKTURE – v. d. upraviteljica ODRŽAVANJE IMOVINE 2. Sanja Gonzi 1. mr. sc. Dubravka Kisić – upraviteljica 1. Aleksandra Stuparić – pomoćnica 3. Marta Jašo 2. dr. sc. Tamara Bjažić Klarin – tajnice HAZU za zaštitu i održavanje 4. Nives Kangler znanstvena novakinja imovine 5. Goran Kos 3. Ana Kršinić-Lozica – znanstvena 2. Katarina Begović 6. Edita Marojević novakinja 3. Nada Benček 7. dr. sc. Tatjana Paić-Vukić 4. Željko Cipriš 8. dr. sc. Marinko Vuković 5. Jadranka Dmitrović ZNANSTVENO- 6. Slavica Franjetić VIII. ARBORETUM TRSTENO 7. Snježana Gavrić ISTRAŽIVAČKE JEDINICE 8. Marina Grgurev 1. Ivan Šimić – upravitelj – U ZAGREBU 9. Dalibor Karlović 2. Ane Beloč 10. Marica Knežević 3. Antun Bukva I. ZAVOD ZA POVIJESNE I 11. Dubravko Kontak 4. Miho Đivić DRUŠTVENE ZNANOSTI 12. Blaženka Kupinić 5. Nada Grković 13. Ljiljana Majerić 6. Martin Klarić-Dugandžić Odsjek za povijesne znanosti 14. Smilja Petković 7. Luko Laptalo 15. Dario Podnar 8. Melko Laptalo 1. dr. sc. Damir Karbić – upravitelj 16. Antun Rupa 9. Antun Lobrović 2. dr. sc. Sabine Florence Fabijanec 17. Marija Sabol 10. Vjekoslav Marčec 3. dr. sc. Branka Grbavac 18. Vukica Savić 11. Svjetlana Marinović 4. dr. sc. Iva Kurelac 19. Gordana Sruk 12. Ivanka Matković 5. dr. sc. Zoran Ladić 20. Renato Škrlin 13. Stijepo Mozara 6. dr. sc. Tihana Luetić

Glasnik HAZU 35 7. dr. sc. Vesna Tudjina V. ZAVOD ZA POVIJEST HRVATSKE IX. ZAVOD ZA IMUNOLOGIJU I 8. dr. sc. Ivica Zvonar KNJIŽEVNOSTI, KAZALIŠTA I GENETIKU TUMORA 9. dr. sc. Goran Budeč – znanstveni GLAZBE novak 1. prof. dr. sc. Nikola Đaković 10. Suzana Miljan – znanstvena novakinja – upravitelj Odsjek za povijest hrvatske 11. Zrinka Novak – znanstvena novakinja 2. dr. sc. Srđan Vučinić – znanstveni književnosti 12. dr. sc. Mirko Sardelić – znanstveni novak novak 1. prof. dr. sc. Tihomil Maštrović 2. dr. sc. Ivica Matičević X. ANTROPOLOŠKI CENTAR Odsjek za arheologiju 3. dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek 1. prof. dr. sc. Mario Šlaus – upravitelj 4. dr. sc. Antun Pavešković 1. dr. sc. Branka Migotti – upraviteljica 2. dr. sc. Željka Bedić – znanstvena 5. dr. sc. Andrea Sapunar Knežević 2. dr. sc. Alka Domić-Kunić novakinja 6. dr. sc. Ana Batinić – znanstvena 3. dr. sc. Ljubica Perinić 3. Jozo Perić Peručić – znanstveni novakinja 4. dr. sc. Tino Leleković – znanstveni novak 7. Martina Ćavar – znanstvena novakinja novak 4. dr. sc. Vlasta Vyroubal – znanstvena 8. Josipa Dragičević – znanstvena novakinja Odsjek za etnologiju novakinja 1. Klementina Batina Odsjek za povijest hrvatskog 2. dr. sc. Jakša Primorac kazališta ZNANSTVENO- ISTRAŽIVAČKE JEDINICE Odsjek za ekonomska istraživanja 1. dr. sc. Antonija Bogner Šaban 1. akademik Gordan Družić – voditelj 2. Marica Bugarin IZVAN ZAGREBA 2. Snježana Vujatović 3. Jasna Đurđević 3. dr. sc. Martina Basarac Sertić 4. dr. sc. Ana Lederer I. ZAVOD ZA POVIJESNE I – znanstvena novakinja 5. Tatjana Skendrović DRUŠTVENE ZNANOSTI – 6. dr. sc. Martina Petranović – RIJEKA znanstvena novakinja II. JADRANSKI ZAVOD 1. dr. sc. Sanja Holjevac – upraviteljica 1. dr. sc. Božena Bulum Odsjek za povijest hrvatske glazbe 2. dr. sc. Sandi Blagonić 2. dr. sc. Adriana Vincenca Padovan 3. Miroslava Furlanis 1. prof. dr. sc. Vjera Katalinić 3. dr. sc. Vesna Skorupan Wolff 4. dr. sc. Branko Kukurin 4. dr. sc. Marina Vokić Žužul – upraviteljica 5. Hana Lencović 5. Marula Vujasinović 2. dr. sc. Hana Breko Kustura 6. dr. sc. Maja Polić 6. Vlatka Živojnović 3. Lucija Konﬁ c 7. dr. sc. Milan Radošević 7. Ivana Oršulić – znanstvena novakinja 4. dr. sc. Sanja Majer-Bobetko 8. dr. sc. Nina Spicijarić Paškvan 5. Rozina Palić-Jelavić 9. Tihomira Stepinac-Fabijanić 6. dr. sc. Ennio Stipčević 10. dr. sc. Alojz Štoković III. ZAVOD ZA POVIJEST I 7. Vilena Vrbanić 11. Ljudmila Valčić FILOZOFIJU ZNANOSTI

Odsjek za povijest prirodnih i VI. ZAVOD ZA ORNITOLOGIJU II. ZAVOD ZA POVIJESNE matematičkih znanosti ZNANOSTI – ZADAR 1. dr. sc. Jelena Kralj – upraviteljica 1. prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar 2. dr. sc. Davor Ćiković 1. dr. sc. Zlatko Begonja – upravitelj – upraviteljica 3. dr. sc. Jasmina Mužinić 2. Ivna Anzulović 2. dr. sc. Marijana Borić 4. dr. sc. Goran Sušić 3. dr. sc. Milko Brković 3. dr. sc. Branko Hanžek 5. dr. sc. Vesna Tutiš 4. dr. sc. Grozdana Franov-Živković 4. Vanja Flegar – znanstvena novakinja 6. Sanja Barišić – znanstvena 5. Zorinko Lalić novakinja 6. dr. sc. Tado Oršolić Odsjek za povijest medicinskih 7. Ljiljana Ugrinić znanosti 8. dr. sc. Marija Zaninović-Rumora VII. ZAVOD ZA LINGVISTIČKA 9. Martina Dubolnić Glavan – 1. prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić ISTRAŽIVANJA znanstvena novakinja – upraviteljica 2. prof. dr. sc. Željko Dugac 1. dr. sc. Jela Maresić – upraviteljica 3. Martin Kuhar – znanstveni novak 2. dr. sc. Ivana Filipović Petrović III. ZAVOD ZA POVIJESNE 3. dr. sc. Alemko Gluhak ZNANOSTI – DUBROVNIK Odsjek za ﬁ lozoﬁ ju znanosti 4. dr. sc. Anja Nikolić-Hoyt 1. akademik Nenad Vekarić – upravitelj 5. dr. sc. Martina Bašić – znanstvena 1. dr. sc. Bojan Marotti 2. Ružica Brnadić-Ivić novakinja 3. Ivana Cvjetanović 6. Marina Marinković – znanstvena 4. mr. sc. Stane Đivanović IV. ZAVOD ZA PALEONTOLOGIJU I novakinja 5. Ankica Gluhan GEOLOGIJU KVARTARA 7. dr. sc. Bojana Schubert – znanstvena 6. dr. sc. Zdenka Janeković Römer novakinja 1. dr. sc. Jadranka Mauch Lenardić – 7. dr. sc. Rina Kralj-Brassard upraviteljica 8. dr. sc. Ivana Lazarević 2. dr. sc. Dejana Brajković VIII. KABINET ZA ARHITEKTURU 9. dr. sc. Nella Lonza 3. dr. sc. Ljerka Marjanac I URBANIZAM 10. dr. sc. Vesna Miović 4. Mateo Petrović 11. Ljiljana Račić 5. Ankica Oros Sršen – znanstvena 1. Darija Alujević 12. dr. sc. Relja Seferović novakinja 2. Andreja Der-Hazarijan Vukić 13. dr. sc. Stanislava Stojan 6. dr. sc. Siniša Radović – znanstveni 3. Jasenka Ferber Bogdan 14. dr. sc. Lovro Kunčević – znanstveni novak 4. Nives Kuvačić novak

36 Glasnik HAZU TKO JE TKO U HAZU

IV. ZAVOD ZA ISTRAŽIVANJE KOROZIJE I DESALINACIJU – DUBROVNIK 1. mr. sc. Juro Ivić – upravitelj 2. dr. sc. Franjo Ivušić 3. Marta Prkut

V. ZAVOD ZA ZNANSTVENI I UMJETNIČKI RAD – SPLIT 1. Katarina Čorvila 2. Sandra Kumanović 3. dr. sc. Ivana Mandić Hekman

VI. ZAVOD ZA ZNANSTVENI I UMJETNIČKI RAD – OSIJEK 1. dr. sc. Martina Harc 2. Marija Pavković 3. Snježana Stošić

VII. ZAVOD ZA ZNANSTVENI RAD – VARAŽDIN 1. dr. sc. Vladimir Huzjan – upravitelj 2. Ljiljana Biškup

VIII. CENTAR ZA ZNANSTVENI RAD – VINKOVCI 1. dr. sc. Anica Bilić – upraviteljica 2. Ksenija Petričić

IX. ZAVOD ZA ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI I UMJETNIČKI RAD U BJELOVARU 1. Sandra Kljaić

X. ZAVOD ZA ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI I UMJETNIČKI RAD U VUKOVARU 1. Henrik Ivan Damjanović – upravitelj

XI. ZAVOD ZA ZNANSTVENI I UMJETNIČKI RAD U POŽEGI 1. dr. sc. Snježana Jakobović – upraviteljica 2. Kornelija Lehner

Glasnik HAZU 37

RAZREDI HAZU

Statutom HAZU Razred za društvene znanosti određen je kao prvi od devet Akademijinih razreda, time da obuhvaća povijesne I. Razred za znanosti, etnologiju, arheologiju, pravne znanosti, sociologiju, politologiju, filozofiju, gospodarske znanosti i demografiju dru{tvene znanosti HAZU

ruštvene znanosti su nakon Odbor za izdavanje djela Benedikta regulacije, izdavanje Sabranih djela Dosnutka Akademije bile obuhva- Kotruljevića, Odbor za narodni život Frana Petrića (Petrisa), Proučavanje ćene u istim organizacijskim jedini- i običaje, Odbor za povijesne znano- demografske povijesti na teritoriju cama s humanističkim disciplinama, sti i Radna skupina Pravo i društvo Republike Hrvatske, Znanstvena u sklopu Historijsko-fi lologičkog i – temeljna istraživanja. U sklopu valorizacija spomeničke baštine Filosofi čko-juridičkog razreda. Ti su Razreda djeluju: Znanstveno vijeće Salone te izrada Rječnika hrvatskog se razredi, uz jezične korekcije svojih za ekonomska istraživanja i gospo- pravnog i upravnog nazivlja od po- naziva, zadržali do 1947., kada nastaje darstvo Hrvatske, Znanstveno vijeće četka XIX. stoljeća do danas. jedinstveni Odjel za fi lozofi ju i druš- za državnu upravu, pravosuđe i vla- Kao članovi Razreda djelovali su tvene nauke koji je 1962. preimeno- davinu prava te Znanstveno vijeće brojni istaknuti znanstvenici na po- van u Odjel za društvene znanosti, a za mir i ljudska prava. Znanstveno dručju povijesnih, pravnih, fi lozofskih 1971. u Razred za društvene znanosti. vijeće za državnu upravu, pravosu- i gospodarskih znanosti: Franjo Rač- Statutom HAZU Razred za društve- đe i vladavinu prava do sada je, u ki, Tadija Smičiklas, Vjekoslav Klaić, ne znanosti određen je kao prvi od nakladničkom nizu Modernizacija Grga Novak, Albert Bazala, Baltazar devet Akademijinih razreda, time da prava, objavilo 23 zbornika radova Bogišić, Juraj Andrassy, Fran Vrbanić, obuhvaća povijesne znanosti, etno- sa svojih okruglih stolova. Mijo Mirković i mnogi drugi, te do- logiju, arheologiju, pravne znanosti, U Razredu se radi na znanstve- pisni članovi, među kojima su John sociologiju, politologiju, fi lozofi ju, nim projektima od kojih su većina Kenneth Galbraith, nobelovci Ian gospodarske znanosti i demografi ju. dugoročna istraživanja. Radi se o Tinbergen i Herbert Simon, te drugi. Tajnik Razreda od godine 2007. je sljedećim projektima: Povijest Istre, Razred za društvene znanosti skr- akademik Tomislav Raukar. Povijest Dubrovačke Republike, bi o sljedećim istraživačkim jedinica- U djelokrugu rada Razreda su Povijest Dalmacije, Romanizacija i ma: Zavodu za povijesne i društvene sljedeća radna tijela: Odbor za kristijanizacija kontinentalne Hrvat- znanosti u Zagrebu (s odsjecima: izradu Rječnika hrvatskog pravnog ske, Grčki natpisi starijeg razdoblja za povijesne znanosti, arheologiju, i upravnog nazivlja od početka XIX. na području istočnog Jadrana, Kri- etnologiju, za ekonomska istraživa- stoljeća do danas, Odbor za znan- stijanizacija ruralnih sredina na po- nja); zavodima za povijesne znanosti stvenu valorizaciju spomeničke ba- dručju sjeverne Dalmacije, Povijest u Rijeci, Puli, Zadru i Dubrovniku; štine Salone i za proučavanje ranog hrvatskoga srednjovjekovnog prava, Jadranskome zavodu u Zagrebu; kršćanstva u hrvatskim zemljama, Opća teorija pravne i društvene Kabinetu za pravne, političke i so-

Glasnik HAZU 39 ciološke znanosti „Juraj Križanić” u u Hrvatskoj namijenjenog isključivo kraja 14. stoljeća, u cjelini jedno Zagrebu te o trima interdisciplinar- pitanjima pomorskog prava i prava od najvažnijih izdanja Akademije. nim zavodima: Zavodu za znanstveni mora. U okviru svoje stručne djelat- Odsjek izdaje svoj časopis, Zbor- i umjetnički rad u Splitu; Zavodu za nosti Zavod pruža stručna mišlje- nik Odsjeka za povijesne znanosti znanstveni rad u Osijeku i Zavodu za nja, savjete i druge oblike pomoći Zavoda za povijesne i društvene znanstveni rad u Varaždinu. odgovarajućim državnim organima znanosti i do sada je objavljen 31 Jadranski zavod osnovan je i institucijama. U tom pogledu po- svezak tog časopisa. 1945. i jedan je od rijetkih zavoda sebice je značajan doprinos Zavoda Odsjek za arheologiju, osnovan europski usmjerenih na znanstveno u izradbi i unapređenju hrvatskoga 1949., bavi se sustavnim interdisci- proučavanje pomorskoga prava pomorskopravnoga zakonodavstva. plinarnim arheološko-antropološkim i prava mora. U okviru znanstve- Zavod za povijesne i društvene istraživanjima antičkoga i srednjo- noistraživačke djelatnosti Zavoda znanosti u Rijeci osnovan je 1945. vjekovnoga razdoblja u Hrvatskoj. prikupljaju se, proučavaju i obrađu- Osim osnovnom historiografskom Arheološka istraživanja usmjerena ju podaci o domaćem i stranom za- zadaćom, djelatnici Zavoda sustav- su proučavanju izvora i materijalne konodavstvu te sudskoj i arbitraž- no su se bavili istraživanjem povi- kulture procesa romanizacije i kristi- noj praksi iz područja pomorskoga jesti likovnih umjetnosti, povijesti janizacije rimske provincije Panonije prava i prava mora. Jadranski zavod pisma i jezika, povijesti crkve, gos- (sjeverna Hrvatska) kao podlozi za je od 1958. izdavač časopisa Uspo- podarske povijesti, etnografi je, et- razumijevanje razvitka hrvatskoga redno pomorsko pravo – Compara- nologije, etnomuzikologije područja srednjovjekovlja. Odsjek za etnologi- tive Maritime Law, jedinog časopisa Istre, sjevernog hrvatskog primorja i ju (prije Etnološki zavod) osnovan je Gorskoga kotara. Šireći svoju znan- 1963. u svrhu proučavanja hrvatske stvenoistraživačku djelatnost na tradicijske kulture. U sastavu Odsje- cijelo područje sjevernoga Jadrana, ka nalazi se bogat rukopisni arhiv odnosno zapadne Hrvatske, Zavod Odbora za narodni život i običaje. je 1969. godine osnovao Radnu Odsjek (prije Zavod) za ekonom- jedinicu u Puli. ska istraživanja osnovan je 1979., a Odsjek za povijesne znanosti osnovni djelokrug rada čine temeljna Zavoda za povijesne i društvene teorijska istraživanja i njihova primje- znanosti u Zagrebu započeo je s na, makroekonomske analize, pitanja radom 1948. sa svrhom da znan- gospodarskoga, tehnološkoga i stveno proučava hrvatsku povijest, demografskoga razvoja, fi nancijski objavljuje povijesne izvore te razra- položaj osnovnih privrednih subjeka- đuje i usavršava povijesnu metodo- ta, gospodarska povijest te istraži- logiju s posebnim obzirom na po- vanja o uvjetima, strukturi i strategiji moćne povijesne znanosti. Odsjek razvitka hrvatskoga gospodarstva. je objelodanio nekoliko kapitalnih Zavod za povijesne znanosti u djela iz hrvatske prošlosti i Dubrovniku osnovan je 1949. i su- kulture, među kojima i stavno se bavi istraživanjem prošlosti Codex diplomaticus Dubrovnika i Dubrovačke Republi- Regni Croatiae, ke u širokom rasponu od političke, Dalmatiae et gospodarske, pravne i demografske Slavoniae koji povijesti do povijesti umjetnosti je još 1904. i književnosti te povijesti svakod- počeo nevice. Uz dva časopisa: Anali (na izdavati hrvatskom jeziku) i Dubrovnik Annals Tadija (na engleskom jeziku), rezultati tih Smičiklas. istraživanja objavljuju se i u poseb- Odsjek je nim izdanjima sistematiziranim u nastavio serijama Monumenta historica Ragu- taj rad i sina, Monografi je, Prilozi demograf- objelodanio skoj povijesti Dubrovnika i okolice šest svezaka i Pretisci. Smješten u renesansnom (1., 16., 17., 18. ljetnikovcu Sorkočević na Lapadu i dva sveska Su- Zavod posjeduje bogatu knjižnicu i pplementa). To nekoliko bibliotečnih i arhivskih zbirki je zbirka izvora za (Knjižnica Iva Bizzara, Arhiv Petra povijest hrvatskoga Hektorovića i dr.). naroda u srednjem Zavod za povijesne znanosti vijeku, od početaka do u Zadru osnovan je 1954. Svrha

40 Glasnik HAZU RAZREDI HAZU

osnutka Zavoda bila je organizira- The Department of Social no sustavno istraživanje prošlosti Dalmacije, osobito Zadra i njegove okolice, s težištem na povijesnoj građi zadarskoga Povijesnoga arhi- Sciences of the Croatian va, Znanstvene knjižnice te crkvenih pismohrana i knjižnica. Osnovna je djelatnost Zavoda znanstvenoistra- Academy of Sciences and Arts živački i stručni rad iz povijesnih znanosti kroz zajedničke i pojedi- načne znanstvene projekte. Rezultat he Department of Social Croatian Economy, the Scientifi c znanstvenoistraživačke djelatnosti TSciences encompasses histori- Council for Government Admin- znanstvenih djelatnika Zavoda jest cal sciences, ethnology, archaeolo- istration, Judicature and the Rule njegova bogata nakladnička dje- gy, legal sciences, sociology, politi- of Law, and the Scientifi c Council latnost. Od samog osnutka Zavod cal sciences, philosophy, economy for Peace and Human Rights. The Radovi Zavoda izdaje svoj godišnjak and demography. Pursuant to the Department is in charge of the za povijesne znanosti HAZU u Za- Statute of the Croatian Academy following scientifi c projects, the ma- dru. Godine 2013. tiskan je 55. sve- of Sciences and Arts, it was deter- jority of which engage in long-term zak Radova. Osim Radova, Zavod je mined as the fi rst of the nine Acad- research into the: History of Istria; objavio 17 knjiga Posebnih izdanja, emy Departments. Tomislav Raukar, History of the Dubrovnik Republic; 13 monografi ja u seriji Djela, 4 broja Full Member of the Croatian Acad- History of Dalmatia; Romanisation zbornika Adriatica maritima, trosve- emy, has been Department Secre- and Christianisation of the Croatian ščani jubilarni i 11 redovitih sveza- tary since 2007. Research is carried Inland Area; Early Greek Inscrip- ka Pomorskoga zbornika i drugo. out within the following research tions in the Area of the Eastern Kabinet za pravne, političke i units: the Institute for Historical and Adriatic; Christianisation of Rural sociološke znanosti Juraj Križanić Social Sciences in Zagreb (and its Areas in Northern Dalmatia; History osnovan je 1990., a zadaća mu je historical sciences, archaeology, of Croatian Mediaeval Law; General promicati suradnju među navede- ethnology, and economic research Theory of Legal and Social Regula- nim disciplinama unutar Razreda za društvene znanosti i širega znan- divisions); the Institutes for Histor- tion; Publication of Collected Works stvenoga kruga. Predmet pravnih, ical Sciences in Rijeka, Pula, Zadar by Frane Petrić (Petris); Study of političkih i socioloških znanosti su and Dubrovnik; the Adriatic Institute Demographic History in the Ter- vrlo složeni, dinamički, nelinearni, in Zagreb; and the Juraj Križanić ritory of the Republic of Croatia; normativni društveni sustavi i proce- Cabinet of Legal, Political and So- Scientifi c Valorisation of the Cultural si. Suradnja se odnosi na razvijanje ciological Sciences in Zagreb. The Heritage of Salona and a Dictionary toga zajedničkoga teorijskog okvira, following bodies operate within this of Croatian Legal and Administrative a njezin glavni oblik rada jest Radna Department: the Scientifi c Council Terms from the Early Nineteenth skupina Pravo i društvo. (ur.) for Economic Research and the Century to the Present.

Glasnik HAZU 41

ZNANSTVENI ZAVODI HAZU

Vjera Katalinić Ana Lederer Zavod za Tihomil Maštrović povijest hrvatske

Zavod je započeo s radom 1. ožujka 1948. pod nazivom Institut za jezik i književnost JAZU. Prve smjernice knji`evnosti, radu Instituta dao je akademik Antun Barac s naglaskom da se suvremenom znanstvenom metodologijom i zajedničkim nastojanjima proučava povijest i razvitak hrvatskoga jezika i kazali{ta i književnosti. Godine 1952. Institut za jezik i Institut za književnost izdvajaju se iz dotadašnjeg zajedničkog instituta i postaju dvije samostalne Akademijine znanstvene jedinice glazbe HAZU

avod je započeo s radom 1. Zožujka 1948. pod nazivom Institut za jezik i književnost JAZU. Prve smjernice radu Instituta dao je akademik Antun Barac s naglaskom da se suvremenom znanstvenom metodologijom i zajedničkim nastojanjima proučava povijest i razvitak hrvatskoga jezika i književnosti. Godine 1952. Institut za jezik i In- stitut za književnost izdvajaju se iz dotadašnjega zajedničkog instituta i postaju dvije samostalne Akade- mijine znanstvene jedinice. Institut za književnost od samog osnutka kao važnu zadaću svoga djelovanja ističe obradu i evidenti- ranje književne baštine te prikuplja- nje književnih arhivalija i rukopisnih zbirki s ciljem stvaranja književnog arhiva. Kao rezultat tog rada danas se u Odsjeku za povijest hrvatske književnosti nalaze rukopisne ostavštine preko 200 hrvatskih književnika. Odsjek za povijest hrvatskog kazališta započeo je s radom 1966. (tada kao Odsjek za teatrologiju),

Glasnik HAZU 43 Bogatom književnom pismohra- nom i knjižnicom Odsjeka koriste se brojni, kako domaći tako i strani, znanstvenici. U okviru rada na struč- nom projektu Digitalizacija književ- nih ostavština hrvatskih književnika do sada su digitalizirani rukopisi S. S. Kranjčevića i A. G. Matoša te veći dio ostavštine T. Ujevića. (T. M.)

Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta U Odsjeku se provode istraživa- nja nacionalne dramske književnosti i istraživanja svih oblika i profesija nacionalnoga kazališta, a posebna pozornost posvećuje se rekonstrukcijama repertoara. U sklopu znanstve- noistraživačkog projekta Repertoar nakon što su Akademija i Hrvat- Salopek). Odsjek je posebno speci- hrvatskih kazališta (voditelj: dr. sc. sko narodno kazalište u Zagrebu jaliziran za pripremu kritičkih izdanja Branko Hećimović) popisan je i u tri sklopili ugovor o ustupanju Arhiva i sabranih djela hrvatskih književnika knjige objavljen hrvatski repertoar Muzeja HNK za potrebe novoosno- XIX. i XX. st. Tako su dosad objavlje- od 1840. do 1990., četvrta knjiga vanoga Instituta za književnost i te- na sabrana djela: A. G. Matoša, S. S. obuhvaća razdoblje od 1991. do atrologiju, te je cjelokupno gradivo Kranjčevića, I. Mažuranića, V. Vidrića, 2000., dok je u petoj knjizi repertoara HNK od 1971. smješteno u Odsjeku. V. Nazora, I. Gorana Kovačića te objavljen popis predstava do 1840. Odsjek za povijest hrvatske Sabrana djela Milana Begovića (od U Odsjeku rade jedna znanstvena glazbe osnovan je 1980. godine kojih je objavljeno dvadeset sveza- savjetnica (A. Bogner-Šaban), jedna pod imenom Zavod za muzikološka ka, a za tisak su pripremljena i po- viša znanstvena suradnica (A. Lede- istraživanja sa zadaćom da sustavno sljednja četiri sveska). U Odsjeku je rer) i jedna znanstvena novakinja (M. istražuje sve aspekte hrvatske glaz- zaposleno osam znanstvenika; dva Petranović) te još tri stalne djelatnice. bene kulture u europskom kontekstu. znanstvena savjetnika (T. Maštrović, U sastavu Odsjeka nalazi se i Pod današnjim imenom Zavod H. Mihanović-Salopek), tri viša znan- Muzejska kazališna zbirka u kojoj je, za povijest hrvatske književnosti, stvena suradnika (A. Pavešković, A. osim arhivskoga gradiva Hrvatsko- kazališta i glazbe HAZU djeluje od Sapunar Knežević, I. Matičević) i tri ga narodnoga kazališta iz Zagreba, 28. listopada 1993., a u njegovu su znanstvene novakinje (A. Batinić, M. pohranjeno i gradivo ostalih kazališta sastavu Odsjek za povijest hrvat- Ćavar, J. Dragičević). iz Zagreba i drugih hrvatskih kaza- ske književnosti, Odsjek za povijest Odsjek organizira brojne lišnih središta te kazališnih festivala i hrvatskog kazališta i Odsjek za znanstvene skupove o hrvatskim smotri. Po opsegu svoga arhivskog i povijest hrvatske glazbe. Zavod je književnicima i književnim povje- muzejskog gradiva ta je zbirka jedna smješten u povijesnoj palači Narod- sničarima, od kojih su neki i me- od najvećih u ovom dijelu Europe. noga doma u Zagrebu, Opatička đunarodnoga karaktera. Radovi sa Godine 1987. Muzejsko-kazališna ulica 18. Od 1975. objavljuje stručni simpozija objavljuju se u znanstve- zbirka Zavoda proglašena je spo- časopis Kronika (glavni urednik dr. nim zbornicima, pa su tako dosad, menikom kulture, a 1988. upisuje se sc. Tomislav Sabljak). (T. M.) u okviru znanstvenog projekta u registar muzejskih organizacija. Hrvatski književni povjesničari, Zbirka se kontinuirano nadopunjava Odsjek za povijest u suradnji s Hrvatskim studijima novim gradivom o kazalištima i ka- hrvatske književnosti Sveučilišta u Zagrebu, ﬁ lozofskim zališnim umjetnicima postajući tako U Odsjeku se organizirano fakultetima sveučilištâ u Zagrebu i svojevrsnom središnjom memorijom provode znanstvena istraživanja hr- Osijeku, sveučilištima u Puli i Zadru nacionalne kazališne povijesti i slu- vatske književnosti u okviru rada na te Hrvatskim ﬁ lološkim društvom žeći brojnim institucijama za različite pojedinim znanstvenim projektima. objavljeni zbornici o M. Kombolu, izložbe, a fundusom Zbirke kao i bo- Trenutno se istraživanja obavljaju S. Ježiću, F. Fancevu, T. Matiću, A. gatom stručnom knjižnicom Odsjeka na tri projekta: Od građe do analize. Haleru, B. Vodniku, I. Milčetiću, D. za svoj se znanstveni i stručni rad po- Nepoznati i zaboravljeni hrvatski Prohaski, M. Rešetaru, V. Jagiću, Š. najviše koriste znanstvenici, publicisti pisci XIX. i XX. st. (voditelj: akademik Ljubiću, I. Kukuljeviću Sakcinskom te studenti. Brojna umjetnička djela Dubravko Jelčić), Hrvatski književni i I. Frangešu. Znanstvenici Odsje- Muzejske kazališne zbirke javnosti se povjesničari (voditelj: prof. dr. sc. ka stalni su sudionici znanstvenih predstavljaju na povremenim izlož- Tihomil Maštrović) i Doprinos hrvat- skupova Dani Miroslava Krleže u bama Odsjeka o važnim hrvatskim skih i bugarskih intelektualaca za Osijeku, Dani Hvarskog kazališta u kazališnim umjetnicima, ponajviše o kulturnu raznovrsnost Europe (vo- Hvaru i drugih skupova u zemlji i oblikovateljima vizualnoga aspekta diteljica: dr. sc. Hrvojka Mihanović inozemstvu. kazališne predstave.

44 Glasnik HAZU ZNANSTVENI ZAVODI HAZU

Zavod je utemeljitelj kvadrijenal- Stipčević), jedna viša znanstvena ons in the Early Modern Age: The ne Nagrade Marko Fotez za istraži- suradnica (H. Breko Kustura) te tri Meeting of the European East, West vanje dramske i kazališne baštine, asistenta i stručna suradnika (L. and South (MusMig) u suradnji sa a Odsjek je i suosnivač Povelje Konﬁ c, R. Palić-Jelavić, V. Vrbanić), znanstvenicima iz drugih europskih za promicanje hrvatske dramske a bave se hrvatskom glazbenom zemalja (voditeljica projekta: prof. baštine na lutkarskoj sceni (1991.) te kulturom od srednjega vijeka do dr. sc. Vjera Katalinić). Odsjek za suutemeljitelj Nagrade hrvatskoga XX. st. u kontekstu europskih i povijest hrvatske glazbe raspolaže glumišta (1992.) (A. L.) svjetskih silnica. muzikološkom knjižnicom s goto- Znanstveni je rad artikuliran kroz vo 10.000 knjiga, priručnika, nota Odsjek za povijest domaće i međunarodne projekte, te oko 250 domaćih i inozemnih hrvatske glazbe od onoga prvotnoga na temi Fun- časopisa (http://katalog.hazu.hr/ Odsjek je osnovan 1979., a za- damentalna istraživanja za povijest web/start01MUZ.htm). U arhivu se počeo s radom 1980. kao Zavod za hrvatske glazbe, s pojedinačnim čuva vrijedna istraživačka građa La- muzikološka istraživanja JAZU, dok temama od kojih su se neke uklju- dislava Šabana te rariteti, poput 3. današnji naziv nosi od 1993. Danas čile u međunarodne projekte u izdanja Cithare octochorde iz 1757. je u Odsjeku zaposleno sedam Njemačkoj, Italiji i Francuskoj. Sada te autograﬁ Vatroslava Lisinskog i znanstvenika i istraživača, među se u Odsjeku vodi i jedini europski Ivana Zajca, koji su digitalizirani i kojima su tri znanstvena savjetnika projekt iz humanistike (HERA) s javno dostupni (http://dizbi.hazu. (V. Katalinić, S. Majer-Bobetko, E. bazom u Hrvatskoj: Music Migrati- hr/?sitetext=114). (V. K.)

The Institute of the History of the Croatian Literature, Theatre and Music of the Croatian Academy of Sciences and Arts

he Institute of the History of the scope of its operation – placed its Division further carries out re- Tthe Croatian Literature, Theatre emphasis on analysing and keeping search into the national dramatic and Music of the Croatian Academy records of the literary heritage, as literature and all forms and proof Sciences and Arts has operated well as on collecting literary archival fessions of the national theatre; under its present name since 28 material and manuscripts with the particular attention is paid to the October 1993. The Institute includes aim of setting up literary archives. reconstruction of the repertoire the Division of the History of Cro- The Division achieved major results in through the scientifi c research pro- atian Literature, the Division of the preparing critical editions of collec- ject entitled The Repertoire of the History of the Croatian Theatre, and ted works by the classics of Croatian Croatian Theatres. the Division of the History of Croa- literature and in organising scientifi c The Division of the History of tian Music. The Institute is located in symposia on Croatian writers and Croatian Music was established in the historical National Hall Mansion in literary historians, some of whom 1980 under the name the Institute Zagreb, Opatička 18. It has published enjoy international renown. for Musicological Research, and was its journal The Chronicle since 1975. The Division of the History entrusted with systematic research The Institute started working on 1st of the Croatian Theatre started into all aspects of Croatian musical March 1948 under the name Lan- operating in 1966 (initially under culture in the European context. Sci- guage and Literature Institute of the the name Theatrology Division), entifi c work is accomplished through Yugoslav Academy of Sciences and after the Academy and the Cro- national and international projects. Arts. The Institute received the initial atian National Theatre in Zagreb The Division is currently, in colla- guidelines for its work from Antun had concluded an agreement on boration with scholars from other Barac, Full Member of the Croatian handing over material from the European countries, carrying out the Academy, who said that there should Croatian National Theatre archives only European project from the fi eld be a common eff ort in the study of and museum for the purposes of of the humanities (HERA) based in the history and the development of the newly-established Literature Croatia: Music Migrations in the Early Croatian language and that modern and Theatrology Institute. Since Modern Age: The Meeting of the Eu- scientifi c methodology should be 1971, the complete material of the ropean East, West and South (Mus- employed. Since its earliest days, the Croatian National Theatre has been Mig). The Division has at its disposal Institute has – as a major task within in safekeeping in the Division. The a valuable musicological library.

Glasnik HAZU 45

MUZEJI, GALERIJE I ZBIRKE HAZU Borivoj Popovčak Strossmayerova Osnivač HAZU biskup Josip Juraj Strossmayer uspio je prikupiti 117 umjetničkih slika, te ih je 2. listopada 1868. darovao Akademiji. Od te godine pa do galerija starih dana svečanog otvorenja Galerije 1884. biskup je prikupio još 167 umjetničkih djela, a darivanje Strossmayer nastavlja sve do svoje smrti. Akademijina galerija starih majstora majstora stoga nosi, na vjekovnu slavu i počast, ime Josipa Jurja Strossmayera, svojega osnivača i utemeljitelja HAZU

trossmayerova galerija starih Smajstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti osnovana je i otvorena za javnost prije 130 godina – 9. studenoga 1884., istoga dana i mjeseca kada je trebala biti otvorena 1880., ali je potres koji je te godine zadesio Zagreb znatno oštetio palaču Akademije, djelo Bečanina Friedricha Schmidta (1825. – 1891.), pa je prvotno otvorenje bilo odgođeno. Sam događaj otvorenja pratile su brojne druge kulturne manifestacije. Bilo je tu koncerata pjevačkih zborova i glazbenih orkestara, kazališnih predstava, vatrometa i bakljada. U povodu otvorenja Galerije u Zagreb su pristigli i mnogi ugledni gosti i posjetitelji. Gradsko je poglavar- stvo čak zamolilo Zagrepčane da se toga dana i nekoliko sljedećih suzdrže od posjeta Galeriji da se ne bi stvarala prevelika gužva. Kada se uzme u obzir da je Rijksmuseum u Amsterdamu otvo- ren 1885., Kunsthistorisches Muse- um u Beču 1891., Tate Gallery u Lon- donu 1897., Szépmüvészeti Múzeum (Muzej lijepih umjetnosti) u Budim- pešti 1906., dolazi se do zaključka da je Strossmayerova galerija starih majstora otvorena nešto, ili znat- Majstor slike Virgo inter virgines, Sveto Trojstvo (Prijestolje Milosti), Strossmayerova galerija starih majstora HAZU no, prije mnogih svjetski poznatih muzejskih institucija. U samom začetku fundus se Ga- 284 umjetnine, od kojih je njih 256 (1845. – 1927.). Biskupova je zbirka lerije temeljio isključivo na donaciji bilo zastupljeno u stalnom postavu nastajala postupno. Njegova je biskupa Josipa Jurja Strossmayera što ga je uredio prvi ravnatelj Stro- skupljačka aktivnost započela istom (1815. – 1905.), koja je obuhvaćala ssmayerove galerije Izidor Kršnjavi po dolasku u Đakovo 1850. godine s

Glasnik HAZU 47 MUZEJI, GALERIJE I ZBIRKE HAZU

prvobitnom namjerom da se sklad- bilo da je riječ o djelima koja su umjetnine, fundus Strossmayerove no uresi biskupski dvor. Za vrijeme posjedovali bilo da su u pitanju ona galerije danas ima nekoliko tisuća studija u Beču te tijekom kasnijih koja su nabavili s ciljem da ih daruju umjetnina, mahom slika, ali i graﬁ č- godina biskup je boravio u veli- Galeriji. Tako je do biskupove smrti kih listova i skulptura. Sam postav kim europskim kulturnim centrima 1905. zbirka slika Strossmayerove koncipiran je tako da se u slije- poput Münchena, Praga, Dresdena galerije uvećana za 67 umjetnina. du može pratiti razvoj europskih i Berlina te je imao uvid u galerije Među važnijim donatorima u tom slikarskih škola od XIV. do XIX. sto- i zbirke umjetnina u tim gradovi- razdoblju svakako treba istaknuti ljeća. Od istaknutih djela u stalnom ma. Zadivljen svime što je vidio, za odvjetnika Ivana Ružića (1892.), čija postavu svakako treba istaknuti boravka u Rimu 1858. Strossmayer je zbirka slika prikupljena s jasnom radove Beata Angelica, Cossima donosi odluku da „svom narodu nakanom da je se daruje Galeriji, te Rossellija, Mariotta Albertinellija, namakne muzej slika te mu on donaciju francuskog diplomata Eu- Vittorea Carpaccia, Giovannija bude školom i pobudom...“ Tako je gena-Emmanuela-Ernesta Halwina, Bellinija, Jacopa Palme Mlađeg, biskup počeo nabavljati slike preko marquis de Piennesa, koji je u dva Federika Benkovića, Majstora svojih povjerenika, svećenika Nikole navrata, 1903. i oporučno, nakon slike Virgo inter virgines, J. Kocka, Voršaka u Rimu i slikara Ivana Si- smrti 1911., darovao Strossmayerovu Joachima Patinira, Antoinea Jeana monettija u Veneciji, a uz suradnju galeriju. Zbirka se također sustavno Grosa, Jean-Baptistea Carpeauxa, stručnjaka iz rimske Akademije sv. obogaćivala darovnicama Društva Jean-Baptistea Corota, Alexan- Luke i vatikanske Academije dei umjetnosti te Društva prijatelja drea Gabriela Decampsa, Charlesa virtuosi al Pantheon. U sljedećih Strossmayerove galerije. Od bitnijih Daubignyja… deset godina Strossmayer je uspio donacija u novije vrijeme svakako Pojedina djela iz fundusa prikupiti 117 slika, te ih je 2. listo- treba istaći onu Margaret Steten Stross mayerove galerije, poglavito pada 1868. darovao Akademiji. Od Vanka iz 1964. godine, Ante Topića ona iz stalnog postava, izuzetne te godine pa do dana svečanog Mimare iz 1968., Zlatka i Joyce Balo- su vrijednosti, stoga su tražena i otvorenja Galerije 1884. biskup je ković iz 1972., Julija Csikosa Sessije posuđivana za izložbe u glasovitim prikupio još 167 umjetničkih djela, a iz 1974., Celestine Uzorinac iz 1977., europskim galerijama kao što su darivanje Strossmayer nastavlja sve Borisa Lubienskog, ing., iz 1983., Castello Estense u Ferrari, Musei di do svoje smrti. Predmeti primijenje- Božene Šulentić iz 1984., muzikolo- san Domenico u Forliju, Scuderie ne umjetnosti predani su u Obrtni ga Dragana Plamenca iz 1986., Ive al Quirinale u Rimu, Galeria Spada muzej, današnji Muzej za umjetnost Šebalja iz 1988., Vilima Svečnjaka i u Rimu, Salone Sistino u Vatikanu, i obrt, dok je preostali dio od 256 Matilde Auer iz 1990., Ljubice Šonje Van Boymans u Roterdamu, Musée umjetnina izložen u Strossmayero- iz 1997., Koste Angelija Radovanija des Beaux-Arts u Lyonu, Musée voj galeriji. Biskupova je darovnica iz 2003., Hede Dubac-Šohaj iz 2010. Jacquemart-André u Parizu, Tate potaknula mnoge imućnije hrvatske te Natalie Matovinović iz 2013. Gallery u Londonu, Walraf- Richar- građane da i sami daju svoj dopri- Temeljen na sustavu donacija tz u Kölnu itd. kao i onima diljem nos uvećanju galerijskog fonda, i vrlo rijetko kupovini određene Hrvatske.

The Strossmayer Gallery of Old Masters of the Croatian Academy of Sciences and Arts

he Strossmayer Gallery of Old citizens and associations, such as ring several thousands of artworks, TMasters of the Croatian Aca- the Arts Society (Društvo umjetnos- pictures, drawings and sculptures. demy of Sciences and Arts is one ti) and the Society of the Friends of The works belonging to the hol- of the oldest galleries in this part of the Strossmayer Gallery (Društvo dings of the Strossmayer Gallery, in Europe. It was opened to the public prijatelja Strossmayerove galerije), particular works by old masters from on 9 November 1884 thanks to its inspired by the Bishop’s gesture, de- the permanent collection, are often donator, founder and patron Josip cided to help increase the holdings. exhibited at prestigious European Juraj Strossmayer (1815–1905), the Donating artworks to the Gallery has galleries and museums (for exam- Bishop of Đakovo and Srijem. The been cultivated ever since; hence, ple, in Rome, Paris, Lyon, London, initial holdings of the Strossmayer the initial holdings, including 284 Rotterdam, Cologne), the best proof Gallery consisted of the Bishop’s do- artworks, have in the 130 years of of the value of the collection itself nation numbering around a couple existence become a comprehensive and the renown of the Strossmayer of hundred pictures. Many Croatian and considerable collection numbe- Gallery in the world.

48 Glasnik HAZU

50 GlasnikGlasnik HAZHAZUU PROJEKTI HAZU

Jadranka Mauch Lenardić Korelacija paleolitika, mezolitika i neolitika

Istraživači i suradnici na projektu dijelom su nastavili već prije kontinentalne započeta istraživanja, ali su i započeli nova istraživanja kvartarnih naslaga na hrvatskim lokalitetima, koja su rezultirala novim kvalitetnim podatcima koji pak čine osnovu za i primorske daljnja istraživanja. Time je ostvaren nužan kontinuitet u istraživanjima kvartarnih naslaga Hrvatske i pripadajuće fosilne faune Hrvatske

rojekt Korelacija paleolitika, me- Zavoda. Taj je zavod naime jedina klimatske prilike nego što se dosad Pzolitika i neolitika kontinentalne institucija u Republici Hrvatskoj mislilo. Osobito treba naglasiti da i primorske Hrvatske (voditeljica specijalizirana za takva istraživanja, su istraživači s Instituta za evolu- projekta: dr. sc. Dejana Brajković) kojima se već desetljećima sustav- cijsku antropologiju Max Planck bio je od 2007. do 2013. godine no bavi. Materijal iz tri špilje sjeve- u Leipzigu, iz nekih pojedinačnih glavni projekt Zavoda za paleonto- rozapadne Hrvatske – Vindije, Ve- kostiju neandertalaca iz Vindije, logiju i geologiju kvartara Hrvatske ternice i Velike pećine – sustavno se starih oko 33.000 godina – koje akademije znanosti i umjetnosti, paleontološki i zooarheološki ana- ulaze u skupinu najmlađih sačuva- uz ﬁ nancijsku potporu Ministarstva lizirao. Time je (neposredno: preko nih fosila neandertalaca u Europi, znanosti, obrazovanja i sporta Re- fosilnih kostiju, ili posredno: preko pa su njihovi fosili razmjerno malo publike Hrvatske. Istraživači i surad- artefakata) utvrđena prisutnost pa- dijagenetski izmijenjeni – uspjeli su nici na projektu dijelom su nastavili leolitičkih lovaca, kako neanderta- rekonstruirati genom neandertala- već prije započeta istraživanja, laca tako i modernih ljudi, u njima. ca. To je prvi put da je rekonstruiran ali su i započeli nova istraživanja Ta je činjenica otvorila put novim genom nekog izumrlog pripadnika kvartarnih naslaga na hrvatskim spoznajama o uvjetima i načinima našeg roda Homo, što je uspjeh lokalitetima, koja su rezultirala no- njihova života i preživljavanja tije- koji je odjeknuo u svijetu. Ujedno je vim kvalitetnim podatcima koji pak kom gornjeg pleistocena (geološko time potvrđeno i miješanje (da li i čine osnovu za daljnja istraživanja. razdoblje između 128.000. i 11.700. suživot?) neandertalaca i suvreme- Time je ostvaren nužan kontinuitet godine prije sadašnjosti) u ovim nih ljudi. Na lokalitetu Marlera I kod u istraživanjima kvartarnih nasla- subalpskim periglacijalnim prostori- Ližnjana u južnoj Istri, na kojem se ga Hrvatske i pripadajuće fosilne ma. Utvrđeno je da su u to vrijeme od 2000. godine do danas isko- faune, a to je i osnovna djelatnost ovdje vladale znatno povoljnije pava i istražuje, tafonomskim je i

Glasnik HAZU 51 zooar- heološ- kim istra- živanjima za sada samo posredno (ar- tefakti, modiﬁ kacije koštanog materijala) dokazana prisutnost neandertalaca, a utvrđene životinjske zajednice i rezultati paleopalinoloških i sedimentoloških analiza potvrđuju povoljne klimat- veni su ske uvjete tijekom zadnjih 50-ak novi podatci o tisuća godina na ovim prostori- njihovim sedimentološkim i mi- ma. Paleontološkim istraživanjima kromorfološkim obilježjima, zatim fosilnog materijala sakupljenog o apsolutnoj starosti i promjenama prije više desetljeća s još jednog u sastavu životinjskih zajednica interesantnog i dulji niz godina u pojedinim stratigrafskim hori- poznatog istarskog nalazišta – zontima, čime se došlo do novih Romualdove pećine – prvi put u spoznaja o paleogeografskim i Hrvatskoj ustanovljena je prisutnost paleoklimatskim obilježjima i pove- leminga (rod Dicrostonyx), životinje zanosti Korčule s kopnom tijekom koja danas obitava samo na sjeveru zadnjeg ledenog maksimuma (prije vatskih lokaliteta, euroazijskog i sjevernoameričkog oko 26.500. do 19.000./20.000. s naglaskom na kontinenta. Determinacijom novih godine). Klimatsko zatopljenje koje utvrđivanju uloge nalaza musterijenske kulture (od je potom uslijedilo, a traje još i da- ptica u prehrani 300.000. do 30.000. godine prije nas, rezultiralo je porastom razine paleolitičkih lju- sadašnjosti) iz Romualdove pećine Jadrana za oko 120 m, čime su di, kao i mlađih potvrđena je i prisutnost neander- nekadašnje planine postale otoci, (mezolitičko- talaca. Zooarheološkim analiza- a obala je „pomaknuta“ u unutraš- -neolitičkih) ma došlo se do novih pogleda na njost. Također su rekonstruirane zajednica. interakciju velikih zvijeri (špiljski prehrambene navike i strategije Dugogo- medvjed, špiljski lav) i neanderta- opstanka ljudi na prijelazu iz ple- dišnja istraživanja laca. Iako se spomenuti lokaliteti istocena u holocen i tijekom ranog malih sisavaca sa razlikuju po geomorfološko-se- holocena (od 11.700. do približno spomenutih i nekih dimentološkim osobinama te po 7.500. godine prije sadašnjosti) drugih nalazišta na sastavu i zastupljenosti pojedinih na prostoru istočne obale južnog području Hrvatske taksona, ipak životinjske zajedni- Jadrana, što se do sada nije istra- pridonijela su novim ce i Marlere i Romualdove pećine živalo. U iznimno bogatom arheo- rezultatima nužnim pri dokazuju blaže klimatske oscilacije loškom materijalu iz Vele spile, koji rekonstrukcijama pa- tijekom gornjeg pleistocena na potvrđuje kontinuiranu naseljenost leookoliša i paleoklimat- području Istre. Novim apsolutnim Korčule od gornjeg paleolitika (oko skih oscilacija tijekom datacijama revidirana je starost 19.000 godina prije sadašnjosti) gornjeg pleistocena i pojedinih stratigrafskih horizonata do danas, zanimljivi su i jedinstveni holocena na području nalazišta Šandalje II kod Pule te se nalazi paleolitičkih keramičkih ﬁ gu- današnje Hrvatske. Isto pripadajuće životinjske zajednice i rina, koji Velu spilu i Korčulu smje- tako i sustavna paleonto- kulturni sadržaji smještaju u mlađe štaju među najvažnija paleolitička loška istraživanja i katalogizacija odsječke geološke prošlosti. Nova nalazišta na Mediteranu. Zooarheo- pojedinačnih nalaza fosilnih pro- tafonomska i osobito zooarheološ- loška istraživanja obuhvatila su prvi boscida (rilaša), iako najčešće bez ka istraživanja faune mlađih pleisto- put i analizu ishodišnih smjerova točne stratigrafske pripadnosti, censkih naslaga Šandalje II i novog širenja stočarstva tijekom proce- upotpunjuju dosadašnje spoznaje nalazišta Ljubićeva pećina na jugu sa neolitizacije istočnog Jadrana o rasprostranjenosti te skupine ži- Istre potvrđuju učestali boravak lo- (prije oko 8.000. do 6.000. godine) votinja, čiji su predstavnici izrazito vaca gornjeg paleolitika (razdoblje i utvrđivanje načina gospodarenja dobri indikatori klime i okoliša, stood 50.000. do 10.000. godine prije stadima domaćih životinja u ranim ga omogućuju bolje razumijevanje sadašnjosti) na tim prostorima. Na- stočarskim zajednicama. Nastav- klimatskih promjena, pa prema dalje, novim istraživanjima naslaga ljena su također već prije započeta tome i promjena u vegetaciji i Vele spile na Korčuli revidirane su istraživanja avifaunskog (ptičjeg) sastavu faune tijekom različitih prijašnje spoznaje, odnosno dobi- fosilnog materijala s različitih hr- odsječaka geološke prošlosti.

52 Glasnik HAZU PROJEKTI HAZU

Correlation of the Palaeolithic, Mesolithic and Neolithic of the Continental and Coastal Croatia

he above quoted project was, and in the neighbouring countries, tionary Anthropology in Leipzig and Tfrom 2007 till 2013, the main which, during the six decades, sis- which became world-famous being research project of the Institute for tematically pursues such specialized the fi rst reconstructed genome of Quaternary paleontology and geolo- investigations. Many multidiscipli- a fossil hominine. It also proved the gy of our Academy (project leader: nary investigations of some Croatian mixing of Neanderthals and modern dr. sc. Dejana Brajković), fi nancially localities, as for example in the con- humans. Geological-paleontological, supported by the Croatian Ministry tinental part the Vindija, Veternica as well zooarchaeological, investi- of Science, Education and Sport.The and Velika pećina caves, and at the gations of several Quaternary sites researchers and associates on the Adriatic coast the sites such as Šan- and the associated faunal remains, project have both continued with dalja II, Marlera I, then the Ljubićeva, enabled the reconstructions of the former systematic investigations Romualdova, and Vela spila caves, climate oscillations and paleoen- and initiated new researches of have given many new results and vironmental conditions during the the Quaternary deposits in Croa- insights into the life and the ways of Late Pleistocene and Holocene on tia, which yielded the base for the survival of the Palaeolithic and mo- the territory of present-day Croatia, future investigations. Thus has been dern humans. Particulary worth em- and fi nally the changes in both the achieved the necessary continuity phasizing is the fi rst reconstruction faunal and human assemblages, of the investigations of the Quater- of the Neanderthal genome (on the resulting from the infl uence of dif- nary localities and the fossil fauna 33.000 year old bones from the Vin- ferent factors active in the environ- in Croatia. The Institute is the only dija Cave), which was carried out in ment during diff erent geological institution in the Republic of Croatia the Max-Planck-Institute for Evolu- periods.

Glasnik HAZU 53

BLAGO KNJIŽNICE, ARHIVA I ZBIRKI HAZU

Akademik Radoslav Katičić

Petar Zoranić svojim je odlučnim Petar literarnim potezom, poetizirajući raskrvavljenu Hrvatsku kao pastoralnu idilu, ne zatvorivši pri tome oči pred nevoljom u kojoj se nalazi njegova domovina, od Zorani}: svih hrvatskih pisaca najizrazitiji, udarivši time neprolazan pečat hrvatskoj kulturi i dubinskom Planine sloju njezine duhovnosti

edini na svijetu sačuvani primje- tako bujne pučke pobožnosti oslo- Jrak prvog izdanja Planina, djela bođene dotadašnjih spona vjerske koje je napisao hrvatski književnik strogosti. Petar Zoranić (Zadar, 1508. – vje- Zoranić je u Sannazzara našao rojatno Zadar, prije 1569.), čuva se pastirski roman u prozi i stihovima. u Knjižnici HAZU. Njime je Zoranić Od njega je dobio okvirni motiv odgovorio na izazov pastirskog za svoje Planine i načelo njihove romana, tada nove vrste u renesan- kompozicije. A poticaje je primao, snoj književnosti. Planine je napisao dakako, i od starih. To su Teokrit, 1536. (djelo je objavljeno u Mlet- Vergilije, Ovidije i Horacije, a i oni, cima 1569.), zagledan u pastirski mnogo mlađi, koji su u Italiji položili roman Jacopa Sannazzara Arkadija, same temelje renesansnoj književ- napisan 1501., a objavljen 1504., nosti: Dante, Petrarca, Boccaccio. prozno djelo u kojem se prikazuje Ali kako je Zoranićev književni jezik mladić, bolan od ljubavi, kako luta po svojem ishodišnom odredištu cr- među pastirima čarobnim krajoli- kven, pa čak i liturgijski, tako i nje- kom proplanaka i gajeva. Bio je to gov pastirski roman prima pjesnič- prvi odjek na Sannazzarov roman ke poticaje i od evanđelja, psalama u svoj Europi, napisan prije onih u i crkvenih otaca. O tom svojem Portugalu, Španjolskoj, Engleskoj i književnom univerzumu stavlja Zo- drugdje. Hrvatska renesansa nije se ranić razgovijetne naznake u bilješ- javila ni s kakvim zakašnjenjem. kama na rubu stranica. Vidi se: on Treba vidjeti kojim je sredstvima je „pisac veoma velike kulture, koja hrvatska kultura dočekala renesan- nije mnogo zaostajala za kulturom snu književnost i stvaralački odgo- njegova uzora Sannazzara“, kako je varala na njezine izazove kako su utvrdio Josip Torbarina. dolazili iz njezina žarišta, iz Italije. Ne možemo razumjeti Zorani- Bitna je značajka te književnosti ća, pa ni istinski doživjeti njegove da je bila pisana narodnim jezi- Planine, ako nam nije pred očima kom (volgare). Takav je jezik na njihov odnos prema Sannazzarovoj hrvatskom prostoru postojao kao Arkadiji. Ta intertekstualnost, kako književni. Potjecao je iz obrazovne se bilo, nije tomu davno, uobičajilo predaje ćirilometodske pismenosti, govoriti, temeljna je pretpostavka bio je jako i sve više prožet elemen- svake literarnosti onoga vremena. tima narodnoga jezika i na njem Temeljni je Sannazzarov motiv Ar- je u razdoblju gotike pisana bujna kadija, krajolik koji ispunja duboku književnost koja je bila izraz isto ljudsku čežnju za jednostavnom i

GlasnikGGlaGllalasnisnsninikkH HAZU HAAZUAZZZUU 5555 BLAGO KNJIŽNICE, ARHIVA I ZBIRKI HAZU smirenom izvornošću u nepomuće- nešto za čim teži jer je do njega to to lako i uspijeva samo polako, korak noj ljepoti. Napučena je priprostim bilo propušteno. po korak. Tu smo na ispitu i moramo pastirima te razigranim satirima i Krvava domovinska zbilja, to je pokazati koliko smo tomu dorasli. nimfama oko njih. Ta Arkadija, po dakle Zoranićeva pastirska idila. On Pjesničkim motrištem koje je kojoj se kreće mladić bolan od lju- takvu idilu i sasvim izričito slika u Zoranić zauzeo opredjeljujući se bavi, u Sannazzara je sva idila. Ta- njezinoj proturječnoj rastrganosti, a za krvavu i prestrašenu domovinu kva je konvencija bukoličke poezije. i u njezinoj potpuno zbiljskoj cjelo- kao za svoju Arkadiju, ne odustajući Zoranić je pak u svojim Planinama vitosti: Tuj pod dubjem pri vrulji, jer od Arkadije kao što ne odustaje od na mjesto te Arkadije stavio svoju čriz podne biše, pastirov nikuko, ki Domovine, stvorio je nešto veli- domovinu kakva je tada doista bila, budi da predljivi (tj. ustrašeni) kroz ko i sasvim izvorno. I time, izvan krvavu i ugroženu, od brige i straha svakdanje naporstvo od vukov i već estetskih kategorija poetičnosti, ujedno uzbibanu i sleđenu. I tu cić neprijateljskoga česta plinjenja i ipak prodire do srži kostiju, sva- se onda odvija pastoralna čaroli- robljenja, ništar manje za dobri stari komu komu nije skarb banska kak ja, tu pjevaju pastiri i vile. Krvava običaj obslužiti kako već mogahu, snežnica lanjska, što pjeva Miroslav zbilja kao idila! Inače toga nema u blagovati stahu i u stran blizu na Krleža. Isto se to kao prizvuk vrlo svjetskoj književnosti, u Zoranića plandišća živine priuzbivši meu so- jasno razabire kad pjevaju Marulić, je potpuno izvorno, proizišlo je iz bom razliko blagovito na travi sijahu... Vetranović i Lucić. A za Zoranićem doživljenoga hrvatskog iskustva: To je hrvatska Arkadija! Sve je to slijede njegovi Zadrani: Karnarutić čak je i takva domovina idila. Idila je onda koncertirano kao Tužben poj i Baraković. I oni izražavaju upravo jer nema druge domovine. pastirov od rasute bašćine. A izra- to. Ali Zoranić je svojim odlučnim Na toj pozadini predstavlja ženo je jedinstveno pregnantno kad literarnim potezom, poetizirajući Zoranić mjerodavnu poetizaciju za- pastir rekne: I mi bismo odovud po- raskrvavljenu Hrvatsku kao pasto- vičajnih strana, krajolika koji to svo- bigli, dali nas slatkost bašćine uzdrži. ralnu idilu, ne zatvorivši pri tome jom ljepotom zaslužuje ne manje To su, može se reći, loci classici hr- oči pred nevoljom u kojoj se nalazi od klasičnoga, a taj je još od starine vatske osjećajnosti. Bili i ostali, kako njegova domovina, od svih hrvat- uzorno poetiziran, dok je naš hr- god je sad najvažnije, još tamo od skih pisaca najizrazitiji, udarivši vatski do Zoranića u tome ostao Narodnog preporoda, upinjati se da time neprolazan pečat hrvatskoj zanemaren. Poetiziranje rodnoga se prevlada i ostavi za sobom upravo kulturi i dubinskom sloju njezine krajolika Zoranić izričito navodi kao ono što takvu osjećajnost hrani. Nije duhovnosti.

Petar Zoranić: PLANINE

he only preserved copy in the Croatian Renaissance was clearly poetry. Zoranić in Planine, however, Tworld of the fi rst edition of Pla- keeping pace with the movement in puts in the place of Arcadia his own nine (The Mountains), a work by the other countries. homeland, the way it really was, Croatian poet Petar Zoranić (Zadar, Zoranić discovered both prose bloodstained and imperilled, shaken 1508 – probably Zadar, before 1569) and verse in Sannazzaro’s work. In and petrifi ed at once by care and is in safekeeping in the Library of his work Planine, he used the ge- terror. Here too the pastoral magic the Croatian Academy of Sciences neral motif of the work, as well as unfolds, here sing the shepherds and Arts. This book was Zoranić’s the principle its composition was and the nymphs. Bloody reality as reply to the challenge set by the built on. He received inspiration idyll. There is nothing like it in world pastoral romance – at that time a from the old masters: Theocritus, literature; in Zoranić, stemming new literary genre in the Renais- Vergil, Ovid and Horatio; as well as from the Croatian reality as expe- sance. Zoranić wrote his Planine in from several much younger ones, rienced, it is completely original. 1536 (the book was published in who present the very fundamentals Even this kind of homeland is an Venice in 1569) inspired by the pas- of Renaissance literature in Italy: idyll. An idyll because there is no toral romance Arcadia by Jacopo Dante, Petrarch and Boccacio. other homeland. Sannazzaro (written in 1501, pub- Sannazzaro’s basic motif is But Zoranić, in this uncompro- lished in 1504), a work in poetical Arcadia, a landscape that meets the mising literary venture, treating prose describing a lovesick young deep human longing for peaceful bloodstained Croatia poetically as man, wondering among shep- simplicity in undisturbed beauty. It a pastoral idyll, without closing his herds through a magic landscape is populated with simple shepherds, eyes to the adversity in which his of clearings and groves. Planine and with the nymphs and satyrs homeland lay, is the most expres- was the fi rst reaction to Sannaz- surrounding them. This Arcadia, in sive of all Croatian writers, leaving zaro’s romance anywhere in Eu- which the lovesick youth ranges, an undying mark on the culture of rope, preceding those in Portugal, is nothing but idyll in Sannazzaro. Croatia and the deep structure of Spain, England and elsewhere. The Such is the convention of bucolic its spiritual life.

56 Glasnik HAZU

IZLOG IZDANJA HAZU

Akademik Mislav Ježić Hrvatska i Europa

Pothvat Hrvatska i Europa mogao bi se nazvati projektom za europsku budućnost Hrvatske. U rad na svakome svesku uključeno je sedamdeset do osamdeset stručnjaka, akademika, sveučilišnih profesora i znanstvenika, ne računajući tehničke urednike i suradnike. Od znanstvenih institucija u zemlji takav je posao mogla ponijeti jedino Akademija

rvatska i Europa jedan je od sa, Starih pisaca hrvatskih i druge je trebala biti predstavljanje Hr- H najvažnijih izdavačkih pothva- velike projekte. Posebnost projek- vatske i njene kulture i domaćoj, a ta od stvaranja HAZU. Taj pothvat ta Hrvatska i Europa jest u tome pogotovo međunarodnoj kulturnoj mogao bi se nazvati projektom za što se njime želi na najzahtjevnijoj javnosti. Projekt je zamišljen kada europsku budućnost Hrvatske. U razini po pouzdanosti, a opet na je Hrvatska bila još nepoznata nova rad na svakome svesku uključeno je način razumljiv širemu obrazovano- mala država na zemljovidu svijeta, sedamdeset do osamdeset struč- mu čitateljstvu, Hrvatska cjelovito ugrožena agresijom i nerazumije- njaka, akademika, sveučilišnih pro- predstaviti Europi i svijetu, a to je vanjem međunarodne zajednice. A fesora i znanstvenika, ne računajući za njenu budućnost u Europi i svije- završava sada, kada je već postala tehničke urednike i suradnike. Od tu znatan preduvjet. punopravna članica Europske unije. znanstvenih institucija u zemlji ta- Projekt je pokrenuo akademik Od pet zamišljenih svezaka edicije kav je posao mogla ponijeti jedino Ivan Supičić. Zamislio je sa su- na hrvatskome su izašla četiri sve- Akademija. Kao što je mogla iznijeti radnicima podjelu cijele kulturne ska, a peti se urednički dovršava. jedan od najvećih rječnika među povijesti Hrvatske na pet svezaka i Na francuskome su izašla tri sveska, kulturnim europskim narodima, objavljivanje edicije na hrvatskome, na engleskome dva, a treći je u ti- ili edicije Diplomatičkoga kodek- engleskome i francuskome. Svrha sku, dok je četvrti svezak preveden

Glasnik HAZU 59 na oba jezika i urednički se prire- znanosti: recimo, od Hermana Dal- Da bi edicija postigla svrhu u ze- đuje za tisak: na francuskome je taj matina u XII. stoljeću preko Vlačića mlji, a pogotovo u inozemstvu, radi posao već odmakao, a na englesko- i Petriša u XVI. st. te Boškovića u čega se objavljuje i na engleskome me je započeo. XVIII. st. do hrvatskih nobelovaca u i francuskome jeziku, presudna je U prvome je svesku obrađen rani XX. stoljeću. njena dobra distribucija. srednji vijek, u drugome zreli srednji Na projektu se radi 20-ak godi- vijek i renesansa, u trećemu barok na. Prethodni su svesci na hrvatsko- i prosvjetiteljstvo, a u četvrtome me, kada su počeli izlaziti, izlazili s dugo XIX. stoljeće, od 1790. do 1918. označenim godinama 1997., 2000., U petome će biti obrađeno XX. sto- 2003., što daje dobar ritam od po ljeće i početak XXI. stoljeća. Svaki tri godine s obzirom na zamašnost svezak daje povijesni i zemljopisni svezaka i rada na njima. U tome smi- pregled svojega razdoblja, opisuje slu treba odati priznanje glavnomu društveni ustroj i njegove promjene, uredniku triju svezaka i uredniku pr- obrađuje kulturne pojave, ustanove voga, akademiku Ivanu Supičiću, te i istaknute ličnosti, govori o jeziku, urednicima drugoga i trećega sve- književnosti, urbanizmu i arhitekturi, ska: akademiku Eduardu Hercigonji i slikarstvu i kiparstvu, glazbi te ﬁ lo- dopisnom članu Ivanu Golubu. zoﬁ ji, teologiji, znanostima i tehnici Uređivanje posljednjih dvaju pojedinoga razdoblja. U modernijim svezaka, IV. i V., povjereno je Misla- razdobljima udio znanosti i tehnike vu Ježiću kao glavnomu uredniku. naglo se povećava u ustroju sve- Četvrti je svezak izašao godine zaka. Iz toga se pregleda povijesti 2009., a urednici su mu bili aka- hrvatske kulture dade zorno osjetiti demik Josip Bratulić i akademik koliko je hrvatska kultura europska Josip Vončina. Peti je u pripremi, i kako sudjeluje u svim razdoblji- a urednici su mu akademik Josip ma i stilskim formacijama, osobito Bratulić i akademik Žarko Dadić. zapadnoeuropske kulture, a, s druge No na svakome idućem svesku radi strane, i koliko su istaknuti njeni sve veći broj suradnika koji su pravi predstavnici dali europskoj kulturi i autori toga velikoga djela.

60 Glasnik HAZU IZLOG IZDANJA HAZU

Croatia and Europe

he series Croatia and Europe foundation. Some seventy to eighty into the cultural manifestations, insti- Tis one of the most important experts, fellows of the Academy, tutions and personalities: language, publications of the Croatian Aca- university professors, scientists literature, architecture, painting, demy of Sciences and Arts since its and scholars cooperate on each sculpture, music, philosophy, science volume of the series. The project and technology of the respective has been proposed and conceived epochs. In each subsequent volume as a fi ve-volume series of books the share of the chapters on scholar- on Croatian cultural history by Ivan ship, science and technology keeps Supičić. The volumes are published growing in the bulk of the contents. in Croatian, English and French. So The series shows clearly how deeply far, four volumes in Croatian, three the Croatian culture participates in all in French and two in English have the epochs and stylistic formations of been published. The third in Eng- European cultural history, and what lish is in press. The fourth volume is contributions it has made to the translated in English and French and European heritage. Let it suffi ce to both versions are under preparation mention personalities like Hermann by volume editors.The general editor Dalmata in the 12th c., Vlačić / Flacius of the fi rst three volumes is Ivan Su- and Petriš / Patricius in the 16th c., pičić, of the last two Mislav Ježić. Bošković in the 18th c., Mohorovičić, The fi rst volume depicts and dis- Gorjanović Kramberger, Tesla, and cusses early Middle Ages in Croatia, Nobel Prize winners Ružička and the second late Middle Ages and Re- Prelog in the 19th and 20th c. naissance, the third Baroque and En- The work on the project lasts for lightenment, the fourth the „long 19th some 20 years already. We hope century“ until 1918, the fi fth the 20th that the completion of the work is and the beginning of the 21st cen- in view. The fulfi llment of the task tury. Each volume off ers a historical of the edition will depend on the outline of the respective period, a ge- success of its distribution in Croatia ographical survey, an insight into the and, above all, abroad in the circles social structures and their changes, of educated public.

Glasnik HAZU 61

MEĐUAKADEMIJSKA SURADNJA ALLEA i HAZU

rvatska akademija znanosti i i ideološkim interesima. ALLEA rje- va HAZU aktivan doprinos radu Humjetnosti članica je federa- šava cijeli niz strukturnih i političkih ALLEA-e daje akademkinja Milena cije europskih akademija ALLEA pitanja s kojima se Europa suočava Žic Fuchs, koja je članica Radne (All European Academies) koja je u području znanosti, istraživanja skupine za društvene i humanističke osnovana 1994. ALLEA okuplja 58 i inovacija. Organizacija je pritom znanosti (Working Group on Social akademija iz 42 države, a sjedište vođena razumijevanjem jedinstva Sciences and Humanities). Ranije su joj je u Berlinu u Berlinsko-branden- Europe na temelju povijesnih, u Radnoj skupini za znanost u obra- burškoj akademiji. U svom djelo- društvenih i političkih čimbenika te zovanju (Working Group on Science vanju nastoji promicati razmjenu znanstvenih i gospodarskih razlo- Education) djelovali akademik Stan- obavijesti i iskustava između akade- ga. U sklopu ALLEA-e djeluje pet ko Popović i akademik Nikola Kallay. mija, europskoj znanosti i društvu radnih skupina – za znanost i etiku, Od 2006. je predsjednik ALLEA-e nudi savjete od svojih organizacija za intelektualna prava, za znanost u Günter Stock, koji je ujedno i pred- članica te teži izvrsnosti u znanosti, obrazovanju, za društvene i huma- sjednik Berlinsko-brandenburške visokim etičkim standardima i neo- nističke znanosti te za digitalne akademije znanosti i Unije njemač- visnosti o političkim, komercijalnim humanističke znanosti. Od člano- kih akademija znanosti. (ur.)

ence and Ethics, the Working Group ALLEA and the Croatian on Intellectual Rights, the Working Group on Science Education, the Working Group on Social Sciences and Humanities, and the Work- Academy of Sciences and Arts ing Group on Digital Humanities. Milena Žic Fuchs, Full Member of the Croatian Academy, signifi cant- he Croatian Academy of Scienc- science, to meet high ethical stand- ly contributes to the operation of Tes and Arts is a member of the ards, and to be independent of any ALLEA as an active member of the Federation of European Academies political, commercial or ideological Working Group on Social Sciences – ALLEA (All European Academies), interests. ALLEA addresses a whole and Humanities. Stanko Popović which was founded in 1994. ALLEA set of structural and political issues, and Nikola Kallay, Full Members of gathers 58 academies from 42 which Europe faces in the fi elds of the Croatian Academy, previously countries, and its seat is the Ber- science, research and innovations. participated in the Working Group lin-Brandenburg Academy in Berlin. The organisation is guided by an on Science Education. Since 2006, Its intention is to promote the understanding of European unity the Chairperson of ALLEA has exchange of information and ex- based on historical, social and polit- been Günter Stock, who is also the perience among academies; to off ical factors, as well as on scientifi c President of the Berlin-Branden- advice to European scientifi c circles and economic considerations. There burg Academy of Sciences and of and society via its members; and are fi ve working groups within the Union of German Academies of to strive to achieve excellence in ALLEA – the Working Group on Sci- Sciences.

Glasnik HAZU 63 Doga|anja u HAZU u prvom polugodi{tu 2014.

svakom broju Glasnika HAZU donosit će se izbor iz kronike polugodišnjih događanja U u HAZU – tako se u prvom broju donosi izbor iz brojnih znanstvenih i umjetničkih događanja u Akademiji, od početka siječnja do kraja lipnja 2014. Past events

very issue of Glasnik HAZU will off er a survey of past events taken place at the Academy. EThe ﬁ rst issue brings a selection of scientiﬁ c and artistic events held at the Academy in the period from 1st January to 30 June 2014.

vitalna. Povijest umjetnosti još je has been written about him, yet uvijek dužna Meštroviću. O njemu it seems that each generation is je dosta napisano, ali čini mi se da entitled to its own Meštrović. Today, svaka generacija ima pravo na svo- looking back, we may calmly think jeg Meštrovića. Danas, s vremen- of Meštrović as belonging to the skim odmakom, na Meštrovića u idea of permanence, and place him miru možemo gledati kao na nešto among the giants”, said Maroević. što pripada ideji dugog trajanja i The participants of the symposium možemo ga gledati u štafeti veli- visited Otavice and placed a wreath kana“, rekao je Maroević. Sudionici on Meštrović’s grave. skupa posjetili su i Otavice i položili vijenac na Meštrovićev grob. (M. L.)

THE 130TH ANNIVERSARY OF THE BIRTH OF IVAN MEŠTROVIĆ

On 16 January 2014, the Croatian Academy of Sciences and Arts celebrated the 130th anniversary of the birth of its member, world-famous Croatian sculptor Ivan Meštrović, by 130. OBLJETNICA ROĐENJA organising a scientifi c symposium IVANA MEŠTROVIĆA in the premises of the Academy Institute for Scientifi c Research and HAZU je 16. siječnja 2014. Artistic Work in Split. The spea- proslavio 130. obljetnicu rođenja kers at the symposium confi rmed svog člana, istaknutoga hrvatskog that Meštrović’s contribution to kipara Ivana Meštrovića, znanstve- the development of the Croatian nim skupom održanim u Zavodu za national identity was enormous, but znanstveni i umjetnički rad HAZU u also that his oeuvre has so far not Splitu. Na skupu je govorilo de- been suffi ciently explored; hence, it setak stručnjaka te je potvrđeno should be re-valued by the newer da je Meštrović dao golem prinos generations. Tonko Maroević, Full hrvatskom nacionalnom identitetu, Member of the Croatian Acade- DANI VJEKOSLAVA BABUKIĆA ali i da njegovo djelo još uvijek nije my, pointed out that Meštrović’s dovoljno istraženo te je potrebno commitment to following his own U Zavodu za znanstveni i umjet- da ga novi naraštaji revaloriziraju. path and being complex should be nički rad Hrvatske akademije zna- Akademik Tonko Maroević istaknuo properly understood. “He created nosti i umjetnosti u Požegi održani je da treba razumjeti Meštrovićevu works intended to disturb, which su od 20. do 21. veljače 2014. Dani obvezu da ima svoj put i da bude carry something permanent in Vjekoslava Babukića (u suorganiza- kompleksan. „Stvarao je djela koja them, and are therefore parado- ciji s Gradskom knjižnicom i čita- žele uznemiriti i koja nose nešto xically vital. The history of art is onicom, Gimnazijom i Glazbenom trajno pa su stoga paradoksalno still indebted to Meštrović. Much školom u Požegi). U okviru Dana

64 Glasnik HAZU KRONIKA održan je i znanstveni skup o tome slovnica (Illyrian Grammar) written upornim kljaštrenjem onoga što se hrvatskome jezikoslovcu i preporo- in 1854. He was in favour of what njima, najčešće zbog neupućenosti, ditelju. Babukić je rođen u Požegi is called morphonological orthog- čini nepoželjnim, a ni onima koji 1812. U Zagreb je došao 1830. te je raphy, which in his opinion helped ne razumiju heterogenost konsti- tamo 1832. završio pravo. Godine distinguish three cases in plural (da- tuiranja hrvatske kulture i hrvatske 1836. postaje tajnikom Čitaonice tive, locative and instrumental) and nacije“, zaključio je akademik Da- ilirske, a 1842. prvim tajnikom Mati- -h in the genitive plural of all three mjanović. (M. L.) ce ilirske. Godine pak 1846. imeno- declinations. Babukić was one of THE PROMOTION OF THE van je prvim profesorom hrvatsko- the most prominent personalities in CROATIAN CYRILLIC PRAYER ga jezika na zagrebačkoj Kraljevskoj the Croatian National Revival Move- BOOK akademiji. Napisao je tri hrvatske ment. He died in Zagreb in 1875. gramatike: prva je Osnova slovnice Within the event Book Night slavjanske narěčja ilirskoga (1836.), 2014, the facsimile edition of the druga je objelodanjena na njemač- Croatian Cyrillic Prayer Book, the kome i na talijanskome jeziku uz fi rst Croatian book written in the Drobnićev Ilirsko-němačko-talian- Cyrillic script, which was co-pub- ski mali rěčnik (1849.), a treća je lished by the Croatian Academy of njegova poznata Ilirska slovnica Sciences and Arts, Matica hrvatska (1854.). Zalagao se za tvorbeni and the National and University (tzv. morfonološki) pravopis, za Library in Zagreb in 2013, was pre- razlikovanje triju padeža u množini sented to the public on 23rd April (dativ, lokativ i instrumental) te za at the Academy Library. Frančesko dočetno -h u genitivu množine svih Ratkov Micalović from Dubrovnik triju sklonidaba (otuda su protiv- originally printed the Prayer Book nici ilirce nazivali „ahavcima“). Bio in Venice in 1512. It was printed in je jedna od najistaknutijih osoba u the Bosančica (Bosnian Cyrillic Hrvatskome narodnome preporodu. script or Croatian Cyrillic script) Umro je u Zagrebu 1875. (B. M.) using the Croatian Štokavian-Jeka- vian language variant with features VJEKOSLAV BABUKIĆ DAYS from the Dubrovnik speech. In The Institute for Scientifi c addition to the facsimile edition, Research and Artistic Work of the a book of commentaries by the Croatian Academy of Sciences and editor-in-chief, Anica Nazor, Full Arts in Požega organised the event Member of the Croatian Academy, was published. At the promotion, Vjekoslav Babukić Days (in co-or- PREDSTAVLJEN HRVATSKI Stjepan Damjanović, Full Member of ganisation with the City Library ĆIRILIČKI MOLITVENIK and Reading Room, the secon- the Croatian Academy, spoke about dary school and the Music School U sklopu manifestacije Noć knji- the tradition of Croatian Cyrillic in Požega), which took place ge 2014., u Knjižnici HAZU 23. trav- writing and recommended Croats 20–21st February 2014. The scientifi c nja 2014. javnosti je predstavljeno not to neglect their Cyrillic heritage. symposium on Vjekoslav Babukić, faksimilno izdanje Hrvatskog ćirilič- “Inclusion of a cultural phenome- Croatian philologist and member kog molitvenika, prve hrvatske knji- non from the history into national of the National Revival Movement, ge tiskane ćirilicom, koje su 2013. culture does not automatically was held as a part of the event. zajednički objavili HAZU, Matica implicate exclusion from another Babukić was born in Požega in 1812. hrvatska i Nacionalna i sveučilišna culture. We should support neither He moved to Zagreb in 1830, and knjižnica u Zagrebu. Molitvenik je those who build the description of in 1832 completed his legal studies bio tiskan u Veneciji 1512., a izdavač the Croatian identity by persistent there. In 1836, he became secretary je bio Dubrovčanin Frančesko Rat- expurgation of what they – often of the Illyrian Reading Room, and kov Micalović. Tiskan je bosančicom due to ignorance – comprehend as in 1842, the fi rst secretary of Matica na hrvatskom štokavsko-jekavskom unwelcome nor those who do not ilirska. In 1846, he was appointed to jeziku s osobinama dubrovačkoga understand the heterogeneity of the post of the fi rst professor of the govora. Uz faksimilno izdanje tiska- the formation of Croatian culture Croatian language at the Zagreb na je i knjižica komentara glavne and Croatian nation”, concluded Royal Academy. He authored three urednice izdanja akademkinje Anice Damjanović. Croatian grammar books: the fi rst is Nazor. Akademik Stjepan Damja- IZLOŽBENA DJELATNOST HAZU U Osnova slovnice slavjanske narěčja nović govorio je o tradiciji hrvatske PRVOM POLUGODIŠTU 2014. ilirskoga (The Basic Slavic Grammar ćiriličke pismenosti i preporučio da of the Illyrian Dialect) written in Hrvati ne zanemaruje svoju ćiriličku U Gliptoteci HAZU izložbom 1836; the second was published in baštinu. „Uključenje nekog kultur- akademika Zlatka Boureka Tea- German and Italian together with nog fenomena iz povijesti u nacio- tar fi gura – kazalište nakaza (18. Drobnić’s Ilirsko-němačko-talianski nalnu kulturu ne znači automatski siječnja – 14. veljače) prezentiran mali rěčnik (Illyrian-German-Italian isključenje iz druge kulture. Ne je isječak njegova slojevita opusa Dictionary) written in 1849; while bismo smjeli pomagati onima koji fokusiran na stvaralaštvo s područja the third is his well-known Ilirska opis hrvatskoga identiteta grade lutkarstva specifi čnoga sjetnoga,

Glasnik HAZU 65 rezidencija bivše Jugoslavije koje su Christiana Ludwiga Atterseea (r. pripale Hrvatskoj nakon raspodjele 1940.), profesora na Fakultetu za imovine bivše države. Izložba Dub- primijenjenu umjetnost u Beču, ravke Rakoci G1 bila je prostorna dobitnika niza uglednih nagrada za site specifi c koloristička intervencija svoje slikarstvo obilježeno različitim u galerijskom prostoru Gliptoteke likovnim izričajima. HAZU (10. – 23. ožujka). U Dvorani Izložbom natječajnih radova II iste ustanove u suradnji sa Židov- znanstveno-tehnološkog parka na skim muzejem u Beču postavljena lokaciji Vučevica (Općina Klis) (11. je izložba fotografi je Danas u Beču – 16. lipnja) Kabinet grafi ke HAZU koja okom vrsnog fotografa do- predstavio je grafi čku mapu edicije kumentira specifi čnosti današnjeg Argola ugledne hrvatske grafi čarke, života u tom srednjoeuropskom profesorice na ALU te dobitnice gradu (18. ožujka – 5. travnja). niza nagrada – Nevenke Arbanas Kabinet grafi ke HAZU u povodu – pod nazivom Dani / Noći (29. 90. obljetnice rođenja Ivana Picelja svibnja – 4. lipnja). priredio je retrospektivnu izložbu U Gliptoteci HAZU održan je radova toga antologijskoga autora znanstveno-stručni skup Društva po- geometrijske apstrakcije u Hrvat- vjesničara umjetnosti Hrvatski povje- skoj i stožerne fi gure hrvatske gra- sničari umjetnosti: Radovan Ivančević fi čke umjetnosti druge polovine XX. (1931. – 2004.) te su predstavljene melankoličnog i grotesknog mikro- stoljeća (9. travnja – 20. svibnja). njegove studije u digitalnom izdanju: univerzuma. Isto tako u Gliptoteci Odabrane studije iz povijesti sred- je postavljena i izložba Nedovrše- njovjekovne i renesansne umjetnosti ne modernizacije između utopije i (9. – 10. lipnja). Nakon izložbe u 2013. pragmatizma popraćena interdis- Tabula rasa analitičko i primarno u ciplinarnim simpozijem s temom hrvatskoj umjetnosti objavljena je i modernističke arhitekture i urbane knjiga člana suradnika prof. dr. sc. okoline nastale u razdoblju bivše Zvonka Makovića istoimena naslova. države iz perspektive njihove aktu- Knjiga nudi historizaciju i interpreta- alnosti (25. siječnja – 9. veljače). ciju problematike tzv. primarnog ili Strossmayerova galerija starih postslikarskog likovnog stvaralaštva, majstora realizirala je izložbu nastaloga u različitim modalitetima akademika Josipa Vanište Rukovet konceptualnog mišljenja i izvođačke (8. ožujka – 8. travnja), kojom je prakse uključujući djela 16 hrvatskih ponuđen uvid u široke raspone i umjetnika (12. lipnja). vrhunske domete likovnog stvara- U Galeriji III postavljena je izlož- laštva, svjedočenja i nemimoilazne ba Japanska arhitektura i urbani- pedagoško-društvene uloge slikara zam iz 1960. koja tematski uklju- potvrđujući njegovu bogatu kre- čuje svu problematiku enormnog ativnu amplitudu. U Galeriji je bila povećanja broja gradskog stanovni- postavljena i izložba Sukcesijsko šta koji se danas refl ektira na tada nasljeđe (7. lipnja – 6. srpnja) s 20 Akademik Boris Bućan već treću realiziranu arhitekturu i urbanizam umjetničkih slika iz veleposlanstava i godinu zaredom priređuje nove (11. lipnja – 4. srpnja). Uz izložbu su cikluse slika podijeljenih po temat- održana dva predavanja na temu skim cjelinama te je u Gliptoteci Budućnost sada – japanska suvre- HAZU postavljeno 130 novonastalih mena arhitektura i Japanski gra- slika objedinjenih temom Prizori dovi nekad i sad. Gliptoteka HAZU iz suvremenog života u prostoru izložbom je Suze slovenskoga Galerije II i Galerije III (10. travnja – umjetnika Silvana Omerzua, dobit- 8. svibnja). U Galeriji I postavljena nika Prešernove nagrade, obogatila je izložba novoga ciklusa skulptura poimanje medija lutkarstva te je člana suradnika HAZU Kažimira autor kiparsko-lutkarskom instalaci- Hraste. Autor je priredio 35 sa- jom objedinio sve moguće scenske, mostalnih izložaba, a 50 njegovih likovne i teatarske elemente koji u skulptura postavljeno je u javnim sinesteziji i empatiji utječu na naša prostorima. Stvorio je djelo bez stil- osjetila (23. lipnja – 10. srpnja). skih zakloništa, djelo koje kriterije Za posjetitelje Kabineta grafi ke vraća osobnosti i autentičnosti (22. HAZU otvorena je izložba Krajolik svibnja – 13. lipnja). u grafi ci starih majstora iz fundu- Zavod za znanstveni i umjetnič- sa Kabineta grafi ke kojom se još ki rad u Splitu priredio je u Palači jednom potvrđuje izuzetnost zbirke Milesi retrospektivnu izložbu (15. i nepresušan potencijal tematskih lipnja – 6. srpnja) austrijskog slikara cjelina (17. lipnja – 19. srpnja). (A. K.)

66 Glasnik HAZU KRONIKA

EXHIBITIONS UNDER THE AEGIS urban environment dating from the was a spatial site-specifi c colour- OF THE CROATIAN ACADEMY Yugoslav period, as seen from the istic intervention, mounted in the OF SCIENCES AND ARTS IN THE perspective of their topicality (25 premises of the Academy Glypto- PERIOD JANUARY–JUNE 2014 January–9 February). theque (10–23rd March). In Gallery The Strossmayer Gallery of Old II, in cooperation with the Jewish The exhibition of works by Masters prepared an exhibition Museum Vienna, the exhibition of Zlatko Bourek, Full Member of the of works by Josip Vaništa, Full photographs entitled Vienna Today Croatian Academy, mounted18 Jan- Member of the Croatian Academy, was mounted; the sharp eye of the uary–14 February at the Academy entitled Handful (8 March–8 April), photographer documented specifi c Glyptotheque and entitled Thea- which once more confi rmed the features of life in Vienna today (18 tre of Figures – Theatre of Freaks, artist’s rich creative amplitude by March–5 April). presented an excerpt from his off ering an insight into the wide The Department of Prints and multi-layered oeuvre, focused on range and superior achievements Drawings, celebrating the 90th an- his work for the puppet theatre – a of his creative oeuvre, testimony, niversary of the birth of Ivan Picelj, specifi c, melancholic and grotesque as well as his not-to-be missed role prepared a retrospective of the micro-universe. Another exhibition in educational and social thinking.. works of this classic author of ge- was mounted at the Academy Glyp- The exhibition Successive Herit- ometrical abstraction in Croatia and totheque under the title Unfi nished age (7 June–6 July) including 20 the central fi gure of the Croatian art Modernisations between Utopia paintings from the embassies and of printmaking in the second half of and Pragmatism; the exhibition was residences of former Yugoslavia the 20th century (9 April–20 May). accompanied by an interdisciplinary to which Croatia succeeded was Boris Bućan, Full Member of the symposium addressing the topic of further mounted at the Gallery. The Croatian Academy, has for the last modernistic architecture and the exhibition G1 by Dubravka Rakoci three years prepared new cycles

Glasnik HAZU 67 and an interpretation of the phe- nomenon of the so-called primary visual-arts works, created in various modalities of conceptual thinking and performing practice, including works by sixteen Croatian artists (12 June). In Gallery III, the exhibition Japanese Architecture and Urban Planning of 1960 was mounted; it analyses the problem of the enormous urban population growth, looking from today’s perspective at the architecture and urban planning of that period (11 June–4 July). Two accompanying lectures were held: Future Now – Modern Jap- anese Architecture and Japanese Cities Then and Now. The Academy Glyptotheque off ered enrichment to the understanding of the pup- petry medium by mounting an exhibition of works by the Slovene artist Silvan Omerzu, winner of the Prešeren Award, entitled Tears. In of paintings divided into thematic The Institute for Scientifi c Re- his puppet-sculpture installation, units; 130 recent paintings com- search and Artistic Work in Split the author combined all the stage, bined under the title Scenes from presented at the Milesi Palace (15 visual-arts and theatrical elements Everyday Life were shown in Galler- June–6 July) a retrospective of that make a synaesthetic and em- ies II and III of the Academy Glypto- the works by the Austrian paint- pathic impact on our senses(23rd theque (10 April–8 May). In Gallery I, er Christian Ludwig Attersee (b. June–10 July). the new sculpture cycle by Kažimir 1940), professor at the University The exhibition entitled Land- Hraste, Associate Member of the of Applied Arts Vienna and winner scape in the Prints by Old Masters Croatian Academy, was shown. The of many awards for his creative from the Holdings of the Depart- author had 35 one-man exhibitions, oeuvre, marked by diverse styles. ment of Prints and Drawings, and 50 of his sculptures are located By an exhibition of the works mounted at the Department of in public places. His oeuvre relies on created as a result of a tender by Prints and Drawings, confi rmed the no particular stylistic basis, but rein- the scientifi c-technological park unique character of the collection states the criteria of personality and at the locality of Vučevica in the and the inexhaustible potential of nd authenticity (22 May–13 June). Klis Municipality (11–16 June), the thematic units (17 June–19 July). Department of Prints and Drawings presented the print portfolio enti- OKRUGLI STOLOVI O NACRTU tled Days / Nights (29 May–4 June) INDUSTRIJSKE STRATEGIJE from the Argola edition by Nevenka I HAZU se uključio u javnu Arbanas, distinguished Croatian raspravu o nacrtu Industrijske print artist, professor at the Zagreb strategije Republike Hrvatske. U Academy of Fine Arts and winner organizaciji Znanstvenog vijeća za of many awards. tehnološki razvoj HAZU 27. veljače At the Academy Glyptotheque, 2014. održan je okrugli stol pod the Croatian Art Historian Society nazivom Informacijska i komunika- organised the scientifi c symposium cijska tehnologija u industrijskom entitled Croatian Art Historians: Ra- razvoju koji se mogao izravno prati- dovan Ivančević (1931–2004), where ti i na Akademijinoj mrežnoj stranici his digitised studies: Selected Stud- preko računalne mreže CARNET ies from the History of the Mediae- koja je istodobno omogućila i val and Renaissance Art (9–10 June) interaktivno telekonferencijsko su- were presented. Following the ex- djelovanje znanstvenicima i struč- hibition Tabula rasa: Analytical and njacima iz Splita, Rijeke i Osijeka. Primary in Croatian Art, mounted Cilj okruglog stola bio je pokazati in 2013, the book bearing the same da u Hrvatskoj postoje svi potrebni title, written by Prof. Dr. Sc. Zvonko preduvjeti za širenje istraživanja, Maković, Associate Member of the razvoja, inovacija, proizvodnje i Croatian Academy, was published. svih oblika uporabe informacij- The book off ers a historical survey ske i komunikacijske tehnologije

68 Glasnik HAZU KRONIKA

The Scientifi c Council for Technological Development of the Croatian Academy organised on 16 May 2014 a roundtable on the food industry in Croatia, which tackled the possibilities for Croatia in connection with the development of the food industry and its positioning among the member states of the European Union. The importance of innovations and new technologies, as well as of the EU funds, was emphasised. “Food, sustainable agriculture, maritime research and bioeconomy are some of the top-priority domains related to the development of the Croatian economy. Unlike in other EU countries, in Croatia the food industry is looked upon as the guardian of work places te da odgovarajućim poticajnim umrežiti javni, privatni i istraživački rather than as a strategic branch. mjerama njezin daljnji razvoj može sektor“, naglasila je tom prigodom This sector includes 3,264 fi rms bitno utjecati na sveopći napredak akademkinja Vlasta Piližota. (M. L.) employing 64,871 workers, yet društva i pomoći rješavanju mnogih Croatia invests a lot less into it ROUNDTABLES ON THE problema. Na skupu je istaknuto than it should. Croatian products INDUSTRIAL STRATEGY DRAFT da, osim o reindustrijalizaciji, treba can be competitive – in quality if govoriti i o novoj industrijalizaciji, The Croatian Academy joined not in quantity. Croatia can off er a s obzirom na to da se u razvijenim the public discussion on draft- lot – including wine, olive oil and zemljama umrežavanjem znanstve- ing the Industrial Strategy of the cheese; it should draw attention to nika, stručnjaka i gospodarstvenika Republic of Croatia. The Scientifi c its comparative advantages, and očekuje pokretanje četvrtog indu- Council for Technological Devel- the advantages of its regions. New strijskog razdoblja. opment of the Croatian Academy production processes and plants U organizaciji Znanstvenog organised on 27 February 2014 a should be developed, and pub- vijeća za tehnološki razvoj HAZU roundtable entitled Information lic, private and research sectors 16. svibnja 2014. održan je okrugli and Communication Technology networked”, pointed out Vlasta stol o prehrambenoj industriji u in Industrial Development, which Piližota, Full Member of the Croa- Hrvatskoj na kojem je ukazano na was streamed on the Academy tian Academy. mogućnosti koje Hrvatska ima u ra- website via CARNET; this further OSTAVŠTINA AKADEMIKA JURICE zvoju prehrambene industrije i nje- allowed interactive participation MURAIA U HAZU zinu pozicioniranju unutar članica in the teleconference to scientists Europske unije. Pritom je istaknuta and experts from Split, Rijeka Petnaest godina nakon smrti važnost inovacija i novih tehnologi- and Osijek. The objective of the Jurice Muraia (1927. – 1999.), ista- ja, kao i sredstava iz europskih fon- roundtable was to show that all knutog pijanista i pedagoga, Aka- dova. „Hrana, održiva poljoprivreda, the preconditions needed for the demijina redovitog člana, darovana istraživanje mora i biogospodarstvo advancement of research, develop- je Akademiji njegova ostavština, neka su od najvažnijih područja za ment, innovations, production and odnosno onaj dio koji je neobično razvoj hrvatskog gospodarstva. No all forms of the use of information važan i primjeren za muzikološka za razliku od drugih zemalja EU-a, u and communications technology proučavanja. To je građa kojom je Hrvatskoj se prehrambena industri- do exist in Croatia, and that further bio zaokupljen dugi niz godina – ja doživljava kao čuvar radnih mje- development of our country might priprema kritičkih notnih izdanja sta, a ne kao strateška grana. U tom – should appropriate stimulating pijanističke literature te odabranih sektoru imamo 3.264 poduzeća measures be applied – have a djela iz hrvatske glazbene bašti- sa 64.871 zaposlenim, no Hrvatska major impact on the overall pro- ne – a uz to i sustavno prikuplja- sigurno ovdje ne ulaže koliko bi tre- gress of the society and help in na dokumentacija o preko 800 bala. Hrvatski proizvodi mogu biti solving a whole set of problems. koncerta na kojima je sudjelovao konkurentni ako ne zbog količine, In addition to the importance of i oduševljavao publiku istančanim onda zbog kvalitete. Hrvatska ima reindustrialisation, the symposium smislom za odmjerenu interpreta- što ponuditi, od vina, maslinovog emphasised the importance of new ciju solističkog i komornog pijani- ulja do sireva, pri čemu treba ista- industrialisation, since by network- stičkog repertoara. Ostavština je knuti svoje komparativne prednosti, ing scientists, experts and business pohranjena u pismohrani Odsjeka kao i prednosti njenih pojedinih people, a fourth industrial era in za povijest hrvatske glazbe Zavoda regija. Potrebno je također razvijati the developed countries might be za povijest hrvatske književnosti, nove proizvodne procese i pogone i launched. kazališta i glazbe HAZU.

Glasnik HAZU 69 chives of the Academy Division of the History of the Croatian Music within the Institute of the History of the Croatian Literature, Theatre and Music. Other material witnessing Murai’s valuable work is in safekeeping in the National and University Library in Zagreb, and in the library of the Piano, Guitar and Harp Division of the Music Academy of the University in Zagreb, where Murai worked from 1951. Two symposia will be held to mark the 15th anniversary of Mu- rai’s death: one in Varaždin (with the involvement of the Academy Institute) dedicated to his work as co-founder of the Varaždin Baroque Evenings; and the other in Zagreb on 4 December 2014, related to this valuable newly-received musicological legacy. Ostali materijali vezani uz kako je Matoševo djelo moderno i u njegov bogat rad čuvaju se u STOTA OBLJETNICA SMRTI današnje doba. (T. M.) Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici ANTUNA GUSTAVA MATOŠA THE 100TH ANNIVERSARY OF THE u Zagrebu te u knjižnici Odsjeka Otvorenjem izložbe Rukopisi DEATH OF ANTUN GUSTAV MATOŠ za klavir, gitaru i harfu Muzičke Antuna Gustava Matoša te izlaganji- akademije Sveučilišta u Zagrebu, ma predsjednika Hrvatske akademi- The Croatian Academy of gdje je djelovao od 1951. Prigodom th je znanosti i umjetnosti akademika Sciences and Arts marked the 100 15. godišnjice njegove smrti organi- Zvonka Kusića i tajnika Razreda anniversary of the death of the zirat će se dva skupa: u Varaždinu za književnost akademika Ante Croatian writer Antun Gustav Matoš (u čemu će sudjelovati i Akademijin Stamaća 17. ožujka 2014. u dvorani (1873–1914) with the exhibition Zavod) skup posvećen njegovu dje- Narodnoga doma u Zagrebu HAZU Manuscripts of Antun Gustav Matoš, lovanju kao suosnivača Varaždin- je obilježio 100. obljetnicu smrti accompanied by addresses from skih baroknih večeri te u Zagrebu hrvatskoga književnika Antuna Gu- Zvonko Kusić, President of the Cro- 4. prosinca 2014. skup vezan uz tu stava Matoša (1873. – 1914.). Izloženi atian Academy, and Ante Stamać, vrijednu novopristiglu muzikološku su različiti dokumenti, obiteljske Full Member of the Croatian Acad- ostavštinu. (V. K.) fotografi je, rukopisi i korespon- emy and Secretary of the Acade- THE LEGACY OF JURICA MURAI dencija A. G. Matoša, pohranjeni u my Department of Literature. The AT THE CROATIAN ACADEMY OF pismohrani Akademijina Odsjeka za celebration took place on 17 March SCIENCES AND ARTS povijest hrvatske književnosti. 2014 at the National Hall Mansion in Prema Kusićevim riječima, Zagreb. Various documents, family Fifteen years after the death of Matoš je u svom djelu povezao photographs, manuscripts and Jurica Murai (1927–1999), a distin- nacionalno i univerzalno opisujući correspondence of A. G. Matoš, in guished pianist and educator, Full hrvatski mentalitet. Predsjednik safekeeping in the archives of the Member of the Croatian Academy, Kusić ocijenio je kako je taj buntov- Academy Division of the History his legacy was transferred to the nik, pobunjenik, nepredvidljiv autor of the Croatian Literature, were Academy, or rather, that part that i vrstan polemičar u Hrvatsku na exhibited. is particularly important and suita- velika vrata uveo modernu književ- In President Kusić’s view, Matoš ble for musicological research – the nost. „Na temelju fi lozofi je jastva linked the national and the uni- material he had been studying for Matoš je zastupao osobnu slobodu, versal in his oeuvre through his many years. The legacy in question slobodu svoga naroda i slobodu description of Croatian habits of includes critical editions of pianis- bližnjih“, rekao je akademik Sta- mind. Matoš, he said, was a rebel, tic literature and selected works of mać, „te je desetak godina poslije an unpredictable author and an the Croatian musical heritage, in smrti bio prepoznat kao jedan od excellent controversialist, who addition to systematically collected najvećih hrvatskih književnika uop- introduced modern literature into documentation of more than 800 će.“ Prema Stamaćevim riječima, Croatia. “Based on the philosophy concerts, in which Murai played Matoš je podjednako dobar maj- of self, Matoš advocated personal and enraptured the audiences with stor ogleda, pripovijesti, feljtona, freedom, freedom for one’s people his subtlety and even-tempered putopisa, lirike, a posebno soneta. and freedom for one’s fellow hu- interpretation of the solo piano „Bio je pisac doma i svijeta koji je man beings”, said Ante Stamać and and chamber ensemble repertoires. leksički silno obogatio hrvatski je- continued, “some ten years after The donation is kept in the ar- zik“, zaključio je Stamać naglasivši his death, he was acknowledged

70 Glasnik HAZU KRONIKA as one of the greatest Croatian sti, poremećaj u razgradnji masno- nutrition, regular physical activity, writers ever”. According to Stamać, ća (hiperlipidemija), poremećaj handling stress in everyday life, and Matoš was equally masterful in zgrušavanja krvi, pušenje, alkoho- brain function exercises – the so- writing analyses, stories, columns, lizam. Ključevi za očuvanje zdrav- called brain fi tness. travelogues, lyrics, and – in par- lja mozga u našim su rukama: ticular – sonnets. “He was a writer zdrava prehrana (mediteranska), This year’s motto, marking the of the homeland and of the world, redovita tjelesna aktivnost, noše- European Year of the Brain 2014, who in a lexical sense immensely nje sa stresom u svakodnevnom was the exceptionally inspiration- enriched the Croatian language”, životu i vježbe moždanih funkcija, al thought of the Spanish neuro- concluded Stamać, pointing out tzv. brain fi tness. (S. F.-F.) scientist Santiago Ramon y Cajal that Matoš’s works have retained of 1904: Each man is the sculptor their modernity to the present of his own brain Moto ovogodišnjega skupa, date. u sklopu obilježavanja Europske MOZAK KOJI TRAJE – PRIVILEGIJ godine mozga – 2014., bila je po- ILI MOGUĆNOST sebno inspirativna misao španjol- skog neuroznanstvenika Santiaga U organizaciji Akademijina Ramona y Cajala iz 1904.: Svaki Razreda za medicinske znanosti 21. čovjek, ako on to želi, može po- ožujka 2014., u povodu obilježava- stati kreator vlastitog mozga! nja Europske godine mozga, održan je 12. znanstveni skup o poremeća- jima mozga, naslovljen Mozak koji A BRAIN THAT LASTS – PRIVILEGE traje – privilegij ili mogućnost. OR POSSIBILITY Rezultati istraživanja tijekom proglašenog Desetljeća mozga (1990. – 2000.), uz primjenu sve On 21st March 2014, marking the savršenijih dijagnostičkih metoda, European Year of the Brain, the naglašavaju važnost mehanizma Academy Department of Medical neuroplastičnosti mozga koji su Sciences held the 12th scientifi c znanstvenici opisali još krajem symposium on brain disturbances XIX. stoljeća. Mehanizmu neuro- entitled A Brain that Lasts – Privi- plastičnosti pripisuje se moguć- lege or Possibility. nost očuvanja njegove funkcije do The results of research car- duboko u starost. Nizom predava- ried out during the Decade of the nja što su ih održali Vida Demarin Brain (1990–2000), along with (Neuroplastičnost mozga), Željko the application of increasingly Reiner (Mozak i lipidi), Veljko perfect diagnostic methods, have Đorđević (Kronični stres – od pa- indicated the importance of the tofi ziologije do liječenja), Sandra mechanism of neuroplasticity of Morović (Uloga tjelesne aktivnosti the brain, described by scientists u zaštiti moždanih funkcija) i Želj- in late 19th century. The mechanism Izložba ka Josipović-Jelić (Brain map- of neuroplasticity is considered to OBILJEŽAVANJE SVJETSKOG ping) naglašeno je da je za dobro off er an opportunity to preserve DANA TUBERKULOZE funkcioniranje mozga važno brain function up to very old age. Hrvatska akademija znanosti i procijeniti rizik nastanka poreme- In their lectures, Vida Demarin (The umjetnosti i Hrvatski državni arhiv ćaja otkrivanjem i držanjem pod Neuroplasticity of the Brain), Željko obilježili su Svjetski dan borbe kontrolom tzv. čimbenika rizika. U Reiner (The Brain and the Lipids), protiv tuberkuloze (24. ožujka) prvom redu to su: povišen krvni Veljko Đorđević (Chronic Stress izložbom Od države do javnosti: tlak, šećerna bolest, srčane bole- – from Pathophysiology to Treat- Tuberkuloza u fondovima Hrvatskog ment), Sandra Morović (The Role državnog arhiva i Odsjeka za povi- of Physical Activity in Preventing jest medicinskih znanosti Hrvatske Brain Functions), and Željka Josi- akademije znanosti i umjetnosti. pović-Jelić (Brain Mapping) pointed Pokrovitelj je izložbe Razred za out that in order to achieve proper medicinske znanosti HAZU, a bila brain functioning, it is essential to je otvorena u atriju Hrvatskog assess the risk of brain disturbance državnog arhiva 24. ožujka 2014. by discovering and controlling the uz uvodnu riječ akademika Marka so-called risk factors. These are pri- Pećine. marily: high blood pressure, diabe- Izložba je bila nadahnuta ulo- tes, cardiac diseases, hyperlipidem- gom i djelom prof. dr. sc. Vladimira ia, coagulation problems, smoking, Ćepulića (1891. – 1964.), istaknutog and alcoholism. The key to keeping predstavnika borbe protiv tuberku- our brain in good health lies in our loze u Hrvatskoj i prvog nastavnika own hands: healthy (Mediterranean) pneumoftizeologije Medicinskog

Glasnik HAZU 71 fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u graphs and posters, are currently in povodu 50. obljetnice njegove smr- safekeeping as a part of the Ćepulić ti. Niz izloženih dokumenata dio je Collection at the Division of the gradiva Hrvatskog državnog arhiva, History of Medical Sciences of the poglavito uprave i javnih službi. Croatian Academy of Sciences and Predstavljene su i statističke publi- Arts. An accompanying catalogue kacije, fi lmovi iz Hrvatskog fi lmskog was also published. The exhibition arhiva i fotografi je iz Fotolabora- was shown at the Andrija Štampar torija HDA. Dio eksponata, osobito School of Public Health in Zagreb fotografi je i plakati, danas se čuvaju at the end of May, and it will be u Zbirci Ćepulić u Odsjeku za po- presented to general public within vijest medicinskih znanosti HAZU. the Open Door Days of the Croa- Izdan je i prigodni katalog. Krajem tian Academy 2014. Professor Stella svibnja izložba je gostovala u Školi Fatović-Ferenčić, PhD and Darija narodnog zdravlja Andrija Štampar Hofgräff , historian and archivist, u Zagrebu, a široj će javnosti 2014. authored the exhibition. biti prezentirana i u okviru Dana otvorenih vrata HAZU. Autorice ZNANSTVENI SKUP O su izložbe prof. dr. sc. Stella Fato- AKADEMIKU ANTUNU BARCU te Instituta za povijesne znanosti HAZU u Zadru. Na skupu se prvi vić-Ferenčić i Darija Hofgräff , dipl. Znanstveni skup o hrvatskom put izvijestilo o rukopisu Barčeve povjesničarka i arhivistica. (S. F-F.) književnom povjesničaru Antunu knjige Književnost Šenoina Barcu (Kamenjak kraj Crikvenice, Exhibition razdoblja, trećeg dijela nedovršene 1894. – Zagreb, 1955.), četrnaesti MARKING WORLD Barčeve književne povijesti, o „skle- u nizu skupova Hrvatski književ- TUBERCULOSIS DAY panom izdanju“ Barčeve Jugosla- ni povjesničari, koje vodi prof. dr. venske književnosti, o Barcu kao The Croatian Academy of sc. Tihomil Maštrović, održan je u kazališnom kritičaru, o Barčevoj Sciences and Arts and the Croatian Zagrebu i Crikvenici od 24. do 26. logorologiji i drugim zanimljivim State Archives marked 24 March, travnja 2014., u organizaciji Hrvat- temama. Novim čitanjima Barčeva World Tuberculosis Day, with an ex- skih studija Sveučilišta u Zagrebu opusa potvrđeno je da je Barac hibition entitled From the State to i u suorganizaciji četiri hrvatska nezaobilazan hrvatski književni the Public: Tuberculosis in the Hold- sveučilišta, a pod pokroviteljstvom ings of the Croatian State Archives HAZU / Razreda za književnost. povjesničar koji je obilježio cijelo and the Division of the History of Antun Barac bio je neumoran jedno razdoblje hrvatske književne Medical Sciences of the Croatian istraživač hrvatske književnosti i historiografi je. (T. M.) Academy of Sciences and Arts. The kulture te zaslužni član HAZU od SCIENTIFIC SYMPOSIUM ON exhibition was mounted under the 1944. Velike mu zasluge pripadaju ANTUN BARAC, FULL MEMBER OF patronage of the Department of u osnivanju Akademijinih Razreda THE CROATIAN ACADEMY Medical Sciences of the Croatian za fi lološke znanosti i Razreda Academy and opened in the atrium za suvremenu književnost te više Scientifi c symposium on Antun of the Croatian State Archives on Akademijinih instituta: Instituta Barac, Croatian literary historian 24 March 2014. Marko Pećina, Full za jezik i Instituta za književnost (Kamenjak near Crikvenica, 1894 – Member of the Croatian Academy, gave the introductory speech. The spirit of the exhibition was the personality of Professor Vladimir Ćepulić, PhD (1891–1964), distinguished representative of the fi ght against tuberculosis in Croatia and the fi rst lecturer of pneumoph- thisiology at the Faculty of Med- icine of the University of Zagreb. The exhibition was prepared to mark the 50th anniversary of his death. Many documents that were exhibited are part of the holdings of the Croatian State Archives (especially those belonging to administration and public servic- es). Statistical publications, fi lms from the Croatian Film Archives and photographs from the Photo Laboratory of the Croatian State Archives were exhibited as well. Some of the exhibits, mostly photo-

72 Glasnik HAZU KRONIKA

Zagreb, 1955), the fourteenth in the OD NASILJA DO DIJALOGA held. The symposium was organ- sequence entitled Croatian Literary ised by the Scientifi c Council for Pod pokroviteljstvom Hrvatske Historians and led by Professor Anthropological Research, the akademije znanosti i umjetnosti 25. Tihomil Maštrović, PhD, was held Croatian Psychoanalytical Society, i 26. travnja 2014. održan je znan- on 24–26 April 2014 in Zagreb the Clinic for Psychological Medi- stveni skup Od nasilja do dijaloga and Crikvenica, organised by the cine, and the Clinic for Psychiatry koji su organizirali Znanstveno vije- Croatian Studies of the University of the Clinical Hospital Zagreb. će za antropologijska istraživanja, of Zagreb, co-organised by four The symposium was chaired by Hrvatsko društvo za psihoanalitičku Croatian universities, and under the Professor Vlasta Rudan, PhD and psihoterapiju, Klinika za psihološku patronage of the Academy Depart- Darko Marčinko, PhD. Dedicated medicinu i Klinika za psihijatriju Me- ment of Literature. to the memory of Stjepan Betl- dicinskog fakulteta KBC-a Zagreb. Antun Barac was a tireless heim and Duška Blažević, Croa- Voditelji su bili prof. dr. sc. Vlasta researcher into Croatian literature tian doyens of psychoanalytical Rudan i doc. dr. sc. Darko Mar- and culture, who became a full sciences, the symposium aimed at činko. Posvećen sjećanju na Stje- member of the Croatian Academy presenting up-to-date knowledge pana Betlheima i Dušku Blažević, in 1944. He is responsible for the on the origin of violence and vio- hrvatske doajene psihoanalitičke establishment of two Academy lent behaviour based on psycho- znanosti, skup je organiziran da departments – the Department dynamic understanding and the se prikažu suvremene spoznaje o of Philological Sciences and the fi ndings of cognitive science and podrijetlu nasilnosti i nasilja teme- Department of Modern Literature, neurobiology. It was thus aimed at ljenih na psihodinamičkom razu- and three Academy institutes – the raising the awareness of violence mijevanju te nalazima kognitivne Language Institute and the Litera- as a growing social and medical znanosti i neurobiologije. Njime se ture Institute in Zagreb, as well as problem, and discussing the possi- željelo osvijestiti nasilje kao rastući the Institute for Historical Sciences bilities for prevention and treat- socijalni i medicinski problem te in Zadar. The symposium tackled ment. In workshops held within raspraviti mogućnosti prevencije i for the fi rst time the manuscript of the symposium programme, expe- liječenja te problematike. Kroz radi- Barac’s book Književnost Šenoi- rience from clinical practice and onice u sklopu skupa prezentirana na razdoblja (Literature of the the results of scientifi c research su iskustva iz kliničke prakse i rezul- Šenoa Period); the third part of carried out by Croatian scientists tati znanstvenih istraživanja naših his unfi nished literary history; on were presented. The book entitled stručnjaka. Kao prateći materijal za the “makeshift edition” of Jugo- From Violence to Dialogue was potrebe skupa objavljena je knjiga slavenska književnost (Yugoslav published by Medicinska naklada Od nasilja do dijaloga u izdanju Literature); on Barac the theatre as accompanying material. critic; on Barac’s campology; and Medicinske naklade. (S. F-F.) on other interesting topics. New FROM VIOLENCE TO DIALOGUE 41. DANI HVARSKOG KAZALIŠTA readings of Barac’s oeuvre have Dani Hvarskog kazališta, među- confi rmed Barac’s reputation as an On 25 and 26 April 2014, under narodni znanstveni skup pokrenut essential Croatian literary historian, the patronage of the Croatian 1974. inicijativom HAZU, Književnog who left a signifi cant mark on an Academy of Sciences and Arts, kruga Split, Filozofskog fakulteta u entire chapter in Croatian literary a scientifi c symposium entitled Zadru te Grada Hvara, jedinstvena historiography. From Violence to Dialogue was je nacionalna manifestacija u okviru koje se sustavno znanstveno prou- čavaju hrvatska književnost i kazali- šte. Ovogodišnji, 41. Dani Hvarskog kazališta održali su se od 7. do 10. svibnja 2014. u Hvaru (predsjednik Odbora akademik Boris Senker), a s temom Prvi svjetski rat u kulturnom pamćenju uključili su se u obilje- žavanje stote obljetnice početka velikoga svjetskoga sukoba koji je promijenio političku, društvenu i kulturnu sliku Europe te bitno utjecao i na sudbinu Hrvatske u XX. stoljeću. Otvarajući tako brojne, još uvijek neistražene, različite temat- ske i problemske aspekte toga razdoblja (povijesne, kulturološke, književne, kazališne, fi lmološke), na skupu je svojim priopćenjima su- djelovalo dvadeset osam uglednih znanstvenika, među kojima i akademici Boris Senker, Pavao Pavličić i Nedjeljko Fabrio. (A. L.)

Glasnik HAZU 73 THE CROATIAN ACADEMY MARKED THE 100TH ANNIVERSARY OF THE BEGINNING OF WORLD WAR ONE

On 21st May 2014 at the Acade- my Palace, the Croatian Academy of Sciences and Arts marked the 100th anniversary of the beginning of World War One by organising a scientifi c symposium addressing this topic. Nikša Stančić, Full Member of the Croatian Academy, spoke about the causes that led to this world-scale confl ict, and off ered a survey of the Croatian politics of that time. He further explained why Croatian politi- cians in the Yugoslav Committee THE 41ST DAYS OF THE HVAR Akademik Nikša Stančić govorio urged the overthrow of the Aus- THEATRE je o uzrocima koji su doveli do tro-Hungarian Monarchy and the izbijanja tog sukoba te je iznio The Days of the Hvar Theatre, formation of a state of the South pregled hrvatske politike toga an international scientifi c symposi- Slavs in order to prevent Croatia doba. Pojasnio je i zalaganje hrvat- um initiated in 1974 by the Cro- being divided up, considering skih političara u Jugoslavenskom atian Academy of Sciences and the fact that the Entente powers odboru za rušenje Austro-Ugarske Arts, the Split Literary Circle, the had promised parts of the Croa- i formiranje južnoslavenske države Faculty of Humanities and Social tian territory to Italy and Serbia. kako bi se time spriječila parceliza- Studies in Zadar, and the City of Davorin Rudolf, Full Member of cija Hrvatske, s obzirom na činjeni- Hvar, is a unique national event, in the Croatian Academy, pointed cu da je Antanta obećala dijelove the framework of which Croatian out that the historic message literature and theatre are system- hrvatskog teritorija Italiji i Srbiji. of World War One was that one atically scientifi cally studied. The Akademik Davorin Rudolf istaknuo should beware of being lulled by a 41st Days of the Hvar Theatre was je da je Prvi svjetski rat ostavio false sense of security. Though the held on 7–10 May 2014 in Hvar važnu povijesnu poruku da se tre- model according to which the de- (chaired by Boris Senker, Full ba čuvati lažnog osjećaja sigurno- cision makers are the great pow- Member of the Croatian Acad- sti. Iako je i danas na snazi model ers is still in force, Rudolf believes emy). By addressing the topic po kojem odluke donose velike that the outbreak of a new world World War One in the Cultural sile, po njegovu mišljenju izbijanje war is prevented by awareness Memory, the symposium joined novoga svjetskog rata sprječava of the irrationality of wars and of the marking of the 100th anniver- činjenica da su svijest o iracional- the danger of self-destruction of sary of the beginning of the Great nosti ratova i opasnost od samo- the world being stronger today War that changed the political, so- uništenja svijeta veći nego ikada u than ever before in the history of cial and cultural image of Europe, povijesti čovječanstva. (M. L.) mankind. and essentially infl uenced the fate of Croatia in the 20th century. Twenty-eight distinguished scholars, including Boris Senker, Pavao Pavličić and Nedjeljko Fabrio, Full Members of the Croatian Acade- my, spoke at the symposium, and opening up numerous, diverse and still unexplored aspects of that period (historical and literary, as well as in the domains of culture studies, the theatre and fi lm).

HAZU OBILJEŽIO STOTU OBLJETNICU POČETKA PRVOGA SVJETSKOG RATA Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 21. je svibnja 2014. znanstvenim skupom u svojoj palači obilježila stotu obljetnicu početka Prvoga svjetskog rata.

74 Glasnik HAZU KRONIKA

IZLOŽBA ORIJENTALNE Text, Calligraphy and Painting was ZBIRKE HAZU on show in Hall 10 of the Stross- mayer Gallery of Old Masters of Od 12. do 31. svibnja 2014. u X. the Croatian Academy of Sciences dvorani Strossmayerove galerije sta- and Arts 12–31st 2014. The exhibition rih majstora HAZU bila je postavljena was co-organised by the Croatian izložba odabranih rukopisa Orijental- Academy of Sciences and Arts Riječ – pismo ne zbirke Arhiva HAZU and the Yunus Emre Institute from – slika. Izložbu su zajedno organizirali Ankara. Experts digitized the entire HAZU i Institut Yunus Emre iz Ankare collection at the beginning of 2014; čiji su stručnjaci početkom godine valuable calligraphy, illuminations, digitalizirali cijelu zbirku, a bili su miniatures and other types of the predstavljeni vrijedni primjeri kaligra- oriental-Islamic art of manuscripts fi je, iluminacija, minijatura i drugih vi- were exhibited. Tatjana Paić-Vukić, dova orijentalno-islamske umjetnosti PhD, Director of the Oriental Col- rukopisne knjige. U Orijentalnoj zbirci lection, which was established in HAZU, osnovanoj 1927., čuva se 2.100 1927 and has in its safekeeping 2,100 kodeksa nastalih u razdoblju od XIII. codices dating from the 13th to the do XIX. stoljeća, te ona predstavlja 19th century, authored the exhibition. jednu od najvećih zbirki arapskih, This is one of the greatest collections of Arabic, Ottoman Turkish and Persian manuscripts in South-East Europe. The codices in safekeeping in the Oriental Collection include turu Rubena Radice nastalu 1973. texts covering diverse scientifi c dis- prikazao je član suradnik HAZU ciplines and literary genres; they fur- Berislav Šipuš pokazavši suptilnom ther include transcripts of the Kur’an analizom svu složenost djela. Treći and many dictionaries, as well as klasični koncert pokojni akademik works by Bosnian authors from the Šulek skladao je 1957. za Zagrebač- Ottoman era, and codices written in ke soliste. Akademik Zoran Juranić Croatian cities during Ottoman rule. predstavio je djelo u širem kontekstu Šulekova stvaralaštva. Između PREDSTAVLJENE PARTITURE brojnih izdavača muzikalija u Hrvat- AKADEMIKA RUBENA RADICE I skoj Razred za glazbenu umjetnost STJEPANA ŠULEKA i muzikologiju HAZU posljednjih se U Knjižnici HAZU 22. svibnja godina profi lirao svojim izdanjima 2014. predstavljene su partiture glazbenih djela iz hrvatske glazbene dvojice istaknutih hrvatskih skla- baštine i suvremenosti. Kao što to datelja koje je objavio Akademijin pokazuju ove dvije nedavno objav- Razred za glazbenu umjetnost i mu- ljene partiture, ta se notna izdanja zikologiju: Extensio za orkestar i kla- odlikuju prepoznatljivom opremom vir akademika Rubena Radice i Treći uz maksimalno poštivanje izvornog klasični koncert za gudački orkestar notnog teksta. akademika Stjepana Šuleka. Parti- Akademkinja Koraljka Kos osmanskih turskih i perzijskih rukopisa u jugoistočnoj Europi. Kodeksi Orijentalne zbirke sadržavaju teksto- ve iz različitih znanstvenih disciplina i književnih žanrova, a tu su i prijepisi Kur’ana i brojni rječnici, kao i djela bosanskih pisaca iz osmanskoga doba te kodeksi nastali u hrvatskim gradovima pod osmanskom vlašću. Autorica je izložbe dr. sc. Tatjana Paić-Vukić, voditeljica Orijentalne zbirke. (M. L.)

THE TREASURES OF THE ORIENTAL COLLECTION OF THE CROATIAN ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS ON SHOW

The exhibition of selected manuscripts from the Oriental Collection of the Academy Archives entitled

Glasnik HAZU 75 THE PRESENTATION OF SCORES ple. Seven scientists from the Max BY RUBEN RADICA AND STJEPAN Planck Institute for Evolutionary ŠULEK, FULL MEMBER OF THE Anthropology from Leipzig at- CROATIAN ACADEMY tended. Included among them was Svante Pääbo, Corresponding Mem- On 22nd May 2014, at the ber of the Croatian Academy. One Academy Library, the presentation of the most infl uential scientists of scores by two distinguished worldwide in the area of evolution- Croatian composers took place. ary human genetics, the founder The Academy Department of of the new scientifi c discipline of Music and Musicology published molecular archaeology, he spoke the following scores: Extensio at the symposium. The organiser of for orchestra and piano by Ru- these symposia since 1975, Pavao ben Radica, Full Member of the Rudan, Secretary-General of the Croatian Academy, and the Third Croatian Academy, reminded the Classical Concerto for String audience of the beginnings and the Orchestra by Stjepan Šulek, Full development of anthropology as a Member of the Croatian Acade- discipline. Rudan further mentioned my. The score by Ruben Radica the schools of biological anthro- of 1973 was presented by Berislav pology previously held, which had Šipuš, Associate Member of the ovih skupova od 1975., akademik involved scientists from all over the Croatian Academy, who off ered Pavao Rudan, glavni tajnik HAZU, world and contributed signifi cant- a subtle analysis of the work in podsjetio je na početak i razvoj an- ly to the development of Croatian all its complexity. Stjepan Šulek tropologije kao znanosti, a osvrnuo anthropology. wrote his Third Classical Concerto se i na ranije škole biološke antro- in 1957 for the Zagreb Soloists. pologije u čijem su radu sudjelovali STOTA OBLJETNICA SMRTI Zoran Juranić, Full Member of the brojni svjetski znanstvenici te su TADIJE SMIČIKLASA Croatian Academy, presented this bitno pridonijele razvoju hrvatske Predsjednik HAZU akademik work within the wider context of antropologije. (M. L.) Zvonko Kusić otkrio je 7. lipnja Šulek’s opus. Among numerous THE 40TH DR. HUBERT MAVER 2014. poprsje Tadije Smičiklasa publishers of musical material in SCHOOL OF BIOLOGICAL (1843. – 1914.), istaknutoga hr- Croatia, the Academy Department ANTHROPOLOGY vatskog povjesničara i političara, of Music and Musicology has lately nekadašnjeg predsjednika Akade- become known for its editions On 2nd June 2014, the 40th Dr. mije, rektora Sveučilišta u Zagrebu of Croatian musical works from Hubert Maver School of Biological te predsjednika Matice hrvatske, both the heritage and the present. Anthropology was held under the koji je proglašen počasnim građa- As shown by these two recently patronage of the Croatian Academy ninom grada Zagreba. Svečanost published scores, editions of sheet of Sciences and Arts in the Acade- je održana pokraj Smičiklasove music are edited in such a way my Library. The topic of this year’s obiteljske kuće u Reštovu na as to ensure recognisability while international scientifi c and educa- Žumberku, a poprsje su postavi- respecting the original notation to tional symposium was Interactions li HAZU i nekoliko žumberačkih the maximum. between archaic and modern peo- udruga u povodu stote obljetnice 40. ŠKOLA BIOLOŠKE ANTROPOLOGIJE „DR. HUBERT MAVER“ Pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 2. lipnja 2014. u Knjižnici HAZU održana je 40. Škola biološke antropologije „Dr. Hubert Maver“, a tema tog jubilarnog međunarodnog znanstveno-edukativnog skupa bila je Interakcije arhaičnih i modernih ljudi. Na skupu je govorilo sedam stručnjaka iz Instituta za evolucijsku antropologiju Max Planck iz Leip- ziga, među kojima je bio i dopisni član HAZU Svante Pääbo, jedan od najutjecajnijih svjetskih znanstvenika s područja evolucijske gene- tike čovjeka, ujedno i utemeljitelj molekularne arheologije kao novog znanstvenog područja. Organizator

76 Glasnik HAZU KRONIKA

Smičiklasove smrti. Akademik Kusić naglasio je da se Smičiklas uvrstio među najveće Akademi- jine predsjednike. „Govorio je da Akademija ne može politizirati jer ima previše posla u znanosti i time je anticipirao današnju ulogu HAZU, čija zadaća nije bavljenje dnevnom politikom. Bio je jedan od najvećih Hrvata uopće i vi, Žumberčani, možete biti ponosni na njega“, kazao je akademik Kusić podsjetivši na Smičiklasovo najvažnije djelo, prvu cjelovitu i znanstveno napisanu sintezu povijesti u dvije knjige Poviest hrvatska (1879. i 1882.) te na Diploma- tički zbornik Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije kojim je pru- žio dokaze o kontinuitetu hrvatske državnosti. (M. L.)

THE 100TH ANNIVERSARY OF THE ZNANSTVENI SKUP O KORIDORU entifi c symposium Valorisation DEATH OF TADIJA SMIČIKLAS PLOČE – MOSTAR – SARAJEVO – of the Ploče – Mostar – Sarajevo On 7 June 2014, Zvonko Kusić, VUKOVAR – Vukovar (Mid Adriatic – Danube President of the Croatian Acad- Area) Inter-modal Logistics Corri- Znanstveno vijeće za promet emy, unveiled the bust of Tadija dor, at which the importance and HAZU organiziralo je 11. lipnja 2014. Smičiklas (1843–1914), distinguished potentials of this corridor were međunarodni znanstveni skup Croatian historian and politician, addressed, as well as the eff ects Valorizacija intermodalnoga logi- former Academy president, rector it might have in the context of stičkoga koridora Ploče – Mostar – of the University of Zagreb and the development of transporta- Sarajevo – Vukovar (Srednji Jadran chairman of Matica hrvatska, who tion and other branches of the – Podunavlje) na kojem se govorilo was pronounced honorary citizen economy in Croatia and Bosnia o važnosti i potencijalima tog kori- of Zagreb. The ceremony took and Herzegovina. The corridor dora te o učincima koje bi mogao place near Smičiklas’s family house would shorten voyages from Asia imati za razvoj prometa i svih osta- in Reštovo on Žumberak. The bust to Rotterdam by 1,900 kilometres lih gospodarskih grana u Hrvatskoj i was placed there by the Croatian and to Mannheim by 2,800 kilo- BiH. Koridor bi skratio put brodovi- Academy together with several as- metres. In order for the corridor ma iz Azije do Rotterdama za 1.900 sociations from Žumberak to mark to start operating, the existing kilometara, a do Mannheima za the 100th anniversary of Smičiklas’s railway, water and road networks 2.800 kilometara. Kako bi koridor death. President Kusić pointed should be modernised and com- zaživio, predviđena je izgradnja no- out that Smičiklas was one of the puterised, new infrastructure built, vih te modernizacija i informatiza- greatest presidents of the Croatian and an air cargo terminal erected cija postojećih željezničkih, vodenih Academy. “He held that the Acad- at the future bio-energy, eco-in- i cestovnih mreža te zračnog cargo emy should not be politicised, as dustrial, business and recycling it was fully engaged in science; he terminala u budućem bioenerget- park named BEPO planned to be thereby anticipated the current role skom, ekoindustrijskom, poduzet- built in the area of the following of the Academy – staying out of the ničkom i oporabnom parku BEPO municipalities: Kula Norinska and everyday politics. He was one of the na području općina Kula Norinska i Pojezerje in Croatia, and Ljubuški greatest Croats ever, of whom you, Pojezerje u Hrvatskoj te općine Lju- in Bosnia and Herzegovina. The people from Žumberak, may be buški u BiH koji bi pokrenuo održivi park would provide an impetus very proud”, said Kusić and remind- gospodarski razvoj u radijusu od 50 for sustainable economic developed the audience of Smičiklas’s most kilometara. Istodobno, na vukovar- ment within a 50-kilometre radius. important work – the fi rst com- skom području planira se izgrad- Furthermore, the building of the prehensive and scientifi c synthesis nja Transportnologističkog centra new Vuka Transport Logistics Cen- of history in two volumes: Poviest Vuka. (M. L.) tre is planned in the Vukovar area. hrvatska (Croatian History), dated SCIENTIFIC SYMPOSIUM ON THE PREDAVANJA ČETVRTKOM U 1879 and 1882, and the book Diplo- PLOČE – MOSTAR – SARAJEVO – KNJIŽNICI HAZU matički zbornik Kraljevina Hrvatske, VUKOVAR CORRIDOR Dalmacije i Slavonije (The Diplomat- Ciklus predavanja četvrtkom u ic Anthology of the Kingdoms of On 11 June 2014, the Scientifi c Knjižnici HAZU nastavljen je i u pr- Croatia, Dalmatia and Slavonia), in Council for Traffi c of the Croatian voj polovici 2014. Akademik Dario which he proved the continuity of Academy of Sciences and Arts Vretenar je 16. siječnja govorio o Croatian statehood. organised the international sci- radu Hrvatske zaklade za znanost

Glasnik HAZU 77 te o natječaju za istraživačke i Europskog uhidbenog naloga 10. THURSDAY LECTURES AT THE uspostavne istraživačke projekte, travnja govorio je akademik Davor LIBRARY OF THE CROATIAN a 30. siječnja prof. dr. sc. Janoš Krapac, sudac Ustavnog suda, koji ACADEMY OF SCIENCES AND Kodvanj s Fakulteta strojarstva i je istaknuo da taj institut vodi pre- ARTS brodogradnje o upotrebi biomeha- ma jednakosti svih građana EU i da The Thursday lectures cycle at ničkih implantata. Dvorana Knjiž- stvara novu dimenziju pravosudne the Library of the Croatian Acade- nice i okolni prostori bili su posve suradnje. my of Sciences and Arts was con- popunjeni 6. veljače, kad je akade- Na Veliki četvrtak, 17. travnja, tinued in the fi rst half of 2014. On 16 mik Vladimir Paar držao predavanje akademik Josip Bratulić već je tra- o krupnim fi zikalnim problemima dicionalno govorio o Uskrsu i uskr- January, Dario Vretenar, Full Mem- klimatskih modela i dugotrajnoj snim običajima, dok je 24. travnja ber of the Croatian Academy, spoke klimatskoj budućnosti svijeta. „Oči- akademik Stanko Popović u povodu about the work of the Croatian to idemo prema novom ledenom obilježavanja Međunarodne godine Science Trust and the tender for dobu, ali ono neće početi u ovom kristalografi je izložio važnost te dis- research and establishing research stoljeću ili tisućljeću. Teško je pro- cipline i njezinih metoda istraživa- projects, while on 30 January, Pro- gnozirati kad, ali možda za tisuću nja u biologiji, kemiji, fi zici, medici- fessor Janoš Kodvanj, PhD, from the ili deset tisuća godina“, ustvrdio je ni, tehnologiji materijala, arheologiji Faculty of Machine Engineering and akademik Paar. i geologiji. Velik odjek u javnosti Shipbuilding held a lecture on the Akademik Mirko Zelić 6. je imalo je predavanje akademika Mili- use of biomechanical implants. All ožujka govorio o potencijalnim voja Solara o tome je li postmoder- the places in the Academy Library zalihama nafte i plina u Hrvatskoj na kraj ili novi početak umjetnosti. were fully occupied on 6 February, koje bi, ako se dokažu, mogle zado- „Ako sve može biti umjetnost, onda when Vladimir Paar, Full Member of voljiti hrvatske potrebe u idućih 60 doista ništa ne može biti umjet- the Croatian Academy, spoke about godina. O tome ima li u Hrvatskoj nost“, kazao je akademik Solar, koji major physical problems regarding pravne sigurnosti 20. ožujka izlagao se nada da ipak još postoji estetska climatic models and the long-term je potpredsjednik HAZU akademik svijest. Akademik Andrej Dujella 29. climatic future of the world. “We are Jakša Barbić, koji je upozorio na je svibnja održao predavanje o teo- obviously approaching a new ice mnoge probleme i nelogičnosti u riji brojeva i kriptografi ji pokazavši age, which however is not about to hrvatskom pravnom sustavu. „U ujedno koji su pojmovi i algoritmi begin in this century or millennium. Hrvatskoj nema zakona koji nema iz teorije brojeva relevantni za It is diffi cult to give a precise fore- bar jednu protuustavnost“, istaknuo uspostavu kriptosustava s javnim cast – it may happen in either 1,000 je akademik Barbić. O primjeni ključem. (M. L.) or 10,000 years”, concluded Paar.

78 Glasnik HAZU KRONIKA

On 6 March, Mirko Zelić, Full ﬁ rst-instance convictions of the Cro- Member of the Croatian Academy, atian generals by the Hague Tribunal held a lecture on the potential oil and to the Serbian usurpation of the and gas supply in Croatia, which, if Croatian cultural heritage. Speaking proven to exist, might meet Croa- about the current crisis, President tian needs in the next 60 years. On Kusić explained that no one in par- 20 March, Jakša Barbić, Vice-Pres- ticular was to blame, for it was the ident of the Croatian Academy, consequence of two generations tackled the issue of legal safety in in Croatia having been indebted, Croatia; he warned of numerous which may be changed only with a problems and illogicalities present great deal of diffi culty. “The way out in the Croatian legal system. “There of the crisis is quiet, continued and is not one legal regulation in Croatia self-denying work at all levels, which without at least one unconstitution- may result in lasting values, not any al provision”, Barbić stated. On 10 magical solutions or grand moves by April, Davor Krapac, Full Member of the Government. We, however, lack the Croatian Academy and judge the culture of work, and as a soci- of the Constitutional Court, held a ety, we show no tendency toward lecture on the application of the Eu- changing our old habits”, said Kusić. ropean Arrest Warrant; he pointed He further emphasised the important out that this legal institute led to- za zaustavljanje srpske agresije na role of Marija Bistrica as the Croatian ward the equality of all EU citizens Hrvatsku i BiH pa sve do reagira- people’s spiritual centre, which might and created a new dimension of nja na prvostupanjske osuđujuće justly be referred to as “the Croatian judicial cooperation. presude Haškog suda hrvatskim Lourdes”. The Marija Bistrica Munici- On 17 April, Holy Thursday, Josip generalima te na srpsko svojatanje pality and the local branch of Matica Bratulić, Full Member of the Croa- hrvatske kulturne baštine. Govoreći hrvatska organised the event. tian Academy, held the traditional o krizi hrvatskog društva i hrvatske lecture on Easter and Easter cus- države, akademik Kusić pojasnio je toms. On 24 April, Stanko Popović, da ona nije nastala samo zbog ne- PREMINUĆA Full Member of the Croatian Acad- čijih grešaka već da je ona poslje- emy, marking the international year dica činjenice da već dvije genera- U prvom polugodištu napustili of crystallography, explained the cije u Hrvatskoj žive na dug, što je su nas akademici Zdenko Škraba- importance of this discipline and its teško promijeniti. „Izlaz iz krize je lo (4. kolovoza 1929. – 12. siječnja research methods in biology, chem- tih, kontinuiran i samozatajan rad 2014.), Ivana Weygand-Đurašević istry, physics, medicine, technolo- na svim razinama koji donosi trajne (15. lipnja 1952. – 7. travnja 2014.) gy of materials, archaeology and vrijednosti, a ne magična rješenja i Smiljko Ašperger (25. siječnja geology. The lecture held by Milivoj ili veliki potezi vlade. Nama, me- 1921. – 3. svibnja 2014.), te dopisni Solar, Full Member of the Croatian đutim, nedostaje kult rada, a kao članovi dr. sc. Milan Horvat (28. Academy, on the topic of whether društvo nismo skloni promjenama srpnja 1919. – 1. siječnja 2014.), prof. the post-modern period represents u smislu mijenjanja starih navika”, dr. Jacques Le Goff (1. siječnja 1924. the end or a new beginning of poručio je akademik Kusić. Ista- – 1. travnja 2014.) i prof. Berislav art, attracted a wide audience. “If knuo je i važnost Marije Bistrice Klobučar (28. kolovoza 1924. – 13. anything can be art, then nothing kao duhovnog središta hrvatskog lipnja 2014.). can indeed be art”, said Solar, who naroda koje se s pravom može Njihov život i djelo trajno su ut- continues to hope that an aesthetic zvati i „hrvatskim Lurdom”. Preda- kani u Akademijinu povjesnicu. awareness still exists. On 29 May, vanje su organizirali Općina Marija DECEASED MEMBERS Andrej Dujella, Full Member of the Bistrica i mjesni ogranak Matice Croatian Academy, held a lecture hrvatske. (M. L.) In the ﬁ rst six months of 2014, on the theory of numbers and cryp- LECTURE BY THE PRESIDENT the following Full Members of the tography; he proved the relevance OF THE CROATIAN ACADEMY IN Academy died: Zdenko Škrabalo of the terms and algorithms of the MARIJA BISTRICA (4 August 1929 – 12 January 2014), theory of numbers for the establish- Ivana Weygand-Đurašević (15 June ment of a public key cryptosystem. On 28 June 2014 in Marija Bistri- 1952 – 7 April 2014), Smiljko Ašper- ca, Zvonko Kusić, President of the ger (25 January 1921 – 3rd May 2014) PREDAVANJE PREDSJEDNIKA Croatian Academy, gave a lecture and the following Corresponding HAZU U MARIJI BISTRICI entitled The Croatian Academy of Members: Milan Horvat, PhD (28 Predsjednik HAZU akademik Sciences and Arts in the Protection July 1919 – 1st January 2014), Pro- Zvonko Kusić održao je 28. lipnja of National Interests. On that occa- fessor Jacques Le Goff , PhD (1st 2014. u Mariji Bistrici predava- sion, he recalled numerous state- January 1924 – 1st April 2014) and nje Hrvatska akademija znanosti ments issued by the Academy with Professor Berislav Klobučar (28 i umjetnosti u zaštiti nacionalnih regard to current problems, ranging August 1924 – 13 June 2014). interesa. Pritom je podsjetio na from the appeal to stop the Serbian Their life and work will be re- brojne Akademijine izjave u vezi s aggression on Croatia and Bosnia membered. aktualnim problemima, od apela and Herzegovina, the reaction to the

Glasnik HAZU 79 SURADNICI U PRVOM BROJU GLASNIKA HAZU / ASSOCIATES IN THIS ISSUE

Akademik Stjepan Damjanović, red. prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Akademik Zvonko Kusić, red. prof., predsjednik HAZU, Zagrebu, Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, 10000 Zagreb Prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić, znanstvena savjetnica, Odsjek za Dr. sc. Ana Lederer, viša znanstvena suradnica, Odsjek za povijest povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU, hrvatskoga kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, Gundulićeva 4, 10000 Zagreb kazališta i glazbe HAZU, Opatička 18, 10000 Zagreb Dr. sc. Alemko Gluhak, stručni savjetnik, Zavod za lingvistička Marijan Lipovac, prof., Ured za odnose s javnošću i medije HAZU, istraživanja HAZU, Ante Kovačića 5, 10000 Zagreb Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, 10000 Zagreb Bojan Marotti Akademik Ivan Gušić, prof. em., Prirodoslovno-matematički fakultet Dr. sc. , znanstveni suradnik, Odsjek za filozofiju znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU, Gundulićeva 4, 10000 Zagreb Sveučilišta u Zagrebu, Horvatovac 102a, 10000 Zagreb Prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, znanstveni savjetnik, Odsjek za povijest Akademik Mislav Ježić, red. prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb kazališta i glazbe HAZU, Opatička 18, 10000 Zagreb Vjera Katalinić Prof. dr. sc. , članica suradnica HAZU, znanstvena savjetnica, Dr. sc. Jadranka Mauch Lenardić, viša znanstvena suradnica, Zavod za Odsjek za povijest hrvatske glazbe Zavoda za povijest hrvatske književnosti, paleontologiju i geologiju kvartara HAZU, Ante Kovačića 5, 10000 Zagreb kazališta i glazbe HAZU, Opatička 18, 10000 Zagreb Prof. dr. sc. Snježana Paušek Baždar, znanstvena savjetnica, Odsjek za Akademik Radoslav Katičić, prof. em., Universität Wien / Sveučilište povijest prirodnih i matematičkih znanosti Zavoda za povijest u Beču / Austrija i filozofiju znanosti HAZU, Ante Kovačića 5, 10000 Zagreb Akademkinja Koraljka Kos, red. prof., Odsjek za povijest hrvatske Borivoj Popovčak, prof., Strossmayerova galerija starih majstora HAZU, glazbe HAZU, Opatička 18, 10000 Zagreb Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, 10000 Zagreb Ariana Kralj, Gliptoteka HAZU, Medvedgradska 2, 10000 Zagreb AUTORI FOTOGRAFIJA: Ivica Bitunjac, Zoran Filipović, Goran Kos, Branko Nađ

POPIS LIKOVNIH PRILOGA / FIGURES AND TABLES

Str. 2. Akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU Str. 60. – 61. Krstionica hrvatskog kneza Višeslava iz Nina (početak IX. st.), Str. 5. Palača HAZU na Trgu Nikole Šubića Zrinskog 11 u Zagrebu čuva se u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu Str. 8. Atrij Palače HAZU u Zagrebu Str. 61. Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Str. 9. Amalia De Angelis: Josip Juraj Strossmayer, Strossmayerova Str. 62. Konkatedrala sv. Petra i Pavla u Osijeku galerija starih majstora HAZU Str. 63. Logo ALLEA-e (All European Academies) Str. 10. Palača HAZU u Zagrebu Str. 64. Ivan Meštrović: Povijest Hrvata Str. 11. Crtež Narodnog doma (Dvorane) na igraćim kartama za tarok, Str. 64. Vjekoslav Babukić: Osnova slovnice slavjanske narĕčja rad Josipa Bäcka iz 1847., Hrvatski povijesni muzej ilirskoga, Zagreb, 1854. Str. 12. Portreti prvih članova Akademije s utemeljiteljem Josipom Str. 65. Sveta Brigita, drvorez iz Hrvatskog ćiriličkog molitvenika Jurjem Strossmayerom, Muzej grada Zagreba (Mletci, 1512.) Str. 13. Naslovnice Vijesti HAZU i Vjesnika HAZU Str. 66. Zlatko Bourek: plakat kazališne predstave Kralj Ubu Str. 13. Medalja s portretima Josipa Jurja Strossmayera i Franje Str. 66. Jakob Matham: Ikarov pad Račkog, rad Rudolfa Valdeca, 1916. (vlasništvo Arheološkog Str. 66. Boris Bučan: Crtač u autobusu muzeja u Zagrebu) Str. 67. Kažimir Hraste: Vrtna garnitura Str. 14. – 15. Baščanska ploča, čuva se u atriju Palače HAZU u Zagrebu Str. 67. Nevenka Arbanas: Dani Str. 16. – 17. Palača HAZU u Zagrebu sa spomenikom Josipa Jurja Strossmayera, rad Ivana Meštrovića Str. 67. Dio izložbe Rukovet akademika Josipa Vanište postavljen u atriju Palače HAZU Str. 18. Palača HAZU u Zagrebu Str. 67. Ivan Picelj: Cyclophoria 1 Str. 20. – 33. Galerija portreta redovitih članova HAZU Str. 68. Otvorenje izložbe Sukcesijsko nasljeđe u Strossmayerovoj Str. 37. Detalj Meštrovićeva spomenika Josipa Jurja Strossmayera galeriji starih majstora HAZU Str. 38. Poprsje Ivana Kukuljevića Sakcinskog na Trgu Nikole Šubića Str. 68. Josip Vaništa: Mrtva priroda Zrinskog ispred Palače HAZU, rad Rudolfa Valdeca Str. 69. Naftna platforma u Jadranskom moru Str. 40. Franjo Rački, povjesničar i prvi predsjednik Akademije Str. 70. Plakat za koncert Jurice Muraia u Malagi 1980. Str. 41. Zgrade Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru (Vila Tamino) i Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku Str. 70. Ljubo Babić: Antun Gustav Matoš, slika se čuva u Odsjeku za (Ljetnikovac obitelji Sorkočević) povijest hrvatske književnosti HAZU Str. 41. Palača Narodnog doma u Zagrebu u Opatičkoj ulici 18, sjedište Str. 71. Crtež mozga Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Str. 71. Edukativni plakat Škole narodnog zdravlja protiv tuberkuloze HAZU, pogled iz Ulice Pavla Radića Str. 72. Portret akademika Antuna Barca 43 Str. . Palača Narodnog doma u Zagrebu u Opatičkoj ulici 18, Str. 72. Dio sudionika znanstvenog skupa o Antunu Barcu u posjetu fotografija iz 1864. franjevačkom samostanu na Košljunu (Krk) 26. travnja 2014. 44 Str. . Spomen-ploča na palači Narodnog doma Str. 73. Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić govori na Str. 46. Antoine-Jean Gros: Madame Récamier, Strossmayerova znanstvenom skupu Od nasilja do dijaloga galerija starih majstora HAZU Str. 74. Pogled na grad Hvar 47 Str. . Majstor slike Virgo inter virgines: Sveto Trojstvo (Prijestolje Str. 74. Spomen-slika zaslužnih na upravnom, bojnom i Milosti), Strossmayerova galerija starih majstora HAZU gospodarstvenom polju u Svjetskom ratu god. 1914-15-16., Str. 49. Federiko Benković: Abraham žrtvuje Izaka, Strossmayerova Hrvatski povijesni muzej u Zagrebu galerija starih majstora HAZU Str. 75. Minijatura iz perzijskog rukopisa Timur-name Abdullaha Str. 50. Donja čeljust vunastog mamuta sa zubima, zbirka Zavoda za Hatifija iz XVI. stoljeća, Orijentalna zbirka Arhiva HAZU paleontologiju i geologiju kvartara HAZU Str. 75. Naslovnice partitura III. klasičnog koncerta akademika Str. 52. – 53. Lubanja stepskog bizona s rogovima, zbirka Zavoda za Stjepana Šuleka i skladbe Extensio akademika Rubena Radice paleontologiju i geologiju kvartara HAZU Str. 76. Glavni tajnik HAZU akademik Pavao Rudan govori na 40. Školi Str. 54. Naslovnica prvog hrvatskog romana Planine Petra Zoranića biološke antropologije „Dr. Hubert Maver“ (Mletci, 1569.); jedini sačuvani primjerak čuva se u Knjižnici Str. 76. Otkrivanje poprsja Tadije Smičiklasa u Reštovu 7. lipnja 2014. HAZU u Zagrebu Str. 77. Sudionici međunarodnoga znanstvenog skupa Valorizacija Str. 55. Spomenik Petra Zoranića u Zadru, rad akademskog kipara intermodalnoga logističkoga koridora Ploče – Mostar – Ratka Petrića Sarajevo – Vukovar (Srednji Jadran – Podunavlje) u velikoj Str. 57. Starohrvatska crkvica svetog Nikole u Prahuljama kod Nina dvorani Palače HAZU u Zagrebu 11. lipnja 2014. (kraj XI. – početak XII. st.) Str. 78. Zgrada Knjižnice HAZU na Trgu Josipa Jurja Strossmayera 14 Str. 58. Dubrovnik – pogled sa Srđa u Zagrebu Str. 59. Iluminacija Rođenje Isusovo iz Trogirskog evanđelistara, oko Str. 79. Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić tijekom predavanja 1230. u Mariji Bistrici 28. lipnja 2014. Str. 60. Zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Na poleđini korica: Preporodna dvorana Narodnog doma u Zagrebu

80 Glasnik HAZU

ISSN 1849-4838

Časopis Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Godina I., broj 1., Zagreb, 2014., cijena 25 kn

Stoljeće i pol HAZU

Tko je tko u HAZU

Razredi HAZU I. Razred za društvene znanosti HAZU

Znanstveni zavodi HAZU Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe

Muzeji i galerije HAZU Strossmayerova galerija starih majstora HAZU

Projekti HAZU Korelacija paleolitika mezolitika i neolitika kontinentalne i primorske Hrvatske

Uz ovaj broj DVD!