Detinjstvo 1/17

âsopis o kwièvnosti za decu SADR@AJ: Godina XLIII, broj 1, prole}e 2017. KWI@EVNOST ZA DECU I VREME (1) Redakcija: Dr Jovan Qu{tanovi}, Dubravka S. Zima, Knjièvnost i dob: razmi{ljanje o problematici, glavni i odgovorni urednik utemeljenju i definiranju adolescentske knjièvnosti . 3 Dr Vasilije Radiki} Jelena S. Pani} Mara{, Davi~ovo ratno „Detiwstvo” . 23 Dr Zorana Opa~i} Dr Sneàna [aran~i} ûtura Vladislava S. Gordi} Petkovi}, „[valer Alchajmer”: vreme, demencija i infantilizacija u kwièvnosti za decu i odrasle . 33 Sekretar redakcije: Otilija J. Veli{ek Bra{ko, Mila B. Beqanski, îtanke Ivana Miji} Nemet razredne nastave u funkciji razvoja vremenske orijentacije . 42 Jelena G. Spasi}, Anglosaksonska ostrvska avantura – nekad i sad . 52 Lektor i korektor: Jelena Z. Stefanovi}, Istorijsko vreme u Mr Mirjana Karanovi} Sjenkjevi~evom romanu Kroz pustiwu i pra{umu . 61 Izdava~: Vladimir M. Vukomanovi} Rastegorac, Leksika kao Me|unarodni centar kwièvnosti za decu ogledalo vremena u kontekstu predzmajevske poezije za decu . 69 ZMAJEVE DE^JE IGRE Nata{a P. Kqaji}, Grad i rat Nevena Novaka – Novi Sad, Zmaj Jovina 26/II vreme i prostor u romanu Ne okre}i se, sine Arsena Dikli}a Tel. (021) 66–11–266, 66–13–648 i u istoimenom filmu Branka Bauera . 80 E-mail: [email protected] Jovanka D. Denkova, Patriotskoto ~uvstvo vo tvore{tvoto www.zmajevedecjeigre.org.rs na Qonka Panteleev i Olivera Nikolova . 92 Biqana T. Petrovi}, Bolest kao vreme razvoja dece i mladih . 99 Za izdava~a: Du{an \ur|ev, direktor Miomir Z. Milinkovi}, Dete i kwièvnost kroz vreme – do danas . 108 Milutin B. \uri~kovi}, Vreme i prostor u Slog: tatarskoj kwièvnosti za decu . 113 Laser studio, Novi Sad [tampa: Offset print, Novi Sad âsopis izlazi tromese~no Cena ovog broja: 300,00 dinara Ra~un Zmajevih de~jih igara 340–11006551–47 Ovaj broj ~asopisa su finansirali: Uprava za kulturu Grada Novog Sada Ministarstvo kulture i informisawa Recenzenti Prof. dr Isidora Bjelakovi}, Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet Dr Ankica Vu~kovi}, Univerzitet u Novom Sadu, Pedago{ki fakultet u Somboru Prof. dr Sun~ica Deni}, Univerzitet u Ni{u, Pedago{ki fakultet u Vrawu Prof. dr Violeta Jovanovi}, Univerzitet u Kragujevcu, Pedago{ki fakultet u Jagodini Prof. dr Gorana Rai~evi}, Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet Prof. dr Sanja Roi}, Sveu~ili{te u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr Ana Pe{ikan, Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet Prof. dr Zoran Paunovi}, Univerzitet u Beogradu, Filolo{ki fakultet CIP – Katalogizacija u publikaciji Biblioteka Matice srpske, Novi Sad 821–93(05) DETIWSTVO : ~asopis o kwièvnosti za decu / glavni i odgovorni urednik Jovan Qu{tanovi}. – God. 1, br. 1 (1975) – Novi Sad : Zmajeve de~je igre, 1975-. – 23 cm Tromese~no ISSN 0350–5286 COBISS.SR–ID 9948418 3 UDC 821–93.09 Dubravka S. ZIMA Hrvatski studiji Sveu~ili{ta u Zagrebu Odjel za kroatologiju Republika Hrvatska KNJI@EVNOST I DOB: RAZMI[LJANJE O PROBLEMATICI, UTEMELJENJU I DEFINIRANJU KWI@EVNOST ZA DECU ADOLESCENTSKE I VREME (1) KNJI@EVNOSTI SA@ETAK: U radu se razmatra utemeljenje i definira- nje adolescentske knjièvnosti kao razli~ite od dje~je i ne- dje~je knjièvnosti, odnosno kao zasebnom knjièvnom polju. U oslonu na teorijska promi{ljanja Perryja Nodelmana, Roberte S. Trites, Robyn McCallum i Marie Nikolajeve, raz- matraju se diskurzivni koncepti prisutni u adolescentskoj knjièvnosti. Na primjerima ~etiri romana adolescentske knjièvnosti, dva klasika iz sedamdesetih godina (Robert Cormier, ôkoladni rat i Ivica Ivanac, Maturanti) te dva suvremena romana (John Green, U traganju za Alaskom i Sanja Pili}, I {to sad?) propituju se koncepti vremena, iden- titeta i problematika odnosa odrasloga i ne-odrasloga u adolescentskoj knjièvnosti. KLJU^NE RIJEÎ: adolescentska knjièvnost, identitet, autoritet, mo} Da usudim se nemir Unijeti u svemir? 4 Zaista, vrijeme je u svakom trenu jedinome fiksnome konstituensu adolescentske knji- Za odluke i preodluke koje èvnosti. No ~itaju}i i prou~avaju}i dje~ju i adole- Ve} sljede}i }e trenut preokrenut. scentsku knjièvnost, uo~avam neke elemente koje (T. S. Eliot, „Ljubavna pjesma J. Alfreda Prufrocka“, nadilaze krhke (pred)teorijske osnove koje mi dosa- u prijevodu Antuna [oljana)1 da{nja doma}a istraìvanja u tome podru~ju pruàju. Stoga bih u ovome radu predloìla neke od mogu}ih Razmi{ljanje o adolescentskoj knjièvnosti u kon- polazi{nih to~aka u raspravi o adolescentskoj knji- tekstu prou~avanja dje~je i adolescentske knjièvno- èvnosti kao zasebnome knjièvnom polju, premda sti, pokazalo se, nije nimalo jednostavno. Dosada{nja nesumnjivo povezanome s dje~jom knjièvno{}u. U doma}a istraìvanja i interpretacije o ovome knjièv- hrvatskome kontekstu, ali i izvan njega, adolescent- nome polju, kako pokazujem dalje u tekstu, uglav- ska se knjièvnost polazi{no mora razumjeti kao kon- nom2 ne propituju polazi{ta ili osnove konstituiranja tekstualna i povijesno prote`na, pa onda i povijesno polja, okre}u}i se u najve}oj mjeri tematskome pro- konstruirana, te ~vrsto povezana ili ~ak utemeljena u~avanju i ne problematiziraju}i pretpostavku o liku u povijesno promjenjivim predod`bama o adolescen- adolescentice/ adolescenta3 kao nultoj to~ki i ujedno ciji i njezinoj dru{tvenoj funkcionalizaciji. îni mi 1 Prijevod je naveden prema izdanju Thomas S. Eliot, Izabrane se, me|utim, s obzirom na vrlo veliki korpus su- pjesme, Zagreb, GZH, 1991., prijevod Antun [oljan, 7. Navedeni vremene adolescentske knjièvnosti, da se moè raz- je citat odabran kao moto prvome poglavlju utjecajne studije mi{ljati i o nekim specifi~nim tekstualnim karakteri- Roberte S. Trites Disturbing the Universe. Power and Repression in Adolescent Literature (1998), koja je bila moj glavni poticaj stikama adolescentske knjièvnosti koje nadilaze po- za razmatranje poetika i oslon za testiranje definicija adolescent- vijesno kontekstualiziranu i povijesno promjenjivu ske knjièvnosti. Trites u uvodnome poglavlju Eliotovu pjesmu imagologiju adolescencije. U nastavku }u ponuditi ne- uzima kao polazi{nu u interpretaciji ameri~kog klasika adolescentske knjièvnosti, Cormierova ôkoladnog rata (1974.), s ob- koliko pitanja i skice mogu}ih odgovora na tu temu. zirom na intertekstualnu rezonancu toga citata u Cormierovu romanu. Od Trites tako|er preuzimam i odabir ôkoladnoga rata kao predlo{ka za interpretaciju dalje u radu; ~itanje i interpretacije su, me|utim, moji. 2 Uz rijetke iznimke; za iznimku, usp. Majhut 2011. razlikovanja na povijest mladosti. Gudjons razlikuje pubertet i 3 S obzirom na intersekcijsku poziciju fenomena adolescenci- adolescenciju, odre|uju}i pubertet biolo{kim, a adolescenciju dru- je i njegove kulturalne i socijalne aktualizacije, adolescencija se {tvenim ~imbenicima. Pubertet (od cca 10. do cca 13. godine) je kao tema promatra u kontekstu pedagogije, psihologije, sociolo- tako obiljeèn procesima razvoja sposobnosti razmnoàvanja, da- gije i antropologije, te, u hrvatskim okvirima ne{to slabije zastup- kle spolnim sazrijevanjem, dok je adolescencija (od cca 12. godine ljeno, u kontekstu humanisti~kih znanstvenih pristupa, povijesnih do cca 18–20. godine – kraj adolescencije uvjetovan je dru{tveno znanosti, knjièvnosti i kulturologije. Ova se intersekcijska pozi- i kulturno) duà faza razvoja, ~iji po~etak i kraj znatno kultural- cija ujedno ponegdje transformira u produktivne pristupe koji no i historijski variraju (Baacke prema Gudjons, 1994: 108). Gud- kombiniraju razli~ite discipline i njihove metodologije, postiù}i jons dalje opisuje razvojne procese u doba mladosti, pozicionira- zanimljive rezultate u istraìvanju adolescencije i adolescentske ju}i time pedago{ki pristup mladosti unutar okvira razumijevanja knjièvnosti, primjerice u pristupu Roberte Selinger Trites (usp. procesualnosti i razvojnih faza. Autor navodi i opisuje tjelesne Selinger Trites, 2014), koja adolescentsku knjièvnosti tuma~i uz promjene u mladosti, od rasta tijela odnosno postupnog i nepro- pomo} neurokognitivne znanosti. No za ovu priliku adolescenci- porcionalnog rasta pojedinih dijelova tijela do rasta tijela u cjeli- ju }u definirati prema pedago{kome pristupu koji je informativno ni, potom promjena u hormonalnoj tjelesnoj slici, upozoravaju}i i kriti~ki predstavljen u ud`beniku Herberta Gudjonsa (1994). pritom na individualne razlike me|u adolescenti/ca/ma u tom kon- Gudjons pod rije~ju „mladost” podrazumijeva dobnu fazu, ali isto- tekstu, kao i na me|uutjecaj biolo{kog faktora i emocionalnog vremeno i dru{tvenu grupu (1994: 107), pozivaju}i se kod toga odnosno motivacijskog ustroja osobe. 5 Adolescencija i knjièvnost: terminologija okolnostima socijalisti~koga dru{tvenoga ure|enja, sna`nije se doìvljava kao politi~ki obiljeèn odno- Termini kojima se polje adolescentske knjièvno- sno konotira politizaciju dru{tvene grupe adolescena- sti odre|uje u 20. stolje}u, kako to pokazuju Hamer- ta7 i njihovu politi~ku i ideolo{ku usmjerenost, te je {ak i Zima (2015), dru{tveno su, povijesno i politi~ki nakon raspada socijalisti~ke Jugoslavije u hrvatsko- konotativni. Knjièvno podru~je koje opisujemo ili me znanstvenom kontekstu donekle zamijenjen sin- odre|ujemo kao adolescentsku knjièvnost u povije- tagmom „knjièvnost za mlade`” ili „knjièvnost za sti hrvatske humanistike i u op}oj uporabi ozna~ava mlade” (usp. Crnkovi} 1997, Teàk 1998, Zalar 2008, se ili se ozna~avalo nizom termina, od omladinske Visinko 2008) odnosno, rje|e, „knjièvnost za mlade knjièvnosti, knjièvnosti za mlade, knjièvnosti za odrasle” (usp. Teàk 2008). Termin „adolescentska mlade`, ponegdje i knjièvnosti za mlade odrasle te knjièvnost” u tome kontekstu predlaèm kao neutra- terminom adolescentska knjièvnost. Premda je i po- lan u vrijednosnom, politi~nom i dru{tvenom kontek- lje dje~je knjièvnosti u po~ecima akademskoga pro- stu, a ~ini mi se da ujedno odraàva slojevitost dru- u~avanja u Hrvatskoj ponegdje terminolo{ki proble- {tvene diskurzivne uspostave predodàba o adole- matizirano4, adolescentska se knjièvnost u tome scenciji kao vremenskom fenomenu ne-zrelosti i ne- smislu ~ini bitnije obiljeènom terminolo{kim prije- odraslosti, koje ispitujem dalje u tekstu.

Load more