DOCSLIB.ORG

Desetogodišnji Rad Na Međunarodnom Pozicioniranju Romskog Jezika 2009- 2019

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Desetogodišnji Rad Na Međunarodnom Pozicioniranju Romskog Jezika 2009- 2019 PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA 2009- 2019 SVJETSKI DAN ROMSKOG JEZIKA SA THEMESQO DIVES E RROMANE ĆHIBAQO WORLD DAY OF RROMANI LANGUAGE SAVEZ ROMA U REPUBLICI HRVATSKOJ “KALI SARA” RROMENGI UNIA ANI KROACIA ”KALI SARA” CROATIAN ROMANI UNION “KALI SAR godina obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika YEARS OF CELEBRATION BERŠA NIŠANKERIPE SA THEMESQO DIVES E RROMANE ĆHIBAQO PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA IMPRESSUM 2 PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA 2009- 2019 Autor: Veljko Kajtazi Izdavač: Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” Za izdavača: Suzana Krčmar Urednik: Andrea Šimek Veljko Kajtazi Priprema tekstova: Andrea Šimek Emir Grbić Maja Grubišić Suzana Krčmar Veljko Kajtazi Sunčica Habus Grafička priprema: Mladen Grubišić Tisak: Archetype, Zagreb Naklada: 600 primjeraka Studeni, 2019. Publikacija je tiskana uz pomoć: Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Saborskog zastupnika Veljka Kajtazija Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” Cijena: 160,00 kn 2009- 2019 SADRŽAJ 3 UVODNA RIJEČ Veljko Kajtazi 5 UVOD Romsko hrvatski i hrvatsko-romski rječnik Povelja o romskom jeziku 7 OBILJEŽAVANJE SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA Povelja i deklaracija o romskom jeziku 8 NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO Ferenc Sztojka 9 Šaip Jusuf 9 DOBITNICI NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO 10 SVEČANOST OBILJEŽAVANJA SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA 2009 12 SVEČANOST OBILJEŽAVANJA SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA 2010. 14 Ljatif Demir - Romi u svjetskoj književnosti 17 SVEČANOST OBILJEŽAVANJA SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA 2011. 26 SVEČANOST OBILJEŽAVANJA SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA 2012. 28 PRIZNAVANJE SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA 30 POŠTANSKA MARKA 30 Vera Klopčić - - Pravni okvir za upotrebu romskog jezika u institucijama u Sloveniji 31 SVEČANOST OBILJEŽAVANJA SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKAA 2013. 34 Martina Koptova - The position of Romani language in the Slovak Republic 37 SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ ROMISTIKE NA FILOZOFSKOM FAKULTETU U ZAGREBU 41 SVEČANOST OBILJEŽAVANJA SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA 2014. 42 Ljiljana Pavić - Najznačajnije karakteristike romske glazbe 45 SVEČANOST OBILJEŽAVANJA SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA 2015. 50 PROGLAŠENJE SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA U UNESCO-U 52 Pavao Rudan - Mi, ljudi 53 SVEČANOST OBILJEŽAVANJA SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA 2016. 62 Stanislav Stankiewitz -The language - from the point of view of the Roma 65 SVEČANOST OBILJEŽAVANJA SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA2017. 70 Daut Qulangjiu - Romi na Kosovu 73 SVEČANOST OBILJEŽAVANJA SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA2018. 76 Mirdita Saliu - romski jezik - jednako na romski identitet 79 Sashi Bala - Roma and their Historical Antededent 81 ZNANSTVENI RADOVI PRISTIGLI 2019. GODINE 84 PARKOVI SVJETSKI DAN ROMSKOG JEZIKA 159 ALBUMI SUDIONIKA MEĐUNARODNIH ZNANSTVENIH SIMPOZIJA OD 2009. do 2018. 161 PLAKATI SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA 171 PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA 4 Svjetski dan romskog jezika 2009. godine, Međunarodni simpozij o romskom jeziku, Matica Hrvatske 2009- 2019 UVODNA RIJEČ 5 ragi čitatelji i čitateljice, ove godine obilježa- vamo desetu godišnjicu 5. studenoga Svjet- skog dana romskog jezika. Godine 2009. u okviru ovog značajnog dana za Rome u Hrvat- Dskoj, ali i u cijelom svijetu, inicirali smo održavanje Međunarodnog simpozija o romskom jeziku, čime smo intenzivirali proces standardizacije romskog jezika te učvrstili poveznicu između romskog jezika i romskog identiteta. Tijekom deset godina, održane su znanstvene prez- entacije, diskusije i paneli te doneseni zaključci koji su se odnosili na: standardizaciju i kodifikaciju rom- skog jezika, upotrebu romskog jezika u informatičkoj tehnologiji, položaj romskog jezika u romskoj obitel- ji, uporabu romskog jezika u institucijama, zamjenu riječi holokaust adekvatnom riječi iz romskog jezika s obzirom na značenje – samudaripen, tisuću godina migracija Roma iz Indije u Europu i ostatak svijeta te romski jezik i kulturu u emigraciji krajem 20. stoljeća. Sudionici Međunarodnog simpozija dolazili su iz ra- zličitih krajeva svijeta, primjerice iz zemalja Europ- ske unije, Amerike, Japana i Indije. Među njima bilo je profesora romskog jezika, lingvista, književnika, novinara, publicista, učitelja, pomagača u nastavi i brojnih drugih čiji rad uključuje romski jezik, povijest i kulturu Roma. Doneseni zaključci i deklaracije, za- jedno s njihovim znanstvenim radovima, objavljeni su u Zbornicima znanstvenih radova te nam ostaju kao trajna vrijednost vezana uz romski jezik kao neizos- Zagrebu i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. tavni dio romske baštine. Nakon što je 5. studeni Sv- Ovom prilikom još jednom im zahvaljujem. Također, jetski dan romskog jezika podržala Međunarodna od srca zahvaljujem i svim sudionicima međunarod- romska unija, pokrenuo sam njegovo priznavanje u nog simpozija kako za sudjelovanje tako i za znan- Hrvatskom saboru, a koji je dana 25. svibnja 2012. stvene i stručne radove kojima su doprinijeli procesu postao prvi parlament u svijetu koji je priznao ovaj standardizacije i uporabe romskog jezika. dan kao nacionalni praznik Roma. Nadalje, u suradnji s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske – Povje- Neizmjerno sam ponosan što u spomen na ovaj znača- renstvom za UNESCO pripremili smo projekt i doku- jan romski praznik četiri zelene površine u Republici mentaciju za priznavanje romskog jezika i Svjetskog Hrvatskoj, u Belišću, Zagrebu, Kutini i Belom Manas- dana romskog jezika kao nematerijalne svjetske baš- tiru, nose naziv 5. studeni te se nadam da će se ovoj tine. Dana 7. studenog 2015. Opća skupština UNE- inicijativi priključiti i drugi gradovi u Hrvatskoj. SCO-a proglasila je 5. studeni Svjetski dan romskog jezika dijelom svjetske baštine. Danas se taj dan obil- Sadržajem ove knjige nastojali smo dokumentirati ježava u 15 zemalja svijeta. proteklih deset godina rada na romskom jeziku i obil- ježavanju 5. studenog Svjetskog dana romskog jezika Iznimno sam sretan što su ovaj značajan dan za kako bi barem dio vrijednih slikovnih i pisanih materi- Rome podržale hrvatske državne institucije, prim- jala sačuvali za buduće generacije. jerice Hrvatski sabor, Vlada RH i Predsjednica RH. Također sam sretan što su tijekom godina podršku u Veljko Kajtazi, organizaciji pružile i najviše znanstvene te stručne zastupnik u Hrvatskom saboru i hrvatske institucije, primjerice Hrvatska akademija predsjednik Organizacijskog odbora znanosti i umjetnosti, Matica Hrvatske, Sveučilište u Svjetskog dana romskog jezika PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA 6 Prvi Romsko-hrvatski i hrvatsko-romski rječnik objavljen 5. studenog 2008. godine 2009- 2019 UVOD 7 Romsko-hrvatski i hrvatsko-romski rječnik d 2005. do 2008. godine Veljko Kajtazi je in- tenzivno sakupljao i sistematizirao romske riječi. Zapisivao ih je i pripremao za izradu prvog Romsko-hrvatskog i hrvatsko-romskog Orječnika. Rječnik je objavljen dana 5. studenog 2008. godine. Rječnik je prihvaćen kao temelj za nastavak rada na standardizaciji i modernizaciji romskog jezika kako u Hrvatskoj, tako i na međunarodnoj razini. “Zamisao o romskom rječniku javila se u meni tijekom ranoga školovanja jer sam nailazio na teškoće zbog dvojezičnosti svoje okoline. Sazrijevanje i odgoj u više- nacionalnim sredinama (Kosovo, Bosna i Hercegovina, Hrvatska) učvrstilo je moju nakanu da osmislim romski rječnik koji će pomoći mladim ljudima u školovanju i snalaženju kroz život. (…) Sva ispitivanja provedena među mladim Romima i njihovim obiteljima pokazala su prilično loše stanje u Izdavaštvo na romskom jeziku poznavanju i uporabi romskog jezika u svakodnevnom životu. Romski se jezik uspio afirmirati u općoj upora- bi, pa je posljedica toga polagano odumiranje toga jezi- ka, a pojavi odumiranja tzv. malih jezika svjedoci smo diljem svijeta. Najnovija istraživanja potvrdila su stra- biru dijalekatskih oblika vodio sam brigu o tome koliko hovanja da neke romske sredine u Hrvatskoj uopće ne se koja riječ često upotrebljava u govoru. U Hrvatskoj govore jezikom svojih predaka i nemaju nikakve navike danas živi više romskih zajednica koje se služe različi- koristiti se njime. To je osobito slučaj u sredinama gdje tim romskim dijalektima, pa sam, prikupljajući riječi za romske obitelji žele što bržu i bezbolniju integraciju u ovaj rječnik, to imao u vidu. Stručni je redaktor obilje- hrvatsko društvo. Iz uporabe su nestale romske riječi žio iz kojega je dijalekta koja riječ. Osnovni dio korpusa za neke najobičnije stvari i pojmove. Ono što nazivamo je gurbetski. Rječnik sadrži više od 10 000 leksema, a romskim jezikom čini sustav više desetaka, do određe- dodani su i neki frazemi, kao i nazivi ustanova, udru- nog stupnja povezanih dijalekata (ili jezika) oblikova- ga i slično. Budući da za sve ne postoje romski izrazi, nih pod utjecajem jezika zemalja u kojima Romi žive (ili morao sam pribjegavati neologizmima ili pak podužim su dulje boravili), pa se njihovi govornici katkad među- opisnim izrazima. Koliko sam u tome uspio, pokazat će sobno gotovo uopće ne razumiju. (…) Zbog malog broja praksa. Već ako to bude poticaj za ispravljanje ili stva- pisanih dokumenata, imao sam dosta teškoća, pa sam ranje novih izraza, mislim da je sav uložen trud posti- svoj odabir morao temeljiti na životnom iskustvu mno- gao svoju svrhu.” gih priznatih Roma. Pri prikupljanju
Load more

Recommended publications
  • Seminar Privind Îmbunatatirea Situatiei Rromilor În România
    UNITED NATIONS SUPPORT FOR THE IMPROVEMENT OF THE SITUATION OF THE RROMA IN ROMANIA UNITED NATIONS SUPPORT FOR THE IMPROVEMENT OF THE SITUATION OF RROMA IN ROMANIA JOINT UN/ROMANIAN GOVERNMENT SEMINAR ON THE IMPROVEMENT OF THE SITUATION OF THE RROMA IN ROMANIA 2 – 3 NOVEMBER 2001 THE SENATE OF ROMANIA, BUCHAREST 1 UNITED NATIONS SUPPORT FOR THE IMPROVEMENT OF THE SITUATION OF THE RROMA IN ROMANIA Co-ordinators: Winston Temple, UN Resident Coordinator in Romania Yoichiro Tsuchida, UNHCR Representative in Romania Editor: Sorin Cace 2 UNITED NATIONS SUPPORT FOR THE IMPROVEMENT OF THE SITUATION OF THE RROMA IN ROMANIA CONTENTS Foreword Chapter 1: Speeches 1.1 Winston TEMPLE, United Nations Resident Coordinator 1.2 Ioan MURARU, Ombudsman 1.3 Constanţa CĂLINOIU, Romanian Senate 1.4 Vasile DÂNCU, Minister of Public Information 1.5 Mihnea MOTOC, State Secretary, Ministry of Foreign Affairs 1.6 Costel BERCUŞ, Executive Director, Romani CRISS Chapter 2: Debates and presentations 2.1 Carol A. BATCHELOR, UNHCR Senior Legal Officer Statelessness; presentation in the plenary session 2.2 Yoichiro TSUCHIDA, UNHCR Representative in Romania; presentation in the working group on statelessness 2.3. Dan JURCAN, State Secretary, Ministry of Public Information; presentation in the plenary session 2.4 Ivan GHEORGHE, Under-State Secretary, Ministry of Public Information; presentation in the plenary session 2.5 Vasile IONESCU, President, Rroma Centre for Public Policies; presentation in the plenary session 2.6 Mihai SURDU, Researcher, Institute for Research of
    [Show full text]
  • Studije Baštine Kao Temelj Očuvanja Humanističkog Obrazovanja2
    Andragoške studije, issn 0354–5415, broj 1, jun 2015, str. 41–64 © Institut za pedagogiju i andragogiju; Pregledni članak UDK 930.85:378 Dragan Bulatović1 Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu Studije baštine kao temelj očuvanja humanističkog obrazovanja2 Apstrakt: U radu će se raspravljati o krizi znanja kao humanističkom problemu razume- vanja sveta. Ovaj odnos će se postaviti kao ključni za objašnjenje takozvanih revolucija u nauci. Učestalost novih istraživačkih paradigmi kao karakteristika razvoja nauke i filo- zofije od sredine XX veka pokreće rasprave o modelima racionalnog objašnjenja sveta i o modelima njihovih razumevanja i prihvatanja. U tom novootvorenom prostoru susreću se različita disciplinarna iskustva sveta, čija nasleđa su objašnjiva iz pozicije umeća pam- ćenja. Heritologija, kao teorija ovog poslednjeg, nastupa sa jednim, istorijski utišava- nim, modusom saznanja celovitosti sveta, koji se imenom predstavnosti nudi diskurziv- nom objašnjenju kao komplementaran. Upravo u toj subordinaciji vidimo izrazit slučaj transdisciplinarnosti kao nade za napredak racionalnog znanja. U savremenom shvatanju nasleđa zatura se njegova humanistička osnovanost u antičkom izrazu kalokagatije. Lepo je ono što je dobro. Dobro se u svom bogatom obrazovnom trajanju razumevalo kad kao sreća (u otkrivanju), kad kao uživanje (u saznanju), kad kao korist (u delanju), no uvek je to što je preovladavalo u nekom vremenu određivalo i njegovu ideju univerziteta. Ako se pak pogleda šta je zajedničko ideji kulturnog dobra i ideji univerziteta,
    [Show full text]
  • Revaluing the Image of the Roma Community in the Cultural Journalism
    IJCCSEC, Volume 5, Issue 2, 2016 REVALUING THE IMAGE OF THE ROMA COMMUNITY IN CULTURAL JOURNALISM. CASE STUDY: THE “DILEMA VECHE” MAGAZINE Alexandra CODĂU44 Abstract Over the last decade the Roma minority has been represented as one of the most controversial issues within the Romanian public discourse. On the one hand, Roma people were the invariable subjects of cover-stories featuring negative stereotypes - theft, beggary, murder, rape - in the everyday production of news. On the other hand, aspects such as attractive portraits of gifted artists both in popular and elite culture, their magic capacities, the "wild" beauty of dance and music and the international celebrity of gypsy musicians made them legitimate performers of Romanian and (Old) European culture (with examples ranging from Grigoraş Dinicu to Maria Tănase, Ion Voicu, Gheorghe Zamfir, Johnny Răducanu, Ovidiu Lipan, Damian Drăghici, and many others). But the European integration process put emphasis on the ties of deprecated representations as radical otherness and the mechanisms of exclusion and discrimination of Roma people not only in Romanian press and society, but also in other European countries. It also contributed - on the basis of the EU acquis communautaire - to a more practical monitoring of the interdependence between social exclusion and absolute poverty. The programs, priorities and projects supported by the EC focused on the education of young Roma and the development of a young Roma middle class, aiming to increase their own capacities to redefine self-identity despite stereotypes, to put pressure on the authorities for support, and to develop and to fight discrimination and exclusion, especially given that Roma people are the most numerous European minority, comprising 14 million people.
    [Show full text]
  • 881677.Slika I Antislika.Pdf
    Slika i antislika Julije Knifer i problem reprezentacije Uredio Krešimir Purgar knifer-cvs.indd 1 14.06.2017 11:18:22 Biblioteka Vizualna teorija Recenzenti dr. sc. Blaženka Perica dr. sc. Andrej Mirčev knifer-cvs.indd 2 14.06.2017 11:18:38 Slika i antislika Julije Knifer i problem reprezentacije Uredio Krešimir Purgar Zagreb, 2017. knifer-cvs.indd 3 14.06.2017 11:18:38 ISBN 978–953–55420–3–2 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000966475 knifer-cvs.indd 4 14.06.2017 11:18:38 Sadržaj Zahvale 7 Krešimir Purgar: Uvod — Julije Knifer između teorije modernizma, filozofije i vizualnih studija 9 Prolog Ljerka Mifka: Prostorna odre|enost meandra Julija Knifera 29 Udo Kittelmann: Uvodna razmatranja o umjetnosti Julija Knifera 39 Žarko Radaković, Adelheid Hoffmann, Hans–Jürgen Slusallek: O Juliju Kniferu, slikama i erosu crteža grafitom — razgovor 45 Prvi dio Kontekst slike Nadja Gnamuš: Modernistička etika slike Kniferova umjetnost između vizualne činjenice i životnog stava 55 Nikola Dedić: Posljednje slike Julije Knifer i modernističke teorije slikarstva 75 Silva Kalčić: Radikalnost i temporalnost Julije Knifer, autoportreti i umjetničke paradigme 20. stoljeća 101 Feđa Gavrilović: Od kompozicije do meandra O Kniferovu »imenu slike« u kontekstu teorije Wilhelma Worringera 127 Drugi dio Filozofija slike Katarina Rukavina: Antislika kao koncept Julije Knifer i samoukinuće umjetnosti u filozofiji 145 Žarko Paić: Ponavljanje kao razlika O filozofijskim temeljima Kniferove piktoralne redukcije
    [Show full text]
  • Karolina Goceva
    KAROLINA GOCEVA The Superbrands organization has for the past 18 years been paying tribute to the strongest and the best brands in 89 countries. The categorisation of the awards was changed in 2009. The Superbrands organizers believed that it was high time to not only award product brands and companies on the world market, but also to award public figures that truly deserve it. In the process of choosing laureates, the emphasis is put on products and companies that operate at the national and the international level. When choosing actual persons, the organizations targets exclusively those persons who have become “super brands” through their personal achievements, and are, as such, of great importance in their homeland as well as on the international market. Sport and music are two categories with the highest number of distinguished representatives, i.e. Macedonian’s super ambassadors to the world. In the final election for the year 2011/2012, we are awarding the Superbrands for the first time to one of the greatest artist on the Macedonian music scene, the one and only, inimitable, Karolina Goceva. Market colorless to the world of yellow popular Macedonian festival MAKFEST. Since the very beginning of her career, Karolina has press media. The performance of the talented girl attracted attention of wide audience, and her In addition to all challenges of from Bitola immediately delights albums and concerts are listened to and attended the work in music, Karolina has audience and music critics. Although by fans of all ages. Her exceptional voice and managed to conquer the most performed by a child, the song "Mamo striking beauty have quickly taken her to the top, difficult, the biggest test of pusti me" is still a well know evergreen.
    [Show full text]
  • Irisinternational Godište 3, Svezak 3, 2017
    Časopis za haiku / Haiku Magazine IRISInternational Godište 3, svezak 3, 2017. Year 3rd, No. 3, 2017 Časopis za haiku / Haiku Magazine IRIS International No. 3 Časopis za haiku-poeziju i srodne izričaje Udruge “Tri rijeke” HPOI, Ivanić-Grad Journal of Haiku Association “Three Rivers”, Ivanić-Grad, Croatia Izlazi jednom godišnje / Published once a year Godište 3, svezak 3, 2017./Year 3rd, No. 3, 2017 Izdavač/Published by Udruga “Tri rijeke” HPOI Ivanić-Grad Haiku Association “Three Rivers”, Ivanić-Grad, Croatia www.tri-rijeke-haiku.hr Urednički savjet/Editorial advisors: Dubravko Korbus, Stjepan Rožić, Štefica Vanjek, Miljenko Šimunović, Mihovila Čeperić-Biljan Uredništvo/Editorial Board: Boris Nazansky, Tomislav Maretić, Ljubomir Radovančević, Dejan Pavlinović, Nina Kovačić Glavna i odgovorna urednica/Editor- in-chief Đurđa Vukelić Rožić Lektura hrvatskoga teksta/Croatian sub-editing Boris Nazansky Lektura engleskih prijevoda s hrvatskoga/English sub-editing Elizabeth Harrison-Paj Ilustracije/Illustrations by Ivo Markulin, haiga Fotografija na naslovnici/Photo on the cover: Sanja Srbljinović-Čuček Adresa uredništva/Editorial address Kolodvorska 44, 10310 Ivanić-Grad Tel./Phone: +385 (1) 2882 716, E-mail: [email protected] www.tri-rijeke-haiku.hr Grafička priprema/Prepress: Antun Mikleš ISSN 1846-7105 Cilj časopisa jest prezentirati haiku i Japansku kulturu hrvatskom čitateljstvu a hrvatske autore predstaviti u svijetu. Our goal is to present haiku and the Japanese culture to the Croatian readers and introduce Croatian haiku to the world. Haiku se prevodi redakcijski, a ostali tekstovi po izboru. Časopis ne isplaćuje honorare za bilo kakav oblik suradnje./IRIS does not pay royalties for any form of cooperation. Izlaženje Irisa International potpomogao je Grad Ivanić-Grad, i Zagrebačka županija.
    [Show full text]
  • Traditional Romani Culture in Mehedinţi County”
    SC ROMDECA SRL “Traditional Romani Culture in Mehedinţi County” Document developed under the project "Discover the Treasures of the Romani Culture", e-MS ROBG 410 Code, project financed by the European Regional Development Fund under the INTERREG V-A Romania-Bulgaria Program MAY 2019 CONTENTS Methodology for the execution of the 3 Study on the Types of Traditional Romani Culture in Mehedinți County 3 I. Introduction 6 1. POPULATION 6 2. The family 14 3. Social organization 18 4. Religion 20 5. The Romani language 20 6. Elements of mythology in Romani culture 21 7. The folk costumes of the Romani community 23 8. Division by origins / occupations 24 9. The Influence of Traditional Crafts on the integration of the Romani people 29 Boilermakers 32 I. General considerations 32 II. Social Aspects 32 III. Cultural Aspects 33 IV. Representative boilermakers in Mehedinți county 35 1. Ceanghir Nani (45 years old), Şimian township 35 2. Goman Constantin called Milan (58 years old), Orşova city 36 3. Mihai Ioniță (called Nini Baro) and Zamfira Mihai (called Moțu), Strehaia city 37 4. Tănase Vasile called Țiți (74 years old), Prunişor township 39 V. Tourist infrastructure in the neighborhood 40 VI.ACCESS WAYS, ROADS, PUBLIC TRANSPORT 46 Brick makers 47 I. General considerations 47 II. Social Aspects 47 III. Cultural Aspects 48 IV. Representative brick makers in Mehedinți county 49 1. Hornea Cristian called Cristi (50 years old), Tâmna township 49 2. Duroi Viorel (55 years old), Gruia township 51 V.Tourist infrastructure in the neighborhood 52 VI.ACCESS WAYS, ROADS, PUBLIC TRANSPORT 58 Blacksmiths 59 I.
    [Show full text]
  • Needs Assessment Study for the Roma Education Fund Background
    35202 Public Disclosure Authorized Needs Assessment Study for the Roma Public Disclosure Authorized Education Fund Background Paper Public Disclosure Authorized ROMANIA Public Disclosure Authorized Version of August 2004. Please send all comments and updates to: [email protected] TABLE OF CONTENT Introduction 1. Part one - Situation Analysis 1.1. Demographic, cultural and socio-economic characteristics of Roma population in Romania - 3 1.2. Social status - 4 1.3. Poverty -5 1.4. Demographic structure - 6 1.5. Sources of income - 1.6. Health -7 1.7. Housing -8 1.8. Identity Papers - 9 2. Part two - Education 2.1.The legal framework on the right to education of ethnic minorities in Romania - 10 2.2. Enrollment (11), school participation (12), non-schooling (14), drop out (15), illiteracy (15), functional illiteracy (16), school achievements (17) 2.3. Issue of segregation - 17 2.4. Schools with majority Roma students - 19 3. Part three - Policy and Financial Assessment 3.1. Quality education for Roma - 22 3.2. SWOT analysis’ results - 27 3.3. Intervention priorities - 29 3.4. Romania’s strategy for improvement of the Roma situation - 31 3.5. MER’ progress achieved in the education of Roma in Romania - 31 3.6. Roma Education Priorities for 2004 - 32 3.7. Examples of early childhood, catch up, vocational training programs - 33 3.8. Estimates of required policies and cost implications for Romania to achieve the priority Roma education goals - 35 3.8.a Program and Project Survey and Identification - 35 3.8.b A list of ideas for projects or programs for financing - 37 3.9.Costs’ estimation - 39 4.
    [Show full text]
  • Antigitanismo. Trece Miradas Autoría: Ismael Cortés, Patricia Caro Y Markus End (Coords.) Traducción: Ismael Cortés (Cap
    Antigitanismo Trece miradas Ismael Cortés, Patricia Caro y Markus End (coords.) traficantes de sueños Traficantes de Sueños no es una casa editorial, ni siquiera una editorial independiente que contempla la publicación de una colección variable de textos críticos. Es, por el contrario, un pro- yecto, en el sentido estricto de «apuesta», que se dirige a car- tografiar las líneas constituyentes de otras formas de vida. La construcción teórica y práctica de la caja de herramientas que, con palabras propias, puede componer el ciclo de luchas de las próximas décadas. Sin complacencias con la arcaica sacralidad del libro, sin conce- siones con el narcisismo literario, sin lealtad alguna a los usurpa- dores del saber, TdS adopta sin ambages la libertad de acceso al conocimiento. Queda, por tanto, permitida y abierta la reproduc- ción total o parcial de los textos publicados, en cualquier formato imaginable, salvo por explícita voluntad del autor o de la autora y sólo en el caso de las ediciones con ánimo de lucro. Omnia sunt communia! mapas Mapas. Cartas para orientarse en la geografía variable de la nue- va composición del trabajo, de la movilidad entre fronteras, de las transformaciones urbanas. Mutaciones veloces que exigen la introducción de líneas de fuerza a través de las discusiones de mayor potencia en el horizonte global. Mapas recoge y traduce algunos ensayos, que con lucidez y una gran fuerza expresiva han sabido reconocer las posibilidades políticas contenidas en el relieve sinuoso y controvertido de los nuevos planos de la existencia. © 2019 y 2020, de los textos, cada uno de los autores y autoras.
    [Show full text]
  • Incluziunea Romilor Din Romania.Pmd
    Roma Inclusion in Romania: Policies, Institutions and Examples EU INCLUSIVE Data transfer and exchange of good practices regarding the inclusion of Roma population between Romania, Bulgaria, Italy and Spain Roma Inclusion in Romania: Policies, Institutions and Examples 139 Roma Inclusion in Romania: Policies, Institutions and Examples Simona Ilie - employment expert, CP III at the Research Institute for Quality of Life - Romanian Academy Rusu Mãrioara - administration expert, CP II at the Institute of Agricultural Economics - National Institute of Economic Research (INCE) Romanian Academy ªtefánia Toma - migration expert, CP III at the Romanian Institute for Research on National Minorities Iulian Stoian - social inclusion expert, program coordinator SOROS Foundation - Romania Arsu Alin - social services expert, specialized referent within General Directorate of Social Assistance and Child Protection - 3rd District, Bucharest Daniela Giurca and Ovidiu Voicu have contributed with suggestions, comments and recommendations to all chapters. Dana Dumitrescu has contributed to the completion of editing process. 140 Roma Inclusion in Romania: Policies, Institutions and Examples Project ID data Project Title: EU INCLUSIVE – data transfer and exchange of good practices regarding the inclusion of Roma population between Romania, Bulgaria, Italy and Spain Project ID No: SOPHRD/98/6.4/S/63841 Priority Axis 6: Promoting Social Inclusion Key Area of Intervention 6.4: Transnational initiatives of inclusive labour market The Project is implemented from September 2010 to September 2012. Total value of the project is of LEI 9,337,116.25. Description of the project ,,EU INCLUSIVE – data transfer and exchange of good practices regarding the inclusion of Roma population between Romania, Bulgaria, Italy and Spain” is a joint cross-border project, implemented by Soros Foundation from Romania, in partnership with Open Society Institute-Sofia from Bulgaria, Fundación Secretariado Gitano from Spain and Fondazione Casa della Carità Angelo Abriani from Italy.
    [Show full text]
  • Jul 2015 13 Časopis Inženjerske Komore Crne Gore Godina 5 / Br
    jul 2015 13 Časopis Inženjerske komore Crne Gore godina 5 / br. 13 jul 2015. [email protected] impresum Izdavač: Inženjerska komora Crne Gore Za izdavača: Prof. dr Branislav Glavatović Uređivački odbor: Arh. Ljubo Dušanov Stjepčević, predśednik Doc. dr Boris Ilij anić, dipl.ing.arh, član Doc. dr Željka Radovanović, dipl.inž.građ, član Prof. dr Miodrag Bulatović, dipl.inž.maš, član Ratko Vujović, dipl.inž.el, član Prof. dr Branislav Glavatović, dipl.inž.geol, član Urednica: Jelena Tatar Grafi čko oblikovanje: Nikola Latković Štampa: „Grafo Group“ Podgorica Tiraž: 1000 Fotografija na naslovnoj strani: Jedan od primjera nelegalne gradnje na Crnogorskom primorju autor: Luka Zeković INŽENJERSKA KOMORA CRNE GORE Sadržaj EPICENTAR: Aktuelnosti iz IKCG 4 RAZGOVOR: Marko Čanović, generalni direktor Direktorata 9 za razvoj stanovanja u Ministarstvu održivog razvoja i turizma POGLED: Svij et u izgradnji 15 KotorAPSS 2015. Ljetnja škola arhitekture 57 RAZGOVOR: Dragan Kujović, pomoćnik ministra 23 OKO NAS: ekonomij e u Vladi Crne Gore Jubilarni, petnaesti Serpentajn paviljon 60 piše: Nina Vujačić PROJEKAT: Žičara: Kotor - Ivanova korita - Cetinje 28 stanovanje kao kulturni akt: piše: Siniša Luković Uloga Arhitekte i Korisnika 66 piše: Marij a Bojović DRUGAČIJ I POGLED: (P)Okreni se 32 PROSTORNA ANALIZA: piše: Marina Vujačić Proučavanje urbanog razvoja (Herceg Novi) 78 piše: Boris Ilij anić NAGRADA MIS VAN DER ROE: Laureat studio Baroci/Beiga 34 POLIS: U potrazi za idealnim gradom piše: Borislav Vukićević Pravo na grij eh ili smjena epoha 86 piše: Mileta Bojović
    [Show full text]
  • Petar Šimunović / Naša Prezimena
    petar šimunović / naša prezimena porijek!o, PETAR ŠIMUNOVIČ NAŠA PREZIMENA porijeklo - zmčenje - rasprostranjenost n a k l a d n i z a v o d m a t i c e h r v a t s k e ZAGREB 1985. UVOD Ova je knjiga panoramska obrada hrvatskih prezimena, koja je imala svoje čitatelje i prije nego što je tiskana. Ovi sn tdkstovi i napisani u suradnji s čitateljima. Izlazili su susljedno, kako su to čita- telji u svojiim pismiima tražili, u rubrici Korijeni u prezimena, ikoju sam vodio u mjesečnilku FOKU- dodao sam za ovu knjigu mnoga druga koja su bila s obrađenim u obličnoj ili značenjskoj vezi i dopisao nova poglavlja i dodao druge članke da dopđisao nova poglavlja i dodao druge članke da tematiku učinkn cjelovitom. Jedva da je koji zna- čajniji problem iz prezimenske problemati ke ostao ovdje nedotaiknut. Ne smatram da je teoretski spomo pisati o po- rijeklu prezimena, premda je njihova motiviranost u različnim životnim prilikama često teško uhvat- ljiva. Naš prezimenski fbnd ima prilično ustaljene Lmenske strrulktiire, poznati su uglavnom njihovi razmještaji, čestoća i dijalekatska obilježja. Njihov raspored na ovom jezičnom prostoru i tvorbene pojave omogućuju da shvatimo društveni i kreativ- ni milje u kojem su nastajali poticaji za nastanak 7 upravo ovdje i upravo tih prezimena. Sv v kako dobro istraživano prezime, kao i svak 0> ma đeno porijeklo riječi, ne kazuje nam uvijek °bfa' dano od čega je što postaio, već od čeL - P 0 U z ' moglo postati, a da pri tom ne bude u suprot6 ni s jezičnim, ni sa stvaniim činjenicama n°Sti Znam, bit če prezimena koja u nekojim k vima, kod pojedinih nositelja neće hnati istu »priču« svojega nastanka s ovom ovdje i°SV° čanom, a ipak će većina njih nositi istu jezič^' istimi svojega porijekla.
    [Show full text]