DOCSLIB.ORG

Download PDF Verziju

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Download PDF Verziju 01-rijec urednika 11/11/04 5:39 PM Page 2 »asopis Sarajevske sveske objavljuje se uz finansijsku pomoÊ Fond otvoreno druπtvo BiH i dræava: Kraljevina ©vedska Kraljevina Norveπka Republika Finska ©vajcarska Federacija Republika Francuska Republika Portugal Kraljevina ©panija Velika Britanija 01-rijec urednika 11/11/04 5:39 PM Page 3 Glavni i odgovorni urednik: Velimir ViskoviÊ Izvrπni urednik: Vojka –ikiÊ Redakcija: Jovica AÊin Ivo Banac Balπa BrkoviÊ Aleπ Debeljak Ljiljana Dirjan Ivica DuhoviÊ-ÆakniÊ Drinka GojkoviÊ Zdravko Grebo Miljenko JergoviÊ Enver Kazaz Tvrtko KulenoviÊ Boris A. Novak Mihailo PantiÊ Slobodan ©najder Marko VeπoviÊ Sekretar: Zoran MutiÊ NO 1 2002 01-rijec urednika 11/11/04 5:39 PM Page 5 UVODNIKUVODNIK Velimir ViskoviÊ 01-rijec urednika 11/11/04 5:39 PM Page 7 Zamisao o ovom Ëasopisu pojavila se kao plod inicijative sku- pine istaknutih knjiæevnika i intelektualaca s cijelog podruËja bivπe Jugoslavije. Raspad zajedniËke dræave bio je praÊen i posvemaπnjim prekidom komunikacije izmeu njezinih nekadaπnjih kulturnih srediπta. NacionalistiËke elite, koje su svoje ideologe imale upravo u knjiæevniËkim krugovima, nametnule su “govor mrænje” kao po- æeljan model odnosa prema kulturama susjednih, dojuËer tzv. brat- skih naroda. Nakon zavrπetka ratova na ovom tlu odræava se i dalje stanje “hladnog rata” na planu kulturnih veza: sporo se uspostavlja kultur- no træiπte, raznim restriktivnim legislativnim mjerama (a joπ viπe restriktivnom praksom) intencionalno se ometaju cirkulacija knji- ga, kazaliπnih predstava, filmova, nosaËa zvuka, πtampe; gostovanja umjetnika oteæana su zbog rigoroznog reæima viza i radnih dozvola. Namjera pisaca okupljenih oko inicijative za pokretanje Sa- rajevskih sveski nije stvaranje intelektualne platforme za politi- Ëku rekonstituciju Jugoslavije; oni ne dovode u pitanje realnost postojanja novih dræava; aktivni su sudionici kulturnog æivota u svojim matiËnim sredinama i nisu liπeni osjeÊaja nacionalne pri- padnosti. Meutim, ne pristaju na ideju da se autentiËni nacio- nalni identitet dokazuje samo isticanjem razlika meu susjed- nim kulturama i stvaranjem umjetnih barijera cirkulaciji ideja i ljudi. Zagovaraju normalnu komunikaciju meu kulturama i po- jedincima uvjereni da time obogaÊuju vlastiti kulturni identitet te pomaæu stvaranju uvjeta da prostor bivπe Jugoslavije postane regijom plodonosnog proæimanja, suradnje i tolerancije i da se ti- me neutraliziraju opasnosti ponavljanja sukoba. U proteklom desetljeÊu Ëesto smo se suoËavali s pokuπajima da se kao kriterij ispravnoga nacionalnog osjeÊaja postavi distanciranje od “civilizacijski inferiornih kultura” susjednih naroda, iako s njima Ëak æivimo ispremjeπani. NeobiËno je bio omiljen govor u prvom licu plurala kojim se nastojalo histeriËno stanje izazvano ratovima zavazda zacementirati; jedan je poznati hrvatski intelektualac u polemici koja je prije nekoliko godina izazvala veliku pozornost javnosti Ëak govorio o tome kako Êe za Hrvate u buduÊnosti srpska knjiæevnost biti isto πto i islandska; nacionalni identitet i nacional- na knjiæevnost shvaÊane su u toj vrsti ostraπÊenog govora kao u sebe zatvorene, organske cjeline koje svoju posebnost mogu dokazati sa- mo podizanjem barijera prema srodnim nacionalnim kulturama s kojim smo æivjeli u intenzivnoj komunikaciji i proæimanju. PaniËna potreba za naglaπavanjem i hipertrofijom razliËito- sti izazvana je strahom od srodnosti i sliËnosti. Upravo stoga je i potreban autoritativan direktivni govor artikuliran u prvom 7 01-rijec urednika 11/11/04 5:39 PM Page 8 licu mnoæine koji podrazumijeva da Êemo svi prihvatiti novu politiku, novo stanje, nov odnos prema onome πto nam je do- juËer bilo blisko, πto smo osjeÊali kao prirodni dio naπe lektire, naπega kulturnog nasljea. Inzistiranje na prvom licu mnoæi- ne zapravo pokazuje implicitnu paniku pred malim razlikama, strah da netko sluËajno ne izmakne nadzoru ideologa nacio- nalne ËistoÊe: nije dovoljno da JA obznanim svoj raskid s pisci- ma koje sam dojuËer Ëitao (takav je raskid stvar pojedinaËne, banalne odluke da se viπe nekoga ili neπto ne Ëita); samo kolek- tivni Ëin, dakle kad taj pluralni MI obznani obustavu interesa za srodnu knjiæevnost i kulturu moæe imati vaænost remodeliranja kulture, stvaranja kompletne nove kulturne paradigme. Zanim- ljivo je i paradoksalno da se ponekad u funkciji takvog zagovara- nja pluralnosti pojavljuju i nekadaπnji strastveni zagovornici pra- va na singularnost. Ali, kako se praviti da su pisci iz susjednih knjiæevnosti daleki i tui, kad njihov jezik bez problema razumijeπ, Ëak moæeπ uæivati i u najkompliciranijim igrama rijeËi, u finim viπeznaËjima, prepoz- natljive su ti i mentalitetske karakteristike, poznajeπ sociokulturni kontekst, odrastao si uz iste idole rok i pop glazbe, poznati su ti i glumci filmova i kazaliπnih predstava. (Da ne spominjemo tragiko- miËnu Ëinjenicu da je balkanski “turbo-folk” bio i u vrijeme naj- veÊih ratnih sukoba svojevrsna muziËka poveznica najostraπÊenijih nacionalista, onih koji su ime vlastite nacije i vjere bili u stanju po- Ëiniti najgnusnije zloËine.) S kojom drugom knjiæevnoπÊu dijeliπ neke pisce, Ëak i one najvaænije? Ne pripada li Ivo AndriÊ i srpskoj i bosanskoj i hrvat- skoj knjiæevnosti, Vladan Desnica hrvatskoj i srpskoj, Meπa Seli- moviÊ srpskoj i bosanskoj, Stanko Vraz hrvatskoj i slovenskoj, Mirko KovaË i Bora ∆osiÊ i srpskoj i hrvatskoj? I bezbroj je takvih primjera pred kojima se fetiπisti Ëistog nacionalnog identiteta hvataju za glavu u nedoumici. Ali ambicija pokretaËa i urednika ovog Ëasopisa nije suprot- stavljanje jednog tipa autoritarnoga kolektivnog diskursa dru- gome. Nas okuplja stav da jezik tolerancije i uvaæavanja drugoga, jezik prijateljstva ima prednost pred jezikom mrænje, netrpelji- vosti i rata, da samo on utjelovljuje etiËke vrednote i humani- stiËke ideale. U patriotizmu vidimo afirmativnu vrijednost, ali u onom trenutku kad od ljubavi prema vlastitom narodu preraste u mrænju prema drugome, zapravo postaje faπizam. Meutim, ne namjeravamo na silu uvjeravati one kojima nije do komunikacije da moraju suraivati s drugima, da moraju Ëi- tati pisce iz susjednih knjiæevnosti; svatko ima pravo sebi osobno 8 01-rijec urednika 11/11/04 5:39 PM Page 9 odrediti mjeru interesa za suradnju s drugima, ali nema pravo vlastitu idiosinkraziju nametati kao standard ponaπanja drugima. Ratovi voeni proteklog desetljeÊa na svima su nam ostavili duboke oæiljke. PoËinjeni su straπni zloËini, izreËene uæasne uvrede. U svemu tome vaænu su ulogu imali i knjiæevnici. ÆiveÊi u nedemo- kratskom, monopartijskom druπtvu umjetnici i nezavisni intelek- tualci preuzimali su funkciju politiËkih tribuna, artikulirajuÊi sta- vove koji nisu mogli biti izreËeni u oficijelnim politiËkim forumima i medijima. Ne moæe se poreÊi da su u mnogoËemu oni imali ulogu pionira demokracije. Ali, u naπih pisaca moglo se primijetiti i du- boko uvjerenje da su oni, kao intelektualni reprezentanti malih na- roda (kojima ∑ zna se ∑ neprekidno prijeti opasnost asimilacije i gubljenja identiteta), duæni preuzeti ulogu Ëuvara kolektivne mem- orije, branitelja nacionalnog identiteta. U situaciji kad se raspada zajedniËka dræava, kad se uruπava ideologijski sustav, dio je pisaca povjerovao u svoju profetsku funkciju nacionalnih bardova koji modeliraju politiËku buduÊnost vlastitih naroda. Shvatio je svoju ulogu na anakroni naËin koji se hranio mitskim slikama narodne epike ili romantiËarske poezije devetnaestoga stoljeÊa. Joπ u osamdesetim godinama suoËili smo se s procvatom novopovijesnih romana, koji se nisu bavili povijeπÊu u postmo- dernistiËkoj maniri historijske metafikcije, veÊ su iz vizure mili- tantnog nacionalizma osvjetljavali proπlost svojega naroda pot- hranjujuÊi nacionalne frustracije, prokazujuÊi neprijatelje, kon- struirajuÊi ideoloπku podlogu buduÊih ratova. Devedesetih god- ina mnogi se pisci pojavljuju kao pisci udvoriËkih lauda nacio- nalnim voama, a neki Ëak i kao glavni idejni arhitekti konce- pata prekrajanja granica i etniËkih ËiπÊenja. Naπ Ëasopis namjerava analizirati te procese koji su obiljeæili protekle godine: temu rata i odgovornosti za zloËine nemoguÊe je izbjeÊi. Meutim, iako je rasprava o krivici za rat i zloËine, oso- bito o knjiæevniËkoj odgovornosti, neizbjeæna pretpostavka svakog okupljanja oko zajedniËke Ëasopisne platforme, to ne bi smjelo biti jedinom temom ovoga glasila. Namjeravamo se, prije svega, ba- viti afirmativnim aspektima kulturne komunikacije juænoslaven- skih kultura: prezentiranjem knjiæevnih radova ponajboljih pi- saca s ovoga podruËja: onih Ëije knjige dobro poznajemo, Ëitali smo ih s radoπÊu i straπÊu, osjeÊali ih kao vaæan dio naπega kul- turnog formiranja, ali objavljivat Êemo i one mlae, meu kojima ima i niz pisaca koji su se afirmirali kao internacionalne knji- æevne zvijezde, prevoene na mnoge jezike, o kojima se u sus- jednim kulturnim sredinama zbog barijera postavljenih da bi sprijeËile kulturnu komunikaciju ne zna mnogo. 9 01-rijec urednika 11/11/04 5:39 PM Page 10 U esejistiËkom bloku izlazit Êemo i izvan sfere uskih knji- æevnih interesa prezentirajuÊi najzanimljivija intelektualna stru- janja i ideje. O nekim problemima namjeravamo objaviti i opseæne tematske blokove: u sljedeÊem Êemo broju pisati o tzv. æenskom pismu u zemljama bivπe Jugoslavije; tom Êemo se temom pozabavi- ti jer smatramo da je dominacija nacionalizma devedesetih godina bitno ugrozila neke dosegnute civilizacijske standarde vezane za druπtveni status æene; s druge strane pojavio se niz novih, talenti- ranih spisateljica, a neke veÊ afirmirane, svjetski poznate
Load more

Recommended publications
  • Studije Baštine Kao Temelj Očuvanja Humanističkog Obrazovanja2
    Andragoške studije, issn 0354–5415, broj 1, jun 2015, str. 41–64 © Institut za pedagogiju i andragogiju; Pregledni članak UDK 930.85:378 Dragan Bulatović1 Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu Studije baštine kao temelj očuvanja humanističkog obrazovanja2 Apstrakt: U radu će se raspravljati o krizi znanja kao humanističkom problemu razume- vanja sveta. Ovaj odnos će se postaviti kao ključni za objašnjenje takozvanih revolucija u nauci. Učestalost novih istraživačkih paradigmi kao karakteristika razvoja nauke i filo- zofije od sredine XX veka pokreće rasprave o modelima racionalnog objašnjenja sveta i o modelima njihovih razumevanja i prihvatanja. U tom novootvorenom prostoru susreću se različita disciplinarna iskustva sveta, čija nasleđa su objašnjiva iz pozicije umeća pam- ćenja. Heritologija, kao teorija ovog poslednjeg, nastupa sa jednim, istorijski utišava- nim, modusom saznanja celovitosti sveta, koji se imenom predstavnosti nudi diskurziv- nom objašnjenju kao komplementaran. Upravo u toj subordinaciji vidimo izrazit slučaj transdisciplinarnosti kao nade za napredak racionalnog znanja. U savremenom shvatanju nasleđa zatura se njegova humanistička osnovanost u antičkom izrazu kalokagatije. Lepo je ono što je dobro. Dobro se u svom bogatom obrazovnom trajanju razumevalo kad kao sreća (u otkrivanju), kad kao uživanje (u saznanju), kad kao korist (u delanju), no uvek je to što je preovladavalo u nekom vremenu određivalo i njegovu ideju univerziteta. Ako se pak pogleda šta je zajedničko ideji kulturnog dobra i ideji univerziteta,
    [Show full text]
  • 881677.Slika I Antislika.Pdf
    Slika i antislika Julije Knifer i problem reprezentacije Uredio Krešimir Purgar knifer-cvs.indd 1 14.06.2017 11:18:22 Biblioteka Vizualna teorija Recenzenti dr. sc. Blaženka Perica dr. sc. Andrej Mirčev knifer-cvs.indd 2 14.06.2017 11:18:38 Slika i antislika Julije Knifer i problem reprezentacije Uredio Krešimir Purgar Zagreb, 2017. knifer-cvs.indd 3 14.06.2017 11:18:38 ISBN 978–953–55420–3–2 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000966475 knifer-cvs.indd 4 14.06.2017 11:18:38 Sadržaj Zahvale 7 Krešimir Purgar: Uvod — Julije Knifer između teorije modernizma, filozofije i vizualnih studija 9 Prolog Ljerka Mifka: Prostorna odre|enost meandra Julija Knifera 29 Udo Kittelmann: Uvodna razmatranja o umjetnosti Julija Knifera 39 Žarko Radaković, Adelheid Hoffmann, Hans–Jürgen Slusallek: O Juliju Kniferu, slikama i erosu crteža grafitom — razgovor 45 Prvi dio Kontekst slike Nadja Gnamuš: Modernistička etika slike Kniferova umjetnost između vizualne činjenice i životnog stava 55 Nikola Dedić: Posljednje slike Julije Knifer i modernističke teorije slikarstva 75 Silva Kalčić: Radikalnost i temporalnost Julije Knifer, autoportreti i umjetničke paradigme 20. stoljeća 101 Feđa Gavrilović: Od kompozicije do meandra O Kniferovu »imenu slike« u kontekstu teorije Wilhelma Worringera 127 Drugi dio Filozofija slike Katarina Rukavina: Antislika kao koncept Julije Knifer i samoukinuće umjetnosti u filozofiji 145 Žarko Paić: Ponavljanje kao razlika O filozofijskim temeljima Kniferove piktoralne redukcije
    [Show full text]
  • Karolina Goceva
    KAROLINA GOCEVA The Superbrands organization has for the past 18 years been paying tribute to the strongest and the best brands in 89 countries. The categorisation of the awards was changed in 2009. The Superbrands organizers believed that it was high time to not only award product brands and companies on the world market, but also to award public figures that truly deserve it. In the process of choosing laureates, the emphasis is put on products and companies that operate at the national and the international level. When choosing actual persons, the organizations targets exclusively those persons who have become “super brands” through their personal achievements, and are, as such, of great importance in their homeland as well as on the international market. Sport and music are two categories with the highest number of distinguished representatives, i.e. Macedonian’s super ambassadors to the world. In the final election for the year 2011/2012, we are awarding the Superbrands for the first time to one of the greatest artist on the Macedonian music scene, the one and only, inimitable, Karolina Goceva. Market colorless to the world of yellow popular Macedonian festival MAKFEST. Since the very beginning of her career, Karolina has press media. The performance of the talented girl attracted attention of wide audience, and her In addition to all challenges of from Bitola immediately delights albums and concerts are listened to and attended the work in music, Karolina has audience and music critics. Although by fans of all ages. Her exceptional voice and managed to conquer the most performed by a child, the song "Mamo striking beauty have quickly taken her to the top, difficult, the biggest test of pusti me" is still a well know evergreen.
    [Show full text]
  • Irisinternational Godište 3, Svezak 3, 2017
    Časopis za haiku / Haiku Magazine IRISInternational Godište 3, svezak 3, 2017. Year 3rd, No. 3, 2017 Časopis za haiku / Haiku Magazine IRIS International No. 3 Časopis za haiku-poeziju i srodne izričaje Udruge “Tri rijeke” HPOI, Ivanić-Grad Journal of Haiku Association “Three Rivers”, Ivanić-Grad, Croatia Izlazi jednom godišnje / Published once a year Godište 3, svezak 3, 2017./Year 3rd, No. 3, 2017 Izdavač/Published by Udruga “Tri rijeke” HPOI Ivanić-Grad Haiku Association “Three Rivers”, Ivanić-Grad, Croatia www.tri-rijeke-haiku.hr Urednički savjet/Editorial advisors: Dubravko Korbus, Stjepan Rožić, Štefica Vanjek, Miljenko Šimunović, Mihovila Čeperić-Biljan Uredništvo/Editorial Board: Boris Nazansky, Tomislav Maretić, Ljubomir Radovančević, Dejan Pavlinović, Nina Kovačić Glavna i odgovorna urednica/Editor- in-chief Đurđa Vukelić Rožić Lektura hrvatskoga teksta/Croatian sub-editing Boris Nazansky Lektura engleskih prijevoda s hrvatskoga/English sub-editing Elizabeth Harrison-Paj Ilustracije/Illustrations by Ivo Markulin, haiga Fotografija na naslovnici/Photo on the cover: Sanja Srbljinović-Čuček Adresa uredništva/Editorial address Kolodvorska 44, 10310 Ivanić-Grad Tel./Phone: +385 (1) 2882 716, E-mail: [email protected] www.tri-rijeke-haiku.hr Grafička priprema/Prepress: Antun Mikleš ISSN 1846-7105 Cilj časopisa jest prezentirati haiku i Japansku kulturu hrvatskom čitateljstvu a hrvatske autore predstaviti u svijetu. Our goal is to present haiku and the Japanese culture to the Croatian readers and introduce Croatian haiku to the world. Haiku se prevodi redakcijski, a ostali tekstovi po izboru. Časopis ne isplaćuje honorare za bilo kakav oblik suradnje./IRIS does not pay royalties for any form of cooperation. Izlaženje Irisa International potpomogao je Grad Ivanić-Grad, i Zagrebačka županija.
    [Show full text]
  • Jul 2015 13 Časopis Inženjerske Komore Crne Gore Godina 5 / Br
    jul 2015 13 Časopis Inženjerske komore Crne Gore godina 5 / br. 13 jul 2015. [email protected] impresum Izdavač: Inženjerska komora Crne Gore Za izdavača: Prof. dr Branislav Glavatović Uređivački odbor: Arh. Ljubo Dušanov Stjepčević, predśednik Doc. dr Boris Ilij anić, dipl.ing.arh, član Doc. dr Željka Radovanović, dipl.inž.građ, član Prof. dr Miodrag Bulatović, dipl.inž.maš, član Ratko Vujović, dipl.inž.el, član Prof. dr Branislav Glavatović, dipl.inž.geol, član Urednica: Jelena Tatar Grafi čko oblikovanje: Nikola Latković Štampa: „Grafo Group“ Podgorica Tiraž: 1000 Fotografija na naslovnoj strani: Jedan od primjera nelegalne gradnje na Crnogorskom primorju autor: Luka Zeković INŽENJERSKA KOMORA CRNE GORE Sadržaj EPICENTAR: Aktuelnosti iz IKCG 4 RAZGOVOR: Marko Čanović, generalni direktor Direktorata 9 za razvoj stanovanja u Ministarstvu održivog razvoja i turizma POGLED: Svij et u izgradnji 15 KotorAPSS 2015. Ljetnja škola arhitekture 57 RAZGOVOR: Dragan Kujović, pomoćnik ministra 23 OKO NAS: ekonomij e u Vladi Crne Gore Jubilarni, petnaesti Serpentajn paviljon 60 piše: Nina Vujačić PROJEKAT: Žičara: Kotor - Ivanova korita - Cetinje 28 stanovanje kao kulturni akt: piše: Siniša Luković Uloga Arhitekte i Korisnika 66 piše: Marij a Bojović DRUGAČIJ I POGLED: (P)Okreni se 32 PROSTORNA ANALIZA: piše: Marina Vujačić Proučavanje urbanog razvoja (Herceg Novi) 78 piše: Boris Ilij anić NAGRADA MIS VAN DER ROE: Laureat studio Baroci/Beiga 34 POLIS: U potrazi za idealnim gradom piše: Borislav Vukićević Pravo na grij eh ili smjena epoha 86 piše: Mileta Bojović
    [Show full text]
  • Petar Šimunović / Naša Prezimena
    petar šimunović / naša prezimena porijek!o, PETAR ŠIMUNOVIČ NAŠA PREZIMENA porijeklo - zmčenje - rasprostranjenost n a k l a d n i z a v o d m a t i c e h r v a t s k e ZAGREB 1985. UVOD Ova je knjiga panoramska obrada hrvatskih prezimena, koja je imala svoje čitatelje i prije nego što je tiskana. Ovi sn tdkstovi i napisani u suradnji s čitateljima. Izlazili su susljedno, kako su to čita- telji u svojiim pismiima tražili, u rubrici Korijeni u prezimena, ikoju sam vodio u mjesečnilku FOKU- dodao sam za ovu knjigu mnoga druga koja su bila s obrađenim u obličnoj ili značenjskoj vezi i dopisao nova poglavlja i dodao druge članke da dopđisao nova poglavlja i dodao druge članke da tematiku učinkn cjelovitom. Jedva da je koji zna- čajniji problem iz prezimenske problemati ke ostao ovdje nedotaiknut. Ne smatram da je teoretski spomo pisati o po- rijeklu prezimena, premda je njihova motiviranost u različnim životnim prilikama često teško uhvat- ljiva. Naš prezimenski fbnd ima prilično ustaljene Lmenske strrulktiire, poznati su uglavnom njihovi razmještaji, čestoća i dijalekatska obilježja. Njihov raspored na ovom jezičnom prostoru i tvorbene pojave omogućuju da shvatimo društveni i kreativ- ni milje u kojem su nastajali poticaji za nastanak 7 upravo ovdje i upravo tih prezimena. Sv v kako dobro istraživano prezime, kao i svak 0> ma đeno porijeklo riječi, ne kazuje nam uvijek °bfa' dano od čega je što postaio, već od čeL - P 0 U z ' moglo postati, a da pri tom ne bude u suprot6 ni s jezičnim, ni sa stvaniim činjenicama n°Sti Znam, bit če prezimena koja u nekojim k vima, kod pojedinih nositelja neće hnati istu »priču« svojega nastanka s ovom ovdje i°SV° čanom, a ipak će većina njih nositi istu jezič^' istimi svojega porijekla.
    [Show full text]
  • BELGRADE:NONPLACES / Art in Public Space
    umetnost u javnom prostoru BELGRADE:NONPLACES / art in public space Salon Muzeja savremene umetnosti i javni prostori u Beogradu Salon of the Museum of Contemporary Art and public spaces in Belgrade 31 / 07 – 06 / 09 / 2009 Ma šta značili prostor i vreme, mesto i prilika znače više. Jer prostor čovek sagledava kao me- sto, a vreme doživljava kao niz prilika, događaja. [Aldo van Ajk (Aldo van Eyck), arhitekta] Projekat Beograd: Nemesta realizovan je dok je definisanja, od konkretnog spomeničkog iskustva sa okolinom Beograd:Nemesta.zgrada Muzeja savremene umetnosti u Beogradu pod rekon- ka simboličnom odnosu individualnog i socijalnog u kategoriji Od:do Una Popović i Dušica Dražić strukcijom. Takva situacija činila se kao zanimljiv pokretač, oki- prostora i mesta, pa do samog rezultata pravljenja mesta kroz dač ili simboličan trenutak u kome je moguće, iz pozicije kustosa proces ponašanja i egzistencije. i umetnika, promišljati različite kategorije umetnosti, institucio- nalnosti, javnosti, publike, pa i samog autorstva. Nepostojanje ili nestanak mesta česta je konstatacija vezana za današnjicu, naročito za savremeni gradski prostor. Grad postaje 1 N.N, “Više nego muzej”, Telegram, Zagreb, 19.maj. 1967. Trinaest umetnika iz zemlje i inostranstva pozvano je da se oslo- dinamičan konstrukt koji se iznova menja, razlaže, preoblikuje 2 Lefevr, Anri. Sociologija svakidašnjeg života, Naprijed, Zagreb, ni na koncept koji se navodi u podnaslovu ovog projekta, “umet- upravo u sve prisutnijem kontinuitetu prometa, informacije, ko- 1988, str. 228-251. nost u javnom prostoru”, a koji simbolično proizlazi iz konkret- munikacije. Žan Bodrijar (Jean Baudrillard) govori o savremenoj 3 Skulptura Reiđira Vade je poklon Muzeju savremene umetnosti nog, zatvorenog, institucionalnog prostora, same zgrade Muzeja arhitekturi u kontekstu kulture potrošnje, informacije i komuni- u Beogradu.
    [Show full text]
  • Stavovi Studenata O Vezi Između Turskih Serija I Estetski Obilježenog Društvenog Ponašanja Mladih DHS 2 (2017), 231-252
    Hariz Šarić, Zlatan Delić Stavovi studenata o vezi između turskih serija i estetski obilježenog društvenog ponašanja mladih DHS 2 (2017), 231-252 UDK 316.75-053.81 Izvorni naučni rad Original scientific paper Hariz Šarić, Zladan Delić STAVOVI STUDENATA O VEZI IZMEĐU TURSKIH SERIJA I ESTETSKI OBILJEŽENOG DRUŠTVENOG PONAŠANJA MLADIH Živimo u doba medijske konstrukcije stvarnosti. Danas je pristup medijima ključni politički, komercijalni pa čak i kognitivni resurs, a socijalni učinci medija općenito mogu biti pozitivni i negativni. Znanstvenoteorijski pristup proučavanju serijalnog programa još uvijek je u početnim fazama razvoja, posebno u zemljama bivše Jugoslavije. U ovom radu autori su analizirali i empirijski istraživali kompleksnu povezanost između suvremenih turskih serijala i socijalnog ponašanja. Bez obzira na sve negativne efekte pasivizacije i komercijalizacije građanstva, koji dolaze sa procesima neoliberalne globalizacije, analiza suvremenih turskih serijala može doprinijeti kulturnim projektima univerzalizacije elementarnih ljudskih vrijednosti kao što su ljubav, mir, poštenje, porodična harmonija, solidarnost, razumijevanje i raznolikost ljudskog iskustva. Na drugom stupnju analize, znanstvenoteorijska istraživanja suvremenih turskih serijala mogu doprinijeti relativizaciji određenih stereotipa o tome da postoje nepomirljive razlike između zapadnih i istočnih kulturnih vrijednosti koje se promoviraju i nameću u televizijskim serijama, sapunicama, kao dominantnim medijskim komercijalnim proizvodima zadnjih dvadesetak godina.
    [Show full text]
  • Sije»Anj-Velja»A / Januar-Februar 2018
    Glasilo Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i VijeÊa crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba GODINA XIX. _ BROJ 109. _ SIJE»ANJ-VELJA»A / JANUAR-FEBRUAR _ 2018. TRADICIONALNO BLAGDANSKO DRUŽENJE U CRNOGORSKOM DOMU U ZAGREBU C r n o g o r s k i g l a s n i k 1 03.01.218. u Crnogorskom domu SUSRETI CRNOGORACA I PRIJATELJANZC RijekaCRNE GORE - Nova godina i Božić PROSLAVA BOŽIĆA U CRNOGORSKOM DOMU GostovanjeTradicionalno NZC druženje, Rijeka u organizaciji u Viškovu Društva Crno- goraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb, Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba i Predstavnika crnogorske nacionalne manjine u Za- grebačkoj županiji, u Crnogorskom domu u Zagrebu održano je 3. januara 2018. SRETAN BOŽIĆ, SRETNA NOVA GODINA, HRISTOS SE RODI….! rijeda, večer, 3. januara Crnogorski dom u Zagrebu Sispunili su brojne Crnogorke, Crnogorci i naši dragi prijatelji: Bošnjaci, Makedonke, Albanci, Srbi, pripadnici ostalih nacionalnih zajednica u Hrvatskoj i, naravno, Za- grepčanke i Zagrepčani bez kojih ne bismo mogli zaokružiti ovo lijepo druženje. dicionalnu domaću hranu po staroj recepturi pripremile Božić su čestitali Milanka Bulatović, predsjednica Društva su članice crnogorske zajednice. A bilo je krasno: prepuna DokumentarniCrnogoraca i prijatelja film Crne u GoreCrnogorskom „Montenegro“ domu Zagreb, trpezaNe svih (otkriveno)đakonija: tradicionalnih blago crnogorskih Crne priganica Gore Dušan Mišković, predsjednik Vijeća crnogorske nacionalne i sira, raznih pita, mesnih delicija, baklava, štrudli i svih manjine Grada
    [Show full text]
  • Celokupna Knjiga Ive Andrića Znakovi Pored Puta
    CELOKUPNA KNJIGA IVE ANDRIĆA ZNAKOVI PORED PUTA www.svetlost.org . ZNAKOVI PORED PUTA SvaM ti ie vrao u moj. Ubro zapUan^ jovG Markov Diinovič nekad zaposlen kao radnik na gradnii Sueckog kanala 1. NEMIRI OD VIJEKA i Ima narodnih priča koje su toliko opštečovečan-ske da zaboravimo kad i gde smo ih čuli ili čitali, pa žive u nama kao uspomena na naš lični doživljaj. Takva je i priča o mladiću koji je, lutajući svetom i tražeći sreću, zašao na opasan put za koji nije znao kuda ga vodi. Da se ne bi izgubio, mladić je u debla drveta pored puta zasecao sikiricom znake koji će mu docnije pokazati put za povratak. Taj mladić je oličenje opšte i večne ljudske sudbine: s jedne strane opasan i neizvestan put, a s druge, velika ljudska potreba da se čovek ne izgubi i snađe, i da ostavi za sobom traga. Znaci koje ostavljamo iza sebe neće izbeći sudbinu svega što je ljudsko: prolaznost i zaborav. Možda će ostati uopšte nezapaženi? Možda ih niko neće razumeti? Pa ipak, oni su potrebni, kao što je prirodno i potrebno da se mi ljudi jedan drugom saopštavamo i otkrivamo. Ako nas ti kratki i nejasni znaci i ne spasu od lutanja i iskušenja, oni nam mogu olakšati lutanja i iskušenja i pomoći nam bar time što će nas uveriti da ni u čemu što nam se dešava nismo sami, ni prvi ni jedini. 11 Takav je život da čovek često mora da se stidi onoga što je najlepše u njemu i da upravo to sakriva od sveta, pa i od onih koji su mu najbliži.
    [Show full text]
  • Martina Perić Disertacija
    Filozofski fakultet Martina Peri ć KONSTRUKCIJA I REPREZENTACIJA IDENTITETA U AUTOBIOGRAFIJAMA HRVATSKIH KNJIŽEVNICA 19. I 20. ST. DOKTORSKI RAD Mentor: prof. dr. sc. Vinko Breši ć Zagreb, 2017. Faculty of Social Sciences and Humanities Martina Peri ć CONSTRUCTION AND REPRESENTATION OF IDENTITY IN AUTOBIOGRAPHIES OF CROATIAN FEMALE WRITERS IN 19 th AND 20 th CENTURY DOCTORAL THESIS Supervisor: prof. dr. sc. Vinko Breši ć Zagreb, 2017 PODACI O MENTORU Prof. dr. sc. Vinko Breši ć književnost i filozofiju diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je magistrirao 1979. godine i doktorirao 1983. godine. Od 1976. godine zaposlen je na Katedri za noviju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku – prvo kao asistent, 1984. godine kao docent, 1992. godine izvanredni, a od 1997. godine kao redoviti profesor (od 2002. godine u trajnom zvanju). Danas radi u zvanju redovitog profesora na Katedri za noviju hrvatsku književnost na preddiplomskom i diplomskom studiju, a voditelj je Poslijediplomskoga sveu čilišnog doktorskog studija kroatistike. Voditelj je znanstveno- istraživa čkog projekta „Hrvatska književna periodika“ u sklopu kojega je istraživao hrvatske književne časopise i novine od 1835. do 2000. godine. Predavao je i na drugim doma ćim i inozemnim sveu čilištima te sudjelovao na mnogim doma ćim i me đunarodnim skupovima koji su rezultirali brojnim raspravama, člancima, esejima i recenzijama. Dvije je godine bio glavni urednik u Nakladnome zavodu Matice hrvatske. Član je brojnih strukovnih udruženja i institucija, poput Matice hrvatske, Hrvatskoga filološkog društva, Društva hrvatskih književnika i hrvatskog PEN-a. Osim književnopovijesnih studija, članaka i eseja povremeno objavljuje i kritike. Prof. dr. sc. Vinko Breši ć u svom je znanstvenom radu usmjeren na podru čje novije, postilirske hrvatske književnosti, te je uz desetak objavljenih autorskih knjiga, priredio izdanja djela dvadesetak hrvatskih pisaca 19.
    [Show full text]
  • Salih Trako DURARU'l-HUKKAM SA MARGINALIJAMA BEOGRADSKOG
    Salih Trako DURARU'L-HUKKAM SA MARGINALIJAMA BEOGRADSKOG MUFTIJE ALI EFENDIJE U zbirci manuskripata Orijentalnog instituta u Sarajevu srazmjerno najveći broj djela je iz područja šeriatskog pozitivnog prava i pravne filozofije. Radeći na kataloš- koj obradi ovih manuskripata našu pažnju je privuklo djelo pod br. 3989. Riječ je o šeriatsko-pravnom djelu Duraru'l-hukkam fi šarfpi Gurari'l-ahkam ("Biseri sudaca", komentar djela "Uzorci zakonskih propisa"). Oboje, i osnovno djelo i komentar, na­ pisao je na arapskom Mulla Husravv,poznati pravnik, treći po redu šejhulislam osman­ ski iz doba vladavine sultana Mehmeda II Osvajača (vladao 1451-1481), između godi­ ne 877 i 883/1472 i 1478, kako je to već poznato, a utvrđeno je i na kraju ovog, a i ostalih primjeraka ovog djela koji se u Institutu čuvaju.1 * Puno ime autora je Mulla Muhammad b. Feramerz b. 'A li, poznatiji kao Mulla Husravv ili, kako navodi Mehmed Tahir, Husravv Muhammad efendi Sivvasi-Mulla Husravv. Prema jednoj verziji, on potječe iz turkmenskog plemena Varsak, a ro đenjeuselu Kargin između Sivasa i Tokata u Anadoliji. Prema drugoj verziji,on je sin jednog francuskog oficira koji je primio islam.Treća verzija (Hodža Saduddina, pozna­ tog osmanskog historiografa iz 16. stoljeća) kaže da je sin jednog obraćenika u islam. Neko vrijeme bio je muderris medrese Šah Melik u Edreni. Godine 832/1429. postao je kazasker (vojni kadija) Rumelije. Poslije smrti Hidr-beya,1 2* glavnog kadije Istanbu­ 1) U osmanskoj carevini "šeyhulislam" je bio visoki carski funkcioner, drugi po rangu u minis­ tarskom koru, odmah iza "sadri-a zama" (ministra predsjednika).
    [Show full text]