DOCSLIB.ORG

Jul 2015 13 Časopis Inženjerske Komore Crne Gore Godina 5 / Br

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Jul 2015 13 Časopis Inženjerske Komore Crne Gore Godina 5 / Br jul 2015 13 Časopis Inženjerske komore Crne Gore godina 5 / br. 13 jul 2015. [email protected] impresum Izdavač: Inženjerska komora Crne Gore Za izdavača: Prof. dr Branislav Glavatović Uređivački odbor: Arh. Ljubo Dušanov Stjepčević, predśednik Doc. dr Boris Ilij anić, dipl.ing.arh, član Doc. dr Željka Radovanović, dipl.inž.građ, član Prof. dr Miodrag Bulatović, dipl.inž.maš, član Ratko Vujović, dipl.inž.el, član Prof. dr Branislav Glavatović, dipl.inž.geol, član Urednica: Jelena Tatar Grafi čko oblikovanje: Nikola Latković Štampa: „Grafo Group“ Podgorica Tiraž: 1000 Fotografija na naslovnoj strani: Jedan od primjera nelegalne gradnje na Crnogorskom primorju autor: Luka Zeković INŽENJERSKA KOMORA CRNE GORE Sadržaj EPICENTAR: Aktuelnosti iz IKCG 4 RAZGOVOR: Marko Čanović, generalni direktor Direktorata 9 za razvoj stanovanja u Ministarstvu održivog razvoja i turizma POGLED: Svij et u izgradnji 15 KotorAPSS 2015. Ljetnja škola arhitekture 57 RAZGOVOR: Dragan Kujović, pomoćnik ministra 23 OKO NAS: ekonomij e u Vladi Crne Gore Jubilarni, petnaesti Serpentajn paviljon 60 piše: Nina Vujačić PROJEKAT: Žičara: Kotor - Ivanova korita - Cetinje 28 stanovanje kao kulturni akt: piše: Siniša Luković Uloga Arhitekte i Korisnika 66 piše: Marij a Bojović DRUGAČIJ I POGLED: (P)Okreni se 32 PROSTORNA ANALIZA: piše: Marina Vujačić Proučavanje urbanog razvoja (Herceg Novi) 78 piše: Boris Ilij anić NAGRADA MIS VAN DER ROE: Laureat studio Baroci/Beiga 34 POLIS: U potrazi za idealnim gradom piše: Borislav Vukićević Pravo na grij eh ili smjena epoha 86 piše: Mileta Bojović NAGRADA MIS VAN DER ROE: Crnogorski kandidati - Villa la Tout 46 ARHEOTOK: piše: Borislav Vukićević Lesendro i Vranjina (II dio) 90 piše: Slobodan Čukić arhitektonski konkursi u crnoj gori: Realizacij e kao rezultat ARHIV: konkursnih pobjeda su iznimno rij etke 52 Via Vita VI 98 piše: Borislav Vukićević piše: Velizar Radonjić contents 4 EPICENTER News related to ECM 9 INTERVIEW Marko Canovic, Director General for housing development in the Ministry of Sustainable Development and Tourism 15 THE VIEW World under construction 23 INTERVIEW Dragan Kujovic, Deputy Minister of Economy in the Go- vernment of Montenegro 60 AROUND US 28 PROJECT 15th anniversary Serpentine Pavilion Cableway: Kotor - Ivanova korita - Cetinje Written by: Nina Vujacic Written by: Sinisa Lukovic 66 HOUSING AS A CULTURAL ISSUE 32 A DIFFERENT VIEW On an open building, the role of architect and user Move / turn around Written by: Marij a Bojovic Written by: Marina Vujacic 78 SPATIAL ANALYSIS 34 MIES VAN DER ROHE AWARD The Study of Urban Development (Herceg Novi) Studio Barozzi / Veiga Written by: Boris Ilij anic Written by: Borislav Vukicevic 86 IN SEARCH OF THE IDEAL CITY 46 MIES VAN DER ROHE The right to a sin or the change of an era Montenegrin candidates – Villa La Tout in Jankovica krs Written by: Mileta Bojovic Written by: Borislav Vukicevic 90 ARCHEOFLOW: 52 ARCHITECTURE COMPETITIONS IN MONTENEGRO Vranjina and Lesendro II Realizations of competition winning designs are extremely Written by: Slobodan Cukic rare/ Written by: Borislav Vukicevic 98 ARCHIVE: 57 KOTOR APSS 2015 Via Vita V Architecture Prison Summer School Written by: Velizar Radonjic 2 jul 2015 Not allowing ourselves to rest, especially when it comes to monitoring the development of the engineering profession, we bring you the new 13th issue of the journal “Pogled“. Believing in the potential of our country as challenging ma- terial that engineers are working with following the progress of mankind, in this issue we are treating strategies of indu- strial development of Montenegro, emphasizing the project Ne dozvoljavajući sebi da miru- of cableway construction in Kotor. jemo, pogotovo kada je u pitanju Illegal construction or legalization of illegally constructed bu- praćenje razvoja inženjerske struke, ildings is the next topic that doesn’t aff ect only engineering predstavljamo vam novo, trinaesto but entire public of Montenegro and it has our full attention. In izdanje časopisa “Pogled“. this we recognize openness to the wider audience interested Vjerujući u pravedni potencij al naše zemlje kao izazovan in learning about offi cial government strategy, but also experts materij al kojim inženjeri barataju slij edeći korak napretka questioning it which contributes to the quality of our journal. čovječanstva, u ovom broju tretiramo strategij e industrij skog In this context, and to my personal satisfaction, in this issue razvoja Crne Gore, stavljajući poseban akcenat na ambiciozan we open the topic of realization of competition winning pro- projekat izgradnje žičare u Kotoru. posals which we believe will stimulate concrete action in Ilegalna gradnja, odnosno legalizacij a ilegalno sagrađenih order to improve norms that so far poorly defi ne this area. objekata, sljedeća je tema koja ne pogađa samo inženjersku Along with other interesting topics from engineering profession već ukupnu javnost Crne Gore, zbog čega joj posvećujemo punu we recommend the journal Pogled as a professional reading pažnju. U ovome, dodatno, prepoznajemo otvorenost časo- which will intrigue you with its approach, the critical edge pisa ka široj publici zainteresovanoj za saznavanje zvaničnih we nurture and questions we distinguish. Therefore I invite Vladinih strategij a ali i propitivanje istih od strane pozvanih you to complicity in yet another testimony of the importance stručnjaka, koji doprinose kvalitetu sadržaja našeg izdanja. of engineering profession in the overall quality of our life. U tom kontekstu, na lično zadovoljstvo, u ovom broju otvaramo temu realizacij e konkursnih rješenja koja će, vjerujemo, pod- Predśednik Uređivačkog odbora staći na konkretno djelovanje u cilju unapređenja normativa Arh. Ljubo Dušanov Stjepčević kojima se ova oblast, za sada jalovo, defi niše. Uz ostale zanimljive teme iz struke, časopis “Pogled“ predla- žemo kao ozbiljno stručno štivo pisano jasnim jezikom, koje će vas zarobiti svojim pristupom, kritičkom oštricom koju njegujemo i pitanjima koja izdvajamo. Stoga vas pozivam na saučesništvo u još jednom svjedočanstvu u značaju inženjer- stva za ukupan kvalitet našeg života. 2015 jul 3 Primjena prirodnog epicentar asfaltaepicentar Selenizza epicentar epicentar epicentar epicentar Seminar na temu “Primjena prirodnog asfalta Selenizza za izradu asfaltnih mješavina“, održan je početkom jula u Podgorici u organizacij i Strukovne ko- more građevinskih inženjera - IKCG. Ge- EPICENTRE – News related to ECM neralni direktor “Selenice Bitumi Sha“ Column Epicenter is dedicated to Patrik Paskal predstavio je djelatnost the news related to the Engineers fi rme uz akcenat na proizvodnju asfal- Chamber of Montenegro. Specifi - tnih mješavina po vrućem postupku upo- cally - seminars, forums, round ta- trebom prirodnog asfalta “Selenizza“ . bles and scientifi c gatherings which Ovaj asfalt, kako je istakao, predstavlja took place in the past three months mješavinu 10-15% mineralnog materij a- (the period between two issues), all la silikatnog sastava i 85-90% bitume- to promote new technologies and na (penetracij e na 250C=0dmm i tačke knowledge, as well as professional, Selenizza upotrebom Ušteda novca razmekšanja po PK=1200C). Dodaje se continuous training of engineers. direktno u cisternu za bitumen ili u mik- sem u povećanju temperature za 5-100C, ser na asfaltnom postrojenju u količini ne razlikuje se od klasičnog postupka od 10-30% u zavinsoti od primij enjenog izrade asfaltnog kolovoza. bitumena. Dodatak Selenizza povećava Na seminaru su prikazani praktični primje- tačku razmekšanja bitumena i smanjuje ri upotrebe ove asfaltne mješavine, dok vrij ednost penetracij e, povećava modul je bilo rij eči i o mogućnostima njegove krutosti i otpornost na kolotrage asfaltne reciklaže te ekonomkim aspektima pri- mješavine, u odnosu na mješavinu sa mjene. Predstavljena su i laboratorij ska standardnim bitumenom BIT 60. ispitivanja bitumena i asfaltnih mješa- Selenizza se koristi u asfaltnim mješavi- vina sa dodatkom “Selenizza“, urađena nama tipa asfaltnog betona, bitumenizi- od strane Instituta za puteve Beograd. ranog asfalta, mješavina velikog modula i tvrdo-livenog asfalta. Asfaltne mješavine sa dodatkom Sele- nizza, zbog otpornosti na kolotrage, ko- riste se na dionicama koje su izložene teškom saobraćajnom opterećenju kao što su: spore rij eke, autobuska stajališta, raskrsnice, mostovi, autoputevi, naplatne rampe, aerodromske saobraćajnice, in- dustrij ske i lučke saobraćajnice i dionice gdje se odvij a kamionski saobraćaj. Teh- Predstavljeni praktični primjeri nologij a proizvodnje i ugradnje asfalta, upotrebe asfaltne mješavine 4 jul 2015 DVB prijem i distribucija Konferencija u zgradama i hotelima KODIP Predavanje na temu “DVB prij em i distri- Frank Fuhrmann Međunarodna naučna konferencij a odr- bucij a u zgradama i hotelima”, u organi- žavanja i proizvodnog inženjeringa KO- zacij i Strukovne komore elektro inženjera, DIP-2015, održana je u Budvi od 24. do održao je sredinom maja u Podgorici, 27. juna 2015. Konferencij a održavanja i internacionalni projekt-menadžer Frank proizvodnog inženjeringa okuplja naučne Fuhrmann ispred Grundig SAT Systemsa. radnike i stručnjake koji se bave tehnikom Fuhrmann je govorio o analagnom RF i tehnologij om održavanja mašina, insta- signalu, o važnosti konektora i proble- lacij a i opreme svih vrsta, kao i tehnikom mu koji su unosili spliteri i distributeri. i tehnologij om proizvodnog inženjeringa Podvukao je značaj izračunavanja nivoa sa akcentom na proizvodno mašinstvo šuma u distribucij i analognog signala, - baznu oblast mašinskih nauka. budući da distribuciona
Load more

Recommended publications
  • Studije Baštine Kao Temelj Očuvanja Humanističkog Obrazovanja2
    Andragoške studije, issn 0354–5415, broj 1, jun 2015, str. 41–64 © Institut za pedagogiju i andragogiju; Pregledni članak UDK 930.85:378 Dragan Bulatović1 Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu Studije baštine kao temelj očuvanja humanističkog obrazovanja2 Apstrakt: U radu će se raspravljati o krizi znanja kao humanističkom problemu razume- vanja sveta. Ovaj odnos će se postaviti kao ključni za objašnjenje takozvanih revolucija u nauci. Učestalost novih istraživačkih paradigmi kao karakteristika razvoja nauke i filo- zofije od sredine XX veka pokreće rasprave o modelima racionalnog objašnjenja sveta i o modelima njihovih razumevanja i prihvatanja. U tom novootvorenom prostoru susreću se različita disciplinarna iskustva sveta, čija nasleđa su objašnjiva iz pozicije umeća pam- ćenja. Heritologija, kao teorija ovog poslednjeg, nastupa sa jednim, istorijski utišava- nim, modusom saznanja celovitosti sveta, koji se imenom predstavnosti nudi diskurziv- nom objašnjenju kao komplementaran. Upravo u toj subordinaciji vidimo izrazit slučaj transdisciplinarnosti kao nade za napredak racionalnog znanja. U savremenom shvatanju nasleđa zatura se njegova humanistička osnovanost u antičkom izrazu kalokagatije. Lepo je ono što je dobro. Dobro se u svom bogatom obrazovnom trajanju razumevalo kad kao sreća (u otkrivanju), kad kao uživanje (u saznanju), kad kao korist (u delanju), no uvek je to što je preovladavalo u nekom vremenu određivalo i njegovu ideju univerziteta. Ako se pak pogleda šta je zajedničko ideji kulturnog dobra i ideji univerziteta,
    [Show full text]
  • 881677.Slika I Antislika.Pdf
    Slika i antislika Julije Knifer i problem reprezentacije Uredio Krešimir Purgar knifer-cvs.indd 1 14.06.2017 11:18:22 Biblioteka Vizualna teorija Recenzenti dr. sc. Blaženka Perica dr. sc. Andrej Mirčev knifer-cvs.indd 2 14.06.2017 11:18:38 Slika i antislika Julije Knifer i problem reprezentacije Uredio Krešimir Purgar Zagreb, 2017. knifer-cvs.indd 3 14.06.2017 11:18:38 ISBN 978–953–55420–3–2 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000966475 knifer-cvs.indd 4 14.06.2017 11:18:38 Sadržaj Zahvale 7 Krešimir Purgar: Uvod — Julije Knifer između teorije modernizma, filozofije i vizualnih studija 9 Prolog Ljerka Mifka: Prostorna odre|enost meandra Julija Knifera 29 Udo Kittelmann: Uvodna razmatranja o umjetnosti Julija Knifera 39 Žarko Radaković, Adelheid Hoffmann, Hans–Jürgen Slusallek: O Juliju Kniferu, slikama i erosu crteža grafitom — razgovor 45 Prvi dio Kontekst slike Nadja Gnamuš: Modernistička etika slike Kniferova umjetnost između vizualne činjenice i životnog stava 55 Nikola Dedić: Posljednje slike Julije Knifer i modernističke teorije slikarstva 75 Silva Kalčić: Radikalnost i temporalnost Julije Knifer, autoportreti i umjetničke paradigme 20. stoljeća 101 Feđa Gavrilović: Od kompozicije do meandra O Kniferovu »imenu slike« u kontekstu teorije Wilhelma Worringera 127 Drugi dio Filozofija slike Katarina Rukavina: Antislika kao koncept Julije Knifer i samoukinuće umjetnosti u filozofiji 145 Žarko Paić: Ponavljanje kao razlika O filozofijskim temeljima Kniferove piktoralne redukcije
    [Show full text]
  • Karolina Goceva
    KAROLINA GOCEVA The Superbrands organization has for the past 18 years been paying tribute to the strongest and the best brands in 89 countries. The categorisation of the awards was changed in 2009. The Superbrands organizers believed that it was high time to not only award product brands and companies on the world market, but also to award public figures that truly deserve it. In the process of choosing laureates, the emphasis is put on products and companies that operate at the national and the international level. When choosing actual persons, the organizations targets exclusively those persons who have become “super brands” through their personal achievements, and are, as such, of great importance in their homeland as well as on the international market. Sport and music are two categories with the highest number of distinguished representatives, i.e. Macedonian’s super ambassadors to the world. In the final election for the year 2011/2012, we are awarding the Superbrands for the first time to one of the greatest artist on the Macedonian music scene, the one and only, inimitable, Karolina Goceva. Market colorless to the world of yellow popular Macedonian festival MAKFEST. Since the very beginning of her career, Karolina has press media. The performance of the talented girl attracted attention of wide audience, and her In addition to all challenges of from Bitola immediately delights albums and concerts are listened to and attended the work in music, Karolina has audience and music critics. Although by fans of all ages. Her exceptional voice and managed to conquer the most performed by a child, the song "Mamo striking beauty have quickly taken her to the top, difficult, the biggest test of pusti me" is still a well know evergreen.
    [Show full text]
  • Irisinternational Godište 3, Svezak 3, 2017
    Časopis za haiku / Haiku Magazine IRISInternational Godište 3, svezak 3, 2017. Year 3rd, No. 3, 2017 Časopis za haiku / Haiku Magazine IRIS International No. 3 Časopis za haiku-poeziju i srodne izričaje Udruge “Tri rijeke” HPOI, Ivanić-Grad Journal of Haiku Association “Three Rivers”, Ivanić-Grad, Croatia Izlazi jednom godišnje / Published once a year Godište 3, svezak 3, 2017./Year 3rd, No. 3, 2017 Izdavač/Published by Udruga “Tri rijeke” HPOI Ivanić-Grad Haiku Association “Three Rivers”, Ivanić-Grad, Croatia www.tri-rijeke-haiku.hr Urednički savjet/Editorial advisors: Dubravko Korbus, Stjepan Rožić, Štefica Vanjek, Miljenko Šimunović, Mihovila Čeperić-Biljan Uredništvo/Editorial Board: Boris Nazansky, Tomislav Maretić, Ljubomir Radovančević, Dejan Pavlinović, Nina Kovačić Glavna i odgovorna urednica/Editor- in-chief Đurđa Vukelić Rožić Lektura hrvatskoga teksta/Croatian sub-editing Boris Nazansky Lektura engleskih prijevoda s hrvatskoga/English sub-editing Elizabeth Harrison-Paj Ilustracije/Illustrations by Ivo Markulin, haiga Fotografija na naslovnici/Photo on the cover: Sanja Srbljinović-Čuček Adresa uredništva/Editorial address Kolodvorska 44, 10310 Ivanić-Grad Tel./Phone: +385 (1) 2882 716, E-mail: [email protected] www.tri-rijeke-haiku.hr Grafička priprema/Prepress: Antun Mikleš ISSN 1846-7105 Cilj časopisa jest prezentirati haiku i Japansku kulturu hrvatskom čitateljstvu a hrvatske autore predstaviti u svijetu. Our goal is to present haiku and the Japanese culture to the Croatian readers and introduce Croatian haiku to the world. Haiku se prevodi redakcijski, a ostali tekstovi po izboru. Časopis ne isplaćuje honorare za bilo kakav oblik suradnje./IRIS does not pay royalties for any form of cooperation. Izlaženje Irisa International potpomogao je Grad Ivanić-Grad, i Zagrebačka županija.
    [Show full text]
  • Petar Šimunović / Naša Prezimena
    petar šimunović / naša prezimena porijek!o, PETAR ŠIMUNOVIČ NAŠA PREZIMENA porijeklo - zmčenje - rasprostranjenost n a k l a d n i z a v o d m a t i c e h r v a t s k e ZAGREB 1985. UVOD Ova je knjiga panoramska obrada hrvatskih prezimena, koja je imala svoje čitatelje i prije nego što je tiskana. Ovi sn tdkstovi i napisani u suradnji s čitateljima. Izlazili su susljedno, kako su to čita- telji u svojiim pismiima tražili, u rubrici Korijeni u prezimena, ikoju sam vodio u mjesečnilku FOKU- dodao sam za ovu knjigu mnoga druga koja su bila s obrađenim u obličnoj ili značenjskoj vezi i dopisao nova poglavlja i dodao druge članke da dopđisao nova poglavlja i dodao druge članke da tematiku učinkn cjelovitom. Jedva da je koji zna- čajniji problem iz prezimenske problemati ke ostao ovdje nedotaiknut. Ne smatram da je teoretski spomo pisati o po- rijeklu prezimena, premda je njihova motiviranost u različnim životnim prilikama često teško uhvat- ljiva. Naš prezimenski fbnd ima prilično ustaljene Lmenske strrulktiire, poznati su uglavnom njihovi razmještaji, čestoća i dijalekatska obilježja. Njihov raspored na ovom jezičnom prostoru i tvorbene pojave omogućuju da shvatimo društveni i kreativ- ni milje u kojem su nastajali poticaji za nastanak 7 upravo ovdje i upravo tih prezimena. Sv v kako dobro istraživano prezime, kao i svak 0> ma đeno porijeklo riječi, ne kazuje nam uvijek °bfa' dano od čega je što postaio, već od čeL - P 0 U z ' moglo postati, a da pri tom ne bude u suprot6 ni s jezičnim, ni sa stvaniim činjenicama n°Sti Znam, bit če prezimena koja u nekojim k vima, kod pojedinih nositelja neće hnati istu »priču« svojega nastanka s ovom ovdje i°SV° čanom, a ipak će većina njih nositi istu jezič^' istimi svojega porijekla.
    [Show full text]
  • Download PDF Verziju
    01-rijec urednika 11/11/04 5:39 PM Page 2 »asopis Sarajevske sveske objavljuje se uz finansijsku pomoÊ Fond otvoreno druπtvo BiH i dræava: Kraljevina ©vedska Kraljevina Norveπka Republika Finska ©vajcarska Federacija Republika Francuska Republika Portugal Kraljevina ©panija Velika Britanija 01-rijec urednika 11/11/04 5:39 PM Page 3 Glavni i odgovorni urednik: Velimir ViskoviÊ Izvrπni urednik: Vojka –ikiÊ Redakcija: Jovica AÊin Ivo Banac Balπa BrkoviÊ Aleπ Debeljak Ljiljana Dirjan Ivica DuhoviÊ-ÆakniÊ Drinka GojkoviÊ Zdravko Grebo Miljenko JergoviÊ Enver Kazaz Tvrtko KulenoviÊ Boris A. Novak Mihailo PantiÊ Slobodan ©najder Marko VeπoviÊ Sekretar: Zoran MutiÊ NO 1 2002 01-rijec urednika 11/11/04 5:39 PM Page 5 UVODNIKUVODNIK Velimir ViskoviÊ 01-rijec urednika 11/11/04 5:39 PM Page 7 Zamisao o ovom Ëasopisu pojavila se kao plod inicijative sku- pine istaknutih knjiæevnika i intelektualaca s cijelog podruËja bivπe Jugoslavije. Raspad zajedniËke dræave bio je praÊen i posvemaπnjim prekidom komunikacije izmeu njezinih nekadaπnjih kulturnih srediπta. NacionalistiËke elite, koje su svoje ideologe imale upravo u knjiæevniËkim krugovima, nametnule su “govor mrænje” kao po- æeljan model odnosa prema kulturama susjednih, dojuËer tzv. brat- skih naroda. Nakon zavrπetka ratova na ovom tlu odræava se i dalje stanje “hladnog rata” na planu kulturnih veza: sporo se uspostavlja kultur- no træiπte, raznim restriktivnim legislativnim mjerama (a joπ viπe restriktivnom praksom) intencionalno se ometaju cirkulacija knji- ga, kazaliπnih predstava, filmova, nosaËa zvuka, πtampe; gostovanja umjetnika oteæana su zbog rigoroznog reæima viza i radnih dozvola. Namjera pisaca okupljenih oko inicijative za pokretanje Sa- rajevskih sveski nije stvaranje intelektualne platforme za politi- Ëku rekonstituciju Jugoslavije; oni ne dovode u pitanje realnost postojanja novih dræava; aktivni su sudionici kulturnog æivota u svojim matiËnim sredinama i nisu liπeni osjeÊaja nacionalne pri- padnosti.
    [Show full text]
  • BELGRADE:NONPLACES / Art in Public Space
    umetnost u javnom prostoru BELGRADE:NONPLACES / art in public space Salon Muzeja savremene umetnosti i javni prostori u Beogradu Salon of the Museum of Contemporary Art and public spaces in Belgrade 31 / 07 – 06 / 09 / 2009 Ma šta značili prostor i vreme, mesto i prilika znače više. Jer prostor čovek sagledava kao me- sto, a vreme doživljava kao niz prilika, događaja. [Aldo van Ajk (Aldo van Eyck), arhitekta] Projekat Beograd: Nemesta realizovan je dok je definisanja, od konkretnog spomeničkog iskustva sa okolinom Beograd:Nemesta.zgrada Muzeja savremene umetnosti u Beogradu pod rekon- ka simboličnom odnosu individualnog i socijalnog u kategoriji Od:do Una Popović i Dušica Dražić strukcijom. Takva situacija činila se kao zanimljiv pokretač, oki- prostora i mesta, pa do samog rezultata pravljenja mesta kroz dač ili simboličan trenutak u kome je moguće, iz pozicije kustosa proces ponašanja i egzistencije. i umetnika, promišljati različite kategorije umetnosti, institucio- nalnosti, javnosti, publike, pa i samog autorstva. Nepostojanje ili nestanak mesta česta je konstatacija vezana za današnjicu, naročito za savremeni gradski prostor. Grad postaje 1 N.N, “Više nego muzej”, Telegram, Zagreb, 19.maj. 1967. Trinaest umetnika iz zemlje i inostranstva pozvano je da se oslo- dinamičan konstrukt koji se iznova menja, razlaže, preoblikuje 2 Lefevr, Anri. Sociologija svakidašnjeg života, Naprijed, Zagreb, ni na koncept koji se navodi u podnaslovu ovog projekta, “umet- upravo u sve prisutnijem kontinuitetu prometa, informacije, ko- 1988, str. 228-251. nost u javnom prostoru”, a koji simbolično proizlazi iz konkret- munikacije. Žan Bodrijar (Jean Baudrillard) govori o savremenoj 3 Skulptura Reiđira Vade je poklon Muzeju savremene umetnosti nog, zatvorenog, institucionalnog prostora, same zgrade Muzeja arhitekturi u kontekstu kulture potrošnje, informacije i komuni- u Beogradu.
    [Show full text]
  • Stavovi Studenata O Vezi Između Turskih Serija I Estetski Obilježenog Društvenog Ponašanja Mladih DHS 2 (2017), 231-252
    Hariz Šarić, Zlatan Delić Stavovi studenata o vezi između turskih serija i estetski obilježenog društvenog ponašanja mladih DHS 2 (2017), 231-252 UDK 316.75-053.81 Izvorni naučni rad Original scientific paper Hariz Šarić, Zladan Delić STAVOVI STUDENATA O VEZI IZMEĐU TURSKIH SERIJA I ESTETSKI OBILJEŽENOG DRUŠTVENOG PONAŠANJA MLADIH Živimo u doba medijske konstrukcije stvarnosti. Danas je pristup medijima ključni politički, komercijalni pa čak i kognitivni resurs, a socijalni učinci medija općenito mogu biti pozitivni i negativni. Znanstvenoteorijski pristup proučavanju serijalnog programa još uvijek je u početnim fazama razvoja, posebno u zemljama bivše Jugoslavije. U ovom radu autori su analizirali i empirijski istraživali kompleksnu povezanost između suvremenih turskih serijala i socijalnog ponašanja. Bez obzira na sve negativne efekte pasivizacije i komercijalizacije građanstva, koji dolaze sa procesima neoliberalne globalizacije, analiza suvremenih turskih serijala može doprinijeti kulturnim projektima univerzalizacije elementarnih ljudskih vrijednosti kao što su ljubav, mir, poštenje, porodična harmonija, solidarnost, razumijevanje i raznolikost ljudskog iskustva. Na drugom stupnju analize, znanstvenoteorijska istraživanja suvremenih turskih serijala mogu doprinijeti relativizaciji određenih stereotipa o tome da postoje nepomirljive razlike između zapadnih i istočnih kulturnih vrijednosti koje se promoviraju i nameću u televizijskim serijama, sapunicama, kao dominantnim medijskim komercijalnim proizvodima zadnjih dvadesetak godina.
    [Show full text]
  • Sije»Anj-Velja»A / Januar-Februar 2018
    Glasilo Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i VijeÊa crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba GODINA XIX. _ BROJ 109. _ SIJE»ANJ-VELJA»A / JANUAR-FEBRUAR _ 2018. TRADICIONALNO BLAGDANSKO DRUŽENJE U CRNOGORSKOM DOMU U ZAGREBU C r n o g o r s k i g l a s n i k 1 03.01.218. u Crnogorskom domu SUSRETI CRNOGORACA I PRIJATELJANZC RijekaCRNE GORE - Nova godina i Božić PROSLAVA BOŽIĆA U CRNOGORSKOM DOMU GostovanjeTradicionalno NZC druženje, Rijeka u organizaciji u Viškovu Društva Crno- goraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb, Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba i Predstavnika crnogorske nacionalne manjine u Za- grebačkoj županiji, u Crnogorskom domu u Zagrebu održano je 3. januara 2018. SRETAN BOŽIĆ, SRETNA NOVA GODINA, HRISTOS SE RODI….! rijeda, večer, 3. januara Crnogorski dom u Zagrebu Sispunili su brojne Crnogorke, Crnogorci i naši dragi prijatelji: Bošnjaci, Makedonke, Albanci, Srbi, pripadnici ostalih nacionalnih zajednica u Hrvatskoj i, naravno, Za- grepčanke i Zagrepčani bez kojih ne bismo mogli zaokružiti ovo lijepo druženje. dicionalnu domaću hranu po staroj recepturi pripremile Božić su čestitali Milanka Bulatović, predsjednica Društva su članice crnogorske zajednice. A bilo je krasno: prepuna DokumentarniCrnogoraca i prijatelja film Crne u GoreCrnogorskom „Montenegro“ domu Zagreb, trpezaNe svih (otkriveno)đakonija: tradicionalnih blago crnogorskih Crne priganica Gore Dušan Mišković, predsjednik Vijeća crnogorske nacionalne i sira, raznih pita, mesnih delicija, baklava, štrudli i svih manjine Grada
    [Show full text]
  • Celokupna Knjiga Ive Andrića Znakovi Pored Puta
    CELOKUPNA KNJIGA IVE ANDRIĆA ZNAKOVI PORED PUTA www.svetlost.org . ZNAKOVI PORED PUTA SvaM ti ie vrao u moj. Ubro zapUan^ jovG Markov Diinovič nekad zaposlen kao radnik na gradnii Sueckog kanala 1. NEMIRI OD VIJEKA i Ima narodnih priča koje su toliko opštečovečan-ske da zaboravimo kad i gde smo ih čuli ili čitali, pa žive u nama kao uspomena na naš lični doživljaj. Takva je i priča o mladiću koji je, lutajući svetom i tražeći sreću, zašao na opasan put za koji nije znao kuda ga vodi. Da se ne bi izgubio, mladić je u debla drveta pored puta zasecao sikiricom znake koji će mu docnije pokazati put za povratak. Taj mladić je oličenje opšte i večne ljudske sudbine: s jedne strane opasan i neizvestan put, a s druge, velika ljudska potreba da se čovek ne izgubi i snađe, i da ostavi za sobom traga. Znaci koje ostavljamo iza sebe neće izbeći sudbinu svega što je ljudsko: prolaznost i zaborav. Možda će ostati uopšte nezapaženi? Možda ih niko neće razumeti? Pa ipak, oni su potrebni, kao što je prirodno i potrebno da se mi ljudi jedan drugom saopštavamo i otkrivamo. Ako nas ti kratki i nejasni znaci i ne spasu od lutanja i iskušenja, oni nam mogu olakšati lutanja i iskušenja i pomoći nam bar time što će nas uveriti da ni u čemu što nam se dešava nismo sami, ni prvi ni jedini. 11 Takav je život da čovek često mora da se stidi onoga što je najlepše u njemu i da upravo to sakriva od sveta, pa i od onih koji su mu najbliži.
    [Show full text]
  • Martina Perić Disertacija
    Filozofski fakultet Martina Peri ć KONSTRUKCIJA I REPREZENTACIJA IDENTITETA U AUTOBIOGRAFIJAMA HRVATSKIH KNJIŽEVNICA 19. I 20. ST. DOKTORSKI RAD Mentor: prof. dr. sc. Vinko Breši ć Zagreb, 2017. Faculty of Social Sciences and Humanities Martina Peri ć CONSTRUCTION AND REPRESENTATION OF IDENTITY IN AUTOBIOGRAPHIES OF CROATIAN FEMALE WRITERS IN 19 th AND 20 th CENTURY DOCTORAL THESIS Supervisor: prof. dr. sc. Vinko Breši ć Zagreb, 2017 PODACI O MENTORU Prof. dr. sc. Vinko Breši ć književnost i filozofiju diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je magistrirao 1979. godine i doktorirao 1983. godine. Od 1976. godine zaposlen je na Katedri za noviju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku – prvo kao asistent, 1984. godine kao docent, 1992. godine izvanredni, a od 1997. godine kao redoviti profesor (od 2002. godine u trajnom zvanju). Danas radi u zvanju redovitog profesora na Katedri za noviju hrvatsku književnost na preddiplomskom i diplomskom studiju, a voditelj je Poslijediplomskoga sveu čilišnog doktorskog studija kroatistike. Voditelj je znanstveno- istraživa čkog projekta „Hrvatska književna periodika“ u sklopu kojega je istraživao hrvatske književne časopise i novine od 1835. do 2000. godine. Predavao je i na drugim doma ćim i inozemnim sveu čilištima te sudjelovao na mnogim doma ćim i me đunarodnim skupovima koji su rezultirali brojnim raspravama, člancima, esejima i recenzijama. Dvije je godine bio glavni urednik u Nakladnome zavodu Matice hrvatske. Član je brojnih strukovnih udruženja i institucija, poput Matice hrvatske, Hrvatskoga filološkog društva, Društva hrvatskih književnika i hrvatskog PEN-a. Osim književnopovijesnih studija, članaka i eseja povremeno objavljuje i kritike. Prof. dr. sc. Vinko Breši ć u svom je znanstvenom radu usmjeren na podru čje novije, postilirske hrvatske književnosti, te je uz desetak objavljenih autorskih knjiga, priredio izdanja djela dvadesetak hrvatskih pisaca 19.
    [Show full text]
  • Salih Trako DURARU'l-HUKKAM SA MARGINALIJAMA BEOGRADSKOG
    Salih Trako DURARU'L-HUKKAM SA MARGINALIJAMA BEOGRADSKOG MUFTIJE ALI EFENDIJE U zbirci manuskripata Orijentalnog instituta u Sarajevu srazmjerno najveći broj djela je iz područja šeriatskog pozitivnog prava i pravne filozofije. Radeći na kataloš- koj obradi ovih manuskripata našu pažnju je privuklo djelo pod br. 3989. Riječ je o šeriatsko-pravnom djelu Duraru'l-hukkam fi šarfpi Gurari'l-ahkam ("Biseri sudaca", komentar djela "Uzorci zakonskih propisa"). Oboje, i osnovno djelo i komentar, na­ pisao je na arapskom Mulla Husravv,poznati pravnik, treći po redu šejhulislam osman­ ski iz doba vladavine sultana Mehmeda II Osvajača (vladao 1451-1481), između godi­ ne 877 i 883/1472 i 1478, kako je to već poznato, a utvrđeno je i na kraju ovog, a i ostalih primjeraka ovog djela koji se u Institutu čuvaju.1 * Puno ime autora je Mulla Muhammad b. Feramerz b. 'A li, poznatiji kao Mulla Husravv ili, kako navodi Mehmed Tahir, Husravv Muhammad efendi Sivvasi-Mulla Husravv. Prema jednoj verziji, on potječe iz turkmenskog plemena Varsak, a ro đenjeuselu Kargin između Sivasa i Tokata u Anadoliji. Prema drugoj verziji,on je sin jednog francuskog oficira koji je primio islam.Treća verzija (Hodža Saduddina, pozna­ tog osmanskog historiografa iz 16. stoljeća) kaže da je sin jednog obraćenika u islam. Neko vrijeme bio je muderris medrese Šah Melik u Edreni. Godine 832/1429. postao je kazasker (vojni kadija) Rumelije. Poslije smrti Hidr-beya,1 2* glavnog kadije Istanbu­ 1) U osmanskoj carevini "šeyhulislam" je bio visoki carski funkcioner, drugi po rangu u minis­ tarskom koru, odmah iza "sadri-a zama" (ministra predsjednika).
    [Show full text]