DOCSLIB.ORG

Bibliografija Knjiga

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Bibliografija Knjiga CROATICA U GODINI 1 970.: BIBLIOGRAFIJA KNJIGA J elena O čak I) UVODNE NAPOMENE A 1. Već sam naslov ovog rada (CROATICA u godini 1970.: BIBLIOGRA­ FIJA KNJIGA) djelomice ukazuje da se radi o bibliografiji svih knjiga koje su izašle godine 1970. - izašle u SR Hrvatskoj, u SFR Jugoslaviji ili bilo gdje drugdje - a tiču se, na ovaj ili onaj način, hrvatske književnosti. To je ono što zovemo BIBLIOGRAFIJOM KNJIGA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI. Nije prema tome riječ samo o bibliografiji knjiga hrvatskih pisaca, nego o takvoj bibliografiji koja će, s jedne strane, biti kompletna slika hrvatske knji­ ževnosti na području knjiga tiskanih 1970., a s druge strane predstavljati sastav­ ni dio cjelokupne bibliografije i dokumentacije hrvatske književnosti u jednoj godini, u ovom slučaju u godini 1970. To znači: PRVO. Osim djela hrvatskih književnika u bibliografiju ulaze i sve one knjige kojima je predmet hrvatska književnost. Knjiga Jana Wierzbickog o pro­ blemima hrvatsko-poljskih literarnih veza i utjecaja (Z dziejovv chorwacko-pol- skich stosunkow literackih w vvieku XIX) nije rad hrvatskog, nego poljskog knji- ževnika-znanstvenika, ali ona mora postati jedinicom ovako zamišljene biblio­ grafije. štoviše, bibliografskim jedinicama postat će i one knjige koje samo jednim dijelom, i to možda posve malim dijelom, govore o hrvatskoj književ­ nosti. »Senke i snovi« Velibora Gligorića samo prilogom o lirici Gustava Krkle- ca zadiru u hrvatsku književnost, no to je dovoljno da uđu u ovu bibliografiju. Knjiga Dalibora Brozovića »Standardni jezik« spada u lingvistiku, u historiju i teoriju jezika uopće i hrvatskog jezika napose, ali sam je ipak unijela u bi­ bliografiju jer tretira i probleme iz povijesti hrvatske književnosti, probleme hrvatskog preporoda i moderne. Isto su tako u bibliografiju morali ući i svi zbornici, antologije i kalendari u kojima su prisutni hrvatski pisci ili kojima je predmet (makar dijelom) hrvatska književnost. Bibliografskim jedinicama postali su dakle i takvi zbornici kao »Lenjinu - pesnici sveta«, »Sarajevski da­ 29 ni poezije«, »Zbornik otoka Korčule«, »Krčki zbornik povijesnog društva otoka Krka«, »Slovo razlike«, »Sveučilište i revolucija«, a ne samo zbornici kao »Hr­ vatski latinisti«, »Za blagdanskim stolom«, »O Petru Preradoviću danas«. Knji­ ge u kojima se uz hrvatskog pisca nalaze i djela nekog drugog pisca uvedena su u bibliografiju s obveznom naznakom o kojem se to drugom piscu radi i kojim se djelom on u dotičnoj knjizi pojavljuje. »Knjiga za djecu« Vladimira Na­ zora uvedena je u bibliografiju pod tim naslovom, ali je u bilješci označeno da je to »mješovito izdanje«, jer uz Nazorova djela nalazimo i pripovijesti Pre- žihova Voranca. Na kraju, iz ovakve bibliografije nisu mogla biti ispuštena ni ona djela hrvatskih književnika, publicista i znanstvenika koja ne raspravljaju o hrvatskoj književnosti, nego o temama bližim hrvatskoj književnosti: o teoriji književnosti, o povijesti književnosti, o teoriji i historiji kulture i umjetnosti, 0 estetici. Dakako, te su knjige svojim predmetom uglavnom izvan hrvatske književnosti (doduše, često su to limitrofna područja), ali su ih napisali hrvat­ ski književnici i znanstvenici te bi bez njih slika hrvatske književnosti bila ne­ potpuna. Hrvatski književnik Ivo Vidan nastoji u »Nepouzdanom pripovjeda­ ču« odrediti bitne strukturalne i tematske promjene u modernom romanu i tek tu i tamo, usputno, razmišlja o hrvatskoj književnosti. Pa ipak, njegova knjiga u hrvatskoj književnosti znači stanovit datum: ona izražava napore, tendencije 1 nastojanja zagrebačke/hrvatske književnokritičke i književnoznanstvene misli. Knjiga Milana Mirića »Rezervati« više spada u borbenu esejistiku nego u hr­ vatsku književnost, ali, zar ona ne dotiče jedno od ključnih pitanja kojima je suvremena hrvatska književnost zaokupljena: kakav je smisao pisane riječi u suvremenu svijetu i u našem društvu, čemu pisati. DRUGO. Da bi se dobila cjelovita slika o hrvatskoj književnosti u jednoj godini, potrebno je da BIBLIOGRAFIJA KNJIGA bude kompletirana drugim bibliografskim radovima i dokumentacijama. Spominjem četiri najvažnija: 1) Dokumentacija o izvedbama djela hrvatskih autora u kazalištima SRH i na RTV Zagreb; 2) Članci, kritike, studije, eseji i rasprave o hrvatskoj književnosti u jugo­ slavenskim časopisima; 3) Članci, kritike i rasprave o hrvatskoj književnosti u nekim glavnim hrvat­ skim i jugoslavenskim dnevnim i tjednim listovima; 4) Doktorske i magistarske radnje obranjene u SFRJ o hrvatskoj književ­ nosti (naravno, obranjene u godini koju bibliograf obrađuje, u ovom slučaju u godini 1970.). Prvi od ova četiri rada publiciram u ovom broju »Croatice«, na ostalima su već intenzivno radi u Institutu za znanost o književnosti Filozofskog fakul­ teta. Krajnji je cilj naših napora: niz bibliografskih radova koji će svi zajedno dati kompletan presjek kroz hrvatsku književnost u godini 1970. i samim tim postati uzorak prema kojem će se moći izrađivati svi budući bibliografski pre­ gledi hrvatske književnosti. 2. Prvi je zadatak bio: izraditi korpus bibliografskih jedinica, tj. popisati sve knjige koje svojim sadržajem spadaju u ono što smo nazvali BIBLIOGRA- 30 FIJOM KNJIGA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI. Taj je bazični spisak po­ četna, ali neophodna etapa od koje počinje svaka daljnja bibliografska obrada. Korpus bibliografskih jedinica dobila sam kombinacijom triju postupaka: a) Koristila sam najvažnije postojeće primarne bibliografije. Za hrvatsku književnost to su: - BIBLIOGRAFIJA JUGOSLAVIJE. Knjige, brošure i muzikalije. - Beograd, Jugoslovenski Bibliografski institut. Obradila sam sve sveske iz 1970. (od 1. do 24.); iz 1971. obradila sam sveske 1-17. - JUGOSLAVENSKA KNJIŽEVNOST U INOSTRANSTVU. Biblio­ grafija. 1970, sv. 12; Beograd, Jugoslovenska autorska agencija, 1971. b) Iscrpila sam sve mogućnosti koje su mi pružali stručni katalozi dviju naj­ važnijih hrvatskih knjižnica: Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Gradske knjižnice u Zagrebu. U tom smislu obradila sam: - U STRUČNOM KATALOGU NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U ZAGREBU ova područja: 209 A - Povijest jugoslavenskih književnosti 209 B - Jugoslavenske književnosti 210 - Povijest hrvatske književnosti 211 - Hrvatska gramatika (Stilistika, metrika, poetika) 212 - Hrvatska književnost 216 - Povijest srpske književnosti 218 - Srpska književnost (odio 9, 10, 12) - U STRUČNOM KATALOGU GRADSKE KNJIŽNICE knjige svr­ stane prema staroj katologizaciji: KH; knjige svrstane prema novoj (decimalnoj) katalogizaciji: 886.2/0.91/-886.2-9. c) Upotrijebila sam sva pomoćna sredstva koja su mi stajala na raspolaga­ nju kako bih kontrolirala već postojeći popis te ga tu i tamo dopunila. Saku­ pila sam sve takozvane sumarne popise djela hrvatskih pisaca, prelistavala glav­ ne časopise i novine, bilježila podatke raspršene po pojedinim knjigama. Po­ sebno je bio koristan POPIS KNJIŽEVNIH DJELA ČLANOVA DRUŠTVA KNJIŽEVNIKA HRVATSKE OBJAVLJENIH U 1970. GODINI što ga je izdalo (šapirografirano) Društvo književnika Hrvatske 1971., na pet strana. Ne­ ke jedinice koje su tu zabilježene nisam našla ni na jednom drugom mjestu. To je na primjer slučaj s Gorjanovom knjigom »Poems«, koja je izašla u Ka- liforniji. Listajući časopise i novine, došla sam do jedinica koje se ili nisu na­ lazile u korištenim bibliografijama i katalozima ili su u njima možda nazna­ čene na nekim drugim mjestima. Tu se prije svega radi o zbornicima kao što su »Zbornik otoka Korčule«, »Zbornik radova Prvog znanstvenog sabora Sla­ vonije i Baranje« i kalendarima kao što su »Danica«, »Dobri pastir«. Obrađu­ jući knjige de visu, otkrila sam nekoliko novih jedinica koje nisu smjele biti ispuštene. U knjizi pjesama Marijana Kuzmanova »Tako to biva«, Pakrac 1970., našla sam podatak da su u Pakracu, u istoj kalekciji Matice hrvatske, 31 izašle i knjige »Na pragu« Z. Barčanca i »Lipe ispred gimnazije« L. Štekovića. Na žalost, samo sam knjigu L. Štekovića uspjeha obraditi de visu, jer zbirka pjesama Z. Barčanca nije do 5. 10. 1972. bila evidentirana u katalogu Nacio­ nalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. 3. Prva klasifikacija koju sam izvršila kad sam zaključila korpus bibliograf­ skih jedinica bila je podjela jedinica na prva i ponovljena izdanja. Prvim izda­ njem ne smatram samo onu knjigu koja sadrži samo neobjavljena djela pisca, nego i onu knjigu u kojoj se nalaze prilozi što su prije bili tiskani po časopisima, novinama, zbornicima, a sada se tiskaju prvi put u knjizi. Novim djelom smatram, nadalje, i onu knjigu koja tek jednim dijelom (pa katkada čak i manjim) sadrži priloge koji se prvi put objavljuju u knjizi. Dosljedno provesti prvu klasifikaciju delikatniji je posao nego što se to na prvi pogled čini, jer je na knjigama koje izlaze u SFRJ vrlo rijetko (osim kod udžbenika) zabilježeno da li se radi o prvom ili ponovljenom izdanju. Osobito je to teško odrediti kod knjiga za mladež i djecu. Često sam mo­ rala konzultirati direktno pojedine izdavače; bio je to najčešće slučaj s »Mla- došću« i »Školskom knjigom«. Nerijetko sam se morala obraćati i direktno sa­ mim autorima kako bih saznala da li se radi o prvom ili ponovljenom izdanju. Tako mi je na primjer sam Josip Barković dao podatke o tome kada su tiska­ ne pripovijetke iz knjige »Četiri slavne godine«, te sam tek nakon toga utvrdila da je ta knjiga pripovijedaka novo, tj. prvo izdanje. Naravno, najmanje je bilo problema kod Sabranih i odabranih djela, Udžbenika i Prijevoda. Nešto su više teškoća zadali zbornici, almanasi i antologije, ali ipak daleko manje ne­ goli izdanja pojedinih autora. Kod nekih je djela trebalo prekinuti
Load more

Recommended publications
  • Desnièini Susreti 2016. Hrvatsko-Srpski/Srpsko-Hrvatski Interkulturalizam Danas Povodom 110
    DESNIÈINI SUSRETI 2016. HRVATSKO-SRPSKI/SRPSKO-HRVATSKI INTERKULTURALIZAM DANAS POVODOM 110. OBLJETNICE ROĐENJA VLADANA DESNICE INSTITUT ZA KNJIŽEVNOST I UMETNOST U BEOGRADU Međunarodni znanstveni skup Desničini susreti 2016. HRVATSKO-SRPSKI / SRPSKO-HRVATSKI INTERKULTURALIZAM DANAS POVODOM 110. OBLJETNICE ROĐENJA VLADANA DESNICE Institut za književnost i umetnost u Beogradu, Kralja Milana 2 Biblioteka grada Beograda, Knez Mihailova 56 petak, subota i nedjelja, 23., 24. i 25. rujna 2016. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije „Desničini susreti“ Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Odsjek za kroatistiku Institut za književnost i umetnost, Beograd Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“, Zagreb Društvo za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića – Mostovi, Zagreb Fotografija na naslovnici: Izdavačko-knjižarsko preduzeće Geca Kon A. D., Knez Mihailova 12, Beograd DESNIčINI SUSRETI 2016. Hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski interkulturalizam danas Povodom 110. obljetnice rođenja Vladana Desnice PROGRAM RADA / SAŽECI IZLAGANJA Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb, 2016. Vladan Desnica (Zadar, 17. rujna 1905. – Zagreb, 4. ožujka 1967.) (Osobna ostavština Vladana Desnice) BEOGRADSKE VARIJACIJE VLADANA DESNICE renovac: Jeste li zadovoljni sa scenskom realizacijom? Da li je, po Va- „Dšem mišljenju, ona izrazila na pozornici ono što ste hteli da kažete? Desnica: I režiser Tomislav Tanhofer i čitava ekipa uložili su savjestan i inteligentan trud, i mislim da je to dalo vrlo uvjerljive rezultate. Da ne isti- čem sad pojedine interprete posebno, reći ću samo to da tu imamo čitav niz odličnih kreacija, po mom mišljenju. A što se tiče drugog dijela Vašeg pita- nja, znate, moramo imati na umu da scenska realizacija uvijek i neminovno predstavlja jednu novu umjetničku tvorevinu i da tu imamo tekst filtriran kroz jedan drugi, režiserov, umjetnički temperament, je li.
    [Show full text]
  • Nagrada Vladimir Nazor Za 2019. Godinu
    nakladnik Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Runjaninova 2, Zagreb za nakladnika dr.sc. Nina Obuljen Koržinek urednica Pia Sopta koordinacija odbora i komisija Dubravka Đurić Nemec Marija Cesar Ivan Božić vizualni identitet nagrade vladimir nazor i dizajn publikacije Superstudio / Ira Payer, Iva Hrvatin fotografski portreti laureata Marko Ercegović (str. 14, 17, 20, 29, 35, 38, 41, 44, 47) arhivske fotografije NAGRADA Lisa Hinder / Künstleragentur Seifert (str. 23) Tošo Dabac, 1968. / Arhiv Tošo Dabac, (str. 32.) VLADIMIR NAZOR Mećava, režija. A. Vrdoljak, 1977. Arhivsko gradivo Hrvatskog državnog arhiva /HR HDA 1392 Zbirka fotografija hrvatskog filma/ (str. 26) za 2019. godinu tipografsko pismo Vita (Nikola Djurek) lektura Ana Vraneša Sredić tisak Kerschoffset naklada 300 primjeraka issn 1848-9753 Zagreb, srpanj 2020. ODBOR NAGRADE VLADIMIR NAZOR SADRŽAJ zvonko kusić uvod predsjednik 7 branka cvitković* književnost 13 dinka jeričević glazba frano parać 19 goran rako film 25 helena sablić tomić likovne i primijenjene umjetnosti branko schmidt 31 milko šparemblek kazališna umjetnost 37 zlatan vrkljan arhitektura i urbanizam * mandat u mirovanju 43 dobitnici nagrade vladimir nazor 1959.–2018. 49 4 5 NAGRADA NAGRADA VLADIMIR NAZOR VLADIMIR NAZOR ZA 2019. GODINU ZA 2019. GODINU UVOD UVODNA RIJEČ Ljudska potreba za ljepotom i umjetnošću u doba krize MINISTRICE KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE poprima novo lice. Više nije prikrivena, čuvana za posebne prigode, ne odgađa se kako bi ustupila mjesto drugim neophodnostima, ne zanemaruje se. Ona postaje sredstvo preživljavanja, primarnost, razonoda i utjeha. Krizno razdoblje, obilježeno pandemijom, koja je posljednjih mjeseci uzdrmala hrvatsku i svijet, te potresom koji je u ožujku pogodio zagreb, pokazalo je s jedne strane svu ranjivost kulture, ali istodobno i sposobnost umjetnika za regeneracijom, pronalaskom novih načina izražavanja i putova do publike.
    [Show full text]
  • Janko Polić Kamov ‒ Ususret Avangardi
    IV (2017) 1, 125–141 This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License. Ovaj rad dostupan je za upotrebu pod međunarodnom licencom Creative Commons Attribution 4.0. Iva POLIĆ UDK 821.163.42.09 Polić Kamov, J. -1 II. gimnazija, Split Pregledni članak Ulica Nikole Tesle 10, HR – 21 000 Split Review Article [email protected] Primljeno: 21. veljače 2017. Prihvaćeno: 21. lipnja 2017. JANKO POLIĆ KAMOV ‒ USUSRET AVANGARDI Sažetak U radu se analizira status Janka Polića Kamova u hrvatskoj književnosti. O Ka- movu se najčešće govori kao o predstavniku hrvatskog književnog futurizma. Međutim, ograničiti Kamovljev opus na futurizam bilo bi nepravedno i netoč- no. Književnik kojeg su odbacili ili prešućivali i suvremenici i desetljeća koja su uslijedila nakon njegove prerane smrti najavljuje avangardu u cjelini. Iako je njegov značaj danas u hrvatskoj književnosti priznat od strane domaće i međun- arodne struke, u Hrvatskoj je i dalje prilično nepoznat široj javnosti ili je poznat isključivo kao futurist ili pjesnik-psovač. U radu se uspoređuju značajke futuriz- ma i futurističkih djela sa značajkama Kamovljeva djela. Na temelju prikazanih primjera i dosad objavljene literature zaključujemo da je Kamov avangardist u čijim se djelima isprepliću elementi futurizma, nadrealizma i ekspresionizma. Zalagao se za umjetničku slobodu i borio protiv društvenih i književnih kon- vencija. Međutim, Kamovljeva avangarda nije depersonalizirana i društveno an- gažirana, nego proistječe iz težnje za ekspresijom svojega unutarnjeg svijeta bez spona modernističkoga kulta ljepote. Zbog nekonformističkog stava u hrvatskoj je književnosti postao poznat kao antipjesnik, a tako ga se naziva i danas, više od stotinu godina poslije njegove smrti.
    [Show full text]
  • Works of Athonite Icon Painters in Bulgaria (1750-1850)
    INSTITUTE OF ART STUDIES, BAS ALEXANDER KUYUMDZHIEV WORKS OF ATHONITE ICON PAINTERS IN BULGARIA (1750-1850) AUTHOR SUMMARY OF A THESIS PAPER FOR OBTAINING A DSc DEGREE Sofia 2021 INSTITUTE OF ART STUDIES, BAS ALEXANDER KUYUMDZHIEV WORKS OF ATHONITE ICON PAINTERS IN BULGARIA (1750-1850) AUTHOR SUMMARY OF A THESIS PAPER FOR OBTAINING A DSc DEGREE IN ART AND FINE ARTS, 8.1, THEORY OF ART REVIEWERS: ASSOC. PROF. BLAGOVESTA IVANOVA-TSOTSOVA, DSc PROF. ELENA POPOVA, DSc PROF. EMMANUEL MOUTAFOV, PhD Sofia 2021 2 The DSc thesis has been discussed and approved for public defense on a Medieval and National Revival Research Group meeting held on October 16, 2020 The DSc thesis consists of 371 pages: an introduction, 5 chapters, conclusion and illustrations` provenance, 1063 illustrations in the text and а bibliography of 309 Bulgarian, and 162 foreign titles. The public defense will be held on 16th March 2021, 11:00 am, at the Institute of Art Studies. Members of the scientific committee: Assoc. Prof. Angel Nikolov, PhD, Sofia University; Assoc. Prof. Blagovesta Ivanova- Tsotsova, DSc, VSU; Prof. Elena Popova, DSc, Institute of Art Studies – BAS; Prof. Emmanuel Moutafov, PhD, Institute of Art Studies – BAS; Prof. Ivan Biliarsky, DSc, Institute of Historical Studies – BAS; Corr. Mem. Prof. Ivanka Gergova DSc, Institute of Art Studies – BAS; Prof. Mariyana Tsibranska-Kostova, DSc, Institute for Bulgarian Language – BAS; Assoc. Prof. Ivan Vanev, PhD, Institute of Art Studies – BAS, substitute member; Prof. Konstantin Totev, DSc, National Archaeological Institute with Museum – BAS, substitute member. The materials are available to those who may be interested in the Administrative Services Department of the Institute of the Art Studies on 21 Krakra Str., Sofia.
    [Show full text]
  • Die Zeitgenössischen Literaturen Südosteuropas
    Südosteuropa - Jahrbuch ∙ Band 11 (eBook - Digi20-Retro) Hans Hartl (Hrsg.) Die zeitgenössischen Literaturen Südosteuropas Verlag Otto Sagner München ∙ Berlin ∙ Washington D.C. Digitalisiert im Rahmen der Kooperation mit dem DFG-Projekt „Digi20“ der Bayerischen Staatsbibliothek, München. OCR-Bearbeitung und Erstellung des eBooks durch den Verlag Otto Sagner: http://verlag.kubon-sagner.de © bei Verlag Otto Sagner. Eine Verwertung oder Weitergabe der Texte und Abbildungen, insbesondere durch Vervielfältigung, ist ohne vorherige schriftliche Genehmigung des Verlages unzulässig. «Verlag Otto Sagner» ist ein Imprint der Kubon & Sagner GmbH. Hans Hartl - 978-3-95479-722-6 Downloaded from PubFactory at 01/11/2019 10:04:40AM via free access 00063162 SÜDOSTEUROPA-JAHRBUCH Im Namen defSüdosteuropa-Gesellschaft herausgegeben von WALTER ALTHAMMER 11. Band Die zeitgenössischen Literaturen Südosteuropas 18. Internationale Hochschulwoche der Südosteuropa-Gesellschaft 3.—7. Oktober 1977 in Tutzing Selbstverlag der Südosteuropa-Gesellschaft München 1978 Hans Hartl - 978-3-95479-722-6 Downloaded from PubFactory at 01/11/2019 10:04:40AM via free access REDAKTION: Hans Hartl, München Bayerische Staatsbibliothek München Druck: Josef Jägerhuber, Starnberg Hans Hartl - 978-3-95479-722-6 Downloaded from PubFactory at 01/11/2019 10:04:40AM via free access INHALT Walter Althammer: Vorwort III EINFÜHRUNG Reinhard Lauer: Typologische Aspekte der Literaturen Südosteuropas........................................1 JUGOSLAWIEN Jože Pogačnik: Die Literaturen Jugoslawiens
    [Show full text]
  • BITI IZ VAN Ka Redefinisanju Kulturnog Identiteta Srbije
    BITI IZ VAN Ka redefinisanju kulturnog identiteta Srbije Publikaciju BITI IZ/VAN – Ka redefinisanju kulturnog identiteta Srbije realizuje KULTURKLAMMER – centar za kulturne interakcije uz podršku ERSTE Bank a.d. Novi Sad. TO BE FROM/OUT The publication TO BE FROM/OUT – Towards the Redefinition of the Cultural Identity of Serbia is realised by KULTURKLAMMER – centre for cultural interactions with the support of the ERSTE Bank a.d. Novi Sad. Zahvaljujemo se svim učesnicima Međunarodne letnje akademije (Bez)granični identiteti koji su svojom motivisanošću, znanjem i zalaganjem doprineli ne samo objavljivanju ove publikacije, već i stvaranju osnove i otvaranju javnog prostora za dalje bavljenje ovim HVALA važnim društvenim pitanjem. Posebnu zahvalnost dugujemo ERSTE Bank a.d. Novi Sad na doslednoj podršci realizaciji projekta, bez koje do sada postignuti rezultati ne bi bili mogući. (Bez)granični identiteti – višeznačnost pojma | 3 4 | BITI IZ/VAN Our gratitude goes to all participants of the International Summer Academy (UN)Limited Identities for their motivation, knowledge and endeavours, which contributed not only to the content of this publication but also to creation of the basis and opening of the public space for further dealing with this important societal issue. We owe a special thanks to the ERSTE Bank a.d. Novi Sad for continuous support without which the results that were achieved until now would not be possible. ACKNOWLEDGMENT (Bez)granični identiteti – višeznačnost pojma | 5 8 | Kulturklammer | UVOD J 14 | (Bez)granični identITeti
    [Show full text]
  • Zbornik Radova Filozofskog Fakulteta U Splitu
    UDK ISSN 2459-5128 1/2 39 7/8 902/904 93/94 (05) FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU ZBORNIK RADOVA FILOZOFSKOG FAKULTETA U SPLITU JOURNAL OF FACULTY OF HUMANITIES AND SOCIAL SCIENCES IN SPLIT Zb. rad. Filoz. fak. Splitu Broj 12 (2019) Str. 1-168 Split, 2019. ZBORNIK RADOVA FILOZOFSKOG FAKULTETA U SPLITU Izdavač / Publisher Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet / University of Split, Faculty of Humanities and Social Sciences, OdgovornaPoljička cesta urednica 35, 21000 / Chief Split Glavna urednicaGloria Vickov/ Editor-in-Chief UredništvoNikica / MihaljevićEditorial Board Vedran Barbarić, Gordana Galić Kakkonen, Aleksandar Jakir, Tonći Kokić, KatarinaMeđunarodno Lozić Knezović, uredništvo Nikica / International Mihaljević, Brian Editorial Daniel WillemsBoard Jason Blake (Ljubljana, SLO), Robert Bońkowski (Katowice, PL), Irena Prosenc (Ljubljana,Tehnički SLO), Oliver urednik Schmitt / Copy (Wien, Editor A), Frank Zenker (Lund, SE) Tajnik uredništvaTonći Kokić / Secretary Lektura i korektura / VedranLanguage Barbarić Editors and Proofreaders: Lektorica za hrvatski jezik / Croatian Language Editor and Proofreader: Sonja Žarko-Krvavica Lektor za engleski jezik / English Language Editor and Proofreader: Brian Daniel Willems Lektorica za talijanski jezik / Italian LanguageNaklada Editor / Edition and Proofreader: Ingrid Damiani Einwalter Priprema50 primjeraka i tisak / Layout / 50 copies and Print Adresa uredništvaDalmacija / Editorial papir, Split Board Address Zbornika radova Filozofskog fakulteta u Splitu Uredništvo Poljička cesta 35 HR-21000 Split tel: +385 (0) 21 32 92 84 fax: +385 (0) 21 32 92 88 e-adresa: [email protected] http://zbornik.ffst.unist.hr/ Godina postavljanja publikacije na mrežu: 2019. Učestalost osuvremenjivanja: jednom godišnje. Časopis izlazi jednom godišnje, a financira ga Filozofski fakultet u Splitu te se objavljuje prema odluci br.
    [Show full text]
  • Popis Djela Za Državnu Maturu
    Popis djela za državnu maturu • Biblija • Homer, Ilijada, Odiseja; Eshil, Okovani Prometej; Sofoklo, Antigona, Kralj Edip • Plaut, Škrtac; Vergilije, Eneida • Bašćanska ploča • Dante Alighieri, Božanstvena komedija, Pakao Giovanni Boccaccio, Dekameron Francesco Petrarca,Kanconijer • William Shakespeare, Hamlet Miguel de Cervantes,Don Quijote • Marko Marulić, Judita; hrvatska petrarkistička lirika (Šiško Menčetić, Džore Držić, Hanibal Lucić) Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje; Marin Držić, Dundo Maroje, Novela od Stanca; Petar Zoranić,Planine • Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga, Dubravka; Ivan Bunić Vučić, Plandovanja • Molière, Škrtac; Voltaire, Candide; Carlo Goldoni, Gostioničarka Mirandolina • Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladoga Werthera Mihail Jurjevič Ljermontov, Junak našeg doba EdgarAllan Poe, Crni mačak • Petar Preradović, pjesme Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića • August Šenoa, Zlatarovo zlato, Prijan Lovro • Honoré de Balzac, Otac Goriot; Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna; Nikolaj Vasiljevič Gogolj,Kabanica • Ante Kovačić, U registraturi; Vjenceslav Novak,Posljednji Stipančići Josip Kozarac, Tena • Silvije Strahimir Kranjčević, pjesme • Charles Baudelaire, Cvjetovi zla • Henrik Ibsen, Nora • Janko Leskovar, Misao na vječnost; Antun Gustav Matoš, pjesme, Cvijet sa raskršća, Camao Vladimir Vidrić, pjesme Dinko Šimunović, Muljika Milan Begović, Bez trećega; Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg; Ivan Kozarac, Đuka Begović • Marcel Proust, Combray; Franz Kafka, Preobrazba •
    [Show full text]
  • Prenesi Datoteko Prenesi
    ISSN 0351-1189 PRIMERJALNA KNJIŽEVNOST ISSN (tiskana izdaja/printed edition): 0351-1189 TEMATSKI SKLOP / THEMATIC SECTION Comparative literature, Ljubljana ISSN (spletna izdaja/online edition): 2591-1805 Literatura v postsocialističnih kontekstih PKn (Ljubljana) 43.2 (2020) PKn (Ljubljana) PKn (Ljubljana) 43.2 (2020) 43.2 (2020) PKn (Ljubljana) Literature in Postsocialist Contexts Izdaja Slovensko društvo za primerjalno književnost Published by the Slovene Comparative Literature Association Uredil / Edited by: Alen Širca https://ojs.zrc-sazu.si/primerjalna_knjizevnost/index Glavni in odgovorni urednik Editor: Marijan Dović Marija Mitrović: Predgovor / Introduction Tehnični urednik Technical Editor: Andraž Jež Uredniški odbor Editorial Board: Boris A. Novak: Listanje Sarajevskih zvezkov v spominskem zrcalu Marko Juvan, Alenka Koron, Dejan Kos, Vanesa Matajc, Darja Pavlič, Vid Snoj, Alen Širca, Jola Škulj Vladimir Gvozden: The Serbian Novel After the End of Utopia Marko Avramović: The Memory of the Avant-Garde and the New Wave in Uredniški svet Advisory Board: Ziva Ben-Porat (Tel Aviv), Vladimir Biti (Dunaj/Wien), Lucia Boldrini, Zoran Milutinović, the Contemporary Serbian Novel Katia Pizzi, Galin Tihanov (London), Darko Dolinar, Janko Kos, Aleksander Skaza, Neva Igor Žunkovič: Kognitivistična interpretacija družbene funkcije Šlibar, Tomo Virk (Ljubljana), César Domínguez (Santiago de Compostela), Péter Hajdu empatije v drami Kasandra Borisa A. Novaka (Budimpešta/Budapest), Jón Karl Helgason (Reykjavík), Bart Keunen (Gent), Sowon Park (Santa Barbara), Ivan Verč (Trst/Trieste), Peter V. Zima (Celovec/Klagenfurt) Alen Širca: Neodločljivost v poeziji Tomaža Šalamuna Varja Balžalorsky Antić: Dialoškost v sodobni slovenski poeziji © avtorji © Authors PKn izhaja trikrat na leto. PKn is published three times a year. Prispevke in naročila pošiljajte na naslov Send manuscripts and orders to: RAZPRAVE / ARTICLES Revija Primerjalna književnost, Novi trg 2, 1000 Ljubljana, Slovenia.
    [Show full text]
  • Avant-Gardes in Yugoslavia
    Filozofski vestnik | Letnik XXXVII | Številka 1 | 2016 | 201–219 Miško Šuvaković* Avant-Gardes in Yugoslavia In this study, I will approach the avant-gardes as interdisciplinary, internation- ally oriented artistic and cultural practices.1 I will present and advocate the the- sis that the Yugoslav avant-gardes were a special geopolitical and geo-aesthetic set of artistic and cultural phenomena defined by the internal dynamics and interrelations of the Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenes and the Kingdom of Yugoslavia and by the external dynamics, cosmopolitan relations, and inter- nationalisations of local artistic excess and experimentation with international avant-garde practices. I will devote special attention to the local and interna- tional networking of cities as the political and cultural environments where the avant-gardes took place. Above all, the avant-gardes thereby acquired the char- acter of extremely urban artistic and cultural phenomena. Introductory Interpretation of the Concept of the Avant-garde Discussing the status, functions, and effects of any avant-garde does not boil down to asking what phenomenal or conceptual, i.e. formalist, qualities are characteristic of an avant-garde work of art, the behaviour of an avant-garde artist, or her private or public life. On the contrary, equally important are direc- tional questions regarding the instrumental potentialities or realisations of the avant-garde as an interventional material artistic practice in between or against dominant and marginal domains, practices, or paradigms within historical or 201 present cultures. Avant-garde artistic practices are historically viewed as trans- formations of artistic, cultural, and social resistances, limitations, and ruptures within dominant, homogeneous or hegemonic artistic, cultural, and social en- vironments.
    [Show full text]
  • Preuzmi Datoteku Download
    Hrvoje Tutek University of Zagreb The Institutional Framework of Post-Socialist Literary Production: Literature as Creative Writing ven though the main sources of the drama (or tragedy, to be more precise) of the Ecapitalist restoration in former Yugoslavia (or “transition,” as it is usually called) are its most visible socio-economic consequences such as deindustrialization, ethnic wars, forced population movements, or skyrocketing social inequality, the changes oc- curring to the seemingly less dramatic constituents of the system, such as cultural pro- duction, should by no means be disregarded.1 They should, however, be studied with a sharper critical and comparative focus on their systemic—institutional, political-eco- nomic—aspects, which are determined by pressures stemming from the realities of the social organization of production as a whole. This is necessary not only because such analyses are prerequisites for an informed understanding of specific cultural artifacts in their historical context but perhaps more importantly because they can shed light on the new types of hegemonic demands and limitations that are imposed on cultural activity, as well as ideological compromises that producers of culture are obliged to either internalize or at least consider and relate to in a necessarily political manner in order to have their work disseminated and understood in the public sphere. As things stand at the moment, the existence of these ideological and institutional demands and limitations in the field of culture is visible only with difficulty, or when discussed, it is most often explained away as a consequence of temporary institutional disorder emerging from the chaos of transition and entirely corrigible by better poli- cies.
    [Show full text]
  • The Housing Policies in Socialist Yugoslavia 287
    2 Analize • For our comrade Ivan Radenković Publisher: Center CZKD - Center for Cultural Decontamination Birčaninova 21, Belgrade For the publisher: Borka Pavićević Editors: Vida Knežević, Marko Miletić Technical editor: Anica Stojanović Introduction: Vida Knežević and Marko Miletić Analyses: Domagoj Mihaljević, Artan Sadiku, Mario Reljanović, Borovo Group (Sven Cvek, Snježana Ivčić, Jasna Račić), Lidija K. Radojević and Ana Podvršič, Boris Postnikov, Iskra Krstić, Ivan Radenković and Maja Solar, Ivana Vaseva, Isidora Ilić and Boško Prostran (Doplgenger), Rade Pantić, Ines Tanović and Boriša Mraović (Crvena), Tanja Vukša and Vladimir Simović Research and art works: Borovo Group (Sven Cvek, Snježana Ivčić, Jasna Račić), Mario Reljanović, Srđan Kovačević, The Workers’ Video Club – Zrenjanin, Lidija Radojević and Ana Podvršič, Boris Postnikov, Vigan Nimani, Iskra Krstić, Irena Pejić, Milivoje Krivokapić (Culture Center Punkt), Milica Lupšor, Bojan Mrđenović, Filip Jovanovski, Contemporary Art Center of Montenegro (Nađa Baković), Doplgenger, Crvena, Majlinda Hoxha, Miloš Miletić and Mirjana Radovanović (KURS) Translation and proofreading: Novica Petrović, Andrew Hodges, Jelena Mandić, Elizabeta Bakovska, Iskra Krstić Design and layout: Andreja Mirić This publication is illustrated with details from exhibition visualizations by KURS (Miloš Miletić and Mirjana Radovanović) Printed by: Standard 2, Belgrade Print run: 600 We Have Built Cities for You On the contradictions of Yugoslav socialism Belgrade, 2018 6 Introduction: 11 ..... Vida Knežević and Marko Miletić, We Have Built Cities for You: On the Contradictions of Yugoslav Socialism Analyses: 29 ..... Domagoj Mihaljević, In search for the lost future 47 ..... Artan Sadiku, From the Core to the Periphery: On the Aesthetic Form of Workers 61 ..... Mario Reljanović, The normative position of trade unions and the ideals of selfmanagement 81 ....
    [Show full text]