Desetogodišnji Rad Na Međunarodnom Pozicioniranju Romskog Jezika 2009- 2019

PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA 2009- 2019

SVJETSKI DAN ROMSKOG JEZIKA SA THEMESQO DIVES E RROMANE ĆHIBAQO WORLD DAY OF RROMANI LANGUAGE

SAVEZ ROMA U REPUBLICI HRVATSKOJ “KALI SARA” RROMENGI UNIA ANI KROACIA ”KALI SARA” CROATIAN ROMANI UNION “KALI SAR

godina obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika YEARS OF CELEBRATION BERŠA NIŠANKERIPE SA THEMESQO DIVES E RROMANE ĆHIBAQO PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

IMPRESSUM 2 PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

2009- 2019

Autor: Veljko Kajtazi

Izdavač: Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA”

Za izdavača: Suzana Krčmar

Urednik: Andrea Šimek Veljko Kajtazi

Priprema tekstova: Andrea Šimek Emir Grbić Maja Grubišić Suzana Krčmar Veljko Kajtazi Sunčica Habus

Grafička priprema: Mladen Grubišić

Tisak: Archetype, Zagreb

Naklada: 600 primjeraka

Studeni, 2019.

Publikacija je tiskana uz pomoć:

Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Saborskog zastupnika Veljka Kajtazija Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA”

Cijena: 160,00 kn 2009- 2019

SADRŽAJ 3

UVODNA RIJEČ

Veljko Kajtazi 5

UVOD

Romsko hrvatski i hrvatsko-romski rječnik Povelja o romskom jeziku 7

OBILJEŽAVANJE SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA

Povelja i deklaracija o romskom jeziku 8

NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO

Ferenc Sztojka 9 Šaip Jusuf 9

DOBITNICI NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO 10

SVEČANOST OBILJEŽAVANJA SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA 2009 12

SVEČANOST OBILJEŽAVANJA SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA 2010. 14

Ljatif Demir - Romi u svjetskoj književnosti 17

SVEČANOST OBILJEŽAVANJA SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA 2011. 26

SVEČANOST OBILJEŽAVANJA SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA 2012. 28

PRIZNAVANJE SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA 30

POŠTANSKA MARKA 30

Vera Klopčić - - Pravni okvir za upotrebu romskog jezika u institucijama u Sloveniji 31

SVEČANOST OBILJEŽAVANJA SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKAA 2013. 34 Martina Koptova - The position of Romani language in the Slovak Republic 37

SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ ROMISTIKE NA FILOZOFSKOM FAKULTETU U ZAGREBU 41

SVEČANOST OBILJEŽAVANJA SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA 2014. 42 Ljiljana Pavić - Najznačajnije karakteristike romske glazbe 45

SVEČANOST OBILJEŽAVANJA SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA 2015. 50

PROGLAŠENJE SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA U UNESCO-U 52

Pavao Rudan - Mi, ljudi 53

SVEČANOST OBILJEŽAVANJA SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA 2016. 62

Stanislav Stankiewitz -The language - from the point of view of the Roma 65

SVEČANOST OBILJEŽAVANJA SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA2017. 70

Daut Qulangjiu - Romi na Kosovu 73

SVEČANOST OBILJEŽAVANJA SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA2018. 76

Mirdita Saliu - romski jezik - jednako na romski identitet 79 Sashi Bala - Roma and their Historical Antededent 81

ZNANSTVENI RADOVI PRISTIGLI 2019. GODINE 84

PARKOVI SVJETSKI DAN ROMSKOG JEZIKA 159

ALBUMI SUDIONIKA MEĐUNARODNIH ZNANSTVENIH SIMPOZIJA OD 2009. do 2018. 161

PLAKATI SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA 171 PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

Svjetski dan romskog jezika 2009. godine, Međunarodni simpozij o romskom jeziku, Matica Hrvatske 2009- 2019

UVODNA RIJEČ 5

ragi čitatelji i čitateljice, ove godine obilježa- vamo desetu godišnjicu 5. studenoga Svjet- skog dana romskog jezika. Godine 2009. u okviru ovog značajnog dana za Rome u Hrvat- Dskoj, ali i u cijelom svijetu, inicirali smo održavanje Međunarodnog simpozija o romskom jeziku, čime smo intenzivirali proces standardizacije romskog jezika te učvrstili poveznicu između romskog jezika i romskog identiteta.

Tijekom deset godina, održane su znanstvene prez- entacije, diskusije i paneli te doneseni zaključci koji su se odnosili na: standardizaciju i kodifikaciju romskog jezika, upotrebu romskog jezika u informatičkoj tehnologiji, položaj romskog jezika u romskoj obitelji, uporabu romskog jezika u institucijama, zamjenu riječi holokaust adekvatnom riječi iz romskog jezika s obzirom na značenje – samudaripen, tisuću godina migracija Roma iz Indije u Europu i ostatak svijeta te romski jezik i kulturu u emigraciji krajem 20. stoljeća. Sudionici Međunarodnog simpozija dolazili su iz ra- zličitih krajeva svijeta, primjerice iz zemalja Europ- ske unije, Amerike, Japana i Indije. Među njima bilo je profesora romskog jezika, lingvista, književnika, novinara, publicista, učitelja, pomagača u nastavi i brojnih drugih čiji rad uključuje romski jezik, povijest i kulturu Roma. Doneseni zaključci i deklaracije, zajedno s njihovim znanstvenim radovima, objavljeni su u Zbornicima znanstvenih radova te nam ostaju kao trajna vrijednost vezana uz romski jezik kao neizos- Zagrebu i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. tavni dio romske baštine. Nakon što je 5. studeni Sv- Ovom prilikom još jednom im zahvaljujem. Također, jetski dan romskog jezika podržala Međunarodna od srca zahvaljujem i svim sudionicima međunarod- romska unija, pokrenuo sam njegovo priznavanje u nog simpozija kako za sudjelovanje tako i za znan- Hrvatskom saboru, a koji je dana 25. svibnja 2012. stvene i stručne radove kojima su doprinijeli procesu postao prvi parlament u svijetu koji je priznao ovaj standardizacije i uporabe romskog jezika. dan kao nacionalni praznik Roma. Nadalje, u suradnji s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske – Povje- Neizmjerno sam ponosan što u spomen na ovaj znača- renstvom za UNESCO pripremili smo projekt i doku- jan romski praznik četiri zelene površine u Republici mentaciju za priznavanje romskog jezika i Svjetskog Hrvatskoj, u Belišću, Zagrebu, Kutini i Belom Manas- dana romskog jezika kao nematerijalne svjetske baš- tiru, nose naziv 5. studeni te se nadam da će se ovoj tine. Dana 7. studenog 2015. Opća skupština UNE- inicijativi priključiti i drugi gradovi u Hrvatskoj. SCO-a proglasila je 5. studeni Svjetski dan romskog jezika dijelom svjetske baštine. Danas se taj dan obil- Sadržajem ove knjige nastojali smo dokumentirati ježava u 15 zemalja svijeta. proteklih deset godina rada na romskom jeziku i obil- ježavanju 5. studenog Svjetskog dana romskog jezika Iznimno sam sretan što su ovaj značajan dan za kako bi barem dio vrijednih slikovnih i pisanih materi- Rome podržale hrvatske državne institucije, prim- jala sačuvali za buduće generacije. jerice Hrvatski sabor, Vlada RH i Predsjednica RH. Također sam sretan što su tijekom godina podršku u Veljko Kajtazi, organizaciji pružile i najviše znanstvene te stručne zastupnik u Hrvatskom saboru i hrvatske institucije, primjerice Hrvatska akademija predsjednik Organizacijskog odbora znanosti i umjetnosti, Matica Hrvatske, Sveučilište u Svjetskog dana romskog jezika PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

Prvi Romsko-hrvatski i hrvatsko-romski rječnik objavljen 5. studenog 2008. godine 2009- 2019

UVOD 7

Romsko-hrvatski i hrvatsko-romski rječnik

d 2005. do 2008. godine Veljko Kajtazi je intenzivno sakupljao i sistematizirao romske riječi. Zapisivao ih je i pripremao za izradu prvog Romsko-hrvatskog i hrvatsko-romskog Orječnika. Rječnik je objavljen dana 5. studenog 2008. godine. Rječnik je prihvaćen kao temelj za nastavak rada na standardizaciji i modernizaciji romskog jezika kako u Hrvatskoj, tako i na međunarodnoj razini.

“Zamisao o romskom rječniku javila se u meni tijekom ranoga školovanja jer sam nailazio na teškoće zbog dvojezičnosti svoje okoline. Sazrijevanje i odgoj u više- nacionalnim sredinama (Kosovo, Bosna i Hercegovina, Hrvatska) učvrstilo je moju nakanu da osmislim romski rječnik koji će pomoći mladim ljudima u školovanju i snalaženju kroz život. (…)

Sva ispitivanja provedena među mladim Romima i njihovim obiteljima pokazala su prilično loše stanje u Izdavaštvo na romskom jeziku poznavanju i uporabi romskog jezika u svakodnevnom životu. Romski se jezik uspio afirmirati u općoj uporabi, pa je posljedica toga polagano odumiranje toga jezika, a pojavi odumiranja tzv. malih jezika svjedoci smo diljem svijeta. Najnovija istraživanja potvrdila su stra- biru dijalekatskih oblika vodio sam brigu o tome koliko hovanja da neke romske sredine u Hrvatskoj uopće ne se koja riječ često upotrebljava u govoru. U Hrvatskoj govore jezikom svojih predaka i nemaju nikakve navike danas živi više romskih zajednica koje se služe različi- koristiti se njime. To je osobito slučaj u sredinama gdje tim romskim dijalektima, pa sam, prikupljajući riječi za romske obitelji žele što bržu i bezbolniju integraciju u ovaj rječnik, to imao u vidu. Stručni je redaktor obilje- hrvatsko društvo. Iz uporabe su nestale romske riječi žio iz kojega je dijalekta koja riječ. Osnovni dio korpusa za neke najobičnije stvari i pojmove. Ono što nazivamo je gurbetski. Rječnik sadrži više od 10 000 leksema, a romskim jezikom čini sustav više desetaka, do određe- dodani su i neki frazemi, kao i nazivi ustanova, udru- nog stupnja povezanih dijalekata (ili jezika) oblikova- ga i slično. Budući da za sve ne postoje romski izrazi, nih pod utjecajem jezika zemalja u kojima Romi žive (ili morao sam pribjegavati neologizmima ili pak podužim su dulje boravili), pa se njihovi govornici katkad među- opisnim izrazima. Koliko sam u tome uspio, pokazat će sobno gotovo uopće ne razumiju. (…) Zbog malog broja praksa. Već ako to bude poticaj za ispravljanje ili stva- pisanih dokumenata, imao sam dosta teškoća, pa sam ranje novih izraza, mislim da je sav uložen trud posti- svoj odabir morao temeljiti na životnom iskustvu mno- gao svoju svrhu.” gih priznatih Roma. Pri prikupljanju građe za ovaj rječ- nik najteže je bilo odabrati vodeći oblik romske riječi i Veljko Kajtazi, frazeme romskog jezika iz nekoliko dijalekata koji se autor prvog Romsko-hrvatskog mogu čuti na prostorima jugoistočne Europe. Pri oda- i hrvatsko-romskog rječnika PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

OBILJEŽAVANJE 8 SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA

Povelja o romskom jeziku UZOR u RH “KALI SARA” inicirala je projekt obilje- žavanja Svjetskog dana romskog jezika. Prijedlog je a inicijativu SRRH “KALI SARA” donesena je prihvatila i podržala Međunarodna romska unija te je Povelja o romskome jeziku koju su potpisali ista- službeno dogovoren datum 5. studeni kao Svjetski dan knuti profesori romskog jezika, lingvisti, knji- romskog jezika – dan kada je u Zagrebu objavljen prvi Romsko-hrvatski rječnik. Već sljedeće godine, 2009., u ževnici, novinari, predstavnici romskih udruga okviru obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika u Ni političkih organizacija iz Hrvatske i svijeta, ali i ostali Zagrebu održan je Međunarodni simpozij o romskom ugledni članovi romske i ostalih nacionalnih zajednica. jeziku na kojem su sudjelovali profesori, romolozi, lingvisti, književnici, novinari, publicisti i drugi stručnja- ci za romski jezik, povijest i kulturu iz brojnih zemalja svijeta te predstavnici parlamenta Međunarodne romske unije. Zaključci Međunarodnih simpozija doneseni su i objavljeni u obliku Deklaracija o standardizaciji i kodifikaciji romskog jezika, upotrebi romskog jezika u informatičkoj tehnologiji, položaju romskog jezika u obitelji, romskom jeziku u institucijama, te određivanju pojma Samudaripen i ostalih važnih pojmova. Deklara- ciju potpisuju svi sudionici Simpozija te predstavnici Međunarodne romske unije.

Svake godine, povodom Svjetskog dana romskog jezika, na Međunarodnom simpoziju u Zagrebu nastavlja se rad i rezimiraju se rezultati dosadašnjeg rada na standardizaciji i kodifikaciji romskog jezika u cijelom svijetu. Rasprave i doneseni zaključci odnosili su se na:

• standardizaciju i kodifikaciju romskog jezika, • upotrebu romskog jezika u informatičkoj tehnologiji, • položaj romskog jezika u romskoj obitelji, • uporabu romskog jezika u institucijama, • zamjenu riječi holokaust adekvatnom riječi iz romskog jezika – Samudaripen, s obzirom na značenje, • romski jezik i kulturu u emigraciji krajem 20. stoljeća, • uporabu romskog jezika u govoru i pismu, • tisuću godina migracija Roma, • promjene u jeziku tijekom tisuću godina migracija.

Povelja o romskom jeziku, 2008. i Deklaracija o romskom jeziku, 2009. 2009- 2019

NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO “FERENC SZTOJKA” I “ŠAIP JUSUF” 9 matiku i izgovor, Ferenc Sztojka je postavio osnovu za kompleksan koncept romskog jezika kao standardnog jezika, kao što su u to vrijeme u Habsburškoj monarhiji bili hrvatski ili slovački jezik.

U dijelu ovog riječnika, na dvadeset i pet stranica objavljene su romske poslovice, izrazi, narodne pjesme, romski tekstovi religijskog sadržaja, molitve i proza, te pjesme i stihovi. Autor većine pjesama i stihova je sam Ferenc Sztojka čime je postao prvi pjesnik odnosno prvi autor originalnih romskih stihova u povijesti romske književne lirike.

Šaip Jusuf

Šaip Jusuf bio je romski autor i prevoditelj. Rođen je U spomen na “Ferenca Sztojku” i “Šaipa Jusufa” svake godine 1933. godine. Želio je postati sportski učitelj te je studi- povodom Svjetskog dana romskog jezika dodijeljuju se nagrade za rao na beogradskom Sveučilištu. životno djelo

Živio je u Skoplju. Bio je jedan od organizatora prvog a svečanosti obilježavanja Svjetskog dana Svjetskog kongresa Roma koji se 1971. godine održao romskog jezika istaknutim pojedincima iz u Londonu, a na kojem su usvojene odluke o romskoj romske zajednice dodijeljuju se nagrade za zastavi i službenoj himni. životno djelo Ferenc Sztojka i Šaip Jusuf, za Nposebne zasluge u očuvanju, standardizaciji i razvoju Prvi kongres Roma u Londonu rezultirao je i progla- romskog jezika. šenjem službenog romskog jezika (romani ćhiba), kao i službenim prihvaćanjem naziva “Rom”, što na rom- Ferenc Sztojka skom jeziku znači čovjek. Uz to bio je vodeći član Jugo- slavenske federacije Međunarodne romske unije. Ferenc Sztojka rodio se 1840. godine u Budimpešti, te se kao dijete iz ugledne i bogate romske obitelji od najra- nijih dana družio s nadvojvodom Josephom Ludwigom Karlom von Habsburgom. Iz tog prijateljstva, nastavilo se zajedničko služenje vojske u romskoj vojnoj jedinici muzičara, te ideja da se napravi zbirka romskih riječi. Temeljitim prikupljanjem i popisivanjem riječi Ferenc Sztojka napisao je i objavio prvi cjeloviti riječnik s 13 000 romskih riječi, te je pokrenuo proces koji danas nazivamo “standardizacijom romskog jezika”. Povije- sni uvod i uloga nadvojvode von Habsburga u Mađar- skoj, ali i u europskoj romologiji, prijevodi zajmovnih i kreditnih pojmova te pokušaj tipizacije složenih riječi i pojmova predstavljali su odmak od svakodnevnog govora po mađarskim selima te korištenje sofisticiranog vokabulara koji je uključivao apstraktne termine, pojmove poput derivacije, morfologije, semantike i ono- mastike, kao i nazive biljaka i životinja. Dodajući gra- Prve nagrade za životno djelo za doprinos u razvoju romskog jezika, kulture i umjetnosti dodijeljene su 2009. godine PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

DOBITNICI NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO 10

DOBITNICI NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO “Ferenc Sztojka”

MARCEL COURTHIADE RAJKO ĐURIĆ JEANNE GAMONET HEDINA TAHIROVIĆ SIJERČIĆ 2009., (FRANCUSKA) 2010., (SRBIJA) 2011., (FRANCUSKA) 2012., (BOSNA I HERCEGOVINA)

MEHMED SAĆIP DRAGOLJUB ACKOVIĆ KUJTIM PAÇAKU IMER TRAJA BRIZANI 2013., (SRBIJA) 2014., (SRBIJA) 2015., (KOSOVO) 2016., (SLOVENIJA)

DAUT QULANGJIU ORHAN GALJUŠ 2017., (KOSOVO) 2018., (NIZOZEMSKA) 2009- 2019

DOBITNICI NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO “Šaip Jusuf”

GHEORGHE SARAU LJATIF DEMIR ALIJA KRASNIĆI RONALD LEE 2009., (RUMUNJSKA) 2010., (MAKEDONIJA) 2011., (SRBIJA) 2012., (KANADA)

ANNA KOPTOVÁ MISLAV JEŽIĆ STANISLAW STANKIEWICZ IVAN RUMBAK 2013., (SLOVAČKA) 2014., (HRVATSKA) 2015., (POLJSKA) 2016., (HRVATSKA)

NEDJO OSMAN SANTINO SPINELLI 2017., (MAKEDONIJA) 2018., (ITALIJA) PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

OBILJEŽAVANJE 12 SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA 2009.

omska je zajednica u Hrvatskoj spe- cifična u odnosu na druge zajednice i nespecifična u odnosu na Rome u drugim zemljama. Po jeziku, Romi “Rse mogu podijeliti u tri skupine: na one koji govore romski jezik i jezik sredine, na one koji govore bajaški i jezik sredine i na one koji govore samo jezik sredine. Tu jezik sredine može biti i jezici sredine: jezik prijašnje sredine (npr. albanski, za doseljenike s Kosova) i jezik sadašnje sredine. Jedno od osnovnih znanja o sebi kao dijelu zajednice mora u pojedinca biti svijest o svojem jeziku i o svojim jezicima i ta svijest mora biti nešto šira nego što se to obično, na nekoj osnovnoškolskoj razini, razmišlja. Naime, pojedinac mora znati ono najosnov- nije o svojem jeziku, koji je to zapravo jezik. Primjerice, ako bajaški Rom kaže da govori romski, a zapravo govori bajaški, to neće smetati ako je on svjestan toga da

taj romski u tom kontekstu znači “jezik kojim govorimo Gheorghe Sarău, mi Romi”, a to se odnosi upravo na Bajaše – što znači dobitnik nagrade za životno djelo “Šaip Jusuf”, 2009. da se onda taj romski prenosi u drugi kontekst kao ba- jaški.”

Marcel Courthiade, dobitnik nagrade za životno djelo “Ferenc Sztojka”, 2009. 2009- 2019

Veljko Kajtazi, zastupnik u Hrvatskom saboru i predsjednik Organizacijskog odbora Svjetskog dana romskog jezika PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

OBILJEŽAVANJE 14 SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA 2010.

ovijest pismenosti raznih naroda dobro je dokumentirana kod naroda koji su ostavljali pisani trag, ali vrlo malo znamo o jezicima za koje pisani “Ptrag ne postoji. Upravo oni predstavljaju veliku veći- nu drevnih govora. Gotovo sve ove jezike i kulture u određenoj mjeri poznajemo samo kroz prizmu drugih naroda, dakle onih koji su o njima pisali. Svoj doprinos dala je i arheologija, nudeći relevantne informacije, ali one nisu toliko izražajne kao pisani tekst. Iz brojnih rekonstrukcija arheoloških nalaza i dostupnih arhiva jedan od zaključaka koji se nameće je da pisa- na riječ nije imala dublje značenje za narode u Indiji. Arhivi su u Indiji bili podložni fizičkoj dotrajalosti i oštećivanju pa su često prepisivani i naknadno dopu- njavani. To je izazivalo dodatno nepovjerenje prema autentičnosti takvih spisa. Ovaj tehnički faktor Indijci su maštovito izrazili objašnjavajući kako pismenost pripada dijelu nerealnog svijeta koji je u suprotnosti s izgovorenom i slušanom riječi. Drevni Indijci pisanje su smatrali bezvrijednom i tužnom neophodnošću, prozaičnim instrumentom trgovaca i činovnika. Pravi intelektualac nije bio onaj koji čita i piše već onaj koji napamet zna tisuće i tisuće stihova s njihovim komentarima. S obzirom na indijsko porijeklo Roma ovi po- Rajko Đurić, daci uvelike nam pomažu da razumijemo nedostatak dobitnik nagrade za životno djelo “Ferenc Sztojka”, 2010. pisanih izvora kroz povijest romskog naroda.”

Svjetski dan romskog jezika 2009. godine, Međunarodni simpozij o romskom jeziku, Hotel “I” 2009- 2019

Svjetski dan romskog jezika 2009. godine, Međunarodni simpozij o romskom jeziku, Hotel “I” PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

Svjetski dan romskog jezika 2009. godine, Međunarodni simpozij o romskom jeziku, Hotel “I” 2009- 2019

PROF. LJATIF DEMIR, FILOZOFSKI FAKULTET ZAGREB 17 ROMI KAO MOTIV U EUROPSKOJ KNJIŽEVNOSTI I NJIHOV PROSTOR, IDENTITET I PAMĆENJE (POGLEDI: CERVANTESOVA “NOVELA DE LA GITANILA” I PUŠKINOVA POEMA “CIGANI”)

DR. SC. LJATIF DEMIR, PROF., njihov prostor, identitet i pamćenje. DOBITNIK NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO “ŠAIP Same definicije pojmova prostor, identitet i pamćenje JUSUF”, 2010. dala su mi odredjenu dozu opreza koja se odnosi na pronalaženju niti koje vežu periode u kojima su ova djela stvarana i teorija koji su novijih data. Ta doza opreza je bila povećana i samim tim da i u sadašnjem vremenu kod većinskog stanovništva je otežano razumijevanje za specifičnost romske zajednice i da još postoji vjerovanje da su Romi poseban prostor i da u tom prostoru caruje - “kultura siromaštva” u svim sferama. Ovim pisanim radom je samo učinjen pokušaj u ostvarivanju dijaloga između tradicije i suvremenosti, načina mišljenja i ponašanja u tradicionalnom i suvremenom društvu.

Prihvatanjem postavljenog cilja pošao sam od činje- nice da su tradicionalni i savremeni oblici objedinjeni zajedničkim imeniteljem – homogenim prostorom, ali i konceptom interkulturalnosti podneblja, procesima akulturacije i slikom društvene stvarnosti. 1. Uvod Da bi to postigao morao sam na početku i zalaziti u pored toga što Romi već 10 stoljeća žive na prostori- neka davna iskustva Roma, njihova opča obeležja kul- ma Europe, može se reći, da se o njima i danas, u su- ture i društveni status u Europi. vremenom svijetu, veoma malo zna. Na žalost, ostav- ljeni sami sebi, i Romi, su zaboravili mnoge stvari o Isebi i prostoru gde su prolazili i lutali. 2. Romi i Europa

U toku razrade ovog rada, kojem sam dao naziv: Romi Romi žive u svim zemljama Europe.1 Prema procjena- kao motiv u Cervantesovoj “La Hitanili” i Puškinovom ma suvremenih istraživača, njihovo brojno stanje u Eu- “Cigani” i njihov prostor, identitet i pamćenje, cilj mi ropi danas se kreće izmedju 10 i 12 miliona. je bio da kroz razmatranja odredjenih teorija i analizu ovih djela dodjem do određene baze podataka o prisu- 1 Romi žive još u Americi i Australiji. Ime Rom (pl. Roma) je indijsk- stvu romskih motiva u djelima ovih autora i odredjeni og porekla i naziv je za etničku grupu. Jezik ove grupe se naziva Ro- mani čhib (romski jezik) i ima svoje porijeklo u staroindijskom san- povijesni slijed perioda prije stvaranja ovih djela kao i skritu, a spada u grupu novoindijskih jezika i sličan je sa hindskim, radžastanskim, punjabskim i drugim suvremenim jezicima Indije. PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

Prve manje grupe Roma su stigle na europskom tlu u zadržali stare forme društvenog i kulturnog života. XI stoljeću. Od XIV stoljeća su prisutni na svim pro- Taj način življenja je kod njih stvorio fenomen kratkog 18 storima Balkanskog poluotoka, a od XV stoljeća u svim pamćenja, kako ga mnogi autori nazivaju, jer njihova zemljama Europe. bijela njiva (termin koji je koristio dr.sc. Rajko Djurić u svojoj knjizi Seobe Roma, a odnosi se na njihovu ne- Romi su porijeklom iz Indije, zemlje stare civilizacije, zapisanu književnost) od samih njih je ostala tako dugo nastanjene različitim rasama i mnogim etničkim, je- nezasejana. Stoljećima Romi nisu ništa pisali o sebi. zičkim i religioznim grupama. Do X stoljeća živjeli su Stvorilo se tako jedno razmišljanje da Romi ne posje- pretežno u sjevero-zapadnim predjelima ove prostrane duju moć pisanja. zemje. Kada je Mahmud Ghasni (u razdoblju od 970. do 1030.) poveo rat protiv Indije, opustošio je mnoga me- Za razliku od njih (na sreći cjelokupnoj svjetskoj civili- sta nastanjena Romima i romskim plemenima kao što zaciji i književnosti) europski pisci uspjevaju da zaseju su Sinthi2, Kale3, Manuša4 itd., i svome carstvu Ghasna- tu bijelu romsku njivu sa motivima o Romima koje su vid (prostiralo se na teritoriji današnjeg Avganistana veoma važno svjedoćanstvo o njima na prostorima Eu- i Irana u razdoblju od 970. do 1030.) pripojio indijske rope. oblasti Sindh, Rajastan, Punjab i Kashmir. Posle njegove smrti, protiv Indije je ratovao Mohamed od Ghora. Ova ratna razaranja i osvajanja Indije (koja je i kasnije 3. Romi, europski prostor i pisanje o njima bila meta ratnih osvajača, posebice u vrijeme Genghis Khana i Timur Lenka) glavni su uzroci egzodusa Roma. Najstariji tekstovi europskih autora o Romima poti- ću od XIV st. Smisao ovih tekstova obuhvaća vrijeme Na tuđim teritorijama, Romi, više nisu mogli obnoviti i okolnosti njihovog pojavljivanja i njihova struktura, svoju etničku zajednicu. Bili su primorani da se dijele stil, prostor i mjesto i značaj za europsku književnost na grupe od 350-600 ljudi, počeli su da žive idući od i pretstavljaju na neki način književnu povijest o od- mjesta do mjesta, a kad ih je većinsko stanovništvo po- nosima europskih naroda prema Romima. Primjeri u čelo proganjati, oni su bježali od zemlje do zemlje. Na- opisanim književnim djelima, kao i mnogo tekstova čiji stupilo je raseljavanje, pa su zato Romi danas raseljeni predmet razmišljanja su Romi, pokazuju da su u europ- širom svijeta. skoj književnosti dominantni motivi u kojima mogu da se nadju opisi tipičnih čovjekovih situacija. Književna Za bolje i potpunije razumijevanje ovih procesa i fe- slika o Romima, koja je stvarana postupno, je slika koja nomena mora se imati u vidu tadašnje ekonomsko, govori o ljudima koji nemaju svoj realan prostor, ne- društveno i političko stanje Europe. Romi su stigli na maju identitet i o ljudima koji ne zapisuju nikad ništa tlo Europe u feudalizmu, kada je na ruševinama starih o njima. carstava započeta borba za uspostavljanje novih držav- nih i nacionalnih zajednica. Pošto su u svim sredinama Ipak, ti književni koncepti o Romima u europskoj knji- bili manjina (koja se rasno, etnički, religiozno, kulturno ževnosti, kako se kasnije i pokazalo, imaju moć regene- i po svom načinu života razlikuje od europskih naro- racije i nalaze se kao osnov tradicije europskih naroda. da), diskriminacija i stalno proganjanje je bila njihova U tim djelima odmah se da primjetiti da su autori njima svakodnevica. U zemljama gdje su uspjeli da sačuvaju davali imena koje su unaprijed imali negativno znače- svoj kulturni identitet (asimilacija je bila dio romskog nje i pri samom spominjanju. Dominantni su bila ime- življenja) morali su da žive u getoima ili nomadskim na: Cigani i Gypsi sa varijacijama koje su bile sastavni načinom života. Primorani da žive u izolaciji, oni su dio u jeziku većinskog stanovništva. Takodje je karakteristika da su za njih Romi bili: narod sa nepoznatim 2 Sinthi su jedno od plemena koje je živjelo u oblasti Sindh, koja se danas nalazi na teritoriji Pakistana, a danas žive u Njemačku, etničkim, kulturnim i povijesnim porijeklom i za njih Švicarsku, Austriju, Sloveniju i Italiju. se odmah zaljepila etiketa drugi i stranac. To i nije mo- 3 Kale žive u Španjolskoj, Francuskoj i Portugalu. Živjeli su u indi- jskoj oblasti Kalisthan. Ime Kalo potiče od romske riječi kalo (crn). glo biti drugačije jer se radilo o jednom narodu koji je 4 Manuš je podgrupa koja je nastanjena u Francuskoj. Naziv ove poslije napuštanja svoje pradomovine izgubio kompas podgrupe potiće od imenice manuš (čovjek). Oni su u Indiji pripada- svog življenja i kome je bilo teško bez tog kompasa sna- li potkasti čija je obaveza bila da se brine o čistoti religioznih rituala i običaja (tzv. pinda) ći se na novim teritorijima. Lutajući kroz razne zemlje, 2009- 2019

od Istoka prema Zapadu, oni su morali opstati u kaosu, daju sa nepovjerenjem i njima, kako kaže sam Sachs, kao bezličan subjekat i da žive u užasnoj izgubljenosti i ništa ne ostaje sem da mole za milost ili da lažu). samoći. U skladu sa ovim shvaćanjima, Romi, su još bili 19 degradirani kao objekat koji se najčešće opisivao kao Za razliku od Sachsa, većina pisaca su bili pod utjeca- crni i zao. Ipak, u književnom kontekstu i portretima jem masovne histerije srednjeg doba i velikog nezna- o Romima, postoje razlike kada su stvarane te slike za nja 7 i nisu usporedjivali životni put Roma sa putevima njih u istočnoj i zapadnoj Europi. Narodi u istočnoj Eu- pakla 8, nego su stajali iza gledišta crkve o prokletstvu ropi, pod utjecajem duhovnog i civilizacijskog poretka, Roma ili su ih izlagali podsmijehu. ne podvlaće ostru granicu izmedju svog i tudjeg i nisu imali mehanizme sa kojima bi bili u poziciji da isključe Predrasude i netrpjelivost prema Romima u vrijeme strance od svojih zajednica.Takvi uvjeti su donijele do reformacije su pod utjecajem tekstova Martina Lut- toga da Romi žive bezbednije u istočnoj Europi. U pisa- hera.9 Ovi tekstovi još više povećavaju progone Roma nim izvorima o Romima iz tog vremena za njih se u za- u zemljama zapadne Europe, posebice u Španjolsku, padnoj Europi pisalo da su ljudi koji prakticiraju magiju Francusku i Njemačku. Učenje reformatora, posebice i okultizam ili kao o kriminalcima. Lutherovog, utjecalo je ne samo na crkovnu književ- nost nego i na književnost općenito. Taj novi ton pose- U XIV stoljeću u zemljama istočne i jugoistočne Euro- bice se primećuje u njemačkoj književnosti. pe, Romi, najčešće su tema narodne književnosti. Oni posebno privlače autore koji su pisali vagantsku liriku Po utjecajem renesanse počelo je stvaranje nove slike (vagari lat.- lutati) i mistiku, zatim autore koji su više o čovjeku. Pitanja o čovekovom duhu i njegovom pore- davali značaj zabavi ili su pisali tzv. majstorsko pevanje klu i nova potraga koja je bila formulisana rečima “ad ili pokladne pjesme i igre.5 fontes“ (prema izvorima) probudilo je kod odredjenih pisaca interes o porijeklu i kulturnom identitetu Roma. Autori iz Zapadne Europe obradjuju teme koje produ- Tako J. Border 1573. godine objavljuje svoje prve bljuju predrasude prema strancima i tako stvaraju ste- tekstove o jeziku kao specifiku Roma. reotipe o Romima u književnosti i umjetnosti općenito. Ponavljajući slike prošlosti oni oživljavaju legende o Romi su bili interesantni i za pisce koji su stvarali pod ukletom narodu i stvaraju sliku Roma koja daje asoci- utjecajem narodne književnosti (pod utjecajem Panta- jaciju na vražji narod. gruela i Gargantua). Ova djela imaju satiričan i ironičan karakter i u njima izlažu se potsmijehu Romi, njihovo Kao književni motivi, Romi su najzastupljeni u talijan- rasno, etničko i kulturno porijeklo. Opisuju se kao na- skim cingareskama. Pod njihovim utjecajem nastaju rod laži i tako oni pod tim utjecajem postaju prototip i dve verzije Jedjupke u Dubrovniku (Pelegrinovića i svega što je ahumano, asocijalno i antikulturno. To naj- Ćubranovića). Hans Sachs (1494.-1576.), njemački pi- više se može primjetiti u djelima njemačkih autora kao sac, čiji književni opus je veoma velik, je pisao varijaci- što su Pauli, Brandth, Rolenchagen, Fishart i dr. kao i u je sa romskim motivima u pokladnim igrama. Najčešće djelima portugalskih i španjolskih autora. su to bile žene koje su prikazivane kao gatare, ali u djelu Pet sirotih putnika (1539.) 6 je opisan Rom na način Medjutim, ovaj period daje i neke druge primjere. Neki kakav dotad nije bio poznat u književnosti. U tom dje- pisci kao Lope de Vega (1562-1635) stvorili su jedan lu on izlaže životnu stvarnost ovog naroda. Za razlike lik koji je nastao pod utjecajem apokrifnih evandjelja od drugih bezdomnika koji uspjevaju da nadju nekakav i spise Sancha de Moncado-a, profesora biblijske egze- dom, Rom je vječiti bezdomnik i to ne kao osoba sam, geze na Sveučilištu u Toledu, kojem su dali ime “Divina nego onaj koji mora da brine o sebi i o svom plemenu. Gitana”. U ovim tekstovima, koji imaju karakter legen- U vremenu, o kojem piše Sachs, je postajalo sve teže 7 Munch, u njegovoj knjizi Lebensformen in der Frühen Neuzeit i teže za Rome (bezimeni književni junak kaže: zlatna 1500-1800, piše da nasuprot velikih pronalazaka u XV st. je bilo ve- vremena za nas su prošla). On otvara pitanja koje su liko neznanje. U jednoj svijetskoj hronici iz tog vremena našao je povezana za egzistenciju ovog naroda (svi na njih gle- podatak u kojem se kaže da su u Indiji živjeli “jednooki ljudi“ i “ljudi sa pasjom glavom“. Sve do XVII stoljeća, kaže on, granica izmedju fantazije i realnosti je bila čvrsto ograničena. 5 Sarosi, 1971, str. 54-56 8 Sarosi, Ibid. 6 Sachs, 1886, str. 18-66 9 Ebhardt, 1928, str. 29-30 PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

da, priča se o tome da su Romi ponudili gostoprimstvo novog svijeta, postavlja jedan novi subjekat koji naziva Svetoj porodici kad su oni pobjegli u Egiptu. Pored ovog Preciosa. Ona je gracia divina, lik koji spaja dva svijeta, 20 lika i Vegin lik “Gitanas Micarda y Finisa”, počeo je da ne-romski i romski, ostaje vjerna samoj sebi i dokazuje vrši utjecaj u književnom stvaralaštvu u Europi kad su vezanost ljudskim idealima i vrijednostima u kojoj slo- Romi u pitanju. boda zauzima centralno mjesto. Preciosa po rodjenju nije Romkinja, ona odmalena živi u jednoj romskoj gru- Takav utjecaj se najbolje vidi u Cervantesovoj “Novela pi koja krstari po Kastilji. Za razliku od drugih pisaca de la Gitanila” koje se računa kao jedno od najoriginal- koji su opisivali ljubav u romskoj zajednici, ističući pri nijih djela o Romima u ovoj epohi. O ovom djelu nje- tom mnogo više prirodnu nego duhovnu stranu literar- mački pisac Ludvig Tieck (1773.-1853.)je rekao: De la nog lika, Cervantes, po uzoru na humanistički ideal le- Hitanila je kruna španjolske književnosti. To je klasič- pote, realizuje u ovoj noveli sintezu. Preciosa ne osvaja na “ciganska novela”, u kojoj njen autor pokazuje da je samo muška srca, već svojom pameću i mudrošću, iza- “ciganski svijet” u stanju da stvori jadro za jednu pravu ziva opće divljenje. Ona je slobodno biće za koju je de- književnu temu i to je epohalni značaj ove novele.10 vičanska čast neodvojiva od slobode. Sa tim draguljem, ona bi- kako kaže- radije otišla u grob ili na nebo, nego Miguel de Cervantes (1547-1616), zajedno sa Shakes- što bi ga izložila opasnosti da ga himere i žudnje uo- peare-om i Dante-om, je jedan od začetnika modernog brazilje dotaknu i nasrnu na njega. Psihološki gledano, svijeta u Europi, i on je sa ovim djelom nagovestio nešto slobodu ličnosti, a samim tim njenu čast i dostojanstvo, što je dalekosežno.11 najviše guši ljubomora, kojoj je u ovoj noveli posveće- na velika pažnja: …Ljubomora nikad, koliko ja vidim ne ostavlja razumu slobode da bi o stvarima mogao prosu- 4. Cervantesovi Romi diti onako kako jesu. Ljubomorni uvijek gledaju s one strane dogleda odakle male stvari izgledaju velikima, Cervantesov književni rad i opus su bogati i raznovr- patuljci džinovima, sumnje istinama… Njene riječi, pi- sni. U vrlo kratkom periodu, od 1584. do 1588. godine, sac dovodi u vezi sa životnom filozofijom Roma, koju napisao je oko trideset drama. Najveću slavu mu je do- izlaže starac u noveli predočavajući Andresu (drugom neo roman Don Quijote koji je počeo pisati 1597./98., a glavnom liku u noveli) život ovog naroda: Mi nepri- završio ga 1615. Cervantes je bio svijedok proganjanja kosnoveno čuvamo zakon prijateljstva: nitko ne žudi za ljudi koji su pripadali drugoj rasi kao što su Romi, Ži- voljenim bićem svoga bližnjeg; živimo oslobodjeni gor- dovi, Moriskosi i sl. Religiozni, politički i rasni proble- ke zaraze ljubomore.12 mi su pritiskali španjolsko društvo i ta su pitanja došla tek do izražaja u njegovim djelima, naročito u Novelas Starac mu zatim objašnjava zakone i pravila porodič- Ejemplares iz 1613 godine, na čijem je početku Nove- nog i društvenog života Roma i na kraju odnos ovog na- la de la Gitanila. Ovo djelo, pisano realističkim stilom, roda prema prostoru, identitetu i prirodi, kao i njegov kritičari stavljaju na drugo mjesto, odmah iza romana pogled na svijet: Za nas su surovosti neba lak poveta- Don Quijote. Romi se pominju u novelama “Gospodjica rac, snijegovi su lako osvježenje, kiša je kupanje, gro- Cornelia” i “Razgovor izmedju Cipion-a i Breganz-a”, movi su muzika, a munje su baklje; tvrda zemlja je za ali “Novela de la Gitanila” pokazuje zadivljujuće pozna- nas meka perina; opaljena koža naših tijela služi nam vanje života i duhovnog svijeta Roma. U središtu nove- umjesto neprobojnog oklopa koji nas štiti; našu hitrinu le, koja počinje rječima koje izražavaju vladajuće mnje- ne ometaju okovi niti je zadržavaju provalije, ne ospo- nje i predrasude prema Romima, jeste Preciosa, njen ravaju je zidovi; našu volju ne skreće užad, ne umanjuje duševni i duhovni svijet. Ljubav izmedju nje i Andresa čekrci, ne guši je voda, ne krote je sprave za mučenje. Caballeroa jeste okosnica i glavna tema ove novele. Ne pravimo razliku izmedju da i ne ako nam tako odgovara; uvijek smo više voljeli da budemo mučenici nego Pisac je u procesu njenog stvaranja koristio svoja ili tu- ispovednici; u tamnici pjevamo, dok nas muče ćutimo… dja saznanja o životu i kulturi Roma i mnogo od tih či- njenica je utkao u strukture ove novele. On, tragom tog …Ove kolibe i pokretne logore smatramo raskošnim pa-

10 Tieck, 1852, str. 9 12 Cervantes, Novellen, (Geschichte des Zigeunermadhechen), 11 Dougherti, 1980, str. 147 Frankfurt a.M. 1987, str. 112 2009- 2019

latama pozlaćenih krovova; umjesto slike i tapiserija iz vota Roma”. Prema zapovesti od 1809, Romi su morali Flandrije imamo ono što nam pruža priroda ovim viso- posjedovati ličnu putovnicu i stalno mjesto boravka. kim liticama i sniježnim vrhovima, prostranim livada- Oni koji se nisu pridržavali ove zapovijesti, bili su pro- 21 ma i gustim šumama koje nam se ukazuju na svakom tjerivani u Sibir. Kada je 1812 godine osvojio Besarabiju koraku. i pripojio je svom carstvu, ovi su se zakoni počeli pri- menjivati i na romsko stanovništvo u ovoj oblasti. Ka- Mi smo seljački astrolozi, jer kako gotovo uvijek spa- snije 1818 godine objavljena je posebna carska uredba vamo pod otvorenim nebom, u svakom trenutku znamo prema kojoj je regulisan život Roma u Besarabiji13. kad je doba dana ili noći; vidimo kako Aurora istiskuje i briše nebeske zvijezde i kako ulazi sa svojom pratiljom Suvremenik cara Aleksandra I, Aleksandar Sergejevič zorom razveseljavajući vazduh, osvježavajući vodu i Puškin (1799-1837), jedan od najvećih ruskih pjesnika, vlažeći zemlju, a onda, za njom Sunce koje pozlaću- napisao je poemu “Cigani”, koja je jedna od najljepših je vrhove brda i nabira planine; ne bojimo se da ćemo literarnih ostvarenja na ovu temu u europskoj književ- smrznuti kad nas iskosa obasjavaju njegovi zraci ni da nosti. Jedan suvremeni istraživač Puškinovog djela J. će nas sažeći kad nam oni upiru u teme. Jednom reč- Dombrovski14 je u vezi sa poemom “Cigani” ukazao na ju, narod smo koji živi od svoje vještine i jezika, i ništa neke bitne činjenice. Pre nego što je počeo pisati ovu nemamo sa starom uzrečicom: “Crkva ili more ili kra- poemu, Puškin, je počeo da prevodi Cervatesovu nove- ljevski dvorac” imamo ono što želimo, jer se zadovolja- lu “La Gitanila”. U piščevoj ostavštini je nadjeno neko- vamo onim što imamo… liko prevedenih odlomaka iz ove novele. Drugi podatak, koji je naveo pomenuti istraživač, svedoči o Puškino- Cervantes je, opisujući čari tjelesne i duhovne lepote vom interesovanje za Rome i njihovu glazbu. Zajedno Preciose i ljubav izmedju nje i Andresa, istovrijemeno sa svojim prijateljem on je posjećivao romske tabore i suočio dva svijeta i dve kulture, svijet i kulturu španjol- slušao njihove pjesme. Najviše je slušao pjesme izve- skog društva i svijet i kulturu romske zajednice. sne Tatjane Dmitrovne, o kojoj je pjesnik N.M. Jazykov ispevao čitav ciklus pjesama. Treći značajan podatak U vrijeme kad je na snazi još bio feudalno-aristokra- jeste zabilješka A.S. Puškina o samoj poemi. Puškin, cijski pojam časti, dokazivati da čast ima veliki značaj naime, konstatuje da se u Europi nije dugo znalo za pra- za Rome, koji su bili autsajderi i predmet preziranja, vo porijeklo Roma. U ovoj belješci on piše da su najzad jeste ne samo čin literarne, već i ljudske hrabrosti. S “sve nedoumice razriješene” i to da je “dokazano” da su druge strane, predstavljajući “dušu” i “razum” kao Romi pripadnici jedne “odbačene indijske kaste”. Nji- izvore učenosti i mudrosti- kao što je to bio slučaj s pet- hova privrženost “divljoj slobodi” koju prati beda, bila njaestogodišnjom Preciosom- jeste ne samo literarna je snažnija od mjera država pomoću kojih se pokuša- novost, već nagoveštaj ideja koje su kasnije obrazlagali valo da se preobrazi njihov nomadski život- pa uslijed velikani filozofije kao što su Descartes, John Locke i toga oni su skitnice i u Rusiji jednako kao i u Engleskoj. filozofi prosvetitelji mnogih europskih zemalja i da mo- Pisao je: Muškarci se bave zanatima, neophodnim za tiv o Romima, neučenim, siromašnim i prezrenim može elementarne potrebe, trguju konjima, vode medvjede, da predje sa teritorije na teritoriju. obmanjuju i kradu, dok žene gataju, pevaju i plešu.

“Novela de la Gitanila”, je dakle jedno kompleksno i vi- Ovu poemu pisac je pisao 1824 godine dok je bio u pro- šeslojno literarno djelo, a što se tiče romske tematike, gonstvu, u Mihailowskoje, oblast Pskow. Puškin, koga prvo originalno djelo u povijesti europske književnosti. je Thomas Mann nazvao “Goethe Istoka”, bio je čovek borbenog duha, koji je zbog privrženosti slobodi bio proganjan. Razmišljanja o slobodi, čija je “pratilja” naj- 5. Puškinovi Romi češće ljubav, doveli su ga i u romskoj zajednici u kojoj, Ruski vladari, počev od carice Katarine II (1729-1796), kako je zamišljao, čovjek ima neograničenu unutarnju pokušavali su da Rome odviknu od nomadskog načina slobodu. Ali, u svakoj, pa i ovoj zajednici, postoje neke života, a u nekim gradovima kao recimo u St. Peters- 13 Kuznetsova-Reimer, Lj., Ruslands Zigeuner, Berlin 1994, burgu, bio im je zabranjen pristup. Car Aleksandar I str. 9 (1777-1825) izdao je takodje zapovesti o “uredjenju ži- 14 Dombrovski, J., Voprosi Literaturi, Moskva, 1993, str. 12 PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

norme (moralne, društvene itd.). I čovjek koji živi pod Aleko kaže: Ja nisam takav/ Drage volje/ Ne ustupam “pocjepanom” čergom suočava se sa pitanjima koja ja svoja prava/ Osvetiti se, to je bolje/ Svog dušmanina 22 izviru iz njegovog srca i duše i muče ga razne sumnje kako spava/ Kad bih našao pored mora/ U talase bih i nedoumice, počev od onih svakodnevnih, pa do onih svog zlotovora/ Nezaštićenog odgurnuo…/ I probudje- koji se tiču smisla njegovog života. nog od užasa/ Sa smijehom bih ga ispratio/ I dugo bi mi sladak bio/ Zvuk toga pada i to glasa/ Dogod bi se odjek U uvodnom djelu poeme “Cigani” je najprije slikovito čuo! U skladu sa ovim uvjerenjem, Aleko ubija Zemfiru opisao tabor: Ciganski tabor spor i šuman/ Po Besa- i njenog ljubavnika. Pjesnik je odlučio da se to odigra na rabiji se seli/ Kod reke su, kraj starog druma/ Uboge groblju, dajući ovoj sceni višeznačan smisao. Zemfira čerge razapeli. Nakon ove skice života Roma-nomada, na samrti kaže: Ja umirem i volim. on sasvim kratko oslikava njihov unutrašnji svijet, a zatim slijedi opis atmosfere i života u stepi. Iz ovih slika, U Epilogu, pisac oživljava svoja sječanja na susrete s koje dočaravaju najprije dnevni, a potom noćni život u Romima u stepi, da bi na kraju zaključio da je medju taboru, postepeno izranja lik Starca, koji čeka da mu se njima “malo sreće”. Jer i medju njima, “djecom priro- vrati kći Zemfira. U skladu sa svojim pjesničkim uvje- de”, “pod bednim šatorima”- “postoje more, boli stida”. renjem, Puškin, je Zemfiru predstavio kao biće koje je Divljina ne spašava ljude od jada, od kobnih strasti se “sviklo divljini i slobodi”. svuda strada, i sve dok budu postojale, čovjek od njih ne može ništa da zaštiti. Zemfira mlada Romkinja, hodajući po stepi, srela je Aleka, kojem “preti zakon”. Ona ga dovodi u taboru i moli svog oca da ga primi jer je on “spreman da ide 6. Prostornost, identitet i pamćenje u djelima za njom svuda”. Starac izlazi u susret njenoj molbi i, Cervantesa i Puškina pritom, izjavljuje da je on spreman sa ovim strancem da “dijeli i kruh i krov”. On u skladu sa tradicionalnim Kad govorimo o prostornosti, identitetu i pamćenju u kodeksom Roma prima Aleka kao “svog” i stavlja mu djelima Cervantesa i Puškina i o Romima kao motiv do znanja da on ima prava da čini šta hoće, da je ra- u tim djelima onda možemo govoriti o začetku teorije mnopravan i slobodan član njihove zajednice i upozna- koja pokazuje zakonitosti (ta teorija koja je prisutna u je ga sa tegobnim životom Roma, njihovom skitnjom i velikom djelu u šezdesetim i sedamdesetim godinama “bedom u slobodi” kao i skučene mogućnosti izbora za- XX stoljeća) i povezanost teksta i aktualnog društve- nimanja. Razvijajući radnju ove pjesničke priče, autor nog konteksta u razdoblju od XVI do XIX stoljeća. Dje- želi da poredi život Roma sa životom ptičice. la ovih pisaca imaju veliki interpretativni značaj prostora unutar društva koje ih okruživalo u tom razdoblju Pošto je Aleko dotad živeo u gradu, on njima dočarava i može se analizom ustvrditi da su postojale odredjene gradski život slikajući ga crnim bojama, kao svijet zla, napetosti izmedju ljudi koji su imali pravo na identitet, bez slobode, pun nevjerstva, mora i predrasuda i nago- moć, koji su imali svoju ideologiju i sustav i ljudi koji vještava Romima da je on spreman da se odrekne svoje nisu bili uključeni u tom prostoru i sustavu. Sama ana- prošlosti, uspomena i komfora. Ali za razliku od Roma, liza kulturološkog prostora tadašnje Europe nas vodi, kojima je život dosudio da idu svojim putem i koji nepre- preko djela Cervantesa i Puškina, ka vraćanju i ka jed- stano prolaze kroz “plamene obruče”, dokazujući na taj noj složenoj strategiji koja prostornost promatra kroz način svoju privrženost slobodi, Aleko nije u stanju da prizmu društvene označenosti identiteta. Zanimljivo je podnese taj pritisak teške svakodnevice. Počinje da se da i kod Puškina i kod Cervantesa nalazimo obilježje vezuje za ljubomoru i ona nalik na demona, počinje ga dvostruke prostornosti. Prva je teorijska prostornost mučiti i u javi i u snu. On prestaje da primjećuje i osje- t.z. novih europeanista- Cervantesa i Puškina, a ne te- ća svijet oko sebe i postaje nesrećan. Alekovu nesreću, orijska prostornost tadašnjih pisaca i filozofa koji su Starac objašnjava sa tim da “on voli mučno i sa puno imali poglede da se o Romima ne može pričati kao o sjete”. Posle riječi Starca da je “mladost slobodna kao ljudima koji posjeduju “kompas prostornosti”. Druga ptica” i “da se ljubav ne može sputati”, Puškin, ocrtava prostornost obuhvaća poziciju unutar romske prostor- Aleka, njegova uvjerenja i njegov karakter i njegovim nosti koja ova djela čine specifičnim i daje jedan novi razmišljanjima usprostavlja životnu filozofiju Roma. interpretativan pristup i na jednom specifičnom nači- 2009- 2019

nu nudi oporbenost i bježanje od tendencija koje nudi prostoru su bila vezana za osjećaje i tijelo. Preko tijela standardizirani europski prostor. Pozicija ovih pisaca oni su vezivali prostor koji je u sebi imao prisniju poje rušila teoretske stereotipe koji su prije njih postavi- vezanost sa osjećajem, a ne s mišlju, koja je filozofima 23 li njihovi prethodnici i napravila je novi začetak i novu bila mnogo bliža kategorija vremena. Zato su i pjesnici refleksiju u različitim kulturalnim gledištima. Analizi- iz njihovog vremena, koji su imali drugačiju filozofiju rana prostornost u povijesti Europe obuhvaća i otvara od autora15 (u svojim kritikama), za oba dela su govorili teritorijalno-ideološke sporove. da oni bježe sa racionalističkog diskursa i da su Romi direktna pretnja civilizacijskim tokovima društva. Oni U ovim romantično-melodramatskim djelima, oba au- su, prema njihovim kritikama, bili kaos i skandal i da tora razmišljaju o osnovnim idejama svog vremena, u tom prostoru “ciganskom”, kako su ga nazivali, je naprije o slobodi i njenim granicama, ljudskoj prirodi i postojala samo pasivnost, mistika, a ne religija i da u karakterima, koje se formiraju pod utjecajem različitih njemu ne može se tražiti umjetnost koja može da bude društvenih okolnosti i navika i život u prirodi. Oni se praktična i da taj prostor u sebe ne može skupiti neki doživljavaju kao pjesničke- filozofske skice o čovjeku i ozbiljniji skup misli. njegovim suštinskim problemima. Romi, koji su u po- redjenju sa Europljanima, jedna daleka povijesna proš- Nasuprot njima Puškin i Servantes su pisali o tom “ci- lost, narod koji poput ptice započinje svakog jutra novi ganskom prostoru” i o dolasku Andresa i Aleka u taj dan, su sušta suprotnost ljudi koji su našli smisao svog prostor kao ljudi koji su željeli osjetiti drugačiji osjećaj života u ekonomskom i tehničkom progresu. U njima se zajedništva i koji su bili željni intime i topline tog samo- se sa prezrenjem govori o gradu i gradskom životu. To ga “ciganskog” prostora. On je za njih i realan i irealan, je već sasvim druga prostornost i u njima se dâ naslutiti prostor mašte i prostor u kojemu se živi. U ovim djelima pjesničke reakcije na grad. Oni koji su napustili grad i oba autora otvaraju jedan bezgraničan prostor u kojem došli u jednu sasvim drugu prostornost, ne uspjevaju se ipak postoji izražena tendencija prema homogenosti. prilagoditi novim sredinama za koje kažu da su “beda Oni stvaraju jednu drugu geografiju, pjesničku (poet- u slobodi”. Oni slobodu smatraju kao svoj posjed i nisu sku) i ta njihova imaginarna geografija ujedno utiće na spremni da ustupe svoja prava i ne mogu se oslobodi- nastanak legendarnih mišljenja o egzotičnim i divnim ti od zaraze ljubomore i osvete i o osveti govore kao o prostorima u kojima caruje pjesma, ples i lepota. jednoj velikoj slasti. Nasuprot tome, kod Roma, osveta je zapravo najveći grijeh i prestup. Čovjek (kao recimo Ova djela su zanimljiva jer se mogu u danjašnje vrijeme u ovom slučaju Aleko) nalazi u osvetu “nasladu” i on i današnjem prostoru vezati za humanističke znanosti je u stvari rob svojih strasti, samo zupčanik na kota- od sociologije do kulturalnih studija, jer se ne može ču zla i nepravde. Takav čovjek ne osjeća i on je u biti razmišljati o ljudima koji su stoljećima na ovim prosto- svirep i zao, jer je gord i živi u skladu sa zakonima koji rima iz jedne zapadnjačke perspektive u kojoj su Romi dopuštaju da se ljudi kažnjavaju smrću. U zajednici vidjeni samo kao inertni (takve Rome nisu videli Cer- Roma ti zakoni ne postoje, jer su oni u suprotnosti sa vantes i Puškin), neinteligentni i nedodirljivi (athinga- njihovim predstavama o životu i s njihovim izvornim noi) ljudi koji su lišeni svakakvog smisla za inkluziju u religioznim vjerovanjima. Ubica je prema romskom društvenim praksama. Romima su zamjerali da nisu u tradicionalnom kodeksu “nečist čovjek” (mahrime) pa stanju da shvate da je prostor konstrukcija, zapadnjač- on više nema prava sa njima opštiti, niti zajedno živje- ki način razmišljanja, koja je izgradjena od ideologije ti i djeliti prostor. U čergama (taborima), kao prostor, u kojoj svakodnevno se unosi nova vrednost vezana is- u kojima su nekad Romi bili stanovnici, ti nečisti ljudi ključivo za kapital i moć koja se stiće kapitalom. Ustva- mogu jedino da zalaze kao stepski vjetrovi. Oni su ljudi ri te vrijednosti su imali nasuprot sebi sasvim drugu koji zauvijek ostaju na crnom tlu. ideologiju, istočnjačku, kojoj je ljubav bila najveća vrijednost. Medjutim, oba autora ostavljaju velika pitanja: Tako su nastali ti ideološki sporovi i nastali su dva Jeli pjesma Roma odista njih ispunjavala srećom? Ima oprečna tabora koje Foucault (u “O drugim prostori- li odista sreće medju njima kao “djecom prirode” i dje- ma”) naziva “pobožnim potomcima vrijemena” i “od- com vjetra”? Postoji li za njih zaštita od “bola stida”? lučnim stanovnicima prostora”. Imaju li, pritisnuti morom i jadom, veliki teret jer vuku svoj usud za sobom kuda god otišli i stigli? Cervantes i Puškin u svojim djelima uspjevaju da pre-

Cervantesova i Puškinova razmišljanja o vremenu i 15 Puškin, A.S., Sabrana dela, Moskva, 1985, str. 438-475 PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

moste jaz između kultura i na simbolički način dijele kog pamćenja i to se u prošlosti i dešavalo Romima. izražavanja različitih kultura na strukturu i sustav Kod De Certeau-a to objašnjenje možemo naći u jednoj 24 zanimanja i moć tih sustava. Oni kritikuju Europljane funkciji koju on naziva: “funkcija koja uvodi drugoga u koji jednostavno negiraju sustav u kojoj nema odredjen odnosu na ja” i na taj način ustanovljava međusobno sustav zanimanja (kod Roma) i potenciraju da njihova spajanje i razdvajanje mjesta (2002:164). Nastaje jasno inferiornost dolazi od toga što je njihova kultura margi- ograničavanje na tamo i ovdje. Tamo je dakle nepresta- nalizovana i da kao takva ne može imati složenost kul- na mogućnost za gubljenje jer je šuma uvijek velika, a ture večinske zajednice, ali da u isto vreme ima svoju čerga je mala, a ovdje priskrbljuje životno važno preo- vrijednost kao i kultura tih zajednica. Naročito kod njih brazbu i uvijek novo značenje i novi oblik i štit od gu- je specifična retorika hodanja, kako to naziva De Certe- bljenja jer je ovde šuma urbana i u njoj se drveće i cvijet au, i to povezuju sa osjećajima i tijelom. To njihovo ho- gaji, čuvaju se i ne zavise samo od uvjeta prirode. danje nije samo obično hodanje. Ono je vezano mislima i apstrakcijom i filozofija življenja kod Roma je sasvim I ono što je najvažnije je razmišljanje Roma da će se po- drugačija od sedentarnih starosjedilaca jer posjeduju vremeno gubiti strah od njih kao od Drugoga i kad-tad taj jezik koraka (De Certeau 2002: 165). Romsko hoda- će nestati ono njihovo neprihvaćanje. Katkad (poveže- nje se može povezati sa željom da ih ostali prihvate i mo li to sa pitanjima Puškina u Epilogu??), postavljalo računaju da su ljudska bića kojima nanošenje zla dru- se i pitanje: Ostati Rom i Drug i brzo umirati, ili napu- gima nije vrijednost i da kod njih to hodanje otvara sfe- stiti prostor Roma i polako umirati? Romski izbor je re bliskosti sa prirodom općenito i prirodom razuma, bio različit, jer njihov pakao nije postao raj ni posle to- a samim tim i sferu emotivnosti u kojoj ulazi ljubav i liko stoljeća od Cervantesa i Puškina. Biti Drugi i Rom, sloboda. Preko jednog napravljenog suglasja koraka i za Rome je uvijek bila prijetnja, a ne šansa. želje otvara se i jedan novi savladani prostor koje znači biti drug i prelaziti ka drugom (De Certeau 2002: 175). Predstavljeni tekstovi i razmišljanja autora potvrđuju Interesantno je obratno hodanje koje se dešava člano- da su značenje i identitet prostora međusobno ovisni vima većinskih zajednica (Andresovo i Alekovo) koji i utemeljeni na čovjekovoj fundamentalnoj potrebi da prave korak ka jednom drugom prostoru koji nema ci- svojoj egzistenciji daruju smisao. Zaključno rečeno, vilizaciju na koju su navikli. Za njih to nije ista “šuma” uloga umjetnosti nije sadržana u opisivanju pojavnosti u kojoj postoje odredjeni okviri gradjanskog identiteta i stvari koje nas okružuju, dakle i prostora, nego u “izna- to je prijelaz iz prostora, u kojem postoji zakonima ure- laženju” prirode stvari. djeni ljudski vrt, ka prostoru šumske divljine u kojoj se ne vide red i vlast koje brinu o svemu. Nasuprot tom prostoru slobode ulazak u civilizaciju, u grad, za Rome 7. Zaključak je ulazak u jednu drugu šumu u kojoj postoji otvaranje jednog novog mita u kojem njihov identitet je inferioran Romi žive u svim zemljama Europe. Prema procjenama i nepoznat. Romi to doživljavaju kao pad, kaos i njihove suvremenih istraživača, njihovo brojno stanje u Europi analize pokazuju da se oni ne mogu vezati za taj grad danas se kreće izmedju 10 i 12 miliona. gde postoji sustav društvenog nadzora i moći. Romi u taj urbani prostor imaju jednu sasvim drugu potragu- Prve manje grupe Roma su stigle na europskom tlu u potragu za prvom geografijom. I ta njihova potraga kod XI stoljeću. Od XIV stoljeća su prisutni na svim pro- njih stvara nostalgiju za izgubljenim prostorom i favo- storima Balkanskog poluotoka, a od XV stoljeća u svim rizacija mjesta koja su njima bliska u kojima oni nalaze zemljama Europe. Na tudjim teritorijama Romi više neke arhaične elemente njihovog ranijeg prostora. Tra- nisu mogli obnoviti svoju etničku zajednicu. Bili su pri- že isčezli osječaj sigurnosti i slobode koji su jedino kao morani da se dijele na grupe od 350-600 ljudi, počeli su motiv naslikani kao fotografije u njihovim glavama. Oni da žive idući od mjesta do mjesta, a kad ih je većinsko koji izgube taj isčezli osječaj imaju utisak da su napra- stanovništvo počelo proganjati, oni su bježali od zemlje vili napuknuće ranijeg društvenog tkiva sa ideologija- do zemlje. Nastupilo je raseljavanje, pa su zato Romi ma koje njima donosi proces asimilacije. Njihov osjećaj danas rasejani širom svijeta. postaje žrtva nekog ideološkog projekta (u vreme Puš- kina zakoni cara Aleksandra o Romima) i oni mjenjaju Pošto su u svim sredinama bili manjina, koja rasno, et- svoj odnos prema prirodi i mjenjaju ga sa opravdanim nički, religiozno, kulturno i po svom načinu života ra- potrebama preživljavanja i čovekovim potrebama u zlikuje od europskih naroda bili su diskriminisani i če- odredjenom vremenu i okolnostima. Isčezli osječaj kod sto proganjani. U zemljama gdje su uspjeli da sačuvaju Roma mnogi od znanstvenika nazivaju fenomen krat- svoj kulturni identitet (asimilacija je bila deo romskog 2009- 2019

življenja) morali su da žive u getoima ili kao nomadi. versity at Urbana, 1980 Primorani da žive u izolaciji, oni su zadržali stare for- Ebhardt, W, Die Zigeuner, Gottingen, 1928 me društvenog i kulturnog života. Foletier, de Vaux, George Sand et les Bohemiens, Pa- 25 ris, 1976 Najstariji tekstovi europskih autora o Romima poti- Gilsenbach, Reimar, Welthronik der Zigeuner, BIDZ, ću od XIV stoljeća. Književna slika o Romima, koja je Frankfurt, 1994 stvarana postupno, je slika koja govori o ljudima koji Gjuric, Rajko Roma und Sinti im Spiegel, Frank- nemaju svoj realan prostor, nemaju identitet i o ljudima furt/M, 1995 koji ne zapisuju nikad ništa o njima. Gjuric, Rajko, E Roma ano europakoro Liljarnipe, Be- ograd, 1996 Kad govorimo o prostornosti, identitetu i pamćenju u Gjuric, Rajko, Seobe Roma, Beograd, 1986 djelima Cervantesa i Puškina i o Romima kao motiv Grgas, Stipe,„Oćut mjesta u prozi američkih Indija- u tim djelima onda možemo govoriti o začetku teorije naca“, u: Ispisivanje prostora, Zagreb: Naklada MD., koja pokazuje zakonitosti (ta teorija koja je prisutna u 2000. velikom djelu u šezdesetim i sedamdesetim godinama Michel- F, Le Moyen Age et la Renaissance, Paris, XX stoljeća) i povezanost teksta i aktualnog društve- 1848’ nog konteksta u razdoblju od XVI do XIX stoljeća. Dje- Munch, Paul, Lebensformen in der Fruhen Neuzeit la ovih pisaca imaju veliki interpretativni značaj pro- 1500-1800, xx Berlin, 1992 stora unutar društva koje ih okruživalo u tom razdoblju Muschg, Walter, Tragische Literaturgrshichte, Mun- i može se analizom utvrditi da su postojale odredjene chen, 1983 napetosti izmedju ljudi koji su imali pravo na identitet, Sachs, Hans, Fastanachtspielle, SAMTL, Halle, 1886 moć, koji su imali svoju ideologiju i sustav i ljudi koji Sarosi, Balint, Zigeuner Music, NOE, Budapest, 1971 nisu bili uključeni u tom prostoru i sustavu. Tieck, L, Krit. Schriften, Leipzig, 1852 Tomazius, M. Jacob, Dissertatio philosophica de Cin- Sama analiza kulturološkog prostora tadašnje Europe garis, Leipzig, 1667 nas vodi, preko djela Cervantesa i Puškina, ka vraćanju ka jednoj složenoj strategiji koja prostornost promatra kroz prizmu društvene označenosti identiteta. Zani- mljivo je da i kod Puškina i kod Cervantesa nalazimo obilježje dvostruke prostornosti.

U ovim romantično-melodramatskim djelima, oba autora razmišljaju o osnovnim idejama svog vremena, naprije o slobodi i njenim granicama, ljudskoj prirodi i karakterima, koje se formiraju pod utjecajem različitih društvenih okolnosti i navika i život u prirodi. Oni se doživljavaju kao pjesničke- filozofske skice o čovjeku i njegovim suštinskim problemima. Romi, koji su u po- redjenju sa Europljanima, jedna daleka povijesna proš- lost, narod koji poput ptice započinje svakog jutra novi dan, su sušta suprotnost ljudi koji su našli smisao svog života u ekonomskom i tehničkom progresu.

8. Literatura

Bachelard, Gaston, Poetika prostora, Zagreb: Ceres, prevela: Zorica Ćurlin, 2000. Bister, Johan, Uber die Zigeuner, Berlin, 1793 Cleber, Jean Paul, Cigani, Zageb, 1967 De Certeau, Michel (2002), Invencija svakodnevice, Zagreb: Naklada MD, prevela: Gordana Popović. Dougherty, F.T. The Gypsi in Western Literature, Uni- PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

OBILJEŽAVANJE 26 SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA 2011.

rojni sveučilišni profesori ili samo- zvani “romolozi”, među kojima je i slavna spisateljica Isabel Fonseca, drže da romski jezik nema riječi za “Bimenovanje brojnih predmeta ili koncepcija kao npr. “ljepota” i “rad” (znači li to da su Romi bili ružni i li- jeni?). Stoga se Ian Hancock, profesor na Sveučilištu u Austinu, ravnatelj knjižnice i autor velikog broja knjiga i članaka na romskom jeziku, s pravom razljutio i citirao najmanje desetak romskih riječi koje znače “ljepota” i “rad”. I u Francuskoj ima takvih negativnih primjera – nedavno je sveučilišna profesorica Cecil Canut nazva- la jedan svoj članak “Romski jezik – povijesna fikcija”. Dokle god u Europi postoje sveučilišni profesori koji pretpostavljaju, govore i pišu da je romski jezik fikcija, a ne govore romski, to znači da je pred nama još velik put koji moramo prijeći da bi prevladali njihovo neznanje i prezir. Romski jezik, iako dijalektalno razmrvljen i pomalo zaboravljen, danas je materinji jezik za 12 – 13 milijuna Roma koji, nažalost, prečesto upotrebljavaju dominantni jezik zemalja u kojima žive. Romski jezik je

bogat i melodiozan i zaslužuje da ga se ozbiljno prouča- Jeanne Gamonet, va, da ga se cijeni i voli i što hitnije podučava.” dobitnica nagrade za životno djelo “Ferenc Sztojka”

Alija Krasnići, dobitnik nagrade za životno djelo “Šaip Jusuf” 2009- 2019

Svjetski dan romskog jezika 2011. godine, Međunarodni simpozij o romskom jeziku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

OBILJEŽAVANJE 28 SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA 2012.

ojam identifikacija označava uklapa- sam ja? Budući da je lakše prilagoditi se grupi mnogi nje ili integraciju pojedinca u društvo, pojedinci se predstavljaju drugima samo imenom i pre- prihvaćanje postavki i zahtjeva dane zimenom te ulogom koja im je institucionalno pripisa- kulture i time postaje društveno biće na. Često potiskuju svoje sklonosti ili intimno neslaga- “Pkoje je član zajednice. Pojedinac se identificira sa svo- nje s društvenim normama koje su im nametnute. Ako jom zajednicom čiji dio postaje i to je prva faza u formi- ovu teoriju stavimo u kontekst individualnog razvoja i ranju identiteta svake osobe. Pojedinac stječe identitet materinjeg romskog jezika u institucijama, kao osnov- u procesu druge faze identifikacije kada postaje svje- nima u procesu determinacije čovjekove osobnosti i stan svojih osobnih predispozicija, osobnih sklonosti i identiteta, onda je sasvim logično da govorimo o ranom potreba te se suoči s različitostima u odnosu na oso- razvoju koji počinje još u dobi djeteta. Zato je nužno bine i karakteristike koje su mu pripisane od okoline uključiti obrazovno-odgojni sustav u potrebu da se di- kao članu određene kulture. Da bi pojedinac odredio jete obrazuje na materinjem jeziku, da protok informa- i formirao svoje “ja” mora usuglasiti stečene navike i cija putem javnih medija bude na njegovom materinjem osobine s doživljajem vlastitog bića. To je složen i če- jeziku, da nastavna pomagala i didaktička sredstva sto bolan proces. Romi često nisu u stanju svladati tu budu prilagođena potrebi djeteta i na njegovom mate- teškoću i odustaju od traženja odgovora na pitanje: Tko rinjem jeziku.”

Svjetski dan romskog jezika 2012. godine, Međunarodni simpozij Hedina Tahirović Sijerčić, o romskom jeziku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu dobitnica nagrade za životno djelo “Ferenc Sztojka” 2009- 2019

Svjetski dan romskog jezika 2012. godine, Međunarodni simpozij o romskom jeziku, sudionici na prijemu u Saboru PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

PRIZNAVANJE SVJETSKOG DANA 30 ROMSKOG JEZIKA

a prijedlog romske zajednice i na inicijativu UZOR u RH “KALI SARA” te uz me- đunarodnu podršku, saborski zastupnik Veljko Kajtazi, pokrenuo je priznavanje 5. Nstudenog kao Svjetskog dana romskog jezika u Hrvat- skom saboru. Dana 25. svibnja 2012. godine Hrvatski sabor je postao prvi parlament u svijetu koji je priznao Svjetski dan romskog jezika kao nacionalni praznik PRoma. Te iste godine UZOR u RH “KALI SARA” je u suradnji s Hrvatskom poštom pripremila i tiskala po- štansku markicu i kovertu Svjetskog dana romskog jezika u nakladi od 100 000 primjeraka.

Veljko Kajtazi, predsjednik Organizacijskog odbora Svjetskog dana romskog jezika i saborski zastupnik

Prigodna poštanska markica i kuverta Svjetskog dana romskog jezika tiskana 2012. godine 2009- 2019

VERA KLOPČIČ 31 PRAVNI OKVIR ZA UPOTREBU ROMSKOG JEZIKA U INSTITUCIJAMA U SLOVENIJI

VERA KLOPČIČ tom kontekstu istorijski položaj Roma i isključivanje Roma iz socijalnog života u Sloveniji može se upore- diti sa situacijom u zemljama zapadne Evrope, gde su Romi kao socijalna grupa potisnuti na margine druš- tvenog dogadjanja, a u odnosu na većinsko stanovniš- tvo odredjuje ih njihov način života, a ne etnički ili kulturni identitet.

Detaljniji opis tog posebnog način života opisan je u Uredbi ministra unutrašnjih poslova Austro-Ugarske iz 1916 godine, o merama za borbu protiv “ciganskog nereda”, u kojoj se Ciganima zabranjuje putovanje po celoj zemlji:

“Kao Cigani u smislu ove Naredbe smatraju se nomadski osobe sa putujućim načinom života, čiji je običaj je da žive bez sredjenog stanovanja, i putuju sami ili sa svojom porodicom ili grupom, a sredstva za život dobijaju kroz putujuče zanate, trgovinu, prosjačenje ili na druge nepravilne načine.“

vrha mog rada je prikaz pravnog okvira za Jedina mogućnost socijalne integracije Roma u doba upotrebu romskog jezika u institucijama jav- prosvetiteljstva na području Austro-Ugarske bila je nog života u Sloveniji1. Rad polazi od pretpo- prisilna asimilacija uz bezuslovno odricanje jeziku, stavke da su promene u shvatanju identiteta kulturi i putujućem načinu života. Iako u osnovi pa- SRoma do kojih dolazi u drugoj polovini 20. veka su- ternalistički, taj pristup ipak je ponudio mogućnosti štinski povezane sa razvojem međunarodnopravne stalnog naseljenja, a Cigani/Romi uz napuštanje jezi- zaštite ljudskih prava i emancipatornih pokreta za ka, običaja i romskih imena dobivaju naziv “novi na- ljudska prava. U javnom prostoru zadobile su svoje seljenici”. mesto tek u procesu evolucije na području razumevanja kulturne raznolikosti kao bogatstva u normativ- Godine 1888. u Austro-Ugarskoj usvojen je zakon za nom i institucionalnom kontekstu nove Evrope. Prva provodjenje jedinstvenog i efikasnog postupka u borbi predpostavka je da je interes za upotrebu romskog protiv “napasti Cigana”. Naime na području današnje jezika u javnom životu fenomen novijeg doba, zato je Rumunije i Moldavije, neke grupe Roma / Cigana ži- potrebno i šire razumevanje istorijskog konteksta. vele su u ropstvu sve do 1856. god. Cilj zakona bio je Iz istorijskih dokumenata iz ne tako davnih vremena da obaveže opštine da vode posebne liste domicilnih može se predočiti sistematika represivnih mera koje Roma i preduzimaju stroge mere za proganjanje svih su vodile do marginalizacije i isključivanja Roma iz ostalih. U tu svrhu sastavljeni su posebni “ odgonski” javnog života, kako njihove kulture, tako i jezika. U protokoli za proterivanje osoba koje su bile sklone klošarstvu, prosjačenju i skitnji.

1 U tekstu upotrebljavam izraz »Romi«, osim u navodjenju Ovaj pristup se nastavio i u razdoblju između dva svet- istorijskih izvora, gde citiram originalne dokumente. PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

ska rata, za vreme kraljevine Jugoslavije. Tako je još Ipak je romski jezik, iako ugnjetavan, več odavno pro- u 1936 godini u Kranju gradonačelnik dr Fran Ogrin budio interesovanje u akademskim krugovima iz razli- 32 predložio radikalno rešenje za rešavanje “cigan- čitih zemalja. U sredini devetnaestog veka evropski lin- skog pitanja”, koje je objavljeno u glasniku župana . gvisti, a među prvima Franc Miklošič postavili su tezu “Ako u celini poštujemo upravne i administrativno-kada je domovina Roma u severnoj Indiji. Do tih hipoteza znene i društvene mere i postupke, moguće je ne samo došli su na osnovu jezičkih istraživanja i uporednih stu- ublažiti, več u velikoj meri sprečiti ili čak i eliminisati dija, koje se uglavnom temelje na sličnosti između reči skitanje i ciganstvo. Što se Cigana posebno tiče, sada i gramatičkih odrednica u romskom jeziku i sanskrtu. je krajnje vrijeme da se donese odluke: hoće li Cigani Interesantno je da je o tome postojalo i usmeno preda- prilagoditi njihov način života unutar postojećih druš- nje medju Romima u Sloveniji. Janez Trdina napisao je tvenih stanja i društvenog poretka (redovito školovanje u jednoj od svojih beležaka iz 1887 godine:”Bog sam zna i vojna služba), ili treba Cigane eliminisati iz društva, ko je rekao Mihi da je njegova ciganska porodica došla kako bi živeli na primer na nekim izolovanim ostrvima iz Indije, to je tvrdio on i njegov prijatelj u krčmi, dok duž obale, kao što je već bilo savetovano u jednom ča- drugi cigani kažu, da su Egipćani”. sopisu. Cigani postaju smetnja, a njihov sve veći broj opasan je za javni red i moral!” Pravni položaj Roma u Sloveniji Iz navedenih dokumenata očito je da nisu bili skloni razvoju i poštivanju romskog jezika. U klasičnom konceptu slovenačke doktrine i politike, zaštita autohtonih narodnih manjina u Sloveniji za- Istorijski osvrt u studiji Hajma Halbrajnera “Po trago- sniva se na tradicionalnom naseljavanju određenog vima prorestanata, Jevreja, Roma i Slovenaca u Rad- područja, što je uslov za punu primjenu maninske za- goni i okolini” iz 2003. godine ukazuje na to, kako su štite. To je Republika Slovenija izrazila i prilikom ra- tokom drugog svetskog rata Romi i Jevreji sa tog pod- tifikacije Okvirne konvencije Saveta Evrope o zaštiti ručja delili sudbinu genocida sa svojim sunarodnjacima nacionalnih manjina. iz drugih zemalja. Na osnovu ranije sakupljenih lista i popisa, vlasti su ih deportirale u koncentracione logore Deklaracija sadržana u verbalnoj noti stalnog pred- ili na prisilni rad. Posle drugog svetskog rata samo se stavništva Slovenije podnesena Generalnom sekreta- manji broj Roma vratio na svoje domove a status žrtava ru uz instrument o ratifikaciji /25. mart 1998/: nacizma I holokausta u Austriji priznat im je tek 1994 godine. Prvi rasno motivisan zločin u Austriji posle “Okvirna konvencija ne sadrži definiciju nacionalne 1945 dogodio se upravo protiv Roma u Gradiščanskoj manjine a to znači da je državama ugovornicama pre- pokrajini u Obrewartu 2. Četiri su Roma izgubili živote, pušteno da opredele grupe, koje smatraju za nacional- kada su pokušavali da uklone natpis “Romi, vratitite se ne manjine, i zato Vlada Republike Slovenije, u skladu natrag u Indiju”, koji je bio postavljen pri ulazu u njiho- sa Ustavom i unutrašnjim zakonodavstom u Republi- vo naselje, ne znajući da je uz natpis podmetnuta tem- ci Sloveniji izjavljuje, da su to avtohtone italijanska i pirana bomba. madjarska nacionalna manjina. U skladu sa Ustavom i unutrašnjim zakonodavstvom Republike Slovenije Danas medjunarodne i nacionalne romske organiza- Okvirna konvencija će se upotrebljavati i za pripadni- cije, istraživači, stručnjaci različitih profila i naučne ke romske zajednice koji žive u Sloveniji.” ustanove izražavaju povećan interes za proučavanje istorije, kulture, jezika, posebnog položaja i posebnih Pripadnici svih manjinskih grupa koje žive u Sloveniji potreba Roma i Sinta u Evropi. Tek sporadično se u uživaju relativnu zaštitu, zajamčena su im sva indivi- evropskom kontekstu pravne zaštite romske zajednice dualna ljudska prava bez diskriminacije, imaju pravo postavlja i pitanje razvoja romskog jezika kao elementa na negovanje kulture i očuvanje jezika kao i na održa- zajedničkog identieteta. vanje kontakata sa matičnom zemljom, ali ne uživaju i jednaka prava na političku participaciju.

2 Gerhard Baumgartner – Florian Freund, Roma Policies in Austria, the European Union and Beyond, str. 32 U komparativnom evropskom kontekstu Slovenija se 2009- 2019

tako ubraja u evropske države sa visokim stupnjem Zakon o knjižničarstvu, 25. članak garantovanih manjinskih prava, koji je ograničen na tradicionalno poseljene manjine. Teritorijalni princip (Narodne knjižnice u etnički miješanim područjima) 33 provodi se i za autohtonu romsku zajednicu u Sloveni- Narodne knjižnice u etnički miješanim područjima ji. Zakon o izmenama i dopunama Zakona o lokalnoj također pružaju knjižnične usluge za pripadnike tali- samoupravi iz 2002 godine /Uradni list RS, 51/2002, janske i mađarske nacionalne zajednice i romske za- član 14/ taksativno nabraja 20 opština, gdje su Romi u jednice. Ove knjižnice pružaju članovi tih zajednica 3 Sloveniji tradicionalno naseljeni . Do promena i dopu- komunicirati na svom jeziku. ne Zakona došlo je na osnovu Odluke Ustavnog suda RS , br. U-I-315/02-11, Uradni list RS, br. 87/2002. Narodne knjižnice u prethodnom stavku će pripremiti program aktivnosti u dogovoru s predstavnicima na- Interesantno je napomenuti da se pitanje upotrebe cionalnih manjina. romskog jezika u institucijam do sada nije postavljalo kao prioritet razvoja pravne zaštite romske zajednice Iako ni romske organizacije, ni teorija a ni praksa u u Sloveniji. Drugo suštinsko pitanje vezano na nega- Sloveniji nisu jedinstvene oko dileme dali treba u in- tivno istorijsko iskustvo Roma je (ne)spremnost da stitucijama javnog života u Sloveniji promovisati upo- svoju etničku pripadnost, pa i svoj jezik kao neposre- trebu različitih dijalekata ili jednog standardnog obli- dan izraz te pripadnosti, izražavaju u javnosti. ka romskog jezika, na području promicanja upotrebe U aprilu 2007 usvojen je poseban Zakon o romskoj za- romskog jezika već je nedvojbeno došlo do kvalitativ- jednici u Republici Sloveniji/ Zakon o romski skupno- nih promena, pre svega u školstvu i medijima. Romske sti v Republiki Sloveniji (Uradni list RS, št. 33/07). organizacije i naučne ustanove u Sloveniji intenzivno Što se tiče organizovanosti romske zajednice na lo- proučavaju različite dimenzije i lingvističke, psiho- kalnom nivoju Zakon predvidja osnivanje posebnih loške i pedagoške elemente upotrebe romskog jezika radnih tela za položaj romske skupnosti u opštinskim kao sustavnog dela romskog identiteta. Iako pri tom vijećima onih općina u kojima se u skladu sa zakonom zastupaju vrlo različite pristupe, ta proučavanja do- o lokalnoj samoupravi biraju predstavnici romske prinose razvoju romskog jezika i motivišu pripadnike zajednice u opštinsko veće, ali ne navodi obaveze za romske zajednice za upotrebu jezika, a kod pripadni- upotrebu romskog jezika. Na državnom nivoju djeluje ka većine pobudjuju interesovanje za upoznavanje bo- nacionalni Savet romske zajednice Republike Slove- gatsva romskog jezika i kulture. nije, koji je osnovan na prvoj sednici 20 juna 2007. Sa- vet skladno sa zakonom predstavlja interese romske zajednosti u Sloveniji u odnosu na državne organe i institucije. Na predlog Saveza Roma Slovenije u naci- Literatura onalno Veće romske zajednice izabrana su i tri predstavnika ne-avtohtonih Roma, koji žive u Sloveniji, Gerhard Baumgartner – Florian Freund, Roma Po- čime je na pragmatični način prevazidjena rigidna policies in Austria, the European Union and Beyond, djela pri odredjivanju subjekta političke participacije Wien, 2002 samo na osnovu tradicionalne poseljenosti. Klopčič, Vera (ur.), Polzer, Miroslav (ur.). Evropa, Slovenija in Romi : zbornik referatov na mednarodni Interesantno rešenje upotrebe romskog jezika u insti- konferenci v Ljubljani, 15. februarja 2002. Ljubljana: tucijam zasnovano je u Zakonu o knjžničarstvu (Služ- Inštitut za narodnostna vprašanja: = Institute for beni list, 87/2001. Ethnic Studies, 2003. Miklosich, F., (1874-1880), Beiträge zur Kenntnis der 3 Tekst glasi: Zigeunermundarten : aus den Sitzungsberichten der “Opštine Beltinci, Cankova, Črenšovci, Dobrovnik, Grosuplje, Kaiserlichen Akademie der Wissenschaften zu Wien, Kočevje, Krško, Kuzma, Lendava, Metlika, Murska Sobota, Novo Mesto, Puconci, Rogaševci, Semič, Šentjernej, Tišina, Trebnje [philosophisch-historische Klasse, 1874-1880] i Turnišče dužne su do redovitih lokalnih izbora 2002. godine Romi na Slovenskem, Razprave in gradivo št. 25, osigurati pravo u općini naseljene romske zajednice na jednog predstavnika u opštinskom veću”. 1991 PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

OBILJEŽAVANJE 34 SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA 2013.

ad se govori o standardizaciji romskog jezika primjećuje se da se standardizacija prije svega odnosi na govor pojedinih Roma u pojedi- “Knim državama. Inicijativa je prije svega autonomna pa stoga i određeni autori uvode svoja vlastita rješenja. Usprkos mnogim govornim razlikama, romski je jezik jedan te prepoznatljiv i samo na prvi pogled može se učiniti da je različitost nepregledna i nesistematska. Osnovna razlika je u fonetici i fonologiji, odnosno u različitim ostvarivanjima romskih glasova u pojedinim govorima. Glasovi su u osnovi temelj jezika i preko njih možemo vidjeti povijesni razvoj romskog glasovnog sustava, a time i razvitak romskog jezika. To je jedini ključ u daljnjem shvaćanju ovog jedinstve-

nog jezika. Kad se to razjasni onda možemo shvatiti i Anna Koptova, prepoznati romski jezik kao jedan te isti, jedinstveni dobitnica nagrade za životno djelo “Šaip Jusuf”, 2013. jezik.”

Svjetski dan romskog jezika 2013. godine, Međunarodni simpozij o romskom jeziku, Hotel “I” 2009- 2019

Svjetski dan romskog jezika 2013. godine, Međunarodni simpozij o romskom jeziku, prijem sudionika u Saboru PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

Svjetski dan romskog jezika 2013. godine, Međunarodni simpozij o romskom jeziku, Hotel “I” 2009- 2019

MARTINA KOPTOVA 37 THE POSITION OF ROMANI LANGUAGE IN THE SLOVAK REPUBLIC

MGR. MARTINA KOPTOVÁ lives in Slovakia around half a million Roma and Ro- ROMANI STUDIES, INSTITUTE mani could be the mother tongue to approximately OF SOUTH AND CENTRAL 400 000 inhabitants. The Roma who live in the East ASIA, CHARLES UNIVERSITY IN PRAGUE, FACULTY OF of Slovakia often use the Romani language as the pri- ARTS mary communication tool. There are children who speak only Romani in preschool age.

The Romani was only an oral language for a long time. The situation in Slovakia is changing in recent decades. The official act of standardization of the Romani in Slovak Republic was held with support of the Go- vernment of the Slovak Republic in 29 June 2008, in Bratislava. With official participation of Deputy Pri- me Minister Dušan Čaplovič the representatives of the Roma community signed a declaration in which they are accepting the form of East Slovak variety of Northern Central Romani dialects as basis for literary Romany language and claim to recognize it in this form. This was the result of long-term effort which began in 1971 when Linguistic Commission, headed by the noted Czech romologist Milena Hübschmannová, Abstract developed first orthography rules of Slovak Romani. During the communist regime in Czechoslovakia it he article brings brief overview of recent and was very difficult to cultivate Romani language and present situation of Romani language in Slo- publish books in it. It was even prohibited to speak vakia, especially in the context of its official Romani in schools. In 1989 the political regime chan- standardization and orthography codifica- ged. The Slovak Constitution recognized the Roma as Ttion. The paper gives information about Romani lexi- a national minority and recognizes their right to use cography literature, particular attention is paid to the and cultivate Romani language. Then Romani became publication of interdialect Slovak - Romani, Romani language of literature, culture, mass media and educa- - Slovak Dictionary. The work also informs about de- tion. In addition, the professional Romani theatre Ro- velopment of Romani language use in public spheres mathan was established in 1992; its plays are mostly such as education and culture. bilingual (Romani and Slovak). The Department of Roma Culture in Nitra and several secondary schools Keywords: language standardization, lexicograp- were set up. hical publications, Romani in education, vitality of phraseology of Romani The Private Grammar School, Galaktická street n.9 in Košice, was established in 2003. The founder of this According to official population census from 2011 the- school, The Foundation Good Romani Fairy Kesaj, re are 105 738 people who claim to Romani nationa- intended to give Romani students adequate opportu- lity and 122 518 people marked the Romani as their nities to obtain quality secondary education and give mother tongue. But according to the estimates there them a chance to apply for university studies. At this PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

school they began to teach subjects such as Romani age at school and by that preserve also phraseological language, and realia. To make this happen the National richness of Romani language. Romani, as well as any 38 Institute for Education prepared the project of expe- natural language has its specific phraseology. Often rimental verification of the curricula of both Romani the indicator of the high level of using the language is language and realia. It was realized between 2003 and knowledge of its phraseology. 2010. It contained the testing of various variants, models and the content of teaching plans, curricula and The students of the Private Grammar School on Galak- teachers standards, creation of textbooks and manuals tická street also took part in creation of the The Slo- and education of teachers. Finally, the experiment was vak - Romani, Romani - Slovak dictionary4. Their task run at six schools with a total of 1638 students involved in the verification process. The designers of the proje- was to gather and organize language material - authen- ct under the guidelines of Doc. PhDr. Milena Hübsch- tic recordings of native speakers of Romani language. mannová, CSc. and PhDr. Jan Červenka, Ph.D. from the The students were also gathering vocabulary of vario- Faculty of Arts, Charles University in Prague, prepared us lexical areas, e.g. family, school, history, music. If and published also the Rules of Romani orthography1, something was missing they asked their relatives and 2 Romani language textbook for secondary schools , friends for help. Often their grandparents were valu- conversation books and didactic manuals for teachers. able source of the forgotten old words and structures.

Today the Private Grammar School on Galaktická street is one of the few in Slovakia, where students are In 2011 the Good Romani Fairy Kesaj Foundation publi- learning about Romani language, literature, history shed above-mentioned The Slovak - Romani, Romani and culture. On the Romani language lessons, students - Slovak dictionary within the international project of are also familiarizing themselves with the literary pro- Restoring the European Dimension of the Romani lan- duction of Romani authors and also with the different guage and Culture5. The dictionary was published with forms of folk literature of Roma. The good knowledge the support of the European commission, Ministry of of Romani language of these students shows also the Culture of the Slovak Republic and Government office results of questionnaire research of vitality of Roma- of the Slovak Republic. The publication interlocks with ni phraseology3 held in December 2010 in the east of Slovakia. The aim of the research was to verify the its focus on literature of grammatical and lexicographi- vitality of excerpted phrasemes from Romani literatu- cal literature which was published in former Czecho- re in the speech of native speakers of Romani. There slovakia and then in Slovakia, such as representative were multiple choice tasks, where respondents could Romani - Czech and Czech - Romani pocket dictionary6 choose one answer from several options, tasks where of the authors Milena Hübschmannová, Hana Šebková it was necessary to add the words and also open que- and Anna Žigová; Slovak - Romani Romani - Slovak di- stions. One hundred and twenty respondents consisted ctionary7 of the authors Ján Berky, Jozef Prokop and of three separate groups: grammar school students, Michal Stojka; Pocket Romani Dictionary8 of Anna non-grammar school students and adults. The group of grammar school students consisted only from stu- Koptová. The main source of international Romani dents of Private Grammar School on Galaktická street. words come from Marcel Courthiade´s European di- The results of the questionnaire survey reveals that the ctionary of Romani language9, but as a source of voca- respondents were passively familiar with the majority bulary of various Romani dialects there were also used of excerpted phrasemes, or at least they knew their variants, or different but semantically close phrasemes. 4 Koptová, Anna, Koptová, Martina, Slovensko-rómsky, rómsko- The most familiar with submitted phraseologisms, as slovenský slovník, Nadácia Dobrá rómska víla Kesaj , Košice 2011, ISBN 978-80-970999-0-9 a group, were the students of grammar school because 5 Koptová Anna, Rómsky jazyk a jeho európska dimenzia, In: they have come across with them in previous lessons Rómsky jazyk - bariéry a výzvy, Zborník príspevkov zo seminára which proves how important it is to improve the langu- Rómsky jazyk - Cesta sebaurčenia a sociálnej inklúzie, Romano kher, Bratislava 2012 6 Hübschmannová Milena, Šebková Hana, Žigová Anna: Rómsko- 1 Pravidlá rómskeho pravopisu, Štátny pedagogický ústav, český a česko-romský kapesní slovník, SPN Praha, 1991 Bratislava 2006 7 Berky Ján, Jozef Prokop, Michal Stojka: Slovensko-rómsky 2 Gašparová, Eva, Koptová, Anna, Lukáčová, Ingrid: Romaňi čhib - rómsko-slovenský slovník, Štúdio dd Bratislava, 1996 učebnica rómskeho jazyka Bratislava 2007 8 Koptová Anna: Rómčina do vrecka, Pezolt Košice, 1995 3 Koptová, Martina, Charakter a vitalita frazeológie východoslo- 9 Courthiade Marcel: Muri angluni rromane ćhibaqi evroputni venskej variety rómčiny vybraných literárnych textov, in: Romano lavustik, Frokk (Fővárosi Rroma Oktatási és Kulturális Központ), džaniben, 2/2011, ISSN 1210-8545, s. 25-44 Szentkirályi u. 7 1088 Budapest, 2009 2009- 2019

other significant Romani dictionaries10. 1996 Courthiade, M., Muri angluni rromane ćhibaqi evro- The dictionary contains approximately seventeen putni lavustik, Frokk (Fővárosi Rroma Oktatási és 39 thousand keywords, which are given in basic forms Kulturális Központ), Szentkirályi u. 7 1088 Budapest, and contain information about competence of part of 2009 speech of given word and basic grammatical specifica- Červenka, J., Štandardizácia rómčiny na území tions (number, gender, suffixes, examples of excepti- bývalého Československa od sedemdesiatych rokov po ons in declension and conjugation etc.) There are also jún 2008 (Standardization of Romani in the region of examples of the use of words and phrasemes in spoken former Czechoslovakia since the Seventies till June language and literature. Many entries contain several 2008); In: Romano nevo ľil. 2008, roč. 18, č. 856-859. synonyms, especially in Romani - Slovak section of the dictionary, e.g. keyword svet (world) contains four Červenka, J., Standardizace romštiny oproti stan- synonyms of various origin used in Romani: the origi- dardizaci romského pravopisu (Standardization of Ro- nal word sumnal, the loan from Romanian - luma, the mani versus standardization of Romani orthography) loan from Slovak language - svetos and the loan from editor: Červenka, J.; In: Jekhetaňarďa čhibaha /Sjed- Hungarian - világos. noceným jazykem. 1. vyd. 2006, Brno/Praha: Spole- čenství Romů na Moravě; s. 9-16. ISBN 80-903325-7-9. At the beginning of publication it is a broad overview Elšík, V., Interdialect contact of Czech (and Slovak) of Romani grammar and list of the most frequent con- Romani varieties, In: International Journal of the So- versational phrases. The publication is divided into ciology of Language 2003, 162, s. 41–62. two parts. The first part represents standardized Ro- Gašparová, E., Koptová, A., Lukáčová, I., Romaňi mani language and its codified orthography which was čhib - učebnica rómskeho jazyka Bratislava 2007 officially accepted by Roma in Slovakia in 2008. The Hübschmannová, M., Šebková, H., Žigová, A., second part represents internationally accepted form Romsko český, česko romský kapesní slovník. Fortu- of Romani. It contains transcription of the vocabulary na, Praha 2001 from the previous part into international Romani ort- Hübschmannová, M., a kol., Pravidlá rómskeho hography officially accepted by the representatives of pravopisu, Štátny pedagogický ústav, Bratislava 2006 the International Romani Union in Warsaw, in 1990. Compared to the first part, second part is enriched Juhaščíková, I., Škápik, P., Štukovská, Z., Základ- with words from various Romani dialects. né údaje zo sčítania obyvateľov, domov a bytov 2011, Obyvateľstvo podľa národnosti, Štatistický úrad Slo- The particularity of the dictionary is based on repre- venskej republiky 2012 sentation not only vocabulary of Romani language Juhaščíková, I., Škápik, P., Štukovská, Z., Základ- used by native speakers in Slovakia and in Czech Repu- né údaje zo sčítania obyvateľov, domov a bytov 2011, blic but also large piece of vocabulary of the most wi- Obyvateľstvo podľa materinského jazyka, Štatistický despread Romani dialects used in entire Europe. This úrad Slovenskej republiky 2012 composition of the dictionary aims to support commu- Koptová, A., Rómsky jazyk a jeho európska dimenzia, nication between Roma in Europe. In: Rómsky jazyk - bariéry a výzvy, Zborník príspev- kov zo seminára Rómsky jazyk - Cesta sebaurčenia a sociálnej inklúzie, Romano kher, Bratislava 2012 Bibliography Koptová, A., Koptová, M., Slovensko-rómsky, róm- sko- slovenský slovník, Nadácia Dobrá rómska víla Berky, J., Prokop, J., Stojka, M., Slovensko - róm- Kesaj , Košice 2011, ISBN 978-80-970999-0-9 sky rómsko - slovenský slovník, Štúdio dd Bratislava, Koptová, A., Le rôle et la position de la langue roma- 10 Demeter R.S & P.S.: Moskva 1990; Fjalor rromisht-shqip, ni en République slovaque, In: Etudes Tsiganes N°41- Rromani baxt Tirana 2004; Kajtazi Veljko: Rromano-kroaciko 42 (1er & 2ème trimestre 2010), pp. 90-96 / pp.196- thaj kroaciko-rromano, Kali Sara, Zagreb 2008; Mānušs Leksa, Jānis Neilands, Kārlis Rudevičs: Čigānu-latviešu-angļu un latviešu- 203 čigānu vārdnīca, Rīgā 1997; Mirga Jan: Słownik Romsko-polski, Koptová, A., Rómčina do vrecka, Pezolt Košice, 1995 Muzeum okręgowe w Tarnowie, 2009; Paćaku Kujtim: Lavustikorri, Iniciativa-6 Prizren 2004; Sarău Gheorghe: Mic dicţionar rrom- Koptová, M., Charakter a vitalita frazeológie výc- român, Editura Kriterion Bucureşti, 1992; Sarău Gheorghe: hodoslovenskej variety rómčiny vybraných literárny- Dicţionar roman-rrom, Editura Vanemonde-Unicef, Bucureşti, ch textov 2003; Sztojka Ferenc: Un dictionnaire rromani oublié: le „Gyök- , in: Romano džaniben, 2/2011, ISSN 1210- Szótár“ de F.Sz. (ed. Marcel Courthiade), Paris 2007 8545, s. 25-44 PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

Svečano otkrivanje dvojezične ploče na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 2013. godine 2009- 2019

SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ ROMISTIKE 41 NA FILOZOFSKOM FAKULTETU U ZAGREBU

RRH “KALI SARA” inicirao je i sudjelovao u postavljanju prve dvojezične ploče, na romskom i hrvatskom jeziku, na Filozofskom fakultetu Sveulišta u Zagrebu, a kao trajno Ssjećanje na uvođenje kolegija na Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije – Katedra za indologiju – kolegiji Uvod u romski jezik I i II, te Uvod u književnost i kulturu Roma, a koje predaje prof. Ljatif Demir kojemu je romski materinji jezik. Ova dva kolegija su prvi kolegiji koji se fokusiraju na romsku tematiku, a koji su uvedeni u sustav visokoškolskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. U suradnji Saveza sa sabor- skim zastupnikom Veljkom Kajtazijem I tadašnjim dekanom Filozofskog fakulteta, a danas rektorom Sveučilišta u Zagrebu Damirom Borasom, u veljači 2012. Godine, potpisano je Pismo namjere u kojem je dogovoreno osnivanje predmeta o romskome jeziku, kulturi I književnosti. Na tim temeljima osnovan je i Europski centar za romske studije pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 2015. godine počela i provedba sveučilišnog diplomskog studija romistike na Filozof- skom fakultetu u Zagrebu.

Prvo predavanje u okviru diplomskog studija romis- Saborski zastupnik g. Veljko Kajtazi i Goran Beus Richtemberg pred dvojezičnom pločom tike održao je profesor Ljatif Demir i to na Svjetski dan romskog jezika 2012. godine. U sjećanje na to predavanje prof. Damir Boras, tada dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu, i Veljko Kajtazi, saborski zastupnik, svečano su, 5. prosinca 2013., otkrili dvojezičnu ploču na hrvatskom i romskom jeziku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

OBILJEŽAVANJE 42 SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA 2014.

ako modificiran i prilagođavan romski jezika u dušama onih koji njime govore.” zik nije toliko različit među različitim su- govornicima i nije toliko udaljen od svog izvornog, originalnog oblika. Mi Romi jako “Ise dobro međusobno razumijemo bez obzira na naše različito porijeklo ukoliko pazimo i koristimo romski jezik bez lokalnih posuđenica. To znači da mislimo na romskom i tada riječi ne nedostaju. Često koristimo lo- kalnu riječ ne zato što ne postoji romska već zato što je to brže i lakše i prvo na umu. Treba uložiti određeni napor da bi ovu tendenciju neutralizirali, kao što su to radili drugi narodi u povijesnim vremenima preporoda. Možete primijetiti da je romski jezik među romskom zajednicom na Balkanu i u Baltičkim zemljama u najve- ćoj mjeri sačuvao svoju originalnu indijsku formu. Do- movina Roma ne računa se u kvadratnim kilometrima kao kod drugih naroda, već u bogatstvu romskog materinjeg jezika, on je naša otadžbina. Kao što je rekao Akademik Mislav Ježić, prof. Bernard Cerquiglini da je prava teorija jednog je- dobitnik nagrade za životno djelo “Šaip Jusuf”, 2014.

Međunarodni simpozij o romskom jeziku na Filozofskom fakultetu Dragoljub Acković, Sveučilišta u Zagrebu dobitnik nagrade za životno djelo “Ferenc Sztojka”, 2014. 2009- 2019

Prijem sudionika Međunarodnog simpozija o romskom jeziku kod Josipa Leke, predsjednika Hrvatskog sabora PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

Prijem sudionika Međunarodnog simpozija o romskom jeziku kod Josipa Leke, predsjednika Hrvatskog sabora 2009- 2019

LJILJANA PAVIĆ 45 NAJZNAČAJNIJE KARAKTERISTIKE ROMSKE GLAZBE

LARA PAVIĆ, FILOZOFSKI ti i iskrenosti. U radu će biti riječi o najistaknutijim FAKULTET SVEUČILIŠTA U značajkama romske glazbe i njezinim vrstama, kao i o ZAGREBU repertoaru romskih pjesama.

Uvod

Prvi pisani dokument koji se odnosi na Rome je djelo perzijskog pjesnika Firduzija. Pjesnik opisuje kako je oko 420. godine šah Bahram-Gur pozvao 12 000 glazbenika Lura (Roma) te im dodijelio zemlju, žito i blago, ali uz obavezu da zabavljaju njegov narod. Romi su zanemarili zemlju, na što se šah naljutio pa ih je poslao da lutaju po svijetu i žive jedino od pjevanja i sviranja.1

Zvonimir Pongrac navodi kako Romi nemaju svoju originalnu glazbu, već kako su oni preuzimali narodnu glazbu određenog lokaliteta, ali su je odsvirali njihovim originalnim načinom. Romi su prolazili raznim zemljama, pri čemu su upijali glazbene karakteristike Sažetak sredina u kojima su se nalazili. Kada bi došli u novu sredinu, modificirali bi glazbu koju su dotad izvodili, omi su od 5. do 15. stoljeća putovali svijetom odnosno uklapali su je u pučki milje novog lokaliteta. zbog ratnih razaranja i progona. Krenuvši iz Kako bi uspjeli opstati, morali su što bolje pogoditi tadašnje domovine Indije, stigli su u gotovo glazbeni ukus sredine u kojoj su se nalazili. Zbog toga sve europske zemlje, na čijem su podneblju su često napuštali glazbu koju su donijeli sa sobom Ronda stvorili novi život te, osluškujući glazbeni repertoar lokalnog stanovništva, dalje razvijali svoj glazbe- i mijenjali je vrstom glazbe koja je bila specifična za ni izričaj. Mnogima je od njih glazba bila jedini posao, podneblje u kom su se nalazili. Pritom su unosili svoj a kako bi si osigurali angažmane (a samim time i egzi- način sviranja i svoju individualnost, dajući glazbi stenciju), uvijek su je prilagođavali okolini u kojoj se novi karakter i obilježja. Najčešće su mijenjali ritam, nalaze. Zbog toga što je romska glazba bila u velikoj tempo, harmoniju i dinamiku izvođenja, a ponekad su mjeri prisutna u glazbenom izričaju mnogih zemalja, glazbi i dodavali ili oduzimali melodijske dijelove, kao danas se često poistovjećuje s nacionalnom glazbom pojedine zemlje, čime joj se pridaje značaj koji ona za- i mijenjali melodijsku strukturu. Nije bila rijetkost pravo nema. niti da ubacuju improvizirane dodatke koji nisu nužno odgovarali dotičnoj skladbi.2 Možemo reći kako je zapravo jedina originalna romska glazba tradicionalna ciganska narodna glazba, koju Romi izvode samo za vlastitu zajednicu. U današnje 1 Hrvatić, Neven; Ivančić, Suzana. Povijesno-socijalna obilježja je vrijeme sve popularnija tzv. novokomponirana Roma u Hrvatskoj. Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/20268 narodna romska glazba, odnosno estradna glazba 2 Pongrac, Zvonimir. Gjelem, gjelem: zbirka ciganskih ili romskih pjesama i melodija (s pregledom povijesti i glazbe Roma). Zagreb Roma koja je zapravo imitacija tradicionalne cigan- : Hrvatski helsinški odbor; Profil International; Centar kulture ske glazbe, ali je lišena njezine kvalitete, osjećajnos- Roma Hrvatske „Romano centro“, 2003. str. 91. PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

Romi su svoj repertoar ili prilagođavali ciljanoj pu- rali pojedine elemente iz umjetničkog izričaja naroda blici ili su pak težili sveobuhvatnosti (smatrali su da s kojima su dolazili u doticaj, ističe Koraljka Posavec. 46 će svirajući atraktivne skladbe zadovoljiti različite Tako Romi zapravo na neki način postaju čuvari tu- ukuse). Glazbu su izvodili na instrumentima koje su đih običaja i kulturnih sadržaja. Međutim, ipak postoji donijeli iz drugih zemalja, ali i na instrumentima sre- želja da se u kulturno-umjetničkim udrugama očuva dine u kojoj su obitavali. Kao što je već rečeno, sklad- izvorna romska glazba, ples te ostali umjetnički obli- be su izvodili uz puno improviziranja, dajući im tako ci. Tako je u Brnu 1991. godine otvoren Muzej romske upečatljiv ton i neponovljivo obilježje. Često su inter- kulture koji prikuplja i dokumentira građu vezanu uz venirali i u tekstove pojedinih pjesama izbacujući di- materijalnu i duhovnu kulturu te uz tradicionalnu, ali jelove koje nisu razumijeli te ubacujući svoje stihove. i suvremenu romsku umjetnost. Cilj je ovakvih proje- Zbog toga danas postoje različite tekstualne varijante kata educirati javnost u duhu tolerancije i razumijeva- pojedinih romskih pjesama, što dovodi do toga da je nja romskog kulturnog bogatstva.6 teško utvrditi koja je od tih varijanti izvorna, odnosno originalna. Na taj je način nastala nova vrsta glazbe Interpretacija romske, odnosno ciganske glazbe svoj- koja je zapravo jednim dijelom glazba okoline u kojoj stvena je nekom iskonskom azijskom naslijeđu, utje- su se Romi nalazili, a koju su oni prozvali svojom, ci- cajima sredina kroz koje su prošli, kao i nužnoj pri- ganskom glazbom.3 lagodbi novom okruženju. Stoga se ne može reći kako postoji jedinstven stil ciganske glazbe. Romske pjesme krcate su ljubavnim temama u raznim varijantama, kao i čežnjom za prirodom, slobodom On se razlikuje od sredine do sredine pa tako ne mote čergom. Karakteristični motivi su i nostalgija za žemo reći ni kako u Hrvatskoj postoji jedinstveni ci- noćima provedenima zabavljajući se uz vatru, kao i ganski glazbeni stil, već hrvatska ciganska glazba želja za pjesmom, plesom, strasnim crnim očima i sl. egzistira s mađarskim, rumunjskim i orijentalnim ka- Njihove pjesme govore i o samim Romima, odnosno rakteristikama te ugođajem. Kao zajedničke karakte- o njihovu načinu života. Tako se često spominju sva- ristike romske glazbe hrvatskog podneblja te susjed- kodnevne situacije iz njihova života, bijeda, pijanstvo, nih zemalja možemo izdvojiti: svađe, nevjera, veselja, konji, novac itd.4 1. poseban način izvođenja pjesama i melodija: Zanimljiva je tvrdnja koju donosi Svanibor Pettan u emocionalno, izražajno i strastveno svom članku Romsko glazbeništvo i etnomuzikološki 2. razni prijelazi s melodijskim i glasovnim iznena- studij prilagodbe, a u kojem se referira na romske đenjima, povicima, promjenama dinamike i tem- glazbenike na Kosovu. On navodi kako se u literaturi o pa u različitim formama i dijelovima, ali uvijek Romima romske glazbenike smatra ili najautentični- izvedeno na način svojstven pojedinom interpre- jim izvođačima seoske glazbe ili uništavačima narod- tatoru, njegovim sposobnostima i trenutačnim ne glazbe zemlje u kojoj žive. Ističe i kako je kosovska emotivnim doživljajima publika iznimno cijenila romske glazbenike, a samim 3. bogato ornamentirana instrumentalna pratnja time i podržavala mit o njihovoj glazbenoj superior- vodećem instrumentu, na često jednostavnu me- nosti. Slično stanje bilo je i u Grčkoj, gdje su Rome lodijsku i harmonijsku osnovu smatrali nižima od Grka po državljanstvu, ali višima 4. pjevano bogato melizmatičnom ornamentacijom 5 po glazbenom talentu. (ukrasnim dodacima), uz različite glasovne improvizacije s nadahnutim poigravanjima i figura- Teško je odrediti do kojeg su stupnja romski umjet- cijama (orijentalni ukrašeni način pjevanja) nički izričaji izvorni, odnosno koliko su oni asimili- 5. pjevanje u slobodnom ritmu ili uz povremene

3 Pongrac, Zvonimir. Gjelem, gjelem: zbirka ciganskih ili romskih ritmičke promjene, dok je ritamska pratnja u pjesama i melodija (s pregledom povijesti i glazbe Roma). Zagreb osnovi ipak čvrsta i ravnomjerna : Hrvatski helsinški odbor; Profil International; Centar kulture 6. učestale melodijske improvizacije (svaki put Roma Hrvatske „Romano centro“, 2003. str. 91-92. 4 ibid, str. 89. 5 Pettan, Svanibor. Romsko glazbeništvo i etomuzikološki 6 Posavec, Koraljka. Sociokulturna obilježja i položaj Roma u stupanj prilagodbe. Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index. Europi: od izgona do integracije. Dostupno na: hrcak.srce.hr/ php?show=clanak&id_clanak_jezik=53339 file/31761 2009- 2019

drugačije), korištenjem durske i molske ciganske bavili drugim zanatima i poslovima od kojih su živjeli. ljestvice7 Prilagodili su glazbu, repertoar i instrumente audito- riju i svojim izvođačkim mogućnostima. 47 Francuski lingvist Andre Vayan kaže: Glazba Roma je puna inspiracije, nesređena kao njihove navike, laga- 3. Profesionalna (urbana) romska glazba na i monotona kao dani koje provode u pušenju pod svojim šatorima. Ponekad je životna kao njihova lju- Ova se vrsta glazbe najčešće izvodi po boljim lokalima, bav, isprekidana kao njihovi pokreti, zvučna kao nji- gradskim restoranima, hotelima, kavanama ili noćnim hovi glasovi, ritmička i puna čežnje kao njihov ples, barovima, a namijenjena je odabranoj klijenteli koja je ali najčešće tužna i melankolična kao njihove duše.8 sklona ovakvoj vrsti glazbe. Izvode ju profesionalni, uglavnom školovani ciganski sastavi koji znaju svirati gotovo sve. Instrumenti kojima se najčešće koriste su Vrste romske glazbe i načini izvođenja violina, gitara, bubnjevi, klarinet, harmonika, bas te cimbal. Romska je glazba imala različite izvođače, izvodila se u različitim sredinama, za različite prigode i različi- 4. Estradna romska glazba tom slušateljstvu. Neka od najpoznatijih djela vrhun- skih skladatelja (kao što su, primjerice, Listz, Strauss, Upravo je ova vrsta romske glazbe danas najčešće Brahms, Verdi, Stravinski i dr.) isnpiraciju su crpila skladana. Pišu ju i izvode sami Romi (iako to ponekad upravo u razigranim tonovima romske glazbe. Rom- čine i osobe koje nisu romskog podrijetla), a namije- ska glazba može se podijeliti na različite načine, ovi- njena je za javno izvođenje i studijska snimanja raznih sno o tome tko ju je izvodio, gdje se izvodila ili za koga nosača zvuka i slike. Ove su pjesme uglavnom pisane je izvođena. Pongrac predlaže sljedeću klasifikaciju: na romskom jeziku, čime se želi postići što upečatlji- viji romski duh, uz razne melodijske i glasovne vari- 1. Tradicionalna romska glazba za vlastitu zajednicu jacije (melizme) izvođača. Najčešći motivi su životne boli i patnje, ljubavni jadi te različite situacije iz rom- Ova vrsta glazbe podrazumijeva pjesme koje su Romi skog života, koje su gotovo uvijek popraćene tipičnim izvodili unutar čerge ili naselja u kojem su živjeli, a romskim imenima, dubokim osjećajima i hrapavim koja je bila nepristupačna za vanjski svijet. Izvodili glasom. Iako se time želi postići originalni romski ka- su je na različitim tradicionalnim primitivnim instru- rakter pjesme, moramo imati na umu da je ova vrsta mentima (metalnim kantama, raznim jednostavnim glazbe samo imitacija tradicionalne ciganske narodne puhalima itd.), ovisno o plemenskoj zajednici i sredi- pjesme jer nema njenu pravu kvalitetu, osjećajnost i ni. iskrenost, ističe Pongrac. Često se koriste i suvremeni elektronički glazbeni instrumenti (npr. klavijature) Često se ističe kako je upravo to prava tradicionalna koji daju nove mogućnosti te omogućuju stvaranje ciganska narodna glazba. Međutim, važno je napo- različitih zvučnih kulisa i ozračja, što pomaže da se menuti i kako neke romske skupine izvode cigansku udovolje želje širokih masa za ovom vrstom glazbe. narodnu glazbu svoje zajednice i neromskom stanov- Novonastali moderni romski glazbeni sastavi izvo- ništvu. de i zabavnu, plesnu glazbu, kao i pop, rock, jazz te ostale vrste glazbe. To potvrđuje uvriježeno mišljenje 2. Glazba za narod i selo da Romi prate moderna glazbena kretanja i da uvijek žele odgovoriti zahtjevima današnjeg potrošačkog tr- 9 Ovu vrstu glazbe izvodili su romski glazbenici po seo- žišta. skim sajmovima, veseljima, svatovima ili kućnim svet- kovinama. Uglavnom su to radili besplatno jer su se Kao poseban glazbeni izričaj koji zadnjih godina do- življava svoj razvoj u romskoj glazbi možemo ista- 7 Pongrac, Zvonimir. Gjelem, gjelem: zbirka ciganskih ili romskih pjesama i melodija (s pregledom povijesti i glazbe Roma). Zagreb 9 Pongrac, Zvonimir. Gjelem, gjelem: zbirka ciganskih ili romskih : Hrvatski helsinški odbor; Profil International; Centar kulture pjesama i melodija (s pregledom povijesti i glazbe Roma). Zagreb Roma Hrvatske „Romano centro“, 2003. str. 92-93. : Hrvatski helsinški odbor; Profil International; Centar kulture 8 ibid, str. 88. Roma Hrvatske „Romano centro“, 2003. str. 95-96. PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

knuti postmodernizam. Postmodernizam u romskoj tivnog poticaja kojega glazba stvara kod slušatelja glazbi zasnovan je na etnoelementima, folkloru i (njegovo doživljajno iskustvo), dok je manje važno 48 tradiciji romske glazbe. Pojedini skladatelji ponovno razmišljanje o njenoj kvaliteti u trenutku slušanja. oživljavaju tradicionalne ciganske skladbe te im daju Kako su Cigani (Romi) u svojoj nutrini dobri zabav- novi duh. Kao jednog od začetnika i predstavnika ove ljači, lakrdijaši, ali i poznavatelji ljudske duše i srca, vrste glazbe možemo izdvojiti Gorana Bregovića koji u posebnom ambijentu i svojom karakterističnom in- svojom glazbom daje novu glazbenu i vizualnu dimen- terpretacijom izazivaju glazbene senzacije dovodeći ziju tradicionalnoj romskoj glazbi. On sa svojim Orke- slušatelje do ushićenja i emocionalne ekstaze. Zato ci- strom za svadbe i sahrane preoblikuje tradicionalne ganski glazbenici imaju odabranu publiku koja ih po- romske pjesme u dinamičnije ili u opuštenije aran- sjećuje i voli slušati, ne toliko zbog romskih pjesama žmane.10 i točnog sviranja, koliko zbog atmosfere, osebujnog štimunga kojeg oni stvaraju.12

Repertoar romskih pjesama Antonietto se poziva na Baudelairea koji je rekao: Ti Cigani izazivaju želju jednom da plešeš, drugi put da Kako bi zadovoljili različite ukuse svoje publike, Romi plačeš, ili jedno i drugo istodobno.. Čovjek bi poludio uglavnom izvode širok i raznovrstan repertoar. Po- da ih duže sluša!13 negdje (kao npr. u hotelima) postoji repertoar koji je gotovo obavezan, odnosno postoji popis pjesama koje Kao što je već spomenuto, Romi u različitim sredina- se uvijek izvode. U lokalima kao što su noćni barovi, ma izvode etnički različit repertoar, prilagođavajući kavane ili restorani, repertoar pjesama pak ovisi o se glazbenom ukusu publike pred kojom sviraju. Kva- trenutnom raspoloženju publike i samih izvođača. Od litetniji glazbeni sastavi često u svoj repertoar uvr- romskih pjesama i melodija na našem se podneblju štavaju i stranu glazbu zato što njihove izvedbe često najčešće čuju pjesme preuzete od ruskih, mađarskih, posjećuju i stranci. Tako se na njihovim nastupima španjolskih ili rumunjskih Roma. Tako se često izvo- mogu čuti i najpopularnije talijanske, engleske, grč- de najpopularnije pjesme makedonskog ciganskog ke, španjolske melodije, kao i melodije brojnih drugih melosa (Ćhaje Šukarije Esme Redžepove i ansambla naroda. Ponekad uz inozemnu glazbu u svoje nastupe Teodosijevski), ruske pjesme (npr. Oči crne, Bolujem ugrađuju i fragmente klasične operne i operetne glaz- ja, Zvone praporci, Da smo se ranije sreli...), kao i po- be te obrade poznatih serenada i valcera. Zanimljiva pularne mađarske pjesme (Tužna je nedjelja, Koliko te je izjava kojom je Naser Šačiri, romski saksofonist iz volim, Moja mala nema mane itd.). Zanimljivo je i da Kosovske Mitrovice, opisao romske glazbenike: Mi, se u romskim glazbenim izvedbama često nađu najpo- Romi, smo najbolji glazbenici jer izvodimo glazbu pularnije starogradske pjesme (Fijaker stari, Kraj je- svih naroda. Internacionalni smo i univerzalni.14 zera jedna kuća mala, Osam tamburaša...), slavonske (Ne dirajte mi ravnicu, Pod tvojim prozorom, Potočić Romska je glazba nesumnjivo značajan fenomen, ne maleni...), međimurske i zagorske (Međimurski dečki, samo na europskoj, već i na svjetskoj razini. Romi su Mamica su štrukle pekli, Suza za zagorske brege...), od davnina poznati kao vrsni svirači, plesači i pjevači, ali i dalmatinske (Falile se Kaštelanke, Vela Luka, Ve- a te su svoje sposobnosti mudro iskorištavali kako bi čeras je naša fešta...) te vojvođanske uspješnice (U tem se uklopili u širu zajednicu te si time osigurali egzi- Somboru, Na kraj sela čađava mehana, Oj, Jelo, Jele- stenciju. Iako se teoretičari ne slažu uvijek oko tog što na itd.). U posljednje se vrijeme sve više traži i novije je to izvorna romska glazba, nikako se ne može poreći skladana romska glazba u izvedbi Šabana Bajramovi- da je ona imala velik utjecaj u formiranju nacionalnih ća (Geljan dade Dur Dureste/Prokleta je Amerika, Sila glazbenih izričaja brojnih zemalja. kale bal/Ima crnu kosu...) te glazbenog sastava Sar e 11 12 ibid, str. 100. Roma (Pilem, pilem/Pijem, pijem, Ciganin sam ja...). 13 Antonietto, Alan. Povijest ciganske glazbe u Srednjoj Europi // Europski glasnik 17. Zagreb : Hrvatsko društvo pisaca, 2012. str. Pongrac napominje kako treba istaknuti važnost emo- 879. 14 Pongrac, Zvonimir. Gjelem, gjelem: zbirka ciganskih ili romskih pjesama i melodija (s pregledom povijesti i glazbe Roma). 10 ibid, str. 97-98. Zagreb : Hrvatski helsinški odbor; Profil International; Centar 11 ibid, str. 99-100. kulture Roma Hrvatske „Romano centro“, 2003. str. 101. 2009- 2019

Literatura

1. Antonietto, Alan. Povijest ciganske glazbe u 49 Srednjoj Europi // Europski glasnik 17. Zagreb : Hrvatsko društvo pisaca, 2012. 2. Hrvatić, Neven; Ivančić, Suzana. Povijesno-socijalna obilježja Roma u Hrvatskoj. Dostupno na: 1. http://hrcak.srce.hr/20268 (1. 2. 2015.). 3. Pettan, Svanibor. Romsko glazbeništvo i etomu- zikološki stupanj prilagodbe. Dostupno na: 2. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=53339 (28. 1. 2015.). 4. Pongrac, Zvonimir. Gjelem, gjelem: zbirka ciganskih ili romskih pjesama i melodija (s pregledom povijesti i glazbe Roma). Zagreb : Hrvatski hel- sinški odbor; Profil International; Centar kulture Roma Hrvatske „Romano centro“, 2003. 5. Posavec, Koraljka. Sociokulturna obilježja i po- ložaj Roma u Europi: od izgona do integracije. Dostupno na: hrcak.srce.hr/file/31761 PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

OBILJEŽAVANJE 50 SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA 2015.

omski jezik predstavlja indijski jezik, novoindoarijski jezik, koji se proši- rio cijelom Europom, pa tako i Hr- vatskom, ali i u mnogim dijelovima “Rsvijeta. Na tolikom prostoru tijekom dugog vremen- skog perioda stvorio se niz narječja koja treba uklju- čiti u proučavanje romskog jezika, a što ga čini teško preglednim pa ipak vrijednim truda. Romska narječja danas se dijele na vlaška – gurbetsko (džambasko), lo- varsko, kalderaško (Rumunjska) i nevlaška – arlijsko i bugurdžijsko (Makedonija, Grčka, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Srbija, Bugarska), karpatsko (Madžar- ska, Slovačka, Češka), baltičko-poljsko-sjevernorusko i sintsko (Zapadna Europa). Postoje i pararomski jezici u prostorima preko kojih su Romi došli u Europu, iran- skima i sirijskima te u prostorima do kojih su došli u Španjolskoj i Velikoj Britaniji. Tu su Romi često izgubili svoju gramatiku i zadržali samo dio svojeg leksika. Tako je svoj romski jezik izgubio i dio onih Roma koji su do Hrvatske došli iz Rumunjske, a govore varijantom rumunjskoga, to su Bajaši (Međimurje). Oko 47% Roma danas živi u Jugoistočnoj Europi, a 60% među njima je Ismet Jašarević, nagrada za izuzetan doprinos u razvoju sačuvalo svoj jezik.” romskog jezika, književnosti i kulture

Dr. sc. Aleksandar Racz, dr. med. spec., dekan Zdravstvenog Čazmatrans promet d.o.o., Čazma, nagrada za doprinos u radu s veleučilišta u Zagrebu, nagrada za doprinos u radu s romskom romskom zajednicom zajednicom 2009- 2019

Stanislaw Stankiewicz, predsjednik Međunarodne romske unije (IRU), dobitnik nagrade za životno djelo “Šaip Jusuf”, 2015. PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

PROGLAŠENJE SVJETSKOG DANA ROMSKOG 52 JEZIKA U UNESCO-U

suradnji s Ministarstvom kulture Republi- ke Hrvatske – Povjerenstvom za UNESCO, UZOR u RH “KALI SARA” je pripremila projekt i dokumentaciju za priznavanje Uromskog jezika i Svjetskog dana romskog jezika kao nematerijalne svjetske baštine. Dana 7. studenog 2015. godine Opća skupština UNESCO-a proglasila je 5. studeni Svjetski dan romskog jezika dijelom svjetske ba- štine.

Rut Carek, voditeljica i glavna tajnica Hrvatskog povjerenstva za UNESCO pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske 2009- 2019

PAVAO RUDAN 53 MI, LJUDI

AKADEMIK PAVAO RUDAN, blisko i napisat ću riječi koje su svima nama u ovom DR. MED. okruženju dobro poznate:

„U početku stvori Bog nebo i zemlju, a zemlja bijaše pusta i prazna; tama se je prostirala nad bezdanom i duh Božji lebdio je nad vodama.“. Tim riječima po- činje Petoknjižje, počinje Stari zavjet, tako počinje Biblija - knjiga koju su robovi napisali za robove, a koja je nekim svojim vječnim porukama još i danas duboko utkana u sve pore temelja naše judeo-kršćan- sko-islamske civilizacije i kulture. Bila je to knjiga u kojoj, možda, prvi put nailazimo na gotovo antropo- logijske, prelijepe opise različitih naroda, njihovih vjerovanja, običaja, religija i mitova. Ali i prije nje pronađena je i zabilježena svijest o identitetu, kao i uvjerenost nekih u „nadmoć vlastite grupe“. Pronađe- na je npr. u zapisima iz posmrtnoga hrama Ramzesa III. Medinet Habu, iz 1200. godine pr. Kr. (Med. Habu II, 83, II, 57-58. preuzeto iz Wilson, John A. Egypt, 1946: 39). Ti su zapisi, izgleda, činili normu ponašanja u tom vremenu, kao i odnosa prema ljudima na drev- kazana mi je osobita čast što mogu nom Bliskom istoku gdje se, u natpisima o azijskom sudjelovati u radu toliko značajnog susjedu - nomadu, govori kao o onome koji ne živi na skupa, skupa posvećenog prikaziva- jednome mjestu, već mu „stopala lutaju“. Govori se o nju i razmatranju mnogih problema s čovjeku, o ljudima drugačijim od Egipćana, povlašte- Ukojima se u prošlosti suočavala, a i danas se suočava nih stanovnika nilske oaze. Od tih vremena, čak i da- zajednica naših sugrađana Roma. Zato sam, poseb- leko prije navedenih, od prvih nam poznatih natpisa no kao glavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i i tekstova koji govore o različitim ljudima pa sve do umjetnosti, oduševljen činjenicom kako je prvi put današnjih dana - kada je otkrivena i „pročitana“ još u povijesti, u jednoj akademiji znanosti u svijetu, uz jedna veličanstvena knjiga. To je knjiga što je napisa- hrvatsku zastavu i zastavu Europske unije izvješena na u našem, ljudskom genomu, a u razdoblju između i zastava romskog naroda, a uz našu državnu himnu tih knjiga razvile su se i uobličile mnogobrojne ljudske „Lijepa naša domovina“ odsvirana i himna romskog zajednice. Danas nam je dobro poznato kako su se ti- naroda! Stoga i kao antropolog osjećam dužnost reći jekom posljednjih gotovo stotinu tisuća godina, a za- i napisati nekoliko riječi o zbivanjima koja su obešča- hvaljujući upravo jednoj od svojih temeljnih ljudskih stila svijet u prvoj polovici dvadesetog stoljeća, a za osobitosti – mobilnosti i migraciji – pripadnici naše, koja mislim kako ih svi ljudi moraju znati i nikada ne LJUDSKE ZAJEDNICE, proširili svim krajevima svi- zaboraviti. jeta i „zagospodarili“ planetom Zemljom. Tako smo MI, LJUDI, započeli, upravo svojom mobilnošću i mi- U mnogim narodima svijeta postoje običaji, vjerova- gracijom, zahvaljujući našim „stopalima koja lutaju“, nja, religije u kojima se stvaranje i postanak života svoj ljudski, biološki i kulturni, civilizacijski razvoj i opisuje. No ja ću započeti s onim što je meni osobno evolucijom postajali kroz procese očovječenja, polju- PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

đivanja, procese hominizacije ono što danas jesmo – našnjih stanovnika otoka Krka, Brača, Hvara i Korču- POSTAJALI SMO LJUDI. le s naznačenim približnim vremenima odvajanja po- 54 jedinih sastavnica u tisućama godina prije sadašnjosti Suvremena su danas antropologijska istraživanja i (BP) proučavanja mnogih ljudskih populacija jasno pokazala kako ne postoje biološki udaljene i genetički Kad je u osvit čovječanstva ljudima dana Knjiga kroz bitno različite i međusobno odvojene zajednice. Naše zvuk svog imena, postala im je suputnik na predugoj nam je nasljeđe osiguralo bogatstvo u našoj zajednič- stazi očovječenja. Gutenberg je mnogim knjigama koj, ljudskoj, biološkoj, a potom i kulturnoj varijabilno- omogućio da uz čovjeka žive, da ga vode, uče, potiču, sti. Nastalo je uslijed utjecaja mnogobrojnih okolinskih zabavljaju, da ga podsjete na mnoge radosne, ali i tuž- činitelja kojima su naši pređi tijekom gotovo stotinu tine događaje. Mnoge su knjige napisane od tog vreme- suća godina bili izloženi. Upravo stoga što su nam „sto- na, ali su od tada mnoge knjige i spaljene. Čim neki pala lutala“. Ljudi su se tijekom posljednjih nekoliko pale knjige počinje grozno doba, navješćuju se vre- desetaka tisuća godina međusobno udaljavali, rastajali, mena u kojima mnoge knjige nikada neće biti napisa- ponovno spajali, taložili su se i međusobno isprepli- ne. Usprkos tomu, istine jasne ili zamagljene, gotovo tali slojevi naših pređih i time stvorili jedinstvo ljud- urezane u dušu čovjeka treba pohranjivati u pamće- skog roda u bogatstvu njegove različitosti. Samo jedan nje, u knjige, da se ne zaborave. Treba ih objaviti, ti- primjer pokazati nam može kako je i koliko je danas jedna skupina naših sugrađana, npr. onih koji žive na skati, učiniti ih dostupnim. To sam napisao kao malen međusobno bliskim otocima Jadrana, toliko različita dodatak i svoje mišljenje o knjizi poštovane kolegice u temeljnom dijelu naše deoksiribonukleinske kiseline gospođe dr. sc. Renee Weisz-Maleček čija je knjiga - DNA – prikazane na Slici 1. Slika prikazuje rezultat o Židovima u Križevcima jedna od takvih knjiga. Pre- molekularno-genetičke analize 404 stanovnika otoka divan je primjer naših nastojanja da se neke užasne Krka, Brača, Hvara i Korčule i jasno pokazuje koliko situacije kojima su ljudi bili izloženi nikada ne zabo- je naše biološko nasljeđe bogato u veličanstvenoj ra- rave. A u ovoj knjizi, u kojoj imam čast nešto reći o zličitosti niza haplogrupa i haplotipova. U mogućnosti ljudima, a posvećenoj mnogim problemima s kojima smo na svega nekoliko stotina ljudi vidjeti odraze naše, se tijekom povijesti susretao, a i danas se susreće na- ljudske biološke povijesti tijekom desetaka tisuća godi- rod Roma, naših toliko dragih sugrađana koji svojim na i dolazaka naših pređih iz neizmjernih prostora npr. prisustvom u ovim prostorima gotovo 700. godina, jugoistočne i srednje Azije, s Indijskog potkontinenta, među nama obogaćuju i nas same kroz, spomenut ću s Bliskog istoka i mnogih drugih područja Mediterana, samo svojim jezikom, svojom kulturom, umjetnošću, iz supsaharske Afrike, iz gotovo svih prostora euroazij- prekrasnim zvucima muzike što ju samo izuzetno skog kontinenta, Sjeverne i Južne Amerike itd.. Sve je nadaren narod iz srca može podariti drugima, želim to zabilježeno u našem genomu i danas je svima dobro ukazati na nešto što se pred više od sedam desetlje- poznato i dostupno znanstvenoj provjeri jer ljudski je ća zbivalo u prostorima Europe, svijeta, a nažalost i u genom prekrasna knjiga što nosi zapise iz dubina ljud- nas. Da se ne zaboravi! ske povijesti. (Slika27,000 BP 1.). Želim reći nešto o vremenu strašnom, kad su i u nas

17,000 BP palili knjige, da bi poruke njihove nestajale u zabora- 17,000BP vu. Želim reći nešto o vremenu u kojem su palili i knjige i ljude, o vremenu koje nikad ne smijemo zaboraviti 53,000 BP jer, kao što pjesnik reče „vrijeme izjeda sve kao jet- 22,000 BP ka tinktura.12,000 BP 22,000 BP “. Neka saznanja su ipak ostala zapisana. Dostupna su nam i na njih ću ukazati. Upozorit ću na vrijeme kad su ljudi bili sapeti mrežom predrasuda i slijepo slijedili, zbog vlastitih, sitnih, grabežljivih, kri- minalnih33,000 BP interesa već ponuđeni model ponašanja što 19,000 BP 11,000 BP su ga osmislili, nažalost i ostvarili, mnogi s imenima Tolk et al. 2000 i profesurama, brojni „znanstvenici“ i „političari“ te Slika 1. Prikaz haplogrupa i haplotipova mtDNA da- strašni likovi tridesetih godina 20. stoljeća. Da se ne zaboravi! 2009- 2019

Još od kraja 17. stoljeća mislim kako su neki učeni zoologiji ili zootehnici...“. Međutim godine 1932. Eu- ljudi, stremeći novim znanjima poglavito u prirodnim gen Fisher pokušava ljudske rase poredati u genea- znanostima, a zaintrigirani pitanjima i svog vlasti- loški sustav, a Egon Freiherr von Eickstedt (1892. 55 tog postanka pa time i svih tada postojećih ljudi koje - 1965.) u knjizi „Rassenkunde und Rassengeschichte su istraživači nepoznatih krajeva svijeta susretali, der Menscheit” (Stuttgart, 1934. te izdanja od 1937. - objavili, koliko mi je poznato, prve ozbiljne i zapisa- 1942.) godine 1937. prikazuje svoj sustav ljudskih rasa ne pokušaje da se sustavno opišu i u neke prihvatlji- podijelivši ih: u četiri podvrste, 38 rasa i 39 podrasa. ve tzv. znanstvene kategorije svrstaju različite, a do Govori u svojoj rasnoj tipologiji kako je Teuto-Nordij- tog vremena uočene ljudske skupine, rase. Prosudbe ska najsavršenija. Na te sam neozbiljnosti (P. Rudan, su se uvijek temeljile na boji puti. Tako, na primjer 1973, 1975) i o toj, kao i sličnim „znanstvenim“ teori- Francois Bernier (1625. - 1688.) to opisuje godine jama i besmislicama tih nastojanja, napisao svoje stav 1684., a Gothfried Wilhelm Leibniz (1646. - 1716.) i objavio svoje mišljenje znanstvenoj javnosti još pred i Georges-Louis Leclerc de Buffon (1707. - 1788.) više od 40 godina. No, u prvoj polovici 20. stoljeća si- godine 1749. te mnogi drugi tog vremena pored tri tuacija je bila drugačija i mislim kako je na to uistinu glavne boje puti bilježe i Laponce kao posebnu rasnu potrebno posebno upozoriti. grupu. Čak i Immanuel Kant (1724. - 1804.) godine 1775. govori o tome kako pored bijelaca, hunske Zašto? Zato što je to bilo vrijeme u kojem se nije samo rase, crnaca i Američana razlikuje još posebnu hin- pokušavalo tada jedino mogućim istraživanjima na- dustansku rasu i „rasu sjeverne obale Azije“. U „Pre- sljednih osobina čovjeka doći do novih znanstvenih davanjima o fizičkom zemljopisu“ boju puti obrazla- spoznaja. U tom, olovnom vremenu, nalazimo grozan že utjecajem klime („Über die verschiedenen Rassen realitet prožet pseudoznanstvenim, politikantskim der Menschen“, 1775.). Carl von Linné (1707. - 1778.) djelatnostima pojedinih osoba, a na koje treba upozo- godine 1789. razlikuje 5 rasa: Homo Albus, H. Badius, riti kako bi ih se upoznalo u pravom svijetlu. One su, H. Fuscus, H. Niger i H. Cupreus. Ipak, od najtrajnijeg povodeći se za u 19. stoljeću toliko propulzivnim, no- utjecaja bilo je djelo što ga je napisao Johann Frie- vim spoznajama i načinima interpretacija uočenih no- drich Blumenbach (1752. – 1840.), profesor Sveuči- vih rezultata u gotovo galopirajućem napretku biolo- lišta Göttingen kojeg s pravom zovemo „ocem fizičke gije, kao i novim tehnološkim mogućnostima posebno antropologije”. Podatci u knjizi pod naslovom: „De genetike kao novoosmišljenom području znanosti, vi- Generis Humani Varietate Nativa Liber” (1776.) go- djele svoju šansu za napredovanje i postignuće svojih tovo su se 150 godina smatrali točnim, no uistinu je kriminalnih zamisli. Naime, u biološkim znanostima značajna njegova tvrdnja kako svaki biotop uobličava tog vremena mnogi su gotovo srljali prema za čovje- svoje ljude. Bilo je to vrijeme kada su rase smatrane ka do tada neotkrivenim, taksonomskim odnosima u realitetom u biološkom smislu te su ih u biologiji čo- novoosmišljenim prostorima različitih interpretaci- vjeka upotrebljavali pri tumačenju evolucije čovjeka, ja. Dijelom su bili utemeljeni i na novootkrivenim te kao što su postojale i različite taksonomske katego- primijenjenim statističko-matematičkim prosudba- rije u zoologiji i botanici. O tome razmatraju i pišu ma, posebno u odnosu na čovjeka. Potreba, kao i no- npr. Bory de Saint Vincent (1863.) i Ernst Haeckel vostvorene mogućnosti za taksonomska istraživanja (1834. – 1868.) godine 1868., Thomas Henry Huxley ljudskih populacija, javlja se kao novost u nekih, kao (1825. – 1895.) godine 1870. i mnogi, mnogi drugi. To u to vrijeme čak i logičan slijed velikim dijelom prove- je bila realnost tadašnjeg stupnja razvoja znanosti denih istraživanja što su ih na biljkama i životinjama o čovjeku te izuzetno približavanje zadovoljavanju izvršili Carl von Linné (1707. – 1778.) i Georges-Lo- mogućih kriterija tzv. prirodoznanstvene genetske uis Leclerc Comte de Buffon (1707. – 1788.). Na- sistematike čovjeka. Bilo je to vrijeme kad je gotovo kon što je Charles Richard Darwin (1809. – 1882.) svaki biolog i antropolog nastojao prikazati svoju po- objavio djelo pod nazivom: „The Origin of Species By djelu ljudskih rasa, kao npr. Joseph Deniker (1852. Means of Natural Selection In the Struggle for Life“ – 1918.) u djelu „Races et peuples de la terre“ koje je, (London, 1859.) otvorena su mnoga pitanja s obzirom djelo, početkom 20. stoljeća gotovo postalo temeljem i na evoluciju čovjeka, i to ne samo u biološkim zna- nove nauke o rasama. Deniker ističe: (citiram): „… da nostima, već i u tzv. prostorima čovjekovog duševnog se ne može govoriti, kada se radi o ljudskom rodu, ni i društvenog ustroja. Valja skrenuti pažnju i na činje- o vrsti, ni o varijetetu, ni o rasi u onom smislu, kao u nicu, da je krajem 19. stoljeća stvorena intelektualna PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

klima i želja za novim pristupima, pogledima i teori- rasni sastav u kojem pak bijela, određenije arijan- jama u znanosti o čovjeku. Realitet je međutim takav ska društva napreduju sve dok ostaju oslobođena od 56 da u Darwinovo vrijeme postoji, u odnosu na današ- „crnačke ili žute napasti“. Ipak treba reći kako je nje mogućnosti, gotovo primitivna razina znanosti više bio usmjeren ka znanstvenim istraživanjima i tehnologije koju je, možda, danas i teško shvatiti, ljudskog društvenog života nego rasističkim poli- a kamoli prihvatiti. Darwinove ideje, pretpostavke i tičkim programima. Međutim Karl Pearson (1857. zaključci promovirani su u vrijeme kad se još uopće – 1936.), jedan od vodećih svjetskih matematičara, nije znalo i kad još nisu niti postojale discipline kao statističara, kvantitativnih genetičara i eugeničara što su npr. genetika, mikrobiologija, virologija, mo- (autor knjige pod naslovom: „The Grammar of Scien- lekularna biologija i mnoge, mnoge druge. Javljaju se ce“, 1892.) eugeničar je, koji je socijalni darwinizam različite ideje od kojih neke čak nalaze moguće upo- primijenio na cijelu naciju. „Rat“ protiv „nižih rasa“ rište u Darwinovoj teoriji, pa se pojam socijalni dar- smatra logičnom posljedicom znanstvenih spoznaja vinizam koristi i za neke ideologije što se temelje na i primjenu provođenja vlastitih antropometrijskih ideji opstanka najjačih. Preuzeti su čak pojmovi kao mjerenja smatrajući kako viši stupanj civilizacije na- „prirodna selekcija“ i „borba za opstanak“ iako ih, staje kao rezultat borbe rase s rasom, a da preživlja- ne u Darwinovom smislu upotrebljavaju i ranije (npr. vanje ovisi o fizički i mentalno boljoj rasi što ovisi o Thomas Robert Malthus, 1766. – 1834.). Razmišlja „arijevskoj uspješnosti“. Strašno! se o mogućnostima primjene teorije evolucije putem prirodnog odabira i na procjenu društvene vitalno- Eugen Fischer (1874. – 1967.) tada vodeći znan- sti nacije i države. To postaje primamljiva teorijska stvenik nacističke Njemačke, profesor je medicine, mogućnost nekim agresivnijim grupacijama počet- antropologije i eugenike, a od godine 1927. do go- kom 20. stoljeća. Moram upozoriti na činjenicu da je dine 1942. ravnatelj je Kaiser Wilhelm Instituta za filozof i sociologHerbert Spencer (1820. – 1903.) antropologiju, genetiku čovjeka i eugeniku. Rektor je kao gotovo najznačajniji zagovornik teorije evoluci- Frederick William Sveučilišta u Berlinu na koje ga je, pa time obilježen i kao socijal-darvinist, riječima mjesto postavlja sam Adolf Hitler godine 1933. E. kako je čovjekova psiha posljednji problem biologije, Fischer kao neosporni autoritet na području gene- a prvi čimbenik sociologije već unaprijed difamirao tike, antropologije i eugenike (E. Fischer: „Rasse nastupajući „arijevski rasizam“. und Rasse-Entstehung beim Menschen”, 1927.; „Ra- ssenentstehung und älteste Rassengeschichte der Slijedom prije navedenog potrebno je još jednom Hebraer“, 1938.) omogućio je mnogobrojne znan- upozoriti na činjenicu, da gotovo u isto vrijeme dola- stvene i političke manipulacije. Sa svojim suradni- zi u nekih ponekad i do prenaglašenih, neobjektivnih cima objavljujući znanstvene rasprave i sudjelujući i nerealnih želja za novim spoznajama, za original- u strašnim aktivnostima u Južnoj Africi početkom nim vlastitim stajalištima, za vlastitim promovira- stoljeća (nazvan „mesar iz Konga“) omogućio je gro- njem. Među njima nalazimo i skupinu rodonačelnika zne, ljudima nedostojne aktivnosti što su ih prigrlili rasnih teorija, kao što su npr. J. A. de Gobinau, K. i provodili mnogi pseudoznanstvenici, korumpirani Pearson i E. Fischer. Joseph-Arthur, Comte de javni djelatnici, vojnici, profiteri. To su bile „djelat- Gobineau (1816. – 1882) je, pisac, etnolog, sociolog nosti“ najgoreg društvenog taloga što se nakuplja i literarni kritičar, diplomat, čija je teorija o rasnom ispod svake razine prihvatljivo ljudskog ponašanja. determinizmu imala snažan utjecaj na razvoj rasnih Oni su, kao izvršitelji pod vodstvom A. Hitlera i A. teorija, ali i onog što su teorije potaknule u nared- Rosenberga, uz činovnički dobro odrađen posao što nim godinama i 20. stoljeću, prvenstveno u zemljama ga je obavio Hans Globke (1898. – 1973.) iznjedri- Zapadne Europe. Svojim djelom „Eseji o nejednako- li užase, pa je Teodor W. Adorno (1903. – 1969.) s sti ljudskih rasa“ (Essai sur l’inégalité des races hu- pravom kazao kako je nakon Auschwitza poezija ui- maines, 4 vol. 1853–55) Gobineau vrši velik utjecaj stinu besmislena. na formiranje stava o superiornosti tzv. bijele rase nad ostalim rasama te uvodi pojam „Arijevci“. Njime Alfred Rosenberg (1893. – 1946.) rođen je u Tali- naziva germanske narode kao vrhunske u stvaranju nu, arhitekt i inženjer strojarstva (doktor znanosti), ljudske civilizacije. Razvio je teoriju kojoj je temelj- nacistički je političar i istaknuti „rasni teoretičar“ na poruka bila da sudbinu civilizacije determinira onog vremena. U knjizi „Mit dvadesetog stoljeća“ 2009- 2019

(„Der Mythus des 20. Jahrhunderts“) izlaže svoje ra- zakonska podloga i izravna podrška nizu kriminalnih sne, sociološke i pseudopovijesne ideje. Bio je jedan djelatnosti. (Slika 2.) od glavnih rasnih teoretičara stranke NSDAP. Nje- 57 gove ideje utemeljene na djelima ranijih autora, kao što su Joseph Arthur de Gobineau (1816. – 1882.), Houston Stewart Chamberlain (1855. – 1927.) i Michael Grant (1914. – 2004.), ali i na vlastitim idejama A. Hitlera (1889. – 1945.) prihvaćaju pseudoznanstvenici i političari tog vremena usprkos či- njenici što sam Rosenberg, arhitekt i inženjer strojarstva, uistinu nije imao dovoljno znanja iz biologije, genetike i antropologije. Stoga je svoje teorije te- meljio, s pravom možemo pretpostaviti, prvenstveno na nedovoljno proučenim i znanstveno provjerenim filozofskim idejama. Rosenberg „rasu“ predstavlja kao duhovni, a ne biološki koncept. Njegovi stavovi, kao i današnje informacije o njegovom pojmovnom sistematiziranju ljudskih populacija u vrijednosnom Slika 2. Objava Nürnberških zakona smislu, crnce i semite smještaju na dno tzv. rasne ljestvice ljudskog roda. Strašno! Hans Globke (1898. Zgrožen sam prije iznesenim informacijama, čitaju- – 1973.), njemački je pravnik u vrijeme nacizma, su- ći o čemu se razmatralo i pisalo u tzv. znanstvenim djeluje u izradi, razradi i donošenju raznih zakona, a raspravama, uz sudjelovanje i „velikana“ disciplina polja njegovog djelovanja svode se posebno na Nür- koje su predmet i mog užeg profesionalnog rada. Nürnberger Gesetze nberške zakone ( ). Stoga smatram svojom ljudskom dužnošću upravo u Nürnberški zakoni doneseni su 15. rujna 1935. go- ovom trenutku još jednom pokazati i upozoriti ljude dine za vrijeme nacizma u Njemačkoj. U njima je in- kakav je i koliki je i u našoj sredini bio odjek progla- stitucionaliziran progon Židova, Roma i drugih šenih Nürnberških zakona, kao i strašnih posljedi- tzv. nearijevaca i to na rasnoj osnovi. Zakoni su ca što ih je donošenje tih zakona imalo i u našoj sre- utemeljeni na rasnoj teoriji koja Židove, kao semite dini u groznim vremenima ne toliko davne prošlosti. (slično i Rome, koji potječu od Dravida, nearijevaca) smatra najnižom rasom koju treba izolirati i konač- Dana 30. travnja 1941. godine u Narodnim novina- no eliminirati. Strašno! Progon je jadnih ljudi, koji ma Nezavisne Države Hrvatske objavljeno je, uz je tim zakonima postao dio zakonskog sustava jedne druge slične „zakonske odredbe“ (npr. ZAKON- europske države završio je u masovnom istrebljenju jadnih ljudi – u holokaustu. SKU ODREDBU O DRŽAVLJANSTVU, ZAKONSKU ODREDBU O ZAŠTITI ARIJSKE KRVI I ČASTI HR- To su, npr. Zakon o krvnoj zaštiti (Blutschutzge- VATSKOG NARODA“) i sljedeću (citiram): setz) čije se kršenje od godine 1935. smatra rasnom izdajom (Rassenverrat) i Zakon o zaštiti genet- skog nasljedstva njemačkog naroda (Gesetz zum “Na prijedlog ministra unutarnjih poslova propisu- Schutze der Erbgesundheit des deutschen Volkes) jem i proglašujem ZAKONSKU ODREDBU O RASNOJ kojim je zabranjena ženidba između „Arijevaca“ i Ži- PRIPADNOSTI dova kao eugenički nepodudarnih osoba, a kojim je zakonima institucionaliziran progon Židova, Roma i Ova zakonska odredba stupa na snagu danom pro- drugih tzv. nearijevaca i to na rasnoj osnovi. Uz za- glašenja u Narodnim novinama. U Zagrebu, 30. trav- branu obavljanja državne i javne službe, zabranjeni su im brakovi i spolni odnosi s Arijcima, zabranje- nja 1941. Poglavnik: Dr. Ante Pavelić, v. r.* no je uzimanje u službu nearijce, zabranjeno im je sudjelovalje u kulturi, sportu i sl. Pružena je, dakle, Narodne novine, od 30. travnja 1941. br. 16” (Slika 3.) PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

bom miješaju: nordijske, dinarske, alpske, baltijske i mediterane. Židovi, a tako i Cigani, sačinjavaju svaki 58 za sebe drugačije rasne zajednice. ...

3. ZAKONSKA ODREDBA O ZAŠTITI ARIJSKE KRVI I ČASTI HRVATSKOG NARODA Konačni cilj svake arijske nacionalne države mora biti, da se riješi nearijskih elemenata, napose Židova, ... Da se taj cilj postigne potrebno je onemogućiti bio- lošku vezu između Arijca i nearijca. * Hrvatski narod, Zagreb, broj 80., 3. svibnja 1941.“ (Slika 4.)

Slika 3. Zakonska odredba o rasnoj pripadnosti

Uistinu su se požurili! Niti mjesec dana od proglaše- nja Nezavisne Države Hrvatske u novinama „Hrvatski narod“ 3. svibnja 1941. godine objavljen je tekst pod naslovom (citiram):

„TUMAČENJE RASNIH ZAKONSKIH ODREDBI* Zagreb, 2. svibnja OPASKE POJEDINIM ZAKONSKIM TOČKAMA 2. ZAKONSKA ODREDBA O RASNOJ PRIPADNO- STI Ova zakonska odredba sadrži definicije, kojima će se služiti sve specijalne naredbe,3. svibanj koje će se 1941. po potrebi izdavati.

Slika 4. Dio stranice iz novina Hrvatski narod, Za- Točka 1. sadrži definiciju arijskog podrijetla. O tome greb, broj 80., 3. svibnja 1941. što je “deutsches oder artverwan-dtes Blut” kaže komentar njemačkog zakona: “Artverwandt sind in der Uz sve prije navedeno, donesena je zakonska odred- Hauptsache die An-gehorigen der europaschen Vol- ba o: ustrojstvu Rasno-političkog povjerenstva ker ausser Juden und Zigeunern, auch soweit sie sich (u kojem djeluje 9 članova među kojima su i biolog i reinrassisch ausserhalb Europas erhaltem haben”. liječnik). O članovima povjerenstva nisam pronašao Govoriti o europskoj rasnoj zajednici još je razumlji- informacije, a o imenima, iako su ponekad i poznata vije. Europska rasna zajednica jasno označuje skup u malim sredinama poput naše, smatram da u ovom onih rasa, koje se već vjekovima u Europi među so- tekstu nije potrebno nagađati. 2009- 2019

Tisuće dokumenata sačuvano je u Hrvatskom držav- genetics and molecular biology has led to an explosi- nom arhivu u Zagrebu iz tog vremena. Zašto o tome on of knowledge about living organisms. Among the govorim? Zato da još jednom pokažem kako su ne- ideas that have been profoundly altered are concepts 59 znanstvene, šarlatanske teze i pseudoznanstvene of human variation. The concept of „race“ carried teorije uistinu opasne jer dajući im privid zakonske over from the past into the 20th century has become podloge pružaju mogućnost političkim birokratima i entirely obsolete. ... Racism is the belief that human kriminalcima za njihovu kriminalnu rabotu, za geno- populations differ in heritable traits of social values cid, za masovne zločine, kao i druga kaznena djela. U making certain groups superior or inferior to others. prije navedenim slučajevima tzv. znanstvenu podlogu There is no convincing scientific evidence that this be- nalazimo u terminu „Arijsko podrijetlo“ i sl. poput lief is warranted. Tis document asserts that there is izuzetno zatvorenih reproduktivnih skupina koje je- no scientifically reliable way to characterise human dine mogu iznjedriti najsavršenije narode. Već im je o diversity using the rigid terms of „racial“ categories tim besmislicama jasno stavio do znanja J. Lawren- or the traditional „race“ concept. There is no scienti- ce Angel (1915. – 1985.) u nizu znanstvenih radova fic reason to continue using the term „race“. Čast mi je objavljenih godine 1946., 1948., 1951. i 1954. (Slika 5.) bila biti jedan od pisaca i potpisnika ove Izjave:

(http://www.staff.uni-oldenburg.de/ulrich.kattmann/ download/Resengl.pdf ). Izjava je temelj danas objek- tivne znanstvene, a od većine znanstvenika u svijetu i prihvaćene prosudbe od koje polazimo u promišljanji- ma, prikazivanjima i proučavanjima ljudske varijabil- nosti shvaćajući, usprkos još i danas unebovapijućeg neznanja, kako je upravo raznolikost ljudskog roda njegovo neizmjerno bogatstvo. Ta varijabilnost spada u postignuća na koja kao ljudi možemo biti ponosni. Stekli smo ju tijekom stotina tisuća godina našeg očo- vječenja, poljuđivanja, hominizacije. I danas s pono- som možemo reći kako postoji samo JEDAN LJUD- SKI ROD u bogatstvu naših zajedničkih kultura, a svih nas osobina stečena stotinama tisuća godina biti je „oni čija stopala lutaju“.

Antifašizam i antirasizam bili su poput vulkana in- spiracija hrvatskom narodu i svim časnim građanima Hrvatske, koji su suočeni s mračnom stvarnošću niza rasnih zakona i užasa koji su im slijedili jasno pokaza- li u 2. svjetskom ratu gdje su pravda i istina. U našoj, Slika 5. J. Lawrence Angel,J. Lawrence američki Angel antropolog (1915. Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, godine je – 1985.) 1915 - 1985 1997. Nagradom Akademije, a na prijedlog Razreda za društvene znanosti u kojem nam je bila čast imati tada Prije više od 20 godina skupina je znanstvenika, kole- i akademika Franju Tuđmana, nagrađena knjiga ga i prijatelja iz Europe i SAD-a, od kojih su mnogi u dr. sc. Branka Dubrevice „Vojska antifašističke Hr- Zagrebu boravili i nekoliko puta, jednoglasno donijela vatske (1941 – 1945)“. Pri tome valja ukazati kako je odluku objavljenu pod nazivom Statement on „Race“ protesta u ljudima bilo i prije samih akcija. Na žalost, (Schleining, 1995.). Znanstvenici čije su predmet- informacije o tim slavnim, davnim događajima sve se nosti vezane uz istraživanja u području antropologije manje prenose mlađim ljudima, ponajviše izgovore- i genetike, ekologije i molekularne biologije, sociolo- nim riječima koje ponekad i nestaju, brže ili polagani- gije i psihologije, matematike i biostatistike, informa- je. Mišljenja sam stoga da je u Akademiji održan skup tike i dr., napisala je i time jasno obznanila svoj stav: kojem sam imao čast dati svoj prilog uistinu bio potre- „ ... The revolution in our thinking about population ban upravo u ovom trenutku naše povijesti, kako po- PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

ruke istine što su ostajale od naših sjećanja, od stvar- nog života uzete, ne bi nestale u zaboravu. I kako bi se 60 i jedan biser u našem društvu, BISER NAŠEG BRAT- SKOG, LJUDSKOG, ROMSKOG NARODA približio vječnoj poruci koju nam je ostavio osnivač Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Josip Juraj Stro- ssmayer. Govorio je uvijek kako je jedino prosvijećen narod slobodan narod, svima nama u ovim prostorima neprestano ponavljao poruku kako se jedino prosvje- tom može doći do prave slobode.

*Sva literatura dostupna je kod autora teksta na zahtjev. 2009- 2019

Svečanost obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika na Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, 2015. PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

OBILJEŽAVANJE 62 SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA 2016.

kaosu izbijanja Drugog svjetskog rata Romi su bili jedni od nepoželj- nih dijelova društva u kojem su njihovi vođe težili stvaranju rasno čiste “Unacije. Romi su bili “posljednji slobodnjaci”, kako ih je uoči rata nazivao istaknuti hrvatski književnik Ivan Go- ran Kovačić, koji su bili progonjeni zbog njihove slobode, načina života, kulture, tradicije, jezika i povijesti. Ustaške vlasti progonile su Rome na temelju rasnih zakona zbog kojih su ostali bez građanskih prava. U ljeto 1941. bilo je provedeno popisivanje Roma u NDH, a ti podaci poslužili su vlastima u svibnju 1942. u provođe- nju deportacija Roma u jasenovački logor. Posljedica je bila gotovo potpuno istrebljenje Roma na hrvatskim područjima.”

Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske na svečanosti obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika u Hrvat- skoj akademiji znanosti i umjetnosti, 2016.

Prijem sudionika Međunarodnog simpozija o romskom jeziku kod predsjednika Hrvatskog sabora Bože Petrova 2009- 2019

Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske i Veljko Kajtazi, predsjednik Organizacijskog odbora i saborski zastupnik PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

Svečanost obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika na Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, 2016. 2009- 2019

STANISLAW STANKIEWICZ 65 THE LANGUAGE - FROM THE POINT OF VIEW OF THE ROMA

STANISLAW STANKIEWICZ Some well-known non-Roma opinions dealing with the Roma language.

Bernard Gilliat-Smith argued that “the basic [ie. A common standard] Romani is his opinion theoreti- cally possible, but in the current state of development of the Gypsies / Roma in Europe has little chance of being accepted.

Recently, Donald Kenrick noted that (...), there are between fifty to one hundred dialects, Roma dialects are mutually unintelligible, exceptionally sometimes at a very basic level. “

Some academics even though it seems that in good faith can sometimes help to reduce the role and value of Romani language, usually claiming that they can not at the language to express abstract concepts or philosophical, only the most basic ideas.

Linguist Jules Bloch in his book about the Roma, he increasing standardization of the debate their language speaks only as “argot” (1969: 113), on the Roma language is primarily held dis- while another linguist Paul Wexler, believes that it cussions that are sometimes political. Roma- is composed of linguistic registers different popula- ni language is the language of people who do tions marginalized without disenfranchised and that Tnot have a national structure and economy, and are “Roma are not of Indian origin and does not take its still dependent on the non-Roma world which deter- Asian component by direct contact, or by inheritance mines their capabilities and participate in the global from Indian languages,” (1997: 16). Sociologist Judith community. This means that the issues of language Okely, which quotes Wexler, has already adopted a planning (among others) have been and continue to similar position a few years earlier: be dealt with mainly by specialists from outside the Roma community as particularly important this is There is a view that the widespread lack of subtlety in for people who want to have control over their own the Romani language, which are characteristic of the affairs. And even if the necessary resources were language more civilized. available, the problem still exists, because the Roma language is very unevenly represented, in terms of In the well-known book, Isabel Fonseca “Bury its various so-called „dialects”, in terms of resource Me Standing” language “eternal wanderers’ says number of words in these dialects and in terms of (...) Has little basic vocabulary. (...) Consists of most what the governments of the countries in which these of the words relating to home and hearth and mainly dialects are used are ready to offer in the way of sup- of Indian origin, more common is the spirit of the lan- port. Work on the standardization of the Romani language, or what seems to be particularly well suited for guage are własciwiew the hands of strangers. social conversations and express extreme emotions “ PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

The current position of the language world. Often, the refrain in conversations with each other from the use of ethnic language, believing that it 66 Language of Roma is currently in an ambiguous is rather a liability, not an asset. These same children position, is thereby subjected to unprecedented can easily give examples antigypsyismu encountered restrictions yesterday operates quite real oral outside the home, especially in school, officially with Communications Group, today promoted (or rather has teachers and classmates, or inadvertently in the been reduced?) To the rank of schools subject to the materials shipped to read that almost equally “Gypsies” means of communication of national and international occurs in a negative light (Hancock 1988a; 1998) politics, the language used in the media and literature (though mainly in niche channels) as well as a tool Currently, in some countries, schools are beginning to confirm the identity. Roma language is a value in to appear in the curricula topics of multiculturalism, itself (...) It is worth remembering that some of the among other things about the history and culture of institutions that deny the existence of Roma language Roma, and this piece of knowledge driven society and its spelling, grammar and the ability to upgrade, is only now becoming a reality. Still, more often it but do not hesitate to order a translation specialist happens that Roma children are not even in the same conference and administrative and translation of classes as their colleagues do not Roma, but are materials, including political language. We noticed that seperowane in separate groups for “less capable.” the use of Roma language only in the form of oral and careless already destroyed a large part of what had and Some research shows that children Roma are often if this trend continues, it will lead to its disappearance placed in special schools for mentally ill children than others who are not Roma, even though they are To this it did not happen just Roma community itself healthy with normal intelligence “(Ledgard, 2001: 29). should not only use their own language to calm their level but also take care of its development. Nowadays, Ilona Lacková writes about ridiculing the non-Roma learning their own language is a must for the young in Slovakia those who speak the language of Roma: “I generation. So do other nations that have developed wrote in Slovak, and it never occurred to me that you their own national education, care about education can also write in Romani. The peasants laughed at us and development of young generation. Language and said that this is gibberish, (...) Language Roma had should develop and enrich vocabulary that will assist their place in the school, I have never seen the printed in dealing mutual understanding and communication word in Romani in my life and I thought that was the between human groups. Is Roma children in today’s only Slovak language appropriate for literature. world can like other schools to learn more about your language, your parents? Language as a liability rather than an asset In some countries, Roma language in public places is not often used because the individuals who speak them Romani proverb says: “Be careful that the language realize that they can be marginalized. does not cut off your head.” Therefore Roma during the internal discussions weigh every word so as not “To feel comfortable talking about your language, you to offend the caller. This requires the tradition and have to accept yourself your identity. Sometimes a culture of Roma. So far, Roma language was an asset negative attitude, a reluctance to Roma in the outside as defined belonging to the group. Today, the language world can not make and inspire a good sense of self. should be an obligation for Roma. Take care not to Antigypsyism is too often expressed formally in damage or pollute the language of unnecessary words various forms and the consequent emotions, anger and that without thinking and proper analysis is already frustration can in extreme cases appear and contribute used in many official documents and materials. to destructive behavior of parents of children in the home. This may give rise to a sense of shame in parents So far, I had the feeling that I know many dialects of with ethnicity of their children, and sometimes telling Romani and still have not found the etymological them not to reveal their identity as Roma to the outside meaning of such words as Parajmos and Hakai or 2009- 2019

otherwise Ha kaja, which would have a relationship here says, but it lacks many of the original words of with the culture, traditions and language of the Roma. the Roma, who are there in the dialect of his father. Parajmos and Hakai or Ha kaja are often used in Those Roma lost the word “Rukh” that tree, and say 67 numerous publications and used for all kinds of “crib” lost phukerav because I say, and say phenav. meetings on Roma. No other could answer the They say hot and cold, but not “warm”. We have the question of where they were taken those words word “hot” in some dialects. They have lost the word that define the Roma language is very important “day” and the use of Romanian words. But some for the Roma events related to their history. dialects still retain the true word in the morning. I ask myself why Parajmos means the destruction of Roma and no word MUDARIPE which I think is closer You ask about Hakai. I have never heard spoken, but to Roma because it lays all the atrocities inflicted for Courtiade says that exists in some Balkan dialects, Roma during the Second World War. Hakai word or and is a true Romani (Indian word). Another is Endai. Ha kaja, which according to some experts dealing with Porajmos means absorbs, opening his mouth wide, this issue is taken to mean the language Roma Human spreading himself so figuratively “spreading himself” a Rights. I found no connection with what was claimed. woman to rape her. (...) In its meaning devours human In Roma Hakai different in the spelling Ha kaja means life, it is, I think, to the Holocaust and mudaripe for some “dialects” eat it / or eat that. I wondered whether “genocide” in general. The problem is that our words to replace Hakai MANUSHIKANO CHACHIPE? This can have many meanings. We say asava and this means is exactly the right man /. Enter the correct new that laugh, laugh, giggle, guffaw, chuckle, only one word terms in Roma and in particular those listed are of to cover all these shades of meaning in the English great importance for us Roma because it concerns an language and mudaripe (n) simply means murder, adequate understanding of our painful history. Many which is not the same meaning as genocide. Courthiade people have questioned the origins of these phrases suggested instead porajmos replace “sa-mudaripe. (...) and questions are asked whether they are adequate Romani can not disappear. If you lose it, we lose the and properly define what we want to say. Understand culture. “Language is the carrier of culture.” Without the etymology and meaning of new terms in the Roma our language and our culture, we become gadje, Roma language is very important due to the current situation defined only for its looks and low social status. and place Roma language among other languages.

Therefore, the question turned to the professor. Bibliografia I.Hancock help explain the etymology of the two words and that in the future may have to help us all to understand Acković, Dragoljub, 1997. Čitajte Ljudi - Ginavnen this issue and to increase the confidence in us and the Romalen - Read People. Belgrade: Rrominterpress. young generation of Roma that is what we do, we say we Acton, Thomas, 1974. Gypsy Politics and Social determine is appropriate for the Roma language and all Change. London: Routledge and Kegan Paul. that enriches the language Roma and raises its value. Cortiade, Marcel, n.d., Lava-kunti (kuja) and-i Khetani In answering my doubts prof. I. Hancock wrote: Rromani Chib. Curtiade, Marcel, 1986b. Romani Fonetika thaj (...) The etymology of our words is very interesting Lekhipa. Titograd: Izdanja. for me. I have a list of very many that are still a Cortiade, Marcel, 1986c. La standardisation du mystery. Some of them believe were invented by Romanes. In Proceedings of the Table Ronde d’Etudes people, are not true Roma words, by that I mean the Tsiganes. Paris: Centre Beaubourg. words that were in the beginning. Kochanowski, Courtiade, Marcel, 1989c. “E lavenqe, save nane an-i Courthiade, Uhlík and others created new words. ćhib romani,” Tsiganes: Identite, Evolution. Courtiade, Marcel, 1989d. “La standardisation du We need new words, however. The question is, romanes,” Tsiganes: Identite, Evolution. Paris: where to get them? If we believe that once a Romani Actes du Colloque pour Ie Trentieme Anneversaire language, which was then divided into many dialects, des Etudes Tsiganes. Pp.375-384. we can search all dialects lost words. For example, I Djurić, Rajko and Cortiade, Marcel (1990). learned to speak Wlach dialect, because everyone Konsultàcia vaś-i Standardizàcia. Working Paper of PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

the International Romani Union, Warsaw. Hancock, Ian F.,1977. Problems in the Creation of 68 a Standard Dialect of Romanés – II (Grammar and Lexicon). Presentation to the American Council of Teachers of Uncommonly‑taught Hancock, Ian, 1992a. “Standardization of Romani orthography,” Patrin 3:5-9. [Amsterdam]. Hancock, Ian, 1994a. “Alosaripe vaš Rromani standardizime,” Patrin, 2:22-25. Prešov & Amsterdam. Hancock, Ian, 2003. “Language corpus and language politics: The case of the standardization of Romani,” in Farimah Daftary & François Grin, eds., Nation- Building, Ethnicity and Language Politics in Transition Countries. Budapest: LGI Books, Open Society Institute, pp. 267-286. International Romani Union Language Commission, 1991. “Decision: The Romani alphabet.” Informaciaqo Lil e Rromane Uniaqoro 3/4:13 International Romani Union Language Commission, 1992. Compte-rendue du Groupe de Recherche et d’Action Linguistique Romani. Amsterdam. Kenrick, Donald, 1981. “The development ofa standard alphabet for Romani,” The Bible Translator, 32(2):215-219. Kochanowski, Jan, 1983. “Romani koyni (Khetani Romani),” Studia Indo-Iranica, 1983:57-63. Kochanowski, Vania de G., 1994. Parlons Tsigane. Paris: L’Harmattan. Kochanowski, Vania de G., 1995. “Romani language standardization.” Journal of the Gypsy Lore Society, 5(2): 97-108. Bartosz Adam, „Nie bój się cygana”, Wydawnictwo „Pogranicze”, Sejny 1994. Ficowski Jerzy, „Cyganie na polskich drogach“, Wydawnictwo Literackie, Kraków 1985. Kowarska J. Agnieszka, „Polska Roma. Tradycja i nowoczeność“, Wydawnictwo DiG, Warszawa 2005. Kołaczek Małgorzata, „Bariery edukacyjne“ [w:] „Dialog-Pheniben“, Krzyżanowski P., Pytlak G., Bończuk L., Cyganie: Mity i Fakty, Gorzów Wielkopolski 2002 Ficowski J., Cyganie w Polsce. Dzieje i obyczaje, Interpress, Warszawa 1989 2009- 2019

Kulturno-umjetnički program u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu 2016. godine PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

OBILJEŽAVANJE 70 SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA 2017.

a Kosovu, Romi su oduvijek živjeli s ostalim zajednicama i oduvijek su bili sastavni element za etničku, vjersku i kulturološku toleranciju. Zahvalju- “Njući činjenici da su oduvijek biti aktivni u obrani svojih prava, uspjeli su sačuvati svoj jezik biranjem romskog jezika kao izbornog predmeta u školama, njegove uporabe u elektronskim i pisanim medijima, preko aktivnosti nevladinog sektora, političkog predstavljanja romskih interesa, izdavanja publikacija na romskom jeziku i sl. Trenutno se Romi koji čine 3% ukupne populacije u Prizrenu bore za priznavanje romskog jezika kao jednog od tradicionalnih u uporabi dok je u općini Gračanica romski jezik odavno priznat kao službeni jezik. Na kraju, valja napomenuti da u slobodnoj i ne- ovisnoj Republici Kosovo, i Romi trebaju sudjelovati u različitim politikama izgradnje državnosti i njihovog napretka. Njima, kao i svim ostalim građanima, trebaju se zagarantirati građanska i etnička prava, kako bi Re-

publika Kosovo bila multietnička i multikulturološka Daut Qulangjiu, država.” dobitnik nagrade za životno djelo “Ferenc Sztojka”, 2017.

Svečanost obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika na Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, 2017. 2009- 2019

Svečanost obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika na Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, 2017. PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

Svečanost obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika u Muzeju suvremene umjetnosti, 2016. 2009- 2019

DAUT QULANGJIU 73 ROMI NA KOSOVU – ROMSKI JEZIK

DAUT QULANGJIU specifične etničko-nacionalne karakteristike, očuvati naslijede i svoj jezik, kulturu, običaje, tradiciju, glazbu, nošnju, njihovu svijest za pripadnost (etničku pripadnost), za svoju nacionalnost i drugo.

Romski jezik

Romski jezik pripada grupi Indo-Europskih jezika, čije se i porijeklo vjeruje da je iz Indije. Osnova ovog vjerovanja je da u romskome jeziku postoje puno ri- ječi koji su bliski ili slični starome indijskome jeziku “Sanskrit”.

Romi šetajući iz jednog mjesta na drugo, iz istih krajeva posudili su riječi, najviše iz Grčke i Perzije. Uosta- lom, nakon svega ovoga, Romi su uspjeli sačuvati svoj jezik, s time što danas Romi govore i pišu na romskome jeziku.

Kao svaki jezik na svijetu i romski ima svoje dijalek- omi su porijeklom iz Indije. Ovo je potvrđeno te i svoje lokalne varijacije koje trebamo razlikova- prije puno godina od strane svjetskih lingvisti. Istraživanja dokazuju da se na Kosovu govore tri ta, etnologa, antropologa i sociologa. Zbog romskih dijalekata, ARLI, GURBET i BUGURDJI, ne straha i siromaštva, Romi su napustili svoje uzimajući u obzir različite lokalizme koji se ponekad Rmjesto. Ima puno nedoumica o tome kada se dogodila spominju. migracija Roma iz Indije, ali se 10. stoljeće smatra na- jpovjerljivim. Romi su na Kosovo stigli u 14. stoljeću s dolaskom Osmanlija na Balkanu. Ovo dokazuje da Romi i njihova fizička asimilacija su Romi starosjedioci Balkana, potom se i na Kosovu smatraju kao starosjedioci i ova se mjesta smatraju S etničkom asimilacijom – poprimanjem jezika, kao mjestima Roma. S dolaskom Roma na Balkan i običaja, tradicije, suživota, folklora, sociološkom i na Kosovo, počeo je proces asimilacije. Tako su od ra- psihološkom asimilacijom, poprimanjem mentalite- zličitih naroda Romi poprimili jezik, običaje, tradiciju ta, načina razmišljanja, emocionalnosti, duhovitosti, i vjeru. Ovaj je proces bio primoran, zato što se ovime vjerske asimilacije, od naroda s kojima su Romi vodi- postigla integracija unutar države. li suživot, moramo uzeti u obzir i fizičku asimilaciju Roma. Romi na Kosovu govore na svome romskome jeziku, osim toga govore i albanski, a veliki broj Roma govori i U vezi fizičke asimilacije treba spomenuti činjenicu turski i srpski jezik. Oni se takoder školuju na albans- putovanja i migracije Roma na različitim mjestima kome, turskome i srpskome jeziku. Romi na Kosovu tokom povijesti. Tako, na našim krajevima zajedno s su etnička manjina i kao manjina trebaju očuvati svoje Ilirima živjeli su i Tračani. Nakon njih su došli Rimlja- PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

ni, koji su u ovim krajevima ostali dosta dugo i s time povima Srbije, Crne Gore i Makedonije, kao i u Ple- proširili svoju kulturu, vjeru i s time je recipročno metini i sjevernoj Mitrovici. Proces povratka se nije 74 nastajala i fizička asimilacija. odvijao i ne odvija se kako valja, zato što je ekonoms- ka situacija na Kosovu veoma teška. Ipak, Romi se tre- Osmansko carstvo, koje je trajalo najduže (više od baju samovoljno vratiti svome mjestu i svojem iman- 500 godina), ostavilo je svoje karakteristike na sve ju. I iz Europskih zemalja, gdje živi veliki broj Roma, Balkanske narode. Tako, recipročnom razmjenom, povratak treba biti samovoljan i u tom slučaju Romi kao vladari osim općenitih karakteristika, naslijedili trebaju dobiti oštećenje za njihovu imovinu i kuće koje su i fizičke karakteristike – genetske karakteristike na su spaljene ili srušene na Kosovu. lokalno stanovništvo. Državne afirmativne mjere za bolju integraciju, Fizičke karakteristike – genetske karakteristike je državne politike i želja da se Romi ne vrate na mjesti- naslijedio i romski narod. Romi su uvijek imali nima odakle su došli u Europi, čini modernu asimilaci- ske položaje, ispod drugih, ignorirani, živjeli pod ju nad novom generacijom romskoga naroda. Među pritiskom i neuvažavani, što je dovelo i do popriman- ključnim faktorima je ne korištenje romskoga jezika ja fizičkih-genetskih karakteristika. Odatle imamo na institucionalnom nivou, u školama, ne postojanje Rome koji su različiti po njihovom izgledu: počevši od medija na romskome jeziku kao i druge metode in- boje kože, oni koji su crni i tamno crni, do onih koji stitucionalne uporabe koje čine da se romske obitelji su bijeli i veoma bijeli (plavi) boju očiju, visine koji se potpuno asimiliraju i tako zaborave njihov materinji, teško razlikuju od ostalih. romski jezik. Na Kosovu, Romi su oduvijek živjeli s ostalim zajednicama i bili su faktor za etničku, vjer- Uzimajući u obzir genetske karakteristike, nasljedst- sku i kulturološku toleranciju. Oni nikada nisu bili vo je tipični fenomen kod romskih obitelji da se od bi- faktor podjele i netolerancije s ostalima, zato što su jelih roditelja, rađaju crna djeca. U vezi ovoga, važno Romi miran narod. Nikada nisu bili evidentirani na je spomenuti da su se Romi, čije je porijeklo iz Indije, državnom nivou kao kriminalci ili ljudi koji pod veli- toliko promijenili po navedenim gledištima, da je dan- kom mjerom krše zakon. as veoma teško reći da su Indusi. Na Kosovu, zahvaljujući tome što su Romi oduvijek bili aktivni u obrani svojih prava, uspjeli su sačuvati Pozicija romskoga naroda – svoj jezik preko upotrebe romskoga jezika kao izbor- migracija Roma s Kosova nog predmeta u školama, preko upotrebe romskoga jezika u elektronskim i pisanim medijima, upotrebe U vezi odlaska Roma s Kosova i njihovo ponovno romskoga jezika preko aktivnosti nevladinog sektora, vraćanje na Kosovu trebamo napomenuti da je rat upotrebe romskoga jezika preko političkog predstavl- na Kosovu 1998. / 1999. godine nanio velike štete et- janja romskih interesa, publikacija i knjiga na roms- ničkim zajednicama. Veliki broj žrtava, poteškoće, kome jeziku i sl. Trenutno, Romi se u Prizrenu bore za rušenje i poništenje romskih kuća i imanja učinilo je priznavanje romskoga jezika kao jezika u tradiciona- da se Romi odsele s Kosova kako tokom rata tako i nalnoj upotrebi te pošto čine 3% ukupne populacije, dok kon rata. Zato, u Prištini gdje je nekada živjelo 8.000 je u općini Gračanica romski jezik nedavno priznat – 9.000 (osam/devet tisuća) Roma, danas ih nema kao službeni jezik. uopće. I u Mitrovici gdje je živjelo 8.000 – 10.000 Roma, danas ih je znatno manje. Isto tako i u Gnjilane Na kraju, treba napomenuti da u slobodnoj i neovis- od 7.000 Roma, danas je ostalo otprilike 300 njih. Za noj Republici Kosovo Romi trebaju sudjelovati u ra- sada, najveći broj Roma živi u gradu Prizrenu, gdje zličitim politikama izgradnje državnosti i njihovog ih živi nešto više od 5.000. Može se reći da je položaj napretka. Njima, kao i svim građanima trebaju se za- Roma u Prizrenu dosta bolji, zato što je međuetnička garantirati građanska i etnička prava kako bi Kosovo tolerancija u znatno većem nivou. bila demokratska i zakonska država s ravnopravnim pravima za sve građane, da bi ovime bila multietnička Romske izbjeglice s Kosova su našli utočiste na kam- i multikulturološka država. 2009- 2019

Svečani program povodom obilježavanja deset godina rada “KALI SARE” u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

OBILJEŽAVANJE 76 SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA 2018.

Veljko Kajtazi, zastupnik dvanaest nacionalnih manjina u Hrvatskom Međunarodni znanstveni skup na temu “Tisućljetne migracije saboru te predsjednik Organizacijskog odbora i Suzana Krčmar, Roma iz pradomovine Indije u Europu i ostatak svijeta” predsjednica Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA”

Sudionici Međunarodnog znanstvenog skupa Svjetskog dana romskog jezika u Hotelu Panorama 2009- 2019

Sudionici Međunarodnog znanstvenog skupa Svjetskog dana romskog jezika u posjeti romskom groblju u Uštici PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

Središnje obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 2009- 2019

MIRDITA SALIU 79 ROMSKI JEZIK - JEDNAKO NA ROMSKI IDENTITET

MIRDITA SALIU od kojeg se moglo ustanoviti poreklo današnjih Roma (to je bilo ustvari i jedini alat znanstvenika koi su is- traživali ko su i odakle dolaze Romi) koj nas ima po čitavom svetu. U otsustvo institucionalne memorije govorni jezik naroda koje na različita mjesta nazvan različitim pogrdnih imenima, otkriva ne samo porjek- lo nego i kulturne i tradicionalne norme koje i danas možemo ih nači u različitim modificiranim formama.

Polazeči od toga da jezik je jedan od elementa koi jednu skupinu čini narod, od osobite važnosti je da se jezik jednog naroda čuva i neguje. Jer očuvanje jezika znači i postojanje jednog naroda. Sve ovo odnosi se i na romski jezik. U ovoj prilici ja bih dala jedan kratki prikaz šta se dešava sa romskom jeziku u Makedoniji.

Rad i primena romskog jezika u Makedoniji

Ne može, a da se ne spomene prvu romsku gramatiku izradzena od profesora Šaip Jusufa u suradnji sa makedonskog lingvista Krume Kepevski u 1980 Značaj Romskog jezika godine. Zahvaljujuči ovoj gramatici od tada, a osobito devedesetih godina veoma ozbiljno radilo se na ezk i kultura jednog naroda su deo elemen- uvodzenju romskog jezika u obrazovnom sistemu i st- ta koi čine nacionalni identitet. I pored toga varanja romskog kadra koi su trebali da rade po škol- što se posmatraju kao posebni sistemi, med- ama. Cilj je bio uvodzenje romskog jezika najprije kao zu njih postoi duboka povezanost koja ima fakultativni program u školama gde ima romska dje- Jjedan široki dijapazon istraživanja i zahteva interdis- ca, a zatim kao redovni i obavezni nastavni program. ciplinarni pristup. Jezik je sistem znakova (govornih Medzutim problem je nastao u faktu da nastavu mora i pisanih) koi koristi se za sporazumevanje medzu držati pedagog odnosno nastavnik sa završenom ped- ljudima, izražavanja misli – sredstvo za komunikac- agoškom akademijom ili lingvist. Takav kadar nije iju. Kao takav sistem, jezik je društvena pojava, a s bilo u potrebnom broju, ali ipak počela je nastava sa obzirom da je sredstvo za sporazumevanje i komu- vrlo malim brojem nastavnika, najprije jednom tjed- nikaciju, ima socijalnu prirodu. Kultura je koherent- nom od prvog do četvrog razreda, a zatim i dva put ni skup karakteristika jedne odredzene grupe i je deo u tokom tjedna do osmog odnosno devetog razreda. socijalnog sistema. Jezik i kultura si tesno povezani Za ovu svrhu profesor Šaip Jusuf napisao je i bukvar jer jezikom se gradi i prenosi kultura i kulturne veze. na romskom jeziku, koji je mogao da se koristi za niže razrede. Tu je nastao novi problem, nema odgovara- Romski jezik i romska kultura su jedino blago koje juče nastavnih pomagala koja bi omogučila izučavan- su Romi poneli sa sobom sa svoje domovine Indije. je romskog jezika za više razreda. Nastavnici snalaze Romski jezik kako kolektivna memorija je jedini trag se ko kako zna i ume, do danas. PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

Ustavnim amandmanima iz 2001 godine, pored dru- kao obavezni predmet nego je još uvek kao fakultati- gih i Romi su dobili mogučnost da koriste romski jezik uvni izborni predmet, odnosno nije redovan predmet. 80 kao službeni jezik u opčinama gde su Romi 20% od Romski jezik u nekoliko osnovnh škola (u Skoplje i stanovnika. To znači da u jedinu Romsku opčinu u Kumanovo), gde je največi broj Roma, imaju pravo da Balkanu a i šire, oficijalni jezik je romski. U Republici ga biraju samo romska djeca, ne i druga. Ovo je ne- Makedoniji postoje i romski mediji koje emituju infor- mogučnost ili ograničenje da druga deca koje hoče da macije na romskom jeziku. Na nacionalnom TV servi- nauče neki jezik sa svojeg opkruženja, stime što bi su Makedonska radio televizija, od 1991 godine do da- podticali multikulturalizam. nas funkcioniše emisija na romskom jeziku koja em- ituje se 3 puta tjedno po 30 minuta i jednom u mjesecu Več dugo vreme priča se o otvaranju romske katedre u ima emisije od jednog sata. Isto tako u okviru nasio- okvidu filološkog fakulteta u Skoplje, ali več godinama nalnog servisa svakodnevno emituju se radio emiseje nema nikakav rezulta, jer se smatra da na toj katedri na romskom jeziku. Do prije nekoliko godina na make- bi bilo samo romski studenti, što nije to cilj, nego reč donskom eteru bilo je 2 romske privatne televizije. je u poticanje interesa i kod neroma da se upoznaju Nažalost ostala je samo jedna.Internet mogučnost i stime približi romski jezik i kultura. U vezi s ovim dali su priliku za funkcionišanje i romskih portala na nema dovoljno političke volje da se nešto više uradi koima su prikačene vjesti, informacije i drugi sadržaji na ovom planu. Smatram da sve ovo postaje jako alar- na romskom jeziku. Ovo je neka hronologija stanja na mantno kada govorimo o primeni i sačuvanju izvor- nacionalnoj razini. nog romskog jezika, jer jezik je jedna od komponen- ta nacionalnog identiteta. Ako mi ne radimo ništa na Šta se dešava u praksi, kako romski jezik opstoi i pri- sačuvanju našeg jezika postoi opasnost da izgubimo i menuje? svoj identitet. Zato sa ovog skupa preporučujem da se romski lingvisti udruže i da se uradi: U djelu literature pišu se i štampaju knige na romskom- makedonskom jeziku, medzutim nemogu se • jedna analiza o primeni romskog jezika bar u Bal- koristiti za nastavne svrhe. Romski jezik koristi se kanskom regionu u odnosu na dijalekte, narečja i govori samo u večim naseljama gde žive Romi i to i slično; samo u centralnom području Makedonije. Redak je • da se uradi metodologija za izradnju standard- slučaj primena romskog jezika u istočnom i zapad- izaciju romskog jezika čime bi se dobile osnovi nom djelu države. Djeca koje idu u školama u centru za unificiran romski jezik i stime bi se prevazišli grada skoro i da ne govore romski jezik ili uopče ne različiti pristupi u pisani i govorni romski jezik; znaju, osobito ona djeca koje žive da tako kažem, u neromskim naseljama. Prateći globalne tehničke i Mi možemo otvoriti katedre romskog jezika ali u tehnološke trendove, polako strane rječi nalaze svoje sadašnju situaciju to bi bilo samo spektar različitih mjesto i u romskom jeziku, tako da pored popriman- pristupa sintaksičkih i leksičkih razumevanja; je govora od mesnog stanovništva koristi se i jezik sa socijalnih mreža u raznim formama u svakodnevnu Promocija i afirmacija romskog jezika i kulture i komunikaciju. Mladi Romi koji uopče neznaju roms- njegovo približavanje najprije do Roma koje su zab- ki jezik, nisu zainteresovani da ga nauče, oni bi prije oravili materini jezik i do onih koi su nastrojeni biti naučili na primjer engleski jezik. Odgovornost nije prijatelji Romskog naroda. samo na njih nego veča odgovornost pripada njihovim roditeljima, koje ne trude se da govore materini roms- I ono što je najbitnije, primena romskog jezika bez ki jezik sa svojom decom,čak i u domačim uvjetima, straha i stida od drugih i njegova primena i na različi- jer više podržavaju da njihova deca govore neromski tim romski skupovima. jezik kao nešto što je prestižno, nasuprot komunikaciju na romski jezik. Isto tako odgovornost za očuvan- Očuvanje romskog jezika, a od tuda i romskog iden- ja jezika jednog naroda, ima i država koja tereba da titeta, nije zadatak samo romskih lingvista i znanst- obezbedi uvjete da se to uradi. Nažalost, u Republiku venika, nego je zadatak za sve nas, za sve Rome. I da Makedoniji nisu stvorene uvjete da se romski jezik uči ne zaboravimo jezik ima izuzetno važnu i veliku moć. 2009- 2019

SASHI BALA 81 ROMA AND THEIR HISTORICAL ANTECEDENT

SASHI BALA compare.

Harsha acquired Kannauj which became the epony- mous capital of his large kingdom, and stood to be an artistic and literary center. His great Buddhist convo- cation, at Kanauj in AD 643, was attended by about 20 kings and thousands of pilgrims. (See R. K. Mookerji, Harsha [1926])

Prabhakaravardhana (also known as Prabhakara Vardhana) –the king of Thanesar in Northern India during the decline of Gupta empire. He was a prom- inent king of Vardhana dynasty (family of Pushyab- huti). Harshavardhana (popularly known as Harsha) was the second son of Prabhakaravardhana, ascended the throne in 606 at the age of sixteen and in the forty one years of his reign he succeeded in restoring the glories of Gupta dynasty.

Harsha gained control of most of Northern India from Gujarat to Bengal and his empire was feudal in struc- t is well recorded that the city of Kanyakubja – the ture. Harsha controlled his great empire by cease- modern Kannauj was the largest, most prosper- lessly traveling from province to province, both in his ous city and cultural centre of Northern India un- own domains as well as regions of his feudatories. til the arrival of Turks particularly the invasion of Although he took delight in pomp and splendor yet he IMahmud ibn Sabuktegin known as Mahmud of Ghazni attended to the complaints and problems of his sub- in 1018. jects with unremitting patience not only in his court but also in a small pavilion by the roadside. Kannauj is one among the most ancient place of India with rich archeological and cultural heritage. The an- Chinese traveler Hsuan Tsang (Xuanzang) who visited cient history of Kannauj goes back to remote antiqui- the court of Harsha, described him as a man of great ty. Numerous weapons and tools of Bronze Age were gifts and intense energy. He was often accompanied found in Kannauj which claimed marvelous antiquity by a train of courtiers, officials, Buddhist monks and in sculpture. Brahmans. He was loyal and warm friend and fantas- tically generous to those whom he favoured. (See A. L. This region came to prominence during the Mahab- Basham, The Wonder That was India : page 69, 70, 71) harata period. Kampilya was the capital of South Panchala where famous Svayamvara of Draupadi took The period following the death of Harsha was the place. Fa-hien, the Chinese pilgrim, visited Kannauj period of political confusion. In AD 770, Dharmapa- between 399 and 414 A.D., during the reign of Chan- la succeeded his father Gopala and ruled till ad 810. dragupta II. He remarks “This country is very produc- His reign was marked by tripartite struggle between tive and the people are flourishing and happy beyond the Palas, the Partiharas and the Rashtrakuta for the PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

control of Kannauj and North India. But finally Dhar- of the invasion of Kannauj by Sultan Mahmud Ghazni mapala occupied Kannauj and held a grand Darbar in Tarikh-i- Sultan Mahmud-i-Ghaznavi, Translated 82 which was attended by Vassal rulers from Punjab and from Pushtu in English by Captain G. Roos-Keppel Rajasthan. and Tarikh Yamini or Kitab-i- Yamini of Abu Nasr Ma- hammad ibn Muhammad al Jabbar-aI-Utbi, translat- The Pratiharas (called Gurjara-Pratiharas) ruled over ed into English by J. Reynolds and The Ghaznavids: Kannauj for a long time. The greatest king of Pratiha- their empire in Afghanistan and eastern Iran, 994 : ra dynasty was Bhoja who was also called Mihir Bho- 1040 by Clifford Edmund Bosworth. ja and adopted the title of Adivaraha that is found in- scribed in some of his coins. Bhoja rebuilt the empire From Ghazni to Kannauj, it was three month jour- and in AD 836 recovered kannauj which remained the ney and there were seven large rivers to be crossed. capital of Pratihara Empire for almost a century. (See When the soldiers of Sultan Mahmud had traversed Satish Chandra “History of Medieval India”[2007]) many stages and had finally arrived at Kanauj on the Eighth of Shaban in 409 Hijri ( 19th December, 1018 The corpus of research on the Roma’s Indian connec- CE), they saw great, firm and strong fort, so great that tions has kept growing. Linguists and historians have a spectator could think that its head reached to the proved beyond doubt that the Roma had their origin sky. The Raja of that place was called ‘Korah’, seeing in India. the Sultan army, he was confounded at their grandeur and pomp, and was so terrified that he dropped the The Roma’s Indian origin has now been to a great ex- idea of fighting. The Raja sent some of his men to the tent settled through empirically analyzing Romani presence of Sultan, saying “I obey the order of the language, and comparing it with Indian languages, king”. When Sultan returned Ghazni, he counted up it might be extrapolated that Roma migrated from the plunder which he had taken in the expedition to Central India to the Eastern parts of Northern India, Kannauj, that turned out to be twenty thousand gold and probably stayed there for some time. Ian Han- pieces and a thousand thousand rupees, three hun- cock asserts that historians concede to the fact that dred and fifty elephants and fifty thousand slaves- the origin of Roma from North-west India and their Males and Females. journey towards Europe began between the third and seven century AD- the migration triggered by a plenty It is also documented that Mahmud Ghazni held Indi- of reasons such as inter-kingdom conflicts, instabili- an engineers, craftsmen and artisans in high regards. ty, foreign invasion and the better prospect of life in Thousands of skilled artisans were engaged in the cities like Tehran, Baghdad, later on Constantinople. building of palaces and the “Bride of Heaven mosque in Ghazna. Abu Nasr Mahammad ibn Muhammad al Recently Marcel Courthiade put forth the spearhead- Jabbar-aI-Utbi in his memoirs and Clifford Edmund ing theory that elucidates Roma’s original city, Kan- Bosworth in his book noted that Mahmud Ghazni was nauj - 400 km upstream of Benares, had been a political looking especially for artists and craftsmen in order capital in the 7th century under emperor Harsha, the to achieve his dream of elevating Ghazni at the rank last Buddhist Emperor of India, and it remained un- of “capital of the universe”. til 1018 a main epicenter of culture, arts and spiritual life in India, coveted among the powers of the time Independent India had long recognized Roma as of In- - Pala, Pratihara-Gurjara and Raśtrakuta dynasties, dian descent. Some individual efforts have been made whose conflicts are known to historians as the “trian- from time to time to sensitize people to people rela- gle of Kannauj”. Sultan Mahmud Ghaznavi invaded tions between India and Romani community. ARSP Kannuj in December 1018 CE and plundered the city has been at the forefront of the campaign for connect- and is reported to have enslaved over 50,000 males ing Romani roots with India, besides other issues, and females and took them to his capital Ghazna. In causes and challenges. consonance with Marcel’s hypothesis, according to the study of the contemporary historical authentic Given emphasis placed on the long history of linguis- account of the transport of men and women from the tic, cultural, historical and civilizational affinities of medieval India was recorded in the Persian account Roma with India, ANTAR-RASHTRIYA SAHAYOG 2009- 2019

PARISHAD has always been in the vanguard of Roma causes and engaging with Roma community across the world. Attaching significance to Roma communi- 83 ty, ARSP took the initiative to organize, in association with ICCR, a grand International Roma Conference in New Delhi in 14-16 February 2016. The conference was inaugurated by External Affairs Minister Smt. Sushma Swaraj, and attended by 33 scholars and 12 cultural performers from 12 countries and 15 scholars from India.

Steadfast with its precept of “Vasudhaiva Kutum- bakam” (The Whole of Humanity is one Family) and persistent in its conviction for deepening the engagement with Roma Community, ARSP is organizing an International Roma Conference, from 28 November to 2 December 2018, to commemorate the millennium of migration of Roma from Northern India, besides meeting the aspiration of a cross-section of Roma community. PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

PROFESOR GHEORGHE SARĂU (RUMUNJSKA – SVEUČILIŠTE U BUKUREŠTU) 84 DESETLJEĆE ISTRAŽIVANJA I POSTIGNUĆA U RUMUNJSKOJ U KORIST ROMSKOG JEZIKA, PROVEDENI IZMEĐU 2009. I 2019. GODINE, NAKON USVAJANJA POVIJESNOG MEĐUNARODNOG DOKUMENTA „DEKLARACIJE SIMPOZIJA POVODOM SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA“, NA PRVOM MEĐUNARODNOM SIMPOZIJU U ZAGREBU 5. STUDENOG 2009.

PROFESOR GHEORGHE 1990., u sklopu kojega je donesena povijesna odluka o SARĂU (RUMUNJSKA – međunarodnom zajedničkom pismu romskog jezika te SVEUČILIŠTE U BUKUREŠTU) je ona bila riješena općim načelima normiranja romskog jezika.

Međunarodni kontekst 1990-2009 iz perspektive romskog jezika

Međutim, međunarodno, uglavnom Međunarodna romska unija (IRU) i, u nekim situacijama, i druge institucije – poduzele su, između 1990. i 2009. godine, neke važne aktivnosti u korist romskog jezika, koje su služile poticanju i održavanju romskog lingvističkog i kulturnog pokreta u raznim zemljama. Te su aktivnosti bile vidljive, posebno u smjeru promocije zajed- ničkog romskog jezika i bile su posebno pokrenute od strane Romske udruge za lingvističko istraživanje i akciju – predvođene gospodinom Marcelom Courthia- deom – zajedno s Romskom unijom predstavljanom od 1990. do 2000. od strane dr. Rajka Djurića, čija je a kraju 2009. godine, kada je u Zagrebu, 5. aktivnost podržana od CRTS-a sa Sveučilišta Sorbona studenog, proslavljeno prvo izdanje Svjet- u Parizu kroz gospodina Jeana Pierrea Liegeoisa uz skog dana romskog jezika, međunarodni financiranje Europskog vijeća i Europske zajednice. kulturni i lingvistički pokret bio je 38 godi- Dakle, niz serija međunarodnih aktivnosti odvile su Nna od prvih odlučenih aktivnosti donesenih 8. travnja se u korist romskog jezika, a ja sam ih nazvao Romske 1971. u Orpingtonu (blizu Londona) povodom Prvog Kronike 1990-2011 (prvo izdanje, Bukurešt, Izdavačka svjetskog kongresa Roma, odnosno 19 godina nakon kuća Sveučilišta u Bukureštu, 274 str., ISBN 978-606- 4. romskog kongresa organiziranog od strane Među- 160091-5) i iz njih sam ekstrahirao neke od važnijih i narodne romske unije koji se odvio u Varšavi u travnju uključio ih, na engleskom jeziku u Dodatak I. 2009- 2019

Rumunjski nacionalni kontekst 1990-2009 iz (u vidu rumunjskih Roma, sa školskim ciljem) također perspektive romskog jezika razrađenim od strane Gheorghea Sarăua i preuzetim od strane Ministarstva obrazovanja i istraživanja pu- 85 U isto vrijeme s poduzetim inicijativama i izvršenim tem obavijesti br.48897 13. studenog 2006. i u čijem aktivnostima na međunarodnom planu u referentnom je sadržaju 16. lipnja posvećen slavlju romskog jezi- razdoblju, Gheorghe Sarău i Ministarstvo nacional- ka – Zakon br.20 / 8. siječnja 2019. o uspostavi Dana nog obrazovanja u Rumunjskoj započinju u rumunj- romskog jezika, dan 16. lipnja može se proslaviti na skom školskom i sveučilišnom sustavu više smjerova nacionalnoj razini, ne samo u obrazovnom prostoru, koji su novi glede očuvanja i kultivacije romskog jezi- predložen je i izglasan u rumunjskom parlamentu ka, između kojih sam izabrao najznačajnije i umetnuo (12.12.2018.). ih, također na engleskom jeziku u Dodatak II. U ovom dvostrukom kontekstu, očito je da – makar u Desetljeće istraživanja i postignuća u Rumun- Rumunjskoj – već razgovaramo o godišnjoj proslavi jskoj u korist romskog jezika, provedeni između dvaju romska dana: jednog nacionalnog (16. lipnja) i 2009. i 2019. godine, nakon usvajanja povijes- jednog međunarodnog (05. studenog). nog međunarodnog dokumenta „Deklaracije simpozija povodom Svjetskog dana romskog Zajedno s ove dvije inicijative, Povelja o regionalnim jezika“, na prvom Međunarodnom simpoziju u i manjinskim jezicima1 postala je dokument koji je Zagrebu 5. studenog 2009. počeo privlačiti pozornost vlada europskih zemalja – kroz izvješća zemalja koje redovito zahtijevaju europ- Nakon povijesne odluke iz Zagreba 2009., u svezi ski forumi, u okviru kojih su vrste jezičnih pristupa za usvajanja i proslave 5. studenog kao Međunarodnog svaki manjinski jezik u svakoj zemlji kao potpisnici. dana romskog jezika, u Rumunjskoj, strateški pravci U Rumunjskoj je razvijen određeni broj materijala za za očuvanje i kultivaciju romskog jezika, uspostavlje- periodičnu evaluaciju kako bi s njima bilo upoznato ni u siječnju 1990., trebaju se intenzivirati te se razviti što više donositelja odluka iz centralne, regionalne, kao strateški ciljevi – počevši siječnju 1998 – nastavili županijske i lokalne vlasti te kako bi bile proširene su se, postali raznolikiji, te se produžili za još jedno na sve sfere društvenog života, ne samo na obrazov- desetljeće (1998-2008), kao što se može vidjeti u Do- nu (vidi ulogu: obitelj, crkva, zajednica, politički i gra- datku II, ali i tangencijalno u Dodatku I. đanski čimbenik, mediji – elektronička komunikacija i mediji - kulturne institucije i proizvodi, uprava i javne Usvajanje Svjetskog dana romskog jezika u Zagrebu u službe, pravda itd.). studenome 2009. podržati će bazu argumenata u romskim institucijama o potrebi pojačavanja mjera i ak- Uz ova tri dokumenta, očuvanje i kultivacija romskog tivnosti za očuvanje i daljnju kultivaciju zajedničkog jezika u Rumunjskoj, zabilježeni su stalni pristupi u romskog jezika u školama i sveučilištima, te ostalim vladinoj strategiji za poboljšanje položaja Roma (od institucijama i strukturama zajednica u kojima žive prvog akta potpisanog u travnju 2001. do posljednjeg Romi. – obnovljenog u siječnju 2015. – „Strategije uključiva- nja rumunjskih građana koji pripadaju romskoj ma- Dotični dokument trebao je rezonirati s, ne samo unu- njini za razdoblje 2015-2020“) kao što su očuvanje i tar Ministarstva nacionalnog obrazovanja (koje je po- kultivacija romskog jezika. One su bile predmetom za- kazalo i podržalo, od 1990 do 2009, neviđene mjere sebnih dijelova nacionalnih zakona o obrazovanju (u valorizacije romskog jezika i pripreme romskih ljud- svim njegovim varijantama od 1996. do 2011.) ili nekih skih resursa za nastavu i produkciju školskih i sveu- redovnih naredbi izdanih od strane Ministarstva ob- čilišnih materijala za taj jezik), ali i s ostalim važnim razovanja, a koje se odnose na izučavanje materinjih romskim institucijama, kao što je romski parlament. jezika u školskom sustavu Rumunjske. Dokument s Stoga, na inicijativu romskog zamjenika, pravnika Da- europske razine o Okviru EU za nacionalne strategije niela Vasilea, zajedno s romskim savjetnikom Mini- za integracije Roma do 2020. (COM (2011) 173 final, starstva za nacionalno obrazovanje (lingvistom Ghe- 5.4.2011.) također doprinosi očuvanju i podršci rom- orgheom Sarăuom) i počevši s romskim kalendarom skog jezika kroz studije. PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

Kroz godišnju proslavu Svjetskog dana romskog jezi- tusa romskog jezika u Rumunjskoj, kroz objavljene ka u Zagrebu, rumunjske su institucije, u smjeru im- materijale u periodu od 2009. do 2019. godine u godiš- 86 plementacije ovog jezika, dobile između 2009 i 2019, njim svescima Međunarodnih romskih konferencija i kako slijedi: u prezentacijama održavanim gotovo godišnje od strane predstavnika iz Rumunjske, Gheorghea Sarăua. Na 1. Dokument Svjetskog dana romskog jezika pri- primjer, iz obrazovne perspektive, desetljeće 2009.- družio se drugim nacionalnim i međunarodnim 2019. značilo je – u kontekstu Svjetskog dana Roma normativnim aktima na temelju argumentacije – razdoblje konsolidacije akcija i strateških pravaca potrebne za pokretanje akcija, strateških pravaca promoviranih u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim itd. posvećenih romskom jeziku. školama i sveučilištima koji se ističu u sljedećim per- 2. Godišnji događaji u Zagrebu, posvećeni proslavi spektivama: Svjetskog dana romskog jezika, podrazumijevaju sudjelovanje Rumunjske u ovom događaju, obično a. Konstantno usavršavanje ljudskih resursa među od strane prof.dr. Gheorghea Sarăua s Odsjeka Romima za izučavanje i podučavanje Roma u za romski jezik i književnost Sveučilišta u Buku- obrazovnom sustavu, njegovo korištenje s kul- reštu, koji je također savjetnik za romski jezik i turne i socijalne perspektive, ali i za strukturi- Rome u Ministarstvu nacionalnog obrazovanja. ranje mladih generacija intelektualaca i romskih 3. Objavljivanje sveska s prethodne Godišnje Kon- stručnjaka godišnjom dodjelom posebnih mjesta ferencije na Međunarodni dan Roma značilo je za romske učenike u srednjim školama (u 9. ra- objavljivanje od strane sudionika periodičnih zredu); procjena, koje su dio niza godišnjih tema, u vezi b. Godišnja dodjela posebnih mjesta mladim Romi- s romskim jezikom (jezična politika, jezično pla- ma na sveučilištima (640 mjesta svake godine za niranje, jezičnu provedbu u društvenom i kultur- preddiplomski studij, 320 mjesta svake godine za nom životu, itd.). Tako je Gheorghe Sarău preddiplomski studij, 60 mjesta za doktorski studij); stavio i objavio nekolicinu takovih materijala u c. Godišnja dodjela 21 posebnih mjesta za odsjek svescima godišnjih događanja. „Romski jezik i književnost“ kao smjer u okviru 4. Dodjela nagrade «Ferencz Sztojka» za posebne Fakulteta za strane jezike i književnosti Sveučili- zasluge u promicanju Roma prof.dr. Gheorgheu šta u Bukureštu; Sarăuu, Savezu Roma u Republici Hrvatskoj d. Godišnja obuka– kao prva faza – otprilike 40-60 „KALI SARA“ i Međunarodnoj romskoj uniji (IRU) potencijalnih romskih nastavnika dječjih vrtića, na svečanosti 05. studenog 2009. na Svjetski dan osnovnih i srednjih škola, kroz romske ljetne ško- romskog jezika (Zagreb, 3-5. studeni 2009.). le (40. škola odvila se u 2019. godini); druga faza 5. Razmjena tiskanih dokumenata, uglavnom iz po- bila je uključivanje polaznika tih škola u otvoreno dručja Roma i romskog jezika, između sudionika obrazovanje na daljinu kako bi – istovremeno s iz različitih europskih zemalja, koja je omogućila njihovim aktivnostima kao učiteljima dječjih vr- određivanje razine i smjera romskog istraživanja tića, učiteljima romskih osnovnih i srednjih škola u svakoj od zemalja. – pratili PIPP (učitelji osnovnih škola i predškol- 6. Posebna prigoda Ministarstva nacionalnog obra- skih ustanova) i u roku 3 godine stekli sveučilišnu zovanja u Rumunjskoj i Sveučilišta u Bukureštu, diplomu; kroz prof.dr. Gheorghea Sarăua, koji je predsta- e. Godišnja obuka 40-60 nastavnika u pred-sveu- vio svoja postignuća na području romskog jezika čilišnom obrazovanju, podučavanje jezika, knji- od 2009. do 2019., kako bi imao koristi od pri- ževnosti, povijesti i tradicije romskog naroda (od jedloga i zapažanja od strane sudionika godišnjih vrtića do 12. razreda), u okviru metodičke nastave zasjedanja Međunarodnog dana Roma, te kako bi romskog jezika; osigurao dobru praksu transfera u ostalim europ- f. Godišnja obuka 35-60 potencijalnih romskih me- skim zemljama. dijatora, koji posredstvom odnosa između ško- le/učenika i nastavnika – roditelja – zajednice, Dakle, javnost i čitatelji mogli su se upoznati s posti- doprinose motivaciji za školovanje i studiranju gnućima u smjeru očuvanja, promocije i jačanja sta- Roma u školi; 2009- 2019

g. Održavanje i periodično poboljšavanje mreže od ske europskim strukturama 1. siječnja 2007. godine, 42 županijska inspektora za podučavanje rom- Rumunjski je parlament 24. listopada 2007. usvojio skog jezika, književnosti, povijesti i tradicije, kao Zakon 282 o ratifikaciji Europske povelje o regional- 87 i za obrazovna pitanja Roma u svakoj od 42 žu- nim ili manjinskim jezicima, usvojene u Strasbourgu panije; 5. studenog 1992. (tekst objavljen u Mofu br.752 / h. Izučavanje jezika, književnosti, povijesti i romske 6.11.2007.) na temelju kojeg se ratifikacija provodi 29. tradicije u vrtiću, te od prvog to osmog razreda i siječnja 2008. (stupa na snagu 1. svibnja 2008.). Prvu srednje škole. Broj učenika koji uče te predmete evaluaciju ECRML-a od strane rumunjskog civilnog (4 sata tjedno) ili sveukupni broj romskih učenika društva – gotovo dvije i pol godine nakon njezine ra- nedavno se kretao od 21 000 do 23 000; tifikacije – financirala je ANCF (Uprava nacionalnog i. Razvoj nastavnih planova i programa te romskih kulturnog fonda), tiskana je u svesci koju je uredila školskih udžbenika romske povijesti i tradicije za Monica Căluşer, Europska povelja o regionalnim ili razrede 1.-10. – također priručnika za matemati- manjinskim jezicima u Rumunjskoj. Između normi ku za romske razrede od 1.-4. 2018. godine Mini- i prakse, Cluj Napoca: Zaklada CRED (Centar za re- starstvo za nacionalno obrazovanje ponovno je surse za etnokulturnu raznolikost, 2009, 160 pp., izdalo neke od udžbenika romskog jezika (za 2., ISBN 978-973-7670-14-4), s podacima koje je prikupio 4., 5. i 6. razrede) te za povijest i tradiciju romske tim autora od 1. ožujka do 31. srpnja 2009. Nažalost, zajednice za 4. razred; analiza je uglavnom rezervirana za 10 naprednih lin- j. Organizacija godišnjih školskih natjecanja iz gvistika (jezici u ECRML-ovom 3. poglavlju), među romskog jezika i književnosti, književno pisanje kojima, nepravedno, nije uključen i romski jezik. Još na tom jeziku, povijest i tradiciju Roma, kao i na- jedna evaluacija, Višejezičnost i manjinski jezici u Ru- tjecanje iz romskog jezika na međunarodnoj ra- munjskoj (Bukurešt: Rumunjska akademija, Institut zini; za lingvistiku “Iorgu Iordan - Alexandru Rosetti”), k. Razvijanje školskog kurikuluma i sveučilišnih koju su objavili Nicolae Saramandu i Manuela Neva- predmeta za romski jezik i književnost. ci, pokrenuta je 25. rujna 2009., povodom Europskog dana jezika, u organizaciji Vlade i Odjela za među- Međutim, sve to predstavlja samo mali dio aktivnosti etničke odnose i predstavništva Europske komisije u području Roma, za škole i sveučilišta u Rumunjskoj, u Rumunjskoj, u Predstavništvu Europske komisije s obzirom na to da nisam ovdje spomenuo slične ak- u Bukureštu (u kojem je, na str.38, navedeno): [...] u tivnosti u područjima kulture, umjetnosti, izdavanja Rumunjskoj, napori u standardizaciji prvenstveno su knjiga i CD-a na romskom jeziku, masovnih medija rezultat rada profesora Gheorghea Sarăua, koji je na- (radio i TV emisija) itd. unutar ovdje ispitanom vre- pravio pročišćenu verziju romskog jezika koja se sada menskom razdoblju. koristi u obrazovanju. U svojim mandatima, Rumunj- ske su vlasti periodično pripremale informacije na Također, Svjetski dan romskog jezika (05. studenog) i državnoj razini od prosinca 2008., a prvo periodično dan romskog jezika (koji se obilježava 16. lipnja u Ru- izvješće o primjeni Europske povelje o regionalnim ili munjskoj) predstavljali su i nastavljaju predstavljati manjinskim jezicima u Rumunjskoj bilo je MIN-LANG važna kulturna i inspirativna značenja za očuvanje i / PR (2010.) 11 (280 pp. s informacijama do i uključu- kultivaciju romskih jezika na međunarodnoj razini, jući 2009.), nakon kojeg je uslijedio niz konzultacija odnosno u Rumunjskoj. s Odborom stručnjaka Vijeća Europe s predstavnicima i institucijama u Rumunjskoj (vidi prvi posjet za monitoring od 14. do 17. ožujka 2011.) koji je u našoj Bilješke zemlji proveo Odbor stručnjaka kako bi pratili kako je ECRML bio primijenjen na nas, kako bi se finalizi- 1Europsku povelju o regionalnim ili manjinskim je- rao s prvim mišljenjem stručnjaka (u prosincu 2011.) zicima (ECRML) usvojio je Odbor ministara Vijeća kada je dostavljeno rumunjskim vlastima na analizu Europe u Strasbourgu 25. lipnja 1992. i otvoren je za i komentare. Drugi posjet za monitoring održao se u potpisivanje 5. studenoga 1992. na istom mjestu, va- svibnju 2016. u Rumunjskoj, nakon čega je dokument žeći od 1. ožujka 1998. godine. Rumunjska je potpisala ažuriran, a 2018. godine, putem „Upitnika o primjeni ECRML 17. srpnja 1995. Nakon pristupanja Rumunj- Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezici- PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

ma u Rumunjskoj za jezike uključene u 2. dio“, od vla- ld Day of the Rromani Language, 03-05 November dinih i nevladinih struktura zatraženi su podaci i pri- 2009], 03. - 05. Studenog 2009. godine, Zagreb: Kali 88 mjeri primjene romskog jezika u periodu 2016-2018. Sara, 2010, p. 46-50;

2Dalje vidjeti: O ćhand sar te avel vi te na avel kerdi i standardizàcia e rromane ćhibaqi, in “Svjetski Dan Dodatak I Romskog Jezika. Sa themesqo Dives e Rromane Ćhi- baqo. World Day of Rromani Language, 03.-06.11. Međunarodni kontekst 1990-2009 iz perspek- 2015”, Zagreb: “Kali Sara”, 2016, p. 41-61; Internal tive romskog jezika (Kronika) means that enhance the Romany lexicon, pp. 20-37, in vol. “ [Veljko Kajtazi], Svjetski Dan Romskog Je- 1990 – u Poljskoj se odvija 4. kongres IRU-a (Među- zika. Sa themesqo Dives e Rromane Ćhibaqo. World narodne romske unije), od 8. do 11. travnja 1990. u Day of Rromani Language 03.-05.11. 2014 [Zbornik/ Jadwisinu – Serock, blizu Varšave, sa sudjelovanjem Tekstonqo kidipe/ Proceedings of], Zagreb: Izdavač 250 delegata iz 24 zemalja. Izabrani predsjednik: dr. “Udruga za promicanje obrazovanja Roma u Republi- Rajko Djurić; Glavni tajnik: Emil Šćuka. Postignuća: ci Hrvatskoj „Kali Sara””, 2015, pp. 20-37, 140 str.; osniva se šest odbora: obrazovanje, kultura, holoka- The Standardization of the Rromani Language. An ust, informacije, enciklopedija i jezik; uoči sastanka Experience of almost a Quarter of a Century, p. 6 -10, Kongresa, znači između 5. i 7. travnja 1990., održan je in vol. “Veljko Kajtazi, Svjetski Dan Romskog Jezika. radni sastanak o romskom jeziku, na kojem je također Sa themesqo Dives e Rromane Ćhibaqo. World Day bio prisutan i predstavnik UNESCO-a, Viktor Koptilov, of Rromani Language [Zbornik/ Tekstonqo kidipe/ posvećen normiranju romskog jezika, tijekom kojeg Proceedings of…] 03.-05.11. 2013, Zagreb: Izdavač su preporuke tog tipa donesene i donesena je odluka o “Udruga za promicanje obrazovanja Roma u Repu- korištenju međunarodne abecede romskog jezika (dati- blici Hrvatskoj „Kali Sara””, 2014, 176 str.; E edu- rana 7. travnja 1990.). Kongres je održan po prvi put u kaciaqo sistèmo vaś e rroma e Rumuniaoe maśkar e istočno-europskoj, bivšoj komunističkoj zemlji, s dele- berśa 1990-2012. Laćhe àkcie line kaoar o Themutno gatima uglavnom iz tih zemalja, dok su zapadno-europ- Edukaciaqo Ministèro e Rumuniaoar maśkar e berśa ske zemlje ovoga puta bilo poprilično zastupljene. 1998-2009 - v. p. 24-34; 23 berśa rromane siklaripnasqe vi ano-i Rromani ćhib e Rumuniaoe. Jekh śajalo 1991 – u Austriji, u Beču, održava se druga Međuna- laćho siklaripnasqo ćhand (1990-2013) - v. p. 35-38; rodna ljetna škola jezika, književnosti i povijesti Roma. Strategic directions and programs initiated by MEN Profesori: Marcel Courthiade, Rajko Djurić, Mozes and carried aut together with partners (with funding Heinschink. Prva se ovakva inicijativa održala ranije u of MEN, partners or joint venture) v. p. 39-41, in vol. „ [Veljko Kajtazi]: Zbornik Svjetski Dan Romskog Je- bivšoj Jugoslaviji. zika 03.-05. Studenog 2012. Godine – Zagreb. Tek- stonqo kidipe Sa themesqo Dives e Rromane Ćhibaqo, 1991 – u Čehoslovačkoj, na Sveučilištu u Pragu, zapo- 03.-05. Novèmbro 2012 berś – Zagreb. [Proceedings činje studij romskog jezika predvođen bengalskom pro- of World Day of Rromani Language, 03 - 05 Novem- fesoricom Milenom Hübschmannováom. ber 2012 Zagreb], Zagreb, Izdavač: Udruga za promicanje obrazovanja Roma u Republici Hrvatskoj „Kali 1991 – u Finskoj, u Karjaai, odvija se, u trajanju od tri Sara”, 2013; Fonetikane akcidèntură (rimosarimata, tjedna (od 16. srpnja do 9. kolovoza 1991.), treća me- nakhavimata, paruvimata), in vol. „Zbornik Svjetski đunarodna ljetna škola jezika, književnosti i povijesti Dan Romskog Jezika [Proceedings of World Day of Roma, koju je pohađalo više od 35 učenika. Profesori: the Rromani Language, 03-05 November 2010; 03.- Marcel Courthiade, Rajko Djurić, Mozes Heinschink. 05. Studenog 2010. godine], Zagreb: Kali Sara, 2011, p. 41-44; Programmes, projects and activities perfor- 1991 – u Francuskoj, u Parizu, Romski lingvistički od- med by the Ministry of Education, Research and Inno- bor Međunarodne romske unije (IRU), predvođen Mar- vation (MECI) for the Roma Minority, in vol. „Zbornik celom Courthiadeom, širi se pridružujući nove članove Svjetski DanRomskog Jezika [Proceedings of Wor- (jedan od kojih je i Gheorghe Sarău iz Rumunjske). 2009- 2019

1991 – u Poljskoj, Zaklada „Rromani Baxt“ – predvo- ni status u kategoriji „Roster“ – dobiva, u ožujku 1993. đena Marcelom Courthiadeom – uređuje “Informacia- novi status u Odboru nevladinih organizacija, status qo Lil e Rromane Uniaqoro” (v. No. 1-2, Źulaj - Augu- 2. razine organizacije (organizacije s međunarodnim 89 sto, 1991). ekspertizama u područjima za koje su stekle savjeto- davni status i za koje daju doprinos u Ekonomskom i 1991 – u Rumunjskoj, u Bukureštu, u kopiranom iz- socijalnom vijeću). Zasluge za ova postignuća dobili danju, Gheorghe Sarău prikazuje zbirku tekstova na su dr. Rajko Đurić, predsjednik Međunarodne unije romskom jeziku, „Drabarimnasqi pustik p-i ćhib Rro- Roma (rezident Srbije do 1991. godine nakon čega je mani“ (62 p.), namijenjenu romskim učenicima iz od- živio u egzilu u Njemačkoj do 2004. godine), Nicolae sjeka školskih učitelja (pedagoške srednje škole), koju Gheorghe (Rumunjska), potpredsjednik za međuna- je razradio Marcel Courthiade i natipkao Gheorghe rodne odnose i Ian Hancock, predstavnik IRU-a u Uje- Sarău u Karjaai, Finskoj, 1991., povodom trećeg izda- dinjenim narodima. nja Međunarodne ljetne škole romskog jezika. 1994 – u Francuskoj, u. Strasbourgu, održava se rad- 1992 – u Italiji, u Rimu, održava se 4. Međunarodna ni sastanak Romske istraživačke i akcijske grupe u ljetna škola jezika, književnosti i povijesti Roma u tra- travnju 1994. u kojem sudjeluju: Rene Gsell, Marcel janju od 12. do 28. srpnja 1992., koju pohađa gotovo 25 Courthiade, Rajko Djurić, Donald Kenrick, Gheorghe učenika. Profesori: Marcel Courthiade i Rajko Djurić. Sarău, Galius Orhan, Georgi Demeter, Salomeea Ro- manescu, Adam Gjeza i drugi. 1993 – u Francuskoj, na Saint André de Sangonis u Montpellieru, održava se, između 17. rujna i 2. kolo- 1994 – u Francuskoj, nastavlja se izdavanjem niza voza, 5. Međunarodna ljetna škola jezika, književno- edukativnih materijala na romskom jeziku, koje je sti i povijesti Roma, čija je svrha bila formiranje pre- inicirao dr. Marcel Courthiade s natječajem CRT-a voditelja s (ne)romskih jezika, s natječajem Zaklade (Centar za romske studije) iz Pariza, na čelu s Jean „Rromani Baxt“ iz Francuske, pridružena Centru za Pierre Liegèoisom (vidi: Eric Hill, Kaj si o Rukun ama- romske studije Sveučilišta Sorbone u Parizu. (Tako- ro? [prevedeno na romski jezik od O.& B. Galush, G. đer vidi priču objavljenu od Marcela Courthiadea, V Sarău, C. Stănescu, G. Demeter, J. Duka i Z. Goseni] Escuela Romaní de Verano, Sang onis – Francia, u pa- Paris, 1994. [22 str.]) riškom izdanju „Interface“ br. 16 / studeni 1994, p.6). Ova prigoda dogodila se paralelno s radnim sastan- 1994 – u Francuskoj, u Parizu, pojavljuje se časopis kom Romske istraživačke i akcijske grupe, povodom „Interface“ CRT-a (Centar za romske studije), objav- kojeg je usvojena Deklaracija iz Sangonisa [Saint-An- ljen na engleskom, francuskom, njemačkom i španjol- dré de Sangonis - Francuska] o normalizaciji i mo- skom jeziku. dernizaciji romskog jezika na romskom, engleskom i francuskom jeziku. (Vidi i „I Grùpa vas i redàkcia e 1994 – u Italiji, u Lancianu, odvija se prvo međuna- Deklaraciaqi, Deklaràcia kerdini and-o St. Andriu de rodno romsko natjecanje „Amico Rom“ (Prijatelj Sangónis (Francikano Them) vaś i standardizàcia ta i Rom), u organizaciji romskog glazbenika Santina Spi- aktualizàcia and-i ćhib rromani, in “Informaciaqo lil”, nellija, predsjednika „Them Romano Association“ tog No 7-12, Źulaj-Decèmbra 1993 [Varśàva], p. 13-14).) mjesta. Tijekom sastanka, Gheorghe Sarău, predstavio je čla- nak „Remarques sur les methodes d’enseignement de 1994 – u Nizozemskoj, u Amsterdamu, odvija se Dru- la langue romaní dans les écoles roumaines“ (vidi: ga međunarodna romska konferencija (Romski jezik Observaciones en torno a los metodos de enseñanza između istoka i zapada – Druga međunarodna kon- de la lengua romaní en las escuelas rumanas, “Inter- ferencija romske lingvistike), u organizaciji Petera face”, noviembre 1994, no 16, p. 9-12; vidi također va- Bakkera, Hristoa Kyuchukova i Yarona Matrasa, iz- rijante na engleskom i njemačkom jeziku). među 8. i 12. prosinca 1994. Među sudionicima su: Jan Hancock (Texas, SAD), Lolo Jose Bernal (Argentina), 1993 – Međunarodna romska unija (IRU), kao bivša Marcel Courthiade (Francuska), Thomas Acton (Ve- organizacija „O Romano Ekhipe“ (Romska Unija) – lika Britanija), Norbert Boretzky, Birgit Igla i Klaus koja je u ožujku 1979. stekla u ONU-u, prvi savjetodav- Bochman (Njemačka), Gheorghe Sarău (Rumunjska), PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

Galjus Orhan i Beki Galjus (Nizozemska), Dieter nosti i povijesti Roma, s profesorima poput dr. Rajka Halwas (Austria), Milena Hübschmannová (Češka) Djurića (za književnost, romsku povijest i kulturu) i 90 i drugi. Gheorghe Sarău predstavio je komunikaci- dr. Gheorghea Sarăua (za romski jezik). ju „I propozìcia (“i sadi fràza”) and-i xoraxani dia- lèkta vakerdini e xoraxane romenoar andar-o fòros 1999 – u Njemačkoj, u Beeskowu, od 2. do 19. srpnja Oltènica (Rumùnia“, Klaus Bochman sa Sveučilišta održava se 10. izdanje Međunarodne ljetne škole jezi- u Leipzigu predstavio je „Rumanian elements in the ka, književnosti i povijesti Roma, s profesorima poput Vlach Dialect of Rumania“ a Marcel Courthiade govo- dr. Rajka Djurića (za književnost, romsku povijest i rio je o fonetskom sistemu romskog jezika. Izvještaj o kulturu), dr. Gheorghea Sarăua (za romski jezik) i dr. kongresu „II Congresso Internazionale di Linguistica Marcela Courthiadea (za romski jezik) iz Francuske. Romani“ izradila je Rita Toro iz Italije u “Thèm Ro- manó” (v. Anno V, no 1, marzo 1995, p. 1). 2000 – u Bugarskoj, u Bankyi blizu Sofije, od 14. do 16. rujna 2000., održava se 5. Međunarodna konferen- 1995 – u Grčkoj, u Ateni, odvija se između 6. i 9. trav- cija romskog jezika „Romski jezik i dvojezičnost, je- nja „Međunarodni simpozij: Obrazovanje Roma – Ra- zična smjena i gubitak jezika“, na kojoj su sudjelovali zvoj nastavnog materijala“ (vidi također prezentaciju istraživači u područjima romskog jezika poput: Demi- Gheorghea Sarăua, Opažanja o metodama poučava- ra Alieva (Bugarska), Petera Bakkera (Nizozemska), nja romskog jezika u rumunjskim školama u „Vassi- Loloa Jorgea Bernala (Argentina), Norbertha Bore- liadou Maria [urednik montaže]: Obrazovanje Roma. czkya (Njemačka), Orhana Galjusa (Nizozemska), Razvoj nastavnog materijala, Atena, str. 235 - 242 Milene Hübschmannove (Češka), Birgit Igla (Njemač- [radovi Međunarodnog simpozija posvećenog Romi- ka), Hristoa Kyuchukova (Bugarska), Yarona Matrasa ma, Atena, 6. – 9. Travnja 1995.] ”. (Engleska), Trajkoa Petrovskia (Makedonija), Gheor- ghea Sarăua (Rumunjska), Šaipa Jusufa (Makedonija) 1995 – u Francuskoj, u Saint André de Sangonis, u i drugih. Na konferenciji Gheorghe Sarău predstavlja Montpellieru, odvija se, od 28. listopada do 16. stude- komunikaciju „Andrutne śajutnimata vaś o barvalări- nog 1995., Međunarodna ljetna škola jezika, književ- pen e rromane ćhibăqo“. nosti i povijesti Roma u svome 7. izdanju. 2000 – u Češkoj, odvija se 5. Međunarodni kongres 1996 - u Francuskoj, u Saint André de Sangonis, u romske unije u srpnju 2000. u Pragu, uz sudjelovanje Montpellieru, odvija se, od 7. do 15. listopada 1996., od skoro 300 delegata. Izabrani predsjednik je Emil Međunarodna ljetna škola jezika, književnosti i povi- Šćuka (Češka), izabrani potpredsjednik je Stanislav jesti Roma u svome 8. izdanju, paralelno s čime se i Stankiewicz (Poljska) i glavni tajnik Hristo Kyuchu- odvija radni sastanak Romske istraživačke i akcijske kov (Bugarska). Postignuća: odluka o ustrojavanju grupe. romskog parlamenta u IRU; odluka o osnaživanju odgovornosti Međunarodne unije Roma za promicanje 1997 – u Austriji, u Neustadtu, odvija se od 14. do 19. koncepta “Međunarodne romske nacije”. travnja 1997. Međunarodni seminar za prevođenje Bi- blije, u organizaciji Ujedinjenih biblijskih društava iz 2000 – u Francuskoj, u Strasbourgu, usvojen je naj- Engleske i Inter-konfesionalnog biblijskog društva iz važniji normativni akt za obrazovanje Roma, Prepo- Rumunjske. Sudionici su: Birgit Igla, Milena Hübsch- ruka 4 (2000), o obrazovanju romske djece iz Euro- mannová, Marcel Courthiade, Gheorghe Sarău, Ca- pe, od strane Odbora ministara za države članice, 3. melia Stănescu, Gheorghe i Ioan Vaida, Gh. Bârniș i veljače 2000. na 696. sastanku zamjenika ministara. drugi. 2001 – u Bugarskoj, u Odjelu za podizanje kvalifika- 1997 – u Francuskoj, u INALCO-u, dr. Marcel Court- cije nastavnika „Dr. Petăr Baron“ iz Varne, dogodila hiade otvara odsjek za romski jezik i kulturu. se 3. Međunarodna konferencija „Nove tendencije u podučavanju jezika djeci koja pripadaju manjinama“. 1998 – u Njemačkoj, u Beeskowu, IRU i organizacija Iz Rumunjske su sudjelovali Gheorghe Sarău, Anghel „Romano Rat“ iz Berlina, od 5. do 15. srpnja održavaju Năstase i Mihaela Zătreanu. Gheorghe Sarău predsta- 9. izdanje Međunarodne ljetne škole jezika, književ- vio je rad „Strategičeski programi za rromi, prieti ot 2009- 2019

Ministerstvoto na obraovanieto na Rumynia prez po- romskom jeziku (26.-27. svibanj 2003.) i 2) seminar slednite četiri godini“. o identitetu, kulturi i romskom jeziku (29. rujan – 1. listopad 2003.). Gheorghe Sarău na seminar donosi 91 2002 – u Njemačkoj, u Wendgräbenu, odvija se, izme- 45 radova iz područja obrazovanja Roma u školama i đu 22. srpnja i 4. kolovoza 2002., 13. izdanje Među- sveučilištima i predstavlja ih sudionicima. narodne ljetne škole za jezik, kulturu i povijest Roma u organizaciji Roma – PEN – Zentrum, Romano Rat 2003 – u Makedoniji, u Skopju, odvija se seminar i Zaklade Konrad Adenauer. Profesori: Rajko Djurić organiziran od strane zaklade „Darhia“ iz Skopja (povijest i književnost), Gheorghe Sarău (romski je- („Romski jezik jučer, danas i sutra“), od 8. do 9. pro- zik). sinca 2003., tijekom kojeg Gheorghe Sarău predstavlja rad E rumunikane progràmură vaś i edukàcia le 2002 – u Njemačkoj, u Berlinu, dr. Rajko Djurić, rromenqi. Na seminaru u organizaciji Ljatifa i Fatime predsjednik „Romano Rat“ zaklade iz Berlina, orga- Demir sudjelovali su i dr. Rajko Djurić, dr. Marcel Co- nizira, 16. prosinca 2002, u glavnom sjedištu zakla- urthiade, Gjuner Abdula i drugi. Ovom prigodom, 9. de, seminar “Der Holocaust an den Roma in Europa” prosinca 2003., u večernjim satima, između 22 i 23 [Romski holokaust u Europi], u kojem sudjeluje Ghe- sata, okrugli stol „I Rromani chib i3, avdives thaj ta- orghe Sarău iz Rumunjske s radom E maj anglutne ak- isa“ emitiran je na romskoj televiziji “Stărshel”, a u cie kontra le rromende and-i Rumunia 3i k-o tradipen njemu su sudjelovali Rajko Djurić, Marcel Courthia- le rromenqo and-i Transnistria. Iste večeri, Gheorghe de, Gheorghe Sarău, Gjuner Abdula i Ljatif Demir. Sarău predstavlja komunikaciju I Rromani literatùra e Rumuniaoar u prostorima “Kaminzimer des Litera- 2004 – u Francuskoj, u Strasbourgu, u palači Europ- turhauses” (Fasanen Str. 23, u organizaciji Rromano skog vijeća, mala skupina europskih romskih struč- PEN - Club i “Romano RAT”). njaka sastala se 10. prosinca 2004. godine kako bi uskladili kurikulum za romski jezik i povijest u europ- 2002 – u Njemačkoj, u Kölnu, radio stanica ”Deutsche skim školama. Ovom prigodom Gheorghe Sarău pred- Welle” prenosi razrađeni tečaj romskog jezika, koji je stavio je Situaciju programa romskog jezika, književ- održao Gheorghe Sarău na romskom jeziku, a sadržaj nosti i povijesti u Rumunjskoj. Sastanku je također je izradio makedonski romski glumac Nedjo Osman. prisustvovala Mihaela Zătreanu iz Rumunjske. Ostali Prvi dio tečaja emitiran je u tjednim emisijama nedje- stručnjaci: Seladehin Kreuzi, Ljatif Demir, Miranda ljom, od rujna do 5. prosinca 2002. godine, a drugi dio Voulasranta, Aurora Ailincai, Hristo Kjuchukov i dru- od siječnja 2003. godine. Ista radio stanica emitirala gi. je intervju na romskom jeziku između Nedjoa Osmana i Gheorghea Sarăua 3. i 10. veljače 2002. godine. 2004 – u Italiji, u Lancianu, odvija se 6. Kongres me- đunarodne unije Roma u listopadu 2004. godine. Kon- 2003 – u Njemačkoj, u Berlinu, dr. Rajko Djurić, ko- gres uključuje nekoliko stotina delegata iz 48 zemalja ordinator zaklade „Romano Rat“ organizira Europski uključujući Indiju, Australiju i Izrael. Izabrani pred- glazbeni romski festival. Festival se održao između sjednik: Stanislav Stankiewicz iz Poljske. 22. i 25. svibnja, a usporedno s njime održan je i seminar posvećen učiteljima romskog jezika s europ- 2005 – u Francuskoj, u Strasbourgu, održava se, u skih sveučilišta (Prag, Nyitra, Pariz, Bukurešt, Trst). trajanju od 24. do 25. siječnja 2005. godine, novi radni Sudionici: dr. Rajko Djurić, dr. Marcel Courthiade, sastanak posvećen usklađivanju kurikuluma romskog dr. Gheorghe Sarău, Santino Spinelli, Veljko Kajtazi, jezika, također održan u Vijeću Europe. Događanju Kasum Cana i drugi. prisustvovali su Mihaela Zătreanu i Gheorghe Sarău, koji je ovom prigodom ponudio program za romski je- 2003 – u Francuskoj, u Strasbourgu, u Vijeću Euro- zik i povijest za razrede 1.-10. s ciljem postizanja za- pe, odvijaju se dva kruga radnih sastanaka posvećenih jedničkog europskog romskog jezičnog kurikuluma. popisu školskih udžbenika za jezik, povijest i romsku Ova se akcija trebala nastaviti sa seminarom za okvir tradiciju koji postoje u europskim zemljama i za uspo- kurikuluma za romski jezik od 31. svibnja do 1. lipnja stavu budućnosti-orijentiranih aktivnosti: 1) seminar 2007, kojem su prisustvovali Gheorghe Sarău, Mihae- o identifikaciji i odobravanju školskih materijala na la Zătreanu, Lili Kovacheva, Hristo Kjuchukov i drugi. PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

2007 – u Francuskoj, Marcel Courthiade (iz INAL- Dodatak II CO-a – Nacionalnog instituta za orijentalne jezike i 92 civilizacije), objavljuje u „Langues et citè” (Bulletin Rumunjski nacionalni kontekst 1990-2008 iz de l’observatoire des pratiques linguistiques” [uređe- perspektive romskog jezika no od strane Ministarstva za kulturu i komunikaciju Francuske], no. 9/ June 2007), članak Le matèriel pè- 1990. godina dagogique en rromani, La langue (r) Rromani (vidi: www.culture.gouv. Fr/ culture/ dglf/ Langues_et_ 1990 – poduzeta je prva organizacijska mjera za ob- cite/ langues_et20cite9.pdf). razovanje Roma: integracija prvog romskog inspektora u Ministarstvu obrazovanja za romski jezik i 2008 – u Švedskoj, održan je seminar od 7. do 9. si- obrazovanje, profesoricu ruskog i rumunjskog jezika ječnja 2008. u Stockholmu, u Romskom kulturnom Inu (Ioana) Radu, iz Stefanesti de Jos, Ilfova. Na toj centru. Sudionici: Marcel Courthiade, Thomas Acton, poziciji ostala je do rujna 1990. godine, kada se pre- Gheorghe Sarău, Trajko Petrovski, Hristo Kjuchu- bacuje u Ministarstvo kulture na poziciju kulturnog kov, Jorge Bernal, Ana Oprişan, Orhan Galjus, Carlos referenta za Rome. Nunez, Juan de Dios Ramírez Heredia i drugi. 1990 – romska inspektorica Ina Radu provodi prvo statističko istraživanje za Ministarstvo obrazova- 2008 – u Hrvatskoj, u Zagrebu, održan je 7. Kongres nja nakon 1989. koje promatra sudjelovanje Roma u međunarodne unije Roma od 23. do 25. listopada predškolskoj, osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj na- 2008. godine. stavi tijekom školske godine 1989./1990. Broj Roma u vrtićima i školama iznosio je 109 129 djece, od čega je 2009 – u Austriji, u Beču, održava se između 23. i 28. 62,7% izvornih romskih govornika. studenog 2009. radni seminar „Romanes in Europe“ na kojem sudjeluju članovi Grupe za primijenjenu lin- 1990 – poduzeta su prva inicijativa za specijaliza- gvistiku romskog jezika, predvođenu od strane prof. cijom profesora za romske jezike; u školskoj godini dr. Marcela Courthiadea. Ostali sudionici: Alja Kras- 1990./1991. uspostavljena su 3 razreda „budućih na- nić, Jovanca Gaspar, Gheorghe Sarău i drugi. stavnika romskog jezika“, od toga ukupno 55 romskih učenika u regularnim školama (pedagoške srednje 2009 – u Hrvatskoj, u Zagrebu, pokrenuta je i pro- škole) u Bukureštu, Bacău i Tg.Mureșu. slavljena Deklaracija o Svjetskom danu romskog jezika od 3. do 5. studenog 2009. u organizaciji Saveza 1990 – u pedagoškim srednjim školama u Bukureštu, Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA“ i Međuna- Târgu Mureșu i Bacău, koje su školovale prvih 55 rom- rodne unije Roma (IRU). Gheorghe Sarău tijekom sve- skih učenika da postanu učitelji s početkom školske čanosti 5. studenog dobiva nagradu „Ferencz Sztojka” godine 1990./1991., tjedno se uvode 3 sata predmeta za izvanredne zasluge u promicanju romskog jezika. romskog jezika i književnosti. U Bukureštu, prvi su Dr. Marcel Courthiade nagrađen je nagradom “Śaip profesori romskog jezika bili: profesorica/inspekto- Jusuf” za dosljedno promicanje romskog jezika u svi- rica Ina Radu, sestra romskog zamjenika Gheorghea jetu. U tijeku je objavljivanje Deklaracije o međuna- Răducanua, profesorica Maria Răducanu, učiteljica rodnom danu romskog jezika. Ilie Tudoran, profesor Gheorghe Sarău i profesorica Camelia Stănescu. U Târgu Mureșu, sate romskog je- 2009 – u Mađarskoj, u Budimpešti, održava se radni zika držao je romski profesor matematike Gheorghe sastanak u kontekstu međunarodnog projekta „Ob- Moldovan, a u Bacău sveučilišni profesor sociologije nova europske dimenzije romskog jezika i kulture“ u Mihai Merfea, potom Nicoleta Ciuraru. Kroz ove su trajanju od 11. do 14. listopada 2009. godine, s glavnim aktivnosti ustanovljeni prvi oblici učenja romskog je- podnositeljem zahtjeva KEJA iz Mađarske. Su-kandi- zika u školskom sustavu Rumunjske. dati: Francuska (INALCO), Rumunjska (Romski CRI- SS i Gheorghe Sarău), Bugarska, Poljska (Muzej Tar- 1990 – po prvi se puta pojavljuju romske publika- now) i Slovačka. cije poput “O glaso ăl romengo” / Glas Roma, u 2009- 2019

Timișoaru, prve godine (1990), br.15 (u stvarnosti 1991. godina br.1). Između 15. i 30. travnja 1990. godine također se objavljuje br.16 (br.2) u Bukureštu “Aven Amentza” 1991 – u Bukureštu, Gheorghe Sarău imenovan je od 93 / Pođite S Nama, časopis objavljen od strane zaklade strane Ministarstva obrazovanja Rumunjske (gdje je Aven Amentza (Bukurešt, p.o. Box 22-16; 70 100-Bu- radio u Odjelu za međunarodne odnose) kao prvi me- kurešt), čiji je glavni urednik bio romski novinar i ak- todolog za romski jezik s početkom od 1. svibnja 1990 tivist Vasile Ionescu. U Sloboziji, Gheorghe Paun piše do 30. travnja 1998. kada postaje inspektor za obra- i objavljuje “Șatra Libera” (Slobodno Pleme), u Si- zovanje Roma. biju Luminita Cioaba Mihai uređuje časopis “Divano 1991 – u „Sloboziji“ objavljena je na rumunjskom je- romano”. Također u Sibiju, Florin Cioaba tiska „Neo ziku “Draga žena sjedila je za stolom s vragom” (rum: drom“ (Novi Put) i razne publikacije - „Nicovala“ u “Arzoaica a stat la masa cu dracul. E thabardi beslăs Devi i „An greu“ (Teška Godina) u Resiti itd. la meselăqe le bengeça“) s pasusima na romskom, autora Gh. Păun Ialomiteanul (“Șatra” Publishing Hou- 1990 – u Timișoaru, s člankom „Zapisi za romsku se, p. 80. Urednik: Gheorghe Sarău). Prvo je to prozno bibliografiju iz Rumunjske“ nakon Revolucije iz pro- djelo objavljeno od strane romskog autora, nakon prosinca 1989., Gheorghe Sarău u Rumunjskoj inaugurira sinca 1989. bibliografska istraživanja o Romima. 1991 – u Bukureštu, Constantin Gheorghe Anghelută, 1990 – u Timișoaru se pojavljuje prvi lingvistički čla- harmonikaš i tumač violinske glazbe objavljuje balade nak koji pripada Gheorgheu Sarău, “Rromani or ro- Rumunja i romsku baladu (koje sjedinjuju – u opsegu manes?” u časopisu „Glas Roma“, Godina 1 (1990), br. od 74 stranice – njegove vlastito napisane, skladane i 16 [2], (15.-30. travanj 1990) (p. 2). interpretirane stihove).

1990 – u Bukureštu se pojavljuje – u Rumunjskom akademskom časopisu “Revue roumaine de lingvi- 1992. godina stique” (Bukurešt, 1990, br. 2, p. 117-131) – članak iz grafičke jezične povijesti romskog folklora koji je na- 1992 – u Bukureštu, Ministarstvo obrazovanja odo- pisao Gheorghe Sarău, doprinoseći povijesti i istra- brilo je uvođenje romskog jezika u škole s početkom živanju romskog jezika i folklora Rumunjske, ovim nove školske godine 1992./1993. s natječajem novog putem otvarajući put romskim lingvističkim istraživa- romskog inspektora Ilie Pipoia, nastava romskog je- njima nakon Rumunjske revolucije iz prosinca 1989. zika na razini osnovne škole, organizirana po 4 sata godine. tjedno u učionicama u školi Bobești (Glina - Bobești, županija Ilfov profesor Carmen State), školi br. 2 Sân- tana (županija Arad, profesor Corneliu Dorot), i školi 1990 – u Caracalu, u županiji Olt, po prvi puta u ru- ROM-ROM br. 6 (Caracal, županija Olt, profesor Va- munjskom obrazovnom sustavu, mladi romski akti- sile Ion). vist Ion Vasile organizira nastavu „Druga Prilika / a Doua Sansa (ADS)“ u potpunosti na romskom jeziku u 1992 – u Bukureštu je objavljen „Trefov as“ publika- školi ROM-ROM u Caracalu za dvije skupine romske cija od „Romske stranke“ (Bucharest, Victor Eftimiu djece, tinejdžere te mlade Rome. Istodobno otvara vr- Street 1-3, Entrance 5, et.5, cam 386, sect.1). Glavni tićku grupu, također po prvi puta, s integriranim po- urednik: Nicolae Candiano. Ostali urednici: M. Strâm- dučavanjem romskog jezika. Ovu je inicijativu također bei, Gheorghe Ivan i Gheorghe Sarău od 1991.), časo- podržala organizacija Rromani CRISS (osnovana 4. pis se objavljivao do prosinca 2001. Između 2000. i travnja 1993). S početkom školske godine 1994./1995. 2001. objavljivan je dvojezično. škola ROM-ROM se preselila u ulicu Poporului br.5 (gdje su bila dva razreda romskih pred-školaraca i tri 1992 – Ministarstvo obrazovanja i znanosti (Ministar razreda polaznika „Druge Prilike“). Nakon inzistira- Mihai Golu) dodjeljuje, na prijedlog određenih socio- nja Gheorghea Sarăua, razredi su dodijeljeni držav- loga (Elena Zamfir, Vasile Burtea, Ion Aluaş) i rom- nom školskom sustavu, tj. školi br.6 u Caracalu. ske stranke (zamjenik Gheorghe Răducanu i drugi), PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

prva posebna mjesta na temelju kriterija pozitivne laže Vijeću za nacionalne manjine rumunjske vlade da diskriminacije mladih romskih kandidata za specija- godišnje objavljuje smjernice / brošure o obrazovanju 94 lizaciju socijalne asistencije na sveučilištima u Buku- nacionalnih manjina, uključujući i romsku reštu i Cluju Napoci, s početkom akademske godine 1992./1993. (po deset mjesta na svakom sveučilištu). 1993 – u Coltau, u županiji Mara Mureș, 29. listopada 1993. održava se simpozij u organizaciji Rromani CRISS-a, povodom 105. obljetnice prve gramatike 1992 – u Bukureštu, Ministarstvo obrazovanja i zna- romskog jezika. Ovom prigodom, Gheorghe Sarău nosti odobrava prvi romski jezični i književni program izlaže komunikaciju „105 godina od objave gramatike za razrede učitelja u normalnim školama (9.-13.), u ra- Józsefa Károlya Lajosa“. zradi Gheorghea Sarăua, namijenjen za romske uče- nike koji se pripremaju za predavanje u Pedagoškim 1993 – u Târgu Mureșu, romski pjesnik Ștefan Fuli srednjim školama u Târgu Mureșu, Bukureštu i Bacău. objavljuje prvo izdanje riječi romskih pjesama nakon prosinca 1989. ((Tg. Mureș: izdavačka kuća Tipomur, 1992 – u Bukureštu, s početkom 22 listopada 1992, 80 pp.). Gheorghe Sarău započeo je prvi romski jezični tečaj u Rumunjskom višem obrazovanju, na Fakultetu stranih jezika i književnosti pri Sveučilištu u Bukureštu, 1994. godina sa statusom izbornog jezika. Od 1997. godine, imati će status drugog jezičnog smjera. 1994 – blizu Bukurešta, u svibnju 1994. godine u po- dručju „1. Prosinca“ odvija se seminar o romskom je- 1992 – u Bukureštu, Gheorghe Sarău objavljuje 30. ziku i obrazovnoj politici. Sudionici: Gheorghe Rădu- travnja 1992. godine, po prvi puta u Rumunjskoj, mali canu, Nicolae Gheorghe, Gheorghe Sarău, Ilie Pipoi, romsko-rumunjski rječnik od 176 stranica u izdavač- Salomeea Romanescu, Ion Vasile, Nicolae Costache, koj kući Kriterion. U rječniku je bila priložena i skica morfologije vlaškog dijalekta rumunjske verzije rom- Ion Dumitru Bidia, Emilian Niculae itd. skog jezika (str. 25-81). Prvo predstavljanje malog rumunjsko-romskog rječnika bilo je 10. lipnja 1992. 1994 – u Bukureštu, Ministarstvo obrazovanja odo- godine u 17 sati u Târgu Mureşu, u dvorani Palače brava s br. 39910/1994 prvi školski program romskog kulture. Drugo predstavljanje malog rumunjsko-rom- jezika za razrede 1.-13., imajuću za autora metodolo- skog rječnika održano je u Bukureštu u knjižnici “M. gije profesora romskog jezika, inspektora Gheorghea Sadoveanu”, 18. lipnja 1992 u 13 sati. Sarăua.

1992 – u Bukureštu, Gheorghe Sarău nastavlja svoje 1994 – u Sibiju, izdavačka kuća „Neo Drom“ izdaje istraživanje lingvističke historiografije, predstavlja- „Zemljin korijen /Die Wurzel der Erde. / Earth’s root“ jući komunikaciju “Contributions à l’Histoire des re- debitantsku knjigu autora Luminita Mihaia Cioaba. cherches de la langue des romes de Roumanie” od 14. do 19. rujna 1992. 1995. godina 1992 – publikacije na rumunjskom jeziku poput knjiga fikcije predstavljaju romske likove, npr. Gh. Păun 1995 – pojavljuje se prva knjiga posvećena Romima Ialomiţeanu, poglavar plemena i umjetnik (Slobozia: Bajašima - Boyash in Oltenia (Craiova: Sibila Publis- izdavačka kuća Şatra, 126 pp.). hing House, 272 p. + 48 p.)., objavljena od strane rumunjskog profesora Ion Calotă. Knjiga, u najvećem 1992 – uspostavlja se Zakon o nazivima lokaliteta na djelu predstavlja njegov doktorski rad iz 1974. pod njihovom odgovarajućem materinjem jeziku, na mje- nazivom “Graiul Rudarilor din Oltenia/ Glas Bajaša stima gdje je makar 20% etničke populacije. (Rom- iz Oltenije” (vidi: sažetak doktorskog rada, 1974, 30 ska stranka želi romske natpise u pet lokacija Târgu pp.). Mureşa).

1996. godina 1993. godina 1996 – u Bukureštu se pojavljuje prvi priručnik rom- 1993 – u Bukureštu, Ministarstvo obrazovanja pred- ske književnosti: Priručnik prikupljenih tekstova na 2009- 2019

romskom jeziku za razrede 2.-4. / Tekstonqo lil p-i studentima Edyjem Savescuom i Adinom Potochin, Rromani ćhib (vaś-e II-to – IV-to klàse autora Gheo- započinju prvu zbirku romskih knjiga, „Romsku knjiž- rghea Sarăua (Editura Didactică și Pedagogică, R. A.” nicu“, izdanu od izdavačke kuće „Kriterion“. Tijekom 95 1995, 188 pp.). koja okuplja romske folklorne teksto- ovog procesa, ponovno su uvršteni stariji i uređeni ve i kultove romskih autora iz cijelog svijeta. Iako je radovi ali i nove kreacije iz romske domene. Prvi je priručnik napisan 1995., pojavio se tek 1996. godine. rad objavljen 1997. godine, poimence: „Priče i rom- Knjiga je predstavljena na „Međunarodnom sajmu ske pjesme“, (Zbirka „Romska knjižnica“ primjerak knjiga“ u Bukureštu 7. lipnja. 1996. godine u 12 sati. br.1 autora C.S. Nicolăescua Plopşora, izdavačke kuće Među prisutnima bili su: prof. dr. Lucia Wald, prof.dr. „Kriterion“, u Bukureštu, 1997., 116 str.) – (posebna Octav Păun, prof. doc. Constantin Floricel - dr. Editu- izdanja, bilješke o izdanju, vokabular sastavljeni su od rii Didactice, Mirena Iovan, profesor Camelia Stănes- strane Gheorghea Sarăua sa suradnicima studentima cu, Gabriel Micu, Vasile Ionescu, i drugi. Edyjem Savescuom i Adinom Potochin, a kasnije od strane prof.dr. Octaviana Păuna, dok je projekt finan- 1996 - Gheorghe Sarău, s pozicije inspektora u Mi- ciran od strane FDS-a Bukurešt). U razdoblju od 1997. nistarstvu obrazovanja i metodologa romskog jezika do 2002. godine u posebnim izdanjima Gheorghea u službi manjina pri istom Ministarstvu, započeo je Sarăua, pojavilo se 12 naslova. postupati na Fakultetu stranih jezika i književnosti na Sveučilištu u Bukureštu u cilju ponovnog otvaranja 1997 – u Bukureštu se od 16. do 17. lipnja 1997.godi- hindu jezika (koji se prestao predavati na dvije godine odvija, na Fakultetu stranih jezika i književnosti na ne) uz strukturiranje nove hindu sekcije, uključujući Sveučilištu u Bukureštu, Dvojezična konferencija u i hindu jezik (od 1996./1997.) i hindu-romske jezike organizaciji prof.dr. Olge Murvai, prilikom čega Ghe- (1997./1998.). orghe Sarău predstavlja rad Povijesna konfiguracija, socijalna i lingvistička pozadina romske zajednice 1996 – u Cluju Napoci započinje izdavanje prijevoda i u Rumunjskoj. Kriteriji za razgraničavanje glavnih radova s biblijskim temama (vidi: p. Bakó B. Pál Ofm, romskih dijalekata (objavljen u svesku „Dvojezična Cino Katekizmuso (Kis katehizmus), izdavačka kuća konferencija, 16.-17. lipanj 1997“, Bukurešt, Kriterion, Szent Bonaventura pp.300-331).

1996 - Ștefan Bârniș prevodi evanđelje svetog Mate- 1997 – počevši s akademskom godinom 1997./1998. ja na romski jezik. Gheorghe i Ioana Vaida prevode na Sveučilištu u Bukureštu – Fakultet stranih jezika evanđelje svetog Marka na romski jezik. i književnosti, pod utjecajem Gheorghea Sarăua, uz izborni predmet romskog jezika (koji je započeo u li- 1996 – u Rumunjskoj, u Bukureštu, pojavljuje se, stopadu 1992.), osniva se prvi odsjek indologije (hin- posmrtno, kolekcija romskih priča koje su pripadale du-romski jezik) za rumunjsko više obrazovanje, kao pravniku Petreu Copoiu, Rroma paramìća. B sekcija za koje je Ministarstvo obrazovanja i znanosti otvorilo 10 mjesta godišnje. Prvi diplomirani stu- 1996 – u veljači se odvija Nacionalna konferencija denti: 2001. godine. „Europsko obrazovanje i integracija“, čijim povodom Ministarstvo obrazovanja (Smjer obrazovanja nacio- 1997 – u Bukureštu na Fakultetu stranih jezika i knji- nalnih manjina) objavljuje i distribuira letak „Obrazo- ževnosti Sveučilišta u Bukureštu nastavlja se, i u aka- vanje Roma“, razrađen od strane Gheorghea Sarăua demskoj godini 1997./1998., paralelno s novom sek- (5 str.). cijom indologije i novi izborni predmet otvoren 1992. godine, osiguran od strane Gheorghea Sarăua. 1996 – u Bukureštu, muzikologinja Viorel Cosma objavljuje, u kolekciji „Sudbina“, 2. prerađeno i nado- 1997 – različite nevladine organizacije posvetile su se građeno izdanje „Rada Violinista od Jučer i Danas“/ podršci izrade školskih knjiga na romskom jeziku. Lăutari de Ieri și de Azi (izdavačka kuća The Du Style, 384 str.). 1997 – u Bukureštu, prvi program za sekciju indologije sastavljen je od strane profesora Laurenţiua The- 1997. godina bana i Gheorghea Sarăua, koji je i sastavio prvi program romskog jezika za upis na Fakultet pri odsjeku 1997 - u Bukureštu, Gheorghe Sarău sa suradnicima, indologije. PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

1997 – u Bukureštu, Gheorghe Sarău započinje iz- mjesta Romima za njihov upis na fakultete, koja je davati prvu sintezu o povijesti romskog obrazovanja započeta 1992./1993. godine, povećavajući godišnju 96 (vidi: Kratka povijest obrazovanja na romskom jezi- ponudu mjesta s otprilike 50 mjesta godišnje na sve- ku). učilištima u Bukureštu, Cluju, Iaşiu i Timişoaru za područje socijalne asistencije i romskog jezika na 149 1997 – u Bukureštu, knjiga Viorice Huber, Romske mjesta, uključujući 5 novih visokoškolskih ustanova bajke (Bukurešt, izdavačka kuća Universal Dalsi, 224 (Sveučilišta u Braşovu, Constanţi, Craiovu, Sibiju i str.) nanovo je izdana, nakon što je bila povućena iz SNSPA Bukurešta). Posebna mjesta za Rome poveća- prodaje, a prvotno je izdana u doba komunizma. vala su se iz godine u godinu, dosegnuvši 1000 mjesta godišnje u razdoblju 2016.-2019. 1997 – u izdavačkoj kući Neo Drom u Sibiju, pojavljuje se druga knjiga romskog pjesnika Luminiţa Mihaia 1998 – na Sveučilištu u Bukureštu, na Fakultetu za Cioabă Kišni trgovac (rum. Negustorul de ploaie. O strane jezike i književnost - zaslugama Gheorghea manuši kai bitinel brišînd). Sarăua i uz podršku „Partida Romilor“ – uz izborni predmet romskog jezika (koji je započeo u listopadu 1997 – u Bukureštu, izdavačka kuća „Alternative“ 1992.) i sekcije Indologije (Hindu-romski, 1997-2001), nastavlja tiskati radove iz područja romske povijesti sekcija „Romski jezik i književnost“ osnovana je kao iz inozemstva. Tako je objavljen „Romi, Veliki pro- druga specijalizacija s početkom akademske godine gon“. Stradanjem Roma općenito 1759. godine bavi se 1998./1999., koja će postojati kao druga specijalizaci- i knjiga Alfara Antonia Gomeza u prijevodu Camelie ja do 2005. godine kada, u kontekstu Bolonjskih refor- Rădulescu (Bucharest: The Publishing House, 126 p.). mi, postaje prva specijalizacija, godišnje dodjeljujući Temu obrađuje i nekoliko publikacija poput „Asa u 10 mjesta za romske kandidate do 2005. godine kada trefu“ (vidi: Donald Kenrick, A “Legend” on the Rro- počinje dodjeljivati 21 mjesto. Nastavu romskog jezi- ma Migration, Year V (1997), no. 59, p. 7 [prijevod i ka predavao je Gheorghe Sarău. Također, na njegovu komentari]: Gheorghe Sarău). inicijativu i prijedlog, vodstvo Fakulteta za strane jezike i književnost prihvatilo je još dva nastavnika: asistenta dr. Mircea Itu (staroindijska književnost i civi- 1998. godina lizacija) i asistenta dr. Delia Grigorea (romski folklor i književnost). 1998 - u Bukureštu, od 1. svibnja 1998. Gheorghe Sarău, metodolog za romski jezik i referent u odjelu 1998 – u Bukureštu, Gheorghe Sarău razrađuje prvi za međunarodne odnose unutar Ministarstva nacio- sveučilišni program romskog jezika i književnosti na nalnog obrazovanja, prolazi kroz natjecanje u obra- Sveučilištu u Bukureštu na Fakultetu za strane jezike zovnom odjelu za nacionalne manjine u istom mini- i književnost, program za romski jezik i novi program starstvu, kao inspektor za romsko obrazovanje. za pristup smjeru romskog jezika.

1998 – Rumunjska skupina za istraživanje i akcije u 1998 – u Bukureštu, Ministarstvo nacionalnog ob- području romske lingvistike (GRCALR) uspostavlja se razovanja izdaje nove priručnike za romski studij, u Bukureštu 18. svibnja 1998. godine - duplikat fran- kao što su ilustrirani priručnik za komunikaciju cuske institucije predvođene dr. Marcelom Courthia- na romskom jeziku namijenjen za djecu prve godine deom – postala je Rumunjska skupina za istraživanje učenja, popraćenog s metodološkim priručnikom za i akcije u području romske lingvistike i indologije. Iz- romski jezik preveden od strane profesora Gheorg- među 1998. i 2006. godine, skupinu predvodi Gheor- hea Sarăua, profesorice Camelie Stănescu i Mihaela ghe Sarău, a od 2006. godine nadalje koordinatorica Zătreanu s originalnog primjerka razrađenog za 11 je- skupine je Julieta Rotaru – Moleanu do 2019. godine zika od strane autora Lemana Alia, Valentine Jercea, kada je preuzima Alin Bucă. Marioara Constantinescu-Condruţ, Vieroslave Timar: Vakărimata - pustik vaś i jekhto klāsa [komunikacija, 1998 – u Bukureštu, Ministarstvo nacionalnog ob- priručnik za 1. razred (Romski jezik), izdavačka kuća razovanja pojačava politiku dodjeljivanja posebnih Didaktika i Pedagogija, RA, Bukurešt, 140 p. (100 p. 2009- 2019

Color + 40 p. metodološki priručnik). 1999 – u Bukureštu, Gheorghe Sarău razrađuje, po zamolbi zaklade Otvoreno Društvo u Bukureštu, Me- 1998 – na Sveučilištu u Bukureštu – na Fakultetu za todološke Smjernice za Učitelje, Bibliografiju romskih 97 strane jezike i književnost, 28. rujna 1998. godine, radova za učitelje u obrazovanju Roma, od 51 str., prva doktorska diploma iz romskih studija u Rumunj- objavljene na internetu www.edu.ro. Autor je iste go- skoj dodijeljena je Gheorgheu Sarău: doktoru filolo- dine objavio Romsku bibliografiju (100 str.) na istoj gije s temom iz romske lingvistike (indo-europske), web stranici. pod nazivom „Dijalekti Roma spoitori (xoraxano) u Rumunjskoj“, a doktorat je nadzirala prof.dr. Lucia 1999 – prvi seminar za identifikaciju romskih učite- Wald. Gheorghe Sarău bio je doktorski student od lja i potencijalnih romskih učitelja u Predealu (Hotel veljače 1992. do rujna 1998. godine. U komisiji dok- Orizont) odvio se između 29. svibnja i 1. lipnja 1999. torata bili su: Prof.dr. Sanda Râpeanu - Dekan Fakul- godine (na inicijativu Gheorghea Sarăua i Simona teta, Prof.dr. Lucia Wald, supervizor doktorata, Prof. Botea). Tom prigodom, Gheorghe Sarău govorio je o dr. Gheorghe Mihăila sa Sveučilišta u Bukureštu i član Potrebi za kooptiranje romskog ljudskog elementa u Rumunjske akademije, znanstveni istražitelj prof. obrazovnom procesu. Na seminaru je Hristo Kjućukov dr. Andrei Avram s Instituta za lingvistiku, te prof. iz Bugarske sudjelovao kao trener, koji je govorio o dr. Gheorghe Bolocan sa Sveučilišta u Craiovu. Ne- poboljšanju ne-romskih učitelja u Bugarskoj s romske službene recenzije napravili su: dr. Vladimir Drimba perspektive, s doprinosom Sveučilišta u Varni. i dr. Marcel Courthiade iz INALCO-a u Parizu. U ime Roma prisustvovali su: Nicolae Păun, Gheorghe Ivan, 1999 – od 19. srpnja do 9. kolovoza, održava se prvo Ilie Dincă, Ion Ionel, Delia Grigore, Constantin Pădu- izdanje Ljetne škole jezika i metodologije za poduča- reanu i drugi. Doktorski rad bio je 411 stranicu duga- vanje Roma, s 61 učenikom, na inicijativu inspektora čak uz 169. stranica Dodatka. Gheorghea Sarăua i uz financijsku podršku Ministar- stva za zaštitu manjina Vlade Rumunjske, kako bi se 1998 – u Bukureštu, rad profesora Gheorghea Sarăua, profesori romskog jezika pripremili za rad u obrazo- India i romski jezik objavljen je (Kolekcija „Biblioteca vanju s početkom školske godine 1999./2000. rroma“ br.4, Bukurešt, Kriterion, 258 str.). 1999 – u Tg. Mureşu, prvi sastanak romskih inspek- 1998 – u Bukureštu, Gheorghe Sarău, kao inspektor tora odvio se između 12. i 14. listopada, tijekom kojeg za romski jezik i Rome, započinje i izrađuje potrebne je sastavljen njihov prvi radni papir. Inicijativa da se materijale za prvu web stranicu posvećenu romskom organizira seminar romskih inspektora bila je Ghe- jeziku i obrazovanju, domaćina Ministarstva za naci- orghea Sarăua i Marije Koreck iz PER organizacije. onalno obrazovanje na svojoj web stranici www.edu. Broj romskih inspektora bio je 26, a ne-romskih 16, s ro, počevši s 1. siječnja 1999. godine (http: // www.old. ciljem gradnje lokalne infrastrukture u području rom- edu.ro/ invrrom_b5.htm). skog obrazovanja.

1999 – pojavljuje se prvi kurikulum romske povijesti 1999. godina i tradicije na inicijativu Ministarstva nacionalnog obrazovanja s autorom i etnografom Liviuem Cernăia- 1999. u Bukureštu, Ministarstvo nacionalnog obrazo- nuem. vanja izdaje OMEN br. 3533, 31. ožujka 1999. godine o izučavanju materinjeg jezika od strane učenika koji 1999 – Ionel Ion – Costin i Mariana Ion – Costin ure- su pripadnici nacionalnih manjina a pohađaju škole s đuje novu aritmetiku. Aritmètika. 2nd grade. I dujto nastavom na rumunjskom jeziku (uključujući Rome). klàsa. Bilingual preparatory manual for Roma students. Dujećhibutni angliśkolaqi pustik vaś e rromane 1999 – u Bukureštu, na inicijativu Gheorghea Sarăua i siklów, zaklada Phoenix, Bukurešt, 100 str., čiji je pri- Ministra obrazovanja, Andreia Marge, mreža romskih jevod na romski jezik napravio Gheorghe Sarău. inspektora za pitanja romskog obrazovanja osnovana je na razini 4 školska inspektorata. 2000. godina PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

2000 – u Brăili, u travnju, održava se prva (nesluž- Dikcionàro rromano-rumunikano (Cluj Napoca, Dacia, bena) Olimpijada romskog jezika na inicijativu prof. 232 str.) i Romski jezični tečaj (254 str.). 98 Rroma Iona Ionela (Zaklada Phoenix), s doprinosom romske profesorice Mirene Cionce – Iovan iz županije 2000 – na Fakultetu za strane jezike i književnost na Timis i Gheorghea Sarăua iz Ministarstva nacionalnog Sveučilištu u Bukureštu, odvija se „Drugi nacionalni obrazovanja. dvojezični kolokvij“, u organizaciji prof.dr. Olge Mur- vai, od 9. do 10. lipnja 2000. godine, pri čemu Gheorghe 2000 – metodološki tečaj o poučavanju rumunjskog Sarău predstavlja komunikaciju Interni načini oboga- jezika i književnosti održan je u Sinaiji od 23. do 29. ćivanja vokabulara romskog jezika (originalno posuđe- srpnja 2000. na inicijativu CEDU 2000+ (Alexandru ne riječi). Crișan i Monica Dvorschi) i Ministarstva nacionalnog obrazovanja (Gheorghe Sarău). Treneri-učitelji: Ghe- orghe Sarău, Letitia Mark, Mihaela Zătreanu, Mirena 2001. godina Cionca, Cosmina Novacovici, Corina Hristu. 2001 – pojavljuje se prva romska abeceda. Po redosli- 2000 – nastavljaju se Nacionalne ljetni tečajevi rom- jedu pojavljivanja, prva je bila “Abecedarul de Mureş” skog jezika i podučavanje metodologije romskog jezika (pokrovitelj: Resursni centar za romske zajednice – u organizaciji Gheorghea Sarăua s fondovima iz Mini- RCCR Cluj Napoca) s tri romska učitelja osnovne škole starstva za nacionalno obrazovanje, u Călimăneşti od koji su svi završili prvu seriju romske osnovne škole za 31. srpnja do 16. kolovoza 2000. godine za 50 sudio- romske učitelje (1990-1995) Paula Mailat, Olga Mar- nika, budućih romskih učitelja. Treneri-učitelji ovog cuş i Mirena Cionca, Mirri ćhib, I Rromani (Moj jezik, drugog izdanja bili su: Gheorghe Sarău, Isabela Bănica, romski jezik, Târgu - Mureş: ACADEMPRINT, 94 str.). Mirena Cionca, Olga Markus, Verginia Cretu. Druga je bila “Abecedarul de București” (pokrovitelj: CEDU 2000+ i SLO Nizozemske) razrađena od strane 2000 – na Sveučilištu u Bukureštu – Odjel za učenje Romskog edukatora Mihaela Zătreanua koji je diplo- na daljinu CREDIS, nakon uloženih napora Gheorghea mirao na Odsjeku za romske učitelje (Normalna ško- Sarăua (imajući za partnere Centar „Edukacija 2000+“, la u Bukureštu, 1991.-1996.) (Mihaela Zătreanu: ABC. Centar Alexandru Crişan, Ministarstvo za nacionalno Anglutno lil [Abecedar rrom], Bucharest: Veritas, 76 obrazovanje – odjel za obrazovanje u manjinskim jezi- p.). Obje su apstrakcije bile zajamčene od strane Mi- cima i CREDIS), u listopadu 2000. godine pokrenut je nistarstva za nacionalno obrazovanje, i kao recenzent prvi program osposobljavanja nekvalificiranih romskih služio je Gheorghe Sarău za prvu abecedu i Vasile Mo- učitelja (bez sveučilišnog studija, ali završene srednje lan i Gheorghe Sarău za drugu abecedu. Kao pokaza- stručne spreme) na sveučilišnoj razini, kako bi stekli telj, Olga Markus i Teodor Hreniuc dodaju 2002. godi- sveučilišnu diplomu s dvostrukom specijalizacijom – ne “Alfabetul de Mureș” komplementarni elektronički za učitelja osnovne škole i učitelja romskog jezika. Za materijal, „Interaktivni didaktički softver na romskom akreditaciju tog odsjeka, Gheorghe Sarău razrađuje jeziku“, izrađen na materijalu iz abecede. prvi kurikulum za romski jezik za taj odsjek ((10 p., v. www.edu.ro). Prvi razred: 2003. godine. Svake godine 2001 – Ministarstvo obrazovanja, istraživanja i mladih između 2003. i 2007., primljeno je i obučeno između 30 izdaje MECT Nalog 3670/2001 glede implementacije i 80 romskih učenika. Od 2003. do 2010. godine, diplo- okvira planova za srednje škole od 2001./2002. škol- miralo je 375 učitelja romskog jezika. ske godine, čiji Članak 4 govori o statusu materinjeg jezika, naime da: „Materinji jezik i književnost dio su 2000 – osim svezaka objavljenih od strane Vasilea zajedničke jezgre i proučavani su jednak broj sati kao i Ionescua i Gheorghea Sarăua, oni koji su bili na čelu rumunjski jezik“. objavljenih svezaka u 2000. godini, ostali autori, Romi i ne-Romi, objavljuju svoja djela koja obuhvaćaju širok 2001 – u Bacău, nakon prve neslužbene Olimpijade spektar romskih tema. U Cluj Napoci, Gheorghe Sarău romskog jezika održane u Brăili godinu ranije – prva otvara novu kolekciju knjiga u izdavačkoj kući Dacia, službena Olimpijada romskog jezika održala se u trav- gdje se dvije njegove knjige na temu romskog jezika nju 2001. godine, u organizaciji Gheorghea Sarăua i pojavljuju u 2000. godini: Romsko-Rumunjski rječnik / Anghela Năstasea. 2009- 2019

2001 – u Călimăneşti održala se 3. Nacionalna ljetna diplomiranih polaznika (2001.) Odsjeka za romski je- škola za romski jezik u periodu od 1. do 21. kolovoza zik na Fakultetu stranih jezika i književnosti na Sve- 2001. godine, u organizaciji (kao i prve dvije godine) učilištu u Bukureštu (glavni autor s više od 65% ma- 99 Gheorghea Sarăua, profesora romskog jezika u razre- terijala, leksikograf i koordinator: Gheorghe Sarău, du naprednih polaznika. koautori: Corina Hristu, Iuliana Bâzdâgă i drugi).

2001 – Sveučilišni predmeti romskog jezika objavlju- 2003 – u Bukureštu, na inicijativu Gheorghea Sarăua ju se. Od teoretskih i praktičnih akademskih predme- unutar Ministarstva obrazovanja i pod pokrovitelj- ta izdvajamo: Gheorghe Sarău, Romski jezik (Morfolo- stvom UNICEF-a u Rumunjskoj, objavljuje se u iz- gija i sintaksa), Bukurešt, izdavačka kuća Credis, 232 davačkoj kući Ro Media, prvi pomoćni udžbenik o str.; Gheorghe Sarău, Romski Dijalekt „xoraxano“ u povijesti i tradiciji Roma razrađen od strane mladih Rumunjskoj itd. romskih povjesničara Petrea Petcuţa i Mariane San- du, u suradnji s romskom antropologinjom Delijom Grigore. Udžbenik je namijenjen za profesore koji 2002. godina predaju povijest i tradiciju Roma u 6. i 7. razredima i srednjoj školi gdje učenici tu disciplinu savladavaju 2002 – u Turnu Severinu, u travnju, održava se treće izborno. izdanje Olimpijade romskog jezika uz 74 sudionika, u organizaciji MEC-a i ISJ Mehedinţi. Zaslužni su: Ghe- 2003 - Gheorghe Sarău iz Ministarstva obrazovanja orghe Sarău, Elena Nuică i Delia Grigore. organizira i koordinira 6. izdanje Nacionalni tečaje- va romskog jezika, povijesti i metodologije izučava- 2002 – Nacionalni ljetni tečajevi romskog jezika i nja romskog jezika koje se održalo od 1. do 21. srpnja metodologije izučavanja romskog jezika, u organi- 2003. godine u Sânmartinu, županiji Bihor pod pokro- zaciji MEC-a i UNICEF-a, nastavlja se u 4. izdanju u viteljstvom UNICEF-a. Profesori romskog jezika bili trajanju od 2. do 19. srpnja 2002. godine u Lacu Sărat su: Gheorghe Sarău, Olga Markus, Camelia Stănescu, – Brăila, imajući Gheorghea Sarăua kao organizatora a romsku povijest predavao je Petre Petcuţ. i profesora romskog jezika za napredni razred. Osta- li profesori: Olga Markus, Camelia Stănescu, Daniela 2003 – u Bukureštu, Gheorghe Sarău razrađuje prva Chircu - Cristil i Verginia Cretu. tri kurikuluma za profesorski ispit romskog jezika i književnosti (za profesore romskog jezika, odgajate- 2002 – između 1. i 15. rujna 2002. godine, u Brăili se lje, i profesore osnovnih škola) prema podacima Mi- održava prvo izdanje Nacionalnih tečajeva romske nistarstva obrazovanja, istraživanja i mladih, počevši povijesti i metodologije izučavanja romske povijesti i od sjednice 2004. godine: Kurikulum romskog jezika i tradicije, u organizaciji Gheorghea Sarăua, MEC-a i književnosti za profesorski ispit odgajatelja Roma UNICEF-a. (za sjednicu 2004.), Bukurešt, MECT, 2003, 7 str; Ku- rikulum romskog jezika i književnosti za profesorski ispit profesora osnovnih škola (za sjednicu 2004.) 2003. godina Bukurešt, MECT, 2003, 7 str.; Kurikulum romskog jezika i književnosti za profesorski ispit za profeso- 2003 – u Târgu Mureşu, Ministarstvo obrazovanja, re romskog jezika (za sjednicu 2004.), Bukurešt, istraživanja i mladih organizira, tijekom perioda od MECT, 2003, 7 str (vidi: www.edu.ro). U isto vrijeme, 13. do 17. travnja, 4. izdanje Nacionalnog natjecanja Ministarstvo obrazovanja pregledava školski kuriku- u romskom jeziku i književnosti, imajući kao pred- lum romskog jezika i književnosti za 1. i 2. razrede sjednika Nacionalne romske komisije dr. Gheorghea (prvo razrađen od strane Mihaela Zătreanu 2000.go- Sarăua s 7 učenika i 31 učitelja. dine i prepravljenog od strane Daniela Chircu-Cristil, Pantilie Chircu-Cristil, Mihaela Zătreanu i dr. Gheor- 2003 – u Bukureštu, prvi Romsko-rumunjski rječnik ghea Sarăua 2003. godine, odobreno od ministra, Br. (rijedak i star romski vokabular) objavljen je u izda- 4686, 5. kolovoza 2003.). Novi radni instrument za vačkoj kući Vanemonde, financiran od strane UNI- školu bio je skup kurikuluma za romski jezik i književ- CEF-a i razrađen od strane Gheorghea Sarăua i prvih nost za razrede 5.-8., odobren po nalogu ministra br. PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

3432, 27. veljače 2003. godine. (11 str, razrađeno od 2004 – u Bukureštu, Ministarstvo obrazovanja i istra- autora Daniela Chircu Cristil, Olga Markus i Pantilie živanja razrađuje i odobrava još školskih programa za 100 Chircu-Cristil). romski jezik i književnost. Školski program romskog jezika i književnosti za 3. razred (odobren od strane 2003 – u Măguriju (pripada Lugoju, županiji Timis) ministra br. 5198/01.11.2004.; kurikulum je prvotno na inicijativu direktora Mihaia Moldovanua, prvi razradila profesorica Mihaela Zătreanu 2000. godi- službeni razred s nastavom u potpunosti na rom- ne, a pregledan je 2004. godine od profesora Danie- skom jeziku osnovan je, s početkom školske godine la Chircu – Cristil, profesora Pantilie Chircu-Cristil, 2003./2004. u školi br.12 Lugoj (Măguri). Godišnje bi profesorice Mihaele Zătreanu i Gheorghea Sarăua). se dodavao novi razred, tako da bi na kraju školske Kurikulum za romski jezik i književnost za 9. razred godine 2009./2010., osmi razred bio završen, a škola (odobren od ministra obrazovanja, istraživanja i mla- bi postala romska jedinica u cjelini, uključujući predš- dih br.3458/09.03.2004.). Kurikulum je razrađen od kolsku razinu. Učitelji ove škole bili su među prvim di- strane Daniela Chircua Cristila i Elene Motaș. Kuri- plomiranim studentima prve serije učitelja za prvi ra- kulum za romski jezik i književnost za 10. razred (odo- zred i učitelja za romski jezik s programa CREDIS-a, bren od ministra br.4598/31.08.2004.), kurikulum je Sveučilišta u Bukureštu. razrađen od strane Daniela Chircua Cristila i Elene Motaș. 2003 – na radiju Timișoara, na zadnju nedjelju lipnja 2003. godine, tri mlada Roma - Valentin Pepenel, Mir- 2004 – u Bukureštu se pojavljuje, po prvi put u svi- cea Barbu i Carmen Marcu – započeli su emisiji Amari jetu, Sveučilišni predmet u potpunosti napisan na emisia, koja se u potpunosti emitirala na romskom je- romskom jeziku, dizajniran za studente odsjeka rom- ziku nedjeljom navečer u trajanju jednog sata. Gheo- skog jezika, romske leksikologije, autora Gheorghea rghe Sarău je, između 30. kolovoza i 24. rujna 2003. Sarăua, izdan u izdavačkoj kući Sveučilišta u Bukure- godine, u 4 emisije, održao tečajeve romskog jezika. štu (140 str.). Drugi predmet tog tipa, odobren u svijetu, izdan je od strane istog autora u istoj izdavač- 2004. godina koj kući 2009. godine - Struktùre rromane chibaqe/ 2004 – u Brăili, odvilo se, od 26. do 30. ožujka, 5. izda- Strukture romskog jezika. nje Nacionalnog natjecanja romskog jezika, u kojem je sudjelovalo 64 učenika i 25 učitelja. Organizator i koordinator bili su Gheorghe Sarău iz Ministarstva ob- 2005. godina razovanja i predsjednik Nacionalne ispitne komisije. 2005 – u Ciorogârli, u županiji Ilfov, Ministarstvo ob- 2004 – u Bukureštu, Năvodariju, Căciulati i Sânmar- razovanja i istraživanja, zajedno s romskim inspekto- tinu, od veljače do rujna 2004. godine, odvilo se 10 rom i profesorom fizike, Ionom Ionelom, u školskom pripravničkih stažiranja unutar Nacionalnih tečajeva inspektoratu Ilfova organiziraju između 20. i 24. ožuj- ne-romskih učitelja koji rade s učenicima i romskom ka 2005. godine, 6. izdanje Nacionalnog školskog na- djecom, u organizaciji Gheorghea Sarăua iz Ministar- tjecanja romskog jezika. Gheorghe Sarău predsjednik stva obrazovanja i organizacije „Save the children“, je centralne komisije za organizaciju i evaluaciju, pre- uz financijske partnere UNICEF, P.E.R., Tg Mureș i ma bilješkama MEC-a od 22. veljače 2005. Rumunjsku vladu. Stažiranje je trajalo 2 dana, a svako od njih okupilo je 420 odgojitelja, učitelja i ravnatelja. 2005 – u Costinești, održava se između 25. srpnja i Gheorghe Sarău u okviru ovih programa predstavio je 16. kolovoza 2005. godine, 8. izdanje Nacionalnih te- „Romske obrazovne programe“. Postignuća i perspek- čajeva romskog jezika i povijesti, u organizaciji ko- tive (2 sata po stažu). ordinatora i profesora romskog jezika za napredne grupe, Gheorghea Sarăua, predstavnika Ministarstva 2004 – u Năvodariju, odvilo se između 7. i 24. kolo- obrazovanja. Tečajevi okupljaju 55 učenika i pod po- voza 2004. godine, 7. izdanje Nacionalnog kampa za kroviteljstvom su UNICEF-a u Rumunjskoj. romski jezik, kulturu i stvaralaštvo, u organizaciji i pod pokroviteljstvom Nacionalnog autoriteta za mla- 2005 – na Sveučilištu u Bukureštu, na Fakultetu stra- de, za 200 romskih učenika i 30 učitelja. nih jezika i književnosti, organizira se, s početkom 2009- 2019

akademske godine 2005./2006., kao prva specijaliza- strane romskih glumaca Sorin Aurel Sandu i Mihai cija, odsjek A. Romski jezik i književnost, transformi- Răducu. 3. Predavanje dr. Rajka Djurića na Sveučili- rajući slični odjek B., s dodjelom 21 mjesta od strane štu u Bukureštu u subotu 9. prosinca 2006. na temu 101 Ministarstva obrazovanja i istraživanja i Sveučilišta u romske povijesti i književnosti, ispred 120 studenata Bukureštu (pokret: Gheorghe Sarău, Delia Grigore, i sa smjera romskog jezika odjela za učenje na daljinu dekan Alexandra Cornilescu). CREDIS-a. 4. Sastanak s akademicima i Romskim umjetnicima u večernjim satima 9. prosinca 2006. u 2005 – u Bukureštu se pojavljuje prvi služeni udž- restoranu Taverna Sârbului i 10. prosinca u restoranu benik romske povijesti i tradicije, uređen po nalogu Jariștea zajedno s Doru Trufiș, Gheorghe Sarău, So- Ministarstva obrazovanja i istraživanja, izdan u iz- rin Aurel Sandu. davačkoj kući „Sigma“, imajući iste autore kao i prvi slični priručnik, objavljen 2003. godine od UNICEF-a, 2006 – na Sveučilištu “Babeș-Bolyai” iz Cluj Napo- dakle: Petre Petcut, Mariana Sandu, Delia Grigore, ca, po modelu CREDIS-a i na zahtjev MEC-a (PHARE Povijest i tradicija romske manjine: udžbenik za 6. i 7. obrazovni program za ugrožene skupine studenata), razrede (Bukurešt, „Sigma“, 104 str.). uspostavlja se unutar Fakulteta psihologije i obrazovnih znanosti, ID sekcija „pedagogija osnovnog i predš- kolskog obrazovanja“, s modulom izbornih predmeta i 2006. godina metodom poučavanja romskog jezika i romske povijesti i tradicije. Prva promocija 38 diplomiranih stude- 2006 – 8. travnja 2006. godine po prvi se puta u nata održala se 2009. godine, a sljedeća sastojala se Bukureštu i ostatku Rumunjske obilježava službena od 20 diplomiranih studenata sljedeće godine. proslava Romskog dana u Rumunjskoj kao „Prosla- ve romske nacionalnosti u Rumunjskoj“, usvojene 2006 – Ministarstvo obrazovanja i istraživanja razra- od strane Rumunjskog parlamenta, po prijedlogu đuje posljednja dva nova školska programa za romski romskog zamjenika Nicolae Păuna, temeljem zakona jezik i književnost za 11. razred; viši ciklus srednje br.66/22.03.2006. Škole i uredi županija za Rome škole (odobren od Ministarstva obrazovanja i istraži- označili su ovaj dan kroz razne aktivnosti dan ranije vanja, br.3252/13.02.2006. i razrađen od strane triju ili kasnije. profesora: Daniela Chircu Cristila, Ionela Cordovana i Gheorghea Sarăua) i romski jezik i književnost za 2006 – za potrebe obrazovanja, Gheorghe Sarău ra- 12. razred: viši ciklus srednje škole (odobren od Mi- zradio je romski kalendar (s pogleda Roma u Rumunj- nistarstva obrazovanja i istraživanja u 2006. godini i skoj) sa školskim destinacijama i poduzeo je korake ostvaren od strane profesora Daniela Chircu Cristila). unutar Ministarstva obrazovanja i istraživanja za odobravanje Obavijesti br. 48897/13. studenog 2006., 2006 – Ministarstvo obrazovanja i istraživanja na- sa svrhom za korištenje ovog kalendara u školama za stavlja objavljivati nove alternativne udžbenike za aktivnosti romskih i ne-romskih učenika. Kalendar romski jezik, završavajući seriju od dva alternativ- je preuzet i ispunjen svake godine aktivnostima svih na udžbenika za drugi razred, tiskan u 2005. godini. romskih struktura. Dakle, dva udžbenika su uređena za četvrti razred: I Rromani ćhib thaj literatura vaś i IV-to klàsa (Rom- 2006 – u Bukureštu se održava posjet romskog spisa- ski jezik i književnost za četvrti razred. Bukurešt: telja Rajka Djurića iz Srbije, po prijedlogu Romskog Didaktička i pedagoška izdavačka kuća, R.A, 160 str.) kulturnog centra predvođenog od strane Dorua Tru- stvoren od strane Elene Nuice, Ionica Duroi i Mantu fișa uz suradnju Sveučilišta u Bukureštu – Odsjeka za Stoica, te uređenog i pregledanog od strane Gheorg- učenje na daljinu CREDIS i Romske stranke. Ovom hea Sarăua; i Romski jezik i književnost: udžbenik za prigodom, poduzeo je nekoliko radnji: 1. Okrugli stol četvrti razred, I Rromani ćhib thaj i literatùra (vaś i organiziran 9. prosinca 2006. u Rumunjskom književ- śtarto klàsa) pojavljuje se u izdavačkoj kući „Sigma“ nom muzeju, posvećen radu dr. Rajka Djurića (Povi- u Bukureštu (104 str.), u dizajnu Gheorghea Sarăua. jest romske književnosti, prevoditelj: Sorin Georges- cu; urednik: Gheorghe Sarău, Sveučilište u Bukureštu, 2006 – u Bukureštu se pojavljuje prvi srednjoškolski CREDIS, 182 str.). 2. Recitacija autorovih pjesama od udžbenik za romski jezik i književnost, pod pokrovi- PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

teljstvom Ministarstva obrazovanja (autor: Gheorghe 2007 – Ministarstvo obrazovanja Rumunjske pono- Sarău, Romski jezik i književnost: udžbenik za 9. ra- vo uređuje niz romskih udžbenika poput: Gheorghe 102 zred I Rromani ćhib thaj i literatùra (vaś o enato klàsa), Sarău, Romski jezik i književnost: priručnik za 9. ra- izdavačka kuća Sigma, 200 str.). zred / I Rromani ćhib thaj i literatùra (vaś i enăto klà- sa), Bukurešt, izdavačka kuća Sigma, 200 str.; Gheor- 2006 – u školi Costineștia, Ministarstvo obrazovanja ghe Sarău, Romski jezik i književnost: priručnik za 4. i istraživanja započinje financiranje iz predstavništva razred / I Rromani ćhib thaj i literatùra (vaś i śtarto UNICEF-a za 9. izdanje Nacionalnih jezičnih tečajeva i klàsa, Bukurešt, izdavačka kuća Sigma, 104 str., Ghe- metodologije podučavanja romskog jezika, između 20. i orghe Sarău, Romski jezik i književnost: priručnik za 30. kolovoza 2006. godine, u organizaciji i koordinaciji 3. razred / I Rromani ćhib thaj i literatùra vaś i trinto profesora romskog jezika za napredne grupe Gheorg- klàsa, Bukurešt, izdavačka kuća Sigma, 104 str., Ghe- hea Sarăua. orghe Sarău i Camelia Stănescu, Romski jezik i knji- ževnost: priručnik za 2. razred / I Rromani ćhib thaj i 2006 – u Bukureštu odvija se, između 16. i 20. trav- literatùra vaś i dujto klàsa, Bukurešt, izdavačka kuća nja 2006. godine 7. izdanje Nacionalnog natjecanja Sigma, 64 str.; Gheorghe Sarău, Romski jezik i knji- romskog jezika u organizaciji Feiffera Leonarda Iona ževnost: priručnik za 1. razred / I Rromani ćhib thaj i (Gheorghe Sarău delegat je Ministarstva i predsjednik literatùra vaś i jekhto klàsa, Bukurešt, izdavačka kuća Komisije za evaluaciju). Ovaj događaj uglavnom je po- Sigma, 64 str. Također, objavljen je i novi priručnik, držala Romska stranka, logistički i financijski, uglav- Romski jezik i književnost za petogodišnji studij / I nom kroz fondove Kampa romskog jezika i kulture, Rromani ćhib thaj i literatùra vaś o pan3to siklovipna- organiziranog zajedno s Ministarstvom obrazovanja za sqo berś (Bukurešt, izdavačka kuća Alpha MDN, 118 100 učenika prisutnih na natjecanju i njihove učitelje, u str.), objavljena od strane Gheorghea Sarăua u okviru Costineștiu, u kolovozu 2006. UNICEF-MECT partnerstva.

2007 – Ministarstvo obrazovanja, istraživanja i mla- 2007. godina dih Rumunjske financira pravu „zlatnu godinu obuke nastavnog osoblja“. U tom kontekstu, Uprava za od- 2007 – u Mangaliji, Ministarstvo obrazovanja – Upra- goj i obrazovanje na manjinskim jezicima započinje va manjina, kao organizator, koordinator, zajedno s snažan program obuke – najvelikodušniji u povijesti Gheorgheom Sarăuom organizira između 11. i 15. trav- obrazovanja Roma – za nekoliko kategorija ljudskih nja 2007., 8. izdanje Nacionalne Olimpijade romskog jezika. resursa Roma i ne-Roma u obrazovnom sustavu kako slijedi: 1. Priprema romskih školskih medijatora, 2. 2007 – u UBB Cluj Napoca, na Fakultetu za psihologiju Formacija metodologa za jezik, povijest i školovanje i obrazovne znanosti, na ID odjelu, nova serija 20 rom- Roma, 3. Radionice organizirane od strane MECT-a i skih učenika prati „pedagogiju za osnovno i predškol- partnera namijenjenima za obuku inspektora za romsko obrazovanje“ s dodatnim romskim kurikulumom, sko obrazovanje, 4. Priprema potencijalnih učitelja nastavljajući time eksperiment započet u akademskoj romskog jezika i književnosti (ljetna škola za jezik i godini 2006./2007. za prvih 38 romskih studenata u metodologiju podučavanja romskog jezika – 11. izda- okviru PHARE programa MECT-a, „Pristup obrazo- nje, organizirano od strane MECT-a i UNICEF-a u vanju za ugrožene skupine“. Ovdje, Gheorghe Sarău Rumunjskoj, od 1. do 21. srpnja 2007. i 12. izdanje, or- pružio je tečajeve o metodologiji podučavanja romskog ganizirano od MECT-a u dva perioda, od 28. kolovoza jezika te povijesti i tradicije Roma. do 4. rujna 2007. u Poiana Pinului – Buzău i u školi Costineşti od 4. do 11. rujna 2007. - Gheorghe Sărău 2007 – Gheorghe Sarău organizira, u Costineștiju, organizator je, koordinator i profesor romskog jezi- drugu nacionalnu paradu tradicionalnih romskih noš- ka). Tečajeve za usavršavanje učitelja romskog jezika nji i plesa, koju je, pod pokroviteljstvom MECT-a, UNI- na romskom i rumunjskom jeziku, s komentarima na CEF-a u Rumunjskoj i Romske stranke, zajedno sa svo- sva pitanja glede jezika i vokabulara, razvijene kroz jim profesorima/instruktorima, posjetilo 170 učenika aktivne participativne metode, organizirao je Gheorg- iz različitih sredina i područja. he Sărău na Sveučilištu u Constanţi od 1. do 7. kolovo- 2009- 2019

za 2007. godine za 60 učenika srednje škole Eminescu jezika za sve, vol.8 zbirke „Romska knjižnica“ (208 u Satu Mareu (od 22. do 26. kolovoza 2007 za još 50 str. Uključujući i CD te set vježbi) i u izdavačkoj kući učenika) u Poianau Pinuluiu, okruga Buzău (od 28. ko- „Vanemonde“ u Bukureštu, tiska, zajedno sa svojim 103 lovoza do 4. rujna). Tečajevi usavršavanja za učitelje bivšim učenicima Moiseom Gabrielom i Mariusom povijesti i tradicije Roma provedeni su kroz slične te- Căldăraruom, Priručnik romskog jezika i književnosti čajeve u Poianau Pinuluiu, u Buzău, između 29. kolo- za 8. razred (104 str. Unutar partnerstva UNICEF-a i voza i 4. rujna 2007. godine, za 80 učenika. MECT-a).

Druga dva autora, Ionel Cordovan i Palfi Noemi iz 2008. godina Ineu škole u Bihoru, objavljuju Priručnik romskog jezika i književnosti za 6. razred (104 str.) u istom 2008 – u Bukureštu, prvi pomoćni priručnik povijesti partnerstvu i s istim izdavačem, uz pomoć referenta i nacionalnih manjina u Rumunjskoj, namijenjen nasta- urednika za romski jezik Gheorghea Sarăua. Također vi povijesti, izdaju Doru Dumitrescu, Carol Căpită i je vrijedno spomenuti da je Ministarstvo obrazovanja Mihai Manea (Bukurešt, Didaktičko i pedagoško izda- ponovno objavilo priručnike romskog jezika i književ- vaštvo, RA, 280 str.). nosti koje su ranije objavili Gheorghe Sarău i njegovi suradnici. 2008 - Gheorghe Sarău organizira, u Costinești- ju, drugu nacionalnu paradu tradicionalnih romskih nošnji i plesa, koju je u kolovozu 2008. godine, pod pokroviteljstvom MECT-a, UNICEF-a u Rumunjskoj i Romske stranke, zajedno sa svojim profesorima/instruktorima, posjetilo 170 učenika iz različitih sredina i područja.

2008 – Ministarstvo obrazovanja, istraživanja i mladih odobrilo je prvi program romskog jezika i knji- ževnosti za završni ispit u obrazovanju (odgajatelji, nastavnici, učitelji romskog jezika), koji vrijedi od sjednice 2008.godine, a koji je razrađen od strane Gheorghea Sarăua.

2008 – u Bukureštu, prvi put na romskom jeziku, u CNCEIP-MECI-u, prevedeno je 10 predmeta za mate- matički test na romskom jeziku, uz potporu učenika 7. razreda iz škole br.12 iz Măguri - Lugoja, okruga Ti- mis, u prvom polugodištu školske godine 2008./2009. Prevoditelji: Năstase Anghel i Gheorghe Sarău.

2008 – Glavna uprava za obrazovanje na manjinskim jezicima Ministarstva obrazovanja, na inicijativu Ghe- orghea Sarăua, organizira u ljeto 2008. godine, bez financiranja osim lokalnih resursa, 286 predškolskih vrtića koji su za školu pripremili preko 5800 romske djece koja inače nisu pohađala vrtić.

2008 – Podrška i obnova romskog identiteta i romskog jezika sa zadovoljstvom dobiva podršku 2008. godine. Tako Gheorghe Sarău objavljuje u izdavačkoj kući „Sigma“ u Bukureštu, Praktični tečaj romskog PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

PROF. GHEORGHE SARĂU (ROMANIA – THE UNIVERSITY OF BUCHAREST) 104 A DECADE OF RESEARCH AND ACHIEVEMENTS IN ROMANIA IN FAVOUR OF THE RROMANI LANGUAGE, UNDERTAKEN BETWEEN THE YEARS 2009 – 2019, AFTER THE ADOPTION OF THE HISTORICAL INTERNATIONAL DOCUMENT “THE INTERNATIONAL DAY OF RROMANI LANGUAGE”, AT THE FIRST – EDITION IN ZAGREB, ON NOVEMBER 5TH , 2009

t the end of the year 2009, when in Zagreb, on Rromani Unia, represented between the years 1990 the 5th of November was celebrated the first – 2000 by dr. Rajko Djurić, the activity supported edition of The International Day of Rromani by CRTS from the University of Sorbonne – Paris, Language, the international cultural and lin- through mr. Jean Pierre Liegeois - with the European Aguistic movement was at its 38th year from the first Council Funding and with the European Community decided activities to be taken on the 8th of April 1971 Funding. at Orpington (near London) occasioned by the First Roma International Congress, respectively, 19 years Thus, it took place a series of international activities after the 4th Roma Congress organised by IRU and in the favour of the common Rromani language, which unfolded at Warsaw, on April 1990, within which the I have described in the Roma Chronic (1990-2011. The historical decision had been made on the internation- 1st Edition (in Bucharest: The Publishing House of the al common script of the Rromani language and it had University of Bucharest, 274 p., ISBN 978-606-16- been settled the general principles of the norming of 0091-5) and from where I have extracted some more Rromani language. important I have included - the English version, in Appendix I.

The International Context 1990-2009 from the perspective of the Rromani language The Romanian National Context 1990-2009 from the perspective of the Rromani language However, internationally, mostly Rromani Unia (= IRU) - and, in some situations, and other institutions At the same time with the initiatives taken and – undertook, between the years 1990 and 2009, the activities carried out on the international plan some important activities in the favour of Rromani from the reference period, Gheorghe Sarău and The language, which were to impulse and sustain the Ministry of National Education in Romania, start in Rromani linguistic and cultural movement in the Romanian school and university system more different countries. These activities have been visible, directions of section which are novel regarding the especially, in the direction of promoting the common preservation and cultivation of the Rromani language Rromani language and have been initiated especially -, from which I have selected the most telling ones and by the Rromani Linguistic Research and Action I have inserted them in Appendix II, also, in English Group – led by mr. Marcel Courthiade - together with language. 2009- 2019

Achievements in Romania in favour of the Language, the day of June 16th may be celebrated at Rromani language, undertaken between 2009 national level, not only in the educational space, was and 2019, after the adoption of the internation- proposed and voted in the Parliament of Romania 105 al documentary “International Day of Rromani (12.12. 2018). Language” adopted at its first edition on 5th November 2009 in Zagreb. In this double context, it is obvious that - at least in Romania - we are already talking about - celebrating Following the historic decision from Zagreb, annually - two Roma days: a national one (June 16th) 2009, related to the adoption and celebration - the and an-- international one (November 5th). International Day of Rromani Language on the 5th of November, in Romania, the strategic directions for Together with these two initiatives, the Charter of preserving and cultivating the Rromani language, Regional and Minority Languages1 has become a established in January 1990, were to be intensified -, document that has begun to attract the attention of the developed as strategic targets - starting with January governments of European countries - through country 1998 - continued, diversified, extended for another reports regularly requested by the European fora, decade (1998-2008), as can be seen in Appendix II, within which the type of linguistic approach for each but also tangentially in Appendix I. minority language in each country as a signatory. in Romania, a number of periodical evaluation materials The adoption of the International Rromani Language have been developed in order to be known by as many Day in Zagreb in November 2009 would support the decision-makers as possible from central, regional, argumentative base in the Romanian institutions county, local and extended to all spheres of social life, on the need to step up measures and activities for not only in the educational sphere (see role to play: the preservation and further cultivation of common family, church, community, political and civic factor, Rromani language in schools and universities, other media (electronic communication and the media), institutions and structures in communities Roma cultural institutions and products, administration and people live in. public services, justice, etc.).

The document in question was to resonate not only In addition to these three documents, the preservation within the Ministry of National Education (which, and cultivation of Rromani language in Romania, however, had demonstrated and supported, from there were recorded permanent approaches in the 1990 until 2009, unprecedented measures for governmental strategy on improving the situation the valorization of the Rromani language and the of the Roma (from the first act signed in April 2001 preparation of Roma human resources for teaching until the last one - renewed in January 2015, that and production of school and university materials “Inclusion strategy of Romanian citizens belonging to for this language), but also among other important the Roma minority for the period 2015-2020”), such Romanian institutions, such as the Romanian as the preservation - the cultivation of the Rromani Parliament. language. These were the subject of distinct sections of the national law of education (in all its variants, Therefore, at the initiative of the Rroma deputy, from 1996 to 2011) or of some regular orders, issued the jurist Daniel Vasile, together with the Rromani by the Ministry of Education, regarding the study of language advisor of the Ministry of National mother tongues in the school system in Romania. A Education (the linguist Gheorghe Sarău) and starting document at European level on the EU Framework with the Roma Calendar (in the view of the Roma in for National Roma Integration Strategies up to 2020 Romania, with a school destination) also elaborated (COM (2011) 173 final, 5.4. 2011) also contributes to by Gheorghe Sarău and assumed by the Ministry of the preservation and support of the Rromani language Education and Research through Notification no. through study. 48897 of 13th November 2006 and in the content of which the 16th of June was dedicated to the Through the annual celebration of the International celebration of the Rromani language - Law no. 20/ 8 Rromani Language Day in Zagreb, the Romanian January 2019 on the setting up of the Day of Rromani institutions have gained towards the direction of PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

implementing this language, between 2009 and 2019, Day, respectively, to provide good transfer practices 106 as follows: in other European countries. 1. The International Rromani language Day document Thus, the public and the readers could get acquainted has joined other national and international normative with the achievements in the direction of preserving, acts on the basis of the argumentation needed to promoting and strengthening the status of the initiate actions, strategic directions, etc. dedicated to Rromani language in Romania, through the published the Rromani Language. materials, during 2009-2019, in the annual volumes of the International Roma Day Conferences and 2. The annual events in Zagreb, dedicated to the in the presentations held almost annually by the celebration of the International Day of the Rromani representative from Romania, Gheorghe Sarău,. For Language, implied the Romanian participation in example, from the educational perspective, the 2009- this event, usually by prof. Dr. Gheorghe Sarău from 2019 decade meant - in the context of the International the Rromani language and literature section of the Rroma Day - a period of consolidation of the actions University of Bucharest, also a counselor for Rromani and strategic directions promoted at kinder garden, language and Roma people in the Ministry of National school, high school, university level, which excelled in Education; the following perspectives:

3. The publication of the volume of the previous a. Constantly training human resources among the Annual Conference on the International Day of Rroma Roma people to study and teach Rromani in the meant the publication by the participants of periodical educational system, its use from a cultural and social assessments, which are part of a series of annual perspective, but also to structure young generations themes, in relation to the Rromani language (language of intellectuals and Roma specialists by annual policy, linguistic planning, its implementation in allocation of distinct places for Roma students for social and cultural life, etc.). Thus, Gheorghe Sarău high school (in the 9th grade); presented and published several materials in this respect in the volumes of the annual events. b. annual allocation of distinct places for young Roma, in colleges (640 places, every year for the bachelor’s 4. Granting of the “Ferencz Sztojka” Prize for Special degree, 320 annual places - for the master’s degree, Merit in Promoting Rromani to Prof. Dr. Gheorghe 60 places for PhD degrees); Sarău, by the Croatian Sara Kali Foundation and the International Romanian Union (IRU) at the ceremony c. annual award of 21 distinct places for the “Rromani on the 5th of November 2009, occasioned by the Language And Literature” section as a major within International Day of Rromani languages (Zagreb, 3-5 the Faculty of Foreign Languages and Literatures of November 2009); the University of Bucharest;

5. The exchange of printed documents, in general, d. annual training – as a first stage – of about 40-60 in Rroma and Rromany language fields, between potential Roma teachers for kinder garden, primary participants from different European countries, and secondary school, through Rromani summer which allowed them to determine the level and courses (the 40th course took place in 2019); the direction of Rroma research in each country; second stage was to involve the graduates of these courses in open distance education, because - 6. The special occasion of the Ministry of National simultanously with their activity as kindergarten Education in Romania and the University of teachers, as teachers of Rromani in primary and Bucharest, through prof. Dr. Gheorghe Sarău, who lower secondary education - to follow PIPP (Primary presented his achievements in the field of Rromani and Preschool Teachers), in order to obtain - within 3 language from 2009-2019, in order to benefit from years - the university degree; the suggestions and observations of the participants of the annual sessions of the International Rromani e. the annual training of 40-60 teachers in pre- 2009- 2019

university education, teaching the language, the 5th), the Rumanian Language Day (celebrated in literature, history and traditions of the Rroma people Romania on June, the 16th) has been and continued (from the kindergarten to the 12th grade), within to represent important cultural and inspirational 107 methodical teaching the Rromani language course; meanings for the preservation and cultivation of the Rromani language at international level, respectively, f. the annual training of 35-60 potential Rroma in Romania. mediators, who, by mediating the relationship between school/ pupils and teachers - parents - community, contributed to the motivation for schooling and the Notes study of Rromani in school; 1 The European Charter of Regional or Minority g. maintaining and improving periodically the Languages (ECRML) was adopted by the Committee network of the 42 county inspectors for the teaching of of Ministers of the Council of Europe in Strasbourg on Rromani language, literature, history and traditions, 25th June 1992 and was opened for signature on 5th as well as for the educational issues of the Roma in all November 1992 at the same place and valid beginning 42 counties; with 1st March 1998. Romania signed CELRM on 17th July 1995. After Romania’s accession to the European h. studying the language, literature, history and structures on 1st January 2007, the Romanian Rroma traditions in the kindergarden, from the first Parliament adopted Law 282 of 24th October 2007 for to the eighth grade and at high school. The number of the ratification of the European Charter for Regional students studying these subjects (4 hours/ week) or or Minority Languages, adopted in Strasbourg on 5th altoghether in Rromani has recently ranged from 21, November 1992 (text published in the Mof No 752/ 000 to 23, 000; 6th Nov 2007), on the basis of which ratification takes place on 29th January 2008 (entering into force on 1st i. curricula development (school curricula) and Roma May 2008). A first evaluation of ECRML by Romanian school textbooks, Roma history and traditions for cl. civil society - almost two and a half years after its I - cl. X - also handbooks of Mathematics in Rromani ratification - was funded by ANCF (= Administration (grades I-IV). in 2018, the Ministry of National of the National Cultural Fund), printed in the volume Education reissued some of the Rromani language edited by Monica Căluşer, the European Charter for school textbooks (2nd class, 4th grade, 5th grade, 6th Regional of Minority Languages in Romania. Between grade) and the history and traditions of the Rroma for norms and practices, Cluj Napoca: CRED Foundation the VI-th grade; (= Center for Resource for Ethnocultural Diversity, 2009, 160 pp., ISBN 978-973-7670-14-4), with data j. the organization of annual school competitions for gathered by the team of authors during March 1st – Rromani language and literature, literary writing 31st July 2009, unfortunately, the analysis is mainly in this language, the history and traditions of the reserved for the 10 advanced language linguistics Roma, as well as a Rromani language competition at (the languages in ECRML Chapter III), among which international level; Rromani language, unjustly, is not included. Another evaluation, Multilingualism and Minority Languages k. developing curricula (school curricula) and in Romania (Bucharest: Romanian Academy, Institute university courses for Rromani language and of Linguistics “Iorgu Iordan - Alexandru Rosetti”), literature. published by Nicolae Saramandu and Manuela Nevaci, was launched on 25th September. 2009, on the But all these represent only a small part of the occasion of the European Day of Languages, organized activities in the Rroma field, for school and university by the Government - the Department for Interethnic in Romania, as I have not mentioned here similar Relations and the Representation of the European actions in the field of culture, art, book issues and Commission in Romania, at the EC Representation CD in Rromani, mass -media (radio and TV shows), in Bucharest (at which, at p. 38, it is stated: [...] in etc. within the period mentioned here. As well as the Romania, the standardization efforts are primarily International Day of Rromani language (November, the result of the work of Professor Gheorghe Sarău, PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

who made a purified version of the Rromani language, 2009 - v. p. 24-34; 23 berśa rromane siklaripnasqe now used in education. Moreover, the Romanian vi ano-i Rromani ćhib e Rumuniaoe. Jekh śajalo 108 authorities have periodically prepared information at laćho siklaripnasqo ćhand (1990-2013) - v. p. 35-38; country level since December 2008, the first periodic Strategic directions and programs initiated by MEN report on the application of the European Charter and carried aut together with partners (with funding for Regional or Minority Languages in Romania of MEN, partners or joint venture) v. p. 39-41, in vol. „ being MIN-LANG/ PR (2010) 11 (280 pp. (with the [Veljko Kajtazi]: Zbornik Svjetski Dan Romskog Jezika information up to and including 2009), followed by a 03.-05. Studenog 2012. Godine – Zagreb. Tekstonqo series of consultations with the Council of Europe’s kidipe Sa themesqo Dives e Rromane Ćhibaqo, 03.- Committee of Experts with representatives and 05. Novèmbro 2012 berś – Zagreb. [Proceedings of institutions in Romania (see the first monitoring visit, World Day of Rromani Language, 03 - 05 November from March 14-17, 2011, undertaken in our country by 2012 Zagreb], Zagreb, Izdavač: Udruga za promicanje the Committee of Experts, to monitor how ECRML obrazovanja Roma u Republici Hrvatskoj „Kali has been applied to us, to be finalized with a first Sara”, 2013; Fonetikane akcidèntură (rimosarimata, expert opinion (December 2011) submitted to the nakhavimata, paruvimata), in vol. „Zbornik Svjetski Romanian authorities for analysis, comments and Dan Romskog Jezika [Proceedings of World Day comments). The second monitoring visit took place in of the Rromani Language, 03-05 November 2010; May 2016, in Romania, after which the document was 03.-05. Studenog 2010. godine], Zagreb: Kali Sara, updated, and in 2018, through the “Questionnaire on 2011, p. 41-44; Programmes, projects and activities the application of the European Charter for Regional performed by the Ministry of Education, Research Languages or minority languages in Romania for the and Innovation (MECI) for the Roma Minority, in vol. languages included in Part II. Rromani language “ data „Zbornik Svjetski DanRomskog Jezika [Proceedings and examples of application in favour of the Rromani of International Day of the Rromani Language, 03rd- language in the period 2016-2018 were asked from the 05th November 2009], 03. - 05. Studenog 2009. governmental and non-governmental structures. godine, Zagreb: Kali Sara, 2010, p. 46-50;

2 further to see: O ćhand sar te avel vi te na avel kerdi i standardizàcia e rromane ćhibaqi, in “Svjetski Dan Appendix I Romskog Jezika. Sa themesqo Dives e Rromane Ćhibaqo. World Day of Rromani Language, 03.-06.11. The International Context 1990-2009 from the 2015”, Zagreb: “Kali Sara”, 2016, p. 41-61; Internal perspective of the Rromani language (Chronicle) means that enhance the Romany lexicon, pp. 20-37, in vol. “ [Veljko Kajtazi], Svjetski Dan Romskog Jezika. 1990 - in Poland, is taking place the 4th Congress of Sa themesqo Dives e Rromane Ćhibaqo. World Day IRU (The International Roma Union), between April of Rromani Language 03.-05.11. 2014 [Zbornik/ 8th-11th, 1990, in Yadwisin - Serock, near Warsaw, Tekstonqo kidipe/ Proceedings of], Zagreb: Izdavač with the participation of 250 delegates from 24 “Udruga za promicanje obrazovanja Roma u Republici countries. The chosen President: Dr. Rajko Djurić; Hrvatskoj „Kali Sara””, 2015, pp. 20-37, 140 str.; General Secretary: Emil Šćuka. Achievements: six The Standardization of the Rromani Language. An committees are set up: tuition, culture, holocaust, Experience of almost a Quarter of a Century, p. 6 -10, information, encyclopedia, language; in the run-up in vol. “Veljko Kajtazi, Svjetski Dan Romskog Jezika. to the Congress, meaning between April 5-7, 1990, Sa themesqo Dives e Rromane Ćhibaqo. World Day a working meeting was held in the domain of the of Rromani Language [Zbornik/ Tekstonqo kidipe/ Rromani language, attended also by the representative Proceedings of…] 03.-05.11. 2013, Zagreb: Izdavač UNESCO, Viktor Koptilov, dedicated to the norming of “Udruga za promicanje obrazovanja Roma u Republici Rromani language, during which recommendations of Hrvatskoj „Kali Sara””, 2014, 176 str.; E edukaciaqo this type were made and a Decision was made toward sistèmo vaś e rroma e Rumuniaoe maśkar e berśa 1990- the use of an International Alphabet of the Rromani 2012. Laćhe àkcie line kaoar o Themutno Edukaciaqo language (dated on the 7th of April 1990). Holding Ministèro e Rumuniaoar maśkar e berśa 1998- the Congress took place, for the first time in a- former 2009- 2019

communist est-european country, , with delegates 1993 - in France, at Saint André de Sangonis/ from almost all of these countries, the west-european Montpellier, took place, between 17th of Sept. – 2nd states being quite a bit represented this time. of Oct., the 5th International summer courses for 109 Rromani language, literature and history (i V-to 1990 - in Wien, Austria - is taking place the second Milajesqi Skòla - i “Patrin”), whose purpose was the International summer school of language, literature formation of translators from (in) Rromani language, and history of the Roma. Professors: Marcel with the contest of the “RRromani Baxt” Foundation Courthiade, Rajko Djurić, Mozes Heinschink. The from France, affiliated to the Gipsy Studies Center of first initiative occurred before in ex-Yugoslavia. the University Sorbonne from Paris. (see also the story published by Marcel Courthiade, V Escuela Romaní de 1991 - in Czechoslovakia, at the University of Prague, Verano, Sangonis - Francia, in the Parisian publication starts the study of Rromani language, led by the “Interface”, No 16/ Noviembre 1994, p. 6). On this Bengali teacher, Milena Hübschmannová. occasion, it happened, alongside with the working meeting of the Rromani Research and Action Group, - 1991 - in Karjaa, Finland, - is unfolding, for three it was adopted the Declaration from Sangonis [Saint- weeks (16th of July – 9th of August 1991), The third André de Sangonis - France] on the normalization International summer school of language, literature and modernization of Rromani language (2 p., in and history of the Roma. (E milajesqi śkòla (i III-to Rromani language, English and French; see I Grùpa vas i redàkcia e Deklaraciaqi, Deklaràcia kerdini edìcia), to which attended more than 35 students. and-o St. Andriu de Sangónis (Francikano Them) vaś Professors: Marcel Courthiade, Rajko Djurić, Mozes i standardizàcia ta i aktualizàcia and-i ćhib rromani, Heinschnink. in “Informaciaqo lil”, No 7-12, Źulaj-Decèmbra 1993

[Varśàva], p. 13-14). During the meeting, Gheorghe 1991 - in Paris, France, the Rromani linguistic Sarău presented the paper Remarques sur les Committee of the International Roma Union (IRU), methodes d’enseignement de la langue romaní dans led by Marcel Courthiade, expends its part, with new les écoles roumaines (see Observaciones en torno a members joining (of these also Gheorghe Sarău from los metodos de enseñanza de la lengua romaní en las Romania). escuelas rumanas, “Interface”, noviembre 1994, no 16, p. 9-12; see also variants in English and German). 1991 - in Poland, The “RRromani Baxt” Foundation – led by Marcel Courthiade – is editing “Informaciaqo 1993 - IRU, as a former organization O Romano Lil e Rromane Uniaqoro” (v. No. 1-2, Źulaj - Augusto, Ekhipe (Roma Union) – that acquired, in March 1991). 1979, at ONU, a first advisory status at the “Roster” category - gets, in March 1993, a new status in the 1991 - in Bucharest, Romania in a copy multiplied Committee of Non-Governmental Organizations, edition, Gheorghe Sarău previews a collection of texts and that is a level II organization (organizations in Rromani language, Drabarimnasqi pustik p-i ćhib with international expertise in the domains for Rromani (62 p.), intended for Roma students from the which they acquired the advisory status and which departments of normal school teachers (pedagogical bring a contribution sustained in the Economic and high schools), which was elaborated by Marcel Social Council). The merit of these achievements Courthiade and typed by Gheorghe Sarău in Karjaa - were given to Dr. Rajko Djurić, the president of The Finland, in 1991, occasioned by the third edition of the International Roma Union (resident in Serbia, until International summer Rromani language courses. 1991, after living in exile in Germany - until 2004), Nicolae Gheorghe (Romania), the vice president 1992 - in Rome, Italy, took place the 4th International charged with the international relationships, and also summer school of language, literature and the history Ian Hancock (SUA), the representative of IRU at The of the Roma (E milajesqi Rromani śkòla, i IV-to edicìa, United Nations. between 12th of July - 28th of July 1992), attended by almost 25 students. Professors: Marcel Courthiade 1994 - in Strassbourg, France, -, takes place Working and Rajko Djurić. Meeting during the Rromani Research and Action PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

Group, in April 1994, -where Rene Gsell, Marcel about about the fonetic system of Rromani language Courthiade, Rajko Djurić, Donald Kenrick, Gheorghe and so on. An account of the congress, II Congresso 110 Sarău, Galius Orhan, Georgi Demeter, Salomeea Internazionale di Linguistica Romani, is made by Rita Romanescu, Adam Gjeza and others took part. Toro, from Italy, in “Thèm Romanó” (v. Anno V, no 1, marzo 1995, p. 1). 1994 - in France, - the publication of the series of educational materials in Rromani language continued, 1995 - in Athens, Greece, - between April 6th -9th is initiated by Dr. Marcel Courthiade, with the contest unfolding , “International Symposium: “Education of CETs (Gipsy Studies Center) from Paris, led by Jean Gypsies. Development of Teaching Material“ (see also Pierre Liegèois (see Eric Hill, Kaj si o Rukun amaro? the presentation of Gheorghe Sarău, Observations [Translated into Rromani by O.& B. Galush, G. Sarău, regarding methods of teaching the Romany language C. Stănescu, G. Demeter, J. Duka and Z. Goseni] Paris, in Romanian schools, in “Vassiliadou Maria [Editing 1994. [22 p.], but also the primer of Marcel Kurtiàde, Director]: Education of Gypsies. Development of Śirpustik amare ćhibăqiri, with a guide, Sikavipen sar Teaching Material, Athens, p. 235 - 242 [the papers of te siklŏn e ćhavorre e śirpustiakça, Centre National the International Symposium dedicated to the Roma, de Documentation pédagogique, Centre Régional Athens, April 6 –9, 1995]”. de Documentation pédagogique Midi-Pyrénées, Toulouse Cedez, 1994); see also: Eric Hill, I bari 1995 - in Saint André de Sangonis/ Montpellier, lavenqi pustik, [28p.]). France, -, -, between 28th of Oct. – 16h of Nov, 1995, took place The International summer courses for 1994 - in Paris, France, -, appears the magazine language, literature and the history of the Roma ”Interface” of CRTs (Gipsy Studies Center), published (Milajesqi Skòla), as an 7th edition. in English, French, German and Spanish. 1996 - in Saint André de Sangonis/ Montpellier, 1994 – in Lanciano Italy, -, is unfolding The First France, -, -, between October 7th-15th, l996 took International Roma Competition – “Amico Rom”, place The International summer courses for language, organized by the Roma musician Santino Spinelli, the literature and the history of the Roma (I VIII-to president of the “Them Romano Association” of that Milajesqi Śkòla), occasion with which, the working locality. meeting of the Rromani Research and Action Group happened too. 1994, in Amsterdam, Holand, -, is unfolding The Second International Rromani Conference [“The 1997 - in Neustadt, Austria, -- between April 14th- Rromani language between East and West. Second 19th, l997, unfolds The International Seminar International Conference on Rromani Linguistics], for the translation of the Bible, organized by the organized by Peter Bakker, Hristo Kyuchukov şi United Biblical Societies from England and by the Yaron Matras, between December 8-12, 1994. Among Interconfesional Biblical Society from Romania. the participants: Jan Hancock (Texas, SUA), Lolo Participants: Birgit Igla, Milena Hübschmannová, Jose Bernal (Argentina), Marcel Courthiade (France), Marcel Courthiade, Gheorghe Sarău, Camelia Thomas Acton (Great Britain), Norbert Boretzky, Stănescu, Gheorghe and Ioan Vaida, Gh. Bârniș and Birgit Igla and Klaus Bochman (all from Germany), others. Gheorghe Sarău (Romania), Galjus Orhan and Beki Galjus (Holand), Dieter Halwas (Austria), Milena 1997 - in France, at INALCO, dr. Marcel Courthiade Hübschmannová (Czech Republic) and others. opens the Rromani language and culture department. Gheorghe Sarău presents the communication I propozìcia (“i sadi fràza”) and-i xoraxani dialèkta 1998 - in Germany, at Beeskow, The Rromani Union (= vakerdini e xoraxane romenoar andar-o fòros Oltènica IRU) and the “Romano Rat” organization from Berlin (Rumùnia), Klaus Bochman - from the University of unfolded, between July 5th-15th, l998, the 9th edition Leipzig - supported Rumanian elements in the Vlach of the International courses of language, literature Dialect of Rumania and Marcel Courthiade talked and the culture of Roma and Sinti, having professors 2009- 2019

such as dr. Rajko Djurić (for literature, Roma history, of the qualification of teachers ”Dr. Petăr Baron” Rromani culture) and also lect. drd. Gheorghe Sarău from Varna, took place The Third International (for the Rromani language). Conference, “New tendencies in teaching languages 111 to children belonging to minorities”. From Romania, 1999 - in Germany, at Beeskow, between July 2nd- took part in the works Gheorghe Sarău, Anghel 19th 1999 it is unfolding, , -, the 10th edition of the Năstase and Mihaela Zătreanu. Gheorghe Sarău International courses of language, literature and presented the paper Strategičeski programi za rromi, the culture of Roma and Sinti, where professors prieti ot Ministerstvoto na obraovanieto na Rumynia of Rromani language were dr. Marcel Courthiade prez poslednite četiri godini. (France) and also lect. dr. Gheorghe Sarău (Romania), respectively, dr. Rajko Djurić for literature and Roma 2002 - in Germany, at Wendgräben, between July history. 22nd – August 4th, 2002 is unfolding, , The 13th edition of The International summer courses of language, 2000 - in Bulgaria, at Bankya, near Sofia, has culture and the history of Roma, organized by Roma - unfolded, between September 14th-16th, 2000, the PEN - Zentrum, Romano Rat and the Konrad Adenauer 5th International Conference of Rromani Language Foundation. Professors: Rajko Djurić (history and “Rromani and bilingualism, language shift and literature), Gheorghe Sarău (Rromani language). language loss”, where participated researchers in the Rromani language fields such as: Demir Aliev 2002 - in Berlin, Germany, dr. Rajko Djurić, the (Bulgary), Peter Bakker (Holand), Lolo Jorge Bernal President of Romano Rat e.V. from Berlin, organizes, (Argentina), Norberth Boreczky (Germany), Orhan on the 16th of Dec., 2002, at the headquarters of the Galjus (Holand), Milena Hübschmannová (Czech foundation, the seminar “Der Holocaust an den Roma Republic), Birgit Igla (Gerrmany), Hristo Kyuchukov in Europa” [The Roma Holocaust in Europe], to which (Bulgary), Yaron Matras (England), Trajko Petrovski takes part also Gheorghe Sarău, from Romania, with (Macedonia), Gheorghe Sarău (Romania), Šaip Jusuf the paper, E maj anglutne akcie kontra le rromende (Macedonia) and others. At the conference, Gheorghe and-i Rumunia 3i k-o tradipen le rromenqo and-i Sarău presents the communication Andrutne Transnistria. in the same day’s evening Gheorghe śajutnimata vaś o barvalăripen e rromane ćhibăqo. Sarău presents the communication I Rromani literatùra e Rumuniaoar, in the Room “Kaminzimer 2000 - in Czech Republic is unfolding the 5th des Literaturhauses” (Fasanen Str. 23, in the International Roma Union Congress (July, 2000, organization of Rromano PEN - Club and “Romano Prague), with the participation of almost 300 RAT”). delegates. The chosen President is Emil Šćuka (from Czech Republic), the chosen vice-president was 2002 - in Koln, Germany, the radio station ”Deutsche Stanislav Stankiewicz (from Poland) and the General Welle” is transmitting an elaborated course in secretary - Hristo Kyuchukov (from Bulgaria). Rromani language, spoken by Gheorghe Sarău, within Achievemets: the decision of constituing the Roma the show in the Rromani language, drafted by the Parliament of IRU; decision of empowerment of the Macedonian Roma actor, Nedjo Osman. The first part responsibilities of the International Roma Union to of the lessons was broadcast in weekly broadcasts on promote the concept of the “International Rromani Sundays, between September to the 5th of December, Nation”. 2002, and the second part - from January 2003. The same station was going to broadcast the interview in 2000 - in France, at Strasbourg, is adopted the most Rromani language, taken by Nedjo Osman to Gheorghe important normative act for the Roma education, Sarău, Education for Roma in Romania, broadcast on Recommandation 4 (2000), about the education of the 3rd and the 10th of February, 2002. Roma children from Europe, by the Committee of Ministers for the member states, on February 3rd, 2003 - in Berlin, Germany, dr. Rajko Djurić, the 2000, at the 6 96th meeting of the Deputy Ministers. coordinator of “Romano Rat”, organizes the European Music Festival of the Roma. At this festival, it also took 2001 - in Bulgary, at the Department for the raising place, between May 22nd-25th the seminar dedicated PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

to the Rromani language teachers from the European 48 countries (including India, Australia, Israel). The universities (Prague, Nyitra, Paris, Bucharest, elected President: Stanislav Stankiewicz (Poland). 112 Trieste). Among the participants: dr. Rajko Djurić, dr. Marcel Courthiade, dr. Gheorghe Sarău, Santino 2005 - in Strasbourg,France, takes place, between Spinelli, Veljko Kajtazi, Kasum Cana and others. January 24th-25th, 2005, a new working meeting, dedicated to harmonizing the Rromani language 2003 in Strasbourg, France, , in the Council of Europe, curriculum, also carried out at the Council of Europe. is unfolding two rounds of working meetings dedicated The event is attended by Mihaela Zătreanu and to the inventory of language school textbooks, history Gheorghe Sarău, the latter offering, on this occasion, and Roma traditions existing in European countries The Rromani language programs and the history of and for the establishment of forward-looking actions: the Roma, I-X classes, for documentation/ adaptation, 1. The Seminar on the identification and approval of in order to achieve a common European Rromani school materials in the Rromani language (May 26- Language Curriculum. The action was to continue 27, 2003) and 2. The Seminar on the identity, culture with the Curriculum Framework for Rromani seminar and Rromani language (29th of Sept.-1st of October, (May 31 - June 1, 2007), attended, by Gheorghe Sarău 2003). 45 papers in the Roma domain with school and from Romania and Mihaela Zătreanu from Bulgaria - university destination are brought by Gheorghe Sarău Lili Kovacheva and Hristo Kjuchukov and others. at the seminar and presented to the participants. 2007 - in France, Marcel Courthiade [from INALCO 2003 - in Skopje,Macedonia, , is unfolding the seminar = Institut national des langues et civilisations organized by the “Darhia” Foundation from Skopje orientales], publishes in „Langues et citè” (Bulletin “Rromani language yesterday, today and tomorrow”, de l’observatoire des pratiques linguistiques” [edited during December 8th-9th, 2003, during which dr. by the Ministry of Culture and Communication of Gheorghe Sarău presented the paper E rumunikane France], no. 9/ June 2007), the article Le matèriel pèdagogique en rromani La langue (r) Rromani progràmură vaś i edukàcia le rromenqi. At the , (see www.culture.gouv. Fr/ culture/ dglf/ Langues_et_ seminar organized by Ljatif and Fatima Demir also cite/ langues_et20cite9.pdf). participated: dr. Rajko Djurić, dr. Marcel Courthiade, Gjuner Abdula and others. On this occasion, on the 2007 - in Sweden takes place the seminar unfolded evening of December 9. 2003, between 22, 00-23, 00, between January 7th-9th, 2007, in Stockholm, “I Rromani chib i3, avdives thaj taisa” round table at Roma Cultural Center („A language without was broadcasted at the Roma Television “Stărshel”, borders...”. An International Rromani Language attended by Rajko Djurić, Marcel Courthiade, Conference Organised by the Roma Cultural Centre Gheorghe Sarău, Gjuner Abdula and Ljatif Demir. in Stockholm, in partnership with: Södertörn University College, Centre for Multiethnic Research/ 2004 - in Strasbourg,France,, in the Palace of the Uppsala University, Romano Paso–The International European Council, the small group of European Romanes Institute in Hamburg). Participants: Marcel Roma experts met on the 10th of December 2004 to Courthiade, Thomas Acton, Gheorghe Sarău, Trajko harmonize the language and history curriculum of Petrovski, Hristo Kjuchukov, Jorge Bernal, Ana Roma in European schools. On this occasion, Gheorghe Oprişan, Orhan Galjus, Carlos Nunez, Juan de Dios Sarău presented The situation of Rromani language, Ramírez Heredia and others. literature and history programs in Romania. The meeting was also attended by Mihaela Zătreanu from 2008 - in Croatia, in Zagreb, The 7th Congress of Romania. Among other specialists, we list: Seladehin the International Roma Union (23-25 October 2008) Kreuzi, Ljatif Demir, Miranda Voulasranta, Aurora took place. Ailincai, Hristo Kjuchukov and others. 2009 - in Wien, Austria, , at Poly College - Die 2004 - in Italy, is unfolding the Sixth Congress of the Wiener Volkshochschulen, is unfolding, between International Roma Union (October 2004, Lanciano), November 23rd-28th, 2009, the working seminar which includes several hundred of delegates from Romanes in Europe, attended by the members of 2009- 2019

The Rromani language applied linguistics Group, led the first statistics after 1989 regarding the attendance by the prof. dr. Marcel Courthiade - INALCO Paris. of rromani primary and elementary school pupils and Other participants: Alja Krasnić, Jovanca Gaspar, highschool students who were studying in the school 113 Gheorghe Sarău and others. year 1989/1990. The number of rromani students was of 109129, and62,7% of the students were native 2009 - in Zagreb, Croatia, it is initiated and speakers of rromani language. celebrated The Declaration of the International Day of Rromani language (3-5 XI 2009), organised 1990 - In 1990 the first initiative to specialize by „Sara Kali” Foundation from Croatia also by rromani teachers was taken. In 1990/1991 there were IRU (Roma International Union). Gheorghe Sarău, established three classes of future rromani teachers from Romania, receives, during the ceremony from with a total of 55 rromani students at Scolile Normale November 5th, 2009, The Prize „Ferencz Sztojka”, (pedagogical high schools) from Bucharest, Bacau and given for outstanding merits in promoting the Rromani Tg. Mures. language. He is honored with the „Śaip Jusuf” Prize, in short, Dr. Marcel Courthiade, from France, for the 1990 - In 1990 in the pedagogical high schools consistent promotion of Rromani language in the from Bucharest, Bacau and Tg. Mures where the 55 world. The Declaration of the International Day of students were schooled starting with the school year Rromani language is now being issued. 1990/1991 there were introduced 3 classes a week of rromani language and literature. In Bucharest the 2009 - in Budapest, Hungary, takes place the working first rromani language teachers were: inspector Ina meeting in the context of the international project Radu, Maria Raducanu, Gheorghe Raducanu rromani Restoring the Europeean Dimension of the Rromani deputy’s sister, rromani teacher Ilie Tudoran, Language and Culture (October 11-14, 2009), with the professor Gheorghe Sarau and professor Camelia main applicant KEJA from Hungary. Co-applicants: Stanescu. In Tg. Mures, rromani language classes France (INALCO), Romania (Rromani CRISS and were conducted by Maths rromanu teacher, Gheorghe Gheorghe Sarău), Bulgary, Poland (The Tarnow Moldovan and in Bacău by the university professor Museum), Slovakia. [The elaboration of educational of sociology Mihai Merfea, and after carried on by materials of Rromani language for the needs of the Nicoleta Ciuraru. Through this activity it is instituted Rromani language sections at the university level in the first form of study of Rromani language in the Europe: Bucharest, INALCO Paris, Nitra - Slovakia]. school system in Romania

1990 – It apeared the first publications of roma Appendix II like: “O glaso ăl romengo” The Voice of Roma, in Timișoara, year 1 (1990), nr. 15 [in reality: nr. 1]. The Romanian National Context 1990-2008 Between the date 15th-30th April 1990 it`s also being from the perspective of the Rromani language published nr. 16 [2]. in Bucharest appears “Aven Amentza” Come With Us, magazine published by the Year 1990 Foundation Aven Amentza (Bucharest, p. O.Box 22- 1990 – In 1990, the first organising measure regarding 16;70 100-Bucharest) Having as chief editor the rroma rromani schooling was taken: the first rromani journalist and activist, Vasile Ionescu. in Slobozia, inspector for rromani language and rromani schooling Gheorghe Paun-ialomitian writes and publics was given a role in the ministry of education. She was <“Șatra Libera”> (Free Tribe), in Sibiu, Luminita a Russian and Romanian language teacher. She was Cioaba Mihai edits the magazine “Divano romano” from stefanestii de jos, ilfov and her name was ina and also in Sibiu, Florin Cioaba prints « Neo drom» ioana radu. She was inspector until September 1990 (New Road) and different publications: «Nicovala» when she was transfered to the ministry of culture, as (Anvil) in Deva and «An greu» (Hard Year) in Resita a cultural referent for rromani people. etc.

1990 – In 1990, the rromani inspector ina radu 1990 - in Timișoara with the article Records for a conducted in the behalf of the ministry of education roma bibliography from Romania (highlight records PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

after the Revolution (I) (presented in the magazine “o 1991 In 1991, in Slobozia, it was published in glaso al romengo. The Voice of Roma” [Timișoara], Romanian language with paragraphs in rromani 114 year one (1990), nr. 16 [in reality nr. 2 and 3]), after language Gheorghe Paun Ialomiteanu’s book Arzoaica the Revolution in December 1989, Gheorghe Sarău a stat la masa cu dracul, E thabardi beslăs la meselăqe inaugurates in Romania bibliographic research about le bengeça. The first volume of prose of a rromani roma. author, published after December 1989.

1990 - in Timișoara, appears the first linguistic 1991 - In 1991, in Bucharest, the accordionist article, belonging to Georghe Sarău, “Rromani or and fiddler music interpret Constantin Gheorghe romanes?” (p. 2) in the magazine” Voice of Romas”, Angheluta published the Romanian and Rromani Year 1 (1990), nr. 16 [2], 15th-30th April 1990). Ballad (74 pages of lyrics and songs composed and interpreted by him). 1990 - in Bucharest, appears –in Romania`s Academic magazine “Revue roumaine de lingvistique” Year 1992 (Bucharest, 1990, nr. 2, p. 117-131) – an article from 1992 - In Bucharest, the Education Ministry approves the history graphic linguistic and roma folklore the introduction of Rromani language in schools with sphere, written by Gheorghe Sarău, contributing to the beginning of the new school year. 1992/ 1993 with the contest of the new roma inspector, Ilie Pipoi, the the history and researches about the Gypsy language study of Rromani language at the level of primary and folklore from Romania, this way paving the classes, organized 4 hours a week for a classroom, way to roma linguistic research after the Romanian in Bobești School (Glina - Bobești, Ilfov County, Revolution in December 1989. professor Carmen State), School nr. 2 Sântana (Arad County, professor Corneliu Dorot) and school 1990 - n 1990 in Caracal, Olt, the young rromani ROMROM, assigned with school nr. 6 Caracal, Olt activist Ion Vasile organised for the first time in County, professor Vasile Ion). Romanian Education classes of ADS (A Second Chance) taught only in rromani language, at ROM- 1992 - in Bucharest, it is published the Ace of ROM school (Caracal, 28 Dezrobirii Street), for two Clubs publication of the “Roma Party” (Bucharest, groups of rromani children, teenagers and young Victor Eftimiu Street 1-3, Entrance 5, et.5, cam 386, adults. At the same time, also for the first time in sect.1) Chief Editor: Nicolae Candiano. Other chiefs Romanian education he organized the first kinder editors: M. Strâmbei, Gheorghe Ivan and Gheorghe Garten group with rromani language teaching only Sarău (editor-in-chief: since 1999), magazine being (they taught on 2 Dezrobirii Street only until the published until December 2001. Between the years school year 1993/1994),the initiative being offered 2000-2001 it was bilingually published. support by the rromani organization CRISS (founded on the 4th of April 1993). Starting with the schiol 1992 - The Ministry of Education and Science year 1994/1995, ROM-ROM School relocated in 5 (Minister: Mihai Golu) grants, at the proposal of some Poporului Street (there were 2 classes of rromani sociologists (Elena Zamfir, Vasile Burtea, Ion Aluaş) pre-schoolers and 3 classes of ADS, then at the and the Roma Party (deputy Gheorghe Răducanu and advise of Gheorghe Sarau, the classes were assigned others), the first distinctive places based on positive to the state education system, to School number 6 in discrimination criteria young Roma candidates Caracal). for the specialization of social assistance, at the Universities of Bucharest and Cluj Napoca, starting 1991 - n 1991, in Bucharest Gheorghe Sarau is named with the academic year 1992-1993 (10 places at each by the ministry of Education in Romania(where he of the two universities); was working at the Department of International Relations) since April 1990, the first rromani language 1992 - in Bucharest, the Ministry of Education and methodologist starting with the 1st of May 1991 until Science approves the first Rromani Language and 30th of April 1998 when he became inspector. Literature Program for the Classes of Teachers of the 2009- 2019

Normal Schools (IX-XIII), elaborated by Gheorghe guide/ brochure on education for national minorities, Sarău, intended for Roma pupils preparing for including the Roma. teaching at the Pedagogical High Schools in Târgu 115 Mureș, Bucharest and Bacău. 1993 - In Coltau, in MaraMureș County, it takes place on 29th of October 1993, a symposium 1992 - in Bucharest, starting with October 22nd, 1992, organized by Rromani Criss, with the occasion of Gheorghe Sarău initiated the first university Rromani the 105th anniversary of the first Rromani grammar language course in Romanian higher education, at language. On this occasion, Gheorghe Sarău the Faculty of Foreign Languages and Literatures of elaborates the communication, 105 years since the the University of Bucharest, with optional language publication of József Károly Lajos’s “Grammar”, status (optional). Since 1997 it will have the status of “József Archeducees” and 115 years since the birth a second language major. of Ponori Thewrewk [Török] Emil, co-author of the work (Czigány nyelvtan romano. Romano csibakero 1992 - in Bucharest, Gheorghe Sarău publishes on sziklaribe, Budapest, 377 l.), presented on behalf of 30th April 1992, for the first time in Romania, The the author by Gheorghe Nicolae, (8 pp., unpublished). Roma-Romanian little language Dictionary (p.176), at Kriterion Publishing House, To which he encloses 1993 - In Târgu Mureș, the roma poet Ștefan Fuli the sketch Morphology of the Vlachos dialect of publishes the first volume of lyrics by a Roma, Romanian variety of Romany language (p. 25-81). The released after December 1989, Almost-far (Tg. Mureș: first launch of the Little Roma-Romanian Dictionary Tipomur publishing house, 80 pp.) was on June 10th, 1992, at 17.00, in Târgu Mureş, in the hall of the Palace of Culture. The second launch of Year 1994 the “the Roma-Romanian little Dictionary” was made 1994 - Near Bucharest, in May 1994, in“1 in Bucharest at the “M. Sadoveanu” library on June December” area is unfolding the Rromani language 18th, 1992, at 13.00. and educational politics seminar. between the participants: Gheorghe Răducanu, Nicolae Gheorghe, 1992 - in Bucharest, Gheorghe Sarău continues his Gheorghe Sarău, Ilie Pipoi, Salomeea Romanescu, Ion research on linguistic historiography, supporting Vasile, Nicolae Costache, Ion Dumitru Bidia, Emilian communication “Contributions à l’Histoire des Niculae etc. recherches de la langue des romes de Roumanie” at The XIV the Symposium of trichology. Traco-illiro- 1994 - in Bucharest, the Education Ministry approves helladic relations “, Baths Herculane-Drobeta Turnu with nr. 39910/ 1994, the first school program of Severin, 14-19 September 1992. Rromani language for grades I-XIII (23 pp.), having as author the Methodist professor for Rromani language, 1992 - the publication continues in Romanian Inspector Gheorghe Sarău. language, books of fictional style with a roma subject, for example: Gh. Păun Ialomiţeanu, the head tribe and 1994 -in Bucharest the first Rromani language the artist (Slobozia: Şatra publishing house, 126 pp.). handbook appears for Roma Teachers Classes of Normal Schools,”Editura Didactică și Pedagogică, 1992 – It is established the Law on engraving of R. A.”, 1994, 240 p.), having as author the Professor localities in their mother tongues, in which there is Inspector Gheorghe Sarău at least 20% of an ethnic population (v. Dorin Buzilă, Roma Party wants roma inscriptions in five Mureş 1994 - in Sibiu “Neo Drom” Publishing House releases localities, “in 24 Mureșan’s hours”, Târgu Mureş, Earth`s Root. Die Wurzel der Erde. Earth’s root (128 August 16, 1998). pp.), debut book of the author Luminita Mihai Cioaba.

Year 1993 Year 1995 1993 - in Bucharest, the Ministry of Education 1995 - the first work devoted to the Boyash roma proposes to the Council for National Minorities appears, published by the Romanian professor Ion of the Romanian Government to publish yearly a Calotă, Boyash in Oltenia (Craiova: Sibila Publishing PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

House, 272 p. + 48 p.). The work represents, in most 1966 - in Romania, in Bucharest appears, post part, his doctoral thesis in 1974, under the title “Graiul mortem, the collection of stories by the Rromani 116 Rudarilor din Oltenia/ The Voice of Boyash from spoitors, belonging to the Ghiurgiuvean attorney Petre Oltenia” (see. The abstract of the doctoral thesis, Copoiu, Rroma paramìća. Gypsy Stories (Bilingual 1974, 30 pp.]. Edition, Selection, Wording in Gypsy Language and Note on the Edition: Professor Gheorghe Sarău Post Year 1996 face: Professor Octav Păun, Kriterion Publishing 1996 -in Bucharest the first handbook of roma House, 148 p.). literature appears: Handbook Text Picking in Gypsy Language for grade II to VI/ Tekstonqo lil p-i Rromani 1966 - in February, it unfolds the National Conference ćhib (vaś-e II-to – IV-to klàse) author: Gheorghe “European Education and Integration” occasion Sarău, “Editura Didactică și Pedagogică, R. A.” 1995, where the Education Ministry (Direction of Education 188 pp.), which brings together Roma folkloric texts for National Minorities) publishes and distributes the and cults of Roma authors from all over the world. leaflet, The Education for Roma (Gypsies), elaborated Although the textbook was written in 1995, in reality by Gheorghe Sarău (5 p.) it actually appeared in 1996. The handbook was launched at the “International Book Fair”, Bucharest, 1996 - in Bucharest, the musicologist Viorel Cosma and 7th June. 1996 at 12.00 pm. Among those present: publishes, in the “Destiny” collection, the 2nd revised prof. Doc. Lucia Wald, Professor Univ. dr. Octav Păun, and added edition of the Work of Fiddlers from prof. doc. Constantin Floricel - dir. Editurii Didactice Yesterday and Today/ Lăutari de Ieri și de Azi (The și Pedagogice, R.A., Mirena Iovan, Professor Camelia Du Style Publishing House, 384 p.). Stănescu, Gabriel Micu, Vasile Ionescu, and others. Year 1997 1996 - Gheorghe Sarău, from the position of inspector 1997 - in Bucharest, Gheorghe Sarău and his in the Ministry of Education and as a Rromani contributors, students Edy Savescu and Adina language methodologist of the Minorities Service Potochin, initiates the first collection of roma books, of the same ministry, started the demarches at the “The Roma Library” hosted by “Kriterion” Publishing Faculty of Foreign Languages and Literatures of the House, during which were reinstated in the loop value, University of Bucharest in order to re-open B. Hindi older works and edited, and new creations from the Language (where the schooling was interrupted for 2 roma domain. The first paper has been published in years), by structuring a new Hindi section, including the year 1997, in particulary: C. S. Nicolăescu Plopşor, the Hindi language (from 1996/ 1997) and the Hindi - Stories and roma songs, Collection “Roma Library”, Rroma languages (from 1997/ 1998) copy nr. 1 Kriterion Publishing House, Bucharest, 1997, p. 116 (cared edition, notes about the edition, 1996 - it begins the publishing of translations and vocabulary (roma-romanian language, romanian- works with biblical theme (see: .: p. Bakó B. Pál Ofm, roma language) made by: prof. Gheorghe Sarău, Cino Katekizmuso (Kis katehizmus), Cluj Napoca: with the students Adina Potochin and Edy Săvescu. Szent Bonaventura Publishing House, 72 p. Afterward: Prof. univ. dr. Octavian Păun. Financer: FDS Bucharest)]. During the period 1997-2002, in 1996 - Ștefan Bârniș translates in Rromani language the cared editions of Gheorghe Sarău, there appeared St. Mathew`s Gospel. Rromani language (bruin/ ursar 12 titles (Gheorghe Sarău: Romanian Conversation dialect language) - Romanian (Bucharest: printed by Guide - Rroma, Barbu Constantinescu: Rromani the Biblical Interconfesional Society in Romania, p. Language and Literature Samples in Romania, C.S. 108; Nicolaescu - Plopşor: Paramisă haj gilea rromane. Stories and Rroma Songs, Alexandru Ruja - Gribussy: Gheorghe and Ioana Vaida [trans.], St. Marco`s Ana from the Creek, H. Wlislocki, Marius Lakatos, Gosphel. Rromani language (dialect coppersmith/ Costică Bătălan, etc.). caldarar language) - Romanian. Printed by the Interconfesional Biblical Society in Romania, p. 77) 1997 - in Bucharest, it unfolds between June 16th 2009- 2019

and 17th, 1997, at the Faculty of Foreign Languages until the university year 2000-2001], and made by and Literatures of the University of Bucharest, the Gheorghe Sarău, the first Rromani language program Bilingual Conference organized by Prof. Dr. Olga for admission to higher education at the Indianistic 117 Murvai, opportunity with which Gheorghe Sarău Department (established after, since 1997/ 1998 in presents the work Historical Configuration, social the Faculty of Foreign Languages and Literatures in and linguistic background of Roma communities in Bucharest). Romania. Criteria for the delimitation of the main Roma dialects (published in vol. “The bilingual 1997 - in Bucharest, Gheorghe Sarău starts to publish conference, 16-17 June 1997”, Bucharest: Kriterion, the first synthesis regarding the history of Roma pp. 300-331). education (see: Brief history of Rromani language education) the Study of Rroma language at university 1997 - starting with the academic year 1997/ 1998, at level, “Ace of Clubs”, Year 5 (1997), 6 3, p. 8-9. Short the University of Bucharest – the Faculty of Foreign History of Rromani Education, “Ace of Clubs”, Year 5 Languages and Literatures, as a result of the steps of (1997), 62, pp. 12-13). Gheorghe Sarău, in addition to the facultative course of Rromani language (started in October 1992), is 1997 - in Bucharest, the book of Viorica Huber, Gypsy founded the first Department of the Indianistic (Hindi- Fairy Tales (Bucharest: Universal Dalsi Publishing Rromani language) from Romanian higher education, House, 224 p.), was re-printed, because it had been as B section, to which the Ministry of Education and pulled off from the circuit, after the publication in the Research had granted 10 places annually. The First communist period. graduate promotion: 2001.

1997 - at the Neo Drom Publishing House in Sibiu, 1997 - in Bucharest, is continued at the Faculty of appears the second book of the poet Rroma Luminiţa Foreign Languages and Literatures - University of Mihai Cioabă, Negustorul de ploaie. O manuši kai Bucharest, and in the academic year 1997/ 1998, in bitinel brišînd The Rain Merchant. Der Regenhandler. parallel with the new Indianistic B. section (Hindi- Poetry, 513 p. + 12 p. Rromani), and the optional course opened in the year 1992, assured by Gheorghe Sarău. 1997 - In Bucharest, “Alternative” Publishing House continues to print works, in the field of Roma history, 1997 - different non-governmental organizations from abroad. Thus, the Roma, Great Persecution is devote themselves with supporting the production published. The general imprisonment of the Roma of school books in Rromani language, as exemple: in the ES of the year 1749, by Alfaro Antonio Gómez, League “Pro Europa” in Tg. Mureş, who published translated by Camelia Rădulescu (Bucharest: The an arithmetic in Romani, Rromani – Hungarian Publishing House, 126 p.), The subject being also languages, elaborated by Ionel Ion - Costin and dealt with in various publications, such as the “Ace of Mariana Ion - Costin, having as translators Gheorghe A “Legend” on the Rroma Sarău (rromani) and Murvai László (Hungarian), Clubs” (see.. Donald Kenrick, Arithmetic. Aritmetik. Grade 1 I-First Grade. Migration, Year V (1997), no. 59, p. 7 [translation and Bilingual preparatory handbooks for Roma students. commentary]: Gheorghe Sarău). Dujećhibutni angliśkolaqi pustik vaś rromane siklovne Year 1998 (“Pro Europa” Foundation, Tārgu Mureş, 1997, 92 pp., with a Romanian-Rromani vocabulary made by Prof. 1998 - in Bucharest, from 1st May 1998, Gheorghe Gheorghe Sarău, p. 77-91; Számtan = Aritmétika I. Sărău, a Methodist for Rromani and a referent in osztály, I jekhto klása. “Pro Europe” Kiadó, 91 pp. the Department of International Relations within Financing: Pro Europe League in Tg. Mureş, Romania. the Ministry of National Education, goes through a competition at the Education Department for National 1997 - in Bucharest, the first Program for the B. Minorities of the same Ministry as an inspector Indianistic (Hindi-Rromani) section, p. 4., was regarding the Roma education. elaborated by Professors Laurenţiu Theban and Gheorghe Sarău (valid from the year 1997/ 1998 1998 - the Romanian Group of Research and Actions in PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

the Linguistics of Rromani (GRCALR) was established (B) Program, 20 p. And also a new Rromani language in Bucharest on 18th May 1998, the counterpart of program for the entrance examination (September 118 the French institution - led by Dr. Marcel Courthiade 1998 session); v. “Asul de trefla” (Year VI (1998), No. - became the Romanian Research and Action Group 6 7, p. 12 and No.74, p. 12). in Rromani Linguistics and Indology. Between 1998- 2006, the group is headed by Gheorghe Sarău, and 1998 - in Bucharest, the Ministry of National Education publishes new textbooks for the study since 2006 the group coordinator is Julieta Rotaru of Romani, such as the illustrated textbook for - Moleanu, until 2019, when it is taken over by Alin Rromani language communication intended for Bucă. children from the first year of study, accompanied by 1998 - in Bucharest, the Ministry of National a methodical guide in Rromani language, translated Education reinforces the policy of granting distinct by prof. Gheorghe Sarău, Prof. Camelia Stănescu and. places for the Roma to their admission to faculties, Mihaela Zătreanu from the original elaborated for 11 started in the year. 1992/ 1993, increasing the annual languages by the authors Leman Ali, Valentina Jercea, offer of places, from about 50 places annually in the Marioara Constantinescu-Condruţ, Vieroslava Timar: Universities from Bucharest, Cluj, Iaşi and Timişoara, Vakărimata - pustik vaś i jekhto klāsa [communication, st to the field of social assistance and the Rromani textbook for 1 grade (Rromani language), Didactic language, to 149, including 5 new higher education and Pedagogical Publishing House, RA, Bucharest, institutions (Universities from Braşov, Constanţa, 140 p. (100 p. Color + 40 p. The methodical guide). Craiova, Sibiu and SNSPA Bucharest). The distinct 1998 - at the University of Bucharest - Faculty of places for the Roma have increased from year to year, Foreign Languages and Literatures, on September reaching in 2016-2019 1, 000 places a year. 28th, 1998, the first doctoral degree in the Roma field in Romania is given to Gheorghe Sarău: a PhD 1998 - at the University of Bucharest - Faculty of Foreign Languages and Literatures, thanks to Gheorghe Sarău in Philology, with a theme of Rroma linguistics (Indo- European), entitled “Dialect of the Roma ”spoitori” – having also the support of the “Partida Romilor” - (xoraxano) in Romania”, having as a PhD supervisor in addition to the optional Rromani language course the prof. Dr. Lucia Wald. Gheorghe Sarău was PhD (started in October 1992) and addition to the Indology student between February 1992 - sept. 1998. PhD section (Hindi-Rromani, 1997-2001), the “RRromani Committee: Prof. Univ. dr. Sanda Râpeanu - Dean of Language and Literature” section was established as the Faculty, Prof.univ.dr. Lucia Wald, PhD supervisor, a second specialization starting with the academic Prof. Univ. Dr. Gheorghe Mihăila - Bucharest year 1998/ 1999, which would operate annually as a University, member of the Romanian Academy, second specialization until the year 2005 when, in the scientific researcher pr. I doc. Andrei Avram - context of the Bologna reforms, it turns into a major Institute of Linguistics, prof. Dr. Gheorghe Bolocan 1st specialization, annually receiving 10 distinct - University of Craiova; unofficial reviews presented places for Roma candidates, by 2005 - when it starts by: dr.Vladimir Drimba and dr. Marcel Courthiade - to receive 21 places/ year. The Rromani language INALCO Paris. On behalf of the Roma people were classes were provided by Gheorghe Sarău. Also, at present: deputy Nicolae Păun, Gheorghe Ivan, Ilie his initiative and - his proposal, it was accepted by Dincă, Ion Ionel, Delia Grigore, Constantin Pădureanu the leadership of the Faculty of Foreign Languages and others. The thesis has 411 pp. + 169 pp. Annex. and Literatures to teach two more teachers: assist. PhD. Mircea Itu (old Indian literature and civilization 1998 - in Bucharest, the study of Professor Gheorghe classes) and assists. PhD. Delia Grigore (Roma Sarău, Rroma, India and Rromani language is Folklore and Literary classes). published (Collection “Biblioteca rroma”, NO. 4, Bucharest: Kriterion, 258 p.). 1998 - in Bucharest, Gheorghe Sarău elaborates the first university study program for the Rromani 1998 - in Bucharest, Gheorghe Sarău, as an inspector language and literature section of the University for Rromani language and Rroma, initiates and of Bucharest (Faculty of Foreign Languages and drafts the necessary materials on the first web site Literatures), the Program for the Rromani Language dedicated to Rromani language and education, hosted 2009- 2019

by the Ministry of National Education on its web site belonged to the Roma inspector, Gheorghe Sarău, and www.edu.ro, starting with 1 Jan 1999 (http: // www. Maria Koreck from the PER organization - the Bureau old.edu.ro/ invrrom_b5.htm). of Tg. Mureș. The number of Rroma inspectors was 119 26 and the number of non-Roma - 16, with the task Year 1999 of building a local infrastructure in the field of Roma education. 1999 - in Bucharest, the Ministry of National Education issues OMEN no. 3533 of 31.03.1999 on 1999 - the first curriculum of Roma history and the study of the mother tongue by pupils belonging to traditions appears, at the initiative of the Ministry of national minorities attending schools with teaching National Education, as the author and ethnographer in Romanian (including Roma). Liviu Cernăianu.

1999 - in Bucharest, on the initiative of Gheorghe 1999 - Ionel Ion - Costin and Mariana Ion - Costin Sarău and Minister of Education, Andrei Marga, a edit a new arithmetic student book. Aritmètika. 2nd network of Roma inspectors for Roma education issues grade. I dujto klàsa. Bilingual preparatory textbook is set up at the level of the 42 school inspectorates. for Roma students. Dujećhibutni angliśkolaqi pustik vaś e rromane siklów, Phoenix Foundation Bucharest, 1999 - in Bucharest, Gheorghe Sarău elaborates, 100 p., whose translation into Rromani language was at the request of the Open Society Foundation in provided by Gheorghe Sarău]. Bucharest, the Methodological Guide for Teachers. Bibliography of Roma works for teachers in Roma Year 2000 education, 51 p., Published on the Internet, www. edu.ro The author publishes in the same year and on 2000 - in Brăila, the first (unofficial) Rromani the same MEN website the Rroma Bibliography (100 language Olympiad is held in April, as an initiative of pages). Prof. Rrom Ion Ionel (Phoenix Foundation), with the contribution of Roma teacher Mirena Cionca - Iovan 1999 - the first seminar for the identification of from Timis County and Gheorghe Sarău, MEN. Roma teachers and potential Roma teachers in Predeal (Hotel Orizont) took place between 29th 2000 - A methodological course on the teaching of May and 1st June 1999 (initiative: Gheorghe Sarău Romanian language and literature was held in Sinaia and Simona Botea - Lupu from FSD Bucharest). from 23rd -29th July 2000, at the initiative of CEDU On that occasion, Gheorghe Sarău spoke about the 2000+ (Alexandru Crișan and Monica Dvorschi) Necessity of co-opting the rrom human element in the and M.Ed.C. (Gheorghe Sarău). Teacher-trainers: educational process. At the seminar, Hristo Kjućukov Gheorghe Sarău, Letitia Mark, Mihaela Zătreanu, from Bulgaria participated as a trainer, who spoke Mirena Cionca, Cosmina Novacovici, Corina Hristu. about the improvement of the non-Roma teachers in Bulgaria from the a ”rromanipen” perspective, with 2000 - the National Summer Courses for Rromani the Varna University contribution. language and teaching methodology of Rromani language continue, and they are organized by 1999 - from July 19th to August 9th, the first edition Gheorghe Sarău with funds from MEN, at Călimăneşti, of the summer School of Language and Methodology from July 31st to August 16th, 2000, for 50 participants, for the teaching of Rromani, with 61 students at the future Rromani teachers. Teacher-trainers at this initiative of Inspector Gheorghe Sarău, with the second edition were: Gheorghe Sarău, Isabela Bănica, financial support of the Department for the Protection Mirena Cionca, Olga Markus, Verginia Cretu. of Minorities Government of Romania, in order to prepare teachers of Rromani language, to work in 2000 - at the University of Bucharest - Department education starting with the school year 1999/ 2000. of Distance Learning CREDIS, following the efforts of Gheorghe Sarău (having as partners the Center 1999 - In Tg. Mureş, the first Roma/ for Rromi “Education 2000+” Center - Alexandru Crişan, the inspectors meeting took place between 12th-14th Ministry of National Education - the Department for October, during which their first working paper was Education in the Minority Languages and the Open drawn up. The initiative to organize the seminar Education Department CREDIS - Bogdan Logofătu), PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

the first university-level training curriculumfor and Gheorghe Sarăufor the second alphabet. As an the training of unskilled Roma teachers (without indication, Olga Markus and Teodor Hreniuc add, in 120 university studies but having a high school diploma) 2002, to the “Alfabetul de Mureș”, as complementary was initiated in October 2000, in order to obtain a electronic material, the “Interactive didactic software university diploma with double specialization of the in the Rromani language”, built on the material from “(elementary school) teacher-teacher of Rromani”. the alphabet. For the accreditation of the section, Gheorghe Sarău 2001 - The Ministry of Education, Research and Youth elaborates the first Rromani language curriculum for issues the MECT Order 3670/ 2001 regarding the this section (10 p., v. www.edu.ro). First class: 2003. implementation of the framework plans for high school Every year between 2000 and 2007, between 30 and for the 2001/ 2002 school year, which stipulates in 80 Roma students were admitted and trained. Between Article 4 the status of the mother tongue, namely that 2003-2010, 375 teachers for Rromani language the object “Mother tongue and literature is part of the graduated. common core and studied in a number of hours equal to 2000 - Besides volumes published by Vasile Ionescu the Romanian language.” and Gheorghe Sarău, those who, in 2000, held the head 2001 - in Bacău - after the first unofficial Olympiad of the published volumes, other authors, Roma and held in Brăila a year ago - the first official Rromani non-Roma, publish their works, which embrace a wide language Olympiad was held in April 2001, having as range of Roma themes. in Cluj Napoca, Gheorghe Sarău organizers insp. Gheorghe Sarău (from MECT) and opens a new collection of books at the Dacia Publishing insp. for the Roma Anghel Năstase (from ISJ Bacău). House, where two of his books regarding the Rromani language appeared in 2000: Romanian-Romanian 2001 - at Călimăneşti, took place the third National Dictionary. Dikcionàro rromano-rumunikano (Cluj Summer School for Rromani language, during the Napoca: Dacia Publishing House, 232 p. And a Rromani period 1st -21st August 2001, having as organizer (as Language Course (254 p.). in the case of the first two editions, 1999 and 2000) 2000 - at the Faculty of Foreign Languages and Gheorghe Sarău, professor of Rromani language in the Literatures - University of Bucharest, takes place “The class of advanced Rromani learners. second national bilingualism colloquy”, organized by 2001 – University Rromani language courses are prof. Dr. Olga Murvai, during June 9th 10th 2000, in being published. Among the theoretical and practical which Gheorghe Sarău presents the communication of academic courses we mention: Gheorghe Sarău, Internal means of enriching the vocabulary of Rromani Rromani Language (Morphology and Syntax), language (originally borrowed words). Bucharest: Credis Publishing House [University of Year 2001 Bucharest], 232 p.; Gheorghe Sarău, The Dialect of the Roma ”xoraxano” in Romania. PhD thesis asserted by 2001 - the first Roma alphabets appear. In the Gheorghe Sarău on September 28, 1998 at the Faculty order of their appearance, the first was “Abecedarul of Foreign Languages and Literatures, Bucharest, de Mureş” (sponsor: Resource Center for Roma under the guidance of Prof. Univ. Dr. Lucia Wald Communities - RCCR Cluj Napoca), having three (Bucharest: University Publishing House of Bucharest, Roma primary school teachers, graduates of the first 279 p.); Gheorghe Sarău, Rromani language course, primary school Roma teachers series (1990-1995) two audio cassettes, p. 1 and p. 2 [as an annex to the Paula Mailat, Olga Marcuş and Mirena Cionca, Mirri Rromani Language Course, Cluj, 2000], conducted ćhib, I Rromani (My language, the Rromani language) by CREDIS (The Open Distance Learning College), Târgu - Mureş: ACADEMPRINT, 94 p. The second Bucharest University, Grigoraş “-Univ. Bucharest was “Abecedarul de București” (funded by CEDU [Funding: CEDU 2000+]. 2000+ and SLO Netherlands), elaborated by the Roma educator Mihaela Zătreanu, who graduated Year 2002 from the Roma Teachers’ Section (Normal School in Bucharest, 1991-1996), v. Mihaela Zătreanu: ABC. 2002 - in Turnu Severin, in April, the third edition of Anglutno lil [Abecedar rrom], Bucharest: Veritas, 76 the National Rromani Language Olympiad is held with p.). Both abstractions were guaranteed by the Ministry the participation of 74 competitors, organized by MEC of National Education, and Gheorghe Sarău was the and ISJ Mehedinţi. Responsible: Gheorghe Sarău, proofreader for the first alphabet and Vasile Molan Elena Nuică and Delia Grigore. 2009- 2019

2002 - The National summer courses for the language Sânmartin, Bihor County, with funding obtained from and method of teaching the Rromani language, the UNICEF Representation. The Rromani language organized by MEC and UNICEF, continues as the teachers were: Gheorghe Sarău, Olga Markus, Camelia 121 nd th 4th edition, from 2 to 19 July 2002, at Lacu Sărat Stănescu, and Roma history classes were held by Petre - Brăila, having Gheorghe Sarău as organizer and Petcuţ. teacher of Rromani language to the advanced class. Other teachers: Olga Markus, Camelia Stănescu, 2003 - in Bucharest, Gheorghe Sarău elaborates Daniela Chircu - Cristil and Verginia Cretu. the first three Rromani language and literature curriculum for the tenure examination (teachers - takes place between 1st and 15th September 2002 of Rromani language, educators, primary school 2002 in Brăila the first edition of the National courses teachers) valid, according to the Ministry of Education, of Roma History and Teaching Methodology of Roma Research and Youth, starting with the 2004 session: History and Traditions, organized by Gheorghe Sarău, Rromani language and literature curriculum for the from MEC and UNICEF, tenure examination educators for Rroma (for the Year 2003 2004 session), Bucharest: MECT, 2003, 7 p.; Rromani language and literature curriculum for the tenure 2003 - in Târgu Mureş, the Ministry of Education, examination elementary school teacher (for the Research and Youth organizes, during the period 13th 2004 session), Bucharest: MECT, 2003, 7 p.; Rromani -17th April, the 4th edition of the National Rromani language and literature curriculum for the tenure language and Literature Contest, having as chairman of examination for teacher of Rromani language the National Rromani Commission, conf. dr. Gheorghe (for the 2004 session), Bucharest: MECT, 2003, 7 p. Sarău, with 72 students and 32 teachers. (See www.edu.ro). At the same time, the Ministry of Education is reviewing the Rromani language and 2003 - in Bucharest, the firstRomanian - Rromani literature school curriculum for the 1st and 2nd grades Dictionary (rare and old Rroma vocabulary) is (first elaborated by Mihaela Zătreanu in 2000 and published (268 p.), At the “Vanemonde” Publishing revised by Daniela Chircu-Cristil, Pantilie Chircu- House, financed by the UNICEF Representation, Cristil, Mihaela Zătreanu and conf. dr. Gheorghe Sarău elaborated by Gheorghe Sarău and the graduates of the in 2003, approved by order of minister No. 4686 of first series - 2001 - of the Rromani language section 05.08.2003). A new working instrument for school of the Faculty of Foreign Languages and Literatures - University of Bucharest [main author (over 65% of the was the set of Rromani language and literature school material), lexicographer and coordinator: Gheorghe curriculum for the V-VIII grade, approved by order of Sarău, co-authors: Corina Hristu, Iuliana Bâzdâgă etc.]. minister no. 3432 of 27.02. 2003 (11 pp., Elaborated by the authors: Daniela Chircu Cristil, Olga Markus and 2003 - in Bucharest, at the initiative of Gheorghe Sarău Pantilie Chircu-Cristil). within the Ministry of Education and with the funding provided by the UNICEF Representation in Romania, 2003 - at Măguri (belonging to Lugoj, Timis County), is published by the Ro Media Publishing House the first at the initiative of the director Mihai Moldovanu, the auxiliary textbook on the history and traditions of the first official class with full teaching in Rromani is Roma, elaborated by the young Rromani historians established, starting with the school year 2003/ 2004, Petre Petcuţ and Mariana Sandu, in collaboration with within the School nr. 12 Lugoj (Măguri). Annually, a Roma anthropologist Delia Grigore, The History and new class would be introduced, so that at the end of Traditions of the Roma (intended for teachers teaching the 2009-2010 school year, the eighth grade would the history and traditions of the Roma in the 6th and be completed, and the school would become a full- 7th grade and high school students who study the time unit in Romani, including preschool level. The discipline in an optional way, 116 p.). teachers of the school were among the graduates of the first series of primary school teachers - teachers 2003 - Gheorghe Sarău, from the Ministry of Education, of Rromani from CREDIS - University of Bucharest. organizes and coordinates the 6 th edition of the National Rroma Language and History Courses and the 2003 - at Radio Timișoara, on the last Sunday of June Teaching Methodology, held from 1st -21st July 2003 in 2003, three Roma youngsters - Valentin Pepenel, PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

Mircea Barbu and Carmen Marcu - inaugurated the lower cycle of the high school), at Rromani language show Amari emisia, which was broadcast full in and literature (approved by Order of the Minister 122 Rromani language on Sunday evening during one of Education, Research and Youth no 3458/ 09.03. hour. Gheorghe Sarău provided, between 30th August 2004). The curriculum was elaborated by Daniela and 24th September 2003, during four shows, the Chircu Cristil and Elena Motaș. Curriculum for tenth Rroma Language Course. grade (the lower cycle of the high school) at Rromani language and literature by Order of the minister nr. Year 2004 4598/ 31.08. 2004. The curriculum was elaborated by 2004 -In Brăila, took place, between March 26th -30th, Daniela Chircu Cristil and Elena Motaș. the fifth edition of the National Rromani Language Contest, to which took part 64 Roma students and 25 2004 - In Bucharest appears, for the first time in the companion teachers. The organizer and coordinator world, an University course full written in Rromani from the Ministry of Education was Gheorghe Sarău language, designed for students from the Rromani and also the president of the National Examining language section, Rromani leksikologia (Roma Commission. lexicology), at the University Publishing House in Bucharest (140 p.) elaborated by Gheorghe Sarău. 2004 - In Bucharest, Năvodari, Căciulata and The second course of this type, approved in the world, Sânmartin (BH) took place between february - was to be published, by the same author and at the september 2004, 10 training internships inside of same Publishing House in 2009. Struktùre rromane National training courses of non-Roma teachers which chibaqe. Structures of the Rromani language. works with pupils and Roma children organized and coordinated by Gheorghe Sarău, from the Ministry of Education having as a co-organizer the organization Year 2005 - In Ciorogârla, Ilfov County, Ministry of “Save the children” and as financing partners 2005 Education and Research, together with the Roma UNICEF, P.E.R, Tg Mureș, DRI - the Romanian Government. The internships had a duration of 2 inspector, Physics teacher, Ion Ionel, inside of the th th days each bringing together 420 educators, teachers, School Inspectorate Ilfov, organized bet20 -24 and directors. Gheorghe Sarău presented within 2005, the National stage of the sixth edition of these training internships the “Roma Educational the National School contest of Rromani language. Programs”. Achievements and perspectives (2 hours Gheorghe Sarău is the president of the Central per internships). organizing and evaluation comission, according to Notes MEC/ February 22, 2005. 2004 - In Năvodari, took place, between August th 17th-24th, 2004, thr seventh Edition of the National 2005 - In Costinești, takes place, between July 25 th Rromani language, Culture and Creation Camp, and 16 August , 2005, eight Edition of National organized with the funding of the National Authority Rromani language and history courses, organized by for Youth for 200 Roma pupils and 30 companion coordinator and professor of the Rromani language teachers. to the advanced learners group, Gheorghe Sarău, the representer of the Ministry of Education. The courses 2004 - In Bucharest the Ministry of Education and reunited 55 Roma students and were funded by the Research elaborates and approves more school UNICEF Partner in Romania. programs of Rromani language and literature. The 2005 - At the University of Bucharest, it is organized school Program of Rromani Language and Literature within the Faculty of Foreign Languages and for third grade (approved by order of the minister Literatures, starting with the academic year 2005/ nr. 5198/ 01.11. 2004; the curriculum was primary 2006, as first specialization, section A. Rromani elaborated in 2000 by teacher Mihaela Zătreanu Language and Literature, by transforming the and it has been reviewed in 2004 by teacher Daniela similar section B, with the allocation of 21 seats by Chircu - Cristil; teacher Pantilie Chircu-Cristil, the Ministry of Education and Research and by the teacher Mihaela Zătreanu, Associate Professor, University of Bucharest (motion: Gheorghe Sarău, Gheorghe Sarău). Curriculum for ninth grade (the Delia Grigore, and Dean: Alexandra Cornilescu). 2009- 2019

2005 - in Bucharest appears the first handbook 4. Meeting with academics and Roma artists on the (official) of Roma history and traditions, edited at evenings of December 9th 2006 (at the restaurant the Order of the Ministry of Education and Research, Taverna Sârbului) and on December 10th 2006 (at the 123 by the “Sigma” Publishing House, having the same Restaurant “Jariștea”), together with Doru Trufiș, authors of the first similar auxiliary handbook, Gheorghe Sarău, Sorin Aurel Sandu. published in 2003 by UNICEF, meaning: Petre Petcut, Mariana Sandu, Delia Grigore, history and traditions 2006 - At the University “Babeș-Bolyai” from Cluj of the Roma minority: handbook for sixth and seventh Napoca, by the model CREDIS and at the request of the grades ( Bucharest: “Sigma” Publishing House, 104 p). MEC (PHARE educational Program for disadvantaged groups of students), is being established within the Year 2006 Faculty of Psychology and Educational Sciences, 2006 - It is marked in Bucharest and in the whole ID section ”pedagogy of primary and preschool country the first official celebration Romaof Day in education”, with a module of optional subjects and Romania, on 8th April 2006 as “Celebration of Roma the method of teaching the Rromani language of Roma Ethnicity from Romania” adopted by Romanian history and traditions. The first promotion with 38 Parliament, at the motion of the Roma Deputy, Nicolae graduates completed its studies in 2009 and another Păun, by Law nr. 6 6/ 22 March 2006. Schools, County consisted of 20 graduates completed its preparation offices for Roma within the Prefectures marked this in 2010. day through numerous actions previous of the day or even after that. 2006 - The Ministry of Education and Research 2006 - For educational necessites, Gheorghe Sarău elaborates the last two new school programs for elaborated the Roma Calendary (in the Roma’s view Rromani language and literature for eleventh grade; in Romania) with scholar destination and took the the superior cycle of the high school (approved by steps at the Ministry of Education and Research for the Order of Ministry of Education and Research nr. approval as the Notification nr. 48897/ November 3252/ 13.02. 2006 and elaborated by teacher Daniela 13, 2006, for the purpose of using this Calendary in Chircu Cristil, teacher Ionel Cordovan and Prof. schools, in activities with Roma and non-Roma pupils. Gheorghe Sarău) and Rromani language and literature The Calendary was picked up and accomplished every for twelfth grade; the superior cycle of the high school year with activities of all local Roma structures. (approved by the Order of the Ministry of Education and Research in 2006 and realized by teacher Daniela 2006 - In Bucharest, takes place the visit of the Chircu Cristil). Roma writer Rajko Djurić, from Serbia, at the motion of the Roma Culture Centre-lead by Doru Trufiș 2006 - The Ministry of Education and Research with the contest of the University of Bucharest - the continue the publication of the new alternative Department of Distance Learning CREDIS and the handbook for Rromani language, completing the Roma Party. On this occasion, have been taken several series of the two alternative handbooks for second actions: 1.A round table organized on December 9 grade, printed in 2005. So, two handbooks are edited 2006 at the Romanian Literature Museum dedicated for fourth grade: I Rromani ćhib thaj literatura vaś to the work “Dr Rajko Djurić: I historia e rromane i IV-to klàsa (RRromani language and literature for literaturaqi (History of Roma Literature; Translator: fourth grade. Bucharest: Didactic and Pedagogical Sorin Georgescu; reviwer/ editor, designer: Gheorghe Publishing House, R.A, 160 pp.) designed by Elena Sarău, University of Bucharest: CREDIS, 182 pp.). 2. Nuică, Ionica Duroi, and Mantu Stoica and having They recited from the author’s poems Roma actors: as editor and reviewer on Gheorghe Sarău - and Sorin Aurel Sandu and Mihai Răducu. 3. The lecture of Rromani language and literature: handbook for fourth Dr Rajiko Djurić at University of Bucharest, dedicated grade. I Rromani ćhib thaj i literatùra (vaś i śtarto to the Roma history and literature, sustained on klàsa) appeared at “Sigma” House Publishing from Saturday, December 9 2006, in front of 120 Roma Bucharest (104 pp.), designed by Gheorghe Sarău. students from the institute section - Rromani language of the Department of Distance Learning CREDIS. 2006 - In Bucharest appears the first high school PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

handbook for Rromani language and literature, funded first national parade of the traditional Roma garb and by the Ministry of Education (author: Gheorghe dance, attended by 170 Roma pupils from different 124 Sarău, Rromani language and literature, handbook kinsfolk and areas together with their professors - for ninth grade. I Rromani ćhib thaj i literatùra (vaś instructors in August 2007 with funding from the o enato klàsa), “Sigma” House Publishing, 200 pp.). MECT and UNICEF Representative in Romania. The Roma Party. 2006 -In Costinești School, the Ministry of Education and Research initiate with the funding from the 2007 - The Ministry of Education of Romania re- UNICEF Representation, the ninth edition of the edits a series of Roma textbooks such as: Gheorghe National Language Courses and the Methodology of Sarău, Rromani Language and Literature. Textbook Rromani Language Teaching, between 20th July and for IXth grade. I Rromani ćhib thaj i literatùra (vaś 30th August, 2006, having as organizer, coordinator i enăto klàsa), Bucharest: “Sigma” Publishing House, and Rromani language Professor to the advanced 200 p.; Gheorghe Sarău, Rromani language and group, Associate Professor PhD, Gheorghe Sarău. literature. Textbook for IV grade. I Rromani ćhib thaj i literatùra (vaś i śtarto klàsa), Bucharest: “Sigma” 2006 - In Bucharest, takes place, between 16th -20th Publishing House, 104 p.; Gheorghe Sarău, Rromani April, 2006, the seventh edition of the National language and literature. III grade textbook. I Rromani Rromani Language Contest, having as organizer ćhib thaj i literatùra vaś i trinto klàsa, Bucureşti: on Feiffer Leonard Ion (Gheorghe Sarău - MECTS “Sigma” Publishing House, 104 p.; Gheorghe Sarău delegate and the president of the Evaluation and Camelia Stănescu, Rromani Language and Commission). The action was mainly supported by Literature: Textbook for II grade. I Rromani ćhib the Roma Party, logistically and financially, mainly thaj i literatùra vaś i dujto klàsa, Bucureşti: “Sigma” through the funding of the Rromani language and Publishing House, 64 p.; Gheorghe Sarău, Rromani culture Camp, organized together with M.Ed.C, for language and literature. I grade textbook. I Rromani 100 pupils remarked at this national competition and ćhib thaj i literatùra vaś i jekhto klàsa, Bucureşti for their teachers, at Costinești, in August 2006. “Sigma” Publishing House, 64 p. Also, a new textbook, Rromani Language and Literature for the V- year study is also published. I Rromani ćhib thaj i literatùra vaś Year 2007 o pan3to siklovipnasqo berś (Bucharest: Alpha MDN 2007 - In Mangalia, MEdC - Directorate of Minorities, Publishing House, 118 pp.), Published by Gheorghe as organizer, coordinator and president Gheorghe Sarău within the UNICEF-MECT partnership). Sarău, organizes, between 11th -15th April. 2007, the VIII edition of the National Rromani Language 2007 - The Ministry of Education, Research and Olympiad. Youth of Romania finances a real “golden year of the training of the teaching staff”. In this context, the 2007 - At UBB Cluj Napoca, at the Faculty of Directorate for Education in the Minority Languages Psychology and Educational Sciences, at ID section, starts a vigorous training program - the most generous a new series of 20 Roma students follows the in the history of Roma education - for several “pedagogy of primary and pre-school education”, categories of Roma human resources and non-Roma with an additional Roma curriculum, thus continuing in the education system, as follows: I. Preparing Roma the experiment started in the university year of school mediators. II. Formation of methodologists 2006/ 2007 for the first 38 Roma students under the for language, history and schooling of Roma. III. PHARE Program of the MECT, “Access to education Workshops organized by MECT and partners for disadvantaged groups”. Here, Gheorghe Sarău designated to coaching and training inspectors for provided courses on the methodology of teaching Roma education. IV. Preparing the potential teachers Rromani language and language, history and roma of Rromani language and literature (v. Summer traditions. school for Language and Methodology of Teaching the Romanian Language - XIth edition, organized by 2007 – In Costinești, Gheorghe Sarău organizes the MECT and funded by the UNICEF Representation in 2009- 2019

Romania, from 1st to 21st July 2007 and the XII edition, mathematics test in Rromani are translated, with organized by MECT in two periods, 28th August – 4th the help of the students in the 7th grade from Number September 2007 at Poiana Pinului - Buzău and at The 12 School from Măguri - Lugoj, District of Timis, in 125 Costineşti School, 4th 11th September 2007 [Gheorghe the first semester of the school year 2008/ 2009. Sărău: organizer, coordinator and teacher of the Translators: Năstase Anghel and Gheorghe Sarău. Rromani language]. Courses for the improvement of Rromani language teachers in Romanian and 2008 - The General Directorate of Education in the Romanian, with comment on all the emerging Minority Languages of the Ministry of Education, language and vocabulary issues, developed through at the initiative of Gheorghe Sarău, organizes, in active participatory methods, were organized by the summer of 2008, without funding, with only Gheorghe Sarău at the University of Constanţa (1st 7th local resources, with a number of 286 pre-primary August 2007 for 60 students at Eminescu High School school kindergartens, which prepared for school in Satu Mare (22nd 26th August 2007, for another 50 over 5800 Roma children who have not attended the students), at Poiana Pinului, District of Buzău (t kindergarten. 28th August – 4th September) Training courses for perfecting the teachers of history and traditions of 2008 - The support and reconstruction of the Roma the Roma were conducted through similar courses at identity and the Rromani language is glad to obtain Poiana Pinului in Buzău, between 29th August and 4th support in 2008. Thus, Gheorghe Sarău publishes September, 2007, for 80 students. at the “Sigma” Publishing House in Bucharest a Practical Rromani Language Course for All, Vol. Year 2008 8 of the Collection “The Rroma Library (208 pp. 2008 - in Bucharest, the first auxiliary textbook of the with CD and the key of the exercises), and at the History of National Minorities in Romania, destined “Vanemonde” Publishing House, Bucharest, prints, for history teachers, published by Doru Dumitrescu, together with its former students, Moise Gabriela Carol Căpită, Mihai Manea/ .../ (Bucharest: Didactic and Marius Căldăraru, The Rromani Language and and Pedagogical Publishing, RA, 280 p.). Literature Textbook for the VIII grade (104 p. in the UNICEF - MECT partnership). Two other authors, 2008 - Gheorghe Sarău organizes, in Costinești, the Ionel Cordovan and Palfi Noemi, from Ineu School in second national parade of the traditional Rromani Bihor, publish the Rromani Language and Literature garb and dance, attended by 170 Roma pupils from Textbook for the VI grade (104 pp.). in the same different kinfolks and areas together with their partnership and with the same publishing contest, professors - instructors in August 2008, with funding having as a referent and editor of the Rromani from MECT and UNICEF Representative in Romania, language on Gheorghe Sarău. It is also remarkable Roma Party. that the Ministry of Education has re-published the Rromani language and literature textbooks previously 2008 – In Bucharest, the Ministry of Education, published by Gheorghe Sarău and his collaborators.) Research and Youth approves the first Rromani language and literature program for the finalization exam in education (educators, school teachers, teachers of Rromani language), valid from the session 2008, elaborated by Gheorghe Sarău.

2008 - In Bucharest, the Ministry of Education, Research and Youth approves the first school curriculum for the unique theses on Rromani language and literature (VIIth grade, November 2008), elaborated by Gheorghe Sarău.

2008 - In Bucharest, for the first time in Rromani, in the CNCEIP - MECI, the 10 subjects for the PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

DR. MARCEL COURTHIADE 126 PRAVNI ASPEKT JEZIKOVNE PRAVEDNOSTI (SLUČAJ ROMSKOG JEZIKA U EUROPI)

DR. MARCEL COURTHIADE nji pad poštovanja prema kulturi, stvaralaštvu, povijesti, nasljeđu i sličnim vrijednostima u našem vremenu neposrednosti i nestrpljivosti, lakoće i površnosti, ne- odgovornosti i bezbrižnosti, perfidno preimenovane „sloboda“ i „modernizam“. Takve su tendencije uvijek postojale, ali dok su ih ranije ljudi smatrali za slabo- sti, danas se očituju kao vrline. Ovo je u sebi cijela tema, koju nećemo ovdje proučavati, nego imamo na- mjeru da se osvrnemo na afirmiranje romskog jezika, ne sa društveno-kulturnog nego pravnog aspekta i na rezultate poduzetih mjera. I pravni aspekt upravo je esencijalan. Moramo ovdje navesti da koristimo izraz “jezikovna pravednost” ne u smislu Belgijanca Phili- ppe van Parijsa, koji ga je prvi put objavio u naslovu svoje knjige 2011. godine (Linguistic justice) nego u smislu indijskog profesora Anshu Prashananshua (Nacionalno Sveučilište Prava u Dwarka, New Delhi), predsjednika Centra za jezikovnu pravednost i ugro- žene jezike.

U Europi postoji oko 60 jezika, uključujući manjinske “Le peuple est souverain de sa langue, & la tient jezike (50 miljuna Europljana govori manjinske je- comme fief de franc aleu, & nen doit recognoissance a zike, to je oko 10 % ukupnog stanovništva). Možemo aulcun seigneur” (Petrus Ramus, 1572) 1 spomenuti niz izvješća namijenjenih zaštiti manjinskih jezika i jezične raznolikosti uopće: ad promatramo sudbinu romskog jezika u Europi, ne možemo se suzdržati od čuđen- • Izvješća ARFE (1981. i 1983l.): “Povelja Europske ja činjenicom, da prilično slabo napredu- zajednice o pravima etničkih manjina” i “Mjere u je njegova afirmacija u sferama priznanja, korist manjinskih jezika i kultura”2 Ktiskanja romskojezičnih tekstova i upotreba u javnom • Kuipersovo izvješće (1987.): “Jezici i kulture regi- životu. Ne nedostaju napori u svrhu očuvanja tog jezi- onalnih i etničkih manjina u Europskoj zajednici” ka i njegovog daljeg razvitka i ovaj zbornik je najbolji • Redingovo izvješće (1991.): “Status jezika uopće i dokaz uložene energije udruge “Kali Sara” iz Zagreba i katalonskog jezika u Europskoj zajednici” za promicanje obrazovanja Roma. I izvan Hrvatske se • Izvješće Lillilea (1994.): “Kulturne i jezične ma- Rromi zalažu za isti cilj, ali možemo samo ustvrditi da njine Europske zajednice” itd. današnje stanje nije suštinski bolje nego prije 10, 20 ili 30 godina, da ne kažemo da je gore . Europa je pokušala da osnuje razne strukture, poput neuspješnog “Office of European Minority Langua- Tome je više razloga, a najveći je vjerojatno posvudaš- ges” (1998.), potom “Mrežu za promicanje jezične raznolikosti (NPLD)” 2008. godine i “Europski ured za 1 Narod je suvereni gospodar svoga jezika, i drži ga kao slobodan i pravičan feud, i nije dužan priznati za njega nikakvog drugog gospodara. 2 Tako se tada zvala današnja Europska Unija. 2009- 2019

manje korištene jezike” (1982.-2010.) u Irskoj. Važna U primarnoj standardizaciji razlikujemo kodifikaciju je također MERCATOR-ova mreža, aktivna od 1987. (takođe zvanu “grafizacija”), razradu pisanog koda godine. (adekvatne abecede s pravilima pisanja i čitanja, in- 127 terpunkcije itd.) i normalizaciju, odnosno niz svije- Stav “Odbora Regija” glasi (16. lipnja 2001.): “Svaka snih intervencija oko glavnih principa i pravila u po- akcija Europske Unije u području jezične politike tre- dručju gramatike i leksikologije (osnovne preporuke bala bi slijediti ciljeve očuvanja, međugeneracijskog za derivaciju, upotrebu arhaizama i neologizama, po- prijenosa, korištenja i kvalitetnog promicanja regio- suđenice, stilove itd.). nalnih i manjinskih jezika […] jer jezik prožima sve as- pekte života ljudi svojim opsegom i značenjem; jezič- Primarnu standardizaciju smo stekli i odobrili 1990. na pitanja trebala bi dakle biti na čelu u svim područ- godine povodom 4. Svjetskog kongresa Roma u Var- jima formuliranja i provođenja politike”. Izvještaj je šavi te su samo rijetki slučajevi (kao primjerice neki jasan, zadatak također. slučajevi prijeloma riječi, odvajanje crticom) ostali bez definitivnog rešenja. I prije toga, još 25. lipnja 1992. Europa je izdala “Eu- ropsku povelju za regionalne i manjinske jezike” (pra- Nažalost, brojni su pojedinci (činovnici, političari, vovaljanu od 1998. godine). Taj tekst je pun odličnih istraživači, lokalni lideri itd.) koji ometaju široko ideja, ali nije adekvatan za romski, zato što se oslanja poznavanje o standardizaciji romskog. To rade obič- na određene pretpostavke, koje za romski jezik nisu no pasivno, ali često i aktivno, putem širenja dezin- osigurane ili poželjne: formacija, a njihov cilj je poricanje romskog naroda, kulture i jezika putem poricanja njegovog pisanog i • podrazumijeva da svatko spontano želi razviti modernog oblika. S druge strane, sami Romi nemaju svoj materinji jezik (što nažalost nije više istina, pristup stipendijama koje bi ih mogle izvaditi iz ove većina mladih ne vidi u jeziku išta više nego prak- situacije, a kad imaju pristup, što se rijetko dešava, tično rudimentarno komuniciranje u neposred- stipendije za istraživanje, širenje i učenje materinjeg nim potrebama) jezika su mnogo skromnije nego što bi trebalo. • stavlja kao postulat da su svi jezici jednaki i potpuno spremni za vješto izražavanje suvremenog života građanske srednje klase Tri važne povelje o jezikovnim pravima • smatra da je baš taj oblik idealan za sve jezike i da svaki od njih mora težiti tom obliku Ipak, najviši autoriteti su izdali tri važne povelje u • uzima za očevidno da sve zajednice dijele zabri- pravcu afirmiranja materinjeg jezika, odnosno “De- nutosti i izazove, koje izražava govor dotičnog klaraciju o pravima pripadnika nacionalnih, etnič- modernog urbanog društva srednje klase – ali sve kih, vjerskih i jezičnih manjina Ujedinjenih Naroda” ovo je daleko od istine. (47/135 od 18. prosinca 1992), “Europsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima Vijeća Europe” (ECRML 148/05.XI.1992) i “Univerzalnu deklaraci- Pitanje standardizacije ju o jezičnim pravima” (CIEMEN - Barcelona, lipanj 1996.). 3 Da li je bilo koji jezični život danas mogući i održiv bez standardiziranja? Ovo je pivotalno pitanje. Ova posljednja glasi (čl. 9): “Sve jezične zajednice imaju pravo kodificirati, standardizirati, očuvati, ra- U klasičnoj lingvistici i standardologiji postoje dva ra- zvijati i promicati svoj jezični sustav, bez induciranih zličita zadatka unutar standardizacije (koja se sama ili prisilnih smetnji”. Nažalost “inducirane ili prisilne dijeli na primarnu i sekundarnu): smetnje” su stalna pojava u području romskog jezika. Bez obzira, bitno je naglasiti da su obje posljednje po- a) kodifikacija: izrada pisanog koda velje skrenule pažnju na jezike bez kompaktnog teri- b) normalizacija: niz odluka na području gramatike i vokabulara s ciljem boljeg, lakšeg i preciznijeg komu- 3 Escarre International Center for Ethnic Minorities and the niciranja. Nations. PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

torija: izraz „ne-teritorijalni jezici“ označava „jezike ge nego jezik i kulturu”. Ova prividno samilosna argu- koje koriste državljani raznih zemalja i koji se razliku- mentacija vodi do začarenog kruga, jer društvene po- 128 ju od jezika koje koristi ostatak stanovništva države, teškoće potječu od nepriznanja dostojnosti romskog ali koji se, iako se tradicionalno koriste na teritoriju naroda, odbacivanja i marginaliziranja najslabijih države, ne mogu identificirati s određenim područjem skupina iz društva. Samo poštovanje jezika, baštine i ove države.” (ECRML 1. dio: Opće provizije, § 1c). kreativnosti Roma može izmijeniti pravac rušilačkog mehanizma. Nije pravilno suprostaviti kulturu i eko- Deklaracija također uzima u obzir „nomadske narode nomske uvjete života, jer jedan ne ometa drugog, na- u njihovim područjima migracije i narode uspostav- protiv kao što naglašava deklaracija slovenske vlade ljene na geografski raspršenim mjestima kao jezične u drugom komentaru Okvirnog kurikuluma: “Politi- zajednice na vlastitom povijesnom teritoriju“. (CIE- ka podrške jezika i nasljeđa može zapravo poboljša- MEN, Preliminarni naslov – Pojmovi, § 4) ti društvenu i gospodarsku situaciju, baš time što će podići ugled romskog i Roma.” Međunarodna Unija Osim PEN-kluba, 61 nevladina organizacija iz cijelog Roma je 2018. godine objavila “Platformu Milenija”, svijeta su bile uključene u pripremi povelje CIEMEN-a gdje veliki odlomak objašnjava kako treba paralelno pa među njima možemo istaknuti Međunarodnu Uniju razviti tri elementa: (a) razvoj kulture, dostojanstva i Roma i Romani PEN-klub (pretstavnici ovih organiza- identiteta, (b) hitnu socijalnu pomoć za ugrožene po- cija su bili dr. Rajko Đurić, predsjednik obiju struktu- rodice (c) poticanje poduzetništva, prije svega među ra i dr. Marcel Courthiade, povjerenik Unije za jezik). mladima. Doista, veza između zaštite i procvata jezika U raspravama uoči pripreme povelje, Đurić i Court- sa jedne strane i širih ekonomskih i socijalnih proble- hiade su svratili pažnju sudionika na četiri nedostatka ma s druge očita je svakom dobronamjernom proma- u tekstu, koji nisu uzeti u obzir: traču.

• fleksibilne standarde i polilektalno standardizi- Međunarodna Unija Rroma nije ostala neaktivna za ranje; ovo vrijeme, jer osim gore spomenute Platforme, izda- • dinamične jezične interferencije; la je i više puta ažurirala “Okvirni status romskog na- 4 • situaciju jezičnog oživljanja (language revival) – roda u Europskoj Uniji” (2002., 2009., 2012. i 2018.). dotiče se romskog u nekim zemljama, kao primje- Spomenuti dokument navodi osnovne elemente iden- rice u Španjolskoj; titeta Roma: • međunarodnu ili prekograničnu dimenziju jezika, premda je ova dimenzija preuzela ogroman zna- - zajednički romski jezik, bilo u dosadašnjoj tradicio- čaj u našem svijetu široke mobilnosti osoba, in- nalnoj upotrebi, bilo u pamćenju da su ga koristili pre- formacije i tekstova, pogotovo kroz IT. ci. Taj jezik, koji pripada grupi sjevernih indijskih jezika, sadrži neke perzijske, grčke i armenske elemente, Vrhunac pozornosti romski jezik je doživio 2005. - uglavnom steknute tijekom boravka u Maloj Aziji, a i 2007. godine s izvješćem MIN-LANG (16.08.2005.), neke elemente posuđene iz različitih jezika kontakta “Saslušanjem Europskog foruma Roma i putujućih u Europi. Unatoč tim pozajmicama, površnim i stoga gadžovana o jeziku Roma” (06.10.2005.) te izdanjem vrlo uočljivim koje daju pogrešan dojam dijalektalnog “Okvirnog kurikuluma za praktičare i donosioce odlu- razbijanja, romski je jedinstveni jezik, čije je jedinstvo ka” (01.06.2007.). Vrlo efikasno je MIN-LANG prepo- primjetno, iako su neke skupine izgubile njegovu upo- znao da su “društvene i ekonomske teškoće s kojima trebu u cijelosti ili djelomično. (Poglavlje1, § 4b): se često suočavaju romske zajednice i zaštita romskog Zahtjeva se nadalje: jezika u okviru Povelje (za regionalne i manjinske jezike) zasebna pitanja”. Ovaj izvještaj donosi važan • podučavanje na romskom jeziku značajnog dijela element, jer mnoge skupine rasista, ali i brojni rom- nastavnih planova i programa, najprije u predš- ski populisti koriste materijalne poteškoće određenih kolskim neosnovnim predmetima i dalje u perso-

romskih skupina kao argument za odbacivanje nema- 4 Projekt okvirnog statuta je spremio neformalni ogranak MUR, terijalnog bogatstva materinjeg jezika i baštine pod naime RANELPI (Rromani Activists’ Network on Legal and sljedećim izgovorom: “Oni gladuju pa imaju druge bri- Political Issues). 2009- 2019

naliziranim tečajevima, budući da je ova pretpo- strane europskih vlasti usmjerenih na poboljšavanje stavka ključna za djecu, da bi prenijela kad odra- situacije romskog jezika. Paradoksalno, to možemo stu romski vlastitoj djeci (u uvjetima suvremenog smatrati olakšanjem, jer prethodne odluke ne samo su 129 života, djeci se prenosi jezik koji se učvrstio u bile neuspješne nego, ako su i imale rezultata, bile su školi). više štetne nego konstruktivne. Zaista, europski “od- • uspostavljanje on-line obrazovnih i zabavnih ak- bor stručnjaka“ je poticao različite države-članice na tivnosti na romskom jeziku kako bi se održala intenziviranje napora na promicanju standardizacije, dovoljno visoka razina razmjene na ovom jeziku, ali svaku na zaseban način, bez obzira što je romski uključujući osobe koje žive u izoliranim obitelji- jezik rasprostranjen u cijeloj Europi, što se svugdje ma, ali i podignula za korisnike na razini višu od govori njegovim dvjema superdijalektima i što se nje- jednostavnog kućnog funkcioniranja jezika. govi glavni dijalekti mogu čuti u brojnim zemljama. • širenje istinskog obrazovanja o djelotvornoj (ne- formalnoj) demokraciji i ljudskim pravima putem Objektivna situacija izgleda kao na sljedećoj slici. radio emisija na raznim jezicima, među ostalim Imamo dva slučaja: na romskom (Poglavlje 8, § 4f-h)

Najvažniji odlomak je ipak vjerojatno sljedeći:

- postoji zajednički romski jezik nazvan “moderni romani”, njegova jezgra datira iz srednjovjekovne Indije te je obogaćena perzijskim, bizantskim, kavkaskim i europskim elementima; njegove se varijante mogu naći na mnogim mjestima u Europi; njegove značajke definirane su na prvom Romskom kongresu u Lon- donu 1971. godine (jednakost u vrijednosti i dosto- janstvu različitih dijalekata, nužnost konvergencije prema zajedničkom i suvremenom jeziku, zajedničko pismo itd.); njegova kodifikacija (abeceda i polilektalno funkcioniranje ove abecede) odobrena je na 4. Romskom kongresu u Varšavi 1990. godine, a normalizacija se nastavlja dalje na vrlo zadovoljavajući - u državi u sredini mape žive zajedno govornici tri način. Varšavski kongres također je definirao romski narječja a, b i c, raznih podrijekla A, B i C. Budući jezik kao ‘nacionalni jezik romskog naroda’. Europska da ova država pokušava “intenzivirati svoje napore Unija priznaje ovaj jezik kao jedan od jezika kulture na promicanju zasebne standardizacije” postoji opa- moderne Europe, potječe njegovu uporabu na svim snost da se tri narečja stope u jedan zajednički oblik, razinama svakodnevnog života (nastava, tisak, radio poput umjetnog esperanta, koji će govornici svakog i televizija, uređivanje, umjetnički i književni život posebnog narječja odbaciti kao “neistinski” (primjer itd.), jednako kao i drugih jezika u Europi te priznaje je jezik rumantsch grischun u istočnoj Švicarskoj). polilektalno načelo na kojem se temelji njegovo kori- štenje (poštovanje svih dijalekata u svim njihovim ele- - suprotno tome, narječje X se koristi u dvjema su- mentima, uz izuzetak elemenata koji sačinjavaju pre- sjednim zemljama ali svaka varijanta (X i X’) je izlo- preku uzajamnom razumijevanju i lakom funkcionira- žena utjecajima lokalnog službenog jezika. Budući da nju kao suvremenom jezik komuniciranja). Europska ova država pokušava “intenzivirati svoje napore na Unija se zalaže pridonijeti promociji kako da bi se ta promicanju zasebne standardizacije”, tada će se jedno ravnopravnost de facto postigla. (Poglavlje 9, § 2) narječje podijeliti na jezika.

Samo dvije države su se protivile ideji “zasebnih stan- Standardizacija romskog jezika i pisanja dardizacija”, Slovenija i Mađarska, s pravilnom pri- mjedbom: “standardizacija bi prije morala imati oblik Od 2007. godine nije bilo novih značajnih koraka od zajedničkog europskog poduhvata, koje uključuje su- PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

radnju između govornika romskog jezika u različitim Sve ovo potječe od zablude oko sustava “pisanje-či- europskim državama”. Nažalost, njihove ideje nisu tanje”. U imenu lakoće, trebalo bi navodno da svatko 130 pale na plodno tlo. piše bez pravila, bez obzira da li će čitatelj razumijeti ili ne njegovo izlaganje. U stvari, problematika je Zato možemo smatrati pozitivnom činjenicu da je Eu- obratna: mnogo je isplativije kada autor piše prema ropa prestala da se miješa u pitanja kojima ne vlada. nekim pravilima (osobito kada piše o složenijim tema- Suprotno tome, Povjerenstvo MRU za jezik i jezična ma: književnost, znanost, tehnika, vijesti, kultura, po- prava odavna potiče paneuropsku dinamiku harmoni- litika itd.) i onda desetke ili tisuće čitatelja razumije zacije, počevši od razine lokalnih dijalekata u njihovoj bez poteškoća, nego kad autor piše spontano i poslije europskoj transversalnoj razmjeri, preko superdijale- toga čitatelji pokušavaju pogoditi značenje skriveno kata i na kraju do zajedničkog jezika, na takav način iza kaotičnog pisanja. Što je važnije: shvatiti poruku da bi se poštovala dijalektalna raznolikost. Istovre- i misao autora ili pokušati dešifrirati slagalicu pogre- meno stvara sustav međusobnog pisanog komunicira- šaka? nja, lako razumljivo za sve Rome. Ta harmonizacija specifično je potrebna za pisanu riječ jer je problem Na konferenciji u Amsterdamu, Jan Hankock je rea- mnogo manji u usmenoj komunikaciji. girao na ljutnju ne-romskih istraživača, koji su kri- tizirali jedinstveno pisanje: “krivo njima, jer lomimo Zaključci br. 3 i 4 “Saslušanja Europskog foruma njihovu igračku (we are breaking their toy)”. Jedan od Roma i putujućih gadžovana” iz 2005. godine, koji njih, prof. Giulio Soravia, čak se žalio: “ako svi Romi podsjetimo nije romska nego birokratska struktura, pišu jedinstvenom abecedom, kako ćemo poznati na- dokazuje da tobožnji “eksperti” nanose više zla nego rečja tekstova?”. Baš je ovo ključno pitanje: treba li dobra sudbini romskog jezika: romski služiti ne-romskim istraživačima kako bi po- znavali narečja, ili za procvat i napredak jedne sjajne • izrada tekstova i nastavnih materijala u konačnici i divne kulture? je regionalna, nacionalna i lokalna. • nastava bi trebala sadržavati strategije za upoznavanje polaznika s različitim oblicima pisanog romskog (što znači ‘s različitim ne-romskim abe- cedama’).

U novije vrijeme, kada sve preuzima globalne dimenzije, teško je razumijeti zašto bi izrada tekstova i nastavnih materijala baš za romski trebala biti povjere- na lokalnim autorima, osim u svrhu komadanja jezika. Slično, teško je uvidjeti korist za romsku djecu da uče desetak ili više lokalnih abeceda, umjesto da uče boga- tiji romski rječnik i nove slikovite načine izražavanja na materinjim jeziku (koji drugi jezik Europe se piše na desetak alfabeta?). Jasno je da se ovdje suočavamo sa jedva prikrivenom strategijom negiranja romske jezične baštine. U Austriji je Romano centro tvrdio da romska djeca nisu u stanju da nauče romsku abecedu i da moraju pisati u skladu s pravilima pravopisa jezika zemalja iz kojih potječu (njemački, ali i srpski, mađar- Fig. 3 Razgovor na telefonskom ekranu ilustrira ne- ski, rumunjski itd.). Iako paradoksalno, (ali u skladu vjerojatnost pisanja čak i jednostavnog razgovora, u sa zaključcima saslušanja u Strasburgu) “eksperti” su lokalnom pravopisu – ovdje srpskom, mađarskom i dodali da će romska djeca učiti različite oblike pisa- rumunjskom, čak za jednostavne rečenice, a kamoli nog romskog da bi čitala tekstove raznih podrijetla. za književne, znanstvene ili filozofske tekstove. Ideo- logija i “strategije za upoznavanje polaznika s različi- 2009- 2019

tim oblicima pisanog romskog” nisu ništa drugo nego Dokument piše dalje – i ovo se odnosi na prethodni pa- strategije ograničenja uporabe romskog na najrudi- ragraf : “Treba napraviti jasnu razliku između rrom- mentarnijem nivou. skog jezika i onih jezika, kojima govore putnici, koji 131 uglavnom koriste lokalni većinski jezik s posuđenica- ma iz romskog jezika ili iz drugih izvora. Govor ‘jeniš’ Nedostaci spomenutih deklaracija koristi se u Švicarskoj i u osnovi se temelji na njemač-

Doista, navedene deklaracije ne uzimaju u obzir: kom jeziku, sa specifičnim vokabularom mješovitog podrijetla, uključujući riječi posuđene od romskog”. - definiciju romskog jezika Ova procjena je predstavljala realni napredak, a ipak - pitanje jedinstvenosti ili pluralnosti ovog jezika je kasnije zaboravljena te su izvješća ponovno počela - njegovu dijalektalnu strukturu da govore o romskim jezicima. - njegovu fonetsku/fonološku strukturu - sve što je ranije postignuto. - dijalektalna struktura

Osim toga one potpuno zanemaruju mogućnost bilo Istina je da imamo jedan jedinstveni jezik, da je vrlo kakvog jedinstvenog pravopisa, jer “eksperti” ne govore romski ili nisu uopće zabrinuti sudbinom rom- koherentan, da postoji visoki stupanj razumijevanja skog. među skupinama te da se romski razlikuje temeljito od govora drugih grupa. Ipak napomena “brojni dija- Potrebno je pojasniti odgovore na postavljena pitanja: lekti” nije potpuno zadovoljavajuća, jer dokument ne definira termin “dijalekt” i nije poznato da li ga kori- - definicija romskog jezika sti u narodnom ili u znanstvenom smislu: s narodnog gledišta postoje zaista “brojna narječja” (uključujući Romski jezik nije jezik “cigana”. U Europi postoji cije- gotovo zaboravljene oblike), ali sa znanstvenog stajali niz naroda bez kompaktnog teritorija, i većina njih lišta postoje samo četiri romska dijalekta. ima vlastiti jezik. Najveća skupina su naravno Rromi, ali pojam “cigani” obuhvaća i druge skupine koje nisu indijskog podrijetla i ne koriste romski kao materinji De facto, europske ustanove imaju dobre namjere – ali jezik: to su Jeniši, Travelersi (Putnici), Egipćani i Mo- nažalost, bez realizacije. ezo-Rumunji (ili Bajaši). Ovi posljedni imaju vlastiti nadasve bogat i slikovit jezik, dok Travelersi i Egip- Čitamo primjerice izjavu (komentar o ECRML-u): ćani ne. Romski jezik potječe iz Indije i danas je naj- “romski jezik treba priznati kao jezik, u skladu s Pove- vjerojatnije najbliži živi srodnik staroindijskog jezika ljom. Mora mu se dodijeliti mjesto u nacionalnom ku- filozofije, sanskrta. rikulumu i osigurati odgovarajuće subvencije za nje-

govo podučavanje. Posebno je naglašena potreba za - pitanje jedinstvenosti ili pluralnosti ovog jezika dodjelom subvencija i usvajanjem provedbenih mjera, Dijalektometrija je već davno odgovorila na ovo pita- s ciljem uspješnog ostvarivanja formalnog priznavanje i potvrđeno je danas da je romski jezik samostalan nja”. Na žalost deklaracija je ostala do sada bez većeg i jedinstveni. U dokumentu iz 2005. godine Vijeća Eu- odjeka. Procjena od listopada 2005. godine smatra da rope navodi: “nedostatak međunarodno priznatog ‘standardnog dijalekta’ [nije] prepreka za provedbu [jezičnih] prava “Romski jezik ili jezici? Izraz ‘romski jezik’ treba upo- Roma” i “nema potrebe za podučavanjem standar- trebiti umjesto ‘romskih jezika’. Romski jezik je jedan dnog dijalekta”. jezik, s brojnim dijalektima, koje koriste različite skupine Roma (Sinti, Kale, Lovari, itd.). Lingvistički je vrlo koherentan i stupanj međusobnog razumijevanja Kad usporedimo situaciju diljem Europe, očito je da je među dijalektima je visoka.” Rumunjska jedina zemlja s pravim uspjehom i istovremeno jedina u kojoj je standard uveden već 1992. go- PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

dine.5 Također postoje deseci visokokvalitetnih škol- • nedostatak priznanja standarda je glavna pre- skih knjiga na romskom. Nažalost, uspjesi Rumunjske preka, jer lišava romski jezik šanse za pisanje i 132 nisu prepoznati na europskom nivou i izvan zemlje su uvođenje romskog u široko komuniciranje (osim nepoznati. u Rumunjskoj). Ako netko piše stranim pravopisom, koji nije u skladu Sljedeću grešku predstavlja predrasuda da Romima s romskim fonetskim sustavom, tada nema pismene nedostaje samopouzdanja i da zbog toga ne govore komunikacije te nastaju ozbiljna ograničenja za oču- vlastitim jezikom. Stvarni je mehanizam drugačiji, jer vanjem jezika. Čista “oralnost” u našim društvima je nedostatak samopouzdanja nije karakterističan samo jezično samoubojstvo, mnogo više danas nego prije 30 za Rome nego za sve migrante s područja Balkana: Al- godina, kada je prof. Claude Hagege napisao “između bance, Turke, Makedonce, Grke itd., što je u suprotno- dva jezika, koje niz faktora određuju kao podložne sti s migrantima iz istočne Europe: Poljacima, Mađa- istim rizicima zastarjelosti, onaj s sustavom pisanja rima, Rusima itd. Riječ je o nivou kulturne samosvije- općenito će biti bolje naoružan da se odupre”. sti, poimanju materinjeg jezika kao baštine i riznice, što nije specifikum samo Roma. Za mnoge narode na Nažalost, sve odbore euro-eksperata čine osobe koje Balkanu i u Maloj Aziji je samopoštovanje izblijedilo ne govore romski, ne razumiju jezikoslovlje, standar- zbog nepoznavanja kulturnih dobara, naročito među dologiju, povijesti jezika, sociolingvistiku, a da ne go- nižim društvenim slojevima pa se posljedice osjećaju vorimo o realnim komuniciranju u romskoj “mahali” kako u zemlji, tako i u emigraciji. Romi u Europi nisu ili na europskoj razini. klasična dijaspora, nego migracija i izloženi su istim promjenama kao drugi migranti: kod dijaspore se jezik prenosi s koljena na koljeno, dok migranti imaju Okvirni status romskog naroda tendenciju da se stope s domicilnim stanovništvom.

Zanimljivo je da se zaključci Međunarodne Unije Ako se vratimo gore navedenim dokumentima, mo- Roma istinski ne razlikuju od Vijeća Europe u teo- žemo primjetiti paradokse: naglašavaju da ne postoji retskim postavkama. Razlikuju se u praktičnim i kon- “univerzalno prihvaćen standard romskog jezika” i kretnim pristupima: traže “službeno priznavanje”, bez imenovanja tije- • la koje bi trebalo učiniti ovo “priznavanje”. Kao kod MUR zadržava indijske reference za podrijetlo i svih drugih naroda, postoji “unutarnje službeno pri- (djelimično) baštinu Rroma znavanje” od strane Međunarodne Unije Roma koje • MUR prepoznaje Varšavsku deklaraciju o zajed- bi trebalo biti dovoljno. Ipak autoriteti traže “vanjsko ničkom pisanju romskog jezika službeno priznavanje”, što kod drugih nacija nije ni • MUR prepoznaje polilektalno funkcioniranje zahtjev ni praksa. MRU se ne uzima u obzir kao in- romskog jezika na svjetskoj razini, s ciljem oču- stitucija, jer ga nisu stvarale romske vlasti, već sami vanja raznolikosti i olakšavanja komunikacije Romi. (uključujući pisanu komunikaciju). Na zamjerke europskih autoriteta možemo odgovori- te sljedeće: Razlike su prije svega sljedeće:

• romski standardni oblik zaista postoji – premda Međunarodna Unija Članovi raznih odbora ga ne priznavaju ne-Rromi. Rroma i druge europskih tijela • pitanje interdialektalne komunikacije je riješeno strukture već Varšavskim kongresom. Članovi su govornici u Govornici/korisnici svakodnevnom životu romskog u svakodnevnom 5 U Rumunjskoj trenutno ima 36 000 učenika koji uče romski svake godine i 700 nastavnika; nastava je prije gotovo 30 godina životu započela kao pokret na lokalnoj razini, a jezični aktivisti su djelovali u suradnji s roditeljima. Romska nastava se razvila korak Imaju praksu na Nemaju prakse po korak - na početku je bila dostupna samo učenicima srednjih različitim razinama škola. 2009- 2019

dijalekta i da Varšavska odluka poštuje ove super- Barataju informacijama Nemaju informacija, osim dijalekte u pisanju. širokog spektra pristranih izvješća • da se jezgra romskog jezika sastoji od četiri dija- 133 Imaju solidnu pozadinu Nemaju predznanje o lekta i da Varšavska odluka poštuje ove dijalekte u jezikoslovlju i povijesti jezikoslovlju i povijesti također u izgovoru. standardizacije jezične standardizacije • da se treba poštovati sloboda izražavanja svakoga Duboko su zabrinuti Zabrinuti ovim problemima od stupnja kućnog govora do višeg stila znanstve- svim ovim problemima nog ili umjetničkog jezika.

Žalosno je vidjeti kako je romski jezik živahan i buja U tu svrhu neophodno je koristiti zajedničke početni- među Rromima kod kuće, na ulici, u metrou, na druže- ce u svim zemljama, prilagođene svakome dijalektu, njima, ali kako opada zbog općeg društvenog rastvara- ali tiskane jedinstvenim načinom pisanja prema Var- nja kulturnih vrijednosti. šavskoj odluci. Istovremeno, treba da svaki polaznik stvori ručno na svoj način vlastitu početnicu, u svom Nažalost, jasno je u ovom kontekstu da tzv. demokrat- lokalnom narječju ali jedinstvenim načinom pisanja. ske institucije nerijetko vode nedemokratsku dikta- turu kolonijalnog tipa, ugrožavajući budućnost jezi- Ne možemo zaboraviti ili podcijeniti poteze udruge ka koji nisu njihovi, a neki segmenti civilnog društva KALI SARA u promicanje obrazovanja Roma u ovoj podupiru to uništavanje na potpuno necivilan način regiji, ne samo u zemlji, nego i na svjetskom planu, s – boreći se samo za službeno političko priznanje, uz posebnim uspjehom u priznavanju dana 5. studenog pomoć lažnih deklaracija i postupaka. od strane UNESCO-a kao Svjetskog dana romskog jezika. Zbog toga je djelatnost razvijena u Hrvatskoj Na početku ovog rada, citiran je navod francuskog tako važna, jer može prenositi racionalne zahtjeve gramatičara iz 16. stoljeća Ramusa “Narod je suvereni Roma odgovornim institucijama i postepeno promi- gospodar svoga jezika, i drži ga kao slobodan i pravi- jeniti njihov stav, isto kao što je hrvatski veleposla- čan feud, i nije dužan priznati za njega nikakvog dru- nik Ivo Goldstein nosio u UNESCO zahtjev priznanja gog gospodara”. Na nesreću, institucije i neke nevladi- 5. studenog kao Svjetskog dana romskog jezika. Novi ne organizacije iskrivile su ovaj princip, pretvarajući faktor sada dolazi na pozornicu: zalaganje Indije za se da predstavljaju “narod” ili “ljude” te uživaju sva priznanje i poticanje romskog naroda, jezika i iden- prava na djelovanje. To vodi do krasnih deklaracija titeta kao sastavnog dijela indijske dijaspore. Obje zaštite na papiru, ali do odbijanja racionalne strategi- spomenute države mogu odigrati značajnu ulogu u je stvarne zaštite. Naš je zadatak tražiti zamjenu laž- stvaranju adekvatnih uvjeta za jezikovnu pravednost nih i licemjernih strategija ne-govornika, ne-lingvista, te preko nje opće pravednosti za Rome. nezainteresiranih birokrata, uglavnom ne-Roma, pri- znanjem sljedećih elemenata: Izgleda da nije teško preći sa riječi na djela, ali pone- • da postoji jedan romski jezik koji je indijskog po- kad je ovo iluzija. Einstein je imao pravo kada je re- drijetla. kao: “Kakva tužna era kada je lakše razbiti atom nego • da je romski jezik jedinstven, normalan i rav- predrasudu.” Živimo u takvom vremenu i potrebno je nopravan s ostalim jezicima dosta napornog rada da bismo ostvarili korak napri- • da je postotak Roma koji razumiju romski jezik jed. veći od 50%. • da osim jezgre jezika, oko 10 % Roma govori di- Ključni (ali konačni) pravni postupak bit će priznanje vergentne varijante (kalo u Španjolskoj, pagerdi romskih institucija, poput Međunarodne Unije Rro- jib u Engleskoj itd.) koje ne ulaze u sustav rom- ma, bez obzira što ona kao institucija nije idealna i skog standarda. nikad neće biti. Zahtjevi ne-romskih organizacija za • da Varšavska odluka o zajedničkom pisanju rom- konsenzusom među Romima po tom pitanju kao pre- skog jezika važi za sva romska narečja. duvjetom za njihovo priznanje je samo izgovor. Jasno • da se jezgra romskog jezika sastoji od dva super- je da se ovdje radi o dvostrukim standardima. PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

Daljnje poteškoće

134 Ne smijemo pomisliti da bi pravni okvir, čak kroz pravno priznanje gore navedenih elemenata o jeziku i kroz priznanje romskih institucija mogao riješiti sve probleme afirmiranja, očuvanja, daljeg razvitka i po- rodičnog prijenosa romskog jezika, jer je ovo pitanje sastavni dio mnogo šire problematike, kao što pokazuje sljedeća shema:

Pravni se okvir, koji ima za cilj jezikovna prava, oču- vanje i procvat jezika, ne može osigurati bez uspostavljanje adekvatnih uvjeta za njegovo provođenje, a ti uvjeti zahtijevaju povoljni opći kontekst. Bez takvih uvjeta, najpametniji i najpravedniji dekreti su samo tinta na papiru. Potrebne su individualne mentalne pretpostavke, koje se mogu ostvariti samo napornim osvješćivanjem u širokom značenju riječi, što je mo- guće samo ako se osigura opći kontekst poštovanja baštine, kulture, raznolikosti, znanstvenosti, umjetnosti, stvaralaštva, povijesti itd.

Očigledno je ova borba poprilično velika, možda i be- skrajna, ali ne smijemo odustati od nje ne samo na korist Roma nego cijelokupnog čovječanstva. 2009- 2019

DR.SC. HEDINA TAHIROVIĆ-SIJERČIĆ 135 ZAŠTITA ROMSKOG JEZIKA EVROPOSKA POVELJA ZA REGIONALNE ILI MANJINSKE JEZIKE

DR.SC. HEDINA TAHIROVIĆ- cije o ljudskim pravima, član 02 2; Evropske konvencije SIJERČIĆ, ČLANICA ODBORA o ljudskim pravima, član 143; Evropske komisije protiv STRUČNJAKA ZA EUROPSKU rasizma i netolerancije ECRI4; Okvirne konvencije za POVELJU O REGIONALNIM 5 ILI MANJINSKIM JEZICIMA, zaštitu nacionalnih manjina ; Preporuke Parlamentar- VIJEĆE EUROPE, ne skupštine 285.6 STRASBOURG Nedostatak pristupa jednakosti, političke ispravnosti, ignorisanje situacije, neadekvatnost mjera, društve- no-ekonomski razvoj i političke promjene u zemljama u kojima Romi žive dovodi u pitanje i njegovu de facto zaštitu. Iako su Evropsku povelju za regionalne ili manjinske jezike (ECRML) potpisale osam zemalja:Azer- bejdžan, Francuska, Island, Italija, Malta, Republika Moldavija, Ruska Federacija, i Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, ratifikovale dvadeset i pet (25) zemalja,7 šesnaest zemalja zvanično priznalo romski Uvod jezik kao manjinski jezik tradicionalno prisutan na njihovoj teritoriji, (u skladu sa Dijelom II jezik potpi- omski jezik, na romskom jeziku romani čhib, sale Austrija, Finska, Njemačka, Norveška, Holandija, pripada indoarijkoj grani indovevropske po- Rumunija, Švedska, Slovenija, i u skladu sa Dijelom III rodice jezika koji govori oko 10-15 miliona 2 1948/12/10 / UN / UDHR - Svako ima pravo na sva prava i slo- Roma širom svijeta, a sastoji se od najmanje bode navedene u ovoj Deklaraciji bez ikakve razlike na rasu, boju R80 varijanti i dijalekata romskog jezika (Bakker et al. kože, pol, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, imovinu, rođenje ili drugi status. 2000; Matras 2002). 3 1950/11/04 / CoE / ECHR- Zabrana diskriminacije Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom konvencijom biće osigurano bez diskriminacije po bilo kom osnovu kao što su pol, rasa, boja, jezik, De jure zaštita romskog jezika je nevidljiva i nedostaje vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, udruživanje sa nacionalnom manjinom, imovinu, uprkos zagarantovanoj zaštiti Evropske povelje o regi- rođenje ili drugi status. onalnim i manjinskim jezicima1, Univerzalne deklara- 4 1993/11/09 / CoE / ECRI- je tijelo za ljudska prava Vijeća Ev- rope, sastavljeno od nezavisnih stručnjaka koji prati probleme rasizma, ksenofobije, antisemitizma, netolerancije i diskriminacije 1 1998/03/01 (1992/11/05) CoE / ECRML Evropska povelja za na osnovama kao što su “rasa”, nacionalnosti/etničke pripadnosti, regionalne ili manjinske jezike (RML) -Evropska povelja za regio- boja, državljanstvo, vjeroispovijest i jezik. nalne ili manjinske jezike (ECRML, ETS No. 148, u daljem tekstu 5 1998/02/01 (1994/11/10) CoE / FCNM - Zaštita nacionalnih man- “Povelja”) je jedini pravno obavezujući instrument u svijetu za jina i prava i sloboda osoba koje pripadaju manjinama kao sastavni zaštitu i promovisanje tradicionalno korištenih regionalnih i man- dio međunarodne zaštite ljudskih prava, koji kao takav spada u ok- jinskih jezika. Održavanje regionalnih i manjinskih jezika zahti- vir međunarodne saradnje. jeva njihovu upotrebu u svim sferama privatnog i javnog života. 6 1961/04/28 / CoE / - Osobama koje pripadaju nacionalnoj man- Na temelju principa “promocije kroz upotrebu”, Povelja postavlja jini ne smije se uskratiti pravo, u zajednici sa ostalim članovima pravne obaveze svojim državama članicama da osiguraju i promov- njihove grupe, i ako su u skladu s javnim redom, da uživaju svoju išu efikasno korištenje regionalnih i manjinskih jezika u obrazo- kulturu, da koriste svoj jezik, uspostavljaju svoje škole i primaju vanju, pravosuđu, upravi i javnim službama, medijima, kulturnim nastavu na jeziku po njihovom izboru ili da iskazuju i praktikuju aktivnostima i objektima, ekonomskom i društvenom životu i pre- svoju vjeru. kogranične saradnje. Primjenu Povelje monitoriše/prati nezavisni 7 Vidi: https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/con- Komitet eksperata. ventions/treaty/148/signatures (Preuzeto u junu 2018) PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

jezik potpisale Bosna i Hercegovina, Češka Republika, obrazovnim institucijama, i da mnogi Romi govore svoj Mađarska, Crna Gora, Poljska, Srbija, Slovačka, i Nje- jezik samo u krugu porodice i/ili na prostorima lokal- 136 mačka u Hesse), nema dovoljno ni prostora a niti mo- ne/ih romske/ih zajednice/a. gućnosti za razvoj romskog jezika. Značaj ratifikacija ovih zemalja ozvaničena je izjavom koja je usvojena od Ne postoji, u fizičkom odnosno geografskom smislu, strane Komiteta eksperata Evropske povelje o regio- romska nacionalna država koja bi mogla svojim prav- nalnim ili manjinskim jezicima (ECRML) 5. novembra nim i političkim aparatom da podržava romsku jezičku 2015. godine povodom Međunarodnog dana romskog politiku i infrastrukturu koja promoviše razvoj nacio- jezika da je „[o]vo najveći broj ratifikacija za jedan je- nalne romske kulture. A to svakako ne čine ili nedovolj- zik u okviru Povelje i time odražava, između ostalog, no čine države u kojima Romi žive. Pitanje standardi- status romskog jezika kao evropskog jezika.“ zacije romskog jezika konstantno predstavlja problem državama u kojima Romi žive, i taj problem se odraža- Uprkos pozivu Evropskog parlamenta i drugih evrop- va ne samo na političke probleme u smislu manjinskih skih tijela državama članicama na praktične mjere za jezika i kultura, već i njihove reprezentacije. Problem „povećanje broja nastavnika Roma i za obezbjeđivanje neznatno malog broja stručnjaka Roma u oblasti rom- zaštite jezika i identiteta romske djece, i uprkos po- skog jezika, književnosti i kulture kao i njihovih uklju- većanog broja prijevoda, knjiga, članaka, antologija i čivanja u jezičku politiku države u kojoj je moguć i mali naučnih studija, obrazovna situacija se nije poboljšala pomak u ovoj oblasti, stvara, u ovakvoj delikatnoj situ- (Friedman 2003; Matras 2013), kompleksna situacija aciji, veliki problem jer jezička politička situacija ne Roma u svim sferama ekonomskog i društvenog života dozvoljava odnosno ne omogućava uključenje romskog u državama u kojima žive utiče na njihovo korištenje jezika u okvire nastavnih planova i programa čak ni u romskog jezika. formi izbornih predmeta a pogotovo ne u formi obave- znih predmeta na svim nivoima obrazovnih institucija. Vrlo bitno je istaći da je obrazovni problem Roma rezultat njihovog siromaštva, predrasuda, diskrimina- Nedostatak standardizacije romskog jezika predstavlja cije i nasilja, stereotipa, njihovih internih dislokacija, konstantan problem za obrazovanje na i o romskom je- migracija, različitih tradicija i kulture, problema iden- ziku, te je neophodno naglasiti da je ovaj problem vrlo tifikacije i identiteta, i nedostatak upotrebe romskog bitno političko pitanje. Naravno, to prepoznajemo u jezika u obrazovnom sistemu na svim nivoima (Tahiro- činjenici da nema interesa, ili ga ima samo prividno uz vić-Sijerčić 2012:82). Marginalizacija romskog jezika u namjerno ili nenamjerno nespretne pokušaje od stra- obrazovanju, u kulturi i medijima, ekonomiji i politici ne nadležnih, za poboljšanje ove situacije, i da u isto govori o veoma teškoj sociolingvističkoj i političkoj si- vrijeme postoji nedostatak interesovanja od strane tuaciji ovog manjinskog jezika. romske zajednice a zbog hijerarhije moći među njima (Halwachs et al. 2013), zbog neadekvatne komunikacije stručnjaka ne-Roma, koji se već desetinama godina na Romani čhib evropskom nivou uz vrlo zapažena finansijska sredstva bave Romima i Romologijom, sa romskom zajednicom Romski jezik je klaster od preko 80 romskih varijanti i i veoma malim brojem stručnjaka Roma iz ove oblasti. dijalekata “ sa homogenim jezgrom - zajedničkom mor- Očito je da je politička dimenzija bitan faktor u slučaju fologijom i zajedničkim leksikonom - ali bez opštepri- romskog jezika. Kako MacKenzie u Politics: Key Con- hvaćenog standarda homogenizacije“ (Halwachs et al. cepts in Philosophy, navodi “[M]i smo uvijek već poli- 2013), i svaki djalekat ima svoju perspektivu u stvarno- tička (always already political) bića dok se međusobno sti zajedno sa različitim jezicima u kontaktu, različitim angažujemo (…) “onda je sve što radimo, u principu, tradicijama, religijama i navikama. moguće postati politizirano” (2009: 7).

U okvirima opštih i specifičnih karakteristika romskog Kao i ljudska bića tako se i jezici koriste u međusobnom jezika u društvenom i kulturnom kontekstu, bitno je na- angažovanju, pa su ne samo ljudska bića nego i jezici glasiti da se dijalekti na romskom jeziku odnosno rom- politizovani. Romski takođe. Neosporno je pitanje na ski jezik tradicionalno ne uči niti tumači u nacionalnim koji način pristupiti romskom znajući da je pitanje jezi- 2009- 2019

ka stvar i politike i identiteta i moći. kama i političkoj participaciji je nevidljivo i nepoznato.

Da li Romi imaju romsku politiku, da li su uključeni u 137 nacionalne politike, da li postoji i ako postoji u kom Zaštita regionalnih ili manjinskih jezika po kontekstu možemo govoriti o romskoj moći? Šta je Povelji (ECRML)8 romski identitet? Na koji način i gdje potražiti odgovore na pitanja o problemima obrazovanja, kulture, histo- Kao međunarodni instrument Evropska povelja za re- rije, ekonomije i društvenog života Roma kao i zaštite i gionalne ili manjinske jezike (ECRML), može se ko- korištenja romskog jezika? ristiti za procjenu vitalnosti manjinskih ili regionalnih jezika. Evaluaciju periodičnog državnog izvještaja pre- Odgovori na ova sva ova pitanja mogu se pronaći u ri- ispituje Komitet eksperata koji procjenjuje stvarnu si- ječima ‘uvijek ponovo’ (‘always again’), koje su naj- tuaciju regionalnih ili manjinskih jezika. Nakon pregle- češći personalni odgovori u mom slučaju, a odnose da periodičnog izvještaja, Komitet eksperata podnosi, se na probleme koji su nastali iz vidljivih i nevidljivih ukoliko je to potrebno, nekoliko pitanja za svaku stranu oblika diskriminacije i rasizma protiv Roma i romskog da bi dobili dodatne informacije od nadležnih organa o jezika a sa kojima se i Romi i romski jezik suočavaju stvarima za koje smatra da su nedovoljno razvijeni u svakodnevno. U takvoj situaciji govornikov identitet i samom izvještaju. jezički identitet iščezava, a kao način izlaska iz takve situacije, prema Hughes (2013), trebala bi da se zatraži Ovu pisanu proceduru obično prati posjeta na licu mje- „intervencija vlada da zaštite romski jezik, jer se jezik sta od strane delegacije Komiteta eksperata u dotičnoj smatra važnim, ali i ranjivim aspektom identiteta rom- državi. Komitet eksperata takođe pomaže državama i skih naroda” (2013:19). daje im prijedloge i preporuke u vidu ad hoc pomoći u saradnji sa civilnim društvom i pojedincima. Najbolji mogući način pristupa zahtjevu za invervenci- ju vlada u cilju zaštite romskog jezika je Evropska po- Nakon što Komitet eksperata usvoji svoj izvještaj, ovaj velja za regionalne ili manjinske jezike (ECRML). izvještaj o procjeni se podnosi vlastima dotične države članice na eventualne komentare u datom roku, zatim Kao što navodi Ramallo (2018): Komitetu ministara, zajedno sa prijedlozima za preporuke koje će, kada ih usvoje kasnije, biti upućene državi Član 7.5 ima uticaj na primjenu mjera navedenih u pa- članici. Za svrhu evaluacije, Komitet ministara usvaja ragrafima od 1 do 4 u slučaju ne-teritorijalnih jezika, nacrt periodičnog izvještaja za koji je država dužna do- (prisutnih u svim državama koje su ratifikovale Pove- staviti informacije Generalnom Sekretarijatu za jezike lju), uzimajući u obzir posebne osobine ovih jezika i zaštićene u skladu sa Dijelom II (Član 7) i jezike zašti- njihovih populacija – marginalizovane, odvojene i sti- ćene u skladu sa Dijelom III (Član 8 – Član 14) Povelje. gmatizovane kao nijedna druga grupa u Evropi. Kon- kretnije, govorimo o romskim jezicima. Djelimično, Kako Ramallo (2018) navodi: poteškoće u ostvarivanju napretka u njegovoj zaštiti odnose se na nedostatak opšte prihvaćenog standarda Član 7 Evropske povelje za regionalne ili manjinske koji funkcioniše kao legitimna varijanta, ne samo među jezike (Vijeće Evrope) pruža izvandredan, moćan, za- većinskom populacijom, nego i među populacijom koja konodavni okvir za zaštitu i promociju svih manjinskih govori ove jezike. (Ramallo 2018:34). jezika ( uključujući ne-evropske), posebno najugroženi- jih, koji često nemaju osnovno nacionalno zakonodav- Iako nevidljiva, de jure zaštita romskog jezika u država- stvo koje ima za cilj njihovo jačanje. (2018:28) ma u kojima se ovaj jezik tradicionalno govori, postoji ali ne prepoznaje potrebu za programima za razvoj i primjenu romskog jezika u obrazovanju, pravosuđu, 8 Konferencija Minorities and minority languages in a changing Europe [Manjine i jezici manjina u promjenljivoj Evropi] povodom u upravnim organima i javnim službama, u medijima, 20. godišnjice Okvirne konfencije za zaštitu nacionalnih manjina kulturnim aktivnostima i objektima, u ekononskom i i Evropske povelje za regionalne ili manjinske jezike održana je (18. - 19. juna 2018.) na kojoj je priznat reformski process Povelje društvenom životu, i prekograničnim razmjenama. Ta- a kroz procjenu potreba u oblastima obrazovanja i medija. kođe, učešće Roma i korištenje romskog jezika u politi- PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

Periodični izvještaji za jezike Dijela II Član 7 Povelje Član 11 - Mediji, Član 12 – Kulturne aktivnosti i sadrža- treba da sadrži obaveze koje država mora primijeniti na ji, Član 13 – Ekonomski i društveni život, i Član 14 - Pre- 138 sve regionalne ili manjinske jezike na svojoj teritoriji. Član 7 je definisan kao član koji je osnova za utvrđiva- kogranične razmjene. Prvi korak Komiteta eksperata je nje ciljeva i principa, i “ (…) sačinjava neophodni okvir ispitivanje informacija sadržanih u periodičnom izvje- za zaštitu regionalnih ili manjinskih jezika (paragraf štaju za sve relevantne regionalne ili manjinske jezike 57) ” (Ramallo 2018:30). Ovaj član se između ostalog odnosi na priznavanje regionalnih ili manjinskih jezika na teritoriji dotične države. kao izraza kulturnog bogatstva, poštovanje gografskog područja, odlučne akcije za njihovu promociju, razvijanje kontaktata između zajednica koje govore ovim jezi- Sadržaj Člana 8 – Člana 14 Povelje: cima, olakšavanje i podsticanje korištenja ovih jezika u Dio III Povelje (sužena verzija sadržaja) govoru i pisanju i u javnom i privatnom životu, pružanje Član 8 – Obrazovanje nastave i proučavanje regionalnih ili manjinskih jezika 1.a učiniti dostupnim predškolsko obrazovanje na u svim mogućim fazama, omogućavanje nastave i studi- RMJ ili značajan dio predškolskog obrazovanja je za ne-govornike, promovisanje studija i istraživanja na RMJ / barem učenicima čije porodice to traže i čiji se broj smatra dovoljnim regionalnih ili manjinskih jezika na univerzitetima ili ekvivalentnim institucijama, eleminisanje diskrimina- 1.b staviti na raspolaganje osnovno obrazovanje na RMJ, značajan dio osnovnog obrazovanja na cije i omogućavanje jednakosti, i uključivanje potreba i RMJ, ili podučavanje RMJ kao sastavni dio nas- želja izraženih od strane govornika i formiranje organa tavnog programa / barem za učenike čije porodice u svrhu savjetovanja vlasti. to traže i čiji se broj smatra dovoljnim 1.c učiniti dostupnim srednje obrazovanje na RMJ, značajan dio srednjeg obrazovanja na RMJ, ili Sadržaj Člana 7 Povelje: podučavanje RMJ kao sastavni dio nastavnog programa / barem učenicima čije porodice to traže i Dio II Povelje (sužena verzija sadržaja) čiji se broj smatra dovoljnim Član 7 – Ciljevi i principi 1.d omogućiti tehničko i stručno obrazovanje na RMJ, značajan dio tehničkog i stručnog obrazo- 1.a priznavanje regionalnih ili manjinskih vanja na RMJ, ili podučavanje RMJ kao integralni jezika(RML) kao izraza kulturnog bogatstva dio nastavnog plana i programa / barem učenici- 1.b poštovanje geografskog područja ma čije porodice to traže i čiji se broj smatra dovoljnimtehnička i stručna 1.c odlučne akcije za promociju RML 1.e učiniti dostupnim univerzitetsko i drugo visoko 1.d olakšavanje, podsticanje korištenja RML, u govoru (tercijarno) obrazovanje o RMJ ili na RMJ kao i pisanju, u javnom i privatnom životu predmete 1.e razvijanje kontakta između RML zajednica 1.f ponuditi RMJ kao nastavni predmet u obrazovan- 1.f pružiti nastavu i proučavanje RML u svim moju za odrasle i u kontinuiranom obrazovanju gućim fazama 1.g učenje historije i kulture koja se odražava u RMJ 1.g omogućiti nastavu i studije za ne-govornike 1.h osnovno i dalje obrazovanje nastavnika o RMJ 1.h promovisati studije i istraživanje RML na univer- 1.i nadzorno tijelo odgovrno za praćenje preduzetih zitetima ili ekvivalentnim institucijama mjera i postignutog napretka za sastavljanje peri- 1.i promovisati međunarodne razmjene u korist RML odičnih izvještaja 2 eliminisati diskriminaciju i omogućiti jednakost 2 mogućnost održavanja nastave na i o RMJ izvan 3 promovisati međusobno razumijevanje i poštovan- teritorija na kojima se RMJ koriste je 4 uključiti potrebe i želje izražene od strane govornika i formirati organ u svrhu savjetovanja vlasti Član 9 – Pravosudni organi 1.a krivični postupak: obezbijediti postupak na manjinskim jezicima i/ili garantovati pravo osuđen- Preciznije rečeno, dodatne obaveze izabrane od strane om da koristi RMJ, i/ili dozvoliti zahtjeveiI doka- ze na manjinskom jeziku, i/ili izrada dokumenata države za specifične jezike koji su zaštićeni u skladu sa na RMJ, ako je potrebno koristiti prevodioce i Dijelom III Povelje sadrže Član 8 - Obrazovanje, Član prevode bez dodatnih troškova zainteresovanim 9 - Pravosuđe, Član 10 – Upravni organi i javne službe, licima 2009- 2019

1.b/c građanski postupak: obezbijediti postupak na 1.f pokriti dodatne troškove medija koji koriste RMJ i/ili dozvoliti strankama da koriste RMJ RMJ/ primijeniti postojeće mjere za finansijsku bez dodatnih troškova i/ili dozvolu dokumenata pomoć i za audiovizuelnu produkciju na RMJ 139 i dokaza na RMJ, ako je potrebno koristiti pre- 1.g podržati obuku novinara/medijskog osoblja koji vodioce koriste RMJ 1.d bez dodatnih troškova za interpretaciju i pre- 2 sloboda prijema radio/TV emitovanja iz sus- vođenje jednih zemalja, Sloboda izražavanja I slobodna 2 pravni dokumenti na RMJ cirkulacija informacija u pisanom presu na je- 3 prevodi najvažnijih statutarnih tekstova na RMJ zicima identičnim/sličnim RMJ I posebno tekstova koji se odnose na korisnike 3 zastupati interesa govornika u organima odgov- RMJ ornim za garantovanje slobode i pluralizma medija

Član 10 – Administrativne vlasti i javne službe 1. u kontestu državnih vlasti 1.a korištenje RMJ u okviru (državnih administra- Član 12 – Kulturne aktivnosti i sadržaji tivnih) organa 1.a ohrabriti vrste izražavanja i inicijative speci- 1.b učiniti dostupnim široko korištene administra- fične za RMJ I podstaći različita sredstva pris- tivne tektove i forme na RMJ tupa radovima koji su proizvedeni na RMJ 1.c dozvoliti upravnim vlastima da sačine draft 1.b/c podsticati različita sredstva pristupu na drugim dokumenata na RMJ jezicima/RMJ na radove proizvedene na RMJ/ 2 u kontekstu lokalnih i regionalnih vlasti drugi jezici; prevodi sa drugih jezika i na druge jezike 2.a korištenje RMJ u okviru (regionalnih/ lokalnih) vlasti 1.d osigurati da osoblje u kulturi uključe i znanje i upotrebu RMJ 2.b mogućnost da korisnici mogu da podnesu usme- ne i pismene zahtjeve na RMJ 1.e osigurati da u kulturi imaju dvojezično osoblje na raspolaganju 2.c/d publikacije regionalnih/lokalnih vlasti i njihovih zvaničnih dokumenata na RMJ 1.f podstaći direktno učešće korisnika RMJ u planiranju kulturnih aktivnosti 2.e/f korištenje od strane regionalnih/lokalnih vlasti i u raspravama u njihovim skupštinama 1.g kreirati/ohrabriti/olakšati stvaranje tijela za dokumentiranje radova na RMJ 2.g korištenje/usvajanje toponimi imena mjesta na RMJ 1.h kreirati / promovisati i finansirati usluge pre- vođenja i terminološke istraživačke centre 3.a/b/c korištenje RMJ u javnim službama 2 dozvoliti/ohrabriti i/ili pružiti kulturne ak- 4 moguće mjere za stavljanje na snagu 10.1-10.3 tivnosti na RMJ izvan “tradicionalnih” RMJ teritorija 4.a prevođenje i interpretiranje 3 uključiti RMJ i njihove kulture u aktivnosti u 4.b regrutovanje i obuka službenika i drugih zapos- državi i u inostranstvu lenih u javnim službama 4.c usaglasiti zahtjeve zaposlenih u javnim služba- ma koji imaju znanje o RMJ-icima koji će se imenovati na “RMJ teritoriji” Član 13 – Ekonomski i društveni život 5 dozvoliti upotrebu / usvajanje porodičnih imena na RMJ. 1 u pogledu ekonomskih i društvenih aktivnosti u cijeloj zemlji 1.a eliminisati zakonska ogrančenja za upotrebu Član 11 – Mediji RMJ u dokumentima 1.a korištenje RMJ u javnim radio i TV (stanicama, 1.b zabraniti isključivanje upotrebe RMJ u in- kanalima ili programima) ternim propisima kompanija i privatnih doku- 1.b korištenje RMJ na (privatnim) radio stanicama mentima barem između korisnika istog jezika (RMJ stanice ili programi) 1.c protiviti se praksi obeshrabrivanja upotrebe 1.c korištenje RMJ u (privatnim) TV kanalima RMJ (RMJ kanali ili programi) 1.d podstaći upotrebu RMJ na druge načine 1.d produkcija/distribucija audiovizuelnih radova 2 u vezi sa ekonomskim i društvenim aktivnos- na RMJ tima unutar teritorije RMJ-a, u nadležnosti 1.e novinski/magazinski članci na RMJ javnih vlasti PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

2.a obezbijediti odredbe koje dozvoljavaju upotre- prinos u društveno-kulturnom razvoju romskog jezika bu RMJ u izradi naloga za plaćanje ili drugih je jedna od glavnih zabrinutosti Komiteta eksperata 140 finansijskih dokumenata (u finansijkom/ Povelje– doprinos koji takoše namjerava podržavanje bankarskom sektoru) društveno-ekonomske i političke emancipacije Roma 2.b promovisati upotrebu RMJ u javnim kontrolisa- uopšte. Zbog toga, Komitet eksperata poziva države nim sektorima na čijim se teritorijama romski tradicionalno govori 2.c osigurati upotrebu RMJ u ustanovama socijalne

zaštite da uključe ovaj jezik u svoje instrumente ratifikacije.

2.d obezbijediti upotrebu RMJ u bezbjednosnim (ERCLM 2015) uputstvima 2.e obezbijediti upotrebu RMJ u informacijama Ova izjava usvojena od strane Komiteta eksperata potrošača Evropske povelje za regionalne ili manjinske jezike (ECRML) 5. novembra 2015. godine povodom Među- Član 14 – Prekogranične razmjene narodnog dana romskog jezika9, i do sada usta- a primijeniti/zaključiti dvojezične/višejezične novljena su samo sporadični državni napredci. Iako su sporazume za podsticanje kontakata korisnika pojedinci romskog porijekla uključeni u politiku svojim istoga jezika „političkim učešćem“, i dalje postoji nedostatak nji- b Primijeniti/promovirati prekograničnu koop- hovog političkog prisustva, kontinuiranog zastupanja eraciju, posebno između regionalnih/lokalnih vlasti na čijoj se teritoriji koristi isti/sličan i uticaja, i njihovo, kao jedinke, individualno pravo na jezik učešće nije dovoljno. Prema Bieber-u (2008), političko učešće “nije primarno fokusirano na manjinska pra- Procjena obaveza od Člana 7 do Člana 14 prema Povelji va, a u praksi se prava manjina često ne sprovode bez (ECRML) odnose se na zaštitu i promociju regionalnih političke reprezentacije samih manjina” (2008:5-6). ili manjinskih jezika a ocijenjeni su terminima: Ispunje- ‘Uvijek ponovo’, kako ja to uobičajeno kažem, Romi se ni: Politike, zakonodavstvo i praksa su u skladu sa Po- suočavaju sa istim problemima a ista pitanja ostaju de- veljom; Djelimično ispunjeni: Politike i zakonodavstvo cenijama bez odgovora. su u potpunosti ili djelimično u skladu sa Poveljom, ali se samo djelimično primjenjuje u praksi; McGarry (2010) tvrdi “da postoje dva glavna načina Formalno ispunjeni: Politike i zakonodavstvo su u skla- da Romi povećaju njihovo političko učešće: kroz par- du sa Poveljom, ali u praksi nema primjene; Neispunje- lamentarnu zastupljenost i kroz organizacije građan- skog društva” (2010: 34-35). Po mom mišljenju, u oba ni: Nema poduzetih akcija u politikama, zakonodavstvu slučaja, ovo je samo individualno predstavljanje ili i praksi za sprovođenje obaveza; Bez zaključka: Komi- predstavljanje pojedinaca kad je u pitanju zastupanje. tet eksperata nije u poziciji da zaključi o ispunjavanju Naravno, u ovim slučajevima nije uzeta u obzir pozicija obaveza pošto vlasti nisu pružile nikakve ili nedovolj- koja omogućava zaštitu romskog jezika kao i prava na ne informacije. (Evropska povelja o regionalnim ili korištenje romskog jezika. manjinskim jezicima); sa simbolima koji se koriste za označavanje promjena u evaluaciji u odnosu na pret- Pošto romski jezik ima veoma važnu ulogu u političkom hodni ciklus kao poboljšanje + pogoršanje = nema učešću, korisno je uputiti se na paragraf 92 Savjetodav- promjena. U Aneksu 1 predstavljen je sadržaj tabela nog komiteta Okvirne konvencije (ACFC) i na Komena- o članovima 7-14 Povelje koji odražava njen sadržaj u tar o jezičkim pravima pripadnika nacionalnih manji- skraćenom obliku. na prema Okvirnoj konvenciji koji je usvojen 24. Maja 2012. godine (paragraf 92). Kao što je već navedeno u ovom radu, dvadeset pet dr- žava je ratifikovalo Povelju koja je jedini pravno obave- 9 Svjetski dan romskog jezika prvi je put obilježen 5. novembra zujući instrument za zaštitu romskog jezika kao evrop- 2009. godine u Zagrebu na inicijativu Udruge za promicanje obrazovanja Roma u RH ˝Kali Sara˝. Kao datum obilježavanja izabran skog manjinskog jezika, i održivo doprinosi njegovom je 5. novembra u čast na dan na koji je 2008. godine objavljen prvi priznavanju na nacionalnim nivoima kao i u nadnacio- Romsko - hrvatski i hrvatsko - romski rječnik autora Veljka Kajtazi- ja u izdanju romske Udruge za promicanje obrazovanja Roma u RH nalnom evropskom kontekstu. Romski jezik ima visoki ˝Kali Sara˝ iz Zagreb i Odjela za orijentalistiku pri Filozofskom prioritet u kontekstu Povelje, [n]e samo zbog broja ra- fakultetu u Zagrebu. Opšta Skupština UNESCO-a je 7. novembra 2015. godine takođe prihvatila 5. novembar kao Svjetski dan romsk- tifikacija (25), nego i zbog specifične situacije (…). Do- og jezika. 2009- 2019

Romski predstavnici, odnosno mali broj pojedinaca, ni- javnim popisima, da se politički zastupaju i da imaju kad nisu koristili izborne oglase i reklame na romskom potencijal da izraze svoje interese od strane obrazova- jeziku na bilo koji način niti u bilo kojim medijima. Ko- ne elite, kako na romskom, tako i na većinskom jeziku, 141 rištenje i upotreba romskog jezika, ili bolje rečeno, im- samo na de jure nivou. Uvijek ponovo, kako to ja lično plementacija paragrafa 92 Okvirne konvencije, bila bi kažem, Romi se suočavaju sa istim problemima; a ista veoma važan korak, ne samo u smislu de jure već i u pitanja su decenijama bez odgovora. smislu de facto, koji bi vlasti, političke partije, ali i sami Romi mogli i trebali poduzeti za promociju političkog učešća Roma na svom maternjem romskom jeziku. Zaključak

Činjenica je da pojedini predstavnici romske nacional- U cilju zaštite Roma i romskog jezika od diskriminaci- nosti nikada nisu koristili izborne reklame na romskom je, prava manjina su uglavnom usredsređena na jezič- jeziku, uključujući i medije. Takođe, njihovo političko ka i obrazovna prava. Kao što je već rečeno, i de jure prisustvo i uticaj su neadekvatni, nedostaje njihova i de facto zaštita romskog jezika su nevidljive a neop- kontinuirana zastupljenost i njihovo pravo da učestvu- hodnost političkog učešća Roma je prijeka potreba ove ju i predstavljaju i na romskom i na većinskom jeziku je najbrojnije evropske nacionalne manjine. Pošto Romi tako iluzorno. nemaju ravnopravnu političku moć niti adekvatno po- litičko učešće u državama u kojima žive kao većinski Jačanje političkog učešća i predstavljanja Roma u vezi i ostali narodi, i Romi i romski jezik ostat će problem sa promocijom i upotrebom romskog čhiba je zanema- i narednih nekoliko decenija. ‘Uvijek ponovo’ (always reno i zaboravljeno pitanje koje i Romi i ne-Romi nisu again) dolazimo do pitanja bez odgovora koja nam identifikovali kao prioritetno pitanje. Kao što je izjavio ‘uvijek ponovo’ (always again) pokazuju put prema dis- Nicolae, romski aktivista, socijalno uključivanje Roma kriminaciji i auto-diskriminaciji, prema dominantnim treba prvo postići, ali to i nedominantnim jezicima u međusobnim odnosima i ne-Roma i Roma. To je nemoguće sve dok države članice EU i EU ne pre- poznaju anti-ciganizam kao društveni problem i počnu ga ozbiljno rješavati. […] Institucionalna isključenost Literatura: Roma ostaje de facto pravilo kada se radi o međuvla- dinim i međunarodnim institucijama. […] Slična situa- Bakker, Peter and Khristo Kiuchukov (eds.) (2000) : cija može se naći na nivou država članica. Romske or- What is the Romani language? Hartfield: Centre de re- ganizacije i romski stručnjaci i dalje imaju ograničen i chershes tsiganes. University of Hertfordshire Press. često ne utiču na nivo donošenja odluka, bilo na među- Bieber, Florian (2008): Introduction: minority parti- narodnom, evropskom, nacionalnom, regionalnom ili cipation and Political parties. In: Political Parties and lokalnom nivou. (Nicolae 2011: 91-92). Minority Participation. Skopje: Friedrich Ebert Stiftu- ng - Office Macedonia, 2008, 5-30. Pitanje antiromskih predrasuda, stereotipa i diskri- Bieber, Florian (2002/2003): In Balancing Political minacije mora se ozbiljno shvatiti. McGarry tvrdi “da Participation and Minority Rights: The Experience postoje dva glavna načina da Romi povećaju njihovo of the Former Yugoslavia. Konrad – Adenauer – Stif- političko učešće: kroz parlamentarnu zastupljenost i tung and European Centre For Minority Issues, CPS kroz organizacije građanskog društva” (McGarry 2010: International Policy Fellowship Program. (accessed on 34-35). Po mom mišljenju, u oba slučaja, ovo je samo in- 1.11.2018). dividualno predstavljanje ili predstavljanje pojedinaca Chart of signatures and ratifications of Treaty 148. Eu- kad je u pitanju zastupanje. Naravno, u ovim slučaje- ropean Charter for Regional or Minority Languages. vima nije uzeta u obzir pozicija koja omogućava zaštitu Status as of 03/01/2019. https://www.coe.int/en/web/ romskog jezika kao i prava na korištenje romskog je- conventions/full-list/-/conventions/treaty/148/signa- zika. tures (accessed on 3.01.2019). Chart of signatures and ratifications of Treaty 148. Eu- Treba napomenuti da manjinsko zakonodavstvo treba ropean Charter for Regional or Minority Languages. manjine koje njeguju svoj identitet, da se deklarišu u http://conventions.coe.int/treaty/Commun/Cherche- PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

Sig.asp?NT=148&CM=1&DF=&CL=ENG (accessed on cessed on 12.10.2018). 10.06. 2018). International Day of Romani languge. Statement 142 European Alliance of Cities and Regions for the adopted by the Committee of Experts of the Eu- Inclusion of Roma and Travellers. http://www.ro- ropean Charter for Regional or Minority Langu- ma-alliance.org/en/page/182-5th-november--inter- ages (ECRML) on 5 November 2015 on the occa- national-day-of-romani-language.html (accessed on sion of the International Romani Language Day. 21.05.2018). http://www.roma-alliance.org/en/page/182-5th-no- European Union (eds.) (2016): Compendium of Inter- vember--international-day-of-romani-language.html national Standards for Elections. Fourth Edition. Ele- (accessed on 14.05.2018). ction Observation and Democratic Support, Brussels. MacKenzie, Iain (2009): Politics: Key Concepts in Phi- Luxembourg: Publication Office of the European Uni- losophy. London and New York: Continuum Internatio- on, 13. nal Publishing Group. European Charter for Regional or Minority Languages McGarry, Aidan (2014): Roma as a political identity: (RML).1998/03/01 (1992/11/05) CoE / ECRML. Exploring representations of Roma in Europe. Ethnici- http://www.coe.int/t/dg4/education/minlang/textc- ties, 14 (6), pp. 756-774. harter/default_en.asp and https://www.coe.int/t/dg4/ Matras, Yaron (2013): Language and the rise of a tran- education/minlang/sgreports/SGreport2015_en.pdf snational Romani identity, Romldent Working Papers, (accessed on 10.06 2018). Paper No. 24, [romani]PROJECT, University of Man- European Convention on Human Rights, Article,14. chester. 1950/11/04 / CoE / ECHR. https://www.echr.coe. Matras, Yaron (2002): Romani: A Linguistic Introdu- int/Documents/Convention_ENG.pdf (accessed on ction. Cambridge: Cambridge University Press. 8.06.2018). Nicolae, Valeriu (2011): Why “Fixing” the Roma is the European Commission against Racism and Intolerance Wrong Approach. In: Flašikova-Benova, M., Swoboda ECRI.1993/11/09 / CoE / ECRI. https://www.coe.in- H. and Wersma, J.M. (eds.): Roma: A European Minori- t/t/dghl/monitoring/ecri/default_en.asp (accessed on ty – The Challenge of Diversity. European Union: Gro- 8.06. 2018). up of the Progressive Alliance of Socialist and Demo- Framework Convention for the Protection of Natio- crats in the European Parliament. nal Minorities.1998/02/01 (1994/11/10) CoE / FCNM Parliamentary Assembly Recommendation 285. https://www.coe.int/en/web/minorities/home (acces- 1961/04/28 / CoE /. http://www.assembly.coe. sed on 1.06.2018). int/nw/xml/XRef/Xref-XML2HTML-en.asp?file- Friedman, Victor A. (2003): Romani as a minority lan- id=14322&lang=en (accessed on 1.06.2018). guage, as a standard language, and as a contact langu- Ramallo, Fernando (2018): Relevance and impact of age: Comparative legal, sociolinguistic, and structural Article 7 of the European Charter for Regional or Mi- approaches. Chicago:University of Chicago. http:// nority Languages and its implications for languages of mail.geobiz.net/sr-www/files/Virtual%20library/ Spain. In: Revista de Llengua i Dret, Journal of Langu- Friedman_2.pdf (accessed on 15.10.2016.). age and Law, Issue 69, 6-2018, 28-51. Halwachs/ Dieter W; Klinge/ Simone; Schrammel/ Tahirović-Sijerčić, Hedina (2012): Migration and its Barbara (eds.). (2013): Romani, Education, Segregati- Implications for the Educational system: The case of on and the European Charter for Regional or Minority the Roma in Bosnia, Germany and Canada. In: Roma- Languages. Graz: Grazer Romani Publikationen/GRP na, Bešter et al. (eds.): Formal and Informal education 01/GLM. http://a.cs.coe.int/team20/cahrom/6th%20 for Roma, Different models and experience, /Formal- CAHROM%20plenary%20meeting/Item%2007%20 na i neformalna edukacija za Rome, Različiti modeli i %20ECRML%20Study%20on%20Romani_education_ iskustva. Ljubljana: Inštitut za narodnostna vprašanja, segregation.pdf (accessed on 12.10. 2018). Slovenija,72-83. Hughes, Philippa (2013): Language and the represen- Tahirović-Sijerčić, Hedina (2017): Romani Identity. In: tation of Romani identity on websites. University of Tahirović-Sijerčić, Hedina and Cynthia Levine-Rasky Manchester. RomIdent Working Papers Paper No.23. (eds.): A Romani Women’s Anthology: Spectrum of the https://romani.humanities.manchester.ac.uk/virtualli- Blue Water. Toronto: Inanna Publications and Educati- brary/librarydb/web/files/pdfs/378/Paper23.pdf (ac- on Inc.,13-40. 2009- 2019

Tahirović-Sijerčić, Hedina (2018). Language and literature of Roma within translation in the Western Balkans: Poetry in self-translation (Jezik i književnost 143 Roma u prevodu na Zapadnom Balkanu: Poezija u autoprevodu. Belgrade: University of Belgrade, Faculty of Philology. Doctoral dissertation, 2018. Unpublished. https://uvidok.rcub.bg.ac.rs/bitstream/hand- le/123456789/2767/Doktorat.pdf?sequence=1&i- sAllowed=y (accessed on 20.01.2019.) Tahirović-Sijerčić, Hedina (2019). „Romani Language Protection by the European Charter for Regional or Minority Languages“. [U:] Europäisches Journal für Minderheitenfragen. EJM Band 12/ 2019/ Heft 1-2/S. 114-126. ISSN 1865-1089 Universal Declaration of Human Rights, Article 02. 1948/12/10 / UN / UDHR. http://www.un.org/en/udhrbook/pdf/udhr_booklet_ en_web.pdf (accessed on 8.06.2018). PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

DR.SC. HEDINA TAHIROVIĆ-SIJERČIĆ, MEMBER OF THE COMMITTEE OF EXPERTS OF THE EUROPEAN CHARTER FOR REGIONAL OR MINORITY LANGUAGES, COUNCIL OF EUROPE, 144 STRASBOURG

THE PROTECTION OF ROMANI LANGUAGE EUROPEAN CHARTER FOR REGIONAL OR MINORITY LANGUAGES

Introduction tion for the Protection of National Minorities 5; Rec- ommendations of the Parliamentary Assembly 285 omani language, called in the Romani lan- 6. Lack of access to equality, political correctness, guage romani čhib, belongs to the Indo-Eu- ignorance of the situation, inadequate measures, so- ropean branch of an Indo-European family cio-economic development and political changes in of languages that about 10-15 million Roma the countries where Roma live also undermines its de Rspeak around the world, and consists of at least 80 facto protection. Although the European Charter for variants and dialects of Romani language (Bakker et Regional or Minority Languages (ECRML) was signed al. 2000; Matras 2002). by eight countries: Azerbaijan, France, Iceland, Italy, Malta, the Republic of Moldova, the Russian Federa- De jure protection of the Roma language is invisible tion, and the Republic of North Macedonia, ratified by and lacking despite the guaranteed protection of the twenty-five,7 sixteen countries officially recognized European Charter on Regional and Minority Languag- Romani as a minority language traditionally present es 1, Universal Declaration of Human Rights, Article in their territory (in accordance with Part II, signed 02 2; Of the European Convention on Human Rights, by Austria, Finland, Germany, Norway, the Nether- Article 14 3; European Commission against Racism lands, Romania, Sweden, Slovenia, and in accordance and Intolerance ECRI 4; Of the Framework Conven- with Part III, Bosnia and Herzegovina, Czech Repub- lic, Hungary, Montenegro, Poland, Serbia, Slovakia, 1 1998/03/01 (1992/11/05) CoE / ECRML European Charter for and Germany in Hesse), there is not enough room or Regional or Minority Languages (RML) -European Charter for Re- gional or Minority Languages (ECRML, ETS No. 148, hereinafter opportunities for the development of the Roma lan- referred to as “the Charter”) is the only legally binding instrument guage. The importance of the ratification by these in the world for the protection and promotion of traditionally used regional and minority languages. Maintaining regional and minori- countries is formalized by a statement adopted by the ty languages requires their use in all spheres of private and public Committee of Experts of the European Charter for life. Based on the “promotion through use” principle, the Charter sets out the legal obligations of its member states to ensure and Regional or Minority Languages (ECRML) on 5th of promote the effective use of regional and minority languages in November 2015 on the occasion of the International education, justice, administration and public services, the me- Day of the Roma Language that “this is the highest dia, cultural activities and facilities, economic and social life and cross-border cooperation . The application of the Charter is moni- number of ratifications for one language within. The tored by an independent Committee of Experts. Charter, and it also reflects, among other things, 2 1948/12/10 UN / UDHR - Everyone has the right to all the rights the and freedoms set forth in this Declaration without distinction of any race, color, sex, language, religion, political or other opinion, 5 1998/02/01 (1994/11/10) CoE / FCNM - Protection of national national or social origin, property, birth or other status. minorities and the rights and freedoms of persons belonging to 3 1950/11/04 / CoE / ECHR- Prohibition of discrimination The minorities as an integral part of international protection of human enjoyment of the rights and freedoms set forth in this Convention rights, which as such falls within the framework of international shall be ensured without discrimination on any ground such as sex, cooperation. race, color, language, religion, political or other opinion, nation- 6 1961/04/28 / CoE / - Persons belonging to a national minority al or social origin, association with a national minority, property, must not be denied the right, in community with other members of birth or other status. their group, and if they are in accordance with public order, to en- 4 1993/11/09 / CoE / ECRI is a body for human rights of the Coun- joy their culture, to use their language, establish their own schools cil of Europe, composed of independent experts that monitors the and receive classes in the language of their choice or to express and problems of racism, xenophobia, anti-Semitism, intolerance and practice their faith. discrimination on grounds such as “race”, nationality / ethnicity, 7 See: https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conven- color, citizenship, religion and language. tions/treaty/148/signatures (accessed in June 2018) 2009- 2019

status of the Roma language as a European lan- infrastructure that promotes the development of a guage.” national Roma culture. Unfortunately, the countries in which the Roma live are also not not doing that or 145 Despite the call by the European Parliament and oth- have done taken some steps but insufficiently. The er European bodies to the Member States for practi- issue of standardization of the Romani language is cal measures to “increase the number of Roma teach- constantly a problem for the countries where the ers and to ensure the protection of the language and Roma live, and this problem is reflected not only by identity of Roma children, and despite the increased the political problems in terms of minority languag- number of translations, books, articles, anthologies es and cultures, but also by their representation. The and scientific studies, the educational situation has problem of the relatively small number of Roma spe- not improved“ (Friedman 2003; Matras 2013), the cialists in the field of Roma language, literature and complex situation of Roma in all spheres of economic culture, as well as their involvement in the language and social life in the countries in which they live influ- policy of the state, where there is a slight shift in this ences their use of the Roma language. area, creates, in such a delicate situation, a big problem because the linguistic political situation does not It is very important to point out that the educational permit, or does not enable the inclusion of Roma lan- problem of Roma is the result of their poverty, preju- guage in the curriculum, even in the form of elective dice, discrimination and violence, stereotypes, their subjects, and especially not in the form of compulsory internal dislocations, migrations, different traditions subjects at all levels of educational institutions. and cultures, problems of identification and identity, and the lack of use of Roma language in the edu- The lack of standardization of Romani is a constant cational system at all levels (Tahirović -Server 2012: problem for education in and about Romani language, 82). The marginalization of Romani language in edu- and it is necessary to emphasize that this problem is cation, culture and the media, economy and politics a very important political issue. Of course, we recog- speaks about the very difficult sociolinguistic and po- nize this in the fact that there is no interest, or there litical situation of this minority language. or there is seemingly some interestwith deliberate or unintentional clumsy attempts by the authorities to improve this situation, and at the same time there Romani čhib is a lack of interest among the Roma community and the hierarchy of power among them (Halwachs et The Romani language is a cluster of over 80 Roma al 2013), due to the inadequate communication of variants and a “homogeneous core” - common mor- non-Roma experts, who have, for decades, on the phology and a common lexicon - but without a gener- European level, with a very noteworthy financial re- ally accepted standard of homogenization (Halwachs sources, been dealing with Roma and Romology, with et al., 2013), and each dialect has its own perspective the Roma community and only a very small number of in reality, together with the various languages in con- Roma experts in this field. tact, different traditions, religions and habits. It is obvious that the political dimension is an im- Within the framework of the general and specific portant factor in the Romani language. According to characteristics of the Romani language in the social MacKenzie in Politics: Key Concepts in Philosophy, and cultural context, it is important to emphasize that „we are always already political (as always political) the dialects in Romani or Roma language are tradi- beings as we engage each other (...)“ then everything tionally not taught in national educational institu- we do, in principle, can be politicized „(2009: 7). tions, and that many Roma speak their language only in the family circle and / or on the premises of local As well as human beings, languages are used in mu- Roma communities. tual engagement, so not only human beings, but also languages are politicized. Roma is too. It is indisputa- There is no, in physical or geographical sense, Roma ble the question of how to approach the Roma, know- national state that could, with its legal and political ing that the issue of language is a matter of both pol- apparatus, support the Roma language policy and itics and identity and power. Do Roma have a Roma PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

policy, whether they are involved in national policies, and political participation is invisible and unknown. whether there is, and if there is, in what context can 146 we speak about Roma power? What is a Roma identity? How and where to find answers to questions about Protection of regional or minority languages the problems of education, culture, history, economy under the Charter (ECRML) 8 and social life of Roma as well as protection and use of Roma language? As an international instrument, the European Char- ter for Regional or Minority Languages (ECRML) can The answers to all of these questions can be found in be used to assess the vitality of minority or regional the words ‚always again‘, which are the most com- languages. The evaluation of the periodic state re- mon personal answers in my case, and they relate to port is reviewed by the Committee of Experts, which problems that arise from visible and invisible forms assesses the actual situation of regional or minority of discrimination and racism against Roma and Roma languages. After reviewing the periodic report, the language, with which Romani and Roma language are Committee of Experts submits, if necessary, several faced daily. In such a situation, the speaker‘s identity questions for each party to obtain further informa- and linguistic identity disappear, and as a way of exit- tion from the competent authorities on matters that ing from such a situation, according to Hughes (2013), it considers to be underdeveloped in the report itself. „government intervention should protect the Romani language because language is considered important, This written procedure is usually accompanied by on- but also vulnerable aspect of the identity of the Roma site visits by a delegation of the Committee of Experts people „(2013: 19). in the respective country. The Committee of Experts also assists the states and gives them proposals and The best way to approach the government’s invoca- recommendations in the form of ad hoc assistance in tion request in order to protect the Roma language is cooperation with civil society and individuals. After the European Charter for Regional or Minority Lan- the Committee of Experts adopts its report, this Eval- guages (ECRML). As stated by Ramallo (2018): uation Report shall be submitted to the authorities of the Member State concerned for any comments with- Article 7.5 has an impact on the application of the in a given time limit, then to the Committee of Min- measures referred to in paragraphs 1 to 4 in the case isters, together with proposals for recommendations of non-territorial languages (present in all States that which, when adopted later, shall be addressed to the have ratified the Charter), taking into account the Member State. For the purpose of evaluation, the special characteristics of these languages and their Committee of Ministers adopts a draft periodic report populations - marginalized, separated and stigma- for which the State is required to provide information tized as none another group in Europe. More specif- to the General Secretariat for Languages Protected ically, we are talking about Roma languages. In part, under Part II (Article 7) and languages protected in the difficulties in achieving progress in its protection accordance with Part III (Article 8 - Article 14) of the relate to the lack of a generally accepted standard Charter. that functions as a legitimate variant, not only among the majority population, but also among the popula- How Ramallo (2018) states: tion speaking these languages. (Ramallo 2018: 34). Article 7 of the European Charter for Regional or Mi- Although the invisible, de jure protection of the Roma nority Languages (Council of Europe) provides an ex- language in countries where this language is tradi- traordinary, powerful, legislative framework for the tionally spoken, existsbut it does not recognize the protection and promotion of all minority languages need for programs for the development and application of the Roma language in education, the judiciary, 8 On the occasion of the 20th anniversary of the Framework Con- flict for the Protection of National Minorities and the European administrative bodies and public services, in the me- Charter for Regional or Minority Languages, the Conference of dia, in cultural activities and facilities , in economic Minorities and minority languages in a changing Europe [Minori- ties and minority languages in a changing Europe] was held (18-19 and social life, and cross-border exchanges. Also, the June 2018) is recognized the Charter’s reform process through an participation of Roma and the use of Roma in politics assessment of needs in the fields of education and the media. 2009- 2019

(including non-European), particularly the most vul- More precisely, additional obligations selected by the nerable, which often lack basic national legislation State for specific languages that are protected under aimed at strengthening them. (2018: 28) Part III of the Charter contain Article 8 - Education, 147 Article 9 - Judiciary, Article 10 - Administrative au- Periodic Reports for the Languages of Part II Article thorities and public services, Article 11 - Media, Ar- 7 The Charter should contain the obligations that a State must apply to all regional or minority languag- ticle 12 - Cultural activities and contents, Article 13 es in its territory. Article 7 is defined as a basis for - Economic and social life, and Article 14 - Cross-bor- determining the objectives and principles, and “(...) der exchange. The first step of the Committee of Ex- constitutes the necessary framework for the protec- perts is to examine the information contained in the tion of regional or minority languages (paragraph 57)” periodic report for all relevant regional or minority (Ramallo 2018: 30). This article relates, inter alia, to languages in the territory of the country concerned. the recognition of regional or minority languages as an expression of cultural wealth, respect for the geographical area, decisive action for their promotion, Content of Article 8 - Article 14 of the Charter: developing contact between communities speaking Part III of the Charter (abridged version of content) these languages, facilitating and encouraging the Article 8 - Education use of these languages in speech and writing in both 1.a make available pre-school education in RML public and private, providing teaching and studying or a significant part of pre-school education in regional or minority languages at all possible stages, RML / at least students whose family they are seeking and whose number is considered suffi- facilitating teaching and studying for non-speakers, cient promoting studies and researching regional or mi- 1.b to make basic education available in RML, a nority languages at universities or equivalent insti- significant part of basic education in RML , or tutions, elimination of discrimination and facilitating teaching RMU as an integral part of the curric- equality, and incorporating the needs and wishes ex- ulum / at least for students whose family they are seeking and whose number is considered pressed by the speakers and the formation of organs sufficient for the purpose of advising the authorities. 1.c to make accessible secondary education in RML, a significant part of secondary education The content of Article 7 of the Charter: in RML, or teaching RML as an integral part of the curriculum / at least students whose family Part II of the Charter (abridged version of content) they are seeking and whose number is consid- Article 7 - Objectives and Principles ered sufficient 1.a recognition of regional or minority languages 1.d to provide technical and vocational education (RML) as a term of cultural wealth in RML, a significant part of technical and vo- 1.b respect for the geographic area cational education in RML, or teaching RML as an integral part of the curriculum / at least 1.c decisive action to promote RML the students whose family they are seeking and 1.d facilitating, encouraging the use of RML in whose number is considered to be sufficiently speech and writing, in public and private life technical and professional 1.e developing contact between RML communities 1.e make available university and other high (ter- tiary) education in RML or RML as subjects 1.f provide teaching and studying RML at all possible stages 1.f to offer RML as an educational subject for adult education and continuous education 1.g to provide teaching and study for non-speakers 1.g learning history and culture that is reflected in 1.h promote RML studies and research at universi- RML ties or equivalent institutions 1.h basic and further education of teachers about 1.i promote international exchanges in favor of RML RML 1.i the supervisory body is responsible for mon- 2 eliminate discrimination and ensure equality itoring the measures taken and the progress 3 promote mutual understanding and respect made for the compilation of periodic reports 4 to include the needs and wishes expressed by 2 the possibility of maintaining instruction in and the speaker and to form an organ for the pur- about RML outside the territories where RML pose of consulting the authorities is used PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

Article 9 - Judicial bodies 1.b use RML on (private) radio stations (RML sta- 1.a Criminal procedure: provide proceedings in mi- tions or programs) 148 nority languages and / or guarantee the right of 1.c use RML in (private) TV channels (RML chan- a convicted person to use RML, and / or permit nels or programs) requests and evidence in minority language, 1.d production / distribution of audiovisual works and / or the creation of documents in RML, if at RMJ necessary, to use translators and translations at no extra cost to interested parties 1.e newspaper / magazine articles in RML 1.b/c Civil Procedure: Provide a procedure in RML 1.f cover the additional costs of the media using and / or allow the parties to use RML at no ex- RML / apply existing measures for financial as- tra cost and / or the permission of documents sistance and audiovisual production in RML and evidence in the RML, if it is necessary to 1.g support the training of journalists / media staff use the translators using RML 1.d without any additional costs for interpretation 2 freedom to receive radio / TV broadcasts from and translation neighboring countries, freedom of expression 2 legal documents in RML and free circulation of information in written language in identical / similar RML languages 3 translations of the most important statutory texts in RML, and in particular texts relating to 3 to represent the interests of speakers in the RML users bodies responsible for guaranteeing freedom and pluralism of the media

Article 10 - Administrative authorities and public services Article 12 - Cultural activities and contents 1. in the dispute between state authorities 1.a Encourage the types of expression and initiative specific to RML and encourage different 1.a the use of RML within the (state administra- means of access to works produced by RML tive) bodies 1.b/c Encourage different means to access in other 1.b make available widely used administrative languages / RML for works produced in RML / items and forms to RML other languages; translations from other lan- 1.c allow the administrative authorities to draft guages and other languages the RML draft documents 1.d to ensure that the staff in culture also include 2 in the context of local and regional authorities knowledge and use of RML 2.a use RML within the (regional / local) govern- 1.e ensure that bilingual staff are available in cul- ment ture 2.b the ability for users to submit oral and written 1.f encourage the direct involvement of RML us- requests in RML ers in planning cultural activities 2.c/d publications of regional / local authorities and 1.g create / encourage / facilitate the creation of a their official documents in RML body for documenting works in RML 2.e/f use by regional / local authorities and in de- 1.h create / promote and finance translation ser- bates in their assemblies vices and terminology research centers 2.g use / adopt toponyms of place names in RML 2 allow / encourage and / or provide cultural activities in RML outside the “traditional” 3.a/b/c use RML in public services RML territories 4 possible measures for entry into force 10.1-10.3 3 to involve RML and their culture in activities 4.a translation and interpretation in the country and abroad 4.b recruitment and training of civil servants and other employees in public services Article 13 - Economic and social life 4.c to harmonize the requirements of employees in 1 in terms of economic and social activities public services who have knowledge of RMLs throughout the country to be appointed to “RML territory” 1.a eliminate legal restrictions on the use of RML 5 Allow the use / adoption of family names in in documents RMJ. 1.b prohibit the use of RML in internal company law and private documents at least between Article 11 - Media users of the same language 1.a use RML in public radio and TV (stations, 1.c oppose the practice of discouraging the use channels or programs) of RML 2009- 2019

1.d encourage the use of RML in other ways els as well as in a supranational European context. 2 in connection with economic and social ac- The Roma language has a high priority in the context tivities within the RML territory, under the of the Charter, 149 jurisdiction of public authorities 2.a provide provisions that allow the use of RML is only due to the number of ratifications (25), but in making payment orders or other financial also because of the specific situation (...). The contri- documents (in the financial / banking sector) bution to the socio-cultural development of the Roma 2.b promote the use of RML in public-controlled sectors language is one of the main concerns of the Commit- 2.c to ensure the use of RML in social welfare tee of Experts of the Charter, which also intends to institutions support the socio-economic and political emancipa- 2.d ensure the use of RML in safety instructions tion of Roma in general. Therefore, the Committee of 2.e provide the use of RML in consumer informa- Experts invites countries on whose territories Roma tion traditionally speak to include this language in their instrument of ratification. (ERCLM 2015) Article 14 - Cross-border exchange a apply / conclude bilingual / multilingual This statement, adopted by the Committee of Experts agreements to encourage contacts of users of of the European Charter for Regional or Minority the same language Languages (ECRML) on 5th of November 2015 on the b apply / promote cross-border cooperation, occasion of the International Day of the Romani especially between regional / local author- 9 ities in whose territory the same / similar Language , and so far only sporadic state advances language is used have been established. Although individuals of Roma origin are involved in politics with their “political The assessment of obligations under Article 7 to Ar- participation”, there is still a lack of their political ticle 14 of the Charter (ECRML) relates to the protec- presence, continuous representation and influence, tion and promotion of regional or minority languages and their individuality as an individual is not suffi- and is assessed by terms: Fulfilled: Policies, legisla- cient to participate. According to Bieber (2008), po- tion and practice are in accordance with the Charter; litical participation” is not primarily focused on mi- Partially fulfilled: Policies and legislation are fully or nority rights, and in practice minority rights are often partially in line with the Charter, but are only partial- not implemented without the political representation ly applied in practice; Formally fulfilled: Policies and of minorities themselves” (2008: 5-6). ‘Always Again’, legislation are in accordance with the Charter, but in as I normally say, the Roma face the same problems, practice there is no application; Unfulfilled: There are and for decades the same issues remain without anno actions taken in policies, legislation and practic- swers. McGarry (2010) argues that “there are two es for the implementation of obligations; No conclu- main ways for Roma to increase their political par- sion: The Committee of Experts is not in a position to ticipation: through parliamentary representation and conclude that the obligations have been met since the through civil society organizations” (2010: 34-35). In authorities did not provide any or insufficient infor- my opinion, in both cases, this is only individual rep- mation. (European Charter on Regional or Minority resentation or representation of individuals when it Languages); with symbols used to indicate changes in comes to representation. Of course, in these cases, the position that protects the Romani language and evaluation over the previous cycle as improvement + deterioration = no change. Annex 1 presents the con- the right to use the Romani language is not taken into tent of the table on Articles 7-14 of the Charter, which 9 The World Roma Day was first marked on November 5, 2009, reflects its content in abridged form. in Zagreb, on the initiative of the Association for the Promotion of Roma Education in the Republic of Croatia, “Kali Sara”. The mark- ing date, was elected on November 5th in honor of the day the first As already stated in this paper, twenty-five states Romano - Croatian and Croatian - Romani dictionary of author Vel- have ratified the Charter, which is the only legally jko Kajtazij was published in 2008 in the edition of the Roma As- sociation for the Promotion of Roma Education in the Republic of binding instrument for the protection of the Roma Croatia “Kali Sara” from Zagreb and the Department for Oriental language as a European minority language, and con- Studies at the Faculty of Philosophy in Zagreb. On 7th of November 2015, the General Assembly of UNESCO also accepted November tributes sustainably to its recognition at national lev- 5th as the World Roma Day. PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

account. and discrimination must be taken seriously. McGar- ry argues that “there are two main ways for Roma to 150 Since the Romani language plays a very important increase their political participation: through parlia- role in political participation, it is useful to refer mentary representation and through civil society or- to paragraph 92 of the Advisory Committee of the ganizations” (McGarry 2010: 34-35). In my opinion, Framework Convention (ACFC) and to the Nationality in both cases, this is only individual representation or Minority Rights Committee of the National Minorities representation of individuals when it comes to rep- under the Framework Convention, which was adopt- resentation. Of course, in these cases, the position ed on May 24, 2012 (paragraph 92) . that protects the Romani language and the right to use the Romani language is not taken into account. Roma representatives, or a small number of individ- It should be noted that minority legislation needs uals, have never used electoral advertisements and minorities that foster their identity, to declare them- commercials in the Romani language in any way or in selves in public lists, to advocate politically and to any media. The use of the Romani language, or rath- have the potential to express their interests by the er the implementation of paragraph 92 of the Frame- educated elite, in both Roma and in the majority lan- work Convention, would be a very important step, not guage, only de jure level. only in terms of the de jure but also de facto, which authorities, political parties, but also the Roma themselves could and should promote the political partici- Conclusion pation of Roma in their native Roma language. In order to protect Roma and Romani language from The fact is that some Roma representatives have discrimination, minority rights are mainly focused never used electoral advertisements in the Romani on linguistic and educational rights. As already men- language, including the media. Also, their political tioned, de jure and de facto protection of Roma lan- presence and influence are inadequate, their contin- guage is invisible, and the necessity of political par- uing representation is lacking and their right to participation of Roma is a essential for the needs of this ticipate and represent in both Roma and the majority most numerous European national minority. Since language is so illusory. the Roma do not have equal political power or adequate political participation in the countries where Strengthening of the political participation and rep- they live as a majority and other nations, both Roma resentation of Roma in connection with the promo- and Romani will remain a problem for the next sever- tion and use of the Roma mob is a neglected and for- al decades. ‘Always Again’ we come to an unanswered gotten issue that Roma and non-Roma did not identify question that always tells us again the way towards as a priority issue. As Nicolae stated, Roma activist, discrimination and auto-discrimination, towards social inclusion of Roma should first be achieved, but dominant and non-dominant languages in mutual re- that lations, and non-Roma and Roma.

This is impossible until EU Member States and the EU recognize anti-gypsyism as a social problem and Sources: begin to deal seriously with it. [...] Institutional exclu- sion of Roma remains a de facto rule when it comes Bakker, Peter and Khristo Kiuchukov (eds.) (2000) : to intergovernmental and international institutions. What is the Romani language? Hartfield: Centre de re- [...] A similar situation can be found at Member State chershes tsiganes. University of Hertfordshire Press. level. Roma organizations and Roma experts contin- Bieber, Florian (2008): Introduction: minority par- ue to have limited and often do not influence the de- ticipation and Political parties. In: Political Parties cision-making level, either at the international, Euro- and Minority Participation. Skopje: Friedrich Ebert pean, national, regional or local level. (Nicolae 2011: Stiftung - Office Macedonia, 2008, 5-30. 91-92). Bieber, Florian (2002/2003): In Balancing Political Participation and Minority Rights: The Experience of The issue of anti-democratic prejudices, stereotypes the Former Yugoslavia. Konrad – Adenauer – Stiftung 2009- 2019

and European Centre For Minority Issues, CPS Inter- Minority Languages. Graz: Grazer Romani Publika- national Policy Fellowship Program. tionen/GRP 01/GLM. http://a.cs.coe.int/team20/ (accessed on 1.11.2018). cahrom/6th%20CAHROM%20plenary%20meeting/ 151 Chart of signatures and ratifications of Treaty 148. Item%2007%20%20ECRML%20Study%20on%20 European Charter for Regional or Minority Languag- Romani_education_segregation.pdf (accessed on es. Status as of 03/01/2019. https://www.coe.int/en/ 12.10. 2018). web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/148/ Hughes, Philippa (2013): Language and the rep- signatures (accessed on 3.01.2019). resentation of Romani identity on websites. Univer- Chart of signatures and ratifications of Treaty 148. sity of Manchester. RomIdent Working Papers Paper European Charter for Regional or Minority Lan- No.23. https://romani.humanities.manchester.ac.uk/ guages. http://conventions.coe.int/treaty/Commun/ virtuallibrary/librarydb/web/files/pdfs/378/Pa- ChercheSig.asp?NT=148&CM=1&DF=&CL=ENG (ac- per23.pdf (accessed on 12.10.2018). cessed on 10.06. 2018). International Day of Romani languge. Statement European Alliance of Cities and Regions for the In- adopted by the Committee of Experts of the Euro- clusion of Roma and Travellers. http://www.ropean Charter for Regional or Minority Languag- ma-alliance.org/en/page/182-5th-november--interes (ECRML) on 5 November 2015 on the occa- national-day-of-romani-language.html (accessed on sion of the International Romani Language Day. 21.05.2018). http://www.roma-alliance.org/en/page/182-5th-no- European Union (eds.) (2016): Compendium of In- vember--international-day-of-romani-language.html ternational Standards for Elections. Fourth Edition. (accessed on 14.05.2018). Election Observation and Democratic Support, Brus- MacKenzie, Iain (2009): Politics: Key Concepts in Phi- sels. Luxembourg: Publication Office of the European losophy. London and New York: Continuum Interna- Union, 13. tional Publishing Group. European Charter for Regional or Minority Languag- McGarry, Aidan (2014): Roma as a political identity: es (RML).1998/03/01 (1992/11/05) CoE / ECRML. Exploring representations of Roma in Europe. Eth- http://www.coe.int/t/dg4/education/minlang/tex- nicities, 14 (6), pp. 756-774. tcharter/default_en.asp and https://www.coe.int/t/ Matras, Yaron (2013): Language and the rise of a dg4/education/minlang/sgreports/SGreport2015_ transnational Romani identity, Romldent Working en.pdf (accessed on 10.06 2018). Papers, Paper No. 24, [romani]PROJECT, University European Convention on Human Rights, Article,14. of Manchester. 1950/11/04 / CoE / ECHR. Matras, Yaron (2002): Romani: A Linguistic Introduc- https://www.echr.coe.int/Documents/Convention_ tion. Cambridge: Cambridge University Press. ENG.pdf (accessed on 8.06.2018). Nicolae, Valeriu (2011): Why “Fixing” the Roma is the European Commission against Racism and Intoler- Wrong Approach. In: Flašikova-Benova, M., Swoboda ance ECRI.1993/11/09 / CoE / ECRI. https://www. H. and Wersma, J.M. (eds.): Roma: A European Mi- coe.int/t/dghl/monitoring/ecri/default_en.asp (ac- nority – The Challenge of Diversity. European Union: cessed on 8.06. 2018). Group of the Progressive Alliance of Socialist and Framework Convention for the Protection of Nation- Democrats in the European Parliament. al Minorities.1998/02/01 (1994/11/10) CoE / FCNM Parliamentary Assembly Recommendation 285. https://www.coe.int/en/web/minorities/home (ac- 1961/04/28 / CoE /. http://www.assembly.coe. cessed on 1.06.2018). int/nw/xml/XRef/Xref-XML2HTML-en.asp?- Friedman, Victor A. (2003): Romani as a minority fileid=14322&lang=en (accessed on 1.06.2018). language, as a standard language, and as a contact Ramallo, Fernando (2018): Relevance and impact of language: Comparative legal, sociolinguistic, and Article 7 of the European Charter for Regional or Mi- structural approaches. Chicago:University of Chica- nority Languages and its implications for languages of go. http://mail.geobiz.net/sr-www/files/Virtual%20 Spain. In: Revista de Llengua i Dret, Journal of Lan- library/Friedman_2.pdf (accessed on 15.10.2016.). guage and Law, Issue 69, 6-2018, 28-51. Halwachs/ Dieter W; Klinge/ Simone; Schrammel/ Tahirović-Sijerčić, Hedina (2012): Migration and its Barbara (eds.). (2013): Romani, Education, Segre- Implications for the Educational system: The case of gation and the European Charter for Regional or the Roma in Bosnia, Germany and Canada. In: Ro- PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

mana, Bešter et al. (eds.): Formal and Informal education for Roma, Different models and experience, / 152 Formalna i neformalna edukacija za Rome, Različiti modeli i iskustva. Ljubljana: Inštitut za narodnostna vprašanja, Slovenija,72-83. Tahirović-Sijerčić, Hedina (2017): Romani Identity. In: Tahirović-Sijerčić, Hedina and Cynthia Levine-Rasky (eds.): A Romani Women’s Anthology: Spectrum of the Blue Water. Toronto: Inanna Publications and Ed- ucation Inc.,13-40. Tahirović-Sijerčić, Hedina (2018). Language and literature of Roma within translation in the Western Bal- kans: Poetry in self-translation (Jezik i književnost Roma u prevodu na Zapadnom Balkanu: Poezija u autoprevodu. Belgrade: University of Belgrade, Facul- ty of Philology. Doctoral dissertation, 2018. Unpub- lished. https://uvidok.rcub.bg.ac.rs/bitstream/han- dle/123456789/2767/Doktorat.pdf?sequence=1&is- Allowed=y (accessed on 20.01.2019.) Tahirović-Sijerčić, Hedina (2019). „Romani Language Protection by the European Charter for Regional or Minority Languages“. [U:] Europäisches Journal für Minderheitenfragen. EJM Band 12/ 2019/ Heft 1-2/S. 114-126. ISSN 1865-1089 Universal Declaration of Human Rights, Article 02. 1948/12/10 / UN / UDHR. http://www.un.org/en/udhrbook/pdf/udhr_booklet_ en_web.pdf (accessed on 8.06.2018). 2009- 2019

DR. SC. LILYANA KOVACHEVA, DIREKTORICA CENTRA ZA OBRAZOVNU INTEGRACIJU DJECE I STUDENATA, PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA, VIJEĆE EUROPE 153 ROMSKI JEZIK

Uvod kom lepezom moderne literature, kojoj pak nedostaje standardizirano pismo, gramatika te rječnik. Postoje aterinji jezik važna je odrednica kako brojni pokušaji da se romski jezik standardizira, ali s identiteta pojedinca, tako i etničkog iden- djelomičnim uspjehom. U Slovačkoj, Makedoniji i Ru- titeta pojedinih skupina. Romi predstav- munjskoj (te drugdje s različitim uspjehom) razvijaju ljaju transnacionalnu skupinu, a kada je se regionalne varijante romskog, ali glavna prepreka Mu pitanju njihova kultura i jezik treba ih sagledati u njihovom daljnjem širenju i usvajanju je niža razina zajedničkom kontekstu, kao cjelovitu zajednicu koju pismenosti među Romima. Nažalost, Romi imaju važ- povezuje jezik. U isto vrijeme, u obzir treba uzeti i et- nijih problema od brige za svoj prekrasni i nadasve nički uvjetovane posebnosti i karakteristike pojedinih stari jezik, koji je najbliži europski srodnik sanskrta. grupa Roma te njihove dijalekte. Upotreba interneta među Romima pokazuje određene trendove prema unifikaciji te bi u budućnosti mogla Romski jezik (Romani chhib/ Romani ćhib) je jedini odigrati važnu ulogu u standardizaciji jezika. Romski europski predstavnik indoarijske podskupine jezika je prepoznat kao službeni jezik manjinskog naroda na indoeuropske jezične porodice. Govori se na širokom Kosovu, u Makedoniji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Hrvat- području od Kine, preko Irana te u gotovo svim europskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Njemačkoj, Finskoj, Mađar- skim državama. skoj, Norveškoj, Švedskoj te Austriji. Iako neki europski Romi još uvijek vode nomadski na- čin života, danas većina Roma i Sinta žive na jednom mjestu. Tijekom 10. stoljeća nove ere Romi su započe- Dijalekti romskog jezika li svoju migraciju iz sjeverozapadne Indije i Pakistana u pravcu zapada (što je vidljivo u tragovima kontakta Trenutno najveća zajednica Roma živi u istočnoj Eu- romskog jezika s lokalnim jezicima spomenutog pod- ropi; Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, ručja). Na svome putu prema Europi, romski je jezik Makedoniji i Srbiji, te u drugim dijelovima Europe posudio brojne perzijske te neke aramejske i grčke gdje govore nekim od dijalekata koji se mogu podi- izraze, vjerojatno u periodu kada su Romi živjeli uz jeliti u dvije velike skupine: oni pod jakim utjecajem istočne rubove Bizantskoga Carstva. Kasnije se sele zapadnije, zasigurno potaknuti invazijom Osmanlija. rumunjskog (vlaški, lovaški, kalderaški, gurbetski) Kada ih se u 14. stoljeću prvi puta spominje na pro- te ostali među koje treba ubrojiti sintski, karpatski storima današnje Srbije i Hrvatske, tada njihov jezik te dvije zasebne skupine balkanskih dijalekata. Sint- pokazuje jak utjecaj grčkog, ne samo u vokabularu, skim dijalektima govore Romi u sjevernoj i zapadnoj nego i u gramatici. Slijede jaki utjecaji slavenskih je- Europi dok se karpatski koristi u Češkoj i Slovačkoj. zika, zatim rumunjskog, mađarskog, njemačkog te ju- Arlijskim dijalektima se govori u Makedoniji, Bugar- goistočni utjecaji, posebice turskog jezika. Gotovo svi skoj, južnoj Srbiji, na Kosovu i u Albaniji. Zasebna Romi govore najmanje dva jezika te romski jezik ne- skupina balkanskih dijalekata (ursari, bugurdži, dun- staje vrlo velikom brzinom. Ipak, romska populacija dar) značajno se razlikuje od arlijskog i pod snažnim je vrlo aktivna, posebice u istočnoj, jugoistočnoj i sre- je utjecajem grčke fonetike i vokabulara. Uz spomenu- dišnjoj Europi. Točan broj govornika romskog teško je te, postoje mnoge izolirane i arhaične varijante, poput utvrditi, ali se procjenjuje da jezik koristi između 10 i romskog iz Gradišća (Burgenland, Austrija) ili dolenj- 12 milijuna ljudi, u gotovo svim europskim državama, skog romskog u Sloveniji, koji je najvjerojatnije blizak što romski čini najrasprostranjenijim jezikom u Euro- istarskom (hrvatskom) romskom iz okolice Brescie u pi. Romski jezik je također zabilježen u pismu, sa širo- Italiji. PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

Proučavanje romskog jezika u Bugarskoj prosinca 2017. objavljeni su na mrežnim stranama spomenutog ministarstva. 154 Napori romske zajednice u očuvanju svoga jezika Stručnjakinja za materinji jezik, Lilyana Kovacheva sudjelovala je 2008. godine kao konzultant na izra- Romska zajednica u Bugarskoj, prema službenim i ne- di okvira za A Kurikulum romskog jezika, nastalog u službenim podacima, broji oko 800 000 pripadnika, Strasbourgu u suradnji s Europskim forumom Roma što iznosi 11% ukupnog stanovništva zemlje. Oko 80% i putnika (European Roma and Travelers Forum – bugarskih Roma koristi romski kao materinji jezik. ETRF) i Odborom za Europsku povelju za regionalne Godine 1937. izdan je časopis „Trebje“/ „Obrazova- i manjinske jezike Vijeća Europe (www.coe.int/lang). nje“ koji je bio dijeljen u romskim naseljima. Druge Ovaj program predstavlja osnovu za nastanak portfe- po redu romske novine izdavane su 1945. godine pod lja za romski jezik pri Vijeću Europe. nazivom „Romano Essai“/ „Romska jeka“.1 Okvir za kurikulum romskog jezika napisali su David Godine 1961. počinju izlaziti novine „Nevo Drom“/ Little i Barbara Lazenby Simpsom sa Sveučilišta Tri- „Novo vrijeme“, osnovane od strane Nacionalnog vi- nity u Dublinu, Irska te su na njemu surađivali Miran- jeća Domovinske fronte (eng. National Council of the da Vuolasrantom, potpredsjednica Europskog foruma Fatherland Front), s glavnom urednicom Stoyankom Roma i putnika, Angelina Dimiter-Taikon iz Švedske, Sokolovom, romskom aktivistkinjom koja je diplomi- Ulli Pawlata iz Austrije, Helena Sadílková iz Češke rala novinarstvo. Novine su donosile priloge i inter- te Lilyana Kovatcheva iz Bugarske. Romski jezik go- vjue s obiteljima visoko obrazovanih Roma, koje su vori se diljem Europe te se stoga smatra europskim služile kao primjer ostalima, poeziju na romskom je- jezikom te materinjim jezikom svojih nositelja i onih ziku i dr. Također su se dijelile u romskim naseljima. koji žele oživiti njegovu upotrebu kao materinjeg jezika. ETR Forum ne ističe standardizaciju romskog Napori bugarske vlade jezika kao trenutni cilj, već jezik pokušava katalogi- u očuvanju romskog jezika zirati kako bi se poduprlo pristup zasnovan na jezič- nom pluralizmu. I Romi i Putnici imaju pravo odabrati Vijeće ministara donijelo je 05. rujna 1994. godine dvojezično obrazovanje, kako bi imali priliku učiti i na Odluku br. 183 koja omogućava učenje materinjeg materinjem jeziku, i na jeziku zemlje u kojoj žive. Ta- jezika u školama za sve učenike kojima bugarski nije kvu odluku trebaju donijeti roditelji, ne školski sistem prvi jezik. Među uključenim jezicima je i romski. ili netko drugi.

Od 2003. godine učenje romskog ugrađeno je u škol- Podučavanje na romskom jeziku mora biti dostupno u ski kurikulum kroz sljedeće mjere. Prema Propisu br. raznim oblicima, za učenike koji se jezikom služe kod 6, poglavlje br. 2, IV. dio, čl. 20 Ministarstva obrazo- kuće te za one koji tek trebaju usvojiti njegove osnove. vanja i znanosti, donesenom 28. svibnja 2001. godine Cilj podučavanja romskog jezika nije da učenik usvo- o određivanju vremena za učenje i postizanje općeg ji određenu varijantu, već da stekne znanje o ostalim obrazovnog minimuma za pojedine razrede, stupnjeve oblicima romskog jezika koji se govore u Europi. Po- i nivoe obrazovanja uzeto je u obzir učenje romskog željno je međunarodno povezivanje u stvaranju tek- jezika. Za prve razrede to je iznosilo 124 akademska stova i materijala za učenje na romskom jeziku, čak sata, podijeljeno kroz 31 tjedan po četiri sata nastave. i kada je očigledno da je izvor materijala prije svega Poseban smjer „pedagogija romskog jezika“ otvoren je određen regionalno, nacionalno ili lokalno. Svaka- 30. rujna 2003. na Sveučilištu Veliko Trnovo. Tijekom ko postoji razlog da se u potrazi za izvorima učenja 2017. godine svi programi za učenje materinjih jezi- romskog jezika oslonimo na širi međunarodni spektar ka, uključujući romski, su revidirani. Kurikulumi na mogućnosti, iskustava i praksi. Stvarajući na taj način materinjem jeziku odobreni Uredbom br. PD09-5835 europski portfelj za učenje romskog jezika. Ministarstva obrazovanja i znanosti, donesenom 07. Romska zajednica u Bugarskoj svjesna je slavljenja 1 L. Kovacheva, “Shakir Pashov - the Apostle of the Roma in Bulgaria”, Kham, 2003 Svjetskog dana romskog jezika 05. studenog i podu- 2009- 2019

zima određene korake kako bi obilježila datum, poput objavljivanja zanimljivih činjenica o romskom na mrežnim stranicama. 155

Željela bih izraziti svoju veliku zahvalnost članovima Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA“, koji su prije deset godina započeli s promoviranjem romskog jezika te su postigli to da se 05. studenog prizna kao Svjetski dan romskog jezika. Iz njihove inicijative izrasla je tradicija koja se širi i po mnogim drugim zemljama. PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

DR. SC. LILYANA KOVACHEVA 156 ROMANY LANGUAGE Introduction contemporary literature, but without common spelling or uniform grammar and vocabulary. There have other tongue is a major marker for the been various attempts to create a standard language individual identity and the identity of format that have achieved only modest success. In ethnic groups. The Roma represent a Slovakia, Macedonia, Bulgaria, and Romania (and, to transnational group and when it comes to a lesser extent, elsewhere), regional norms have been Mtheir culture and language, they need to be regarded in developing, but the main obstacle to their further a common context, as an entire community united by spread and adoption is the low level of literacy among the language. At the same time, the ethnically specific Roma. Unfortunately, the Roma have other more characteristics of the individual Roma groups and important issues than to look after their beautiful their respective dialects must be taken into account. and ancient language, the closest European relative to Sanskrit. The use of Romani on the Internet shows The Romani language (Romani chhib/ Romane/ some trends towards unification, which may play a Romano) is the only European representative of the crucial role in the future development of standard Indo-Aryan branch of Indo-European languages. It is spoken across a large territory from China and Iran to language. Romany is to some extent recognized as a almost every European country. minority language in Kosovo, Macedonia, Romania, Bulgaria, Croatia, Slovakia, Slovenia, Germany, Although some European Roma still lead a migratory Finland, Hungary, Norway, Sweden, and Austria. life, most Roma and Sinti nowadays have a sedentary lifestyle. In ca. 10th century, Roma began to migrate from northwestern India and Pakistan (many traces Dialects of the Romany Language of contact with the languages of these areas can be found in the Roma language) heading west. On their Currently, the largest concentration of Roma lives way to Europe, Roma borrowed various Persian, some in Eastern Europe; Slovakia, Hungary, Romania, Armenian, and many Greek words, probably while Bulgaria, Macedonia, and Serbia, but also in other inhabiting the eastern borders of Byzantium. Later places in Europe where they speak several dialects. they moved west, probably because of the Ottoman Dialects can be divided into two main groups: those invasions. When their presence was recorded in strongly influenced by Romanian (Vlax: Lovari, Serbia and Croatia in the 14th century, their language Kalderash, Gurvari), and others that cover Sinte was already heavily influenced by Greek, not only in Romani, Carpathian and two distinct groups of Balkan vocabulary but also in grammar. Later it was subjected dialects. The Sinti dialects are spoken by Roma in the to strong influences of Slavic languages, Romanian, Northern and Western Europe and the Carpathian Hungarian, German, and also Ottoman Turkish in the in the Czech Republic and Slovakia. Arlian dialects southeast. are spoken in Macedonia, Bulgaria and Southern Serbia, Kosovo, Albania. Another group of different All Roma are bilingual or multilingual, and the rate of extinction of the Romani is rapid. However, Roma Balkan dialects (Ursari, Dundar, Bugurdži, etc.) are still very much alive, especially in the Eastern, differs significantly from the Arlian and was strongly Southeastern and Central Europe. The number of its influenced by later contacts with Greek phonetics and speakers is difficult to determine, but the language is vocabulary. There are also many isolated and archaic probably spoken by c. 10-12 million people, spread linguistic variants such as Roman in Burgenland across almost all European countries, making it the (Austria) or Dolenic Romani in Slovenia, most most widely spoken language in Europe. Romani probably related to the Istrian (Croatian) dialect of is also a written language with quite a wealthy Roma in the vicinity of Brescia, Italy. 2009- 2019

Studying Roma in Bulgaria On September 30, 2003, a special “Pedagogy with Romani language” course was opened at Veliko The efforts of the Roma community to promote Tarnovo University. In 2017, all mother tongue 157 the Romany Language programs, including Romani, were renewed. Curriculums in the mother tongue approved by Order The Roma community in Bulgaria, in official and un- No. PD09-5835 issued by the Minister of Education official sources, numbers c. 800 000, which is 11% of and Science on Dec 7th, 2017 were published on the the total population of Bulgaria. Almost 80% of the Ministry‘s website. Roma population in Bulgaria Romany represents their mother tongue. In 2008, the mother tongue expert, Lilyana Kovacheva, participated as a consultant in the development of In 1937 issued was the first newspaper “Trebje”/ “Ed- Curriculum Framework for Romani, established in ucation”, which was distributed in the Roma neigh- co-operation with the European Roma and Travelers borhoods. A second Romani newspaper was pub- Forum and Language Policy Division of the Council of lished in 1945, known as “Romano Essai” (Echo)1. Europe in Strasbourg. This program forms the basis for the preparation of the Romani language portfolio In 1961, another newspaper intended for the Roma of the Council of Europe. “Nevo Drom”/ ”New Time” was published, funded by the National Council of the Fatherland Front, with The Curriculum Framework for Romani was written the editor-in-chief Stoyanka Sokolova, a Roma ac- by David Little and Barbara Lazenby Simpson of the tivist who graduated in journalism from Samokov. It Trinity College Dublin, Ireland in consultation with published stories and interviews with families of the Miranda Vuolasranta, Vice-President of the European Roma graduates who served as an example, poems in Roma and Travelers Forum; Mihaela Zatreanu, the Romani language, and more. The newspaper was Romania; Angelina Dimiter-Taikon, Sweden; Lilyana distributed in the Roma neighborhoods. Kovatcheva, Bulgaria; Ulli Pawlata, Austria; Helena Sadílková, Czech Republic. The Romani language is spoken throughout Europe and is therefore considered a European language, recognized as the The efforts of the Bulgarian Government to pro- mother tongue of its speakers and those who wish mote the Romany Language to revive its use as their mother tongue. The Forum does not see the standardization of Romani language Decree No. 183 of the Council of Ministers, issued on as a current objective, but aims at codifying the May, 9th 1994 allowed the study of mother tongue in language in order to support an approach based on schools for students whose mother tongue was not linguistic pluralism. Roma and Travelers must have Bulgarian. Romany was listed among them. the opportunity to choose bilingual education, so that they may learn in the national language and in their In 2003, the Romani language curriculum was own language, respectively. This must be a choice implemented through: made by parents, not of the school system or others. Romani language teaching must be available in According to Chapter Two, Section IV, Art. 20 of different forms for pupils who speak the language Ordinance No. 6 issued on May 28, 2001 by the at home and pupils with no prior knowledge of the Ministry of Education and Science, on allocation language. The goal of teaching Romani language is not of teaching time and achievement of the general only to enable a student to speak one dialect fluently education minimum by classes, stages, and levels but also to understand and have some knowledge of the of education the time for studying Romani has been forms of Romani used across Europe. It is desirable to granted. In the first class, 124 academic hours per pursue international networking for the production year were granted, which were distributed among 31 of texts and teaching materials in Romani, even if it academic weeks for four hours each. is accepted that the material creation is ultimately

1 L. Kovacheva, “Shakir Pashov - the Apostle of the Roma in regional, national or local. There is certainly a reason Bulgaria”, Kham, 2003 to draw on a wider pool of talent, experience, and PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

expertise and pursue the development of language resources for Romani in an international context. 158 Thus creating European Language Portfolio for learning the Romani Language.

The Roma community in Bulgaria is informed about the International day of Romany language celebrated on November 5th, and some initiatives have been taken, like publishing on the Internet some interesting facts about Romany Language.

I would like to express my huge gratitude to the members of the Croatian Romani Union “KALI SARA”, who took the initiative to promote the Romani language ten years ago, fixing the November 5th as the International Day of Romani language. This initiative has become a tradition over time and is spreading to many other countries. 2009- 2019

ČETIRI ZELENE POVRŠINE U REPUBLICI HRVATSKOJ NOSE NAZIV 5. STUDENOG 159 SVJETSKI DAN ROMSKOG JEZIKA

U Kutini je park ispred Doma zdravlja odlukom Gradskog vijeća Grada Kutine dobio ime “Park 5. studenog”

Odluka o imenovanju “Park 5. studenog” koji se nalazi na području Grada Kutine, između ulice A.G. Matoša i Doma zdravlja, donesena je na 20. sjednici Gradskog vijeća Grada Kutine 16. svibnja 2018. godine.

Svečanosti su nazočili Veljko Kajtazi, saborski zastupnik, Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Suzana Krčmar, predsjednica Saveza Roma u RH “KALI SARA”, Branko Petrović, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Osječko-baranjske županije, Branko Đurđević, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine opći- ne Darda, Dinko Burić, gradonačelnik Belišća, Dario Fletko, predsjednik Gradskog vijeća grada Belišća, Mario Balog, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine grada Belišća, prof. Borisav Bojanić, autor U Belišću je 29. listopada 2018. otkrivena je skulpture, gradski vijećnici, predstavnici javne upra- skulptura “5. studeni” u “Parku 5. studenoga” ve, te predstavnici političkog, kulturnog, gospodar- skog i društvenog života ovog grada. Skulptura “5. studeni” posvećena je Svjetskom danu romskog jezika. Koristeći kotač i pero kao simbole, Ovom prigodom gradonačelnik Belišća Dinko Burić autor skulpture Borisav Bojanić odaslao je poruku o istaknuo je kako su svi ljudi koji ovdje žive prvenstve- težnji za očuvanjem romskog jezika kao i o postojanju no građani Belišća, a njihova nacionalna pripadnost potrebe za opismenjavanjem romskog naroda na ma- dolazi tek iza toga. Dodao je kako se imenovanjem terinjem jeziku. parka i otkrivanjem skulpture, osobitog značaja za PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

romsku zajednicu, još jednom izražava jednakost, rav- Zagreb je dobio park u čast 5. studenog nopravnost i suživot svih građana. Saborski zastupnik Svjetskog dana romskog jezika 160 Veljko Kajtazi, uz zahvalu gradu Belišću, gradonačel- niku i svima drugima koji su doprinijeli ostvarenju ovog projekta, istaknuo je povijesni značaj imenovanja jednog dijela grada nazivom simboličnog značaja za romsku zajednicu te pozitivnost ovog primjera za druge gradove i naselja.

Program je započeo hrvatskom i romskom himnom u izvedbi Valentine Pavlović. U ime Vijeća romske nacionalne manjine grada Belišća plaketu o imenovanju “Parka 5. studenoga” primio je Mario Balog. Na kraju svečanog programa skulpturu su otkrili gradonačel- nik Dinko Burić i saborski zastupnik Veljko Kajtazi.

U Belom Manastiru imenovana ulica “5. studenoga”

Odluka o imenovanju ulice “5. studenoga”, a koja se nalazi na katastarskoj čestici broj 880 u k.o. Beli Ma- nastir, donesena je na 22. sjednici Gradskog vijeća Grada Belog Manastira održanoj 16. rujna 2019. godine.

Jedan od simbolički najvažnijih dana za romsku zajednicu, Svjetski dan romskog jezika bit će primje- reno obilježen u zagrebačkom javnom prostoru. U če- tvrti Trnje, park na križanju Savske ceste i Koturaške ulice nosit će ime “Park 5. studenog“.

Odluku o imenovanju ovoga parka zagrebačka Grad- ska skupština potvrdila je na svojoj 27. sjednici 19. rujna 2019. godine. Ova lijepa gesta prema romskoj zajednici u Zagrebu rezultat je inicijative Saveza Roma u RH “KALI SARA”, koji se još 2017. godine izborio za to da gradske vlasti naziv “5. studeni” uvr- ste u Fond imena. Pronalaskom odgovarajuće lokacije i potvrdom imenovanja od strane Gradske skupštine, Zagreb je dobio zelenu površinu koja će svojim imenom podsjećati građane na prisustvo romskog jezika i kulture u njihovom gradu. 2009- 2019

161 PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

162 2009- 2019

163 PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

164 2009- 2019

165 PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

166 2009- 2019

167 PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

168 2009- 2019

169 PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

170 2009- 2019

171 PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

172 2009- 2019

173 PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

174 2009- 2019

175 PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

176 2009- 2019

177 PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

178 2009- 2019

179 PLANIRANO I OSTVARENO: DESETOGODIŠNJI RAD NA MEĐUNARODNOM POZICIONIRANJU ROMSKOG JEZIKA

180